TISKANICA - poštarina plaćena u HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb HRVATSKI UMIROVLJENIČKI list ZAGREB, CIJENA 7,00 KN GODI©TE: LXVII BROJ 5/2013. SVIBANJ 2013. ODLIKOVAN ODLUKOM PREDSJEDNIKA REPUBLIKE 30. SVIBNJA 2007. POVELJOM REPUBLIKE HRVATSKE UTEMELJEN 1946. LOKALNI IZBORI - LAKMUS PAPIR NAŠE STVARNOSTI **** VARIJABILNA FORMULA USKLAĐIVANJA MIROVINA MOŽE BITI I TRAJNA *** NAGRADE ZA IZVRSNOST NOVA POVLAŠTENA MIROVINA 1 3 5 2 4 6 Dragi moji, ne propustite i ovaj mjesec najljepše izlete s najboljim zabavama u Hrvatskoj koje sam odabrala za vas! Predstavljam Vam najnovije i najzabavnije programe ovog proljeća: Pripremite se za dugo, toplo ljeto u: • Memorijalni centar Nikole Tesle • Toplicama Sv. Martin •Vina Međimurja •Hrvace i Peruča • Dioklecijanov Split • Daruvarskim toplicama •Termama Tuhelj • Top Termama Topusko • NP Brijuni Oproštaj zimi vjesnici nose, Zadasi hladni hladnoću sad gube, Oblače cvjetove sve grane bose, Sunce i zemlja pred svima se ljube. Rezevirajte i Vi za Vašu udrugu dan! Organizirajte si busić, a sve drugo je naša slatka briga! Očekujemo Vaš poziv na broj: 051 323 437 Dobra zabava gdje god pošli! Vaša Anja Tvrtka Pavletić d.o.o. nastupa kao posrednik u uslugama putovanja i kao sponzor. Pavletić d.o.o. Kukuljanovo 182/2 51227 Kukuljanovo STR. 2 i 3 Komentar ovog broja LOKALNI IZBORI - LAKMUS PAPIR NAŠE STVARNOSTI STR. 4 Osvrt VARIJABILNA FORMULA USKLAĐIVANJA MIROVINA MOŽE BITI I TRAJNA STR. 5 Iz Hrvatskog sabora NAGRADA ZA IZVRSNOST NOVA POVLAŠTENA MIROVINA STR. 6 - 8 Izvršni odbor Matice USVOJEN PROGRAM AKTIVNOSTI ZA OVU GODINU STR. 19 i 20 Mirovinski vodič HZMO STR. 21 i 24 HZZO - VODIČ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA STR. 29 - 32 POPUSTI ZA članove matice u prometnim organizacijama FOTOGRAFIJE NA NASLOVNICI: 1. Zajednički snimak članova Podružnice Sveti Martin na Muri 2. Skupština Udruge u Svetoj Nedelji 3. Dobitnici priznanja u Bedekovčini 4. Otvaranje novih prostorija udruge u Supetru 5. Izvršni odbor Saveza u Koprivnici 6. Zbor Matice umirovljenika grada Jastrebarskog na regionalnoj smotri KOMENTAR OVOG BROJA U OVOM BROJU: Neravnoteža demografije i ekonomskih potreba Lokalni izbori – lakmus papir naše stvarnosti Lokalni izbori su i važno mjesto potvrde ukupnoga ponašanja umirovljeničkih udruga i stranaka. Nikad ne treba zaboraviti da nas je više od 1,2 milijuna što znači da umirovljenici čine gotovo trećinu ukupnog biračkog tijela u Hrvatskoj. To znači da svojim opredjeljenjem možemo snažno utjecati na svaku odluku. Kad povučemo nužnu paralelu broja stanovnika i zaposlenosti dolazimo, zapravo, do poraznih podataka: demografski potencijali sve su veći ograničavajući čimbenik daljnjeg privrednog razvoja. Od početka 1991. do kraja 2012. u Hrvatskoj je umrlo više od 220.000 osoba više nego što ih se rodilo, što znači da je Hrvatska „izgubila“ tri grada veličine Karlovca ili Zadra. Posljednjih nekoliko godina broj živorođene djece u Hrvatskoj stabilizirao se, naime, na razini od oko 43.500; prosječan broj umrlih u prosjeku premašuje brojku od 52.000 stanovnika. Stručnjaci predviđaju da će Hrvatska 2050. imati još samo 3,5 milijuna stanovnika. zvoditi, a da je naša „svjetla budućnost“ samo u razvoju usluga. Danak toj glupoj tezi obilato plaćamo. Razlog ozbiljnom raskoraku između ponude i potražnje radne snage leži u činjenici da su dugoročniji razvoj privrede i smjerovi njenih kretanja u nas totalne nepoznanice. Jedno je ipak jasno: nema ozbiljnog novog zapošljavanja bez nove proizvodnje. Jedino ona može apsorbirati dio sada raspoložive i buduće nove radne snage. Jasno, ta neravnoteža pokazuje da su u tim uvjetima znatno teži, složeniji i urgentniji problemi sve izrazitije oskudice radno sposobnog stanovništva, adekvatno kvalificirane radne snage i razumnog ukupnoga privrednog razvoja. Piπe: Ante GavranoviÊ Istodobno, ukupno stanovništvo u prosjeku stari. Prema međunarodnoj klasifikaciji starim se stanovništvom smatra ono kod kojeg je udio osoba starijih od 65 godina veći od 7 posto. Prema posljednjem popisu, u Hrvatskoj taj je udio na razini od 17,2 posto. Godinama se upozorava na neravnotežu u demografskom pogledu i nepovoljnom utjecaju na ekonomska kretanja, ali se ni u tragovima ne naziru elementi drukčije pronatalitetne politike. Pritom se zaboravlja da je pronatalitetna politika poticaj za „proizvodnju buduće radne snage“. Hrvatska, međutim, danas zapravo nema potrebni potencijal takvih radnika za bilo kakav širi investicijski ciklus. Godinama se u Hrvatskoj uništavalo kult rada, razvijajući do besmisla tezu kako se u nas ne isplati ništa proi- Trajne zablude ekonomske politike Do apsurda smo razvili ideju kako se u Hrvatskoj gotovo ništa više ne isplati proizvoditi, zapostavljajući pri tome vlastitu pamet, razvoj i vlastiti proizvod. Bez udjela industrije na razini 25 do 30 posto u BDP-u teško se mogu postizati makroekonomski ciljevi, koji polaze od relativno visokih stopa ekonomskog rasta. No da bismo postizavali i održavali takve visoke stope potrebni su snažniji društveni napori, prije svega konkretna, ne samo regulativna podrška razvojnim cilje(nastavak na 3. stranici) HRVATSKI UMIROVLJENI»KI LIST - glasilo Matice umirovljenika Hrvatske Za izdavaËa: Vladimir NOÆARI∆ Glavni urednik: Branko CVetkOVI∆ PomoÊnik glavnog urednika: Savan tOMA©eVI∆ Uredniπtvo: Branko CVetkOVI∆, Savan tOMA©eVI∆, Ante GAVRANOVI∆, Jozo PetRI»eVI∆, Ivica kOVA»eVI∆ ADReSA UReDNI©tVA: 10000 ZAGREB, PreradoviÊeva 33/I Tel.: 01/45 50 918 www.muh.hr E-mail: [email protected] (za rukopise) E-mail: [email protected] Tajnica uredniπtva: Ljerka SeDAk Tel./fax: 01/45 50 919 (pretplata) Lektorica: Vlasta ANtOLI∆ Kompjutorska obrada: Lidija tORMA i Gordana PetRINJAk E-mail: [email protected] (za oglase) Tisak: ÆeljezniËka tiskara, Zagreb, Petrinjska 87 tel./fax: komercijala 01/48 41 382 List izlazi mjeseËno. Rukopisi i fotografije se ne vraÊaju. Anonimne priloge ne objavljujemo. Godiπnja pretplata iznosi 84 kune. Pretplata se uplaÊuje gotovinski, poπtanskom uputnicom na adresu: MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Zagreb, PreradovÊeva 33/I, za HRVATSKI UMIROVLJENI»KI LIST. Molimo sve pretplatnike koji æele uplatu obaviti putem æiro raËuna da nam obvezno dostave kopiju uplatnice, odnosno da nas obavijeste na tel./fax: 01/45 50 919 od 8-11 sati o datumu plaÊanja. Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. (nastavak sa 2. stranice) Ante GavranoviÊ: Lokalni izbori – lakmus papir naše stvarnosti vima i izvoznoj orijentiranosti cijelog gospodarstva, što zasad uvelike izostaje. Nova industrijalizacija ne može se provoditi sa starom tehnologijom, zaostalom opremom i preživjelim idejama. Sva ozbiljna upozorenja više su nego alarmantna: u većini ključnih pokazatelja konkurentnost Hrvatske ozbiljno zaostaje za razvijenim tranzicijskim zemljama. Hrvatska, nažalost, i dalje nema jasnu razvojnu, posebno industrijsku politiku. Uvijek iznova s velikom nelagodom ponavljamo da smo tijekom proteklih dvadeset godina izgubili snažne poluge industrijskog razvitka i osjetno smanjili udio industrije u stvaranju BDP-a. Najtragičnije je da smo od 1990. do danas u prerađivačkoj industriji izgubili više radnih mjesta nego što ih sada imamo u tom dijelu proizvodnje. Perjanice hrvatske izvozne industrije ostale su bez perja, a nove nismo ni stvarali niti imamo ideju kako ih stvarati. Jednostavnije rečeno, Hrvatska ne zna kuda ide! Najbolji, a zapravo jedini, realni model razvitka jest ukupno osnažena izvozna orijentacija koja potiče stalan rast, novo proizvodno zapošljavanje i uravnoteženje trgovinske bilance. Nažalost, klatno sve naglašenije ide na negativnu stranu. U tom se očekivanju krije krupna zabluda naše dugogodišnje ekonomske politike. Izlazak iz krize, kako rekosmo, pretpostavlja visoke stope rasta uz novu industrijalizaciju i novo zapošljavanje. Jedno i drugo godinama izostaje. Borba za umirovljeničku budućnost Zašto iznova snažno naglašavamo ova pitanja? Lokalni izbori su pravo mjesto da porazgovaramo o nizu tih otvorenih pitanja. Ta rasprava, lišena velikih nacionalnih tema, na lokalnim prostorima može se sagledati puno konkretnije i sadržajnije. Ma koliko stanje bilo nepovoljno, u svim sredinama nema širokog izbora: moramo se prihvatiti nove proizvodnje, revitalizirati industriju, stvoriti manevarski prostor za visoke stope ekonomskog rasta, a time odgovoriti i na sve naglašenije zahtjeve stanovništva koje bi željelo osjetiti blagodati ukupne gospodarske i razvojne politike. To znači da stvari i prioritete u gospodarskoj filozofiji i politici treba i na lokalnim razinama postaviti naglavce. Najvažniji je, u svakom slučaju, povratak cijeloga društva realnoj ekonomiji. Odgovor je u stvaranju realnih preduvjeta i poticaja (ne samo materijalnih ili financijskih) da se u lokalnim sredinama razvija poduzetnički duh, da se pri ulasku u novi posao razmišlja o širem tržištu, što uključuje odmah i razmišljanje o izvozu, i da se nastoji domaćom proizvodnjom, kvalitetom i prihvatljivom cijenom, supstituirati preveliki uvoz svega i svačega. Odgovor je, konačno, u, smanjenju javne potrošnje, racionalnijoj lokalnoj uprave i samoupravi, većem zajedništvu bez lokalnog soliranja i boljim mehanizmima prikupljanja poreza. No, to predstavlja i smanjivanju raznih lokalnih doprinosa, prireza i drugih davanja koja guše proizvodnju i poduzetništvo. Politička pozornica u posljednjih mjesec-dva dana naglašena je arena u kojoj pojedine političke stranke pokušavaju ‘izboriti’ neke pozitivne poene za lokalne izbore. Postavlja se opravda- 5 no pitanje gdje je tu prostor za status umirovljenika? Izbori su svakako najdemokratskiji oblik izražavanja volje pojedinca. U društvu koje ne počiva na premisi društvenog dijaloga to je posebno značajno, jer je to jedino vrijeme kad se može kroz javnu raspravu i otvoreno odlučivanje, osigurati slobodnu razmjenu ideja i mišljenja. Izbori su, naime, vrijeme za svođenje bilanci uspjeha i neuspjeha. Sve analize i istraživanja pokazuju da se čak 80 posto stanovništva Hrvatske OSJEĆA siromašnim. Zašto je taj osjećaj prisutan? Sociolozi tvrde da taj osjećaj ‘stvara bespomoćnost i malodušje’ tvrdeći da su upravo to razlozi zbog kojih bilo koja Vlada mora istrajavati na provođenju niza reformi u socijalnoj sferi. Istraživanja GfK – Centra za istraživanje tržišta pokazuju da čak četiri petine svih kućanstava u nas nema dovoljne prihode za pokriće osnovnih troškova života. Granicom siromaštva smatra se po nekim međunarodnim mjerilima kad se više od trećine prihoda troši na prehranu. Po toj metodologiji je broj siromašnih u Hrvatskom društvu zasigurno znatno veći od brojke koju spominjemo. Hoćemo li birati ili glasovati? Za koju će se opciju ljudi na ovogodišnjim lokalnim izborima opredijeliti? Hoće li opet nasjesti zamkama zavodljivih obećanja ili će kritičnije razmotriti lokalne programe pojedinih stranaka i dati svoj glas – a time i doprinos sređivanju stanja u društvu – ljudima koji pretpostavljaju lokalne i općedržavne interese svojim, ljudima koji su spremni služiti narodu, a ne da narod služi njima. Zaoštrena rasprava u borbi za gradonačelnička i načelnička mjesta te mjesta vijećnika pokazala je opetovano svu bijedu naše političke kulture. Bilo je tu mnoštvo uvreda, psovki, nekulture, podmetanja, netolerantnosti. Dakle, svega onoga što se ne bi očekivalo u raspravi oko tako važne pobude. Nedostajalo je, međutim, razumnih prijedloga, nekih novih pogleda na izlaz iz krize, barem naznaka o našoj budućnosti ili, ozbiljnih prijedloga u korist zajedničkih lokalnih interesa i potreba. Većinom se to svodilo na besplodno stranačko politikantstvo i beskorisno međusobno prepucavanje. Bila je to opet stvarno farsa političke zbilje, koja odražava i stupanj posvemašnje političke nekulture koja je prisutna u hrvatskom društvu. Praksa pokazuje, naime, da i pored nevjerojatnih mogućnosti informatičke tehnologije, živa javna debata, temeljni preduvjet demokracije – izostaje! A put do civiliziranog i demokratskog društva zapravo je nezamisliv bez javne debate. I bez dijaloga. Uostalom, sve ozbiljnije analize stanja u našim medijima, tiskanim i elektroničkim, pokazuju na pomanjkanje onoga što nazivamo društvenim, civiliziranim dijalogom. Umjesto zaključka, valja sabrati sva pozitivna i negativna iskustva u radu lokalnih organa uprave i samouprave, u kojima je u dosadašnjem sastavu sudjelovalo više od 300 predstavnika umirovljenika. Koliki je njihov osobni doprinos razvoju pojedinih lokalnih sredina? U kojoj su mjeri pokušavali utjecati na život umirovljenika na svojim područjima? Sabiranjem konačnih rezultata vidjet će se kako lokalne sredine istinski vrednuju njihov rad. No, lokalni izbori su i važno mjesto potvrde ukupnoga ponašanja umirovljeničkih udruga i stranaka. Nikad ne treba zaboraviti da nas je više od 1,2 milijuna što znači da umirovljenici čine gotovo trećinu ukupnog biračkog tijela u Hrvatskoj. To znači da svojim opredjeljenjem možemo snažno utjecati na svaku odluku. 6 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. OSVRT Varijabilna formula usklađivanja mirovina može biti i trajnija Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prosječna mirovina isplaćena u travnju ove godine iznosi 2.202 kune. Prosjek je porastao sa 2.178 kuna koliko je isplaćeno u prethodnom mjesecu. Ovakav porast, rezultat je usklađivanja mirovina za drugih šest mjeseci prošle, a primjenjuje se od siječnja ove godine. Ukupno su za cijelu prošlu godinu mirovine porasle za 2,45 poTo pokazuju i rezultati u posljednja tri usklađivanja mirovina. Sinsto, a istovremeno inflacija je bila 5,1 posto. Upravo po tim po- dikat umirovljenika međutim, iako je u prethodnom usuglašavanju dacima se vidi koliko je zapravo „pravedna“ Švicarska formula i stavova bio za varijabilnu formulu. u raspravi na Nacionalnom vijekoliko nanosi štete u kojoj iz godine u godinu mirovine gube realnu ću je pokazivao određene rezerve prema takvom stavu. vrijednost, a umirovljenici padaju u siromaštvo Stoga valja podsjetiti na argumente koji su prevagnuli kod priTo će se morati mijenjati, a način da se to učini je ukidanje Švicar- hvaćanja varijabilne formule. Mirovine se, nakon dvogodišnjeg zaske formule. Rasprava o tome otpočela je u Nacionalnom vijeću za mrzavanja, ponovno od 1. siječnja prošle godine, usklađuju, ali po umirovljenike i starije osobe u okviru priprema za donošenje novog Švicarskoj formuli s kojom smo nezadovoljni i koja će donošenjem Zakona o mirovinskom osiguranju. Na Vijeću je utvrđen Program novog Zakona o mirovinskom osiguranju biti promijenjena. Tako je rada u kojem za ovu godinu prioritetno mjesto ima debata o novim najavio i ministar rada i mirovinskog sustava dr. Mirando Mrsić. rješenjima u mirovinskom sustavu koja će se, kako ja najavljeno, Dakle, u prošloj godini su mirovine povećane za 0,85 i za 1,2 početi primjenjivati od početka iduće godine kada posto, a od siječnja ove godine za 1,25 posto. U će stupiti na snagu novi Zakona. sva tri ova usklađivanja to je ukupno 3,3 posto, a Predstavnici Matice umirovljenika Hrvatske odnosi se na razdoblje od godinu i pol dana. u tom Vijeću Vladimir Nožarić i Tomo Benko te Zanimljivo bi stoga bilo usporediti kako bi bilo da Branko Cvetković koji privremeno zamjenjuje Nosu primjenjivane različite varijante usklađivanja. žarića, posebno su se zalagali upravo za izmjenu Da je bilo usklađivanja samo po rastu plaća formule usklađivanja mirovina. To je i do sada bio onda bi to izgledalo ovako. U prošloj godini bi bilo najvažniji predmet interesa Matice i umirovljeniču dva usklađivanja po 1,4 i 0,2 posto, a u ovoj kih udruga jer se baš zbog pogrešne formule dogodini 0,4 posto. Ukupno je to 2,o posto. Znači gađa realni pad vrijednosti ionako niskih mirovina umirovljenici bi dobili 1,3 posto manje nego što su od kojih njihovi korisnici jedva preživljavaju. Upradobili po Švicarskoj formuli. vo je Matica prva izračunala i javno upozorila još Sada se to može komparirati i s novom varijakrajem 2008. godine da je Švicarska formula glavbilnom formulom koja je predložena na Nacionalni uzrok osiromašivanja umirovljenika. Pri tome je nom vijeću i za koju se zalaže Matica umirovljenika iznijela podatak da je u deset godina primjene te zajedno sa HSU-om. Dakle ta formula ako bi bio Piše: Savan TOMAŠEVIĆ formule rast mirovina bio sporiji 10,25 posto od omjer 80:20 kako je predloženo, od svih usklađiodnosu na rast plaća. vanja bila bi najpovoljnija. Primjenom varijabilne Prije toga na vrijeme su bili iz Matice upućivani zahtjevi da se formule u ta tri usklađivanja mirovine bi porasle za 4,74 posto. Usmirovine trebaju usklađivati s plaćama kako se ne bi stvarao još poredimo li podatak o mogućem porastu usklađivanja samo s plaveći i nepodnošljivi pad prosječne mirovine u odnosu na prosječnu ćama onda bi to bilo za 2,74 posto više i znatno povoljnije. U Matici plaću. Pokazalo se da je prosječna mirovina dva i pol puta manja umirovljenika smo to dobro izračunali i zaključili da je ovakav način od prosječne plaće i da je padala čak i ispod 40 posto. Mora se usklađivanja prihvatljiviji. Čak i kad se varijabilna formula računa po učiniti ozbiljniji korak kako ne bi odlazak u mirovinu značio odlazak odnosu 70:30, rezultat je puno povoljniji i ukupno bi rast iznosio 4,26 u siromaštvo. posto. To je za 2,26 posto više nego usklađivanje samo s plaćama. Prethodna Vlada je bila zamrznula rast mirovina u 2010. i u 2011. Kada bi se usporedio i treći način, a to je usklađivanje s indeksom godini, iako cijene nisu bile u zamrzivaču već su ozbiljno utjeca- potrošačkih cijena onda bi u ova tri usklađivanja to bilo ukupno 4,60 le na realni pad vrijednosti mirovina. Sadašnja Vlada je vratila posto. Opet znatno povoljnije, nego usklađivanje samo s plaćama. usklađivanje, ali po staroj formuli. U dijalogu s Ministarstvom rada Kada su usklađivani stavovi Matica je išla s ovakvom računii mirovinskog sustava, posebno preko novoformiranog Nacionalcom i zajedno s HSU-om ocijenila da je to povoljnije u ovom vrenog vijeća za umirovljenike traže se rješenja koja bi mogla u ovom menu ekonomske krize kada plaće slabo rastu, a troškovi znatno trenutku biti ostvariva. više. U normalnim vremenima kada nije kriza svakako je dobro Prije rasprave s Ministarstvom Matica je zajedno sa Sindikausklađivati samo s plaćama. Uostalom to se pokazalo u proteklim tom umirovljenika Hrvatske usuglasila stavove kao i s Hrvatskom godinama. No, objektivno i ovakva formula za usklađivanje mirostrankom umirovljenika, jedinom parlamentarnom umirovljeničvina može i dugoročnije trajati kom strankom. Pokušalo se doći do zajedničkog prijedloga iako Bitno je postaviti zajednički cilj, a to je zaustaviti daljnje osirosu razlike bile očite. Matica se zalagala za usklađivanje s rastom mašivanje umirovljenika i realni pad vrijednosti mirovina. Istovreplaća i rastom BDP-a, HSU je bila više za usklađivanje s indekmeno novi način usklađivanja mirovina mora osigurati smanjenje som porasta potrošačkih cijena. Kompromis je postala varijabilna razlike između prosječne mirovine i prosječne plaće jer su po tom formula koja se potvrđuje i kao najbolje rješenje u ovom trenutku, pokazatelju hrvatski umirovljenici u najlošijem položaju Europi. ali i dalje. Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. 7 IZ HRVATSKOG SABORA Nagrada za izvrsnost nova povlaštena mirovina? Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sportu izazvao je oštre kritike, mišljenja i prijedloge Sportska djelatnost od posebnog je interesa za Republiku Hrvat- se radi o zakonu u kojem nema nikakvih kriterija - bilo ih je prije, pa sku i ima veliki društveni značaj i odgojno-obrazovnu ulogu. Bilo ka- su iz ovog zakona izbačeni. Gdjegod država nešto daje, posebno u kva sportska aktivnost ima veliku ulogu u zdravstvenoj zaštiti svih socijalnoj i zdravstvenoj politici, uvijek je neko davanje ograničeno dobnih skupina, od djece pa do umirovljenika. Hrvatski sportaši dohodovnim ili imovinskim cenzusima. A među osvajačima medalja, svojim iznimnim rezultatima i postignućima na zavisno koji su sport odabrali, ima milijunaša, ali i najvećim sportskim natjecanjima značajno su onih koji jedva preživljavaju (dizač utega Pešalov). pridonijeli ugledu Republike Hrvatske, posebno Dok prosječni umirovljenik svoju starosnu mirovinu početkom devedesetih godina. Po njima se preu prosjeku „uživa“ samo sedam godina, ovi sportpoznavala naša mlada država, vrhunski sportaši ski „umirovljenici“ je mogu koristiti čak 27 godina, u bili su najbolji ambasadori malo poznate Hrvatske. prosjeku do 72. godine života. I kakva je to poruka Jedan manji broj naših sportaša ostvario je sjamladima, što je isplativije, teško raditi do 65. godine jnu, bogatu međunarodnu profesionalnu karijeru i života ili se baviti sportom, naravno, ako su talentidobro naplatio svoj talent. Nažalost, neki od njih rani i biti u „mirovini“ u 45. godini života? odlučili su svoje boravište prijaviti u državicama s Prije svega ekonomska situacija i višegodišnja manjim stopama poreza, dok su obični smrtnici cirecesija u Hrvatskoj nije prikladno vrijeme za jeli radni vijek odradili u RH i plaćali poreze u svojoj uvođenje sportskih naknada za osvajače medržavi. Kako među sportašima, tako i u sportovidalja. Pa kad bi ovakav prijedlog došao i u nekim ma postoji jedna velika razlika: postoje veliki i mali boljim vremenima, osim nedostatka kriterija, najviše sportovi, vrlo popularni i manje popularni, profesiosam razočaran prijedlogom da pravo na naknadu nalni i amaterski, sportovi gdje se vrti velika „lova“ i uz olimpijske sportove nemaju osvajači medalja na Piše: Željko Šemper, saborski Svjetskim prvenstvima u neolimpijskim sportovima. oni koji jedva preživljavaju. zastupnik Već prvi prijedlog zakona iz prošle godine ukaČak je i saborski Odbor za ljudska prava i prava nazivao je, kako su mediji prenijeli, da se radi o sportskoj mirovini. cionalnih manjina u svojoj raspravi istaknuo, da ovakvo zakonsko Izazvalo je to u Hrvatskoj oštre kritike, jer to bi bila još jedna u rješenje diskriminira navedenu kategoriju sportaša i nije u skladu nizu od 14 vrsta mirovina po posebnim propisima, iza koje ne stoje sa stajalištem Međunarodnog olimpijskog odbora koji ne pravi uplaćeni doprinosi. Posebno je iritantna bila životna dob od 55 go- razliku među sportašima. Postavlja se pitanje, zar stvarno ništa ne dina, kao i prijedlog o visini mirovine za zlatnu olimpijsku medalju vrijedi zlatna medalja hrvatskih kuglačica koje su 1992. na Svjetod 8.194 kune, odnosno 1,5 prosječna plaća, dok umirovljenik koji skom prvenstvu u Pragu osvojile prvo zlato za nezavisnu Hrvatje do 65. godine života odradio 40 godina staža uz prosječnu sku? Ili zlatne medalje trostrukog prvaka svijeta u kuglanju Nikole plaću u RH danas može imati mirovinu od 3.064 kuna. Prvi prije- Dragaša? Kako će ovaj zakon primjerice riješiti osvajače medalja u dlog odnosio se samo na osvajače medalja na Olimpijskim igrama, hrvanju na Olimpijskim igrama i one buduće osvajače medalja na a opravdano su bili ogorčeni osvajači medalja na paraolimpijskim Svjetskom prvenstvu, ako se usvoji namjera Međunarodnog olimigrama i olimpijskim igrama gluhih, kao i oni osvajači medalja na pijskog komiteta, da hrvanje zbog slabijeg interesa više ne bude svjetskim prvenstvima. Takvi selektivni zakoni su već postali hrvat- olimpijski sport? ska specijalnost, a posebno su poznati umirovljenicima prema već U raspravi je prevladalo mišljenje da se treba držati principa, da poznatom stavu: ovima budemo dali, a ovim drugima nećemo dati, je svaka osvojena medalja bilo kojeg sjaja vrijedno postignuće u jer bi previše koštalo državni proračun. I tako se stvaraju nepravde, koju je ugrađeno puno znoja, ljubavi i odricanja, bila ona osvojea da bi se one ispravile potrebno je nekoliko godina. na na Olimpijskim igrama ili na Svjetskom prvenstvu, u velikom U ovom prijedlogu zakona ne govori se o sportskim mirovinama, ili malom sportu. Po Ustavu smo pred zakonom svi jednaki, već o trajnim novčanim naknadama za izvrsnost, odnosno državnim među ljudima ne treba praviti razliku, a posebno ne u sportu, priznanjima za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske. No, među osvajačima medalja. S druge strane može se postaviti i kako mi piše jedan umirovljenik, nije bitno kako se zove: mirovina, pitanje opravdanosti ovakvih nagrada, ali i pitanje, tko je kome naknada ili dar s neba, bitno je da završi na bankovnom računu. više dužan? Država sportašima, pa im sada predlaže doživotne I dok svjetske institucije, uz više od 100 tisuća mladih na burzi, nagrade ili su možda oni više dužni državi, odnosno građanima, Hrvatskoj predlažu produženje dobne granice za odlazak u staroporeznim obveznicima. Do svojih medalja, uz talent, došli su uz snu mirovinu na 67 godina, mi pokušavamo od relativno mladih ljufinancijsku pomoć države, odnosno građana koji su ih posredno di napraviti umirovljenike u 45. godini života. Dolaskom krize mnogi financirali i aplauzima nagrađivali. Svi su oni besplatno koristili su radnici završili na burzi s 50 godina života, u svojoj struci se sportske objekte i sportsku opremu, napredovali su uz stručni više ne mogu zaposliti, pa im se preporuča prekvalifikacija. Većina rad svojih trenera, putovali na pripreme i natjecanja. Za svoje naših osvajača medalja je dobro zbrinuta, ne samo onim što su zamedalje dobivali su nagrade, stanove, poslovne prostore, pa se radili u sportskoj karijeri, već su danas mnogi od njih treneri, sportmože reći, da su oni dužnici države koja ih je financirala u sportski djelatnici u klubovima, sportskim savezima i slično. skoj karijeri. No, ovo je tek prvo čitanje prijedloga zakona, nakon Kao što se vidi iz prijedloga zakona ne radi se o velikim sredstkojeg ćemo vidjeti konačan prijedlog Zakona o sportu! vima koja će spasiti Hrvatsku (oko 14,5 milijuna kuna godišnje), ali 8 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. IZVRŠNI ODBOR MATICE Usvojen Program aktivnosti za ovu godinu Izvršni odbor Matice umirovljenika Hrvatske, na sjednici održanoj 4. travnja u Zagrebu, pod predsjedanjem zamjenika predsjednika MUH Josipa Kovačića, usvojio je sve predložene dokumente – informaciju o formiranju i početku rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, Program rada Matice za 2013. godinu, izvještaj Nadzornog odbora o financijskom poslovanju Matice u 2012. i Financijski plan za 2013. godinu. Prije prelaska na dnevni red zamjenik predsjednika Josip Kovačić pročitao je pismo što ga je predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Vladimir Nožarić uputio članovima Predsjedništva i Izvršnog odbora Matice: «Poštovani, Obraćam Vam se pismom jer nisam u mogućnosti osobno doći na sjednicu i razgovor s Vama o situaciji u kojoj sam se iznenada našao. Početkom ožujka 2013. godine dva puta sam pao na stepenicama i ozbiljno ozlijedio kuk koji je već operiran, ali i drugi zbog kojeg ću morati ponovno na operaciju. Na žalost, sada sam vrlo teško pokretan i ne mogu obavljati dužnosti koje sam preuzeo u Matici. Po savjetu liječnika ne smijem se kretati da ne bi izazvao još teže posljedice. Molim Vas za razumijevanje o situaciji u kojoj sam se našao. Radi svega toga predlažem da se primijeni članak 40. stavak 3. Statuta Matice umirovljenika Hrvatske i da me u svim poslovima i zadacima zamjenjuje gospodin Josip Kovačić, zamjenik predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske. U Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe zamjenjivat će me Branko Cvetković, glavni tajnik Matice koji je i inače imenovan za mog zamjenika u Nacionalnom vijeću. Ovo moje pismeno očitovanje vrijedi dok traju razlozi koje sam naveo i zbog kojih sam privremeno spriječen obavljati dužnost predsjednika.» Članovi Izvršnog odbora su, bez rasprave, prihvatili pismo predsjednika Nožarića kao informaciju. Predsjedavajući je prvo pozdravio novoizabrane članove Izvršnog odbora Mariju Kalebotu, predsjednicu Matice umirovljenika grada Zagreba i Ivana Kalića predsjednika Matice umirovljenika Karlovačke županije te goste Mariju Sužnjević, predsjednicu Koordinacije umirovljenika Osječko-baranjske županije, Zvonimira Žlofa, predsjednika Zajednice udruga umirovljenika Sisačko-moslavačke županije i Milivoja Dujelu predsjednika Matice umirovljenika Zadarske županije. Nacionalno vijeće za umirovljenike je važno i potrebno Članovi Izvršnog odbora u nastavku rada saslušali su informaciju o formiranju i početku rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske, koje je osnovano na prijedlog Matice što ju je podnio Tomo Benko, član Nacionalnog vijeća. Iza Matice su članovi tog Vijeća Vladimir Nožarić i Tomo Benko, a zamjenici su Branko Cvetković i Ana Turak Do sada su, podsjetio je Benko, održane četiri sjednice Nacionalnog vijeća i mi smo dobili predsjedavajuće mjesto u ovom mandatu. Na to mjesto članovi Nacionalnog vijeća jednoglasno su izabrali Vladimira Nožarića. Matica prihvaća da sjednice Nacionalnog Vijeća do povratka Nožarića vodi ministar Mirando Mrsić kao potpredsjednik Vijeća. Dok se Vijeće konstituiralo u ime Matice su otišla 24 prijedloga o čemu bi to tijelo trebalo raspravljati. Moja je ocjena, kaže Benko, da je od prvog trenutka pa do danas, bilo određenih nesnalaženja, ali smo ušli u jedan period gdje se pokazuje koliko nam je to Vijeće bilo potrebno. Na temelju članka 9. Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, na sjednici održanoj 12. ožujka 2013. godine usvojen je Program rada Nacionalnog vijeća. Tijekom ove godine na njegovom dnevnom redu naći će se više izuzetno važnih tema, odnosno područja od ne malog interesa za umirovljenike. U okviru rasprave o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju razmatrat će se problemi osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup) i mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. i III. mirovinski stup). Što se pak tiče područja socijalne skrbi, u Programu su predviđene teme o institucionalnom i izvaninstitucionalnom smještaju umirovljenika i starijih osoba, volonterskim oblicima skrbi o starijima, strategiji borbe protiv siromaštva umirovljenika i starijih osoba, rasprava o naknadama za osobe bez radnog staža potrebnog kao uvjet za mirovinu kao i rasprava o Obiteljskom zakonu. Na području zdravstvene skrbi razmotrit će se analiza sustava zdravstvene zaštite i mogućnosti unapređenja primarne i specijalističke zdravstvene zaštite za osobe starije životne dobi, zatim mogućnosti razvoja palijativne skrbi i izgradnje hospicija te prijedlozi za izmjenu Zakona o doprinosima za zdravstveno osiguranje. Programom rada Vijeća predviđena je diskusija o Prijedlogu Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i ljudi starije životne dobi. Svoje mišljenje i stavove o tom dokumentu članovi Vijeća iznijet će u četvrtom kvartalu ove godine, a planira se održavanje Tematske sjednice na temu: II i III stup mirovinskog osiguranja. Tijekom ove godine pa do kraja mandatnog razdoblja razmotrit će se prijedlozi predstavnika umirovljenika i starijih osoba o izmjenama Zakona o udrugama, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakona o porezu na promet nekretninama i Zakonu o radu. Istovremeno raspravljat će se i o inicijativi predstavnika umirovljenika i starijih osoba o povećanju neoporezivog dijela mirovine, smanjenju mjesečne pristojbe Hrvatske radio televizije, financiranju udruga umirovljenika, ukidanju mogućnosti ugovaranja dosmrtnog uzdržavanja, mogućnostima programa za sudjelovanje u projektima koje za umirovljenike financira Europska unija, pogodnostima prilikom davanja turističkih (nastavak na 7. stranici) Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. (nastavak sa 6. stranice) usluga, mogućnostima besplatnog gradskog prijevoza za osobe starije od 65 godina, mogućnostima besplatne pravne pomoći, osnivanju županijskih i općinskih vijeća za umirovljenike, organiziranom informatičkom osposobljavanju umirovljenika, obrazovanju i sportu, o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i imovini Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje. Na kraju je Benko pozvao nazočne da ponuđeni program upotpune novim prijedlozima i oni će biti ugrađeni u program rada Nacionalnog vijeća u ovoj godini odnosno do kraja mandatnog razdoblja. Cijene smještaja u domove umirovljenika treba ujednačiti Član Izvršnog odbora Matice Bruno Stermotić izrazio je zadovoljstvo što je u Program rada Nacionalnog vijeća uvršten prijedlog Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i ljudi starije životne dobi. Govoreći o domovima za umirovljenike upozorio je da bi trebalo dovesti u sklad sve umirovljenike u RH. Založio se za to da i privatni domovi budu sufinancirani iz proračuna RH. Problem je urgentan pa predlaže da Izvršni odbor Matice o tome zauzme svoj stav i da ga dostavi Nacionalnom vijeću. Zamjenik predsjednika MUH u potpunosti je suglasan s prijedlogom kolege Stermotića i misli da je već krajnje vrijeme da se domovi umirovljenika izjednače, i da u cijeloj državi cijene budu povoljnije i primjerene mogućnostima naših umirovljenika. Sada su razlike ogromne, privatni domovi su neusporedivo skuplji. S tim prijedlogom Matica bi morala krenuti prema Nacionalnom vijeću odnosno Vladi i Saboru i naravno prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Domove je nekada gradilo Mirovinsko osiguranje. Oni su bili investitori. Kasnije se to izgubilo. Toga više nema. Nešto moramo napraviti da svi budemo u istoj poziciji. Stjepan Šimag podsjeća da je u njegovoj županiji iznijet nemali broj prijedloga za izmjenu cjelokupnog mirovinskog sustava i sve su te prijedloge, najprije usmeno, a poslije i pismeno dostavili ministru rada i mirovinskog sustava, a prošle godine Matici . Osvrnuo se i na smještaj najsiromašnijih umirovljenika u staračke domove. Trenutačno u RH, imamo jedan ili dva doma gdje se mogu smjestiti najsiromašniji. Mi smo za naš dom koji se gradi u Zaboku dogovorili da u njemu bude 30 do 40 posto kapaciteta za najsiromašnije. Stoga sada treba riješiti tko će to plaćati. Mi predlažemo da plaćaju zakonski nasljednici imovine takvih umirovljenika, dijelom općine i gradovi iz kojih potiču , a dijelom iz sustava socijalne skrbi. Sugerira da to pitanje pokrene Nacionalno vijeće. Mi trenutačno u Zagorju imamo devet domova, ali ni u jednoga ne možete bez 4. 000 do 6000 kuna. Pledira da najniža mirovina u RH bude 1600 kuna 9 bez obzira na staž i plaću dok bi četvrta- nova vrsta mirovine - tzv. domovinska mirovina također iznosila 1600 kuna. Riječanka Ana Turak također je govorila o domovima za starije osobe. Privatni udomitelji na našem području niču kao gljive poslije kiše Dozvolu za njihov rad daje županija, a nakon toga za kontrolu tih udomitelja nije zadužen nitko. Ana Glivetić bila je iznimno koncizna - privatni domovi- to je strava i užas. Glavni tajnik Branko Cvetković informirao je članove Izvršnog odbora da Nacionalno vijeće čine predstavnici Matice, Sindikata umirovljenika, Koordinacije umirovljeničkih udruga, predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo socijalne skrbi, Zavoda za mirovinsko i Zavoda za zdravstveno osiguranje. Najavio je sljedeće sjednice Vijeća na kojima će se raditi po usvojenom Programu rada. Sada tek idemo na konkretan rad i konkretne formulacije, kazao je Cvetković. Članovi Izvršnog odbora prihvatili su informaciju o dosadašnjem radu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Za vrijeme odsutnosti Vladimira Nožarića u radu Nacionalnog vijeća će, pored Tome Benka sudjelovati Branko Cvetković. Pojačati aktivnosti na povećanju broja članova Uslijedilo je zatim obrazloženje programa rada Matice za 2013. godinu i diskusija. Taj program je - prema riječima predsjedavajućeg Josipa Kovačića usklađen s Programom aktivnosti Matice od 2o10 do 2014. godine. On je sličan Programu rada Matice za 2012. godinu što ga je usvojio Izvršni odbor MUH u prošloj godini, a aktualiziran je za ovu godinu. Svaka sugestija s vaše strane je dobro došla. Konstatirano je, između ostaloga, da će u 2013. godini Matica umirovljenika Hrvatske nastaviti aktivnosti za poboljšanje materijalnog i društvenog položaja umirovljenika, a predlagat će nadležnim državnim tijelima i drugim institucijama rješavanje problema mirovinskog i zdravstvenog sustava, kao i socijalnih, humanitarnih i drugih problema umirovljenika. Matica će se i nadalje maksimalno angažirati na povećavanju broja članova u udrugama i nuditi takve sadržaje koji će umirovljenike privlačiti u članstvo Matice. Budući da Matica na početku 2013. godine ima 349 udruge članice, 811 podružnica i klubova umirovljenika te ukupno oko 273.000 članova, treba nastaviti trend povećanja članstva i udruga. Sklapanje sporazuma s poslovnim partnerima o popustima na cijene roba i usluga za umirovljenike, koji su u teškom položaju, jedan je od prioritetnih zadataka Matice. Do sada je zaključeno više od stotinu takvih ugovora za koje postoji izuzetno veliki interes članova Matice u cijeloj Hrvatskoj, rečeno je na sjednici. Istovremeno, Matica će razvijati međunarodnu suradnju osobito s asocijacijama umirovljenika iz susjednih i drugih europskih zemalja, širiti prijateljstvo jer (nastavak na 8. stranici) 10 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. (nastavak sa 7. stranice) se time i umirovljenici brže integriraju u Europu i lakše prenose europska iskustva. Poslije rasprave u kojoj su sudjelovali Bruno Stermotić, Zvonko Čorak, Ana Turak, Franjo Kravaršćan, Marijan Meter, Jure Ćutuk, Branko Cvetković, Ana Glivetić, Tomo Benko i Josip Kovačić prihvaćen je Program rada Matice za 2013. godinu. U raspravi o suradnji MUH sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske i Koordinacijom umirovljeničkih udruga predsjedavajući je podsjetio da je MUH 2011. godine potpisala sporazum o suradnji sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske. Potpisali su ga tadašnji predsjednici Matice Josip Vincek i Sindikata Stjepan Krajačić. Nakon izbora novog vodstva iz Matice se nije u odnosu na Sindikat ništa promijenilo, ali se izborom novog vodstva u Sindikatu umirovljenika primjećuju promjene u odnosu na Maticu. Predsjedništvo Matice je o tome raspravljalo o čemu je članove Izvršnog odbora informirao glavni tajnik Matice Branko Cvetković. Nakon diskusije u kojoj su sudjelovali Josip Kovačić, Tomo Benko, Franjo Kravaršćan, Ivan Matušin i drugi određena je delegacija za razgovor s predstavnicima Sindikata umirovljenika. Članovi delegacije su zamjenik predsjednika Matice Josip Kovačić, glavni tajnik Branko Cvetković i član Izvršnog odbora Tomo Benko. Predsjedavajući je u nastavku sastanka prihvaćen je Izvještaj Nadzornog odbora o financijskom poslovanju Matice za 2012. godinu i Financijski plan za 2013. godinu koje je iznijela predsjednica Nadzornog odbora Sonja Kranjc. Predočila je i zaključke Nadzornog odbora koji su također jednoglasno prihvaćeni. Članovi Izvršnog odbora Matice usvojili su i Odluku o utvrđivanju cijene članske iskaznice na dvije kune. S obzirom da je Matica morala zaštititi svoju člansku iskaznicu da ne bi bilo falsifikata, sada se tiska nova u tri boje pa je zbog toga došlo do porasta troškova tiskanja iskaznice. Članska iskaznica vrijedi četiri godine. Odluka o visini članarine, koja će se plaćati od 1. siječnja 2014. godine, odložena je za jesensku sjednicu Izvršnog odbora Matice. Jozo PETRIČEVIĆ Stavovi Matice pred lokalne izbore Članovi Izvršnog odbora utvrdili su stavove za sljedeće lokalne izbore. Ti se stavovi, kako je naglašeno ne razlikuju od onih stavova koje smo utvrdili za parlamentarne izbore 2011 godine. i mišljenja umirovljenika. Smisao iznošenja ovakvih činjenica je upravo da potaknu i stranke da u svojim izbornim programima ponude izlaze iz postojećeg siromaštva u koje su zapali umirovljenici. Izvršni odbor Matice na sjednici 4. travnja 2013. godine usvaja temeljni stav po kojem Matica u ovom vremenu izbornih aktivnosti neće mijenjati svoje ponašanje, nego će dosljedno nastaviti zastupati i boriti se za interese umirovljenika bez izravnog političkog svrstavanja za bilo koju stranku ili koaliciju. Takav stav proizlazi iz Programa aktivnosti Matice za razdoblje od 2010. do 2014. godine kao i iz Programa rada za 2013. godinu. To su dokumenti koje vodstvo, članstvo i udruge Matice moraju poštivati jer su usvojeni na Skupštini – najvišem tijelu odlučivanja u Matici. Izvršni odbor naglašava da Matica podržava cjelovitu reformu mirovinskog sustava, a svoje stavove je izrazila u prijedlogu Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i starijih osoba. Tu Deklaraciju su podržale i ostale udruge umirovljenika, kao i desetak županijskih skupština u Hrvatskoj. One stranke koje budu nudile ispunjavanje jasnih zahtjeva iz Deklaracije imaju realnu prigodu da dobiju više glasova jer će ih umirovljenici sigurno prepoznati. Izvršni odbor upozorava na činjenice o strukturi članstva u sastavu Matice koji je važan čimbenik u definiranju ovih stavova. Matica nije stranka, već djeluje po Zakonu o udrugama kao dio civilnog društva, a njeni su članovi pripadnici i različitih političkih stranaka. Zato se Matica ne može politički svrstavati na način kako to čine političke stranke, a to bi dovelo i do podjele članstva i do rušenja njenog jedinstva. Članovi Matice udruženi su s osnovnim ciljem da se kao dio civilnog društva, a ne kao politička stranka, zalaže za prava umirovljenika, za ljude treće dobi i za njihov bolji materijalni i društveni status. Poručeno je svim strankama da je svaka od njih dobro došla, ako je na crti borbe za bolji položaj umirovljenika u društvu i zalaganja za dostojanstven život umirovljenika i starijih osoba. Matica neće biti do kraja pasivna, nego će i dalje javno upozoravati na glavne probleme umirovljenika s ciljem da sve stranke, dobiju na raspolaganje relevantne činjenice Pozivaju se svi članove Matice da izađu na izbore i da, po svojoj procjeni, daju glas onim strankama koje nude najbolja rješenja i za umirovljenike. Izvršni odbor preporučuje udrugama i organizacijama Matice u županijama i gradu Zagrebu da same ocijene kako se opredijeliti i kome dati podršku u svojim izbornim jedinicama. Pri tome Izvršni odbor upozorava da se ne potpisuju bilo kakvi akti o suradnji s političkim strankama koji bi doveli u pitanje zakonsku poziciju Matice i njenih članica. Članovi Izvršnog odbora Matice pozivali su sve političke stranke da ponude rješenja za umirovljenike na tragu europske prakse te da prouče i uvaže zahtjeve iz prijedloga Deklaracije o osnovnim i neotuđivima pravima umirovljenika i ljudi treće životne dobi iza koje kao predlagač stoji Matica umirovljenika Hrvatske i ostale umirovljeničke udruge. Valja imati na umu da će upravo milijun i 220.000 umirovljenika u svojstvu birača u Republici Hrvatskoj sigurno imati presudan utjecaj na lokalnim izborima. J.P. Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. 11 TRIBINA HRVATSKOG UMIROVLJENIČKOG LISTA Naš gost: Mr.sc.Dubravka Kanoti, nezavisna vijećnica Gradskog vijeća Grada Varaždina u mandatu 2009-2013. godine i članica Udruge umirovljenika Grada Varaždina SPRIJE»ITI NASILJE NAD STARIJIM OSOBAMA S obzirom na činjenicu da kao i u svijetu udio starih u ukupnom stanovništvu na razini Republike Hrvatske iznad 65 godina života raste, sve se više susrećemo s pojavom zlostavljanja osoba treće životne dobi. Razvoj medicine, tehnologije, briga o vlastitom zdravlju, sve to dovodi do produljenja životne dobi, no to isto tako znači da treba sve više brinuti o starijim sugrađanima i to po kategorijama rane starosti od 65 g. života i duboke starosti od 85g. života i dalje. Porastom ekonomske krize dolazi i do pogoršanja položaja starijih osoba, što se povezuje s novim životnim problemima i nesigurnošću spomenute populacije. Vijeće Europe je još 1991.g. uočilo pojavu nasilja nad starijim osobama i započelo s istraživanjem nasilja nad osobama treće životne dobi u zemljama Europe. U Našoj sredini „Zakon o obiteljskim odnosima“ regulira to područje, prisutan je i „Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži“, provedena su i neka znanstvena istraživanja, no još Mr.sc.Dubravka Kanoti uvijek nedovoljno da bismo dobili širi i jasniji uvid u situaciju. Istraživanja na području SAD-a govore da oko tri posto starijih osoba iznad 65 godina života doživi neki od oblika nasilja, no smatra se da je postotak i veći s obzirom da se nasilje uvijek ne prijavljuje. O osobama treće životne dobi ne brinemo dovoljno Dakle, položaj osoba treće životne dobi postaje sve važniji predmet interesa na ljestvici društvenih prioriteta tim više što se teži produktivnom, odnosno aktivnom, kvalitetnom starenju. Sve osobe treće životne dobi nemaju dovoljan dodir s vanjskim svijetom, žive same, obitelj o njima ne brine dovoljno, iskorištavane su u financijskom smislu, postoje i fizička zlostavljanja, prisutno je i zdravstveno zanemarivanje od strane obitelji, ozljeđivanje, uznemiravanje, javlja se krađa novca, pritisak mijenjanja oporuke, potpisivanje dokumenata umjesto njih, uskraćivanje prava. Iz istraživanja se također saznaje da je psihički oblik nasilja najviše prisutan od strane djece, 37 % kada se radi o bolesnim starijim osobama. Naravno da se zdravija osoba treće životne dobi može više oduprijeti nasilju od bolesne osobe, pogotovo osobe težeg financijskog stanja. Dakle, govorimo o različitim oblicima nasilja (psihološkom, financijskom, tjelesnom), povremenom ili kontinuiranom nasilju, govorimo o međugeneracijskom sukobu, o mogućim kulturološkim razlikama i prisutnosti vrlo stresnih situacija, govorimo o mogućem nasilju u obitelji i izvan obitelji. pnom položaju svih starijih osoba, između ostalog i o pojavi nasilja nad starijim osobama u zajednici. Vezano za ovu neželjenu pojavu nameće se potreba otklanjanja stereotipa o starijim osobama u društvu, za razvojem aktivnog uključivanja u svakodnevni život sukladno mogućnostima, potreba za međugeneracijskim povezivanjem, edukacijom putem savjetovališta i radionica, potreba za osnivanjem gerontoloških centara, potreba za uvažavanjem mišljenja starijih osoba, potreba za razvojem volonterizma u svrhu pomoći i ohrabrivanja, dakle niz mjera koje mogu pomoći porastu samopouzdanja osobama treće životne dobi na svim razinama. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je u svijetu koji sve više stari pojava nasilja problem svih nas. Složit ćemo se da ovoj temi treba posvetiti veću pažnju i istoj pridonositi daljnjim istraživanjima multidisciplinarnim pristupom, kako bi se ova pojava svela na najmanju moguću mjeru. Vrbovsko Sudjelovali u uređenju okoliša u gradu Članovi Udruge umirovljenika Vrbovsko-Lukovdol, na poziv Grada Vrbovskog, gradonačelnika Željka Mirkovića, odazvali su se na akciju čišćenja grada 20. travnja ove godine. S puno entuzijazma uspješno su uredili okoliš željezničkog kolodvora, Doma kulture i zaštićenog krajolika Kamačnika. Ova akcija je bila koristan i lijep oblik druženja umirovljenika, a ona je i dio godišnjeg plana rada kojim na taj način pokušavaju zahvaliti, ali i uzvratiti za potporu koju iz Gradskog proračuna dobivaju za svoje potrebe. Iako ta potpora nije dovoljna, ali je doprinos za pokriće dijela potreba Udruge za njenu aktivnost tijekom godine. Juraj Šragalj Vijeća umirovljenika formirati i na lokalnim razinama Predlaže se da po uzoru na Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe i na lokalnim razinama treba poticati osnivanje povjerenstva ili vijeća umirovljenika kao pomoćnog tijela predstavničke i izvršne vlasti u svrhu jasnijeg sagledavanja položaja osoba treće životne dobi, kako bi u širem opsegu mogli raspravljati i odlučivati o svim pitanjima od važnosti za život u njihovim sredinama, o uku- Uređenje okoliša oko Doma kulture 12 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. Predstavljamo naše udruge DUGA RESA Organizirano više od 600 umirovljenika Matica umirovljenika Duga Resa broji više od šest stotina članova koji žive na području Duge Rese i Generalskog Stola. Briga o kvaliteti života članova u trećoj životnoj dobi je stalni zadatak i osnovna zadaća vodstva na čelu kojeg je Ivan Kalić, umirovljenik nekadašnje Pamučne industrije. U Dugoj Resi, gradu bogate gospodarske i tekstilne prošlosti umirovljenici su se prvi put organizirali 8. listopada 1946. godine. Bilo je to Udruženje umirovljenika tadašnje tekstilne tvornice Pamučna industrija ''Duga Resa''. Danas, 67 godina kasnije, umirovljenici su organizirani u Maticu umirovljenika Duga Resa, a uz umirovljenike tekstilne tvornice, kojih je i dalje najveći broj, članovi udruge su i umirovljenici ostalih dugoreških poduzeća i ustanova. Više ih je od šest stotina, a Ivan Kalić, predsjednik upravo okupljanje i organizirano djeloMatice umirovljenika vanje u ova krizna vremena potrebnije Duga Resa im je nego ikada. Plaće u tekstilnoj industriji uvijek su zaostajale za onima u drugim djelatnostima pa je tako i s mirovinama. Kriza zbija redove umirovljenika pa čelništvo ne miruje. Akcije za poboljšanje standarda umirovljenika, kao nabavka ogrijeva, zimnice, prehrambenih proizvoda po povoljnijim cijenama i na poček su mjere koje su se danas pretvorile gotovo u obvezu. Ne zanemaruju se i ostale društvene aktivnosti kao što su druženja za Božić, Novu godinu, Valentinovo, Međunarodni dan žena - 8. ožujka, Martinje i druge. U suradnji s Crvenim križem i Domom zdravlja redovito se organiziraju mjerenje krvnog tlaka i razine šećera u krvi. Ivan Kalić, je predsjednik Matice umirovljenika, a njegov zamjenik Tomislav Biličić. Uz njih u Izvršnom odboru je još devet članova. Dužnost tajnika obnaša Petar Rukavina. Umirovljenici su na godišnjoj skupštini po treći put mandat predsjednika povjerili Ivanu Kaliću, umirovljeniku Pamučne industrije Duga Resa. Time su višestruko potvrdili povjerenje koje imaju u ovog izuzetno društveno angažiranog Dugorešanina. - Naš je zadatak, kaže Ivan Kalić stalna briga o poboljšanju uvjeta života naših članova i njihovih užih obitelji. Čelništvu Grada predložili smo naš program aktivnosti za 2013. godinu i dobili podršku. Uz brigu o zadovoljenju životnih potreba brinut ćemo i o organiziranju naših društvenih aktivnosti, kao i o organiziranju zajedničkih izleta ljeti na more, zimi u toplice ali i druge zabavne aktivnosti. Organizirali smo i opet ćemo, ako se ukaže prilika, tečajeve za osnovno služenja računalom (kompjuterom). U okviru udruge je izuzetno aktivna Kuglačka sekcija. Dvije se ekipe natječu u Gradskoj kuglačkoj ligi Duga Resa, ali i nadmetanju s umirovljenicima kuglačima u susjednim mjestima. Ovih dana završavaju pripreme za zdravstvene sportske aktivnosti (nordijsko hodanje). Ne izostaju niti humanitarne aktivnosti. Posjete bolesnim članovima koji žive u obiteljskim okruženjima ali i Obiteljskim domovima su obveza. Uz podršku više donatora čelništvo umirovljenika posebno obilazi najugroženije i bolesne uoči Božićnih blagdana. Svim ovim aktivnostima se želi povećati broj članova, pomoći starima i nemoćnima, bolje iskoristiti umirovljeničko vrijeme i poboljšati kvalitetu života ljudi treće dobi. Da su dugoreški umirovljenici zajedno svjedoči i proslava zlatnog pira bračnog para Katice (1940.) i Tomislava Biličića (1939.) koji su bili nazočni njihovoj obnovi bračnog zavjeta u kapeli Sv. Antuna i veselju u Toplicama Lešće. Stjepan KAURIĆ Članovi kuglačke sekcije Matice Novi Vinodolski Nikola Mudrovčić ponovno izabran za predsjednika Udruga umirovljenika grada Novi Vinodolski održala je redovnu izbornu godišnju skupštinu u petak 26. travnja nakon završenih četiri godine mandata. Skupštini su prisustvovali i gosti među kojima potpredsjednik Matice umirovljeČlanovi Skupštine Udruge umirovljenika i gosti nika Hrvatske Mau Novom Vinodolskom rijan Meter, člnica Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednica Udruge umirovljenika grada Rijeke Ana Turak, član Predsjedništva Matice umirovljenika Primorsko-goranske županije Marinko Badurina, predsjednik Matice umirovljenika Sunce iz Crikvenice Juraj Rošić. Skupštinu je otvorio predsjednik Nikola Mudrovčić i pozdravio delegate koji predstavljaju oko 800 umirovljenika članova. Od ukupno 30 Skupštini je prisustvovalo 20 članova i odluke su bile pravovaljane i u skladu sa Statutom Udruge. Nakon prihvaćenih izviješća o radu tijekom prošle godine i rekapitulacije od četiri godine, te financijskog izviješća, izabrano je novo vodstvo za iduće četverogodišnje razdoblje. Za predsjednika Udruge je ponovno izabran Nikola Mudrovčić, za dopredsjednika Bojan Zoričić, a za tajnicu Biserka Smokvina. Uz njih izabrano je još 12 članova Izvršnog odbora Udruge umirovljenika grada Novi Vinodolski. U Nadzorni odbor izabrano je troje članova, koji će između sebe izabrati predsjednika. Također su izabrane četiri komisije, a svaki predsjednik komisije je ujedno i član Izvršnog odbora. Naselja oko Novog Vinodolskog imaju svog predstavnika u Izvršnom odboru. Skupština je prihvatila program rada te plan prihoda i rashoda za 2013. godinu. Na kraju skupštine održana je mala zakuska za članove. N.M. Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. 13 Sisak I pored recesije program realizirali gotovo u cijelosti Izvršni odbor Udruge na sjednici održanoj 20. ožujka 2013. razmotrio je i usvojio Izvješće o radu za 2012. godinu i Program rada za 2013. godinu, koje je prezentirao predsjednik Udruge Zvonimir Žlof. Udruga umirovljenika Sisak 68 godina djeluje na području grada Siska i prigradskim naseljima. U svom sastavu ima 12 podružnica, koje imaju svoja tijela odlučivanja, a primjenjuju i pridržavaju se odredaba Statuta i Poslovnika o radu Udruge. Udruga broji oko 800 članova, što se iz godine u godinu mijenja, ovisno i o učlanjenju novih osoba. Bez obzira na recesiju, kako u gradu tako i u Županiji, bez planiranih sredstava po osnovi donacije iz proračuna, Udruga je svoj program realizirala gotovo u cijelosti jer su mnoge aktivnosti bile samofinancirane (izleti, druženja, posjeti kazalištu i sl.). Poklon paketi za uskrsne i božićne blagdane također su izostali zbog pomanjkanja sredstava, a ni veliki trgovački centri nisu ništa donirali kao prethodnih godina, donacije koje su bile namijenjene najpotrebitijima s niskim mirovinama do 1700 kuna, rekao je Žlof. Sve aktivnosti odvijaju se u Zvonimir Žlof, predsjednik sekcijama socijalne skrbi, sporta Udruge umirovljenika Sisak i rekreacije i zabave, a svoj obol naročito je dao KUD „Spomenar“. Djelujući u području socijalne skrbi Udruga je organizirala niz besplatnih mjerenja tlaka i šećera, posjećivani su stari, nemoćni i bolesni članovi Udruge. Sekcije za šah, kuglanje, pikado, streljaštvo i belot vrlo su aktivne te su organizirana natjecanja, između ostalih i na Županijskim sportskim susretima na kojima su u Sisku krajem studenoga postigli rezultat sveukupnog pobjednika. Sudjelovali su na susretima u Lipovljanima, a kuglači su se natjecali na tradicionalnim turnirima u super rekreativnoj ligi. Članovi Udruge koriste kuglanu „Zibel“, šah salu i pikado u Udruzi, bazen dva puta tjedno, uz zdravstvenorekreativne vježbe. Organizirano je 39 jednodnevnih izleta diljem Lijepe naše i posjećene su brojne toplice i znamenite lokacije. Brojne su bile zabave i druženja za prigodne blagdane, božićni domjenci, doček Nove godine, Martinje, Valentinovo i 8. mart-dan žena. Organizirano je ljetovanje u lječilištu „Kalos“ Vela Luka (već nekoliko godina) u trajanju od 14 dana pod povoljnim uvjetima, gdje se spaja ugodno s korisnim, terapije s liječničkim uputnicama, kupanje u hotelskom bazenu i moru. Udruga već niz godina organizira posjet HNK-u, pretplatničke predstave su veoma povoljne uz umirovljenički popust. Posebnu i hvale vrijednu pažnju zaslužuje KUD „Spomenar“ i njihov pjevački zbor koji postoji već 27 godina pod stručnim vodstvom prof. Željke Birač i koordinatora Udruge Ivane Čopković. Zbor ima 25 članova i svaki tjedan održavaju probe, pripremajući program i odazivajući se na brojne skupove na koje ih često zovu. Sudjelovali su na Smotri kulturno-umjetničkog stvaralaštva umirovljenika SMŽ u Jasenovcu, na proslavi Dana umirovljenika i starijih osoba SMŽ 1. prosinca svake godine i na svim gradskim događanjima. Prošle, 2012. godine sudjelovali su na proslavi Dana knjige u Gradskoj knjižnici Caprag, kada su pjesmom, prozom i poezijom svojih članica i članica Udruge prenijele svoje emocije na sve prisutne. Udruga svojim članovima omogućuje nabavu ogrijeva u šest rata, nabavu mesnih proizvoda „Perutnine“ Ptuj i liječenje u toplicama s kojima Matica ima potpisane ugovore. Udruga se javlja na razne natječaje sa svojim programima i projektima. Prošle godine Udruga je prošla na natječaju SMŽ s programom „Informatička edukacija za treću dob“ i dobila 10.000 kuna, koja sredstva su utrošena za informatičku edukaciju članova. Organizirano je predavanje djelatnika Policijske uprave sisačke, koji su upozorili na učestale prijevare na području grada i prigradskih naselja, na krađe i lažno predstavljanje radi pribavljanja materijalne koristi. Najčešće su žrtve starije osobe, pogotovo one koje žive same. Udruga je članica Koordinacije umirovljeničkih udruga na razini grada, gdje zajedničkim djelovanjem pokušava poboljšati život umirovljenika, zalaže se za izgradnju novog doma, izgradnju i prilagodbu putničkog perona za lakši ulazak i izlazak iz vlaka, prilagodbu autobusnih stajališta bliže bolnicama i sl. Programom za 2013. godinu nastavljaju se započete aktivnosti i one iz ranijih godina, poboljšavanjem rada primjenom stečenog iskustva, uz dopunu nastalih potreba tijekom godine. Godina će biti teška, ali nadamo se da ćemo to krizno razdoblje proći svi zajedno lakše, druženjem pokazati sebi i drugima da nismo sami, da smo zadovoljni i s malo, dok je zdravlja i ljubavi prema bližnjima, a naročito onima potrebitima, rečeno je na Izvršnom odboru Udruge. Đurđica Gačeša SV. MARTIN NA MURI Za predsjednika Podružnice izabran Mirko Krajačić Podružnica umirovljenika Sv. Martin na Muri održala je 7. travnja 2013. svoju redovnu Izbornu skupštinu. Pored 70tak članova podružnice Skupštini su kao gosti prisustvovali predsjednik Udruge umirovljenika Međimurske županije Franjo Kravaršćan, načelnik općine Franjo Makovec, članovi UHVDR Sv. Martin na Muri, te predstavnici Thalassotherapie iz Crikvenice. Nakon provedbe svih proceduralnih točaka dnevnog reda, izabran je novi Izvršni odbor koji broji 11 članova i Nadzorni odbor. Nakon pozdravnih riječi naših gostiju, kraće prezentacije Specijalne Thalassotherapie Crikvenica, Skupština je završena malim domjenkom. Nakon Skupštine održane su sjednice novoizabranih Odbora i izabrana su izvršna tijela podružnice. Novi predsjednik Podružnice umirovljenijka Sv. Martin na Muri je Mirko Krajačić, zamjenik je Branko Ploh, tajnik je Juraj Rašperger, zamjenik tajnika Franjo Kovačić, dok je predsjednica Nadzornog odbora Marija Sakač. U Odboru za sport i rekreaciju za predsjednika je imenovan Stanko Šardi, te su imenovani voditelji sportskih disciplina. Prvo sportsko-zabavno druženje s članovima susjednih podružnica održat će se 19. svibnja u Mačkovcu, nakon čega slijedi sportsko-zabavni susret svih podružnica Međimurske županije. M.K. 14 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. Bedekovčina OBILJEŽENA 20 GODIŠNJICA UDRUGE Udruga umirovljenika Bedekovčina – jedna od najaktivnijih i najboljih umirovljeničkih organizacija ne samo na području Krapinsko-zagorske županije nego i šire, obilježila je 13. travnja 20-tu obljetnicu uspješnog rada i djelovanja. Svečanosti upriličenoj u prostorijama Srednje škole u Bedekovčini, uz članove Skupštine, prisustvovali su i zamjenik predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske inž. Josip Kovačić, predsjednik Matice umirovljenika Krapinsko zagorske županije, član IO MUH Stjepan Šimag i načelnik Općine Bedekovčina Rajko Vidiček O djelovanju Udruge u 20-godišnjem razdoblju – 1993-2013. govorila je predsjednica Udruge Branka Postonjski. Podružnica umirovljenika Bedekovčina na Izbornoj godišnjoj skupštini 1993. godine donosi odluku osnivanju Općinske organizacija umirovljenika Bedekovćina. Za predsjednika je izabran Vilibald Skočaj, za dopredsjednika Josip Ban, za tajnika Petar Tkalec a za blagajnika Ivan Ban. To su prvi osnivači organizacije, koja je tada imala 275 članova. Godine 2012. izvršena je nova registracija i udruga djeluje kao Udruga umirovljenika Bedekovčina i ima 730 članova. Predsjednica umirovljeničke organizacije Bedekovčina posebno je spomenula kao veoma značajnu 2007. godinu, a razlog je useljenje u nove prostore Udruge. Do tada su koristili prostorije na tržnici, neprikladne za dolazak starijih i nemoćnih osoba i po površini premalene s obzirom na broj povećanih članova. Zadovoljna je suradnjom sa općinskim strukturama gdje umirovljenici imaju svoga člana u Vijeću, odnosno u Povjerenstvu za socijalnu skrb i sport. Istaknula je da financijska potpora Općine za rad Udruge dosad nije izostala. - Često pomažemo našim članovima socijalno ugroženim te osobama o kojima se nema tko brinuti. Na teret Općinskog proračuna dostavljaju se ručkovi za najsiromašnije umirovljenike. Isto tako iz proračuna se dobivaju sredstva za nabavu drva te plaćanje režija. -Prepoznavši naš kvalitetan rad i suradnju na području ostvarenju umirovljeničkih prava i osiguranja boljih uvjeta života ljudi treće životne dobi primili smo priznanja Matice umirovljenika Hrvatske, Matice umirovljenika Krapinsko zagorske županije i Općine Bedekovčina- naglasila je Branka Postonjski. Slavljenicima su jubilej čestitali inž. Josip Kovačić u ime Matice umirovljenika Hrvatske, Stjepan Šimag u ime Krapinsko-zagorske županije i načelnik Općine Bedekovčina Rajko Vidiček. Oni su Udruzi poželjeli puno uspjeha u budućem radu, a usput upoznali su ih i sa programom rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, Deklaraciji o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i ljudi starije životne dobi te o stavovima Matice umirovljenika Hrvatske o predstojećim lokalnim izborima. Pozvali su sve umirovljenike da daju svoj glas onima političkim strankama koje nude najbolja rješenja za umirovljenike. Umirovljenici Bedekovčine informirani su i sa stavovima Matice umirovljenika Hrvatske o reformi mirovinskog sustava. Najzaslužnijima za osnivanje i predan rad u Udruzi umirovljenika Priznanja za istaknute aktivnosti i zalaganja u ostvarivanju Sudionici proslave u Bedekovčini umirovljeničkih prava i osiguranja boljih uvjeta života osoba treće životne dobi dobili su osnivači umirovljeničke udruge Valibald Skočaj (posmrtno), Josip Ban, Petar Tkalec i Ivan Ban; za uspješan rad u Udruzi Vilim Mlinarić, Branka Postonjski, Stjepan Herceg i Franjo Špiranec; za uspješan rad aktivista Dragica Jadan, Franjo Kraljić, Ana Mlinarić i Mirjana Vidik i za 20 godina u članstvu Udruge Blaž Mihaljinec, Marija Vidiček, Zlata Vidiček, Agneza Gorički, Nada Halambek, Barica Janson, Alojz Mohać, Dragica Ban, Franjo Gorički, Dragica Petrovečki i Rudolf Belšević. Prije svečane sjednice, održana je redovna skupština Udruge. O njenom jednogodišnjem djelovanju iscrpno je govorila predsjednica Branka Postonjski. Jedan od najprečih zadataka u 2013. godini bit će učlaniti što veći broj umirovljenika u Udrugu, posjet bolesnim i nemoćnim članovima tijekom cijele godine, organiziranje izleta i druženja, 7-dnevnog ljetovanje na moru i tečaja informatike za zainteresirane umirovljenike i rada na računalu. Jozo PETRIČEVIĆ Koprivnica Sve veći broj starijih žele smještaj u domove Najveći dio programa rada Saveza udruga umirovljenika koprivničko-križevačke županije prošle je godine izvršen u drugom dijelu godine. Razlog tome je neujednačen priliv sredstava koja su prošle godine iznosila blizu 68 tisuća kuna. Najveći dio za aktivnosti osigurala je županija koprivničko-križevačka. To je između ostalog rečeno na sjednici Izvršnog odbora Saveza, koja je pod predsjedanjem Ivana Matušina održana u Koprivnici. Izvršni odbor također je prihvatio prijedlog programa aktivnosti u ovoj godini, koji je nastavak prethodnih, a odnosi se prije svega na zalaganje za poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika, te daljnje približavanje zdravstvenih usluga starijim i nemoćnim osobama kroz osiguravanje dolazaka većeg broja specijalista u domove zdravlja u Križevcima i Đurđevcu. Sve je veći broj starijih koji žele smještaj u domove, pa će se Savez zalagati i za gradnju novih takovih objekata. Pokretanje kulturnih i sportskih aktivnosti kroz susrete sa umirovljenicima susjednih županija, te nastavak uspješne suradnje s umirovljenicima iz mađarskih gradova Kapošvara i Taška također je u programu rada, a posebno će biti potrebno angažirati se na ovogodišnjim međužupanijskim sportskim susretima umirovljenika varaždinske, međimurske, bjelovarsko–bilogorske i koprivničko-križevačke županije, kojima će krajem lipnja domaćin biti upravo ova županija. Sve ove teme, kao i brojne druge bit će i na dnevnom redu sjednice skupštine. Bilo je govora i o predstojećim izborima za europski parlament, kao i za lokalne izbore. Obzirom da je Matica umirovljenika nestranačka udruga, stav je da se njezini članovi osobno opredijele za one stranke i kandidate koji svojim programima nude najpovoljnija rješenja životnih problema starije populacije. S tim u vezi istaknuta je dosadašnja vrlo dobra suradnja sa Hrvatskom strankom umirovljenika. Na kraju sjednice, predsjednik Ivan Matušin obavijestio je članove Izvršnog odbora i zaključcima s prošle sjednice Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske. Stjepan Kramar Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. 15 Sveta Nedelja Preko 60 posto svih umirovljenika grada ukljuËeno u udrugu Redovna godišnja izvještajno – izborna skupština Udruge umirovljenika grada Sveta Nedelja održana je u subotu 6. travnja u restoranu „Dvojka“ u Kerestincu. Skupštini je nazočilo 36 delegata od ukupno 37, kao i brojni gosti i uzvanici među kojima gradonačelnik Grada Sveta Nedelja Drago Prahin i predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije Rudolf Benček. Gosti su bili i predsjednici udruga umirovljenika iz Velike GoriU Izvršni odbor izabrani su predsjednici podružnica Josip ce Ivan Antolović, iz Luke Dragutin Hlad, Brdovca Josip Olo- Jakopač, Ivan Banek, Filip Vlašić, Josip Širanović, Biservec, Bistre Stjepan Godec, Prigorja-Jastrebarsko Ivan Pintur i ka Halambek, Marijan Samardžija, Vladimir Šeketa, Štefica dopredsjednik udruge iz Rugvice Stjepan Jambrečec. Gotal, Fani Prahin i Stjepan Brčina. U Nadzorni odbor izaPredsjednik Udruge Josip Jakopač podnio je izvješće o radu brani su Vlado Požgaj, Vesna Vojvodić i Štefica Šeketa, u 2012. godini u kojem je istaknuo da je prije ovog skupa svih a za delegate u Zajednicu udruga umirovljenika Zagrebačke 10 podružnica koje su u sastavu udruge umirovljenika Sveta županije, uz predsjednika Jakopača i dopredsjednika Baneka, Nedjelja, održalo svoje skupštine i podnijelo izvješća o radu i još i Fani Prahin. financijskim poslovanju. U financijskom dijelu izvješća istaknuto je kako su u 2012. Udruga umirovljena i Svetoj Nedelji ukupno ima 2.100 godini prihodi Udruge iznosili 172.910 kuna, a rashodi 172.150 članova, a to je preko 60 posto u odnosu na ukupan broj umi- kuna. Dio sredstava iz prethodnih godina sačuvan je na žirorovljenika na području ove općine. Po tom broju ova Udruga je računu Udruge i iznosi oko 30.000 kuna, dok sredstva u među najboljima u Matici umirovljenika Hrvatske, a na skupštini podružnicama iznose više od 39.000 kuna. Ta sredstva, kao i su naglasili da će i dalje raditi na povećanju broja članova. planirana iz proračuna Grada, Županije, Matice i iz ostalih izvo- Budući da su dosadašnji rezultati pozitivno ocijenjeni, i u ra, ulaze u proračun Udruge za 2013. godinu, čiji su prihodi ovogodišnjim izborima uglavnom je ponovno izabrano isto i rashodi planirani u visini 438.000 kuna. Od toga najveći dio vodstvo i isti predsjednici koji su i do sada uspješno vodi- osigurat će Grad Sveta Nedjelja, s ukupno 350.000 kuna. li podružnice – rekao je Josip Jakopač dodavši kako je naU svom nastupu novoizabrani predsjednik svetonedeljske stavljena praksa po kojoj je Udruga nabavljala ogrjev za svoje Udruge umirovljenika Josip Jakopač istaknuo je da Udručlanove s plaćanjem na pet ga osigurava pomoć za svoje rata, a liječenje u toplicama članove, osobito za potrebite te također s plaćanjem na rate. je istaknuo ulogu vodstva Grada Napomenuo je i da je organiSvete Nedelje u pomoći umirozirano 85 izleta te tradicionalan vljenicima i razumijevanju koje odlazak na Trokut kod Novske se pokazuje za njihov položaj. i odavanje počasti poginulim Istaknuo je da je Grad osigurao braniteljima Domovinskog rata. za prijevoz po 200 kuna pomoći Jakopač je istaknuo i da su za umirovljenike s manjim prinaši umirovljenici sudjeloavli na manjima, a tu su još i sredstva sportskim igrama umirovljenika za božićnice i uskrsnice u iznoZagrebačke županije i postisu od po 150 kuna, koje je prigli odlične rezultate. Pomagali milo više od 1500 umirovlienismo našim umirovljenicima koka na području Svete Nedelje. liko smo mogli pa smo u 2012. Jakopač je izrazio nadu da će godini, uz pomoć Grada, umiroi ubuduće Grad Sveta Nedelja vljenicima za Božić osigurali po pokazivati istu dobru volju u reGradonačelnik Svete Nedelje Drago Prahin govori na Skupštini 150 kuna, a Udruga je podijelila alizaciji pomoći umirovljenicima Udruge umirovljenika i 450 paketa u vrijednosti od i njihovoj udruzi. 100 kuna s prehrambenim namirnicama za blagdane, naglasio Plana rada za 2013. godinu, podnio je Vladimir Šeketa, a fije Jakopač. Dodao je da je gradska uprava za 160 umirovljenika nancijhski plan Ivan Banek. Oba dokumenta članovi Skupštine iz gradskog proračuna osigurala 200 kuna pomoći za plaćanje prihvatili su jednoglasno. pokaza za prijevoz. Nazočnima su, uz pozdravne riječi i pohvale za dosadašnji Na Skupštini je i predsjednica Odbora za kulturu Vera Vid- rad i suradnju kao želju da se tako nastavi, uputili predsjednik mar izvijestila o posjetima kazalištima i ostalim događanjima Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije Rudolf s područja kulture. Oko 520 članova posjetilo je ukupno šest Benček i gradonačelnik Grada Svete Nedelje Drago Prahin. kazališnih predstava, rekla je Vidmar. Gradonačelnik je obećao i da će Grad Sveta Nedelja i dalje, Uslijedio je izborni dio skupštine udruge umirovljenika u u okviru svojih mogućnosti, maksimalno i financijski pomagati kojem su predstavnici, koji su prethodno izabrani u svojim umirovljenicima i Udruzi umirovljenika. podružnicama, za predsjednika i u narednom četverogodišnjem Po završetku skupštine nastavljeno je druženje uz pjesmu i mandatu jednoglasno ponovno izabrali Josipa Jakopača, a za ples. dopredsjednika Ivana Baneka. S.T. 16 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. Zabok Sirač Izvršili sve planirane zadatke U Zaboku je 15. travnja održana redovna godišnja izborna sjednica skupštine Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije kojoj su prisustvovali županica Sonja Borovčak, zamjenik predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske Josip Kovačić i zamjenik predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika za Krapinsko-zagorsku županiju Nikola Capar. Izvještaj o radu Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije u protekloj godini podnio je njen predsjednik Stjepan Šimag, koji je pored ostalog iznio da su u prošloj godini izvršili sve svoje planirane zadatke i da je pored toga obavila dosta poslova koji nisu bili u planu, a pokazali su se potrebnima u toku godine. To su bili uglavnom aktivnosti u vezi s prijedlozima za izmjenu mirovinskog sustava, zatim u vezi s organizacijom Festivala umirovljeničkih pjevačkih zborova u povodu Međunarodnog dana starijih osoba i u vezi s pripremama organizacije svečane sjednice Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije povodom 20. obljetnice osnutka i djelovanja Matice te oko izrade priznanja za pojedine udruge i pojedince. Predsjednik Šimag je posebno govorio i o podjeli božićnice, o izgradnji Doma umirovljenika u Zaboku, o sedmodnevnom odmoru na moru, o organizaciji izleta i druženja u udrugama, o naplati članarine MUH-a, o proračunima u udrugama, o prijedlozima za izmjenu mirovinskog sustava, o predstojećim izborima i o drugim aktualnim pitanjima. Osobito je zahvalio županici Krapinsko-zagorske županije Sonji Borovčak na brizi za umirovljenike i na financijskoj potpori koju Županija daje Matici umirovljenika u iznosu od 400.000 kuna u 2013. godini. Obraćajući se članovima Skupštine županica Borovčak je pozdravila delegate i pohvalila rad Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije. Pri tome je iznijela da u županijskoj Matici sve funkcionira kako treba. Govorila je i o Domu umirovljenika čija je izgradnja počela u Zaboku, a čiji je inicijator bila upravo Matica. Iznijela je da će to biti jedan od najljepših Domova za umirovljenike u Hrvatskoj, te da će se u njemu osigurati određeni broj ležaja za korisnike slabijeg imovinskog stanja. Naglasila je da će se Županija maksimalno zalagati za umirovljenike i da će ih financijski pomagati. Zdenka Grilec iz Krapine je naročito pozvala na povećanje pretplate na Hrvatski umirovljenički list u udrugama umirovljenika s tim da list dobivaju makar članovi Izvršnog i Nadzornog odbora te članovi Skupštine, jer se pokazalo da ima i onih udruga koje nisu pretplatile čak ni jedan broj lista. Grilec je predložila da se pitanje obiteljske mirovine treba rješavati na taj način da određeni postotak ostane primatelju obiteljske mirovine. Zamjenik predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske Josip Kovačić pozdravio je u ime Matice sve članove Skupštine i goste, ispričao predsjednika i glavnog tajnika Matice Vladimira Nožarića i Branka Cvetkovića koji se nisu mo- gli odazvati da prisustvuju sjednici. Kovačić je potom govorio o Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske, o promjeni Švicarske formule za usklađivanje rasta mirovina, o uvjetima za odlazak u mirovinu, o vrstama mirovina, o obiteljskoj mirovini, o pretplati na Hrvatski umirovljenički list, o Domu za umirovljenike i o smještaju u domove, o hospiciju u sklopu Opće bolnice Zabok, kao i o predstojećim izborima za lokalne organe vlasti. Skup je pozdravio i Nikola Capar koji je naglasio da se HSU bori za boljitak umirovljenika. Govorio je i o predstojećim izborima i o potrebi da što veći broj umirovljenika izađe na birališta. Na Skupštini je donesen Plan rada i plan prihoda i rashoda za 2013. godinu. Predsjednik Šimag je obrazložio prijedlog Izvršnog i Nadzornog odbora koji su predložili da, obzirom na postignute rezultate u radu i rejting kojeg ima Matica, kompletno rukovodstvo - predsjednik, njegova zamjenica, tajnica, Izvršni odbor i Povjerenstvo za sport i rekreaciju, produže rad i u sljedećem mandatu. Drugih prijedloga nije bilo, već je ovaj prijedlog pozdravljen pljeskom. Predsjednik je ipak predložio glasovanje i prijedlog je jednoglasno prihvaćen. S.Š. SVEČANO OBILJEŽENA OBLJETNICA Redovna izborna Skupština Matice umirovljenika Sirač održana je14. travnja 2013. Dvorana Hrvatskog Doma svečano je uređena i popunjena uzvanicima, gostima i domaćima. Prisustvovali su joj i predsjednik Matice umirovljenika Bjelovarskobilogorske županije Ivan Prekrat, načelnik općine B. Miler, predsjednik Izvršnog vijeća Općine S. Jurajić sa suprugama, E. Hamp neizostavni fotograf, predstavnica Osnovne škole Manuela Varat, sirački župnik Stjepan Pasarić, predstavnik Vatrogasnog društva Marijan Supan i predsjednik KUDa Kristijan Matijašević. Skupštini su prisustvovali i predstavnici susjednih Matica umirovljenika Daruvara, Dežanovca, Grubišnog Polja i Končanice. Neposredno prije skupštine održano je predavanje predstavnika Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske županije o mjerama i sprečavanju maltretiranja i različitih prevara starijih mještana od strane nepoznatih ali spretnih osoba. Skupštinu je otvorio predsjednik Matice Mirko Marin pozdravivši prisutne, objavio je da upravo danas proslavljamo 20. obljetnicu Matice umirovljenika Sirač što je velikim pljeskom uveličano. Nakon toga podnesen je izvještaji o radu Matice proteklo razdoblje, izvještaji blagajnika, izvještaji Nadzornog odbora, koji su uredno i točno vođeni u skladu sa Zakonom i Statutom Matice. Riječ je predana načelniku Opčine B. Mileru, koji je upoznao umirovljenike o potrebama podnošenja zahtjeva za legalizaciju stambenih objekata i vrlo humanom gestom Općine plačanjm troškova legalizacije. Općina rješeva i tekuće probleme kao što su problem odlaganja otpada, asvaltiranje ulica i kanalizacija. Uslijedila je dodjela priznanja za 20. godina rada u Matici Ivici Orbanu. Bio je to dirljiv i veliki primjer entuzijazma za rad u Matici. Na kraju je dana razrješnica starom Upravnom odboru te je predložen novi koji će izabrati predsjednika. Usvojen je i novi godišnji plan te financijski plan za ovu godinu. Ubrzo smo prešli na treći dio skupštine-zabavni dio: ručak, raznovrsna pića, kolači i kava, koji je trajao sve do 17 sati. Marija Pika Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. 