Izvještaj o tehničkom obrazovanju i stručnoj obuci na Mediteranu CDR9113-2012_00_02_TRA_TCD BS -1- Ovaj izvještaj je plod rada gđe Nihal El-Megharbel, bivše članice ARLEM-a, i sadašnjeg izvjestioca, g. Petera Bossmana (Piran/SI). Objedinjen je na temelju diskusija vođenih na sastanku ECOTER-a 19. novembra 2012. i usvojen jednoglasno na Četvrtom plenarnom zasjedanju ARLEM-a održanom 18. februara 2013. CDR9113-2012_00_02_TRA_TCD .../... -21. 12 Uvod Najvažniji izazov sa kojim se trenutno suočavaju euro-mediteranske zemlje i sa kojim će se suočavati narednih nekoliko godina odnosi se na stvaranje većeg broja boljih radnih mjesta sa višom produktivnošću. Usprkos periodu relativno stabilnog ekonomskog rasta prije 2008. godine, stvaranje novih radnih mjesta nije bilo dovoljno da u značajnijoj mjeri smanji nezaposlenost ili apsorbuje priliv novoprijavljenih na tržište rada u nekoliko zemalja u regiji. Izazov je postao još teži zbog ekonomske krize i političkih nemira sa kojima su mnoge zemlje trenutno suočene. Stopa nezaposlenosti je još uvijek visoka među mladima, onima koji završavaju srednju školu ili fakultet, posebno u zemljama južnog Mediterana. Većina radnih mjesta se otvara u neformalnom sektoru, koji je obilježen niskom produktivnošću i zapošljava uglavnom slabije obrazovan kadar. Većina zemalja u regiji je postigla napredak u izgrađivanju osnove ljudskih resursa. Ipak, još uvijek postoji neusklađenost između ponude vještina i potražnje na nacionalnim i regionalnim tržištima rada. Jedan od načina prevazilaženja ovog problema je reforma sistema tehničkog obrazovanja i stručne obuke (TOSO) kako bi se bolje prilagodio potrebama, učinio atraktivnijim i povezao sa drugim obrazovnim smjernicama radi komplementarnosti. To bi podiglo kvalitet ljudskih resursa i olakšalo mobilnost radne snage unutar i izvan granica. Uspostavljanje modernog TOSO sistema sposobnog da doprinese kontinuiranom sticanju vještina mladih i odraslih ljudi (pristup cjeloživotnog učenja) znači poboljšanje upravljanja TOSO-om, obogaćivanje kvaliteta podučavanja i učenja i razvoj održivih sistema finansiranja. Druge reforme uključuju pripremu liste kvalifikacija i standarda, razvoj sposobnosti i vještina nastavničkog kadra i instruktora, ohrabrivanje uključivanja socijalnih partnera i lokalnih zajednica u ponudu TOSO-a i stvaranje jednakih mogućnosti za sve učesnike. Ovaj izvještaj će pokušati da ponudi rješenja za tri glavna pitanja. Prvo pitanje se odnosi na krizu zapošljavanja u Euro-mediteranskog regiji, sa posebnim akcentom na ulogu TOSO sistema u smanjenju nezaposlenosti. Drugo pitanje podrazumijeva određeni broj preporuka za poboljšanje i razvoj TOSO sistema, posebno u zemljama južnog Mediterana i izvlačenje koristi od uspješnih primjera i najboljih praksi u zemljama sjevernog Mediterana. Treće pitanje skreće pažnju na područja u kojima ARLEM može igrati ulogu u jačanju saradnje jug-jug i sjever-jug sa ciljem razvoja boljeg TOSO sistema, sposobnog za rješavanje problema nezaposlenosti u Mediteranskoj regiji. 1 2 Procedura: gđa Nihal El-Megharbel je imenovana kao izvjestilac za ovaj izvještaj na plenarnom zasjedanju ARLEM-a održanom u Bariju 30. januara 2012. U međuvremenu, gđa El-Megharbel je dala ostavku i nije više članica ARLEM-a. Ona je pripremila inicijalnu verziju izvještaja o kojoj je raspravljano na sastanku komisije ECOTER-a održanom 19. novembra 2012. u Piranu, Slovenija. G. Peter Bossman (Piran/SI), kopredsjednik Komisije ECOTER-a, je imenovan za izvjestioca ovog izvještaja od strane Ureda ARLEM-a 3. decembra 2012. Ovaj izvještaj skreće pažnju na važnost tehničkog obrazovanja i stručne obuke (TOSO) kao jedan od ključnih elemenata koji se mogu koristiti u borbi protiv društveno-ekonomskih izazova na Mediteranu, posebno nezaposlenosti. Za detaljnije informacije o stanju u državama članicama Unije za Mediteran, tehničkim podacima i detaljnim