PDF serbisht me bo

MULTIDISCIPLINARNE OBLASTI
U RAZVOJU SARADNJE SA FIDOM
Smjernice za Osviještenu politiku
(integraciju) 2011.-2014.god
SADRŽAJ:
1 – Svrha i upotreba vodiča
2 – Osviještena politika kao koncept
3 – Osviještena politika u praksi
4 – Pol
5 – HIV/AIDS
6 – Osobe sa invaliditetom
7 – Okolina
8 – Kultura
9 – Izgradnja mira
Anex 1: Vodič za osviještenu politiku
Anex 2: Analitička matrica za osviještenu politiku
1 SVRHA I PRIMJENA UPUTSTVA
Svrha Međunarodnog Fidinog uputstva za
osviještenu politiku je da bude korišteno kao
materijal za obuku početnika, i praktični vodič u
planiranju i implementaciji razvojnih projekata I
programa. Uputstvo pomaže u razumijevanju
osviještene politike kao koncepta i inspiriše čitaoca
da isti upotrijebi u praksi, posebno, u dizajniranju
projekata. Namjena ove knjižice je da se koristi
kao uvod u svaku integrativnu temu na opštem
nivou i kao vodič za buduća kompleksnija
istraživanja određenih tema.
Multidisciplinarnost opisuje teme koje se uzimaju u
obzir u svim našim aktivnostima, dok se osviještena
politika koristi kao čin ili alat uz pomoću kojeg će
različite teme biti razmatrane u svim politikama,
strategijama i operacijama na svim nivoima.(1)
Prema MFA, multidisciplinarne tematske oblasti
Finske razvojne politike su:
Ÿ Promocija prava i statusa žena i djevojčica,
kao i polna i socijalna jednakost.
pitanja zaštite životne
sredine
Ÿ Promocije jednakih šansi i prava osoba sa
invaliditetom
Ÿ Razmatranje
Ove teme predstavljaju žarišta Finske razvojne
politike, i Finska se obavezala da ih promoviše
unutar međunarodne zajednice. Finska se fokusira
na riješenje ključnog pitanja sopstvene razvojne
politike i međunarodne saradnje , a to je smanjenje
siromaštva. Podrška za zaštitu životne sredine je u
porastu kao posljedica klimatskih promijena. Teme
su usko povezane sa ciljevima i namjerama
Milenijumske deklaracije UN, koji se namjeravaju
postići do 2015. godine . Cilj je promovisanje
različitih tematskih oblasti
kako bi se
implementirali u sve projektne aktivnosti ili se
podržale u zasebnim projektima.(2)
Kako bi se izvodili uspješni programi i postigao
održivi razvoj, preporučljivo je da se uzmu u obzir i
neki drugi ciljevi, na koje bi se trebalo uticati iz
integrativne perspektive.
Ove teme su npr. dobro upravljanje; antikorupcijske
akcije, izgradnja kapaciteta, etika, dječija prava,
teološke i filozofske osnove poslovanja Fide. Ciljevi i
operativno okruženje definišu u kojoj mjeri će
određeno pitanje biti uzeto u obzir.
Promocija osviještene politike u novim projektima
bi trebalo postojati već u fazama projektovanja i
procjene. To nam garantuje da će ciljevi osviještene
politike biti uzeti u obzir i postati inicijalni dio projekta
i planiranih aktivnosti. U ovoj fazi, takođe je
najlakše napraviti uvid u finansijske i ljudske
resurse, kao i potrebna proračunska izdvajanja. Ako
se uputstva koriste u već postojećim projektima,
mogu se primijeniti kad god je to razumno. Ako
promocija osviještene politike zahtijeva dodatne
troškove za postojeći projekat, to može biti učinjeno
na trošak drugih aktivnosti, ili eventualno dodatno
finansiranje. To mora biti učinjeno u saradnji sa
regionalnim i programskim direktorima. Na
slijedećim stranicama predstavljeni su pojam i
primjena integracije. Drugo, svaki cilj koji uključuje
osviještenu politiku kratko je prikazan.
Na kraju svake teme nalazi se popis pitanja, u cilju
olakšavanja obrade podataka, u fazi dizajniranja
projekta. U Prilogu 1. naći ćete vodič koji bi trebao
pomoći u sagledavanju potpune slike promovisanja
ravnopravnosti.
U Prilogu 2 nalazi se tabela , koja se može koristiti
kao praktičan alat za prikazivanje suštinskih
informacija o svakoj temi. Popunjena tabela može
biti dodata na plan projekta.
Postoji mogućnost da određeni ciljevi osviještene
politike ostanu sekundarni u
određenim
projektima; projekat može, na primjer, imati
određeni uticaj na osobe sa invaliditetom , ali da ti
efekti postignu minimalan značaj. U ovom slučaju,
uputstvo djeluju kao podsjetnik na ''minimalne
standarde'', iz perspektive invalidnosti, koji se
moraju ispuniti u fazi dok se projekat još planira.
Uputstva uključuju usklađene,
integrisane
ciljeve koji su dio razvojnog programa Fide, kao
npr. HIV/AIDS, životna sredina, jednakost
polova, osobe sa invaliditetom, kultura i
očuvanje mira.
[1]Procjena tematskih oblasti u Finskom evaluacionom izvještaju o razvoju i saradnji Ministarstva vanjskih poslova Finske 2008:6
[2] Kehityspolitiikan läpileikkaavat teemat, Toimintaohje, Ulkoasiainministeriö, KEO-20
3
2. OSVIJEŠTENA POLITIKA KAO KONCEPT
U kontekstu razvoja saradnje, integrisanost je
definisana i korištena u primjeni kao motiv na svim
nivoima projektnih faza; politici, planiranju,
implementaciji, monitoringu i procjeni. U Priručniku
o razvoju saradnje za NVO, Ministar vanjskih
poslova Finske jedefinisao osviještenu politiku na
slijedeći način:
Jednakost polova i jednaka prava za osobe sa
invaliditetom, na primjer, znače da se perspektiva
ravnopravnosti primjenjuje na sve aktivnosti, na svim
nivoima i u svim fazama. Projekti ili komponente
projekata koji promovišu jednakost polova (ili oni
koji se fokusiraju na potrebe osoba sa invaliditetom)
često zahtijevaju strateški osviještenu politiku.
Ravnopravnost i integracija zahtijevaju učešće
stručnjaka za jednakost polova ili osoba sa
invaliditetom s jedne strane, i običnih radnika i
građana s druge strane
3. OSVIJEŠTENA POLITIKA U PRAKSI
Osviještena politika nije program ili projekat sam po
sebi, već se odnosi na to kako je određeni aspekt ili
cilj
projekta uzet u razmatranje i kako se
primjenjuje tokom cijelog projektnog ciklusa. To
znači da je, na primjer , HIV / AIDS – problematika
uzeta u obzir u pripremi, planiranju, primjeni i
procjeni projekta. Dakle, određene perspektive
postaju početni i "prirodni" dio donošenja odluka i
konkretne akcije. U idealnom slučaju, osviještene
politike su ''ugrađeni'' dio normalnih projektnih
aktivnosti. Ipak, u praksi neke perspektive
osviještene politike su uzete u obzir, ali potrebni su
ljudski i finansijski resursi za podizanje svijesti, i
odgovarajuće obrazovanje za određenu tematiku
(na primjer, za provođenje analize o ravnopravnosti
polova). U cilju pružanja adekvatih resursa za
primjenu i praćenje promocije osviještene politike,
moglo bi biti korisno planirati sopstveni projekat sa
određenim ciljevima i oblastima koje se tiču
integracije ili jednostavno ih uključiti u integrativne
akcije nekog projekta. Na taj način, teme
osviještene politike postaju komponenta
projekta.Postoji nekoliko faktora koji mogu uticati
na izbor oblasti u kojem se osviještene politike
provode. To su: kulturološki uticaj, dostupnost
finansijskih i ljudskih resursa, aktivnosti projekta i
njegovi ciljevi. U stvari, možemo tvrditi da je princip
ravnopravnosti uvijek, u određenoj mjeri, situacijski
određen i mora se mijenjati za svaki projekat
posebno.
Osviještena politika i planiranje projekta
Osviještena politika i integracije mora biti uzeti u
obzir već u fazi osmišljavanja projekta. Na primjer,
može se procijeniti kako pitanja zaštite okoline
mogu uticati na primjenu projekta, ili na koji način pozitivno ili negativno - projekat može uticati na
okolinu. To je važno, jer, bar u teoriji, način na koji
projekat utiče na okolinu može biti toliko značajan
da se primjena projekta mora pažljivo razmotriti.
