IV. IZMJENE
I DOPUNE
PROSTORNOG PLANA
ZAGREBAČKE
ŽUPANIJE
II. OBVEZNI PRILOZI
Zavod za
prostorno uređenje
Zagrebačke županije
U Zagrebu,
ožujak 2011. godine
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije
i
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije
ii
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
SADRŽAJ:
(obvezni sadržaj prostornog plana sukladno članku 58. Zakona
o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09))
II.
OBVEZNI PRILOZI
II. 1.
Obrazloženje IV. Izmjena i dopuna plana
II. 2.
Izvod iz Strategije i Programa prostornog uređenja RH
II. 3.
Popis i sažetak dokumenata i propisa
II. 4.
Zahtjevi i mišljenja
II. 5.
Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi
II. 6.
Evidencija postupka izrade i donošenja
II.1. OBRAZLOŽENJE IV. IZMJENA I DOPUNA PLANA
Str.
II.1.1.
Obuhvat i opis izmjena
II.1- 2
II.1.1.1.
Zakonski temelj ………………………………………………….…
II.1- 2
II.1.1.2.
Obuhvat IV. Izmjena i dopuna Plana ………………………….…
II.1- 2
II.1.1.3.
Opis izmjena u tekstualnom dijelu izvornog plana ……………..
II.1- 3
II.1.1.4.
Opis izmjena u grafičkom dijelu izvornog plana ……………….
II.1- 4
II.1.2.
Pregled izmjena u tekstualnom dijelu plana
II.1 - 15
II.1.2.1.
Izmjene u dijelu „Polazišta“ ………………………………………
II.1 - 15
II.1.2.2.
Izmjene u dijelu „Ciljevi prostornog razvoja i uređenja“ ……..
II.1 - 64
II.1.2.3.
Izmjene u dijelu „Plan prostornog uređenja“ …………………
II.1 - 67
II.2. IZVOD IZ STRATEGIJE I PROGRAMA RH
II.2.1.
Uvod ……………..………………………………………………….
II.2 - 2
II.2.2.
Izvod iz Strategije prostornog uređenja RH …………………..…
II.2 - 2
II.2.3.
Izvod iz Programa prostornog uređenja RH ……………….……
II.2 - 5
II.3. POPIS I SAŽETAK DOKUMENATA I PROPISA
II.3.1.
Zakoni, propisi i odluke …………………………………………...
II.3 - 2
II.3.2.
Tehnička dokumentacija, studije i stručne podloge ……………..
II.3 - 17
II.3.3.
Popis ostale dokumentacije ……………………………………….
II.3 - 34
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
sadržaj - i
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
II.4. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA
II.4.1.
Zahtjevi tijela i osoba određenih posebnim propisima …………
II.4 - 2
II.4.2.
Mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima …………
II.4 - 33
II.4.3.
Mišljenja predstavničkih tijela gradova i općina ………………….
II.4 - 55
II.4.4.
Izvješće o mišljenjima na Nacrt konačnog prijedloga i pregled odgovora iz
II.4 - 81
Izvješća o javnoj raspravi koji se mijenjaju nakon obrađenih mišljenja ……
II.4.5.
Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša,
II.4 -
prostornog uređenja i graditeljstva …………………………………………….
110
II.5. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI
II.5.1.
Izvješće o prethodnoj raspravi ……………………………….…
II.5 - 2
II.5.2.
Izvješće o javnoj raspravi …………………………………..……
II.5 - 55
II.6. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA
II.6.1.
Odluka o izradi IV. Izmjena i dopuna Plana .………………….…
II.6.2.
Dostava Odluke o izradi s pozivom na dostavu zahtjeva tijelima i
II.6- 2
osobama određenim posebnim propisima ………………..….…
II.6- 6
II.6.3.
Dostava Odluke o izradi urbanističkoj inspekciji …………………
II.6- 9
II.6.4.
Objava Obavijesti o izradi ………………………………….………
II.6- 9
II.6.5.
Odluka o započinjanju postupka ocjene o potrebi strateške procjene u svezi
II.6- 10
izrade IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije ………
II.6.6.
Objava i održavanje prethodne rasprave ………………………..
II.6- 12
II.6.7.
Odluka o nepotrebitosti provođenja strateške procjene utjecaja na okoliš …
II.6- 13
II.6.8.
Odluka o prihvaćanju Elaborata o provedenim istražnim radovima na
II.6- 16
potencijalnim lokacijama ŽCGO ……………………………………
II.6.9.
Utvrđivanje Prijedloga plana za javnu raspravu ……………….…
II.6- 17
II.6.10.
Objava i održavanje javne rasprave ……………………………....
II.6- 18
II.6.11.
Dostava Nacrta konačnog prijedloga Plana tijelima i osobama
II.6- 20
određenim posebnim propisima radi davanja mišljenja ……..….
II.6.12.
Dostava Nacrta konačnog prijedloga Plana predstavničkim
II.6- 23
tijelima gradova i općina radi davanja mišljenja .………………..
II.6.13.
Utvrđivanje Konačnog prijedloga Plana ……………………….…
II.6- 25
II.6.14.
Dostava Konačnog prijedloga Plana Ministarstvu zaštite okoliša,
II.6- 26
prostornog uređenja i graditeljstva radi davanja suglasnosti …...
II.6.15.
Zahtjev Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za
II.6- 27
dopunom Konačnog prijedloga Plana …………………………………….
II.6.16.
Ponovno utvrđivanje Konačnog prijedloga Plana ………………..
II.6- 29
II.6.17.
Dostava dopunjenog Konačnog prijedloga Plana Ministarstvu zaštite
II.6- 30
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ……………………….
II.6.18.
Obavijest sudionicima javne rasprave ……………………….…...
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.6- 31
sadržaj - ii
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Nositelj izrade:
Upravni odjel za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša
Zagrebačke županije
Stručni izrađivač Plana:
Zavod za prostorno uređenje
Zagrebačke županije
II.
OBVEZNI PRILOZI
II.1.
OBRAZLOŽENJE IV. IZMJENA
I DOPUNA PLANA
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 1
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
II.1.
OBRAZLOŽENJE IV. IZMJENA I DOPUNA PLANA
II.1.1.
OBUHVAT I OPIS IZMJENA
II.1.1.1. ZAKONSKI TEMELJ
Postupak izrade i donošenja IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu:
Izmjene i dopune Plana) provodi se u skladu s novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji („Narodne
novine“, broj 76/07, 38/09), kao i u skladu s još uvijek važećim Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih
prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine", broj
106/98, 39/04 i 163/04). Obveza izrade Izmjena i dopuna Plana određena je Odlukom o donošenju Prostornog
plana Zagrebačke županije ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 3/02, 8/05, 8/07 i 4/10) i Programom mjera
za unapređenje stanja u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje 2006.-2010. godine ("Glasnik Zagrebačke
županije", broj 09/06). Postupak izrade započeo je donošenjem Odluke o izradi IV. Izmjena i dopuna
Prostornog plana Zagrebačke županije po Županijskoj skupštini Zagrebačke županije, 10. ožujka 2009. godine
(„Glasnik Zagrebačke županije“, broj 6/09). Izrađivač Izmjena i dopuna Plana je Zavod za prostorno uređenje
Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: Zavod). Člankom 38. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
određeno je da zavod za prostorno uređenje, osim ostalih poslova, "izrađuje i prati provedbu dokumenata
prostornog uređenja regionalne razine“.
II.1.1.2. OBUHVAT IV. IZMJENA I DOPUNA PLANA
Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje 2006.-2010. godine, u
navedenom je četverogodišnjem razdoblju planirana izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke
županije, na način da se izmjene provedu u dva odvojena postupka - ovisno o prioritetnosti zahtjeva za
izmjenom pojedinih sadržaja. Tako su Izmjene i dopune sadržaja iz prve skupine prioriteta, koje su se
odnosile na izmještanje dijela trase autoceste Zagreb-Sisak, promjenu statusa obilaznice Velike Gorice,
promjenu uvjeta smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru i izmjenu dijela Odredbi za provođenje,
donesene u travnju 2007. godine. Riječ je o drugim Izmjenama i dopunama Plana, objavljenim u "Glasniku
Zagrebačke županije", broj 8/07, kao što je navedeno u uvodnom poglavlju. Treće Izmjene i dopune Plana
odnosile su se na osiguranje uvjeta za gradnju mreže građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture.
Donesene su u veljači 2010. godine i objavljene u „Glasniku Zagrebačke županije“, 4/10.
Sukladno navedenoj Odluci o izradi IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije, ove se,
četvrte, Izmjene i dopune Plana, odnose na sva prostorno planska rješenja koja je potrebno uskladiti s novim
propisima, novoizrađenom tehničkom i prostornom dokumentacijom, stručnim podlogama i studijama,
novonastalim stanjem na terenu, te prilagoditi spoznajama aktualiziranim tijekom praćenja i stručnosavjetodavne suradnje na izradi prostornih planova uređenja gradova i općina u Zagrebačkoj županiji. Osobito
se to odnosi na sljedeće tematske cjeline, koje se mijenjaju ili dopunjuju u tekstualnom i grafičkom dijelu
Plana, kao i u Odredbama za provođenje:
1.
Osnovni podaci o stanju u prostoru:
1.1. Političko-teritorijalni ustroj Županije – izmjene temeljem novog Zakona o područjima županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine i njegovih izmjena i dopuna („Narodne
novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07) .
1.2. Stanje i projekcija broja stanovništva po gradovima i općinama – izmjene temeljem službenih
podataka Popisa stanovništva 2001. godine (u izvornom Planu korišteni prvi rezultati Popisa).
Projekcija broja stanovnika do 2015. godine ažurirana prema novim podacima i novijim
demografskim kretanjima.
2.
Organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora:
2.1. Eksploatacija mineralnih sirovina – postojeće stanje ažurirano prema podacima Ureda državne
uprave u Zagrebačkoj županiji i usklađeno s novim Zakonom o rudarstvu („Narodne novine“, broj
75/09), planska rješenja izmijenjena sukladno novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji,
stručnim podlogama i studijama.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 2
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena – usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji,
izmjena planskih rješenja temeljem zahtjeva jedinica lokalne samouprave.
2.3. Sportsko-rekreacijska namjena – usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji,
izmjena planskih rješenja temeljem zahtjeva jedinica lokalne samouprave.
2.4. Gospodarska namjena – izmjena planskih rješenja temeljem zahtjeva jedinica lokalne
samouprave.
2.5. Posebna namjena – izmjene temeljem zahtjeva Ministarstva obrane.
2.6. Infrastrukturni sustavi – izmjena planskih rješenja prometne i komunalne infrastrukture temeljem
novodonesenih propisa, novoizrađene tehničke i prostorne dokumentacije te novonastalog stanja na
terenu, kao i temeljem zahtjeva jedinica lokalne samouprave.
2.7. Područje potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec i Zračne luke Zagreb – izmjena
planskih rješenja temeljem novoizrađenih studija, novoizrađene tehničke i prostorne dokumentacije
te novonastalog stanja na terenu.
3.
Uvjeti određivanja građevinskih područja:
3.1. Građevinska područja naselja - izmjena planskih rješenja temeljem spoznaja aktualiziranih tijekom
praćenja i stručno-savjetodavne suradnje na izradi prostornih planova uređenja gradova i općina.
3.2. Građevinska područja izdvojene namjene - isto kao 3.1.
4.
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora:
4.1. Zaštita prirodnih vrijednosti – izmjene temeljem novog Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“,
broj 70/05, 139/08), Uredbe o proglašenju ekološke mreže („Narodne novine“, broj 109/07),
županijskih odluka o novo zaštićenim prirodnim vrijednostima, kao i temeljem spoznaja
aktualiziranih tijekom praćenja i stručno-savjetodavne suradnje na izradi prostornih planova
uređenja gradova i općina.
4.2. Zaštita kulturnih dobara – ažurirano stanje prema novom Popisu nepokretnih kulturnih dobara, a
prema podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u
Zagrebu.
4.3. Zaštita voda – izmjene temeljem novodonesenih propisa, novoizrađene tehničke i prostorne
dokumentacije te novodonesenih odluka o zonama sanitarne zaštite.
4.4. Gospodarenje otpadom – izmjene temeljem novog Zakona o otpadu („Narodne novine“, broj
178/04, 111/06, 60/08, 87/09), Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne
novine“, broj 130/05) Plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. godine
(„Narodne novine“, broj 85/07), Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije („Glasnik
Zagrebačke županije“, broj 29/08) te Odluke Županijske skupštine Zagrebačke županije o
prihvaćanju Elaborata o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama ŽCGO.
Osim navedenog, IV. Izmjene i dopune Plana uključuju i ostale izmjene koje proizlaze iz zahtjeva nadležnih
tijela i osoba određenih posebnih propisima, po pojedinim temama.
Četvrtim Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije mijenjaju se tekstualni i grafički dio
Plana. U nastavku slijedi opis izmjena i dopuna u tekstualnom i grafičkom dijelu Plana:
II.1.1.3. OPIS IZMJENA U TEKSTUALNOM DIJELU IZVORNOG PLANA
U tekstualnom dijelu izvornog elaborata „Prostorni plan Zagrebačke županije“ (Županijski zavod za prostorno
uređenje i zaštitu okoliša, Zagreb, 2002. godine) mijenjaju se sljedeća poglavlja:
1. POLAZIŠTA
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA i
4. ODREDBE ZA PROVOĐENJE.
Poglavlja POLAZIŠTA, CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA i PLAN PROSTORNOG
UREĐENJA mijenjaju se na način da se novi tekst, slika ili tablica dodaje nakon postojećeg teksta ili se njima
zamjenjuje postojeći tekst, slika ili tablica. U oba slučaja u svakom je poglavlju precizno navedeno nakon
kojeg se dijela teksta dodaje novi ili koji se dio starog teksta zamjenjuje novim. Pregled svih izmjena u
tekstualnom dijelu izvornog Plana daje se u sljedećem poglavlju, koje se nalazi (sukladno novom Zakonu o
prostornom uređenju i gradnji) unutar dijela II. OBVEZNI PRILOZI – II.1. OBRAZLOŽENJE IV. IZMJENA I
DOPUNA PLANA.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE mijenjaju se na način da se tekst svih članaka prikazuje u cijelosti. U postojeći
tekst (izvorni Plan iz 2002. godine, sa ugrađenim I., II. i III. izmjenama i dopunama iz 2005., 2007. i 2009.
godine) dodaju se nove izmjene i dopune na način da ostaju vidljive sve korekcije koje su ovim IV. izmjenama
unesene u članke. Tekst koji se dodaje prikazuje se zelenom bojom, a tekst koji se briše crvenom bojom.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 3
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Odredbe za provođenje nalaze se, sukladno novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, u dijelu I.
OSNOVNI DIO PLANA – I.1. TEKSTUALNI DIO – ODREDBE ZA PROVOĐENJE.
II.1.1.4. OPIS IZMJENA U GRAFIČKOM DIJELU IZVORNOG PLANA
Četvrtim Izmjenama i dopunama Plana mijenjaju se svi kartografski prikazi i kartogrami. Izmjene u grafičkom
dijelu Plana odnose se, dakle, na 5 karata u mjerilu 1:100.000 i 11 kartograma u mjerilu 1:300.000.
Kartografski prikazi i kartogrami također se nalaze, sukladno novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji,
u dijelu I. OSNOVNI DIO PLANA – I.2. GRAFIČKI DIO.
U nastavku se daje detaljan opis svih izmjena i dopuna grafičkog dijela Plana, prema broju kartografskog
prikaza i kartograma. Izmjene su u cijelosti ugrađene u grafički dio Plana, stoga će se njihov opis brojevima
vezati uz izmjene na svakoj pojedinoj karti. Brojevi će, zbog bolje preglednosti, ostati vidljivi na kartama
tijekom postupka izrade, sve do donošenja Plana. Prvo se daje opis izmjena i dopuna koje su zajedničke na
svim kartografskim prikazima i kartogramima, a zatim detaljan pregled po svakoj pojedinoj karti. Opis izmjena
na svih 5 kartografskih prikaza veže se brojevima s već ugrađenim izmjenama. Opis izmjena na kartogramima
ne veže se brojevima uz izmjene, ponajprije zbog umanjenog mjerila, ali i zato što je riječ o istim izmjenama
koje su već opisane na kartama i unesene u kartograme, ovisno o tematskom području.
II.1.1.4.1. ZAJEDNIČKE IZMJENE NA SVIM KARTAMA I KARTOGRAMIMA
Na svim kartografskim prikazima i kartogramima mijenjaju se granice gradova i općina između sljedećih
jedinica lokalne samouprave: Brckovljani i Dugo Selo te Preseka i Vrbovec. Izmjena se temelji na prelasku
naselja iz jedne jedinice lokalne samouprave u drugu, temeljem Zakona o područjima županija, gradova i
općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07). Navedenim Zakonom utvrđen je i
prijelaz naselja Prekrižje Plešivićko iz Grada Samobora u Grad Jastrebarsko, što je ukinuto Odlukom
Ustavnog suda Republike Hrvatske od 9. srpnja 2008. godine („Narodne novine“, broj 95/08).
Prema istom Zakonu mijenjaju se naziv i status Svete Nedelje – promjena statusa iz Općine u Grad,
promjena naziva iz Sveta Nedjelja u Sveta Nedelja. Naziv Grada Ivanić Grada korigira se na svim kartama u
Ivanić-Grad. Manja izmjena odnosi se na granicu između Grada Zaprešića i Općine Pušća, u kojoj samo
dio naselja prelazi iz jedne jedinice u drugu. Sve navedene izmjene usklađene su i s najnovijom Grafičkom
bazom registra prostornih jedinica Republike Hrvatske, preuzetom od Državne geodetske uprave u srpnju
2009. godine. Posljednja zajednička izmjena na svim grafičkim prikazima odnosi se na izmjenu oznake
sjedišta Općine Bistra, koje je iz Donje Bistre premješteno u Poljanicu Bistransku.
II.1.1.4.2. POJEDINAČNE IZMJENE NA KARTOGRAFSKIM PRIKAZIMA
Osim navedenih zajedničkih izmjena i dopuna, pojedinačno se karte mijenjaju na sljedeći način:
KARTA 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA
A.
Izmjene Plana temeljem novih zakona i propisa, kao i temeljem zahtjeva tijela i osoba određenih
posebnih propisima u postupku izrade ovih Izmjena i dopuna Plana:
1. Temeljem zahtjeva Ministarstva obrane Republike Hrvatske dostavljenih tijekom izrade ovih Izmjena i
dopuna Plana, Prostornim planom Zagrebačke županije treba obuhvatiti sljedećih deset vojnih
kompleksa od interesa obrane kao zone posebne namjene: Vojni kompleks „Puk. M. Halar“ (Dugo
Selo), V.k. „Vitez Damir Matić“, V.k. „Molvice“ i V.k. „Lacković Breg“ (Sveta Nedelja), V.k. „Pleso“,
V.k. „Barutana“ i V.k. „Satnik J. Zidar“ (Velika Gorica), V.k. „Vrbovec“ (Vrbovec), V.k., „Podvornica“
(Kravarsko) i „ZB Lučko“ (Stupnik).
Većina navedenih zona već je označena u Prostornom planu Zagrebačke županije kao zone
posebne namjene (označene površinom ili simbolom). Kroz ove Izmjene i dopune Plana svim
površinama posebne namjene dodaje se i oznaka simbolom. Ovim se izmjenama Plana dodaju dvije
zone, sukladno zahtjevu, a to su zone posebne namjene Molvice i Lacković Breg (Sveta Nedelja).
Zone su označene simbolom PN. Obuhvat zone Pleso se smanjuje.
Također, slijedom navedenog, iz karte se brišu sljedeće zone posebne namjene:

zone posebne namjene označene kao površine u gradovima Samobor, Sveta Nedelja i
Jastrebarsko (dvije zone), Velika Gorica, te u općinama Stupnik i Brckovljani.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 4
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi

2.
3.
4.
zone posebne namjene označene simbolom u Gradu Velikoj Gorici (dvije zone), Općini
Pisarovina, te u Općini Kravarsko.
Temeljem odredbe članka 71. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, prostornim planom županije
posebno se određuju područja za smještaj golf igrališta (R1). U skladu s važećom prostorno
planskom dokumentacijom, te uz uvažavanje analizom prihvaćenih zahtjeva jedinica lokalne
samouprave, lokacije na kojima je moguće planirati golf igrališta određene su na području gradova
Sveta Nedelja, Zaprešić, Velika Gorica, Sveti Ivan Zelina, Samobor i Jastrebarsko te u općinama
Krašić i Rugvica.
Temeljem zahtjeva INA d.d., SD Naftaplin, Plan se dopunjuje novijim podacima o geotermalnim
poljima i geotermalnim bušotinama na području Županije. U kartu se unosi Geotermalno polje Zagreb
(dio na području Zagrebačke županije, u Općini Stupnik), i to kao poligon s oznakom E2. Također se
dodaju geotermalne bušotine u Jastrebarskom i Svetoj Nedelji te u Vrbovcu (na zahtjev Grada
Vrbovca, uz prethodno provedena istraživanja), kao simboli E2.
Temeljem odredbe članka 71. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, prostornim planom županije
posebno se određuju područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja, te im se dodjeljuju
sljedeće oznake: T1 za hotele sa 70% i vile sa 30% smještajnog kapaciteta, T2 za turističko naselje u
kojem će hoteli imati 30% i vile 70% smještajnog kapaciteta i T3 za autokamp i kamp. U skladu s
važećom prostorno planskom dokumentacijom, te uz uvažavanje analizom prihvaćenih zahtjeva
jedinica lokalne samouprave, lokacije na kojima je moguće planirati izdvojena građevinska područja
gore navedene ugostiteljsko-turističke namjene određene su na području gradova Zaprešić,
Jastrebarsko, Velika Gorica, Ivanić-Grad, Vrbovec, Sveta Nedelja i Sveti Ivan Zelina te u općinama
Krašić, Klinča Sela, Pisarovina, Pokupsko, Rugvica, Luka, Kloštar Ivanić, Gradec, Dubrava i
Kravarsko.
B. Izmjene Plana temeljem analize prostornih planova uređenja gradova i općina (u sklopu stručnosavjetodavne suradnje Zavoda pri njihovoj izradi), kao i temeljem zahtjeva jedinica lokalne
samouprave u postupku izrade ovih Izmjena i dopuna Plana:
1. Sukladno zahtjevima jedinica lokalne samouprave, za koje je analizom utvrđeno da mogu biti
prihvaćeni, ovim se Planom određuje nekoliko novih površina za smještaj građevinskog područja
izdvojene sportsko-rekreacijske namjene, većih od 25 ha. Riječ je o površinama na području gradova
Samobor, Zaprešić i Sveti Ivan Zelina (proširenje postojeće površine) te u općinama Križ i Gradec.
2. Sukladno zahtjevima jedinica lokalne samouprave, ovim se Planom određuje nekoliko novih površina
za smještaj građevinskog područja izdvojene ugostiteljsko-turističke namjene većih od 25 ha: u
Gradu Sveti Ivan Zelina te u Općini Gradec. Korigiraju se površine ugostiteljsko-turističke i športskorekreacijske namjene na području Grada Ivanić-Grada te u općinama Pisarovina i Pokupsko.
3. Temeljem zahtjeva Grada Velike Gorice, briše se površina sportsko-rekreacijske namjene iz područja
Grada Velike Gorice, u blizini naselja Velika Buna.
4. Sukladno zahtjevu Općine Rugvica, ovim se Planom određuju površine za smještaj građevinskog
područja izdvojene gospodarske namjene veće od 25 ha na području Općine Rugvica.
5. Temeljem zahtjeva Općine Rakovec, ovim se Planom izmješta površina za smještaj građevinskog
područja izdvojene gospodarske namjene veće od 25 ha sjeverno od županijske ceste, na području
Općine Rakovec.
6. Temeljem zahtjeva Općine Klinča Sela, određuju se površine za smještaj građevinskog područja
izdvojene gospodarske namjene veće od 25 ha na području Općine Klinča Sela.
7. Sukladno zahtjevu Općine Gradec, određuju se dvije površine za smještaj građevinskog područja
izdvojene gospodarske namjene veće od 25 ha na području Općine Gradec.
8. Temeljem zahtjeva Zagrebačke županije, Upravnog odjela za gospodarstvo, i zahtjeva jedinica
lokalne samouprave određuju se površine za smještaj građevinskog područja izdvojene gospodarske
namjene veće od 25 ha na području općina Križ i Pisarovina.
9. Sukladno traženju Grada Svete Nedelje briše se oznaka E3 – eksploatacija šljunka, na jezeru Orešje.
10. Temeljem zahtjeva Općine Gradec označava se groblje u naselju Pokasin.
KARTA 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA – PROMET
C. Izmjene Plana temeljem novih zakona, propisa i županijskih odluka:
1. Promijenjena je kategorija državne ceste D26 u županijsku cestu Ž3288 u skladu s Odlukom o
razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 122/08, 13/09,
104/09, 17/10) na području gradova Sveti Ivan Zelina i Vrbovec, te Općine Rakovec.
2. Promijenjena je kategorija županijske ceste Ž2246 i Ž3278 u državnu cestu D3 u skladu s Odlukom o
razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 122/08, 13/09,
104/09, 17/10) na području Grada Sv. Ivan Zelina.
3. Promijenjena je kategorija županijske ceste Ž2196 u državnu cestu D1 u skladu s Odlukom o
razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 122/08, 13/09,
104/09, 17/10) na području Grada Zaprešića i općina Jakovlje i Bistra.
4. Promijenjena je kategorija županijske ceste Ž1042 u državnu cestu D1 u skladu s Odlukom o
razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 122/08, 13/09,
104/09, 17/10) na području Grada Jastrebarsko i Općine Stupnik. Na području Grada Jastrebarsko
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 5
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
5.
6.
7.
8.
promijenjena je kategorija planirane županijske ceste u državnu cestu (obilaznice grada), dok je
zadržana kategorija županijske ceste na dijelu prometnice koja prolazi gradom.
Promijenjena je kategorija državne brze ceste u autocestu A12 (čvor Vrbovec 2 – Križevci –
Koprivnica – GP Gola) u skladu s Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u autoceste (NN 77/07,
13/09, 104/09) na području Općine Gradec.
Promijenjena je kategorija državne brze ceste u autocestu A13 (čvor Vrbovec 2 – Bjelovar –
Virovitica – GP Terezino Polje) u skladu s Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u autoceste (NN
77/07, 13/09, 104/09) na području općina Gradec, Dubrava i Farkaševac.
U skladu s Odlukom o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 81/06) promijenjeni su nazivi pruga u
legendi.
Temeljem Zakona o zračnom prometu (NN 69/09) ukida se kategorija zračnog pristaništa, a
navedena oznaka na karti mijenja se u letjelište (letjelište Buševec u Velikoj Gorici).
D. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji,
stručnim podlogama i studijama te novonastalom stanju na terenu
1. Korigiran je položaj trase autoceste A2 na području Grada Sveta Nedelja i Grada Zaprešića, položaj
čvora na području Grada Sveta Nedelja te čvora Sv. Klara na području Grada Zagreba u skladu s
važećim Prostornim planom Grada Zagreba.
2. Korigirana je trasa planirane autoceste Zagreb – Sisak na području Grada Velike Gorice temeljem
rješenja iz Studije o utjecaju na okoliš autoceste Zagreb – Sisak, izrađivač IGH Zagreb, 2003.
3. Korigiran je položaj čvora „Rugvica“ na autocesti A3 te dodana planirana priključna županijska cesta
na području Općine Rugvica u skladu s projektnom dokumentacijom.
4. Korigiran je položaj čvora „Križ“ na autocesti A3 te dodana planirana priključna županijska cesta na
području Općine Križ u skladu s projektnom dokumentacijom.
5. Dodan je novi čvor „Gradec“ na planiranoj autocesti Vrbovec – Križevci- granica R. Mađarska
temeljem rješenja iz Studije o utjecaju na okoliš brze ceste za dionicu Gradec – Kloštar Vojakovački,
izrađivač IPZ Zagreb, srpanj 2006.
6. Izmijenjena je trasa planirane autoceste Vrbovec – Bjelovar - Virovitica na području općina Gradec,
Dubrava i Farkaševac, kao i položaj čvora „Farkaševac“ na području općine Farkaševac, u skladu s
Građevinsko tehničkom studijom, izrađivač IPZ Zagreb, ožujak 2004.
7. Promijenjen je status državne ceste u istraživanju u planiranu državnu cestu od čvora „Donja
Zdenčina“ do mosta na Kupi kod Lasinje, temeljem zahtjeva Hrvatskih cesta. Također je korigirana
trasa predmetne prometnice u skladu s Elaboratom za izmjenu Prostornog plana županije, izrađivač
Trafficon, lipanj 2008. Navedene izmjene odnose se na Općinu Klinča Sela i Općinu Pisarovina.
8. Dodana je državna cesta u istraživanju na području Grada Ivanić-Grada u skladu s ucrtanom trasom
planirane prometnice u III. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije,
te u skladu sa zahtjevima jedinica lokalne samouprave.
9. Dodana je državna cesta u istraživanju na području Općine Dubrava u skladu s ucrtanom trasom
planirane prometnice u III. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije,
te u skladu sa zahtjevima jedinica lokalne samouprave.
10. Promijenjena je kategorija planirane županijske ceste Bobovica – Prigorje Brdovečko te planirana
obilaznica Grada Samobora u državnu cestu Brdovec – Samobor – Sveta Nedjelja na području
Općine Brdovec i Grada Samobora u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske s 230.
sjednice, održane 4. svibnja 2007. godine.
11. Izmještena je trasa državne brze ceste u istraživanju sa područja Općine Bedenica na područje
Grada Sveti Ivan Zelina, a prema rješenju iz Prostorno – prometne studije cestovno – željezničkog
sustava šireg područja grada Zagreba (IGH, 2009.).
12. Ucrtana je državna brza cesta, tzv, Sjeverna zagrebačka tangenta, u dijelu na području Zagrebačke
županije: od čvora Zaprešić na autocesti A2 do granice Grada Zagreba (područje Grada Zaprešića),
a prema rješenju iz Prostorno – prometne studije cestovno – željezničkog sustava šireg područja
grada Zagreba (IGH, 2009.).
13. Planirana je županijska pristupna cesta do ŽCGO Tarno, na području Grada Ivanić-Grada i općina
Rugvica i Brckovljani.
E. Izmjene Plana temeljem analize prostornih planova uređenja gradova i općina (u sklopu stručnosavjetodavne suradnje Zavoda pri njihovoj izradi), kao i temeljem zahtjeva jedinica lokalne
samouprave u postupku izrade ovih Izmjena i dopuna Plana:
1. Dodana je alternativna trasa magistralne glavne željezničke pruge na području Grada Zaprešića.
2. Dodan je čvor D. Jarek na postojećoj autocesti A2 na području Grada Zaprešića, na temelju zahtjeva
Grada Zaprešića, a u skladu s rješenjem iz Prostorno – prometne studije cestovno – željezničkog
sustava šireg područja grada Zagreba (IGH, 2009.).
3. Izmijenjena je djelomično trasa planirane županijske ceste Prigorje Brdovečko – Novi Dvori –
Jablanovec na području Grada Zaprešića.
4. Izmijenjena je djelomično trasa planirane županijske ceste Bestovje – brana na Savi (Podsused) –
Zaprešić na području Grada Zaprešića.
5. Dodan mogući ili alternativni koridor državne ceste na području Grada Samobora i Svete Nedelje.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 6
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste u blizini naselja Lug Samoborski te planirane istočne
obilaznice Samobora na području Grada Samobora.
Dodan je mogući ili alternativni koridor županijske ceste na području Grada Samobora, u blizini
naselja Otruševec.
Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste na području Grada Velike Gorice, u blizini naselja
Markuševec Turopoljski.
Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste na području Grada Velike Gorice, od naselja Lukavec
do naselja Kuče.
Zbog promjene položaja planirane županijske ceste na području Grada Velike Gorice, u blizini
naselja Petrovina Turopoljska, dio trase ceste ostaje kao postojeća lokalna cesta.
Dodan je mogući ili alternativni koridor županijske ceste na području Grada Velike Gorice, od naselja
Lukavec do naselja Petrovina Turopoljska.
Dodan je mogući ili alternativni koridor županijske ceste na području Grada Velike Gorice i Općine
Orle, uz odteretni kanal Odra.
Brisan je mogući ili alternativni koridor planirane županijske ceste na području Grada Velike Gorice, u
blizini naselja Vukovina.
Izmijenjena je trasa županijske ceste na području Grada Velike Gorice, u blizini naselja Novo Čiče.
Dodana je alternativna županijska cesta na području Grada Dugog Sela i Općine Rugvica.
Izmijenjena je trasa županijske ceste i planirane obilaznice grada Dugog Sela na području Grada
Dugog Sela, te je dodana županijska cesta u istraživanju na području Grada Dugog Sela i Općine
Brckovljani.
Djelomično je izmijenjena trasa planirane županijske ceste Cerje – Prozorje – Brckovljani na području
Općine Brckovljani.
Planiran je novi čvor na postojećoj brzoj cesti Sveta Helena – Vrbovec na području Grada Vrbovca.
Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste (obilaznica Kloštar Ivanića) na području Općine
Kloštar Ivanić.
Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste Kloštar Ivanić – Ivanić Grad na području Općine
Kloštar Ivanić.
Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste na području Grada Ivanić Grada.
Dodan je mogući ili alternativni koridor državne ceste na području Grada Ivanić Grada.
Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste na području Općine Orle. Zbog navedene korekcije
trase dio trase postojeće lokalne ceste L31170 promijenjen je iz planirane županijske ceste u lokalnu
cestu.
Dodana je spojna županijska cesta u istraživanju od postojeće Ž 2220 do županijske ceste u
istraživanju Zagreb - tunel Medvednica - Krapinsko zagorska županija, temeljem zahtjeva Općine
Jakovlje.
Dodana je spojna državna cesta od državne ceste D1 do planirane državne ceste Čvor Donja
Zdenčina - most na Kupi na području Općine Klinča Sela, temeljem zahtjeva Općine Klinča Sela, a u
skladu sa suglasnosti Hrvatskih cesta d.o.o.
Dodana je željeznička pruga od značaja za lokalni promet Zdenčina - Pisarovina na području Općine
Klinča Sela i Pisarovine temeljem zahtjeva Općine Klinča Sela, a u skladu s idejnim rješenjem Pruga
Zdenčina - Pisarovina (Željezničko projektno društvo, 2010.).
Dodan je čvor Otok Svibovski (Ivanja Reka 2) na postojećoj autocesti A3 te planirane priključne
županijske ceste: do županijske ceste Ž1036 na području Općine Rugvica te prema Gradu Zagrebu,
na temelju zahtjeva Općine Rugvica i Grada Zagreba, a u skladu s rješenjem iz Prostorno –
prometne studije cestovno – željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba (IGH, 2009.).
Temeljem zahtjeva Općine Pisarovina, a u skladu s načelnom suglasnošću Ministarstva mora,
prometa i infrastrukture iz travnja 2008., ucrtana je manja zračna luka u istraživanju na području
Općine Pisarovina, za koju se Odredbama za provođenje ovog Plana određuje obvezna izrada
Studije utjecaja na okoliš i Aeronautičke studije prije promjene statusa u planiranu zračnu luku.
Zračna luka u istraživanju unesena je i u legendu.
Ukinuta su letjelišta Šarampov i Topolje na području Grada Ivanić-Grada, na zahtjev Grada IvanićGrada i Aerokluba „Ivanić-Grad“.
Ucrtano je letjelište „Greda“ na zahtjev Grada Ivanić-Grada i Aerokluba „Ivanić-Grad“.
Izmijenjen je položaj planiranog letjelišta na području Grada Zaprešića.
Dodana je državna cesta u istraživanju od naselja Koritna do naselja Dubrava na području Općine
Dubrava i na njezin zahtjev.
Ukinuta je Planom predložena prekategorizacija postojeće županijske ceste Ž 3037 u lokalnu cestu
na područja Općine Bistra, sukladno zahtjevu Općine.
F. Izmjene Plana temeljem zahtjeva tijela i osoba određenih posebnim propisima u postupku izrade
ovih Izmjena i dopuna Plana, koje nisu obuhvaćene gore navedenim točkama:
1. Dodana je planirana državna cesta od Istočne obilaznice Velike Gorice do novog terminala Zračne
luke Zagreb na području Grada Velike Gorice, na zahtjev Zračne luke Zagreb d.o.o.
2. Brisana je trasa županijske ceste u istraživanju od naselja Lazi Turopoljski do granice Sisačkomoslavačke županije na području Grada Velike Gorice na zahtjev Zavoda za prostorno uređenje
Sisačko-moslavačke županije.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 7
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
3.
Dodana je županijska cesta u istraživanju te željeznička pruga od značaja za lokalni promet u
istraživanju na području općine Bistra i Jakovlje, temeljem zahtjeva Zavoda za prostorno uređenje
Krapinsko-zagorske županije, a u skladu s Prometno-urbanističkom studijom južnog dijela Krapinsko
zagorske županije (izrada je u tijeku, APE d.o.o.).
4. Promijenjena je kategorija planirane županijske u planiranu državnu cestu Vrbovec - Ivanić Grad,
temeljem zahtjeva Hrvatskih cesta d.o.o.
5. Temeljem zahtjeva Zračne luke Zagreb, ovim se Planom određuje Prostor za razvoj Zračne luke
Zagreb. Unutar navedenog prostora moguće je širenje i razvoj Zračne luke Zagreb, kao i smještaj
druge uzletno-sletne staze. Također se, uz navedeni prostor, u grafičkom prikazu posebno označava
Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb.
6. Ukinuto je čvorište u istraživanju na autocesti A3, kod naselja Obedišće Ježevsko u Općini Rugvica,
temeljem zahtjeva Hrvatskih autocesta d.o.o.
7. Dodani su čvorovi na postojećoj autocesti A2 i A3 (Zagrebačka obilaznica): Bistra - Pojatno
(promijenjen je status iz čvora u istraživanju u planirani čvor), Bistra, Ježdovec i Ščitarjevo na
području Zagrebačke županije i Grada Zagreba temeljem zahtjeva Hrvatskih autocesta d.o.o., a u
skladu s rješenjima iz Prostorno – prometne studije cestovno – željezničkog sustava šireg područja
grada Zagreba (IGH, 2009.). Za čvor Ježdovec dodana je priključna državna cesta, a za čvor
Ščitarjevo dodane su priključne županijske ceste.
8. Dodana je planirana željeznička pruga od značaja za lokalni promet Domovinski most - odvojak
prema Zračnoj luci Zagreb - Velika Gorica - Donja Lomnica, sa spojem na postojeću željezničku
prugu Zagreb GK - Sisak, na području Grada Velike Gorice, te koridor u istraživanju željezničke
pruge od značaja za lokalni promet Zagreb GK - Radnička - Domovinski most na području Grada
Zagreba, temeljem zahtjeva HŽ infrastruktura d.o.o., a u skladu s rješenjima iz Prostorno – prometne
studije cestovno – željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba (IGH, 2009.).
9. Dodan je priključni kolosijek na križanju postojećih željezničkih pruga Zagreb GK - Sisak i Sava Velika Gorica u smjeru Zagreb Klara na području Grada Velika Gorica temeljem zahtjeva HŽ
infrastruktura d.o.o., a u skladu s rješenjima iz Prostorno – prometne studije cestovno – željezničkog
sustava šireg područja grada Zagreba (IGH, 2009.).
10. Ucrtana je planirana devijacija postojeće željezničke pruge Dugo Selo - Novska, te je brisana
postojeća trasa na dijelu korekcije trase, sve na području Grada Dugog Sela temeljem zahtjeva HŽ
infrastruktura d.o.o., a u skladu s rješenjima iz Prostorno – prometne studije cestovno – željezničkog
sustava šireg područja grada Zagreba (IGH, 2009.).
KARTA 2.1. ENERGETIKA I TELEKOMUNIKACIJE - ELEKTROENERGETIKA
A.
Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji, stručnim podlogama i
studijama te novonastalom stanju na terenu
(temeljem zahtjeva HEP distribucija d.o.o., Distribucijsko područje Elektra Zagreb):
1. Dodana je planirana TS 110/20kV Zaprešić 2, priključak na postojeći ZV 110kV Rakitje-Zabok na
području Grada Zaprešića.
2. Dodana je planirana TS 110/20kV Mičevec na području Grada Velike Gorice, a lokacija TS
Jakuševec na području Zagreba se briše.
3. Dodana je lokacija planirane TS 110/20kV Zelina-centar (uz postojeću poslovnu zgradu), priključak
na 2x110 kV dalekovod Žerjavinec - Jertovec na području Grada Sv. Ivan Zelina.
B. Izmjene Plana temeljem analize prostornih planova uređenja gradova i općina – u sklopu stručnosavjetodavne suradnje Zavoda pri njihovoj izradi:
1. Brisana je TS Novi Dvori 110 kV te spojni dalekovodi 2x110 kV i 110 kV do novo planirane TS
110/20kV Zaprešić 2 na području Grada Zaprešića.
2. Izmijenjena je djelomično trasa planiranog dalekovoda 2x400kV Tumbri-Bihać na području Općine
Pisarovina.
3. Dodan je planirani dalekovod 2x110 kV koji povezuje TS Tumbri 400 kV preko TS Pisarovina 110 kV
do TS Glina 110 kV (Sisačko-moslavačka županija) na području Općine Pisarovina.
4. Izmijenjena je djelomično trasa planiranog dalekovoda 2x110kV koji povezuje TS Donja Zdenčina110 kV i planirani 2x110 kV dalekovod TS Tumbri 400 kV TS Glina 110 kV na području općina
Pisarovina i Klinča Sela.
5. Izmijenjena je djelomično trasa planiranog 2x110kV dalekovoda koji povezuje TS Žerjavinec – KTE
Jertovec na području Grada Sv. Ivan Zelina.
6. Izmijenjena je lokacija planirane TS Zelina 110 kV na području Grada Sv. Ivan Zelina.
7. Dodana je planirana TS 110 kV Sop na području Općine Rugvica.
C. Izmjene Plana temeljem zahtjeva tijela i osoba određenih posebnim propisima u postupku izrade
ovih Izmjena i dopuna Plana, koje nisu obuhvaćene gore navedenim točkama:
1. Dodana je TS 110/20 kV Bistra i 110 kV dalekovod koji se spaja na postojeći 110 kV dalekovod RP
Podsused – Zabok.na području općine Bistra, temeljem zahtjeva HEP-ODS d.o.o., Elektra Zagreb.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 8
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Korigiran je položaj TS 110 kV Jastrebarsko za poslovnu zonu te je brisana TS 110 kV u blizini
naselja Cvetković na području Grada Jastrebarsko, temeljem zahtjeva HEP – ODS d.o.o.Zagreb,
distribucijsko područje Elektra Karlovac.
Brisana je TS 110/20 kV Lučko-Stupnik na području općine Stupnik i pripadni priključni dalekovod
2x110 kV, te je dodana nova TS 110/20 kV Lučko na području Grada Zagreba, temeljem zahtjeva
HEP-ODS d.o.o., Elektra Zagreb.
Dodana je TS 110/20 kV Križ na području Općine Križ temeljem zahtjeva HEP-ODS d.o.o., Elektra
Križ.
Djelomično je korigirana trasa planiranog 2x400 kV dalekovoda TS Žerjavinec – TS Zlodi na području
općine Bistra, Jakovlje, Pušća, Dubravica, Marija Gorica, Brdovec i Grada Zaprešića temeljem
zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
Djelomično je korigirana trasa planiranog 2x110 kV dalekovoda TS Tuhelj – TS Samobor na području
Općine Marija Gorica i Brdovec te Grada Samobora temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
Korigiran je položaj 400 kV planiranog priključnog dalekovoda od RP Veleševec do TE Prevlaka na
području općina Orle i Rugvica temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o..
Promijenjen je status 2x110 kV dalekovoda u istraživanju u planirani 2x110 kV dalekovod (spojni
dalekovod od TS 110/ kV Ivanić 2 do TS 110 kV Ivanić 2) na području Grada Ivanić-Grada, temeljem
zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
Dodan je planirani priključni 2x110 kV dalekovod od TS 110 kV Ivanić na 110 kV dalekovod TS
Mraclin – EPV Ludina na području Grada Ivanić-Grada temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
Brisan je spojni 2x110 kV dalekovod od TS 110 kV Vrbovec Centar do 110 kV dalekovoda Dugo Selo
– Križevci na području Grada Vrbovca, temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
Dodan je planirani 2x110 kV dalekovod od TS Vrbovec Vinišće 110 kV do TS Križevci 110 kV
(nastavak 2x110 kV dalekovoda TS Žerjavinec - TS Vrbovec Vinišće) na području Grada Vrbovca,
temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
Dodan je planirani kabel 2x110 kV (podzemni) na području Grada Zaprešića i Općine Brdovec
temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
Dodana je u legendi oznaka za kabel 110 kV (podzemni) te je brisana oznaka za trasu 110 kV
dalekovoda u istraživanju.
Dodan je planirani dalekovod DV 2x400 kV koji povezuje TS Zlodi (Zagreb-Zapad) i TS Tumbri na
području Grada Sveta Nedelja, Samobora i Zagreba, temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
Izmijenjena je djelomično trasa planiranog dalekovoda DV 2x400 kV TS Tumbri - RP Veleševec
/Brinje na području Grada Zagreba i Velike Gorice, temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
Dodan je planirani dalekovod DV 2x400 (220) kV (DV 220 kV+400 kV) koji povezuje TS Žerjavinec i
planirani DV 2x400 kV TS Tumbri/TS Brinje - RP Veleševec na području Grada Zagreba, Dugog
Sela, Općine Rugvica, Orle i Grada Velike Gorice. Na dijelu planirane trase, na području Općine Orle
i Grada Velike Gorice, ucrtana je i njezina alternativna trasa, sve temeljem zahtjeva HEP – OPS
d.o.o. Također je u legendi dodana oznaka za alternativni 110 kV dalekovod.
Dodan je planirani dalekovod DV/KB 2x110 kV koji povezuje TS Zelina-Grad i planirani DV 2x110 kV
dalekovod TS Žerjavinec - TS Zelina Šulinec - PTE Jertovec na području Grada Sv. Ivan Zelina,
temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
Dodan je planirani (spojni) dalekovod 2x110 kV koji povezuje postojeće dalekovode DV 110 kV TS
Rakitje - TS Botinec i DV 110 kV TS Rakitje - TS Tumbri na području Grada Zagreba, Svete Nedelje i
Općine Stupnik, temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
Ukida se planirani dalekovod DV 110 kV Rakitje - Podsused (po trasi postojećeg 30 kV dalekovoda,
na području Grada Sveta Nedelja i Grada Zagreba, kao i TS Podsused na području Grada Zagreba,
temeljem podataka HEP - ODS d.o.o.
KARTA 2.1. ENERGETIKA I TELEKOMUNIKACIJE - TELEKOMUNIKACIJE
D. Izmjene Plana temeljem zahtjeva tijela i osoba određenih posebnim propisima u postupku izrade
ovih Izmjena i dopuna Plana:
(Temeljem zahtjeva ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o.):
1. Brisan je radijski koridor Sljeme – Pohorje (Slo) koji nije više u funkciji.
2. Dodan je planirani radijski koridor Sljeme – Sveta Gera.
3. Dodan je planirani radijski koridor Sljeme – Petrova gora – V. Petrovac.
4. Dodan je postojeći radijski koridor Sljeme – Moslavačka Gora.
5. Dodan je postojeći radijski koridor Sljeme-Deanovec.
6. Dodan je planirani radijski koridor Žitnjak – Mirkovica.
7. Dodan je planirani radijski koridor Žitnjak – Moslavačka Gora.
8. Dodan je postojeći radijski koridor Zagreb, Prisavlje 3 – Sveta Nedjelja.
9. Brisana je lokacija TV pretvarača Trdinov vrh, Sv. Gera na području Općine Žumberak.
10. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Zaprešić na području Grada Zaprešića.
11. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Stojdraga na području Grada Samobora.
12. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Gornji Kraj Samobor na području Grada Samobora.
13. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Braslovje na području Grada Samobora.
14. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Sv. Martin pod Okićem na području Grada Samobora.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 9
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
15. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Plešivica na području Grada Jastrebarsko.
16. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Jamnica Pisarovinska na području Općine Pisarovina.
17. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Gornja Topličica na području Grada Sv. Ivan Zelina.
18. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Kalinje na području Grada Sv. Ivan Zelina.
19. Brisana je lokacija TV pretvarača Jamnica na području Općine Pisarovina.
20. Dodano je radio odašiljačko središte Žitnjak na području Grada Zagreba.
21. Dodan je planirani radijski koridor Sljeme – Žitnjak na području Grada Zagreba.
(Temeljem zahtjeva HRVATSKE KONTROLE ZRAČNE PLOVIDBE):
22. Dodane su lokacije radionavigacijskih uređaja za Zračnu luku Zagreb: Vrbovec 1 i Vrbovec 2 na
području Grada Vrbovca, Lukavec i Kurilovec na području Grada Velika Gorica te Pisarovina na
području Općine Pisarovina, temeljem zahtjeva Hrvatske kontrole zračne plovidbe. Također je u
legendi ucrtan simbol za radionavigacijski uređaj.
KARTA 2.1. ENERGETIKA I TELEKOMUNIKACIJE – PROIZVODNJA I TRANSPORT PLINA
E.
Izmjene Plana temeljem zahtjeva tijela i osoba određenih posebnim propisima u postupku izrade
ovih Izmjena i dopuna Plana:
(Temeljem zahtjeva Plinacro d.o.o. Zagreb):
1. Dodan je planirani magistralni plinovod u koridoru postojećeg naftovoda JANAF, na području Općine
Križ.
2. Umjesto simbola za RS Jakovlje ucrtan je simbol za MRS Jakovlje na području Općine Jakovlje.
3. Umjesto simbola za MRS Obilaznica ucrtan je na istoj lokaciji simbol za RS Lučko na području Grada
Zagreba.
4. Umjesto lokalnog plinovoda ucrtan je magistralni plinovod Zagreb jug - Velika Gorica na području
Grada Zagreba i Velike Gorice.
5. Dodana je MRS Trstenik i magistralni odvojni plinovod do MRS Trstenik te je umjesto simbola za RS
Rugvica i odvojnog lokalnog plinovoda ucrtan na istoj lokaciji simbol za MRS Rugvica i magistralni
odvojni plinovod na području Općine Rugvica.
6. Umjesto magistralnog plinovoda ucrtan je lokalni plinovod od MRS Dugo Selo do MRS Vrbovec na
području Grada Dugog Sela i Vrbovca te Općine Brckovljani.
7. Umjesto simbola za RS Gradec ucrtan je na istoj lokaciji simbol za MRS Gradec na području Općine
Gradec.
8. Umjesto simbola za RS Ivanić Grad 1 i odvojnog lokalnog plinovoda ucrtan je na istoj lokaciji simbol
za MRS Ivanić Grad 1 i magistralni odvojni plinovod, dodani su simboli za MRS Budrovac, MRS
Ivanić Grad 2 i MRS Posavski Bregi, te je brisan simbol MRS Šumećani na području Grada IvanićGrada.
9. Umjesto simbola za RS Kloštar Ivanić dodan je simbol za MRS Kloštar Ivanić te je umjesto lokalnog
odvojnog plinovoda ucrtan magistralni plinovod Ivanić-Grad - Caginec na području Općine Kloštar
Ivanić.
10. Dodan je simbol za MRS Novoselec i magistralni odvojni plinovod na području Općine Križ.
11. Umjesto lokalnog plinovoda ucrtan je magistralni plinovod od MRS Haganj do naselja Dubrava na
području Općine Dubrava.
12. Dodan je planirani lokalni plinovod i RS Mlaka na području Grada Vrbovca i Općine Rakovec
temeljem zahtjeva Općine Rakovec.
KARTA 2.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA
A.
Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji, stručnim podlogama i
studijama te novonastalom stanju na terenu:
(temeljem studije „Vodoopskrba Zagrebačke županije - Osnovne postavke koncepcije razvitka“, Izrađivač
Dippold & Gerold Hidroprojekt 91, 2007., podaci ažurirani 2009.):
1. Dodani su planirani magistralni vodoopskrbni cjevovodi na području Općine Bistra i Grada Zaprešića.
2. Dodan je planirani magistralni vodoopskrbni cjevovod na području Općine Klinča Sela.
3. Dodan je planirani magistralni vodoopskrbni cjevovod Sesvetski Kraljevec – Božjakovina na području
Grada Zagreba i Dugog Sela.
4. Izmijenjena je djelomično trasa magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Cerje – Vukovje (dodaje se
mali spojni dio magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda i mijenja se kategorija vodoopskrbnih
cjevovoda iz „ostali“ u „magistralni“ cjevovod) na području Grada Sv. Ivan Zelina..
5. Izmijenjena je djelomično trasa magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Sesvetski Kraljevec – Ivanić
Grad (briše se dio trase na području općina Kloštar Ivanić, Brckovljani i Rugvica, a dodaju se nove
trase dvaju magistralnih vodoopskrbnih cjevovoda na području Kloštar Ivanića, Ivanić-Grada i
Rugvice).
6. Dodana je vodosprema na području općine Marija Gorica.
KARTA 2.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 10
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
B. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji, stručnim podlogama i
studijama te novonastalom stanju na terenu
(temeljem „Studije zaštite voda Zagrebačke županije“, Izrađivač Hidroprojekt – Consult, 2004., podaci
ažurirani 2009.):
1. Dodan je sustav odvodnje (kolektor), uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području
Općine Jakovlje.
2. Dodan je sustav odvodnje (kolektor), uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području
Općine Žumberak.
3. Dodan je sustav odvodnje (kolektor), uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području
Općine Pisarovina.
4. Izmijenjena je djelomično trasa sustava odvodnje (kolektor) te položaj uređaja za pročišćavanje i
ispust otpadnih voda na području Općine Pokupsko.
5. Brisan je sustav odvodnje (kolektor) i dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na području
Općine Kravarsko (zbog priključenja na sustav V. Gorica).
6. Brisan je uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području Grada Dugo Selo, te je dodana
precrpna stanica na području Grada Dugo Selo i sustav odvodnje (kolektor) na području Općine
Rugvica.
7. Dodan je sustav odvodnje (kolektor), uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području
Općine Brckovljani.
8. Brisan je sustav odvodnje (kolektor) zapadni, uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na
području Grada Sveti Ivan Zelina.
9. Dodan je sustav odvodnje (kolektor), uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području
Općine Bedenica.
10. Dodan je sustav odvodnje (kolektor), uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području
Općine Rakovec.
11. Dodan je sustav odvodnje (kolektor), uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području
Općine Preseka.
12. Dodan je sustav odvodnje (kolektor), uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području
Općine Gradec.
13. Dodan je sustav odvodnje (kolektor), uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području
Općine Dubrava.
14. Dodan je sustav odvodnje (kolektor), uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području
Općine Farkaševac.
15. Promijenjen je položaj uređaja za pročišćavanje i ispust otpadnih voda te je dodan sustav odvodnje
(kolektor) na području Općine Klinča Sela.
16. Izmijenjena je trasa sustava odvodnje (kolektor) te promijenjen položaj uređaja za pročišćavanje i
ispust otpadnih voda na području Grada Vrbovca.
17. Izmijenjena je djelomično trasa glavnog dovodnog kanala (kolektora) odvodnje na području Grada
Zaprešića i Općine Bistra.
KARTA 2.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - KORIŠTENJE VODA, UREĐENJE VODOTOKA I VODA
C. Izmjene Plana temeljem analize prostornih planova uređenja gradova i općina – u sklopu stručnosavjetodavne suradnje Zavoda pri njihovoj izradi:
1. Dodana je trasa zaštitnog nasipa i uređenog vodotoka na području Općine Luka.
2. Dodana je retencija uz Savu Bistrac (kao simbol) na području Grada Samobora.
3. Dodane su četiri retencije Kopčevac I, Kopčevac II, Martin Breg, Planički Jarek na području Grada
Dugo Selo.
4. Dodana je trasa uređenog vodotoka i nasipa na području Grada Dugo Selo i Općine Rugvica.
5. Dodana je ustava Prevlaka kao objekt od važnosti za Državu na području Grada Ivanić Grada te je
dodan u legendu simbol za ustavu.
6. Produljena je trasa zaštitnog nasipa i uređenog vodotoka na području Općine Gradec.
D. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji, stručnim podlogama i
studijama te novonastalom stanju na terenu:
1. Dodana je retencija Kupina na području Općine Jakovlje.
2. Dodana je retencija uz Savu K-2 te trasa zaštitnih nasipa i uređenog vodotoka uz retenciju na
području Grada Sveta Nedelja.
3. Brisana je stara trasa istočnog nasipa retencije Kupčina te je dodana nova lokacija nasipa i povećana
površina retencije uz nasip na području Općine Pisarovina.
4. Ucrtan je ribnjak u Jagodnom, na području Grada Velika Gorica.
KARTA 3.1. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA I.
A.
Izmjene Plana temeljem novih zakona, propisa i županijskih odluka te zahtjeva tijela i osoba
određenih posebnim propisima u postupku izrade ovih Izmjena i dopuna Plana:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 11
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Evidentirani spomenik prirode - hrast lužnjak u dvorištu škole u Rakitovcu, Vukovina, Grad Velika
Gorica, zaštićen je Odlukom Županijske skupštine te mu je promijenjen simbol u zaštićeni spomenik
prirode.
Evidentirani zaštićeni krajolik (značajni krajobraz) Turopoljski lug i vlažne livade uz Odru južno od
Veleševca, Grad Velika Gorica, zaštićen je Odlukom Županijske skupštine te mu je promijenjena
oznaka u zaštićenu prirodnu vrijednost. Također je ispravljena granica obuhvata, sukladno navedenoj
Odluci, a temeljem dostavljenih podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode u ožujku 2010. godine.
Naslov „Zaštićeni dijelovi prirode“ mijenja se u „Zaštićene prirodne vrijednosti“, sukladno novom
Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05).
Naziv kategorije “zaštićeni krajolik” mijenja se u “značajni krajobraz”, sukladno navedenom Zakonu.
Ucrtana su Međunarodno važna područja za ptice, sukladno podacima iz Pregledne karte područja
ekološke mreže Republike Hrvatske, koja je sastavni dio Uredbe o proglašenju ekološke mreže
(„Narodne novine“, broj 109/07).
Ucrtana su Važna područja za divlje svojte i staništa (poligoni), također prema gore navedenoj
Preglednoj karti.
Ucrtana su Važna područja za divlje svojte i staništa (točkasti simboli), prema gore navedenoj
Preglednoj karti.
Ucrtan je kulturni krajolik Žumberak-Samoborsko gorje-Plješivičko prigorje, s granicama područja
stroge zaštite i područja umjerene zaštite. Kulturni krajolik zaštićen je prema Zakonu o zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 i 87/09).
Ucrtana je nova granica Parka prirode Zapadni dio Medvednice, sukladno Zakonu o izmjenama
Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode (NN 25/09), kao i nova granica
obuhvata obvezne izrade prostornog plana područja posebnih obilježja.
Područje potoka Bistraca i jezera Bobovica, na području Grada Samobora, ucrtano je točkastim
simbolom kao osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz, na zahtjev Javne ustanove za upravljanje
zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije.
Temeljem dostavljenih podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode u ožujku 2010. godine,
ispravljen je grafički prikaz granice za sljedeće zaštićene prirodne vrijednosti:

