Pretpristupna podrska EU IPA III i IV 2012

Pretpristupna podrška EU
IPA III komponenta i
IPA IV komponenta
IPA III komponenta - Cilj
 Komponenta Regionalni razvoj (Regional
development) – državama kandidatima za
članstvo pomaže da se pripremaju za
korišćenje sredstava iz Evropskog fonda za
regionalni razvoj i Kohezionog fonda
 Ovi fondovi, zajedno sa Evropskim
socijalnim fondom, doprinose ostvarivanju
tri cilja:
 konvergenciji,
 regionalnoj konkurentnosti i zapošljavanju i
 evropskoj teritorijalnoj saradnji.
Sredstva
 Oko trećina sredstava IPA-e se odnosi
na ovu komponentu
 Hrvatska - 34.7 %
 Turska - 35.6%
 Makedonija - 28.4%
 Moguće je finansirati projekte
tehničke pomoći, investicione
projekte i grantove.
Ose prioriteta
 Saobraćajna infrastruktura - posebno veze
između nacionalnih i trans-evropskih mreža;
 Mjere u oblasti životne sredine - upravljanje
otpadom, vodosnabdjevanjem, otpadnim
vodama, kvalitetom vazduha, obnova zagađenih
mjesta i zemljišta, održivi razvoj: energetska
efikasnost i obnovljivi izvori energije
 Aktivnosti koje podstiču regionalnu
konkurentnost i produktivnost i podstiču
održivo zapošljavanje
Dokumenti
 Strateški koherentni okvir (Strategic
Coherence Framework)
 U strukturnim fondovima je: Nacionalni strateški
referentni okvir
 Donosi se za III i IV komponentu zajedno
na osnovu:
 Pristupnog partnerstva,
 Evropskih strateških smjernica za koheziju
(Community Strategic Guidelines for Cohesion),
 Nacionalnog razvojnog plana
 Ostalih strateških dokumenata
Strateški referentni okvir
 Analiza sektora i tematskih prioriteta u koje će se
koncentrisati pomoć iz III i IV komponente;
 Opis ciljeva koji će se ostvariti, u skladu sa
nacionalnim i evropskim prioritetima definisanim u
višegodišnjem indikativnom planskom dokumentu
- MIPD;
 Lista operativnih programa sa kratkim opisom
glavnih prioritetnih osa u okviru svakog programa;
 Okvirni pregled finansijskih sredstava po
operativnim programima koji pokriva trogodišnji
period
Operativni programi






Hrvatska - 4 operativna programa:
Srbija – 4
Makedonija – 3
Turska - 4
Jedan OP za komponentu IV IPA-e
Najčešće Tri OP u okviru IPA komponente III:
 Saobraćaj
 Životna sredina
 Regionalna konkurentnost
 Operativne programe odobrava EK
 Isto je i sa OP u strukturnim fondovima
Sadržaj Operativnog programa
 Procjena srednjoročnih potreba i ciljeva sa SWOT analizom;
 Pregled obavljenih konsultacija sa raznim socijalnim i
ekonomskim partnerima;
 Opis izabranih strateških prioriteta;
 Informacije o osama prioriteta i njihovim specifičnim
ciljevima;
 Opis aktivnosti tehničke pomoći, koja se preduzima u okviru
određene ose prioriteta;
 Opis krajnjih korisnika, i specifičnih kriterijuma izbora;
 Finansijska tabela, za svaku godinu, za svaku osu prioriteta i
okvirno, za svaku mjeru;
 Indikatori ocjena i praćenja programa;
 Indikativna listu glavnih projekata sa njihovim tehničkim i
finansijskim karakteristikama, uključujući očekivane izvore
finansiranja, kao i načelni plan njihovog sprovođenja;
 Opis relevantnih struktura i tijela za upravljanje i nadzor nad
Operativnim programom.
Raspodjela sredstava po OP
Hrvatska
Turska
Makedonija
Životna sredina
30%
30%
50%
Saobraćaj
30%
25%
20%
Regionalna
konkurentost
Razvoj ljudskih
resursa
20%
20%
-
20%
25%
30%
Major projects
 Kofinansiranje je obavezno 15 - 25%
 Glavni projekti – preko 10 miliona eura
 U Strukturnim fondovima – preko 25/50 u
odnosu na životnu sredinu i saobraćaj
 Ostali projekti - Grant šeme – Call for
proposals
IPA naspram SF
Strukturni fondovi
IPA
Period
programiranja
7 godina
IPA I – 1 godina
IPA III I IV - 3 godine
Institucija
NIPAC
CCU – Central
Coordination Unit
Implementacija
Država članica
Evropska Komisija, ali
uz DIS
Pravila
Nacionalni sistem
javnih nabavki
PRAG
Fokus
Šira sloboda
Evropske integracije
IV komponenta
 Cilj Komponente Razvoj ljudskih
resursa (Human Resources
Development) je da doprinese:
 ekonomskoj i socijalnoj koheziji,
 ostvarivanju prioriteta Evropske
strategije zapošljavanja i
 pripremi države kandidate za učešće u
Evropskom socijalnom fondu.
Istorijat
 Luksemburg 1997: Evropska
strategija zapošljavanja (European
Employment Strategy)
 Usmjeravanje i usklađivanje prioriteta
politike zapošljavanja na nivou EU:
 Smjernice za zapošljavanje;
 Nacionalni akcioni planovi;
 Zajednički izvještaji o zapošljavanju
 Otvoreni metod koordinacije
Luksemburški proces