17 Sveti Ivan Žabno Novi predsjednik Udruge Ante Brković Skupština Udruge umirovljenika Sveti Ivan Žabno jednoglasno je izabrala, na svojoj redovnoj godišnjoj sjednici, a na prijedlog Izvršnog odbora, novog predsjednika Antu Brkovića. Umirovljenici i gosti Podružnice Osijek-Josipovac na svečanom otvaranju svojih prostorija Osijek - Josipovac Nove prostorije za Podružnicu Za nepunih godinu dana niklo je prekrasno zdanje Mjesnog odbora Osijek-Jopsipovac, u kojoj su umirovljenici dobili veliku prostoriju, kompletno opremljenu za svoja druženja i izvršenje programskih ciljeva. Svečanom činu otvaranja nove zgrade prisustvovalo je više od tisuću posjetitelja, a medu njima naravno najviše umirovljenika, koji su se uz pjesmu i ples veselili do kasnih sati. Predsjednica podružnice Marija Sužnjević zahvalila se gradonačelniku gospodinu Krešimiru Bubalu i Županu Osječkobaranjske Županije gospodinu Vladimiru Šisljagiću na ovom vrijednom objektu. Udruga Osijek - podružnica Josipovac jedna je od najvećih podružnica na području grada Osijeka sa 4200 stanovnika i svojih 350 članova podružnice. Sa svojim marljivim radom i zalaganjem doprinijela je u svojem mjestu u mnogim segmentima za bolji život stanovnika svoga mjesta. Zahtjevima su osigurali učestaliji javni prijevoz i ostalu infrastrukturu koju su uočili da nedostaje. Jedna od velikih kapitalnih vrijednosti je i ovih dana otvorenje novog Hrvatskog doma. M.S. Dosadašnji predsjednik Mato Čačić iz zdravstvenih razloga, nakon šest-godišnjeg vođenja Udruge, podnio je ostavku. Njemu je u znak zahvalnosti na uspješnom vođenju Udruge uručen prigodan poklon, a on je, zahvaljujući na dosadašnjem povjerenju obećao da će i dalje pomagati novom predsjedniku u provođenju programa. Podnoseći izvještaj o prošlogodišnjem radu Čačić je istakao da su organizirali šest izleta i dva druženja za 150 Svetoivanjskih umirovljenika. To, naravno nije dovoljno, rekao je Čačić, ali je istovremeno bilo nemoguće učiniti više zbog izrazito malih financijskih sredstava. Naglasio je i primjernu suradnju sa svim ostalim udrugama u mjestu, općinom, te obilazak bolesnih i nemoćnih članova. Predlažući program aktivnosti za ovu godinu istakao je da će sve uvelike ovisiti o financijskim mogućnostima, a novo rukovodstvo morat će se posebno založiti za povećanje broja članova Udruge, jer, kao i u ostalim sredinama svi umirovljenici nisu uključeni u rad Matice. Od drugih aktivnosti i dalje je predviđena suradnja s ostalim udrugama u mjestu, zatim sa susjednim Udrugama umirovljenika, Savezom Udruga Koprivničko-križevačke županije i naravno, Maticom umirovljenika Hrvatske. Uspješan rad Udruzi na skupštini su zaželjeli i predstavnici ostalih udruga koje djeluju u Svetom Ivanu Žabnu, kao i predstavnici susjednih Udruga umirovljenika i HSU-a. Stjepan Kramar Dosadašnji predsjednik Mato Čačić i novi Ante Brković 18 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. PODSTRANA Brojni izleti i rekreacijske aktivnosti Oko 150 članova Udruge umirovljenika Podstrana sudjelovalo je na redovnoj skupštini, kojoj je nazočio i Miran Tomasović, načelnik Općine Podstrana. - Tijekom prošlogodišnjeg djelovanja, u mjesecu prosincu, Udruga je 21 članu, koji su zaista najpotrebitiji, s niskim mirovinama, a uz to i bolesni, dodijelila po 400 kuna pomoći. Nisu zaboravljeni ni bolesni u svojim kućama ili bolnicama, istakao je Petar Vlašić, predsjednik Udruge umirovljenika Podstrana.. Izvještaj o radu za 2012. godinu, podnio je Branko Vranić, tajnik, koji je pored ostaloga kazao: „Tijekom godine uspjeli smo organizirati rekracijske aktivnosti, kao trodnevne izlete u zimski-rekreacioni centar Bjelolasicu, jednodnevno hodočašće u Međugorje, jednodnevni izlet u Zadar i Šibenik, trodnevni izlet u Moslavinu-Garić, Bjelovar, Daruvar, Jasenovac, Banja Luku, Livno, te jednodnevni izlet u Skradin i Roški Slap kao i dvodnevnoi izlet na tradicionalni susret umirovljenika četiriju dalmatinskih županija u Zadar. Za sve te izlete ova udruga Matice umirovljenika je platila autobuse u vrijednosti od 36.000 kuna. Najviše rasprave, u kojoj je sudjelovao veliki broj umirovljenika, bilo je oko autobusnih karata, na relaciji Podstrana–Split. Naime, za pokazne autobusne karte Općina donira 220.000 kuna godišnje, u vrijednosti od 50 posto od cijene karte, a isto toliko plaćaju sami korisnici. Mnogima nije jasno, prvenstveno onima koji se nisu ni prijavili za korištenje ovih karata, kako to da netko ima pravo a netko ne. Predsjedništvo skupštine jasno je dalo do znanja da svaki umirovljenik ima pravo na 50 posto cijene autobusne karte, s tim da se do 20. u mjesecu treba prijaviti za idući mjesec i tako doći na listu korisnika. Oni koji se do tada nisu ubilježili ne mogu ni koristiti te pogodnosti sufinanciranja autobusnog prijevoza. Na skupštini je rečeno da je od svih dosadašnjih načelnika, najviše je za Općinu Podstrana učinio upravo Miran Tomasovič. Istaknuto je da je Tomasović jedan od rijetkih načelnika u Dalmaciji, koji tako dobro razumije umirovljenike i financijski ih pomaže i izražena mu je zahvalnost za sve to. Tomasović je izjavio da Matica umirovljenika nije stranačka organizacija, nego udruga civilnog društva, te je iz tog razloga Općina i pomaže. Naša Općina sufinancira 30-tak udruga, jer imamo velik broj učenika i studenata te onih koji se bave sportom, a sama Udruga umirovljenika je prošle godine dobila blizu 300.000 kuna, kazao je Miran Tomasović, načelnik općine Podstrana. Davor GRGAT Novoizabrano vodstvo Udruge u Petrinji Izborna skupština Udruge umirovljenika Petrinje Tre∆i mandat predsjednice Rezike Krolo Mandat čelnika Udruge umirovljenika Grada Petrinje statutom je određen na dvije godine, zbog čega je 27. travnja održana redovita izborno-izvještajna skupština s ocjenom rada u 2011. i 2012. godini. „Našim članovima često organiziramo izlete s kupanjem u bazenima i u moru, putujemo u kazališt u Zagreb, nabavljamo ogrjev za zimu, jabuke iz eko voćnjaka i piletinu iz domaćeg uzgoja vrlo povoljno s otplatom u više mjesečnih obroka, sudjelujemo u županijskim sportskim natjecanjima i susretima kulturnog stvaralaštva“ rekla je u izvješću dosadašnja i ponovo izabrana predsjednica Rezika Krolo. Godišnja članarina glavni je izvor prihoda, ali je sve manja: 2011. uplaćeno je 11.850 kuna, lani 10.200 kn. Stalno se umanjuju i transferi iz gradskog proračuna Petrinje, prije dvije godine dobiveno je 9.000 kuna, a 2012. prepolovljeno, 4500 kn, izvijestio je predsjednik Nadzornog odbora Mijo Ančić. Skupština je izrazila bojaznost s opstankom u prostorijama na Trgu narodnih učitelja, koje su do Domovinskog rata bile vlasništvo mirovinskog osiguranja i stalni prostor tadašnje gradske organizacije penzionera. U njima se od 1. svibnja dežura samo utorkom prijepodne, čime je ukinut dugogodišnji dolazak članova ponedjeljkom i četvrtkom. Članarina i dalje iznosi 60 kuna godišnje, odluka je skupštine, na kojoj je pjevao Ženski zbor Lira, stalna umirovljenička sekcija, a od gostiju nazočio Zvonimir Žlof, predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Sisačko-moslavačke županije. Pozvao je prijatelje iz Petrinje na županijske susrete KUD-ova koncem lipnja u Lipovljanje i početkom listopada na sportska nadmetanja sisačko-moslavačke županije u Sisak, a izvijestio i o aktivnosti Matice umirovljenika Hrvatske. Uz treći uzastopni mandat predsjednice Rezike Krolo, sada je novi dopredsjednik Miljenko Novaković, u Izvršnom odboru su Josip Gorup, Matica Kardaš, Ivana Malović, Jelena Petračić, Antun Petračić, Marijana Vidović i Zora Vujić, a u Nadzornom odboru Božena Božić, Robert Jambrešić i Grozdana Miškulin. Antun PETRAČIĆ Nova Gradiška PROLJETNI SUSRET KUGLAČA Udruga umirovljenika Nove Gradiške bila je 19. travnja domaćin tradicionalnom susretu kuglača, koji je održan na kuglani „OBRTNIK“. Načelnik općine Podstrana, Miran Tomasović (govori) i predsjedništvo skupštine, Sudjelovali su kuglači umirovljenici iz Slavonskog Broda, Vrpolja Novske i domaćina Nove Gradiške. Na otvorenju natjecanja pozdravio ih je predsjednik domaćina Ivo Varkašević i zaželio im dobrodošlicu i uspjeh u natjecanju. Nakon što su pokazali koliko su se pripremili, najbolji rezultat ostvarili su gosti iz Novske, zatim Sl.Broda, Nove Gradiške i Vrpolja. Najbolji pojedinac sa 159 čunjeva je Mijo Tekić iz Slavonskog Broda. U pikadu su najbolji bili kuglači iz Novske, a slijedi ih Nova Gradiška, Slavonski Brod i Vrpolje. Najuspješnija pikado natjecateljica je Lida Gorsek iz Novske. Svim sudionicima odano je priznanje za vrlo uspješan nastup, a na maloj svečanosti uručena su za višegodišnje sudjelovanje novogradiškim priznanja kuglačima Barbari Štengl, Stjepanu Terziću i Voji Meničaninu. Upriličen je zajednički domjenak za natjecatelje i goste, uz glazbu i slavonske specijalitete. Ovu tradicionalnu sportsku svečanost svojim prisustvovanjem uveličali su predsjednica Matice umirovljenika brodsko posavske županije Ana Glivetić i dožupani Ružica Vidaković i Davor Vlaović. Milan Griva Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. 19 SRAČINEC Stjepan Majcenović ponovno predsjednik Udruga umirovljenika Sračinec – Svibovec održala je 12. travnja 2013. izbornu godišnju skupštinu kojoj je prisustvovalo preko stotinu članova i gostiju. Skupština Matice umirovljenika grada Požege Požega Za predsjednika izabran Željko Peroutka Matica umirovljenika grada Požege održala je godišnju izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednika izabran Željko Peroutka, a za dopredsjeednike Milan Vrbanić i Željko Čardić. Za tajnicu je izabrana Mirjana Novaković, dok će Zdenka Vidović biti predsjednica Nadzornog odbora. Dosadašnji v.d. predsjednik Željko Peroutka istaknuo je da su uz izmjene Statuta proveli brojne aktivnosti počevši od niz sportskih i glazbenih susreta, pa do organizacije druženja i izleta. Na izbornoj je skupštini ujedno je najavljen i intenzivniji rad Matice. Usvojen je program rada za ovu godinu kojim se predviđa rekonstrukcija zgrade i uređenje prostorija za rad Matice, proširenje glazbene sekcije umirovljenika, te izletnički, sportski i zabavni sadržaji, a nastavit će uobičajene aktivnosti na opskrbi članstva ogrjevnim drvetom i zimnicom. Uz okupljanja umirovljenika na raznim druženjima, posebno je predviđeno i pružanje pomoći bolesnima i potrebitim članovima. Na Skupštini je okupljene umirovljenike pozdravio Zvonko Čorak, predsjednik Matice umirovljenika Požeško-slavonske županije i naglasio da uz bolju koordinaciju svih udruga u gradovima i općinama utvrđuju načine kako članovima osigurati i besplatne pravne savjete. Novoizabranom je čelništvu uspjeh u radu poželio je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko zahvaljujući im ujedno na svemu što su oni kroz svoj radni vijek učinili pridonoseći unapređenju ove sredine. Podsjetio ih je i na nastojanja i spremnost grada kako bi se pomoglo Požežanima treće životne dobi. Kroz socijalni program tako se umirovljenicima osiguravaju potpore za režijske troškove, jednokratne pomoći, pomoći za lijekove, besplatni gradski prijevoz kao i stalni mjesečni dodatak na mirovine, koji se dodjeljuje još od 2005. godine. Pozdravne riječi uputio su zamjenik župana Ferdinand Troha i Svetislav Marić, predsjednik HSU grada. Jelenko Topić Za predsjednika udruge jednoglasno je ponovno izabran Stjepan Majcenović koji je i do sada uspješno obavljao tu dužnost. Čestitke i lijepe riječi za uspješan rad udruge uputio je potpredsjednik Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednik Saveza udruga umirovljenika Varaždinske županije Ivan Šoltić koji je ujedno govorio o teškoj situaciji umirovljenika, pogotovo onih nemoćnih i bolesnih. Upravo o takvim članovima udruga vodi brigu i pomaže im poklon paketima.Tako je prošle godine bilo posjećeno 55 članova udruge i za to izdvojeno 4. 450 kuna za poklon pakete. Za Uskrs su ove godine organizirali nabavu brašna samo po 3 kune za kilogram, a ovu uslugu koristilo je 132 člana i nabavilo 9.020 kilograma brašna. Novi članovi izvršnog odbora naglasili su da će i dalje nastaviti sve dosadašnje aktivnosti u udruzi, a posebice brigu za socijalno i zdravstveno najugroženije članove, kao i pojačati aktivnost na povećanju broja članova. Za dosadašnji uspješni rad udruge i izvršenje svih zadataka posebno, kako je rečeno, treba zahvaliti svim članovima izvršnog odbora. Na skupštini su pozitivno ocijenili suradnju s načelnikom općine Božidarom Novoselcem i donačelnikom Krunom Lukačićem koji su se odazvali i na ovu sjednicu udruge. Od njih udruga dobiva veliku financijsku pomoć i moralnu podršku, istaknuto je na sjednici i zato im je izražena zahvalnost, što su se i na ovoj skupštini družili s umirovljenicima. Snežana Liber Nova Kapela CJELOVEČERNJI KONCERT Udruga umirovljenika Općine Nova Kapela organizirala je (1. travnja) za umirovljenike, ali i za sve svoje mještane zanimljiv glazbeni koncert. Iako je bio 1.travnja, nisu se našalili već su građanima priuštili bogatu glazbenu večer. Gosti su bili KUD-ovi umirovljenika iz Nove Gradiške i Slavonskog Broda, ženska pjevačka skupina iz Vukovara i muška pjevačka skupina iz Starog Topolja. Dvorana Narodnog doma bila je premala za sve koji su te večeri željeli prisustvovati priredbi, što je znak – kaže predsjednica domaćina Ankica Glivetić – da takvih manifestacija nedostaje i da bi ih trebalo češće organizirati. Ovom prigodom svi su se izvođači trudili da se pokažu u najboljem svjetlu, pa su na otvorenoj sceni doživjeli zaslužene ovacije, a iz Nove Kapele ponijeli lijepe uspomene na zahvalnu publiku koju žele ponovno na isti način obradovati. Milan Griva 20 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. SUPETAR Nove prostorije za Udrugu umirovljenika Pred velikim brojem umirovljenika i njihovih gostiju te većine općinskih naćelnika sa otoka Brača, kao i gostiju iz Splita, gradonačelnik Grada Supetra, Dinko Hržić svečano je 22. ožujka predao Udruzi Matici umirovljenika Supetar, prostorije za druženje. Umirovljenička klapa „Vala“, koja zabavlja punih 30 godina, i ovoga puta je ugodno iznenadila ljude treće životne dobi, pjesmama koje se ne zaboravljaju. Kako reče voditeljica programa prof. Gita Dragičević, treća dob morala bi biti najljepša i trebalo bi ju oplemeniti sadržajima za koje se nadam da će ih naći i u ovim prostorima. Nastupila su i djeca OŠ Supetar koja su s nastavnicom Vedranom Volf, izrecitirali radove za svoje none i nonote, /bake i djedove/,Bepa, Matea, Semka, Mišel i Nora, a to su uradili i crtežima prikazanim na zidovima prostorije. Istarske toplice POVOLJNIJE CIJENE ZA ČLANOVE MATICE Ugovor o poslovnoj suradnji između Matice umirovljenika Hrvatske i Lječilišta Istarske toplice potpisali su 21. ožujka član Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednik Matice umirovljenika Istarske županije Bruno Stermotić i ravnatelj lječilišta Vedran Velenik. Ugovorom se omogućuju tijekom cijele godine povoljniji uvjeti korištenja usluga u istarskim toplicama članovima koji posjeduju jedinstvenu člansku iskaznicu Matice umirovljenika Hrvatske. Grupa od pedeset osoba može boraviti u Istarskim toplicama već po cijeni od 188 kuna po osobi i danu što podrazumijeva puni pansion s uključenim pićem uz sve obroke, ističe voditeljica marketinga Enđi Lazarić. Na puni pansion organizirane grupe dobivat će od 35 do 50 posto popusta po osobi, ovisno o terminu boravka i veličini grupe. Umirovljenici mogu koristiti i uputnice HZZO-a za terapiju, 10 posto popusta na usluge u Centru ljepote i 50 posto popusta na ulazak u wellness/spa zonu (bazen, saune i fitness). Usluge koje su uključene u ugovor osim smještaja i light all inclusive (pića uključena uz obroke), su liječnički pregled, kupanje u termomineralnom bazenu te korištenje raznih sportskih sadržaja. G. Č. Š. Vedran Velnik i Bruno Stermotić potpisuju ugovor o poslovnoj suradnji Nakon što je popričao s velikim brojem umirovljenika, Dinko Hržić je kazao: „Prije četiri godine smo napravili plan ovih prostorija, veličine 70 kvadratnih metara, i preuredili, opremili novom opremom, televizorom, kancelarijskim priborom, sanitarnim čvorom u koje smo uložili preko 65.000 kn, a sve to smo napravili kako biste se što ugodnije osjećali, osječali kao da ste doma. Stoga vjerujem da će naredne generacije umirovljenika ugodno provoditi svoje slobodno vrijeme, upravo ovdje i ujedno se rekreirati“. Potom je govorio Slobodan Lukšić, predsjednik Udruge Matice umirovljenika grada Supetra koji je pozdravio gradonačelnika, kao i nazočne načelnike bračkih općina, potpredsjenika Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednika Matice umirovljenika Splitsko-dalmatinske županije Miljenka Bobana, predsjednika Matice umirovljenika Omiša Žarka Beloševića, predsjednicu supetarske podružnice umirovljenika te svog zamjenika Tomislava Fijana, tajnika Borisa Krstulovića, i Anu Martinović, koji su proteklih dana bili neumorni, a sve to da svečanost otvaranja bude dobro pripremljena. Prije svega želim vam ugodne trenutke da se što udobnije osjećate u ovim našim prostorijama, koje smo dugo, dugo čekali. Za to je bez sumnje najviše pridonio naš gradonačelnik, ali i predsjednik Gradskog vijeća. „Naša Matica umirovljenika Brač, osnovana je 1946. godine. Često su umirovljenici otoka Brača imali kakav-takav prostor, a nama kao Matici umirovljenika su ostala samo obećanja. Sada smo dobili ovaj prostor koji u potpunosti može zadovoljiti naše zahtjeve, omogućiti ugodno druženje pa i rekreaciju. Ovdje već imamo, dovoljan prostor za okupljanje, igranje karata, šaha, prelistati dnevni tisak te gledati TV, kao i prostor za kancelariju uz kompletan sanitarni čvor, a uskoro trebamo poraditi na mini - kafiću, gdje bi se mogla popiti i kava. Svima je poznato da nemamo nikakvih financijskih sredstava, zato molimo načelnike bračkih općina i donatore da pomognu, da opremimo ovaj prostor, da bude ugodan trenutak za umirovljenike ne samo Supetra, već i svih općinskih mjesta na Braču. Potom je gradonačelnik svečano otkrio ploču – naziv udruge, ispred ulaznih vrata. Davor GRGAT Gradonačelnik Hržić: Matici ćemo i dalje pomagati Pitali smo gradonačelnika Dinka Hržića da nam kaže kako doživljava ovu radost umirovljenika: „Udjel Grada Supetra u uređenju ovih prostorija, za umirovljenike, je 97 posto. Mogu slobodno reći da sam zadovoljan, pogotovo kada vidim ove naše none, koje su prezadovoljne kao da im je riješeno životno pitanje. Što se tiče Matice umirovljenika, mi smo ih proteklih godina sufinancirali, uglavnom tijekom njihovih putovanja, izleta, a vjerujem da ćemo nastavit i dalje. Mislim da je fer da i oni dočekaju svoje prostorije. U Supetru su ih čekali čak preko 15 godina, i evo napokon se ostvario naš zajednički cilj, adaptirali smo i uredili prostore, opremili ih s najnovijom opremom, sanitarnim čvorom i svim ostalih potrebitim za normalan rad jedne udruge, koji prostor će često koristiti i umirovljenici svih bračkih općina, prilikom dolaska u Supetar kao glavni otočni grad ili da idu na katamaran za Split ili obratno. Nadam se da će umirovljenici uživati i blagovati u ovim prostorima na najbolji mogući načn“ kazao je supetarski gradonačelnik Dinko Hržić. MIROVINSKI VODIČ PRILOG H R VAT S K O M UMIROVLJENIČKOM LISTU Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje GODINA X., SVIBANJ 2013., BROJ 2 • • • • SADRŽAJ NOVI BROJ STATISTIČKIH INFORMACIJA HZMO-a HZMO na Sajmu poslova u Splitu Nova aktualna vrijednost mirovine Novi broj Statističkih informacija HZMO-a Razgovori tijela za vezu hrvatskog i srpskog nositelja mirovinskog osiguranja • Potpisan administrativni sporazum s Glavnim savezom obveznog zdravstvenog osiguranja njemačkog tijela za vezu • Donesen novi Zakon o dadiljama • Statistika Od 26. travnja 2013. je na internetskim stranicama Zavoda, u rubrici Publikacije, dostupan novi broj “Statističkih informacija HZMO-a”, broj 1/2013. RAZGOVORI TIJELA ZA VEZU HRVATSKOG I SRPSKOG NOSITELJA MIROVINSKOG OSIGURANJA HZMO NA SAJMU POSLOVA U SPLITU Područna služba HZMO-a u Splitu je sudjelovala na VI. sajmu poslova Splitsko dalmatinske županije, održanom 22. travnja 2013. Organizator ovog sajma, koji se održavao u Splitu, bio je splitski Područni ured HZZ-a, a otvorio ga je ministar rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med. HZMO je posjetiteljima Sajma predstavio mogućnost da, preko Korisničkih stranica na internetskoj stranici Zavoda, provjere je li ih poslodavac prijavio na mirovinsko osiguranje, odjavio s osiguranja ili pak provjere svoje podatke o stažu i plaći, o kojima ovisi ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. NOVA AKTUALNA VRIJEDNOST MIROVINE Na svojoj 9. sjednici, održanoj 28. ožujka 2013., Upravno vijeće HZMO-a donijelo je odluke o usklađivanju mirovina od 1. siječnja 2013. - Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. siječnja 2013. - nova aktualna vrijednost mirovine za jedan osobni bod, radi određivanja mirovine i usklađivanja mirovina i ostalih prava iz mirovinskog osiguranja od 1. siječnja 2013. iznosi 60,32 kn - Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2013., kojom najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2013. iznosi 58,47 kn - Odluka o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčanih naknada zbog tjelesnog oštećenja od 1. siječnja 2013., kojom osnovica za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja, nastalog zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, od 1. siječnja 2013. iznosi 1.201,02 kn - Odluka o visini najniže mirovine hrvatskom branitelju Domovinskog rata za godinu 2013. koja od 1. siječnja 2013. iznosi 2.465,10 kn. U Zagrebu su 3. i 4. travnja 2013. održani razgovori tijela za vezu hrvatskog i srpskog nositelja mirovinskog osiguranja, pri čemu je hrvatsko izaslanstvo vodila je pomoćnica ravnatelja Teodora Marinović, a srpsko direktor Zoran Panović. Nositelji mirovinskog osiguranja razmijenili su informacije o izmjenama propisa u području mirovinskog osiguranja i novosklopljenim međunarodnim ugovorima od posljednjih razgovora tijela za vezu. Razmotrena su sporna pitanja u provedbi Ugovora, Općeg administrativnog sporazuma za provedbu Ugovora i Administrativni sporazum tijela za vezu na području mirovinskog osiguranja te pitanja oko isplate mirovina, odštetnih zahtjeva, potrebe pribavljanja osobnog identifikacijskog broja (OIB) i naknade troškova vještačenja. POTPISAN ADMINISTRATIVNI SPORAZUM S GLAVNIM SAVEZOM OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA NJEMAČKOG TIJELA ZA VEZU U Zagrebu su 11. i 12. travnja 2013. održani razgovori HZMO-a i HZZO-a s Glavnim savezom obveznog zdravstvenog osiguranja, njemačkog tijela za vezu za zdravstveno osiguranje u inozemstvu. Hrvatsko izaslanstvo predvodili su gospodin Srećko Vuković, ravnatelj HZMO-a i gospođa Sandra Orešić, pomoćnica ravnatelja HZZO-a, a njemačko izaslanstvo gospodin Hans-Holger Bauer direktor njemačkog tijela za vezu za zdravstveno osiguranje u inozemstvu. U okviru razgovora, 12. travnja 2013., potpisan je Administrativni sporazum o učincima ulaska Republike Hrvatske u EU na pravne propise u području socijalnog osiguranja - potpisali su ga direktor njemačkog tijela za vezu za zdravstveno osiguranje u inozemstvu Hans-Holger Bauer, ravnatelj HZZO-a Siniša Varga i ravnatelj HZMO-a Srećko Vuković. DONESEN ZAKON O DADILJAMA Hrvatski sabor donio je na sjednici 15. ožujka 2013. Zakon o dadiljama, objavljen u “Narodnim novinama” broj 37/13., od 28. ožujka 2013., a prema kojem će se djelatnost dadilje moći registrirati kao obrt. INFOTELEFONI (DOSTUPNI RADNIM DANOM OD 8 DO 16 SATI): 0800 63 63 63 (BESPLATNI BROJ) I 01 - 48 91 666 M I R O V I N S K I V O D I Č H Z M O 1 www.mirovinsko.hr PREGLED BROJA KORISNIKA I PROSJEČNIH SVOTA MIROVINA U TRAVNJU 2013. VRSTE MIROVINA PROSJEČNA MIROVINA U KUNAMA UMANJENA ZA POREZ, PRIREZ I POSEBAN POREZ* BROJ KORISNIKA I. KORISNICI MIROVINA PREMA ZAKONIMA O MIROVINSKOM OSIGURANJU** starosna 646609 2.412,50 invalidska 246142 1.969,10 obiteljska 237079 1.869,26 UKUPNO 1129830 2.201,91 II. HRVATSKA VOJSKA , prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO, PS i OSO) starosna 2455 4.643,83 invalidska 8855 3.185,91 obiteljska 715 3.603,42 UKUPNO 12025 3.508,38 III. KORISNICI MIROVINA KOJIMA JE MIROVINA ODREĐENA PREMA ZAKONU O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI Najniža mirovina (čl. 31. st. 3. ZOPHBDR-a)*** 424 2.421,61 58406 5.054,07 obiteljska 13877 6.769,06 UKUPNO 72707 5.366,04 invalidska IV. KORISNICI MIROVINA OSTVARENIH PREMA UGOVORU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE O SURADNJI NA PODRUČJU PRAVA STRADALNIKA RATA U BOSNI I HERCEGOVINI KOJI SU BILI PRIPADNICI HRVATSKOG VIJEĆA OBRANE I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI HVO (NN, broj 2/06.) invalidska 6357 2.786,81 obiteljska 591 3.099,42 UKUPNO 6948 2.813,40 1221510 2.406,59 SVEUKUPNO (I+II+III+IV) NAPOMENA: * Prosječne mirovine (I.-IV.) umanjene su za porez i prirez prema Zakonu o porezu na dohodak (NN, br.177/04.), osim obiteljskih mirovina prema članku 9. stavku 1. točki 7. i članku 53. stavku 2. Od obrade mirovina za lipanj 2010. (isplata u srpnju) primijenjen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 80/10.), a od obrade mirovina za veljaču 2012. (isplata u ožujku) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN,br. 22/12.). ** Najniža mirovina priznata prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji obitelji (NN, br.174/04.