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje,

Posebni ornitološki rezervat Zaprešić-Sava i Strmec-Sava,

Posebni zoološki rezervat Varoški lug,

Park šuma Tepec-Palačnik-Stražnik.
U skladu s navedenim, ispravljena je i granica obuhvata obvezne izrade prostornog plana područja
posebnih obilježja za Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje.
Temeljem zahtjeva Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim
prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije, krški plato Medjame na području Grada
Samobora označen je kao evidentirani spomenik prirode.
Temeljem zahtjeva Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim
prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije, pašnjak Deli (Čret) na području Općine
Kloštar Ivanić označen je kao osobito vrijedan predjel-prirodni krajobraz.
B. Izmjene Plana temeljem analize prostornih planova uređenja gradova i općina – u sklopu stručnosavjetodavne suradnje Zavoda pri njihovoj izradi:
1. Površina osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza doline rijeke Krapine proširena je na
područje Općine Jakovlje.
2. Ucrtana je površina osobito vrijednog predjela – kultiviranog krajobraza Martin Brega na području
Grada Dugog Sela.
3. Ucrtana je površina evidentiranog ornitološkog rezervata dijela korita rijeke Save na području Općine
Rugvica.
4. Proširena je površina osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza šume Veliki Jantak na
području Općine Križ.
5. Proširena je površina evidentiranog značajnog krajobraza livade uz vodotok Vuna na području
Općine Preseka.
KARTA 3.2. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA II.
A.
Izmjene Plana temeljem novih zakona, propisa, županijskih, općinskih i gradskih odluka, kao i
izmjene temeljem analize prostornih planova uređenja gradova i općina – u sklopu stručnosavjetodavne suradnje Zavoda pri njihovoj izradi:
1. Korigirane su zone sanitarne zaštite za vodocrpilišta Strmec, Bregana i Šibice na području
Samobora, Zaprešića i Svete Nedelje te Općine Brdovec, temeljem Elaborata o zaštitnim zonama
izvorišta Velika Gorica, Strmec, Šibice, Bregana i Slapnica, Izrađivač: Rudarsko-geološko-naftni
fakultet, 2008.
2. Korigirane su zone sanitarne zaštite za izvorište Slapnica i Lipovec na području Grada Samobora
temeljem Elaborata o zaštitnim zonama izvorišta Velika Gorica, Strmec, Šibice, Bregana i Slapnica,
Izrađivač Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2008.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 12
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
3.
Korigirane su zone sanitarne zaštite vodocrpilišta „Gornja Draga I“, „Gornja Draga II“, „Srednja
Draga“, „Perlić Mlin“, „Hrašće“, „Sopote I“, „Sopote II“ i „Sopote III“ na području Grada Jastrebarsko,
temeljem Odluke o zonama sanitarne zaštite („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 6/09.)
4. Korigirane su zone sanitarne zaštite za vodocrpilište Velika Gorica na području Grada Velika Gorica
temeljem Elaborata o zaštitnim zonama izvorišta Velika Gorica, Strmec, Šibice, Bregana i Slapnica,
Izrađivač Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2008.
5. Ucrtane su zone sanitarne zaštite za vodocrpilište Kosnica I. faza na području Grada Velike Gorice,
temeljem donesene Odluke o zonama sanitarne zaštite („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj
15/04).
6. Izmijenjena je površina tla predviđenog za hidromelioraciju na području Općine Pisarovina, zbog
pomicanja trase istočnog nasipa retencije „Kupčina“ i povećanja površine retencije.
7. Korigirana je granica potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec, temeljem zahtjeva Grada
Velike Gorice, a u legendi je naziv „potencijalno uže vodozaštitno područje“ izmijenjen u „potencijalno
vodozaštitno područje“.
8. Određena je lokacija Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) na lokaciji postojećeg
odlagališta Tarno u Gradu Ivanić-Gradu, u okviru kojeg je planirana i građevina za obradu
komunalnog i inertnog otpada (MBO).
9. Na preostalim lokacijama postojećih aktivnih odlagališta, uključivo i lokaciju Trebež u Samoboru,
planirana je pretovarna stanica.
10. U legendi je oznaka „Postojeće odlagalište komunalnog i inertnog otpada koje treba sanirati“
izmijenjena u „Postojeće aktivno odlagalište komunalnog i inertnog otpada koje se koristi do
uspostave ŽCGO“. Ova oznaka odnosi se na sve lokacije postojećih odlagališta iz karte 3.2. - Tarno
(Grad Ivanić-Grad), Andrilovec (Grad Dugo Selo), Beljavina (Grad Vrbovec), Cerovka (Grad Sveti
Ivan Zelina), Novi Dvori (Grad Zaprešić), Mraclinska Dubrava (Grad Velika Gorica), a dodana je i uz
lokaciju Božićka (Grad Jastrebarsko) koja je u Planu imala status lokacije koju treba zatvoriti.
11. Iz Plana su brisani prijedlozi novih lokacija komunalnog i inertnog otpada, kao i lokacija u istraživanju.
B.
Izmjene Plana temeljem zahtjeva tijela i osoba određenih posebnim propisima u postupku izrade
ovih Izmjena i dopuna Plana:
1. Korigirane su zone sanitarne zaštite vodocrpilišta Stara Loza, Sašnjak, Žitnjak, Ivanja Reka,
Petruševec, Zapruđe, Mala Mlaka na području Grada Zagreba, temeljem Odluke o zaštiti izvorišta
Stara Loza, Sašnjak Žitnjak, Ivanja Reka, Petruševec, Zapruđe, Mala Mlaka ("Službeni glasnik Grada
Zagreba", broj 9/07).
2. Korigirana je granica poplavne linije rijeke Kupe na području Općine Pisarovina temeljem zahtjeva
Hrvatskih voda.
3. Korigirana je granica poplavnog područja na području Općine Gradec u skladu sa dostavljenim
podacima Hrvatskih voda.
4. Ucrtan je Kontrolirani zračni prostor (CTR) i to: CTR Zračne luke Zagreb i CTR aerodroma Lučko, u
kartu i legendu, temeljem dostavljenih podataka Hrvatske kontrole zračne plovidbe.
5. Temeljem zahtjeva za dopunom Konačnog prijedloga IV. Izmjena i dopuna Plana, dostavljenog od
strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u postupku davanja suglasnosti
na isti, koji se temelji na članku 71. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a prema kojem
u Prostornom planu Županije treba nedvojbeno planirati prostorne obuhvate namijenjene za
eksploataciju i istraživanje mineralnih sirovina, u ovom su kartografskom prikazu ucrtani Potencijalni
istražni prostori mineralnih sirovina. Navedeni prostori preuzeti su iz „Projekta inventarizacije
područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije“ - kartografski prilog 2:
Prostori nulte geološke potencijalnosti mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije - koji je
izradio Hrvatski geološki institut 2009. godine. Odredbama za provođenje navodi se da je isključivo
unutar ovih prostora moguće planiranje novih eksploatacijskih polja u prostornim planovima uređenja,
prema uvjetima navedenim u ovom Planu.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 13
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
II.1.1.4.3. POJEDINAČNE IZMJENE NA KARTOGRAMIMA
Kao što je navedeno u uvodu, na svim se kartogramima mijenjaju granice gradova i općina između sljedećih
jedinica lokalne samouprave: Brckovljani i Dugo Selo, Preseka i Vrbovec, Zaprešić i Pušća. Također se
mijenja naziv i status Svete Nedelje, iz općine u grad te sjedište Općine Bistra. Osim navedenih zajedničkih
izmjena, kartogrami se pojedinačno mijenjaju na sljedeći način:
KARTOGRAM 1.: TERITORIJALNO-POLITIČKI USTROJ
Samo zajedničke izmjene, navedene u uvodu.
KARTOGRAM 2.: ADMINISTRATIVNA SJEDIŠTA I RAZVRSTAJ DRŽAVNIH I ŽUPANIJSKIH CESTA
Promjena simbola „Općinsko sjedište” u „Gradsko sjedište” uz sjedište Grada Sveta Nedelja. Izmjene koje se
odnose na državne i županijske ceste prenose se iz kartografskog prikaza 1. „Korištenje i namjena prostora” u
ovaj kartogram.
KARTOGRAM 3.: SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA
Samo zajedničke izmjene, navedene u uvodu.
KARTOGRAM 4.1.: POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
Izmjene koje se odnose na sustav telekomunikacija prenose se iz kartografskog prikaza 2.1. „Energetika i
telekomunikacije“ u ovaj kartogram.
KARTOGRAM 4.2.: PROIZVODNJA I TRANSPORTNI SUSTAV NAFTE I PLINA
Izmjene koje se odnose na proizvodnju i transportni sustav nafte i plina prenose se iz kartografskog prikaza
2.1. „Energetika i telekomunikacije“ u ovaj kartogram.
KARTOGRAM 4.3.: ELEKTROENERGETIKA
Izmjene koje se odnose na elektroenergetiku prenose se iz kartografskog prikaza 2.1. „Energetika i
telekomunikacije“ u ovaj kartogram.
KARTOGRAM 4.4.: VODOOPSKRBA, VODOZAŠTITNA PODRUČJA I VODONOSNO
PODRUČJE
Izmjene koje se odnose na vodoopskrbu prenose se iz kartografskog prikaza 2.2. „Vodnogospodarski sustav“,
a izmjene koje se odnose na vodozaštitna područja iz kartografskog prikaza 3.2. „Uvjeti korištenja i zaštite
prostora II“.
KARTOGRAM 4.5.: ODVODNJA OTPADNIH VODA
Izmjene koje se odnose na odvodnju prenose se iz kartografskog prikaza 2.2. „Vodnogospodarski sustav“ u
ovaj kartogram.
KARTOGRAM 4.6.: KORIŠTENJE VODA, UREĐENJE VODOTOKA I VODA, UVJETI KORIŠTENJA I
UREĐENJA ZEMLJIŠTA
Izmjene koje se odnose na uređenje vodotoka i voda prenose se iz kartografskog prikaza 2.2.
„Vodnogospodarski sustav“, a izmjene koje se odnose na uređenje zemljišta iz kartografskog prikaza 3.2.
„Uvjeti korištenja i zaštite prostora II“.
KARTOGRAM 5.: GOSPODARENJE OTPADOM
Naziv kartograma „Postupanje s otpadom” izmijenjen je u „Gospodarenje otpadom”, sukladno novoj zakonskoj
regulativi.
Izmjene koje se odnose na sustav gospodarenja otpadom prenose se iz kartografskog prikaza 3.2. „Uvjeti
korištenja i zaštite prostora II“ u ovaj kartogram.
KARTOGRAM 6.: VALORIZACIJA KULTURNO-KRAJOBRAZNIH OBILJEŽJA PROSTORA
Samo zajedničke izmjene, navedene u uvodu.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 14
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
II.1.2. PREGLED IZMJENA U TEKSTUALNOM DIJELU PLANA
U nastavku slijedi detaljan pregled IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije u tekstualnom
dijelu izvornog Plana, glava I. Obrazloženje. Izmjene i dopune se navode prema izvornom nazivu i broju
poglavlja, a prema sadržaju elaborata "Prostorni plan Zagrebačke županije" (Županijski zavod za prostorno
uređenje i zaštitu okoliša, Zagreb, 2002. godine).
II.1.2.1. IZMJENE U DIJELU „POLAZIŠTA“
1.
POLAZIŠTA
1.1.
POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PODRUČJA
U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE DRŽAVE
1.1.1.
OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
1.1.1.1. POLITIČKO-TERITORIJALNI USTROJ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Slika 2. „Političko-teritorijalni ustroj Zagrebačke županije“ zamjenjuje se sljedećom slikom, a tekst ispod slike
sljedećim tekstom:
„Slika 2. Političko-teritorijalni ustroj Zagrebačke županije
Izvor: Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH („Narodne novine", 86/06, 125/06 i 16/07)“
Tekst drugog odlomka koji glasi: „Temeljem navedenog Zakona iz 1997. godine i njegovih izmjena i dopuna,
danas se u sastavu Zagrebačke županije nalazi 8 gradova i 26 općina. Gradovi su: Dugo Selo, Ivanić Grad,
Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić, a općine: Bedenica, Bistra,
Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić,
Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik,
Sveta Nedjelja i Žumberak.“
zamjenjuje se novim tekstom koji glasi:
„Temeljem novog Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine
(„Narodne novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07), danas se u sastavu Zagrebačke županije nalazi 9 gradova i
25 općina. Gradovi su: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina,
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 15
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić, a općine: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica,
Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica,
Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik i Žumberak.“
1.1.1.3. POVRŠINA, STANOVNIŠTVO I NASELJENOST
A) POVRŠINA
Tekst drugog odlomka koji glasi: „Broj stanovnika u osam gradova i 26 općina, odnosno 697 naselja, prema
popisu iz 1991. iznosio je 282.989 ukupnog stalnog stanovništva (tj. sa stanovništvom u inozemstvu), odnosno
264.389 stanovnika u zemlji, prisutnih na području Županije. Znači da gustoća naseljenosti u Županiji (prema
popisu stanovnika iz 1991. godine) iznosi 92,5 st./km2, odnosno 87 st./km2, ako se uzima u obzir samo
stanovništvo prisutno na ovom prostoru. To je nešto iznad republičkog prosjeka, a znatno ispod zagrebačkog.“
zamjenjuje se novim tekstom koji glasi:
„Broj stanovnika u današnjih devet gradova i 25 općina, odnosno 697 naselja, prema popisu iz 2001.
godine iznosio je 309.696 ukupnog prisutnog stanovništva. Znači da gustoća naseljenosti u Županiji
(prema popisu stanovnika iz 2001. godine) iznosi 101 st./km2, ako se uzima u obzir samo stanovništvo
prisutno na ovom prostoru. To je iznad republičkog prosjeka, a znatno ispod zagrebačkog.”
B) STANOVNIŠTVO
Ovo poglavlje u cijelosti se zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
„Na području Zagrebačke županije - prema popisu stanovnika iz 2001. godine, usklađeno s novim
teritorijalnim ustrojem, živjelo je 309.696 ukupnog stanovništva, što predstavlja porast od 9,4 % u odnosu
na popis iz 1991. godine. To je iznosilo 7 % od ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. U ovom Planu
koristit će se posljednji službeni podaci popisa stanovništva iz 2001. godine i godišnji podaci o
prirodnom kretanju i migracijama u razdoblju 2001.- 2007. godine, temeljem kojih se daju novije procjene
stanja stanovništva. U 697 naselja Zagrebačke županije, prosječne površine 4,38 km2 prosječno je živjelo
444 stanovnika. Stanovništvo Županije živjelo je 2001. godine u 120.867 stanova i 94.313 kućanstava.
Broj stanova povećan je u odnosu na 1991. za 10,7 % a prosječno kućanstvo imalo je 3,3 osobe, što je
iznad republičkog i zagrebačkog prosjeka. Pregledni prikaz broja stanovnika i kućanstava u gradovima i
općinama Zagrebačke županije vidljiv je iz sljedeće tablice:
1991.
Prostorna jedinica
Broj
stanovnika
%
2001.
Ukupan
broj
kućanstava
Prosječan
broj
članova
kućanstva
Broj
stanovnika
%
Ukupan
broj
kućanstav
a
Prosječ
an broj
članova
kućanst
va
Gradovi
Ukupno
Dugo Selo
Ivanić-Grad
Jastrebarsko
Samobor
Sveti Ivan Zelina
Velika Gorica
Vrbovec
Zaprešić
Općine
Ukupno
Bedenica
Bistra
Brckovljani
Brdovec
Dubrava
Dubravica
Farkaševac
Gradec
Jakovlje
Klinča Sela
Kloštar Ivanić
Krašić
182.834
9.969
13.494
17.895
35.017
15.552
56.884
13.303
20.720
64,6
3,5
4,8
6,3
12,4
5,5
20,1
4,7
7,3
55.822
3.022
4.603
5.261
10.420
4.597
17.400
4.024
6.495
3,3
3,3
2,9
3,4
3,4
3,4
3,3
3,3
3,2
199.486
14.300
14.723
16.689
36.206
16.268
63.517
14.658
23.125
64,4
4,6
4,7
5,4
11,7
5,3
20,5
4,7
7,5
61.350
4.129
4.863
5.097
11.086
4.841
19.848
4.212
7.274
3,3
3,5
3,0
3,3
3,3
3,4
3,2
3,5
3,2
100.155
1.600
5.512
4.802
8.762
5.511
1.519
2.181
3.788
3.819
4.537
4.771
3.855
35,4
0,6
1,9
1,7
3,1
1,9
0,5
0,8
1,3
1,3
1,6
1,7
1,4
30.150
434
1.677
1.390
2.651
1.826
464
684
1.184
1.167
1.239
1.444
1.187
3,3
3,7
3,3
3,5
3,3
3,0
3,3
3,2
3,2
3,3
3,7
3,3
3,2
110.210
1.522
6.098
6.816
10.287
5.478
1.586
2.102
3.920
3.952
4.927
6.038
3.199
35,6
0,5
2,0
2,2
3,3
1,8
0,5
0,7
1,3
1,3
1,6
1,9
1,0
32.963
424
1.821
1.833
3.054
1.691
483
621
1.191
1.216
1.453
1.770
1.018
3,3
3,6
3,3
3,7
3,4
3,2
3,3
3,4
3,3
3,3
3,4
3,4
3,1
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 16
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Kravarsko
Križ
Luka
Marija Gorica
Orle
Pisarovina
Pokupsko
Preseka
Pušća
Rakovec
Rugvica
Stupnik
Sveta Nedelja*
Žumberak
Županija
Ukupno
1.842
7.327
1.373
1.923
2.214
4.207
2.703
1.855
2.273
1.436
4.922
2.536
12.988
1.899
0,7
2,6
0,5
0,7
0,8
1,5
0,9
0,7
0,8
0,5
1,7
0,9
4,6
0,7
518
2.534
383
557
720
1.187
769
568
634
425
1.490
702
3.654
662
3,6
2,9
3,6
3,5
3,1
3,5
3,5
3,3
3,6
3,4
3,3
3,6
3,6
2,9
1.983
7.406
1.419
2.089
2.145
3.697
2.492
1.670
2.484
1.350
7.608
3.251
15.506
1.185
0,6
2,4
0,5
0,7
0,7
1,2
0,8
0,5
0,8
0,4
2,5
1,0
5,0
0,4
621
2.532
399
652
697
1.100
775
531
728
396
2.166
893
4.399
499
3,2
2,9
3,6
3,2
3,1
3,4
3,2
3,1
3,4
3,4
3,5
3,6
3,5
2,4
282.989
100
85.972
3,3
309.696
100
94.313
3,3
Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 1991., Stanovništvo u zemlji i inozemstvu po
naseljima, Dok 911, DZS, Zagreb, 1996. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.
*
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine Sveta Nedelja dobiva status Grada. U
ovoj tablici navedena izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle prije
stupanja na snagu novog Zakona.
Udio stanovništva pojedinog grada i općine u ukupnom stanovništvu Županije 2001. godine:
Ivanić Grad
Dugo Selo
Žumberak
Sveta Nedelja
Stupnik
Rugvica
Rakovec
Pušća
Preseka
Pokupsko
Pisarovina
Orle
Marija Gorica
Luka
Križ
Kravarsko
Krašić
Kloštar Ivanić
Klinča Sela
Jakovlje
Gradec
Farkaševac
Dubravica
Dubrava
Brdovec
Brckovljani
Bistra
Jastrebarsko
Samobor
Sveti Ivan
Zelina
Velika Gorica
Bedenica
Zaprešić
Vrbovec
Procjena stanovništva sredinom 2007. godine daje se polazeći od Popisa 2001. i tekućih statističkih
podataka, prirodnog kretanja i migracija u razdoblju od 2001. do 2007. godine. Primjena nove
metodologije za prikupljanje, obradu i procjenu podataka o stanovništvu, koja je u Hrvatskoj prihvaćena i
primjenjuje se od 1998. godine i u novom Popisu 2001., u skladu je s definicijama iz preporuka UN-a,
EUROSTAT-a, ESA-e i SNA-e. Prema tim definicijama, za razliku od prijašnje službene metodologije o
stanovništvu kod nas, u ukupno stanovništvo nekog naselja, grada ili županije, po “de facto” načelu
ubrajaju se sve osobe koje tu imaju prebivalište i prisutne su na tom području ili su odsutne s tog
područja manje od jedne godine i sve osobe koje nemaju prebivalište na datom području, ali tu borave
neprekidno godinu dana i duže. Dakle, prema novoj metodologiji, uz ostalo i radi međunarodnih
usporedbi, važno je načelo prisutnosti odnosno odsutnosti jednu godinu i duže.
Takvog stanovništva, koje mora biti osnova za prostorno planiranje na razini Županije, prema rezultatima
popisa 2001. bilo je 309.696, što predstavlja ukupan broj stanovnika svih naselja u Županiji, prisutnih na
1
ovom području u vrijeme popisa 31.ožujka 2001..
1
Stoga se podaci službene statistike, koje smo kao jedan od korisnika dužni koristiti, razlikuju od nekih evidencija o
stanovništvu kod nas, npr. od podataka o broju osoba s evidentiranim prebivalištem na nekom području koje vode policijske
uprave. Ove evidencije ne predstavljaju potpuni registar stanovništva kakav imaju neke europske države, bliže su jednoj
nepotpunoj de jure evidenciji nego evidenciji prema de facto prisutnoj metodologiji, posebno glede migracijske komponente,
kako doseljeničkih tako i odseljeničkih tokova. Zato su popisi stanovništva bazirani na jedinstvenoj statističkoj metodologiji, a
međupopisne procjene stanovništva, prema istoj metodologiji, temeljni su izvori podataka o stanovništvu.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 17
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Usporedbom podataka rezultata popisa iz 2001. sa 1991. proizlazi da je na području Županije
stanovništvo povećano za 9,4 % ili prosječno godišnje po stopi od 0,91 - od čega je u gradovima taj
porast ostvaren po stopi 0,87 a u općinama nešto dinamičnije, za 10% ili po prosječnoj stopi od 0,96. Pri
tome je broj kućanstava povećan za 9,7 % i iznosi 94.313. Prosječan broj članova kućanstva ostao je isti
(3,3), dok je broj stambenih jedinica porastao za 10,7 % i iznosi 120. 867.
Osnovni podaci Popisa stanovništva 2001. godine:
ZAGREBAČKA
ŽUPANIJA
Gradovi /Općine
1991.
Broj
stanovnika
2001.
Broj
stanovnika
Indeks
2001./1991.
Ø godišnja
stopa rasta
Broj
kućanstava
Broj
stanova
Zagrebačka županija
- ukupno
282.989
309.696
109,4
0,91
94.313
120.867
Gradovi - ukupno
182.834
199.486
109,1
0,87
61.350
76.262
Dugo Selo
9.969
14.300
143,4
3,65
4.129
5.361
Ivanić-Grad
13.494
14.723
109,1
0,87
4.863
5.655
Jastrebarsko
17.895
16.689
93,3
-0,72
5.097
7.235
Samobor
35.017
36.206
103,4
0,32
11.086
14.592
Sveti Ivan Zelina
15.552
16.268
104,6
0,40
4.841
7.265
Velika Gorica
56.884
63.517
111,7
1,14
19.848
23.170
Vrbovec
13.303
14.658
110,2
0,96
4.212
4.794
Zaprešić
20.720
23.125
111,6
1,15
7.274
8.190
44.605
Općine - ukupno
100.155
110.210
110,0
0,96
32.963
Bedenica
1.600
1.522
95,1
-0,51
424
525
Bistra
5.512
6.098
110,6
1,05
1.821
2.145
Brckovljani
4.802
6.816
141,9
3,57
1.833
3.529
Brdovec
8.762
10.287
117,4
1,58
3.054
3.744
Dubrava
5.511
5.478
99,4
-0,10
1.691
2.198
Dubravica
1.745
1.586
90,9
-0,94
483
697
Farkaševac
2.181
2.102
96,4
-0,41
621
802
Gradec
3.788
3.920
103,5
0,34
1.191
1.449
Jakovlje
3.819
3.952
103,5
0,34
1.216
1.564
Klinča Sela
4.537
4.927
108,6
0,87
1.453
1.804
Kloštar Ivanić
4.771
6.038
126,6
2,40
1.770
2.962
Krašić
3.855
3.199
83,0
-1,85
1.018
1.607
Kravarsko
1.842
1.983
107,7
0,70
621
1.161
Križ
7.327
7.406
101,1
0,10
2.532
2.966
Luka
1.373
1.419
103,4
0,32
399
589
Marija Gorica
1.697
2.089
123,1
2,09
652
1.137
Orle
2.214
2.145
96,9
-0,30
697
859
Pisarovina
4.207
3.697
87,9
-1,27
1.100
1.831
Pokupsko
2.703
2.492
92,2
-0,83
775
1.419
Preseka
1.855
1.670
90,0
-10,5
531
712
Pušća
2.273
2.484
109,3
0,87
728
1.119
Rakovec
1.436
1.350
94,0
-0,62
396
484
Rugvica
4.922
7.608
154,6
4,48
2.166
2.419
Stupnik
Sveta Nedelja*
Žumberak
2.536
3.251
128,2
2,50
893
1.011
12.988
15.506
119,4
1,76
4.399
4.913
1.899
1.185
62,4
-4,67
499
959
Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 1991., Stanovništvo u zemlji i inozemstvu po
naseljima, Dok 911, DZS, Zagreb, 1996. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 18
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
*
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine Sveta Nedelja dobiva status Grada. U
ovoj tablici navedena izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle prije
stupanja na snagu novog Zakona.
C) NASELJENOST
Ovo poglavlje u cijelosti se zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
„Prosječna gustoća naseljenosti u Zagrebačkoj županiji iznosila je popisom iz 2001. godine 101
stanovnika po četvornom kilometru, što znači da je u porastu od 1991. i iznad je republičkog prosjeka koji
2
iznosi 78 st./km . Gustoća se znatno razlikuje u pojedinim dijelovima Županije: od najgušće naseljenog
Zaprešića (440 st./ km2) i Svete Nedelje (374 st./km2) do najslabije nastanjenog Žumberka (11 st./km2).
2
Na prostoru gradova Županije gustoća naseljenosti prema popisu 2001. iznosila je prosječno 140 st./km ,
2
a na području općina prosječno 68 st./km . Gustoća naseljenosti od 1991. do 2001. u porastu je u svim
gradovima, osim u Jastrebarskom. Područja općina Županije, kada se promatraju u ukupnosti, pokazuju
ispodprosječnu naseljenost u odnosu na republički prosjek. Među brojnim općinama Županije
iznadprosječnu naseljenost pokazuju: Sv. Nedelja – u vrijeme popisa 2001. još uvijek u statusu općine
(374), Brdovec (276), Stupnik (140), Pušća (136), Marija Gorica (122), Bistra (116) i Jakovlje (111), dok
ostale općine imaju ispodprosječnu naseljenost a dio njihovih naselja depopulacijske tendencije (npr.
Žumberak, Pokupsko, Pisarovina, Farkaševac, Orle, Preseka, Rakovec, Dubrava i Dubravica).
Od 1991. do 2001. demografska kretanja zbivaju se u cjelini uz negativan prirodni prirast (pozitivan samo
u nekim gradovima), a pozitivan saldo migracija (unutrašnjih i vanjskih). Stoga je gustoća naseljenosti
županijskog prostora u porastu. Gustoća naseljenosti, površina i broj stanovnika po naseljima u Županiji
vidljivi su u poglavlju 1.1.2.1. - a): Popis naselja s osnovnim podacima.
Slika 3. Gustoća naseljenosti na području Zagrebačke županije po gradovima i općinama 2001. godine
Pregledni prikaz gustoće naseljenosti u Županiji za 1991. i 2001. godinu, s usporednim podacima za Grad
Zagreb i Hrvatsku, daje se u sljedećoj tablici:
1991.
2001.
INDEKSI
KRETANJA
GUSTOĆE
2001./1991.
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
92
101
109,8
Gradovi - ukupno
128
140
109,4
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
GRAD ZAGREB
REPUBLIKA HRVATSKA
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
2
GUSTOĆA NASELJENOSTI st./km
II.1 - 19
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Dugo Selo
191
274
143,5
Ivanić-Grad
78
85
109,0
Jastrebarsko
79
74
93,7
Samobor
140
144
102,9
104,8
Sv. Ivan Zelina
84
88
Velika Gorica
173
193
11,6
Vrbovec
84
92
109,5
Zaprešić
394
440
111,7
Općine - ukupno
61
68
111,5
Bedenica
74
70
94,6
Bistra
105
116
110,5
Brckovljani
67
96
143,3
Brdovec
235
276
117,4
Dubrava
48
48
100,0
Dubravica
74
78
105,4
Farkaševac
30
29
96,7
Gradec
43
44
102,3
Jakovlje
107
111
103,7
Klinča Selo
58
63
108,6
Kloštar Ivanić
61
78
127,9
Krašić
54
46
85,2
Kravarsko
32
34
106,3
Križ
62
63
101,6
Luka
80
83
103,8
Marija Gorica
112
122
108,9
Orle
38
37
97,4
Pisarovina
29
25
86,2
Pokupsko
26
24
92,3
Preseka
39
35
89,7
Pušća
125
136
108,8
Rakovec
41
38
92,7
Rugvica
53
81
152,8
Stupnik
109
140
128,4
Sveta Nedelja*
313
374
119,5
Žumberak
17
11
64,7
1.213
1.215
100,0
85
78
92,0
GRAD ZAGREB
REPUBLIKA HRVATSKA
Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 1991., Stanovništvo u zemlji i inozemstvu
po naseljima, Dok 911, DZS, Zagreb, 1996. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002. Državna
geodetska uprava, 1999. godine ("Evidencija prostornih jedinica Republike Hrvatske - granice naselja Grada Zagreba i
Zagrebačke županije", izrada: Zavod za fotogrametriju, 1999.)
*
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine Sveta Nedelja dobiva status Grada.
U ovoj tablici navedena izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle
prije stupanja na snagu novog Zakona.
Gustoća naseljenosti vidljivo je povećana 2001. godine u većem broju općina šireg područja Županije i
gotovo u svim gradovima. To je uvelike rezultat rata 90-ih godina, odnosno doseljavanja prognanika i
izbjeglica na ovo područje.“
D) DEMOGRAFSKA POVEZANOST ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA
Tablica ispod trećeg odlomka, kao i tri odlomka ispod tablice, zamjenjuju se novom tablicom i tekstom:
„U sljedećem tabličnom prikazu predočeni su glavni dijelovi i prostorni pokazatelji Zagrebačke županije i
Zagrebačkog prostora:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 20
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Ukupan broj stanovnika
1991.
2001.
Indeks
2001./1991.
 Stopa
rasta
3.058,15
282.989
309.696
109,4
0,91
339
358
1.428,00
1.630,15
182.834
100.155
199.486
110.210
109,1
110,0
0,87
0,96
Grad Zagreb (2)
70
640,04
777.826
779.145
100,2
0,00
ZAGREBAČKI
PROSTOR (1+2)
768
3.698,19
1.060.815
1.088.841
102,6
0,30
6.747
56.594,00
4.784.265
4.437.460
92,8
-0,71
Naselj
a
Površina u
2
km
Zagrebačka županija (1)
697
Gradovi – ukupno
Općine - ukupno
Dijelovi
Republika Hrvatska
Širi zagrebački prostor obuhvaća površinu od približno 3.700 km2 ili 6,5 % kopnenog teritorija Republike
Hrvatske na kojem je 1991. živjelo ukupno 1.060.815 stalnih stanovnika ili 22,2 % pučanstva države.
Prisutnog stanovništva u naseljima, prema popisu iz 1991. bilo je 1.003.803, što je prema rezultatima
popisa 2001. povećano na 1.088.841 ili za 2,6% odnosno na 24,6% republičkog pučanstva.
Podaci do 1991. godine, naročito u kasnijem razdoblju, potvrđuju da Zagreb u ukupnosti pokazuje
umjereni porast broja stanovnika, s tim da se smanjuje stanovništvo središnjeg dijela Grada, a rastu
rubni dijelovi prema Zagrebačkoj županiji tj. demografski rast na zagrebačkom prostoru prenosi se
upravo na područje Županije. Prosječna godišnja stopa rasta od 0,73 između 1981. i 1991. bila je veća od
rasta ukupnog stanovništva Hrvatske. Dinamičniju prosječnu stopu rasta imalo je stanovništvo
Zagrebačke županije, posebno gradova Dugog Sela, Samobora, Velike Gorice i Zaprešića, te veznog
područja općina (Rugvica, Brckovljani, Brdovec, Bistra, Stupnik i Sveta Nedelja). To upućuje na
dosljednost takvih tokova razvitka i daljnji dinamičan demografski razvoj satelitskih gradova i općina oko
Zagreba.
Bez obzira na ratne okolnosti 90-ih godina, nastavljeni su prije započeti procesi pa je stanovništvo
Zagrebačke županije i dalje u znatno dinamičnijem porastu od zagrebačkog i ukupnog hrvatskog prosjeka
(vidjeti - gornju tablicu).“
Odlomci od 15.-og do 20.-og, koji se odnose na doseljavanje stanovništva i dnevne migracije zaposlenih,
zamjenjuju se sljedećim tekstom:
„Doseljavanje stanovništva značajan je pokazatelj razvoja i privlačne snage nekog prostora.
Prema popisu iz 2001. doseljeno stanovništvo u Zagrebačku županiju činilo je 168. 204 osoba ili 54,3 %
od ukupnog stanovništva, dok je udio doseljenog stanovništva u Zagreb bio niži i iznosio je 50,5 %.
Znatno je veći udio doseljenih u gradska (65,4 %) nego u ostala naselja (49,4 %). Intenzivnija
preseljavanja redovito prati pojačani gospodarski razvoj koji traži veću radnu snagu te urbanizacija
prostora.
Očito je udio doseljenih u Županiju u posljednjem međupopisnom razdoblju bio nešto veći nego u
Zagreb, što upućuje na povećanu vrijednost odnosno privlačnost Županije. Pri tome su, za razliku od
prijašnjega bržega rasta gradova, sada nešto dinamičnije rasle općine. Analiza o doseljenom
stanovništvu po naseljima pokazuje da je najjače doseljavanje bilo usmjereno prema gradovima Velikoj
Gorici, Zaprešiću i Samoboru te područja između Samobora i Zagreba kao i područje Dugog Sela i
gravitirajućih općina. To je, između ostalog, bilo ubrzano pojačanom stambenom izgradnjom, izgradnjom
infrastrukture i prometnica. S udaljenošću od Zagreba i gradova u Županiji udio doseljenog stanovništva
postupno se smanjuje. Značajno je da je u velikom dijelu ruralnih naselja vanjskog dijela Zagrebačke
aglomeracije udio doseljenih 30 – 40%, što je osobitost područja oko velikih gradova. U ruralna naselja
uglavnom je doselilo stanovništvo iz drugih područja Hrvatske i BiH, također iz istog tipa naselja.
U posljednje vrijeme migracije prema ovom području također su u porastu, pojačane ratnim zbivanjima i
potaknute nižim cijenama zemljišta u odnosu na Zagreb te manjim troškovima oko ishođenja građevinske
dozvole. Broj doseljenih u Zagrebačku županiju u razdoblju od 1991. do 2001. iznosio je čak 64.470,
odseljenih 32.356, pa je saldo migracija bio 32.114 osoba ili porast oko 3.200 novih stanovnika godišnje.
U tom razdoblju Zagrebačka županija ima pozitivan saldo migracija sa Zagrebom, tj. više doseljenih s
područja Grada Zagreba nego odseljenih iz Županije u Zagreb, ali i prirodni pad stanovništva. Na
povećano doseljavanje uglavnom je utjecalo doseljavanje izbjeglica iz BiH za vrijeme rata, uglavnom
Hrvata, koji su se već integrirali u stalno stanovništvo.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 21
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Dnevne migracije zaposlenih također su važan pokazatelj funkcionalne povezanosti Županije i Zagreba.
Zagreb je 2001. imao veliko gravitacijsko područje dnevnih migranata. Ono je obuhvaćalo najveći dio
Središnje Hrvatske a najintenzivnije područje Zagrebačke županije, budući da se intenzitet migracija
smanjuje s udaljenošću od okolice i glavnih prometnica.
U Zagreb je svakodnevno dolazilo i vraćalo se u mjesto stanovanja 42.504 radnika iz bliže okolice Zagreba
odnosno s područja Zagrebačke županije, a zajedno s učenicima i studentima 56.231 osoba iz toga
područja. Danas je broj dnevnih migranata u Zagreb s ovog područja nešto smanjen, u skladu s
gospodarskim kretanjima, ali je njegov relativni udio i dalje značajan. To potvrđuju popisni podaci po
kojima je ukupan broj stanovnika s područja Županije koje dnevno migrira 2001. iznosio 100.989 (samo
uključujući radnike, učenike i studente), što znači da je po samom području svakodnevno cirkuliralo
44.758 osoba.”
Posljednji dio ovog poglavlja, od tablice „Gradska naselja Zagrebačke županije prema broju stanovnika, radnih
mjesta i udjelu dnevnih migranata (...)” pa do kraja poglavlja, zamjenjuje se sljedećim tekstom:
„Gradska naselja Zagrebačke županije prema broju stanovnika, radnih mjesta i udjelu dnevnih migranata
na osnovi popisa iz 2001.:
Broj stanovnika
2001.
Broj radnih mjesta
(mještani i migranti)
Dnevni migranti
(dolaze iz drugih
naselja)
Udio dnevnih
migranata u ukupnom
broju radnika (%)
Dugo Selo
8.880
3.093
1.692
54,7
Ivanić-Grad
7.714
4.053
2.165
53,4
Jastrebarsko
5.419
3.357
2.014
60,0
Samobor
15.147
6.536
3.902
59,7
Sv. Ivan Zelina
2.772
2.141
1.499
70,0
Velika Gorica
33.339
11.490
6.108
53,2
Vrbovec
4.862
2.771
1.836
66,3
Zaprešić
17.538
4.997
2.870
57,4
95.671
38.438
22.086
57,5
Središnja naselja
Ukupno
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., Zaposleni prema mjestu rada po naseljima, DZS, Zagreb, 2002.
Radna mjesta i dnevni migranti u gradskim naseljima 2001.:
12 .00 0
10 .00 0
8 .00 0
6 .00 0
4 .00 0
2 .00 0
B roj rad n ih m je sta
c
ve
bo
Vr
na
D n evn i m ig ra nti
Sv
e ti
Iv a
nZ
a rs
eb
s tr
Ja
go
Du
e li
ko
lo
Se
ad
n ić
Gr
r
bo
mo
Sa
š ić
pr e
Za
I va
Ve
li k a
Go
ric
a
0
Sudeći prema broju i razmještaju radnih mjesta u Županiji može se zaključiti da je funkcija rada još uvijek
slabo razvijena. U ovom prostoru je u ožujku 2006. radilo oko 40.000 osoba u poslovnim subjektima (tj.
bez zaposlenih u obrtu i poljoprivredi) ili 10,8% od ukupno zaposlenih u Zagrebačkom prostoru, dok je u
Gradu Zagrebu u istim subjektima bilo 337.666 ili 89,2% aktivnih radnika.
Godine 2008. (statističko snimanje u ožujku) taj se broj povećao na 63.596 ili 14,5% od zaposlenih u
poslovnim subjektima zagrebačkog prostora. Kada je riječ o ukupnoj zaposlenosti, uključujući i
zaposlene u obrtu, slobodnim profesijama i aktivne poljoprivrednike, prema posljednjim podacima u
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 22
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Županiji je došlo do određenog rasta zapošljavanja u poslovnim subjektima i obrtu, tako da je stanje
ukupno zaposlenih iznosilo 87.755 osoba. Veći broj i udio radnih mjesta, kako je prikazano, i dalje imaju
gradska središta (V. Gorica, Samobor, Zaprešić, Dugo Selo i drugi).
U Zagrebačkom prostoru, prema podacima iz ožujka 2008. i posljednjem snimanju podataka o
zaposlenima, zaposleno je ukupno 509.340 radnika ili 33% od ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj,
od čega u Gradu Zagrebu 27,3% a u Zagrebačkoj županiji 5,7%.
Broj i struktura zaposlenih u Zagrebačkoj županiji u ožujku 2008., usporedni podaci sa Zagrebom i
Hrvatskom:
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
GRAD ZAGREB
REPUBLIKA HRVATSKA
ELEMENTI
Struktura u
%
Broj
Zaposleni u pravnim
osobama prema NKD-u
Vlasnici i radnici kod njih
zaposleni u obrtu i
djelatnici slobodnih
profesija
Aktivni poljodjelci
UKUPNO
Struktura u
%
Broj
Broj
Struktura u
%
63.596
72,5
374.108
88,7
1.238.576
80,4
17.751
20,2
46.725
11,1
264.672
17,2
6.408
7,3
752
0,2
38.044
2,4
87.755
100,0
421.585
100,0
1.541.292
100,0
Izvor: Priopćenja DZS br. 9.2.4./2009.
Struktura zaposlenih je različita u promatranim prostornim jedinicama. U Zagrebu pretežu zaposleni u
poslovnim subjektima, dok je u Županiji veći udio aktivnih poljodjelaca u odnosu na strukturu zaposlenih
u Republici Hrvatskoj.
Ovaj Plan polazi od činjenice da se stopa zaposlenosti (udio zaposlenih u radno sposobnom
stanovništvu) u vrijeme izrade njegovih Izmjena i dopuna povećava, a stopa nezaposlenosti smanjuje,
kako na području Županije tako i u Gradu Zagrebu.
Stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti 2001. i 2008.
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
Stope (u %)
2001.
godišnji Ø
2008.
GRAD ZAGREB
2001.
godišnji Ø
2008.
REPUBLIKA HRVATSKA
2001.
godišnji Ø
2008.
1. aktivnosti
54,6
48,3
53,4
87,1
53,5
48,3
2. zaposlenosti
30,4
57,8
64,3
81,7
46,7
43,5
3. registrirane
nezaposlenosti
17,5
11,2
8,0
5,3
18,0
12,8
Izvor: Godišnjak 2001. i 2008., Hrvatski zavod za zapošljavanje, Popis stanovništva 2001., Ankete radne snage
za prvo tromjesečje 2008., Priopćenje br.9.2.7./1.2008., DZS
Stopa aktivnosti (udio aktivnog stanovništva u radno sposobnom) na području Županije jednaka je
republičkom prosjeku od 48,3%, što je znatno niže od zagrebačkog prosjeka. Stopa zaposlenosti (udio
zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu 15 i više godina) iznosila je 57,8%, viša je od republičkog
prosjeka ali je još uvijek znatno niža nego u Zagrebu. Zaposlenost stanovništva Županije zapravo je
znatno veća zbog činjenice da je dobar dio županijskog stanovništva zaposlen u Zagrebu, a stanuje u
Županiji te svakodnevno dnevnim migracijama putuje u Zagreb. Stoga ovaj dio stanovništva koji stanuje
u Županiji, a radi u Zagrebu, ima u prosjeku 10% veći dohodak – plaću za isplatu, zbog plaćanja nižeg
prireza na plaće u Županiji od svojih kolega koji rade i stanuju u Zagrebu.
Prosječan broj nezaposlenih osoba u Županiji opada do 2008. kada je iznosio 9.814 osoba. Prema tome
smanjuje se stopa nezaposlenosti koja je 2008. bila niža od prosjeka na državnoj razini (11,2% u odnosu
na 12,8%) odnosno 7. u rangu županija po stopi nezaposlenosti (od najniže prema višim stopama).
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 23
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Kako je u razdoblju između dva popisa, od 1991. do 2001. godine i kasnije, stanovništvo gradova i općina
Županije i dalje raslo intenzivnije od stanovništva Grada Zagreba, ocjenjuje se da je proces
suburbanizacije ušao u svoju dinamičniju fazu razvoja. Dolazi do sve veće koncentracije stanovništva u
Županiji, pogotovo u gradskim naseljima koja postaju nositelji preobrazbe svoje šire okolice. Gradovi na
području Županije, prema svim relevantnim kriterijima, na najvišoj su razini razvoja u Zagrebačkom
prostoru,odmah nakon Zagreba i s njim su funkcionalno povezani. Razmješteni su “zvjezdasto” oko
Zagreba na udaljenosti manjoj od 20 km od granica Grada. Veličina njihovih gradskih naselja u rasponu je
između 2,7 (Sveti Ivan Zelina) i 33,3 (Velika Gorica) tisuća stanovnika, a međusobno se razlikuju po
funkcionalnim obilježjima, stupnju izgrađenosti, uređenju naselja i drugom.
Proces suburbanizacije širi se od Zagreba, preko Zagrebačke županije prema drugim regionalnim i
subregionalnim središtima Karlovcu, Sisku, Kutini, Dugoj Resi, Zaboku i Krapini, stvarajući tako širu
funkcionalnu regiju oko Zagreba, okosnicu regionalnog razvoja Hrvatske.“
1.1.1.4. PODRUČJE UZ DRŽAVNU GRANICU
Tablica sa prikazom osnovnih podataka o području uz državnu granicu u Zagrebačkoj županiji zamjenjuje se
sljedećom tablicom:
Zagrebačka županija
Područje uz državnu granicu
Broj stanovnika
Površina
2
Popis 2001.
(km )
36.205
23.125
Naziv Grada/Općine
(stanje 2001.)
1. Samobor
2. Zaprešić
1. Dubravica
2. Luka
3. Pušća
4. Marija Gorica
5. Brdovec
6. Sveta Nedelja
7. Žumberak
8. Krašić
Ukupno:
% u Županiji:
250,73
52,60
1.586
1.419
2.484
2.089
10.287
15.506
1.185
3.855
97.741
31,56%
Gustoća naseljenosti
2
2001. (st/ km )
144,40
439,64
20,46
17,17
18,20
17,10
37,27
41,43
110,17
69,45
634,58
20,75 %
77,52
82,64
136,48
122,16
276,01
374,27
10,76
55,51
154,02
1.1.1.5. TABLIČNI PRIKAZ OSNOVNIH PODATAKA O STANJU U PROSTORU
Skupna tablica 1 zamjenjuje se sljedećom tablicom:
„Naziv županije
ZAGREBAČKA
ŽUPANIJA
STANOVNICI
STANOVI
KUĆANSTVA
POVRŠINA
Popis 1991.
Popis 2001.
Popis 1991.
Popis 2001.
Popis
1991.
Popis
2001.
Gustoća
naseljenosti
(2001.)
km2
%
broj
%
broj
%
broj
%
broj
%
broj
broj
3.058,15
100
282.989
100
309.696
100
109.202
100
120.867
100
85.972
94.313
101,3
1.428,00
46,7
182.834
64,6
199.486
64,4
67.973
62,2
76.262
63,1
55.822
61.350
139,7
1. Dugo Selo
52,22
1,7
9.969
3,5
14.300
4,6
4.134
3,8
5.361
4,4
3.022
4.129
273,8
2. Ivanić Grad
173,57
5,7
13.494
4,8
14.723
4,7
5.286
4,8
5.655
4,7
4.603
4.863
84,8
3. Jastrebarsko
226,50
7,4
17.895
6,3
16.689
5,4
7.096
6,5
7.235
6,0
5.261
5.097
73,7
4. Samobor
250,73
8,2
35.017
12,4
36.206
11,7
13.536
12,4
14.592
12,1
10.420
11.086
144,4
5. Sveti Ivan
Zelina
184,68
6,0
15.552
5,5
16.268
5,3
6.218
5,7
7.265
6,0
4.597
4.841
88,1
6. Velika Gorica
328,65
10,8
56.884
20,1
63.517
20,5
20.024
18,3
23.170
19,2
17.400
19.848
193,3
7. Vrbovec
159,05
5,2
13.303
4,7
14.658
4,7
4.444
4,1
4.794
4,0
4.024
4.212
92,2
8. Zaprešić
52,60
1,7
20.720
7,3
23.125
7,5
7.235
6,6
8.190
6,7
6.495
7.274
439,6
Županija
Ukupno
Gradovi
Ukupno
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
broj st./km2
II.1 - 24
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Općine
1.630,15
53,3
100.155
35,4
110.210
35,6
41.229
37,8
44.605
36,9
30.150
32.963
67,6
1. Bedenica
21,70
0,7
1.600
0,6
1.522
0,5
453
0,4
525
0,4
434
424
70,1
2. Bistra
52,74
1,7
5.512
1,9
6.098
2,0
1.865
1,7
2.145
1,8
1.677
1.821
115,6
3. Brckovljani
71,14
2,3
4.802
1,7
6.816
2,2
2.996
2,7
3.529
2,8
1.390
1.833
95,8
4. Brdovec
37,27
1,2
8.762
3,1
10.287
3,3
3.398
3,1
3.744
3,1
2.651
3.054
276,0
5. Dubrava
115,18
3,8
5.511
1,9
5.478
1,8
2.125
2,0
2.198
1,8
1.826
1.691
47,6
6. Dubravica
20,46
0,7
1.519
0,5
1.586
0,5
676
0,6
697
0,6
464
483
77,5
7. Farkaševac
73,66
2,4
2.181
0,8
2.102
0,7
811
0,8
802
0,7
684
621
28,5
8. Gradec
88,85
2,9
3.788
1,3
3.920
1,3
1.385
1,3
1.449
1,2
1.184
1.191
44,1
9. Jakovlje
35,71
1,2
3.819
1,3
3.952
1,3
1.520
1,4
1.564
1,3
1.167
1.216
110,7
10. Klinča Sela
77,64
2,5
4.537
1,6
4.927
1,6
1.666
1,5
1.804
1,5
1.293
1.453
63,5
11. Kloštar
Ivanić
77,59
2,5
4.771
1,7
6.038
1,9
2.940
2,7
2.962
2,5
1.444
1.770
77,8
12. Krašić
69,40
2,3
3.855
1,4
3.199
1,0
1.675
1,5
1.607
1,3
1.187
1.018
46,1
13. Kravarsko
58,03
1,9
1.842
0,7
1.983
0,6
1.047
1,0
1.161
1,0
518
621
34,2
14. Križ
118,46
3,9
7.327
2,6
7.406
2,4
2.921
2,7
2.966
2,5
2.534
2.532
62,5
15. Luka
17,17
0,6
1.373
0,5
1.419
0,5
586
0,5
589
0,5
383
399
82,6
16. Marija
Gorica
17,10
0,6
1.923
0,7
2.089
0,7
1.074
1,0
1.137
0,9
557
652
122,2
17. Orle
57,61
1,9
2.214
0,8
2.145
0,7
914
0,8
859
0,7
720
697
37,2
18. Pisarovina
145,00
4,7
4.207
1,5
3.697
1,2
1.831
1,7
1.831
1,5
1.187
1.100
25,5
19. Pokupsko
Ukupno
105,73
3,5
2.703
0,9
2.492
0,8
1.437
1,3
1.419
1,2
769
775
23,6
20. Preseka
47,86
1,6
1.855
0,7
1.670
0,5
772
0,7
712
0,6
568
531
34,9
21. Pušća
18,20
0,6
2.273
0,8
2.484
0,8
1.085
1,0
1.119
0,9
634
728
136,5
22. Rakovec
35,11
1,2
1.436
0,5
1.350
0,4
511
0,5
484
0,4
425
396
38,5
23. Rugvica
93,73
3,1
4.922
1,7
7.608
2,5
1.732
1,6
2.419
2,0
1.490
2.166
81,2
24. Stupnik
23,20
0,8
2.536
0,9
3.251
1,0
750
0,7
1.011
0,8
702
893
140,1
25. Sveta
Nedelja*
41,43
1,4
12.988
4,6
15.506
5,0
4.194
3,8
4.913
4,1
3.654
4.399
374,3
110,17
3,6
1.899
0,7
1.185
0,4
865
0,8
959
0,8
662
499
10,8
26. Žumberak
*
Zakonom o područjima županija, gradova i općina RH iz 2006. godine Sveta Nedelja dobiva status Grada. U ovoj tablici
navedena izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle prije stupanja na
snagu novog Zakona.“
Skupna tablica 2 zamjenjuje se sljedećom tablicom:
„Naziv županije
POVRŠINA
2
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
Područje Županije
km
OBALNO
čl. 45 Zakona o prostornom uređenju
OTOČNO
čl. 45 Zakona o prostornom uređenju
KONTINENTALNO GRANIČNO
OSTALO
ŽUPANIJA
ukupno
3058,15
STANOVNICI
_
udio u
površini
županije %
_
Popis 1991.
broj
_
%
_
broj
_
_
_
_
_
634,58
20,75
90.329
2423,57
79,25
192.660
100,00
282.989
100,00
GUSTOĆA NASELJENOSTI
Popis 2001.
Popis 1991.
Popis 2001.
%
_
broj
_
broj
_
_
_
_
_
31,92
97.741
31,56
142,35
154,02
68,08
211.955
68,44
79,49
87,45
309.696
100,00
92,54
101,27
Izvor za skupne tablice 1. i 2.: Knjige popisa stanovništva 1991. godine, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine
i Državna geodetska uprava, 1999. godine. Kontinentalno granično područje: Program prostornog uređenja Republike Hrvatske
("Narodne novine" broj 50/99).“
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 25
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
1.1.2.
PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE
1.1.2.1. NASELJA
A) POPIS NASELJA S OSNOVNIM PODACIMA
U prvom odlomku, iza riječi „iz Popisa 1991.“ dodaju se riječi „i Popisa 2001.“
U drugom odlomku, u kojem se navode izvori podataka za tablice s naseljima, točka 1. zamjenjuje se tekstom:
„Državni zavod za statistiku – Knjige popisa stanovništva 1991. i 2001. godine“.
U drugom odlomku, u točki 3. koja glasi: „Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
("Narodne novine" broj 10/97,124/97,68/98,22/99,117/99,128/99,44/00)*,
dodaje se fusnota koja glasi:
* „Stupanjem na snagu Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006.
godine („Narodne novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07) prestaje važiti navedeni Zakon iz 1997. godine i
njegove izmjene i dopune. Prema novom Zakonu Sveta Nedelja dobiva status Grada, naselje Donje
Dvorišće prelazi iz Općine Brckovljani u Grad Dugo Selo, a naselje Hruškovica iz Općine Preseka u Grad
Vrbovec. Navedenim Zakonom utvrđen je i prijelaz naselja Prekrižje Plešivićko iz Grada Samobora u Grad
Jastrebarsko, što je ukinuto Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 9. srpnja 2008. godine
(„Narodne novine“, broj 95/08).
Gore navedene izmjene neće unositi u tablice koje slijede, jer se najnoviji službeni podaci o broju
stanovnika odnose na 2001. godinu (godina Popisa), dakle prije stupanja na snagu novog Zakona.
Izmjene će se za svaku jedinicu lokalne samouprave navesti posebno u fusnoti ispod tablice.“
Tablice s osnovnim podacima o naseljima u Županiji u cijelosti se zamjenjuju novim tablicama, kako slijedi:
GRAD DUGO SELO*
R.br.
Naziv naselja
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Andrilovec
Dugo Selo
Kopčevec
Kozinščak
Leprovica
Lukarišće
Mala Ostrna
Prozorje
Puhovo
Velika Ostrna
Ukupno:
*
Broj stanovnika
-Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
261
6.508
351
749
212
579
190
223
286
610
289
8.880
624
1.176
261
896
343
319
469
1.043
7,52
12,01
4,82
1,77
4,38
1,78
3,09
5,68
4,47
6,70
38
739
129
664
60
503
111
56
105
156
9.969
14.300
52,22
274
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine mijenja se obuhvat
Grada Dugog Sela (u obuhvat ulazi naselje Donje Dvorišće iz Općine Brckovljani). U ovoj tablici navedena
izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle prije
stupanja na snagu novog Zakona.
GRAD IVANIĆ-GRAD
R.br.
1
2
3
4
5
6
Naziv naselja
Caginec
Deanovec
Derežani
Donji Šarampov
Graberje Ivaničko
Greda Breška
Broj stanovnika
-Popis 1991.
504
555
173
600
606
174
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
Broj stanovnika
-Popis 2001.
605
566
245
656
618
165
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
5,17
6,70
1,98
32,15
8,12
2,81
117
84
124
20
76
59
II.1 - 26
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Ivanić-Grad
Jalševec Breški
Lepšić
Lijevi Dubrovčak
Opatinec
Posavski Bregi
Prečno
Prerovec
Prkos Ivanićki
Šemovec Breški
Šumećani
Tarno
Topolje
Trebovec
Zaklepica
Zelina Breška
Ukupno:
7.104
450
55
430
235
735
142
145
310
72
477
60
144
320
83
120
7.714
669
54
405
316
783
123
127
299
89
494
65
117
376
101
136
9,13
2,53
3,36
7,04
2,88
18,11
5,14
4,63
2,37
1,65
8,28
2,48
31,45
14,84
0,78
1,95
845
264
16
58
110
43
24
27
126
54
60
26
4
25
129
70
13.494
14.723
173,57
85
GRAD JASTREBARSKO
R.br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
Naziv naselja
Belčići
Brebrovac
Brezari
Breznik Plešivički
Bukovac Svetojanski
Celine
Crna Mlaka
Cvetković
Čabdin
Čeglje
Črnilovec
Dolanjski Jarak
Domagović
Donja Reka
Donji Desinec
Draga Svetojanska
Dragovanščak
Goljak
Gorica Svetojanska
Gornja Kupčina
Gornja Reka
Gornji Desinec
Grabarak
Gračac Slavetićki
Guci Draganićki
Hrastje Plešivičko
Hrašća
Ivančići
Izimje
Jastrebarsko
Jurjevčani
Kupeć Dol
Lanišće
Lokošin Dol
Malunje
Broj stanovnika
- Popis 1991.
106
160
79
143
113
83
61
708
173
562
140
59
433
304
845
246
181
141
163
247
352
516
6
27
564
140
187
287
278
5.380
126
146
83
292
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
Broj stanovnika
-Popis 2001.
93
121
85
134
92
80
42
692
170
445
137
44
502
325
844
212
120
84
137
195
324
552
12
385
165
139
212
246
5.419
108
110
87
238
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
0,60
2,48
1,08
2,10
1,62
1,03
11,80
9,82
18,47
8,42
3,47
0,43
8,99
1,87
11,23
0,95
1,56
2,47
2,36
10,89
2,80
2,37
2,87
1,87
3,52
1,60
3,79
4,37
3,27
19,56
2,37
1,69
1,74
0,54
4,59
155
49
79
64
57
78
4
70
9
53
39
102
56
174
75
223
77
34
58
18
116
233
0
6
109
103
37
49
75
277
46
65
0
161
52
II.1 - 27
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
Miladini
Novaki Petrovinski
Orešje Okićko
Paljugi
Pavlovčani
Pesak
Petrovina
Plešivica
Prhoć
Prilipje
Prodin Dol
Rastoki
Redovje
Slavetić
Srednjak
Stankovo
Špigelski Breg
Tihočaj
Toplice
Vlaškovec
Volavje
Vranov Dol
Vukšin Šipak
Zdihovo
Ukupno:
79
321
22
41
229
60
388
299
220
250
144
103
42
163
68
402
10
157
135
499
173
461
298
73
324
10
17
280
23
274
312
242
261
105
106
37
116
67
378
4
110
120
445
145
387
302
0,97
1,82
2,68
1,41
2,61
1,55
7,38
3,49
2,35
3,68
3,26
1,56
0,75
5,17
1,14
4,99
2,61
2,80
1,70
3,61
6,27
2,21
3,16
0,77
75
178
4
12
107
15
37
89
103
71
32
68
49
22
59
76
0
1
65
33
71
66
122
392
17.895
16.689
226,50
74
GRAD SAMOBOR
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
-popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Beder
113
104
4,02
26
2
Bobovica
290
279
2,21
126
3
Braslovje
404
361
3,19
113
4
Bratelji
19
17
1,89
9
5
Bregana
2.344
2.528
2,81
900
6
Breganica
63
68
1,54
44
7
Brezovac Žumberački
46
27
6,48
4
8
Budinjak
17
15
2,20
7
9
Bukovje Podvrško
57
46
0,65
71
10
Celine Samoborske
262
280
0,94
298
11
Cerje Samoborsko
366
392
2,29
171
12
Cerovica
6
6
1,61
4
13
Dane
24
22
1,98
11
14
Dolec Podokićki
15
Domaslovec
77
78
0,39
200
692
835
1,76
474
66
16
Draganje Selo
89
83
1,26
17
Dragonoš
48
27
4,91
5
18
Drežnik Podokićki
235
235
4,09
57
19
Dubrava Samoborska
200
189
1,57
120
20
Falašćak
144
148
2,20
67
21
452
463
1,52
305
22
Farkaševec
Samoborski
Galgovo
764
685
5,49
125
23
Golubići
34
17
8,57
2
24
Gornja Vas
78
42
3,29
13
25
Gradna
406
432
1,21
357
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 28
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
26
Grdanjci
316
27
Gregurić Breg
147
331
4,26
117
3,67
28
Hrastina Samoborska
645
29
Jarušje
156
30
Javorek
125
31
Kladje
32
33
32
750
1,00
750
100
6,98
14
87
2,16
40
699
718
4,09
176
Klake
343
55
433
278
403
5,07
1,43
282
34
Klokočevec
Samoborski
Konšćica
246
287
1,78
161
35
Kostanjevec Podvrški
92
88
4,95
18
36
Kotari
88
88
0,97
91
37
Kravljak
28
21
4,83
4
38
Lug Samoborski
660
785
0,70
1121
39
Mala Jazbina
418
430
1,36
316
40
Mala Rakovica
585
655
2,14
306
41
Mali Lipovec
105
103
2,88
36
42
Manja Vas
104
78
0,92
85
43
Medsave
242
246
1,92
128
44
Molvice
526
566
5,85
97
45
Noršić Selo
195
11,82
14
46
Novo Selo
Žumberačko
Osredek Žumberački
51
167
31
4,15
7
25
17
2,09
8
47
48
Osunja
49
Otruševec
78
31
20
2,87
7
298
298
2,17
137
103
50
Pavučnjak
559
600
5,81
51
Petkov Breg
261
252
3,39
74
52
Podgrađe Podokićko
200
186
1,79
104
53
Podvrh
524
519
1,91
272
54
Poklek
75
53
3,47
15
55
Prekrižje Plešivičko
29
24
2,45
10
56
Rakov Potok
1.005
1.049
6,82
154
57
Rude
1208
1.141
6,99
163
58
Samobor
14.170
15.147
16,38
925
59
Samoborski Otok
630
639
5,64
113
60
Savršćak
165
192
3,23
59
61
Selce Žumberačko
12
7
3,07
2
62
Sječevac
46
15
4,47
3
63
Slani Dol
221
226
3,93
58
10
64
Slapnica
34
23
2,41
65
Slavagora
83
83
1,79
46
66
Smerovišće
116
134
1,16
116
67
Stojdraga
109
16
249
1,31
196
69
Sveti Martin pod
Okićem
Šimraki
91
257
5,72
68
6
9
2,03
4
70
Šipački Breg
58
45
2,22
20
71
Tisovac Žumberački
11
7
1,90
4
72
Velika Jazbina
219
225
0,24
938
73
Velika Rakovica
404
432
1,63
265
74
Veliki Lipovec
109
99
2,40
41
75
Višnjevec Podvrški
39
40
3,58
11
76
Vratnik Samoborski
123
100
2,28
44
77
Vrbovec Samoborski
297
283
3,10
91
78
Vrhovčak
267
285
1,49
191
35.017
36.206
250,73
144
Ukupno:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 29
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
GRAD SVETI IVAN ZELINA
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Banje Selo
103
140
5,01
2
Berislavec
36
43
1,74
25
3
Biškupec Zelinski
827
969
2,68
362
4
Blaškovec
590
602
4,09
147
5
Blaževdol
361
399
3,58
111
6
Breg Mokrički
59
51
1,70
30
7
Brezovec Zelinski
108
138
1,89
73
8
Bukevje
70
2,41
29
9
Bukovec Zelinski
311
425
2,30
185
10
Bunjak
159
135
1,94
70
11
Curkovec
100
3,99
25
12
Črečan
183
198
0,67
296
13
Donja Drenova
394
330
2,80
118
14
Donja Topličica
73
70
0,23
304
15
Donja Zelina
538
731
4,66
157
16
Donje Orešje
580
539
6,40
84
17
Donje Psarjevo
333
318
1,37
232
18
Dubovec Bisaški
98
83
1,41
59
19
Filipovići
70
72
0,81
89
20
Goričanec
54
72
0,78
92
21
Goričica
221
323
1,37
236
22
Gornja Drenova
379
374
5,96
63
23
Gornja Topličica
95
121
1,97
61
24
Gornje Orešje
291
284
5,29
54
25
Gornje Psarjevo
476
477
8,03
59
26
Gornji Vinkovec
67
68
2,57
26
27
Hrastje
245
211
2,14
99
28
Hrnjanec
478
469
3,61
130
29
Kalinje
222
243
3,32
73
30
Keleminovec
137
140
0,89
157
31
Kladeščica
1
2
9,07
0
32
Komin
267
261
2,03
129
33
Krečaves
300
270
5,17
52
34
Križevčec
100
96
1,90
51
35
Laktec
197
172
2,36
73
36
Majkovec
168
180
4,37
41
37
Marinovec Zelinski
85
74
0,50
148
38
Mokrica Tomaševečka
39
Nespeš
40
Novakovec Bisaški
41
Novo Mjesto
42
Obrež Zelinski
43
44
80
99
28
42
37
4,92
8
364
404
2,24
180
21
23
1,63
14
149
140
4,38
32
59
65
4,62
14
Paukovec
339
337
7,96
42
Polonje
387
382
1,91
200
45
Polonje Tomaševečko
47
48
1,95
25
46
Prepolno
93
81
0,89
91
310
0,80
388
295
8,13
36
30
47
Pretoki
284
48
Radoišće
307
49
Salnik
50
Selnica Psarjevačka
51
Suhodol Zelinski
52
Sveta Helena
64
72
2,37
157
233
1,43
163
88
95
1,36
70
400
6,15
65
445
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 30
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
53
Sveti Ivan Zelina
54
Šalovec
144
2.772
3,94
704
168
1,21
55
Šulinec
162
139
191
1,26
152
56
Šurdovec
57
Tomaševec
60
50
0,65
77
211
208
2,85
58
Velika Gora
73
127
81
0,90
59
Vukovje Zelinsko
90
77
89
1,46
60
61
Zadrkovec
223
196
2,39
82
61
Zrinšćina
174
150
4,21
36
62
Žitomir
208
191
4,09
47
15.552
16.268
184,68
88
Ukupno:
2.535
GRAD VELIKA GORICA*
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Bapča
139
151
1,68
2
Bukovčak
72
77
3,41
90
23
3
Buševec
979
906
4,17
217
4
Cerovski Vrh
81
97
3,58
27
5
Cvetković Brdo
69
16
6
Črnkovec
7
Donja Lomnica
8
Donje Podotočje
205
9
Drenje Ščitarjevsko
193
10
Dubranec
320
11
Gornja Lomnica
309
12
Gornje Podotočje
232
13
Gradići
14
45
2,90
262
334
4,62
72
1.462
1.665
14,93
112
335
3,10
108
212
2,23
95
338
12,76
26
534
2,49
214
294
2,93
100
1.518
1.759
1,90
926
Gudci
185
321
3,57
90
15
Gustelnica
147
125
3,63
34
16
Jagodno
272
456
1,86
245
17
Jerebić
77
41
3,78
11
18
Ključić Brdo
170
195
4,42
44
19
Kobilić
475
524
1,56
336
20
Kozjača
343
330
6,23
53
21
Kuče
37
22
Lazi Turopoljski
20
23
1.023
1.226
33,20
80
69
3,40
Lazina Čička
341
436
6,97
63
24
Lekneno
197
373
3,12
120
25
Lukavec
1.023
1.119
11,34
99
26
Mala Buna
283
274
2,01
136
27
Mala Kosnica
70
58
1,01
57
28
3,96
79
29
Markuševec
Turopoljski
Mičevec
1.225
1.254
6,54
192
30
Mraclin
1.012
1.106
12,93
86
31
Novaki Ščitarjevski
143
170
2,65
64
32
Novo Čiče
852
1.141
6,54
174
33
Obrezina
384
570
1,79
318
34
Ogulinec
215
248
3,76
66
35
Okuje
384
437
4,71
93
36
Petina
216
218
1,84
118
37
Petravec
130
90
1,65
55
38
Petrovina Turopoljska
290
507
2,63
193
39
Poljana Čička
439
612
8,00
77
216
313
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 31
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
40
Prvonožina
41
Rakitovec
556
43
1,37
567
10,37
42
Ribnica
366
55
700
6,84
102
43
Sasi
150
44
Selnica Ščitarjevska
352
172
1,67
103
532
1,95
45
Sop Bukevski
273
103
94
2,06
46
46
Staro Čiče
691
787
3,02
261
47
Strmec Bukevski
355
390
5,82
67
48
Ščitarjevo
307
442
3,79
117
49
Šiljakovina
631
720
16,68
43
50
Trnje
54
50
1,46
34
51
Turopolje
851
1.033
4,64
223
52
Velika Buna
582
686
12,03
57
53
Velika Gorica
31.614
33.339
31,46
1060
54
Velika Kosnica
55
Velika Mlaka
56
Vukomerić
57
Vukovina
58
Zablatje Posavsko
Ukupno:
*
49
31
282
541
2,13
254
2925
3.306
6,07
545
88
137
3,83
36
856
970
5,84
166
39
48
3,83
13
56.884
63.517
328,65
193
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine i dalje se u obuhvatu
Grada Velike Gorice navodi naselje Novo Selo Lekeničko, koje je Odlukom Zagrebačke županije (“Glasnik
Zagrebačke županije” broj 16/00) pripojeno naselju Buševec. U ovoj ga tablici, kao ni na kartama, ne navodimo
jer se isto ne navodi niti u službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (Popis stanovništva 2001. i
noviji podaci), kao ni Državne geodetske uprave. U službenom materijalu DZS „Promjene u naseljima od 1945.
do 2001.: abecedni popis naselja kojima je promijenjeno ime i abecedni popis naselja koja su prestala
postojati“ (Zagreb, svibanj 2002.) Novo Selo Lekeničko nalazi se na popisu naselja koja su prestala postojati.
GRAD VRBOVEC*
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Banovo
107
121
0,69
175
2
Brčevec
503
546
4,99
109
3
Celine
737
917
2,32
395
4
Cerik
53
70
1,95
36
5
Cerje
229
207
0,96
216
6
Dijaneš
188
162
2,18
74
7
Donji Tkalec
94
105
3,95
27
8
Dulepska
166
159
1,86
85
9
Đivan
54
44
0,98
45
10
Gaj
442
418
6,18
68
11
Gornji Tkalec
206
218
4,22
52
12
Gostović
133
152
4,20
36
13
Graberanec
1
1
1,09
1
14
Graberšćak
85
88
1,63
54
15
Greda
113
129
3,50
37
16
Konak
166
159
3,70
43
17
Krkač
107
102
2,85
36
18
Kućari
54
42
0,40
105
19
Lonjica
878
985
14,93
66
20
Lovrečka Varoš
134
141
1,40
101
21
Lovrečka Velika
190
194
3,11
62
22
Luka
705
876
12,68
69
23
Lukovo
187
181
3,78
48
24
Marenić
63
65
2,19
30
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 32
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
25
Martinska Ves
472
228
148
2,69
62
27
Naselje Stjepana
Radića
Negovec
545
168
2,39
26
230
198
6,91
29
28
Novo Selo
58
100
4,42
23
29
Peskovec
307
325
4,84
67
30
Pirakovec
116
111
3,04
37
31
Podolec
88
116
1,43
81
32
Poljana
447
441
10,47
42
33
Poljanski Lug
404
453
12,28
37
34
Prilesje
190
160
2,61
61
35
Samoborec
141
126
1,73
73
36
Savska Cesta
164
193
0,36
536
37
Topolovec
112
103
1,78
58
38
Vrbovec
4.149
4.862
10,20
477
39
Vrbovečki Pavlovec
355
366
3,06
120
40
Vrhovec
166
145
1,75
83
41
Žunci
161
164
3,34
49
13.303
14.658
159,05
92
Ukupno:
*
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine mijenja se obuhvat
Grada Vrbovca (naselje Hruškovica prelazi iz Općine Preseka u Grad Vrbovec). U ovoj tablici navedena
izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle prije
stupanja na snagu novog Zakona.
GRAD ZAPREŠIĆ
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
-popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
1
Hruševec Kupljenski
450
2
Ivanec Bistranski
823
3
Jablanovec
1.042
4
Kupljenovo
722
5
Lužnica
64
6
Merenje
186
7
Pojatno
1.013
8
Šibice
742
9
Zaprešić
Ukupno:
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
453
3,02
150
932
6,65
140
1.343
8,07
166
705
4,01
176
62
1,93
32
158
1,82
87
1.157
5,37
215
777
2,77
281
15.678
17.538
18,96
925
20.720
23.125
52,60
440
OPĆINA BEDENICA
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
-popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
1
Bedenica
515
2
Beloslavec
330
3
Bosna
117
4
Omamno
161
5
Otrčkovec
55
6
Turkovčina
422
1600
Ukupno:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
535
8,47
295
4,35
63
68
112
0,35
320
159
1,39
114
45
0,97
46
376
6,18
61
1.522
21,70
70
II.1 - 33
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
OPĆINA BISTRA
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
-popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Bukovje Bistransko
384
382
3,11
123
2
Donja Bistra
825
1.273
11,20
114
3
Gornja Bistra
1.569
1.629
20,25
80
4
Novaki Bistranski
873
777
11,50
68
5
Oborovo Bistransko
794
938
2,39
392
6
Poljanica Bistranska
1.067
1.099
4,30
256
5.512
6.098
52,74
116
Ukupno:
OPĆINA BRCKOVLJANI*
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
-Popis 2001.
1
Božjakovina
227
2
Brckovljani
696
3
Donje Dvorišće
4
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
216
2,72
79
1.243
2,52
493
71
141
1,57
90
Gornja Greda
321
586
2,92
201
5
Gornje Dvorišće
163
335
0,66
508
6
Gračec
603
997
3,73
267
7
Hrebinec
212
237
6,07
39
8
Kusanovec
51
53
1,14
46
9
Lupoglav
820
1.064
25,38
42
10
Prečec
209
224
9,47
24
11
Prikraj
321
590
3,14
188
12
Stančić
776
738
2,93
252
13
Štakorovec
253
281
6,01
47
14
Tedrovec
79
111
2,89
38
4.802
6.816
71,14
96
Ukupno:
*
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine mijenja se obuhvat
Općine Brckovljani (naselje Gornje Dvorišće prelazi iz Općine Brckovljani u Grad Dugo Selo). U ovoj tablici
navedena izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle
prije stupanja na snagu novog Zakona.
OPĆINA BRDOVEC
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
1901
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Brdovec
2
Donji Laduč
625
2.310
493
493
745
327
3
Drenje Brdovečko
660
327
694
97
97
4
Gornji Laduč
793
864
494
494
5
Harmica
190
232
422
422
6
Javorje
578
634
288
288
7
Ključ Brdovečki
573
663
207
207
8
Prigorje Brdovečko
986
1.258
261
261
9
Prudnice
526
641
246
246
10
Savski Marof
34
35
45
45
11
Šenkovec
626
733
814
814
12
Vukovo Selo
325
381
207
207
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 34
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
13
Zdenci Brdovečki
Ukupno:
945
1.097
242
242
8.762
10.287
37,27
276
OPĆINA DUBRAVA
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Bađinec
158
173
4,53
38
2
Brezje
119
121
1,74
70
3
Donji Marinkovac
99
101
1,86
54
4
Donji Vukšinac
59
5
Dubrava
6
144
103
1,76
1.309
1.275
4,41
289
Dubravski Markovac
191
169
6,41
26
7
Gornji Marinkovac
178
157
3,73
42
8
Gornji Vukšinac
146
5,31
27
9
Graberec
220
226
3,28
69
10
Habjanovac
182
200
4,77
42
11
Koritna
175
204
5,31
38
12
Kostanj
106
102
5,37
19
13
Kunđevac
106
92
1,25
74
14
Ladina
136
125
1,86
67
15
Mostari
176
211
10,86
19
16
Nova Kapela
247
279
13,25
21
17
Novaki
263
232
6,38
36
18
Paruževac
200
157
9,10
17
19
Pehardovac
16
2,31
7
20
Podlužan
167
185
2,46
75
21
Radulec
112
132
1,70
78
22
Stara Kapela
204
242
3,46
70
23
Svinjarec
24
Zetkan
25
26
27
99
45
76
63
4,93
13
204
209
1,98
106
Zgališće
196
180
1,61
112
Zvekovac
232
217
3,38
64
Žukovec
167
161
2,16
75
5.511
5.478
115,18
48
Ukupno:
OPĆINA DUBRAVICA
R.br.
Naziv naselja
1
Bobovec Rozganski
2
Donji Čemehovec
3
Broj stanovnika
-popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
411
8,74
47
44
44
0,33
133
Dubravica
148
141
1,48
95
4
Kraj Gornji-sjeverni dio
150
200
1,52
132
5
Lugarski Breg
103
108
1,60
68
6
Lukavec Sutlanski
158
158
1,34
118
7
Pologi
85
100
0,91
110
8
Prosinec
116
112
0,66
170
9
Rozga
159
161
2,29
70
10
Vučilčevo
159
151
1,57
96
1.519
1.586
20,46
78
Ukupno:
397
Površina
2
km
2001.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 35
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
OPĆINA FARKAŠEVAC
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
-popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Bolč
475
460
18,93
24
2
Brezine
236
240
3,73
64
51
52
14,39
4
332
342
7,57
45
3
Donji Markovac
4
Farkaševac
5
Ivančani
200
204
5,38
38
6
Kabal
199
172
9,10
19
7
Mački
122
105
2,24
47
8
Majur
117
112
2,80
40
9
Praščevac
151
132
3,12
42
10
Zvonik
109
93
2,13
44
11
Žabnica
189
190
4,26
45
2.181
2.102
73,66
29
Ukupno:
OPĆINA GRADEC
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
1
Buzadovac
158
2
Cugovec
400
3
Festinec
79
4
Fuka
5
Grabrić
72
6
Gradec
442
7
Gradečki Pavlovec
404
8
Haganj
506
9
Lubena
116
10
Mali Brezovec
97
11
Podjales
12
Pokasin
13
14
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
134
3,97
34
390
6,38
61
70
4,64
15
120
5,93
20
85
1,41
60
490
6,16
80
506
4,65
109
534
12,36
43
123
2,19
56
90
1,64
55
195
190
1,67
114
60
54
1,69
32
Potočec
98
104
6,95
15
Remetinec
57
74
6,45
11
254
255
2,82
90
88
88
2,53
35
108
15
Repinec
16
Salajci
17
Stari Glog
120
115
2,74
42
18
Tučenik
124
122
5,14
24
19
Veliki Brezovec
206
188
4,41
43
20
Zabrđe
204
188
5,12
37
3.788
3.920
88,85
44
Ukupno:
OPĆINA JAKOVLJE
R.br.
Naziv naselja
1
Igrišće
2
Jakovlje
3
Kraljev Vrh
Ukupno:
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
612
669
9,02
74
2586
2.622
18,86
139
621
661
7,83
84
3.819
3.952
35,71
111
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 36
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
OPĆINA KLINČA SELA
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Beter
225
217
1,61
135
2
Donja Purgarija
122
124
0,97
128
3
Donja Zdenčina
937
966
29,49
33
4
Goli Vrh
256
274
1,49
184
5
Gonjeva
56
52
0,83
63
6
Gornja Purgarija
93
89
1,62
55
7
Gornja Zdenčina
183
171
2,92
59
8
Klinča Sela
1.057
1.422
5,71
249
9
Kozlikovo
104
119
2,20
54
10
Kupinec
937
872
23,34
37
11
Novo Selo Okićko
149
121
2,44
50
12
Poljanica Okićka
20
12
2,12
6
13
Repišće
282
354
1,96
181
14
Tržić
116
134
0,93
144
4.537
4.927
77,64
63
Ukupno:
OPĆINA KLOŠTAR IVANIĆ
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
1
Bešlinec
327
2
Čemernica Lonjska
272
3
Donja Obreška
150
4
Gornja Obreška
86
5
Kloštar Ivanić
6
7
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
378
3,77
279
14,08
100
20
138
6,55
21
106
3,29
32
2.568
3.597
13,86
260
Križci
224
210
7,51
28
Lipovec Lonjski
297
336
5,75
58
8
Predavec
242
240
1,33
180
9
Sobočani
300
419
5,16
81
10
Stara Marča
132
151
15,20
10
11
Šćapovec
173
184
1,07
172
4.771
6.038
77,59
78
Ukupno:
OPĆINA KRAŠIĆ
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
1
Barovka
29
2
Begovo Brdo Žumb.
51
3
Brezarić
352
4
Brlenić
232
5
Bukovica Prekriška
64
6
Careva Draga
12
7
Čučići
8
Čunkova Draga
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
18
0,75
24
22
1,13
19
306
3,81
80
213
2,81
76
41
1,54
27
6
0,56
11
10
2
2,58
1
54
33
1,30
25
9
Dol
257
216
2,41
90
10
Donje Prekrižje
82
63
0,92
68
11
Gornje Prekrižje
76
49
2,22
22
12
Hrženik
154
135
0,64
211
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 37
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
13
Hutin
14
Jezerine
91
15
Konjarić Vrh
38
16
Kostel Pribićki
17
Krašić
151
129
2,11
61
53
0,81
65
31
0,77
40
74
54
0,61
89
768
699
2,67
262
18
Krnežići
76
56
0,74
76
19
Krupače
89
71
1,05
68
20
Kučer
51
49
1,19
41
21
Kurpezova Gorica
17
9
0,95
9
22
Medven Draga
54
46
0,56
82
23
Mirkopolje
137
96
7,15
13
24
Pećno
46
23
4,14
6
25
Pribić
371
319
7,92
40
26
Pribić Crkveni
173
184
1,05
175
27
Prvinci
41
17
1,75
10
28
Radina Gorica
39
25
0,28
89
29
Rude Pribićke
51
39
4,98
8
30
Staničići Žumberački
24
13
3,19
4
31
Strmac Pribićki
125
132
2,06
64
57
45
0,98
46
9
5
3,83
1
3.855
3.199
69,45
46
32
Svrževo
33
Vranjak Žumberački
Ukupno:
OPĆINA KRAVARSKO
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
1
Barbarići Kravarski
2
Čakanec
3
Donji Hruševec
352
4
Gladovec Kravarski
188
5
Gornji Hruševec
223
6
Kravarsko
480
7
Novo Brdo
115
8
Podvornica
69
9
Pustike
10
Žitkovčica
Ukupno:
123
90
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
181
4,71
83
3,85
38
22
350
13,38
26
212
9,53
22
251
8,36
30
512
5,87
87
98
2,80
35
43
87
2,03
149
168
5,62
30
53
41
1,86
22
1.842
1.983
58,03
34
OPĆINA KRIŽ
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Bunjani
627
672
7,32
2
Donji Prnjarovec
70
66
2,87
92
23
3
Gornji Prnjarovec
333
343
1,98
173
4
Johovec
136
141
4,69
30
5
Konšćani
206
202
3,34
60
6
Križ
1.770
1.905
7,52
253
7
Mala Hrastilnica
105
93
1,54
60
8
Novoselec
1.595
1.520
4,41
345
9
Obedišće
672
684
2,81
243
10
Okešinec
446
430
5,71
75
11
Razljev
140
139
6,48
21
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 38
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
12
Rečica Kriška
385
344
20,62
17
13
Širinec
220
263
2,97
89
14
Šušnjari
147
140
5,47
26
15
Velika Hrastilnica
157
184
28,66
6
16
Vezišće
318
280
12,07
23
7.327
7.406
118,46
63
Ukupno:
OPĆINA LUKA
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Krajska Ves
153
138
1,86
74
2
Luka
362
411
3,86
106
3
Pluska
203
218
4,28
51
4
Vadina
262
240
4,55
53
5
Žejinci
393
412
2,62
157
1.373
1.419
17,17
83
Ukupno:
OPĆINA MARIJA GORICA*
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
-Popis 2001.
1
Bela Gorica
2
Celine Pušćanske
3
Hrastina Brdovečka
148
4
Kraj Donji
458
5
Kraj Gornji-južni dio
226
6
Križ Brdovečki
7
Marija Gorica
8
Oplaznik
9
Trstenik Pušćanski
10
Žlebec Gorički
Ukupno:
*
Broj stanovnika
- Popis 1991.
162
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
161
1,24
130
106
1,42
75
157
1,81
87
497
2,37
210
157
387
2,30
68
309
2,81
138
138
184
1,32
139
58
53
0,83
64
258
311
2,65
117
77
76
0,36
211
1.923
2.089
17,10
122
89
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine mijenjaju se nazivi
sljedećih naselja u Općini Marija Gorica: Bela Gorica u Bijela Gorica, Celine Pušćanske u Celine Goričke,
Hrastina Brdovečka u Hrastina, Trstenik Pušćanski u Trstenik. U ovoj tablici navedene izmjene se ne
prikazuju, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle prije stupanja na snagu
novog Zakona.
OPĆINA ORLE
R.br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Ukupno:
Naziv naselja
Bukevje
Čret Posavski
Drnek
Obed
Orle
Ruča
Stružec Posavski
Suša
Veleševec
Vrbovo Posavsko
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
404
78
313
62
77
302
84
167
576
151
418
105
335
58
70
274
63
162
506
154
8,90
2,92
7,25
3,25
3,03
7,23
3,14
3,52
14,03
4,32
47
36
46
18
23
38
20
46
36
36
2.214
2.145
57,61
37
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 39
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
OPĆINA PISAROVINA
R.br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Naziv naselja
Bratina
Bregana Pisarovinska
Donja Kupčina
Dvoranci
Gorica Jamnička
Gradec Pokupski
Jamnica Pisarovinska
Lijevo Sredičko
Lučelnica
Pisarovina
Podgorje Jamničko
Selsko Brdo
Topolovec Pisarovinski
Velika Jamnička
Ukupno:
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
737
220
1.314
222
167
141
47
175
402
451
12
121
43
155
691
209
1.087
177
126
119
55
174
332
418
10
119
30
150
33,64
5,29
38,43
9,34
8,11
3,66
1,40
5,19
15,54
12,05
0,58
3,74
1,67
6,35
21
40
28
19
16
33
39
34
21
35
17
32
18
24
4.207
3.697
145,00
25
OPĆINA POKUPSKO
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Auguštanovec
193
170
6,27
27
2
Cerje Pokupsko
118
99
7,15
14
3
Cvetnić Brdo
25
36
1,13
32
4
Gladovec Pokupski
183
182
10,91
17
5
Hotnja
260
252
11,05
23
6
Lijevi Degoj
89
67
2,08
32
7
Lijevi Štefanki
335
254
8,95
28
8
Lukinić Brdo
402
388
19,64
20
9
Opatija
191
166
5,99
28
10
Pokupsko
289
259
6,44
40
11
Roženica
323
314
9,90
32
12
Strezojevo
157
158
9,90
16
13
Šestak Brdo
94
89
3,02
29
14
Zgurić Brdo
44
58
3,31
18
2.703
2.492
105,73
24
Ukupno:
OPĆINA PRESEKA*
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
1
Donja Velika
87
2
Gornja Velika
100
3
Gornjaki
93
4
Hruškovica
56
5
Kamenica
69
6
Kraljev Vrh
121
7
Krušljevec
113
8
Ledina
252
9
Pogančec
112
10
Preseka
140
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
68
2,04
33
82
1,69
49
57
3,64
16
53
2,04
26
61
3,60
17
112
2,70
41
87
2,74
32
204
5,98
34
137
2,76
50
126
2,70
47
II.1 - 40
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
11
Slatina
12
Srednja Velika
90
13
Strmec
40
14
Šelovec
15
Vinkovec
16
Žabnjak
Ukupno:
*
130
121
4,06
30
76
1,31
58
28
0,99
28
165
178
3,66
49
185
187
4,74
39
102
93
3,21
29
1.855
1.670
47,86
35
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine mijenja se obuhvat
Općine Preseka (naselje Hruškovica prelazi iz Općine Preseka u Grad Vrbovec). U ovoj tablici navedena
izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle prije
stupanja na snagu novog Zakona.
OPĆINA PUŠĆA
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Bregovljana
74
84
1,10
76
2
Donja Pušća
707
763
3,14
243
3
Dubrava Pušćanska
147
167
3,30
51
4
Gornja Pušća
468
549
2,98
184
5
Hrebine
304
321
2,23
144
6
Hruševec Pušćanski
274
260
2,99
87
7
Marija Magdalena
225
244
1,58
154
8
Žlebec Pušćanski
74
96
0,88
109
2.273
2.484
18,20
136
Ukupno:
OPĆINA RAKOVEC
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Baničevec
244
209
3,29
64
2
Brezani
149
135
2,12
64
3
Dropčevec
103
89
2,05
43
4
Dvorišće
187
179
4,36
41
5
Goli Vrh
46
54
3,80
14
6
Hruškovec
88
71
1,80
39
7
Hudovo
80
90
2,04
44
8
Kolenica
26
23
1,58
15
9
Lipnica
82
76
2,98
26
10
Mlaka
135
124
2,74
45
11
Rakovec
227
245
5,20
47
12
Valetić
69
55
3,16
17
1.436
1.350
35,11
38
Ukupno:
OPĆINA RUGVICA
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Čista Mlaka
237
488
1,77
2
Črnec Dugoselski
136
193
4,42
276
44
3
Črnec Rugvički
59
77
0,65
118
4
Donja Greda
118
118
4,19
28
5
Dragošička
136
409
2,08
197
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 41
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
6
Hrušćica
123
168
3,30
51
7
Jalševec Nartski
226
558
2,80
199
8
Ježevo
452
453
12,29
37
9
Nart Savski
85
213
1,60
133
10
Novaki Nartski
66
71
2,28
31
11
Novaki Oborovski
229
261
5,28
49
12
Obedišće Ježevsko
114
131
5,37
24
13
Oborovo
599
722
14,61
49
14
Okunšćak
217
442
1,17
378
15
Otok Nartski
108
210
1,53
137
16
Otok Svibovski
166
233
1,95
119
17
Preseka Oborovska
136
162
4,20
39
18
Prevlaka
106
95
4,85
20
19
Rugvica
600
758
12,05
63
20
Sop
352
446
1,28
348
21
Struga Nartska
204
451
2,24
201
22
Svibje
249
443
1,93
230
23
Trstenik Nartski
204
506
1,87
271
4.922
7.608
93,73
81
Ukupno:
OPĆINA STUPNIK
R.br.
Naziv naselja
1
Donji Stupnik
2
Gornji Stupnik
3
Stupnički Obrež
Ukupno:
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
948
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1.184
13,08
91
1.401
1.821
7,68
237
187
246
2,45
100
2.536
3.251
23,20
140
OPĆINA SVETA NEDJELJA*
R.br.
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
1.900
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Bestovje
2
Brezje Samoborsko
772
3
Jagnjić Dol
296
4
Kalinovica
326
5
Kerestinec
1.055
1.199
4,71
255
6
Mala Gorica
579
545
2,55
214
7
Novaki Samoborski
1.434
1.748
2,64
662
8
Orešje
857
958
3,33
288
2.261
1,69
1338
1.026
2,50
410
454
1,98
229
374
2,14
175
1.615
2.156
5,12
421
83
121
0,96
126
2.704
3.012
7,41
406
9
Rakitje
10
Srebrnjak
11
Strmec Samoborski
12
Sveta Nedelja
981
1.257
3,01
418
13
Svetonedeljski Breg
153
154
0,77
200
14
Žitarka
233
241
2,64
91
12.988
15.506
41,43
374
Ukupno:
*
Naziv naselja
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine Sveta Nedelja dobiva
status Grada. Naziv jedinice lokalne samouprave mijenja se iz Sveta Nedjelja u Sveta Nedelja, a mijenjaju se i
nazivi sljedećih naselja: Brezje Samoborsko u Brezje, Novaki Samoborski u Novaki, Strmec Samoborski u
Strmec. U ovoj tablici navedene izmjene se ne prikazuju, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa
stanovništva) – dakle prije stupanja na snagu novog Zakona.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 42
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
OPĆINA ŽUMBERAK
R.br.
Naziv naselja
Broj stanovnika
- Popis 1991.
Broj stanovnika
-Popis 2001.
25
Površina
2
km
2001.
Gustoća
2
st/km
2001.
1
Cernik
11
1,54
7
2
Donji Oštrc
161
101
5,52
18
3
Drašći Vrh
48
25
3,16
8
4
Glušinja
32
25
1,10
23
5
Gornji Oštrc
103
64
1,86
34
6
Grgetići
4
-
1,86
0
7
Grič
38
19
5,83
3
8
Hartje
64
43
1,73
25
9
Javor
40
10
Jezernice
11
Jurkovo Selo
12
Kalje
76
13
Kordići Žumberački
11
14
Kostanjevac
136
15
Kupčina Žumberačka
108
20
0,71
28
-
-
9,79
0
140
119
3,21
37
37
4,20
9
10
1,30
8
102
2,55
40
64
4,13
15
16
Markušići
25
10
1,40
7
17
Mrzlo Polje Žumber.
69
50
2,55
20
18
Petričko Selo
56
28
1,28
22
19
Plavci
10
16
1,11
14
20
Radinovo Brdo
23
16
3,90
4
21
Reštovo Žumberačko
33
15
2,94
5
22
Sopote
30
7
2,21
3
23
Sošice
122
99
14,60
7
24
Stari Grad Žumberački
3
4,44
1
25
Stupe
63
47
1,33
35
26
Tomaševci
43
15
6,39
2
27
Tupčina
101
59
3,89
15
28
Veliki Vrh
30
22
1,78
12
29
Visoće
33
30
1,58
19
30
Višći Vrh
88
27
2,23
12
31
Vlašić Brdo
19
2
0,99
2
32
Vukovo Brdo
18
14
1,44
10
33
Žamarija
52
37
0,38
97
34
Željezno Žumberačko
74
40
3,42
12
35
Žumberak
19
8
3,82
2
1.899
1.185
110,17
11
Ukupno:
5
1.1.2.4. PODRUČJA PRETEŽITIH DJELATNOSTI U ODNOSU
NA PRIRODNE I DRUGE RESURSE
D) VODNI RESURSI
U cijelom tekstualnom dijelu Plana terminologija se usklađuje sa Zakonom o vodama („Narodne novine“, broj
153/09), kako slijedi:
„zagađenje voda“ zamjenjuje se riječima „onečišćenje voda“,
„zagađivač“ zamjenjuje se riječi „onečišćivač“.
U potpoglavlju „Rijeka Sava“, u podnaslovu „Vršni dijelovi retencije Kupčina“, mijenja se u drugom odlomku
predzadnja rečenica i glasi:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 43
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
„Kota tog nasipa 111.50 mnm određuje maksimalni mogući obujam retencije od 270 106m3.“
U potpoglavlju „Podzemne vode“ osmi odlomak mijenja se i glasi:
„Urbanizacija, izgradnja industrijskih pogona u samoj blizini crpilišnih zona i neprikladna kanalizacijska
mreža postupno su doveli do ugrožavanja kakvoće podzemnih voda u području vodozahvata, pa je
isključena iz pogona većina crpilišta smještenih na lijevoj obali rijeke Save, a ugrađeni su uređaji za
kondicioniranje na vodocrpilištima “Sašnjak” i „Petruševec““.
U potpoglavlju „Podzemne vode“ nakon jedanaestog odlomka dodaje se novi odlomak koji glasi:
„Ovdje se, obzirom na značaj za vodoopskrbu sjeverozapadnih dijelova Zagrebačke županije (Grad
Zaprešić i općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Bistra i Jakovlje) i većeg dijela
susjedne Krapinsko – zagorske županije, izdvaja i crpilište „Šibice“ koje je također ugroženo prisutnom
urbanizacijom i industrijskim zonama na priljevnom području.“
U potpoglavlju „Podzemne vode“ dvanaesti odlomak mijenja se i glasi:
„S obzirom na važnost ovih crpilišta u budućoj vodoopskrbi Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko –
zagorske županije, posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti tih prostora.“
U potpoglavlju „Podzemne vode“, u dijelu teksta koji navodi temeljem Pravilnika donesene odluke o zaštitnim
područjima slijedećih izvorišta/crpilišta na području Zagrebačke županije, nakon navedenog preliminarnog
prijedloga o vodozaštitnim zonama izvorišta “Slapnica” i “Lipovec”, dodaju se nove točke koje glase:


„Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće „Kosnica I. faza
Odluka o zaštiti izvorišta Stara Loza, Sašnjak Žitnjak, Ivanja Reka, Petruševec, Zapruđe, Mala Mlaka".
U potpoglavlju „Odvodnja melioracijskih površina“, u podnaslovu „Melioracijsko područje rijeke Kupe:
melioracijsko područje Odransko polje-dio i ostale melioracijske površine“, u zadnjem odlomku mijenja se treća
rečenica i glasi:
„Ukupna površina melioracijskog područja iznosi oko 15 850 ha.“
F) EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA
U cijelom tekstualnom dijelu Plana terminologija se usklađuje s novim Zakonom o rudarstvu („Narodne novine“,
broj 75/09), kako slijedi:
- „Tehnički građevni kamen“ zamjenjuje se riječima „tehničko-građevni kamen“,
- „Arhitektonski kamen“ zamjenjuje se riječima „arhitektonsko-građevni kamen“,
- „Opekarska glina“ zamjenjuje se riječima „ciglarska glina“.
U potpoglavlju „Tehničko-građevni kamen“ drugi odlomak zamjenjuje se novim, sukladno dopunjenim podacima
Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za gospodarstvo, od travnja 2009. godine:
„„Riječ je o sljedećim eksploatacijskim poljima za koja postoje odobrenja Ureda državne uprave u
Zagrebačkoj županiji, Službe za gospodarstvo, na kojima je predviđena eksploatacija s ciljem sanacije:
-
-
dva eksploatacijska polja - „Gradna“ i „Kamen - Samobor“ u Smerovišću, tri eksploatacijska polja
„Lanište“, „Mala Rakovica“ - Samoborka d.d. i „Mala Rakovica“ - Cestograd-ing d.o.o. u Maloj
Rakovici, “Škrobotnik“ u Grdanjcima, Grad Samobor,
eksploatacijska polja „Draga” (Ivančići), i „Trstenica” (Draga), Grad Jastrebarsko,
„Slapnica” (Medven Draga), Općina Krašić,
eksploatacijsko polje „Ivanec”, Grad Zaprešić,
eksploatacijska polja „Orešje Donje” i „Pod Peca”, Grad Sveti Ivan Zelina.““
U potpoglavlju „Građevni pijesak i šljunak“, u drugom odlomku, briše se „Jezero Orešje“ iz točke 3.
Treći i peti odlomak korigiraju se prema podacima Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za
gospodarstvo, od travnja 2009. godine, tako da glase:
„„Također, prema podacima Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za gospodarstvo, od
travnja 2009. godine, na lokacijama "Lomnica" i "Mičevec-Kosnica-Sasi", na području Grada Velike
Gorice i na području Grada Zaprešića i Općine Brdovec, na lokacijama Drenje, Zdenci, eksploatacija se
provodi bez odobrenja.““ (…)
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 44
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
„„Riječ je o građevnom pijesku koji se eksploatira na eksploatacijskim poljima „Pluska“
Pluska“ kod Luke, u zaprešićkom kraju.““
i „Tlorad
Tekst u potpoglavlju „Podaci o količinama mineralnih sirovina na odobrenim eksploatacijskim poljima“ u cijelosti
se zamjenjuje novim koji glasi:
„Prema podacima Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za gospodarstvo, od travnja
2009. godine, utvrđene zalihe mineralnih sirovina na eksploatacijskim poljima na kojima se izvode
rudarski radovi iznose za:
- tehničko-građevni kamen oko 14. 784. 800 m3
- građevni pijesak i šljunak oko 28. 435. 156 m3
- ciglarsku glinu oko 3. 189. 946 m3
- keramičku glinu oko 194. 740 t
Također, prema istom izvoru, eksploatacija mineralnih sirovina u 2008. godini je iznosila:
- građevni pijesak i šljunak 1. 114. 844 m3
- tehničko-građevni kamen 1. 174. 200 m3
- ciglarska i keramička glina 60. 054 m3
- nafta 618. 074 tona i
- plin 2. 713. 403. 432 m3.
Navedeni podaci dobiveni su od rudarskih trgovačkih društava i rudarskih obrtnika koji posjeduju
odobrenje za izvođenje rudarskih radova sukladno odredbama Zakona o rudarstvu. Tome svakako treba
pridodati i količinu izvađenih mineralnih sirovina (naročito se odnosi na tehničko-građevni kamen i
građevni pijesak i šljunak) koje se vade bez potrebnih odobrenja i bez potrebnog nadzora i provjere
izvađene količine mineralne sirovine.“
„Tablični prikaz legalnih lokacija istražnih prostora, eksploatacijskih polja, odobrenja za izvođenje rudarskih
radova, napuštenih lokacija i lokacija bez odobrenja“ zamjenjuje se novim, izmijenjenim i dopunjenim prikazom:
„Tablični prikaz legalnih lokacija istražnih prostora, eksploatacijskih polja, odobrenja za izvođenje
rudarskih radova, napuštenih lokacija i lokacija bez odobrenja:
PODRUČJE BIVŠE
OPĆINE
B
R.
NAZIV EKSPLOATAC.
POLJA/
ISTRAŽNOG PROSTORA
EKSPLOATACIJSKO
POLJE/ ISTRAŽNI
PROSTOR/ NAPUŠTENA
LOKACIJA
SVETI IVAN ZELINA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
"Orešje Donje"
"Pod Peca"
"Biškupec"
"Đurđišće"
"Abesinija"
"Trstenik"
"Inzula Siromaja"
"Glinokop Dugo Selo"
"Novo Čiče"
"Vukovina"(KZ Turopolje)
"Mraclin"
„Odra“ (KZ Turopolje)
“Jagodno”
"Mičevec-Kosnica"
"Lomnica"
"Novo Čiče - Ježevo"
"Slapnica"
"Draga"
"Trstenica"
"Vranov Dol"
"Poljanica"
"Boljara"
"Lanište" -Mala Rakovica
"Mala Rakovica I"
"Mala Rakovica II"
"Mala Rakovica III"
"Savrščak I"
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
napuštena lokacija
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
istražni prostor
eksploatacijsko polje
VRBOVEC
DUGO SELO
VELIKA GORICA
JASTREBARSKO
SAMOBOR
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
ODOBRENJE
ZA
IZVOĐENJE
RUD.
RADOVA
IZVOĐENJE
RADOVA
BEZ ODOBRENJA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
napuštena lokacija
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
napuštena lokacija
napuštena lokacija
napuštena lokacija
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
DA
DA
DA
DA
II.1 - 45
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
28.
29.
30.
31.
32.
ZAPREŠIĆ
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
"Savrščak II"
"Savrščak III"
"Škrobotnik"
"Gradna" Smerovišće
"Kamen-Samobor"
Smerovišće
"Rakitje" Sv. Nedelja
"Strmec" Sv. Nedelja
"Koretići" Noršić Selo
"Škrni jarak" Lipovec
„Škrni jarak II“ Lipovec
„Dumić“ Lipovec
„Lipovec“
"Ivanec"
"Zajarki"
"Drenje"
„Pluska-Mikograd“
"Pluska"
"Tlorad-Pluska"
"Orešje Bistransko"
"Zdenci Brdovečki"
"Križne Gorice", Dubravica
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
napuštena lokacija
napuštena lokacija
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
istražni prostor
eksploatacijsko polje
eksploatacijsko polje
napuštena lokacija
napuštena lokacija
eksploatacijsko polje
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA“
Tekst ispod tablice zamjenjuje se tekstom:
„Izvor: Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Služba za gospodarstvo, travanj 2009. godine –
tablica dopunjena detaljnijim nazivima eksploatacijskih polja i ažurirana sukladno izdanim odobrenjima.“
1.1.2.5. PROMETNI SUSTAV
A) CESTOVNI PROMET
Drugi odlomak u cijelosti se zamjenjuje tekstom koji glasi:
„Navedeni paneuropski koridori na području Županije prolaze autocestama.
Područjem Zagrebačke županije prolaze autoceste i državne ceste:
A1
A2
A3
A4
A11
A12
A13
D1
D3
D 26
D 28
D 30
D 31
D 36
D 41
D 43
D 225
D 310
D 408
Zagreb – Karlovac – Bosiljevo – Split – Ploče - Dubrovnik
GP Macelj – Trakošćan – Krapina – Zagreb (čvorište Jankomir, A3)
GP Bregana – Zagreb - Slavonski Brod – GP Bajakovo
GP Goričan – Varaždin – Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3)
Zagreb (čvorište Jakuševec, A3) – Velika Gorica – Sisak
Čvor Vrbovec 2 – Križevci – Koprivnica – GP Gola
Čvor Vrbovec 2 – Bjelovar- Virovitica – GP Terezino Polje
GP Macelj – Krapina - Zagreb - Karlovac - Gračac - Knin - Brnaze – Split
GP Goričan - Čakovec - Varaždin – Breznički Huma - Zagreb – Karlovac –
Vrbovec - Čazma - Garešnica – Badljevina
Čvor Sveta Helena - Vrbovec - Bjelovar - Veliki Zdenci
Zagreb – Velika Gorica - Petrinja – Kostajnica
Velika Gorica - Gornji Viduševac
Karlovac - Pokupsko - Sisak – Popovača
GP Gola - Koprivnica - Križevci – Vrbovec
Đurđevac - Bjelovar - Čazma - Ivanić Grad
GP Harmica - Brdovec - Zaprešić
Jastrebarsko - D1
D 30 - zračna luka Pleso“.
Rijeka
U trećem odlomku briše se prva rečenica.
U istom odlomku treća rečenica mijenja se i glasi:
„Završene su i u funkciji su autoceste Zagreb - Karlovac, Zagreb - Zaprešić - Zabok, Ivanja Reka - Kutina,
Popovec – Komin – Breznički Hum, Zagreb (Jankomir) - Bregana i dionica Ivanja Reka - Popovec.“
Četvrti odlomak mijenja se i glasi:
„Na području Županije je 115 županijskih i 218 lokalnih cesta. Ukupna duljina županijskih cesta je 806,38
km, od čega je 2,7 km neasfaltirano (0,33%). Ukupna duljina lokalnih cesta je 715,67 km, od čega je 80,49
km neasfaltirano (11,25%).“
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 46
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
B) ŽELJEZNIČKI PROMET
U cijelom tekstualnom dijelu Plana terminologija se usklađuje s Odlukom o razvrstavanju željezničkih pruga
(„Narodne novine“, broj 81/06), kako slijedi:

„magistralne glavne pruge“ zamjenjuje se riječima „pruge od značaja za međunarodni promet“,

„željezničke pruge I. reda“ zamjenjuje se riječima „pruge od značaja za regionalni promet“,

„željezničke pruge II. reda“ zamjenjuje se riječima „pruge od značaja za lokalni promet“.
1.1.2.6. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA
C. SUSTAVI RADIOKOMUNIKACIJA
Priložena tablica 3. mijenja se i glasi:
„Tablica 3. Popis postojećih objekata odašiljača i veza na području Zagrebačke županije
Naziv objekta
TV pretvarač
Blaškovec
TV pretvarač
Medven Draga
TV pretvarač
Nespeš
TV pretvarač
Rude Mačkovec
TV pretvarač
Smerovišće
TV pretvarač
Sošice
TV pretvarač
Grdanjci 1
TV pretvarač
Grdanjci 2
TV pretvarač
Kostanjevac
TV pretvarač
Križ
TV pretvarač
Kupčina
TV pretvarač
Lipovec
TV pretvarač
Rude Črnac
TV pretvarač
Sveta Nedelja
SV odašiljač
Deanovac
Nadmorska visina
Visina stupa
Zemljopisna duljina
Zemljopisna širina
195
24
16 11 42
45 54 52
184
24
15 30 07
45 41 27
230
12
16 12 16
45 55 49
290
12
15 41 38
45 46 24
260
12
15 38 48
45 47 02
570
16
15 23 18
45 44 51
180
20
15 39 18
45 49 35
195
8
15 38 53
45 49 15
260
24
15 28 33
45 42 10
460
16
15 26 06
45 42 59
410
12
15 25 57
45 43 41
592
15
15 37 55
45 45 38
300
23
15 40 47
45 46 08
302
30
15 46 10
45 47 18
110
105
16 28 45
45 42 07“
Priložena tablica 4. mijenja se i glasi:
„Tablica 4. Popis postojećih koridora na području Zagrebačke županije
Polazišni
objekt
Sljeme
Nadmorska visina
+ visina antene PO (m)
1035 + 31
Odredišni objekt
Ivanščica
Nadmorska visina
+ visina antene OO (m)
1060+21
Azimutalni kut trase
(PO -> OO)
25
Sljeme
1035 + 31
Kalnik
528+9
57
Sljeme
1035 + 31
Karlovac (HPT)
112+30
214
Sljeme
1035 + 31
Kum (SLO)
1216+15
288
Sljeme
1035 + 31
Deanovec
106
-
Sljeme
1035 + 31
Moslavačka gora
485+21
-
Sljeme
1035 + 31
Brezovica
581
-
HRT dom
114 + 44
Sveta Nedelja
300
-
HRT dom
114 + 44
Mirkovica
1283+25
238
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 47
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
HRT dom
114 + 44
Moslavačka gora
485+21
108
HRT dom
114 + 44
Sljeme
1035 + 34
-
Žitnjak
110
Mirkovica
1283+25
-
Žitnjak
110
Moslavačka gora
485 + 21
-
1.1.2.7. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
A) VODOOPSKRBA
Nakon prvog odlomka dodaje se tekst, kako slijedi:
„Provedena je novelacija Studije pod nazivom „Vodoopskrba Zagrebačke županije – osnovne postavke
koncepcije razvitka“ koji je također izradila projektantska tvrtka „Dippold&Gerold – Hidroprojekt 91“,
Zagreb, 2007.“
U drugom odlomku mijenjaju se prve dvije rečenice, kako slijedi:
„Na temelju provedenih analiza u okviru novelacije Studije može se konstatirati da oko 71% stanovništva
ima riješenu vodoopskrbu, koja se većim dijelom obavlja na organizirani način, i to putem javnih sustava
kojima upravljaju specijalizirana poduzeća.
Preostali dio stanovništva (oko 29%) opskrbljuje se iz manjih lokalnih vodovoda ili preko individualnih
zahvata, gdje se pretežito ne zadovoljavaju uvjeti s gledišta kontinuiteta i sigurnosti vodoopskrbe, a niti u
vezi s kakvoćom korištene vode.“
U potpoglavlju „Izvorišta vode i potrebe“, u petom odlomku, mijenja se priložena tablica sa prikazanim podacima o
sadašnjim i planiranim kapacitetima najznačajnijih vodocrpilišta, kako slijedi:
„CRPILIŠTE
POST. KAPACITET (l/s)
PLAN. KAPACITET (l/s)
1250
700 - 800
1400
900
300
700
450
0 -100
0
0
0
5700 - 5900
2000
700 - 800
1400
900
300
700 - 900
800
0 - 100
4000-5000
300-400
0 - 400
11000 – 13000“
“Petruševec”
“Sašnjak”
"Mala Mlaka"
"Velika Gorica"
"Zapruđe"
“Strmec”
"Šibice"
"Bregana"
“Črnkovec”
"Ježdovec"
“Ivanja Reka”
ukupno:
U potpoglavlju „Crpilišta na prostoru susjednih županija“ mijenja se šesti odlomak, kako slijedi:
„Na temelju do danas provedenih vodoistražnih radova, osim postojećih zahvata, u budućnosti se
predviđa uključivanje u sustav novog crpilišta “Osekovo”, s planiranim kapacitetom Qp = 200 l/s.“
U istom potpoglavlju mijenja se sedmi odlomak, kako slijedi:
„Voda iz svih postojećih i potencijalnih crpilišta Regionalnog vodovoda moslavačke Posavine sadrži
prekomjernu količinu željeza, mangana i amonijaka, pa ta crpilišta moraju imati uređaje za
kondicioniranje.“
Priložena tablica kojom su sažeto predočene potrebe vode stanovništva po gradovima i općinama za 2000.,
2015. i 2030. godinu, mijenja se i glasi:
„POTREBA VODE (m3/dan)
2000. god.
OPĆINA BEDENICA
OPĆINA BISTRA
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
2015. god.
2030. god.
256,8
262,0
279,0
1071,0
1496,0
2470,0
II.1 - 48
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
OPĆINA BRCKOVLJANI
782,0
2054,0
2852,0
OPĆINA BRDOVEC
1504,5
2530,0
3608,0
OPĆINA DUBRAVA
912,3
1015,0
1189,0
OPĆINA DUBRAVICA
246,3
282,0
320,0
2445,0
4458,0
6360,0
OPĆINA FARKAŠEVAC
326,0
355,0
334,0
OPĆINA GRADEC
566,3
772,0
971,0
GRAD IVANIĆ-GRAD
3013,0
3713,0
4709,0
OPĆINA JAKOVLJE
722,5
812,0
1092,0
GRAD DUGO SELO
GRAD JASTREBARSKO
3588,0
3502,0
4452,0
OPĆINA KLINČA SELA
786,5
1065,0
1476,0
OPĆINA KLOŠTAR IVANIĆ
920,5
1992,0
2609,0
OPĆINA KRAŠIĆ
599,0
494,0
415,0
OPĆINA KRAVARSKO
298,3
397,0
516,0
OPĆINA KRIŽ
1306,0
1428,0
2131,0
OPĆINA LUKA
228,8
271,0
338,0
OPĆINA MARIJA GORICA
300,0
433,0
587,0
OPĆINA ORLE
330,3
372,0
414,0
OPĆINA PISAROVINA
711,0
605,0
551,0
OPĆINA POKUPSKO
404,8
391,0
386,0
OPĆINA PRESEKA
253,8
252,0
236,0
OPĆINA PUŠĆA
415,5
516,0
798,0
OPĆINA RAKOVEC
217,8
223,0
235,0
OPĆINA RUGVICA
833,8
2001,0
3177,0
GRAD SAMOBOR
7566,0
8035,0
10423,0
GRAD SVETI IVAN ZELINA
2673,5
3194,0
4032,0
GRAD SV. NEDELJA
2753,0
4031,0
5694,0
OPĆINA STUPNIK
587,5
1052,0
1707,0
14303,8
15980,0
20589,0
GRAD VRBOVEC
2309,0
3472,0
4428,0
GRAD ZAPREŠIĆ
6816,0
6212,0
8755,0
GRAD VELIKA GORICA
OPĆINA ŽUMBERAK
UKUPNO:
262,0
147,0
83,0
60.310
73.814
98.214“
Priložena tablica kojom su predočene potrebe vode za gospodarske subjekte mijenja se i glasi:
„Potreba vode za industrijske gospodarske djelatnosti (l/s), (m3/dan)
Područje:
2000. god. (l/s)
3
2015. god. (m /dan)
3
2030. god. (m /dan)
DUGO SELO
50
3450
6500
IVANIĆ-GRAD
30
3450
6500
JASTREBARSKO
15
1600
2200
SAMOBOR
55
2410
3250
SV. IVAN ZELINA
10
2150
4350
SV. NEDELJA
-
3190
4250
VELIKA GORICA
35
3450
6500
VRBOVEC
50
5200
8650
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 49
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
ZAPREŠIĆ
45
4320
6050
UKUPNO:
290
29220
48250“
U potpoglavlju „Postojeće stanje“ mijenja se treći odlomak i glasi:
„Vodoopskrbni sustav „Velika Gorica” omogućuje opskrbu središnjega područja Velike Gorice, te
otpremu vode za općine Kravarsko, Pokupsko i Orle. Ujedno se iz tog sustava, odnosno pripadajućeg
crpilišta, odvajaju odgovarajuće količine vode za potrebe vodovoda grada Zagreba. Vodoopskrba ovog
područja obavlja se uz korištenje vode crpilišta „Velika Gorica”.“
B) ODVODNJA
Nakon zadnjeg odlomka dodaje se tekst, kako slijedi:
„U cilju rješavanja navedene problematike, izrađen je elaborat „Studija zaštite voda Zagrebačke županije“
(Hidroprojekt – consult“, Zagreb, 2004. godine), u okviru kojeg se razmatra daljnji razvitak kanalizacijske
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na prostoru Zagrebačke županije.“
U potpoglavlju „Postojeće stanje“, pod podnaslovom „Kanalizacijski sustav Vrbovec“, mijenja se prvi odlomak,
kako slijedi:
„Odvodnja na području grada Vrbovca obavlja se mješovitim kanalizacijskim sustavom, uz dispoziciju
kanaliziranih voda u vodotok i kanal Luka.“
U potpoglavlju „Postojeće stanje“, pod podnaslovom „Kanalizacijski sustav Vrbovec“, u zadnjem odlomku mijenja
se prva rečenica, kako slijedi:
„Kanalizacijska mreža izvedena je od betonskih cijevi s dimenzijama od  40 cm do  160 cm.“
U potpoglavlju „Ocjena postojećeg stanja“, briše se zadnji odlomak i umjesto njega dodaje se novi odlomak, kako
slijedi:
„Pri tome osnovu za daljnje rješavanje problematike kanalizacijske odvodnje i pročišćavanja otpadnih
voda daje izrađena Studija zaštite voda Zagrebačke županije.“
1.1.2.8. ENERGETSKI SUSTAV
A) PROIZVODNJA I TRANSPORT NAFTE I PLINA
U prvom odlomku mijenja se zadnja rečenica, kako slijedi:
„Jedini proizvođač i veledistributer nafte je nacionalna naftna industrija INA, a operator transportnog
sustava plina u Republici Hrvatskoj je tvrtka PLINACRO d.o.o.“
U potpoglavlju „Transportni sustav za plin“ iza trećeg odlomka dodaje se novi odlomak, kako slijedi:
„Okosnica plinskog sustava Hrvatske je visokotlačni 75-barski plinovodni sustav koji povezuje
sjevernojadranska plinska polja preko Pule, Rijeke i Zagreba do Slavonskog Broda koji na području
Zagrebačke županije slijedi autocestu Zagreb - Karlovac, zagrebačku obilaznicu i autocestu Zagreb Lipovac."
U istom potpoglavlju mijenja se četvrti odlomak, kako slijedi:
„Na magistralnim plinovodima izvedene su mjerno-redukcijske stanice odakle devet disributera preuzima
plin od PLINACRO d.o.o. i dalje ga distribuira do krajnjih potrošača. Veliki potrošači kao HEP i PLIVA
preuzimaju plin izravno, bez posredovanja distributera.“
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 50
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
1.1.2.10. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA
U cijelom tekstualnom dijelu Plana terminologija i planska rješenja usklađuju se s novim Zakonom o otpadu
(„Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), a podaci o postojećem stanju zamjenjuju se novima,
sukladno podacima iz „Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije“ („Glasnik Zagrebačke županije“, broj
29/08), kako slijedi:
Tekst u potpoglavlju „Komunalni otpad“ u cijelosti se zamjenjuje sljedećim tekstom:
„Komunalni otpad je, sukladno Zakonu o otpadu, otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne
djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava.
Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:
1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,
2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor
nad obavljanjem tih djelatnosti,
3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.
Gradovi i općine dužni su osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim
otpadom. Kod toga su gradovi i općine dužni surađivati, uz koordinaciju Županije, u odvojenom
prikupljanju otpada. Županija je, prema Zakonu o otpadu, odgovorna za gospodarenje svim vrstama
otpada, osim opasnog otpada i spaljivanja otpada. Županija je dužna na svom području osigurati uvjete i
provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom.
Obuhvatnost organiziranog skupljanja i odvoza otpada prema podacima komunalnih poduzeća na
području Zagrebačke županije iznosi skoro 100%. Trenutno ne postoji jedinstven sustav gospodarenja
komunalnim otpadom na razini Županije, a način i kvaliteta rješavanja ove problematike u velikoj mjeri
ovise o organizacijskim i financijskim mogućnostima pojedinih općina i gradova. Komunalno
gospodarstvo je u nadležnosti općina i gradova koji organiziraju i obavljaju djelatnosti skupljanja otpada,
odvojenog skupljanja otpada, skupljanja i odvoza glomaznog otpada, čišćenje „divljih odlagališta“ otpada
i konačno odlaganje komunalnog otpada na odlagalište.
Odvojeno skupljanje otpada postoji samo djelomično u nekim gradovima i općinama. Odvojeno se
skuplja staklo, metal, PET ambalaža i papir, a gotovo uopće nema odvojenog skupljanja aluminijske
ambalaže, baterija, auto guma, odbačenih automobila, građevinskog otpada, kemikalija i starih lijekova.
Odvoz glomaznog otpada provodi se u većini gradova i općina, jedanput ili dvaput godišnje.
Sljedeća tablica daje pregled postojećeg gospodarenja komunalnim otpadom za 34 grada/općine
grupiranih u 8 prostornih cjelina. Iz tablice se mogu identificirati i pravne osobe ovlaštene za
gospodarenje komunalnim otpadom:
OPĆINA/GRAD
ODLAGALIŠTE
ODVOJENO
SKUPLJANJE
OTPADA
PRAVNA OSOBA
ORGANIZIRANO
SKUPLJANJE
KRUPNOG
OTPADA
ČIŠĆENJE
DIVLJIH
ODLAGALIŠT
A
Prostorna cjelina: Dugo Selo
1. Dugo Selo
2. Brckovljani
3. Rugvica
ANDRILOVEC, Dugo
Selo
izvan Županije
(Varaždin,
Karlovac)
DUKOM,
Dugo Selo
EKOFLOR plus d.o.o.
staklo, papir,
biootpad, PET
staklo, papir
staklo, papir, PET
dvaput godišnje
jedan do dva puta
godišnje
-
povremeno,
po potrebi
Prostorna cjelina: Jastrebarsko
4. Jastrebarsko
BOŽIĆKA Jastrebarsko
Komunalno
Jastrebarsko
5. Klinča Sela
6. Krašić
7. Pisarovina
staklo, PET,
papir, željezo,
gume
jedan do dva puta
godišnje
staklo, papir
BOŽIĆKA –
Jastrebarsko,
izvan Županije
(Karlovac, Varaždin,
Jakuševec - Zagreb)
EKOFLOR plus d.o.o.
staklo
staklo, papir
8. Žumberak
jedan do dva puta
godišnje
-
1998. utrošena
znatna
sredstva
odvezeno 100
kamiona
zatrpavanje
zemljom
od 10 sanirano
8
-
Prostorna cjelina: Sv. Ivan Zelina
9. Sv. Ivan Zelina
CEROVKA,
Sveti Ivan Zelina
ZELINSKE
KOMUNALIJE
Sv. Ivan Zelina
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
staklo, papir, PET
jedanput godišnje
po potrebi
II.1 - 51
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
10. Bedenica
izvan Županije
EKOFLOR plus d.o.o.
staklo
jedan do dva puta
godišnje
jedan do dva
puta godišnje
kontinuirano
kartirano 50
odlagališta uz
savski pojas,
povremene
akcije
Prostorna cjelina: Velika Gorica
11. Velika Gorica
MRACLINSKA
DUBRAVA,
Velika Gorica
VG Čistoća,
Velika Gorica
staklo, papir,
PET, metal,
lijekovi, otpadna
ulja, baterije, auto
gume, lektronska
oprema, stiropor,
otpadna odjeća i
obuća, zeleni
otpad, tvrda i
meka plastika,
fluo-cijevi i opasni
otpad iz
domaćinstva
većina
odlagališta
sanirana,
ostalo 10
12. Kravarsko
13. Orle
izvan Županije
EKOFLOR plus d.o.o.
staklo
dvaput godišnje
odvezeno 50
kamiona, od
toga 30 ratni
otpad
14. Pokupsko
Prostorna cjelina: Zaprešić
15. Zaprešić
16. Luka
17. Brdovec
18. Dubravica
NOVI DVORI,
Zaprešić
ZAPREŠIĆ d.o.o.,
Zaprešić
staklo, željezo
dvaput godišnje
povremeno,
po potrebi
dvaput godišnje
povremeno,
po potrebi
19. Marija Gorica
20. Pušća
21. Bistra
izvan Županije
EKOFLOR plus d.o.o.
22. Jakovlje
staklo, papir, PET
staklo, papir
Prostorna cjelina: Vrbovec
23. Vrbovec
24. Dubrava
25. Farkaševac
26. Gradec
BELJAVINA, Vrbovec
KOMUNALAC,
Vrbovec
staklo, papir,
PET, metal
jedanput godišnje
povremeno
KOMUNALAC 1997.
Samobor
staklo, papir,
PET, metal, auto
gume, otpadna
ulja, baterije
povremeno
1998. znatna
sredstva
staklo, papir
u okviru koncesije
redovito
čišćenje
staklo
jedanput godišnje
u planu
27. Preseka
28. Rakovec
Prostorna cjelina: Samobor
29. Samobor
30. Sveta Nedelja
izvan Županije
(Jakuševec - Zagreb)
ČISTOĆA,
Zagreb
31. Stupnik
Prostorna cjelina: Ivanić Grad
redovito
godišnje
32. Ivanić Grad
33. Kloštar Ivanić
TARNO,
Ivanić Grad
IVAKOP d.o.o. za
komunalne djelatnosti,
Ivanić Grad
34. Križ
-
jedanput godišnje
očišćena velika
divlja
odlagališta,
preostalo
još jedno
Izvor: Studija gospodarenja otpadom Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 29/08, prosinac
2008.).“
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 52
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Tekst u potpoglavlju „Odlagališta otpada“ zamjenjuje se tekstom kako slijedi:
„Na području Zagrebačke županije postoji osam odlagališta otpada:
1. Andrilovec – Dugo Selo,
2. Božićka – Jastrebarsko,
3. Cerovka – Sv. Ivan Zelina,
4. Mraclinska Dubrava – Velika Gorica,
5. Novi Dvori – Zaprešić,
6. Beljavina – Vrbovec,
7. Tarno – Ivanić-Grad,
8. Trebež – Samobor.
Odlagalište Kraljev Vrh u Jakovlju zatvoreno je odlukom općine Jakovlje 2000. godine, te se više ne
koristi za odlaganje otpada. Sanirano je 2009. godine. Na dijelu saniranog odlagališta planira se izgraditi
reciklažno dvorište, u skladu s općinskim Planom gospodarenja otpadom.
Zbog visoke zapunjenosti odlagališta otpadom Trebež u Samoboru i opasnosti koju ono predstavlja za
obližnje vodocrpilište Strmec (iz kojeg se pitkom vodom opskrbljuju i zapadne četvrti Zagreba), pokrenuta
je aktivnost žurne sanacije odlagališta s obustavom dovoza otpada. Da bi se stvorili uvjeti za provedbu
sanacije i rješavanje tog zajedničkog problema, Skupština Grada Zagreba je početkom 2003.g. donijela
odluku da se privremeno, odnosno dok se ne provede sanacija Trebeža i dok se ne pronađe drugo
rješenje za zbrinjavanje otpada Grada Samobora, dopusti dovoz i odlaganje otpada na odlagalište
Jakuševec u Zagrebu.
U nastavku se daju podaci o odlagalištima, navedeni u Studiji gospodarenja otpadom Zagrebačke
županije (prosinac 2008.):
Andrilovec – Dugo Selo
Na odlagalištu Andrilovec otpad se odlaže od 1998. godine. Na odlagalištu otpada, prema podacima
sveukupno je odloženo 54.000 t otpada. Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog otpada i
njemu sličnog neopasnog proizvodnog otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog
otpada u 2005. godini iznosi:
- komunalni otpad (skupljen i odložen):
5.400,00 t
- komunalni otpad (odvojeno skupljen za reciklažu):
1.723,00 t
- neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen)*:
-7.123,00 t
*skupljen i odložen zajedno s komunalnim otpadom
Božićka – Jastrebarsko
Prema prikupljenim podacima na odlagalištu otpada Božićka sveukupno je odloženo 90.000 m3 otpada.
Otpad se na odlagalište odlaže od 1988. godine. Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog
otpada i njemu sličnog neopasnog proizvodnog otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu
odvojenog otpada u 2005. godini iznosi:
- komunalni otpad (skupljen i odložen)*:
6.012,00 t
- komunalni otpad (odvojeno skupljen za reciklažu):
248,80 t
- neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen)**:
--- inertni materijal***:
22.545,00 t
28.805,80 t
*Komunalno Jastrebarsko i Eko Flor
**skupljen i odložen zajedno s komunalnim otpadom
***koristi se za sanaciju odlagališta
Cerovka – Sveti Ivan Zelina
Odlagalište Cerovka je u funkciji od 1995. godine, te je na odlagalište sveukupno odloženo 20.000 t
otpada. Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog otpada i njemu sličnog neopasnog
proizvodnog otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog otpada u 2005. godini iznosi:
- komunalni otpad (skupljen i odložen):
2.040,00 t
- komunalni otpad (odvojeno skupljen za reciklažu):
333,00 t
- neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen)*:
--2.373,00 t
*skupljen i odložen zajedno s komunalnim otpadom
Mraclinska Dubrava – Velika Gorica
Na odlagalištu otpada Mraclinska Dubrava sveukupno je odloženo 259.000 t otpada. Prijavljena ukupna
količina odloženog komunalnog otpada i njemu sličnog neopasnog proizvodnog otpada koji se
organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog otpada u 2005. godini iznosi:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 53
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
- komunalni otpad (skupljen i odložen):
- komunalni otpad (odvojeno skupljen za reciklažu):
- neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen)*:
17.000,00 t
519,80 t
--17.519,80 t
*skupljen i odložen zajedno s komunalnim otpadom
Novi Dvori – Zaprešić
Na odlagalište Novi Dvori otpad se dovozi od 1972. godine. Na odlagalištu otpada sveukupno je odloženo
950.000 m3 otpada. Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog otpada i njemu sličnog
neopasnog proizvodnog otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog otpada u 2005.
godini iznosi:
- komunalni otpad (skupljen i odložen):
25.200,00 t
- komunalni otpad (odvojeno skupljen za reciklažu):
350,00 t
- neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen)*:
--25.555,00 t
*skupljen i odložen zajedno s komunalnim otpadom
Beljavina – Vrbovec
Odlagalište Beljevine je u funkciji od 1980. godine i prema prikupljenim podacima na odlagalištu otpada
ukupno je odloženo 126.000 m3 otpada. Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog otpada i
njemu sličnog neopasnog proizvodnog otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog
otpada u 2005. godini iznosi:
- komunalni otpad (skupljen i odložen):
12.947,00 t
- komunalni otpad (odvojeno skupljen za reciklažu):
419,93 t
- neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen):
432,00 t
13.798,93 t
Tarno – Ivanić Grad
Na odlagalištu otpada Tarno temeljem dobivenih podataka sveukupno je odloženo 30.000 t otpada.
Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog otpada i njemu sličnog neopasnog proizvodnog
otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog otpada u 2005. godini iznosi:
- komunalni otpad (skupljen i odložen):
6.364,00 t
- komunalni otpad (odvojeno skupljen za reciklažu):
--- neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen):
815,00 t
7.179,00 t
Trebež - Samobor
Na odlagalištu otpada Trebež sveukupno je odloženo 550.000 m3 otpada.
Otpad se na odlagalište Trebež ne odlaže od 2003. godine već se odvozi i odlaže izvan Županije, odnosno
na odlagalište Jakuševec u Zagrebu.
Tekst trećeg odlomka u potpoglavlju „Čišćenje divljih odlagališta i sanacija bivših“
tekstom:
zamjenjuje se sljedećim
„Tijekom 2004. godine izrađen je popis „divljih odlagališta otpada“ na području Zagrebačke županije.
Popis je izradio Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije u suradnji s nadležnim
upravnim odjelima gradova i općina na području Zagrebačke županije, pod nazivom „Popis otpadom
onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Zagrebačke županije“. Iz Popisa se izdvajaju
sljedeći podaci:
1. Na području Zagrebačke županije u 8 gradova i 21 općini nalaze se 288 "divljih odlagališta
otpada".
2. Četiri općine dostavile su obavijest da na njihovom području nema "divljih odlagališta otpada",
odnosno da je provedena njihova sanacija.
3. Površine pojedinih "divljih odlagališta otpada" kreću se od 20 m² do 55.000m².
4. Ukupna površina otpadom onečišćenog tla na području Zagrebačke županije iznosi 1.081.067m²,
a prosječna je površina jednog "divljeg odlagališta otpada" 3.766,78m².
5. Količine otpada na pojedinim "divljim odlagalištima otpada" kreću se od 10m³ do 50.000m³.
6. Ukupna količina odloženog otpada na području Zagrebačke županije iznosi 473.369m³, a
prosječna količina na pojedinom "divljem odlagalištu otpada" iznosi 1.643,64m³.
7. Prema vrsti otpada prevladava komunalni otpad, zatim građevinski otpad i bijela tehnika.“
Podnaslov „Opasni i neopasni tehnološki otpad“ mijenja se u „Opasni i neopasni proizvodni otpad“, a tekst ispod
podnaslova mijenja se i glasi:
„Proizvodni otpad je, sukladno Zakonu o otpadu, otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji,
obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim
otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog
proizvođača. Prvi sustavni podaci o opasnom i neopasnom proizvodnom otpadu započeli su se
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 54
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
prikupljati u Zagrebačkoj županiji temeljem obveze uspostave Katastra onečišćivača. U nastavku se
iznose podaci o količinama prijavljenog proizvedenog, skupljenog i obrađenog neopasnog i opasnog
proizvodnog otpada prijavljenim u Katastar emisija u okoliš za Zagrebačku županiju, za 2006. godinu
(Izvor: Studija gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, 2008.):
Proizvedeno (t)
Skupljeno (t)
Obrađeno (t)
Neopasni otpad
27 838,30
22 813,12
2 322,02
Opasni otpad
3 644,68
5 493,68
737,40
Podaci o subjektima koji su izvršili prijavu u katastar nalaze se u sljedećoj tablici:
Broj subjekata
Opasni otpad
Neopasni otpad
Obrađivač
2
5
Proizvođač
114
136
Sakupljač
7
9
U Zagrebačkoj županiji su se kao proizvođači otpada prijavili gospodarski subjekti iz sljedećih
industrijskih djelatnosti: nafta i plin, drvna, mesna i mesoprerađivačka industrija, auto-servisi,
proizvodnja boja i lakova, proizvodnja baterija, metalna, građevna, prehrambena, farmaceutska, tekstilna i
grafička industrija.
Opasni otpad je svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opasni prema Zakonu o otpadu, a
obvezno sadrži jedno ili više svojstava utvrđenih Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s
Katalogom otpada i Listom opasnog otpada („Narodne novine“, broj 50/05, 39/09). Tek se dio opasnog
proizvodnog otpada s područja Zagrebačke županije zbrinjava posebno uspostavljenim podsustavima
gospodarenja (proizvođač – ovlašteni sakupljač – ovlašteni obrađivač). Uglavnom se radi o opasnom
otpadu visoke energetske vrijednosti koji se spaljuje u raznim energetskim objektima, cementarama,
ljevaonicama i rafinerijama (otpadna ulja, zauljena ambalaža i sl.).
Ostatak, budući da na području Zagrebačke županije trenutno ne postoji niti jedna građevina za
skladištenje i/ili obradu opasnog ili neopasnog proizvodnog otpada, isto tako niti jedno odlagalište koje
zadovoljava zakonske propise za odlaganje opasnog ili neopasnog proizvodnog otpada, ili se izvozi, ili se
ilegalno odlaže na odlagališta komunalnog otpada, koja nisu adekvatno uređena ni za prihvat
komunalnog otpada, a kamoli opasnog proizvodnog otpada. Neopasni proizvodni otpad također često
završava na odlagalištima komunalnog otpada, odbačen na ilegalne "divlje" deponije, ili "obrađen" na za
okoliš manje prihvatljiv način (paljenje kablova, paljenje poljoprivrednog otpada, itd.).
Također, prema navodu Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, podaci iz Katastra emisija u
okoliš o prijavljenim količinama neopasnog i opasnog otpada za Zagrebačku županiju te o broju
prijavljenih proizvođača, sakupljača i obrađivača, nisu potpuni pa tako niti usporedivi za različite
periode.“
1.1.2.11. ZAŠTITA KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE
A) KULTURNA BAŠTINA
U potpoglavlju 2. „Nepokretna kulturna dobra“ obje tablice zamjenjuju se novim tablicama, kako slijedi:
„Pravni status zaštite kulturnih dobara:
VRSTA
KULTURNIH
DOBARA
PRAVNI STATUS ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA
UPISANO U
REGISTAR
POVIJESNA NASELJA
GRADSKA
GRADSKO-SEOSKA
SEOSKA
UKUPNO:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
6
3
1
10
PREVENTIVNO
ZAŠTIĆENO
3
8
11
PRIJEDLOG ZA
ZAŠTITU
(EVIDENTIRANO)
2
64
66
II.1 - 55
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
POVIJESNE GRAĐEVINE I SKLOPOVI
SAKRALNE GR.
STAMBENE GR.
ETNOLOŠKE GRAĐEVINE
JAVNE GR.
GOSPODAR. GR.
STARI GRADOVI
VOJNE GR.
GRAĐEVINE NISKOGRADNJE
POV.-MEM. GR.
JAVNA PLASTIKA
PARK. I PERIVOJI
UKUPNO:
106
58
13
12
1
5
3
2
14
13
23
12
4
1
210
123
73
2
2
11
2
2
46
29
3
139
163
ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE
MEMORIJALNA PODRUČJA I OBILJEŽJA
KULTURNI KRAJOLIK
POKRETNA KULTURNA DOBRA
NEMARTERIJALNA KULTURNA BAŠTINA
21
4
SVEUKUPNO:
239
12
2
39
5
3
1
4
7
4
-
„Razmještaj kulturnih dobara (upisanih u Registar i zaštićenih rješenjem o Preventivnoj zaštiti) po
gradovima i općinama:
PROSTORNI RAZMJEŠTAJ KULTURNIH DOBARA
SVETA
NEDELJA
SV. IVAN
ZELINA
VELIKA
GORICA
VRBOVEC
1
1
1
5
1
21
4
5
25
30
3
6
4
4
1
1
zgrade
etnološke
darski
ARHEO.
LOKAL. I
ZONE
MEM.
PODR. I
OBILJ.
1
1
1
gospo-
javni
stambeni
sakralni
vojni
stari
POVIJESNE GRAĐEVINE I SKLOPOVI
grad
seoske
seoske
gradske
DUGO
SELO
IVANIĆGRAD
JASTREBA
RSKO
SAMOBOR
gradsko
POVIJESNE
CJELINE
GRAD
Općina
UKUPNO
4
1
5
2
2
2
1
10
3
14
36
3
79
1
12
1
1
16
10
7
1
17
5
4
8
2
1
ZAPREŠIĆ
3
2
Bedenica
1
Bistra
4
1
1
Brckovljani
3
2
1
3
Brdovec
2
2
1
1
Dubrava
2
2
Dubravica
2
2
Farkaševac
1
1
Gradec
2
1
Jakovlje
2
1
1
1
2
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
1
1
2
1
34
1
5
4
4
51
1
13
1
1
1
7
3
5
6
9
1
1
7
4
3
II.1 - 56
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Klinča Sela
Krašić
4
1
8
Kloštar
Ivanić
Kravarsko
Križ
1
1
2
12
5
1
5
1
2
3
4
2
7
1
1
4
1
1
Luka
2
Marija
Gorica
Orle
4
2
Pisarovina
6
Pokupsko
5
2
1
1
10
2
1
7
5
Preseka
Pušća
5
2
2
3
1
1
Rakovec
5
1
Rugvica
2
3
Stupnik
2
Žumberak
3
1
4
3
5
1
1
1
7
1
1
8
C) PRIRODNA BAŠTINA
U potpoglavlju „Izvod iz upisnika Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (popis posebno zaštićenih
dijelova prirode na području obuhvata Zagrebačke županije)“, u prvom odlomku u kojem se navodi „Zakon o
zaštiti prirode ("Narodne novine", broj 30/94 i 72/94)“,
uz navedeni Zakon dodaje se fusnota koja glasi:
„Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti prirode iz 2005. godine („Narodne novine", broj 70/05, 139/08)
prestaje važiti navedeni Zakon iz 1994. godine i njegove izmjene i dopune. Prema novom Zakonu naziv
„zaštićeni dijelovi prirode“ mijenja se u „zaštićene prirodne vrijednosti – zaštićena područja“, a kategorija
zaštite „zaštićeni krajolik“ mijenja naziv u „značajni krajobraz“. Ove se izmjene odnose na cijeli tekstualni
dio Plana, te se neće posebno prikazivati po poglavljima.“
Tekst drugog odlomka koji glasi: „Do danas je ukupno zaštićeno 30 objekata - dijelova prirode Zagrebačke
županije, i to u kategorijama parka prirode, posebnog rezervata, zaštićenog krajolika, park-šume, spomenika
prirode i spomenika parkovne arhitekture u smislu članka 3. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", broj
30/94 i 72/94).“
zamjenjuje se tekstom koji glasi:
„Do danas su zaštićene 32 prirodne vrijednosti – zaštićena područja, na području Zagrebačke županije, i
to u kategorijama parka prirode, posebnog rezervata, značajnog krajobraza, park-šume, spomenika
prirode i spomenika parkovne arhitekture, u smislu članka 8. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine",
broj 70/05, 139/08). Odlukom Županijske skupštine Zagrebačke županije, nakon donošenja Plana 2002.
godine, zaštićene su dvije prirodne vrijednosti: Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru u kategoriji
značajnog krajobraza, te Hrast lužnjak u dvorištu škole u Rakitovcu u kategoriji spomenika prirode. Tako
su danas ukupno zaštićene 32 prirodne vrijednosti – zaštićena područja.“
Tablica sa zaštićenim prirodnim vrijednostima dopunjuje se na sljedeći način:
U kategoriji „park prirode“, u retku pod rednim brojem 1. „Zapadni dio Medvednice“, ukupna površina od 22.826
ha zamjenjuje se brojkom 17.938, a površina u Zagrebačkoj županiji koja je iznosila 4.593 ha zamjenjuje se
brojkom 4.033.
U kategoriji „zaštićeni krajolik“ (koja gore navedenom izmjenom postaje „značajni krajobraz“), nakon retka pod
rednim brojem 19. „Okić grad – okolica“ dodaje se novi redak broj 20.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 57
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
BR
KATEGORIJE NAZIV
OPĆINA/GRAD
20
Turopoljski lug i vlažne
livade uz rijeku Odru
Velika Gorica,
Orle
POVRŠINA
(ha)
3.340,38
POVRŠINA U
ZAGREBAČKOJ
ŽUPANIJI
3.340,38
REG.
BROJ
DATUM
ZAŠTITE
12.05.2003.
U kategoriji „spomenik prirode“, nakon retka pod rednim brojem 22. „Velika Gorica – hrast lužnjak“ (koji gore
navedenom izmjenom postaje redak 23.) dodaje se novi redak broj 24.
BR
KATEGORIJE NAZIV
OPĆINA/GRAD
24
Hrast lužnjak u dvorištu
škole u Rakitovcu
Velika Gorica
POVRŠINA
(ha)
--
POVRŠINA U
ZAGREBAČKOJ
ŽUPANIJI
--
REG.
BROJ
DATUM
ZAŠTITE
29.11.2001.
Redni brojevi ostalih redaka mijenjaju se sukladno navedenim izmjenama.
U potpoglavlju „Valorizacija zaštićenih dijelova prirode na području Zagrebačke županije“, ispod podnaslova „Park
prirode Zapadni dio Medvednice“, nakon prve rečenice dodaje se novi tekst koji glasi:
„Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode donesen je 13.
veljače 2009. godine („Narodne novine“, broj 25/09). Ovim izmjenama Zakona izmijenjena je granica i
smanjena ukupna površina Parka prirode.“
Rečenica „Ukupna površina parka prirode iznosi 22.826,00 ha, a površina koja se odnosi na Zagrebačku županiju
je 4.593,22 ha.“ zamjenjuje se rečenicom:
„Ukupna površina parka prirode iznosi 17.938,00 ha, a površina koja se odnosi na Zagrebačku županiju je
4.033,00 ha.
U potpoglavlju „Valorizacija zaštićenih dijelova prirode na području Zagrebačke županije“, ispod podnaslova
„Zaštićeni krajolik“ (koji naprijed navedenom izmjenom postaje „Značajni krajobraz“), nakon teksta koji opisuje
Okolicu Okić-grada dodaje se novi tekst koji glasi:
„Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru – značajni krajobraz
Odluku o proglašenju ovog područja zaštićenim dijelom prirode Zagrebačka je županija donijela 2003.
godine. (Odluka o proglašenju donesena po Županijskoj skupštini 12. svibnja 2003. godine i objavljena u
„Glasniku Zagrebačke županije“, broj 9/03). Površina značajnog krajobraza je 3.340,38 ha. Turopoljski lug
nosi ime šireg područja koje se proteže od južnih dijelova grada Zagreba do Siska, a od davnina se zvalo
Turopolje. Turopoljski lug smješten je u nizini zapadnog Posavlja i to 30-tak km jugoistočno od Zagreba i
oko 5 km od Velike Gorice, a proteže se prosječno oko 4 km jugozapadno od rijeke Save na prostoru
romboidnog oblika dimenzija 22x8 km.
Na ovom se području razlikuju tri cjeline. To su još uvijek očuvani kompleks poplavnih šuma hrasta
lužnjaka – Turopoljski lug, zatim vlažne livade uz rijeku Odru te prirodni tok rijeke Odre. Ova staništa se
osobito ističu brojnošću i raznolikošću vrsta ptica. Tako ovdje obitava oko 220 vrsta ptica, a od onih
najugroženijih treba istaknuti kosca (Crex crex) koji se gnijezdi na vlažnim livadama uz Odru. Ove livade
predstavljaju jedno od deset prirodnih europskih gnjezdilišta ove vrste. U bogatoj fauni Turopljskog luga,
uz ptice kao što su orao štekavac, crna žuna, sova jastrebača i dr., značajno mjesto imaju i sisavci kao
što su šišmiši i alpski voluharić; glecijalni relikt koji, osim Turopolja, na području Hrvatske jedino još
obitava u Motovunskoj šumi u Istri. Rijeka Odra, osim što je nužna za održanje ovih staništa koja prije
svega ovise o režimu podzemnih i poplavnih voda, također se odlikuje i vrijednom ihtiofaunom.“
U istom potpoglavlju, ispod podnaslova „Spomenik prirode“, nakon teksta koji opisuje Šupljak - tisu dodaje se novi
tekst koji glasi:
„Hrast lužnjak u dvorištu škole u Rakitovcu - spomenik prirode - rijetki primjerak drveća
Odluku o proglašenju hrasta lužnjaka u dvorištu škole u Rakitovcu zaštićenim dijelom prirode
Zagrebačka je županija donijela 2001. godine. (Odluka o proglašenju donesena po Županijskoj skupštini
29. studenog 2001. godine i objavljena u „Glasniku Zagrebačke županije“, broj 22/01). Stablo se nalazi u
dvorištu Područnog razrednog odjeljenja Rakitovec Osnovne škole Vukovina u Velikoj Gorici. Navedeni
hrast lužnjak soliterno je i vitalno stablo koje dominira prostorom, starosti oko 85 godina, visine 18
metara, promjera krošnje 22 metra, obujma 325 cm, a prsnog promjera 103 cm.“
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 58
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
1.1.3.
OBVEZE IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE
I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA
1.1.3.2. OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA
A) OPĆENITO
Prvi odlomak u cijelosti se zamjenjuje tekstom koji glasi:
„Dokumenti prostornog uređenja koji se navode i analiziraju u nastavku ovog poglavlja, a riječ je o
prostornim planovima (bivših) općina, prestali su važiti donošenjem prostornih planova uređenja gradova
i općina iz područja njihova obuhvata. Na području Zagrebačke županije, do početka izrade i donošenja
ovih Izmjena i dopuna Plana, doneseni su svi prostorni planovi uređenja - za svih 9 gradova i 25 općina.
Službena glasila u kojima su objavljene odluke o njihovu donošenju, kao i odluke o donošenju njihovih
izmjena i dopuna, navode se na kraju elaborata u poglavlju Popis i sažetak dokumenata i propisa.“
Tekst koji slijedi nakon prvog odlomka, a kojim se analiziraju građevinska područja i drugi elementi iz prostornih
planova (bivših) općina, ostaje nepromijenjen jer predstavlja polazište za izradu planskih mjera organizacije i
zaštite prostora u daljnjim poglavljima ovog prostornog plana.
1.1.4.
OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU
NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE, TE PROSTORNE POKAZATELJE
1.1.4.1. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU
NA DEMOGRAFSKE PODATKE
Tekst, slike i tablice, počevši od četvrtog odlomka do kraja, zamjenjuju se novim, kako slijedi:
„U posljednjem međupopisnom razdoblju ostvaren je pozitivan mehanički saldo od približno 32.000
osoba i prirodni pad kao razlika broja živorođenih i umrlih od -2.416, što pokazuje da Zagrebačka
županija, naročito obližnji gradski prostori i sve veće područje općina, privlači stanovništvo na trajno
doseljavanje iz drugih područja pa i iz samog Zagreba. Međutim, broj živorođenih od stanovništva
prisutnog u zemlji je u opadanju, dok je prirodni prirast stanovništva u inozemstvu s ovog područja u
porastu. Stoga se stječe krivi dojam ako se promatra kretanje prirodnog prirasta ukupnog stanovništva,
tj. zajedno sa stanovništvom u inozemstvu. Prirodni prirast u inozemstvu veći je kako zbog mlađe dobne
strukture tog dijela stanovništva – u reproduktivnoj dobi, tako i zbog manjih stopa mortaliteta, koji je u
tim dobnim skupinama nizak, ali i zbog utjecaja povoljnijih ekonomskih razloga u zemljama useljenja.
Početkom trećeg tisućljeća (2001.- 2007.) prirodna komponenta stanovništva županije pokazuje i dalje
nepovoljna kretanja, premda se taj prirodni pad smanjuje, dok je ukupni neto saldo migracije pozitivan i
iznosio je ukupno 19.592 2.799 osoba prosječno godišnje (vidi sljedeću tablicu).
Prema tome, nakon minimalnog prirodnog rasta stanovništva neposredno nakon rata (1995. i 1996.)
ponovo se nastavljaju negativna kretanja. Tako je broj živorođenih u posljednjih 7 godina (2001.- 2007.)
iznosio ukupno 21.419, tj. povećan je na prosječno 3.060 osoba godišnje, ali uz istodobni broj umrlih od
3.473, ostvaren je prirodni pad u Županiji od ukupno -2.892 ili -413 stanovnika godišnje. On se, izuzev
Dugog Sela, Svete Nedelje, Zaprešića i Velike Gorice, odvija na cijelom ostalom prostoru Županije. To
treba posebno imati na umu radi potrebe poduzimanja različitih, u prvom redu gospodarsko socijalnih
mjera na lokalnoj razini te mjera pronatalitetne politike na državnoj razini s ciljem utjecaja na porast
nataliteta.
Unatoč nepovoljnim vitalnim karakteristikama stanovništva i ukupnim depopulacijskim obilježjima na
rubnom prostoru, u cjelini gledano, Zagrebačka županija ima pozitivan neto migracijski saldo (pozitivnu
razliku između broja doseljenih i odseljenih) od gotovo 20.000 stanovnika, tj. kvantitativno preteže
obujam doseljenih nad odseljenim i negativnim prirodnim kretanjima, utječući tako na ukupan prirast
stanovništva od 16.700 prema podacima Državne statistike. Dakle, stanovništvo Županije prema
demografskoj tipizaciji općeg kretanja pripada imigracijskom tipu stanovništva, što znači da je i
posljednjih desetak godina ostvarena pozitivna stopa međupopisne promjene koja je znatno veća od
utjecaja stope prirodnog kretanja.
Konkretno, radi se o imigracijskom tipu stanovništva kojemu je osnovno obilježje regeneracija
imigracijom, pri čemu je stopa međupopisne promjene znatno veća od stope prirodnog kretanja, odnosno
ostvarenog prirodnog pada.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 59
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Prirodno kretanje, saldo migracija u razdoblju 2001.-2007. godine te procjena ukupnog broja stanovnika
2007. godine:
2001.-2007.
Živorođeni
Umrli
Prirodni
prirast
/pad
1
2
3
Ukupni
Ukupna
saldo
promjena
2)
migracija stanovništva
4
5
Ukupan
broj
stanovnika
2007.
prema
3)
statistici
6
Procjena
Procjena
ukupnog
prisutnog
broja
stanovništva
stanovnika
duže od 1
krajem
4)
godine
5)
2007.
7
8
Zagrebačka
županija
21.419
24.311
-2.892
19.592
16.700
326.396
5.604
332.000
Gradovi
15.303
15.473
-170
13.026
12.856
227.848
4.246
232.094
Dugo Selo
1.399
882
517
2.588
3.105
17.405
424
17.829
919
1.206
-287
506
219
14.942
382
15.324
Jastrebarsko
1.033
1.612
-579
521
-58
16.631
12
16.643
Samobor
2.346
2.798
-452
1.782
1.330
37.536
842
38.378
1.128
961
167
2.072
2.239
17.745
421
18.166
Sv. Ivan Zelina
1.186
1.556
-370
513
143
16.411
2
16.413
Velika Gorica
4.707
3.806
901
2.122
3.023
66.540
1.570
68.110
Vrbovec
1.036
1.321
-285
589
304
14.962
3
14.965
Zaprešić
1.549
1.331
218
2.333
2.551
25.676
590
26.266
Općine
6.116
8.838
-2.722
6.566
3.844
98.548
1.358
99.906
93
164
-71
-13
-84
1.438
-
1.438
Bistra
418
472
-54
746
692
6.790
23
6.813
Brckovljani
448
468
-20
860
840
7.656
56
7.712
Brdovec
657
740
-83
1.322
1.239
11.526
590
12.116
Dubrava
310
579
-269
104
-165
5.313
2
5.315
91
155
-64
37
-27
1.559
-
1.559
Farkaševac
121
239
-118
-63
-181
1.921
-
1.921
Gradec
254
476
-222
104
-118
3.802
3
3.805
Jakovlje
224
392
-168
178
10
3.962
5
3.967
Klinča Sela
325
431
-106
342
236
5.163
2
5.165
Kloštar Ivanić
451
452
-1
486
485
6.523
18
6.541
Krašić
160
412
-252
-46
-298
2.901
-
2.901
Kravarsko
159
191
-32
143
111
2.094
-
2.094
Križ
451
699
-248
90
-158
7.248
-
7.248
Luka
94
155
-61
45
-16
1.403
-
1.403
Marija Gorica
132
154
-22
249
227
2.316
12
2.328
Orle
117
271
-154
83
-71
2.074
1
2.075
Ivanić-Grad
Sv. Nedjelja
1)
Bedenica
Dubravica
Pisarovina
297
485
-188
354
166
3.863
9
3.872
Pokupsko
168
297
-129
-30
-159
2.333
11
2.344
Preseka
119
223
-104
-12
-116
1.554
-
1.554
Pušća
194
215
-21
140
119
2.603
10
2.613
Rakovec
92
199
-107
30
-77
1.273
-
1.273
Rugvica
498
511
-13
965
952
8.560
428
8.988
Stupnik
204
219
-15
516
501
3.752
188
3.940
39
239
-200
-64
-264
921
-
921
Žumberak
1)
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine Sveta Nedelja
dobiva status Grada.
2)
Tekuća godišnja statistika stanovništva između dva popisa polazi od broja živorođenih i umrlih
temeljem evidencija matičnih knjiga s jedne strane, te prijavljenog i odjavljenog prebivališta pri MUP-u s
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 60
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
druge strane. Tako je dobivena ukupna promjena stanovništva prema statistici (razlika odnosno zbroj
prirodnog prirasta i salda ukupne migracije - unutarnje i vanjske).
3)
Stanovništvo krajem 2007. jednako je stanju popisa 2001. plus ukupna promjena u razdoblju 2001.-2007.
4)
Pored stanovništva u stupcu 6 koje ima prijavljeno prebivalište na ovom području boravi i dio
stanovništva duže od godinu dana koje nije prijavilo prebivalište kroz službene evidencije, također se
mora voditi računa i o dijelu neodjavljenog stanovništva koje boravi u inozemstvu ili na drugim
područjima Hrvatske kraće od godinu dana. Ovo stanovništvo prema usvojenoj metodologiji EUROSTATa također se ubraja u ukupan broj stanovnika na dotičnom području. Procjenjuje se da je takvog
stanovništva na području županije 2007. bilo oko 5.600, što je boravilo pretežito na razvijenijem dijelu
gradova i općina.
5)
Ukupan broj stanovnika krajem 2007. jednak je broju stanovnika prema statističkim evidencijama na
koji je dodano prisutno stanovništvo dulje od godinu dana te odsutno kraće od godinu dana (kolona 6+7).
Slika a)
Slika b)
3.500
-100
3.000
2.500
Prirodni prirast
Natalitet / mortalitet
Godina
0
4.000
2.000
Živorođeni
1.500
1.000
Umrli
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
-200
-300
-400
-500
500
-600
0
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
Godina
Prirodni prirast / pad
Slika a) Kretanje broja živorođenih i umrlih u Županiji u razdoblju 2001. - 2007.
Slika b) Prirodno kretanje u Županiji u razdoblju 2001. - 2007.
Izvor: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Br. 7.1.1 u razdoblju 2001. - 2007., DZS, Zagreb
Pozitivna migracijska kretanja zbivaju se na području svih gradova, ali i općina, izuzev Bedenice,
Farkaševca, Krašića, Pokupskog, Preseke i Žumberka. Rezultat navedenih kretanja obiju komponenti
stanovništva u posljednjem sedmogodišnjem razdoblju je porast ukupnog broja stanovnika Županije za
22.304 ili za 3.186 osoba prosječno godišnje.
Stanovništvo Županije karakterizira demografska starost jer je udio mladih (0 – 19 g.) prema popisu iz
2001. iznosio 24,3 %, a udio starih (60 i više godina) 19,4 %, što znači da je starije od zagrebačkog
stanovništva, a nešto mlađe od hrvatskog prosjeka. Pri tome su gradovi imali mlađe stanovništvo, a
općine, pogotovo periferne i pogranične, znatno stariju populaciju. Kritična vrijednost indeksa starenja je
40,0% ili koeficjent 0,40. Kada indeks starenja prijeđe tu vrijednost znači da je dotično stanovništvo zašlo
u proces starenja. Starenje u Zagrebačkoj županiji inače predstavlja dugoročan proces jer je indeks
starosti u porastu i 2001. godine je bio ukupno 79,8 % u gradovima nešto niži (73,4%), a u općinama čak
91,4 %.
Prema demografskim procjenama (dr. A. Akrap i dr. J. Gelo: Društvena istraživanja, Zagreb, broj 43-44,
1999.) o broju stanovništva Republike Hrvatske i županija u razdoblju 1991. do 1998., kao i prema novijim
istraživanjima, proizlazi da je Zagrebačka županija jedna od triju županija (uz Istarsku i Splitsko –
dalmatinsku) koje su, uključujući minimalan porast i u Gradu Zagrebu, ostvarile porast prisutnog
stanovništva na svom području od sredine 1991. do 2001. godine. Tome je svakako doprinijela i činjenica
što prostor ove Županije uglavnom nije bio zahvaćen neposrednim ratnim opasnostima, izuzev južnog,
pokupskog dijela, a i nalazi se u blizini Grada Zagreba. Od ukupnog stanovništva, 52% su žene a 48% su
muškarci. Takva spolna struktura ostala je gotovo ista kao 1991., premda je zbog ratnih i poratnih
posljedica u razdoblju 1992.-1997. udio žena bio nešto povećan (na 52,3%). Glede starosne strukture
proizlazi da doseljeno stanovništvo na ovo područje 90-ih godina nije bilo pretežito mlađe kao obično,
već podjednako svih dobnih skupina, od najmlađih do najstarijih.
Dobna struktura stanovništva, prema Popisu stanovništva iz 2001. godine:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 61
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Broj
stanovnika
2001.
Glavne dobne skupine
0 - 19
Broj
20 - 59
%
Broj
60 i više
%
Broj
Indeks
starosti
nepoznato
%
Broj
%
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
309.696
75.109
24,3
172.620
55,7
59.962
19,4
2.005
0,6
79,8
GRADOVI:
199.486
48.629
24,4
113.322
56,8
36.128
18,1
1.407
0,7
73,4
14.300
3.957
27,7
8.122
56,8
2.172
15,2
49
0,3
54,9
1. DUGO SELO
2. IVANIĆ-GRAD
14.723
3.643
24,7
8.127
55,2
2.919
19,9
34
0,2
80,1
3. JASTREBARSKO
16.689
3.744
22,4
8.870
53,2
3.975
23,8
100
0,6
106,2
4. SAMOBOR
36.206
8.458
23,4
20.575
56,8
7.062
19,5
111
0,3
83,5
5. SVETI IVAN ZELINA
16.268
3.793
23,3
8.629
53,0
3.749
23,1
97
0,6
98,8
6. VELIKA GORICA
63.517
15.576
24,5
37.220
58,6
9.928
15,6
793
1,3
63,7
7. VRBOVEC
14.658
3.698
25,2
7.870
53,7
2.985
20,4
105
0,7
80,7
8. ZAPREŠIĆ
23.125
5.760
24,9
13.909
60,2
3.338
14,4
118
0,5
58,0
110.210
26.480
24,0
59.298
53,8
23.834
21,6
598
0,6
91,4
1. BEDENICA
1.522
377
24,8
758
49,8
386
25,4
1
0,0
102,4
2.BISTRA
6.098
1.544
25,3
3.387
55,5
1.128
18,5
39
0,7
73,1
3.BRCKOVLJANI
6.816
1.955
28,7
3.672
53,9
1.155
16,9
34
0,5
59,1
OPĆINE:
4. BRDOVEC
10.287
2.449
23,8
5.893
57,3
1.890
18,4
55
0,5
77,2
5. DUBRAVA
5.478
1.265
23,1
2.841
51,9
1.347
24,6
25
0,4
106,5
6.DUBRAVICA
1.586
370
23,3
815
51,4
392
24,7
9
0,6
105,9
7. FARKAŠEVAC
2.102
511
24,3
1.016
48,3
556
26,5
19
0,9
108,8
8. GRADEC
3.920
957
24,4
2.000
51,0
950
24,3
13
0,3
99,3
9. JAKOVLJE
3.952
922
23,3
2.169
54,9
834
21,1
27
0,7
90,5
10. KLINČA SELA
4.927
1.061
21,5
2.689
54,6
1.169
23,7
8
0,2
110,2
11. KLOŠTAR IVANIĆ
6.038
1.580
26,2
3.296
54,6
1.132
18,7
30
0,5
71,6
153,3
12. KRAŠIĆ
3.199
660
20,6
1.515
47,4
1.012
31,6
12
0,4
13. KRAVARSKO
1.983
544
27,4
973
49,1
444
22,4
22
1,1
81,6
14. KRIŽ
7.406
1.675
22,6
4.002
54,0
1.700
23,0
29
0,4
101,5
15. LUKA
1.419
347
24,5
721
50,8
349
24,6
2
0,1
100,6
16. MARIJA GORICA
2.089
456
21,8
1.209
57,9
411
19,7
13
0,6
90,1
126,6
17. ORLE
2.145
467
21,8
1.041
48,5
591
27,6
46
2,1
18. PISAROVINA
3.697
721
19,5
1.838
49,7
1.121
30,3
17
0,5
155,5
19. POKUPSKO
2.492
556
22,3
1.190
47,7
732
29,4
14
0,6
131,7
20. PRESEKA
1.670
358
21,4
825
49,4
476
28,5
11
0,7
133,0
21. PUŠĆA
2.484
546
22,0
1.416
57,0
512
20,6
10
0,4
93,8
22. RAKOVEC
1.350
291
21,6
666
49,3
390
28,9
3
0,2
134,0
23. RUGVICA
7.608
2.128
28,0
4.101
53,9
1.311
17,2
68
0,9
61,6
24. STUPNIK
3.251
815
25,1
1.843
56,7
590
18,1
3
0,1
72,4
15.506
3.777
24,3
8.918
57,5
2.723
17,6
88
0,6
72,1
1.185
148
12,5
504
42,5
533
45,0
-
-
360,1
25. SVETA NEDELJA*
26. ŽUMBERAK
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.
* Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine Sveta Nedelja dobiva
status Grada. U ovoj tablici navedena izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina
Popisa stanovništva) – dakle prije stupanja na snagu novog Zakona.“
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 62
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Vidljivo je da novodoseljeno stanovništvo u Županiju 90-ih godina nije doprinijelo porastu mladog
stanovništva (0-19 g.), ali je u određenoj mjeri doprinijelo demografskoj obnovi nekih područja, do sada
depopulacijskih općina, kojih je sada manje nego 1991. Ipak je novodoseljeno stanovništvo smješteno
pretežno u prostor aglomeracijskog područja Županije. O tome govore i sljedeći podaci:
Ukupno stanovništvo naselja Zagrebačke županije i Grada Zagreba 1991. i 2001. godine:
UKUPAN BROJ STANOVNIKA
NASELJA
PROSTORNE CJELINE
INDEKSI
2001./1991.
 STOPE
RASTA
1991.
2001.
1. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
282.989
309.696
109,4
0,91
2. AGLOMERACIJSKI DIO Z.
ŽUPANIJE – VANJSKI DIO Z.
AGLOMERACIJE
142.626
163.209
114,4
1,32
3. GRAD ZAGREB
777.826
779.145
100,2
0,00
4. ZAGREBAČKA
AGLOMERACIJA (2+3)
920.452
942.354
102,4
0,20
5. OSTALO PODRUČJE
ZAGREB. ŽUPANIJE
140.363
146.487
104,4
0,39
1.060.815
1.088.841
102,6
0,30
6. ZAGREBAČKI PROSTOR (1+3)
Z. REGIJA
Izvor: Knjiga popisa stanovništva 1991., Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.
Znakovito je da povećani mehanički priljev stanovništva u Županiji tijekom 1991.-2001. nije dao očekivani
doprinos porastu prirodnog prirasta u zemlji, već se ostvaruje prirodni pad odnosno više umrlih nego
živorođenih. Prirodni prirast odseljenoga stanovništva s ovog područja u inozemstvu je u porastu. To je
očiti dokaz da demografska kretanja nisu autonomna već bitno ovisna o općim društveno gospodarskim
okolnostima u kojima ljudi žive. Natalitet je bio iznimno nizak u vrijeme Domovinskog rata 1991.-1994. da
bi 1995. i 1996. bio ostvaren minimalni rast, uz daljnji prirodni pad u godinama nakon toga.
Najnovije procjene stanja dobne strukture govore da je udio mladih (0-19 g.) početkom 2001. smanjen na
24,3%, dok je udio starih (60 i više g.) porastao na 19,4% u ukupnom stanovništvu. Proizlazi da je ukupno
doseljeno stanovništvo u proteklom razdoblju ipak pretežno srednje starosne dobi (20-59 godina). Kao
polaznu osnovu za planiranje gospodarskog, zdravstvenog, prosvjetnog, socijalnog i drugog razvitka,
važno je imati na umu strukturu stanovništva po dobi i ekonomsku strukturu stanovništva županijskog
prostora.
Struktura stanovništva Zagrebačke županije 1991. i 2001. godine:
Mlado
stanovništvo
(0-19 g.)
Fertilno
stanovništvo
(15-49 g.)
Radno sposobno
stanovništvo
(M=15-64, Ž=15-59 g.)
Postradno
stanovništvo
+
+
(Ž 60 ; M 65 )
Staro
stanovništvo
(60 i više g.)
1991.
26,6
24,0
62,0
18,3
18,6
2001.
24,3
25,0
65,2
16,7
19,4
Godina
Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 1991., Popis stanovništva,
kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.
U idućim godinama, uz doprinos pomlađivanju novodoseljenih stanovnika Županije, očekuje se i
povećani prirodni prirast na užem području Županije, budući da isto ima iznadprosječni udio doseljenog
tj. mlađeg stanovništva. U razdoblju za koje se donosi ovaj Plan također se predviđa daljnji, nešto
umjereniji rast udjela doseljenih u ukupnom stanovništvu Zagrebačke županije, čemu će doprinijeti
objektivna činjenica da se veći dio imigranata prema Zagrebu preusmjerava na područje Zagrebačke
županije. Stoga je važno stvarati što bolje uvjete, prostorno-urbanističke i druge, radi podizanja
vrijednosti prostora Županije i to ne samo u gradovima već i u općinama, na širem prostoru Županije,
podržavajući tako ravnomjerniji razmještaj stanovništva.“
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 63
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
II.1.2.2. IZMJENE U DIJELU „CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA“
2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ
Treći odlomak zamjenjuje se novim tekstom, kako slijedi:
„Polaznu osnovu za prognoze budućih demografskih kretanja čine rezultati popisa stanovništva 2001.,
demografska kretanja i ocjene iz razdoblja 2001 - 2007., ciljevi Nacionalnog programa demografskog
razvitka iz 1996., Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, Strategija i programi
održivog gospodarstvenog razvoja Zagrebačke županije te ciljevi i programi ukupnog razvitka Županije u
idućem razdoblju.“
Peti i šesti odlomak zamjenjuju se novim tekstom, kako slijedi:
„Procjenjujemo da će stanovništvo Zagrebačke županije od 2001. do 2015. godine rasti po prosječnoj
godišnjoj stopi od 1,07 %, s tim da će u obližnjim gradovima (Dugo Selo, Velika Gorica, Samobor,
Zaprešić i Ivanić-Grad) te u vezanom području općina ili tzv. vanjskom području Zagrebačke
2
aglomeracije , rasti znatno dinamičnije (indeks = 121,2) i to po stopi od 1,37 % prosječno godišnje. Tako
bi na ovom dijelu Županije do 2015. živjelo 244.150 stanovnika, dok bi stanovništvo ostalog dijela
Županije u ukupnosti gledano raslo nešto sporije (indeks = 107), odnosno po stopi od 0,48, gdje bi živjelo
115.850 stanovnika.
Prema tome, na cjelokupnom prostoru Zagrebačke županije živjelo bi 360.000 ukupnog stanovništva s
kojim treba računati u prostornom razvoju. Na Zagrebačkom prostoru (Grad Zagreb i Zagrebačka
županija) bilo bi tada ukupno oko 1.180.000 stanovnika.“
2.2.3.3. PROMETNA INFRASTRUKTURA
A) CESTOVNI PROMET
Prvi odlomak zamjenjuje se novim tekstom, kako slijedi:
"Osnovne smjernice razvoja primarne cestovne mreže Zagrebačke županije istovjetne su smjernicama
razvitka cestovne infrastrukture Republike Hrvatske, a to su: izgradnja autocesta Zagreb - Velika Gorica Sisak, Vrbovec - Bjelovar - Virovitica - Mađarska i Vrbovec - Križevci - Koprivnica - Mađarska."
Peti odlomak zamjenjuje se novim tekstom, kako slijedi:
"S ciljem poboljšanja sigurnosti i protočnosti prometa, potrebno je izgraditi obilaznice gradova Zaprešića,
Ivanić-Grada, Samobora, Jastrebarskog, Velike Gorice, Dugog Sela i Sv. Ivana Zeline. Brza cesta Sveta
Helena – Vrbovec ujedno će biti obilaznica grada Vrbovca."
B) ŽELJEZNIČKI PROMET
Peti odlomak zamjenjuje se novim tekstom, kako slijedi:
"Planira se izgradnja sljedećih pruga od značaja za lokalni promet:
2
Aglomeracijski prostor Zagrebačke županije ili vanjski prostor ukupne Zagrebačke aglomeracije prema
prognozama demografskog i ukupnog razvoja do 2015. godine uključuje ne samo područje gradova
Dugog Sela, Samobora, Svete Nedelje, Velike Gorice i Zaprešića te općina Stupnik i Rugvica već i
proširenje dosadašnjeg poimanja aglomeracijskog prostora za općine Brckovljani, Brdovec, Bistra i Grad
Ivanić-Grad. Ukupan prostor Zagrebačke aglomeracije podrazumijeva područje Grada Zagreba i
aglomeracijski prostor Zagrebačke županije. Termini su uzeti prema dr. S. Žuljiću: “O pristupu
procjenama i prognozama aktualnih demografskih kretanja u Gradu Zagrebu”, Zagreb, veljača 1998.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 64
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi




Gradec (odvajanje od pruge Zagreb – Koprivnica) - Sv. Ivan Žabno (te dalje priključenje na prugu
Križevci – Bjelovar),
željeznička pruga koja ide trasom bivše samoborske uskotračne željeznice Podsused – Sveta Nedelja
- Samobor – Bregana,
Zagreb GK - Domovinski most - Velika Gorica - Donja Lomnica,
Zdenčina - Pisarovina."
2.2.3.7. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA
Ovo se poglavlje u cijelosti zamjenjuje sljedećim tekstom:
„Ciljevi gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji temelje se na odredbama Zakona o otpadu
(„Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), a proizlaze iz sljedećih dokumenata:
– Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 130/05),
– Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine („Narodne
novine“, broj 85/07)
– Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 29/08).
Osnovne pretpostavke za gospodarenje otpadom u Zagrebačkoj županiji su:
- osigurati sustav gospodarenja otpadom, koji će pomoći u postizanju nacionalnih ciljeva
uzimajući u obzir regionalne specifičnosti Zagrebačke županije i
- osigurati isplativi sustav gospodarenja otpadom u skladu s nacionalnim i međunarodnim
standardima.
Sustav mora objediniti niz mjera i metoda od kojih svaka ima specifičnu ulogu u planu gospodarenja
otpadom.
Osnovni koncept gospodarenja otpadom obuhvaća:
- unapređenje izbjegavanja otpada,
- smanjenje količina otpada za odlaganje,
- poboljšanje odlaganja na odlagalištima,
- poboljšanje gospodarenja otpadom,
- ostvarenje bolje međugradske i međuopćinske suradnje i
- poboljšanje nadzora i praćenja gospodarenja otpadom.
U procesu unapređivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne)
samouprave trebaju:
- donositi županijske (regionalne) planove gospodarenja otpadom, usklađene s Planom gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske i u suradnji s gradovima i općinama,
- prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom,
- uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom, u dogovoru s općinama i gradovima, uz
mogućnost udruživanja sa drugim županijama,
- provesti sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom i uz sufinanciranje,
- prikupljati i dostavljati podatke u skladu s propisima,
- stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda,
- sustavno educirati i informirati upravne strukture i stanovništvo.
Za ostvarenje cilja „Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom – IVO (izbjegavanje,
vrednovanje – oporaba, odlaganje)“ posebno se izdvajaju sljedeće mjere navedene u Strategiji
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske:
a) Izrada programa gradnje i standarda građevina i postrojenja i njihova unošenja u prostorne planove:
- polazeći od snimke stanja i strateških opredjeljenja napraviti plan unapređivanja mreže građevina
i postrojenja za skupljanje, skladištenje, oporabu, predobradu, obradu i odlaganje otpada, s
utvrđenim lokacijama, prioritetima, nosiocima aktivnosti, načinom financiranja i rokovima,
- prigodom određivanja lokacija prednost dati postojećim podobnim lokacijama iz sustava
gospodarenja otpadom,
- propisati uvjete i zahtjeve za izdavanje dozvola za građevine i postrojenja polazeći od propisa
EU-a, propisati posebne uvjete za izdavanje dozvola za pojedine vrste postrojenja (energane na
otpad, odlagališta inertnog otpada, odlagališta komunalnog otpada, odlagališta opasnog otpada,
skladišta opasnog otpada, biokompostane i sl.), te monitoring i kontrolu njihovoga rada.
b) Gospodarenje neopasnim otpadom:
- planirati, projektirati, sagraditi i uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom,
prvenstveno komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom, na temelju dogovaranja jedinica
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 65
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
-
-
-
-
područne (regionalne) i lokalne samouprave gradnjom novih ili uređivanjem postojećih
odlagališta,
u daljnjoj fazi dograđivati postrojenja za predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada, korištenje bioplina za proizvodnju energije,
itd., uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i druge oblike
financiranja,
usporedo s otvaranjem županijskih centara, provoditi postupak sanacije i zatvaranja nepodobnih
i nepotrebnih odlagališta komunalnog i drugog otpada na područjima koja im gravitiraju, u
skladu s definiranim smjernicama i kriterijima iz programa gospodarenja otpadom jedinica
područne (regionalne) i lokalne samouprave,
regionalni centri koji nastaju dogovorom pojedinih zainteresiranih županija, čije je formiranje u
nekim dijelovima Hrvatske već započelo, organizirat će se u skladu s ekološkim, ekonomskim i
sociološkim parametrima,
planirati, projektirati i sagraditi 1 – 4 energane na otpad, u prvoj fazi u Zagrebu, s time da će se
lokacije za gradnju ostalih utvrditi nakon provedenih stručnih analiza o količinama, vrsti i
načinima gospodarenja otpadom.
c) Gospodarenje inertnim otpadom:
- planirati, projektirati i sagraditi centre za gospodarenje inertnim otpadom (planirke za
građevinski otpad, bioinertni otpad i sl.) na temelju dogovaranja jedinica područne (regionalne) i
lokalne samouprave gradnjom novih ili uređivanjem postojećih odlagališta;
- u daljnjoj fazi dograđivati postrojenja za predobradu građevinskog otpada i drugoga inertnog
otpada, uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
d) Gospodarenje opasnim otpadom:
- zbrinjavanje opasnog otpada nije moguće riješiti u cijelosti bez uvođenja termičke obrade,
- predvidjeti 1-2 lokacije centara za gospodarenje opasnim otpadom na području Republike
Hrvatske koji uključuju termičku obradu i fizikalno-kemijsku obradu; lokacije će se utvrditi nakon
provedenih stručnih analiza o količinama, vrsti i načinima gospodarenja opasnim otpadom, te
analizom i ispitivanjem svake predložene lokacije.“
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 66
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
II.1.2.3. IZMJENE U DIJELU „PLAN PROSTORNOG UREĐENJA“
3.
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.2.
ORGANIZACIJA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA
Prvi odlomak ovog poglavlja zamjenjuje se tekstom koji glasi:
„Sukladno obvezama iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, navedenima u
poglavlju 1. Polazišta, te Ciljevima prostornog razvoja utvrđenim u poglavlju 2. tekstualnog dijela Plana,
cjelokupni prostor Zagrebačke županije, veličine 3058,15 km2, s planiranih 360.000 prisutnih stanovnika,
čini jedinstvenu plansku cjelinu, te se uređuje temeljem ovog Plana i planova užeg područja usklađenih s
odredbama ovog Plana.“
U potpoglavlju „Prostor za razvoj naselja“ prvi odlomak zamjenjuje se tekstom koji glasi:
„U Prostornom planu Zagrebačke županije, na kartografskom prikazu broj 1, ucrtano je svih 697 naselja
Županije, sukladno Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne
novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07).“
3.3.
PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI OD ZNAČAJA ZA
ŽUPANIJU I DRŽAVU
3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI
F) EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA
Tekst drugog odlomka zamjenjuje se novim tekstom koji glasi:
„Prema podacima Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za gospodarstvo, od travnja
2009. godine, utvrđene zalihe mineralnih sirovina na eksploatacijskim poljima na kojima se izvode
rudarski radovi iznose za:
- tehničko-građevni kamen oko 14. 784. 800 m3
- građevni pijesak i šljunak oko 28. 435. 156 m3
- ciglarsku glinu oko 3. 189. 946 m3
- keramičku glinu oko 194. 740 t¨“
Tekst u trećem odlomku, drugoj točki, koji glasi: „Nove lokacije za iskorištavanje mineralnih sirovina moći će se
odrediti tek nakon izrađene i prihvaćene Studije društveno-gospodarskog značenja, potreba i opravdanosti
eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru cijele Županije.“
zamjenjuje se novim tekstom koji glasi:
„Nove lokacije za iskorištavanje mineralnih sirovina moći će se planirati u prostornim planovima uređenja
velikih gradova, gradova i općina prema odredbama iz ovog Plana.“
Tekst četvrtog odlomka zamjenjuje se sljedećim tekstom:
„Za područje Zagrebačke županije izrađena je i, po predstavničkom tijelu, usvojena „Studija društvenogospodarske opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije“ (Oikon,
veljača 2005., objava: „Glasnik Zagrebačke županije“, broj 2/05). U skladu s prioritetnim mjerama koje
navodi ova Studija, a koje se razrađuju Akcijskim planom za njihovu provedbu („Glasnik Zagrebačke
županije“, broj 10/05), utvrđena je mogućnost planiranja novih lokacija za iskorištavanje mineralnih
sirovina pod uvjetima koji se navode u Odredbama za provođenje ovog Plana.
Također je, tijekom 2009. godine, izrađen „Projekt inventarizacije područja eksploatacije mineralnih
sirovina na području Zagrebačke županije“ (Hrvatski geološki institut, ožujak 2009. godine), koji utvrđuje
nultu i ograničenu geološku potencijalnost mineralnih sirovina na području Županije. Izrađen je u obliku
GIS projekta, u mjerilu 1:100.000 te, zajedno s gore navedenom Studijom, čini jedinstvenu rudarskogeološku studiju Zagrebačke županije.“
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 67
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
3.4.
SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA
3.4.1.
PROGNOZA DEMOGRAFSKIH KRETANJA DO 2015. GODINE
Ovo poglavlje u cijelosti se zamjenjuje novim, kako slijedi:
„Projekcija stanovništva Županije do 2015. godine dana je na temelju prethodnih demografskih
istraživanja, konačnih rezultata Popisa 2001., prognoza gospodarskog i ostalog razvitka u Županiji, ali i
na osnovi prognoza kretanja stanovništva u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, kao neposrednom i važnom
susjedstvu. Dugoročne prognoze stanovništva treba uzeti samo kao aproksimativne odnose i tendencije,
jer su uvjetovane budućom realizacijom mnoštva planiranih društvenih i ekonomskih činitelja u danom
prostoru i njegovu širem okruženju.
Prognoza stanovništva Županije do 2015. godine:
Ukupan broj stanovnika naselja
Područje Županije
Indeksi
2015./2001.
 god. stopa
rasta 2001.2015.
2001.
2015.
1. Gradovi*
199.486
251.900
126,3
1,66
2. Općine *
110.210
108.100
98,1
-0,15
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA – ukupno (1+2)
309.696
360.000
116,2
1,07
* 2001. godine Sveta Nedjelja bila je u skupini općina, a 2015. u skupini gradova (NN br. 86/2006.), što sa svoje strane u
planskoj godini znatno utječe na apsolutni i relativni porast udjela gradova, a opadanje ukupnog stanovništva općina i
njihova učešća u stanovništvu Županije.
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002., Statistička priopćenja Državnog zavoda za
statistiku u razdoblju 2001.-2007., „Demografska obilježja i projekcije Zagreba i njegove okolice, u okviru projekta
„Studija izvodljivosti i opravdanosti izgradnja cestovnog tunela kroz Medvednicu i pratećih objekata“, Građevinski
fakultet Zagreb, 2005.
Ostvareni mehanički prirast iz razdoblja 1991.- 2001. utjecao je na priljev u radni kontingent stanovništva,
a očekuje se da će nakon izlaska iz faze gospodarske regresije i problema privatizacije i restrukturiranja,
utjecati i na prirodni prirast stanovništva, nakon 2005.godine. Uz to, sve veći broj novodoseljenog
stanovništva prema Zagrebu preusmjeravat će se direktno na prostor Zagrebačke županije.
Do 2015. ukupan broj prisutnog stanovništva na području Županije planira se da će dostići 360.000
osoba, tj. kretat će se dinamičnijim stopama rasta od ostvarenih u razdoblju 1991.-2001. To će i dalje biti
dinamičnije od rasta zagrebačkog stanovništva. Pri tome će gradovi rasti po znatno većoj stopi (1,66) od
općina (-0,15), na što je uvelike utjecala činjenica prelaska Svete Nedelje u gradove, dok će se ukupno
stanovništvo na razini Županije u planskom razdoblju kretati po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 1,07.
U planskom razdoblju do 2015. godine najintenzivnije će demografski rasti područje grada Dugog Sela s
općinama Brckovljani i Rugvica, zatim Stupnik, Zaprešić s općinama Bistra i Brdovec te grad Sveta
Nedelja.
Glede općeg tipa kretanja stanovništva do 2015. za Županiju u cjelini planira se prelaženje s obilježja
regeneracije imigracijom u obilježje čiste ekspanzije imigracijom, tj. prirast stanovništva ubuduće bio bi
rezultat kako pozitivnog salda migracije, tako i prirodnog prirasta. Također se očekuje da će nova
regionalna politika u Hrvatskoj s ciljem uravnoteženijega razvoja na cjelokupnom hrvatskom prostoru, na
primjeru ove Županije, uskoro dati još zapaženije pozitivne rezultate. To će rezultirati smanjenjem
doseljavanja u Zagreb, odnosno na njegovo uže područje, u korist dinamičnijega demografskog i
ukupnog rasta i razvoja širega Zagrebačkog prostora, posebno razvoja srednjih, malih i manjih gradova i
inicijalnih razvojnih središta u okviru sociogospodarske odnosno funkcionalne regije Zagreba.
Ocjenjuje se da će najveći demografski rast i ukupnu pozitivnu preobrazbu doživjeti tzv. prijelazna,
naselja, do sada jače i slabije urbanizirana, posebno ona smještena između granica Grada Zagreba i
središnjih gradskih naselja u Županiji. Ovaj prostor tako će postati atraktivniji za gospodarske i druge
investitore, pa i za naseljavanje novog stanovništva. Zato se i ovim Planom stvaraju preduvjeti za
uvođenje većeg broja radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu različitih djelatnosti te
poljodjelstvu, rast zapošljavanja, a time i relativno smanjivanje dnevnih migracija prema Zagrebu.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 68
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
U sljedećoj tablici daje se prognoza stanovništva po gradovima i općinama Županije do 2015. godine,
proširena dugoročnom prognozom do 2031. godine:
Županija /
Gradovi/ Općine
Ukupan broj stanovnika
naselja popisa
Prognoza
Prognoza
Popis 2001.
2015.
2031.
Prosječne
stope rasta
Indeksi
2015./2001.
2031./2015.
2001.-2015.
2015.-2031.
Zagrebačka
županija
309.696
360.000
386.000
116,2
107,2
1,07
0,42
Gradovi – ukupno
199.486
251.900
273.300
126,3
108,5
1,66
0,54
Dugo Selo
14.300
23.000
26.000
160,8
113,0
3,46
0,77
Ivanić-Grad
14.723
16.300
17.000
110,7
104,3
0,75
0,25
Jastrebarsko
16.689
17.200
17.500
103,1
101,7
0,21
0,12
Samobor
36.206
40.400
43.800
111,6
108,4
0,81
0,48
Sveti Ivan Zelina
16.268
16.800
17.000
103,3
101,2
0,21
0,06
Velika Gorica
63.517
71.500
77.000
112,6
107,7
0,88
0,48
Vrbovec
14.658
16.700
17.000
113,9
101,8
0,94
0,12
Zaprešić
23.125
30.000
35.000
129,7
116,7
1,89
0,99
20.000
23.000
129,0
115,0
1,84
0,88
108.100
112.700
98,1
104,3
-0,15
0,25
-0,87
Sveta Nedelja*
Općine – ukupno
110.210
Bedenica
1.522
1.350
1.170
88,7
86,7
-0,83
Bistra
6.098
7.500
7.700
123,0
102,7
1,49
0,18
Brckovljani
6.816
9.000
11.000
132,0
122,2
2,00
1,25
Brdovec
10.287
12.250
13.500
119,1
110,2
1,25
0,60
Dubrava
5.478
5.680
5.700
103,7
100,4
0,28
0,00
Dubravica
1.586
1.630
1.650
102,8
101,2
0,21
0,06
Farkaševac
2.102
2.200
2.000
104,7
90,9
0,35
-0,58
Gradec
3.920
4.100
3.900
104,6
95,1
0,35
-0,32
Jakovlje
3.952
4.200
4.250
106,3
101,2
0,42
0,06
Klinča Sela
4.927
5.480
6.000
111,2
109,5
0,75
0,60
Kloštar Ivanić
6.038
7.100
8.000
117,6
112,7
1,19
0,77
Krašić
3.199
3.300
2.900
103,2
87,9
0,21
-0,80
Kravarsko
1.983
2.180
2.300
109,9
105,5
0,68
0,37
Križ
7.406
7.700
7.500
104,0
97,4
0,28
-0,19
Luka
1.419
1.500
1.450
105,7
96,7
0,42
-0,19
Marija Gorica
2.089
2.400
2.600
114,9
108,3
1,00
0,48
-0,73
Orle
2.145
2.250
2.000
104,9
88,9
0,35
Pisarovina
3.697
4.100
4.300
110,9
104,9
0,75
0,31
Pokupsko
2.492
2.600
2.500
104,3
96,2
0,28
-0,26
Preseka
1.670
1.700
1.580
101,8
92,9
0,14
-0,45
Pušća
2.484
2.760
3.000
111,1
108,7
0,75
0,54
Rakovec
1.350
1.420
1.200
105,2
84,5
0,35
-1,01
Rugvica
7.608
10.000
11.000
131,4
110,0
1,95
0,60
Stupnik
3.251
4.500
5.000
138,4
111,1
2,33
0,65
1.200
500
101,3
41,7
0,07
-5,30
Sveta Nedelja*
Žumberak
15.506
1.185
* 2001. godine Sveta Nedelja bila je u skupini općina, a 2015. u skupini gradova (NN br. 86/2006.), što u planskoj godini
znatno utječe na apsolutni i relativni porast udjela gradova, a opadanje ukupnog stanovništva općina i njihova učešća
u stanovništvu Županije. Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.
Prognoze: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije 2009. (N. A.).
Sastav ili struktura stanovništva čini populacijski okvir budućih kretanja razvoja gospodarstva,
djelatnosti predškolskog odgoja, osnovnog školstva, srednjih i visokih škola, zdravstva i socijalne skrbi,
umirovljeničkih kapaciteta i ukupne društvene brige o pojedinim dijelovima stanovništva odnosno
zadovoljavanju njihovih potreba.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 69
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Do 2015. godine planira se sljedeća struktura ukupnog stanovništva Županije:







mladež predškolske dobi (0-6 g.)
osnovnoškolske dobi (7-14 g.)
srednjoškolske dobi (15-19 g.)
visokoškolske dobi (20-24 g.)
radno sposobno stanovništvo (15+)
postradni dio stanovništva (Ž 60+; M 65+)
staro stanovništvo (60+ g.)
7,2 %
9,9 %
7,2 %
6,5 %
74,5 %
16,9 %
19,5 %
U odnosu na 2001., pogotovo na 1991., povećat će se udio radno sposobnog stanovništva, ali i mladog
stanovništva, a smanjiti udio starih iznad 60 godina. Županija će i dalje imati rezerve radno sposobnog
stanovništva koje bi se različitim stimulativnim mjerama za veće zapošljavanje i rast gospodarstva
trebalo znatno više radno angažirati i to na vlastitom prostoru.
Glede strukture stanovništva srednjoškolske i visokoškolske dobi kao osnove za planiranje kapaciteta u
tim djelatnostima, kao i planiranja zdravstva, ustanova za brigu o starijim osobama i drugih javnih
ustanova, treba imati na umu da je stanovništvo Županije te dobi do sada koristilo dio sadržaja različitih
javnih – društvenih djelatnosti na području Grada Zagreba. Kako je osnovni cilj ravnomjerniji razvoj na
cijelom prostoru Županije i rasterećenje Zagreba, to treba težiti daljnjoj izgradnji kapaciteta središnjih
funkcija na širem prostoru Županije, bliže mjestu stanovanja, naročito u manjim lokalnim središtima.“
3.4.2.
SUSTAV PLANIRANJA NASELJA
U odlomku koji prethodi tablicama koje daju prognoze broja stanovnika do 2015. godine po subregionalnim
područjima, a koji počinje riječima „U ustrojstvu prostora Zagrebačke županije“, riječi „prema prvim rezultatima
popisa 2001.“ zamjenjuju se riječima „prema konačnim rezultatima popisa 2001.“.
Tablice koje slijede nakon ovog odlomka u cijelosti se zamjenjuju sljedećim tablicama:
„SUBREGIONALNO PODRUČJE SAMOBORA
čije utjecajno i gravitacijsko područje čine sljedeće jedinice lokalne samouprave:
Grad/Općina
Površina
(km2)
250,73
UKUPAN BROJ STANOVNIKA
Popis 1991
Popis 2001.
Grad Samobor
35.017
36.206
Općina/ Grad
Sv.Nedelja*
41,43
12.988
15.506
Općina Stupnik
23,20
2.536
3.251
UKUPNO
315,36
50.541
54.963
* 2006. godine općina Sveta Nedelja dobila je status grada (NN 86/2006.)
Prognoza 2015.
40.400
20.000
4.500
64.900
SUBREGIONALNO PODRUČJE ZAPREŠIĆA
čije utjecajno i gravitacijsko područje čine sljedeće jedinice lokalne samouprave:
Grad/Općina
Grad Zaprešić
Općina Bistra
Općina Brdovec
Općina Dubravica
Općina Jakovlje
Općina Luka
Općina Marija Gorica
Općina Pušća
UKUPNO
Površina
2
(km )
52,60
52,74
37,27
20,46
35,71
17,17
17,10
18,20
251,25
UKUPAN BROJ STANOVNIKA
Popis 1991
Popis 2001.
20.720
5.512
8.762
1.519
3.819
1.373
1.923
2.273
45.901
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
23.125
6.098
10.287
1.586
3.952
1.419
2.089
2.484
51.040
Prognoza 2015.
30.000
7.500
12.250
1.630
4.200
1.500
2.400
2.760
62.240
II.1 - 70
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
SUBREGIONALNO PODRUČJE VELIKE GORICE
čije utjecajno i gravitacijsko područje čine sljedeće jedinice lokalne samouprave:
Grad/Općina
Grad Velika Gorica
Općina Kravarsko
Općina Orle
Općina Pokupsko
UKUPNO
Površina
2
(km )
328,65
58,03
57,61
105,73
550,02
UKUPAN BROJ STANOVNIKA
Popis 1991
Popis 2001.
56.884
1.842
2.214
2.703
63.643
63.517
1.983
2.145
2.492
70.137
Prognoza 2015.
71.500
2.180
2.250
2.600
78.530
SUBREGIONALNO PODRUČJE DUGOG SELA
čije utjecajno i gravitacijsko područje čine sljedeće jedinice lokalne samouprave:
Grad/Općina
Grad Dugo Selo
Općina Brckovljani
Općina Rugvica
UKUPNO
UKUPNO
BLIŽA
OKOLICA
ZAGREBA
Površina
2
(km )
52,22
71,14
93,73
217,09
1.335,72
UKUPAN BROJ STANOVNIKA
Popis 1991
Popis 2001.
Prognoza 2015.
9.969
4.802
4.922
19.693
14.300
6.816
7.608
28.724
23.000
9.000
10.000
42.000
179.778
204.864
247.670
SUBREGIONALNO PODRUČJE JASTREBARSKOG
čije utjecajno i gravitacijsko područje čine sljedeće jedinice lokalne samouprave:
Grad/Općina
Grad Jastrebarsko
Općina Klinča Sela
Općina Krašić
Općina Pisarovina
Općina Žumberak
UKUPNO
Površina
(km2)
226,50
77,64
69,40
145,00
110,17
628,71
UKUPAN BROJ STANOVNIKA
Popis 1991
Popis 2001.
17.895
4.537
3.855
4.207
1.899
32.393
16.689
4.927
3.199
3.697
1.185
29.697
Prognoza 2015.
17.200
5.480
3.300
4.100
1.200
31.280
SUBREGIONALNO PODRUČJE IVANIĆ-GRADA
čije utjecajno i gravitacijsko područje čine sljedeće jedinice lokalne samouprave:
Grad/Općina
Grad Ivanić-Grad
Općina
Kloštar Ivanić
Općina Križ
UKUPNO
UKUPAN BROJ STANOVNIKA
Popis 1991
Popis 2001.
Površina
(km2)
173,57
Prognoza 2015.
13.494
14.723
16.300
77,59
118,46
369,62
4.771
7.327
25.592
6.038
7.406
28.167
7.100
7.700
31.100
SUBREGIONALNO PODRUČJE VRBOVCA
čije utjecajno i gravitacijsko područje čine sljedeće jedinice lokalne samouprave:
Grad/Općina
Grad Vrbovec
Općina Dubrava
Površina
(km2)
159,05
115,18
UKUPAN BROJ STANOVNIKA
Popis 1991
Popis 2001.
13.303
5.511
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
14.658
5.478
Prognoza 2015.
16.700
5.680
II.1 - 71
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Općina Farkaševac
Općina Gradec
Općina Preseka
Općina Rakovec
UKUPNO
73,66
88,85
47,86
35,11
519,71
2.181
3.788
1.855
1.436
28.074
2.102
3.920
1.670
1.350
29.178
2.200
4.100
1.700
1.420
31.800
SUBREGIONALNO PODRUČJE SVETOG IVANA ZELINE
čije utjecajno i gravitacijsko područje čine sljedeće jedinice lokalne samouprave:
Grad/Općina
Grad Sveti Ivan
Zelina
Općina Bedenica
UKUPNO
UKUPNO
DALJA
OKOLICA
ZAGREBA
SVEUKUPNO
ZAGREBAČKA
ŽUPANIJA
UKUPAN BROJ STANOVNIKA
Popis 1991
Popis 2001.
Površina
(km2)
Prognoza 2015.
184,68
21,70
206,38
15.552
1.600
17.152
16.268
1.522
17.790
16.800
1.350
18.150
1.724,42
103.211
104.832
112.330
3.058,15
282.989
309.696
360.000
Izvori: Površina općina, gradova i Zagrebačke županije preuzeta iz materijala Državne geodetske uprave Republike
Hrvatske "Evidencija prostornih jedinica Republike Hrvatske - granice naselja Grada Zagreba i Zagrebačke županije",
Zavod za fotogrametriju Zagreb, 1999.; Knjige popisa stanovništva 1991. godine, Državni zavod za statistiku; Popis
stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.; Prognoza za 2015. po općinama i gradovima uzeta je
prema točki 3.4.1. ovog Plana.
Za potrebe planiranja razvoja komunalne infrastrukture slijede podaci planiranog broja kućanstava i
stanova za 2015. i 2031. godinu:
ZAGREBAČKA
ŽUPANIJA
Gradovi /Općine
2001.
2015.
Broj
Broj
kućanstastanovnika
va
Broj
stanova
2031.
Broj
Broj
kućanstastanovnika
va
Broj
stanova
Broj
Broj
kućanstastanovnika
va
Broj
stanova
Zagrebačka
županija - ukupno
309.696
94.313
120.867
360.000
109.115
140.416
386.000
116.792
149.987
Gradovi - ukupno
199.486
61.350
76.262
251.900
76.603
94.894
273.300
83.101
102.715
Dugo Selo
14.300
4.129
5.361
23.000
6.571
8.519
26.000
7.429
9.630
Ivanić-Grad
14.723
4.863
5.655
16.300
5.433
6.269
17.000
5.667
6.538
Jastrebarsko
16.689
5.097
7.235
17.200
5.212
7.478
17.500
5.303
7.609
Samobor
36.206
11.086
14.592
40.400
12.242
16.160
43.800
13.273
17.520
Sveti Ivan Zelina
16.268
4.841
7.265
16.800
4.941
7.636
17.000
5.000
7.727
Velika Gorica
63.517
19.848
23.170
71.500
22.344
26.481
77.000
24.063
28.519
Vrbovec
14.658
4.212
4.794
16.700
4.771
5.387
17.000
4.857
5.484
Zaprešić
23.125
7.274
8.190
30.000
9.375
10.714
35.000
10.938
12.500
20.000
5.714
6.250
23.000
6.571
7.188
110.210
32.963
44.605
108.100
32.512
45.522
112.700
33.691
47.272
1.522
424
525
1.350
375
466
1.170
325
403
Sveta Nedelja*
Općine - ukupno
Bedenica
Bistra
6.098
1.821
2.145
7.500
2.273
2.679
7.700
2.333
2.750
Brckovljani
6.816
1.833
3.529
9.000
2.432
4.737
11.000
2.973
5.789
Brdovec
10.287
3.054
3.744
12.250
3.603
4.537
13.500
3.971
5.000
Dubrava
5.478
1.691
2.198
5.680
1.775
2.272
5.700
1.781
2.280
Dubravica
1.586
483
697
1.630
494
709
1.650
500
717
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 72
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Farkaševac
2.102
621
802
2.200
647
846
2.000
588
769
Gradec
3.920
1.191
1.449
4.100
1.242
1.519
3.900
1.182
1.444
1.700
Jakovlje
3.952
1.216
1.564
4.200
1.273
1.680
4.250
1.288
Klinča Sela
4.927
1.453
1.804
5.480
1.612
2.030
6.000
1.765
2.222
Kloštar Ivanić
6.038
1.770
2.962
7.100
2.088
3.550
8.000
2.353
4.000
Krašić
3.199
1.018
1.607
3.300
1.065
1.650
2.900
935
1.450
Kravarsko
1.983
621
1.161
2.180
681
1.282
2.300
719
1.353
Križ
7.406
2.532
2.966
7.700
2.655
3.080
7.500
2.586
3.000
Luka
1.419
399
589
1.500
417
625
1.450
403
604
Marija Gorica
2.089
652
1.137
2.400
750
1.333
2.600
813
1.444
Orle
2.145
697
859
2.250
726
900
2.000
645
800
Pisarovina
3.697
1.100
1.831
4.100
1.206
2.050
4.300
1.265
2.150
Pokupsko
2.492
775
1.419
2.600
813
1.444
2.500
781
1.389
Preseka
1.670
531
712
1.700
548
739
1.580
510
687
Pušća
2.484
728
1.119
2.760
812
1.255
3.000
882
1.364
Rakovec
1.350
396
484
1.420
418
507
1.200
353
429
Rugvica
7.608
2.166
2.419
10.000
2.857
3.226
11.000
3.143
3.548
Stupnik
3.251
893
1.011
4.500
1.250
1.406
5.000
1.389
1.563
15.506
4.399
4.913
1.185
499
959
1.200
500
1.000
500
208
417
Sveta Nedelja*
Žumberak
* Od 2006. godine općina Sveta Nedelja je u skupini gradova (NN 86/2006).
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.
Prognoze: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije 2009. (N. A.).
3.5.1. PRIRODNA BAŠTINA I KRAJOBRAZ
A) UVJETI KORIŠTENJA ZA POSEBNO ZAŠTIĆENE DIJELOVE PRIRODE
Ispod podnaslova „Park prirode“, u retku pod rednim brojem 1. „Zapadni dio Medvednice“, ukupna površina od
22.826 ha zamjenjuje se brojkom 17.938, a površina u Zagrebačkoj županiji koja je iznosila 4.593 ha zamjenjuje
se brojkom 4.033.
U ovom se poglavlju dodaju uvjeti korištenja za dvije nove zaštićene prirodne vrijednosti. Poglavlje se mijenja na
sljedeći način:
Ispod podnaslova „Zaštićeni krajolik“ (koji izmjenom navedenom u Polazištima postaje „Značajni krajobraz“),
nakon rednog broja „19. Okić-grad – okolica“ dodaje se pod brojem 20. novi tekst koji glasi:
„20. NAZIV: Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru
 KATEGORIJA: značajni krajobraz
 POVRŠINA: 3.340,38 ha
 KRATAK OPIS ZAŠTIĆENOG OBJEKTA: Na ovom se području razlikuju tri cjeline: kompleks
poplavnih šuma hrasta lužnjaka – Turopoljski lug, zatim vlažne livade uz rijeku Odru te prirodni tok
rijeke Odre. Ova staništa se osobito ističu brojnošću i raznolikošću vrsta ptica.
Uvjeti uređenja i korištenja:
Područje zaštićenog krajolika čuvati, održavati i koristiti sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. Ne
poduzimati nikakve radnje koje bi oštetile zaštićeno područje. Utvrditi detaljne mjere zaštite, sukladno
važećim propisima.“
Ispod podnaslova „Spomenik prirode“, nakon rednog broja „22. Šupljak - tisa“ (koji gore navedenom izmjenom
postaje broj 23.) dodaje se pod brojem 24. novi tekst koji glasi:
„24. NAZIV: Hrast lužnjak u dvorištu škole u Rakitovcu
 KATEGORIJA: spomenik prirode - rijetki primjerak drveća
 KRATAK OPIS ZAŠTIĆENOG OBJEKTA: soliterno stablo starosti oko 85 godina, visine 18 metara,
promjera krošnje 22 metra.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 73
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Uvjeti uređenja i korištenja:
Na zaštićenom hrastu i u području zaštitne zone ne poduzimati radnje koje mogu prouzročiti promjenu ili
oštećenje hrasta.
Detaljne mjere zaštite utvrđene su sukladno Zakonu o zaštiti prirode i objavljene u „Glasniku Zagrebačke
županije”, broj 7/02.”
Ostali brojevi mijenjaju se sukladno navedenim izmjenama.
B) UVJETI KORIŠTENJA ZA EVIDENTIRANE DIJELOVE PRIRODE
Potpoglavlje “Popis evidentiranih dijelova prirode koje se predlaže štititi temeljem Zakona o zaštiti prirode“
dopunjuje se na sljedeći način:
Ispod podnaslova „Posebni rezervat - ornitološki“, nakon rednog broja „1. Črnec Rugvički (Rugvica)“ dodaje se,
pod rednim brojem 2, tekst koji glasi:
„2. Područje dijela korita rijeke Save (Rugvica)*“.
Uz navedeni tekst dodaje se fusnota koja glasi:
„Područje je evidentirano za zaštitu u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata Prostornim planom
uređenja Općine Rugvica, uz suglasnost nadležnog državnog tijela.“
Redni brojevi u nastavku mijenjaju se sukladno navedenoj izmjeni.
Ispod podnaslova „Spomenik prirode“, nakon rednog broja „24. Hrast lužnjak u Donjem Hruševcu (Kravarsko)“
dodaje se, pod rednim brojem 25. tekst koji glasi:
„24. Krški plato Medjame (Samobor)“.
U potpoglavlju „Valorizacija i uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode“, ispod podnaslova „Posebni
rezervat – ornitološki“, nakon teksta koji opisuje Črnec Rugvički dodaje se novi tekst koji glasi:

„Područje dijela korita rijeke Save (Rugvica)
Područje dijela korita rijeke Save od mosta s obilaznicom grada Zagreba do šljunčare Abesinija kod
Otoka Svibovskog razvijeno je stanište riječnih šljunkovitih sprudova, otoka i obala. Na tom staništu
obitava, između ostalih ptica, i najjača kolonija male čigre u Hrvatskoj. Stalno ili povremeno obitava još
nekoliko ugroženih vrsta: mala prutka, crna roda, orao štekavac i dr. Površina evidentiranog rezervata
iznosi oko 55 ha.
Uvjeti uređenja i korištenja:
Područje zaštititi sukladno Zakonu o zaštiti prirode, u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata. Ne
poduzimati nikakve zahvate koji bi mogli poremetiti sadašnje stanje i na taj način ugroziti opstanak
rijetkih ptičjih vrsta. Spriječiti sječu šumskih površina na području predloženog rezervata. Očuvati
sadašnji odnos šumaraka, šikara i vodenih površina, kako se ne bi poremetio vodeni režim. Spriječiti
spajanje otoka s obalom. Isključiti lov s ove površine kao i neposredne okoline. Zabraniti ribolov s otoka
u Savi. Spriječiti uznemiravanje ptica.“
U istom potpoglavlju „Valorizacija i uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode“, ispod podnaslova „Zaštićeni
krajolik“ (Značajni krajobraz), briše se naslov „Turopoljski lug i vlažne livade uz Odru južno od Veleševca (V.
Gorica)“, kao i tekst pod naslovom, a ispod podnaslova „Spomenik prirode“ briše se naslov „Hrast lužnjak u
dvorištu OŠ Rakitovec – Vukovina (Velika Gorica)” s pripadajućim tekstom.
Navedena evidentirana područja zaštićena su odlukama Županijske skupštine te se opisuju pod naslovom „Uvjeti
korištenja za posebno zaštićene dijelove prirode“.
U potpoglavlju „Valorizacija i uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode“, ispod podnaslova „Spomenik
prirode“, nakon teksta koji opisuje Hrast lužnjak u Donjem Hruševcu, dodaje se novi tekst koji glasi:

„Krški plato Medjame (Samobor)
Krški plato Medjame predstavlja jedinstvenu geomorfološku pojavu u panonsko - peripanonskoj
Hrvatskoj. Nalazi se kod sela Dubrava Samoborska, 3 km sjeverozapadno od Samobora. Riječ je o krškom
platou, ispresijecanom pukotinama, duž kojih je oblikovano niz jednostavnih podzemnih šupljina. U
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 74
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
naslagama dolomita, zbog tektonskih aktivnosti, došlo je do formiranja niza pukotina koje su širene
djelovanjem vode. Posebnost ovih krških fenomena su dugački otvori, obično s jednim kanalom i bez
većih odvojaka. Dio takvih otvora nastao je urušavanjem stropova iznad podzemnih proširenih šupljina.
Na platou se nalaze i brojna ulegnuća koja ukazuju na postojanje sličnih oblika u podzemlju.
Na platou Medjame nalazi se niz pukotina među kojima se ističe njih 5 (Duga jama, ponor Medjame, jama
jamica, Velika jaruga i jama Dubrava) koje su dostupne istraživanju. Speleobotaničkim istraživanjima u
ponoru Medjame otkriveno je 27 vrsta biljaka, od čega je 9 vrsta paprati, dok je mikroklimatskim
mjerenjima utvrđena niža temperatura i veća vlažnost zraka nego na površini. Najveća prijetnja ovom
lokalitetu je ilegalno odlaganje otpada.
Uvjeti uređenja i korištenja:
Krški plato Medjame treba, zbog jedinstvenosti te zbog ekološke, znanstvene i odgojno obrazovne
vrijednosti, predvidjeti za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, u kategoriji geomorfološkog
spomenika prirode.“
C)
UVJETI KORIŠTENJA ZA OSOBITO VRIJEDNE PREDJELE
PRIRODNI I KULTIVIRANI KRAJOBRAZ
Potpoglavlje “Popis evidentiranih osobito vrijednih predjela koji će se štititi prostorno planskim mjerama“
dopunjuje se na sljedeći način:
Ispod podnaslova „Osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz“ dopunjuje se tekst u zagradi pod rednim brojem
4. „Dolina rijeke Krapine“ na način da se iza riječi „Zaprešić“ i „Bistra“ dodaje zarez te riječ „Jakovlje*“.
Uz navedeni naziv Općine dodaje se i fusnota koja glasi:
„Područje osobito vrijednog predjela doline rijeke Krapine prošireno je na područje Općine Jakovlje u
postupku izrade i donošenja Prostornog plana uređenja Općine Jakovlje, a uz suglasnost nadležnog
državnog tijela.“
Navedeni naziv Općine Jakovlje dodaje se i u zagradi uz opis Doline rijeke Krapine u sljedećem potpoglavlju
„Valorizacija i uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele“.
Ispod istog podnaslova „Osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz“, nakon rednog broja 14. dodaje se pod
rednim brojevima 15. i 16. novi tekst koji glasi:
„15. Područje potoka Bistraca i jezera Bobovica (Samobor)
16. Pašnjak Deli (Kloštar Ivanić).“
Ostali brojevi mijenjaju se sukladno navedenim izmjenama.
U potpoglavlju „Valorizacija i uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele“, ispod podnaslova „Osobito vrijedan
predjel – prirodni krajobraz“, nakon teksta koji opisuje Padine Nedeljskog brega i Nedeljsko polje dodaje se novi
tekst koji glasi:

„Područje potoka Bistraca i jezera Bobovica (Samobor)
Područje potoka Bistraca i jezera Bobovica obuhvaća nekaptirani izvor u šumi u neposrednoj blizini
naselja Lug Samoborski, prirodno korito potoka koje prolazi kroz naselje i umjetno jezero u Bobovici.
Područje je djelomično obraslo prirodnom vegetacijom vodenih i vlažnih staništa i stalno je ili povremeno
područje rasprostiranja nekih vrsta ptica močvarica, riba i vodozemaca.
Uvjeti uređenja i korištenja:
Zbog očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti kojima se odlikuje, ovo područje treba očuvati u
prirodnom stanju i s njim postupati na način da se u najvećoj mjeri očuvaju njegove prirodne vrijednosti.

Pašnjak Deli (Kloštar Ivanić)
Područje pašnjaka Deli obuhvaća površinu od oko 200 ha, a nalazi se na području Općine Kloštar Ivanić,
između naselja Čemernica Lonjska, Ščapovec i Lipovec Lonjski, uz staro korito rijeke Lonje. Područje
pašnjaka Deli od davnina se koristi kao zajednička pašnjačka površina koju lokalno stanovništvo koristi
za potrebe ispaše stoke. Funkcija pašnjaka održala se sve do danas. Na području pašnjaka ističu se dva
tipa staništa: Vlažne livade Srednje Europe i Mezofilne livade Srednje Europe, od kojih su ugroženi samo
neki podstanišni tipovi. Tradicionalni način ispaše jedan je od osnovnih razloga očuvanja bioraznolikosti
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 75
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
područja. Stoka na pašnjaku održava travnjačku vegetaciju i sprječava zarastanje pašnjaka te pojavu
alohtonih vrsta.
Uvjeti uređenja i korištenja:
Zbog rijetkosti ovakvih pašnjaka u Europi pa i u Hrvatskoj, potrebno je očuvati navedeno područje od
prenamjene. Provesti dodatna istraživanja staništa te prisutnih vrsta, na osnovu kojih će se precizno
kartirati staništa i propisati mjere zaštite.“
U potpoglavlju “Popis evidentiranih osobito vrijednih predjela koji će se štititi prostorno planskim mjerama“, ispod
podnaslova „Osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz“, nakon rednog broja „25. Područje padina Plešivice
(Jastrebarsko)“ dodaje se, pod rednim brojem 26, tekst koji glasi:
„26. Područje padina Martin Brega (Dugo Selo)*“
Uz navedeni tekst dodaje se fusnota koja glasi:
„Područje je evidentirano kao osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz
uređenja Grada Dugog Sela, uz suglasnost nadležnog državnog tijela.“
Prostornim planom
U potpoglavlju „Valorizacija i uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele“, ispod podnaslova „Osobito vrijedan
predjel – kultivirani krajobraz“, nakon teksta koji opisuje Područje padina Plešivice dodaje se novi tekst koji glasi:

„Područje padina Martin Brega (Dugo Selo)
Područje padina Martin Brega s vinogradima i voćnjacima, površine oko 150 ha, evidentirano je kao
osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz. To su blage padine, razvedenog reljefa, visoke pejsažne
vrijednosti u slici grada i njegovog neposrednog okoliša, koje predstavljaju prvenstveno padine s
vinogradima i malim klijetima, šume, te doline povremenih potoka. Značaj, ljepota i atrakcija Martin Brega
predstavlja vrijednost ne samo za stanovnike Dugog Sela nego i šireg područja u regiji. Područje se štiti
mjerama prostornog plana uređenja i planovima užeg područja.
Uvjeti uređenja i korištenja:
Padine Martin Brega treba štititi, prije svega, očuvanjem sadašnje namjene površina, načina korištenja i
gospodarenja te veličina čestica, kao i očuvanjem estetskih i prirodnih kvaliteta međuodnosa kultiviranih
krajobraza prema naseljima, vodotocima i naročito prema nepokretnim kulturnim dobrima, u zonama
ekspozicije.“
Na kraju poglavlja 3.5.1. Prirodna baština i krajobraz, iza poglavlja C) Uvjeti korištenja za osobito vrijedne
predjele, prirodni i kultivirani krajobraz, dodaje se novo poglavlje koje glasi:
„D) EKOLOŠKA MREŽA
Uredbom o proglašenju ekološke mreže („Narodne novine“, broj 109/07) proglašena je ekološka mreža
Republike Hrvatske sa sustavom ekološki značajnih područja i ekoloških koridora s ciljevima očuvanja i
smjernicama za mjere zaštite koje su namijenjene održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja
ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti.
Ovim se Planom utvrđuje da područje obuhvata Plana, dakle područje Zagrebačke županije, zadire u
područje ekološke mreže. Sukladno podacima iz Pregledne karte područja ekološke mreže RH, koja je
sastavni dio Uredbe, u kartografski prikaz 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora I. ovog Plana ucrtana su
međunarodno važna područja za ptice, kao i važna područja za divlje svojte i staništa.
Na području Zagrebačke županije riječ je o sljedećim područjima:
MEĐUNARODNO VAŽNA PODRUČJA ZA PTICE
(poligoni u mjerilu 1:100.000)
BR.
*
ŠIFRA
NAZIV PODRUČJA
SMJERNICE ZAŠTITE
1.
HR1000001
Pokupski bazen
1; 2; 4; 5; 6; 7; 8; 9; 4000
2.
HR1000002
Sava kod Hruščice (s okolnim
šljunčarama)
5; 6; 10; 11
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 76
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
3.
HR1000003
Turopolje
2; 4; 5; 6; 7; 9; 4000
4.
HR1000007
Hrvatsko zagorje
8; 9; 121; 122; 123; 125;127
5.
HR1000009
Ribnjaci uz Česmu (Siščani, Blatnica,
Narta i Vukšinac)
1; 7; 8; 4000
*Smjernice zaštite sastavni su dio Uredbe i navode se u cijelosti na kraju ovog poglavlja. Redni brojevi u tablicama
područja (stupac: smjernice zaštite) koji se navode uz svako pojedino područje odgovaraju rednim brojevima
smjernica u tablici.
VAŽNA PODRUČJA ZA DIVLJE SVOJTE I STANIŠNE TIPOVE
(poligoni u mjerilu 1:100.000)
BR.
*
ŠIFRA
NAZIV PODRUČJA
SMJERNICE ZAŠTITE
1.
HR2000414
Izvorišno područje Odre
30; 100 - 107; 115 – 119
2.
HR2000415
Odransko polje
30; 100-107; 109; 110
3.
HR2000440
Ribnjaci Vukšinac i Siščani
1; 7; 26; 29; 31
4.
HR2000442
Česma 1
Rezervat šumske vegetacije
5.
HR2000443
Česma 2
Rezervat šumske vegetacije
6.
HR2000444
Varoški Lug
7.
HR2000445
Varoški Lug - šuma 1
121; 122; 123; 125; 126; 127; 128;
Ostalo: zoološki rezervat
Rezervat šumske vegetacije
8.
HR2000446
Varoški Lug - šuma 2
Rezervat šumske vegetacije
9.
HR2000449
Ribnjaci Crna Mlaka
10.
HR2000451
Ribnjaci Pisarovina
1; 7; 26; 29; 31; Ostalo: ornitološki
rezervat
100-104; Ostalo: održavati staništa
11.
HR2000465
Žutica
12.
HR2000583
Medvednica
13.
HR2000586
Žumberak Samoborsko gorje
14.
HR2000587
Dolina potoka Slapnica
5; 100-104; 107; 121; 122; 123; 125; 126;
128; 129
5; 29; 30; 100 - 104; 107; 4000; E.4.4.3.17 za dio područja; Ostalo: park
prirode; rezervat šumske
18; 30; 115 - 118; 121; 123; 126; 127;
128; 129; E.7.4.3.-17; Ostalo: park
prirode; održavati travnjačka staništa
5; 100 – 107
15.
HR2000588
Japetić
121; 124; 126; 127; 128
16.
17.
HR2000589
HR2000615
Stupnički lug
Livade uz vodotok Vuna
17; Ostalo: rezervat šumske vegetacije
30; 115-119
18.
HR2000631
Odra
100-107
19.
HR2000642
Kupa
20.
HR2000780
Klinča sela
10; 102; 105; 106; 107; 109; 110; 140;
Ostalo: zabraniti lov živim mamcima;
sačuvati reofilna staništa I područja s
bržim tokom; zaštititi mrijesna staništa;
uvesti režim ulovi i pusti za Hucho
hucho I Thymallus thymallus
18; 30; 115 – 119
21.
HR2001029
Poljana Čička
30; 100-107
22.
HR2001031
Odra kod Jagodna
101; 102; 107; 109
23.
HR2001032
Sava - kod Zaprešića
101-103; 107; 112
24.
HR2001033
Savršćak - šljunčare
100 - 104; 107
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 77
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
25.
HR2001070
Sutla
26.
HR2001116
Sava
5; 10; 102; 105; 106; 107; 109 Ostalo:
zabraniti ribolov živim mamcima;
sačuvati reofilna staništa i područja s
bržim tokom
5; 10; 100 - 107; 109 – 112
27.
28.
HR2001121
HR2001139
Sava - Podsused
Okičnica - Šikare
100 - 106; Ostalo: ornitološki rezervat
18; 30; 115 – 119
29.
HR2001140
Vidalin
18; 30; 115 – 119
*Smjernice zaštite sastavni su dio Uredbe i navode se u cijelosti na kraju ovog poglavlja. Redni brojevi u tablicama
područja (stupac: smjernice zaštite) koji se navode uz svako pojedino područje odgovaraju rednim brojevima
smjernica u tablici.
Osim navedenih Važnih područja za divlje svojte i stanišne tipove većih površina, koji su u mjerilu ovog
Plana prikazani kao poligoni, na karti 3.1. označena su i manja područja točkastim simbolima. Riječ je o
sljedećim područjima, kojima navodimo samo šifre i nazive:
VAŽNA PODRUČJA ZA DIVLJE SVOJTE I STANIŠNE TIPOVE
(točkasti simboli u mjerilu 1:100.000)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
ŠIFRA
NAZIV PODRUČJA
HR2000045
HR2000213
HR2000223
HR2000230
HR2000240
HR2000247
HR2000267
HR2000271
HR2000287
HR2000299
HR2000336
HR2000341
HR2000343
HR2000344
HR2000345
HR2000347
HR2000348
HR2000349
HR2000350
HR2000357
HR2000502
HR2000503
HR2000507
HR2000531
HR2000538
HR2000539
HR2000540
HR2000541
HR2000542
HR2000670
HR2000760
HR2000762
HR2000797
HR2000798
HR2000799
HR2000800
HR2000801
HR2000810
HR2000811
HR2000812
HR2000819
HR2000820
HR2000821
HR2000822
HR2000823
Cret uz potok Jarek
Bužasta škulja
Grgosova špilja
Jama Cepinka
Jama kod Katuna
Jama Koprivnica
Jama na Rtiću iznad strane
Jama Ostrišnjak
Jama u Miljevoj dragi
Domagovićka šuma
Pušina
Špilja Grabovnik
Špilja Lisina
Špilja Mikulićka
Špilja pod Vrajinim stijenama
Špilja u Borutki iza Ušivaka
Špilja Vrelo pod Strašnim stranama
Špilja Vrulje
Špilja Vučak
Vranjačka špilja
Samoborsko gorje - Ludvić potok
Samobor - Palačnik
Samoborsko gorje – Višnjevec
Novo Čiče
Kekići
Cret Bara
Kumićevac - livade
Stojdraga i Vlaški gaj - livade
Novakuša
Cret Dubravica
Židovske kuće
Špilja Provala
Bregana Pisarovinska
Gustelnica - potok Rečica
Gornji Hruševec – potok Kravarščica
Donji Hruševec - potok
Vukomeričke gorice - Žgurić brdo
Jamnička kiselica
Cvetnić brdo
Lijevo Sredičko
Žumberak - Kupčina Žumberačka
Žumberak - Žanamarija - Svilnica
Žumberak - Skok
Žumberak - Jarak
Žumberak - Talani
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 78
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
46.
47.
48.
49.
HR2000824
HR2000969
HR2001087
HR2001108
Žumberak - Osovlje - Blate
Ludvić potok - izvor
Smerovišće
Markovčak
U nastavku se daju smjernice zaštite za sva navedena područja, koje su sastavni dio Uredbe:
Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže
broj
1
Osigurati poticaje šaranskim ribnjacima za očuvanje ornitološke vrijednosti
2
U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište
3
Provoditi mjere očuvanja biološke raznolikosti u šumama (P)
4
Pažljivo provoditi melioraciju
5
Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka
6
Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke
7
Regulirati lov i sprječavati krivolov
8
Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom
9
Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo
10
Osigurati pročišćavanje otpadnih voda
11
Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti
12
Restaurirati vlažne travnjake
13
Prilagoditi rad HE zbog ubalažavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja
14
Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste
15
Održavati pašnjake
16
Očuvati seoske mozaične krajobraze
17
Moguće je provoditi šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu uz posebno dopuštenje
Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode
18
Sprječavati zaraštavanje travnjaka
19
Osigurati poticaje za načine košnje koji ne ugrožavaju kosce (Crex crex)
20
Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste
21
Zaštititi područje temeljem Zakona o zaštiti prirode
22
Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama
23
Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala
24
Osigurati poticaje solanama za očuvanje ornitološke vrijednosti
25
Ograničiti sidrenje
26
Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta
27
Pažljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana)
28
Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe
29
Odrediti kapacitet posjećivanja područja
30
Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP)
31
Regulirati akvakulturu
32
Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima
33
Zaštititi područje u kategoriji posebnog rezervata
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 79
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama
stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje
stanišnih tipova
1000
A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa
100
Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju
101
Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak
staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta
102
Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za
opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta
103
Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa
104
Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa
105
Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i
povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno
poplavljivanje rukavaca i dr)
106
Očuvati povezanost vodnoga toka
107
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme
108
Sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju
109
Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to
nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja
110
U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao
prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju
111
Vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a
izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama
112
Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova
2000
B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine
113
Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju
114
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme
3000
C-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare
115
Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz
prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva
116
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme
117
Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije
(sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.)
118
Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka
119
Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova,
vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni
120
Poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorskim
travnjačkim područjima
4000
E. Šume
121
Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma
122
Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati
manje neposječene površine
123
U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske
rubove
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 80
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
124
125
126
127
128
129
U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na
fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice
U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških
kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme
U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito
stabala s dupljama
U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te
sustavno praćenje njihova stanja (monitoring)
Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu
koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina
obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni
tipovi
5000
F.-G. More i morska obala
130
Očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana
131
Osigurati pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more
132
133
135
Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme
Provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja
širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda
Sanirati oštećene dijelove morske obale gdje god je to moguće
136
Ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju
6000
H. Podzemlje
137
138
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme
Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze
139
Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini
140
Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode
141
Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata
142
Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u
speleološkim objektima
143
Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su
nepovoljni“.
134
Na kraju poglavlja 3.5.1. Prirodna baština i krajobraz, iza novog poglavlja D) Ekološka mreža, dodaje se poglavlje
E) koje glasi:
„E) KARTA STANIŠTA, UGROŽENI I RIJETKI STANIŠNI TIPOVI
Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o
mjerama za očuvanje stanišnih tipova („Narodne novine“, broj 7/06) propisane su vrste stanišnih tipova,
oblik, sadržaj i način korištenja karte staništa, ugroženi i rijetki stanišni tipovi koje je potrebno očuvati u
povoljnom stanju, te mjere za očuvanje ugroženih i rijetkih stanišnih tipova u povoljnom stanju.
Vrste stanišnih tipova na području Republike Hrvatske navedene su u dokumentu „Nacionalna
klasifikacija staništa“, koji je sastavni dio Pravilnika. Prema navedenom dokumentu izrađena je Karta
staništa, koja se kao GIS baza podataka čuva i dopunjuje u Državnom zavodu za zaštitu prirode. Izvod iz
Karte staništa za područje Zagrebačke županije dostavljen je stručnom izrađivaču ovih Izmjena i dopuna
Plana u digitalnom obliku, kao GIS baza podataka o rasprostranjenosti stanišnih tipova na području
Zagrebačke županije. U nastavku se daje grafički prikaz Karte staništa za područje Zagrebačke županije,
na način da se prikazuju samo osnovne kategorije stanišnih tipova. Potpuna i detaljna klasifikacija
staništa sastavni je dio GIS baze podataka prostornog uređenja Zagrebačke županije.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 81
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Slika: Karta staništa za područje Zagrebačke županije
Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, svibanj 2009.
Ugroženi i rijetki stanišni tipovi
Sukladno navedenom Pravilniku, dokumentom prostornog uređenja obvezno se utvrđuje prisutnost
ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na području za koje se izrađuje Plan, utvrđuje njihovo stanje
očuvanosti te određuju mjere njihova očuvanja.
Ugroženi stanišni tipovi su oni koji nisu u povoljnom stanju i/ili im prijeti nestanak na području Republike
Hrvatske, te oni stanišni tipovi koje je potrebno očuvati u povoljnom stanju temeljem obveza preuzetih
međunarodnim sporazumima.
Stanišni tip je u povoljnom stanju, ako:
– je njegovo prirodno područje rasprostranjenosti i površina koju pokriva stabilna ili se povećava,
– postoji, i u skoroj budućnosti će se vjerojatno održati, specifična struktura i funkcije nužne za
njegov dugoročni opstanak,
– je zajamčeno povoljno stanje njegovih značajnih bioloških vrsta.
Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, ovim se Planom utvrđuje prisutnost sljedećih
ugroženih i rijetkih staništa koja zahtijevaju provođenje mjera očuvanja na području Zagrebačke županije:
* ugroženi su samo pojedini stanišni podtipovi unutar navedene klase staništa
*C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) – Pripadaju razredu MOLINIOARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su
rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.
*C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928) – Pripadaju razredu
MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedene zajednice predstavljaju najkvalitetnije livade
košanice razvijene na površinama koje su često gnojene i kose se dva do tri puta godišnje. Ograničene
su na razmjerno humidna područja od nizinskog do gorskog vegetacijskog pojasa.
C.2.4. Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci (Red AGROSTIDETALIA STOLONIFERAE Oberd. 1967) –
Navedenoj zajednici pripadaju vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci nizinskog vegetacijskog pojasa.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 82
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
*D.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA
PURPUREAE M. Moor 1958) – Skup staništa i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih šikara koji se
formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora.
*D.1.2. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva (Red PRUNETALIA SPINOSAE
R. Tx. 1952) – Pripadaju razredu RHAMNO-PRUNETEA Rivas-Goday et Borja Carbonell 1961. To je skup
više manje mezofilnih zajednica pretežno kontinentalnih krajeva, izgrađenih prvenstveno od pravih
grmova (Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Euonymus europaeus, Prunus spinosa i dr.) i djelomično
drveća razvijenih u obliku grmova (Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Acer campestre i sl.).
Razvijaju se kao rubni, zaštitni pojas uz šumske sastojine, kao živica između poljoprivrednih površina, uz
rubove cesta i putova, a mjestimično zauzimaju i velike površine na površinama napuštenih pašnjaka.
E.1.1. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930)
E.1.2. Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931)
*E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (Sveze Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i Alnion
glutinosae Malcuit 1929) – Poplavne šume srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih
položaja, na tlima koja su periodično plavljena tijekom godišnjeg visokog vodostaja rijeka, ali su inače
dobro ocijeđena i prozračna u vrijeme niskog vodostaja.
E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju redu
ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela
jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus
laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su
razmjerno kratko vrijeme.
E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958)
Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928.
Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata
poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični
grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski
prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.
E.3.2. Srednjoeuropske šume hrasta kitnjaka, te obične breze (Sveze Quercion robori-petraeae Br.-Bl.
1932 i Castaneo-Quercion petreae (Soo 1962) Vukelić 1990) – Pripadaju razredu QUERCETEA ROBORIPETRAEAE Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i redu QUERCETALIA ROBORI-PETRAEAE R. Tx. (1931) 1937). Šume
hrasta kitnjaka, a ponekad i hrasta lužnjaka, i jedne ili obje vrste hrasta s bukvom, u kojima dolazi velik
broj subatlantskih i submeridionalnih acidofilnih vrsta. Razvijene su u središnjem i južnosredišnjem
dijelu Europe izvan glavnog areala sveze Quercion koji je pod atlantskim utjecajem. S njima su udružene i
hrastove acidofilne šume zapadnohercinijskog lanca i njegovog ruba, razvijene pod utjecajem atlantske
klime kao supstitucijske šume za svezu Luzulo-Fagion zbog zajedničkih vrsta i sličnosti u izgledu.
E.3.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šume (Sveza Quercion pubescenti-petreae Br.-Bl. 1932) –
Pripadaju unutar razreda QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937 redu QUERCETALIA PUBESCENTIS
Klika 1933.
E.4.2. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šume (Sveza Luzulo-Fagion Lohm. et R. Tx. in R. Tx. 1954) –
Pripadaju unutar razreda QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937 redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl.
in Pawl. et al. 1928.
E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume (Podsveza Lamio orvalae-Fagenion Borhidi ex Marinček
et al. 1993) – Pripadaju unutar razreda QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937 i reda FAGETALIA
SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928 svezi Aremonio-Fagion (Ht. 1938) Borhidi in Tarok et al. 1989.
E.5.1. Panonske bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum "pannonicum") – Šume ovoga tipa rastu na gorama
savsko-dravskog međurječja (Ravna Gora, Ivanščica, Strahinjščica, Medvednica, Papuk). Floristički se od
dinarskih bukovo-jelovih šuma razlikuju najviše siromašnijim flornim sastavom, a ekološki najviše po
tome što rastu na dubokim distričnim tlima na silikatnoj podlozi.
Mjere očuvanja ugroženih i rijetkih staništa
Mjere očuvanja ugroženih i rijetkih staništa navode se u Odredbama za provođenje ovog Plana. Navedene
mjere utvrđene su u uvjetima zaštite prirode, koje je izdalo Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode,
u ožujku 2009. godine.““
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 83
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
3.5.2. KULTURNA BAŠTINA
B) SISTEMATIZACIJA KULTURNIH DOBARA PO VRSTAMA I PODVRSTAMA
Poglavlje se mijenja na sljedeći način:
Nakon rednog broja 5. „Povijesno-memorijalna područja i obilježja - spomenik, mjesto i obilježje vezano uz
povijesne događaje i osobe, groblja i grobne građevine“ dodaje se tekst koji glasi:
„6.0. Područja kulturnog krajolika.“
7.0. Pokretna kulturna dobra
8.0. Nematerijalna kulturna baština
C) KULTURNA DOBRA NACIONALNOG I REGIONALNOG ZNAČENJA
Nakon prvog odlomka, a prije tablica, dodaje se tekst koji glasi:
„U tablicama su sistematizirana kulturna dobra po vrstama i statusu zaštite (upis u Registar kulturnih
dobara, odnosno zaštita Rješenjem o preventivnoj zaštiti) prema podacima iz dokumentacije Ministarstva
kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Zagrebu, u studenom 2009.
godine.“
Sve tablice u ovom poglavlju zamjenjuju se novim tablicama, kako slijedi:
1.0. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA
1.1. GRADSKIH OBILJEŽJA
GRAD
1
2
3
4
5
6
Ivanić Grad
Jastrebarsko
Sveti Ivan Zelina
Samobor
Velika Gorica
Vrbovec
Nacionalno
Regionalno
značenje
R
R
R
N
R
R
Z-2709
Z-2629
Z-3532
R 119
Z-4188
Z-3533
N/R
R
R
R
R
R
R
R
R
RJEŠENJE O ZAŠTITI
P-3506
evidentirano
evidentirano
Z-3650
Z-3648
Z-4000
P-1660
P-2489
RJEŠENJE O ZAŠTITI
1.2. GRADSKO-SEOSKIH OBILJEŽJA
1
2
3
4
5
6
7
8
NASELJE
Sveta Nedelja
Gradec
Kloštar Ivanić
Krašić
Križ
Velika Gorica
Dugo Selo
Velika Gorica
GRAD/OPĆINA
Sveta Nedjelja
Gradec
Kloštar Ivanić
Krašić
Križ
Velika Mlaka
Dugo Selo
Vukovina
1.3. SEOSKIH OBILJEŽJA
NASELJE
GRAD/OPĆINA
N/R
RJEŠENJE O ZAŠTITI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Dugo Selo
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
R
R
N
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
Velika Ostrna
Gorica Svetojanska
Orešje Okićko
Ivančići
Petrovina
Plešivica
Prilipje
Slavetić
Vranov Dol
Beder
Brezovac Žumberački
Cerovica
Golubići
Klake
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 84
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
42.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
Kravljak
Konšćica
Selce Žumberačko
Višnjevec Podvrški
Biškupec Zelinski
Kalinje
Buševec
Donja Lomnica
Dubranec
Gustelnica
Kuće
Mraclin
Ščitarjevo
Novo Čiče
Topolovec
Poljanica Bistranska
Mostari
Bolč
Gonjeva
Novo Selo Okićko
Poljanica Okićka
Barovka
Begovo Brdo Žumberačko
Brezarić
Dol Pribićki
Hrženik (Krnežići, Mađeruhi)
Kolići
Radina Gorica
Konjarić Vrh
Rude Pribićke
Medven Draga
Čunkova Draga
Pluska
Marija Gorica
Bukevje
Lučelnica
Cernik
Drašći Vrh
Glušinja
Grič
Javor
Jezernice
Jurkovo Selo
Kalje
Mrzlo Polje Žumberačko
Petričko Selo
Sopote
Sošice
Stupe
Tomaševci
Visoće
Višći Vrh
Žamarija
Žumberak
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Vrbovec
Bistra
Dubrava
Farkaševac
Klinča sela
Klinča Sela
Klinča Sela
Krašić
Krašić
Krašić
Krašić
Krašić
Krašić
Krašić
Krašić
Krašić
Krašić
Krašić
Luka
Marija Gorica
Orle
Pisarovina
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
P-2851
evidentirano
P-2455
P-2454
P-2456
Z-3258
P2569
P-2457
evidentirano
P-3193
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
2.0. POVIJESNA GRAĐEVINA I SKLOP ILI DIO GRAĐEVINE S OKOLIŠEM
2.1. STARI GRADOVI
STARI GRAD
NASELJE
GRAD/OPĆINA
1.
Turen
Draga Svetojanska
Jastrebarsko
N/
R
R
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Okić
Samobor
Lipovec
Zelingrad
Kekić gradina Žumberak-Siechelberg
Tušćak
Sv.Martin p/Okićem
Samobor
Veliki Lipovec
Sveti Ivan Zelina
Žumberak
Kravljak
Samobor
Samobor
Samobor
Sveti Ivan Zelina
Žumberak
Samobor
R
N
R
R
R
R
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
UP/I-612-08/0905/0384
Z-3835
Z-3834
Evidentirano
Z-3917
P-766
Z-1137
II.1 - 85
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
2.2. VOJNE GRAĐEVINE
GRAĐEVINA
1.
2.
3.
Straža 'patrolnica'
Kula nekadašnjeg kaštela
Kaštel Lukavec
NASELJE
GRAD/OPĆINA
Križ
Vrbovec
Lukavec
Križ
Vrbovec
Velika Gorica
NASELJE
GRAD/OPĆINA
Gornja Bistra
Božjakovina
Prečec
Brckovljani
Božjakovina
Gornji Laduč
Prigorje Brdovečko
Rozga
Gradec
Posavski Bregi
Ivanić Grad
Jakovlje
Crna Mlaka
Cerovica
Slavetić
Jastrebarsko
Strmac Pribićki
Kraj Donji
Marija Gorica
Jamnica Pisarovinska
Gornja Pušća
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Lug Samoborski
Bregana
Mirnovec
Samobor
Samobor
Kerestinec
Sveta Nedjelja
Brezje Samoborsko
Sveta Nedjelja
Sveta Helena
Nespeš
Sveti Ivan Zelina
Donja Zelina
Donja Topličica
Donja Drenova
Žitomir
Sveti Ivan Zelina
Biškupec Zelinski
Donja Lomnica
Vukovina
Staro Čiče
Velika Gorica
Velika Mlaka
Kurilovec
Kurilovec
Kućari
Vrbovec
Vrbovec
Zaprešić
Lužnica
Tupčina
Luka
Bistra
Brckovljani
Brckovljani
Brckovljani
Brckovljani
Brdovec
Brdovec
Dubravica
Gradec
Ivanić Grad
Ivanić Grad
Jakovlje
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Krašić
Marija Gorica
Marija Gorica
Pisarovina
Pušća
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Vrbovec
Vrbovec
Vrbovec
Zaprešić
Zaprešić
Žumberak
Luka
N/
R
R
R
N
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
Evidentirano
Z-3161
Z-1722
N/
R
N
R
R
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
Z-1896
Evident.
Evident.
Z-3414
evidentirano
Z-2255
Z-2251
P-3377
Z-3112
Z-1572
P-2043
Z-2440
Z-3034
P-3039
Z-2254
Z-1574
Z-2067
Z-3841
Z-3525
Z-2631
P-3449
Z-1721
R-655
P-2333
Z-1417
R -808
Z-1779
Z-1468
Z-1467
R-651
Z-1720
Z-1456
Z-1457
Z-1455
Z-3831
Z-3832
Z-3653
Z-3651
Z-3942
Z-2066
Z-3925
Z_2065
P-3069
Z-1894
Z-4246
Z-4250
P-2061
P-3179
P-2559
P-3289
Z-2253
Z-2352
Z-2531
Z-2072
Z-2789
Z-3926
P-3066
2.3. CIVILNE GRAĐEVINE:
2.3.1. stambene zgrade
GRAĐEVINA
1. Dvorac Oršić
2. Dvorac Drašković
3. Kurija zagrebačkog nadbiskupa
4. Kurija Stančić
5. Kurija Blahimira Draškovića
6. Dvorac Vranyczany-Dobrinović
7. Dvorac Januševac
8. Stari župni dvor
9. Biskupski dvorac
10. Župni dvor
11. Kuća Kundek
12. Dvorac Oršić
13. Dvorac Zwilling
14. Posjed s kurijom i 3 gospod.zgr.
15. Dvorac Oršić
16. Dvorac Erdödy
17. Kompleks GK biskupskog dvorca
18. Kurija i gospodarska zgrada
19. Kuća Krulc
20. Župni dvor
21. Kurija Rauch
22. Dvorac Livadić (Muzej grada)
23. Vila Allnoch
24. Kurija Bučar
25. Kurija Praunsperger-Bošnjak G. Kraj
26. Balagovi dvori
27. Kurija Kiepach
28. Kurija Mirnovec
29. Dvorac Reiser
30. Vila Wagner, Langova 39
31. Dvorac Kerestinec
32. Kurija župnog dvora
33. Kurija Gluck-Hafner
34. Stari župni dvor (crkvenjak)
35. KurijaAdamovich–Hellenbach-Mikšić
36. Kurija Švarcovina
37. Zgrada Ul. Braće Radić 4
38. Kurija Domjanić
39. Kurija Domin
40. Kurija Čačković-Štajduhar /Omilje
41. Kurija Fodroci
42. Stambena zgrada, Ul.M.Gupca 21
43. Kurija Lentulaj
44. Kurija Bedeković
45. Kurija Alapić
46. Stari župn dvor
47. Kuća Brigljević, Turopoljska 19
48. Dvorac Weingartner
49. kurija Josipović
50. kurija Jelačić
51. Dvorac Lovrečina
52. Kurija župnog dvora
53. Dvorac Patačić
54. Kompleks Novih Dvora Zaprešičkih
55. Dvorac Lužnica
56. Kurija biskupa Čolnića
57. Župni dvor
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
R
R
N
R
R
R
R
R
R
R
N
R
N
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
N
N
R
R
R
R
R
R
R
R
N
R
R
R
II.1 - 86
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
58. Župni dvor s pilom
59. Župni dvor
60. Šmidhenova 5
61. Tomislavov trg2
62. Tomislavov trg 5
63. Taborec 3
64. Kleščićeva 1
65. Starogradska 15
66. Livadićeva 16
67.Langova 14
68. Giznik 2
69. Gajeva 16
70.Trg P. Videkovića 1
71.Tomislavov trg 7
72. Tomislavov trg 6
75. Tomislavov trg 9
Žumberak
Donja Pušća
Samobor
Samobor
Samobor
samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Žumberak
Pušća
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
Z-1887
Z-3833
R-662
R-660
R-659
R-658
R-657
R-656
R-654
R-650
R-649
R-648
R-646
R-642
R-641
R-637
GRAĐEVINA
NASELJE
GRAD/OPĆINA
1. Zgrada stare škole
2. Zgrada općine, Stubička 509
3. Zgrada stare škole
4. Zgrada stare škole
5. Zgrada dviju starih škola, J. Zorića
6. Dom Zdravlja, Josipa Zorića 5
7. Spomenička zgrada (iz NOB?)
8. Magistrat, Park S. Posezija 1
9. Napoleonova bolnica
10. Ambulanta
11. Zgrada stare škole
12. Zgrada škole
13. sklop Zavičajnog muzeja
14. Zgrada stare škole
15. Vijećnica, Tomislavov trg 5
16. Kapetanova kuća
17. Zgrada stare škole
18. Zgrada škole
19. Zgrada Muzeja Turopolja
20. Stara apoteka, Braće Kazić 13
21. Zgrada stare škole
22. Zgrada suda (dio nekadašnjeg
kaštela)
23. Zgrada stare škole
24. Zgrada škole
Bedenica
Donja Bistra
Šenkovec
Brckovljani
Dugo Selo
Dugo Selo
Ivanić Grad
Ivanić Grad
Jastrebarsko
Draga Svetojanska
Plešivica
Marija Gorica
Donja Kupčina
Donja Pušća
Samobor
Sječevac
Donja Lomnica
Mraclin
Velika Gorica
Jastrebarsko
Novo Čiče
Vrbovec
Bedenica
Bistra
Brdovec
Brckovljani
Dugo Selo
Dugo Selo
Ivanić Grad
Ivanić Grad
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Marija Gorica
Pisarovina
Pušća
Samobor
Samobor
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Jastrebarsko
Velika Gorica
Vrbovec
N/
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
P-1809
P-2580
Z-3196
Z-3838
P-2911
P-1826
R-436
P-2044
Z-1880
P-2088
P-2934
P-2935
Z-1585
Z-3535
R-661
P-2916
Z-3530
Z-3764
R 156
P-2013
P-2738
Z-3161
Sošice
Luka
Žumberak
Luka
R
R
P-2801
P-3359
GRAĐEVINA
NASELJE
GRAD/OPĆINA
1. Franjevački samostan i crkva BDM
2. Franjevački samostan i crkva Sv. Ivana
Krstitelja
4. Franjevački samostan i crkva Uznesenja
BDM
5. Franjevački samostan
6. Crkva Sv. Leonarda
7. Crkva Svih Svetih
8. Crkva Sv. Brcka
9. Crkva Bl. Augustina Kažotića
11. Crkva Sv. Vida
12. Crkva Sv. Margarete
13. Crkva Sv. Ane
14. Crkva Sv. Martina
15. Parohijska crkva Sv. Arhanđela Mihajla i
Gabrijela
16. Parohijska crkva Sv. Nikole
17. Župna crkva Ranjenog Isusa
18. Crkva Sv. Petra
19. Crkva Sv. Nikole
20. Crkva Sv. Maksimilijana
Jastrebarsko
Kloštar Ivanić
Jastrebarsko
Kloštar Ivanić
N/
R
N
N
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
Z-1453
Z-2250
Samobor
Samobor
N
Z-1418
Kotari
Kotari
Bedenica
Brckovljani
Lupoglav
Brdovec
Dubrava
Rozga
Prozorje
Bolč
Samobor
Samobor
Bedenica
Brckovljani
Brckovljani
Brdovec
Dubrava
Dubravica
Dugo Selo
Farkaševac
N
R
R
R
R
R
R
R
R
R
Z-1876
Z-1876
Z-2632
Z-3837
Z-1879
Z-3534
Z-2302
P-3377
Z_3529
Z-2834
Kabal
Gradec
Ivanić Grad
Lijevi Dubrovčak
Posavski Bregi
Farkaševac
Gradec
Ivanić Grad
Ivanić Grad
Ivanić Grad
R
R
R
R
R
evidentirano
Z-3250
Z-1587
Z-1573
Z-1572
2.3.2. građevine javne namjene
2.4. SAKRALNE GRAĐEVINE
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 87
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
21. Crkva Sv. Nikole
22. Crkva Sv. Ane
23. Crkva Sv. Petra Apostola
24. Crkva Sv. Jurja
25. Crkva Sv. Antuna Pustinjaka
26. Crkva Uznesenja B.D. Marije
27. Crkva Sv. Marije Okićke
28. Crkva Uznesenja B.D. Marije
29. Crkva Presv. Trojstva
30. Crkva Sv. Mihovila
31. GK crkva Uznesenja B.D. Marije
32. Crkva Sv. Siksta
33. Crkva Sv. Križa
34. Crkva Sv. Križa
35. Crkva Sv. Roka i župni dvor
36. Crkva Pohođenja B.D. Marije
37. Crkva Sv. Antuna Padovanskog
38. Crkva Sv. Marije Magdalene
39. Župna crkva Sv. Martina sa župnim
dvorom
40. Crkva Uznesenja B.D. Marije
41. Crkva Sv. Petra
42. Crkva Sv. Jurja
43. Crkva Sv. Jurja Mučenika
44. Parohijska crkva Sv. Nikole (Kapela Sv.
Oca Nikolaja)
45. Crkva Uznesenja B.D. Marije
46. Crkva Sv. Jurja mučenika i Sv. Jakova
Apostola
47. Crkva Sv. Anastazije
48. Crkva Sv. Duha
49. Crkva Sv. Barbare
50. Crkva Sv. Martina
51. Crkva Sv. Ivana Krstitelja
52. Crkva Sv. Nikole
53. Župna crkva Presv. Trojstva
54. Crkva Navještenja B.D. Marije
55. Crkva Gospe Snježne
56. Crkva Sv. Ivana Krstitelja
57. Kapela Ranjenog Isusa
58. Crkva Sv. Martina
59. Kapela Sv. Barbare
60. Crkva Pohođenja B.D. Marije
61. Crkva Sv. Vida
62. Crkva Sv. Lovre mč.
63. Crkva Sv. Nikole
64. Crkva Sv. Mihovila
65. Crkva Sv. Marije Magdalene
66. GK crkva Sv. Petra i Pavla
67. Kapela Sv. Martina
68. Kapela Sv. Franje Ksaverskog
69. Kapela Sv. Tijela Kristova
71. Proštenjarska crkva Majke Božje
72. Kapela Sv. Ivana Krstitelja
73. Kapela Sv. Marije (gk)
74. Kapela Sv. Ivana Krstitelja
75. Kapela Sv. Križa
76. Kapela Presv. Trojstva
77. Kapela M.B. Lauretanske
78. Kapela MB Čiseljske na groblju
79. Kapela Sv. Katarine
80. Kapela Sv. Ane
81. Kapela Sv. Mihalja
82. Kapela Presv. Trojstva
83. Kapela Sv. Roka
84. Kapela Sv. Križa
85. Kapela Sv. Vida
86. Kapela Sv. Benedikta
87. Kapela Sv. Antuna
89. Kapela Sv. Tri Kralja
90. Kapela 7 žalosti BDM
Jastrebarsko
Gorica Svetojanska
Petrovina
Plešivica
Slavetić
Kupinec
Novo Selo Okićko
Kloštar Ivanić
Krašić
Gornje Prekrižje
Pećno
Pribić
Kravarsko
Križ
Luka
Marija Gorica
Bukevje
Donja Kupčina
Jamnica Pisarovinska
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Klinča Sela
Klinča Sela
Kloštar Ivanić
Krašić
Krašić
Krašić
Krašić
Kravarsko
Križ
Luka
Marija Gorica
Orle
Pisarovina
Pisarovina
R
R
N
R
R
R
N
R
N
R
R
R
R
R
R
N
R
R
R
Z-1452
Z-1586
Z-3923
Z-1881
Z-1888
Z-2069
Z-1886
Z-2249
Z-1897
Z-1777
evidentirano
Z-1877
P-2170
Z-1895
P-3066
Z-3918
Z-3840
Z-2353
Z-2631
Pokupsko
Preseka
Donja Pušća
Rakovec
Lipnica Rakovečka
Pokupsko
Preseka
Pušća
Rakovec
Rakovec
N
R
R
R
R
Z-1723
evidentirano
Z-3833
Z-2630
Z-2489
Jalševec Nartski
Oborovo
Rugvica
Rugvica
R
R
evidentirano
Z-2351
Samobor
Noršić Selo
Rude
Sv. Martin pod Okićem
Sveti Ivan Zelina
Donja Zelina
Sveta Nedjelja
Velika Gorica
Dubranec
Novo Čiče
Velika Gorica
Šćitarjevo
Velika Mlaka
Vukovina
Vrbovec
Lovrečka Varoš
Žumberak
Kalje
Gornji Oštrc
Sošice
Dubrava
Plešivica
Novaki Petrovinski
Dol Pribićki
Hrženik
Strmac Pribićki
Donji Hruševec
Križ Brdovečki
Gladovec Pokupski
Pogančec
Donja Pušća
Hrebine
Samobor
Samobor
Braslovje
Galgovo
Otruševec
Vrhovčak
Donji Stupnik
Blaškovec
Komin
Prepolno
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveta Nedjelja
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Vrbovec
Vrbovec
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Žumberak
Dubrava
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Krašić
Krašić
Krašić
Kravarsko
Marija Gorica
Pokupsko
Preseka
Pušća
Pušća
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Stupnik
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
N
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
N
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
Z-1461
Z-1589
Z-1465
Z-1454
Z- 1898
Z-3536
Z-1459
Z-4071
Z-4070
Z-3528
R-743
Evidentirano
Z-2439
Z-3194
Z-2064
Z-3162
Z-1887
evidentirano
evidentirano
P-2948
Z-2301
Z-0851
Z-3531
Z-1470
Z-1891
Z-2067
evidentirano
evidentirano
evidentirano
Z-3991
Z-3833
Z-3765
Z-1464
Z-1460
Z-1466
Z-1469
Z-1463
Z-1590
Z-2910
Z-3195
Z-2487
Z-1878
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 88
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
91. Kapela Sv. Petra
92. Kapela Sv. Marije Magdalene
93. Kapela Sv. Antuna Padovanskog
94 Kapela BDM (ostaci kaštela)
95. Kapela Sv. Ivana Krstitelja
96. Kapela Sv. Josipa
97. Crkva Sv. Nikole
98. Crkva Sv. Tri Kralja
99. Crkva Sv. Petra
100. Kapela Sv. Josipa
101. Kapela sv. Jurja
102. Kapela Uznesenja BDM i ostaci dvorca
103. Kapela sv. Tri Kralja (grobna)
104. Kapela Pohođenja BDM
105. Kapela Ranjenog Isusa
106. Župna crkva sv. Tri kralja
107. kapela Presvetog Trojstva
108. Kapela sv. Duha
109. Kapela sv. Petronile
110. Kapela sv. Roka
111. Kapela sv. Margarete
112. Kapela sv. Pavla
113. Kapela sv. Katarine
114. Kapela sv. Mirka
115. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja
116. Župna crkva M. Božje Žalosne
117. Kapela sv. Roka
118. Kapela sv. Jurja
119. Kapela sv. Vida
120. Kapela Sv.Fabijana i Sebastijana
121. Kapela sv. Duha
122. Kapela sv. Ane
123. Kapela sv. Benedikta
124. Kapela sv. Jurja
125. Kapela sv. Vida
126. Kapela sv. Jakova
127. Kapela sv. Vida
128. Kapela sv. Duha
129. Kapela sv. Jelene
130. Kapela sv. Ivana Krstitelja
131. Pravoslavna kapela sv. Petke
132. Kapela sv. Vendelina
133. Župna crkva sv. Petra
134. Kapela poklonac sv. Florijana
135. Kapela Sv. Roka
136. Proštenjarska crkva Majke Božje
137. Kapela BDM Lušačke
138. Kapela Sv. Vida
139. Kapela sv. Marije Magdalene
Novo Mjesto
Mala Gorica
Gustelnica
Vrbovec
Jablanovec
Novi Dvori Zapreš.
Poljanica Bistranska
Kraljev Vrh
Veleševec
Gornja Bistra
Lijevi Štefanki
Gornji Tkalec
Vrbovec
Brckovljani
Novo Čiče
Donja Lomnica
Dvoranci
Lučelnica
Budinjak
Izimje
Gornja Kupčina
Pavlovčani
Domagović
Cvetković
Gornji Desinec
Kostanjevac
Sveta Nedjelja
Samobor
Novoselec
Kuče
Vrtače(Kalinje)
Donja Zelina
Trebovec
Gornje Psarjevo
Mraclin
Ivanić Grad
Podgorje Jamničko
Jastrebarsko
Sveta Helena
Buševec
Salnik
Donja Bistra
Zaprešić
Kuče
Novaki Bistranski
Dol
Rozga
Merenje
Marija Magdalena
Sveti Ivan Zelina
Sveta Nedjelja
Velika Gorica
Vrbovec
Zaprešić
Zaprešić
Bistra
Jakovlje
Orle
Bistra
Pokupsko
Vrbovec
Vrbovec
Brckovljani
Velika Gorica
Velika Gorica
Pisarovina
Pisarovina
Samobor
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Žumberak
Sveta Nedjelja
Samobor
Križ
Velika Gorica
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Ivanić Grad
Sveti Ivan Zelina
Velika Gorica
Ivanić Grad
Pisarovina
Jastrebarsko
Sveti Ivan Zelina
Velika Gorica
Sv. Ivan Zelina
Bistra
Zaprešić
Velika Gorica
Bistra
Krašić
Dubravica
Zaprešić
Pušća
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
Z-1885
Z-1778
Z-3527
Z-3161
P-2821
Z-2072
Z-3526
evidentirano
evidentirano
evidentirano
R-101
Z-3163
Z-2890
Z-3836
Z-3839
Z-2354
Z-2355
Z-2356
Z-1583
Z-1889
Z-1890
Z-1882
Z-1883
Z-1884
Z-1892
Z-1893
Z-1458
Z-1462
Z-2252
Z-3415
Z-3929
Z-2769
Z-1780
Z-2833
Z-3763
Z-2071
Z-2070
Z-2068
Z-2063
Z-2911
P-2992
P-2567
P-2816
P-1957
P-3470
Z-1470
P-3499
P-3495
evidentirano
2.5. GOSPODARSKE I INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE
GRAĐEVINA
NASELJE
GRAD/OPĆINA
N/
R
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
1. Tvornica 'Pliva'
2. Mlin i pilana, Bukovac Svetojanski 35
Savski Marof
Bukovac Svetojanski
Brdovec
Jastrebarsko
R
R
evidentirano
P-1110
3. Mlin vodenica
4. Čunkov mlin i pilana
5. Medvenov mlin
6. Penićev mlin
7. Tvornički kompleks
8. Upravna zgrada i punionica 'Jamnica'
9. Kompleks gospodarskih građevina
10. Ivekovićeva kuća sa mlinom
11. Zgrada stare tvornice
12. Kompleks gospodarskih građevina
13. Gospodarski objekt (uz dvorac)
14. Tvornica 'Karbon'
15. Gospodarske zgrade (uz crkvu Sv.
Nikole)
Toplice Svetojanske
Čunkova Draga
Medven Draga
Krašić
Novoselec
Jamnica Pisarovinska
Bregana
Biškupec Zelinski
Novo Čiče
Novi Dvori Zaprešički
Lužnica
Zaprešić
Žumberak
Jastrebarsko
Krašić
Krašić
Krašić
Križ
Pisarovina
Samobor
Sveti Ivan Zelina
Velika Gorica
Zaprešić
Zaprešić
Zaprešić
Žumberak
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
P-1064
evidentirano
Z-1588
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
Z-3830
P-2426
Z-2072
Z-2789
P-3050
Z-1887
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 89
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
2.6. ETNOLOŠKE GRAĐEVINE
GRAĐEVINA
NASELJE
GRAD/OPĆINA
1. Zgrada tradicijske arhitekture,
Vinogradarski put 43
2. Tradicijska okućnica, Vidićeva 19
3. Tradicijska okućnica, Vidićeva 5
4. Drvena katnica, Zaklepica 18
5. Tradicijska okućnica,Prikraj 57
Prigorje Brdovečko
5. Tradicijska kuća, S. Majdeka 15
6. Tradicijska okućnica, Katanci II, 1
7. Tradicijska okućnica, Gorenci 31
8. Dvije tradicijske okućnice u naselju
9. Tradicijska okućnica, Medven Draga 13
10. Tradicijska katnica, M. Trnine 15
11. Tradicijska kuća, Krajska Ves 31
12. Tradicijska kuća, Hrastinska 3
13. Zgrada tradicijske arhitekture,
Fabkovićeva 8
14. Zgrada tradicijske arhitekture,
Starogradska 57
15. Zgrada tradicijske arhitekture, Golubići 9
16. Tradicijska kovačnica NSŽ 23
17. Tradicijska okućnica, Jelenići 4
18. Tradicijska okućnica, Jelenići 6
19. Tradicijska okućnica Grdanjci 89
20. Tradicijska kuća Gegač
21. Tradicijska okućnica Lukinić Brdo 46a
(Žužić Brdo)
22. Tradicijska kuća, Sisačka 19
23. Tradicijska kuća, D. Podotočje 68
24. Ivekovićeva kuća
25. Hiža, Ul. Pavla Lončara 14
26. Tradicijska kovačnica
27. Tradicijski gospodar.obj.-klijet (klet)
28. Tradic.stamb.kuća,Drobilina 3
29. Tradicijska kuća, Omamno kbr.31
30. Tradicijska kuća, Omamno kbr.32
31. Tradicijska kuća s okućnicom,
Bedenica kbr. 64
32. Tradicijska kuća s okućnicom
Hruškovec kbr.19.
33. Trad. Kuća, ( Pavlovečko 144) ,
Pavlovečka 20 (premještena?)
Brdovec
N/
R
R
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
P-2820
Prečec
Prečec
Zaklepica
Prikraj
Brckovljani
Brckovljani
Ivanić Grad
Brckovljani
R
R
R
R
Ivanić Grad
Posavski Bregi
Posavski Bregi
Brezovac Žumberački
Medven Draga
Križ
Krajska Ves
Marija Gorica
Samobor
Ivanić Grad
Ivanić Grad
Ivanić Grad
Samobor
Krašić
Križ
Luka
Marija Gorica
Samobor
R
R
R
R
R
R
R
R
R
P-3049
P-3378
Z-2488
UP/I-612-08/0905/0279
P-1373
P-2448
P-2712
P-2449
Z-1588
P-2991
P-2144
P-2176
P-2751
Samobor
Samobor
R
P-2450
Golubići (Kalje)
Novo Selo
Žumberačko
Jelenići
Jelenići
Grdanjci
Sveti Ivan Zelina
Lukinić Brdo
Samobor
Samobor
R
R
P-2804
P-2865
Samobor
Samobor
Samobor
Sveti Ivan Zelina
Velika Gorica
R
R
R
R
R
P-2873
P-2887
P-3176
Z-3652
P-2747
Velika Gorica
Donje Podotočje
Biškupec Zelinski
Zaprešić
Kravarsko
Kravarsko
Stupnik
Velika Gorica
Velika Gorica
Sv.Ivan Zelina
Zaprešić
Kravarsko
Kravarsko
Stupnik
R
R
R
R
R
R
R
Omamno
Omamno
Bedenica
Bedenica
Bedenica
Bedenica
R
R
R
P-0703
P-0626
Z-3830
Z- 2303
P-3379
P-3476
UP/I612-08/0905/0279
Z-4248
Z-4249
Z-4252
Hruškovec
Rakovec
R
Z-4251
Gornji Stupnik
Stupnik
R
R-635
3.0. GRAĐEVINE NISKOGRADNJE, ELEMENTI OPREME PROSTORA
GRAĐEVINA
NASELJE
GRAD/OPĆINA
N/
R
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Japetić
Novo Selo Okićko
Stojdraga
Turopoljski Lug
Zaprešić-Podsused
Kupčina Žumberačka
Jastrebarsko
Klinča Sela
Samobor
Velika Gorica
Zaprešić
Žumberak
R
R
R
R
R
R
Z-2768
Evidentirano
Evidentirano
Z-3649
Evidentirano
Evidentirano
NASELJE
Ščitarjevo
Božjakovina
Gračec
Lupoglav
GRAD/OPĆINA
Velika Gorica
Brckovljani
Brckovljani
Brckovljani
N/
R
N
R
R
R
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
P-2568
Evidentirano
Evidentirano
Evidentirano
Dubrava
Dubrava
R
R- 491
Planinarska piramida
Miljokaz
Milenijski križ
Krčka Vrata (Turopoljska vrata)
Željeznički most preko Save
Spomen obilježje N. Ritteru von
Weinmannu
4.0. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE
LOKALITET
1. Arheološka zona Andautonia
2. Castellum Bosiako – srednjovj. utvrda
3. Stari grad – srednji vijek
4 Kapela Sv. Nikole i utvrđenje za obranu
od Turaka
5. Biskupska utvrda s drvenim kaštelom –
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 90
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
srednji vijek
Župna crkva Sv. Martina – templarska
crkva sa samostanom
Biskupski kaštel s crkvom Sv. Nikole –
srednji vijek
Utvrda Siget- srednji vijek
Utvrda s podgrađem – 16. st
Biskupski dvor – castrum Ivanich
Sipčine - ostaci arhitekture, privremeni
logor rimske vojske
Crkva Sv. Križa (i utvrda)
Povijesna jezgra naselja
Želin, Cirkvišće, srednjovjekovna utvrda
Stari grad, drveni kaštel – srednji vijek
Stari grad, Pod gradom – drveni kaštel
– srednji vijek
Arheološki lokalitet Pogorišće
Antičko naselje PYRII, trag antičke
ceste
Stari grad – srednji vijek
Stari grad
Gradina –možda castrum Nicolasrednji vijek
Zelingrad – srednji vijek, 13. st.
Gradišće, prethistorijsko naselje – rana
bronca i Hallstat
Turopoljski Lug – rimska ranocarska
nekropola s grobnim humcima
Gradišće – grobovi – srednji vijek
Ostaci kaštela, dvokatna kula
Gorica, antička villa rustica
Lisičina, antička villa rustica
Zadrugarsko, antička villa rustica
Arheološki lokalitet Laduč
Antika, villa rustica
Antičko groblje
Antičko groblje
Gradec Okićki, prapovijesno naselje,
gradina
Stari grad – srednji vijek
Stari grad – srednji vijek
Stari grad – srednji vijek
Stari grad – srednji vijek
Stari grad Žumberak – Siechelberg,
14-15. st.
Kapela Sv. Lovre i naselje, 14. st.
44. Arheološko nalazište
45. Srednjovjekovna utvrda
46. Arheološka zona
47. Arheološki lokalitet
48. Arheološkii lokalitet
50. Lukavec
51. Arheološki lokalitet
52. Arheološki lokalitet
53. Arheološka zona kaštela Rakovec
54. Srednjovjekovna utvrda Farkaševac
55. Arheološki lokalitet Graci
56. Arheološki lokalitet Drmići Grandovica
Prozorje
Dugo Selo
R
Z-3529
Gradec
Gradec
R
Z-3112
Gradec
Ivanić Grad
Kloštar Ivanić
Okešinec
Gradec
Ivanić Grad
Kloštar Ivanić
Križ
R
R
R
R
Evidentirano
Evidentirano
Evidentirano
Evidentirano
Križ
Križ
Bukevje
Auguštanovec
Pokupsko
Križ
Križ
Orle
Pokupsko
Pokupsko
R
R
R
R
R
Z-1895
Z-3648
Evidentirano
Evidentirano
Evidentirano
Donje Orešje
Komin
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
R
R
P-2348
Evidentirano
Gornje Psarjevo
Nespeš
Paukovec
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
R
R
R
Evidentirano
Evidentirano
Evidentirano
Sveti Ivan Zelina
Staro Čiče
Sveti Ivan Zelina
Velika Gorica
R
R
Z-3917
Evidentirano
Rakitovec
Velika Gorica
R
Evidentirano
Staro Čiče
Vrbovec
Drenje Brdovečko
Drenje Brdovečko
Drenje Brdovečko
Gornji Laduč
Prudnice
Bratelji
Gornja Vas
Podgrađe Podokićko
Velika Gorica
Vrbovec
Brdovec
Brdovec
Brdovec
Brdovec
Brdovec
Samobor
Samobor
Samobor
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
Evidentirano
Z-3161
Evidentirano
evidentirano
evidentirano
P-1658
evidentirano
evidentirano
evidentirano
evidentirano
Mali Lipovec
Sv.Martin p/Okićem
Samobor
Tušćak
Kekić Draga
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Žumberak
R
R
R
R
R
evidentirano
Z-3835
Z-3834
Z-1137
P-0766
Mrzlo Polje
Žumberačko
Budinjak
Farkaševac
Samoborski
Križ Brdovečki
Kurilovec
Velika Mlaka
Lukavec
Laduč
Gradići-Lomnica
Rakovec
Farkaševac S
Donje Orešje
Poklek
Žumberak
R
evidentirano
Samobor
Samobor
R
R
Z-1584
P-1227
Marija Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
Brdovec
Velika Gorica
Rakovec
Samobor
Sveti Ivan Zelina
Samobor
R
R
R
N
R
R
R
R
R
R
Z-1136
P-1565
P-1564
Z-1722
P-1658
P-1420
P-0764
P-1227
P-2349
P-2763
N/
R
R
R
R
R
R
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
evidentirano
evidentirano
evidentirano
Z-3766
P-3496
5.0. POVIJESNO MEMORIJALNA PODRUČJA I OBILJEŽJA
5.1. SPOMENIK, MJESTO I OBILJEŽJE VEZANO UZ POVIJESNE DOGAĐAJE I OSOBE
GRAĐEVINA
NASELJE
GRAD/OPĆINA
1. Spomen-kosturnica
2. 'Stupnička šuma'
3. Jama Jazovka
4. Rodna kuća kardinala A. Stepinca
5. Kuća A. Kovačića,ul.A Kovačića 2
Slavetić
Donji Stupnik
Žumberak
Brezarić
Oplaznik
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
Jastrebarsko
Stupnik
Žumberak
Krašić
Marija Gorica
II.1 - 91
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
5.2.
GROBLJA I GROBNE GRAĐEVINE
GRAĐEVINA
1. Groblje
2. Grobnica obitelji d Havlin i de Piennes
3. Grobnica Jelačić
4 .Mjesno groblje
NASELJE
Otruševec
Vrbovec
Novi Dvori Zaprešički
Donja Pušća
GRAD/OPĆINA
Samobor
Vrbovec
Zaprešić
Pušća
N/
R
R
R
R
R
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
Evidentirano
Z-3654
Z-2072
Z-3833
NASELJE
Sveti Ivan Zelina
Bukovje Bistransko
GRAD/OPĆINA
Sveti Ivan Zelina
Bistra
N/
R
R
R
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
Z-3716
Z-4141
N/
R
N
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
P-3434
R
P-2914
5.3. JAVNA PLASTIKA
KULTURNO DOBRO
1. Kip sv. Antuna Padovanskog
2 .Poprsje Sv.Ivana Krstitelja
6.0. PODRUČJA KULTURNOG KRAJOLIKA
PODRUČJE
1. Žumberak-Samoborsko gorje - Plešivičko
prigorje
2. Izvor potoka Toplica
GRAD/OPĆINA
Samobor, Jastrebarsko, Krašić, Klinča Sela,
Žumberak
Samobor
7.0. POKRETNA KULTURNA DOBRA
KULTURNO DOBRO
NASELJE
GRAD/OPĆINA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Gornji Laduč
Nart Savski
Gradec
Kraljev Vrh
Jakovlje
Petrovina
Plešivica
Plešivica
Brdovec
Dugo Selo
Gradec
Jakovlje
Jakovlje
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
Z-1830
P-2330
Z-2419
Z-3718
P-3038
P-1659
P-1568
P-2331
Gorica Svetojanska
Plešivica
Slavetić
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko
P-2447
P-3235
P-3236
Gorica Svetojanska
Kupinec
Novo Selo Okićko
Kloštar Ivanić
Jastrebarsko
Klinča Sela
Klinča Sela
Kloštar Ivanić
P-1816
Z-2418
P-1458
Z-1506
Kloštar Ivanić
Kloštar Ivanić
Z-0511
Kloštar Ivanić
Kloštar Ivanić
Z-1384
Dol
Krašić
Z-2867
Hrženik
Brezarić
Krašić
Krašić
P-1172
P-3070
Križ
Križ
Križ
Križ
Z-0512
P-3173
Luka
Marija Gorica
Marija Gorica
Marija Gorica
Veleševec
Pogančec
Pokupsko
Luka
Marija Gorica
Marija Gorica
Marija Gorica
Orle
Preseka
Pokupsko
Z-3990
Z-2417
P-2757
P-3243
Z-3308
P-2367
P-3241
Hrebine
Galgovo
Kotari
Samobor
Samobor
Pušća
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
P-1131
Z-3149
Z-1126
Z-41
P-2756
Samobor
Samobor
Z-3916
Pozitiv u kapeli sv. Leonarda
Sakralni inventar, ž. c. Uznesenja BDM
Orgulje u crkvi Ranjenog Isusa
Orgulje u crkvi sv. Tri Kralja
Glavni oltar u kapeli sv. Doroteje
Inventar župne crkve sv. Petra
Oltar Marije Lauretanske, ž. c. sv. Jurja
Slika „Bogorodica od Sedam Žalosti“ u
vlasništvu župe sv. Juraj
9. Stara kočija s kožnim krovom
10. Propovjedaonica u ž. c. sv. Jurja
11. Sakralni inventar crkva sv. Antuna
Pustinjaka
12. Stara vatrogasna kola u Vatrog. domu
13. Pozitiv u crkvi Uznesenja BDM
14. Inventar, ž. c. Rođenja BDM
15. Inventar franjevačkog samostana i crkve
sv. Ivana Krstitelja
16. Inventar župne crkve Uzašašća
Marijinog
17. Orgulje u župnoj crkvi Uzašašća
Marijinog
18. Orgulje u proštenjarskoj crkvi Majke
Božje
19. Oltar, crkva sv. Ivana Krstitelja
20. Etno zbirka u rodnoj kući kardinala
A. Stepinca
21. Inventar župne crkve sv. Križa
22. Etnografska zbirka amaterskoga
kazališta „J. Badalić“
23. Orgulje u crkvi sv. Roka
24. Orgulje u župnoj crkvi Pohoda Marijina
25. Oltar, ž. c. Pohoda BDM
26. Četiri ispovjedaonice iz ž.c. PohodaBDM
27. Orgulje u crkvi sv. Petra Apostola
28.Sakralni inventar kapele MB Lauretanske
29. Glavni oltar ž. c. Uznesenja BDM/sv.
Ladislava
30. Oltar, kapela sv. Katarine
31. Orgulje u kapeli sv. Roka
32. Orgulje u franjevačkoj crkvi sv. Leonarda
33. Orgulje u franjevačkoj crkvi sv. Mariji
34. Inventar franjevačkog samostana
Uznesenja
35. Muzejska građa Galerije Prica, Zbirka Z.
i V. Prica
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 92
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
36. Inventar, GKT ž. c. sv. Jurja
37. Glavni oltar kapele sv. Križa
38. Pozitiv u crkvi sv. Roka Roka
39. Glavni i bočni oltar u kapeli sv. Antuna
Padovanskog
40. Orgulje, ž. c. sv. Anastazije
41. Vanjski oltar, kapela sv. Vida
42. Inventar ž. c. sv. Anastazije
43. Muzej Martona, porculan (460 k)
44. Četiri drvena etnografska predmeta
45. Bočni oltar sv. A. Padovanski iz
franjevačke crkve Uznesenja BDM
46. Sakralni inventar, kapela sv. Benedikta
47. Orgulje iz ž. c. Presvetog Trojstva
48. Pozitiv u kapeli sv. Roka
49. Glavni oltar, kapela sv. Marije
Magdalene
50. Orgulje kapele sv. Tri Kralja
51. Orgulje, ž. c. sv. Ivan Krstitelj
52. Glavni oltar, kapela sv. A. Padovanskog
53. Krstionica, ž. c. sv. Ivana Krstitelja
54. Glavni oltar, bočni oltar sv. Barbare,
propovjedaonica u BDMŽ
55. Glavni oltar kapele sv. A. Padovanskog
56. Inventar, ž. c. sv. Tri kralja
57. Glavni oltar, kapela sv. Fabijana i
Sebastijana
58. Zbirka Brigljević-Bedeković
59. Propovjedaonica u ž. c. sv. Lovre
60. Drveno raspelo, ž. c. sv. Vida
61. Glavni oltar, ž. c. sv. Vida
62. Žumberačka etnograf. zbirka, Sošice 11
63. Orgulje iz crkve Uzvišenja Sv.Križa
64.Pozitiv iz kapele Sv.Josipa u dvorcu Oršić
65. Orgulje u ž.c. Marije Magdalene
66. Glavni oltar u kapeli Sv.Ivana Krstitelja
67. Glavni oltar i propovjedaonica u
Kapeli Presvetog Trojstva
68. Orgulje u ž.c. Sv. Lovre
69. Pet portretnih minijatura
70. Reljef Bogorodice
71. Bočni oltar Sv.Križa
72. Orgulje u ž.c. Sv.Martina biskupa
73. Oltar Sv. Marije Magdalene
74. Oltar Majke Božje Vinske
Stojdraga
Otruševec
Galgovo
Klake (Sveti Martin pod
Okićem)
Samobor
Vrhovčak
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
P-1567
P-2329
P-1834
P-2830
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Samobor
Donji Stupnik
Sv. Nedjelja
Sveta Nedjelja
Mala Gorica
Stupnik
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja
P-1835
P-1833
P-1899
P-3146
P-2544
UP/I-612-08/0905/0036
P-2258
P-2332
Z-2420
P-2759
Komin
Sveti Ivan Zelina
Blaškovec
Sv. Ivan Zelina
Prepolno
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina
Z-2424
P-2090
P-2755
P-3234
P-3172
Gustelnica
Donja Lomnica
Kuče
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica
P-2451
P-1069
P-2758
Velika Gorica
Lovreća Varoš
Vrbovec
Vrbovec
Sošice
Križ
Gornja Bistra
Donja Kupčina
Buševec
Gladovec Pokupski
Velika Gorica
Vrbovec
Vrbovec
Vrbovec
Žumberak
Križ
Bistra
Pisarovina
Velika Gorica
Pokupsko
P-2087
P-2886
P-1352
P-3202
P-2987
Z-4174
Z-4175
Z-4219
P-3478
P-3481
Lovreća Varoš
Selnica
Vrbovec
Velika Gorica
Jastrebarsko
Samobor
Vrbovec
Pušća
Pušća
P-3477
P-649
P-2824
P-3071
P-3363
Langova 18
Martinjska Ves
Marija Magdalena
Donja Pušća
8.0. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA
KULTURNO DOBRO
1. Opančarski obrt Kruh vuk
2. Rudarske greblice
3. Jurjevski ophodi Turopolja
4. Kajkavski donjosutlanski
(ikavski) dijalekt
NASELJE
Ivanić Grad
Rude
Turopolje
GRAD/OPĆINA
Ivanić Grad
Samobor
Velika Gorica
Brdovec
RJEŠENJE O
ZAŠTITI
Z-3480
Z-3479
Z-3358
Z-4059
D) MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
U ovom se poglavlju, nakon potpoglavlja 4. Mjere zaštite arheoloških lokaliteta i zona, dodaje novo potpoglavlje 5.
koje glasi:
„5. Mjere zaštite kulturnog krajolika Žumberak - Samoborsko gorje- Plešivičko prigorje
Povijesni ruralni krajolik Žumberak - Samoborsko gorje – Plešivičko prigorje je prostor integralnih
kulturno povijesnih i prirodnih vrijednosti, s očuvanom mrežom povijesnih naselja s tradicijskom
arhitekturom, sakralnim građevinama, starim gradovima, brojnim arheološkim lokalitetima, mozaikom
agrarnih i šumskih površina te uzorcima prostora koji reprezentiraju povijesni kontinuitet i tradicionalni
način života tog prostora. S obzirom na vrednovanje i stupanj očuvanosti navedenih obilježja određena je
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 93
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
uža zona - zona stroge zaštite - koja se najvećim dijelom podudara s granicama Parka prirode Žumberak
–Samoborsko gorje i šira granica zaštite - zona umjerene zaštite - koja obuhvaća dodirna područja
prigorja Samobora, Plešivice i Krašića. Mjere zaštite i unapređenja ovoga područja polaze sa stajališta
očuvanja i poboljšanja kvalitete života i načina korištenja prostora.
Zona stroge zaštite
Sustav mjera zaštite u Zoni stroge zaštite povijesnog ruralnog krajolika uključuje: održavanje,
revitalizaciju i rehabilitaciju tradicionalnog načina života i stanovanja, korištenje prostora oranično
livadarsko pašnjačkog agrarnog i šumskog krajolika te održavanje i obnovu svih povijesnih naselja i
građevina; očuvanje karakterističnih uzoraka krajolika i prostorne slike oblikovane homogenim formama
povijesnih sela i zaselaka okruženih poljodjelskim ili šumskim površinama; zaštitu i obnovu svih vrijednih
primjera graditeljske i etnološke baštine, prezentaciju starih gradova i ostalih arheoloških lokaliteta;
njegovanje tradicionalnih funkcija (ekološkog uzgoja hrane i stočarstva...), tradicijskih zanata, običaja i
narodne predaje; sanaciju i smanjenje prostornih konflikata izazvanih zapuštanjem, neprihvatljivom
gradnjom i korištenjem prostora, kao i biotehničku sanaciju kamenoloma koji više nisu u funkciji.
Povećanje građevinskih područja prihvatljivo je u slučajevima za koje analize pokažu da se radi o realnim
potrebama: povećanju broja stanovnika ili gradnji sadržaja koji su u funkciji poboljšanja života i
promicanja vrijednosti Žumberka kao kulturnog krajolika. Nova gradnja treba poštivati regionalna
obilježja i mora biti usklađena s karakterističnom arhitektonskom tipologijom ovog područja u pogledu
lokacije, gabarita, oblikovanja i materijala završne obrade, zbog zaštite kompozicijskih vrijednosti naselja,
panoramskih vizura i ukupne slike prostora. Ne dozvoljava se otvaranje novih kamenoloma, šljunčara i
sličnih sadržaja iskorištavanja mineralnih sirovina koje bi umanjile ili devastirale krajobrazne vrijednosti,
osim iznimno, uz odobrenje nadležnih upravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima nadležnih za
poslove zaštite kulturnih dobara i prirodnih vrijednosti. Postojeće lokacije, nakon prestanka korištenja,
treba biološki sanirati u skladu s obilježjima krajolika. Postavljanje antenskih stupova i ostalih sličnih
naprava za vođenje infrastrukturnih koridora neprihvatljivo je na vizualno istaknutim i markantnim
lokacijama, ili preblizu vrijednih kulturno povijesnih naselja i građevina, arheoloških lokaliteta, eko
staništa, prirodnih i geoloških fenomena. Gospodarenje šumama treba uzeti u obzir krajobraznu
komponentu i treba izbjegavati sječe šume u prevelikim površinama koje dovode do promjene prostornih
i ekoloških odnosa. Zahvati u okviru regulacija potoka trebaju u najvećoj mogućoj mjeri poštivati
komponentu očuvanja prirodnog stanja i prirodne geometrije toka.
Zona umjerene zaštite
Zona umjerene zaštite kulturnog krajolika obuhvaća rubna područja podgorja i prigorja: Plešivičko,
Krašićko i Samoborsko koja imaju prepoznatljive, ali fragmentarno očuvane povijesne strukture, a
prožimaju se s novijim oblicima i strukturama naselja. U ovoj je zoni najveća koncentracija povijesnih
naselja i građevina vrednovanih kao visoka kulturno povijesna, arhitektonska, etnološka i ambijentalna
vrijednost, kao što su: crkve, kapele, kurije, tradicijske kuće, gospodarske zgrade, klijeti te mlinovi
vodenice. Granica zaštite ove zone obuhvaća prostore između zone stroge zaštite i ukupne (vanjske)
granice kulturnog krajolika.
Sustav mjera zaštite u široj zoni kulturnog krajolika obuhvaća: održavanje tradicionalnog načina
korištenja prostora, pretežito vinogradarskog krajolika te održavanje i obnovu povijesnih naselja i
građevina; zadržavanje prostornih odnosa između naselja i agrarnih površina, karakteristične tipologije
izduženih formi povijesnih naselja smještenih na hrptovima i padinama brežuljaka, ili u nizinama uz
povijesne komunikacije; očuvanje karakterističnih uzoraka krajolika u prepoznatljivim geomorfološkim
formama izduženih rebara, na čijim se padinama prostiru brojni vinogradi i linijski strukturirana naselja;
zaštitu i obnovu pojedinačnih kulturnih dobara, sakralnih, stambenih i gospodarskih građevina, starih
gradova i arheoloških lokaliteta, ali i svih ostalih povijesnih tradicijskih stambenih i gospodarskih zgrada,
mlinova i klijeti; sanaciju i smanjenje prostornih konflikata izazvanih neintegriranom i ambijentalnu
neprihvatljivo gradnjom i biotehničku sanaciju kamenoloma. U projektiranju nove ili zamjenske stambene
i gospodarske zgrade treba koristiti elemente regionalne arhitekture u pogledu dimenzioniranja
volumena, proporcija i oblikovanja radi zaštite kompozicijskih vrijednosti naselja, panoramskih vizura i
ukupne slike prostora. Proširenje građevinskih područja naselja treba biti utemeljeno na stručnim
pokazateljima i biti u funkciji razvitka područja, sukladno krajobraznim vrijednostima. U planiranju
prostornog razvoja svakog naselja trebaju se uzeti u obzir načela prostornog integriteta što znači da se
ne dozvoljava povezivati građevinska područja dva ili više naselja. Za zgrade gospodarske namjene
velikih volumena, koje su izvan mjerila prostora i stvaraju prostorni i oblikovni konflikt potrebno je u cilju
smanjenja nepovoljnog utjecaja, izraditi krajobrazni projekt uklapanja u sliku prostora. Na istaknutim
lokacijama, vrhovima brda, s kojih se pružaju vizure na okolicu nije moguća gradnja, izuzev javnih
sadržaja koji imaju funkciju vidikovaca. Ne dozvoljava se otvaranje novih kamenoloma, šljunčara i sličnih
sadržaja kojima bi se umanjile ili devastirale prostorne i krajobrazne vrijednosti, osim iznimno, uz
odobrenje nadležnih upravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima nadležnih za poslove zaštite
kulturnih dobara i prirodnih vrijednosti. Za postojeće lokacije, nakon prestanka korištenja, treba izraditi
prijedlog korištenja i plan biološko tehničke sanacije. Osim rehabilitacije i poticanja stanovanja prihvatljiv
je razvoj ekološkog, kulturnog i seoskog turizma, uz uvođenje sadržaja vezanih na tradicionalne običaje
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 94
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
vezane uz uzgoj i proizvodnju hrane, gastronomiju, vinogradarstvo i sl. Prihvatljiva je mogućnost
korištenja građevina i napuštenih naselja za turističke sadržaje, u okviru etno sela, muzeja na otvorenom i
sličnih sadržaja.
Za područje kulturnog krajolika treba izraditi krajobraznu osnovu te planove korištenja i upravljanja. U
okviru prostornih planova uređenja gradova (Samobor i Jastrebarsko) i općina (Klinča Sela, Krašić i
Žumberak) treba detaljno obraditi uvjete za građenje i korištenje prostora za područje unutar zona zaštite
kulturnog krajolika.“
3.5.3. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
Prvih devet odlomaka ispod podnaslova „3. VODE“ u cijelosti se zamjenjuju novim tekstom, koji glasi:
-
„vodonosno područje
vodozaštitna područja
potencijalno vodozaštitno područje
vodotoci
poplavna područja
Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) predviđene su tri zone zaštite
izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti. To su:
I. zona (zona strogog režima zaštite)
II. zona (zona strogog ograničenja)
III. zona (zona ograničenja i kontrole).
Granica područja prve zone mora biti udaljena najmanje 10 m od mjesta zahvata vode. Upravljač
izvorištem mora biti korisnik zemljišta prve zone. Prva zona mora biti zaštićena ogradom.
Druga zona obuhvaća područje od granice prve zone do linije od koje podzemnoj vodi treba najmanje 50
dana do ulaska u objekte zahvata vode.
Treća zona obuhvaća područje od granice priljevnog područja (linije podzemne vododjelnice) do vanjske
granice druge zone.
Zone izvorišta za krške vodonosnike su:
I. zona (zona strogog režima zaštite)
II. zona (zona strogog ograničenja)
III. zona (zona ograničenja i kontrole)
IV. zona (zona ograničene zaštite).
Pravilnik za svaku zonu sanitarne zaštite propisuje zaštitne mjere, odnosno propisuje zabranu: izvođenja
radova, izgradnje objekata, obavljanja određenih radnji i postupaka, tj. svih utjecaja koji se smatraju
opasnima u smislu ugrožavanja kakvoće vode i izdašnosti izvorišta.
U skladu s važećim Pravilnikom donesena je Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za
piće „Kosnica I. faza“, „Prerovec“, „Velika i Mala Reka“, "Stara Loza", "Sašnjak", "Žitnjak", "Ivanja
Reka", "Petruševec", "Zapruđe" i "Mala Mlaka" te izvorišta vodoopskrbnog sustava “Jastrebarsko”.
Na temelju ranije važećeg Pravilnika o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite
izvorišta vode za piće (NN 22/86), donesene su Odluke o zaštitnim područjima sljedećih izvorišta/crpilišta
na području Zagrebačke županije: “Velika Gorica”, “Šibice”, “Bregana”, “Blanje” i izvorište “Melin.
Potrebno je usklađenje navedenih Odluka s važećim Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite
izvorišta.
Također, i Izvorišta vodovoda “Psarjevo”, izvorišta vodovoda “Drenova Gornja”, izvorišta vodovoda
“Selnica”, izvorište “Orešje Donje – Hum, Krumpak, Zapečak” imaju donesene odluke o zonama sanitarne
zaštite na temelju ranije važećeg Pravilnika, a malog su kapaciteta i lokalnog značaja te će biti prikazani u
Prostornom planu uređenja Grada Sveti Ivan Zelina.“
Deseti i jedanaesti odlomak zamjenjuje se novim odlomkom, kako slijedi:
Za područje crpilišta „Strmec“, „Bregana“, „Šibice“, „Slapnica“, „Lipovec“ i „Velika Gorica“ izrađen je
stručni prijedlog za izradu Odluke o vodozaštitnim zonama, koji je kao takav uvršten u Prostorni plan.
U trinaestom i četrnaestom odlomku „Potencijalno uže vodozaštitno područje „Črnkovec“““ zamjenjuje se riječima
„Potencijalno vodozaštitno područje „Črnkovec““.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 95
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
3.6.
RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.6.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV
A) CESTOVNI PROMET
U drugom odlomku mijenjaju se prva i druga rečenica, kako slijedi:
„Mrežu cesta Zagrebačke županije čine: autoceste, državne ceste (brze ceste i ostale državne ceste),
županijske ceste i lokalne ceste. U Planu je predviđeno progušćenje autocesta, državnih i županijskih
cesta.“
Naslov potpoglavlja „Državne ceste“ mijenja se u „Autoceste i državne ceste“.
U potpoglavlju „Autoceste i državne ceste“ u podnaslovu „Autoceste“ mijenjaju mijenja se cijeli odlomak kako
slijedi:
 „Zagreb - Macelj - Republika Slovenija (izgraditi čvorište Luka, Bistra - Pojatno, Bistra i D. Jarek),
 Zagreb - Bregana - Republika Slovenija,
 Zagreb - Varaždin - Mađarska (izgraditi čvorište Sveti Ivan Zelina),
 Zagreb (čvorište Jakuševec) - Velika Gorica - Sisak,
 Zagreb - Slavonski Brod - Bajakovo (na postojećoj autocesti treba izgraditi čvorište Otok Svibovski),
 Zagreb - Karlovac - Rijeka (na postojećoj autocesti treba izgraditi čvorište kod naselja Donja
Zdenčina),
 Zagrebačka obilaznica (predviđa se interpolacija novih čvorišta Rakitje, Ježdovec, Čehi, Sv. Klara,
Mlaka i Ščitarjevo radi boljega iskorištavanja zaobilaznice)
 čvor Vrbovec II – Križevci – Mađarska (u planu je izgradnja čvorišta Gradec).
 čvor Vrbovec II – Bjelovar – Virovitica - R. Mađarska (u planu je izgradnja čvorišta Kapela i
Farkaševac)“.
U potpoglavlju „Brze ceste“ mijenja se cijeli tekst i glasi :
 "Sveta Helena - Vrbovec,
 Zagreb - Velika Gorica,
 Samobor - Sveta Nedelja - Zagreb,
 Sjeverna zagrebačka tangenta."
U potpoglavlju „Autoceste i državne ceste“ mijenja se odlomak koji navodi ostale državne ceste koje su ucrtane u
grafičkom prikazu, kako slijedi:

„cesta R. Slovenija – Krapina – Zagreb – Karlovac – Split, D1
 cesta Mađarska – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka, D3
 cesta Vrbovec – Čazma – Garešnica, D26
 cesta GP Gola – Koprivnica – Križevci – Vrbovec - Dugo Selo - Sesvete,
 cesta Vrbovec – Haganj - Bjelovar - Veliki Zdenci, D28
 cesta Đurđevac – Bjelovar – Čazma – Šumečani – Ivanić-Grad, D43
 cesta Velika Gorica – Petrinja – Hrvatska Kostajnica, D30
 cesta Velika Gorica – Kravarsko – Pokupsko - Viduševac, D31
 cesta Velika Gorica – Zračna luka Zagreb
 cesta čvor Kosnica - Velika Gorica (istočna obilaznica)
 cesta Karlovac – Pokupsko – Sisak – Popovača, D36
 cesta Bobovica – Bregana – Krašić – Ozalj – Karlovac
 cesta Prigorje Brdovečko - Bobovica – Samobor
 cesta GP Harmica – Brdovec – Zaprešić, D225
 cesta spoj Jastrebarskog i autoceste Zagreb - Karlovac; D310
 cesta most na Kupi (Lasinja) – čvor Donja Zdenčina (autocesta Zagreb – Karlovac) - Klinča Sela
 cesta Vrbovec – Poljanski Lug – Kloštar Ivanić – Ivanić-Grad.“
U potpoglavlju „Državne ceste“ odlomak kojim se opisuje trasa autoceste Zagreb – Sisak – granica BiH,
zamjenjuje se novim tekstom koji glasi:
„Područjem Županije prolazi autocesta Zagreb (čvorište Jakuševec, A3) – Velika Gorica - Sisak. Koridor
autoceste, počevši od granice s Gradom Zagrebom, prolazi s južne strane magistralne željezničke pruge
Zagreb – Sisak te dalje nastavlja prema Sisku. “
Odlomak iza gore navedenog zamjenjuje se novim tekstom koji glasi:
„Na brzoj cesti Sv. Helena - Vrbovec II izgrađena su, odnosno planirana, sljedeća čvorišta: Samoborec,
Vrbovec I, Prilesje, Dubrava i Vrbovec II.“
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 96
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
U potpoglavlju „Županijske ceste“, u odlomku koji navodi planirane županijske ceste, mijenja se 4. redak, kako
slijedi, te se briše 1. redak „cesta Vrbovec – Poljanski Lug – Kloštar Ivanić“ i 16. redak „cesta Bobovica – Prigorje
Brdovečko“:
 „cesta Drenčec – Prozorje – Brckovljani“
B) ŽELJEZNIČKI PROMET
Nakon dvanaestog odlomka dodaje se novi odlomak koji glasi:
"Na pruzi Sesvete - Velika Gorica planirana je dogradnja još jednog kolosijeka na dionici Sava - Velika
Gorica i priključnog kolosijeka na željezničku prugu Zagreb GK - Sisak - Novska u smjeru Zagreb Klara."
U potpoglavlju "Prigradski putnički promet" mijenja se drugi odlomak, kako slijedi:
"Prigradski promet iz smjera gradova Zaprešić, Jastrebarsko, Dugo Selo, Ivanić-Grad i Vrbovec odvijat će
se unutar postojećih koridora željezničkih pruga. Za Grad Veliku Goricu planira se dvokolosiječna pruga
Zagreb GK - Radnička cesta - Domovinski most - odvojak prema Zračnoj luci Pleso - Velika Gorica
(obilazaka s istočne strane) - Donja Lomnica sa spojem na željezničku prugu Zagreb GK -Sisak - Novska.
Na području Grada Zagreba navedena prigradska pruga označena je kao koridor u istraživanju od značaja
za lokalni promet. Za općine Klinča Sela i Pisarovina planirana je prigradska pruga (odvajanje od pruge
Zagreb - Karlovac) od kolodvora Zdenčina do Općine Pisarovina. Prigradski promet s područja Samobora
i Svete Nedelje koristit će planiranu prugu od značaja za lokalni promet koja se planira trasom bivše
uskotračne samoborske željeznice."
C) ZRAČNI PROMET
U drugoj, uvodnoj, rečenici ovog poglavlja brišu se riječi „zračnog pristaništa“.
U tekstu ispod podnaslova „Zračna luka Zagreb“, nakon odlomka koji glasi: „Planira se gradnja novog putničkog
terminala u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, koji unutar velikih
državnih sustava infrastrukture predviđaju proširivanje Zračne luke Zagreb - posebice gradnjom terminalskih
površina.“
dodaju se novi odlomci koji glase:
„„Ovim se Planom određuju, i na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena površina“ prikazuju,
sljedeće površine:

Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb i

Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb.
Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb obuhvaća prostor sjeverno od grada Velike Gorice, koji omeđuju
zagrebačka obilaznica, željeznička pruga i istočna obilaznica Velike Gorice - u dijelu sjeverno od
pristupne prometnice novom putničkom terminalu. Svojim oblikom ovaj je prostor prilagođen planovima
budućeg razvoja Zračne luke Zagreb.
U dijelu južno od pristupne prometnice novom putničkom terminalu, između zone posebne namjene i
obilaznice Velike Gorice, formirano je tzv. Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb. U
ovom području omogućuje se ograničeno formiranje građevinskog područja naselja, isključivo u
gabaritima postojeće izgradnje.
Unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb omogućuje se širenje i usklađen razvoj prometnih,
uslužnih, tehničkih i dr. sadržaja Zračne luke Zagreb. Unutar obuhvata prostora za razvoj Zračne luke
Zagreb nalazi se i površina posebne namjene - vojni kompleks Pleso. Razgraničenje ovih površina, kao i
točan obuhvat proširenja Zračne luke Zagreb unutar navedenog prostora za razvoj, odredit će se
Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice kao i Prostornim planom područja posebnih obilježja
„Črnkovec - Zračna luka Zagreb“.
Razvojnim planovima Zračne luke Zagreb (Master plan ZLZ, 1997., Razvojni plan ZLZ, 2009.) istraživana je
mogućnost izgradnje druge uzletno-sletne staze (USS) Zračne luke Zagreb. Varijantnim rješenjima za
smještaj druge USS u navedenim dokumentima, ali i drugim prostorno prometnim studijama koje su
preuzele ova rješenja, predlagalo se nekoliko položaja u odnosu na postojeću uzletno-sletnu stazu. Svim
varijantnim rješenjima zajedničko je da druga USS zahvaća prostor potencijalnog vodocrpilišta Črnkovec,
odnosno ulazi u prostor prepoznat u Zagrebačkoj županiji kao „prostor izuzetne vrijednosti za Županiju i
Grad Zagreb, ali i prostor s najviše potencijalnih konflikata između postojećih i planiranih sadržaja te
interesnih zahvata“ (postojeće i planirano vodocrpilište, mreža postojećih naselja, blizina urbanog
središta Velike Gorice, blizina arheološkog nalazišta Andautonija, zaštićenih prirodnih vrijednosti i dr.).
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 97
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Zbog svega navedenog, novijim je analizama utvrđeno da eventualni položaj druge uzletno-sletne staze
unutar navedenog prostora potencijalnog vodocrpilišta Črnkovec nije prihvatljiv - kako zbog prostorno
planskih i ekoloških ograničenja, tako i zbog ekonomskog aspekta ovakvog projekta. Također, novijim
istraživanjima Zračne luke Zagreb utvrđeno je da postojeća uzletno-sletna staza može zadovoljiti potrebe
zračnog prometa u duljem vremenskom razdoblju, ali je zbog sigurnosti i kontinuiteta odvijanja zračnog
prometa potrebno osigurati prostor za gradnju druge paralelne staze za vožnju, koja će imati sve fizičke
karakteristike uzletno-sletne staze, te će se koristiti kao alternativna uzletno-sletna staza u slučaju
zatvaranja glavne uzletno-sletne staze. Razvojnim je planovima Zračne luke Zagreb predložen položaj
druge paralelne staze za vožnju, koja će imati sve fizičke karakteristike uzletno-sletne staze,
sjeverozapadno od postojeće uzletno-sletne staze. Ovim se Planom također omogućuje izgradnja druge
paralelne staze za vožnju koja će imati sve fizičke karakteristike uzletno-sletne staze, na navedenoj
lokaciji, unutar označenog Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb. Točan položaj druge paralelne staze za
vožnju sa fizičkim karakteristikama uzletno-sletne staze odredit će se Prostornim planom uređenja Grada
Velike Gorice i Prostornim planom područja posebnih obilježja „Črnkovec - Zračna luka Zagreb“. ““
Preostali tekst ovog poglavlja usklađuje se s odredbama novog Zakona o zračnom prometu („Narodne novine“,
broj 69/09), kao i sa zahtjevima Hrvatske kontrole zračne plovidbe i Agencije za civilno zrakoplovstvo. Izmjene su
sljedeće:
Potpoglavlja „Zračno pristanište“, briše se u cijelosti.
Naziv potpoglavlja „Letjelišta“ mijenja se u „Ostale zračne luke i letjelišta“, a tekst poglavlja u cijelosti se
zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
„Sukladno odredbama Zakona o zračnom prometu („Narodne novine“, broj 69/09), letjelište je aerodrom
koji se u načelu upotrebljava za letenje jedrilica i motornih jedrilica koje ne uzlijeću samostalno, a čija se
uporaba može proširiti i za letenje drugih vrsta zrakoplova koji se upotrebljavaju u nekomercijalnim
operacijama zrakoplova. Planom su osigurani prostori za izgradnju sljedećih letjelišta na području
Zagrebačke županije:

Buševec na području Grada Velika Gorica,

Krašić na području Općine Krašić,

Cvetković na području Grada Jastrebarsko,

Veleševec na području Općine Orle,

Lupoglav i Štakorovec na području Općine Brckovljani,

Zaprešić na području Grada Zaprešića,

Greda na području Grada Ivanić-Grada,

Komin na području Grada Sveti Ivan Zelina,

Dubrava na području Općine Dubrava.
Također, ovim se Planom određuje lokacija za smještaj manje zračne luke u istraživanju, referentnog
koda 2B, na području Općine Pisarovina.
Smještaj i prostorni obuhvat ovim Planom određenih letjelišta i zračne luke u istraživanju treba prilagoditi
prostornim mogućnostima pojedinih lokacija. Njihov točan položaj i obuhvat određuje se prostornim
planovima uređenja velikih gradova, gradova i općina.
Ovim Planom određuje se obveza izrade Aeronautičke studije za sva planirana letjelišta, kao i za zračnu
luku u istraživanju, kojom operatori letjelišta/zračne luke trebaju dokazati da planirana izgradnja kao i
njihova namjena neće imati negativan utjecaj na sigurnost zračnog prometa kao i sve ostale aspekte bitne
za sigurno odvijanje zračnog prometa. Navedena studija izrađuje se u suradnji s nadležnim tijelima i
pravnim osobama, a u skladu s posebnim propisima Republike Hrvatske kao i s međunarodnim
propisima u civilnom zrakoplovstvu. Na Aeronautičku studiju potrebno je zatražiti suglasnost Agencije za
civilno zrakoplovstvo.
Aeronautičku studiju treba izraditi prije ishođenja odobrenja za planirana letjelišta, odnosno prije ili
tijekom izrade i donošenja prostornog plana uređenja općine na čijem se području ovim Planom prikazuje
lokacija zračne luke u istraživanju. Također, ovim se Planom određuje obveza provođenja procjene
utjecaja zahvata na okoliš prema posebnim propisima za zračnu luku u istraživanju, bez obzira na
planiranu duljinu uzletno-sletne staze. Po utvrđivanju prihvatljivosti zahvata za okoliš sukladno posebnim
propisima, kao i po dobivanju suglasnosti Agencije za civilno zrakoplovstvo na Aeronautičku studiju,
zračna luka u istraživanju može se prikazati u prostornom planu uređenja kao planirana, bez prethodne
izmjene i dopune ovog Plana.
Zbog potrebe sagledavanja zračnog prometa na cijelom području Županije, ovim se Planom određuje
obveza izrade Studije razvoja zračnog prometa Zagrebačke županije. Studijom treba obuhvatiti postojeću
i važećim dokumentima prostornog uređenja planiranu infrastrukturu zračnog prometa na području
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 98
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Županije, sagledati potrebe i mogućnosti budućeg razvoja zračnog prometa te utvrditi mogućnost
planiranja novih aerodroma - zračnih luka i letjelišta, različitih razreda, skupina i kategorija.
Prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova i općina na čijim se prostorima nalaze ili
planiraju zračna luka ili letjelište potrebno je, u suradnji s nadležnim tijelima i pravnim osobama, a u
skladu s posebnim propisima Republike Hrvatske kao i s međunarodnim propisima u civilnom
zrakoplovstvu, odrediti prilazno odletne i prijelazne površine (površine ograničenja prepreka) i uvjete
korištenja tog prostora, posebno u dijelu koji se odnosi na mogućnost i uvjete gradnje.
Na kartografskom prikazu 3.2. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora II“ označen je kontrolirani zračni
prostor (CTR) i to: CTR Zračne luke Zagreb i CTR aerodroma Lučko. Uvjeti korištenja unutar navedenih
površina određeni su posebnim propisima.“
3.6.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
A) SUSTAVI TELEKOMUNIKACIJA
Potpoglavlje 3. „Radiokomunikacijski sustavi“ u cijelosti se mijenja i glasi:
„Za potrebe bolje pokrivenosti TV programom na području Zagrebačke županije planira se izgradnja 15
TV pretvarača (Tablica 2). Kad se to završi, na području Zagrebačke županije bilo bi ukupno 30 TV
pretvarača.
TABLICA 2. Popis planiranih TV pretvarača u Zagrebačkoj županiji:
POPIS TV PRETVARAČA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE:
PLANIRANI OBJEKTI
Lokacija
Nadmorska visina
Visina stupa
TV Pret. Auguštanovec
TV Pret. Križ Brdovečki
TV Pret. Oštrc
TV Pret. Podokić Sv. Martin
TV Pret. Podokić Podgrađe
TV Pret. Pokupsko
TV Prêt. Zaprešić
TV Pret. Stojdraga
TV Pret. Gornji Kraj
TV Pret. Braslovje
TV Pret. Sv. Martin pod Okićem
TV Pret. Plešivica
TV Pret. Jamnica Pisarovinska
TV. Pret. Gornja Topličica
TV. Pret. Kalinje
145
310
310
193
141
193
498
320
420
225
680
204
205
170
24
24
24
24
24
24
24
24
24
24
24
24
24
24
Status
planiran
planiran
planiran
planiran
planiran
planiran
planiran
planiran
planiran
planiran
planiran
planiran
planiran
planiran
planiran“
3.6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
A) VODOOPSKRBA
U devetom odlomku mijenja se priložena tablica kako slijedi:
„Tablični prikaz postojećih i potencijalnih izvorišta važnih za rješavanje vodoopskrbe na području Grada
Zagreba i Zagrebačke županije:
CRPILIŠTE
POSTOJEĆI KAPACITET (l/s)
PLANIRANI KAPACITET (l/s)
“Petruševec”
“Sašnjak”
"Mala Mlaka"
"Velika Gorica"
"Zapruđe"
“Strmec”
"Šibice"
"Bregana"
“Črnkovec”
"Ježdovec"
“Ivanja Reka”
1250
700 - 800
1400
900
300
700
450
0 - 100
0
0
0
2000
700 - 800
1400
900
300
700 - 900
800
0 – 100
4000 - 5000
300 - 400
0 – 400
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 99
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
“Prerovec”
“Reka”
“Blanje”
“Slapnica”
“Lipovac”
“Melin”
“Stari Zdenac”
izvorište “Gonjeva” i “Popov Dol”
izvorište “Sopot 1 i 2”
izvorište “Prodin Dol 1 i 2”
izvorište “G. i S. Draga” i “Perlić Mlin”
izvorište “Draga Svetojanska”
izvorište. “Hrašće”
UKUPNO:
120
20
16
60
20
10
1,5
18
14
14
44
15
24
6076,5 - 6276,5
180
0-20
0-16
60
20
10 - 20
0-13
18
14
14
44
15
24
11499 - 13458“
U jedanaestom odlomku mijenja se priložena tablica kako slijedi:
„PODRUČJE
Crpilišta
Varaždinska županija
“Varaždin”, “Bartolovec”,
“Vinkošćak”
“Ravnik”, “Osekovo”
Sisačko – moslavačka županija
UKUPNO:
Planirana dobava – input za
područje Zagrebačke županije
(l/s)
15 – 100
0 – 190
15 – 290“
Briše se dvadesetpeti odlomak koji glasi: “Vodoopskrbni sustav na području Grada Jastrebarsko te općina Krašić i
Klinča Sela temelji se na izvorištima smještenim na obroncima Žumberačkog gorja.“
B) ODVODNJA I ZAŠTITA VODA
Treći odlomak mijenja se i glasi:
„Na područjima udaljenim od obuhvata većih kanalizacijskih sustava planiraju se manji kanalizacijski
sustavi, uglavnom razdjelnog tipa s pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, kako bi se
zadovoljili uvjeti odvodnje i zaštita okoliša te omogućilo priključenje ostalih gravitirajućih naselja.“
Nakon trećeg odlomka dodaje se novi odlomak, kako slijedi:
„Kod mješovitih sustava odvodnje koji su uglavnom zastupljeni na području većih aglomeracija, rješava
se i problematika odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda. Na obuhvatu razdjelnih sustava odvodnje
(koji se planiraju na području manjih naselja) potrebno je riješiti odvodnju oborinskih voda na lokalitetima
gdje se pojavljuju problemi s naslova poplavljivanja urbaniziranih površina. Pri tome je, s obzirom na
karakteristike slivnih površina, potrebno provesti i odgovarajuće pročišćavanje oborinskih voda prije
završne dispozicije u recipijent, u skladu sa zakonskim odrednicama i pravilima struke.“
Peti odlomak u cijelosti se zamjenjuje novim koji glasi:
„U skladu s navedenim, odvodnja otpadnih voda naselja Zagrebačke županije planira se:
 daljnjim dograđivanjem postojećih većih kanalizacijskih sustava s rekonstrukcijom ili izgradnjom
pripadnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za središnja naselja gradova Dugo Selo, Ivanić
Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić,
 dogradnjom postojećih kanalizacijskih sustava priključenih na kanalizacijski sustav Grada Zagreba
za naselja s područja općina Sveta Nedelja i Stupnik,
 izgradnjom kanalizacijskih sustava s pripadajućim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda za
središnja naselja općina Križ, Rugvica, Pokupsko, Klinča Sela, Krašić, Marija Gorica i Dubravica
(zajednički uređaj), zatim Dubrava, Bedenica, Brckovljani, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Pisarovina,
Preseka, Rakovec, Žumberak,
 na sustav odvodnje otpadnih voda grada Zaprešića priključit će se općine Bistra, Luka, Pušća i
Brdovec,
 odvodnja otpadnih voda Općine Orle planira se uz izgradnju vlastitog uređaja s lokacijom kod naselja
Veleševec ili u sklopu rješenja odvodnje na području Grada Velike Gorice,
 rješenje kanalizacijske odvodnje na području općine Kravarsko povezuje se uz realizaciju odvodnje
na području Grada Velika Gorica,
 odvodnja općine Kloštar Ivanića razmatra se većim dijelom uz priključenje na sustav odvodnje Grada
Ivanić Grada,
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 100
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi


izgradnjom manjih sustava i pripadajućih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na izdvojenim
lokacijama kod kojih nije moguće, zbog tehničkih i financijskih razloga, izvesti priključak na neki od
većih kanalizacijskih sustava,
izgradnjom skupnih ili pojedinačnih sabirnih spremnika za udaljenija naselja i osiguravanje
pravodobnog pražnjenja i otpremanja posebnim vozilima, uz konačnu dispoziciju prikupljenih tvari na
najbližem većem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.“
Osmi odlomak mijenja se u cijelosti, kako slijedi :
„Rješenje odvodnje na području Općine Kravarsko vezano je uz koncepciju rješavanja daljnjeg razvitka
kanalizacijskog sustava na području Grada Velika Gorica. Za područje Općine Pokupsko predviđena je
izgradnja središnjeg uređaja južno od naselja Pokupsko uz rijeku Kupu”.
Briše se jedanaesti odlomak koji glasi: „Projektom “Smanjenje onečišćenja voda sliva Save” (JICA, Japan
International Cooperation Agency, 2001. godine) postavljene su koncepcije rješenja odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda za gradove: Dugo Selo, Vrbovec i Sveti Ivan Zelina. Za te gradove planira se daljnji razvoj
kanalizacijskog sustava te izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.“
Dvanaesti odlomak mijenja se i glasi:
„Za Grad Dugo Selo i Općinu Rugvica planiran je zajednički sustav odvodnje sa uređajem za
pročišćavanje otpadnih voda na području Općine Rugvica i ispustom u rijeku Savu. Time će se spriječiti
daljnje onečišćenje vodotoka Črnec otpadnim vodama sa područja Zagrebačke županije."
Trinaesti odlomak mijenja se i glasi:
„Prema tehničkoj dokumentaciji novijeg datuma, za grad Vrbovec, planira se lokacija uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji odlagališta otpada „Beljavine“, s dispozicijom pročišćenih voda
u vodotok Luka, odnosno kanal Zelina – Lonja – Glogovnica.“
Četrnaesti odlomak mijenja se i glasi:
"Za grad Sveti Ivan Zelinu planira se uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kod naselja Brezovac Zelinski
s dispozicijom pročišćenih voda u vodotok Lovnicu koji se ulijeva u rijeku Lonju. Otprema otpadnih voda
s južnog dijela grada (uključujući gravitirajuća naselja uz cestu Sv. Ivan Zelina – Donja Zelina) planira se
uz interpolaciju crpne stanice."
Šesnaesti odlomak mijenja se i glasi:
"Za Općinu Dubrava planira se uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na južnoj granici s dispozicijom
pročišćenih voda u vodotok Ograđenka. Alternativna lokacija tog uređaja predviđena je južno od naselja
Dubrava, temeljem elaborata “Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda naselja Dubrava Vrbovečka”
(Vodoprivredno – projektni biro, Zagreb, 1995. godine).
Dvadesetčetvrti odlomak mijenja se i glasi:
„U okviru tehničke dokumentacije novijeg datuma, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda na području
općine Klinča Sela razmatra se uz izgradnju sustava odvodnje s pripadajućim uređajem za pročišćavanje
otpadnih voda koji se planira u južnom dijelu općine, uz vodotok Brebernica.“
Zadnji odlomak se briše i umjesto njega dodaje se novi odlomak koji glasi:
„Rješenje odvodnje na području općina Bedenica, Rakovec, Preseka, Gradec, Farkaševac, Brckovljani,
Pisarovina, Jakovlje i Žumberak razmatrano je u okviru Studije zaštite voda Zagrebačke županije, u okviru
koje su dane generalne smjernice za daljnje rješavanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na tim
prostorima.“
U potpoglavlju „Zaštita voda“, u četvrtom odlomku, četvrta točka mijenja se i glasi:
 „zaustaviti pogoršanja podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i poboljšati je
izgradnjom potrebnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; pri investiranju nove izgradnje
nastojati provesti potrebne mjere zaštite,“
C) KORIŠTENJE VODA
Energetsko korištenje voda
Nakon petog odlomka dodaje se novi odlomak, kako slijedi:
"Na području Grada Ivanić-Grada u blizini naselja Lijevi Dubrovčak planira se izgradnja akumulacije za
hidroelektranu."
Navodnjavanje
Tekst potpoglavlja "Navodnjavanje" u cijelosti se zamjenjuje novim, kako slijedi:
"S vodnogospodarskoga stajališta postoji realna mogućnost navodnjavanja poljodjelskih površina.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 101
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
Buduće stanje uređenosti zemljišta i hidrotehničkih objekata predviđa korištenje zahvata površinskih
voda, podzemnih voda i u daljoj budućnosti korištenje voda iz planiranih višenamjenskih akumulacija.
Procjenjuje se da se vodama iz vodotoka može navodnjavati do 21165 ha, podzemnim vodama do 2475
ha, a vodom iz budućih akumulacija do 2 290 ha površina.
Potencijalne površine predviđene za navodnjavanje korištenjem zahvata iz površinskih voda navode su u
tablici:
VODOTOK
Bregana
Glogovnica
Kanal Zelina-Lonja-Glogovnica-Česma
Lonja
Krapina
Kupa
Kupčina
Zelina
Sava
UKUPNO:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
POVRŠINA (ha)
347.2
367.02
180.8
681.4
1451.8
3446.7
617.1
146.9
13906.9
21165.7
Predlaže se sustavno, a ne parcijalno, navodnjavanje u sklopu višenamjenskih rješenja, jer se na osnovi
cjelovitih i višenamjenskih rješenja može osigurati dovoljna količina vode za navodnjavanje tijekom
cijelog vegetacijskog razdoblja. Obzirom na karakteristike poljoprivrednih područja namijenjenih
navodnjavanju na području Zagrebačke županije, smatra se da bi najpovoljniji bili sustavi kišenja i
lokaliziranog navodnjavanja."
D) UREĐENJE VODOTOKA I VODA
U potpoglavlju „Sliv rijeke Krapine, dio“ treći odlomak (uključivo tablicu) mijenja se i glasi:
3
„Na prostoru Zagrebačke županije predviđeno je 9 retencija, ukupnog volumena 4 383 600 m , što je
prikazano u sljedećoj tablici:
RE
D.
BR
OJ
VRSTA
OBJEKTA
NAZIV
OBJEKTA
VODOTOK
RECIPIJENT
NAMJENA
1.
R
DEDINA
Dedina
L.K.D.Bistra
OP
2.
R
BISTRA II
Bistra
L.K.D.Bistra
OP
3.
R
POLJANICA I
Poljanica
L.K.D.Bistra
OP
4.
R
POLJANICA III
Dubovec
Poljanica
OP
5.
R
KUTINCI
Kutinci
L.K.Kutjeći
OP
6.
R
IVANŠČAK
Ivanščak
L.K.Kutjeći
OP
7.
A,R
LUKA
Luka
Krapina
OP,VO
8.
R
JAMNO
Jamno
L.K.Conec
OP
9.
R
KUPINA
Kupina
L.K.D. Bistra
OP
R...retencija
OP..obrana od poplave
VO..vodoopskrba
A,R.. u projektnoj dokumentaciji objekt obrađen kao akumulacija i kao retencija“
POVRŠINA
SLIVA
IZNAD
PREGRADE
2
km
4.70
6.33
2.89
1.73
2.12
1.41
8.60
4.30
3.90
VOLUMEN
3
10 m
3
83.0
87.6
49.0
36.0
31.0
30.0
3 151.0
476.0
440.0
U potpoglavlju „Sliv kanala Lonja-Strug, dio; Sliv rijeke Česme, dio“ prije prvog odlomka dodaje se novi odlomak s
tablicom, kako slijedi:
3 3
“Na ovom dijelu sliva planirane su četiri retencije, ukupnog volumena 78 10 m :
RE
D.
BR
OJ
1.
2.
3.
4.
VRSTA
OBJEKTA
R
R
R
R
R... retencija
NAZIV
OBJEKTA
VODOTOK
KOPČEVAC I
KOPČEVAC II
MARTIN BREG
PLANIČKI
JAREK
pr.Kopčevac
pr.Kopčevac
pr.Martin
Breg
pr.Planički
jarek
OP...obrana od poplava pr....pritok“
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
RECIPIJENT
Kopčevac
Kopčevac
Martin Breg
Planički jarek
NAMJENA
OP
OP
OP
OP
POVRŠINA
SLIVA
IZNAD
PREGRADE
2
km
1.00
1.00
0.53
0.44
VOLUMEN
3
10 m
3
28.85
29.27
10.00
9.50
II.1 - 102
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
U potpoglavlju „Desni pritoci Save, Pritoci Save od državne granice s Republikom Slovenijom do sliva lateralnog
kanala Odra, odnosno sliva Kupe (slivovi Samoborskog gorja), Potok Rakovica” nakon prvog odlomka dodaje se
tekst:
„Aktivnosti na realizaciji HE Zaprešić su obustavljene, a učestale poplave sa značajnim materijalnim
štetama utjecale su da se potraži novo rješenje zaštite od velikih voda Save. U tom novom rješenju, na
nivou idejnog projekta, nasip nakon naselja Medsave se odvaja od Save, pomiče u zaobalje i spaja na
lijevi usporni nasip Rakovice, a to rješenje ne ugrožava izgradnju HE Zaprešić. Do promjena dolazi i na
vodotocima Bistrac i Gradna (regulacije, nasipi).
U trećem odlomku briše se zadnja rečenica „U tablici je prikaz planiranih retencija, čiji ukupni volumen iznosi
3
1.662. 700 m .“
Tablica u ovom poglavlju zamjenjuje se novom, kako slijedi:
„RE
D.
BR
OJ
VRSTA
OBJEKTA
NAZIV
OBJEKTA
VODOTOK
RECIPIJENT
NAMJENA
POVRŠINA
SLIVA IZNAD
PREGRADE
2
km
VOLUMEN
3
10 m
3
SLIV BREGANE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
R
R
R
R
R
R
BREGANA
DOBRI POTOK
JARAK
VELIKA
DRAGA
ŠKROBOTNIK
BREGANICA
Bregana
Dobri potok
Jarak
Velika draga
Škrobotnik
Breganica
Sava
Bregana
Bregana
Bregana
Bregana
Bregana
OP
OP
OP
OP
OP
OP
29.61
3.35
4.06
3.04
7.86
10.44
437.0
70.7
79.5
66.5
151.0
203.0
Gradna
OP
7.50
136.0
L.Gradna
L.Gradna
L.Gradna
L.Gradna
Gradna
OP
OP
OP
OP
OP
2.79
3.59
1.51
4.45
14.10
61.1
70.8
26.3
73.7
228.0
Rakovica
Gradna
Rakovica
OP
OP
OP
2.81
-
59.1
-
SLIV GRADNE I RAKOVICE
7.
R
LIPOVAČKA
GRADNA
8.
R
JAVOREČKI P.
9.
R
SLAPNICA
10.
R
POZORIN P.
11.
R
LUDVIĆ
12.
R
RUDARSKA
GRADNA
13.
R
M.RAKOVICA
14.
R
BISTRAC
15.
R
K-2
P… potok, L… Lipovečka“
Lipovečka
Gradna
Javorečki p.
Slapnica
Pozorin p.
Ludvić
Rudarska
Gradna
M. Rakovica
Bistrac
Kanal K-2
U potpoglavlju "Neposredan sliv Kupe", nakon priložene tablice prikaza predviđenih akumulacija i retencija na
slivu rijeke Kupe, dodaje se novi odlomak koji glasi:
"Napominje se da su lokacije, veličine i namjene planiranih retencijskih i akumulacijskih objekata, zbog
projektne dokumentacije različitog nivoa obrade (studije, idejna rješenja, idejni projekti, glavni projekti),
usmjeravajuće te su moguće manja odstupanja."
3.6.4. ENERGETSKI SUSTAV
A) PROIZVODNJA I TRANSPORT NAFTE I PLINA
U potpoglavlju „Naftovodi“ mijenja se zadnji odlomak kako slijedi:
"Postojeći sustav magistralnih naftovoda i sustav magistralnog naftovoda za međunarodni transport koji
prolaze Zagrebačkom županijom zadržava se u postojećim trasama. U postojećem koridoru JANAF-a
planira se, u svrhu proširenja kapaciteta, izgradnja novog magistralnog naftovoda za međunarodni
transport."
U potpoglavlju „Plinovodi“ mijenja se peti odlomak kako slijedi:
„Okosnica plinskog sustava Hrvatske je visokotlačni 75-barski plinovodni sustav koji povezuje
sjevernojadranska plinska polja preko Pule, Rijeke i Zagreba do Slavonskog Broda, koji na području
Zagrebačke županije slijedi autocestu Zagreb - Karlovac, zagrebačku obilaznicu i autocestu Zagreb Lipovac."
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 103
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
U potpoglavlju „Plinovodi“, nakon petog odlomka dodaje se novi odlomak, kako slijedi:
„U koridoru postojećih magistralnih plinovoda Zabok - Zaprešić DN 500/50, Zaprešić - Podsused DN
500/50 i Zagreb - Zapad istok DN 500/50 planira se izgraditi magistralni plinovod Zabok – Lučko DN
700/75. U koridorima postojećih magistralnih plinovoda Zagreb – Karlovac DN 700/75, Budrovac – Ivanić
DN 300/50 i koridoru JANAF-a (na području Općine Križ) planiraju se izgraditi još tri nova magistralna
plinovoda.“
B) ELEKTROENERGETIKA
U potpoglavlju “Planirani objekti u sustavu prijenosa i distribucije električne energije“ prvi odlomak u cijelosti se
zamjenjuje novim tekstom, koji glasi:
"Bitno povećanje pouzdanosti dobave električne energije ostvarilo se izgradnjom TS 400/220/110 kV
Žerjavinec (Zagreb – Istok). Iako se sama transformatorska stanica nalazi na području Grada Zagreba,
ona je preko područja Zagrebačke županije interpolirana u dalekovod s Republikom Mađarskom (TS
Heviz) koji je privremeno u pogonu do TS Tumbri preko spoja na postojeći 400-kilovoltni dalekovod
Tumbri – Ernestinovo kod Veleševca (gdje je u kasnijoj fazi predviđena izgradnja 400-kilovoltnog
rasklopišta, a zatim i transformatorske stanice za priključak planirane termoelektrane i još povezana s
dvostrukim 400-kilovoltnim dalekovodom s Republikom Mađarskom. Na naponskoj razini 220 kV bit će
povezana sa TS 220/110 kV Mraclin i TS 220/110 kV Cirkovice (Republika Slovenija) uvodom postojećeg
220-kilovoltnog dalekovoda između tih dviju transformatorskih stanica, a na 110-kilovoltnoj razini preko
područja Zagrebačke županije s novim dalekovodima prema TS 110/20 kV Dugo Selo, KTE Jertovec, TS
Križevci i TS Vrbovec. Također se planira povezivanje TS Žerjavinec i planiranog dalekovoda 2x400 kV
Tumbri - Veleševec preko 2x400(220) kV dalekovoda."
Treći odlomak u cijelosti se zamjenjuje novim tekstom, koji glasi:
"Planiranim dalekovodom 2x400 kV zatvorit će se prsten oko grada Zagreba od TS 400/220/110 kV
Žerjevinec (na području Grada Zagreba) prema novoj TS 400/110 kV Zlodi (na području Županije) preko
naselja Igrišće i dalje paralelno s postojećim dalekovodom 2x110 kV Zabok – Podsused, te onda skreće
preko rijeke Krapine i Save do TS Zlodi. Alternativna trasa 2x400-kilovoltnog dalekovoda počinje u blizini
naselja Donja Bistra, preko Zaprešića, Donje Pušće i Dubravice do državne granice duž koje ide do
postojećeg dalekovoda 2x400 kV Tumbri – Krško, pa onda paralelno s njim do TS Zlodi. U cilju povećanja
kvalitete i sigurnosti prijenosa električne energije iz smjera NE Krško/TS Zlodi prema smjeru TS Tumbri te
na planirano rasklopište RP Veleševec, planira se izgradnja 2x400 kV dalekovoda od TS Zlodi do TS
Tumbri.“
Šesti odlomak u cijelosti se zamjenjuje novim tekstom, koji glasi:
„Elektroenergetsku prijenosnu i distribucijsku mrežu naponske razine 110 kV na području Zagrebačke
županije treba dograditi radi povećanja pouzdanosti opskrbe električnom energijom distribucijske mreže
nižih naponskih razina i krajnjih potrošača izgradnjom ili rekonstrukcijom sljedećih objekata:














TS 110/35 kV Ivanić 2 s novim spojnim 2x110-kilovoltnim dalekovodom do postojeće TS 110/35
kV Ivanić 1 ili do postojećeg 110-kilovoltnog dalekovoda Mraclin – Ludina;
TS 110/20 kV Zelina i TS 110/20 kV Zelina-centar s priključkom na 2x110-kilovoltni dalekovod
Žerjavinec – Jertovec;
TS 110/20 kV Zaprešić 2 s novim spojnim 2x110-kilovoltnim dalekovodom do postojećeg 110kilovoltnog dalekovoda Rakitje – Zabok;
TS 110/20 kV Vrbovec s novim spojnim 2x110-kilovoltnim do postojećeg 110-kilovoltnog
dalekovoda Dugo Selo Križevci ili trasom postojećeg 30-kilovoltnog dalekovoda do TS Dugo
Selo;
TS 110/20 kV Strmec s priključkom na postojeći 110-kilovoltni dalekovod Rakitje – Zaprešić ili
110-kilovoltni dalekovod Rakitje – Zabok;
TS 110/20 kV Pisarovina s novim spojnim 2x110-kilovoltnim dalekovodom do TS Zdenčina i
novim spojnim 2x110-kilovoltnim dalekovodom 2x100 kV do TS Tumbri;
TS 110/20 kV Novaki interpolirana na postojeći 110-kilovoltni dalekovod;
TS 110/20 kV Jastrebarsko interpolirana na postojeći 2x110-kilovoltni dalekovod;
rekonstrukcija postojeće TS 110/30 kV Rakitje u TS 110/20 kV;
rekonstrukcija postojeće TS 110/30 kV Dugo Selo u TS 110/20 kV;
TS 110/20 kV Mičevec s priključkom na 110-kilovoltni dalekovod Rakitje-TE-TO;
TS 110/20 kV Bistra s priključkom na 110-kilovoltni dalekovod RP Podsused – Zabok;
TS 110/20 kV Križ s priključkom na postojeći 110-kilovoltni dalekovod Mraclin - Ludina;
TS 110/x kV Sop s priključkom na postojeći 2x110 kV TS Resnik - TS Mraclin ili na 110 kV
dalekovod TE-TO Zagreb - TS Mraclin. “
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 104
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
3.7. GOSPODARENJE OTPADOM
Naziv poglavlja „Postupanje s otpadom“ zamjenjuje se novim nazivom: „Gospodarenje otpadom“. Tekst ovog
poglavlja u cijelosti se zamjenjuje novim, kako slijedi:
„Planirani sustav gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji temelji se na odredbama Zakona o
otpadu („Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i propisa koji iz njega proizlaze, kao i na
smjernicama sljedećih dokumenata:
– Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 130/05),
– Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine („Narodne
novine“, broj 85/07),
– Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 29/08).
Navedena zakonska i stručna osnova, uz odredbe koje propisuju Strategija i Program prostornog
uređenja Republike Hrvatske, a koje su navedene u poglavljima ovog Plana, osnovno su polazište za
planiranje sustava gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji.
Zakonom o otpadu obvezuju se jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave da u prostornim
planovima županija i prostornim planovima uređenja gradova i općina utvrde lokacije za gradnju
građevina namijenjenih skladištenju, obradi i/ili odlaganju otpada. Također su definirane građevine za
zbrinjavanje otpada kao „regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog,
neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice otpada“, a Centar
za gospodarenje otpadom (CGO) kao „sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje
otpada“.
Strategijom gospodarenja otpadom Republike određene su obveze jedinica regionalne samouprave koje,
između ostalog, trebaju:
- prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom,
- uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom, u dogovoru s općinama i gradovima, uz
mogućnost udruživanja s drugim županijama,
- provesti sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom i uz
sufinanciranje.
Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine određena je
obveza definiranja lokacija centra gospodarenja otpadom za sve županije i Grad Zagreb, uz mogućnost
uspostave županijskog ili regionalnog koncepta gospodarenja otpadom.
Studija gospodarenja otpada Zagrebačke županije, koju je izradio Dvokut Ecro, a prihvatila Županijska
skupština Zagrebačke županije u prosincu 2008. godine, razmatra mogućnost uspostave oba koncepta
gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije. S pozicije ekonomskih i ekoloških aspekata
analizira prednosti i nedostatke uspostave regionalnog (u suradnji s Gradom Zagrebom) odnosno
županijskog koncepta gospodarenja otpadom (unutar prostora Županije).
Skupština Zagrebačke županije Zaključkom prihvaća županijski koncept gospodarenja otpadom, koji
podrazumijeva rješavanje problematike gospodarenja otpadom unutar prostora Županije te uspostavu
Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) u Zagrebačkoj županiji.
Sustav cjelovitog gospodarenja komunalnim otpadom u Zagrebačkoj županiji podrazumijeva, sukladno
navedenoj Studiji, osnivanje ŽCGO, izgradnju pretovarnih stanica, reciklažnih dvorišta, zelenih otoka,
odnosno sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada na području Županije.
Županijski centar za gospodarenje otpadom predstavlja infrastrukturnu osnovu sustava zbrinjavanja
otpada te uključuje oporabu otpada mehaničko biološkim postupkom (MBO), površinu za sortiranje
otpada, površinu za reciklažno dvorište, površinu za odlaganje ostatnog neopasnog otpada i druge
objekte suvremenog gospodarenja otpadom koji će se utvrditi redovitim zakonskim postupkom, a prostor
urediti, organizirati i održavati u skladu s propisima.
Također, temeljem Zaključka Županijske skupštine, provedeni su, krajem 2009. i u prvoj polovici 2010.
godine, istražni radovi na sedam potencijalnih lokacija za smještaj Županijskog centra za gospodarenje
otpadom (ŽCGO) u Zagrebačkoj županiji. Riječ je o lokacijama na kojima se nalaze postojeća aktivna
odlagališta komunalnog otpada, opisana u poglavlju 1.1.2.10. ovog Plana, a to su:
1. Tarno (Grad Ivanić-Grad),
2. Andrilovec (Grad Dugo Selo),
3. Beljavina (Grad Vrbovec),
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 105
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
4.
5.
6.
7.
Cerovka (Grad Sveti Ivan Zelina),
Novi Dvori (Grad Zaprešić),
Mraclinska Dubrava (Grad Velika Gorica),
Božićka (Grad Jastrebarsko).
Istražne radove provodio je Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju, što je dokumentirano u
Elaboratu o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama ŽCGO Zagrebačke županije
(svibanj 2010.). Istražnim radovima obuhvaćeni su:
- Terenski istražni radovi na potencijalnim lokacijama ŽCGO (pripremni radovi, prospekcija terena,
geotehnički i geodetski istražni radovi),
- Laboratorijski istražni radovi (analiza uzoraka materijala iz bušotina i analiza uzoraka podzemne
vode),
- Ostali aspekti od značaja za odabir lokacije ŽCGO (procjena količine i strukture otpada, površina
ŽCGO i mogućnosti širenja, čimbenici zaštite okoliša, ekonomski čimbenici, socijalna
podnošljivost, transport i dr.).
Sukladno rezultatima provedenih istražnih radova, Elaboratom su rangirane sve razmatrane potencijalne
lokacije, te je kao najpovoljnija predložena lokacija Tarno u Gradu Ivanić-Gradu. Navedeni Elaborat o
provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama ŽCGO Zagrebačke županije prihvaćen je po
Županijskoj skupštini u svibnju 2010. godine.
Slijedom navedenog, ovim se Planom određuje lokacija za smještaj Županijskog centra za gospodarenje
otpadom u Zagrebačkoj županiji na lokaciji postojećeg odlagališta Tarno u Gradu Ivanić-Gradu. Navedena
lokacija ucrtana je u Kartografskom prikazu broj 3.2. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora II”, kao i na
kartogramu 5. Gospodarenje otpadom.
Do uspostave ŽCGO odlaganje komunalnog i inertnog otpada nastavit će se na svim postojećim aktivnim
službenim odlagalištima komunalnog otpada na području Zagrebačke županije, usporedo s provođenjem
njihove sanacije. Lokaciju odlagališta Trebež (Samobor), koje se više ne koristi kao aktivno odlagalište,
potrebno je sanirati i rekultivirati, uz mogućnost otvaranja pretovarne stanice i reciklažnog centra na
jednom dijelu površine. Postojećih sedam aktivnih lokacija odlagališta komunalnog i inertnog otpada
određuju se i kao lokacije za gospodarenje građevnim otpadom.
Nakon uspostave ŽCGO na lokaciji Tarno u Ivanić-Gradu, namjenu preostalih postojećih odlagališta,
uključivo i Trebež u Samoboru, treba revidirati i prilagoditi potrebama sustava - na odgovarajućem dijelu
lokacije formirati pretovarnu stanicu, uz mogućnost smještaja i drugih sadržaja vezanih uz zbrinjavanje
otpada ŽCGO (skladištenje otpada, prikupljalište, sortirnice, kompostane, reciklažni centri i dr.)
Eventualno smanjenje broja pretovarnih stanica moguće je nakon detaljnije razrade sustava
gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji, bez prethodne izmjene i dopune ovog Plana.
Uspostava cjelovitog sustava primarne reciklaže podrazumijeva stvaranje optimalne mreže reciklažnih
dvorišta za prikupljanje što većeg broja sirovinskih materijala i osiguravanje preduvjeta za proširivanje
sustava odvajanja otpada na mjestu njegova nastanka. Planiranje sustava primarne reciklaže, kao i
određivanje lokacija reciklažnih dvorišta, obveza je gradova i općina, koja se provodi kroz izradu i
donošenje prostornih planova uređenja. Reciklažna dvorišta, osim u sastavu ŽCGO, mogu se planirati uz
pretovarne stanice na postojećim lokacijama odlagališta, kao i na drugim prikladnim lokacijama unutar ili
izvan građevinskog područja naselja. Ovim se Planom usmjerava jedinice lokalne samouprave na čijem
se području nalaze odlagališta komunalnog otpada, uključivo i Trebež u Samoboru, kao i zatvoreno i
sanirano odlagalište Kraljev Vrh u Jakovlju, da jedno od planiranih reciklažnih dvorišta s njihovog
područja bude smješteno na postojećem, odnosno saniranom odlagalištu.
Opasni otpad
Vlada Republike Hrvatske osigurava uvjete i propisuje mjere za gospodarenje opasnim otpadom.
Strategijom i Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj određena je obveza osiguravanja
jedne (do dvije) lokacije Centra za gospodarenje opasnim otpadom (CGOO) na području Republike
Hrvatske, koji uključuje termičku obradu i fizikalno-kemijsku obradu opasnog otpada. Plan gospodarenja
otpadom daje osnovne smjernice za uspostavu CGOO, navodeći da CGOO predstavlja centralno mjesto
za skladištenje, obradu i odlaganje opasnog otpada u RH, kao i da u prvoj fazi u CGOO-u treba predvidjeti
skladištenje i obradu oko 60.000 t opasnog otpada godišnje.
Strategija navodi da će se lokacije za smještaj CGOO na razini Države utvrditi nakon provedenih stručnih
analiza o količinama, vrsti i načinima gospodarenja opasnim otpadom.
Plan gospodarenja otpadom u RH navodi da mrežu sabirnih centara za opasni otpad treba organizirati u
okviru prostora postojećih skladišta za opasni otpad koje posjeduju ovlaštene tvrtke za skladištenje
opasnog otpada, zatim u okviru Centra za gospodarenje otpadom (CGO), kao i u reciklažnim dvorištima u
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 106
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
gradovima za opasni otpad iz domaćinstava. Za uspostavu odvojenog skupljanja opasnog otpada koji
nastaje u kućanstvima potrebno je razviti mrežu reciklažnih dvorišta u gradovima kojima će se osigurati
prostor za prikupljanje/odlaganje manjih količina opasnog otpada kao što su baterije, akumulatori,
lijekovi, onečišćena ambalaža od boja i lakova. Odvojeni i skupljeni opasni otpad iz CGO-a, reciklažnih
dvorišta i skladišta ovlaštenih skupljača, preko ovlaštenih skupljača/ovlaštenih prijevoznika, odvozit će
se u CGOO na obradu, odlaganje ili izvoz, ili u industrijske objekte koji posjeduju dozvolu za obradu
opasnog otpada.
U skladu s navedenim, mrežu sabirnih centara za opasni otpad u Zagrebačkoj županiji treba organizirati u
okviru prostora skladišta za opasni otpad koje posjeduju ovlaštene tvrtke za skladištenje opasnog
otpada, kao i u reciklažnim dvorištima u gradovima za opasni otpad iz domaćinstava. U okviru
Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) treba organizirati privremeno skladištenje
eventualno zaostalog opasnog otpada, izdvojenog pri sortiranju iz komunalnog otpada koji je dovezen u
ŽCGO iz područja Županije. Odvojeni i skupljeni opasni otpad iz ŽCGO-a, reciklažnih dvorišta i skladišta
ovlaštenih skupljača, preko ovlaštenih skupljača/ovlaštenih prijevoznika, odvozit će se u CGOO na
obradu, odlaganje ili izvoz, ili u industrijske objekte koji posjeduju dozvolu za obradu opasnog otpada.“
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 107
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Nositelj izrade:
Upravni odjel za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša
Zagrebačke županije
Stručni izrađivač Plana:
Zavod za prostorno uređenje
Zagrebačke županije
II.
OBVEZNI PRILOZI
II.2.
IZVOD IZ STRATEGIJE I PROGRAMA
PROSTORNOG UREĐENJA RH
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 1
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
II.2.
IZVOD IZ STRATEGIJE I PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA RH
II.2.1.
UVOD
Temeljem odredbe članka 58. stavka 2. točke 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“,
broj 76/07, 38/09), u nastavku se daje „izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja koji se
odnosi na područje obuhvata prostornog plana“. Dokumenti prostornog uređenja šireg područja za prostor
Zagrebačke županije su dokumenti prostornog uređenja državne razine, a to su:

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (usvojena u Hrvatskom Saboru u lipnju 1997.
godine) i

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 50/99).
Strategija i Program temeljni su dokumenti državne razine planiranja. Strategija je odredila dugoročne
ciljeve, osnove za uravnoteženje i smjernice prostornog razvoja i prostornu organizaciju, te definirala
područja sa zajedničkim prostornim i razvojnim obilježjima za koje se donose prostorni planovi područja
posebnih obilježja. Program je utvrdio mjere i aktivnosti za provođenje Strategije te pobliže odredio osnovne
ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, te dao prijedlog
prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. U skladu s ovim dokumentima izrađen je i donesen
Prostorni plan Zagrebačke županije, 2002. godine. U osnovnom Planu također su dani izvodi iz Strategije i
Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i to u sljedećim poglavljima:

Polazišta - 1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države

Ciljevi prostornog razvoja i uređenja – 2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i
međunarodnog značaja
U nastavku se daje izvod onih dijelova navedenih dokumenata koji su u najizravnijem odnosu sa sadržajem
IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije.
II.2.2. IZVOD IZ STRATEGIJE PROSTORNOG UREĐENJA RH
Strategija prostornog uređenja
Republike Hrvatske
2.
Ciljevi prostornog razvoja
2.1.
Opći ciljevi
Općim ciljem može se smatrati postizanje višeg (objektivno mogućeg) stupnja sigurnosti i razvijenosti
Države radi ostvarivanja razvitka i kvalitete života stanovništva na svim područjima.
Taj će se cilj ostvariti:
•
potpunom unutarnjom integracijom i konsolidacijom prostora Države,
•
povećanjem vrijednosti i kvalitete hrvatskog prostora,
•
uključivanjem Hrvatske u europske razvojne sustave.
Ove globalne odrednice ostvarenja provodit će se sustavnim djelovanjem u okvirima okolnosti i nacionalnih
interesa.
Hrvatski prostor treba prilagoditi novim geostrateškim, geopolitičkim, geografsko-prometnim, gospodarskorazvojnim i kulturno-civilizacijskim odnosima i integracijama u prostoru Europe i svijeta, te ga osobito dobro i
brzo funkcionalno i prostorno povezati sa susjednim srednjoeuropskim zemljama i cijelom europskom
zajednicom.
…
S gledišta korištenja prostora težište je na očuvanju fizičke cjelovitosti područja resursa (racionalno
korištenje prostora za gradnju), uz uvažavanje prirodnih značajki (prilagođavanje proizvodnje biološkim
ciklusima i bez zagađenja) i strukturnih značajki (očuvanje krajobrazne fizionomije)
Osobito značenje ima stroga zaštita posebno vrijednih resursa: nezagađena tla (brdski-gorski i otočki areal),
rezerve pitke vode, čisto more, prirodne šume.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 2
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Uvažavajući činjenice da hrvatski prostor sadrži sve elemente za uravnoteženu razvojnu strukturu i kvalitetu
prostora i okoliša, opći se ciljevi i nacionalni interesi u prostoru odnose na:


OSNAŽIVANJE PROSTORNO RAZVOJNE STRUKTURE DRŽAVE kroz uravnotežen razvitak
područja, stvaranje okosnica i težišta razvitka osloncem na mrežu gradova i drugih središta, te
definirane i inicijalne prometne pravce,
KVALITATIVNU PREOBRAZBU RAZVOJA U PROSTORU osloncem na resurse - prirodna i
kulturna dobra, ljudski potencijal, raznolikost i osobitosti dijelova prostora.
3.2.
Prostorno-funkcionalne cjeline
3.2.1.
Grupe županija
- kao velike prostorne cjeline
Pored opće planske podjele po djelatnostima, potrebno je odrediti veće prostorne cjeline koje omogućavaju
kompleksno sagledavanje i cjelovit plansko razvojni pristup. Fizionomske razlike Hrvatskog teritorija s
gledišta globalnoga planskog pristupa određuju velike prostorne cjeline:



Županije Središnje Hrvatske
Županije jadranske Hrvatske
Županije Istočne Hrvatske.
Ove grupe županija predstavljaju obuhvat praćenja stanja i usmjeravanja prostornog razvoja na globalnoj
razini. Pokazatelji se odnose na demografske prilike, gospodarske učinke, stupanj pokrivenosti potreba
stanovništva i gospodarstva i druge važne pokazatelje prostorno razvojne ravnoteže na razini Države.
A. Županije Središnje Hrvatske
(županije: Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska,
Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka)
Međimurska,
Koprivničko-križevačka,
Najrazvijenije područje Hrvatske, koncentracija gospodarstva i kulturnih institucija, ključno čvorište
europskih i regionalnih prometnih pravaca.
Prostorno razvojnu strukturu obilježava koncentracija gradova srednjeeuropskog kruga. Zagreb, glavni grad
Države, s međunarodnim funkcijama i prsten gradova srednje veličine, te mreža malih gradova kao osnova
za unaprjeđenje prostorno razvojne strukture policentričnog tipa. Budući da se očekuje još veći pritisak na
gradove i pojačavanje ekoloških problema, planska orijentacija je na ublažavanje rasta i kvalitativno
unapređenje Zagreba, osnaživanje mreže ostalih gradova s osobitom pažnjom na zaustavljanje izgradnje i
sanaciju perifernih zona (izmještanje magistralnih pravaca, velika infrastruktura).
Uređenje prostora određeno je porječjima rijeka Save, Drave (srednji tokovi) i Kupe te prijelazom iz
ravničarskog u brdsko područje Žumberka, Hrvatskog zagorja, Banovine, Korduna, Moslavine, Podravine i
Podravskog prigorja na kojima je potrebna revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva.
Resursi i krajobraz su pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajobraza.
Planska usmjerenja se odnose na očuvanje prirodnog okoliša gradova u rekreacijskoj funkciji, razvitak
kontinentalnog turizma vezanog na termalne vode, lov, kulturnu baštinu (dvorci), zatim na eksploataciju
plina i nafte (Podravina, Bilogora) te na prometna čvorišta i gospodarsko - prometne funkcije gradova
(Zagreb, Karlovac, Sisak, Varaždin, i drugi).
Planiranje cjelovitih sustava odnosi se na veliku državnu i međudržavnu infrastrukturu (osobito prometni
pravci prema zapadnoj i srednjoj Europi) s pratećim djelatnostima, razvoj i funkcije Grada Zagreba s
rješenjem ključnoga prometnog čvorišta transeuropskih, magistralnih i regionalnih pravaca, uređenje
područja uz državnu granicu (osobito jugoistočnu), razvitak i uloga većih gradova u sklopu koncepta
urbanizacije područja, rješenje uravnoteženja urbane koncentracije i nerazvijenih (slabo naseljenih ) rubnih
zona, sustavne mjere unaprjeđenja okoliša s osobitom pažnjom na uređenje voda, odvodnju i otpad.
3.2.2.
Složeni infrastrukturni i
gospodarski sustavi
Cjelovit programsko planski obuhvat složenih infrastrukturno - gospodarskih sustava odnosi se na koridore i
funkcionalne sklopove koji sadrže više segmenata državne i međudržavne infrastrukture, prateće
gospodarske funkcije (terminali, slobodne zone) i obuhvaćaju kontakt područja naselja i drugih površina pod
neposrednim utjecajem trasa i kapaciteta.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 3
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Koridori su temelj za uspostavu integralnog i kombiniranog prometa te obuhvaćaju cestovne prometnice,
željeznicu, pomorski i riječni promet- luke i cjevovode (produktovode).
a) Transeuropski prometni koridori:

koridor smijera Z - I (Zapadna Europa - Bliski istok) i kao dio veze Srednja Europa-Mediteran

koridor smijera S-J (Srednja Europa-Mediteran) veza na smjer Z - I, i dalje povezivanje sa Zapadnom
Europom i Južnim Jadranom.
b) Prometni koridori Državne i međudržavne
razine s funkcijom povezivanja velikih
središta i područja Hrvatske te koji
nadopunjuju (ili su dio) europske mreže:

Podravski koridor

Jadranski (obalni i zaobalni)

veza sjeverne i južne Hrvatske preko područja Federacije Bosne i Hercegovine.
c) Složeni prometno-gospodarski i
infrastrukturni kompleksi s elementima
funkcija koridora:

sustav prometnog križanja europskih i državnih prometnica, terminala i gospodarskih zona Zagrebačke
županije,

sustav Kvarnerskog zaljeva: sustav luka Rijeka,

sustav Hrvatskog podunavlja: sustav luke Vukovar, kanal Dunav-Sava, pri čemu prioritet ima luka
Vukovar uz osposobljavanje cestovnih i željezničkih veza za kombinirani promet prema morskim
lukama,

kompleks luka Ploče i Split (veze s Federacijom Bosne i Hercegovine),

veći zahvati korištenja voda s kompleksnim uređenjem prostora, komasacijama i melioracijama
vezanim uz hidroelektrane na Dravi, Savi, Lici i Gackoj,

veliki industrijski i energetski kompleksi (rafinerije, željezare, termoelektrane, LNG i drugi).
Planiranje integralnoga prometnog i energetskog sustava uspostavlja se u ključnim elementima na razini
države kao cjelovita mreža. Osobito se to odnosi na optimalizaciju luka hrvatskog Jadrana s prometnim
zaleđem, kao i na kriterije lociranja energetskih sklopova s gledišta sigurnosti opskrbe, korištenja resursa i
uravnoteženog opterećenja prostora.
Planiranje ovih sustava temelji se na gospodarskoj valorizaciji i programima s prostornom i ekološkom
komponentom koja mora osigurati prihvatljivost lokacija i utjecaja na prostor i okoliš. Te elemente
preuzimaju prostorni planovi županija i definiraju ih kao plansku obvezu u projektima i podprojektima.
Dokumenti ovih sustava i cjelina imaju karakter stručne podloge-studije.
3.2.4.
Prostor županija i gradova
U Prostornom planu županija (PPŽ) strateško razvojne odrednice dobivaju oblik plana prostornog uređenja.
Stoga PPŽ sadrži elemente sustava i prostora od važnosti za Državu, na način koji omogućava u prostoru
detaljnije planiranje.
S gledišta i integralnog gospodarenja resursima PPŽ mora na temelju usmjerenja Strategije odrediti
područja i kriterije za korištenje prostora osnovne i sekundarne namjene. Osobito je važno odrediti kriterije
za građenje izvan građevinskog područja prema tipu, vrijednosti i osjetljivosti krajobraza.
S gledišta razvojnih sustava PPŽ mora odrediti prostore i sustave na razini županije ili više županija, njihovu
funkcionalnu cjelovitost i ulogu lokalnih elemenata kao dijela cjeline te time usmjeriti i oblik gospodarenja.
Državne građevine mogu se odrediti kao definitivna trasa-lokacija, samo ako postoji potreban stupanj
razrađenosti i stručne verifikacije. Za složene sustave koji nadilaze lokalnu razinu nužna je studija ili
program s prostornom definicijom. PPŽ može nedovoljno definirane (potencijalne) sustave odrediti
programski, kao razvojnu-namjeru, a u prostornom planu zadržati širi razervat do detaljnije razrade.
Na županijskoj razini nužno je odrediti:

širi prostor oko gradova bez obzira na teritorij grada što je osobito izraženo za velike gradove, kako bi
se u planovima obuhvatili procesi u prostoru i elementi infrastrukture koji služe gradu ali su izvan
obuhvata plana grada,

kriterije za razmještaj funkcija u naseljima u svrhu optimalizacije mreža, osobito u rijetko naseljenim
područjima,

kriterije za formiranje građevinskih područja po načelu racionalnog korištenja prostora, iskorištenja
rezervi formiranih struktura i oblikovanja krajobraza,

korištenje i zaštitu prostora u kontaktnim zonama uz zaštićena područja (nacionalnih parkova, parkova
prirode i drugih) radi mogućih utjecaja na područje pod zaštitom.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 4
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Za područja koja su Strategijom i Programom, te dokumentima prostornog uređenja prostornih cjelina i
sustava određena kao prostorne cjeline zajedničkih obilježja, PPŽ mora odrediti okvir i lokalne kriterije za
planiranje konkretnih zahvata. Ako obuhvat prelazi područje jedne županije uspostavlja se mehanizam
koordinacije i usklađenja (međužupanijski i međuresorski).
Važno je integrirati prigradske rubove u urbani sustav ali i zaustaviti širenje na račun slobodnih površina,
osobito dijelova koji imaju poljodjelsku, ekološku i rekreacijsku važnost.
Strateški je interes da se površine za razvoj i novi program traže prvenstveno unutar formiranoga gradskog
prostora. Ključni čimbenik unutarnje konsolidacije urbanih i suburbanih prostora je opremanje komunalnom
infrastrukturom. Stoga se u planovima mora utvrditi granični kapaciteti prostornih struktura i sustava preko
kojih razvoj zahtijeva velike sustavne promjene, novi prostor i velika ulaganja.
II.2.3. IZVOD IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA RH
Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske
1.
Osnovni ciljevi i usmjerenja
prostornog razvoja
U odnosu na položaj Hrvatske, razvojne i prostorne okolnosti, osnovni ciljevi prostornog razvoja su:
•
osnažiti prostorno razvojnu strukturu Države,
•
povećati vrijednost i kvalitetu prostora i okoliša,
•
racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra,
•
uvažiti zajednička obilježja i osobitosti područja,
•
razvijati infrastrukturne sustave,
•
osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja,
•
usmjeriti prostorno-razvojne prioritete.
2. Stanovništvo i naselja
2.1.
Stanovništvo i
demografske promjene
Glavni demografski ciljevi i interesi su popraviti buduće demografske prilike u zemlji kako bi demografska
sastavnica postala čimbenik prihvatljivog i poželjnoga cjelokupnoga gospodarskoga, društvenog i
prostornog razvitka Hrvatske. Temeljem ciljeva i prostorno-razvojne politike o sprječavanju prevelike
koncentracije stanovništva, ravnomjernijem razmještaju stanovništva, policentričnom razvitku, korištenju
komparativnih uvjeta svih dijelova zemlje, te korištenju, zaštiti i obnovi nekih specifičnih dijelova državnog
teritorija (ratom zahvaćena područja, otoci, granična područja, ruralni prostor, brdsko-planinska područja),
Država će posebnom politikom i mjerama poticati pozitivno prirodno kretanje stanovništva i provoditi
odgovarajuću potrebnu migracijsku politiku, na temelju koje je, dugoročno gledano, moguće očekivati
pozitivne demografske promjene u Republici Hrvatskoj.
2.2. Sustav naselja
Planiranje sustava-mreže naselja, treba biti jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora. Kroz
proces izrade novih dokumenata uređenja prostora, posebno prostornih planova županija i prostornih
planova uređenja općina, treba planirati ravnomjerniji i usklađeniji razvitak i razmještaj stanovništva te
disperziju stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u srednja i manja gradska središta.
Utvrđivanje osnovice naseljske mreže treba temeljiti na sljedećim postavkama:

postići uravnoteženu strukturu i oblik razvoja naselja, prostornu raspodjelu stanovništva,
radnih sadržaja i drugih funkcija na državnom teritoriju, te uravnotežen razvoj središnjih
funkcija, u cilju zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i poboljšavanja svakodnevne
kvalitete života svih građana Hrvatske,

optimalna urbana mreža treba osigurati ravnomjerniji razvoj u prostoru, smanjenje razlika u
urbaniziranosti područja, unapređenje fizionomskih obilježja i sadržajne strukture naselja
(sukladno s njihovom ulogom u planiranom sustavu naselja) te zaštitu vrijednosti graditeljske
baštine, prirodne sredine i okoliša u cjelini,

nužno je razvijanje ili osnivanje lokalnih žarišta razvitka, kao uporišta za policentrični razvitak
mreže gradskih središta,

treba istražiti i odrediti smjernice i mjere koje će usmjeravati optimalne procese deagrarizacije,
urbanizacije i litoralizacije, te isticati regionalna obilježja prostora i naselja,