Sposobnost zapošljavanja


borba protiv dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih
ljudi,
olakšavanjem prelaza iz škole na posao
razvijanje saradnje između preduzeća i socijalnih partnera


razvijanje aktivnijeg poslovnog okruženja
otvaranje novih i boljih radnih mjesta




prilagođavanja preduzeća promjenama
prihvatanje novih tehnologija i novih tržišnih uslova
osavremenjavanje organizacije rada
unaprjeđavanje prilagodljivosti u preduzećima

uklanjanje nejednakosti na tržištu rada po osnovu pola




Preduzetništvo
Adaptabilnost
Jednake mogućnosti za sve
Ključni prioriteti do 2020
 Povećanje učešća na tržištu rada

Povećanje stope zaposlenosti za žene i muškarce u dobi od 20-64
do 75 posto do 2020
 Razvoj kvalifikovanosti radne snage
 Poboljšanje sistema obrazovanja i osposobljavanja

Rano napuštanje škole treba smanjiti na manje od 10%, a
najmanje 40% ljudi, starosti od 30-34 godine, treba da imaju
završenu srednju školu
 Borba protiv socijalne isključenosti
Otvoreni metod koordinacije

Smjernice za zapošljavanje (Employment Guidelines) - dogovaraju se svake
godine pri čemu se utvrđuju prioriteti za svaku zemlju članicu;

Nacionalni programi reforme (National Reform Programmes) - ranije su to bili
Nacionalni akcioni planovi: vlade dostavljaju izvještaje koji opisuju na koji su
način Smjernice za zapošljavanje ugrađene u nacionalne prakse i opisuju kako su
svoje politike zapošljavanja uskladile sa evropskim ciljevima do 2020. godine;

Zajednički izvještaj o zapošljavanju (Joint Employment Report) – Evropska
komisija i Evropski savjet zajednički evaluiraju rezultate država članica i izrađuju
Zajednički izvještaj o zapošljavanju.

Nakon toga Komisija prezentira nove prijedloge za reviziju Smjernica za
zapošljavanje za sljedeću godinu;

