MENADŽMENT I SIGURNOST - M&S 2009: "KRIZNI MENADŽMENT" UDK/UDC 005.931:331.485 Stru ni lanak/Professional paper Nikica Petri evi UTJECAJ NEIZVJESNOSTI ISHODA KRIZE NA PSIHI KO I FIZI KO ZDRAVLJE OVJEKA Sažetak Neizvjesnost ishoda krize pobu uje strah u ljudi koji naj eš e rezultira otpuštanjem radne snage, smanjivanjem troškova, štednjom i odricanjem, mediji ne pomažu u smanjenju straha, optimizma je malo, a osobe moraju funkcionirati kao da je sve «pod kontrolom». Ovaj lanak opisuje utjecaj stresa na psiho-fizi ko stanje ovjeka i društva. Opisuje funkciju ovjeka kao glavnog aktera dovo enja do krize, njegovu funkciju pri rješavanju i izlasku iz krizne situacije kao i utjecaj i posljedice krize na njegovo zdravlje. Kako se gospodarska kriza odražava na tjelesno i duševno stanje ovjeka spominje se u nedavno provedenom istraživanju ameri kih lije nika koji sve eš e izri u dijagnozu "recesijska depresija". Problemi komuniciranja u kriznim situacijama, krizna komunikacija, komunikacija sa zaposlenima u vrijeme krize, model i zna aj kriznog komuniciranja veže se na prvi dio teme. Klju ne rije i ovjek, komunikacija, krizna situacija, recesija, zdravlje INFLUENCE OF CRISIS INCERTITUDE OUTCOME, ON MAN'S PSYCHICAL AND PHYSICAL HEALTH Summary Incertitude of crisis outcome rises fear in humans that mostly results in firing the work force, decreasing expenses, economizing and refuting; media does not contribute to fear decrease, there is little optimism, and people must function as though everything is «under control». This article describes stress influence on psycho-physical condition on man and society. And as well it describes the function of a man as the active participant in bringing the crisis, his function at resolving and stepping out of crisis situation, and influence and consequence on his health. The way how economical crisis reflects on physical and mental human condition is mentioned in recently conducted study of American physicians that more and more often pronounce the diagnose «recession depression». Communication problems in situations of crisis, crisis communication, communication with employed in time of crisis, model and meaning of crisis communication is linked to first part of the theme. Key words Man, communication, crisis situation, recession, health 493 MENADŽMENT I SIGURNOST - M&S 2009: "KRIZNI MENADŽMENT" UVOD Kriza, globalna ili poslovna, poja ava stres kod zaposlenika. Ona je ozbiljan incident koji utje e na sigurnost ljudi, okolinu, proizvode ili ugled organizacije, neplanirani i neželjeni proces koji traje odre eno vrijeme, a na kojeg je mogu e samo djelomi no utjecati i neizvjesnog je ishoda. Ishod direktno utje e na zdravlje pojedinaca. Nezaposlenost, siromaštvo i stres prijetnje su kojem su u vrijeme krize izloženi svi. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da e globalna financijska kriza uticati na pogoršanje op eg mentalnog zdravlja, pa i na pove anje broja samoubojstava, zbog nemogu nosti pojedinaca da se izbore sa siromaštvom i nezaposlenoš u. Stotine milijuna ljudi širom svijeta ve imaju mentalnih problema poput depresije i bipolarnog afektivnog poreme aja (mani na depresija), a svjetska ekonomska kriza mogla bi pogoršati stanje kod mentalno labilnih osoba. Ve ina zaposlenih svakodnevno je pod stresom. Stresu na radnom mjestu svakodnevno je izloženo 78 % zaposlenih, naj eš i izvor stresa su nadre eni, a 'uredski bijes' postaje ozbiljan problem, pokazuju rezultati istraživanja provedenog na portalu Moj Posao me u više od tisu u ispitanika. Stres se esto upotrebljava kao zajedni ki opis za osje aje nelagode i nezadovoljstva. Najnovije izdanje Websterovog me unarodnog rje nika stres definira kao "fizikalni, kemijski ili emotivni podražaj iz okoline koji u pojedinca izaziva nedostatnu adaptaciju, odnosno uzrokuje fiziološku tenziju koja može doprinijeti razvoju bolesti.