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2005. KORISNICI MIROVINA I VISINE MIROVINA, PREMA VRSTAMA MIROVINA U TRAVNJU 2013. M SKUPINE SVOTA MIROVINA UKUPNO BROJ KORISNIKA 0 1 I R O V I STAROSNA N A INVALIDSKA PROSJEČNA MIROVINA BROJ KORISNIKA PROSJEČNA MIROVINA 2 3 4 BROJ KORISNIKA 5 OBITELJSKA PROSJEČNA MIROVINA 6 BROJ KORISNIKA 7 PROSJEČNA MIROVINA 8 do - 500,00 89591 238,39 54839 230,87 18667 257,49 16085 241,86 500,01 - 1.000,00 99142 771,02 52180 762,84 18605 755,58 28357 796,20 1.000,01 - 1.500,00 132158 1.278,94 59141 1.283,44 35367 1.296,40 37650 1.255,46 1.500,01 - 2.000,00 240612 1.802,78 102364 1.799,47 73959 1.802,93 64289 1.807,87 2.000,01 - 3.000,00 314570 2.452,15 182715 2.481,25 67204 2.418,88 64651 2.404,46 3.000,01 - 4.000,00 162411 3.438,53 120547 3.449,63 22692 3.397,97 19172 3.416,75 4.000,01 - 5.000,00 57461 4.408,16 45695 4.411,21 6512 4.387,96 5254 4.406,68 5.000,01 - 6.000,00 20557 5.429,13 17175 5.439,06 2059 5.417,56 1323 5.318,20 6.000,01 - 7.000,00 8792 6.430,56 7799 6.432,65 777 6.418,86 216 6.397,16 7.446,79 7.000,01 - 8.000,00 3008 7.385,90 2697 7.396,60 268 7.268,42 43 veće od - 8.000,00 1528 8.971,13 1457 8.966,27 32 9.141,55 39 9.012,78 1129830 2.201,91 646609 2.412,50 246142 1.969,10 237079 1.869,26 UKUPNO NAPOMENA: Od mirovine za siječanj 2012. (isplata u veljači) primjenjeni su zakoni: Zakon o dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN, br. 114/11.), Zakon o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 114/11.) i Zakon o dopuni Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (NN, br. 114/11.). NAKLADNIK: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Središnja služba A. Mihanovića 3, 10 000 ZAGREB www.mirovinsko.hr 2 Za nakladnika: Srećko Vuković Urednica: Maja Kos Lektorica: Davorka Harasim M I R O V I N S K I Uređuje: Odjel za odnose s javnošću e-mail: [email protected] faks: 01/4595-168 V O D I Č H Z M O HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CROATIAN INSTITUTE FOR HEALTH INSURANCE VODI» OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA PRILOG HRVATSKOM UMIROVLJENI»KOM LISTU IZ SadrŽaja: I. Naknade za rodiljni i roditeljski dopust II. Davanja za ozljede na radu i profesionalne bolesti GODINA VII. - BROJ 65 - SVIBANJ 2013. OstvarIvaNje zDravstveNe zaštIte I prava Na DavaNje za bOlest NakON štO republIka Hrvatska postane država članica europske unije U prilogu broj 64 za travanj 2013. godine obrađena je tema pod naslovom Ostvarivanja zdravstvene zaštite i prava na davanje za bolest nakon što Republika Hrvatska postane država članica Europske unije. Naime, ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju sa 1. srpnja 2013. godine mijenja se način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Hrvatskoj kao način ostvarivanja zdravstvene zaštite u državama članicama Europske unije, koju će osigurane osobe HZZO-a iz Republike Hrvatske moći ostvarivati kao građani Europske unije. U ovom prilogu daje nastavak na navedenu temu u vezi ostvarivanja prava na rodiljne i roditeljske potpore, te prava s osnova ozljede na radu i profesionalne bolesti. I. Naknade za rodiljni i roditeljski dopust Pravo na rodiljne i roditeljske potpore (dopuste i pripadajuće novčane naknade) utvrđene su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“ broj 85/08., 110/08. i 34/11) te su vrste prava utvrđene ovisno o radno pravnom statusu roditelja odnosno mogu ih ostvariti: - zaposleni i samo zaposleni roditelj - roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik izvan sustava poreza na dobit ili dohodak i nezaposleni roditelj roditelj izvan sustava rada. U načinu ostvarivanja prava na rodiljne i roditeljske potpore, s roditeljima djeteta izjednačeni su: - posvojitelj djeteta - skrbnik maloljetnog djetetai udomitelj - osigurane osobe HZZO-a stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj. 1. zaposleni i samozaposleni roditelji Zaposleni ili samozaposleni roditelji, pod uvjetima koji propisuje Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama mogu ostvariti pravo na rodiljni i roditeljski dopust, pravo na rad u polovici punog radnog vremena za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta, dopust ili rad u polovici punog radnog vremena radi njege djeteta s teži smetnjam u razvoju, pravo na rad u polovici punog radnog vremena za pojačanu njegu djeteta koje ima određene zdravstvene probleme, dopust trudne radnice ili dopust radnice koja doji dijete, zaposlena i samozaposlena majka može ostvariti pravo na stanku za dojenje djeteta, slobodan dana za prenatalni pregled te zaposlena radnica mirovanje prava i obveza iz radnog odnosa do treće godine života djeteta. Obvezni rodiljni dopust Ostvaruje se u neprekidnom trajanju od 98 dana (28 dana prije planiranog datuma poroda i 70 dana nakon rođenja djeteta), a obvezno ga koristi trudnica, odnosno majka djeteta. Iznimno, obvezni rodiljni dopust može započeti i 45 dana prije očekivanog poroda ovisno o stanju trudnoće i zdravstvenom stanju zaposlene i samozaposlene trudnice što utvrđuje izabrani doktor opće obiteljske medicine, prema nalazu izabranog doktora ginekologa iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Dodatni rodiljni dopust Koristi se od 71. dana nakon poroda do navrše1 nog 6. mjeseca života djeteta. Pravo na dodatni rodiljni dopust majka može prenijeti u cijelosti ili u vremenski ograničenom trajanju i na oca djeteta, uz njegovu pisanu suglasnost. Dodatni rodiljni dopust može se koristiti i kao rad s polovicom punog radnog vremena na način da korisnik prava nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena u onolikom trajanju u kojem je to pravo koristio do navršenih 6 mjeseci života djeteta, a najduže do navršenih 9 mjeseci života djeteta. (članak 15. stavak 1. i 2. Zakona) produženi rodiljni dopust Koristi se u slučaju prerano rođenog djeteta kada se produljuje obvezni ili dodatni rodiljni dopust za onoliko dana za koliko je dijete prerano rođeno. pod prerano rođenim djetetom u smislu Zakona smatra se dijete rođeno prije navršenog 37. tjedna, odnosno 259. dana trudnoće, a da li se radi o prerano rođenom djetetu utvrđuje nadležno tijelo vještačenja HZZO-a na osnovi relevantne medicinske dokumentacije. naknada plaće za rodiljni dopust Prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama naknada plaće za vrijeme rodiljnog dopusta (obveznog, dodatnog i produženog) ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju (na osnovi prosjeka plaća isplaćenih u šestomjesečnom razdoblju koje prethodi mjesecu u kojem je započelo korištenje prava na rodiljni dopust (delimitirana rodiljna naknada). Naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta isplaćuje se na teret sredstava HZZO-a, s obzirom da se radi o pravu koje se skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju ostvaruje kao pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja. roditeljski dopust Roditeljski dopust koristi se nakon što dijete navrši 6 mjeseci života. Roditeljski dopust utvrđen je kao pravo oba zaposlena ili samozaposlena roditelja, koji to pravo koriste, u pravilu u jednakom trajanju, a mogu ga koristiti pojedinačno, istodobno ili naizmjenično do navršene 8. godine života djeteta. I roditeljski dopust se može koristiti kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena i to u dvostrukom trajanju prava. Drugim riječima 2 roditeljski dopust u trajanju od 6 mjeseci, ako se koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena koristi se u trajanju od 12 mjeseci. trajanje roditeljskog dopusta Za prvo i drugo dijete roditeljski dopust traje 6 mjeseci, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete 30 mjeseci. Pri tome treba napomenuti da je, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom. 6. Zakona, određeno da mjesec u smislu Zakona predstavlja jediničnu vremensku vrijednost od 30 kalendarskih dana koja služi za izračun trajanja prava propisanih Zakonom. Stoga korisnik na ime roditeljskog dopusta u trajanju 6 mjeseci koristi pravo u trajanju od 180 dana, dok na ime roditeljskog dopusta od 30 mjeseci koristi 900 dana. produženje roditeljskog dopusta Ako roditeljski dopust otac djeteta koristi najmanje 3 mjeseca (90 dana) on se produžuje za 2 mjeseca (60 dana), što je predviđeno kao poticaj da roditeljski dopust, osim majke, koristi i otac djeteta. korištenje roditeljskog dopusta u dijelovima Budući da se roditeljski dopust može iskoristiti do navršene 8. godine života djeteta roditelji ga mogu dakle koristiti u dijelovima U slučaju da roditelji koriste roditeljski dopust u dijelovima mogu ga koristiti najviše 2 puta godišnje u trajanju od najmanje 30 dana. naknada plaće za roditeljski dopust Iznos naknade plaće za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za prvih 6 mjeseci, odnosno prvih 8 mjeseci korištenja prava, uz uvjet ispunjenja propisanog staža osiguranja, iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, s time da visina naknade plaće ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno, odnosno više od 2.660,80 kuna. za preostali dio roditeljskog dopusta, znači od 6. odnosno 8. mjeseca do 30. mjeseca korištenja prava naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice, odnosno 1.663,00 kune. HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja 2 stanka za dojenje djeteta Pravo na stanku za dojenje djeteta može ostvariti zaposlena i samozaposlena majka. naknada plaće za vrijeme stanke Korisnica za vrijeme korištenja prava na stanku za dojenje djeteta ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada plaće. Pod proračunskom satnom osnovicom podrazumijeva se propisani postotni iznos proračunske osnovice obračunat na satnu vrijednost s obzirom na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se obračunava naknada plaće. pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta Pravo ostvaruju zaposleni i samozaposleni roditelji djeteta kod kojeg postoje stanja ili bolesti utvrđene Pravilnikom o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta ("Narodne novine" broj 25/09.) i pod uvjetima utvrđenim tim Pravilnikom. naknada plaće Zaposleni i samozaposleni roditelju za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena do 3. godine života djeteta ima pravo na naknadu plaće u visini 50% proračunske osnovice preračunate na satnu osnovicu za kalendarski mjesec za koji se naknada plaće obračunava, te se tako dobivena satna osnovica množi s brojem sati izostanka s posla. 2. roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik izvan sustava poreza na dobit ili dohodak i nezaposleni roditelj Roditelji koji ostvaruju drugi dohodak, roditelji poljoprivrednici te nezaposleni roditelji imaju pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava. Roditeljska pošteda od rada utvrđena je u trajanju: - do navršene 1. godine života djeteta – za prvo i drugo dijete - do navršene 3. godine života djeteta - za blizance, treće i svako sljedeće dijete. novčana naknada Za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada korisnik ima pravo na novčana naknada u iznosu od 50% proračunske osnovice, odnosno u iznosu od 1.663,00 kune. 3. roditelj izvan sustava rada roditelj izvan sustava rada (korisnik mirovine; korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju; korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske; osoba koja se prema propisima iz socijalne skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom; polaznik redovitog školovanja ili sveučilišnog ili stručnog studija; svaki drugi korisnik koji ispunjava uvjete za roditelja izvan sustava rada, a pravo ne može ostvariti po drugom osnovu) ostvaruje pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu u istom trajanju kao i nezaposleni roditelj. novčana pomoć Za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu korisnik ima pravo na novčana naknada u iznosu od 50% proračunske osnovice, odnosno u iznosu od 1.663,00 kune. kako se ostvaruju prava na rodiljne i roditeljske potpore? Prava na rodiljne i roditeljske potpore ostvaruju se u područnim službama HZZO-a nadležnima prema mjestu prebivališta i to uglavnom na osnovi pisanog zahtjeva korisnika prava, osim rodiljnog dopusta kojmimse ostvaruje na osnovi izvješća o bolovanju izabranog doktora medicine. Ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore za vrijeme kretanja u državama članicama europske unije Ako je za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore određeno da se prethodno treba imati ispunjen uvjet prebivališta, radnog staža ili obvezno zdravstveno osiguranje u određenom vremenskom razdoblju, za ostvarivanje tog prava u jednoj od država članica Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, uzeti će se u HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja 3 obzir duljina prebivališta, zaposlenja ili zdravstvenog osiguranja koje je ostvareno i u drugoj, odnosno drugim državama članicama Europske unije. Ako korisnik prava na određene novčane naknade prema propisima Republike Hrvatske ima prebivalište ili boravište u drugoj državi članici Europske unije, novčane naknade će u drugoj državi članici Europske unije i nadalje isplaćivati HZZO u skladu sa hrvatskim propisima. Sporazumom između država može se dogovoriti da tu naknadu isplaćuje ustanova države u kojoj korisnik boravi, ali i tada u skladu sa hrvatskim propisima i na teret HZZO-a. II. Davanja za ozljede na radu i profesionalne bolesti rada, svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, osobe koje pružaju njrgu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata i osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovateljaprema posebnom zakonu. Za određenu skupinu osiguranih osoba propisana je zakonska obveza osiguranja u posebnim okolnostima za rizik nastanka ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti i to za razdoblje dok traju te okolnosti. To su primjerice učenici i studenti za vrijeme obvezne praktične nastave, stručne prakse, stručnih putovanja ili rada putem ovlaštenih posrednika, članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava, sportaši, treneri i organizatori u sklopu organizirane amaterske sportske aktivnosti, osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima i slično. Davanja s osnove obveznog zdravstvenog osiguranja Nastavak teme u vezi prava s osnova ozljede na radu i profesionalne bolesti dati će se u idućem prilogu za lipanja 2013. godine. Prava za slučaj priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti ostvaruju osiguranici: osobe u radnom odnosu kod domačeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u republici Hrvatskoj, obrtnici i osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost samostalno u obliku zanimanja, te osobe izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti odnosno jedinica lokalne i regionalne samouprave, ako za taj rad primaju plaću, članovi uprave trgovačkih društava ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada, osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koje rade u inozemstvu kod stranog poslodavca a nisu tamo osigurane, osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino i glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurani po osnovi U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti osiguravaju se: – mjere specifične zdravstvene zaštite radnika sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i posebnim zakonima te pravilnicima donesenim na temelju tih zakona, – prava za slučaj priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti i to: a) pravo na zdravstvenu zaštitu, b) pravo na novčane naknade. Uvjeti i način provođenja prava iz stavka 1. ovoga članka kao i postupak priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti utvrđuju se općim aktima Zavoda donesenim na temelju ovoga Zakona. BESPLATNI TELEFONSKI BROJEVI Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - direkcija za informacije obveznog zdravstvenog osiguranja Margaretska 3, 10000 ZaGrEB www.hzzo-net.hr 0800 7979 za informacije dopunskog zdravstvenog osiguranja 0800 7989 4 za nakladnika: ravnatelj prim. Siniša Varga, dr.med.dent. urednice priloga: Jasenka Pap, dipl. iur. Veronika Laušin, dr. med. HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. In memoriam MIRA NIKOLIĆ IN MEMORIAM (1941 – 2013) Nakon kratke i teške bolesti u Zagrebu je 29. travnja 2013. godine preminula Mira Nikolić predsjednica Zajednice umirovljenika INE i donedavna predsjedavajuća Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske. Mira Nikolić, rođena 6. veljače 1941. godine u Donjem Miholjcu. Od 1959. radila je u »Croatiapetrolu«, potom u »Kombinatu nafte i plina« te naposljetku u Ina Trgovini, sve do umirovljenja 1992. godine. Zajednica umirovljenika INE članica je Matice umirovljenika Hrvatske, a Mira Nikolić je dala najveći doprinos vrlo uspješnoj i primjernoj međusobnoj suradnji. Posebno je ostala u sjećanju kao članica i predsjedavajuća Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske kada je s najviše uspjeha surađivala sa svim predstavnicima udruga umirovljenika, a naročito s Maticom. Ostat će upamćena po svojim nenadmašnim aktivnostima u automobilističkom sportu. Bila je zaljubljenica u automobilizam i najtrofejnija hrvatska vozačica svih vremena. Automobilizmom se počela baviti 1969. godine, kada je odvezla svoj prvi ženski rally. U ženskoj, ali i muškoj konkurenciji vozila je rally punih 25 do 30 godina. Posjedovala je sudačku licencu najvišega ranga za automobilizam i nižu za karting. Osvojila je oko 300 pokala, plaketa, medalja, diploma i priznanja za uspjehe u automobilističkom sportu. Mira Nikolić je bila i predsjednica Upravnog odbora Zagrebačkog automobilističkog saveza, predsjednica Auto kluba INA Zagreb, sudac specijalista HAKS-a, prva žena instruktor vožnje 1971. u tadašnjoj državi. Godinama se bavila edukacijom žena (vozačica – početnica), vodila je školu sigurne i sportske vožnje u Udruženim vozačicama i u Ini. Sahranjena je na zagrebačkom groblju Mirogoj 3. svibnja 2013. godine. 27 IVAN TUSIĆ (1930 – 2013) Dugogodišnji predsjednik Matice umirovljenika Ozalj Ivan Tusić umro je 31. ožujka 2013. godine. Do zadnjeg dana bio je aktivan i obavljao pripreme za godišnju skupštinu. Rođen je 1930. godine u Maji, općina Glina. Učiteljsku školu završio je u Petrinju 1951. godine i Visoku upravnu školu u Zagrebu. Zaposlio se kao učitelj u Hrašćini, općina Zlatar Bistrica, a od 1953. godine radi u Taborištu, općina Glina. Godine 1956. dolazi u Osnovnu školu Vrhovac, općina Ozalj. Odmah se uključuje u svakodnevni život naroda toga kraja, učlanjuje se u Dobrovoljno vatrogasno društvo Vrhovac. Narod ga prihvaća kao domaćega sina, postaje vrlo cijenjen u narodu. Njegove kvalitete brzo su uočene pa je 1959. godine imenovan za referenta prosvjete u općini Ozalj. Organizira po selima predavanja iz voćarstva, vinogradarstva i veterinarstva, te o zdravlju stanovništva. Inicijator je osnivanja Narodnog sveučilišta Ozalj. Imenovan je za prvog upravitelja. Intenzivno radi na unapređenju seoskog stanovništva kroz predavanja i organiziranjem tečajeva kuhanja, krojenja i šivanja, za vozače A i B kategorije i prikazivanjem filmova. Od 1963. do 1971. godine predsjednik je SSRN Općine Ozalj. Rješavanje komunalnih problema sela, rekonstrukcije električne mreže, održavanje seoskih putova, asfaltiranje putova, razvijanje nove institucije-mjesne zajednice, uvođenje samodoprinosa i svega što je činilo napredak, bila mu je glavna briga u radu. Kao cijenjen i afirmiran čovjek, jedan mandat biran je za zastupnika Duge Rese i Ozlja u Kulturno-prosvjetno vijeće Sabora, a 1969. do 1974. godine za zastupnika općine Ozalj u Republičko vijeće Sabora. Od 1974. do 1982. godine uspješno obavlja dužnost predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Ozalj. Odmah nastavlja jednogodišnji mandat predsjednika Skupštine općine i 1983. godine predsjednika Skupštine Zajednice općina Karlovca u Karlovcu. Postaje direktor Centra za rehabilitaciju djece i omladine Ozalj u Jaškovu do 1987. godine. Cijelo vrijeme naročiti interes pokazuje za novinarstvo. Osniva Ozaljski vjesnik i postaje njegov urednik i novinar. Bio je dopisnik Karlovačkog tjednika, Vjesnika, Večernjeg lista, Karlovačkog lista, a već 12 godina, do zadnjeg dana dopisnik Hrvatskog umirovljeničkog lista. Od 1999. godine vrlo aktivno radi kao tajnik Udruge antifašističkih boraca i antifašista općine Ozalj. Umro je veliki čovjek, humanista, borac za istinu i napredak. Narod je to pokazao svojom masovnošću na zadnjem oproštaju na groblju u Ozlju. Filip Cigić Matica umirovljenika Primorsko-goranske županije PROSLAVILI JUBILARNI ROĐENDAN ŽUPANIJE Svojim sedmim susretom županijskih umirovljenika, ovaj put u Boćarskom domu „R. Benčić“ na riječkoj Podvežici, penzići su zapaženo uspješno proslavili Dan Županije i njezin jubilarni 20. rođendan. Susret je okupio 450 umirovljenika i umirovljenica koji su se odazvali usprkos kišovitom vremenu i došli iz Hrvatskog primorja, Gorskog kotara i otoka. Organizator susreta bila je Matica umirovljenika PGŽ, suorganizator Matica umirovljenika grada Rijeke, a pokrovitelj Primorsko-goranska županija. Susret je započeo zajedničkim doručkom, a završio je zajedničkim ručkom i proglašavanjem rezultata natjecanja umirovljenica i umirovljenika u boćanju, šahu, pikadu i kartanju (briškuli i trešeti). Na susretu su sudjelovali umirovljenici Matice umirovljenika grada Rijeke i udruga grada Crikvenice i Općine Vinodolske, „Sunce“ Crikvenica, Kastva, Klane, Brod Moravice, Matulja, Raba, Bakra, Čavle, Opatije, Crvenog križa Opatija, Cresa, Malog Lošinja, Doma Kantrida – Potok, Belveder i Kozala, Novi Vinodolski, Fužine, Krk, Delnice i Dubašnica Malinska. U ime domaćina pozdravio je i zaželio dobrodošlicu okupljenima Anđelko Manestar, predsjednik Matice umirovljenika PGŽ te najavio nastavak ovakvih susreta. Manestar je s ponosom istaknuo da u okviru ove Matice djeluju 44 udruge s 28.000 članova. U nastavku okupljene je u ime opravdano odsutnog gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela pozdravio i zaželio im uspješno druženje i natjecanje njegov zamjenik Miroslav Matešić. U ime pokrovitelja v.d. župana dr. Vidoje Vujić je rekao da ovi susreti, osim druženja i natjecanja, pridonose i razmjeni iskustava u radu udruga koje se druže. Gospodin Vujić je čestitao organizatorima na uloženom trudu, a potom je pohvalno primijetio nastup Mješovitog pjevačkog zbora riječke Matice umirovljenika pod ravnanjem maestra Vinka Badjuka i klape Nono – grada Krka. Prvu boću u znak otvorenja susreta bacio je Vujić uz spontani pljesak sudionika. Među gostima posebno je primijećena Ankica Perhat, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb i Ana Turak predstavnica Matice umirovljenika Hrvatske. Mada rezultati natjecanja nisu bili primarni cilj i ovog susreta svejedno su umirovljenici uložili mnogo truda da postignu što bolje rezultate. Tako su prva tri mjesta u svakoj disciplini osvojile ekipe u boćanju-muški Brod Moravice, Ravna Gora i Kastav, u boćanju-žene Dom Kantrida /Belveder/ Kozala i Bakar /Hreljin, u šahu Crikvenica/“Sunce“, grad Crikvenica i Općina Vinodolska i Kastav, u pikadu-muški Fužine, Novi Vinodolski i grad Crikvenica i Općina Vinodolska, u pikadu-žene grad Crikvenica i Općina Vinodolska, Crikvenica/“Sunce“ i Matulji, u briškuli i trešeti-muški Mali Lošinj, grad Krk i Mali Lošinj II., u briškuli i trešeti-žene Opatija, Bakar/Kukuljanovo i Crveni križ Opatija. (M.Vujatović) 28 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. Cernik Na Skupštini preko 230 članova Udruga umirovljenika općine Cernik održala je početkom travnja redovnu skupštinu, kojoj je osim izabranih delegata prisustvovao veći broj članova. U dvorani se tako našlo više od 230 osoba računajući i 15-tak gostiju među kojima predstavnici udruga vinogradara, voćara, DVD-a, HPD-a Tomislav, Škole, Samostana. Izvješće o prošlogodišnjem radu podnio je predsjednik Franjo Jelinić, a u raspravi je ocijenjen vrlo povoljno jer je Program rada izvršavan u skladu s planom. Posebno je naglašeno da je osiguran ogrjev po povoljnoj cijeni kao i drugi neophodni artikli za zimnicu, realizirano je 20-tak zanimljivih putovanja, druženje sa susjedima i sudjelovanje u svim aktivnostima povodom značajnih dana i praznika. Najviše inicijative dali su sami članovi, a čelnici su to prihvaćali i organizirali. Umirovljenici su sudjelovali i u dobrovoljnim radnim akcijama, a sve su imale atribut ekologije i uređenja mjesta i okoliša. Organiziran je i posjet sajmu poljoprivredne opreme u Gudovcu i još mnogo manjih akcija po čemu je udruga prepoznata. Tradicionalno se održava skup u srpnju, a u listopadu povodom Međunarodnog dana starijih osoba. Na skupštini su se odmah dogovorili za izlet u Daruvar, što će biti simboličan početak realizacije usvojenog programa za ovu godinu. Predsjednik Jelinić napomenuo je da će nastaviti realizaciju programa koji su provodili u proteklom razdoblju, ali i iznalaziti nove oblike aktivnosti, atraktivne za članstvo. Rad udruge pohvalio je i načelnik Općine Nikola Jugović, a njegov doprinos pohvalili su umirovljenici, pa su ugodno zvučali međusobni komplimenti. Članarina se uspješno ubire, pa za sada ostaje 35 kuna godišnje iako je bilo prijedloga da se povisi na 50 kuna. Priređen je domjenak, a veselo raspoloženje upriličili su glazbeni sastav „Prijatelji“ stalni pratitelji umirovljeničkih „fešta“. M.Griva Rovinj Za jedan osmijeh-Per un soriso Udruga umirovljenika i Klub umirovljenika Rovinj tradicionalno već treću za redom godinu u svojim prostorijama organiziraju susret s osobama s invaliditetom pod nazivom «Za jedan osmijeh-Per un soriso». Za tu prigodu osmislio se program u kojemu nastupaju članovi Kluba umirovljenika i članovi Društva osoba s invaliditetom. Ove je godine susret organiziran 15. ožujka i bilo izuzetno veselo, puno emocija što se osjetilo kroz svaku točku programa. Umirovljenički zbor Nuvola je otpjevao nekoliko pjesama, recitirala se pjesma posvećena njihovom osmijehu, a naši gosti za uzvratili su gostoprimstvo tako što su pjevalii, svirali na klavijaturi i glumili u skeču zajedno sa volonterima iz