dnevne migracije moraju koristiti kao planska mjera u usmjeravanju razvoja gradova i kao
čimbenik porasta vrijednosti okolice gradova u procesu suburbanizacije pri čemu je,
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 5
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
uređenjem i organizacijom prigradskog prometa oko većih gradova, moguće ublažavati
preseljavanje u gradove, te poticati razvitak i urbanizaciju okolice.
Slika 1: Izvod iz
kartografskog
prikaza "Gradovi i
naselja s gradskim
obilježjima" područje Grada
Zagreba i
Zagrebačke županije
Izvor: Program
prostornog uređenja
Republike Hrvatske
("Narodne novine",
broj 50/99),
kartografski prikaz 05.
3. Infrastrukturni i vodnogospodarski sustavi
3. 1.
Prometni sustav
3.1.1.
Cestovni promet
Ubrzani razvoj cestovnog prometa od osobite je važnosti za ukupni, a osobito gospodarski razvoj Države
i oslanja se na dugoročnu projekciju razvijenosti mreše do 2015. godine kojom se predviđa oko 1820 km
autocesta i oko 1350 km brzih cesta.
Prioriteti do 2005.g. utvrđeni su s gledišta globalnih ciljeva i aktualnosti stanja. Dopune i promjene
prioriteta utvrdit će se u sklopu Strategije cestovnog prometa i Programa mjera za unapređenje stanja u
prostoru (na državnoj i lokalnoj razini). Prioriteti su:
•
poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama (uvođenje treće trake,
poboljšanje tehničko-tehnoloških obilježja kolničke konstrukcije i drugo), izvršiti
rekonstrukcije i reorganizacije prometa prema sadašnjem rangu prometnice kao prelazno
razdoblje do puštanja u promet planiranih autocesta i brzih cesta, a pri tom koristiti
postojeće koridore,
•
izgradnja obilaznica svih većih mjesta na državnim cestama i povezivanje prometno
izoliranih područja Države,
•
te izgradnja započetih i novih dionica autocesta i brzih cesta.
Autoceste :
Zagreb - Macelj (dionice: Jankomir-Zaprešić i Krapina-Macelj)
Zagreb - Goričan (dionica: Hum Breznički-Varaždin)
Zagreb - Lipovac (dionice: Bregana-Jankomir i Oprisavci-Lipovac)
Zagreb - Sisak
…
Brze ceste:
Vrbovec-Bjelovar
Ostale dionice Podravske BC su prioriteti do 2015.g.
Ostale mjere i aktivnosti obuhvaćaju radove kojima će se:
završiti obilaznice oko većih mjesta,
•
istražiti potrebu za novim cestovnim prostornim koridorima u pograničnim i područjima od
posebnog interesa za Republiku Hrvatsku,
•
osposobljavanje korištenja kombiniranog prometa na pravcu luka Vukovar - luka Rijeka,
•
poboljšati opremljenost autocesta s pratećim uslužnim objektima,
•
uvesti nove tehnologije / tehnike kombiniranog odnosno gdje je moguće i integriranog
prometa,
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 6
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
•
istražiti, u suradnji s Republikom BiH, zajedničke cestovne prometne koridore.
U prostornim planovima za državne ceste mora se utvrditi zaštitni negradivi pojas u skladu s propisima i
zahtjevima nadležnih institucija za promet, prostorno uređenje i zaštitu okoliša.
Slika 2: Izvod iz
kartografskog
prikaza "Cestovni
promet - prioriteti do
2005.g." područje Zagrebačke
županije
Izvor: Program
prostornog uređenja
Republike Hrvatske
("Narodne novine",
broj 50/99),
kartografski prikaz 06.
3.1.2.
Željeznički promet
Prioriteti do 2005.godine odnose se na:
•
izvođenje generalnog remonta i rekonstrukcija pojedinih kritičnih dionica pruga,
•
uvođenje novih tehnologija/tehnika kombiniranog prometa na izgrađenoj i rekonstruiranoj
željezničkoj mreži i u postojećim koridorima,
•
istraživanje, u suradnji s RBiH, mogućnosti korištenja Unskoga željezničkog koridora za
povezivanje Zagreba i Splita,
•
istraživanje prostornih uvjeta izgradnje novih teretnih željezničkih terminala, poglavito
Vukovar, Karlovac, Krasica,
•
korištenje, gdje je moguće, postojeće mreže za javni gradski i prigradski promet.
U skladu s mogućnostima težiti ka realizaciji prioritetnih trasa: pruge visokog stupnja služnosti između
Zagreba Rijeke, drugi kolosijek od Mađarske granice preko Koprivnice, Dugog Sela i Zagreba do Karlovca,
odnosno dijelove Karlovac-Oštarije, Škrljevo-Rijeka i Rijeka-Jurdani, Jurdani-Lupoglav, Moravice-Brod na
Kupi-Krasica, Knin Split, Knin-Zadar i Perković-Šibenik.
Slika 3: Izvod iz
kartografskog
prikaza "Željeznički
promet" - područje
Zagrebačke županije
Izvor: Program
prostornog uređenja
Republike Hrvatske
("Narodne novine",
broj 50/99),
kartografski pr. 07.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 7
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
3.1.4. Riječni promet
Projekcija mreže riječnih luka obuhvaća tri velike luke; Vukovar, Osijek i Sisak (ako razvoj gospodarstva
/prometa bude zahtijevao, razmotriti i izgradnju riječne luke Zagreb) i mrežu srednjih i malih luka na glavnim
plovnim riječnim putovima.
3.1.5. Zračni promet
Projekcija sustava zračnog prometa obuhvaća jednu, po opremljenosti i prometu, primarnu zračnu luku
Zagreb (klase 4E) i 6 sekundarnih (svi 4E klase), te mrežu tercijarnih (2C) i ostalih zračnih pristaništa (1A) ili
zračnih pristaništa bez kategorije.
U sljedećem razdoblju samo zračna luka Zagreb ima potrebu za proširenjem i to prvenstveno terminalskih
površina. Planira se izgradnja zrakoplovnih luka 2C/1A klase/kategorije/ ili helidroma na području Države,
posebno na priobalju i otocima koji su posebno osjetljivi.
3.1.6.
Telekomunikacijski promet
Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno visokog
stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.
Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije
komuniciranja uz sljedeće smjernice:
•
promijeniti neke odredbe regulative koje onemogućavaju istovremeno izgradnju kabelskih
mreža i cestovne i željezničke infrastrukture,
•
pojačati koridore koji Hrvatsku povezuju (kabelski) sa susjednim zemljama (prvenstveno
Mađarskom, Italijom),
•
istražiti lokaciju zemaljske satelitske stanice (TT i RTV komunikacija),
•
izgraditi preostalu mrežu odašiljača kako bi se pokrivenost teritorija Države što više
približila 100% pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju odašiljača bez posada
kako bi zahtjevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan).
•
kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim
tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare
mreže zamjenjivati.
Slika 4: Izvod iz
kartografskog
prikaza
Telekomunikacijski
promet" - područje
Zagrebačke županije
Izvor: Program
prostornog uređenja
Republike Hrvatske
("Narodne novine",
broj 50/99),
kartografski pr. 12.
3.2.
Energetski sustav
3.2.1.
Proizvodni energetski sustavi
Prioriteti za povećanje proizvodnje odnose se na:
•
rekonstrukciju, modernizaciju i proširenje postojećih kapaciteta,
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 8
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
•
provođenje mjera štednje,
•
smanjenje gubitaka u sustavu,
•
racionalizaciju korištenja energenata.
U prvoj fazi treba iznaći optimalan način za povećanje proizvodnje kroz poboljšanje djelovanja postojećeg
sustava. U tom cilju treba utvrditi mogućnosti korištenja najpovoljnijeg i dostupnog energenta s
gospodarskog i ekološkog gledišta kao i pokrivanje potreba na kritičnim dijelovima sustava. Za nove objekte
treba izvršiti sustavnu pripremu u svim fazama (izbor lokacija, energenata i tehnologija, uz potrebna daljnja
istraživanja). S tim ciljem se predviđa:
•
izvršiti rekonstrukciju TE-TO Zagreb, TE-TO Osijek, TE Sisak i TE Jertovec,
•
završiti započete gradnje (TE Plomin),
•
istražiti i na temelju rezultata istražnih radova odrediti najpovoljniju lokaciju za
termoenergetske objekte na obalnom području i u Istočnoj Slavoniji,
•
istražiti mogućnosti opskrbe plinom i izraditi plan plinifikacije Dalmacije, Istre i Like.
3.2.2.
Prijenosni energetski sustavi
Planiranje novih energetskih prijenosnih postrojenja temeljiti na ispitivanju mogućnosti da se tehnološkom
zamjenom u postojećim koridorima postigne traženi efekt povećanja prijenosnih kapaciteta sustava, uz
provođenje mjera:
•
izgraditi i pojačati magistralnu mrežu/vezu prema Mađarskoj ,
•
izgraditi novu 400 kV mrežu od RHE Obrovac RP Sisak kao novi elektroenergetski koridor,
•
u postojećem koridoru Sisak –Ernestinovo-granica SRJ izgraditi novu 400 kV poveznicu,
•
proširiti plinsku mrežu u Državi, te u suradnji sa županijama osigurati na županijskoj razini vođenje
pojedinih trasa energetskih sustava (osobito plinske mreže koje se predviđaju izgrađivati u plinom
još neopskrbljenim područjima/ Istra, Lika, Dalmacija ).
U izgradnji primjenjivati najrelevantnije ekološke kriterije i koristiti postojeće koridore i prostore što je najviše
moguće i težiti što manjem zauzimanju novih površina. U prvoj fazi projektiranja obvezno je predložiti barem
dvije mogućnosti vođenja pojedine trase energetskih prijenosnih postrojenja.
Slika 5: Izvod iz
kartografskog
prikaza
"Elektroenergetski
sustav" - područje
Zagrebačke županije
Izvor: Program
prostornog uređenja
Republike Hrvatske
("Narodne novine",
broj 50/99),
kartografski pr. 14.
3.3. Vodnogospodarski sustav
3.3.1. Vodoopskrba
Prioriteti izgradnje vodoopskrbnih objekata određeni su s ciljem što bržeg postizanja ravnomjernosti
vodoopskrbe. Posebnim kriterijima treba riješiti prioritete izgradnje, odnosno istaknuti sve specifičnosti
svakog vodnog područja i pojedinačnoga vodoopskrbnog sustava općenito te posebno u odnosu na
aspekte:
•
akutna ili stalno prisutna nestašica vode i racionalno gospodarenje postojećim sustavom,
•
stupanj higijensko-zdravstvene ugroženosti područja,
•
stupanj gospodarske razvijenosti područja,
•
ekonomičnost ulaganja u vodoopskrbni sustav.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 9
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
U izradi prostorno planske dokumentacije, posebno PPŽ, treba u postupku određivanja prostornih prioriteta
vrednovati svaki od navedenih aspekata te na temelju sveukupne analize donijeti konačne prijedloge.
3.3.2.
Ostali oblici korištenja voda
Prioriteti iskorištenja hidroenergetskog potencijala sa stajališta vodnogospodarskih interesa trebali bi biti
višenamjenski objekti: HE Podsused, HE Prečko, HE Drenje, HE Strelečko, VES Brodarci na Kupi, HE
Lučica i Barilović na Korani, VS Botovo, VS Novo Virje, VS Barč, VS Donji Miholjac, VS Osijek na Dravi, HE
Valići na Rječini, HE Zrmanja na Zrmanji. VS-e na Muri dugoročno su planirane, uz obvezu prethodne
izrade studija podobnosti smještaja i utjecaja na okoliš, kojima će se razriješiti dvojbene lokacije.
Prioritetni, hidroenergetski višenamjenski objekti trebaju se uskladiti s drugim korisnicima prostora, te sa
zahtjevima zaštite prostora, a planiraju se kao složeni prostorno gospodarski, infrastrukturni i ekološki
sustavi, uključivši sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije koji omogućavaju cjelovit uvid i
prosudbu o svrsishodnosti takvih zahvata.
Slika 6: Izvod iz
kartografskog
prikaza
"Termoenergetski
objekti i
hidroelektrane" područje Zagrebačke
županije
Izvor: Program
prostornog uređenja
Republike Hrvatske
("Narodne novine",
broj 50/99),
kartografski pr. 13.
3.4.
Zbrinjavanje otpada
Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaćaju:
•
smanjenje nastanka otpada,
•
mjere korištenja otpada,
•
sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim mjerama i
postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja.
Kriteriji i smjernice za utvrđivanje lokacija odlagališta otpada odnose se na vrednovanje ukupnih prostornih
značajki (nužna geološka pogodnost terena i ukupna prirodna osnova, ekonomska osnova, društvene
okolnosti), a realizaciju treba provoditi uz maksimalno osiguranje ekološke sigurnosti, poštovanje propisa i
provođenje javnog postupka procjene podobnosti lokacije i utjecaja na okoliš.
4. Gospodarske djelatnosti u prostoru
4.2. Poljodjelstvo
Prioriteti djelovanja odnose se na djelotvorniju zaštitu poljodjelskog zemljišta te smanjenje i ograničavanje
korištenja kvalitetnoga plodnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. Pri tome treba sprečavati daljnje
povećanje izloženosti eroziji i sanirati klizišta na poljodjelskom zemljištu, na temelju važećeg Zakona o
poljoprivrednom zemljištu.
4.3.
Industrija i rudarstvo
Prioriteti su preobrazba velikih kompleksa u skladu s tržišnim uvjetima (promjena i prilagođivanje
proizvodnih programa), te racionalnije korištenje prostora, a osobito poboljšanje opreme komunalnom
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 10
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
infrastrukturom, i unapređenje stanja okoliša. U planovima treba prioritetno koristiti postojeće zone, a tek po
iskorištenju raspoloživog postojećeg prostora planirati nove zone. Posebnu važnost imaju:
•
uređenje i osposobljavanje radno prometnih zona za funkcije slobodnih zona i snažniji
udjel u međunarodnoj razmjeni dobara, osobito na glavnim međunarodnim prometnim
pravcima te u sklopu luka,
•
prilagođivanje gospodarske strukture gradova prostornim uvjetima, osobito izmještanje
pogona iz užih urbanih jezgri i s vrijednih obalnih prostora, uz potrebne prenamjene za
primjerenije sadržaje,
•
zahvati kojima će se sanirati postojeće stanje, unaprijediti okoliš, te doprinijeti revitalizaciji
područja i pokretanju gospodarske dinamike (zapošljavanje, poticajni učinci na razvoj
drugih djelatnosti, uređenje i komunalno opremanje zemljišta).
Rudarstvo se temelji na činjenici da je Hrvatska u rezervama energetskih mineralnih sirovina relativno
siromašna, ali se očekuje da će najnovije aktivnosti na polju istraživanja nafte i plina u području sjeverne i
istočne Hrvatske, podmorju i području Dinarida utvrditi nova ležišta tih energenata.
Kako je Hrvatska bogata nemetalnim mineralnim sirovinama za proizvodnju građevinskog materijala osobito
gospodarsko značenje imaju:
•
arhitektonsko-građevni kamen koji se javlja na obalnom području Hrvatske a posebno na
otocima gdje uz pažljivu eksploataciju može pridonijeti razvoju otoka,
•
građevni kamen kontinentalnog dijela u blizini velikih gradova i gradilišta velike
infrastrukture radi velikih potreba građevinarstva,
•
šljunak u porječjima i drugim lokalitetima u blizini gradova i velike potrošnje radi izgradnje.
Budući da potrebe obnove i ubrzane izgradnje dovode do povećanja potreba i otvaranja novih
eksploatacijskih polja osobitu pažnju treba posvetiti prostorima osjetljive građe s gledišta stabilnosti terena,
oblikovanja krajobraza i sukoba s ostalim oblicima korištenja prostora.
Svaku eksploataciju treba pripremati u skladu sa zakonima i propisima a osobito s gledišta zaštite okoliša.
Posebno su osjetljiva područja pod utjecajem vodnih režima i podzemnim tokovima voda gdje uslijed
skidanja površinskih slojeva može doći do ugrožavanja voda i mora. Nužno je najstrožim mjerama spriječiti
nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju nemetalnih mineralnih sirovina.
4.5. Turizam
Ukupne turističke potencijale Hrvatske treba revalorizirati i usmjeriti njihovo korištenje prema kvaliteti i
pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine. Unutar takvog određenja
posebnu pozornost treba usmjeriti regionalnim osobitostima i prostornim vrijednostima, uključujući i
tradicijske elemente načina života i djelatnosti.
Turističke vrijednosti sadrže svi prostori Hrvatske u oblicima i dimenzijama ovisnim o resursima, stupnju
razvijenosti. Interes je da se ravnopravno uz klasične oblike turističke ponude razvijaju i specifični oblici, a
osobito oni vezani uz znanstvene, edukativne i slične programe sa snažnom ekološkom orijentacijom
(vrijedni dijelovi prirode, neki otoci).
Hrvatska će svoj turistički ugled i razvoj usmjeravati i oblikovati na svim područjima:
•
Jadran kao najsnažnije turističko područje sa specifičnostima obalnog pojasa, otoka,
akvatorija u cjelini oslonjen na ukupnu kvalitetu okoliša (osobito čisto more),
•
kontinentalni turizam oslonjen na prirodne uvjete: šume, jezera, vodotoci, termalni izvori,
graditeljska baština, lovna područja.
5. Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša
5.1. Zaštita okoliša
Primjena načela zaštite okoliša u prostornom planiranju temelji se na suvremenim načelima i
standardima zaštite okoliša, a kvaliteta okoliša mora biti osnovni kriterij prostornog planiranja.
U svrhu učinkovitog planiranja nužno je utvrditi polazne okolnosti:
•
opterećenost i dosadašnja ugroženost prostora,
•
odnosno stupanj očuvane kvalitete te prihvatljivi (nosivi) kapaciteti prostora,
•
stanje, nedostaci i potreba opremljenosti tehničkom infrastrukturom, prirodne i stvorene
vrijednosti koje treba zaštititi uvođenjem određene kategorije zaštite i planskim mjerama
korištenja prostora,
•
propisi, sporazumi i konvencije koji vrijede za određeno područje i određeni tip prostoraresursa.
Prostorni planovi moraju sadržavati mjere za provođenje zaštite prostora i okoliša te mjere za sanaciju
učinaka kojim se mijenja prethodno stanje. Prostorno-razvojne koncepcije moraju se temeljiti na posebnim
propisima i specifičnim analizama opterećenosti prostora i trebaju biti oblikovane kroz optimalan razmještaj
funkcija i djelatnosti, izbor tehnologija koje po svom karakteru mogu biti korištene i smještene u određeni
prostor s gledišta emisija, te kroz obveze ispunjenja prethodnih uvjeta osposobljavanja prostora za određeni
zahvat prvenstveno s gledišta osiguranja potrebne infrastrukture.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 11
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
5.2.
Zaštita prirodne baštine
S ciljem sustavne skrbi o zaštiti prirodnih vrijednosti, a posebno vezano uz najznačajnije prostorne objekte
zaštite, smjernice i opredjeljenja su:
Uspostavu cjelovite zaštite prirodnih vrijednosti treba provoditi kroz istraživanje i sustavno vrednovanje
prostora, određivanje zaštićenih dijelova prirode, donošenje i provođenje odgovarajućih dokumenata
prostornog uređenja i unapređenje pravne osnovice zaštite.
Proširenje zaštite na još oko dvije stotine predjela i lokaliteta u odgovarajućim kategorijama … u
nadležnosti županija, a uz suglasnost Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša.
Ti su predjeli i lokaliteti najvećim dijelom evidentirani u prostornim planovima bivših općina, odnosno
predloženi za zaštitu na razini županija ili Grada Zagreba. Pritom je potrebno:
•
vrednovanje i zoniranje pojedinih dijelova akvatorija mora (kao i rijeka i jezera) u cilju
utvrđivanja i zaštite posebnih rezervata, te primjerenog korištenja i održivog gospodarenja
morem i podmorjem,
•
u strukturi (posebnih) šumskih rezervata trebaju biti zastupljene sve šumske zajednice
koje su zastupljene na području Hrvatske,
•
zaštitom obuhvatiti i mjestimice zapostavljene spomenike parkovne arhitekture, od kojih
su neki, primjerice vrtna baština jadranskih otoka, samo djelomice evidentirani,
•
vrednovanje zaštićenih dijelova prirode uz primjenu odgovarajućih kriterija i razvrstavanje
u razrede međunarodnog, državnog i lokalnog značenja.
Slika 7: Izvod iz
kartog. prikaza
"Značajna dobra
prirodne baštine"područje Zagrebačke
županije
Izvor: Program
prostornog uređenja
Republike Hrvatske
("Narodne novine" broj
50/99), kartografski pr.
20.
5.3.
Zaštita graditeljske baštine
Prioritetne zadaće u zaštiti spomenika kulture u uskoj su vezi sa strateškim opredjeljenjima razvoja
gospodarstva i mogućnošću osiguranja financijskih sredstava. Sa stručnog aspekta glavne zadaće su:
•
Usklađivanje i donošenje odgovarajućih propisa u području zaštite kulturne baštine, te
osiguranje uvjeta za njihovu provedbu.
•
Poticanje istraživanja, osobito arheoloških zona i lokaliteta, na područjima koja se
namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava ili određenih djelatnosti.
•
Intenzivirati inventarizaciju te provesti vrednovanje i kategorizaciju dobara graditeljske
baštine (uključujući djela suvremene arhitekture i urbanizma) i načiniti popis dobara
graditeljske baštine od nacionalnog značenja.
•
Razvijati metodologiju planiranja u zaštićenim područjima, temeljeno na jedinstvenim
osnovama vrednovanja, kategorizacije i rešima zaštite.
•
Osigurati kontinuitet dopunjavanja i izrade konzervatorske dokumentacije za naselja (ili
dijelove naselja) registrirana kao povijesne urbanističke cjeline.
•
Izraditi programe obnove i revitalizacije najznačajnijih ugroženih spomenika kulture.
•
Nastaviti s realizacijom programa obnove i revitalizacije prema utvrđenim prioritetima te
intenzivirati dokumentiranje ratom oštećenih spomenika graditeljske baštine i izradu
prijedloga njihove obnove.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 12
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
•
Nastaviti s pripremom odgovarajućih materijala za predlaganja odabranih spomenika
kulture za upis u Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
6. Osnove i smjernice za uređenje prostora
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su područja djelovanja i usmjerenja za
daljnje postupke u svrhu provedbe strateških odrednica prostornog razvoja i uređenja prostora utvrđenih
Strategijom prostornog uređenja Države.
Program sadrži kartografske prikaze prostora i sustava, određene načelno kao osnova za daljnju razradu u
prostornim planovima i stručnim podlogama. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske
čine jedinstvenu cjelinu dokumenta prostornog uređenja Države.
6.1.
Osnove za organizaciju,
korištenje i zaštitu prostora
Racionalno korištenje i namjena prostora odnose se prvenstveno na određivanje prostora za izgradnju
na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje
i zaštita mora i voda (podzemnih i nadzemnih) te tako da se poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i
gospodarenje resursima na održiv-štedljiv način.
U slučaju nužne prenamjene površina osnovnih kategorija korištenja, gdje je to moguće prema važećim
propisima, zahvati se moraju ograničiti i podrediti uvjetima osnovne namjene prostora, utvrditi prihvatljiva
tehnologija, a negativne učinke smanjiti na dopuštenu mjeru. U prostornim planovima takove promjene
moraju biti iskazane mjerljivim i usporedivim veličinama.
U prijedlogu promjene namjena treba iskazati smanjenje-povećanje površina određene kategorije korištenja,
utjecaj na promjenu stvorene i prirodne strukture te utvrditi mjere za izbjegavanje negativnih učinaka na
prostor i okoliš.
Ograničenja korištenja prostora odnose se na područja na kojima se ne mogu locirati određeni sadržaji ili je
za to potrebno ispunjenje posebnih uvjeta, odnosno prilagodba posebnim okolnostima. Takva se
ograničenja odnose na poljodjelske površine visoke kvalitete tla, područja uz obalu mora i voda, otoke,
povijesne cjeline i cjeline zaštite prirodne baštine te prostor osjetljive geološke, hidrološke, geomorfološke i
biološke strukture.
Nužno je isključivanje određenih djelatnosti na pojedinim područjima, kao i izuzimanje nekih površina od bilo
kakvog građenja, osobito u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim dijelovima prirode, na dijelovima
prirodne obale, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima prometnica
i infrastrukture.
Određivanje građevinskih područja treba temeljiti na stručnim argumentima i iskazu površine izgrađenog
i neizgrađenog dijela građevinskog područja, uvažavajući sljedeće smjernice:
ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog područja, a posebno
nedovršenih dijelova te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture,
•
prilagoditi gustoću stanovanja i gustoću stanovništva prema tipu naselja,
•
oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku cjelinu,
odvojeno od druge takve cjeline,
•
odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, poljoprivrednih
zemljišta bonitetne klase propisane Zakonom, nestabilnih terena (klizišta, tektonski rasjedi),
zaštitnih i sigurnosnih zona voda i mora i izvan površina od posebnog značenja za obranu.
Proširivanje građevinskih područja treba primijeniti samo ako su iscrpljene mogućnosti izgradnje u važećim
granicama tih područja i na temelju argumentirane razvojne potrebe (porast broja stanovnika, središnje
funkcije, razvoj gospodarstva), a koju trebaju pratiti i programi izgradnje i uređenja zemljišta. Prijedlozi
proširenja moraju sadržavati podatke o iskorištenosti postojećega građevinskog područja s obrazloženjem o
razlozima nekorištenja dijelova i poduzetim mjerama za iskorištenje, osobito u slučaju kada neizgrađena
površina prelazi 10% ukupne površine građevinskog područja. Pri tom treba ispitati mogućnost smanjenja
građevinskog područja u dijelovima koji se ne privode planiranoj namjeni.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 13
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Nositelj izrade:
Upravni odjel za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša
Zagrebačke županije
Stručni izrađivač Plana:
Zavod za prostorno uređenje
Zagrebačke županije
II.
OBVEZNI PRILOZI
II.3.
POPIS I SAŽETAK
DOKUMENATA I PROPISA
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 1
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
II.3.
POPIS I SAŽETAK DOKUMENATA I PROPISA
II.3.1.
ZAKONI, PROPISI I ODLUKE
1.
Zakon o prostornom uređenju i gradnji
(„Narodne novine“, broj 76/07, 38/09)
Članak 2.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
A. Prostorno uređenje
1. Građevinsko područje naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je
izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje,
1.1. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada,
grada i općine je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo
za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja,
1.2. Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja
istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja,
1.3. Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine
privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m koje s
izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu,
1.4. Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i
neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m2,
2. Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja, koje je izgrađeno ili prostornim
planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina,
3. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u
skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili
njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti. (…)
Članak 55.
(1) Dokumenti prostornog uređenja državne razine su Strategija prostornog razvoja i Program
prostornog uređenja Republike Hrvatske i prostorni planovi područja posebnih obilježja, ako je to propisano
ovim Zakonom.
(2) Dokumenti prostornog uređenja područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, odnosno
Grada Zagreba te prostorni plan područja posebnih obilježja, ako je obveza njihove izrade i donošenja
određena tim planovima.
(3) Dokumenti prostornog uređenja lokalne razine su prostorni plan uređenja velikoga grada, grada,
odnosno općine, urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja. (…)
Članak 56.
(1) S obzirom na namjenu dokumenti prostornog uređenja su strateški i provedbeni.
(2) Strateški dokumenti prostornog uređenja su: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog
uređenja Republike Hrvatske, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije odnosno
Grada Zagreba i prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine.
(3) Provedbeni dokumenti prostornog uređenja su urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
Članak 58.
(1) Prostorni plan područne (regionalne) i lokalne razine obvezno sadrži tekstualni dio (odredbe za
provođenje plana), grafički dio i obvezne priloge.
(2) Obvezni prilozi prostornog plana su:
- obrazloženje prostornog plana,
- izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja, koji se odnosi na područje obuhvata
prostornog plana,
- stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska rješenja,
- strateška studija utjecaja na okoliš, kada je to propisano posebnim propisima,
- popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi te sažetak
dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj prostornog plana,
- zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ovoga Zakona,
- izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi,
- evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana,
- sažetak za javnost.
Članak 71.
(1) Prostorni plan županije određuje osobito:
– sustav središnjih naselja regionalnog značenja,
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 2
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
–
–
–
–
–
odgovarajuću regionalnu gospodarsku strukturu županije,
osnovu ekološki održive namjene prostora s razmještajem gospodarskih djelatnosti,
smjernice za očuvanje i unapređenje krajobraznih, prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti,
prihvatljivu upotrebljivost područja pogodnih za rekreaciju,
osnovu gospodarski i okolišno održive razvojne prometne, javne i druge infrastrukture i usluga, a
osobito održivo korištenje voda i mineralnih sirovina,
– osnove prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture otoka u detaljnijem mjerilu,
– objedinjene uvjete zaštite okoliša određene na temelju strateške procjene utjecaja na okoliš prema
posebnim propisima,
– kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru županijskog značenja,
– smjernice za izradu dokumenata prostornog uređenja lokalne razine,
– program mjera za provedbu osnove prostornog razvoja županije i
– druge elemente od važnosti za županiju.
(2) U prostornom planu županije osobito se određuju područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja
(položaj, vrsta, te najveći kapacitet i veličina) i smjernice za utvrđivanje izdvojenih građevinskih područja te
namjene i to:
– (T1) – za hotele sa 70% i vile s 30% smještajnog kapaciteta,
– (T2) – za turističko naselje u kojem će hoteli imati 30% i vile 70% smještajnog kapaciteta,
– (T3) – autokamp i kamp,
– luke nautičkog turizma,
– golf igrališta,
– područja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu.
(3) U prostornom planu županije mogu se odrediti nova izdvojena građevinska područja izvan naselja
ugostiteljsko-turističke namjene samo ako su postojeća područja te namjene izgrađena 80% i više svoje
površine.
(4) Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne,
ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u izdvojenim građevinskim područjima
ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja ne mogu se etažirati.
Članak 97.
(1) Prije donošenja prostornog plana županije odnosno Grada Zagreba, prostornih planova područja
posebnih obilježja, svih prostornih planova unutar ZOP-a i prostornih planova čiji se dijelovi nalaze unutar
tog područja, nositelj izrade dužan je pribaviti suglasnost Ministarstva.
Članak 346.
(5) Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru doneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
ostaju na snazi do isteka razdoblja za koji su doneseni.
2.
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje 2006. – 2010.
godine ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 09/06)
Točka 19.
(1) U sljedećem se četverogodišnjem razdoblju planira izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana
Zagrebačke županije. Izmjene i dopune Plana provest će se u dva odvojena postupka, ovisno o
prioritetnosti zahtjeva za izmjenom pojedinih sadržaja.
(2) Prvu skupinu prioriteta čine izmjene koje se odnose na prometnu infrastrukturu - izmjena dijela trase
Autoceste Zagreb-Sisak i promjena statusa ceste "čvor Kosnica-Velika Gorica" iz koridora u istraživanju u
planiranu državnu cestu - kao i izmjene koje odnose na smještaj gospodarskih sadržaja u prostoru, sustav
gospodarenja otpadom te na Odredbe za provođenje.
(3) Druga skupina prioriteta odnosi se na izmjene i dopune ostalih prostornoplanskih rješenja koje je
potrebno uskladiti s novim propisima, novoizrađenom tehničkom i prostornom dokumentacijom, stručnim
podlogama i studijama, novonastalim stanjem na terenu, te prilagoditi spoznajama aktualiziranim tijekom
praćenja i stručno-savjetodavne suradnje na izradi prostornih planova uređenja gradova i općina u
Zagrebačkoj županiji. Osobito se to odnosi na prostornoplanska rješenja vezana uz područje vodocrpilišta
Črnkovec i Zračne luke Zagreb, prometnu i komunalnu infrastrukturu te eksploataciju mineralnih sirovina.
(4) Ukoliko se za vrijeme izrade izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije iz prve skupine
prioriteta ne postigne sporazum s Gradom Zagrebom o suradnji u zbrinjavanju otpada, moguće je sustav
gospodarenja otpadom izmijeniti i dopuniti u drugoj skupini prioriteta.
3.
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
(„Narodne novine“, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09 )
Članak 19.a
(1) Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna,
zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 3
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
4.
Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
(„Narodne novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07)
Članak 4.
I. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
U sastavu Županije su sljedeći gradovi i općine u sastav kojih ulaze sljedeća naselja (izvod):
Grad
Općina
Naselje
1. DUGO SELO
Donje Dvorišće
3. JASTREBARSKO
Prekrižje Plešivičko
5. SVETA NEDELJA
Brezje
Novaki
Strmec
8. VRBOVEC
Hruškovica
16. Marija Gorica
5.
Bijela Gorica
Celine Goričke
Hrastina
Trstenik
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske
(„Narodne novine", broj 95/08)
I.
Ukida se članak 4. točka 3. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
("Narodne novine" broj 86/06., 125/06. - ispravak i 16/07. - ispravak) u dijelu koji glasi
"Prekrižje Plešivičko".
II. Ukinuta odredba iz točke I. ove izreke prestaje važiti 31. prosinca 2008. godine.
III. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama".
6.
Zakon o zaštiti prirode
(„Narodne novine“, broj 70/05, 139/08),
Članak 7.
U ovome Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
49. zaštićene prirodne vrijednosti su prirodne vrijednosti proglašene zaštićenima od tijela utvrđenog ovim
Zakonom i upisane u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, a odnose se na zaštitne kategorije (strogi
rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode,
značajni krajobrazi, park-šume i spomenici parkovne arhitekture), zaštićene biljne, gljivlje i životinjske svojte
uključujući mrtve primjerke divljih svojti zaštićenih na temelju ovoga Zakona i međunarodnih ugovora,
njihove dijelove i derivate, te zaštićene minerale i fosile;
Članak 8.
(1) Zaštićene prirodne vrijednosti prema ovome Zakonu su:
1. zaštićena područja:
– strogi rezervat,
– nacionalni park,
– posebni rezervat,
– park prirode,
– regionalni park,
– spomenik prirode,
– značajni krajobraz,
– park-šuma,
– spomenik parkovne arhitekture.
2. zaštićene svojte:
– strogo zaštićena divlja svojta,
– zaštićena divlja svojta,
– zaštićena zavičajna udomaćena svojta,
3. zaštićeni minerali, sigovine i fosili.
Članak 70.
(1) Mjere zaštite zaštićenih područja sastavni su dio dokumenata prostornog uređenja, planova
upravljanja, planova gospodarenja, te drugih propisa koji se donose na temelju ovoga Zakona i koji uređuju
pitanja zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja nacionalnog parka, parka prirode i drugih zaštićenih
područja.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 4
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
(2) Mjere zaštite iz stavka 1. ovoga članka odnose se na zabranu ili ograničenje zahvata u prostoru: gradnja
infrastrukturnih objekata; gradnja novih tranzitnih, komunalnih, energetskih, telekomunikacijskih i prometnih
objekata; otkopavanje ili zasipavanje terena; otkopavanje ili odnošenje kamenja, minerala, sigovina ili fosila;
odlaganje otpada i ispuštanje otpadnih voda; mijenjanje vodnog režima; odvoženje naplavina; gospodarsko
korištenje prirodnih dobara; izvođenje meliorativnih zahvata; uklanjanje živica i drugih prirodnina; sadnja
monokultura; skupljanje gljiva i biljaka i njihovih dijelova; uznemiravanje, ubijanje ili hvatanje životinja; lov;
ribolov; prometovanje; športsko-rekreacijske djelatnosti; postavljanje reklamnih i drugih oznaka;
posjećivanje i razgledavanje; i druge aktivnosti koje mogu ugroziti zaštićenu prirodnu vrijednost. (…)
Članak 124.
(1) U postupku izrade prostornog plana područja posebnih obilježja, prostornog plana županije, odnosno
Grada Zagreba, velikog grada, grada i općine, Ministarstvo određuje nositelju izrade prostornog plana
zahtjeve za izradu prostornog plana (podaci, planske smjernice, propisani dokumenti, uvjeti i mjere
zaštite prirode, smjernice za očuvanje područja ekološke mreže s kartografskim prikazom).
(3) Dokumenti prostornog uređenja iz stavka 1. ovoga članka koji obuhvaćaju zaštićeno područje i čija
provedba može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donose se
uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
7.
Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela
Medvednice parkom prirode („Narodne novine“, broj 25/09)
Članak 1.
U Zakonu o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode („Narodne novine“, br. 24/81.) u
članku 1. brojka: „22.826“ zamjenjuje se brojkom: „17.938“.
Članak 2.
(…) Granica parka prirode Medvednica ucrtana je na topografskoj karti u mjerilu 1:25.000 koja je sastavni
dio ovoga Zakona. Po jedan primjerak karte čuva se u Hrvatskom saboru, u Ministarstvu kulture i u
Državnom zavodu za zaštitu prirode.
8.
Uredba o proglašenju ekološke mreže
(„Narodne novine“, broj 109/07)
Članak 1.
(1) Ovom Uredbom proglašava se ekološka mreža Republike Hrvatske sa sustavom ekološki značajnih
područja i ekoloških koridora s ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite koje su namijenjene
održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti.
(2) Područja ekološke mreže s ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite iz stavka 1. ovoga članka
navedena su u prilozima 1.1. i 1.2., koji se čuvaju i dostupni su u Ministarstvu kulture (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo) i Državnom zavodu za zaštitu prirode, sastavni su dijelovi ove Uredbe, i ne objavljuju se u
„Narodnim novinama“. (…)
Članak 3.
(1) Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže utvrđeni su u skladu s ekološkim zahtjevima divljih svojti i/ili
stanišnih tipova iz članka 2. stavaka 2. i 3. ove Uredbe, a temeljem stručnih i znanstvenih kriterija.
(2) Mjere zaštite područja ekološke mreže utvrđuju se na temelju smjernica za mjere zaštite sadržanih u
Prilogu 1.3., koji se čuva i dostupan je u Ministarstvu i Državnom zavodu za zaštitu prirode, sastavni je dio
ove Uredbe, i ne objavljuje se u »Narodnim novinama«.
(3) Smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže primjenjuju se na sve fizičke i pravne osobe koje
na tim područjima koriste prirodna dobra i obavljaju radnje i zahvate sukladno Zakonu.
(4) U dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja prirodnim dobrima obvezno se unosi
podatak zadire li područje obuhvata dokumenta ili plana u područje ekološke mreže.
(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske može odobriti isključenje pojedinih mjera
ili njihovu izmjenu, ako za planirani zahvat u prirodu postoji prevladavajući javni interes sukladno Zakonu.
Članak 13.
(2) Dokumenti prostornog uređenja koji su doneseni prije stupanja na snagu ove Uredbe, uskladit će se
s odredbama ove Uredbe prilikom izmjena i dopuna za dio dokumenta prostornog uređenja koji se mijenja
i dopunjava.
9.
Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o
mjerama za očuvanje stanišnih tipova
(„Narodne novine“, broj 7/06)
Članak 9.
U postupku izrade dokumenata prostornog uređenja i planova gospodarenja prirodnim dobrima utvrđuje se
prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i njihovo stanje očuvanosti, te u dokumente unose mjere
njihova očuvanja.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 5
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Članak 11.
(1) U svrhu održavanja ili uspostavljanja povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, provode se
opće mjere očuvanja stanišnih tipova kojima se ostvaruju ciljevi zaštite navedeni u Prilogu III. koji je sastavni
dio ovoga Pravilnika.
(2) Posebne mjere očuvanja stanišnih tipova koje se ugrađuju u pojedine dokumente prostornog uređenja i
planove gospodarenja prirodnim dobrima, odnosno u planove i projekte zahvata u prirodu za koje se provodi
ocjena prihvatljivosti za prirodu, utvrđuju se u uvjetima zaštite prirode koji se izdaju sukladno članku 37.
stavku 1., članku 38., članku 123. stavku 3., članku 124. te članku 127. Zakona o zaštiti prirode. (…)
10. Odluka o proglašenju hrasta lužnjaka u dvorištu škole u Rakitovcu spomenikom prirode – rijetki
primjerak drveća
(„Glasnik Zagrebačke županije“, broj 22/01)
Članak 1.
Proglašava se hrast lužnjak (Quercus robur) u dvorištu Područnog razrednog odjeljenja Rakitovec
zaštićenim dijelom prirode u kategoriji spomenik prirode – rijetki primjerak drveća.
11. Mjere zaštite za spomenik prirode – rijetki primjerak drveća hrast lužnjak u dvorištu škole u
Rakitovcu („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 7/02)
Članak 3.
Na zaštićenom hrastu i u području zaštitne zone zabranjuje se svaka radnja koja može prouzročiti promjenu
ili oštećenje hrasta.
Članak 4.
Na zaštićenom hrastu i u području zaštitne zone dozvoljene su radnje i zahvati radi održavanja vitalnosti
stabla, uklanjanje suhih grana, saniranje oštećenja nastalih uslijed vjetroloma, snjegoloma ili napada
štetnika i bolesti te uređenje zaštitne zone uz prethodno ishođenje uvjeta zaštite prirode.
12. Odluka o proglašenju Turopoljskog luga i vlažnih livada uz rijeku Odru zaštićenim krajolikom
(„Glasnik Zagrebačke županije“, broj 9/03)
Članak 1.
Proglašavaju se Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru zaštićenim dijelom prirode u kategoriji
zaštićeni krajolik.
Članak 2.
Granica zaštićenog krajolika počinje na ušću rijeke Bune u rijeku Odru, zatim desnom obalom Odre do
zavoja gdje se Odra najviše približava nasipu kanala Sava-Odra, tu prelazi na lijevu obalu i najkraćim
pravcem nastavlja do kote 98.4 na desnom nasipu kanala, a odatle nasipom do njegovog završetka, te u
nastavku tim pravcem do lokalne ceste Veleševec–Pešćenica; zatim tom cestom u smjeru sjeveroistoka do
poljskog puta na k.č. 1765 i tim putem te nastavno dalje pravcem u smjeru jugoistoka do granice
Zagrebačke i Sisačko-moslavačke Županije, te županijskom granicom do točke gdje se razdvajaju
županijska granica i rijeka Buna pa nizvodno Bunom do početne točke.
13. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
(„Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10)
Članak 14.
Kulturna dobra upisuju se u Registar.
Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture.
Registar se sastoji od tri liste i to: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog
značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara. (…)
Članak 56.
Dokumenti prostornog uređenja, ovisno o vrsti i području obuhvata, obavezno sadrže podatke iz
konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području
obuhvata plana. (…)
Dokument prostornog uređenja može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela kojim
se potvrđuje da je sukladan konzervatorskoj podlozi ili utvrđenom sustavu mjera zaštite prema
stavku 2. ovoga članka. Nadležno se tijelo dužno pisano očitovati u roku od 15 dana od zatražene
suglasnosti, a ako to ne učini smatrat će se da je suglasnost dana.
14. Zakon o rudarstvu
(„Narodne novine“, broj 75/09)
Članak 5.
Mineralnim sirovinama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 6
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
1. energetske mineralne sirovine: fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen),
ugljikovodici (nafta, plin i zemni vosak), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude; mineralne i geotermalne
vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim
mineralnih i geotermalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za
piće i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama,
2. mineralne sirovine za industrijsku preradbu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, bentonitna glina,
kremen, kremeni pijesak, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine
za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu,
silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, brom, jod,
peloidi,
3. mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit,
andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak, ciglarska glina,
4. arhitektonsko-građevni kamen,
5. mineralne sirovine kovina: boksit, živa, zlato u naplavinama, željezni oksidi i hidroksidi i drugi spojevi.
Članak 23.
(1) Odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina može se dati samo za prostore koji su za tu namjenu
planirani dokumentima prostornog uređenja, odnosno za prostore za koje u dokumentima prostornog
uređenja ne postoje zapreke za obavljanje istraživanja mineralnih sirovina.
(2) Za mineralne sirovine iz članka 5. točke 3. ovoga Zakona utvrđuje se minimalna količina istražnih
radova.
15. Zakon o zaštiti okoliša
(„Narodne novine“, broj 110/07)
Članak 55.
(1) Strateška procjena utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška procjena) je postupak kojim se
procjenjuju vjerojatno značajniji utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom plana ili programa
(2) Strateškom procjenom stvara se osnova za promicanje održivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za
zaštitu okoliša u planove i programe pojedinog područja. Time se omogućava da se mjerodavne odluke o
prihvaćanju plana i programa donose uz poznavanje mogućih značajnijih utjecaja koje bi plan i program
svojom provedbom mogao imati na okoliš, a nositeljima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje se
mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka.
Članak 56.
Strateška procjena obvezno se provodi:
– za plan i program, isključujući njihove izmjene i/ili dopune, koji se donosi na državnoj i područnoj
(regionalnoj) razini iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva,
prometa, telekomunikacija, turizma, gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama;
– za prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba, isključujući njihove izmjene i/ili dopune.
Članak 57.
(1) Za izmjene i/ili dopune planova i programa iz članka 56. ovoga Zakona obvezno se provodi postupak u
kojem se odlučuje o potrebi provedbe strateške procjene (u daljnjem tekstu: postupak ocjene). Postupak
ocjene provodi se na način uređen ovim Zakonom i uredbom iz stavka 4. ovoga članka.
(2) U postupku ocjene donosi se odluka koja se temelji na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima
utvrđenim uredbom iz stavka 4. ovoga članka.
16. Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš
(„Narodne novine“, broj 64/08)
Članak 21.
(1) U slučaju izmjena i/ili dopuna plana i programa za kojega je Zakonom određena obveza strateške
procjene provodi se postupak ocjene o potrebi strateške procjene.
Članak 25.
Postupak ocjene o potrebi strateške procjene plana o izmjenama i/ili dopunama prostornog plana županije,
odnosno Prostornog plana Grada Zagreba, provodi se prema odredbama ove Uredbe nakon donošenja
odluke o izradi tih dokumenata prostornog uređenja prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.
Članak 26.
Ukoliko je za plan i program donesena odluka o izradi plana i programa prije stupanja na snagu ove Uredbe,
za taj plan i program neće se provoditi strateška procjena prema ovoj Uredbi.
17. Zakon o otpadu
(„Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 7
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
1. inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama, a
određen je propisom iz članka 2. ovoga Zakona,
2. komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava,
6. neopasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasni otpad propisom iz
članka 2. ovoga Zakona,
7. obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom
procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih
svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada,
8. opasni otpad jest svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opasni otpad propisom iz
članka 2. ovoga Zakona,
9. oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i
energetske svrhe propisan propisom iz članka 104. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona,
10. posebna kategorija otpada jest otpad za kojega se gospodarenje propisuje posebnim propisom iz
članka 104. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona,
11. posjednik otpada jest proizvođač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje,
12. proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a
po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz
proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača,
13. proizvođač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja
prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada,
14. recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske
svrhe,
15. skladištenje otpada jest privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada – skladištu, do
njegove oporabe i/ili zbrinjavanja;
16. skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza na
skladištenje, obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje,
17. termička obrada jest obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i su-spaljivanje propisana
propisom iz članka 104. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona,
19. zbrinjavanje otpada jest svaki postupak propisan propisom iz članka 104. stavka 1. točke 1. ovoga
Zakona.
20. reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih
vrsta otpada,
21. pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar
otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom,
22. građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom,
odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada –
spalionice otpada,
23. Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje
otpada.
24. reciklažno dvorište za građevinski otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i
privremenom skladištenju građevinskog otpad.
Članak 4.
(1) Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:
1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,
2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor
nad obavljanjem tih djelatnosti,
3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.
(2) Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez
uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo:
1. rizik onečišćenja: mora, voda, tla i zraka,
2. pojava buke,
3. pojava neugodnih mirisa,
4. ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta,
5. štetan utjecaj na područja kulturnopovijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti,
6. nastajanje eksplozije ili požara.
Članak 5.
(1) Ciljevi gospodarenja otpadom su:
1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice:
– razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora,
– tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose,
povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja,
– razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi,
2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji
omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe,
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 8
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
3. zbrinjavanje otpada na propisan način,
4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša.
Članak 7.
(1) Planski dokumenti gospodarenja otpadom jesu:
– Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija),
– Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,
– županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba,
– gradski, odnosno općinski plan gospodarenja otpadom, te
– plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
(2) Županijski plan gospodarenja otpadom, odnosno Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba, mora biti
usklađen sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom održivog
razvitka Republike Hrvatske, Planom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programom zaštite okoliša
županije, odnosno Programom zaštite okoliša Grada Zagreba.
(4) U izradi plana gospodarenja otpadom županija i Grad Zagreb surađuju s gradovima i općinama na svom
području. Dvije ili više županija mogu donijeti zajednički plan gospodarenja otpadom.
(5) Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom donose se kao sastavni dio
programa zaštite okoliša određenog posebnim zakonom ili kao posebni dokument.
Članak 13.
(1) Gospodarenje otpadom je od interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.
(3) Vlada Republike Hrvatske osigurava uvjete i propisuje mjere za gospodarenje otpadom iz stavka 2.
ovoga članka u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(4) Županija i Grad Zagreb dužni su na svom području osigurati provedbu propisanih mjera za gospodarenje
otpadom iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 14.
(1) Županija i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim otpada iz
članka 13. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Poglavarstvo županije i poglavarstvo Grada Zagreba dužni su na svom području osigurati uvjete i
provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom iz stavka 1. ovoga članka u skladu s odredbama
ovoga Zakona.
(3) U provedbi mjera za gospodarenje otpadom iz stavka 2. ovoga članka, županija je dužna surađivati s
jedinicama lokalne samouprave.
(4) Više županija ili županija i Grad Zagreb mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera
gospodarenja otpadom iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 15.
(1) Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom.
(2) Poglavarstvo grada, odnosno gradsko vijeće i poglavarstvo općine, odnosno općinsko vijeće dužni su na
svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.
(3) Općina i grad dužni su međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih
mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
(4) Grad Zagreb, grad i općina dužni su na svojem području postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati
gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom
sukladno ovom Zakonu i planu gospodarenja otpadom te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog
dvorišta za građevinski otpad.
Članak 21.
(1) Gradnja građevina, namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada od interesa je za Republiku
Hrvatsku.
(2) Županija, Grad Zagreb, grad i općina dužni su u svojim dokumentima prostornog uređenja odrediti
lokacije za gradnju građevina iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Lokacije građevina iz stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti i u proizvodnim zonama u skladu s
Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske iz članka 9. ovoga Zakona i ako je to u skladu s
prostorno-funkcionalnim obilježjima tih zona.
(4) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim prostornim planovima ne odrede
lokacije iz stavka 2. ovoga članka u roku određenom posebnim propisom, odluku o tim lokacijama, na
prijedlog ministra, donijet će Vlada Republike Hrvatske, najkasnije šest mjeseci po isteku toga roka.
18. Strategija gospodarenja otpadom RH
(„Narodne novine“, broj 130/05)
3.3. Mjere za ostvarivanje ciljeva
3.3.2. Posebne mjere
Za cilj 2: Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom – IVO (izbjegavanje, vrednovanje
– oporaba, odlaganje)
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 9
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
a) Izrada programa gradnje i standarda građevina i postrojenja i njihova unošenja u prostorne
planove:
– polazeći od snimke stanja i strateških opredjeljenja napraviti plan unapređivanja mreže građevina i
postrojenja za skupljanje, skladištenje, oporabu, predobradu, obradu i odlaganje otpada, s utvrđenim
lokacijama, prioritetima, nosiocima aktivnosti, načinom financiranja i rokovima,
– prigodom određivanja lokacija prednost dati postojećim podobnim lokacijama iz sustava gospodarenja
otpadom,
– propisati uvjete i zahtjeve za izdavanje dozvola za građevine i postrojenja polazeći od propisa EU-a,
propisati posebne uvjete za izdavanje dozvola za pojedine vrste postrojenja (energane na otpad, odlagališta
inertnog otpada, odlagališta komunalnog otpada, odlagališta opasnog otpada, skladišta opasnog otpada,
biokompostane i sl.), te monitoring i kontrolu njihovoga rada.
b) Gospodarenje neopasnim otpadom:
– planirati, projektirati, sagraditi i uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom, prvenstveno
komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom, na temelju dogovaranja jedinica područne (regionalne) i
lokalne samouprave gradnjom novih ili uređivanjem postojećih odlagališta,
– u daljnjoj fazi dograđivati postrojenja za predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i recikliranje,
kompostiranje, termičku obradu otpada, korištenje bioplina za proizvodnju energije, itd., uz financijsku
potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i druge oblike financiranja,
– usporedo s otvaranjem županijskih centara, provoditi postupak sanacije i zatvaranja nepodobnih i
nepotrebnih odlagališta komunalnog i drugog otpada na područjima koja im gravitiraju, u skladu s
definiranim smjernicama i kriterijima iz programa gospodarenja otpadom jedinica područne (regionalne) i
lokalne samouprave,
– regionalni centri koji nastaju dogovorom pojedinih zainteresiranih županija, čije je formiranje u nekim
dijelovima Hrvatske već započelo, organizirat će se u skladu s ekološkim, ekonomskim i sociološkim
parametrima,
– planirati, projektirati i sagraditi 1 – 4 energane na otpad, u prvoj fazi u Zagrebu, s time da će se lokacije za
gradnju ostalih utvrditi nakon provedenih stručnih analiza o količinama, vrsti i načinima gospodarenja
otpadom.
c) Gospodarenje inertnim otpadom:
– planirati, projektirati i sagraditi centre za gospodarenje inertnim otpadom (planirke za građevinski otpad,
bioinertni otpad i sl.) na temelju dogovaranja jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave gradnjom
novih ili uređivanjem postojećih odlagališta;
– u daljnjoj fazi dograđivati postrojenja za predobradu građevinskog otpada i drugoga inertnog otpada, uz
financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
d) Gospodarenje opasnim otpadom:
– zbrinjavanje opasnog otpada nije moguće riješiti u cijelosti bez uvođenja termičke obrade,
– predvidjeti 1-2 lokacije centara za gospodarenje opasnim otpadom koji uključuju termičku obradu i
fizikalno-kemijsku obradu; lokacije će se utvrditi nakon provedenih stručnih analiza o količinama, vrsti i
načinima gospodarenja opasnim otpadom, te analizom i ispitivanjem svake predložene lokacije.
4.4. Odgovornosti u provedbi planiranih aktivnosti
Odgovornost u procesu unapređivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom s definiranjem uloga i
aktivnosti imaju sljedeći sudionici:
Jedinice područne (regionalne) samouprave (županije:
- donositi županijske (regionalne) planove gospodarenja otpadom, usklađene s Planom gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske i u suradnji s gradovima i općinama,
- prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom,
- uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom, u dogovoru s općinama i gradovima, uz
mogućnost udruživanja sa drugim županijama,
- provesti sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom i uz sufinanciranje,
- prikupljati i dostavljati podatke u skladu s propisima,
- stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda,
sustavno educirati i informirati upravne strukture i stanovništvo.
19. Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. godine
(„Narodne novine“, broj 85/07)
5.6.1. Županijski koncept zbrinjavanja otpada
Veći broj županija i Grad Zagreb u svojim su nacrtima planova gospodarenja otpadom predložili lokacije za
CGO. Manji je broj odredio više potencijalnih lokacija, a neke županije uopće nisu predložile lokaciju.
Stoga je županijski koncept napravljen na temelju nacrta županijskih planova gospodarenja koji su bili na
raspolaganju i na temelju istraživanja i analiza provedenih za potrebe izrade Plana.
5.6.2. Regionalni koncept zbrinjavanja otpada
Na temelju nacrta županijskih planova preuzeta su dva RCGO-a: sjeverozapadna Hrvatska (Koprivničkokriževačka, Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija) i Antunovac za istočnu Hrvatsku
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 10
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
(Osječko-baranjska i Vukovarsko- srijemska županija), a Grad Zagreb i Zagrebačka županija predvidjeli su
povezivanje u zbrinjavanju komunalnog otpada postupkom termičke obrade.
(…) Nakon donošenja ovog plana, županije i Grad Zagreb donijet će konačne planove gospodarenja
otpadom u kojima će odrediti budući sustav gospodarenja otpadom samostalno ili u suradnji s jednom
ili više županija u regionalnim CGO-ima.
Konačna odluka o odabiru koncepta ovisit će o odluci pojedine županije, a u poglavlju 5. prikazani su
proračuni i procjene troškova koje bi trebale pomoći županijama u donošenju odluke. Ovim se planom ne
isključuju druge varijante međužupanijskih udruživanja te će se, nakon donošenja svih konačnih
županijskih planova i plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba, ovaj plan dopuniti.
5.3. Opasni otpad
Mreža sabirnih centara za opasni otpad organizirat će se u okviru:
prostora postojećih skladišta za opasni otpad koje posjeduju ovlaštene tvrtke za skladištenje opasnog
otpada; - CGO-a;- RD-a u gradovima za opasni otpad iz domaćinstava.
Sabiralište/privremeno skladište opasnog otpada unutar CGO-a omogućuje sustavno izdvajanje opasnog
otpada iz komunalnog otpada, ali i stvaranje mreže/uvjeta malim proizvođačima opasnog otpada (do 200
kg) za gospodarenje vlastitim opasnim otpadom na zakonski propisan način. Za uspostavu odvojenog
skupljanja opasnog otpada koji nastaje u kućanstvima potrebno je razviti mrežu RD-a u gradovima kojima
će se osigurati prostor za prikupljanje/odlaganje manjih količina opasnog otpada kao što su baterije,
akumulatori, lijekovi, onečišćena ambalaža od boja i lakova. Odvojeni i skupljeni opasni otpad iz CGO-a,
RD-a, skladišta ovlaštenih skupljača, preko ovlaštenih skupljača/ovlaštenih prijevoznika (koncesionara)
odvozit će se u: centar za gospodarenje opasnim otpadom (CGOO) na obradu/ odlaganje/izvoz ili u
industrijske objekte koji posjeduju dozvolu za obradu opasnog otpada.
20. Zakon o šumama
(„Narodne novine“, broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10)
Članak 37.
(1) U šumi i/ili na šumskome zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura i/ili građevine koje su
planirane dokumentom prostornog uređenja u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka, te spomenici
kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata.
(2) Dokumentom prostornog uređenja može se planirati da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade
građevine za potrebe poduzetničke zone, infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i obrane Republike
Hrvatske, vjerske i zdravstvene građevine te područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s
povijesnim događajima i osobama, ali samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće
planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta.
(3) U izradi dokumenata prostornog uređenja koje donosi jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave sudjeluje i ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležni za
poslove šumarstva.
(4) Prostorni plan županije i Grada Zagreba, Prostorni plan područja posebnih obilježja iz nadležnosti
županijske, odnosno Gradske skupštine te Prostorni plan uređenja općine i grada kojim su obuhvaćene
šume i/ili šumska zemljišta donosi se uz prethodno mišljenje Ministarstva, koje je mišljenje dužno
dostaviti u roku od 60 dana. U slučaju da ne dostavi mišljenje u propisanom roku, smatrat će se da je
mišljenje dano.
21. Zakon o obrani
(„Narodne novine“, broj 33/02, 58/02, 76/07, 132/09)
Članak 18.
Radi zaštite vojnih objekata i osiguranja prostora za vojne lokacije Ministarstvo obrane sudjeluje u
postupku izrade dokumenata prostornog uređenja i daje mišljenje prije njihova donošenja.
Za objekte posebno važne za obranu Republike Hrvatske i objekte koji se planiraju graditi u zaštitnoj i
sigurnosnoj zoni vojnih objekata, u postupku izdavanja dozvola za gradnju Ministarstvo obrane utvrđuje
posebne uvjete građenja.
22. Pravilnik o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata
(„Narodne novine“, broj 175/03)
Članak 2.
Pod zaštitnom i sigurnosnom zonom vojnih objekata u smislu ovoga Pravilnika podrazumijevaju se
područja s posebnim režimom korištenja, radi zaštite interesa obrane na određenom području i
funkcionalnog održavanja vojnog objekta, povećanja njegove sigurnosti kao i opće sigurnosti ljudi i imovine.
Članak 3.
Vrste zaštitnih i sigurnosnih zona su zona zabranjene gradnje, zona ograničene gradnje i zona
kontrolirane gradnje.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 11
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zaštitne i sigurnosne zone vojnih objekata utvrđuju se prema kriterijima iz ovoga Pravilnika.
Članak 5.
Zaštitne i sigurnosne zone osiguravaju se u dokumentima prostornog uređenja koji se donose na
državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini radi utvrđivanja funkcionalne cjelovitosti prostora i sustava
od interesa za obranu, sukladno elementima iz tabelarnog prikaza ovoga Pravilnika.
Za obuhvat dokumenata prostornog uređenja iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 6. ovoga
Pravilnika izradit će stručnu podlogu zona zabranjene gradnje, zona ograničene gradnje i zona kontrolirane
gradnje koja će se uskladiti s prostornim i urbanističkim rješenjima. (…)
Članak 6.
Nositelj i koordinator utvrđivanja zaštitnih i sigurnosnih zona u postupku izrade dokumenata prostornog
uređenja i utvrđivanja posebnih uvjeta gradnje za pojedinu lokaciju u postupku izdavanja lokacijske dozvole
je Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša Ministarstva obrane.
23. Zakon o zaštiti od požara
(„Narodne novine“, broj 92/10)
Članak 23.
(1) Ministarstvo, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku donošenja dokumenata prostornog
uređenja državne razine sukladno posebnom propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i
građenja.
(2) Nadležna policijska uprava, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku donošenja
dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) i lokalne razine sukladno propisu kojim se
uređuje područje prostornog uređenja i građenja.
(3) Pri donošenju dokumenata prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka treba voditi računa o
prostornim uvjetima zaštite od požara, posebice o:
– mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine,
– sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju,
– osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila,
– osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje,
uzimajući u obzir postojeća i nova naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i
zauzetost osobama.
24. Zakon o poljoprivrednom zemljištu
(„Narodne novine“, broj 152/08, 153/09, 21/10, 124/10)
Članak 3.
Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi,
livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može
privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Članak 21.
Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima
prostornog uređenja i drugim propisima.
O prijedlogu Strategije prostornog uređenja države i Programa prostornog uređenja države mišljenje daje
Ministarstvo.
Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, prostornih planova područja
posebnih obilježja, nositelj izrade dužan je pribaviti mišljenje Ministarstva, a suglasnost Ministarstva
na nacrt konačnog prijedloga prostornog plana velikoga grada, grada, odnosno općina.
Stručne poslove u svezi s prikupljanjem potrebne dokumentacije za izradu zahtjeva i davanje mišljenja te
suglasnosti u postupku izrade prostornih planova obavlja ured državne uprave u županiji, odnosno
upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu i Agencija za poljoprivredno zemljište.
Članak 22.
Osobito vrijedno obradivo (P1) poljoprivredno zemljište u smislu ovoga Zakona su najkvalitetnije površine
poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom
omogućavaju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije.
Vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište u smislu ovoga Zakona su površine poljoprivrednog
zemljišta primjerene za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini.
Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište ne može se koristiti
u nepoljoprivredne svrhe osim:
– kad nema niže vrijednoga poljoprivrednog zemljišta,
– kada je utvrđen interes za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog
područja,
– pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu
poljoprivrednih proizvoda.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 12
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Ministarstvo utvrđuje koje se poljoprivredno zemljište smatra osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno
obradivo (P2) poljoprivredno zemljište.
Ministar će propisati mjerila za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivoga (P2)
poljoprivrednog zemljišta.
25. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja
(„Narodne novine“, broj 32/10)
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom određuju tvari koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta (u nastavku
teksta: zemljište), njihove dozvoljene granične vrijednosti u tlu, mjere za sprječavanje onečišćenja zemljišta i
kontrola onečišćenja zemljišta, s ciljem da se poljoprivredno zemljište zaštiti od degradacije i održi u stanju
koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi,
životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša.
26. Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta
(„Narodne novine“, broj 60/10)
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i uvjeti za
obavljanje analiza koje moraju ispunjavati ovlašteni laboratoriji.
Članak 2.
Metodologija se propisuje za:
1. trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno prati stanje svih promjena u
poljoprivrednom zemljištu, odnosno tlu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a posebno sadržaj štetnih tvari u
poljoprivrednom zemljištu,
2. praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste pravne ili fizičke osobe na temelju zakupa,
dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta i koncesije za ribnjake.
27. Pravilnik o agrotehničkim mjerama
(„Narodne novine“, broj 43/10)
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se agrotehničke mjere kojima su vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta
dužni poljoprivredno zemljište obrađivati ne umanjujući njegovu vrijednost.
28. Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2)
poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“, broj 5510)
Članak 1.
Ovim Pravilnikom se propisuju mjerila i osnove za vrednovanje (bonitiranje) poljoprivrednih zemljišta (u
daljnjem tekstu: zemljišta) u kategoriji osobito vrijednih obradivih (P1) zemljišta i vrijednih obradivih (P2)
zemljišta (u daljnjem tekstu: P1 i P2).
Članak 2.
Osnovica za vrednovanje P1 i P2 zemljišta, ali i zemljišta niže bonitetne vrijednosti temelji se na
vrijednostima tla, klime, reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju. Radi
utvrđivanja P1 i P2 zemljišta, ovim Pravilnikom utvrđuju se ostala obradiva (P3) zemljišta i ostala
poljoprivredna (PŠ) zemljišta (u daljnjem tekstu: P3 i PŠ).
Članak 3.
Vrijednosti iz članka 2. ovoga Pravilnika temelje se na definiranju zemljišta kao šireg prostora koji je
integralni dio tla, klime, reljefa i ostalih korektivnih čimbenika, kao što su stjenovitost i kamenitost površine
zemljišta, poplave na zemljištu, otvorenost, te zatvorenost i zaštićenost zemljišta, ekspozicija, zasjenjenost
zemljišta, veličina parcele i oblik parcele.
Članak 4.
Bonitet tla, klime i reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju ocjenjuje se
prema njihovim najpovoljnijim odnosima za utvrđivanje općeg stupnja mogućnosti svestranog načina
korištenja zemljišta.
29. Zakon o igralištima za golf
(„Narodne novine“, broj 152/08, 80/10)
Članak 2.
Igralište za golf je jedinstvena funkcionalna i prostorna cjelina koja predstavlja složenu građevinu u smislu
posebnih propisa o prostornom uređenju i gradnji, a sastoji se od sljedećih sastavnih dijelova, odnosno
građevina:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 13
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
– teren za igranje golfa s pripadajućom infrastrukturom i akumulacijska jezera (u daljnjem tekstu: igralište za
golf u užem smislu),
– golf – klupska kuća, parkirališta, servisne zgrade, ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju
ukoliko su predviđeni dokumentima prostornog uređenja u sklopu igrališta za golf te ostali prateći sadržaji.
Te građevine, zajedno s igralištem za golf u užem smislu iz podstavka 1. ovoga članka, čine igralište za golf
u širem smislu.
Članak 3.
»(1) Igralište za golf u užem smislu jest teren izgrađen i pripremljen za igranje golfa s najmanje 9 rupa.
(2) Gustoća izgrađenosti građevina iz članka 2. podstavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se dokumentima
prostornog uređenja, a ista ne smije zauzimati više od 25% od ukupne tlocrtne površine na kojoj se planira
izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina namijenjenih smještaju.
30. Zakon o javnim cestama
(„Narodne novine“, broj 180/04, 138/06, 146/08, 38/09,124/09, 153/09, 73/10)
Članak 4.
Javne ceste u smislu ovoga Zakona jesu ceste koje se ovisno o njihovom društvenom, prometnom i
gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od sljedeće četiri skupine:
1) autoceste,
2) državne ceste,
3) županijske ceste,
4) lokalne ceste.
31. Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste
i lokalne ceste („Narodne novine“, broj 122/08, 13/09, 104/09, 17/10)
Članak 2.
DRŽAVNE CESTE
OPIS CESTE
DULJINA (km)
1
G. P. Macelj (gr. R. Slovenije) – Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin –
Brnaze – Split (D8)
415,8
3
G. P. Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb –
Karlovac – Rijeka (D8)
218,4
26
Vrbovec (D28) – Čazma – Garešnica – Dežanovac – Daruvar (D5)
88,5
28
Čvor Sv. Helena (A4) - Vrbovec – Bjelovar – V. Zdenci (D5)
92,2
41
G.P.Gola - Koprivnica - Križevci - Vrbovec (D28)
82,9
BROJ CESTE
ŽUPANIJSKE CESTE
BROJ CESTE
OPIS CESTE
DULJINA (km)
3288
Sv. Ivan Zelina (D3) – Rakovec – Vrbovec (D26)
21,8
3034
Čvor Kralj. Novaki (A4) - Dugo Selo - čvor Vrbovec I (D28)
21,9
3297
Čvor Bobovica (A3) - Bregana - Krašić - Ozalj - Karlovac (D1)
78,4
32. Odluka o razvrstavanju javnih cesta u autoceste
(„Narodne novine“, broj 77/07, 13/09, 104/09)
Članak 2.
Popis izgrađenih autocesta iz članka 4. Zakona o javnim cestama i projektiranih autocesta planiranih za
izgradnju:
Broj
autoceste
Opis autoceste
Duljina
(km)
A1
Zagreb (čvorište Lučko, A3) – Karlovac –Bosiljevo – Split – Ploče – Opuzen – granica Republike
Bosne i Hercegovine) te granica Republike Bosne i Hercegovine – Dubrovnik
550,0
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 14
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
A2
GP Macelj (granica Republike Slovenije) –Trakošćan – Krapina – Zagreb (čvorište Jankomir, A3)
61,0
A3
GP Bregana (granica Republike Slovenije) – Zagreb – Sl. Brod – GP Bajakovo (granica Republike
Srbije)
306,0
A4
GP Goričan (granica Republike Mađarske) – Varaždin – Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3)
97,0
A 11
Zagreb (čvorište Jakuševec, A3) – V. Gorica – Sisak
42,0
A 12
Čvorište Vrbovec 2 (D28) – Križevci – Koprivnica – GP Gola (granica Republike Mađarske)
63,0
A 13
Čvorište Vrbovec 2 (A 12) – Bjelovar – Virovitica – GP Terezino Polje (granica Republike Mađarske) 86,5
33. Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta
(„Narodne novine“, broj 57/07)
Članak 5.
(1) Prema osnovnim mjerilima iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe, u državne ceste razvrstavaju se ceste koje
su samostalno ili u kontinuitetu s cestama iz članka 4. ove Uredbe u funkciji:
1. povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav;
2. tranzitnog prometa prema posebnom propisu;
3. ostvarivanja kontinuiteta E-ceste, koja je međunarodnim i međudržavnim sporazumima određena kao
europska cesta;
4. prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, u smislu ove Uredbe.
(2) Osim cesta iz stavka 1. ovoga članka, prema osnovnim mjerilima iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe, u
državne ceste razvrstavaju se i:
1. ceste koje međusobno povezuju sjedišta županija;
2. ceste koje povezuju sjedišta županija s većim regionalnim sjedištima susjednih država (gradovi veći od
100.000 stanovnika);
3. cestovne okosnice velikih otoka;
4. ceste koje ostvaruju kontinuitet razvrstane državne ceste kroz gradove.
(3) Dopunska mjerila iz članka 3. stavka 2. ove Uredbe za razvrstavanje javnih cesta u državne ceste
odnose se na priključne ceste, koje povezuju državnu mrežu cesta sa:
1. međunarodnim cestovnim graničnim prijelazima;
2. međunarodnim zračnim lukama;
3. autocestama, kada je državna cesta prva javna cesta na koju se autocesta priključuje;
4. morskim lukama od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku;
5. državnim riječnim lukama;
6. trajektnim lukama kojima se ostvaruje kontinuitet državne cestovne mreže;
7. nacionalnim parkovima.
Članak 6.
(1) Prema osnovnim mjerilima iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe, u županijske ceste razvrstavaju se:
1. priključne ceste kojima se autocesta spaja na županijsku cestu kad je županijska cesta prva javna cesta
na koju se autocesta priključuje;
2. ceste koje povezuju sjedišta županija s gradovima i općinskim sjedištima;
3. ceste koje povezuju sjedišta gradova i općina međusobno;
4. značajne ceste unutar područja preko kojih se ostvaruje veza grada ili gradskih dijelova s državnim
cestama.
(2) Dopunska mjerila iz članka 3. stavka 2. ove Uredbe za razvrstavanje javnih cesta u županijske ceste
odnose se na priključne ceste, koje povezuju državne i županijske ceste sa:
1. morskim i riječnim lukama županijskog značenja;
2. zračnim lukama;
3. željezničkim kolodvorima;
4. robnim terminalima;
5. turističkim i sportsko-rekreacijskim lokalitetima;
6. lokalitetima i građevinama ubilježenim u državnim registrima kao povijesno-kulturna ili prirodna baština;
7. naseljima većim od 300 stanovnika, s tim da je udaljenost početka naselja od razvrstane ceste veća od
500 m;
8. međudržavnim cestovnim graničnim prijelazima.
34. Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga
(„Narodne novine“, broj 81/06, 13/07)
Članak 1.
Željezničke pruge u Republici Hrvatskoj, u svrhu određivanja načina upravljanja i gospodarenja
željezničkom infrastrukturom te planiranja njezinoga razvoja, u skladu sa člankom 20. stavkom 1. Zakona o
željeznici, razvrstavaju se na:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 15
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
-
pruge od značaja za međunarodni promet,
pruge od značaja za regionalni promet,
pruge od značaja za lokalni promet.
35. Zakon o zračnom prometu
(„Narodne novine“, broj 69/09)
Članak 2.
Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) aerodrom (aerodrome): određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu)
namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova,(...)
31) letjelište (airfield): aerodrom koji se u načelu upotrebljava za letenje jedrilica i motornih jedrilica koje ne
uzlijeću samostalno, a čija se uporaba može proširiti i za letenje drugih vrsta zrakoplova koji se
upotrebljavaju u nekomercijalnim operacijama zrakoplova,(...)
35) međunarodni aerodrom (international aerodrome): aerodrom utvrđen kao dolazni ili odlazni aerodrom
u međunarodnom zračnom prometu na kojem se provode postupci kontrole kretanja, granične kontrole i sl.
89) zračna luka (airport): aerodrom posebno prilagođen za usluge u zračnom prijevozu,
36. Zakon o tržištu plina
(„Narodne novine“, broj 40/07, 152/08, 83/09)
Članak 10.
Za operatora transportnog sustava plina u Republici Hrvatskoj određuje se tvrtka PLINACRO d.o.o., Zagreb,
na rok od 30 godina.
37. Zakon o vodama
(„Narodne novine“, broj 153/09).
Članak 3.
Pojedini izrazi, prema ovom Zakonu, imaju slijedeće značenje:
52. »Onečišćenje« je izravno ili neizravno unošenje tvari ili topline u vodu i tlo izazvano ljudskom
djelatnošću, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kakvoću vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava
izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete po materijalnu imovinu, remeti značajke
okoliša, zaštićene prirodne vrijednosti ili utječe na druge pravovaljane oblike korištenja okoliša; (...)
Članak 8.
Vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju:
1. vodonosna i napuštena korita površinskih voda,
2. uređeno inundacijsko područje,
3. neuređeno inundacijsko područje,
4. prostor na kojem je izvorište voda iz članka 88. stavka 1. ovoga Zakona potreban za njegovu fizičku
zaštitu i prostor na kojem je izvorište, izdašnosti najmanje 10m3 dnevno, prirodne mineralne, termalne i
prirodne izvorske vode potreban za njegovu fizičku zaštitu i
5. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presušivanjem vode, njezinom diobom na više
rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ili ljudskim djelovanjem. (...)
Članak 32.
Površinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno.
Površinske vode dijele se na vode I. reda i vode II. reda.
Popis voda I. reda, koji će uključiti međudržavne vode, priobalne vode, druge veće vodotoke, te bujične
vode veće snage, utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Ostale površinske vode su vode II. reda.
Članak 34.
Planski dokumenti upravljanja vodama su Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja vodnim
područjima, višegodišnji programi gradnje, financijski plan Hrvatskih voda, Plan upravljanja vodama i detaljni
planovi uređeni ovim Zakonom.
Članak 36.
Vlada Republike Hrvatske donosi Plan upravljanja vodnim područjima, koji se objavljuje u »Narodnim
novinama«.
(...) Plan upravljanja vodnim područjima donosi se za razdoblje od 6 godina, nakon čega se mijenja i
dopunjuje za razdoblje od narednih 6 godina.
(...) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su ishoditi prethodno mišljenje
Ministarstva o sukladnosti svojih prostornih planova s Planom upravljanja vodnim područjima. (...)
Članak 60.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 16
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Pravne i fizičke osobe mogu ispuštati otpadne vode u okviru propisanih graničnih vrijednosti emisija.
Granične vrijednosti emisije propisuju se za grupe, rodove ili kategorije onečišćujućih tvari:
1. u tehnološkim otpadnim vodama prije njihova ispuštanja u građevine javne odvodnje ili u septičke ili
sabirne jame,
2. u svim pročišćenim ili nepročišćenim otpadnim vodama koje se ispuštaju u vode te
3. u otpadnim vodama koje nisu tehnološke, a ispuštaju se u građevine javne odvodnje, septičke i sabirne
jame.
Ministar pravilnikom propisuje granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz stavka 2. točke 1. i 2. ovoga
članka, uvjete privremenoga dopuštenja ispuštanja otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih
vrijednosti emisija, kriterije i uvjete prikupljanja, pročišćavanja i ispuštanja komunalnih otpadnih voda te
iznimno dopuštena ispuštanja u podzemne vode. (...)
Članak 67.
Pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati u građevine javne odvodnje ili u individualne
sustave odvodnje otpadnih voda odnosno na drugi način sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda. (...)
Članak 70.
Otklanjanje posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda provodi se sukladno Državnom planu
mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i nižim planovima mjera donesenim na osnovi tog
plana.
Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda donosi Vlada Republike Hrvatske, a
izrađuju ga Hrvatske vode. (...)
Članak 90.
(…) Zone sanitarne zaštite utvrđene odlukom iz stavka 1. ovoga članka i prostor rezerviran za zone
sanitarne zaštite za koje nije donesena odluka, moraju se uvrstiti u područja na kojima se te zone prostiru.
Članak 109.
(…) Vanjsku granicu uređenog i neuređenog inundacijskog područja određuje ministarstvo nadležno za
vodno gospodarstvo na prijedlog Hrvatskih voda. Granice inundacijskog područja iz stavka 1. i 2. ovoga
članka ucrtavaju se u katastarske planove i planove prostornog uređenja.
Članak 113.
Za potrebe operativnoga upravljanja rizicima od poplava Vlada Republike Hrvatske donosi Državni plan
obrane od poplava.(...)
Članak 126.
Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja
vodnog režima, zabranjeno je:
1. na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama:
1.2. saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba korita vodotoka ili kanala;
1.3. podizati zgrade i druge objekte na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka ili kanala; (…)
5. u uređenom inundacijskom području,:
5.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina do 6 metara
od vanjske nožice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip
(obala i obaloutvrda), (...)
6. u neuređenom inundacijskom području, protivno vodopravnim uvjetima:
6.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, (...)
38. Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta
(„Narodne novine“, broj 55/02)
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
- zona ograničenja i kontrole – III. zona
- zona strogog ograničenja – II. zona
- zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanje oborinskih voda.
Članak 15.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 17
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
U II. zoni, uz zabrane iz članka 13., zabranjuje se:
– površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,
– poljodjelska proizvodnja, osim proizvodnje zdravstveno ispravne hrane,
– stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva,
– građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari,
– gradnja groblja i proširenje postojećih,
– građenje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta) i
– građenje željezničkih pruga.
Članak 17.
U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju, pročišćavanje i transport
vode u vodoopskrbni sustav.
Članak 18.
Zone izvorišta za krške vodonosnike su:
– zona ograničene zaštite – IV. zona
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 22.
U IV. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– građenje industrijskih objekata koji ispuštaju za vodu opasne tvari (ili otpadne vode),
– građenje cjevovoda za tekućine koje su opasne za vodu bez propisane zaštite,
– uskladištenje radioaktivnih i za vodu drugih opasnih tvari, izuzev uskladištenja lož ulja za domaćinstvo i
pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje,
dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,
– građenje rezervoara i pretakališta za naftu i naftne derivate, radioaktivne i ostale za vodu opasne tvari,
– izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina na naftu, zemni plin, radioaktivne tvari, kao i izrada
podzemnih spremišta,
– nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod građenja objekata,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda i
– eksploatacija mineralnih sirovina.
Članak 24.
U III. zoni, uz zabrane iz članka 22. ovog Pravilnika, zabranjuje se:
– deponiranje otpada,
– svako skladištenje nafte i naftnih derivata,
– površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,
– građenje industrijskih postrojenja opasnih za kakvoću podzemne vode i
– građenje cjevovoda za tekućine koje su štetne i opasne za vodu.
Članak 26.
U II. zoni, uz zabrane iz članka 24. ovog Pravilnika, zabranjuje se:
– poljodjelska proizvodnja, osim proizvodnje zdrave hrane,
– stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva,
– građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari,
– gradnja groblja i proširenje postojećih,
– građenje svih industrijskih pogona,
– građenje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta),
– građenje željezničkih pruga i
– građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode.
Članak 29.
U I. zoni, zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju, pročišćavanje i transport
vode u vodoopskrbni sustav.
U I.B zoni može se dozvoliti građenje nužnih prometnica, uz obaveznu kontroliranu odvodnju oborinskih
voda i tehnička rješenja osiguranja prometa.
39. Zakon o energiji
(„Narodne novine“, broj 68/01, 177/04, 76/07, 152/08)
Članak 3.
Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 18
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
13. obnovljivi izvori energije – izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili
djelomično, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana Sunčeva energija, biogorivo, biomasa,
bioplin, geotermalna energija, energija valova, plime i oseke, biomase, plina iz deponija, plina iz postrojenja
za preradu otpadnih voda,
15. biogorivo – tekuće ili plinovito gorivo dobiveno iz biomase,(...)
16. biomasa – biorazgradivi dio proizvoda, ostataka i otpadaka od poljoprivrede (uključivo s
biljnim i životinjskim tvarima), šumarstva i drvne industrije, kao i biorazgradivi dijelovi
komunalnog i industrijskog otpada čije je energetsko korištenje dopušteno,
40. Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(„Narodne novine“, broj 67/07)
Članak 3.
(2) U ovome se Pravilniku koriste i izrazi koji u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:
1. postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju (u daljnjem tekstu: postrojenja) –
objekti namijenjeni proizvodnji električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije,
2. postrojenje za korištenje obnovljivih izvora energije – postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije za
proizvodnju električne ili električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije,
3. kogeneracijsko postrojenje – postrojenje u kojemu se odvija kogeneracija, odnosno istodobna proizvodnja
električne i toplinske energije. Kogeneracijsko postrojenje može obuhvatiti i dijelove postrojenja u kojima se
ne odvija kogeneracija (npr. vršne kotlove ili sustave za dopunsko izgaranje) ukoliko čine jedinstvenu cjelinu
s kogeneracijskim postrojenjem (...).
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 19
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
II.3.2. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA, STUDIJE I STRUČNE PODLOGE
1.
Studija međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru
Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec
(Ekonerg, Zagreb, 2005., objava: „Glasnik Zagrebačke županije“, broj 20/05)
Obveza izrade Studije međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na
prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec određena je Prostornim planom Zagrebačke županije.
Studiju je u veljači 2005. godine izradio stručni izrađivač – „EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu
okoliša d.o.o.“. Županijsko poglavarstvo prihvatilo je Studiju Zaključkom o prihvaćanju, kojim je određeno da
će ista "koristiti za usuglašavanje stavova nadležnih tijela državne uprave u svezi obuhvata razvoja Zračne
luke Zagreb, te kao stručna podloga za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije i
Prostornog plana područja posebnih obilježja za područje Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec".
Studija cjelovito sagledava moguće međusobne utjecaje postojećih i planiranih zahvata na ovom prostoru
tijekom njihovog korištenja i nakon prestanka korištenja, njihove pojedinačne utjecaje na okoliš, ocjenjuje
prihvatljivost utjecaja te razmatra i nudi najprikladnije moguće varijante rješenja usuglašavanja i smještaja
sadržaja na ovom području uz poštivanje mjera zaštite okoliša, koje proizlaze iz posebnih zakona, propisa i
uvjeta, kao i iz odredbi Prostornog plana Zagrebačke županije.
U nastavku se daje kratak pregled glavnih zaključnih poglavlja Studije:
A.6.1. Obrazloženje najprikladnije varijante rješenja postojećih sadržaja, planiranih i interesnih
zahvata u pogledu zaštite okoliša i njihovog međuutjecaja
A.6.1.1. Najprikladnija varijanta rješenja od svih analiziranih
Varijantna rješenja, kako usklađivanja pojedinih planiranih i interesnih zahvata s postojećim sadržajima na
prostoru obuhvata Studije međuutjecaja ZLZ-Črnkovec, tako i njih međusobno, nastala su iz potrebe
usklađivanja razvojnih planova različitih korisnika prostora koji se tu nalaze i imaju aspiracije širenja na iste
dijelove zajedničkog im prostora. Ti, uvjetno rečeno, prostorni konflikti u promatranom području nastaju,
dakle, kao posljedica zauzeća prostora postojećim sadržajima - naseljima, Zračnom lukom Zagreb, vojnim
kompleksom, prometnicama, prostorima zaštićenih ili zaštite vrijednih prirodnih resursa (primarno
podzemnih voda, Save i njenog zaobalja, šuma i dr.) te područja i objekata kulturne baštine. Na te prostore
aspiracije imaju i planirani i interesni sadržaji, odn. novi zahvati ili proširenja, čija se moguća realizacija
planira/očekuje u bližoj (do nekoliko godina) ili daljoj budućnosti (dvadesetak i više godina).
Pojedinačni razvojni planovi bi, međutim, osim svojih trebali uzimati u obzir i stanje/planove/interese drugih,
te osobito – i njima i društvu općenito – važne interese/uvjete zaštite okoliša od utjecaja koje bi svojim
razvojem u okolišu izazvali. Osim materijalnih/fizičkih komponenti razvojnih planova (objekti/zahvati - s
prostorom koji zahtijevaju i utjecajima koje izazivaju, te sredstvima potrebnim za njihovo ostvarenje), važan
čimbenik u njima je i spomenuta vremenska komponenta (za koje vrijeme se razvoj planira, koliko traje
realizacija, kada se očekuje ostvarenje razvojnih učinaka i dr.).
Sve spomenute komponente razvojnih planova, koliko je to bilo moguće na temelju raspoloživih podataka i
saznanja, uzete su u obzir pri analizi varijantnih rješenja njihovog usklađivanja (usuglašavanja). Zbog
brojnosti sadržaja/zahvata na promatranom prostoru, pa time i mogućih kombinacija njihovog usklađivanja,
analizirana varijantna rješenja (njih četrdeset) podijeljena su u dvije skupine – ovisne o drugoj USS kao
ključnom razvojnom i interesnom zahvatu ZLZ, a ujedno i prostorno najzahtjevnijem. Ravnopravnom
analizom svih varijanti iz obiju skupina – bez druge USS / sa drugom USS - što je uključivalo analizu
utjecaja pojedinačnih zahvata na okoliš i međuutjecaja objekata/zahvata/sadržaja jednih na druge, došlo se
do prijedloga najprikladnijeg varijantnog rješenja usklađenog razvoja – rješenja iz skupine bez
druge USS.
Ključni elementi tog najprikladnijeg rješenja od svih analiziranih u ovoj SMUO su sljedeći:
1.
Proširenje Zračne luke Zagreb (ZLZ), u kojem je ključni objekt izgradnja novog putničkog terminala
(NPT), planirani je i razvojno neupitan zahvat, bez zasada preciznije definiranih rokova realizacije i još
bez definitivno određene lokacije zahvata. Naime, lokacija NPT-a u velikoj je mjeri ovisno o brojnim
utjecajnim čimbenicima.
S gledišta ove SMUO moguć je njegovo smještaj ne samo na lokaciji na kojoj ga je predvidio MP ZLZ
(1997), odnosno s kojom je izrađena SUO izgradnje ZLZ (2000), nego i na cijelom području
predviđenom za razvoj ZLZ (prikazanom u grafičkom dijelu SMUO, kartografskim prikazima br. 5), ili
čak i izvan njega, a u skladu s odredbama PPZŽ-a i PPUG Velike Gorice (izrada kojeg je u tijeku).
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 20
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Priprema za provedbu zahvata zahtijeva usklađivanje (između MORH-a i ZLZ) prostorne i funkcionalne
organizacije dvaju zasebnih subjekata korisnika prostora unutar zone posebne namjene (ZPN)
utvrđene PPZŽ-om. Dosada provedene analize glede utjecaja zahvata na okoliš (SUO izgradnje ZLZ,
2000.) pokazale su njegovu prihvatljivost, uz poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite.
Druga, nova uzletno-sletna staza (USS), je pak interesni zahvat ZLZ koji prema današnjim
sagledavanjima nema svoje uporište u doglednom povećanju prometa (broja putnika) u zračnom
prometu kroz sljedećih dvadesetak godina.
Obim i vrsta postojećeg kao i planiranog zračnog prometa bili su, naime, prema Strategiji prostornog
uređenja RH (1997), postavljeni kao osnovni elementi pri donošenju odluke o proširivanju ili
rekonstrukciji glavnih zračnih luka. Dok je to za zahvat proširenja ZLZ izgradnjom NPT-a u velikoj mjeri
zadovoljeno, prostorno znatno zahtjevniji zahvat proširenja ZLZ drugom USS spomenute kriterije
zasada još ne zadovoljava, a neće će ih vjerojatno zadovoljiti niti u doglednoj budućnosti. Stoga bi za
donošenje odluke o drugoj USS danas morali biti mjerodavni neki drugi kriteriji prihvaćeni na državnoj
razini. S druge, prostorne strane, nova USS je u jedinoj za ZLZ prihvatljivoj varijanti (tj. paralelno s
postojećom USS, prostorno izmaknuta, sa znatnim prodorom izvan postojeće ZPN utvrđene PPZŽ-om)
zahvat s kojim su povezani ključni prostorni “konflikti”. Riječ je konfliktima s postojećim naseljima u ZPN
i dijelom izvan nje, s arheološkim područjem Andautonija, s planiranom cestovnom obilaznicom Velike
Gorice, s potencijalnim zonama sanitarne zaštite izvorišta Črnkovec-uža lokacija i s pojasom uz desnu
obalu Save kao evidentiranim osobito vrijednim predjelom – kultiviranim krajobrazom. Većinu ovih
posljednjih konflikata druge USS moguće je riješiti s više ili manje zadovoljstva ''sukobljenih'' strana,
odn. uz veću ili manju cijenu. Primjerice – provedbom tehničkih mjera zaštite podzemnih voda na drugoj
USS, podvlačenjem obilaznice ispod druge USS, translatornim pomicanjem druge USS više u ZPN,
odmicanjem od zaštićenih predjela/objekata, provedbom drugih, zamjenskih ili kompenzacijskih mjera, i
dr. Postojeća naselja ostaju, međutim, neizbježnim sadržajem čije bi rješavanje (rušenjem, i
preseljenjem stanovnika) zahtijevalo izuzetno velike napore investitora/nositelja zahvata (u
financijskom, sociološkom i drugim aspektima).
2.
Vodocrpilišta Črnkovec koja obuhvaćaju crpilišta Kosnica (koncipirana u tri faze) i crpilište Črnkovec
(uža lokacija), odnosno vodozaštitno područje sa zonama sanitarne zaštite izvorišta, strateška su
područja unutar obuhvata SMUO koja treba planski štititi od svih postojećih (naselja bez kanalizacije) i
potencijalnih objekata/zahvata izvora onečišćenja, te u skladu s rezultatima istraživanja planski i
postupno privoditi eksploataciji.
3.
Za postojeća naselja na području grada Velike Gorice (a unutar ZPN utvrđene PPZŽ-om i prostora
predviđenog PPGZ-om iz 1986.g. za širenje ZLZ) bi se izradom i odgovarajućim rješenjima
dokumenata prostornog uređenja (PPU GVG, PPPPO) utvrdila građevinska područja te propisali jasni
uvjeti i ograničenja dodatne izgradnje.
Tim bi se dokumentima započelo i postupno poboljšavanje infrastrukture naselja, u prvom redu
izgradnjom/sanacijom zatvorenog sustava odvodnje (uz vodoopskrbu), kao zahvatima nužnim zbog
negativnog utjecaja postojećeg stanja odvodnje na kvalitetu podzemnih voda u priljevnom području
vodocrpilišta Črnkovec (odnosno njegovih razvojnih faza Kosnica I, II i III, te Črnkovec – uža lokacija).
Jasnim uvjetima i ograničenjima dodatne izgradnje u tim naseljima, tj. dopuštanjem razvoja naselja
samo unutar strogo definiranih granica građevinskog područja (stanja postojeće izgrađenosti ili
neznatno proširenog), bi se u izvjesnoj, racionalnoj mjeri zadržala ograničenja na razvoj/širenje naselja,
odn. građevinskog područja.
Tako bi se osigurala i određena razina zaštite prostora za aspiracije ZLZ (za realizaciju druge USS),
odn. RH/MORH (za stvaranje preduvjeta ostvarenju mogućih strateških interesa RH) od ikakve
izgradnje građevinskih objekata (ili drugih namjena) koji bi onemogućili ili ekstremno (i dodatno)
poskupili realizaciju tog interesnog zahvata kada se za nju steknu uvjeti.
4.
Planirani zahvati izgradnje cesta kojima se primarno širi i unaprjeđuje prometni sustav Grada Zagreba
(DC Domovinski most – čvor Kosnica na AC obilaznici Zagreba, kao i sam čvor Kosnica), provode se
svojom planiranom dinamikom (usklađeno s dinamikom izgradnje Domovinskog mosta i drugih s njime
povezanih cestovnih zahvata u Gradu Zagrebu). Pritom se vodi računa o zaštiti okoliša od standardnih
utjecaja cestovne infrastrukture, s posebnim naglaskom na mjere zaštite podzemnih voda ovisno o
zonama sanitarne zaštite izvorišta (ovdje izvorišta Kosnica I. faza).
Dodatnu važnost tim zahvatima daje proširenje ZLZ izgradnjom NPT-a, koji bi se novom DC
obilaznicom Velike Gorice preko čvora Kosnica povezao sa Zagrebom i s mrežom hrvatskih autocesta.
Nova bi obilaznica zatvorila budući cestovni prsten (obilaznica Zagreba, AC Zagreb – Sisak, postojeće
državne ceste prema i oko Velike Gorice) oko postojeće zone posebne namjene (uz presijecanje
vojnog dijela na jednom mjestu), pa stoga u jednom svom dijelu trase i slijedi zahtjeve/uvjete MORH-a.
Nova bi se obilaznica duž čitave trase izvela sa zatvorenim sustavom odvodnje zbog zaštite podzemnih
voda u priljevnom području vodocrpilišta Črnkovec.
5.
Akumulacija i HE Drenje su već dugo planirani zahvati, o kojima se vodi(lo) računa kod mnogih drugih
zahvata koji su već izgrađeni, grade se ili tek planiraju graditi (npr. AC obilaznica Zagreba, odlagalište
otpada Jakuševec, CUPOVZ, Domovinski most i drugi). Stoga se akumulacija i HE Drenje u
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 21
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
prostornom i tehničkom smislu već mogu smatrati definiranim zahvatima u njihovom maksimalnom
obuhvatu. U 2004. godini ponovo pokrenuti/obnovljeni ciklus aktivnosti na pripremi dokumentacije za
ishođenje dozvola za te zahvate može, procjenjuje se, rezultirati samo manjim odstupanjima čiji će se
rezultati/utjecaji na okoliš i na druge zahvate, moći prihvatiti odnosno kompenzirati bez značajnijih
posljedica ili problema.
6.
Ostali sadržaji u području obuhvata, u prvom redu oni koji su receptori utjecaja na prostor i okoliš od
prethodno opisanih zahvata (arheološko područje Andautonija, kultivirani krajobraz pojasa uz desnu
obalu Save, izvorišno područje Odre), u ovom predloženom najprikladnijem varijantom rješenju ostaju
na razini prostornog obuhvata i režima zaštite kao što su bili predviđeni u PPZŽ-u.
A.6.1.2. Najpovoljnije rješenje iz skupine rješenja koja uključuju drugu USS
Budući da se jednom od najvažnijih tema ove Studije međuutjecaja pokazalo pitanje mogućnosti izgradnje,
te izvodljivosti i prihvatljivosti proširenja Zračne luke Zagreb izgradnjom druge USS, i to glede utjecaja, kako
na okoliš (u prvom redu na vodocrpilišta u crpnom području Črnkovca), tako i na druge postojeće i planirane
sadržaje/zahvate u tom prostoru (u prvom redu naselja, arheološko područje Andautonija i prometnice), to
će se ovdje dati sažet odgovor i obrazloženje.
Provedene i prethodno opisane analize varijantnih rješenja usuglašavanja postojećih sadržaja te planiranih i
interesnih zahvata u pogledu njihovih međuutjecaja pokazale su da središnji zahvati i sadržaji od interesa
ove SMUO – a to su druga (paralelno izmaknuta) USS ZLZ u crpnom području Črnkovca kao strateški
važnom vodonosniku vrijednom zaštite – nisu po svojim značajkama u konfliktu koji bi jedan drugog
međusobno isključivali.
Rješenje s drugom USS pokazuje se mogućim i izvedivim, ali ga prethodno u A.6.1.1 opisano
ukupno najprikladnije rješenje usuglašavanja postojećih, planiranih i interesnih zahvata/sadržaja,
proizišlo kao rezultat analiza i usporedbe brojnih varijantnih rješenja iz obiju skupina provedenih u ovoj
Studiji međuutjecaja, ne uključuje.
Drugim riječima, varijantna rješenja iz skupine koja uključuje drugu USS, iako prema međuutjecajima s
drugim sadržajima/zahvatima i prisutnim konfliktima nepovoljnija od rješenja bez nje, nisu neizvediva,
odnosno njihovi utjecaji, iako značajni i ekonomski i socijalno zahtjevni, nisu nerješivi.
Naime, prema današnjim sagledavanjima, procjenjuje se da bi troškovni i drugi aspekti rješavanja prethodno
spomenutih konflikata i smanjivanja/izbjegavanja negativnih utjecaja druge USS u promatranom prostoru
nadmašivali koristi i pozitivne utjecaje (u prvom redu za ZLZ i zračni promet u cjelini) koje bi taj zahvat
mogao imati.
Kako je takva ocjena u velikoj mjeri ovisna o vremenu/trenutku kada i parametrima/kriterijima prema kojima
se donosi, to je prethodno u A.6.1.1. opisano i obrazloženo najprikladnije rješenje ove SMUO ostavilo
mogućnost da se u jednom drugom vremenu i uz promijenjene uvjete i kriterije ono preispita. Drugim
riječima, da se provedbom predloženog rješenja predmetni prostor ne (pre)optereti sadržajima koji bi
definitivno isključili ili ekstremno otežali mogućnost naknadne realizacije druge USS.
Osnovni elementi (aktivnosti, uvjeti) za realizaciju tog najprikladnijeg rješenja iz skupine varijantnih
rješenja s drugom USS bili bi za ključne objekte/zahvate velikim dijelom identični prethodno navedenima
za ukupno najprikladnije rješenje – rješenje bez nje.
Stoga će se ovdje navesti samo ključne razlike gdje one postoje:
1. Zračna luka Zagreb

Priprema zahvata proširenja ZLZ izgradnjom NPT-a, uz prethodno usklađivanje prostorne i
funkcionalne organizacije unutar ZPN između MORH-a i ZLZ; vodeći pritom računa o
mogućnostima prostornog smještaja i funkcionalnog uključivanja/povezivanja buduće druge USS
kada/ako se o njoj donese odluka.

Izrada programa aktivnosti za pripremu projekta proširenja ZLZ izgradnjom druge USS. Ključne
početne aktivnosti tog programa bile bi Izrada idejnog rješenja zahvata proširenja ZLZ drugom
USS (uz pretpostavku već definiranog NPT-a), kao i Studija utjecaja na okoliš (ili SUO ciljanog
sadržaja) tako definiranog zahvata.