[6] Stres košta. Pod stresom se može raditi godinu, dvije, ali dugoro no zaposleni strada i njegov se stres vra a državi kao trošak. Prekomjerna optere enja psihološkog sustava odražavaju se na koli inu u inka, kvalitetu obavljenoga posla, tijek procesa, broj pogrešaka, pove anje broja ozljeda i sl. Kao posljedica takve situacije, javljaju se pove ana fluktuacija, odsutnost s posla, pove ana stopa bolovanja. Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja stres na radnome mjestu prisutan je kod gotovo svakoga tre eg zaposlenika Europske unije. Prema prikupljenim podacima, u EU stresom na poslu obuhva eno je 28 % ili 41,2 milijuna zaposlenika, od toga više žena od muškaraca.[3] Taj problem na godišnjoj razini uzrokuje gubitak od milijun radnih dana, a stoji najmanje 20 milijardi eura. Prema rezultatima istraživanja 50- 60 % svih izgubljenih radnih dana posljedica je stresa na radnome mjestu, a on je istodobno "krivac" i za 5 milijuna nesre a na poslu. Uzroci stresa na radnome mjestu su osje aj nesigurnosti, strah od gubitka posla, premorenost, kratki rokovi, nedostatak podrške rukovoditelja, monotonija te neki od nepovoljnih radnih uvjeta kao što su biološki, radioaktivni ili kemijski utjecaji. Zakon o zaštiti na radu Republike Hrvatske, uskla en sa smjernicama Europske unije, propisuje da se za svako radno mjesto, uz ostale opasnosti, trebaju utvrditi i psihofiziološki napori. Ali u Hrvatskoj se još ne poklanja dovoljno pozornosti pitanju stresa, zlostavljanja na radnom mjestu (mobbing) i sl., a to upu uje na mogu e probleme u postizanju kvalitetne prevencije profesionalnih rizika. Zbog svega navedenog potrebno je obratiti pozorniju pažnju na problem stresa na radnim mjestima i kako se uspješno nositi sa krizom i kriznim situacijama, kako u inkovito prepoznati, upravljati, ublažiti i kontrolirati njezine posljedice unutar poslovnog sustava radi što kvalitetnije provedbe zdravlja i sigurnosti na radu. 494 MENADŽMENT I SIGURNOST - M&S 2009: "KRIZNI MENADŽMENT" RECESIJA Recesija je povremeno usporavanje u privrednoj aktivnosti neke zemlje pra eno istodobnim pogoršanjima op e ekonomske klime (pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stupanj iskorištenosti proizvodnih kapaciteta...). Recesija je manje duboka i ozbiljna od depresije. Ponavlja se u razdobljima od po nekoliko godina, uobi ajeno zapo inje u jednoj zemlji i treba joj odre en broj mjeseci, odnosno godišnjih kvartala da se preseli u druge. Tri su osnovna obilježja (three D/S) recesije: • trajanje (duration) – vremenska dužina, • dubina (depth) – koliko duboko zadire, • difuzija (diffusion) – koliko se široko rasprostire. Potroša i na recesiju odgovaraju promjenom ponašanja u potrošnji, tj. troše pažljivije, a za konkurentnu marketinšku akciju poslovnih subjekata u vrijeme recesije neophodna je analiza navedenih obilježja. Recesija je alarmantno