analizama koje se odnose na opisane probleme, treba se pozvati na izvještaje i publikacije međunarodnih organizacija kao što su Svjetska banka, OECD, UNESCO, Međunarodna organizacija rada i dr. Izvjestilac želi da zahvali Evropskoj fondaciji za obuku na pomoći u pisanju ovog izvještaja. Brojni ETF-ovi dokumenti pružaju činjeničnu analizu TEVT-a i mogućnosti za zapošljavanje u regiji. CDR9113-2012_00_02_TRA_TCD .../... -32. Kriza nezaposlenosti u Euro-mediteranskoj regiji Kriza nezaposlenosti u Mediteranskoj regiji se uglavnom odnosi na neusklađenost između ponude i potražnje rada. Što se tiče potražnje, mali je broj pristojnih poslova, posebno kad je riječ o mladim ljudima i ženama. Uz to, radnu snagu karakteriše slaba mogućnost zapošljavanja, koju bi trebalo povećati, barem kroz obrazovanje, obuku i prekvalifikaciju. Na kraju krajeva, aktuelne politike tržišta rada ne omogućavaju da se nejednakosti isprave. U ovom kontekstu, ključno je da se obrazovanje i mogućnost zapošljavanja povežu. Treba napomenuti da je na plenarnom zasjedanju održanom u januaru 2012. ARLEM usvojio izvještaj „Uloga malih i srednjih preduzeća na Mediteranuˮ, koji je izradio g. Fathallah Oualalou, gradonačelnik Rabata (Maroko), a u kojem se ističe važnost podsticanja preduzetničkog društva i kulture preduzetništva na južnom Mediteranu, izgradnja poslovnih vještina, posebno kroz obrazovanje i obuku, kao i stimulacija inovativnosti i kreativnosti. Evropska fondacija za obuku, zajedno sa Evropskom komisijom i drugim partnerima, od 2006. podstiče kulturu preduzetništva i potrebu za usvajanjem poslovnih vještina. Evropska komisija je početkom 2011. pokrenula inicijativu za Akt o malim preduzećima na Mediteranu, kao odgovor na dešavanja tokom Arapskog proljeća, a sa ciljem unapređenja preduzetništva i podsticanja ekonomije. Unija za Mediteran je podsticanje stvaranja novih radnih mjesta stavila na veoma visoko mjesto na svoj dnevni red za 2013. godinu. Sekretarijat će pokrenuti Mediteransku inicijativu za radna mjesta (M4J), program koji je osmišljen za promociju i ponavljanje određenog broja projekata za stvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru na području južnog i istočnog Mediterana. Polazeći od konstatacije da razvoj na Mediteranu u posljednjih nekoliko godina nije omogućio stvaranje dovoljnog broja radnih mjesta, ova inicijativa ima za cilj da stvaranje radnih mjesta postavi u središte debate o socio-ekonomskom razvoju, uz posebno fokusiranje na zapošljavanje na lokalnom i nacionalnom nivou. Očigledno je da uspjeh ovih inicijativa u velikoj mjeri zavisi od stečenih kvalifikacija radne snage i lica koja traže posao, što može da bude poboljšano, između ostalog, modernizovanom i prilagođenom ponudom TOSO-a. 2.1 Potražnja koja nudi ograničen broj radnih mjesta Tokom posljednjih nekoliko decenija, većina zemalja u regiji je preduzela značajne reforme u više područja, uključujući fiskalne, monetarne, trgovinske, investicione politike, kao i politiku tržišta rada. Također su pokrenute politike koje se fokusiraju na ključne sektore, kao što je poljoprivreda, industrija i usluge. Ove politike su urodile relativno pozitivnim rezultatima kad je riječ o CDR9113-2012_00_02_TRA_TCD .../... -4ekonomskom aspektu. Ipak, usvojen je veoma ograničen broj političkih i socijalnih reformi, što dovodi do stanja akutne nezaposlenosti u zemljama južnog Mediterana i ilegalnih migracija prema zemljama sjevernog Mediterana. Dugotrajni ekonomski pad doveo je do loše perspektive za zapošljavanje, posebno za slabije kvalifikovane radnike. Uz to, kriza u eurozoni i politički nemiri u zemljama Arapskog proljeća istakli su problem nezaposlenosti u regiji. Model rasta koji je usvojilo nekoliko zemalja u regiji podstiče uglavnom izvozno orijentisane sektore visoke tehnologije i poslovne aktivnosti sa visokim učešćem kapitala. Ove izvozno orijentisane strategije daju pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali ne mogu da obezbijede pristojna radna mjesta za rastuću radnu snagu. Žestoka konkurencija inostrane radne snage sa kojom su suočeni radnici u svojim zemljama i inostranstvu smanjila je mogućnosti za zapošljavanje za polukvalifikovane i nekvalifikovane radnike. Kao direktan rezultat privatizacije, neke zemlje imaju nisku stopu udjela žena na tržištu rada. Oni koji su završili program TOSO-a su posebno koncentrisani u velikom i rastućem neformalnom sektoru. Slabo poštovanje zakona o radu dodatno doprinosi ranjivosti radnika. Usprkos izvjesnim poboljšanjima u svom poslovnom okruženju, zemljama južnog Mediterana je zajednička investiciona klima, koja pogoduje preduzetnicima koji se okorištavaju vezama, a obeshrabruje konkurenciju. Nažalost, ovakvo okruženje ne podržava razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP-a), što je neophodno za stvaranje radnih mjesta u regiji. MMSP su suočena sa određenim ograničenjima, kao što su pristup finansiranju, neadekvatnost ključne infrastrukture, nedjelotvorna birokratija i pretjeran formalizam, manjak transparentnosti, političko uplitanje i korupcija. Također, MMSP trpe zbog proizvoljnog provođenja politike i političke neizvjesnosti. U mnogim zemljama u regiji dominira veliki neformalni sektor koji nudi poslove lošeg kvaliteta za nekvalifikovanu ili niskokvalifikovanu radnu snagu uz platu dovoljnu samo za preživljavanje. Ipak, neformalna ekonomija daje važan doprinos zapošljavanju u regiji. Također je obilježavaju utaje poreza i izbjegavanje zakonske regulative. Uz to, neformalno tržište rada povezano je sa niskim zaradama, siromaštvom i ugroženošću. U posljednjih nekoliko godina, samozapošljavanje ima tendenciju rasta. Ni neformalna ekonomija ni samozapošljavanje ne omogućuju nikakvu vrstu obuke. 2.2 Rastuća ponuda radne snage koja ne odgovara zahtjevima tržišta Zemlje južnog Mediterana doživljavaju demografsko podmlađivanje, pošto je 30% populacije u dobu između 15 i 30 godina. Visoka stopa zavisnosti doprinosi usporavanju razvoja i povećanju siromaštva. Ovakva demografska situacija za rezultat ima duži prelaz iz škole na posao, povećanje neformalne ekonomije i moguću političku nestabilnost. Veliki broj mladih ljudi u regionu je nezaposlen, neobrazovan neobučen (NNN). Osim toga, prelaz iz škole na posao je dug, težak i zavisi od ličnih veza. CDR9113-2012_00_02_TRA_TCD .../... -53 Usprkos značajnoj ekspanziji obrazovanja posljednjih godina , u brojnim mediteranskim zemljama obrazovanje nije uspjelo da pruži vještine koje su relevantne za zahtjeve lokalnog i međunarodnog tržišta rada. Nekoliko zemalja je doživjelo veliko povećanje broja učenika koji pohađaju srednju školu, a ipak je stopa nezaposlenosti onih sa završenom srednjom školom porasla. U mnogim dijelovima regiona to je dovelo do otuđenja i nestabilnosti. TOSO sistem je veoma važan instrument u rješavanju krize nezaposlenosti u Euro-mediteranskoj regiji. On igra ključnu ulogu u smanjenju nezaposlenosti i pružanju mladim ljudima mogućnosti za zapošljavanje. Međutim, samo reforme TOSO-a neće biti dovoljne da riješe goruće probleme. Ove reforme moraju da budu pripremljene u širem kontekstu reformi obrazovnih politika i povezane sa politikama zapošljavanja, kao i socijalnim i ekonomskih mjerama. Ipak, modernizovana ponuda TOSO-a mogla bi da predstavlja obećavajući element u borbi protiv neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada u Euro-mediteranskoj regiji. Međutim, ove predložene mjere se trenutno temelje na zastarjelim nastavnim planovima i programima, metodama učenja i podučavanja, a slaba infrastruktura i dalje otežava efikasnost sistema. U mnogim zemljama TOSO nije sastavni dio nacionalnih strategija cjeloživotnog učenja. TOSO nije uspio da mladim ljudima pruži kvalifikacije prilagođene zahtjevima tržišta rada. Potencijalni studenti shvataju TOSO