Preporuke – Savjet može (kvalifikovanom većinom) donijeti specifične
preporuke za pojedinu državu članicu (Country Specific Recommendations), na
osnovu prijedloga Komisije.
Socijalna kohezija u EU
 Zajednički ciljevi u oblasti siromaštva i socijalne
isključenosti
 Nacionalni akcioni planovi o socijalnoj isključenosti
 Zajedničko saopštenje o socijalnoj uključenosti
 Zajednički memorandum o socijalnoj uključenosti (Joint Inclusion Memoranda - JIM)
 Sklapa se sa državom kandidatom za članstvo i
prethodi donošenju:
 Nacionalnog akcionog plana protiv siromaštva i
socijalne isključenosti
Ciljevi Strategije zapošljavanja
 Stopu zaposlenosti na nivou EU povećati na
70%
 Stopu zaposlenosti žena povećati na 60%
 Novi posao u roku do 6/12 mjeseci
 25 odsto dugotrajno nezaposlenih uključeno u
programe osposobljavanja
 Stopu zaposlenosti starijih radnika povećati
na 50%
 85 odsto odraslih da ima završenu
četvorogodišnju srednju školu;
Evropski socijalni fond
 Osnovan 1958. godine radi
 povećanja mogućnosti zapošljavanja
radnika,
 pokretljivosti radnika na teritoriji EZ i
 unaprjeđenja njihovog životnog
standarda.
 Tokom sedamdesetih godina - 1,1
odsto budžeta, a danas - 10 odsto
budžeta EU
ESF pruža sredstva za
 Profesionalnu integraciju dugoročno
nezaposlenih, žena, mladih i osoba
isključenih sa tržišta rada,
 Unapređenje jednakih šansi za pristup
tržištu rada,
 Razvoj aktivnih politika tržišta rada,
 Unapređivanje socijalne uključenosti,
 Poboljšanje sistema obrazovanja i
obuke.
ESF oblici podrške
 Poboljšanje kvaliteta i pouzdanosti institucija tržišta
rada, sistema obrazovanja i obuke, kao i djelatnosti
socijalnog staranja;
 Povećanje investicija u ljudski kapital, poboljšavanje
nivoa obrazovanja i stručnosti radne snage i
promovisanje socijalne inkluzije i jednakih mogućnosti
za sve koji pristupaju tržištu rada;
 Promovisanje izgradnje kapaciteta javne
administracije i podsticanje na prilagođavanje i
promjene.
 Razvoj sistema obrazovanja, obuke i savjetovanja,
kao dio politike cjeloživotnog učenja, da bi se
unapredile i održale mogućnosti zaposlenja,
mobilnosti i integracije.
IPA - IV komponenta
 Ukupno 520 miliona eura (2007-2013)
 Hrvatska - 9.4%,
 Turska - 9.8%
 Makedonija - 8.8%
 Pomoć se pruža u formi grantova i
tehničke pomoći
 Učešće EU u finansiranju – 85%
 Posebna procedura akreditacije za DIS
 Sadržaj OP - kao i za III komponentu
Prioriteti
 Povećavanje prilagodljivosti
zaposlenih i preduzeća
 Bolji pristup zapošljavanju
 Jačanje socijalne inkluzije
 Promovisanje partnerstava i
inicijativa
 Ulaganja u ljudski kapital
 Jačanje institucionalnih kapaciteta
Crna Gora




SCF fokusiran na tri sektora životna sredina, saobraćaj i
razvoj ljudskih resursa, uključujući i obrazovanje.
Zbog nedostatka finansijskih sredstava i da bi se ostvario veći
uticaj programa, izostao sektor konkurentnosti.
Glavni cilj SCF je razvoj Crne Gore kao Ekološke države,
obezbjeđenje stalnog održivog rasta i podrška
napredovanju u procesu pristupanja EU.
Posebni ciljevi:




Zaštita, briga i poboljšanje prirodnih i resursa životne sredine Crne Gore;
Promocije različitih vrsta saobraćaja sa malim uticajem na životnu sredinu;
Stvaranje više i boljih radnih mjesta i povećanje stope zaposlenosti radne
snage;
Jačanje institucionalnih kapacitata javne administracije Crne Gore na
nacionalnom i lokalnom nivou.
SCF - komponente
 Komponenta životne sredine

dostizanje viših nivoa zaštite prirodnih resursa i zaštite
životne sredine
 Komponenta saobraćaja

poboljšanje pomorskog i željezničkog transporta kao
oblicima koji su pozitivni sa aspekta uticaja na životnu
sredinu u skladu sa politikama EU u ovom sektoru
 Komponenta ljudskih resursa