stanje kome se pristupa s maksimalnom opreznoš u jer ona nosi niz otkaza i niz vrlo teških situacija prije svega za sve one koji žive i rade u privatnom ili javnom sektoru. Recesija nije nešto što se doga a preko no i, ona ima svoje prve znakove, a vrijeme potrebno za njenu identifikaciju prije svega ovisi o znanju, iskustvu i spremnosti kreatora makroekonomske politike da istu prihvate i u novonastalom stanju djeluju. Pisani trag kreatora makroekonomske politike koji predstavlja odgovor na recesiju trebao bi biti vidljiv iz prora una. Državni prora un se donosi krajem jedne za slijede u fiskalnu/kalendarsku godinu i predstavlja ili bi trebao predstavljati smjernice mjera i aktivnosti kojima država nastoji pokazati svoj na in razumijevanja i reagiranja na gospodarsko stanje u društvu, u ovom slu aju krizu. Recesija ozna ava znatan pad ekonomske aktivnosti, vidljiv u razli itim dijelovima gospodarstva, koji traje više mjeseci i uklju uje pad industrijske proizvodnje, zaposlenosti, realnih dohodaka i trgovine. KRIZA Kriza sa psihološkog stajališta je psihi ko stanje uzrokovano kriznim doga ajem. Važno obilježje kriznog doga aja je gubitak ne eg što je važno za pojedinca. Stanje krize podrazumijeva osje aj gubitka kontrole, dezorganizaciju ponašanja i bespomo nost. Za razliku od uobi ajenog funkcioniranja u kojem prevladava kognitivna domena (u enje, rad, donošenje odluka), osoba u stanju krize je toliko preplavljena emocijama da kognitivno uop e ne funkcionira te ne može koristiti mehanizme suo avanja s problemima koje ina e koristi.[2] Vrste krize: • situacijske krize, • razvojne krize, • “šok” krize i • krize iscrpljivanja. Izvor krize kod zaposlenika Svaki voditelj ili menadžer mora imati na umu da produktivnost tvrtke ovisi o zaposlenicima unutar organizacije. Bez obzira na dobro postavljenju viziju i strategiju neke kompanije 495 MENADŽMENT I SIGURNOST - M&S 2009: "KRIZNI MENADŽMENT" zaposlenici su ti koji ostvaruju kratkoro ne i dugoro ne ciljeve koje postavljaju menadžeri s vrha. Zaposlenici koji su nakon rezanja troškova otpuštanjem ostali u organizacijama zasigurno imaju strah da e se sli no dogoditi i njima. Zabrinut zaposlenik zasigurno ne e imati visok nivo zadovoljstva, a kamoli biti visoko produktivan, a nezadovoljstvo i strah širit e svojim kolegama i vrlo brzo organizacijska klima može iz zadovoljavaju e prerasti u nezadovoljavaju u. Da bi se to izbjeglo važno je provoditi: • brigu o zaposlenicima • otvoreno komunicirati • zajedni ki sura ivati Upravljanje zaposlenicima predstavlja poseban izazov kada su timovi obeshrabreni, a gospodarstvo nestabilno. Sa zaposlenicima je potrebno otvoreno komunicirati i zajedni ki analizirati kako se gospodarsko okruženje odražava na poslovanje. Tako e i oni sami mo i vidjeti da poslodavac ne brine samo o poslovanju ve i onima koji izravno doprinose konkurentnosti tvrtke. Kada voditelji odjela moraju zaposlenicima priop iti loše vijesti, mnogi od njih isti u da odluka nije njihova. Kriviti isklju ivo visoki menadžment nikada nije preporu ljivo jer, iako e se voditelji kratkoro no osje ati loše, zaposlenici dugoro no mogu ste i dojam da njihov voditelj ne sura uje dovoljno s vodstvom tvrtke. To svakako može biti demotiviraju e za zaposlenike. Stoga im treba iznijeti injenice, objasniti koji je uzrok takvog stanja te što tvrtka planira u initi kako bi prebrodila krizno