tek kao zadnju mogućnost. TOSO sistemi ne predstavljaju fleksibilne obrazovne puteve za premoštavanje početnog TOSO-a i postsrednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, čime bi se povećao paritet između tehničkog i opšteg obrazovnog sistema. Ova dihotomija između dva sistema negativno utiče na socijalnu koheziju. Postoji potreba za reformom i poboljšanjem relevantnosti i kvaliteta obrazovnih sistema u cjelini, uključujući TOSO. Ovo bi trebalo da se provede na koordinisan način, tako da različite obrazovne smjernice postanu dio jednog cjelovitog sistema koji bi pružio komplementarno znanje i vještine. 2.3 Neadekvatne politike tržišta rada U širem smislu, neuspješnost u rješavanju neusklađenosti između ponude i potražnje na tržištu rada može da se objasni neodgovarajućim politikama tržišta rada (PTR). One uključuju subvencije na plate, potpore i finansiranje za započinjanje poslovanja, kao i obuku i posredovanje pri zapošljavanju. U većini slučajeva, PTR treba razmotriti kao kratkoročna rješenja za prevazilaženje nedostataka na tržištu rada. Uspjeh PTR-a u velikoj mjeri zavisi od sredstava koja im se dodjeljuju i efikasnih mehanizama koordinacije. Kombinacija PTR-a, socijalne politike i programa ima za cilj smanjenje siromaštva. PTR moraju da budu usklađene sa makroekonomskim, fiskalnim, trgovačkim, industrijskim i politikama zapošljavanja unutar globalnog okvira nacionalne strategije zapošljavanja. PTR su na administrativnom planu teško izvodljive i ponekad skupe. Većina euro-mediteranskih zemalja nudi seriju PTR-a za olakšavanje pristupa radnika tržištu rada. 3 Ogleda se u posmatranom povećanju prosjeka godina školovanja populacije u dobu od 15 i više godina u posljednjih nekoliko decenija (Barro i Lee, 2010). CDR9113-2012_00_02_TRA_TCD .../... -6Neke zemlje su ostvarile impresivne napore na tom planu. Dakle, kao opciju treba razmotriti razmjenu znanja jug-jug. Zemlje u regiji imaju tradiciju kombinovanja jake zaštite radnih mjesta sa relativno slabom zaštitom prihoda nezaposlenih 3. Poboljšati tehničko obrazovanje i stručnu obuku u Euro-mediteranskoj regiji Poboljšanje TOSO sistema i povezivanje reforme politike obrazovanja sa socio-ekonomskom politikom kroz integrisani pristup u Euro-mediteranskoj regiji ključni su kao sredstva za podizanje mogućnosti zapošljavanja za mlade ljude. Slijede sugestije za načine razvoja modernog i efikasnog TOSO sistema koji će više odgovarati potrebama nacionalnih i međunarodnih tržišta rada: • • • • • • • • • • • • • • • razvijati visokokvalitetne TOSO programe kao atraktivne alternative programima opšteg obrazovanja kroz modernizaciju nastavnih planova i programa a koji će mladim ljudima omogućiti da steknu generičke, prenosive kompetencije, radi poticanja profesionalne mobilnosti, cjeloživotnog učenja i napredovanja u karijeri poboljšati kompetencije nastavničkog kadra i instruktora te osigurati da su dobro upoznati sa potrebama savremene privrede podstaknuti razmjenu znanja i partnerstvo između institucija TOSO-a i privrede stvoriti bliske i jake veze između nastavničkog kadra i instruktora TOSO-a sa jedne strane i fabrika i preduzeća sa druge strane, da bi se identifikovale specifične profesionalne vještine koje će zadovoljiti neposredne potrebe poslodavaca udružiti preduzeća (javna i privatna), poslodavce i sindikate u određivanju deficitarnih zanimanja i izraditi nastavne planove i programe i instruktorske programe kako bi se osiguralo da stečene vještine odgovaraju potrebama modernih radnih mjesta pokrenuti socijalni dijalog sa ciljem promjene stajališta koja studenti i roditelji imaju u vezi sa TOSO-om usvojiti sisteme za kontrolu i evaluaciju te primijeniti instrumente procjene uticaja u okviru napora za dobro upravljanje, kako na državnom tako i na lokalnom nivou istaknuti važnost dostupnosti, razmjene i širenja informacija na državnom, lokalnom i regionalnom