4
Promocija osviještene politike u ovom slučaju bi
trebala biti vidljiv dio projektnog plana i budžeta,
barem u ranim fazama. Ova praksa pomaže da se
osviještena politika osigura i praktikuje aktivno sa
jasnim ciljevima. Zavisno o prirodi projekta, treba
uzeti u obzir u kojoj mjeri su različita pitanja
istaknuta u provođenju projekta
Podizanje javne svijesti
Osviještena politika je
znatno povezana sa
podizanjem svijesti. To znači da je potrebno
organizovati određeni ciklus treninga za osoblje
projekta, koordinatore i ciljne grupe, kao i
mogućnosti za raspravu i postavljanje pitanja u vezi
s temama koje se tiču ravnopravnosti. Praksa je
pokazala da jedan trening u vezi sa temom
seminara obično nije dovoljan. Umjesto toga,
podizanje svijesti treba da je konstantan proces.
Ljudski i finansijski resursi
Osviještena politika zahteva finansiranje, barem u
ranim fazama projekta. Na primer, sticanje znanja,
organizovanje treninga i praćenje, zahtijeva pažljivo
planiranje i trošenje planiranih resursa. Dakle, u
projektima je preporučljivo da se imenuje lice koje je
odgovorno za sprovođenje ciljeva osviještene
politike. U nekim krajevima je opravdano da se
imenuje regionalni savjetnik. Ovo osigurava da
ciljevi osviještene politike nisu zaboravljeni u
projektnom ciklusu. U zavisnosti od opisa posla, kao
i od specifičnosti regionalnih i projektnih situacija,
mora biti definisano da li su ciljevi predviđeni
koordinacijom regionalnog programa ili je pokrenut
samostalni projekat koji bi služio različitim
programima koji se sprovode u regionu. Podizanje
svijesti, obuka, kao i korištenje usluga eksperata,
zahtijevaju ekonomske resurse i zato bi to trebalo
biti razmotreno u procesu sastavljanja budžeta.
Ako akcije osviještene politike postanu široko
rasprostranjene, mogu postati finansijski
samoodržive. Sa druge strane, potrebni finansijski
resursi namijenjeni promociji osviještene politike,
takođe mogu biti iskorišteni i za edukaciju kadra.
provođenje osviještene politike. Sa stanovišta
održivog razvoja važno je da se dovoljno pažnje
poklanja obuci
zaposlenih u
partnerskim
organizacijama. Kada se sprovodi implementacija
kroz crkve, važno je da teološko obrazovanje
uključuje pitanja osviještene politike koja se
ogledaju u teološkim perspektivama (e).
Obuka
Ključne tačke
Trening igra ključnu ulogu u osviještenoj
politici.Strano i domaće partnersko osoblje treba
da ima adekvatne informacije o temama
osviještene politike, koje su relevantne za projekat.
U cilju da se organizuje potrebna obuka, možda će
biti potrebno izdvojiti dio budžeta za ovu svrhu. U
toku planiranja, treba omogućiti da informacije
budu dostupne svim zainteresovanim stranama.
Cjelovitost i jedinstvo osoblja je ključ za uspešno
-Osviještena politika nije program ili projekat po sebi, ali tematske oblasti
kroz koje se prožima bi trebale biti integrisane u projekat i programske ciljeve kroz procjenu, planiranje, sprovođenje, praćenje i evaluacije projekata i
djelatnosti.
- Može biti nadopunjavana kroz razne ciljane projektne akcije, ako sama ne
donosi dovoljno uticaja.
- Polazna tačka treba da bude povezivanje tematskih oblasti osviještene
politike sa svim projektnim aktivnostima. Odstupanje od tog načela treba
uvijek biti pojedinačno opravdano.
- Sprovođenje osviještene politike često zahtijeva dodatne resurse i obuku
4. RAVNOPRAVNOST POLOVA
Pol kao pojam se odnosi na određenje - biti žena ili
muškarac, kao i njihove društvene razlike. Te
društvene uloge, koje označavaju šta to znači biti
žena ili muškarac u određenom vremenu i na
određenom mjastu, su, uveliko, naučene i
kulturološki određene. U kontekstu razvoja,
koncepti jednakosti polova i odnosa moći su
strogo povezani s polnim karakteristikama.
U zajednicama i društvima pol je usko povezan s
podjelom rada i upravljanjem nad vlasništvom. Pol,
kao pojam, je korišten u svrhu isticanja različitih
uloga i odnosa moći između žena i muškaraca,
Kako bi se postigla jednakost polova u bilo kojem
društvu - uprkos njihovim različitim ulogama i
zadacima - ključno je razumijevanje načina života,
pozicija i situacija u kojima se nalaze muškarci I
žene.
mogućnosti za uticaj i učestvovanje u sprovođenju,
planiranju rada i donošenju odluka.
Uloga imenovanog savjetnika za jednakost polova
je da osigura vidljivost ravnopravnosti polova i da taj
princip bude
obavezan i sveobuhvatan dio
planiranja, provođenja ciljeva i izvještavanja. S
druge strane, sprovođenje osviještene politike treba
nastaviti dok ravnopravnost polova ne postanje
sastavni dio svih projektnih radova i dok svi akteri na
terenu ne postanu stručnjaci po tom pitanju.
Jedan od glavnih ciljeva koje se tiču ravnopravnosti
polova je da se elimininišu nejednakosti zasnovane
na polnim razlikama kako u praksi, tako u i
stavovima.
Što se tiče jednakosti polova, Fida International se
fokusira na najugroženije populacione grupe. Sa
lokalnim partnerima i u lokalnim zajednicama gdje
Fida djeluje i ima uticaj, muškarcima i ženama
podjednako, moraju biti zagarantovane jednake
5
Ključne tačke
-Za uspjeh projekta presudno je uključiti mušku i žensku perspektivu u
projektovanju. U mnogim kulturama muška i ženska iskustva i tačke gledišta mogu
se prilično radikalno razlikovati jedni od drugih.
-Ravnopravnost polova znači jačanje pozicije i prava žena i djevojaka, kao i
prateće polne i socijalne jednakosti među partnerskim organizacijama i na poslu.
-Fida International posebno skreće pažnju na grupe koje lako postaju
marginalizovane, i koncentriše se na projekte za poboljšanje njihovih prava i
jednakih mogućnosti za učestvovanje
Primjer
U
prvoj fazi porodičnog programa za
mikro-kredite se uvidjelo da je nivo
prihoda, kod skoro svih seoskih
porodica, bio manji nego što se očekivalo. S
druge strane , u obližnjem gradu, gdje je
program takođe sprovođen, rezultati su bili
bolji. Odlučeno je da se analizira stanje prije
početka druge faze. Analiza stanja pokazala
je da se u početnoj procjeni projekta nije
prepoznao uticaj polnih uloga na
ekonomsko planiranje u porodici, a time i
planiranje projekta. Tim za analiziranje
odabrao je 10 seoskih i 10 gradskih
domaćinstava za učestvovanje u
produbljenom
intervjuu. Prvo su
intervijusani članovi domaćinstva grupno, a
zatim pojedinačno. Rezultati su pokazali da
je muškarac glavni hranitelj porodice. U
urbanim sredinama, međutim, žene su
adekvatno obrazovane i obučene za
obavljanje poslova u preduzećima koja su
osnovali uz pomoć porodičnih mikrokreditnih programa. Ova mala preduzeća
nisu nudila zapošljavanje muškarcima nakon
početne faze.
sredinama bila je predmet aktivne rasprave.
Porodice su dobile dva mjeseca da razmotre
različite načine za promjenu trenutne
situacije. Razmatranje je na kraju dovelo do
pilot projekta u ruralnom području koji je
trajao dvije godine. Pilot projekat uključivao je
šest mjeseci organizovanog rada na
pismenosti i razvoju računovodstvenih
sposobnosti kod žena. Na kraju obuke, žene
su zajedno sa svojim muževima planirale
osnivanje novih mikro-poduzeća. Ova obuka
opismenjavanja provedena je uz pomoć
posebnog materijala za mala preduzeća.
Pitanja za
razmatranje
Međutim, zbog ženske nepismenosti u
ruralnim sredinama, poslovi
nabavke,
računovodstva i planiranja u
malim
poduzećima su ostavljeni muškarcima. Ali,
zbog vlastitih svakodnevnih obaveza, oni
nisu imali dovoljno vremena da se pozabave
tim novim aktivnostima koja uključuju
osnivanje preduzeća. Prikazani su i
analizirani rezultati analize u porodičnim
radionicama. Uloga žena u lokalnim ruralnim
- Jesu li perspektive ravnopravnosti polova uzete u obzir u premliminarnom planiranju
projekta i početnih istraživanja? Ako ne, koji koraci se mogu poduzeti?