razdoblje. Pri planiranju širenja poslovanja ili ugovaranja novih suradnji "obi ne zaposlenike" se naj eš e ne pita za mišljenje. Poslodavci esto zaboravljaju da zaposlenici mogu biti sjajan izvor ideja, pa ih je potrebno pitati na koji na in mogu pomo i ostvarenju poslovnih ciljeva bez obzira je li rije o širenju neke ve postoje e suradnje ili pokretanju novih poslova. Zbog rezanja troškova i slabijeg intenziteta zapošljavanja, mnogim zaposlenicima se daljnje poslovanje može u initi kao nemogu a misija. Stoga zaposlenici i menadžment zajedni ki trebaju definirati koji su poslovi prioritetni. Višak poslova se, ako je mogu e, mora delegirati vanjskim suradnicima ili odgoditi dok se ne stvori povoljnije okruženje za daljnji rad. Na taj na in poslodavci e zaštiti svoje zaposlenike od preoptere enosti poslom i "sindroma izgaranja", što e pozitivno utjecati na njihovu motivaciju i produktivnost. Indikator krize u zaposlenika • visoka fluktuacija u menadžmentu • pod zaposlenost u menadžmentu • skupa centralizacija i decentralizacija • stru no, emocionalno i socijalno nedovoljno kompetentan menadžment • autoritarno-patrijarhalni stil vo enja • nepostoje i sustav razvoja zaposlenika Ekonomske teško e i zdravlje Dugovi, nezaposlenost ili strah od ostajanja bez radnog mjesta, uz sve to rast troškova života i naftna kriza - sve su to faktori koji utje u na nastanak stresa. Tipi ni simptomi su migrene, irevi na želucu, teške depresije, osje aji pani nog straha, visok krvni tlak, usporeno zacjeljivanje ozljeda, nesanica. 496 MENADŽMENT I SIGURNOST - M&S 2009: "KRIZNI MENADŽMENT" Ljudsko tijelo reagira na svaku uzbunu poja anim izlu ivanjem adrenalina, povišenjem krvnog i sr anog tlaka, blokiranjem imuniteta. To je razlog da se u stresnim situacijama ljudi vrlo lako razbolijevaju i osje aju se iscrpljenima i punima straha. STRES Fiziološki stres odnosi se na optere enje organa i tjelesnih sustava (npr. stresni prijelom kosti), odnosno na odnos izme u hipofize i nadbubrežnih žlijezda u stanjima djelovanja stresa na organizam. Psihološki stres definiramo spoznajnim (kognitivnim) procesima i osje ajima (emocionalnim) stanjem organizma u stresnim transakcijama s okolinom. Socijalni stres odnosi se na sveukupnost socijalne situacije u odre enom vremenskom razdoblju koja djeluje na ve inu ljudi Akutni stres je produkt napetosti koje život svakodnevno donosi i esto se javlja u neugodnima situacijama koje treba razriješiti. Budu i da su one slu ajne i prolazne takav se stres obi no lako nadvladava. Pa i ljudi koji upadaju iz jedne krizne situacije u drugu kod kojih je kaos postao sastavni dio osobnosti mogu se nositi sa njim no ne i bez posljedica po sebe i ljude oko sebe. Kroni ni stres dugotrajnog je karaktera. Žrtva kroni nog stresa više ne vidi izlaz iz stresne situacije, poput siromaštva, nezadovoljavaju eg posla, nezaposlenosti, nesre enoj obiteljskoj situaciji, brizi za onemo alog ro aka. No koji god da je uzrok kroni ni stres razara svoju žrtvu iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec. A jedan od najgorih karakteristika kroni nog stresa jest to da se ljudi na njega naviknu, više se ni ne obaziru budu i da im on predstavlja stari, dobro poznati, a ponekad gotovo i ugodan osje aj. Traumatski stres posljedica je neke teške tragedije, kao što je silovanje, nesre a ili prirodna katastrofa, a mnogi ratni veterani svakodnevno