nivou usvojiti rodno osjetljiviji pristup unutar TOSO sistema, radi povećanja učešća žena na tržištu rada podsticati učenje zanata i druge praktične, fleksibilne i finansijski dostupnije sisteme obuke, kako bi se povećale mogućnosti za zapošljavanje mladih ljudi ustanoviti nacionalne kvalifikacijske okvire za TOSO osigurati koordinaciju između TOSO-a, investicionih agencija i organizacija za razvoj malih i srednjih preduzeća stvoriti direktne veze između TOSO-a, javnih biroa i službi za zapošljavanje i poslodavaca radi poticanja ponude profesionalnog usmjeravanja i savjetodavnih službi za mlade ljude poboljšati upravljanje TOSO-om, ljudskim resursima i sistemima kontrole i evaluacije (vidjeti Dodatak 1) i, posebno, promovisati upravljanje na više nivoa u obrazovanju, uključujući TOSO, kako bi se postigla veća participacija, efikasnost i transparentnost u vođenju politika javnog obrazovanja i obuke u susjednim regijama EU-a podsticati koncept partnerstva između različitih administrativnih nivoa TOSO-a CDR9113-2012_00_02_TRA_TCD .../... -7• • 4. promovisati decentralizovane modele TOSO ponude, zasnovane na participativnom pristupu usmjerenom na zahtjeve tržišta, koji bi bili odgovor na konkretnu potražnju lokalnih preduzeća. Glavni cilj decentralizacije je učiniti TOSO sistem fleksibilnijim i usmjerenijim na lokalne potrebe podsticati inicijative na lokalnom i regionalnom nivou, u koje su uključene lokalne vlasti, davaoci usluga, NVO-i, razvojne agencije, finansijske institucije, studenti, roditelji, lokalni mediji itd., koje bi omogućile saradnju između socijalnih i ekonomskih aktera udruženih u TOSO procesu, od planiranja do procjene uticaja, kroz pristup „odozdo prema goreˮ. Preporuke i sljedeće etape u jačanju uloge ARLEM-a u promociji TOSO-a ARLEM može da igra ključnu ulogu u podsticanju regionalne saradnje vezane za TOSO. Ova saradnja može da se pojavi u nekoliko oblika: • • • saradnja sjever-jug: stvaranje mogućnosti za saradnju između aktera TOSO-a u regiji, koja bi vodila otvaranju novih radnih mjesta i razvoju saradnja jug-jug: podsticanje ove bogate saradnje zasnovane na zajedničkim izazovima i okolnostima, sa velikim neiskorištenim potencijalima saradnja regija-regija: promovisanje inicijativa za decentralizovanu saradnju, kao što je Portal za decentralizovanu saradnju Odbora regija4 Različite međunarodne institucije su prepoznale važnost regionalnog razvoja. Unija za Mediteran (UzM), kroz rad Odbora regija (OR) također je podržala regionalni razvoj preko nekoliko foruma. ARLEM je jedan od tih foruma koji može da pruži direktnu podršku zemljama članicama u promovisanju razvoja ljudskih resursa na regionalnom nivou. ARLEM zagovara veću komplementarnost i supsidijarnost između nacionalnog nivoa zaduženog za politiku razvoja ljudskih resursa i regionalnog i/ili lokalnog nivoa odgovornog za implementaciju reforme ljudskih resursa, dakle, TOSO-a. U tom pogledu, Torino proces, razvijen i promovisan od strane Evropske fondacije za obuku (ETF), prepoznaje važnost regionalnog razvoja kao bitnu komponentu nacionalne ekonomske konkurentnosti i socijalnog razvoja. U ovom kontekstu, TOSO postaje instrument koji može da doprinese većoj socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, što je cilj koji ARLEM jasno zagovara. Jedan od ciljeva Deklaracije o namjeri koju su potpisali ARLEM i ETF će biti pružanje podrške ideji upravljanja na više nivoa u procesu odlučivanja vezanom za obrazovanje i obuku, kako bi se podstakao strateški razvoj globalnih obrazovnih politika koje su integrisane u euro-mediteranske zemlje i istakao doprinos razvoja ljudskog potencijala razvoju teritorijalne kohezije u partnerskim zemljama u kojima ETF provodi svoje projekte. 