- Imaju li žene i muškarci jednake mogućnosti za učešće i uticaj u planiranju i
donošenju odluka?
- Imaju li oba pola jednake mogućnosti da budu zaposleni u projektu?
- Imaju li oba pola jednake mogućnosti u upravljanju projektima?
- Da li projekat u procesu planiranja sadrži aktivnosti koje bi mogle izazvati napetosti
koje potiču iz tradicionalne perspektive polnih uloga?
- Kako se ravnopravnost polova planira promovisati u projektu?
- Da li su aktivnosti projekta dizajnirane tako da i žene i muškarci mogu imati
podjednaku korist od njih?
- Ima li potrebe za dodatnom obukom za promovisanje ravnopravnosti polova? Ako je
to potrebno, ne zaboravititi te aktivnosti uključiti u projektni plan rada i budzet.
- Da li je analiza o jednakosti polova sprovedena u projektu?
- Da li se reflektuju teološki kriterijumi za ravnopravnost polova?
6
Dodatni izvori
Fidin međunarodni akcioni plan ravnopravnosti polova
Ciljem orijentisani Akcioni plan, koji teži perspektivi ravnopravnosti polova kroz Fidino djelovanje
do 2010.
Analizirajući ravnopravnost, Sida 2003.
http://www2.sida.se/sida/jsp/sida.jsp?d=118&a=2865
Brošura koja ukratko govori o tome kako polni aspekti mogu biti uspješno uključeni u projekat.
Ona pruža pregled slijedećih ključnih pitanja:
(i) Kada bi trebalo polne aspekte uzeti u obzir;?
(ii) Zašto su polni aspekti važni za razmatranje;?
(iii) Kako možete, u praksi, identifkovati polne aspekte,? i
(iv) Kako bi ova saznanja bila vodič u provođenju projekta?
Gender-trening paket.
Haapanen, J. & Kultanen, M-L. Ministarstvo vanjskih poslova Finske za razvojnu suradnju.
http://www.global.finland.fi/gender/ngo/english/training_pack.pdf
Trening paket pruža osnovne informacije o perspektivi polne ravnopravnosti i praktične savjete o
tome kako se ravnopravnost polova može promovisati putem saradnje na projektu. Uz pomoć
pojmova, objašnjenja, primjera i vježbi o ravnopravnosti polova, nevladinim organizacijama
omogućen je osnovni trening kojim će kroz svoje projekte uticati na smanjenje nejednakosti među
polovima.
Smanjenje nejednakosti kroz projekte poboljšava kvalitet i rezultat saradnje.
Upravljanje polova
Vainio-Mattila, A. 1999. Okvir i oruđe za sudjelovanje razvoj. Ministarstvo
spoljnih poslova Finske za razvojnu saradnju.
http://formin.finland.fi/public/?contentid=69181&contentlan=2&culture=en-US
Priručnik je napisan da pomogne čitaocu da primjenjuje teorijsko razumijevanje pitanja polova u
praktičnom radu. To uključuje ključne pojmove i definicije, kao i uvod u okvire alternativne gender
analize uz pomoć studije slučaja.
Pekinška deklaracija i Platforme za djelovanje. 1995.
http://www1.umn.edu/humanrts/instree/e5dplw.htm # jednog
Usvojena deklaracija i Platforma za djelovanje na svjetskoj konferenciji o ženama,
15. jula1995.
Priručnik je napisan da pomogne čitaocu da primjenjuje teorijsko razumijevanje pitanja polova u
praktičnom radu. To uključuje ključne pojmove i definicije, kao i uvod u okvire alternativne gender
analize uz pomoć studije slučaja.
Pekinška deklaracija i Platforme za djelovanje. 1995.
http://www1.umn.edu/humanrts/instree/e5dplw.htm # jednog
Usvojena deklaracija i Platforma za djelovanje na svjetskoj konferenciji o ženama,
15. jula1995.
Strategija i akcioni plan Finske politike za promovisanje ravnopravnosti polova u zemljama u
razvoju 2003-2007.
Ministarstvo spoljnih poslova Finske za razvojnu saradnju.
http://formin.finland.fi/Public/Print.aspx?contentid=84306&nodeid=15457&culture=fi-FI &
contentlan = 1
Strategije i akcioni plan gdje su razvijene određene aktivnosti u različitim područjima politike
zemalja u razvoju, kako bi se bolje postigli međunarodni ciljevi ravnopravnosti polova i kroz
saradnju utvrdili ciljevi partnera i Vlade Finske.
Strategija i akcioni plan određuju ciljeve za Finsku politiku razvoja i, kroz opšta načela koja se
primjenjuju, mjere pomoću kojih Finska može povećati svoj uticaj na promovisanje ravnopravnosti
polova i prava žena tokom godina 2003-2007.
Ravnopravnosti polova i Razvojni forum(OECD)
<http://www.oecd.org/dac/gender>
Međunarodni forum, gdje stručnjaci za ravnopravnost polova, iz razvoja agencije za saradnju,
definišu zajedničke pristupe koji idu u prilog ravnopravnosti polova.
Milenijumski razvojni cilj 3: promovisanje ravnopravnosti polova i osnaživanje žena (UN)
http://www.un.org/millenniumgoals/gender.shtml
Predstavlja treći cilj Milenijumskih ciljeva razvoja, koji je upućen na promovisanje ravnopravnosti
polova i osnaživanje žena.
Ujedinjene nacije unutrašnja mreža za žene i ravnopravnost polova (IANWGE)
http://www.un.org/womenwatch/
Distribuiše informacije i istraživanja o ravnopravnosti polova i osnaživanju žena.
Ujedinjene nacije - resursi za ravnopravnost i ženska pitanja
http://www.un.org/womenwatch/directory/gender_training_90.htm
Informacije o spoljnim i unutrašnjim materijalima za trening koje koriste UN, kao i programi obuke
metodologije o ravnopravnosti polova.
7
5 – HIV/AIDS
Ključne tačke
HIV i rezultirajući sindrom (npr. AIDS) postali su veliki
zdravstveni i razvojni problem. Alarm za opasnost
širenja AIDS-a, u početku 1980-ih rezultirao je nizom
intervencija u oblasti zdravstvene zaštite i
društvenog života koje su bile namijenjene
pokretanju preventivnih mjera i uticaja na neposredni
uzrok. To su bili vrlo specifični, izdvojeni projekti.
Primjećeno je nakon toga da je pandemija previše
rasprostranjena da bi se fokusiralo na pojedinačne
specifične intervencije u vezi sa HIV / AIDS
.Trenutno vodeća paradigma
sugeriše da
- Projekti treba da se pozabave HIV / AIDS-om, kao zdravstvenim i, posebno,
kao socijalnim izazovom.
- Oboljeli od HIV / AIDS stigmatizovani su u mnogim zajednicama, što može
dovesti do socijalne diskriminacije. Svrha osviještene politike kada je u pitanju
HIV / AIDS je da se bori protiv predrasuda i stereotipa podizanjem svijesti
osoblja, a time pruža doprinos i u lokalnim zajednicama.
Primjer
T
Ključne tačke
pandemija zahtijeva akciju, koja djeluje na svim
nivoima društva, od porodice pa sve do nivoa
državne uprave. U projektnim operacijama Fide
osviještena politika u oblasti HIV / AIDS
problematike znači da se, čak i ako neposredne
zdravstvene i socijalne posledice zahtijevaju
posebne mjere i aktivnosti tokom godine,
perspektiva o dizanju svijesti o HIV /AIDS uključi u
sve projektne aktivnosti.
ransformacija sada'' – je predlog
projekta koji rade u Boukimu i koji
je dizajniran za podršku
socijalnim projektima lokalne zajednice.
Izvještaji
su pokazali da nema
projekata koji bi se pozabavili
problematikom AIDS-a,
iako su
istraživanja pokazala da u Bokimu
najveća prevalencija AIDS-a u području
nezavisnih Huyitr ostrva. Na osnovu
ovih istraživanja , odlučeno je u projektu
provesti HIV / AIDS-analize.
Analiza je pokazala da, iako je AIDS
ozbiljan problem u Boukimu, nije bilo
HIV pozitivne osobe među osobljem
projekta. Isti slučaj je bio i sa članovima
odbora za planiranje projekta.
Koordinator
projekta smatrao je
traćenjem sredstava ako bi se ista
koristila za obuku HIV pozitivnih osoba
ili osoba oboljelih od AIDS-om. Razlog je
zastarjelost informacija koje je imao o
dostupnosti lijekova za AIDS, njihov
uticaj i cijenu.