se suo avaju s njim. Simptomi traumatskog stresa mogu uklju ivati živo sje anje na traumu, I to ak mnogo godina kasnije, zajedno s pove anom osjetljivoš u na relativno nevažne doga aje. Ponekad se kod osobe koja pati od takvog stresa može dijagnosticirati bolest koja se naziva posttraumatski stresni poreme aj (PTSP). Znakovi stresa Znakovi na temelju kojih možemo prepoznati stres mogu se podijeliti u 4 skupine: • emocionalni (npr. osje aj tuge, bezvoljnosti, nemo i itd.), • misaoni (npr. nemogu nost koncentracije, problemi s pam enjem), • tjelesni, odnosno fiziološki (npr. lupanje srca, želu ane smetnje, znojenje dlanova), • ponašajni (npr. stalno lupkanje prstima, ispadi bijesa ili pla a, povu enost) • profesionalni stres (veže se uz doga aje na radnom mjestu)[1] POSLJEDICE STRESA Psihološke i emocionalne posljedice Nedovoljna koncentracija u teškim aktivnostima, est gubitak pažnje. Kapacitet memorije se smanjuje, kako u kratkom tako i u dugom vremenskom periodu. Problemi koji zahtijevaju trenutnu i spontanu reakciju rješavaju se na nepredvidiv na in. Svi problemi koji zahtijevaju mentalnu aktivnost rješavaju se sa mnogo pogrešaka. ovjek nije u stanju da procjeni trenutnu situaciju. Na in razmišljanja ne slijedi logi ne, povezane sheme, ne poštuje red, ve se iskazuje na neorganiziran na in. 497 MENADŽMENT I SIGURNOST - M&S 2009: "KRIZNI MENADŽMENT" Teško e sa emocionalnim i fizi kim opuštanjem, napetost. Osim stvarne fizi ke neuravnoteženosti, ovjek po inje da sumnja u postojanje drugih bolesti (hipohondrija). Pove anje nestrpljivosti, netolerancije, autoriteta i manjak razumijevanja prema drugima. Moralni i eti ki principi koji oblikuju život pojedinca slabe, a samosvladavanje opada. Pove ava se obeshrabrenje, a smanjuje želja za životom. Nemogu nost te ne komunikacije, mucanje, smanjenje rje itosti. Gubitak volje i oduševljenja, odsustvo sa posla, škole, fakulteta. Pove ano konzumiranje alkohola, cigareta, kave i drugih droga. Razina energije se mijenja iz dana u dan, ali je 11 u globalu niska. San je poreme en. Osoba uglavnom pati od nesanice, a s vremena na vrijeme pokazuje ekstremnu potrebu za snom. Osoba postaje sumnji ava, okrivljuje druge. Odgovornost prepušta drugima. Pojavljuju se udne reakcije neprimjerene odre enom pojedincu. Pojavljuje se ideja o samoubojstvu, a ponekad i pokušaji da se provede u djelo. Osoba sebe smatra slabom i nesposobnom. Fizi ke posljedice Tjelesni simptomi su glavobolje, problemi s probavom, gubitak ili pove anje apetita, poreme aj spavanja, no no znojenje, pove ana i bolna napetost miši a (osobito u predjelu vrata i ramenog pojasa), poreme aj menstrualnog ciklusa, itd. Dolazi i do psihosomatskih bolesti: povišen krvni tlak, raniji nastup arterioskleroze, »stresogeni« dijabetes, pove ani rizik od infarkta...U duševnoj sferi posljedice dugotrajnog stresa mogu se klini ki ispoljiti kao depresivno stanje s apatijom, zatim kao razli ita stanja straha ili više-manje stalno povišena psihi ka napetost s poja anom razdražljivoš u, kroni nom nesanicom, zna ajno otežanom koncentracijom i drugim psihi kim poteško ama. Statistike i istraživanja posljedica stresa • Izme u 75 i 90% posjeta radne populacije doktoru je zbog bolesti povezanih sa stresom.