doprinos smanjenju razlika u postojećim vještinama
radne snage i novih zahtjeva tržišta rada
Operativne strukture (OS)
 Komponenta III:
 Ministarstvo
održivog razvoja i
turizma
 Ministarstvo
saobraćaja i
pomorstva
 Komponenta IV:
 Ministarstvo rada
i socijalnog
staranja
 Ministarstvo
prosvjete i sporta
 Ministarstvo
nauke
Ose prioriteta
Operativni program regionalnog razvoja (Komponenta III)
Osa prioriteta I: Unaprijediti sisteme upravljanja životnom sredinom
Osa prioriteta II: Poboljšati sistem saobraćaja, promocijom modela prevoza sa
malim uticajem na životnu sredinu
Osa prioriteta III: Tehnička podrška
Operativni program razvoja ljudskih resursa (Komponenta IV)
Osa prioriteta I: Aktivne mjere zapošljavanja i integracije tržišta rada
Osa prioriteta II: Investiranje u ljudski kapital i zaposlenost
Osa prioriteta III: Promovisanje socijalne inkluzije
Osa prioriteta IV: Tehnička podrška
Komponenta III
OSA PRIORITETA
Osa prioriteta I:
Unaprijediti sisteme upravljanja
životnom sredinom
Osa prioriteta II:
Poboljšati sistem saobraćaja,
promocijom modela prevoza sa
malim uticajem za životnu sredinu
Osa prioriteta III:
Tehnička podrška
MJERE
TIJELO ODGOVORNO ZA SVAKU
MJERU UNUTAR OPERATIVNE
STRUKTURE:
Mjera 1.1.
Zaštiti vodene resurse Crne Gore
poboljšanjem vodosnadbijevanja i
integrisanog sistema tretmana otpadnih
voda
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Mjera 1.2.
Razviti infrastrukturu za upravljane
otpadom da bi se smanjio uticaj na
životnu sredinu
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Mjera 2.1.
Modernizovati željeznički sistem
poboljšanjem njegove efikasnosti i
bezbjednosti
Željeznička infrastruktura Crne Gore
Mjera 2.2.
Nadograditi pomorski saobraćaj na
način da se obezbijedi bolja zaštita
prirodnog okruženja
Ministarstvo pomorstva i saobraćaja
Mjera 3.1.
Podrška implementaciji operativnog
programa
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Ministarstvo pomorstva i saobraćaja
Komponenta IV
OSA PRIORITETA
MJERE
TIJELO ODGOVORNO ZA SVAKU
MJERU UNUTAR OPERATIVNE
STRUKTURE:
Osa prioriteta I:
Aktivne mjere zapošljavanja i
integracije tržišta rada
Mjera 1.1
Promovisanje lokalnih partnerstava
Zavod za zapošljavanje
Mjera 1.2
Optimizacija mjera tržišta rada
Zavod za zapošljavanje
Osa prioriteta II:
Investiranje u ljudski kapital i
zaposlenost
Mjera 2.1
Poboljšanje investiranja u ljudski kapital
Ministarstvo prosvjete i sporta
Ministarstvo nauke
Centar za stručno obrazovanje
Mjera 2.2
Razvoj istraživanja i inovacija
Ministarstvo nauke
Centar za stručno obrazovanje
Mjera 2.3.
Poboljšanje obrazovanja odraslih i
promovisanje doživotnog učenja
Ministarstvo prosvjete i sporta
Centar za stručno obrazovanje
Osa prioriteta III:
Promovisanje socijalne inkluzije
Mjera 3.1.
Poboljšanje podrške djeci, starijima,
osobama sa invaliditetom i ranjivim grupama
Ministarstvo rada i socijalnog staranja
Osa prioriteta IV.
Tehnička podrška
Mjera 4.1.
Podrška implementaciji projekata u okviru
operativnog programa
Ministarstvo rada i socijalnog staranja
Projekti - Komponenta III
1.
2.
3.
4.
Uspostava VTMIS sistema, tj. sistema za nadzor i upravljanje pomorskim
saobraćajem, kao i nabavka opreme za hitne intervencije usljed iznenadnog
zagađenja mora sa plovila;
Rehabilitacija kosina na 12 lokaliteta-najkritičniji dio pruge Kos-TrebješnicaLutovo-Bratonožići;
Revitalizacija elektrovučnog postrojenja na stanici Trebješnica
Izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda i kanalizacione
Prijestonici Cetinje
5. Izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda i kanalizacione
Bijelom Polju
6. Izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda i kanalizacione
Beranama
7. Izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda i kanalizacione
Plavu
8. Izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda i kanlizaciona
Rožajama
9. Sanacija postojećih odlagališta u opštinama u Crnoj Gori
10. Izgradnja Centra za tretman otpada u Pljevljima
mreže u
mreže u
mreže u
mreže u
mreža u
Komponenta IV - OIS
 Operation Identification Sheet-OIS
 Obrazac za identifikaciju operacija