Nakon što su rezultati analiza bili
završeni, odlučeno je da se postignu
dogovori, ali uz učestvovanje cijelog
projektnog tima, članova odbora i pet
HIV pozitivnih osoba (stariji građanin,
žena, muškarac, mladić i dijete). Kao
rezultat dogovora provedena je dodatna
obuka kako bi se osoblje upoznalo sa
najnovijim istraživanjima u oblasti
liječenja AIDS-a (vidi dodatak 2).
Takođe, odlučeno je da mora postojati
kvota (minimalno 20%) za HIV pozitivne
i za osobe oboljele od AIDS-a. Konačno,
donesena je i odluka da se zaposli
savjetnik za ovu oblast .
- Da li projekt ima značajan uticaj na život HIV pozitivnih osoba, odnosno osoba
oboljelih od AIDS-a?
- Jesu li HIV pozitivne osobe uzete u obzir tokom planiranja i tokom početne faze
procjene? Jesu li učestvovali u planiranju projekta?
- Da li osoblje u projektu ima dovoljno znanja o HIV / AIDS-u? Da li se otvoreno
govori o predrasudama i stavovima o AIDS-u?
- Da li HIV pozitivne osobe imaju jednaku korist od projekta i da li učestvuju u svim
8
Dodatni izvori
aktivnostima?
- Da li HIV pozitivne osobe imaju jednake mogućnosti da se zaposle u projektu i
napreduju u svom radu? Je li bio omogućen odgovarajući iznos sredstava potrebnih za
troškove lijekova? Da li je osiguran radni status i zagarantovana prava ovim osobama?
- Da li projekat sadrži aktivnosti koje bi mogle, direktno ili indirektno, povećati rizik od
zaraze HIV-om?
- Da li projekt ima takve aktivnosti koje mogu, direktno ili neindirektno, uticati na
društveni položaj HIV pozitivnih osoba?
- Da li je napravljena analiza projekta za HIV / AIDS?
- Jesu li su zadovoljeni teološki kriterijumi u radu sa oboljelima od HIV / AIDS-a?
Crkve ujedinjene protiv HIV i AIDS-a u istočnoj i južnoj Africi (CUAHA)
http://www.cuaha.info/drupal
Web stranice od ekumenske CUAHA mreže, koja djeluje na jedinstvo crkve
i stvaranje zajedničke opredijeljenosti za pristupanje problemu HIV / AIDS. Od
stranica možete pronaći: Hannu Happonen, Tomi Järvinen i Juha Virtanen Nadležnost Crkve za
HIV i AIDS - Ekumenski priručnik za definisanje
kompetentnosti za rad sa oboljelima od HIV / AIDS; Pogledajte,
http://www.cuaha.info/
Drupal / files / CUAHA_Towards% 20an%% 20and% 20HIV 20AIDS%
20Competent% 20Church.A4.pdf
Ocjena: Meta-analiza razvojne saradnje za HIV / AIDS.
Tuominen, M., Taylor M: & Costa D. Ministarstvo za vanjski razvoj i saradnju poslova
Finske Helsinki. Evaluacijski izvještaj 2009:4.
http://formin.finland.fi/public/default.aspx?contentId=183833&nodeId=15454 &
Contentlan = 1 & kultura = fi-FI
Izvještaj o evaluaciji HIV / AIDS-strategija i ključnih intervencija od strane 25
razvojnih organizacija koje rade u HIV / AIDS-areni.
Zajednički program Ujedinjenih nacija za HIV / AIDS (UNAIDS)
www.unaids.org
Web stranice podržavaju veliku količinu UN publikacija, HIV podataka, metodoloških
prikaza, blogove itd.
International AIDS Society
www.iasociety.org
Međunarodno AIDS udruženje . Web stranice vodećih svjetskih nezavisnih
udruženja i profesionalaca za HIV / AIDS. Web stranice predstavljaju nova
istraživanja, iskustva iz prakse za unaprijeđenje borbe protiv HIV / AIDS-a. Svi
materijali su prikazani u elektronskoj knjižari
Svjetska banka: HIV / AIDS-a
www.worldbank.org/aids/
Stranice svjetske banke sa sveobuhvatnim informacijama, činjenicama i brojkama o
globalnoj HIV / AIDS situaciji.
Viiv Healthcare je web stranica na HIV i AIDS-a
www.treathiv.com
Informacije o lijekovima za HIV i linkovima za nevladine organizacije. Web stranice
koje rade s osobama oboljelim od HIV / AIDS-a. Omogućava sredstva za oboljele
kojima je tek dijagnostikovan AIDS, osobe oboljele od HIV duži vremenski period i
njegovatelje.
9
6. OSOBE SA INVALIDITETOM
Ključne tačke
Zbog svojih posebnih potreba, postoji veliki rizik da
osobe s invaliditetom postanu marginalizovana
grupa u društvu. U mnogim mjestima invalidnost je
okružena širokim spektrom predrasuda. U mnogim
zemljama sistemi vjerovanja, tabui, i ekonomski
faktori značajno slabe status osoba sa invaliditetom.
Invaliditet se odnosi na dva glavna faktora. S jedne
strane, invalidnost znači fizičko i psihičko
ograničenje na nekoliko nivoa. S druge strane,
invalidnost može biti povezana sa društvenim
stavovima i drugim barijerama uzrokovanim
okolinom. Usprkos takvim ograničenjima, osobama
sa invaliditetom treba garantovati jednake
- Osobe s invaliditetom su veliki (oko 10%), a često i ''tihi'' dio populacije, i nemaju
predstavnike u zajednici. Ravnopravnost osoba sa invaliditetom znači podržati
njihov glas i povećati njihove mogućnosti da učestvuju u društvenim akcijama kao
ravnopravni građani.
- Da bi se postigli ciljevi blagostanja osoba sa invaliditetom, oni često trebaju
dodatnu podršku. D odatna podrška treba biti procjenjena i implementirana u
planiranje projekta i izradu proračuna.
- Konkretno, u projektima u kojima su zgrađene prostorije, potrebe osoba sa
invalIditetom moraju se uzeti u obzir i osigurati im dostupnost svih prostorija.
Primjer
U
Ključne tačke
mogućnosti za porodični život, pristup uslugama i
djelovanje u društvu. Oni imaju pravo da izraze
svoje potrebe i da budu neodvojivi dio društva. To
znači da nisu marginalizovani
kao grupa.
Priznavanje ljudskih prava osobama sa
invaliditetom ne garantuje im priliku da ravnopravno
učestvuju u društvenom životu. Prema tome,
zajednica mora organizovati aktivnosti zbog
prilagođavanja okoline, kako bi im se omogućilo
učestvovanje u svim društvnim aktivnostima. Osim
toga, potrebno je razmotriti da li bi ključni dokumenti
i pisani materijal u vezi sa projektom, trebao biti
dostupan na Brailleovom ili običnom pismu.
predgrađU Pingjiauna djeluje
program za mlade s programom
obuke i aktivnosti u slobodno
vrijeme. Početnim procjena programa
nisu obuhvaćene potrebe osoba sa
invaliditetom. Prije provođenja druge
faze odlučeno je da se inicijalna
procjena dopuni ciljevima osviještene
politike. Prema izvršenoj analizi, bilo je
očigledno da su izabrane aktivnosti u
kojima osobe sa invaliditetom ne mogu
učestvovati. U drugoj fazi, odlučeno je
da se izdvoje sredstva za izgradnju
pristupne rampe i za prilagođavanje
objekta osobama sa invaliditetom.
Takođe je utvrđeno da osoblje uključeno
u projekat i koje radi u Centru za mlade,
nema odgovarajuće znanje, te zato nisu
uzete u obzir potrebe osoba sa
invaliditetom, tokom nastave ili u
slobodno vrijeme. Jednogodišnji trening
za cijelo osoblje uvršten je u plan
projekta.Prilikom reklamiranja projekta
na televiziji, radiju i u novinama
napomenuto je da su sadržaji i aktivnosti
dostupni za osobe sa invaliditetom.
Predstavnici osoba sa invaliditetom su
zamoljeni da se pridruže odborima
planiranja projekta.
- Da li projekat vodi računa o politici Fide International u oblasti invalidnosti?
- Je li bilo rasprava o teškoćama u projektu u vezi sa invalidnošću i u kojoj je mjeri
to je ograničavajući faktor zbog (kulturnih) stavova ili faktora u okolini?
- Da li se razmišljalo o osobama sa invalidnošću pri planiranju i u fazi početne
procjene? Da li su njihove individualne posebne potrebe uzete u obzir?
- Da li su osobe sa invaliditetom imale priliku da sami odrede vlastite potrebe, a
samim tim, i njihov uticaj na sadržaj projektnih aktivnosti
10
Dodatni izvori
- Da li su osobe sa invaliditetom bile uključene u planiranje projekta?