(American Institute of Stress) • Stres igra ulogu u sljede im bolestima: hipertenzija, sr ani udar, dijabetes, astma, kroni ni bolovi, alergije, glavobolje, bolovi u le ima, razna kožna oboljenja, rak, narušeni imunitet, smanjenje broja bijelih krvnih zrnaca i poreme aji u njihovim funkcijama.(Nation's Business, prosinac 1994.) • Kroni ni bolovi, hipertenzija i glavobolja uzrok su više od polovine bolovanja povezanih sa stresom.(Alternative Therapies Journal, 1996.) • Tre ina zaposlenih gotovo svaki dan proživljava stres na poslu. Istraživanje iz 1991. godine utvrdilo je da više od tre ine ispitanika razmišlja o pronalaženju manje stresnog radnog mjesta.(Northwestern National Life Insurance) • Rak debelog crijeva 5,5 puta je eš i me u ljudima koji su deset godina radili u stresnim uvjetima.(Joseph Courtney, UCLA School of Public Health.) • Jak stres slovi kao jedan od najopasnijih imbenika moždanog udara, pa ak i pedeset godina nakon traumati nog iskustva. Promatraju i 556 veterana Drugoga svjetskog rada, znanstvenici su otkrili da su bivši zarobljenici stradavali od moždanog udara osam puta eš e negoli njihovi nezarobljeni suborci.(Lawrence Brass, Yale Medical School )[4] Upravljanje stresom Kad se radi o upravljanju stresom, postoje dva osnovna pristupa: • obrambeni ili • uvredljivi. Kod obrambenog pristupa, ovjek podsvjesno iskrivljuje stvarnost nadaju i se da e se situacija promijeniti bez da u ini išta. To ovjeka drži u stanju poricanja , esto poja ava 498 MENADŽMENT I SIGURNOST - M&S 2009: "KRIZNI MENADŽMENT" negativni u inak i doprinosi bolesti ili depresiji. Uvredljivi me utim, omogu ava da se stresom upravlja koriste i ga u vlastitu korist. Svjesnim mijenjanjem i prilago avanjem ovjek prihva a promjene pri emu jasnije vidi problem. Tada se ti problemi mogu uokviriti i može ih se vidjeti kao izazov ili mogu nost te se lako mogu poduzeti odgovaraju e radnje. Ofenzivan na in za upravljanje stresom uklju uje: 1. mijenjanje vlastite situacije kad god je to mogu e 2. podizanje sposobnosti da se nošenja sa situacijom 3. mijenjanje pogleda na situaciju 4. mijenjanje ponašanja Razlozi zbog ega bi organizacije morale voditi ra una o stresu: • jer imaju socijalnu odgovornost osigurati kvalitetne radne uvjete • pretjerani stres može izazvati bolest • stres može rezultirati nesposobnoš u obavljanja posla što ponovno izaziva dodatan stres • pretjerani stres može smanjiti efektivnost zaposlenih i rezultirati lošijom izvedbom cijele organizacije Razine redukcije stresa u organizaciji: • primarna razina - podrazumijeva sagledavanje korporacijske kulture, upravlja ke i radne prakse, smanjenje izloženosti radnika stresu • sekundarna razina - poboljšanje mogu nosti prepoznavanja i nošenja s rastu im rizikom • tercijarna razina - pomo zaposlenicima pogo enim stresom pri oporavku od problema koji su ve nastali Neki od na ina redukcije stresa u organizaciji: • dizajn poslova - jasne uloge, davanje ve e slobode unutar postoje e org. strukture • standardi izvedbe - postavljanje razumnih i dostižnih ciljeva • raspored - osigurati da su pravi ljudi na pravim mjestima • razvoj karijere- planiranje karijere i promicanje zaposlenih u skladu sa njihovim mogu nostima • dostupnost - mogu nost da zaposleni govore o svojim problemima • konstantan trening - menadžera i zaposlenih sa ciljem reduciranja stresa • poticanje kreativnosti i inovativnosti • organizirana zdrava prehrana i vježbanje PSIHOLOŠKE KRIZNE INTERVENCIJE Psihološke krizne intervencije su skup postupaka kojima