Sudjelovanje u financiranju provedbe sustavnih arheoloških istraživanja na širem području
Andautonije, s težištem na prostoru za potencijalnu izgradnju druge USS.
2. Naselja na području grada Velike Gorice:

Sređivanje prostorno-planskog statusa postojećih naselja u izgrađenim zonama danas izvan
građevinskog područja (tj. unutar ZPN određene postojećim PPZŽ-om, odnosno unutar zone
rezervirane PPGZ-om za širenje ZLZ), što bi obuhvatilo utvrđivanje građevinskih područja za
dijelove naselja izvan zone za širenje ZLZ drugom USS iskazane Master planom ZLZ (1997).
Sređivanje provesti kroz odgovarajuća rješenja u dokumentima prostornog uređenja (PPZŽ, PPU
GVG, PPPPO). U tim dokumentima propisati jasne uvjete i ograničenja dodatne izgradnje kako za
naselja/dijelove naselja za koja bi se utvrdila građevinska područja, tako i za ona gdje to ne bi bio
slučaj.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 22
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi

Postupno poboljšanje (sanacija) infrastrukture naselja, prema prioritetima ovisnim o položaju
naselja u odnosu na utvrđene zone sanitarne zaštite izvorišta (SZI) vodocrpilišta Kosnica I. faza,
odn. kasnije ostalih faza Kosnice i Črnkovca–uže lokacije, vodeći pritom osobito računa o
naseljima ili dijelovima naselja koja će se preseljavati kada/ako se donese odluka o izgradnji druge
USS. To poboljšanje infrastrukture se u prvom redu odnosi na izgradnju kanalizacije – sustava
zatvorene odvodnje, kako bi se postupno sanirali i otklonili glavni postojeći izvori onečišćenja
podzemnih voda u vodozaštitnom području.
S obzirom na vremensku neizvjesnost projekta druge USS, pa stoga i procesa preseljenja,
postupne sanacije odvodnje u predmetnim naseljima provoditi kao interventne mjere zaštite
vodonosnika (sanacija do preseljenja) neovisno o prostorno-planskom statusu naselja i o legalnosti
građevina.
3. Ceste

Nastavak procesa pripreme izgradnje DC obilaznice Velike Gorice (raspravom o SUO, ishođenjem
lokacijske i građevinske dozvole), s trasom i tehničkim rješenjem ceste na površini zemljišta kojim
prolazi (uključivo i na području gdje bi bila predviđena druga USS), a u skladu s uvjetima MORH-a i
uvjetima zaštite podzemnih voda u vodozaštitnom području (zatvoreni sustav odvodnje duž cijele
trase), te mjerama i uvjetima zaštite u arheološkom području Andautonija.
Proces/aktivnosti provoditi dodatno usklađeno s:
- procesom pripreme za proširenje ZLZ izgradnjom NPT-a (kao neposredno predstojećim
zahvatom u I. fazi proširenja ZLZ), te
- provedbom programa prethodnih/pripremnih aktivnosti na zasad vremenski neizvjesnom projektu
II. faze proširenja ZLZ izgradnjom druge USS
4. Arheološko područje Andautonija

Provedba programa sustavnih arheoloških istraživanja na dijelu arheološkog područja potencijalno
interesantnog za lociranje druge USS (ali i šire), kao stručne podloge za koncipiranje i provedbu
maksimalnih mjera zaštite i načina prezentacije arheoloških nalaza koji se mogu provesti u
uvjetima izgrađene druge USS
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 23
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Slika 1: Najprikladnije varijantno rješenje u pogledu odnosa međuutjecaja postojećih sadržaja, planiranih i
interesnih zahvata – Varijanta 2, bez druge USS; Izvor: Studija međuutjecaja Prostornim planom
Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec.
Slika 2: Najprikladnije varijantno rješenje iz skupine varijantnih rješenja sa drugom USS (Varijanta 5);
Izvor: Studija međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru
Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec.
2.
Studija društveno - gospodarske opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina
na prostoru Zagrebačke županije
(Oikon, Zagreb, 2005., objava: „Glasnik Zagrebačke županije“, broj 5/05),
Obveza izrade Studije društveno - gospodarske opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru
Zagrebačke županije određena je Prostornim planom Zagrebačke županije. Studiju je 2005. godine izradila
tvrtka Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju.
Županijska skupština Zagrebačke županije usvojila je Studiju Zaključkom o prihvaćanju 3. ožujka 2005.
godine. Studija je objavljena u cijelosti u „Glasniku Zagrebačke županije“, broj 5/2005. Iz Studije izdvajamo
glavna zaključna poglavlja:
10.2. Sažetak osnovnih nalaza studije i prijedlog prioritetnih mjera
10.2.1. Sažetak nalaza o trenutnom stanju sektora eksploatacije
mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije

RH još nema nacionalnu strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama, koja predstavlja logičan
okvir i skup smjernica za osmišljavanje strategije gospodarenja mineralnim sirovinama na regionalnoj
razini. Međutim, za očekivati je da će strategija prepoznati činjenicu da su u širem Zagrebačkom
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 24
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi






prostoru koncentrirani i potencijali za eksploataciju, i značajan dio ukupnog RH tržišta, te će
posljedično, kao optimalni model gospodarenja sugerirati održivo korištenje postojećih resursa, jasno,
uz uvažavanje okoliša i drugih interesa u prostoru, za što prostora nesumnjivo ima.
Najrelevantniji trenutno postojeći dokument za gospodarenje mineralnim sirovinama na području
Zagrebačke županije je Prostorni plan Zagrebačke županije (…)
Komunikacija, kooperacija, koordinacija među akterima i zainteresiranim stranama su izrazito slabi.
Trenutno stanje na terenu vrlo upečatljivo svjedoči o činjenici da je problematika sanacije,
rekultivacije, i privođenja prostora eksploatacije nekoj konačnoj svrsishodnoj namjeni gotovo u
potpunosti neriješena. (…)
Eksploatacijom mineralnih sirovina kao djelatnošću, sa aktivnim eksploatacijskim poljem u
Zagrebačkoj županiji, bavi se 18 pravnih (tvrtke: d.d. ili d.o.o.) i 6 fizičkih osoba (obrti). Kako
proizvodnja varira, tako varira i broj zaposlenih, no ukupan broj zaposlenih okvirno se može procijeniti
na 378, od čega je 270 zaposleno na eksploataciji kamenih materijala (tgk i piš), dok je 108
zaposleno u dvije županijske ciglane. Srednja produktivnost (novostvorena vrijednost po zaposlenom)
je oko 100.000 kn, odnosno 13.000 Eura, a maksimalna produktivnost (na osnovu prijavljenih
podataka) iznosi visokih 177.000 kn, odnosno 23.300 Eura. (…)
Eksploatacija mineralnih sirovina, sa uz nju usko naslonjenim djelatnostima (prva susjedna karika u
lancu dodane vrijednosti – transport i pridruženi pogoni za proizvodnju betona ili betonskih
prefabrikata), osigurava oko 1400 radnih mjesta, koja, uz pretpostavku prosječne produktivnosti od
oko 14.000 eura, kreiraju oko 150 milijuna kuna novostvorene vrijednosti godišnje. (…)
Sva razmatranja mogućih budućih scenarija ukazuju na rješavanje postojećeg naslijeđa
problematične prošlosti kao na neizostavni dio svakog poželjnog, realno ostvarivog rješenja. Drugim
riječima, osnovno pitanje na koje se može i treba dati smislen odgovor u prvo redu jest “KAKO SE”
treba i može obavljati djelatnost korištenja mineralnih sirovina, a tek u kontekstu odgovora na to
pitanje, može se smisleno odgovoriti i na pitanja “DA LI SE” i “KOLIKO SE” trebaju eksploatirati
mineralne sirovine na prostoru Zagrebačke županije.
10.2.2.
Prioritetne mjere za unapređenje stanja sektora eksploatacije
mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije
10.2.2.1. Unapređenje međusobnog povjerenja, razumijevanja,
komunikacije, kooperacije, koordinacije među svim relevantnim
akterima / zainteresiranim stranama,
10.2.2.2. Uspostava i stalna nadogradnja informacijskog sustava
10.2.2.3. Identifikacija kvalitetnih rješenja budućeg tijeka eksploatacije i
privođenja konačnoj namjeni za sva aktivna (legalna i polulegalna) i
napuštena (nesanirana) eksploatacijska polja
10.2.2.4. Identifikacija i zaštita resursa atraktivnih za eksploataciju mineralnih
sirovina
10.2.2.5. Uspostava učinkovitog sustava nadzora i privole nad provedbom
dogovorenih rješenja
10.2.2.6. Uvođenje elemenata sustava upravljanja okolišem u aktivnost
koncesionara
10.2.2.7. Uvođenje elemenata društveno odgovornog poslovanje u aktivnosti
koncesionara
10.2.2.8. Poticanje recikliranja građevinskog otpada
10.2.2.9. Suzbijanje svih oblika ilegalne eksploatacije mineralnih sirovina
10.2.2.10. Identifikacija optimalnog modela gospodarenja postojećim mineralnim
resursima i moguće otvaranje novih eksploatacijskih polja
3.
Akcijski plan Zagrebačke županije za provedbu prioritetnih mjera iz Studije društvenogospodarske opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije
(„Glasnik Zagrebačke županije“, broj 10/05)
Županijsko poglavarstvo Zagrebačke županije donijelo je 12. travnja 2005. godine Zaključak o usvajanju
Akcijskog plana Zagrebačke županije za provedbu prioritetnih mjera iz Studije društveno-gospodarske
opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije. Zaključkom je također
imenovan Koordinacijski odbor za provedbu Akcijskog plana.
U nastavku se daje izvod iz Akcijskog plana:
1. Uvodno obrazloženje konteksta Akcijskog plana
Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na
prostoru Zagrebačke županije predlaže deset prioritetnih mjera za unapređenje postojećeg stanja
djelatnosti. Cilj ovog akcijskog plana je operativna specifikacija predloženih prioritetnih mjera na način da se
specificira skup konkretnih provedbenih aktivnosti kojima Županijska upravna tijela mogu započeti i
potaknuti njihovu provedbu.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 25
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
2.10. Identifikacija optimalnog modela gospodarenja
postojećim mineralnim resursima i moguće
otvaranje novih eksploatacijskih polja
(…)Što je optimalni model, u velikoj mjeri je određeno i zatečenim stanjem na terenu, odnosno ishodom
provedbe prioritetne mjere 3., budući je kvalitetno privođenje konačnoj namjeni i sanacija narušenih
prostora, s obzirom na vrlo nezadovoljavajuće trenutno stanje, prvi prioritet. Tek nakon što se,
uspješnom provedbom prethodnih mjera, stanje stabilizira, provedbom ove mjere razmotrit će se potreba i
oportunost otvaranja novih eksploatacijskih polja u Zagrebačkoj županiji.
Preduvjet za pokretanje procedure otvaranja novih eksploatacijskih polja je politička, strateško-razvojna
odluka zasnovana na podacima iz analize ponude i potražnje na novo uspostavljenom, po pretpostavci,
stabiliziranom tržištu. Analiza će metodološki biti istovjetna analizi provedenoj u poglavlju 4. Studije, a
podatkovna osnova za analizu lako će se dobiti iz informacijskog sustava uspostavljenog provedbom
prioritetne mjere 2. Ukoliko se utvrdi da postoji potražnja koja se može gospodarski učinkovito zadovoljiti
otvaranjem novog eksploatacijskog područja na nekoj od lokacija prethodno identificiranih i zaštićenih
provedbom prioritetne mjere 4.,inicirat će se proces dodjele koncesije tijekom kojeg će potencijalni
koncesionari licitirati za koncesijsko pravo nuđenjem npr. atraktivnih projekata konačne namjene, visinom
rudarske rente koju su spremni plaćati, ponuđenim garancijama za pridržavanje ugovora, ugledom
“zarađenim” na drugim sličnim projektima, i sl. Nositelji provedbe ove mjere su zajedno Upravni odjel za
gospodarstvo Zagrebačke županije te JLS na čijem području se nalazi potencijalno novo eksploatacijsko
polje. Budući mjera predstavlja nadogradnju nekolicine prije navedenih mjera, njena provedba uvjetovana je
uspješnim okončanjem ili zadovoljavajućom provedbom prije navedenih mjera. (…)
4.
Projekt inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina
na području Zagrebačke županije (Hrvatski geološki institut, Zagreb 2009. godine)
Projekt inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije naručila
je Regionalna razvojna agencije Zagrebačke županije, a izradio Hrvatski geološki institut, Zavod za
mineralne sirovine, u ožujku 2009. godine. Osnovni cilj projekta je inventarizacija ležišta i eksploatacijskih
polja mineralnih sirovina te utvrđivanje potencijalnosti mineralnih sirovina, na temelju odredbi Akcijskog
plana Zagrebačke županije za provedbu prioritetnih mjera iz Studije društveno-gospodarske opravdanosti
eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije. U resursnoj osnovi mineralnih sirovina
obrađena je geološka građa terena Zagrebačke županije s opisom kronostratigrafskih odnosno
litostratigrafskih jedinica, s posebnim osvrtom na mineralne sirovine. Mineralne sirovine detaljno su opisane
u smislu geološke građe, kakvoće, količine i upotrebljivosti, te kartografski prikazane s pripadajućim zonama
potencijalnosti u mjerilu 1:100.000, u obliku GIS projekta.
U nastavku se daje izvod iz grafičkog dijela elaborata:
1. Karta nulte geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Zagrebačke županije i
2. Karta ograničene geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Zagrebačke županije
(na kojoj su od prirodnog prostiranja mineralnih sirovina izuzeti pojasevi uz prometnu infrastrukturu,
zone oko naselja i planiranih građevinskih područja, zaštitne zone Nacionalne ekološke mreže,
izuzetno vrijedno poljoprivredno zemljište, zaštićene prirodne vrijednosti, arheološke zone
i zone sanitarne zaštite izvorišnih voda).
Slika 3: Karta nulte geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Zagrebačke županije; Izvor:
Projekt inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 26
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Slika 4: Karta ograničene geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Zagrebačke županije; Izvor:
Projekt inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije.
5.
Vodoopskrba Zagrebačke županije - osnovne postavke
koncepcije razvitka – novelacija Studije
(Dippold & Gerold Hidroprojekt 91, Zagreb, 2007.)
U okviru ovog elaborata, provedena je aktualizacija postavki koncepcije razvitka vodoopskrbe na području
Zagrebačke županije, sve uz prateću novelaciju prikaza konfiguracije vodoopskrbnih sustava i pripadnih
tehničkih podataka, a sa ciljem dobivanja kvalitetne tehničke podloge, koja je neophodna za razmatranje
problematike daljnjeg razvitka vodoopskrbnog sustava na predmetnom prostoru.
U navedenom elaboratu provedena je analiza stanja izgrađenosti vodoopskrbne infrastrukture na području
Zagrebačke županije, utvrđen je trenutni stupanj opskrbljenosti stanovništva putem javnih sustava
vodoopskrbe, a provedena je i novelacija proračuna potreba vode. Sagledana je problematika vodoopskrbe
na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, polazeći od raspoloživih izvorišta, pripadnih osnovnih
dobavnih sustava, magistralnih objekata distribucije, te su u rezultatu verificirane postavke koncepcije
dugoročnog razvitka vodoopskrbe. Potom je provedena procjena troškova gradnje vodoopskrbnog sustava
na području Zagrebačke županije, sve uz izradu pripadnih rekapitulacijskih prikaza po pojedinim dijelovima
sustava, odnosno, pojedinim prostornim/funkcionalnim cjelinama.
Na temelju provedenih obrada i analiza raspoloživih podataka, provedena je novelacija prikaza konfiguracije
vodoopskrbnog sustava na promatranom području.
Posebni značaj za razvitak i daljnju opskrbu vodom stanovništva i industrije na širem području zauzima
lokalitet “Črnkovec”, koji se predstavlja kao veliko potencijalno nalazište pitke vode, a smješteno je na
prostoru Zagrebačke županije, na području Grada Velika Gorica.
Koncepcijsko rješenje vodoopskrbe Zagrebačke županije, može se, s obzirom na mogućnosti dobave vode,
odnosno, predvidivu konfiguraciju vodoopskrbnog sustava, razmatrati uz podjelu na nekoliko izdvojenih
funkcionalnih cjelina:

istočni dijelovi, u koje bi se uključilo područje gradova: Dugo Selo, Vrbovec, Ivanić Grad, Sv. I.
Zelina i gravitirajućih općina: Brckovljani, Rugvica, Gradec, Rakovec, Preseka, Dubrava,
Farkaševac, Kloštar Ivanić, Križ i Bedenica,

zapadni dijelovi, u koje se uključuje područje gradova: Zaprešić, Samobor i Sveta Nedjelja, te
gravitirajućih općina: Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Pušća, Luka, Jakovlje, Bistra i Stupnik,

južni dijelovi, kojima se obuhvaća područje Grada Velika Gorica, i općina: Kravarsko, Pokupsko i
Orle,

jugozapadni dijelovi, u koje se uključuje Grad Jastrebarsko, i općine: Klinča Sela, Pisarovina,
Krašić i Žumberak.
6.
Studija zaštite voda Zagrebačke županije
(Hidroprojekt – Consult, Zagreb, 2004.)
2.4 Sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Koncepcijsko rješenje
Na području Zagrebačke županije planira se cjelovito rješenje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u
skladu s načelima održivog razvoja. Planira se dogradnja /kompletiranje postojećih većih kanalizacijskih
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 27
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
sustava (uz priključenje prigradskih i ostalih gravitirajućih naselja) te izgradnja pripadajućih uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda, uz konačno postizanje zadovoljavajuće funkcionalnosti uspostavljenih
cjelovitih sustava odvodnje.
Na područjima udaljenim od obuhvata većih kanalizacijskih sustava planiraju se manji kanalizacijski sustavi
s pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda kako bi se zadovoljili uvjeti odvodnje i zaštita
okoliša te omogućilo priključenje ostalih gravitirajućih naselja.
Za pojedina udaljena naselja/područja, gdje izgradnja javnog sustava odvodnje ili priključenje na najbliži
kanalizacijski sustav uvjetuje velike investicije i duže vrijeme, odvodnja se planira riješiti tako da se otpadne
vode kućanstava upuštaju u skupne ili pojedinačne nepropusne spremnike – sabirne jame, čiji se sadržaj
mora pravodobno prazniti otpremanjem u posebnim vozilima ta konačno obraditi na najbližem veće, uređaju
za pročišćavanje otpadnih voda.
(…)
3. Zaključci i preporuke za Zagrebačku županiju i po sustavima
Preporuke za provođenje zaštite voda na prostoru Zagrebačke županije za konačno stanje
voda u dugoročnom planskom razdoblju
Ovom Studijom dana je koncepcijska osnova za sustavno provođenje zaštite voda Zagrebačke županije.
Pri tome osnovne odrednice i mjere zaštite temeljene na predmetnoj Studiji imale bi za cilj:
sačuvati površinske i podzemne vode koje su još čiste (gornji tokovi, vodotoci u brdovitom predjelu
a posebno podzemne vode) kao jedine zalihe za opskrbu vodom,
sanirati ili ukloniti zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima pitke vode,
očuvati kakvoću voda tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, provođenjem i održavanjem
mjera zaštite te kontrolom rada izgrađenih objekata i uređaja za pročišćavanje; monitoring
komunalnih i industrijskih otpadnih voda,
zaustaviti pogoršanje kakvoće podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i poboljšati
je izgradnjom sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; prilikom nove izgradnje
nastojati provesti potrebne mjere zaštite, poboljšati i proširiti sustav monitoringa površinskih voda,
osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode gdje su one narušene i postizanje propisane kvalitete
za određene namjene postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera,
izvore ili uzroke zagađivanja treba uklanjati, sprječavati, odnosno zagađivanje smanjivati na mjestu
njegova nastajanja,
osigurati i ostvariti pravilno postupanje s otpadom i konačni njegov smještaj,
spriječiti ili ograničiti izgradnju, odnosno nastajanje zagađenja na postojećim i potencijalnim
izvorištima za opskrbu vodom,
uspostaviti utvrđene mjere sanitarne zaštite na vodozaštitnim zonama,
nastojati da se grade središnji uređaji za zajedničko pročišćavanje gradskih (komunalnih) i
industrijskih otpadnih voda gdje je to moguće, s posebnim prioritetom onih čija veličina prelazi 10
000 ES. Pri izradi planova zaštite voda koristiti podatke i podloge iz ove Studije te uvažavati
kriterije osjetljivosti vodotoka obzirom na mjerodavne protoke pojedinih prijamnika otpadnih voda.
poticati gradnju pojedinačnih uređaja (individualna rješenja) za zaštitu tamo gdje nema tehničkog ili
ekonomskog opravdanja da se grade zajednički sustavi odvodnje sa središnjim uređajima za
pročišćavanje,
izvršiti određene aktivnosti vezano na poboljšanje organizacije komunalnog sektora u Zagrebačkoj
županiji.
7.
Prostorno-prometna studija cestovno-željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba
(IGH, svibanj 2009.)
Tijekom 2008. i 2009. godine izrađena je Prostorno-prometna studija cestovno-željezničkog sustava šireg
područja Grada Zagreba. Naručitelji ove studije su: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske
autoceste d.o.o., Hrvatske željeznice d.d., Hrvatske ceste d.o.o., Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Stručni izrađivači su: Institut građevinarstva Hrvatske d.d. (IGH), Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Institut
prometa i veza te Željezničko projektno društvo d.d. Voditelj izrade i koordinator je IGH. Studija će poslužiti
kao stručna podloga u izradi nove i izmjeni postojeće prostorno planske dokumentacije. Iz Studije izdvajamo
osnovne ciljeve kao i kratki zaključni pregled strukture buduće prometne mreže.
Prostorno prometna studija ima za cilj obraditi strategiju ubrzanog razvoja prometnog sustava grada
Zagreba i šire regije; predložiti strateške dugoročne cestovne i željezničke pravce i objekte, te kratkoročne
potrebne intervencije u dogradnji i rekonstrukciji postojeće cestovne i željezničke mreže sa svrhom
povećanja propusne moći i razine uslužnosti, koja će osigurati primjereno funkcioniranje grada Zagreba kao
metropole i kao centra metropolitanske regije, odnosno kreirati sveobuhvatnu prometnu mrežu cestovnih
prometnica, željezničkog, odnosno tračničkog prometa, s povezivanjem zračnog i riječnog prometa, koja bi
u sebi uključila javni i individualni promet na širem području grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 28
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Odredit će se trasa nove obilazne autoceste, kao i obilazne teretne željezničke pruge. Prometno će
se povezati općinska i gradska središta Zagrebačke županije kao Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko,
Velika Gorica u zajednički prometni infrastrukturni sustav.
U okviru javnog prometa cilj ove studije svakako je smanjiti udjel individualnog prometa na području grada
(ili barem zadržati današnji odnos) u korist povećanja udjela javnog prometa. Ovaj bi cilj bio ostvariv uz
povećanje razine uslužnosti ponude postojećih transportnih sustava: gradsko-prigradske željeznice,
tramvaja, autobusa, uz uvođenje novog gradskog tračničkog sustava ( metro/laka gradska željeznica).
Predložit će se, temeljem provedenih analiza postojećeg stanja i prognoziranih prometnih rješenja,
potrebne izmjene prostorno-planske dokumentacije. Isto tako će se predložiti novi model kategorizacije
cestovnih prometnica. Nadalje, cilj je ove studije na sveobuhvatni prometni sustav, i javni i individualni,
cestovni i željeznički, povezati zračnu luku Pleso i planiranu riječnu luku Rugvicu.
(…) Na razini grada, postojeća prometna slika je vrlo složena. Demografsku ekspanziju i povećanje broja
vozila na gradskoj cestovnoj mreži u posljednjih petnaestak godina, ne prate investicije niti u cestovnu i
željezničku infrastrukturu u gradu, niti u segmentu javnog prometa. Stoga je rješenje nagomilanih prometnih
problema trebalo razmatrati sveobuhvatnom prometnom analizom šireg područja grada Zagreba,
Zagrebačke županije, te susjednih županija, uz utvrđivanje okvirnih prometno-prostornih pretpostavki za
postavljanje integralnog prometno-tehničkog sustava na kojem bi se temeljio njegov daljnji plan i razvoj.
Studija koja se ovdje zaključno predstavlja integralno je analizirala ponudu javnog i individualnog prometa;
daljinskog, te gradskog i prigradskog. Na temelju prikupljenih statističkih podataka o stanovništvu i podataka
o postojećem prometnom opterećenju, formiran je prometni model. Analiza dobivenih prometnih stanja
mreže rezultirala je planiranjem pojedinih varijantnih rješenja integralne prometne mreže. Slijedila je
uspostava prometnog modela, za varijante planirane mreže javnog i individualnog prometa, cestovnog i
tračničkog, s povezivanjem zračne i riječne luke u taj sustav.
Kao rezultat ove studije očekuje se poboljšanje prometne situacije na širem gravitacijskom području grada
Zagreba uvođenjem novog autocestovnog koridora oko Zagreba, planiranim novim državnim,
županijskim i lokalnim prometnicama u širem okruženju, prijelazom postojeće zagrebačke obilaznice
u sustav gradskih prometnica, denivelacijom i proširenjem glavnih gradskih avenija, njihovom
ekstenzijama prema istoku i zapadu, uvođenjem sjeverne tangente, te ostvarenjem novih gradskih
cestovnih veza prema sjeveru i jugu s novim mostovima na Savi. U segmentu javnog prijevoza ostvaren je
cilj povećanja udjela javnog gradskog i prigradskog prijevoza u ukupnom prometnom sustavu uvođenjem
novog tračničkog transportnog podsustava. Uz današnje podsustave ZET-a (autobuse i tramvaje),
prigradsko-gradsku željeznicu HŽ-a pokazalo se opravdanim etapno uvođenje lakog metroa kao samostalno
vodenog, deniveliranog koridora.
Postupkom vrednovanja u studiji se utvrđuje prometna i ekonomska opravdanost izgradnje pojedinih
segmenata prometne mreže, imajući u vidu integralni pristup prometnoj mreži šireg područja grada Zagreba,
uz predloženu etapnost realizacije u razdobljima do 2012. god, do 2018. god i do 2030. godine. Tijekom
analiza i istraživanja ove studije ponuđena su slijedeća generalna prometno-tehnička rješenja u
etapnoj realizaciji:
A) Prometno tehničko rješenje sadrži slijedeće akcije u etapnoj realizaciji:
1. Uvođenje južnog koridora autoceste i sjevernog koridora brze ceste za tranzitni cestovni
promet
2. Zagrebačka obilaznica postaje gradska prometnica visokog učinka s uvođenjem novih čvorišta
i preseljenjem naplatnice Lučko
3. Izgradnja obilazne željezničke pruge za teretni promet, novog ranžirnog kolodvora i
intermodalnog centra, te denivelacija željezničke pruge na području grada
4. Proširenje, denivelacija i ekstenzije (istok-zapad) postojećih gradskih avenija što uključuje i
južni dio centralnog prstena
5. Izgradnja sjeverne tangente
6. Izgradnja gradskih prometnica sjever-jug s novim mostovima preko Save
7. Uvođenje lakog metroa u sustav javnog prijevoza uz modernizaciju prigradsko-gradske
željeznice i sustava ZET-a (tramvaj, autobusi)
8. Planiranje parkirališnih, pješačkih i biciklističkih zona u sklopu sustava javnog prijevoza
9. Povezivanje zračne luke Pleso i planirane riječne luke Rugvica u sustav cestovnog i
željezničkog prometa (…)
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 29
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Slika 5: Pregledna situacija postojeće i planirane mreže cestovnog i željezničkog prometa; Izvor: Prostornoprometna studija cestovno-željezničkog sustava šireg područja Grada Zagreba.
8.
Studija gospodarenja otpadom Zagrebačke županije
(Dvokut Ecro d.o.o., 2008., objava: „Glasnik Zagrebačke županije“, broj 29/08)
Studiju gospodarenja otpadom Zagrebačke županije izradila je tvrtka Dvokut Ecro d.o.o. tijekom 2008.
godine. Županijska skupština usvojila je Studiju Zaključkom o prihvaćanju 18. prosinca 2008. godine.
U nastavku se daje kratak izvod iz Studije:
5. Procjena optimalne mogućnosti gospodarenja otpadom u
Zagrebačkoj županiji
5.3. Županijski koncept
Županijski koncept predviđa gospodarenje komunalnim otpadom isključivo unutar prostora Zagrebačke
županije. Naime kako smo u uvodu naveli Sustav cjelovitog gospodarenja komunalnim otpadom
Zagrebačke županije podrazumijeva osnivanje ŽCGO,izgradnju pretovarnih stanica (PS), reciklažnih
dvorišta (RD), zelenih otoka (ZO), odnosno sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada na području
županije.
U ŽCGO bi se otpad obradio Mehaničko biološkim (MBO) postupkom. MBO postrojenja koriste biološke
procese (aerobne, anaerobne ili kombinaciju) kako bi se što je moguće više smanjila biološki razgradiva
frakcija otpada. Glavni izlazni proizvodi su frakcija za odlaganje i frakcija visoke kalorične vrijednosti
predviđena za iskorištenje u postrojenju za termičku obradu.
Sav komunalni otpad bi se posredstvom pretovarnih stanica (PS) dopremio na CGO). Prema Prijedlogu
PGO ZŽ predviđa se osam Pretovarna stanica na lokacijama postojećih odlagališta: Dugo Selo, Ivanić
Grad, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor i Jastrebarsko. Ovisno o tome gdje će
biti CGO broj Pretovarna stanica u ovoj varijanti može biti i manji.
Sustav također podrazumijeva izgradnju reciklažnih dvorišta (RD) i zelenih otoka (ZO) kao i uspostavu
učinkovitog sustava prikupljanja komunalnog otpada putem koncesionara.
To pak znači da će prema PGO količina otpada koji ide na odlaganje biti znatno manja, što je vidljivo iz:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 30
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Tablica 4.25. Procjena količina skupljenog, obrađenog i odloženog otpada
mjerama izbjegavanja i smanjenja otpada
Godina
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
*2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
2023
2024
*2025
Očekivani porast
količina
komunalnog i
proizv. otpada
(t/god)
122.530
126.981
131.596
136.380
141.340
146.316
151.471
156.812
162.347
*168.082
173.608
179.319
185.221
191.320
197.623
204.138
210.870
217.828
225.019
*232.452
Ukupna količina
skupljenog i
recikliranog otpada
(t/god)
Ukupna količina
obrađenog otpada
(t/god)
Ukupna količina
odloženog otpada
(t/god)
4.901
6.349
7.896
9.547
11.307
11.705
13.632
15.681
17.858
20.170
24.305
26.898
29.635
32.524
35.572
42.869
46.391
50.100
54.005
58.113
7.352
8.889
10.528
12.274
14.134
23.411
25.750
28.226
30.846
33.616
36.458
39.450
42.601
45.917
49.406
53.076
56.935
60.992
65.256
69.735
110.277
111.743
113.173
114.559
115.899
111.200
112.088
112.905
113.643
*114.296
112.845
112.971
112.985
112.879
112.645
108.193
107.544
106.736
105.759
*104.603
Te će se prema tome u *2015 g. smanjiti sa *168.082 t (očekivani porast količine otpada) na *114.296 t
(ukupna količina odloženog otpada), dok se u 2025 godini ta količina još smanjuje na *104.630 t, usprkos
ukupnom povećanju količine komunalnog otpada (*232.452 t).
Nakon razdvajanja i obrade MBO-om izdvojio bi se gorivi dio komunalnog otpada i samo bi se ta količina
gorive komponente prodala PTOO odnosno bilo kojem potrošaču na tržištu uz odgovarajuću cijenu za tonu
gorive komponente komunalnog otpada, a preostali dio usitnjenog otpada bi se odlagao na za to priređeno
odlagalište u sklopu CGO-a. Ovim postupkom znatno se smanjuje površina potrebna za odlaganje
preostalog otpada. U sklopu ovog plana za procjenu troškova gospodarenja komunalnim otpadom odabrana
je MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom.
Tehnologija na temelju koje je napravljena procjena troškova uspostave sustava bazira se na MBO
tehnologiji s bioreaktorskim odlagalištem, gdje se GIO izdvaja u fazi mehaničke obrade.
Anaerobna obrada biorazgradivoga obrađenog komunalnog otpada (osušen i djelomice stabiliziran) odvija
se u tzv. bioreaktorskim odlagalištima. Bioreaktorsko odlagalište svojom izvedbom mora, prema posebnom
propisu, udovoljavati svim zahtjevima za odlagalište neopasnog otpada. Za vrijeme punjenja bioreaktorskog
odlagališta ne odvija se proces metanogene razgradnje, već se on ciljano aktivira dodatkom vode kada se
odlagalište napuni i izvede pokrovni brtveni sloj i prateća infrastruktura za prikupljanje plina. Prosječno
razdoblje iskorištavanja bioplina je oko pet godina, nakon čega je organska tvar iz otpada u potpunosti
razgrađena i ostaje na odlagalištu. Krajnji rezultat je potpuno energetsko iskorištenja otpada i značajno
smanjenje potrebnih površina za konačno odlaganje. (…)
Županijski koncept ostvariv je po znatno nižoj jediničnoj cijeni od regionalnog koncepta, zbog
nekoliko ključnih ekonomskih indikatora:
- nema troškova zbrinjavanja otpada u PTOO
- troškovi konačnog zbrinjavanja (odlaganje na ŽCGO) znatno su niži s obzirom na reduciranu količinu
odloženog otpada zbog njegove prethodne obrade na MBO postrojenju
- također postoje prihodi od prodaje vlastite sirovine koja ima visoku energetiku vrijednost te dobru
utrživost
- sigurnost ekonomskih tijekova je u tome što Županija gospodari otpadom na vlastitom području, ne
oslanjajući se na neizvjesnost odluka ili strategija ostalih jedinica lokalne samouprave (npr. Grad
Zagreb) koje se kroz vrijeme mogu mijenjati.
Važno je napomenuti da bi Zagrebačka županija morala za potrebe odlaganja preostalog neopasnog
(komunalnog) otpada osigurati površinu od cca 10-12 ha do 2025. godine. unutar lokacije ŽCGO.
6. Prijedlog kriterija za odabir lokacije za smještaj
županijskog centra za gospodarenje otpadom
U ovom poglavlju dane su smjernice, odnosno definirani su kriteriji za odabir najpovoljnije lokacije za
Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO).
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 31
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Ovdje je važno istaknuti da je ova razina analize i procjene usmjerena na traženje više potencijalnih lokacija
koje će se onda u daljnjim analizama i elaboratima evaluirati i koje su polazište za odabir jedne (ili moguće
dvije ) lokacije za ŽCGO. Odabir potencijalne lokacije za ŽCGO je kompleksan iz više razloga. Radi se o
lokaciji koja istovremeno mora zadovoljiti više različitih kriterija, od prostorno planskih kriterija i uvjeta iz
područja zaštite okoliša, tehničkih uvjeta, do mogućnosti transporta (dostupnost lokaciji, transportna
povezanost, blizina generiranja otpada itd.) itd.
Cilj je primjenom analize i procjene povoljnosti pojedinih lokacija iznaći potencijalne lokacije za ŽCGO i kroz
prijedlog izmjena rezervirati potencijalne lokacije za ŽCGO u Prostornom planu Zagrebačke županije.
Prijedlog svih prostorno-planskih izmjena (uključujući i druge elemente iz PGO Zagrebačke županije) nalazi
se u poglavlju C.3.3.
Na temelju provedene analize (u nastavku) slijedi prijedlog namjena, odnosno prenamjena postojećih
odlagališta, odlagališta planiranih (ili naznačenih kao istražne lokacije) u pojedinim prostornim planovima
uređenja gradova/općina, te prijedlog preliminarnih makrolokacija za Županijski centar za gospodarenje
otpadom (ŽCGO).
6.1. Metodologija
Analiza i procjena povoljnosti potencijalnih lokacija za ŽCGO treba biti provedena uzimajući u obzir aspekt
zaštite okoliša, ekonomsku opravdanost i socijalnu podnošljivost. Metodologijom su obuhvaćene faze
analize potencijalnih lokacija:
1. Definiranje kriterija za usporedbu lokacija
a. Pregled i obrazloženje usporednih kriterija (načela)
b. Određivanje težinskih faktora usporednih kriterija (načela)
2. Primjena usporednih kriterija na potencijalnim lokacijama
3.Prijedlog jedne (glavne ) i jedne alternativne lokacije za ŽGCO s obrazloženjem
U analizi treba primijeniti fazni pristup u cilju osiguranja kvalitete cjelokupnog procesa. Na početku procesa
je potrebno identificirati područje od interesa.
Uvjet za provedbu kvalitetnog procesa je prethodno definiranje odgovarajućih kriterija za analizu i procjenu
povoljnosti prethodno definiranih potencijalnih lokacija.
Metodologija pretpostavlja uspostavu eliminacijskih i usporedbenih kriterija koji se primjenjuju na sve
prethodno definirane potencijalne lokacije. Prvo se primjenjuju eliminacijski kriteriji, a zatim se na lokacije
koje zadovolje eliminacijske kriterije primjenjuju usporedbeni kriteriji. Rezultat primjene kriterija je stablo
odlučivanja obrađivanih lokacija sa prikazanim izborom najpovoljnije lokacije. Analizu i procjenu povoljnosti
postojećih i planiranih (istražnih) lokacija odlagališta otpada i iznalaženje nove lokacije (novih lokacija) za
ŽCGO potrebno je provesti uzimajući u obzir osnovne postavke iz poglavlja C.1. odnosno predloženi sustav
zbrinjavanja svih vrsta otpada u Zagrebačkoj županiji u kojem središnje mjesto ima uspostava ŽCGO. U
analizi je potrebno primijeniti fazni pristup u cilju osiguranja kvalitete cjelokupnog procesa. Na početku
procesa je potrebno identificirati područje od interesa (postojeće i planirane lokacije odlagališta komunalnog
otpada, cjelokupno područje županije), koje se odgovarajućom eliminacijom i procjenom smanjuje i
izostavlja iz daljnje obrade. Uvjet za provedbu kvalitetnog procesa je prethodno definiranje odgovarajućih
kriterija za analizu i procjenu povoljnosti prethodno definiranih kategorija lokacija. Metodologija pretpostavlja
uspostavu eliminacijskih i usporedbenih kriterija koji se primjenjuju na sve tri prethodno definirane kategorije
lokacija. Prvo se primjenjuju eliminacijski kriteriji, a zatim se na lokacije koje zadovolje eliminacijske kriterije
primjenjuju usporedbeni kriteriji. U konačnici se primjenjuje dodatni kriterij, a to je površina prostora
potrebnog za realizaciju ŽCGO, a koja bi s obzirom na predviđene sadržaje trebala iznositi između 25 do 35
ha. Rezultat primjene kriterija je rang lista obrađivanih lokacija.
6.2. Eliminacijski kriteriji
Eliminacijski kriteriji moraju biti takvi da se nedostatak lokacije po barem jednom eliminacijskom kriteriju ne
može kompenzirati visokom kvalitetom lokacije prema drugim kriterijima. U tome je i nedostatak primjene tih
kriterija jer primjenom prestrogih ili loše odabranih kriterija mogu u samom početku objektivno dobre lokacije
biti odbačene.
Eliminacijski kriteriji su sljedeći:
1. Ne unutar građevinskih područja naselja (GP), niti na udaljenosti do 500 m od granice građevinskih
područja naselja
2. Ne unutar izgrađenih struktura van građevinskih područja (gospodarska namjena - proizvodna i poslovna,
ugostiteljsko-turistička namjena, športsko-rekreacijska namjena, površina za iskorištavanje mineralnih
sirovina) niti u pojasu od 100 m od granice izgrađenih struktura van građevinskih područja
3. Ne unutar područja površina infrastruktumih koridora ( cestovni promet, željeznički promet, energetika
(naftovodi, plinovodi, produktovodi, dalekovodi), vodoopskrba i odvodnja)
4. Ne unutar područja zrakoplovne luke i najmanja udaljenost od zrakoplovne luke iznosi 3000 m
5. Ne unutar područja osobito vrijednog (PI) i vrijednog obradivog tla (P2)
6. Ne unutar područja zaštitnih šuma (Š2) i šuma posebnih namjena (Š3) niti u pojasu od 50 m od granice
istih
7. Ne unutar vodnih površina (vodotoci, jezera, akumulacije, retencije, ribnjaci) niti u pojasu od 100 m od
granice istih
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 32
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
8. Ne unutar područja sa visokim režimom podzemne vode (gornja razina podzemne vode > 1 m)
9. Ne unutar vodonosnih područja i područja sanitarne zone zaštite izvorišta vode za piće
10. Ne unutar poplavnog područja s povratnim periodom 100 godina
11. Ne unutar područja zaštićenih dijelova prirode (nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni
rezervat
12. Ne unutar područja kulturnog krajolika i. kategorije
13. Ne unutar područja zaštićene graditeljske baštine
14. Ne unutar područja mogućeg klizišta ili odrona , te u područjima osobito izraženih erozijskih pojava
15. Ne u unutar područja seizmotektonski aktivnog rasjeda.
6.3. Usporedbeni kriteriji
Definirane su tri skupine usporedbenih kriterija:
A skupina: Kriteriji prema prihvatljivosti s obzirom na zaštitu okoliša
B skupina: Sociološka podnošljivost
C skupina: Ekonomski kriteriji
Pri definiranju usporedbenih kriterija osnova su bili Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o prostornom uređenju i
gradnji, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o vodama, Uredba o klasifikaciji voda, Zakon o poljoprivrednom
zemljištu, Zakon o šumama, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o
zaštiti od buke, Zakon o otpadu i ostali, među kojima i Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada,
kategorijama i uvjetima rada koji Dodatkom I definira opće uvjete za sve kategorije odlagališta.
Pregled kriterija prema prihvatljivosti s obzirom na zaštitu okoliša:
- Razina podzemne vode
- Prosječna vodonepropusnost tla na području temeljnog tla i bočnih strana tijela odlagališta
- Vizualna izloženost
- Udaljenost od naseljenog područja gdje stalno borave ljudi
- Udaljenost od izgrađenih struktura van građevinskih područja (gospodarska namjena - proizvodna i
poslovna, ugostiteljsko-turistička namjena, športsko-rekreacijska namjena, površina za iskorištavanje
mineralnih sirovina)
- Udaljenost od područja površina infrastrukturnih koridora ( cestovni promet, željeznički promet,
energetika (naftovodi, plinovodi, produktovodi, dalekovodi), vodoopskrba i odvodnja)
- Udaljenost od područja osobito vrijednog (P1) i vrijednog obradivog tla (P2)
- Udaljenost od područja zaštitnih šuma (Š2) i šuma posebnih namjena (Š3) niti u pojasu od 50 m od
granice istih
- Udaljenost od vodnih površina (vodotoci, jezera, akumulacije, retencije, ribnjaci) niti u pojasu od 100 m
od granice istih
- Udaljenost od vodonosnih područja i područja sanitarne zone zaštite izvorišta vode za piće
- Udaljenost od poplavnog područja
- Udaljenost od područja zaštićenih dijelova prirode
- Udaljenost od područja kulturnog krajolika
- Udaljenost od područja zaštićene graditeljske baštine (arheološka područja, povijesne
- Udaljenost od lovišta
- Seizmička stabilnost područja
Pregled kriterija prema prihvatljivosti s obzirom na sociološku podnošljivost:
- Suglasnosti lokalne zajednice
- Mogućnosti zapošljavanja
- Dobna struktura starija, sred. godina, mlađa
- Gustoća naseljenosti
- Razina obrazovanosti, mala prihvatljiva visoka
- Udaljenost od naseljenog područja gdje stalno borave ljudi.
- “Svijest” o negativnim posljedicama antropogenih utjecaja na prirodu
Pregled kriterija prema prihvatljivosti s obzirom na ekonomsku opravdanost:
- Udaljenost od županijskih naselja većih od 5000 stanovnika
- Udaljenost od infrastrukturnih koridora
- Veličina manipulativnog prostora
- Seizmička osjetljivost lokacije
- Priključak na javnu cestu
- Trošak odlaganja (visok, nizak)
- Udaljenost lokacije od građevinskog područja gospodarske namjene.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 33
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
9.
Elaborat o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama ŽCGO
Zagrebačke županije, (Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju, 2010.)
Elaborat o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama Županijskog centra za gospodarenje
otpadom (u daljnjem tekstu: ŽCGO) Zagrebačke županije izradila je tvrtka Oikon d.o.o. - Institut za
primijenjenu ekologiju, 2010. godine. Županijska skupština Zagrebačke županije prihvatila je Elaborat
Odlukom o prihvaćaju Elaborata o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama ŽCGO
Zagrebačke županije 25. svibnja 2010. godine. Istom Odlukom prihvaćen je kao najpovoljniji prijedlog za
smještaj ŽCGO na lokaciji Tarno, grad Ivanić-Grad te je određeno da će se navedena lokacija uvrstiti u
Nacrt prijedloga IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije za javnu raspravu.
U nastavku se daje izvod iz navedenog Elaborata:
Zaključak
U okviru izvođenja programa istražnih radova na potencijalnim lokacijama županijskog centra za
gospodarenje otpadom Zagrebačke županije provedeni su studijski i terenski istražni radovi s konačnim
ciljem definiranja rang liste pogodnosti 7 potencijalnih lokacija za uspostavu županijskog centra
gospodarenja otpadom (ŽCGO).
Studijska istraživanja obuhvatila su prostorno-planske aspekte, raspoložive površine, potencijalne konflikte
u prostoru, mogućnosti prometnog priključenja (prvenstveno na cestovnu mrežu visokog ranga), ekonomske
aspekte te okolišne aspekte s naglaskom na elemente od značaja za realizaciju ŽCGO: Seizmičnost,
vodozaštita (postojeća i buduća), poplavnost, hidrogeološke i geotehničke aspekte te utjecaj na kvalitetu
zraka i ekološku mrežu. Terenska istraživanja koncentrirala su se na geološke, hidrogeološke, geotehničke
aspekte te su njihovi rezultati, zajedno s rezultatima ranijih istraživanja, korišteni za ocjenu prikladnosti
lokacija u smislu mogućnosti izgradnje ŽCGO i zaštite voda.
Sažetak provedenih istraživanja prema navedenim kriterijima iskazan je pregledno u prethodnoj tabeli. Zbog
lakše preglednosti rezultati istraživanja označeni su crvenom, žutom i zelenom bojom, u ovisnosti o
karakteru utjecaja i značaju kriterija za realizaciju ŽCGO na pojedinoj lokaciji: Crvenom bojom označeni su
kriteriji i utjecaji koji onemogućuju ili bitno otežavaju odnosno predstavljaju značajni rizik za realizaciju i/ili
pogon ŽCGO. Žutom bojom označeni su kriteriji i utjecaji čije „stavljanje pod kontrolu“ može zahtijevati
dodatni napor prilikom realizacije ili pogona ŽCGO a koji su rješivi uobičajenim metodama, ne dovodeći u
pitanje uspostavu i pogon ŽCGO na predmetnoj lokaciji. Zelenom bojom označeni su kriteriji i utjecaji koji
nisu problematični od početka ili čije „stavljanje pod kontrolu“ ne zahtijeva posebni napor. Gdje je ocijenjeno
potrebnim, u pojedina polja uneseni su i dodatni komentari koji pojašnjavaju pojedinačnu ocjenu.
Sagledavajući pojedine lokacije, u nastavku su sažeto iskazane prednosti i nedostaci pojedinih lokacija, koji
su u končnici rezultirali rangiranjem iskazanim u završnom stupcu tabele.
1. Lokacija Andrilovec u Dugom selu formalno ispunjava kriterij od 500 metara od građevinskih područja
naselja omogućavajući uspostavu ŽCGO na ukupno 68 ha (uključujući postojeće odlagalište) uglavnom
poljoprivrednog zemljišta, na terenu pretežno povoljnih uvjeta izgradnje osim u smislu visoke razine
podzemne vode. Sveukupni troškovi funkcioniranja ŽCGO na ovoj lokaciji mogu se ocijeniti umjerenim u
odnosu na Mraclin kao referentnu lokaciju (razlika manja od 10%). Sama pozicija ocijenjena je nepovoljnom
iz više razloga: Blizina centra Dugog sela mogla bi postati ograničavajući faktor razvoja dok je okruženost
građevinskim područjima (postojećim i budućim) u praktično svim smjerovima otežavajući faktor u smislu
utjecaja zračno prenosivih onečišćenja. Udaljenost od cestovne mreže visokog ranga, u kombinaciji s već
spomenutom izgradnjom, čini lokaciju nepovoljnom u smislu prometnog priključenja. Sveukupno,
sagledavajući razmatrane kriterije i utjecaje, lokacija Andrilovec ocijenjena je rangom 4 od 5 rangiranih
potencijalnih lokacija ŽCGO.
2. Lokacija Beljavine kod Vrbovca omogućuje izgradnju ŽCGO na najviše 55 ha pretežno poljoprivrednog
zemljišta, u što je uključeno i postojeće odlagalište i budući uređaj za obradu otpadnih voda, eventualno u
dvije faze, ispunjavajući formalno kriterij udaljenosti od 500 metara od građevinskih područja naselja u svim
smjerovima osim u smjeru sjevera, gdje se na udaljenosti od cca. 350 m nalazi izdvojeno građevinsko
područje, u naravi seosko gospodarstvo. Pri tomu se udaljenost ovog gospodarstva od odlagališta ne
smanjuje u odnosu na postojeće stanje. Uvjeti izgradnje su pretežno dobri osim u smislu visoke razine
podzemne vode. Sveukupni troškovi funkcioniranja ŽCGO na ovoj lokaciji mogu se ocijeniti visokim u
odnosu na Mraclin kao referentnu lokaciju (razlika veća od 10%) zbog visokih troškova transporta i
transfera. Sama pozicija ocijenjena je pretežno povoljnom iz slijedećih razloga: Zbog udaljenosti od centra,
ŽCGO ne može postati ograničavajući faktor razvoja Vrbovca. Okruženost isprekidanim građevinskim
područjima (postojećim i budućim) je djelomična i povoljna u odnosu na dominantni smjera vjetra (NE) u
smislu utjecaja zračno prenosivih onečišćenja. Pozicija u neposrednoj blizini čvora na brzoj cesti Vrbovec Bjelovar čini lokaciju povoljnom u smislu prometnog priključenja. Sveukupno, sagledavajući razmatrane
kriterije i utjecaje, lokacija Beljavine ocijenjena je rangom 2 od 5 rangiranih potencijalnih lokacija ŽCGO.
3. Lokacija Božička u Jastrebarskom ne može ispuniti kriterij od 500 metara od građevinskih područja
naselja niti postoji mogućnost širenja odlagališta na ovoj lokaciji, što je posljedica pozicije u neposrednoj
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 34
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
blizini centra naselja. Stoga ova lokacija nije prikladna za uspostavu ŽCGO iako postoji mogućnost
nastavka rada u funkciji transfer stanice ukoliko se izvedu odgovarajuće prilagodbe na lokaciji, uključivo
manje proširenje površine. Stoga lokacija Božička nije dalje razmatrana kao potencijalna lokacija ŽCGO niti
je provedeno njeno rangiranje.
4. Lokacija Cerovka kod Sv. Ivan Zeline formalno može ispuniti kriterij od 500 metara od građevinskih
područja naselja ali obzirom na složenu morfologiju terena nije moguće formirati dovoljno veliku površinu
prikladnu za uspostavu ŽCGO. Stoga ova lokacija nije prikladna za uspostavu ŽCGO iako postoji
mogućnost nastavka rada u funkciji transfer stanice ukoliko se izvedu odgovarajuće prilagodbe na lokaciji,
uključivo manje proširenje površine. Stoga lokacija Cerovka nije dalje razmatrana kao potencijalna lokacija
ŽCGO niti je provedeno njeno rangiranje.
5. Lokacija Mraclinska Dubrava južno od Velike gorice formalno može ispuniti kriterij od 500 metara od
građevinskih područja naselja, uz uvjet da bude izvedena proširenjem postojećeg odlagališta na
poljoprivredne površine prema grafičkom prilogu, omogućavajući uspostavu ŽCGO na ukupno 59 ha
(uključujući postojeće odlagalište), na terenu pretežno povoljnih uvjeta izgradnje. Prometno priključenje
može se ocijeniti povoljnim obzirom da planirana spojna cesta do državne ceste Zagreb – Sisak (u fazi
lokacijske dozvole) ne prolazi kroz naselje Mraclin. Definiranje ovakve površine ŽCGO određeno je s
istočne strane izdvojenim područjem naselja Lazi Turopoljski, sa zapadne strane postojećim odlagalištem,
sa sjevera ciglanom Mraclin te s juga postojećim, djelomično kanaliziranim vodotokom. Sveukupni troškovi
funkcioniranja ŽCGO na ovoj lokaciji su najmanji od svih potencijalnih lokacija te je ona u troškovnom smislu
uzeta kao referentna. Sama pozicija ocijenjena je nepovoljnom iz slijedećih razloga:

Područjem lokacije prolaze dva postojeća i dva buduća dalekovoda najviših napona (400 i 220 kV),
dijeleći raspoloživu površinu na 3 nejednake cjeline od kojih je najveća površine cca. 17 ha. U
zaštitnim koridorima ovih dalekovoda (2x40 odnosno 2x30 metara) dozvoljena je izvedba objekata
infrastrukture (uz posebne uvjete) ali nije dozvoljena nikakva nadzemna izgradnja objekata. U
ovakvim okolnostima uspostava ŽCGO na lokaciji Mraclinska dubrava je vrlo problematična i
svakako povezana sa značajnim ograničenjima u smislu rasporeda sadržaja i načina korištenja
ŽCGO.

Lokacija Mraclinska dubrava nalazi se cca. 5 kilometara uzvodno u smjeru tečenja podzemnih
voda prema području budućeg vodocrpilišta Peščenica, jugoistočno od naselja Turopolje. Iako za
ovo vodocrpilište trenutno nisu proglašene vodozaštitne zone, u tijeku su istraživanja u svrhu
definiranja ovih zona. Obzirom na jasno izraženi vodonosnik na lokaciji Mraclinska dubrava, vrlo je
vjerojatno da će se potencijalna lokacija ŽCGO naći u nekoj od zona vodozaštite, čime bi
automatski bila onemogućena njegova izgradnja obzirom da važeći Pravilnik o utvrđivanju zona
sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) već u trećoj zoni vodozaštite zabranjuje bilo kakvo
deponiranje otpada (Članak 13). Obzirom da područje vodocrpilišta Peščenica predstavlja
završetak Zagrebačkog vodonosnika te da u širem okruženju nema raspoloživih rezervi usporedive
kvalitete i izdašnosti, malo je vjerojatno da će se područje Mraclinske dubrave naći izvan zona
vodozaštite.
Sveukupno, sagledavajući razmatrane kriterije i utjecaje kao i rizike koje oni predstavljaju za realizaciju
ŽCGO, lokacija Mraclinska dubrava ocijenjena je rangom 5 od 5 rangiranih potencijalnih lokacija ŽCGO.
6. Lokacija Novi dvori kod Zaprešića formalno ispunjava kriterij od 500 metara od građevinskih područja
naselja omogućavajući uspostavu ŽCGO na ukupno 39 ha pretežno šumskog zemljišta (uključujući
postojeće odlagalište komunalnog otpada te industrijskog otpada tvornice Inker), na terenu pretežno
povoljnih uvjeta izgradnje osim u smislu visoke razine podzemne vode i hidrogeoloških odnosa (subarteška
voda na dijelu lokacije). Prometno priključenje na cestovnu mrežu visokog ranga može se ocijeniti umjereno
povoljnim, obzirom da je preduvjet kvalitetnog priključenja izgradnja spojne ceste između same lokacije i
Industrijske ceste kroz šumu u privatnom vlasništvu. Prednost ove lokacije je postojeći industrijski kolosjek
kojeg treba revitalizirati a nedostatak relativno mala ukupna površina s velikim udjelom površina
zaposjednutih postojećim otpadom, koji je samo djelomično prikladan kao podloga za odlagalište
komunalnog otpada. Sveukupni troškovi funkcioniranja ŽCGO na ovoj lokaciji mogu se ocijeniti umjerenim u
odnosu na Mraclin kao referentnu lokaciju (razlika manja od 10%). U smislu utjecaja na kvalitetu zraka u
naseljima lokacija se može ocijeniti umjereno povoljnom, obzirom da se na putu širenja eventualnog
onečišćenja prema naseljima nalazi gusta šuma na povišenom položaju, osim na području tvornice Inker.
Sveukupno, sagledavajući razmatrane kriterije i utjecaje, lokacija Novi dvori ocijenjena je rangom 3 od 5
rangiranih potencijalnih lokacija ŽCGO.
7. Lokacija Tarno kod Ivanić Grada omogućuje izgradnju ŽCGO na više od 50 ha pretežno poljoprivrednog
zemljišta, u što je uključeno i postojeće odlagalište i površine namijenjene za gospodarenje otpadom prema
PPUG Ivanić Grada, pri čemu širenje prema zapadu nije ograničeno (poljoprivredne i šumske površine) pa
spomenutih 50 ha predstavlja orjentacionu vrijednost. Uvjeti izgradnje su pretežno dobri. Sveukupni troškovi
funkcioniranja ŽCGO na ovoj lokaciji mogu se ocijeniti visokim u odnosu na Mraclin kao referentnu lokaciju
(razlika veća od 10%) zbog visokih troškova transporta i transfera. Sama pozicija ocijenjena je povoljnom iz
slijedećih razloga: zbog svog položaja u odnosu na građevinska područja naselja, ŽCGO se svojim širenjem
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 35
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
od postojećeg odlagališta prema zapadu udaljava od njih. Okruženost isprekidanim građevinskim
područjima je djelomična i povoljna u odnosu na dominantni smjera vjetra (NE) u smislu utjecaja zračno
prenosivih onečišćenja. Prometno priključenje na cestovnu mrežu visokog ranga (autocestu Zagreb –
Lipovac) moguće je iz dva smjera: Rutom od čvora Ivanić Grad s prilazom iz smjera juga te rutom od čvora
Rugvica s prilazom iz smjera zapada, pri čemu obje rute mogu biti ocijenjene kao povoljne. Sveukupno,
sagledavajući razmatrane kriterije i utjecaje, lokacija Tarno ocijenjena je rangom 1 od 5 rangiranih
potencijalnih lokacija ŽCGO.
II.3.3. POPIS OSTALE DOKUMENTACIJE
Osim naprijed navedenih dokumenata iz kojih su izdvojeni sažeci dijelova koji su utjecali na sadržaj
IV. Izmjena i dopuna prostornog plana Zagrebačke županije, pri izradi ovog Plana korišteni su i
sljedeći dokumenti, studije i stručne podloge:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje 2004. - 2006. godine ("Glasnik
Zagrebačke županije", broj 09/06),
Geografski informacijski sustav (GIS) prostornog uređenja Zagrebačke županije (Županijski zavod
za prostorno uređenje i zaštitu okoliša i GISDATA d.o.o. 2004. – 2008.),
Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine (Državni zavod za statistiku, Zagreb,
2002.),
Stope nezaposlenosti - Hrvatski zavod za zapošljavanje, evidentirana nezaposlenost, Godišnjak
2001. i 2006.,
Ankete radne snage za prvo tromjesečje 2007., Priopćenje br.9.2.7./1.2007., DZS, Zagreb,
Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Br. 7.1.1 u razdoblju 2001. – 2006., DZS,
Zagreb,
Zaštita kulturnih dobara Zagrebačke županije - podloga za raspravu na tematskoj sjednici
Županijske skupštine („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 7/04),
Popis nepokretnih kulturnih dobara – novi Izvod iz Registra kulturnih dobara i Liste preventivno
zaštićenih dobara (Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjel u
Zagrebu, lipanj 2007.),
Program zaštite okoliša Zagrebačke županije (Oikon d.o.o., Zagreb, 2003., objava: „Glasnik
Zagrebačke županije“, broj 20/03),
Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Zagrebačke županije
(Županijski zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Zagreb, prosinac 2004.),
Izvješće o stanju okoliša Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 24/05),
Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije 2007.-2013. („Glasnik Zagrebačke županije“,
broj 27/06),
Hidrogeološka karta područja Zagrebačke županije (Hrvatski geološki institut, Zavod za
hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb, 2008.),
Smjernice i programi razvoja turizma u Zagrebačkoj županiji („Glasnik Zagrebačke županije“, broj
7/04),
Razvoj seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 9/05),
Studija o utjecaju na okoliš autoceste Zagreb – Sisak, (IGH, Zagreb, kolovoz 2003.),
Studija o utjecaju na okoliš brze ceste Vrbovec – Križevci – Koprivnica – granica R. Mađarske za
dionicu Gradec – Kloštar Vojakovački, (IPZ Zagreb, srpanj 2006.),
Građevinsko-tehnička studija brze ceste Vrbovec – Bjelovar – Virovitica (IPZ, Zagreb, 2004.)
Autocesta Zagreb – Lipovac, čvor Križ (Dopis Hrvatskih autocesta, listopad 2005., izvod iz glavnog
projekta, Trafficon d.o.o., Zagreb),
Autocesta Zagreb – Lipovac, čvor Rugvica (Dopis Hrvatskih autocesta, listopad 2005.),
Zaštitni nasipi desnog zaobalja rijeke Save Samoborskog područja - idejni projekt (VPB, Zagreb,
2004.),
Aktualizacija trase istočnog nasipa retencije Kupčina – idejno rješenje (VPB, Zagreb, 2003.),
Zaključak Vlade Republike Hrvatske sa 230. sjednice održane 4. svibnja 2007. u Zaprešiću
(www.vlada.hr),
Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće „Kosnica I. faza („Službeni
glasnik Grada Velike Gorice“, broj 15/04)
Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta Prerovec („Službeni glasnik Grada Ivanić-Grada, broj
12/2007“),
Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta pitke vode „Velika i Mala Reka“ – Sv. Ivan Zelina
(„Službeno glasilo Grada Svetog Ivana Zeline, broj 9/08“),
Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Gornja Draga I“, „Gornja Draga II“, „Srednja
Draga“ i „Perlić Mlin“ („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 6/09),
Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Sopote I“, „Sopote II“ i „Sopote III“ („Glasnik
Zagrebačke županije“, broj 6/09),
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 36
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
29. Elaborat o zaštitnim zonama izvorišta Velika Gorica, Strmec, Šibice, Bregana i Slapnica
(Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2008.)
30. Odluka o zaštiti izvorišta Stara Loza, Sašnjak Žitnjak, Ivanja Reka, Petruševec, Zapruđe, Mala
Mlaka ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj 9/07),
31. Pruga Zdenčina - Pisarovina (Željezničko projektno društvo, 2010.),
32. Plan navodnjavanja poljoprivrednih površina i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i
vodama za područje Zagrebačke županije (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006.).
Također su, pri izradi IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije, analizirani svi do
sada doneseni prostorni planovi uređenja gradova i općina s područja Županije, uključivo njihove
izmjene i dopune, kako slijedi:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
Prostorni plan uređenja Grada Dugog Sela ("Službeni glasnik Grada Dugog Sela", broj 6/04, 13/06).
Prostorni plan uređenja Grada Ivanić-Grada ("Službeni glasnik Grada Ivanić-Grada", 6/05, 10/09).
Prostorni plan uređenja Grada Jastrebarsko (“Službeni vjesnik Grada Jastrebarsko”, broj 2/02, 3/04,
8/08).
Prostorni plan uređenja Grada Samobora ("Službene vijesti Grada Samobora", broj 7/06, 7/07).
Prostorni plan uređenja Grada Sveta Nedelja ("Glasnik Općine/Grada Sveta Nedelja", broj 3/04,
4/04, 3/05, 7/05, 4/06, 7/08).
Prostorni plan uređenja Grada Sveti Ivan Zelina ("Zelinske novine", broj 8/04, 11/06).
Prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice ("Službeni glasnik Grada Velike Gorice", 10/06, 06/08).
Prostorni plan uređenja Grada Vrbovca ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 12/03, 17/08, 21/08).
Prostorni plan uređenja Grada Zaprešića ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 10/05, 24/05, 15/07).
Prostorni plan uređenja Općine Bedenica ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 8/05, 14/05, 4/06).
Prostorni plan uređenja Općine Bistra ("Službeni glasnik Općine Bistra", broj 2/05, 1/08, 2/09).
Prostorni plan uređenja Općine Brckovljani („Službeni glasnik Općine Brckovljani“, 12/06, 2/09).
Prostorni plan uređenja Općine Brdovec ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 1/06 i "Glasnik Općine
Brdovec", broj 9/05, 3/07, 5/08).
Prostorni plan uređenja Općine Dubrava ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 8/04, 18/05, 10/08).
Prostorni plan uređenja Općine Dubravica ("Službeni glasnik Općine Dubravica", 1/06, 2/09, 4/09).
Prostorni plan uređenja Općine Farkaševac ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 20/04, 23/07).
Prostorni plan uređenja Općine Gradec ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 22/04).
Prostorni plan uređenja Općine Jakovlje ("Službeni glasnik Općine Jakovlje", broj 3/04, 2/07, 7/09).
Prostorni plan uređenja Općine Klinča Sela (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 8/00, 6/01, 21/03,
14/05, 2/10).
Prostorni plan uređenja Općine Kloštar Ivanić („Glasnik Zagrebačke županije", broj 19/05).
Prostorni plan uređenja Općine Krašić (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 9/01, 25/01, 2/03, 23/05,
24/08).
Prostorni plan uređenja Općine Kravarsko (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 7/06).
Prostorni plan uređenja Općine Križ ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 4/04, 19/06, 35/07).
Prostorni plan uređenja Općine Luka ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 15/04, 9/09).
Prostorni plan uređenja Općine Marija Gorica (“Službeni glasnik Općine Marija Gorica”, broj 32/03,
86/08, 93/09).
Prostorni plan uređenja Općine Orle ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 2/09).
Prostorni plan uređenja Općine Pisarovina (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 6/03, 1/06, 12/06,
15/09).
Prostorni plan uređenja Općine Pokupsko ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 29/07, 14/08.).
Prostorni plan uređenja Općine Preseka ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 12/05).
Prostorni plan uređenja Općine Pušća ("Službeni glasnik Općine Pušća", broj 4A/03, 2/04, 5/06).
Prostorni plan uređenja Općine Rakovec ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 3/05, 4/07, 19/07,
14/08).
Prostorni plan uređenja Općine Rugvica ("Službeni glasnik Općine Rugvica", broj 2/05, 6/07).
Prostorni plan uređenja Općine Stupnik (“Glasnik Zagrebačke županije” broj 4/00, 10/00, 21/02,
2/03, 15/03).
Prostorni plan uređenja Općine Žumberak (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 11/00, 9/03, 17/03,
23/07).
Kao i kod izrade osnovnog Plana, i kod ovih Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke
županije analizirana je usklađenost sa prostornim planovima susjednih županija, kako slijedi:
1.
2.
3.
Prostorni plan Grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09,
8/09).
Prostorni plan Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 8/00, 29/06,
16/09).
Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije („Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije“, broj
4/01).
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 37
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
4.
5.
6.
7.
Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“,
broj 8 /01, 8/07).
Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“, broj
4/02).
Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije („Službeni glasnik Bjelovarsko-bilogorske županije“,
broj 2/01, 13/04).
Prostorni plan Karlovačke županije („Glasnik Karlovačke županije“, broj 26/01, 33/01, 35/06, 36/08).
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 38
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Nositelj izrade:
Upravni odjel za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša
Zagrebačke županije
Stručni izrađivač Plana:
Zavod za prostorno uređenje
Zagrebačke županije
II.
OBVEZNI PRILOZI
II.4.
ZAHTJEVI I MIŠLJENJA
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 1
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
II.4.
ZAHTJEVI I MIŠLJENJA
II.4.1.
ZAHTJEVI TIJELA I OSOBA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA
Sukladno članku 79. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, nositelj izrade IV. Izmjena i dopuna
Plana, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije, dostavio je 13.
ožujka 2009. godine Odluku o izradi tijelima i osobama određenim posebnim propisima, s pozivom da mu u
roku od 30 dana dostave zahtjeve - podatke, planske smjernice i propisane dokumente.
U navedenom roku pristigli su sljedeći zahtjevi:
NAZIV TIJELA/OSOBE
(zahtjevi pristigli u navedenom roku)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Hrvatska agencija za poštu i elektron. komunikacije,
Jurišićeva 13, 10 000 Zagreb
Ministarstvo unutarnjih poslova, PU Zagrebačka, Sektor upravnih, inspekcijskih
i poslova civilne zaštite, Inspektorat unutarnjih poslova, Petrinjska 30, Zagreb
Hrvatske autoceste d.o.o.,
Širolina 4, 10 000 Zagreb
Hrvatske šume, Uprava šuma Karlovac, Put D.
Trstenjaka 1, 47 000 Karlovac
Državna uprava za zaštitu i spašavanje,
Nehajska 5, 10 000 Zagreb
PLINACRO d.o.o.,
Savska cesta 88 a, 10 000 Zagreb
Općina Rakovec, Općinsko poglavarstvo,
Rakovec 54, 10 347 Rakovec
HEP – ODS d.o.o., Elektra Križ,
Trg Svetog Križa 1, 10 314 Križ
Grad Vrbovec, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i gospodarstvo, Trg
Petra Zrinskog 9, 10 340 Vrbovec
Općina Luka
Trg Svetog Roka 1, 10 296 Luka
Varaždinska županija, Županijski zavod za prostorno uređenje, Mali plac 1a,
42 000 Varaždin
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,
Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb
Općina Brdovec,
Trg dr. Franje Tuđmana 1, 10 291 Prigorje Brdovečko
Zagrebačka županija, Odjel za gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 72, 10 000
Zagreb
Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Služba za gospodarstvo, Ulica
grada Vukovara 72, 10 000 Zagreb
Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Ulica
Republike Austrije 18, 10 000 Zagreb
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode,
Runjaninova 2, 10 000 Zagreb
Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save, Ulica
grada Vukovara 220, 10 000 Zagreb
Grad Sveta Nedjelja, Gradsko vijeće,
Trg A. Starčevića 5, 10 431 Sveta Nedelja
Grad Velika Gorica, Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Trg
kralja Tomislava 34, 10 410 Velika Gorica
DATUM I BROJ
ZAPRIMANJA U
UPRAVNOM ODJELU
(KLASA: 350-02/09-01/02)
23.03.2009.
376-09-12
27.03.2009.
511-09-13
27.03.2009.
383-09-15
28.03.2009.
383-09-16
01.04.2009.
543-09-17
02.04.2009.
383-09-18
06.04.2009.
238/25-09-20
07.04.2009.
383-09-21
08.04.2009.
238/32-09-22
07.04.2009.
238/39-09-23
08.04.2009.
2186-09-24
09.04.2009.
525-09-25
10.04.2009.
238/03-09-26
14.04.2009.
238/1-10-09-27
14.04.2009.
238-03-09-28
14.04.2009.
251-09-29
14.04.2009.
532-09-30
15.04.2009.
383-09-31
16.04.2009.
238/29-09-32
17.04.2009.
238/31-09-33
Nakon roka pristigli su sljedeći zahtjevi, koji su također razmatrani pri izradi Nacrta prijedloga:
NAZIV TIJELA/OSOBE
(zahtjevi pristigli nakon navedenog roka)
21.
22.
23.
Javna ustanova „Park prirode Medvednica“,
Bliznec bb, 10 000 Zagreb
HŽ INFRASTRUKTURE,
Mihanovićeva 12, 10 000 Zagreb
Zračna luka Zagreb,
Pleso bb, 10 150 Zagreb
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
DATUM I BROJ
ZAPRIMANJA
(KLASA: 350-02/09-01/02)
20.04.2009.
383-09-34
20.04.2009.
383-09-35
20.04.2009.
383-09-36
II.4 - 2
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
24.
39.
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti,
Vukelićeva 4, 10 000 Zagreb
HEP-ODS d.o.o., Elektra Karlovac,
Vlatka Mačeka 44, 47 000 Karlovac
HEP-ODS d.o.o., Sektor za investicije i izgradnju, Ulica grada Vukovara 37, 10
000 Zagreb
INA – industrija nafte, Poslovna funkcija korporativnih servisa, Sektor uprav.
objektima, Avenija V. Holjevca 10, 10 000 Zagreb
HRVATSKE CESTE d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih
cesta, Sektor za studije i projektiranje, Odjel za studije, zakonsku i tehničku
regulativu, Vončinina 3, 10 000 Zagreb
HEP-ODS d.o.o., Elektra Zagreb, Služba za razvoj i investicije, Gundulićeva
32, 10 000 Zagreb
HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za slivno područje grada
Zagreba, Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb
ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o.,
Ulica grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb
INA, Poslovna funkcija korporativnih servisa, Sektor uprav. objektima, Služba
upravljanja nekret., Av. V. Holjevca 10 , 10 000 Zagreb
MUP, Uprava za upravne i inspekcijske poslove, Ul. grada Vukovara 33, 10
000 Zagreb
Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine,
graditeljstvo i zaštitu okoliša, Zvonimirova 4, Zagreb
HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save,
Zagreb, Ulica grada Vukovara 220, 10002 Zagreb
Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije
Magistratska 1, 49 000 Krapina
Općina Klinča Sela
Karlovačka 28 E, 10 452 Klinča Sela
Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije
Remetinečka cesta 3, 10 000 Zagreb
Općina Pisarovina, Trg Stjepana Radića 13, Pisarovina
40.
HEP-OPS d.o.o., Sektor za izgradnju i investicije, Kupska 4, 10000 Zagreb
41.
Hrvatske autoceste d.o.o. - dopuna zahtjeva,
Širolina 4, 10 000 Zagreb
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
21.04.2009.
380-09-37
21.04.2009.
383-09-38
22.04.2009.
383-09-40
22.04.2009.
383-09-41
22.04.2009.
383-09-42
22.04.2009.
383-09-43
23.04.2009.
383-09-44
27.04.2009.
383-09-46
28.04.2009.
383-09-47
05.05.2009.
511-09-49
06.05.2009.
512-09-50
07.05.2009.
383-09-51
12.05.2009.
561-09-53
14.05.2009.
383-09-54
20.05.2009.
238/1-15-09-57
03.06.2009.
238/21-09-60
08.06.2009.
383-09-62
10.06.2009.
383-09-63
U nastavku se daje pregled svih dostavljenih zahtjeva:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 3
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 4
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 5
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 6
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 7
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 8
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 9
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 10
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 11
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 12
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 13
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Nakon navedenog roka pristigli su sljedeći zahtjevi:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 14
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 15
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 16
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 17
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 18
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 19
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 20
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 21
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 22
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 23
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 24
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 25
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 26
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 27
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 28
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 29
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 30
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 31
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 32
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
II.4.2.
MIŠLJENJA TIJELA I OSOBA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA
Na temelju članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, nositelj izrade otpremio je 13. listopada
2010. godine Nacrt konačnog prijedloga Plana tijelima i osobama određenim posebnim propisima, radi
davanja mišljenja o poštivanju zahtjeva iz članka 79. odnosno očitovanja iz članka 90. Zakona, u roku od
30 dana. Nacrt konačnog prijedloga Plana dostavljen je sljedećim tijelima i osobama:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb,
Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne
resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i
zaštitu okoliša, Zvonimirova 4, 10000 Zagreb,
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode,
Runjaninova 2, 10000 Zagreb,
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne
baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Mesnička
49, 10000 Zagreb,
Ministarstvo unutarnjih poslova, PU Zagrebačka,
Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne
zaštite, Inspektorat unutarnjih poslova, Petrinjska
30, 10 000 Zagreb
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava
za strateške infrastrukturne objekte, Prisavlje 14,
10000 Zagreb
Ministarstvo pravosuđa, Uprava za zatvorski
sustav, Kaznionica u Turopolju, 10410 Velika
Gorica P.P. 49
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
Državna uprava za zaštitu i spašavanje,
Nehajska 5, 10 000 Zagreb
HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za
vodno područje sliva Save, Ulica grada Vukovara
220, 10 000 Zagreb
HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za
slivno područje grada Zagreba, Ulica grada
Vukovara 220, 10000 Zagreb
HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Širolina 4,
10 000 Zagreb
HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor za studije i
projektiranje, Odjel za studije, zakonsku i tehničku
regulativu, Vončinina 3, Zagreb
HŽ INFRASTRUKTURA,
Mihanovićeva 12, 10 000 Zagreb
HEP-ODS d.o.o., Elektra Karlovac,
Vlatka Mačeka 44, 47 000 Karlovac
HEP-ODS d.o.o., Sektor za investicije i izgradnju,
Ulica grada Vukovara 37, 10 000 Zagreb
HEP – ODS d.o.o.,
Elektra Križ, Trg Svetog Križa 1, 10 314 Križ
HEP-ODS d.o.o., Elektra Zagreb, Služba za razvoj
i investicije, Gundulićeva 32, 10 000 Zagreb
HEP - ODS, Elektra Bjelovar
Pere Biškupa 5, 43000 Bjelovar
HEP-OPS d.o.o., Sektor za izgradnju i investicije,
Kupska 4, 10000 Zagreb
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke
komunikacije, Jurišićeva 13, 10 000 Zagreb
Hrvatska kontrola zračne plovidbe,
Pleso bb, p.p. 45, 10150 Zračna luka Zagreb
Agencija za civilno zrakoplovstvo
Ulica grada Vukovara 284, 10 000 Zagreb
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o., Ulica grada Vukovara
269d, 10000 Zagreb
Hrvatske šume, Uprava šuma Karlovac, Put D.
Trstenjaka 1, 47 000 Karlovac
Hrvatske šume d.o.o.
Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb
INA – industrija nafte, Poslovna funkcija
korporativnih servisa, Sektor upravljanja objektima,
Avenija V. Holjevca 10, Zagreb
Zračna luka Zagreb,
Pleso bb, 10 150 Zagreb
PLINACRO d.o.o., Savska cesta 88 a,
10 000 Zagreb
Jadranski naftovod d. d.,
Miramarska cesta 24, 10 000 Zagreb
Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije
Remetinečka cesta 3, 10 000 Zagreb
Hrvatska gospodarska komora, Sektor za promet i
veze, Rooseveltov trg 2, 10 000 Zagreb
Varaždinska županija, Zavod za prostorno
uređenje, Mali plac 1a, 42 000 Varaždin
Krapinsko-zagorska županija, Zavod za prostorno
uređenje, Magistratska 1, 49 000 Krapina
Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko
planiranje i razvoj grada, Ulica Republike Austrije
18, 10 000 Zagreb
Grad Zagreb, Zavod za prostorno uređenje Grada
Zagreba, Ulica Republike Austrije18, Zagreb,
Sisačko-moslavačka županija, Zavod za prostorno
uređenje, Trg bana Jelačića 6, 44000 Sisak
Bjelovarsko-bilogorska županija, Zavod za
prostorno uređenje, Trg E. Kvaternika 13
43 000 Bjelovar
Zagrebačka županija, Upravni odjel za
gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 72, 10 000
Zagreb
Zagrebačka županija, Upravni odjel za
poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Ulica
grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb
Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji,
Služba za gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 72,
10 000 Zagreb
Javna ustanova „ Park prirode Medvednica“,
Bliznec bb, 10 000 Zagreb
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim
područjima i drugim zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Zagrebačke županije,
Ulica grada Vukovara 72/V, 10 000 Zagreb
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih
znanosti, Vukelićeva 4, 10 000 Zagreb
Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske, Nova
Ves 50, 10000 Zagreb
T-Com, Odjel za planiranje i razvoj fiksne
pristupne mreže, Kupska 2, 10001 Zagreb
Također, na temelju članka 94. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, Nacrt konačnog prijedloga
otpremljen je 13. listopada 2010. godine Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, i
to - Upravi šumarstva, pozivom na odredbu članka 37. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 140/05,
82/06, 129/08) i Upravi vodnog gospodarstva, pozivom na odredbu članka 36. Zakona o vodama („Narodne
novine“, broj 153/09), radi davanja prethodnog mišljenja na isti.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 33
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
U navedenom roku od 30 dana pristigla su mišljenja od sljedećih tijela i pravnih osoba:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Zagrebačka županija, Upravni odjel za gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 72, 10 000 Zagreb
HŽ INFRASTRUKTURA, Mihanovićeva 12, 10 000 Zagreb
Agencija za civilno zrakoplovstvo, Ulica grada Vukovara 284, 10 000 Zagreb
PLINACRO d.o.o., Savska cesta 88 a, 10 000 Zagreb
Ministarstvo unutarnjih poslova, PU Zagrebačka, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite,
Inspektorat unutarnjih poslova, Petrinjska 30, 10000 Zagreb
Jadranski naftovod d.d., Miramarska cesta 24, 10 000 Zagreb
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Runjaninova 2, 10000 Zagreb
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Mesnička 49,
10000 Zagreb
HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save, Ulica grada Vukovara 220, 10
000 Zagreb
HEP – ODS d.o.o.,Elektra Križ, Trg Svetog Križa 1, 10 314 Križ
Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Zadarska 80, 10 000 Zagreb
HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Širolina 4, 10 000 Zagreb
Varaždinska županija, Zavod za prostorno uređenje, Mali plac 1a, 42 000 Varaždin
HEP-OPS d.o.o., Sektor za izgradnju i investicije, Kupska 4, 10000 Zagreb
Hrvatske šume, Uprava šuma Karlovac, Put D. Trstenjaka 1, 47 000 Karlovac
HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za slivno područje grada Zagreba, Ulica grada Vukovara
220, 10000 Zagreb
HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Odjel za studije, zakonsku i tehničku
regulativu, Vončinina 3, Zagreb
HEP-ODS d.o.o., Elektra Zagreb, Služba za razvoj i investicije, Gundulićeva 32, 10 000 Zagreb
Nakon navedenog roka od 30 dana pristigla su sljedeća mišljenja:
19. Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske, Nova Ves 50, 10000 Zagreb
20. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
21. Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša,
Zvonimirova 4, 10000 Zagreb.
22. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Trg kralja Petra Krešimira IV broj 1,
10000 Zagreb (temeljem Zakona o vodama)..
23. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Trg kralja Petra Krešimira IV broj 1,
10000 Zagreb (temeljem Zakona o šumama).
Dostavljena mišljenja obrađuju se u poglavlju II.4.4. pod nazivom „Izvješće o mišljenjima na Nacrt konačnog
prijedloga i pregled odgovora iz Izvješća o javnoj raspravi koji se mijenjaju nakon obrađenih mišljenja“.
U nastavku se daje pregled (preslika) dostavljenih mišljenja:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 34
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 35
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 36
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 37

TURISTIČKI VLAKOVI KROZ ZAGREBAČKU ŽUPANIJU

aktivnosti upravnog odbora udruge u prvom kvartalu 2014. godine

BORIS MAHAČ (Dugo Selo)

Boško Pribičević Rođen 20. siječnja 1962. godine u Vrbovskom

cikloturistička ruta zagrebačke županije

Dekodiranje ljubavi

VELEBIT ŽIVOTNO OSIGURANJE D.D.

administrativni ustroj hrvatske kroz povijest