- Jesu li posebne vještine i znanja osoba sa invaliditetom bila korištena kada su
praktična rješenja bila primjenjivana?
- Da li je, na primjer, potrebno izdvojiti sredstva u proračunu za Brailleovo ili obično
pismo, pribor ili snimljeni materijal za vizuelno hendikepirana lica?
- Je li projektnim aktivnostima planirano da se osobama sa invaliditeotm omogući da
imaju korist i učestvuju u projektu?
- Da li je potrebno angažovati tumača za osobe s gubitkom sluha?
- Jesu li zgrade i prostorije gdje se održavaju projektne aktivnostimi dostupni?
- Da li ključni članovi projekta imaju kontakte s organizacijama koje djeluju na tom
području?
- Jesu li su zadovoljeni teološki kriterijumi u radu sa osobama sa inavaliditetom
Fidina međunarodna politika o invalidnosti
Povezivanje sa Fidinom međunarodnom politikom o invalidnosti i stvaranje uslova za
njegov rad.
Karlstedt, C., Jarskog, H., Ingelstam, A. & Peck L. Švedska organizacije osoba
sa invaliditetom
Asocijacija za međunarodnu pomoći aktivnosti i saradnju sa osobama sa
invaliditetom (Shia)
Sida Procjena 06/58.
http://www2.sida.se/sida/jsp/sida.jsp?d=118&a=26716
Izvještaj o evaluaciji i provođenju programa razvojne saradnje.
Izvještaj ocjenjuje kako su aktivnosti koristile osobama s invaliditetom, i osvrće se na
napore i teškoće u vezi sa provođenjem određenih ciljeva
Finska međunarodna razvojna asocijacija osoba sa invaliditetom
http://www.fidida.fi/english/index.htm
11
7. Životna sredina
Ključne tačke
diskursu klimatskih promjena. Adaptacija na
klimatske promjene je stvarni izazov u zemljama
u razvoju. Dakle, da bi se postigli održivi rezultate,
aspekti o klimatskim promjenama treba da se
integrišu kao sastavni dio naše organizacione i
nacionalne razvojne politike i saradnje. Jedna od
mogućnosti je da ljudi počnu se prilagođavaju kako
bi se nosili sasvakodnevnim životnim aktivnostima u
novonastalim uslovima, ili bi mogli biti primorani da
se sele, zbog klimatskih zagrijavanja, poplava ili
drugih ekstremnih promjena. Iako, saradnja ljudi i
zajednica može pomoći prilagođavanju
posledicama klimatskih promena sa ciljem da se
pomogne ljudima da razviju nove načine
prilagođavanja izmjenjenim situacijama, unutar
projekta treba razmotriti na koji način bi lokalna
znanja i sposobnosti bili ojačani.
- Integracija zaštite životne sredine je ključni element održivog razvoja.
- (Mogući) pozitivni i negativni uticaji projektnih aktivnosti na životnu sredinu i na
ljudsko zdravlje treba da budu uzeti u obzir već u planiranju projekta.
- Iako mapiranje uticaja životne sredine može biti izazov, dobro je imati na umu da,
čak i male i relativno jednostavne akcije, proizvode pozitivne uticaje na životnu
sredinu.
- Da bi se postigli ciljevi razvoja, moramo integrisati pitanja klimatskih promjena
kao dio aktivnosti naše razvojne politike i saradnje.
Primjer
Pitanja zaštite životne sredine postala su jedno od
ključnih pitanja svjetske politike. Rast stanovništva,
urbanizacija, klimatske promjene,
iscrpljivanje
neobnovljivih prirodnih resursa su faktori sredine,
koji, ako se ne drže pod kontrolom, mogu da budu
ugrožene u globalnim razmerama. Ipak, može biti
teško da se shvati određeni uticaj jednog projekta na
životnu sredinu, posebno zato što bi poslijedice
mogle da se sagledaju nekoliko godina kasnije.
Uticaj na životnu sredinu se može posmatrati kao
stvar, koja je ''izvan'' projekta i koji zahtijeva dosta
truda i velike investicije. Međutim, čak i ako je životna
sredina često dio širih političkih rasprava i procesa,
pitanju zaštite životne sredine može se prići se sa
relativno malim praktičnim aktivnostima. Za
podizanje svesti o zaštiti
životne sredine,
preporučljivo je razmišljati sa drugim akterima
projekta kako bi svako mogao podići sopstveni život i
zdrave navike na viši nivo. Klimatske promjene
povećavaju nejednakosti u svijetu, i to je signal za
razmatranje razvojnih ciljeva za pokušaj borbe
protiv siromaštva. Adaptacija na klimatske promjene
i smanjenje štetnih uticaja su centralne teme u
ozje meso i proizvodi od kože su
jedan od glavnih izvora za
izdržavanje u selu Nduguve.
Proizvodi se prodaju na tržištu u blizini
grada Mbaia. Broj stanovništva u tom
području se brzo povećao i Fida
International, zajedno sa svojim lokalnim
partnerom, je realizovala program za
povećanje ekonomskog razvoja u regionu.
Program se fokusirao na preradu i prodaju
drveta, tako da, kako je u programu
povećavao broj učesnika, dolazilo je do
eskalacije krčenja šuma u oblasti. Od
početka projekta , posječeno je šest puta
više stabala u odnosu na tri godine prije
toga. Pored toga šuma se već sjekla za
K
12
ogrev. To je dovelo do brzog isušivanja
pašnjaka u toj oblasti i ubrzane erozije.
Iako su se poreski prihodi povećali u
Nduguvenu i prosečne godišnje zarade po
porodici su skoro udvostručene, prihodi od
uzgoja koza su se prepolovili.
Jedan seljak, brat inženjera šumarstva
koji je radio u projektu, obratio je
posebnu pažnju na ovaj problem.
Osoblje koje je radilo na projektu
organizovalo je
stručni sastanak za
razgovor o situaciji. Šumarski savjetnik
predložio poglavici sela da posade kiitsiistabla u toj oblasti. Drvo kiitsii veoma brzo
raste, zadovoljava potrebe drvne
industrije, a može se koristiti i kao drvo za
Dodatni izvori
Ključne tačke
ogrev. Prije početka sadnje bili su saslušani
prijedlozi predstavnika uzgajivača koza.
Oni su rekli da su primjetili da koze koje
pasu u blizini kiitsii-šume jedu manje i rastu
sporije od koza koje su pasle na drugim
mjestima. Pitanje je bilo pažljivije
razmotreno i utvrđeno je da kiitsii-drvo
nepovoljno utiče na organe za varenje kod
koza. Nakon tog saznanja, odlučeno je da
se pronađu druge oblasti za sađenje kiitsiišume, gde koze ne pasu. Tako može biti
obezbijeđena proizvodnja drveta i, na
najbrži mogući način ispriječen problem
sječe šume i erozije.
Kasnije, uz pomoć stručnjaka, pronađena je
odgovarajuća vrsta drvet , koje bez
poslijedica može da bude zasađeno u blizini
pašnjaka.
- Da li je bio zabilježen mogući uticaj projekta na životnu sredinu u fazi početne procijene i
planiranja?
- Može li projekat na bilo koji način, kratkoročno ili dugoročno, uticati na životnu sredinu(Na
primjer, način prerade otpada, vrste materijala, korištenje prirodnih resursa, upotreba papira,
potrošnja energije, itd)?
- Da li je projektom omogućeno podržavanje i ojačavanje
lokalnih kapaciteta,
prilagođavanje i ublažavanje poslijedica promjena ili prirodnih katastrofa u životnoj sredini ?
- Koliko je ugrožena oblast životne sredine u kojoj se sprovodi projekat? Da li postoji
vrijedna (rijetka) flora u regionu, zaštićene vode ili zemljišta osjetljiva na zagađenja ?
- Da li projekat na bilo koji način utiče na pojavu poplava, suše, šumskih požara,
zemljotresa, cunamija, geoloških nesreća (npr. klizišta) ili ekstremnih vremenskih uslova?
- Kako projekat može da spriječi prirodne katastrofe i utiče na smanjenje rizika?
- Može li projekat imati pozitivan uticaj na lokalne stavove o zaštiti životne sredine, na
primjer, podizanjem ekološke svijesti,vođenjem računa o prirodi, zaštitom vodotoka,
reciklažom, etičkim načinima trošenja (biranje proizvoda koja nisu štetna za okolinu)
- Jesu li su zadovoljeni teološki kriterijumi u vezi sa pitanjima zaštite životne sredine?
Sredstva za život i klimatske promene: Smanjenje rizika od Kombinovanih prirodnih
katastrofa, Prirodni resursi i klimatske promjene i adaptacija u cilju smanjenja
ugroženosti.Hammill, En (2006).
http://vvv.onlinevomeninpolitics.org/Livelihoods% 20and% 20Climate% 20 Change.pdf
Dokument, koji predstavlja perspektivu ''odozdo'', kada se govori klimatskim
promjenama.
