Posljedice oštećenja sluha na emocionalni i socijalni razvoj

POSLJEDICE OŠTEĆENJA SLUHA NA
EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ TE
OBRAZOVNA POSTIGNUĆA UČENIKA
Ida Poljan, prof.psih.
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
1
Projekt sufinancira EU iz Europskog
socijalnog fonda
Ulaganje u budućnost
Populacija gluhih je izrazito
heterogena
Čimbenici:
 Dob u kojoj je došlo do oštećenja sluha
 Stupanj i vrsta oštećenja sluha
 Slušni status roditelja
 Način komuniciranja u obitelji
 Dodatna oštećenja
 Identitet
 Kohlearna implantacija i dr.
2
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
Stoga potreba individualiziranog
pristupa
 Gluhe osobe koje su takve rođene ili su oglušile u
prelingvalnoj dobi najčešće komuniciraju znakovnim
jezicima
(prirodnim jezicima koji su neovisni o govornim jezicima,
kreacija su gluhih osoba i razlikuju se od zemlje do zemlje)
- Većina prelingvalno gluhih osoba ima tzv. gluhi identitet
(G):
- Prihvaćaju svoju gluhoću, ne doživljavaju se kao “nepotpune”
osobe, ponosni su na svoj jezik i pripadnici su kulture gluhih
- Ne komuniciraju sve gluhe osobe znakovnim jezikom, neki
koriste govor i ne poznaju znakovni jezik
3
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
 Neki imaju minimalne jezične vještine u oba jezika i
komunikacija s njima je vrlo otežana te su potrebne posebne
vještine i znanja kako bi došlo do obostranog razumijevanja.
 Govor gluhih je često neobičan i teško razumljiv (čujuće
osobe često povezuju kvalitetu govora gluhih osoba s
kognitivnim sposobnostima).
 Govorne sposobnosti gluhih nemaju veze s inteligencijom
-učenje govora je za gluhe osobe izuzetno teško: kao što
čujuća djeca uče govor i jezik spontano slušanjem, gluha
djeca prirodno i spontano uče znakovni jezik
4
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
nastavak
 U slučaju nemogućnosti slušanja ne može se imitirati govor




5
drugih osoba niti kontrolirati vlastiti glas
Gluhe osobe su podjednako sposobne za apstraktno mišljenje
kao i čujuće
Gluha djeca gluhih roditelja intelektualno su superiorna
gluhoj djeci čujućih roditelja, ali i čujućim vršnjacima
To se objašnjava nasljeđem, bilingvizmom, uvježbanošću u
vizualno-manuelnoj komunikaciji koja može poboljšati razvoj
opće inteligencije
Nažalost, potencijali gluhih često ostaju nerealizirani (ako
nemaju tumača i druge prilagodbe)
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
PREDRASUDE
 Često se pogrešno koristi termin “gluhonijem”. Nijemost je
vrlo rijetka.
 Čujuće osobe drže da gluhi mogu sve očitati s usana
sugovornika. Očitavanje je izuzetno teško, naporno i
nepotpuno te traži veliku koncentraciju. Mnogi glasovi na
usnama izgledaju isto te se očitavanje svodi na pogađanje,
zaključivanje iz konteksta. Očitavanje služi gluhim osobama
kao pomoć u razumijevanju, ali nije dovoljno za kvalitetnu
komunikaciju. Odlični čitači s usana su vrlo rijetki i obično
dobro poznaju govorni jezik.
6
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
nastavak
 Često se misli da se s gluhim osobama
može bez teškoća komunicirati
pismenim putem.
 Većina prelingvalno gluhih ima velike
teškoće s razumijevanjem pisanog
teksta i pismenim izražavanjem.
7
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
 Jezik se uči slušanjem, stoga gluhe osobe otežano usvajaju
pisani jezik, naročito ako ih obitelj i škola ne usmjeravaju na
čitanje i svakodnevno učenje novih pojmova.
 Pismeno izražavanje gluhih je često agramatično, šturo,
nepravilne sintakse i teško razumljivo.
 Razumijevanje pisanog teksta kod mnogih je gluhih vrlo
slabo te je potrebno koristiti često korištene riječi i
jednostavne rečenice
8
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
 Zbog velikih razlika među gluhima, potreban je
individualizirani pristup u procjeni primjerene
komunikacije
 Neki gluhi, naročito postlingvalno gluhe osobe, preferiraju
pismenu komunikaciju i imaju odlično razvijene jezične
sposobnosti
 Posljedica slabe pismenosti je niska razina obrazovanja
 Predrasuda da gluhe osobe uz pomoć slušnog pomagala dobro
razumiju tuđi govor
-nagluhima slušna pomagala pomažu u razumijevanju govora
-gluhim osobama često samo pomažu za orijentaciju odakle dolazi
zvuk
9
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
 Pogrešno mišljenje da “umjetna pužnica” pretvara gluhu
osobu u čujuću-implantirana osoba manje-više uspješno
može razumjeti tuđi govor i razviti vlastiti.
 Djeca implantirana do 2.god. često postižu odlične rezultate
i samo neznatno zaostaju u govorno-jezičnom razvoju za
čujućim vršnjacima.
 Osobe s implantatom ili slušnim pomagalom otežano
komuniciraju u bučnoj okolini.
10
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
 Predrasude o karakteristikama ličnosti i mentalnom zdravlju
gluhih (kao da su osamljeni i nesretni)
-gluhi koji su pripadnici zajednice gluhih obično su otvoreni
u komunikaciji, veseli, društveni, vole putovati i upoznavati
nove gluhe osobe
 Neki su psihički poremećaji češći kod gluhih, ali nisu
posljedica gluhoće, već neprimjerenih reakcija okoline (od
neprimjerenih odgojnih postupaka, nemogućnosti
komuniciranja s roditeljima, nezadovoljavanja potreba gluhe
djece do svakodnevnih frustracija i stresa u svijetu čujućih)
11
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
KULTUROLOŠKE RAZLIKE ČUJUĆIH I
GLUHIH
 Ono što su socijalno prihvatljiva ponašanja kod gluhih, nisu
kod čujućih (kontakt očima, izrazi lica, interpersonalna
distanca, prizivanje pažnje, pristojnost, pozdravljanje,
odlučivanje, privatnost i povjerljivost)
 Neverbalne geste: npr. kimanje glavom kod čujućih znači
slaganje, a kod gluhih često znači razumijevanje sugovornika
 Kontakt očima kod gluhih je znatno duži nego kod čujućih
(okolina može doživjeti da gluha osoba “bulji”, da je neugodna
i agresivna). Prekidanje kontakta očima gluhe osobe
doživljavaju kao nezainteresiranost, nepoštovanje ili
ignoriranje.
12
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
nastavak
 Kontakt očima je vrlo važan za gluhe osobe koje
komuniciraju znakovnim jezikom. Izrazi lica su dio gramatike
znakovnog jezika pa je kontinuirani kontakt očima
neophodan radi razumijevanja. Znakovi se uočavaju
perifernim vidom koji je kod gluhih odlično razvijen te nije
potrebno micati pogled od lica do ruku.
 Aktivno ponašanje i izrazi lica gluhih koji komuniciraju
znakovnim jezikom može okolina pogrešno tumačiti kao
emocionalnu nestabilnost.
 Moguće je da se “šutljivost” gluhog učenika tumači kao
komunikacijski problem a možda je depresivan ili
nezainteresiran.
13
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
nastavak
 Aktivno ponašanje gluhih učenika, pogotovo onih koji ne znaju