talijanskih škola. Nakon sjajnog programa, koji je lijepo prihvaćen, vrijedne ruke umirovljenica goste su počastile kolačima i sokovima, a druženje se nastavilo uz glazbu grupe „ Highlanders“, koji uvijek rado prate takva druženja. Vesna Milan Sto prema jedan U takvom odnosu je kod nas jedna prosječna mirovina radnika koji je radio četrdeset i pet godina i plaća nekog menadžera koji se dograbio dobrog položaja. Jesmo li se svi mi navikli na tako drastične nepravde i razlike u ljudskim vrijednostima? Valjda jesmo, jer da nismo to sve tako ravnodušno progutali možda bi se netko i oglasio, ali svi o tim i takvim pojavama šute kao zaliveni. Progutali smo gorke pilule enormnog poskupljenja plina, struje, grijanja i stežemo svoje remenje do iznemoglosti, a neki se baš lijepo razbaškarili s primanjima koja su sto i više puta veća od nečije teškom mukom zaslužene mirovine. Predstavite sebi taj odnos, to što netko dobiva sto mjeseci kao milostinju za svoj dugogodišnji teški rad, drugi dobije za jedan mjesec sjedeći u udobnoj fotelji, a da se od njega i njegove fotelje društvo baš nikako nije okoristili jer posao koji je trebao napraviti, napravio je loše. Takvi fušeri, koji su nas doveli do ovakve bijede, po nečemu vrijede više od nas stotinu. Netko im je to omogućio, a tko i zašto, to bi trebali nekoga pitati. Ne govori to iz mene zavist, ni mržnja, nego tuga. Istina je da ima zaista ljudi koji vrijede i koji su nam dragocjeni, oni pokazuju i rezultate, njima svaka čast. Na primjer, naš Ivan Đikić zadužio je već svijet svojim otkrićima, no takvi su rijetki, ali kod nas ne prepoznaju nadarene i talente. Pa i nisu samo umirovljenici ti koji se mogu zapitati , zar to može i zar to smije biti u zemlji teške recesije gdje su u zavodima za zapošljavanje na čekanju mladi i obrazovani ljudi, gdje propadaju kulturne institucije i zatvaraju se izdavačke kuće, knjižare, kazališta. U zemlji gdje pisci gladuju, a iseljavaju se najbolji mladi stručnjaci. Morali bi se zaista svi dobro zamisliti, ne samo zbog nas umirovljenika , nego zbog budućnosti svih naših mladih. Zemlja smo koja nema dovoljno liječnika, nema specijalista koji bi nam mogli pomoći jer nisu motivirani da se muče i dugo uče, dok neki drugi nekako na preskokce uskoće u debele fotelje i samo gledaju kako će sebi što bolje ugoditi. Neka propadne firma, neka radnici završe na ulici, njih to baš nimalo ne smeta, njihove su fotelje dobro osigurane, njihove se otpremnine broje na milijune, oni su svoje sinove i kćeri rasputili po bijelu svijetu gdje su i njima kupljene dobre i sigurne tantijeme, a što će biti s bivšim i sadašnjim radnicima koji moraju vući na svojim leđima sve deficite i sve oblike recesije kao da nikoga ne brine. Možemo se s pravom zapitati gdje su i što rade naši zastupnici, predstavnici, delegati kojima smo dali povjerenje i mislili da će se netko zauzeti i za malog običnog čovjeka, za mladog stručnjaka, za naše talente i darovitu mladost. Novca nema za ono što je osnovna potreba svakog civiliziranog društva, da napreduje i razvija se materijalno, ali i duhovno; no ima za basnoslovne otpremnine, najskuplje automobile, besplatna telefoniranja, raskošne bankete u najskupljim svjetskim destinacijama. Još jednom se moramo zapitati, jesmo si potpuno prihvatili tu i takvu nepravdu, takve društvene odnose i taj način razmišljanja, da smo svi mi samo kao marva koja će tegliti do smrti i trpjeti dok nam se kojekakvi gazde smiju u lice i rade baš sve što im se hoće? Rekli bi stari ljudi – sjedni i plači. Zaista bi se moglo plakati, ali od plača nema ništa. Plakali bi dan i noć promatrajući ovu našu lijepu i svim darovima bogatu zemlju, čiji građani sirotuju, a krvopije oko nas grabe tko će jeftinije kupiti i preprodati naša bogatstva, a kupili su već i previše, imaju oni svoje svirce, a mi samo plešemo kako nam oni gude. Ne bi trebali i ne bi smjeli samo kimati sagnutim glavama, barem se oglasite i kažite da to i tako više ne može dalje. Marija Drobnjak Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. KOPRIVNICA PISMO UREDNIŠTVU Obilježili Valentinovo i Dan žena Zapošljavanje umirovljenika Eto, nedavno su na zemlju pali meteoriti, pa su odnekud toksini došli u mlijeko, a nitko još ne zna odakle, a u lazanje su umijesili umjesto junećeg, konjsko meso. Konjsko meso, doduše nije otrovno, čak je i zdravo. Mislim, hoće li možda Nacionalno vijeće za umirovljenike moći pomoći kod ovakvih slučajeva. Nije čudo da nas umirovljenike pomalo plaši sve i skeptični smo s razlogom. Posebno mi je privlačna jedna od predloženih tema, ona o zapošljavanju umirovljenika. Ljudi dragi, ako nam je to jedan od velikih problema, onda smo mi stvarno sretni umirovljenici i sretne starije osobe. Ipak kako stvari stoje ja vidim svakodnevno na sve strane zaposlene umirovljenike. Neki su u Saboru, neki obilaze kontejnere, ujutro ih viđam kako nose u školu svojim unucima preteške torbe. Bake umirovljenice vuku torbe na kotačima i obilaze tržnice i trgovačke lance gdje će naići na kakvo sniženje cijena da kupe jeftinije namirnice i kuhaju za svoje nezaposlene unuke, sinove i kćeri. Jedan djedo obrezuje živicu oko kuće, a drugi se priprema za soboslikarske radove. Neki vještiji stari majstori kao što su vodoinstalateri, varioci, električari, autolimari su i u mirovini tražene struke, kaže se, jednom dobar majstor, uvijek dobar majstor. A tek oni umirovljenici koji su ostali uživati svoje mirovine na selu, mogu uživati najviše na svježem zraku, od ranog proljeća, do zime. Tamo uvijek i za svakoga ima posla, zapravo tu sezona nikad i ne prestaje. Posla ima u goricama, u vrtovima, na njivama, u šumi, u voćnjaku, sve u prirodnom okolišu. Posla ima uvijek i u kući i izvan kuće. Nahraniti se može marva, počistiti štagalj, popraviti plot. Posla na sve strane koliko hoćeš, da se čovjeku zavrti u glavi. Jedino je malo nezgodno to što su se mnogi već do sad dobro naradili i dobro bi im došle kakve toplice da zagriju stare kosti i otope reumu, išijas i druge kostobolje. Mislim da ove tema ne bi morala biti preteška, a ne treba s njom ni žuriti. Umirovljenicima se više nikamo ne žuri. Marija Drobnjak 29 Najstarija sugrađanka Pregrade Terezija Kobilar zadovoljana je dočekala svoje gošće Pregrada Posjet najstarijoj sugrađanki Gradonačelnica Pregrade mr.sc. Vilmica Kapac u društvu Štefanije Gretić predsjednicae Udruge umirovljenika i Bojane Štruk predstavnice Turističke zajednice Pregrada posjetile su, povodom Dana žena, najstariju sugrađanku Tereziju Kobilar. Terezija je napunila 102 godine života. Uvijek je bila brižna majka, a potom je postala baka, prabaka i praprabaka. Njene godine nisu prepreka da bude društvena i komunikativna sa svojom obitelji. Srdačno je dočekala iznenadne gošće i iskazala veselje što su baš nju posjetile, ali nije zaboravila ni svoje sugrađanke, a pogotovo članice Udruge umirovljenika. Uputila im je čestitku u povodu 8. ožujka - Međunarodnog dana Dan žena. Svim ženama je poželjela dug život, dobro zdravlje te da ih obitelji vole, poštuju i brinu o njima i jedanko se odnose kao što se njezina obitelj odnosi prema njoj. Slavica Vidaček Gornji Bogićevci MEĐU PRVIMA ODRŽALI SKUPŠTINU Iako najveći broj udruga na području Brodsko-posavske županije planira održati redovite skupštine tijekom travnja, pa i kasnije, Udruga Gornji Bogićevci to je obavila već potkraj veljače. Predsjednica Udruge gospođa Milka podnijela je izvješće o radu u proteklom razdoblju, koje je 40-tak prisutnih jednoglasno prihvatilo. Naglasci su bili na pomoći najpotrebitijima u opskrbi ogrjevnim drvom i živežnim namirnicama te na izletima u zanimljiva mjesta naše Domovine. Sudjelovali su u svim manifestacijama na području općine, koja ima razumijevanja za rad ove asocijacije i pomaže u granicama svojih mogućnosti. Predsjednica se nada da će tako biti i u buduće, a programom rada koji je na Skupštini prihvaćen to i planiraju. U rekreaciji će i ove godine dominirati izleti prema željama članstva, a već 20. travnja na redu je prvi iz ukupnog programa, kada namjeravaju posjetiti zanimljivo svetište u Ludbregu, kao i druga značajna mjesta na tom području. M.Griva Vrpolje „PROBUDILI SE“ POSLIJE ZIMSKOG MIROVANJA Umirovljenici Općine Vrpolje žele se pridružiti onima koji organiziraju cjeloživotno obrazovanje, pa će grupa od prvih 15 kandidata početi osvajati „tajne informatike“, kako kaže predsjednik Mato Jurić. Rekreaciju će početi 19. veljače izletom u Koprivnicu, uz pomoć sponzora MARTI & PARTNERI. Cilj je razgledati našu najveću prehrambenu industriju „Podravka“, a posebno ih zanima Tvornica piva „Kalzberg“, jer su i Slovenci pivopije bez obzira na to što su tradicionalni ljubitelji vinske kapljice. Milan Griva U Domu za starije i nemoćne osobe u Koprivnici obilježeno je 14. veljače Valentinovo prigodnim programom u kojem su najzamjetnije mjesto zauzeli članovi Mješovitog pjevačkog zbora umirovljenika Koprivnice, domske recitatorice i glazbena nada mladi Luka Varmuž. Tradicionalno veselo bilo je u Domu i za fašnik kao i za Dan bolesnika s ciljem senzibiliziranja društva za potrebe bolesnika i osiguranje bolje zdravstvene skrbi. Prigodno Dom su posjetile članice Udruge žena iz Bakovčica i s humorističkim igrokazom uljepšale jutro bolesnicima u Domu. Došle su u posjet i članice Udruge žena iz Glogovca koje su se predstavile s igrokazom, a i s ukusnim krafnama koje su Glogovečke umirovljenice same ispekle. Za Dan žena stanari Doma i koprivnički umirovljenici posjetili su na koprivničkom Zrinskom trgu izložbu “Pisanice od srca” već tradicionalni svakogodišnji postav “orijaških” pisanica na asfaltu, kasnije se družili sa županom Darkom Korenom i članovima Likovne sekcije “Podravka 72” čiji su autori tih uskršnjih pisanica, a na večer ih je zabavljao VIS “Seniori”. Koprivnički umirovljenici odali su i počast Mariški Holoubek koprivničkoj glazbenoj legendi spomenom 20 godišnjice od njezine smrti. Od rane mladosti je u Koprivnici, a cijeli život posvetila je glazbi prenoseći tu ljubav i umijeće na mlade naraštaje. Svirala je u mnogim glazbenim sastavima, a najveću slavu doživjela je s “Mariška bendom”. Održala je više od 50 koncerata, voljela sve glazbene žanrove, svirala je klavir, harmoniku, violinu, o njoj je snimljen i film, a umrla je u devedesetoj godini Slavko Petrić 30 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. Lj e k o v i t o b i lj e LAVANDA Biljka koja liječi mirisom Lavanda (Lavandula officinalis L.) poznata je i po nazivima lavenda, dešpih,lafendl, levanda. Ime je dobila od riječi lavare što znači prati. Dodavali su je u kupke, vodu za pranje, kako lica, tako i rublja, kao izrazito mirišljavu i ljekovitu biljku. O njenoj ljekovitosti govori Hildegard od Bingena, ali i poznati grčki liječnik i botaničar Dioscorides,koji ju je koristio za ublažavanje smetnji kod disanja, ali i kao prirodni laksativ. U Engleskoj su je uzgajali već u 16. stoljeću. Po Europi su je proširili monasi. Stari Rimljani kupali su se u kupkama u koje su dodavali lavandino ulje. Sušenu su pak koristili kod crkvenih obreda i poroda. U vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata koristila se kao sredstvo protiv boli, kod previjanja rana da bi se pacijenti zaštitili od infekcije. Opis biljke: višegodišnji je grm koji naraste i do jednog metra. Ima uspravne stabljike s nasuprotnim usko- zeleno sivim zimzelenim listovima. Donji su joj listovi s obje strane obrasli bijelim dlačicama. Ima modre cvjetove smještene na vrhu šibljastih izdanaka poput cvjetnog klasa. Postoji nekoliko vrsta lavande. Stanište: raste na suhim, kamenitim i sunčanim obroncima, poljima, otočkim kamenjarima, ali se uzgaja i u kontinentalnim krajevima, uglavnom plantažno. Vrijeme cvatnje: cvate u srpnju i kolovozu. Miris i okus: ima karakterističan miris koji podsjeća na balzam, dok joj je okus pomalo gorak i ljut. U odnosu na svježu biljku, suha lavanda ima više mirisnih tvari. Branje i prerada: beru se cvjetovi kad se rascvjetaju. Režu se cvjetni izdanci, svežu se u snopiće i objese da se posuše, pa se poslije s njih skidaju osušeni cvjetovi. Mora se sušiti na toplom i prozračnom mjestu i to što prije. Osušena biljka pohranjuje se u hermetičku ambalažu. Ljekovit sadržaj: glavna ljekovita tvar u lavandi je eterično ulje, ugodnog mirisa, koje se dobiva iz cvjetova. Osim ulja biljka sadrži tanine i kumarine. Ljekovito djelovanje: eterično ulje djeluje kod niza zdravstvenih problema pa tako: – ubija bakterije, ali odstranjuje parazite iz crijeva, gliste i amebe; – kod reumatskih bolesti uljem mažemo oboljela mjesta; – liječi opečenu kožu poslije sunčanja; – pomaže i kod migrene, ako namažemo bolno mjesto; – lavandino ulje u kapima pomaže kod uznemirenosti, bolova oko srca, kod depresije, želučanih smetnji, nadutosti, vjetrova, grčeva u maternici i crijevima i dr. Čajem od lavande liječimo: – grčeve u crijevima i želucu, grčeve u mišićima – dišne organe (astmu, kašalj, upalu porebrice i pluća) – bolesti žuči, nadutost, visoku temperaturu – lupanje srca, navalu krvi u glavu, glavobolju, migrenu i dr. Čaj : jedna žličica cvjetova lavande prelije se s 2 dl kipuće vode i ostavi pola sata poklopljeno, zatim se procijedi. Pije se u gutljajima, mlačan ili hladan s medom, ovisno o namjeni, dva do tri puta na dan. Ulje: jedna šalica cvjetova lavande prelije se s 2,5 dl maslinovog ulja te se ostavi začepljeno oko dva mjeseca na suncu. Uzima se 5-10 kapi na kocki šećera za spomenute bolesti. Tinktura: 15 g cvjetova lavande moči se u 1 dl alkohola ( 50 do 60 postotnog) oko dva tjedna, te se ovako dobivena tinktura procijedi. Koristi se za rast kose, protiv prhuta, tako da tinkturom mažemo vlasište kose. Kupka I.: jedan čep ili jedna čajna žlica eteričnog ulja lavande ulije se u vodu za kupanje. Prethodno se ulje pomiješa s malo meda da ostane u vodi i ne prima se za rubove kade. U kupki se može ostati i do petnaestak minuta. Kupka II.: 50 do 60 grama lavandinih cvjetova prelije se jednom litrom vode, zakipi i kuha oko desetak minuta. Zatim se voda ocijedi i doda u vodu za kupanje. Kupelj od lavande posebno je dobra za one koji imaju niski tlak, jer ih osvježi , a nervozne osobe takva kupelj smiruje i opušta. Lavanda se koristi i kao začin u kulinarstvu. Svježe nasjeckani listovi koriste se pri spremanju raznih jela od ribe, za razne umake, jela od mesa (ovčetina). U nedostatku svježih listića koriste se osušeni. Listići lavande mogu se stavljati i u ocat, tako se dobije aromatizirani ocat kao lijek za vanjsku i unutarnju uporabu. Kontraindikacije: lavandu ne bi smjele uzimati osobe sa žučnim komplikacijama, s aktivnim čirom na želucu i dvanaesniku, kod slabog želuca ili komplikacija s jetrom. Vesna Pleše –HRVATSKE ŠUME LJUPČAK - lijek za mnoge bolesti Ljupčak (Levesticum officinale L.) pripada obitelji štitarki, poznat je i po imenima ljubčec, lustik i miloduh. Domovina mu je južna Europa, ali se zahvaljujući monasima proširio cijelom Europom. Plinije i Dioskurid preporučivali su ga kao biljku za želudac, sveta Hildegard kao lijek za kašalj, a Karlo Veliki uzgajao ga je u svojim vrtovima. Opis biljke: naraste i do dva metra visine. Stabljika je cjevasta i okrugla, u gornjem dijelu razgranata. Donji listovi smješteni su na dugoj peteljci, s gornje strane su tamnozelene boje, s donje svijetlozelene. Donji listovi su dvostruko do trostruko perasto razdijeljeni, debeli su, mesnati i veliki, smješteni su na dugoj peteljci. Gornji listovi manje su perasto razdijeljeni i smješteni su na kraćim peteljkama. Ima debeo, kratak, mesnat korijen s razgranatim korijenjem. Cvjetovi su združeni u štitast cvat, blijedo su žute boje. Vrijeme cvatnje: cvate od svibnja do lipnja mjeseca. Miris i okus: aromatičnog je mirisa sličnog celeru, okus mu je pomalo slatkast u počecima, kasnije oštar i gorkast. Stanište: raste samo u vrtovima. Branje i prerada: korijen se vadi u proljeće, kod jednogodišnje i dvogodišnje biljke jer stariji korijen nije dobar kao lijek. Korijen se očisti, te se izrezan na manje dijelove suši na toplom i prozračnom mjestu. Osušeni korijen drži se u dobro zatvorenim posudama. Plodovi se skupljaju u kasnu jesen kad su zreli. Listovi koji služe kao začin skupljaju se tijekom cijele godine, suše se kad se iskopa korijen, na posebnom, ali zračnom mjestu. Ljekovit sadržaj: sadrži puno raznih eteričnih ulja, smole, kaučuka, šećera te različitih kiselina, vitamina C, škroba. Listovi sadrže dodatne gorke tvari... Ljekovito djelovanje: –bolesti želuca i crijeva ( nadutost, slaba cirkulacija krvi u probavnim – organima, zatvor, grčevi, slab apetit) – bolesti mjehura i mokraćnih putova (katar mjehura, upala mokraćnih putova, kamenci u bubregu i mjehuru) – ženske bolesti (neredovite menstruacije, za kupke koje jačaju ženske organe) – bolesti štitnjače ( poremećaj rada štitnjače ili kod oteklina na vratu) –kronične srčane bolesti te za jačanje srca – za liječenje gihta i kašlja – liječenje starih zagnojenih rana i sl. Čaj: uzima se jedna čajna žličica usitnjenog svježeg korijena ili jedna čajna žličica suhog korijena, prelije se sa 2 dl vruće vode. Poklopi se i ostavi odstajati pola sata te se tako pripravljen čaj procijedi. Pije se dvije do tri šalice čaja na dan, svako malo po gutljaj. Ekstrakt od korijena: 2 grama usitnjenog korijena moči se 24 sata te se procijedi. Pije se dva do tri puta na dan po jedan dl. Rakija od korijena: 200 grama sitno naribanog korijena moči se dva tjedna u rakiji te se procijedi. Uzima se po jedna rakijska čašica kod želučanih grčeva, grčeva u crijevima, slabe probave i slabog apetita. Tinktura vinska: 3 grama usitnjenog korijena moči se desetak dana u vinu te se procijedi. Uzimaju se dvije do tri čašice na dan kao diuretik, digestiv i depurativ. Ljupčac se češće koristi kao začin u kulinarstvu, negoli u ljekovite svrhe. Posebno je dobar i cijenjen začin mesnim juhama, umacima, raguima i roladama. Mladi listovi koriste se kao začin salatama i povrću. Ako se list kuha u vinskom octu zajedno s medom te se grgljanjem ispire grlo, pomaže kod upale grla. Kontraindikacije: ako se uzima u propisanim dozama neće biti nikakvih problema. Ne bi ga trebale uzimati trudnice jer povećava prokrvljenost u trbuhu. Vesna Pleše – HRVATSKE ŠUME Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. 31 PARTNERI MATICE POPUSTI ZA ČLANOVE MATICE U PROMETNIM ORGANIZACIJAMA APP - POŽEGA APP d.d., Požega, Industrijska 14, obvezuje članovima Matice odobravati popust na cijene voznih karata, i to: - u međužupanijskom javnom linijskom prijevozu, do 25% na vozne karte u jednom smjeru i do 30% na povratne vozne karte, osim na relacijama međužupanijskih linija Požega – Slavonski Brod, Požega – Nova Gradiška, Požega – Osijek i Pakrac – Daruvar, - u županijskom javnom linijskom prijevozu i na relacijama posebno navedenih međužupanijskih linija iz prethodne alineje ovog stavka, prema cjeniku u prilogu koji je sastavni dio ovog Ugovora. Kao osnovu za utvrđivanje popusta iz prethodnog stavka primjenjuje se cjenik prijevoza koji u određenom trenutku važi kod APP – a te je APP sukladno promjenama toga cjenika ovlašten mijenjati cjenik iz alineje 2. prethodnog stavka. Konkretnu visinu popusta za pojedinu relaciju ili liniju iz alineje 1. prethodnog stavka APP određuje samostalno. Popust iz stavka 1. ovog članka ostvariti će svaka fizička osoba koja pri kupnji vozne karte na mjestima iz stavka 1. ovog članka predoči jedinstvenu člansku iskaznicu Matice koja glasi na ime te osobe i osobnu iskaznicu. Identifikacijske dokumente iz prethodne rečenice osoba koja ima pravo na popust mora imati sa sobom u toku korištenja prijevoza i istu iskaznicu dati na uvid ovlaštenoj osobi APP – a. Popust iz stavka 1. ovog članka ne može se koristiti zajedno sa ostalim popustima koje APP odobrava ili će odobravati ostalim osobama. Na linijama u međužupanijskom javnom linijskom prijevozu, na kojima APP, neovisno o ovom ugovoru, skupinama putnika u koje spadaju fizičke osobe članovi udruga članica Matice daje popust na cijene voznih karata veći od navedenog u ovom ugovoru primjenjuje se taj veći popust. Ugovaranje usluga vršit će se u najbližoj poslovnici putničke agencije APP – a prema sjedištu udruge članice Matice. Kontakti navedenih poslovnica su: - poslovnica APP turizam, Požega, Trg Sv. Terezije 2, telefon: 034/ 274 345, telefax: 034/ 273 201, E - mail: [email protected], - poslovnica APP turizam, 0sijek, Bartola Kašića 70, telefon: 031/ 251 462, telefax: 031/ 207 211, E - mail: [email protected], - poslovnica APP turizam, Slavonski Brod, Šetalište braće Radića 9, telefon: 035/ 410 904, telefax: 035/ 403 060, E mail: [email protected], - poslovnica APP turizam, Zadar, Ante Starčevića 1, telefon: 023/ 302 748, telefax: 023/ 302 417, E - mai:l [email protected] - poslovnica APP turizam, Đakovo, Bana Jelačića 43, telefon i telefax: 031/ 811 278, E - mail: turist - [email protected]. AUTOPRIJEVOZ OTOČAC AUTOPRIJEVOZ d.d., Trg 133. brigade HV-a br.1, 53220 OTOČAC, i Ovim ugovorom AUTOPRIJEVOZ umirovljenicima, članovima MATICE, putem njihovih udruga, odobrava na svojim redovnim tu- zemnim linijama komercijalni popust od 20% na kupljene putne karte u jednom smjeru i 35% na povratne putne karte. Popuste članovi MATICE mogu ostvarivati na prodajnom mjestu AUTOPRIJEVOZ-a prilikom kupnje putne isprave uz predočenje jedinstvene članske iskaznice MATICE. Članske iskaznice izdaju i ovjeravaju umirovljeničke udruge, članice MATICE. AUTOPRIJEVOZ će za potrebe udruga i članica MATICE stavljati na raspolaganje svoje autobuse za povremene prijevoze prema važećem cjeniku. Cijene i uvjeti korištenja utvrđivati će se za svaki povremeni prijevoz zasebno. AUTOPRIJEVOZ je spreman stimulirati članice MATICE po ostvarenom prometu što će biti regulirano sa svakom udrugom zasebno u pismenoj formi. AUTOTRANS RIJEKA AUTOTRANS d.o.o. RIJEKA, Trg Žabica 1 – Rijeka AUTOTRANS umirovljenicima, članovima MATICE, putem njihovih udruga, odobrava na svojim redovnim tuzemnim linijama komercijalni popust od 20% na kupljene putne karte u jednom smjeru i 35% na povratne putne karte uz predočenje jedinstvene članske iskaznice Matice. Za ugovaranje turističkih aranžmana za potrebe MATICE određuje se turistička agencija AUTOTRANS-a sa svojom poslovnicama: Poslovnica telefon telefax E-mail Rijeka, Riva 22 051 212 224 051 212-228 051 337-209 [email protected] Opatija Trg V.Gortana 4 051 271 -553 051 271-553 [email protected] Krk Sv.Bernardina 3 051 222-661 [email protected] Cres Zazid 4 051 572- 050 051 573-183 [email protected] Crikvenica N.Veljačića 3 051 243-800 051 784-218 [email protected] Rab P.C.Mali Palit bb 051 774-929 051 774-931 [email protected] Varaždin Kukuljevićeva 17 042 300 330 042 300 330 [email protected] 051 222-110 BRIONI PULA BRIONI d.d. PULA, Šijanska cesta 4, 52 100 PULA BRIONI d.d. osiguravaju udrugama – članicama Matice i članovima Matice, fizičkim osobama, popust od 30% u jednom smjeru i 40 % na povratne karte na svim svojim linijama u tuzemstvu uz predočenje jedinstvene članske iskaznice. (nastavak na 30. stranici) 32 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. (nastavak sa 29. stranice) Za potrebe udruga članica Matice stavljat će na raspolaganje svoje autobuse za povremeni prijevoz pod sljedećim uvjetima: Autobus do 14 sjedala po osnovnoj cijeni od 0,7 Eur/km Autobus od 15 do 36 sjedala po osnovnoj cijeni 0,9 Eur/km Autobus do 37 do 53 sjedala po osnovnoj cijeni od 1,05 Eur/km Autobus od 54 do 59 sjedala po osnovnoj cijeni od 1,2 Eur/km Protuvrijednost u kunama utvrđuje se prema srednjem tečaju HNB na dan izvršenja usluge. Obračunska jedinica za jedan autodan 250 km. Ukoliko se autobus iznajmljuje na vrijeme od 1 do 8 sati obračunat će se kao poluauto-dan po obračunskoj jedinici od 150 km. Svaki ostvareni kilometar iznad 150 km u tom vremenu tj. od 1 do 8 sati obračunat će se dodatno prema navedenim cijenama povremenog prijevoza. ČAZMATRANS –NOVA, ČAZMA ČAZMATRANS - NOVA” d.o.o. za prijevoze i usluge, 43240 Čazma, Milana Novačića 10, ČAZMATRANS umirovljenicima, članovima MATICE, odobrava na linijama redovnog linijskog prijevoza putnika i za jednosmjerni prijevoz i za povratne karte popust od 30 posto. Navedeni popust svaka udruga umirovljenika – članica MATICE ostvaruje na linijama redovnog linijskog prijevoza putnika na svom području, što se ugovara zasebnim ugovorima. ČAZMATRANS će za potrebe udruga – članica MATICE stavljati na raspolaganje svoje autobuse za povremene prijevoze prema važećem cjeniku, koji je do 10 posto niži od ČAZMATRANSOVIH komercijalnih cijena. Cijene i uvjete korištenja za svaki povremeni prijevoz zasebno, udruge će ugovarati u najbližoj poslovnoj jedinici ČAZMATRANSA, odnosno u najbližem društvu-kćeri i/ili turističkoj agenciji: Poslovne jedinice u društvu ČAZMATRANS - NOVA d.o.o.: - Bjelovar, Velike Sredice 33 tel. 043/217-201, fax 043/217-203 [email protected] - Čazma, Moslavačka ul. 1 tel. 043/277-204, fax 043/277-206 [email protected] - Daruvar, Petra Zrinskog 32 tel. 043/331-452, fax 043/331-452 [email protected] - Dugo Selo, Zagrebačka 45 tel. 01/2753-480, fax 01/2753480 [email protected] - Đurđevac, S. Radića 110a tel.048/811-292, fax 048/812-002 [email protected] - Koprivnica, Kolodvorska 31tel.048/621-221, fax 048/621-734 [email protected] - Križevci, Petra Zrinskog 4 tel. 048/681-966, fax 048/681-967 [email protected] - Kutina, Metanska 5 tel. 044/682-959, fax 044/682-957 pj-kutina©cazmatrans.hr - Novska K. Zvonimira 103 tel. 044/600-360, fax 044/600-360 pj-novska©cazmatrans.hr - Metković, A. Starčevića 9 tel. 020/681-848, fax 044/690-096 [email protected] - Sisak, S. i A. Radića 39 tel. 044/524-092, fax 044/524-497 [email protected] - Slatina, Kolodvorska 1 tel. 033/551-412, fax 044/551-412 [email protected] - Sv. I. Zelina, V.Nazora 87 tel. 01/2060-345, fax 01/2060-548 [email protected] - Split, Obala lazareta 3 tel. 021/346-349, fax 021/342-724 [email protected] - Virovitica, F.Rusana 10/1 tel. 033/721-048, fax 033/722-352 pj-virovitica©cazmatrans.hr - Zadar, Benkovačka bb tel. 023/224-503, fax 023/224-503 pj-zadar©cazmatrans.hr - Zagreb, Av.M.Držića 4 tel. 01/6159-289 i 01/6113-183, fax. 01/6113-182 [email protected] - Županja, Zagrebačka 14 tel. 032/832-686, fax 032/832-686 pj-zupanja©cazmatrans.hr Društva-kćeri (društva u vlasništvu) Čazmatrans-Nova d.o.o.: - Čazmatrans Vukovar d.o.o., Vukovar, Vinkovačka 50, tel. 032/432-163, fax. 032/432-164, e-mail adresa: [email protected] - Čazmatrans Promet d.o.o., Vukovar, Vinkovačka 50, tel. 032/432-163, fax. 032/432-164, e-mail adresa: [email protected] - Čazmatrans Podravina – prigorje d.o.o., Križevci, Petra Zrinskkog 4 tel. 048/681-966, fax. 048/681-967, e-mail adresa: [email protected] - Čazmatrans Koprivnica d.o.o., Koprivnica, Kolodvorska bb, tel. 099/4487-819, fax. 048/220-879, e-mail adresa: [email protected] - Čazmatrans Otok Hvar d.o.o., Stari Grad. I.Meštrovića bb, tel. 021/765-904, fax 021/765-911, e-mail adresa: [email protected] - Kninpromet d.o.o., Knin, K.D.Zvonimira 7, tel. 022/660-075, fax. 022/660-102, e-mail adresa: [email protected] Turističke agencije koje se bave organizacijom izleta u zemlji i inozemstvu: - Čazmatrans – Nova d.o.o., Čazma, Milana Novačića 10, tel. 043/277-347, fax. 043/277-347, e-mail adresa: putnicka. [email protected] - Eurotouring d.o.o., Zagreb, Av.Marina Držića 4, tel.01/6117-774, fax. 01/6117-776, e-mail adresa: [email protected] IBUS ZAGREB IBUS d.o.o., Ilirska 25, 10000 Zagreb, IBUS d.o.o. osigurava udrugama – članicama Matice i članovima Matice, fizičkim osobama, temeljem jedinstvene članske iskaznice, popust od 10% na komercijalni cijenik u članku 3. i na svim navedenim vozilima u članku 3a., te 30% popust na redovnoj autobusnoj liniji za Međugorje, odnosno 35% popust za grupe preko 15 osoba. VIKEND U ZAGREBU TIP SOBE Jednokrevetna CIJENA ZA MATICU REDOVNA CIJENA min.50 min.50 min. min. min. min. osoba osoba 4 osobe 20 osoba 4 osobe 20 osoba vlastiti bus vlastiti bus 396 Kn 369 Kn 270 Kn 440 Kn 410 Kn 300 Kn Dvokrevetna 288 Kn 261 Kn 162 Kn 320 Kn 290 Kn 180 Kn Pomoćni ležaj 234 kn 207 Kn 108 Kn 260 Kn 230 Kn 120 Kn (nastavak na 31. stranici) Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. (nastavak sa 30. stranice) Aranžman uključuje: smještaj u hotelu Zagreb, na bazi 1 noćenja s doručkom, razgled Zagreba busom i pješice u pratnji stručnog vodiča * cijene su izražene po osobi * u cijenu je uključen PDV, a boravišna pristojba nije uračunata u cijenu * cijene su važeće za boravak petkom, subotom i nedjeljom IBUS d.o.o. će za potrebe udruga članica Matice stavljati na raspolaganje svoje autobuse za povremeni prijevoz pod sljedećim uvjetima: 1.Autobus od 18+1 sjedala po osnovnoj cijeni od 6,00 kn/km 2.Autobus od 24+1 sjedala po osnovnoj cijeni od 6,50 kn/km 3.Autobus do 33+1 sjedala po osnovnoj cijeni od 6,75 kn/km 4.Autobus od 49+1 sjedala po osnovnoj cijeni od 7,70 kn/km 5.Autobus od 57+1 sjedala po osnovnoj cijeni od 9,00 kn/km Obračunska jedinica za jedan autodan je 250 km u vansezonskom periodu od 01.11.