se, nakon kriznog doga aja, ljudima nastoji pomo i da lakše prebrode ono što su doživjeli to jest da im se pruži podrška radi ponovnog stjecanja osje aja autonomije i kontrole nad životom ime se smanjuje osje aj bespomo nosti nakon kriznog doga aja, ukratko da im se pruži psihološka prva pomo . Postoje tri specifi na postupka koja se koriste u kriznim intervencijama: • sažeta psihološka integracija traume, 499 MENADŽMENT I SIGURNOST - M&S 2009: "KRIZNI MENADŽMENT" • • rastere enje i demobilizacija. Cilj rastere enja je da se prije prelaska na svakodnevne dužnosti pomaga ima koji su sudjelovali u pomaganju žrtvama umanji neugodan u inak proživljenih doga aja. Ona zapo inje uvodom, nastavlja se fazom “istraživanja” te završava pružanjem informacija. Demobilizacija je vrlo kratka, a primjenjuje se kada je rije o ve im kriznim doga ajima pri emu se sudionici upoznaju sa znakovima stresa, kako ih prepoznati kod sebe te kako si pomo i. Kada se planira provedba kriznih intervencija u organizacijama ili ustanovama, esto se nailazi na otpor koji može biti neprobojan, djelomice probijen i raspršen, kada je zapravo najlakše provesti. To treba imati na umu prilikom izrade op eg plana postupanja, a kada se napravi takav plan, potrebno je napraviti po etnu procjenu za planiranje provo enja krizne intervencije. Funkcije sustava za psihološke intervencije su: • krizno pružanje razli itih oblika intervencija u razli itom obliku ovisno o situaciji • stvaranje i održavanje mreže stru njaka koji su osposobljeni za takve intervencije • sažeta psihološka integracija traume Taj postupak ima 3 op a cilja, a to su: • ublažiti utjecaj kriznog doga aja, • ubrzati oporavak od kriznog doga aja, • sprije iti nastanak nepoželjnih dugoro nih posljedica. Sažeta psihološka integracija traume namijenjena je ljudima koji su izravni sudionici kriznog doga aja, njihovim obiteljima te ostaloj rodbini, prijateljima, suradnicima i sl. Faze provedbe postupka: 1. uvod u kojemu se predstavlja voditelj, objašnjavaju ciljevi i na in rada, uspostavlja povjerenje i pravila rada; 2. injenice – kada se govori o onome što se zapravo dogodilo; 3. misli – kada se govori o tome što su sudionici prvo pomislili kada se dogaaj dogodio; 4. najteža pojedinost; 5. znakovi stresa i traume; 6. pou avanje iji je cilj pou iti sudionike o stresu i traumi i postupno ih udaljiti od emocionalnih sadržaja iz prethodnih faza i 7. “zaokruživanje” – kada ispitanici mogu postavljati dodatna pitanja te se pojašnjava sve što je ostalo nejasno. Kada se pažljivije promotre faze sažete integracije traume i njihov redoslijed, može se uo iti da se polazi od kognitivnog podru ja, nakon toga se prelazi na emocionalno podru je, a na kraju se ponovno vra a u kognitivnu domenu. Nakon provo enja sažete integracije traume bitno je i pra enje te se stoga sudionici ponovno okupljaju nakon desetak dana i raspravljaju op enito o tome kako se osje aju. ZAKLJU AK Svaka organizacija s povremeno prolazi kroz promjene uzrokovane unutarnjim izvorom krize ili vanjskim. Promjene se esto vežu za nesigurnost posla, strah od tehnološkog viška, premještanja na novo radno mjesto, strah od zahtjeva za usvajanjem novog znanja ili vještina. 