14
znakovni jezik, može se pogrešno tumačiti kao poremećaj pažnje i
hiperaktivnost.
Gluhi koriste periferni vid u svrhu uočavanja promjena u
okolini te distribuiraju pažnju znatno šire u vizualnom polju.
Emocionalne reakcije gluhih učenika često su burnije
(izražavanje osjećaja je u većoj mjeri tjelesno i praćeno naglašenim
izrazima lica)
Zbog kumuliranih frustracija ponašanje može biti burno
Gluhi učenici prizivaju pažnju vizualnim putem (mahanjem,
paljenjem/gašenjem svjetla) ili dodirom po ramenu ili koljenu
(ako sjede). Često u tu svrhu lupaju nogom o pod ili dlanom o
stol, što je kulturološki normalno ponašanje, a mi to možemo
doživjeti kao agresivno.
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
 Komuniciranje govorom je često teško za obje strane:
obostrano je otežano razumijevanje, komunikacija ne teče
prirodno. Razumljivost govora nije indikator inteligencije, osobina
ličnosti, povrem,eno niti stupnja oštećenja sluha.
 Kroz svakodnevno iskustvo u komunikaciji s gluhim učenikom,
stiče se veća komunikacijska kompetentnost te se bolje
procjenjuju njegove potrebe, znanja i vještine.
 Gluha djeca gluhih roditelja imaju manje emocionalnih i socijalnih
teškoća, veće samopoštovanje, bolje jezične vještine i bolja
akademska postignuća (to se pripisuje potpunoj i prirodno
dostupnoj jezičnoj okolini, roditeljskom prihvaćanju te njihovoj
pripremljenosti na odgoj gluhog djeteta).
15
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
 Kod gluhe je djece koja su izgubila sluh uslijed različitih bolesti
vezanih uz organska oštećenja SŽS-a, češća je hiperaktivnost,
impulzivnost i poremećaj pažnje te jezični poremećaji.
 Gluhi su učenici u većem riziku od zlostavljanja
 Jezični poremećaji u znakovnom jeziku češći si kod gluhih
učenika. Inzistiranje na oralnom pristupu u obrazovanju, bez
poštivanja individualnih razlika, unatoč tome što npr. ne dovodi do
rezultata, ima za posljedicu velik broj gluhih osoba s minimalnim
jezičnim vještinama (a iz toga proizlazi nisko samopouzdanja,
emocionalne teškoće, slabe socijalne vještine, socijalna izolacija,
ovisnost o drugima te slabo obrazovno postignuće).
16
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.
 Potreba individualiziranog pristupa (kontaktirati COO “Slava
Raškaj i SUVAG Zagreb), koristiti potrebne tehnologije
 Biti okrenut prema učeniku s oštećenjem sluha, održavati
kontakt očima
 Naučiti bar neke, često korištene znakove radi bolje
komunikacije te jednoručnu/dvoručnu abecedu
 Koristiti tumača znakovnog jezika ako je potreban
17
Sign 2 me, Slavonski Brod, 21.3.2014.

Download Report