Ima za cilj smanjenje siromaštva tokom perioda prilagođavanja. U radu se uvodi novi
način za jačanje uloge upravljanja ekosistemom i promjenu aktivnosti radi smanjenja
klimatskih opasnosti u ugroženim zajednicama
Finsko udruženje za zaštitu prirode Vebpag
http://www.sll.fi/luontojaymparisto/energiajailmastonmuutos/ilmastonmuutos-jakehitys/ilmasto-oikeudenmukaisuuskiertue/other-materials
Članci o klimatskim promjenama i razvoju.
Integrisanje provjere klime u aktivnosti razvojne saradnje
http://www.sll.fi/luontojaymparisto/energiajailmastonmuutos/ilmastonmuutos-jakehitys/guide-integrating-climate-proofing
Vodič o procesima i mjerama koje imaju za cilj da promovišu prijateljske klimatske
razvojne strategije. Vodič takođe predlaže načine da se razvojna dostignuća zaštite od
ovih negativnih efekata klimatskih promena.
Globalna Vesti o klimatskim akcije
vvv.naturvardsverket.se / GNCA
Web stranice, gdje Globalne Vijesti o klimatskim akcijama, objavljuju mjesečni bilten o
svjetskim dešavanjima sa ciljem olakšavanja čitaocu da prati međunarodne pregovore o
klimatskim promjenama.
13
8. KULTURA
Ključne tačke
Većina Fidinih međunarodnih projekata su pokretani
i sprovođeni
u multikulturalnom okruženju.
Pretpostavka je da je jedan od zadataka kulture da
se zajedničke kulturne norme prenose na slijedeću
generaciju, te je moguće da se na taj način predvidi
ljudsko ponašanje i načini na koje ljudi interpretiraju
svijet oko njih. Dakle, kultura je kombinovanje
pojedinaca koji deluju u zajednici ili organizaciji.
Kultura daje kontinuitet zajednicama i društvima. S
druge strane, ni jedna kultura nije stabilna i
nepromjenjiva. U radu na projektu, važno je
prepoznati one lokalne kulturne faktore koji se mogu
posmatrati kao vrijedne same po sebi, pa time i
osnaživanje ovih faktora postaje suštinski važno. Da
bi omogućili saradnju i mogući ljudski napredak, od
ključnog je značaja da prepoznamo i proučimo one
kulturne uticaje koji su štetni kako bismo ih analizirali
iz perspektive ljudskog dostojanstva i dobrobiti. Ipak,
određeni faktori, kao što su kulturni stavovi, tabui,
vrijednosti i sistemi vjerovanja, predstavljaju izazov
između različitih kulturnih struktura.
Kultura se može klasifikovati kao fenomen, jer je
- U radu na projektu, važno je u oblasti kulture delovati oprezno, obratiti pažnju na
kulturne faktore vrijedne čuvanja i podsticanja i, sa druge strane,one koji vrijeđaju
dostojanstvo naroda ili su čak štetni za zdravlje.
- Svrha Fidinog rada je osnaživanje lokalnih kultura i kulturnih identiteta.
- Dobro imati na umu da je rijetkost naći lokalnu zajednicu ili grupu koja je potpuno
homogena. U većini (lokalnih) društvenih grupa različite kulture (muškarci, žene,
različite društvene klase, itd) mogu biti radikalno drugačije jedne od drugih. Zbog
toga je u radu na projektu od ključnog značaja prepoznavanje različitih kulturnih
programa koje pozitivno djeluju na živote korisnika.
F
Primjer
široka i prožima sve oblasti i aspekte ljudskog
života. Umjetnost i kulturne institucije su dio ove
pojave. Jedan od centralnih Fidinih ciljeva, kada je u
pitanju osviještena politika, je osnaživanje lokalnih
kulturnih identiteta kroz promovisanje tradicionalne
umjetničke forme. Fida želi da sa svojim lokalnim
partnerima radi na jačanju lokalnog kulturnog
naslijeđa i da u punom spektru oživi umjetničke
forme koje nestaju.
Jedan od najznacajnijih dijelova kulture je jezik.
Jezik i kultura su usko povezani i prožimaju se.
Karakteristike pojedinih kultura se izražavaju kroz
jezik. Jezik – njegova specifičnost , a često i
njegova struktura - odražava svaku svjetsku
kulturu. Dakle, ništa ne može da se prevede na
drugi jezik, a da se ne izgubi na značenju. Jezik je
sredstvo kroz koje se prastara kulturna saznanja
vijekovima je čuvaju i prenose na generacije koje
dolaze. Jezik je, takođe, bitan dio identiteta svakog
pojedinca.
ida International je sprovela
projekat dovođenja vode u selo
od 2 500 stanovnika, u okrugu
Abdulalahbad. Prije nego što je projekat
počeo, prosječna udaljenost vode za
piće i za korišćenje u domaćinstvima je
bila 8,5 km. U preliminarnom planu
projekta, predloženo je da će izvori biti
postavljen na takav način da će svakih
deset domaćinstva imati vlastiti vodeni
čvor. To bi značilo da
prosječna
udaljenost svježe vode ne bi bila veća
od 250 metara.
Prije početka projekta urađen je
osnovni nacrt. Zbog tradicije, samo su
14
muškarci učestvovali u svim
procijenama, iako su žene i djeca
donosili vodu. Svi su mislili da je
predloženi plan za postavljanje vodenih
čvorova bio dobar. Međutim, planeri
projekta odlučili su tajno da ispitaju
stavove i mišljenja žena o predloženom
projektu i postavljanju vodenih čvorova.
Žene su prijedlog jednoglasno odbile.
Analizom njihovih odgovora došlo se do
saznanja da je odlazak po vodu za njih
bila jedinstvena
prilika da imaju
socijalne kontakte izvan porodice i da
porazgovaraju sa drugim ženama u
selu. Dugo pješačenje po vodu je
Dodatni izvori
Ključne tačke
omogućilo je ženama da razgovaraju o
roditeljstvu, pospremanju, životnim
problemima, itd. U saradnji sa ženama,
odlučeno je da se vodeni čvorovi postave
na udaljenosti oko 1,5 km od
domaćinstava. Ovo je pomoglo ženama
u obavljanju njihovih svakodnevnih,
napornih obaveza , ali i svakodnevno
održavanje društvenih kontakata je
zadržano. Pored toga, uz saglasnost
muškaraca, u komšiluku je jednom
nedjeljno organizovana diskusija
na
temu ,,Bolja porodica'', gdje su žene i
djevojke mogle
da podijele svoje
stavove, nauče da čitaju i pišu i usvoje
znanja o zdravom životu.
- Obratiti pažnju na kulturne karakteristike, koje mogu spriječiti realizaciju projekta u
planiranom roku i to razmotriti u početnoj fazi procjene?
- Da li su identifikovani pozitivni faktori lokalne kulture koji bi mogli doprinjeti ciljevima
projekta? Na koji način mogu biti iskorišteni u projektu?
- Da li korisnici i lokalni partneri imaju priliku da razgovaraju o projekatu i implementaciji
sadržaja iz njihove kulturne perspektive?
- Da li se razgovaralo sa korisnicima i osobljem projekta o obimu i granicama do kojih može
da se ide, da se projekat ne bi neplanirano prekinuo?
- Da li je bilo moguće da se u saradnji sa lokalnim stanovništvom napravi lista o osjetljivim
kulturološkim pitanjima?
- Da li je sistem upravljanja projektom analiziran iz kulturne perspektive i da li su
identifikovani oni kulturni faktori, koji mogu oslabiti operativne snage ?
- Ko je definisao sistem upravljanja i na osnovu kojih saznanja?
- Da li se otvoreno razgovaralo o kulturnim karakteristikama koje mogu uticati na
partnerstvo između Fide i lokalne organizacije,?
- Da li je bilo riječi o kulturnim faktorima, koji utiču na planiranje projekta,
praćenje, izveštavanje i radnu etiku između osoblja?
- Da li su regionalni jezici uzeti u obzir?
- Kako su lokalni jezici obuhvaćeni projektom ? Da li je moguće prevesti materijale i na
jezike manjinskih naroda koji tu žive? Koji jezik se koji se koristi na treninzima - strani ili jezik
učesnika?
- Da li su razmotreni kulturni aspekti očuvanja životne sredine?