500 MENADŽMENT I SIGURNOST - M&S 2009: "KRIZNI MENADŽMENT" Menadžment treba produbiti razumijevanje i svjesnost o negativnim posljedicama stresa na radnom mjestu kao i o mogu nostima smanjivanja stresa na radnom mjestu na svim razinama, od samih vlasnika pa do radnika i navrijeme upoznati radnike sa promjenama i na inom kako e se te promjene odvijati kao i sa posljedicama tih promjena. Preventivnim postupcima kao što su uklanjanje ili smanjivanje znakova krize i uspostavljanje emocionalne ravnoteže ublažavaju se posljedice kriznih doga aja. Stres na radnom mjestu jedan je od glavnih neprijatelja osobne i organizacijske u inkovitosti, a time rezultata i profita organizacija. Kvaliteta svakog ljudskog proizvoda direktno je ovisna o neprekidnom razvitku proizvodnje koji se o ituje kroz ljudsku kreativnost. Ukoliko je ljudska kreativnost zamijenjena stresom, neizvjesnoš u, strahom, lažima, prisilom i nezadovoljstvom, a proizvodnja npr. i dalje one iš uje našu budu nost, malo je sigurno da se takav naoko kvalitetan proizvod može uistinu nazivati kvalitetnim. Na in rješavanja krize modernog poslovanja današnjice je osvještavanje u svim podru jima ljudskog djelovanja, kroz prakti no znanje i dobronamjernu volju koja je rezultat istinskog i uravnoteženog života u skladu s apsolutnim zakonom prirode. Trka za profitom donosi nekvalitetni proizvod, nezadovoljstvo radnika, a time i korisnika, pad sigurnosti i iscrpljivanje ljudskih radnih resursa iznad njihovih granica. Budu nost ne ovisi o ekonomsko-marketinškim diktaturama, ve u harmoniziranju proizvodnje i tržišta sa zahtjevima prirodnih i ljudskih istinskih potreba i evolucije.[5] Kao orijentir za utvr ivanje razine stresa slijedi upitnik sa sedam pitanja. Pet ili više potvrdnih odgovora je znak da je vrijeme da se uspori: 1. ini li vam se da eš e gledate na sat od drugih? 2. Kada nekome treba previše vremena da prije e na stvar osje ate li želju da ga požurite? 3. Završavate li obrok me u prvima? 4. Dok še ete ulicom osje ate li frustraciju kada zapnete za drugima? 5. Ho ete li biti frustrirani ako sat vremena sjedite besposleni? 6. Izlazite li iz restorana ili trgovina kada vidite kra e redove u njima? 7. Kada se na ete u prometnoj gužvi ljutite li se više od drugih ljudi? LITERATURA [1] Ajdukovi , M., Ajdukovi D.:Pomo i samopomo u skrbi za mentalno zdravlje pomaga ima. –Zagreb: Društvo za psihološku pomo , 1996. [2] Arambaši , L.: Psihološke krizne intervencije.Društvo za psihološku pomo , Zagreb, 2000. [3] Research on Work-related Stress.- European Agency for Safety and Health at Work http://osha.europa.eu/en/publications/reports/203 [4] Sauter,S.i dr.: Stress At Work.-NIOSH Publication No. 99-101 http://www.cdc.gov/Niosh/stresswk.html [5] Topic, G.: Modeliranje poslovnih procesa i optimizacija ljudskih resursa u složenim poslovnim sustavima. http://www.fer.hr/_download/repository/Gordan_Topic_klasifikacijski.pdf. [6] Webster, N.: American Dictionary of the English Language .- Kindle Edition, 2009 501 MENADŽMENT I SIGURNOST - M&S 2009: "KRIZNI MENADŽMENT" Internet • • • • • National Institute for Occupational Safety and Health(NIOSH),http://www.cdc.gov/niosh/topics/stress/(25.04.2009) AIS-The American Institute of Stress,http://www.stress.org/job.htm(26.04.2009) http://hr.wikipedia.org/wiki/Recesija(05.04.2009.) http://www.moj-posao.net/jseeker_wiki.php?wikiName=AnketaIzlozenostStresu (05.04.2009) http://www.hse.gov.uk/research/rrpdf/rr273.pdf(26.04.2009) Podaci o autoru Nikica Petri evi Zagreb , Hrvatska [email protected] 502
© Copyright 2024 Paperzz