Aktivne mjere na tržištu rada za povećanje zaposlenosti
Inovacije u visokom obrazovanju, istraživanju i privredi
Modernizacija obrazovnih programa, opreme po školama i obuka
nastavnika
Podrška vulnerabilnim grupama, invaldima i RAE zajednici da lakše
pristupe tržištu rada
Tehnička podrška za OS u implementaciji programa

Grant sheme i servisi




Faze PCM 1
1. Odobrenje Operativnih programa (Vlada i EK)
2. Priprema i usvajanje Opštih kriterijumaa za odabir operacija
(General Selection Criteria) – usvaja Sektorski nadzorni odbor
kojeg formira upravljačko tijelo OP-a
3. Priprema Obrazaca za identifikaciju operacija (dodatak
Financijskog sporazuma; Operation identification sheet - OIS)
– (korisničke institucije u suradnji s tjelima nadležnim za
prioritet i provedbenim tijelima). EK ne odobrava pojedini OIS
nego na isti daje suglasnost s predloženim aktivnostima.
4. Priprema projektne dokumentacije od strane korisničkih
institucija (uputstva za aplikante za ugovore o dodjeli
bespovratnih sredstava - grantove; opisa poslova za ugovore
o uslugama; tehničku specifikaciju i istraživanje tržišta (za
ugovore o nabavci roba); i ostale relevantne projektne
dokumentacije.
Faze PCM 2
5. DEU, nakon ocjene o dovoljnom dobrom kvalitetu projektne
dokumentacije odobrava proceduru.
6. Poziv aplikantima se objavljuje na stranicama EuropeAida i
implementacionih tijela (uputstva za aplikante; opis poslova;
tehnička specifikacija) i od dana objavljivanja teče rok za
dostavljanje projektnih prijedloga.
7. Implementaciona/Ugovorna tijela formiraju odbore za
ocjenjivanje prijedloga projekata.
8. Implementaciona/Ugovorna tijela organizuju info-dane i/ili
radionice za potencijalne aplikante u slučaju ugovora o
dodjeli bespovratnih sredstava (poželjno u više gradova za
svaku grant šemu posebno).
9. Po zatvaranju konkursa (minimalno 45 dana; prosječno 60
dana; maksimalno 90 dana) Odbor za ocjenu ponuda,
odnosno prijedloga projekata sastaje se i u skladu sa
procedurama PRAG-a bira najbolje projektne prijedloge.
Faze PCM 3
10. Nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava
Implementaciona tijela organizuju tzv. početnu radionicu
(kick-off meeting) na kojoj se pojašnjavaju pravila pojedine
grant sheme. Korisnici granta imaju pravo na predfinansiranje
svojih aktivnosti koje služi za početak projektnih aktivnosti. U
projektima koji se sprovode kraće od 12 mjeseci
predfinansiranje iznosi 80% od dodijeljenih sredstava.
11. Korisnici bespovratnih sredstava sprovode projektne aktivnosti
u skladu sa potpisanim ugovorom; kvartalno izvještavaju o
sprovođenju projekta (u narativnom i u finansijskom smislu).
12. Implementaciona tijela najmanje jednom u toku sprovođenja
svakog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava imaju
obavezu posjete na licu mjesta (On-the spot checks).
13. Po isteku vremena i završetku svih projektnih aktivnosti
korisnici granta podnose finalni izvještaj, a po njegovom
odobravanju isplaćuju im se preostala finansijska sredstva.

Download Report