Kultura i razvoj: Strategija i smjernice. Ministarstvo inostranih poslova, Danida.
http://vvv.um.dk/Publikationer/Danida/English/DanishDevelopmentCooperation/
CultureAndDevelopment / hele.pdf
U radu se navodi kako razvojni procesi nisu u vezi samo sa ekonomskim
i socijalnim faktorima, mada su oni u osnova za odgovor na pitanje o ljudskom razvoju,
istorijskim vrijednostima, samo-razumjevanju i procesu društvenih interakcija.
Kultura i razvoj: Nova paradigma. Losito, C. (2000).
http://vvv.communitiarts.net/readingroom/archivefiles/2000/10/culture_and_dev.php
Članak predstavlja , uglavnom sa stanovišta muškaraca , ideju o novoj
paradigmi, gdje su kultura i razvoj međusobno čvrsto povezani.
Da li zaista postoji veza između kulture i razvoa ', Mbakogu I.A. (2004). u
antropolog, 6 (1): 37-43.
http://vvv.krepublishers.com/02-Journals/T-Anth/Anth-06-0-000-000-2004Veb/Anth-06-1-001-090-2004-Abst-PDF/Anth-06-1-037-043-2004-Mbakogu /
Anth-06-1-037-043-2004-Mbakogu.pdf
Dokument koji predstavlja kritičko razmatranje razvojnih kulturnih odnosa.
Autor se zalaže za dublju vezu između kulture i razvoja, jer bi, po njemu, bilo nerazumno
misliti da će bilo koji razvojni zadatak biti uspješno riješen ukoliko nije ukorijenjen u kulturi
naroda.
15
9. IZGRADNJA MIRA
Ključne tačke
Većina najsiromašnijih zemalja svijeta još uvijek trpe ili
se oporavljaju od velikih sukoba. Sukobi i siromaštvo su
tijesno povezani. Konflikti su jedan od najvećih prijetnji
za održivi razvoj i zato je na značaju dobila izgradnja
mira kao uslov za sprovođenje tog cilja. Izgradnja mira
kao koncept se bavi uzrocima sukoba i usklađuje
odnose između sukobljenih strana. Izgradnja mira
podrazumijeva proaktivnost i pronalazi uzroke sukoba,
kako bi se gradili temelji za uspostavljanje mira,
poštovanje ljudskih prava i bezbijednosti. Konflikti su
sastavni dio svih društava, ali od ključnog značaja su
načini na koji se prenose.
Integrisanje koncepta izgradnje mira u projektima
pomaže da se identifikuju uzroci konflikta i unaprijede
postojeći elemenati u projektu koji se bave sukobima.
Često se govori o kulturološkoj strukturi nasilja, kao što
je diskriminacija, koja se javlja prije izbijanje konflikta. Mi
često radimo na uzrocima sukoba, a ne vidimo
- Integraciji izgradnje mira kroz projekat pomaže identifikacija uzroka sukoba, kao i
ukazivanje i naglašavanje temeljnih kulturoloških aspekata i struktura nasilja i
diskriminacije.
- Kada se izgradnja mira uzima kao inicijalni dio upravljanja projektnim ciklusom, to
pomaže da se identifikuju već postojeći elementi u projektu koji se odnose na
sukobe na tom području.
- Projekat može imati pozitivne ili negativne efekte na mir i konflikte
Primjer
N
Ključne tačke
povezanost sa ciljevima projekta koje se indirektno
odnose na izgradnju mira. Važno je istovremeno da se
prepozna uticaj koji projekat ima na bezbednost ili sam
sukob kroz, npr.analize konflikta ili pristupe i metode
koji ne nanose štetu.
Kao osnovni činilac, Fida sa svojim lokalnim
partnerima, može da podrži kulturu mira u projektnom
području i uspostavi razumijevanje između sukobljenih
strana, posebno u smanjenju tenzija između različitih
religija. Izgradnja mira povezana je sa pronalaženjem
načina koji mogu pomoći da se podrže partneri u
projektu, i da se pomogne lokalnom stanovništvu da
pronađu najbolji način prevazilaženja problema i
prepoznaju lokalne kapaciteta za uspostavljanje mira i
sprečavanje sukoba.
ë Bangdalesh Fida, së bashku
me partnerin e saj të parë lokal
AoG Bangladesh, ndërtoi 25
shtëpi për një komunitet lokal që qe
prekur rëndë nga një ciklon. Përfituesit e
parë të kësaj ndërhyrje qenë familje të
cilat u takonin grupeve më të prekura të
shoqërisë. Këto familje u përzgjodhën
mbi bazën e kapaciteteve të tyre vetjake
për t'u përballur me vështirësitë që
erdhën nga kjo katastrofë. Ky projekt
pagoi edhe për shpimin e një pusi për të
gjithë komunitetin. Grupet minoritare që
jetonin në atë zonë ngelën të kënaqur
kur panë që përfituesit u zgjodhën jo mbi
bazën e fesë apo etnisë, sepse të gjitha
minoritetet u trajtuan si të barabarta me
pjesën tjetër maxhoritare të popullsisë
por në bazë të gradës së ekspozimit ndaj
katastrofës. Në këtë rast u mbajtën
takime me përfaqësues të grupeve
ndryshme pavarësisht nga përkatësia e
tyre etnike apo fetare dhe ndihma e
dhënë për ndërtimin e shtëpive për
familjet më të varfra i bashkoi më shumë
grupet me njëra-tjetrën dhe uli tensionet
dhe paragjykimet mes tyre.
- Da li je koncept izgradnje mira obuhvaćen projektom?
- Da li odabrani pristup uzima u obzir lokalnie partnere i zajednice, i da li im pristup
pomaže da razvijaju i stvaraju vlastite inicijative za izgradnju mira?
- Je li je projektom definisana analiza sukoba ?
- Da li su uzete u obzir i lokalne metode za izgradnju mira?
- Da li je pristup lokalnih partnera bio ispoštovan u dizajniranju projekta?
-Da li su određene uloge ostalih sudionika i prodiskutovane mogućnosti za
zajedničko djelovanje?
16
- Da li se razgovaralo o mogućim negativnim uticajima na projekat?
-Da li je planirani pristup iskren, fer i dostojanstven kada je u pitanju privatno
vlasništvo? Da li se poštuju različitosti i spriječava nasilje?
- Da li su razmatrani odnosi i uticaji između planiranog projekta i sukoba?
-Da li su analizirani resursi i stručnost osoblja, lokalnih partnera i lokalnog
stanovništva u odnosu na izgradnju mira?
-Da li projekat može imati širi uticaj? Da li projekat ima mogućnosti da utiče na
lica koja su na vlasti?
- Da li su zadovoljeni teološki kriterijumi po pitanju izgradnje mira
Dodatni izvori
Nemojte nanositi štetu
(okvir za analizu uticaja pomoći tokom
konflikata)
http://vvv.cdainc.com/dnh/docs/DoNoHarmHandbook.pdf
Priručnik koji pomaže čitaocu da se snađe u složenim konfliktnim sredinama
u kojima radimo. Knjiga nam takođe pomaže da vidimo kakav je uticaj odluka
na odnose u grupama. To nas vodi da mislimo i radimo drugačije kako bi
efekti bili bolji.
Projektovanje za rezultate: Integrisani monitoring i evaluacija u
programima transformacije sukoba
http://vvv.sfcg.org/programmes/ilr/ilt_manualpage.html
Za korisnike koji se posebno fokusiraju na program za dizajn i razvoj sa
glavnim sekcijama za evaluaciju i monitoring procesa. Priručnik je kreiran za
izgradnju mira i transformacije konflikta, ali je veoma koristan i za druge
programe i aktivnosti, uključujući razvoj i rad, humanitarnu pomoć, pol,
ljudska prava, razvoj obrazovanja, itd.
Reflektivna izgradnja mira: planiranje, praćenje i sticanje vještina
http://crsprogramkualiti.org/pubs/peacebuilding/reflective_peacebldg.pdf
Priručnik kreiran od strane jednog od vodećih pionira u izgradnji mira, kako bi
pomogao praktičarima u njihovom radu.
Konfliktna osjetljivost.org
http://vvv.conflictsensitiviti.org
Razvijene Web stranice o konfliktnoj osetljivosti sa korisnom elektronskom
bibliotekom u kojoj se mogu pronaći materijali o osetljivom planiranju
sukoba, mira i procene uticaja sukoba, kao i veoma korisne sekcije za
analizu konflikta, te projektovanje i planiranje.
Odeljenje za istraživanja mira i konflikata (Upsala Universitet)
http://vvv.pcr.uu.se/
Veoma cijenjena Veb stranica Upsala univerziteta Odeljenje za mir i
istraživanje konflikata. Na stranicama se može naći, između ostalog, velika
kolekcija publikacija od strane raznih institucija na tu temu.