4 Portal je zajednička inicijativa Odbora regija i Evropske komisije sa ciljem povećanja i širenja informacija o saradnji u razvoju lokalnih i regionalnih vlasti Evropske Unije. Uključuje „Berzuˮ (Berza decentralizovane saradnje) koja je zamišljena kao instrument za povezivanje lokalnih i regionalnih vlasti u EU i njihovih kolega u zemljama u razvoju koji žele da se uključe u razvojne projekte saradnje. Više informacija je dostupno na: http://lra4dev.cor.europa.eu/portal. CDR9113-2012_00_02_TRA_TCD .../... -8- Odbor regija i ARLEM također naglašavaju važnost upravljanja na više nivoa u kreiranju i implementaciji politike. U pogledu TOSO-a, to znači partnerstvo između različitih aktera na nacionalnom i podnacionalnom nivou u kreiranju i implementaciji politike. Evropska fondacija za obuku podstiče dobro upravljanje i koncept upravljanja na više nivoa na području obrazovne politike zalažući se za povećanu ulogu podnacionalnih i lokalnih aktera, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u oblikovanju politika obrazovanja i obuke sa ciljem podizanja efikasnosti, koherentnosti, transparentnosti i odgovornosti u njihovom kreiranju. Nekoliko zemalja u regiji je usvojilo reformske mjere koje imaju za cilj uspostavljanje regionalnih i/ili lokalnih institucija odgovornih za razvoj TOSO-a. Sve više lokalnih vlasti preuzima odgovornost za implementaciju nacionalnih politika koje se odnose na TOSO. Druge su započele sa decentralizacijom budžeta, dok regionalni razvoj postaje jedan od političkih prioriteta u zemljama južnog Mediterana nakon Arapskog proljeća. ARLEM može da igra ključnu ulogu u regiji u razvoju i promicanju TOSO-a u sljedećim područjima: • • • • • • • • • • unapređivanje i usvajanje principa supsidijarnosti i proporcionalnosti; podsticanje nadležnih vlasti na pružanje podrške uzajamnom priznavanju diploma i kvalifikacija; podsticanje nadležnih vlasti na pružanje podrške usvajanju standarda kvaliteta i efikasnosti sistema obrazovanja i obuke; podsticanje država članica na usvajanje obrazovnih sistema zasnovanih na radu i usmjerenih prema praksi kako bi se osiguralo partnerstvo između vlada, privatnih institucija, nevladinih organizacija, razvojnih agencija itd.; unapređivanje važnosti razvoja sveobuhvatnih informacionih sistema u regiji; pružanje podrške stvaranju regulatornog i institucionalnog okvira za saradnju i socijalno partnerstvo između država članica; koordinacija aktivnosti sa Sekretarijatom UzM-a kako bi se osiguralo da politike obrazovanja i obuke podržavaju održivi regionalni razvoj; podizanje svijesti o važnosti pronalaženja adekvatnog finansiranja za projekte obrazovanja i obuke, posebno za male inicijative i inicijative „odozdo prema goreˮ u Mediteranskoj regiji, kroz međunarodne finansijske institucije; podsticanje razmjene znanja i dobrih praksi i širenje zaključaka i „usvojenih lekcijaˮ kroz projekte provedene u domenu TOSO-a u regiji; unapređivanje socijalnog dijaloga između učesnika u oblasti obrazovanja i obuke zemalja sjevernog i južnog Mediterana. ARLEM poziva svoje kopredsjednike da ovaj izvještaj pošalju šefovima država ili vlada zemalja koje su članice UzM-a, generalnom sekretaru UzM-a i predsjedniku Evropskog vijeća, kao i predsjednicima institucija i tijela Evropske Unije. CDR9113-2012_00_02_TRA_TCD .../... -9Dodatak 1: sistem upravljanja TOSO-a Sistem upravljanja TOSO-a povećava relevantnost, kvalitet i odgovornost javnih politika Umrežavanje Odgovornost Rentabilnost Efikasnost Pravičnost Pouzdanost Koherentnost Transparentnost Više nivoa Različiti učesnici Participativnost Coordination Koordinacija Funkcionalna reforma Functional reform Elementi dobrog upravljanja Javna administracija Javni i privatni davaoci usluga Socijalni partneri Centralni Regionalni Razvojne agencije Lokalni Istraživački instituti Finansijske institucije Izvor: Izradila gđa Nihal El-Megharbel, u ulozi prvog izvjestioca i autora nacrta izvještaja, sa ciljem demonstracije funkcionisanja sistema upravljanja TOSO-a _____________ CDR9113-2012_00_02_TRA_TCD
© Copyright 2024 Paperzz