Suočavanje sa ratom: Kritičke lekcije za praksu mira
http://vvv.cdainc.com/publications/rpp/confrontingvar/ConfrontingVar.pdf
Ključni članci koji se oslanjaju na praktična iskustva u izgradnji mira I pouke
izvučene iz sukoba širom sveta. Praktičan pristup i jednostavno za čitanje.
Mirovna akcija za obuku i istraživanje instituta u Rumuniji (PATRIR)
vvv.patrir.ro
PATRIR sajt vrijedi posjetiti! Tu možete pronaći relevantne vodiče,
publikacije I informacije. Npr Brzi referentni vodič je preporučljiv za čitanje.
17
Kako projekat uzima u obzir
lokalnu kulturu tokom procesa
planiranja?
Na koji način će projekat
promovisati lokalnu kulturu i
ukloniti moguće štetne uticaje?
Kako se projekat uklapa u
lokalnu sredinu i jača kulturni
identitet?
Da li se u okviru projekta
posebni sektori bave kulturnim
pitanjima?
Kako su polni aspekti uključeni
u proces planiranja?
Da li su identifikovane i
razmotrene različite potrebe,
prioriteti, interesovanja, uloge,
odgovornosti, sposobnosti,
resursi, šanse i snage žena,
muškaraca, djevojčica i dječka?
Kako će pitanje ravnopravnosti
polova biti promovisano u
projektu?
Da li su uticaji na okolinu
razmotreni?
Da li će projekat zaštititi
i / ili unaprijediti okolinu i
prirodne resurse?
Da li će to poboljšati
kapacitete siromašnih da
bi mogli upravljati
okolinom?
ŽIVOTNA SREDINA
Kako će ovaj projekat
uticati na postojeću ili
potencijalnu dinamiku
konflikata (npr. Između
zajednica, regija, nacija)?
Da li će projekat dovesti do
smanjenja nejednakosti?
Da li će projekat pomoći
da se utiče na uzroke uticaje
sukoba?
SPRIJEČAVANJE
SUKOBA I IZGRADNJA
MIRA
Da li bi HIV / AIDS
m o g a o i m a t i
potencijalni uticaj na
projekat?
Ako bi mogao, kako?
Jesu li aktivnosti u vezi
sa HIV / AIDS
integrisane u projekat?
Da li ovaj projekat imaj
posebne sektore koji se
bave pitanjima HIV
/AIDS-a?
HIV / AIDS
3.Kako će siromašni I ugroženi biti obuhvaćeni ciljevima projekta?
4.Koji su rizici sa siromašne I ugrožene?
Ako nemate dovoljno informacija o jednom ili više tpitanja, onda su poželjni naredni koraci za
razmatranje:
- Procijeniti koje su još informacije potrebne itražiti ih.
- Tražiti sekundarne podatke ili postojeće analize ovih pitanja .
- Imati u vidu detaljnu analizu problema i tražiti riješenje na drugi način.
- Provjeriti da li je problem obuhvaćen nekom drugom analizom.
- Ako je potrebno, tražiti pomoć od Fidinih savjetnika ili angažovati kompetentnog stručnjaka
KULTURA
RAVNOPRAVNOST POLOVA
1.Ko su siromašni?
2.Zašto su siromašni I ugroženi?
Kako je Fidina politika o
invalidnosti uzeta u
obzir?
Koji su praktični
pristupi koji se mogu
sprovesti u projektu?
Da li ovaj projekat ima
posebne sektore koji se
bave pitanjima
invalidnosti?
OSOBE SA
INVALIDITETOM
Smanjenje stope siromaštva je Fidin a ključni cilj u razvojnom procesu, i usaglašavanje slijedećih pitanja treba uzeti u obzir u svim projektima i aktivnostima. Druga pitanja
trebaju biti razmotrena po potrebi, jer ona utiču na značaj projektnih aktivnosti. Da li ovaj projekat ili aktivnost unutar projketa ukazuje kako će se postići smanjenje stope
siromaštva i da li se bavi slijedećim pitanjima:
Ukorijenjenost i obim siromaštva?
Uticaj na životnu sredinu?
Različit uticaj na žene, muškarce, djevojčice i dječake?
Rizici koji dovode do konflikta?
Potencijalni utIcaj HIV / AIDS-a?
Ako nemate adekvatne odgovore – razmotrite slijedeće:
Anex 1
Vodič za osviještenu politiku i druge multidisciplinarne oblasti u Fidinom program
HIV/AIDS
Predmet
HIV-pozitivne osobe i osobe
oboljele od AIDS-a koje su
bili uključene u projekat .
Jesu li HIV pozitivne osobe i osobe
oboljele od AIDS-a obuhvaćene
planiranjem i fazom početne
procijene? Jesu li oni
učestvovali u dizajniranju projekta?
Projektni odbor, predstavnik
osoba oboljelih od AIDS-a i
četiri korisnika .
Projektni odbor, predstavnik
osoba oboljelih od AIDS-a i
četiri korisnika .
Da li projekat ima takve aktivnosti
koje mogu, direktno ili indirektno ,
uticati na društveni položaj HIV
pozitivnih osoba odnosno osoba
oboljelih od AIDS-a?
Da li je napravljna HIV / AIDS-analiza
projekta?
Projektni odbor, predstavnik
osoba oboljelih od AIDS-a i
četiri korisnika .
Projektni odbor i zaposleni
ombudsmen iz partnerske
organizacije.
Da li projekat sadrži aktivnosti koje bi
mogle direktno ili indirektno
povećati rizik od infekcije HIV-om?
Da li HIV pozitivne osobe imaju
mogućnosti da se zaposle u
projektu? Da li su planirana sredstva
za troškove liječenja? Da li je
osiguran radni status osoba koje žive
s AIDS-om?
Projekat još nije počeo. Nivo
znanja osoblja biće provjeren
na početku projekta.
Projektni odbor, predstavnik
osoba oboljelih od AIDS-a i
četiri korisnika .
Da li projekat ima značajan uticaj na
život HIVpozitivnih osoba ili ljudi
oboljelih od AIDS-a?
Da li osoblje koje radi na projektu
zna dovoljno o HIV / AIDS-u? Da li se
otvoreno govori o predrasudama i
stavovima o AIDS-u?
Učesnici u
diskusiji
Ključni aspekti
Analiza matrice nije
kompatibilna za projekat o
AIDS-u
Na marketingu projekta treba
da se radi pažljivo. U toku
pripreme ugovora o radu i
odabira osoblja, posebne
potrebe HIV pozitivnih osoba
treba uzeti u obzir
Nije potrebno donositi
dodatne mjere
U zapošljavanju i pripremi
ugovora o radu uzete su u
obzir HIV-pozitivne osobe i
osobe oboljele od AIDS-a.
Kontinuirana obuka osoblja
mora biti navedena u
planiranju projekta.
Doprinos HIV-pozitivnih
osoba i osoba oboljelih od
AIDS-a je značajan za
planiranje projekta.
Projekat je označen kao
projekat o AIDS-u. To bi moglo
marginalizovati korisnike i
podići barijere za korištenje
usluga projekta.
Ključne Zapažanja
/ Rezultati
Matrica priložena u nastavku može se koristiti kao sredstvo uprocesu sprovođenja osviještene
politike. Kao primjer su korištena pitanja za razmatranje iz 5. dijela (HIV / AIDS). Navedena matrica
može se lako primijeniti na i druge tematske oblasti. Indikativna je i može se mijenjati da se prilagodi
kontekstu određenog projekta.
Nakon prve faze seminara, sa
Fidinim savjetnikom, biće
zadržana za osoblje
Uključeni u gore navedene
mjere.
Naći uporište u zakonu,
rezervisati budžetom i
planom projekta potrebne
resurse.
Pitanja koja se tiču edukacije
treba da budu obuhvaćena
budžetom I aktivnostima
projekta.
HIV-pozitivnie osobe i osobe
oboljele od AIDS-a treba da
budu uključene u praćenje i
evaluaciju procesa.
Preimenovanje projekta.
Uključivanje novih usluga,
koje nisu navedene, a
značajne su za HIV pozitivne
osobe i oboljele od AIDS-a.
Rezultati potrebnih
mjerenja
Hoće li biti obuhvaćen
rasporedom i budžetom na
početku druge faze projekta.
Odbor za planiranje projekta
počinje odmah raditi na tom
pitanju.
Navesti i planirati dovoljno
treninga na godišnjem nivou.
Biće naznačeni u projektu.
Sastanci o proteklim
aktivnostima održavaće se svaka
četiri mjeseca.
Uzeti u obzir već prilikom
dizajniranja projekta. Potreban
je dio gdje će korisnici na
formularima ili upitnicima
iznijeti svoje mišljenje.
Raspoređivanje mjera
Druge
bilješke
Anex 2:

Download Report