-30.04., te u sezonskom periodu od 01.05.31.10. 300km . Ukoliko se autobus iznajmljuje na vrijeme od 1 do 6 sati obračunat će se kao poluauto-dan po koeficijentu 0,6 prema 250 km tj. 300km. Svaki ostvareni kilometar iznad 150 km odnosno 180 km u tom vremenu tj. od 1 do 6 sati obračunat će se dodatno prema navedenim cijenama povremenog prijevoza. Cijene utvrđene u članku 3. ovog ugovora uvećavat će se za troškove putarine, tunelarine, mostarine, parkiranja, dozvola, trajekta, dodatnog člana posade, te za noćenje istih, ukoliko nije osigurano, na teret Matice ili udruge koja naručuje prijevoz. PDV obračunavat će se sukladno Zakonu o PDV-u. Troškove dnevnica voznog osoblja u tuzemnom i međunarodnom prijevozu snose IBUS d.o.o. Informacje na telefon: 01 36 94 333, fax: 01 36 48 631 PANTURIST OSIJEK PANTURIST d.d., Leopolda Bogdana Mandića 33, 31000 OSIJEK se obvezuje fizičkim osobama, članovima Matice umirovljenika Hrvatske odobravati popust na cijene voznih karata, i to: Od 0-5 km 20% popusta, od 6-10 km 30% popusta, te od 11 km pa nadalje 40% popusta. Popusti se odnose na povratne karte na županijskim linijama na kojima prometuje Panturist d.d., te na međužupanijskim linijama na kojima prometuje Panturist d.d. u smjeru Vukovara, Iloka, Vinkovaca, Orahovice, Požege, Đakova, Slavonskog Broda i Zagreba. Za liniju Osijek-Imoski-Osijek (Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Imotski) Panturist d.d. u kooperaciji sa Autopoduzećem Z. Imotski odobrava 30% popusta na jednosmjerne karte, te 40% popusta na povratne karte. Popust ostvaruje svaka fizička osoba koja pri kupnji vozne karte predoči ovjerenu za tekuću godinu jedinstvenu člansku iskaznicu Matice koja glasi na ime te osobe uz osobnu iskaznicu. Ugovaranje usluga iz prethodnog članka vršiti će se u najbližoj poslovnici putničke agencije PANTURISTA prema sjedištu udruge članice Matice. 33 Kontakti navedenih poslovnica su: PANTURIST d.d. OSIJEK 1 Kapucinska 19 31000 Osijek Tel. 031/214-388 Fax. 031/214-152 e-mail: [email protected] PANTURIST d.d. OSIJEK 2 A.Kačića Miošića 9 31000 Osijek Tel.031/638-580,582 Fax. 031/638-581 e-mail: [email protected] PANTURIST d.d. POSLOVNICA ZAGREB Ul. F. Supila 10 Tel.01/6110-868 Fax. 01/6110-724 e-mail: [email protected] PANTURIST d.d. POSLOVNICA VINKOVCI Duga 24 32100 Vinkovci Tel: 032/338-320 Fax. 032/331-257 e-mail: [email protected] PANTURIST d.d. POSLOVNICA SPLIT Mažuranićevo šetalište 1 21000 Split Tel: 021/317-465,466 Fax: 021/398-277 e-mail: [email protected] POLET VINKOVCI POLET d.o.o. VINKOVCI, Trg kralja Tomislava 1, 32100 VINKOVCI Usluge POLETA u smislu ovog ugovora su usluge javnog i povremenog prijevoza i usluge POLETOVE putničke agencije. POLET se obvezuje fizičkim osobama, članovima Matice umirovljenika Hrvatske odobravati popust na cijene voznih karata, i to: Na linijama za Pulu, Makarsku i Zadar, uključujući i sva mjesta u koja pristaju autobusi na istim linijama odobrava popust 30% na kartu u jednom smjeru i 40% na povratnu kartu Na relacijama: Vinkovci - Vukovar Vinkovci - Županja Vinkovci - Đakovo Vinkovci - Osijek Odobrava se popust 30% na kartu u jednom smjeru i 40% na povratnu kartu Popust ne uključuje mjesta između gradova Za sve županijske i međužupanijske linije koje prometuju i imaju stajanja između gradova odobrava se popust 30% na povratnu kartu. (nastavak na 32. stranici) 34 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. PUNTAMIKA LINE, ZADAR (nastavak sa 31. stranice) Popust ostvaruje svaka fizička osoba koja pri kupnji karte predoči ovjerenu za tekuću godinu jedinstvenu člansku iskaznicu Matice uz osobnu iskaznicu. Udruge – članice Matice umirovljenika Hrvatske za svoje potrebe za povremenim prijevozom i uslugama putničke agencije koristit će usluge POLETA. Uvjeti korištenja usluga iz prethodnog stavka utvrđivat će se za svaki pojedini slučaj, a cijene navedenih usluga određuju se prema cjeniku tih usluga važećem kod POLETA u trenutku sklapanja ugovora o povremenom prijevozu ili ugovora o uslugama putničke agencije POLETA. Ugovaranje usluga iz prethodnog članka vršit će udruge članice Matice. Kontakti za ugovaranje su Pomoćnik direktora za promet i održavanje Dario Dragun, inž. prometa Telefon: 032/308-134, fax 032/308 936, e-mail/ [email protected] Pomoćnik direktora za poslove kolodvora i održavanje Sanja Crnaić, oec. Telefon: 032/308 935, fax: 032/ 208 936, e-mail / razvoj@ polet.hr PUNTAMIKA LINE, 23 000 Zadar, Obala kneza Trpimira 20 Članovima MATICE odobrava popust 30 posto od redovne cijene prijevoza u javnom cestovnom prijevozu putnika za registrirane linije (u županijskom i međužupanijskom), i to za jednosmjerni i povratni prijevoz (jednosmjerne i povratne karte). Za potrebe udruga – članica MATICE stavljatće na raspolaganje svoje autobuse za povremene prijevoze prema važećem cjeniku, koji je do 20 posto niži od komercijalnih cijena PUNTAMIKA LINE. Cijene i uvjete korištenja za svaki povremeni prijevoz zasebno uključujući i turističke aranžmane, udruge – članice MATICE će ugovarati u poslovnoj jedinici PUNTAMIKA LINE. Sve informacije kod PUNTAMIKE LINE mogu se dobiti: Linijski prijevoz: 023/315-331, 091/315-3314 Vanredni prijevoz: 023/313-394, 091/315-3315 RUDI EXPRESS, MIHOVLJAN RUDI EXPRESS d.o.o. i M-Grupa Mihovljan, Prvomajska 2 Usluge u smislu ovog ugovora su usluge prijevoza putnika u javnom prijevozu, usluge povremenog prijevoza i usluge putničke agencije Prijevoznik. PRESEČKI GRUPA KRAPINA PRESEČKI GRUPA d.o.o. Krapina, 49000 Krapina, Frana Galovića 15 Članovima MATICE odobrava popust 30 posto od redovne cijene prijevoza u javnom cestovnom prijevozu putnika za registrirane linije (u županijskom i međužupanijskom), i to za jednosmjerni i povratni prijevoz (jednosmjerne i povratne karte). Za potrebe udruga – članica MATICE stavljat će na raspolaganje svoje autobuse za povremene prijevoze prema važećem cjeniku, koji je do 10 posto niži od komercijalnih cijena PRESEČKI GRUPE za razdoblje prijevoza od 01. studenog do 31. ožujka, kao i u razdoblju od 01. srpnja do 20. kolovoza u godini. Cijene i uvjete korištenja za svaki povremeni prijevoz zasebno uključujući i turističke aranžmane, udruge – članice MATICE će ugovarati u najbližoj poslovnoj jedinici PRESEČKI GRUPE ili turističkoj agenciji PRESEČKI GRUPE. Poslovne jedinice PRESEČKI GRUPE iz prethodnog stavka ovog članka jesu: I Prometni uredi: Krapina adresa: Frana Galovića 15, 49000 Krapina tel/fax: e-mail: 049/328 028 [email protected] 049/371 714 Pregrada Ljudevita Gaja 34, 49218 Pregrada 049/377 850 [email protected] Zabok Matije Gupca 67, 49210 Zabok 049/221 077 [email protected] Stubičke toplice Viktora Šipeka bb, 49244 Stubičke toplice 049/282 211 [email protected] Zlatar Zagrebačka bb, 49250 Zlatar 049/467 550 [email protected] Zagreb Av.Marina Držića 4, 10000 Zagreb 01/6156 917 adresa: tel/fax: II Turistička agencija Presečki tours d.o.o. Frana Galovića 15, 49000 Krapina 049/328 022 049/328 052 [email protected] e-mail [email protected] Prijevoznik se obvezuje fizičkim osobama, članovima Matice odobravati popust od 30% na redovne cijene voznih karata. Popust ostvaruje svaka fizička osoba koja pri kupnji vozne karte predoči, ovjerenu za tekuću godinu, jedinstvenu člansku iskaznicu Matice koja glasi na ime te osobe uz osobnu iskaznicu. Kontakt za povremeni prijevoz je: telefon 040/328-917 telefon 040/347-075 telefon 040/313-760 M-GRUPA fax 040/347-047 Mob.RUDI 098 393194 Mob.Damir 098 241 309 SLAVONIJA BUS, OPRISAVCI SLAVONIJA BUS d.o.o. OPRISAVCI, Novi grad 26 a, Ovim ugovorom utvrđuju se uvjeti poslovne suradnje SLAVONIJA BUSA i MATICE i udruga umirovljenika – njenih članica na području Hrvatske oko osiguravanja povlastica za članove Matice temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz djelatnosti Slavonija Busa. SLAVONIJA BUS se obvezuje fizičkim osobama, članovima Matice umirovljenika Hrvatske odobravati popust od 50% za povratne karte na svim pravcima na kojima prometuje SLAVONIJA BUS. Popust ostvaruje svaka fizička osoba koja pri kupnji karte predoči ovjerenu za tekuću godinu jedinstvenu člansku iskaznicu Matice umirovljenika Hrvatske uz osobnu iskaznicu. Ugovaranje usluga vršit će udruge članice Matice. Kontakti za ugovaranje sa SLAVONIJA BUSOM su: tel. 035 475 300 fax: 035 475 301 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. 35 PARTNERI MATICE - POPUSTI ZA ČLANOVE (19.) ISTARSKE TOPLICE MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Petra Preradovića 33/1, 10000 ZAGREB, OIB 77667944125 (dalje u tekstu: MUH) koju zastupa predsjednik Vladimir Nožarić i LJEČILIŠTE ISTARSKE TOPLICE, Sv. Stjepan 60, Livade OIB 91410030487 (dalje u tekstu: Toplice) koje zastupa ravnatelj Vedran Velenik sklapaju dana 21. ožujka 2013., u Livadama, UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Članak 1. Cilj ovog ugovora je poslovna suradnja na način da Toplice pružaju povoljnije uvjete korištenja svojih usluga članovima MUH-a, a MUH će o tim uvjetima i svim ostalim ponudama Toplica obavještavati svoje članove. Ovim se Ugovorom utvrđuju međusobna prava i obveze ugovornih strana o načinu odobravanja i provedbe suradnje, odnosno pružanja usluga članovima MUH-a. Članak 2. Pravo korištenja ugovorenih pogodnosti ostvaruju članovi MUH-a kao organizirana grupa. Prilikom prijave u Toplice, za korištenje pogodnosti iz ovog ugovora, član MUH-a je dužan predočiti iskaznicu. Članak 3. Organizirana grupa članova MUH-a iz čl.2 ovog ugovora, u Toplicama mogu ugovorene usluge koristiti u hotelu Mirna u dvokrevetnim sobama tipa STANDARD (kupatilo/WC, SAT-TV, telefon,grijanje) po slijedećim cijenama i uvjetima: A – TERMIN od 01.01.-15.05.2013; 01.10.-31.12.2013. Grupa/broj osoba 15-25 26-50 51-100 101-200 od 201 B – TERMIN od 16.05.-30.09.2013. Cijena po osobi dnevnu u HRK (PDV uklj.) 210,00 203,00 195,00 185,00 175,00 Grupa/broj osoba Cijena po osobi dnevnu u HRK (PDV uklj.) 15-25 26-50 51-100 101-200 od 201 - 198,00 188,00 178,00 168,00 158,00 U gore navedenim cijenama uključeno je: Light all inclusive (doručak, ručak i večera na buffet stolu) Piće uz obroke (bijelo i crno vino, pivo, bezalkoholna pića, mineralna voda) Piće dobrodošlice Liječnički pregled Kupanje u termomineralnom bazenu 30. min. dnevno Plesne večeri Korištenje sportskih sadržaja (stolni tenis, tenis, biljar, mini golf, boće, mali nogomet) Boravišna pristojba Osiguranje Gosti mogu koristiti: 1. Uputnice HZZO za terapiju 2. Na usluge u Centru ljepote 10% popusta 3. Na ulazak u wellness /spa zonu 50% popusta (bazen, saune i fitness; piće, kolači i voće uključeno u cijenu) Toplice odobravaju članovima MUH-a kao pojedinačnom korisniku naših usluga sljedeće popuste: 20% popusta na važeće cijene smještaja (ne odnosi se na pakete „Zlatna kap“ i „Zdravlje“) 20 % popusta na usluge Fizikalne terapije 10 % popusta na usluge wellnessa &SPA (masaže i tretmana ljepote) Članak 4. Minimalni boravak organizirane grupe članova MUH-a kojim ostvaruju pravo korištenja navedenih usluga je 7 noći. Za pojedinačne dolaske gosta (10 dana prije dogovorenog termina dola- ska grupe) ili duži boravak (10 dana po odlasku grupe) Toplice se obvezuju da će primijeniti uvjete iz ovog Ugovora. Članak 5. Nadoplate: Jednokratna prijava iznosi 4,00 HRK po osobi. Doplata za jednokrevetnu sobu iznosi 45,00 HRK po danu. Nadoplata za kasni odlazak gostiju u vremenu od 12-17 sati naplaćuje se 200,00 HRK po sobi. Za raniji odlazak od predviđenog cijena je po danu boravka 220,00 HRK. DEPO za novac ili druge vrijednosti/ukoliko netko želi/ 10,00 HRK dnevno. Gosti se mogu prijaviti u Toplice na dan za koji je izvršena rezervacija od 14:00 pa nadalje, odnosno moraju se odjaviti do 12:00 na dan odlaska. Svi gosti dužni su se osobno odjaviti na recepciji Toplica, kako bi se određena soba službeno sistemski odjavila, očistila i pripremila za sljedeće goste. Članak 6. Toplice se obvezuju odobriti organiziranim grupama MUH-a na svakih 25 plaćenih osoba 1 slobodno mjesto (obračunava se po cijeni dvokrevetne sobe) Članak 7. Grupa se obvezuje dostaviti Toplicama u pisanom obliku zahtjev za rezervaciju koja sadrži: datum dolaska/odlaska, broj osoba, broj i vrstu soba, plaćanje kao i eventualne ostale napomene. Potvrda rezervacije ovisit će o broju gostiju i popunjenosti Toplica u vrijeme traženog boravka. Toplice u svakom slučaju zadržavaju pravo da ne prihvate rezervaciju koja je, u odnosu na popunjenost Toplica, zatražena prekasno. Grupa je dužna dostaviti Toplicama obavijest o dolasku grupe u pismenom obliku: popis gostiju na smještaju, datum dolaska/odlaska, minimum 5 dana prije dolaska gostiju. U slučaju otkazivanja rezervacije, potrebno je Toplicama proslijediti obavijest o otkazivanju rezervacije u pisanom obliku, i to ne kasnije od 15 dana prije dana najavljenog dolaska. Članak 8. Plaćanje: Varijanta 1: po predračunu - minimum 50% od ukupnih troškova smještaja na žiro račun Toplica prije dolaska grupe, te ostatak troškova na hotelskoj recepciji Varijanta 2: po predračunu – 100% troškova na žiro račun Toplica. Ovim načinom plaćanja Toplice se obvezuju da će odobriti organiziranim grupama MUH-a na svakih 50 plaćenih osoba dodatno 1 slobodno mjesto (obračunava se po cijeni dvokrevetne sobe) Varijanta 3: a) Gost plaća sam UNAPRIJED 100% - gostu odobravamo 3% popusta na ugovorenu cijenu smještaja b) Gost plaća direktno na recepciji kod odlaska – gost dobiva poklon bon u vrijednosti 35,00 HRK za konzumaciju pića u Istarskim toplicama kod slijedećeg dolaska (jednokratno i nije prenosiv). Svi dodatni troškovi za koje MUH u rezervaciji naznači da snosi gost, teretit će se na račun pojedinog gosta koji će ih i podmiriti prilikom odlaska. Članak 9. Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja. Rok važenja ovog ugovora je do 31.12.2013.godine. Članak 10. Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj ugovor na način da drugoj ugovornoj strani uputi svoje pisano očitovanje s obrazloženjem otkaza. Otkazni rok je mjesec dana. Otkazni rok počinje teći slijedećeg dana od dana na koji je druga ugovorna strana primila preporučeno pismo s povratnicom o otkazu ovog ugovora. Danom otkaza ovog ugovora smatrati će se dan isteka otkaznog roka. Članak 11. U slučaju spora nadležan je sud u Puli. Članak. 12. Ovaj Ugovor potpisan je u 4 (četiri) istovjetna primjerka, od kojih 2 (dva) primjerka zadržava MUH, a 2 (dva) primjerka Toplice. Lječilište Istarske toplice Ravnatelj Matica umirovljenika Hrvatske Predsjednik Vedran Velenik, v.r. Vladimir Nožarić, v.r. 36 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. NOVE MOGUĆNOSTI KOMUNIKACIJE Osobno računalo (17) Mala škola rada na računalu - Microsoft Excel - Rad sa radnim listovima U prethodnom tekstu, bavili smo se osnovama Excela. U ovom tekstu bavit ćemo se ćelijama, kolonama i redovima, kao i njihovim formatiranjem. Rad sa radnim listovima i njihovo formatiranje Osnovni element svakog radnog lista je ćelija (cell). Što je ćelija? Svaka ćelija ima adresu definiranu presjekom reda i kolone, na primer: A1, B5, H12 itd. Prilikom upisa adrese ćelije u formulu svejedno je da li kucate velika ili mala slova. Excel će ih uvijek prevesti u velika. Svaki radni list, sheet ima istu shemu adresa ćelija. Međutim, važno je reći da u ukoliko radite sa više radnih listova sheet-ova, svaka ćelija ima jednoznačnu adresu. To znači, ukoliko želite pozvati određenu ćeliju iz jednog radnog lista na točno određenu ćeliju u drugom radnom listu, neophodno je u formuli pod prefiksom upisati ime radnog lista, praćeno uskličnikom, na primjer: ‘Sheet2’!B10 itd. Ćelija može imati različit tip podataka, to može biti tekst, brojevi/formule, datum itd. Formatiranje radnog lista - kolona i redova Širinu kolona i redova možete mijenjati radi ljepšeg izgleda formirane tablice. Te isto tako i iz čisto funkcionalnih razloga, ako se neki sadržaji preklapaju ili se ne vide. To možete uraditi na nekoliko načina. Izmjene možete vršiti ručno, tako što ćete svaku kolonu ili red posebno označiti i mijenjati njenu veličinu. Brži način za istu radnju je da desnom tipkom miša kliknete na slovo kolone ili broj reda koji želite promijeniti. Otvoriti će vam se izbornik u kojem izaberete Column Width ili Row Height. U novom prozoru koji će se otvoriti upišete veličinu koju želite i kliknete OK. Ukoliko želite promijeniti više kolona ili redova istodobno, potrebno je selektirati sve željene kolone ili redove te ponoviti gore navedeni postupak. Drugi način kompletnog formatiranja radnog lista Excel dokumenta je da iz osnovnog izbornika izaberete Home - Format, u tom slučaju otvoriti će vam se sljedeći niz opcija: Row Height - veličina reda; Autofit Row Height - vraća na standardno podešavanje; Column Width - određivanje veličine kolone; Autofit Column Width - vraća na standardno podešavanje; Default Width - podešavanje veličine kompletnih kolona svih polja, samo ne označenog; Hide & Unhide -skrivanje kolona redova, itd; Organize Sheets - niz naredbi koji omogućuju rad sa radnim listovima; Protection – odnosi se na dio definiranja lozinke za zaštitu dokumenta od bilo kakvih promjena; Format Cells – odnosi se na formatiranje ćelija. Dodavanje i brisanje redova i kolona Ukoliko nam je potreban novi red ili kolona, dodavanje se vrši na sljedeći način. Prvo kliknemo mišem na red ili kolonu ispred koje želimo umetnuti red/kolonu, kliknemo na Home – Insert - Insert Cell. ti iz osnovnog izbornika Home – Format - Format Cells, ili drugi način je kliknuti na ćeliju desnim klikom i odabrati Format Cells. Selektiranje broja kao tipa ćelije, sa posebnim osvrtom na decimale. Kada radimo formatiranje u opciji Number, u izborniku Category izaberemo Number, potom na Decimal Places određujemo broj decimal. Ponuđena nam je i opcija da obilježimo Use 1000 Separator. Ona omogućuje odvajanje 1.000 točkom. U polju ispod biramo izgled negativnog broja. Broj decimala možemo birati i iz osnovnog izbornika Increase Decimale i Decrease Decimal, koji služi za povećavanje i smanjivanje broja decimala. Text control odnosi se na podešavanje teksta unutar ćelije. Pomoću njega pružaju nam se sljedeće opcije: Wrap text – prijelom dužeg teksta u novi red. Ukoliko ne koristimo ovu opciju, onda će se dogoditi da se duži tekst “podvuče” pod sljedeću ćeliju sa desne strane. Shrink to fit - font će biti umanjen tako da može stati u jedan red. Orientation definira položaj i kut sadržaja u ćeliji. Formatiranje ćelija / Merge cells - ukoliko želimo spojiti određene ćelije, to radimo tako što označimo ćelije koje želimo spojiti i kliknemo na Merge cells. Ukoliko želimo izbrisati neki od redova/kolona, moramo selektirati red/kolonu, a potom desnim klikom na red/kolonu iz padajućeg izbornika izabrati Delete. U gornjem tekstu objasnio sam osnove formatiranja Excel dokumenta koje su dovoljene za početak rada. U Excelu postoji još niz dodatnih opcija koje možemo koristiti za ljepši i skladniji pregled dokumenta. Do sljedećeg puta isprobavajte i vježbajte dodavanje/ brisanje novih redova i kolona. Izradu tablica i njeno formatiranje (dodavnje okvira, poravnavanje teksta unutar ćelija, dodavanje i oduzimanje decimalnih mjesta na broj unutar ćelija... itd) Formatiranje ćelija Formatiranje ćelije podrazumijeva čitav niz promjena. Te promjene mogu se odnositi na promjenu oblika, veličine i boju fonta, boju i teksturu podloge, postavljanje raznih linije, poravnavanje sadržaja na razne načine, itd. Sve naprijed navedene opcije možemo pozva- Mirko Lednicki Domidona informacijske tehnologije d.o.o. tvrtka za izradu web stranica i informatičku podršku www.domidona-it.hr Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. 37 Pitanja i odgovori prava iz zdravstvenog osiguranja KAKO STEĆI STATUS OSIGURANE OSOBE Pitanje: Kako se stječe pravo na status osigurane osobe HZZO-a u obveznom zdravstvenom osiguranju osnovom razmjernog dijela mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj? Odgovor: Člankom 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 150/08., 94/09., 153/09., 71/10., 139/10., 49/11., 22/12., 57/12., 90/12.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/12. i 144/12. – u daljnjem tekstu:ZOZO) propisano da su se prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih ZOZO-om obvezne osigurati sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno. Ako se osoba vraća u Republiku Hrvatsku kao umirovljenik, a ostvaruje pravo na razmjerni dio starosne mirovine temeljem ostvarenog staža u Republici Hrvatskoj, potrebno je da se prijavi u nadležnoj područnoj službi HZZO-a prema mjestu prebivališta, gdje će uz predočenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojim je priznat razmjerni dio mirovine ostvariti pravo na status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju kao korisnik mirovine po propisima Republike Hrvatske. Od siječnja 2013. godine prijava na obvezno zdravstveno osiguranje osnovom ostvarenog prava na mirovinu prema propisima Republike Hrvatske moguća je automatski direktnom razmjenom podataka između HZZO-a i HZMO-a koji je takvoj osobi priznao pravo na mirovinu, te nije potrebno da umirovljenik podnosi osobno prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje nadležnoj službi HZZO-a. Pitanje: Kako se stječe pravo na status osigurane osobe HZZO-a u obveznom zdravstvenom osiguranju osnovom prava na mirovinu ostvarenog u inozemstvu? Odgovor: Ako se ne ostvaruje pravo na razmjerni dio starosne mirovine temeljem ostvarenog staža u Republici Hrvatskoj, status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju može se steći prema članku 6. stavak 10. ZOZO-a kao korisnik mirovine koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. DOKUMENTACIJA ZA PRIJAVU UMIROVLJENIKA KORISNIKA INOZEMNE MIROVINE ∑ TISKANICA T-1 – ispunjena i potpisana ∑ TISKANICA T-2 – ispunjena i potpisana ∑ POTVRDA ili RJEŠENJE O MIROVINI U INOZEMSTVU ∑ PRESLIKA PUTOVNICE ILI OSOBNE ISKAZNICE ili UVJERENJE MUP-a O PREBIVALIŠTU ILI ODOBRENOM STALNOM BORAVKU NAKNADA TIJEKOM PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD Kako se izračunava naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad? Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad određuje se od osnovice za naknadu plaće, a koju čini prosječan iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu. Pod prosječnim iznosom plaće podrazumijeva se iznos dobiven na način da se zbroj isplaćenih plaća podijeli s brojem sati rada za koje su iste isplaćene. Na taj način se dobiva satnica koja se zatim, za svaki pojedini mjesec (ovisno o broju radnih dana u njemu) množi sa brojem sati, koje bi osoba da nije privremeno spriječene za rad, odnosno da je radno sposobna, radila. Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se redovna mjesečna plaća osiguranika/ice utvrđena u skladu s odredbama propisa o radu i drugih propisa o određivanju plaće, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i bolovanje) kada se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen. S tim u vezi, radi se o „čistoj plaći“ obračunatoj za određeni kalendarski mjesec i isplaćenoj u tom (isplata u tekućem za tekući mjesec) ili u sljedećem mjesecu (isplata u mjesecu za prethodni mjesec). Slijedom navedenog, plaćom ne smatraju se isplate izvršene osnovom eventualnih periodičnih obračuna plaće, regres za godišnji odmor, stimulacije, nagrade, bonusi i slično. Što je staž osiguranja kao preduvjet za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja? Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a pripada pod uvjetom, da prije nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu osiguranik ima ostvaren staž osiguranja u HZZO-u na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja, odnosno na temelju primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa, odnosno prestanku obavljanja djelatnosti osobnim radom ostvarene prema ZOZO-u od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), ako posebnim propisom nije drukčije utvrđeno. Osiguraniku koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada plaće za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u iznosu od 25% od proračunske osnovice (831,50 kuna). Koji je najviši a koji najniži iznos naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad? Naknada plaće ne može biti niža od 70 % osnovice za naknadu. Najviši mjesečni iznos naknade za puno radno vrijeme, kada se isplaćuje na teret HZZO-a, je iznos proračunske je osnovice uvećane za 28 %, odnosno trenutačno 4.257,28 kuna. To se međutim ne odnosi bolovanje zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, kao niti na naknadu plaće za vrijeme rodiljnog dopusta kada naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu bez primjene limita. Kada se naknada plaće isplaćuje po stopostotnoj osnovici? Naknada plaće u iznosu 100 % od osnovice dobiva se: ∑ za vrijeme bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ∑ za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem ∑ za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena ∑ za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta ∑ za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine ∑ za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe ∑ dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini ∑ za vrijeme bolovanja zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti. Priredila: Jasenka Pap 38 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. Kako izbjeći sudske parnice Mirenje ili medijacija – mirno rješavanje sporova U životu smo često svjedoci, a neki puta i sudionici nesuglasica, konflikata ili sporova do kojih neminovno dolazi u našoj svakodnevnici. Neki se nesporazumi lagano riješe, neki nam zadaju brige, otežavaju život, ne daju mirno spavati. Naročito je teško, ako do konflikata dolazi u našem bližem krugu osoba, našoj užoj i široj obitelji, u radnoj ili životnoj okolini. Kada dođe do konflikta, obično se prvo konzultiraju prijatelji ili pouzdane osobe i traži se rješenje. Međutim to ne uspije svaki put. Što tada učiniti i kome se obratiti za pomoć? Da li se obratiti sudu? Pokretanje sudskog postupka zahtjeva vrijeme i novac, uz neizvjesnost ishoda parnice. Neki puta sudske parnice traju dugo, odnosi su dugotrajno poremećeni ili prekinuti, što je naročito teško kad je u pitanju obitelj ili rodbina. Da li postoji neko drugo rješenje? Postoji, to je postupak koji se zove mirenje ili medijacija. Što je mirenje? Mirenje ili medijacija je svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomaže postići nagodbu, bez ovlasti da im nametne obvezujuće rješenje. Ukratko, to je potpomognuto pregovaranje uz pomoć treće neutralne osobe, izmiritelja To je dobrovoljan, neformalan i tajan postupak, koji se sve više koristi za rješavanje sporova ili konflikata mirnim putem, u situacijama u kojima sami ne možemo riješiti spor, a iz nekog razloga ne želimo, ne možemo, nije primjenjivo ili financijski isplativo pokretanje sudskog postupka, bilo da se radi o poslovnom ili privatnom okruženju. Mirenje spada u tzv. alternativne načine rješavanja sporova i kod nas je uređeno Zakonom o mirenju (NN 18/11). Sam postupak ima svoju dinamiku, načela, te faze po kojima se odvija. Uloga izmiritelja izuzetno je bitna. Izmiritelj je neutralan i nepristran, u postupku koristi stručne metode i tehnike kako bi pomogao stranama u sporu obnoviti narušenu komunikaciju i stvoriti ozračje koje omogućava konstruktivni razgovor i dogovor koji će biti prihvatljiv za sve strane uključene u spor. Nagodba sklopljena u postupku mirenja je pisani sporazum koji ima značenje dvostrano obveznog ugovora i dokaz je da je spor ili dio spora riješen. Ona je dokument koji je za stranke pravedan i izvršan. Potpisom stranaka nagodba postaje i ovršna isprava, ako je u njoj utvrđena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi, i ako sadrži klauzulu ovršnosti. Osnovna obilježja mirenja Postupak je dobrovoljan Na mirenje stranke mogu doći dobrovoljno, a postupak se vodi na način na koji su se stranke sporazumjele. Tijekom cijelog trajanja postupka, za cijeli predmet ili pojedini dio spornog odnosa svaka od strana može u svakom trenutku povući svoju suglasnost za nastavak, te u tom slučaju stranke mogu predmetni spor rješavati u sudskom ili nekom drugom postupku. Stranke razgovaraju o svojim interesima i potrebama U postupku, koji je manje formalan od sudskog, stranke imaju mogućnost da uz pomoć izmiritelja razgovaraju o svim detalji- ma spora, iznesu svoja gledišta, razmišljanja i prijedloge, aktivno sudjeluju i pregovaraju o svojim potrebama i interesima. Postupak je povjerljiv i tajan O postupku se ne vodi zapisnik, a podaci i informacije koji se odnose na postupak mirenja sudionici su obavezni čuvati kao povjerljive, u odnosu na treće osobe, osim u slučajevima zakonskih ograničenja. Povjerljivost postupka od iznimnog je značaja i omogućava strankama da slobodno i otvoreno komuniciraju, izbjegava se moguća negativna medijska izloženost i stranke čuvaju svoj ugled i obraz. Postupak je višestruko ekonomičan Ekonomičnost se ogleda u smanjenju novčanih troškova i davanja, a cijena je postupka poznata i usuglašena među strankama prije početka mirenja. Postupak je ekonomičan i u odnosu na vrijeme njegovog pokretanja i provođenja. Neki puta spor koji se vodi godinama može završiti nagodbom već nakon nekoliko sastanaka, a neki konflikti se mogu razriješiti i u samo nekoliko sati. Stranke imaju mogućnost obnavljanja i zadržavanja odnosa U postupku mirenja strankama je dana mogućnost da razgovaraju, iznesu svoj pogled na problem, rasvijetle nesuglasice i ponovno obnove narušenu komunikaciju i zadrže obiteljski, poslovni ili prijateljski odnos. U postupku mirenja sve strane dobivaju S obzirom da se stranke dogovaraju o ishodu, troškovima i vremenu trajanja postupka, osjećaju se "vlasnicima spora" i aktivno sudjeluju. Time je izbjegnuta stresna izloženost neizvjesnosti ishoda parnice koja je prisutna u sudjelovanju u sudskom postupku, koji često i kod stranke koja i dobije presudu u svoju korist, stvara osjećaj da je puno više izgubila (vrijeme, novac, zdravlje, mir, prijateljstvo, poslovni, obiteljski odnos) nego što je na kraju dobila. Kako pokrenuti postupak Stranka koja se odluči pokrenuti postupak mirenja podnosi Prijedlog za pokretanje postupka mirenja koji se dostavlja drugoj strani ili stranama na uvid i prihvat. Po prihvatu, potpisuje se sporazum u kojem stranke dogovaraju uvjete, uključivo troškove i izmiritelje koji će voditi postupak. Prije samog mirenja stranke potpisuju i izjavu o povjerljivosti, koja svim sudionicima daje sigurnost da sve što je rečeno tijekom postupka ostaje tajnom. Po završetku postupka mirenja, ukoliko stranke odluče, zaključuju nagodbu kojom rješavaju dio ili cjelokupni sporni odnos. MEDKOM - medijacije i komunikacije www.medkomhr.org Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. PRAVNIK SAVJETUJE PRELAZAK IZ OBITELJSKE U STAROSNU MIROVINU PITANJE: Poduzeće u kojem sam radila propalo je i kako nisam mogla naći drugi posao bila sam prisiljena otići u obiteljsku mirovinu, djeca su mi bila bez posla i kako nisam imala drugog izbora zatražila sam obiteljsku mirovinu koju sam ostvarila od 3. 11.1998. Rođena sam 1.1.1953., radnog staža imam 27 godina i 8 mjeseci. Dana 1.1.2013. navršila sam 60 godina, a obiteljska mirovina iznosi 1.514,75 kuna. Suprug je umro 27. 3.1981., imao je 36 godina života i 16 godina, 3 mjeseca i 29 dana staža. Molim odgovor, imam li pravo na svoju mirovinu s obzirom na to da mi je nemoguće živjeti s ovom mirovinom, te kakvi su propisani uvjeti i bi li moja mirovina bila veća od suprugove? Čitateljica M. Š. iz Velike Gorice ODGOVOR: Prema članku 89. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 102/98., Odgovara 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., Smiljana KAČIĆ, dipl. pravnik 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 79/07., 35/08., 40/10. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/10., 130/10.- pročišćeni tekst, 61/11.,114/11. i 76/12.), ako osiguranik, odnosno korisnik mirovine stekne pravo na dvije ili više mirovina prema ovom Zakonu ili nekom drugom zakonu Republike Hrvatske u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, može koristiti samo jednu mirovinu, prema vlastitom izboru. Prema Vašim navodima korisnica ste obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti bračnog druga. Mirovina je određena primjenom mirovinskog faktora 0,7000 odnosno u visini 70 % mirovine osiguranika od kojeg je izvedeno pravo na obiteljsku mirovinu. Člankom 30. Zakona o mirovinskom osiguranju (skraćeno : ZOMO) propisano je da pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Prema članku 26. Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO-a ( „Narodne novine“, broj 121/10.), iznimno od članka 30. ZOMO-a, pravo na starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju u pogledu navršenih godina života stječe osiguranik ( žena ) postupnim povećanjem od 1. listopada 2010. za tri mjeseca i tri mjeseca svake sljedeće godine tako da u Vašem slučaju uvjete za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu ispunjavate 1. listopada 2013. jer tada ćete navršiti 60 godina i 9 mjeseci života. U Vašem pismu navodite da ste rođeni 1. 1.1953. i da imate ostvaren staž veći od 15 godina, odnosno više od 27 godina, što znači da bi od 1. listopada 2013. mogli ostvariti pravo na starosnu mirovinu. Za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu potrebno je podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područnoj službi u Zagrebu, Tvrtkova 5 već tijekom mjeseca kolovoza ove godine, što je u skladu s odredbama članka 32.stavka 2. ZOMO-a. Prema navedenom članku 32.stavku 2. ZOMO-a zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu može se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja, odnosno u Vašem slučaju na- 39 jranije dva mjeseca prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. S obzirom na to da propisan mirovinski faktor za starosnu mirovinu iznosi 1,000, a za obiteljsku mirovinu koju koristite iznosio je 0,7000, odnosno 70% i da se prema članku 74. stavku 2. ZOMO-a od 1. siječnja 2012. u svotu mirovine uračunava, kao sastavni dio mirovine, dodatak na mirovinu u visini 27 % od utvrđene mirovine, može se pretpostaviti da će starosna mirovina biti povoljnija od mirovine koju primate i vjerojatno ćete u tom smislu i izbabrati povoljniju mirovinu. Zlatar Bistrica Podijeljena uskrsnica Nakon proslave Nove 2013. godine koju smo zajednički dočekali u Domu kulture u Zlatar Bistrici uz sastav „Zagorski šarmeri“, siječanj mjesec je bio vrijeme odmora da bi već 14. veljače bili u Krinskim toplicama na proslavi Valentinova. Dočekalo nas je ljubazno osoblje uz glazbu. Na tom druženju umirovljenicima je u znak zaljubljenih poklonjeno cvijeće. Uz Maticu Zlatar Bistrica bili su i članovi udruga umirovljenika Zlatar i Krapinske toplice. Nismo propustili ni Dan žena, a proslavili smo ga u restoranu „Lampaš“ u Zlataru uz glazbu s u kojoj je vokalni solist bio Juraj Sremec. Ženama je, uz čestitke, poklonjeno cvijeće. Redovnu izbornu skupštinu održali smo 22. ožujka 2013. godine u Domu kulture u Zlatar Bistrici. Dragi gost nam je bio predsjednik Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije Stjepan Šimag. Izvješće o radu za 2012. godinu podnio je predsjednik Matice umirovljenika općine Zlatar Bistrica Branko Bratković. Između ostalog predsjednik je pohvalio načelnika općine Žarka Miholića koji stalno financijski pomaže Maticu, pa je tako bio i donator naše skupštine a i njegovom odlukom ove godine podjeljena je uskrsnica članovima slabijeg socijalno, imovnog stanja umjesto 100 kuna koje daje Matica bilo 200 kuna. Financijsko izvješće podnijela je tajnica Dragica Tudja a izvješće KUP-a Tadijana Pavlinić. Sva izvješća su jednoglasno prihvaćena. Za predsjednika Matice umirovljenika općine Zlatar Bistrica ponovno je izabran Branko Bratković, a za dopredsjednika Stjepan Futivić. U novi IO izabrani su Branko Bratković, Stjepan Futivić, Ankica Novoselac, Dragutin Kuštović, Josip Jurjević, Katica Hoić, Mirjana Korpar, Ivan Paradi i Josip Mikulek. Izabrani su i članovi Nadzornog odbora - i Mira Kostelac, Josip Kokot te Tadijana Pavlinić. Za tajnika Matice ponovno je izabrana Dragica Tudja. Na kraju skupštine se sa par riječi obratio predsjednik Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije Stjepan Šimag koji je čestitao novo izabranom vodstvu Matice u Zlatar Bistrici. Naglasio je da je Matica Zlatar Bistrica prema svojim rezultatima među boljima u Županiji radi čega je i dodijeljena zahvalnica Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije. I dalje surađujemo sa eko udrugom „Lijepa naša“, ukrašujemo cvijećem Zlatar Bistricu a isto radimo i samostalno uz donaciju samih umirovljenika. Sklopljeni su ugovori za nabavu ogrijeva, zimnice, mesa po povoljnim uvjetima i na više rata za članove. Svakog četvrtka u zimskim uvjetima imali smo druženje uz igranje šaha, kartanja, domina i drugih igara. Zamolili smo članove Matice umirovljenika u Zlatar Bistrici, koji još nisu podmirili članarinu da to mogu učiniti svakog utorka u vremenu od 8.00 – 12.00 sati a da za sve potrebne informacije mogu nazvati broj tel. 049-461-656. B.B. 40 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. U NOVI VINODOLSKI – DOĐITE! Divno proljeće udivljuje Novi Vinodolski, koji poziva u posjet najviše ljetom, napose u jesenje dane, a i zimi ima svoje čari. To dobro znaju turisti, tzv. moderni nomadi, a znali su u prohujalim vjekovima i stari Mlečani, uporni tuđini – osvajači, kao i agresivni, u svoje vrijeme neprijateljski Turci, a u novije doba 19. i 20. stoljeća Austro-Ugarski upravljači. Novim Vinodolskim prohujala je i nakratko vlašću se osladila vojna uprava Napoleonova. Ulazeći u povijest Novoga Vinodola ona ga baš kao i sam zemljopis čini vazda privlačnim i svojebitnim. Prvi put se spominje 1288. godine kada se piše poznati Vinodolski zakon. Krčki zapravo i poglavito hrvatski knezovi Frankopani ozakonili su da im se prizna kako su oni priznata najviša sudbena vlast u Vinodolu i nad svim ljudima koji ga nastavaju u gradu i okolici, osobito u gradu koji se isprva zvao Novi, a kroz stoljeća dobio današnji naziv NOVI VINODOLSKI. Do 1813. Novi bijaše pod Austro-Ugarskom upravom. Iste je godine nadošla Napolenova vojska. Uvedena je civilna vlast te je dopušteno civilno vjenčanje u općini, pa ukinuto godinu dana kasnije povratkom Austro-Ugarske vlasti. Te je godine u Novom izbrojeno 2160 duša, 715 jutara vinograda, 357 jutara oranica. Polovica prihoda dobivala se od proizvodnje vina, a druga polovica od raži, sijena, pšenice, kukuruza, sirka, prosa i krumpira. Ta proizvodnja bila je dovoljna za četvrtinu potreba. Umiralo se i od gladi i od kolere. Iz Zagreba je došao prijedlog da se uvedu javni radovi kako bi se zaposlilo sve stanovništvo. Izgradnjom ceste prema Ogulinu, dio Novljana se počeo baviti kirijašenjem, tako se i danas zna čuti da su „kirci“, to jest prijevoznici robe u unutrašnjost kroz Gorski kotar, Liku i dalje. Ribarstvo i djelatnosti na moru bile su vrlo ograničene. U mjesnu luku doplovljavali su jedrenjaci da bi 1867. pristao prvi parobrod pod imenom – Hrvat! O turizmu se gotovo nije ni znalo. Prvo drveno kupalište, tzv. Bribirsku rivu, podigla je obitelj Mrzljak 1878. godine, a prvo javno kupalište s osam kabina na plivajućim balvanima izgrađeno je i otvoreno 1886. godine. Tri godine kasnije svečano je otvoreno tobož moderno javno kupalište u uvali Lišanj. Samo u ono vrijeme moderno i javno, budući da je kupanje bilo dopušteno muškarcima kada bi se na kupalištu vijorila crvena zastava, a ženama kada bi bila istaknuta bijela zastava. Grad Novi ima od 1793. i prvu pučku školu, ali samo za dječake, a za djevjčice tek sto godina kasnije. Ženi se pripisivao rad u kućanstvu i rađanje djece. Valjda zbog toga žena nema među učenim Novo Vinodolčanima, kano bijahu Mažuranićevi – prvi hrvatski ban pučanin i pjesnik Ivan, hrvatski filolog Antun, hrvatski književnik Matija. Istina, među njima je i jedna žena - prva dama hrvatskog crteža, gospođa Zdenka-Pexidir-Srića. Ima proslavljenih Novljana i u svijetu, većinom iseljenika – zidara, rudara, radnika u manufakturama te na trasiranju željezničkih pruga. Novljani su radili na gradnji Sueskog kanala, nalazili su kruha na različitim radovima u Sjevernoj Americi te u pojedinim europskim zemljama i gradovima. Razvoj turizma u rodnom zavičaju djelomice zaustavlja odlazak Novljana u svijet, ovisno koliko on dolazi u udivni današnji Novi Vinodolski. A dolazi, dolazi, pa, evo, i mi smo bili te zabilježili samo neke podatke o tom kraju – kolijevci hrvatskog zakonodavstva i tradicionalnog vinogradarskog krajolika. Privrednom i zemljopisnom položaju Novog Vinodolskog pogoduje blizina metropola – 180 km od Zagreba, 558 km od Beča, 550 km od Budimpešte. Pogoduje i spomenično blago, crkvena baština, srednjovjekovna arhitektura i urbanizam. I klimatske odlike, u nizu osobito jedna – mješavina morskog i planinskog zraka koji nježno i nečujno silazi sa šumovitih strmina onkraj tunela Mala Kapela navezanog na bližnju Kapelu Veliku. Josip Vuković SVIBANJ 2013. OVAN: Čim Vi nešto puno želite do toga teško dolazite. S obzirom na to da mnoge aktivnosti svodite na minimum, nedostaje vam motivacija i snaga. Tijekom mjeseca imat ćete aktivnih dana, ali s povučenom ručnom. Emocije, impresije i sjećanja mogu vas probuditi iz vaše podsvijesti. S nervozom odavno normalno živite. BIK: Lako bi vam se moglo desiti da ostanete bez novca: prijatelj komu ste posudili novac rijekom ovog mjeseca je u škripcu. Ne svadite se zbog toga s vašim partnerom, spustite loptu. Šahovski prijatelji će pozitivno djelovati na vas. Neuobičajeno je da vi imate neorganizirani život. Sredite se. BLIZANCI: Problemi s mirovinom, zdravljem i prijateljima neće tako brzo procvjetati. Ipak poduzmite korake na vrijeme kako se ne biste morali žaliti vašoj umirovljeničkoj stranci. Mogli biste doći do veoma pametne i originalne ideje tijekom sna. Suočite se s tim kada se probudite. RAK: Iako vaše ideje u ovom trenutku nemaju dobar prolaz u Klubu umirovljenika, nemojte odustajati od njih. Lokalni izbori se približavaju i vaše ideje će se pokazati dobrima. Ovo je pravo vrijeme za realiziranje vaših ideja glede poboljšanja vašeg umirovljeničkog standarda i života uopće. LAV: Ne idite na avanturistički izlet brodom, poslije kojega bi vaše financije mogle doživjeti brodolom. I vama predstoji zapisivanje: papir trpi sve. Ispišite sve ideje koje vam padaju na pamet. Bit će tu i zanimljivih stvari. Otiđite malo iz obiteljskog okrilja i potražite besplatnu zabavu na nekom trgu u vašem gradu. DJEVICA: Osjećat ćete se u obitelji kao žuti tisak jer su vas već svi pročitali. Dolazi vrijeme planetarne emotivnosti. Sunce budi vaše tjelesne tekućine, ali mjesec nažalost smanjuje vaše mogućnosti. Mogli biste doći u fazu stvaranja nerealnih planova, a niste imuni ni na zablude. Zato savjetujemo oprez na svim poljima. VAGA: Rado prihvaćate ulogu truta kad oko vas ima dosta radilica. U teškom dvoumlju između asketskog i hedonističkog životnog modela poslušajte savjet starog prijatelja. Bolje je živjeti dobrim životom stotinu godina, nego živjeti u bijedi tjedan dana. ŠKORPION: Funkcionirate kao da imate irsku krv, englesko srce, bugarsku jetru, mongolske genitalije, španjolsku mušicu, hrvatske uši, istrošenu obuću, ne više od 20 kuna u džepu i predstavu o boljem ljetu. Teško se odlučujete da na idućim izborima glasujete za minutu šutnje ili posmrtni marš. STRIJELAC: Sav novac kojim raspolažete potrošite na kupovinu ferala, štednjaka i konzervirane hrane. Ne mogu vam kazati pred svima zašto ( zbog novih sunčevih pjega i eksplozija), ali me ipak poslušajte, vidjet ćete da će vam biti potrebni! JARAC: Pođite do plave agave koja raste u parku blizu vašeg stana. Uzmite čvrst trn iz sredine vlažnog lista, savijte ga i zavrtite dva do tri puta. Ovim ste oslabili zlo u Lijepoj našoj. Kupite pakiranje makrobiotičke hrane jer vaši probavni organi mogu podnijeti i zdravije oblike unosa. VODENJAK: Presušuju vam državni izvori novca i vi se koprcate jer vam prijeti smanjenje mirovine. Nadate se novim izborima i smjeni vlasti, ali oni će samo napraviti po onom starom: u se, na se i poda se. Nije ih briga za vas. Uskoro će vas posjetiti radnici vodovoda i promijeniti vam brojilo za vodu. RIBE: Nitko ne zna što ga čeka, dan što nosi. Svako jučer ostavlja vam trag u kosi. Doba prošlo i buduće priča ista, sve što svijetli i ne mora zablistati. Odiseja, Odiseja, život trnja ili staza orhideja. Proći će malo vremena i dobro je što ste bili strpljivi i čekali da se stvari dobro riješe. Umirovljeni astrolog Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. 41 MALI PAKET ZDRAVLJA puni pansion (svi obroci švedski stol) sa smještajem u dvokrevetnim sobama početni i završni specijalistički pregled liječnika 3 terapije dnevno: hidroterapija, topli oblozi, elektroterapija neograničeno kupanje u bazenima sa ljekovitom termalnom vodom Cijena za HRVATSKE UMIROVLJENIKE: - boravak 10 dana i više – 220,00 po osobi dnevno - + osiguranje (po odluci „Croatia“ osiguranja) 1 kn. AKCIJA JEDNODNEVNI IZLETI: RUČAK + KUPANJE = 45 KN AKCIJA TRAJE DO 30.06.2013. Rezervacije termina na upit! Daruvarske toplice Julijev park 1, 43500 Daruvar tel. 043/623 623, 043/623 632 fax. 043/331 455 www.daruvarske-toplice.hr E-mail: [email protected] 42 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013. KRASS HOTEL d.o.o. A.Mihanovića 2, 49217 Krapinske Toplice, Tel: +385 49 202-202 ; fax: +385 49 232-322 e-mail: [email protected] web: www.toplice-hotel.hr TOPLICE HOTEL ZA VAS U SVIBNJU!!! Posebna ponuda za umirovljenike od 01.05.-31.05.2013. Dajemo Vam mogućnost korištenja fizikalnih terapija uz uputnice HZZO-a te boravak u Toplice Hotelu po cijeni od 215,00 kn / dnevno! Navedena cijena uključuje: - Boravak na bazi polupansiona u dvokrevetnoj sobi/ po osobi (minimalan boravak 7 dana) - Korištenje fizikalnih terapija (uz predočenje uputnice) - Cjelodnevno korištenje hotelskog bazena i whirlpoola Doplate: - Obavezno doplata 7,00 kn boravišna pristojba i 0,70 kn osiguranje (po danu) - Doplata po potrebi, za puni pansion 50,00 kn (po danu) - Doplata za jednokrevetnu sobu iznosi 50,00 kn (po danu) mogućnost plaćanja na rate! Kontaktirajte nas na telefon 049/202-202 i provjerite termin željenog boravka! Najava za ljeto u Toplicama! KUPANJE + RUČAK + ZABAVNA VEČER UZ ŽIVU MUZIKU + PRIJEVOZ Za samo 95,00 kn!!! Kroz cijelo ljeto, počevši s 01.06., za Vas na ljetnoj terasi Toplice Hotela pripremamo druženja, tematske subote, ples i zabavu uz odlične muzičare. Svaka subota biti će upotpunjena dodatnim sadržajima. Ljeto u Toplicama organiziramo u suradnji s putničkom agencijom POTOČKI PROMET. * cijena je rađena na bazi minimalno 35 plaćenih osoba u autobusu od 35 sjedala i na bazi minimalno 45 osoba u autobusu od 50 sjedala. * udaljenosti na koje se odnosi navedena cijena su u radijusu od cca 70 km od Krapinskih Toplica. Ako postoji interes a udaljenost od Krapinskih Toplica je veća, obratite se navedenoj putničkoj agenciji kako biste pronašli najpovoljnije rješenje! Za detaljne informacije i upite možete kontaktirati agenciju na tel:049/373-636 ili na [email protected]; www.potocki-promet.com Uz dol i gorice na kupanje i zabavu u Krapinske Toplice! PBZ NENAMJENSKI KREDITI ZA UMIROVLJENIKE Za svoje klijente treće životne dobi Privredna banka Zagreb pripremila je posebnu ponudu gotovinskih kredita. bez jamaca i depozita rok otplate do 4 godine iznos kredita do 2.000 EUR povoljna kamata i naknada Reprezentativni primjer ukupnih troškova Valuta kredita Traženi iznos kredita Rok otplate Naknada za obradu kreditnog zahtjeva Iznos naknade Kamatna stopa (fiksna) Efektivna kamatna stopa Ukupan iznos kamate za razdoblje otplate Visina mjesečnog anuiteta Ukupan iznos za otplatu* EUR 2.000,00 48 mjeseci 1,00% 20,00 8,48% 9,40% 365,27 49,28 2.365,27 * ukupan iznos za otplatu uključuje iznos glavnice kredita te kamate obračunate do dospijeća, a koju bi korisnik kredita plaćao do konačne otplate kredita. Ukupan iznos za otplatu ne sadrži interkalarnu kamatu, budući da ista ovisi o datumu isplate kredita.
© Copyright 2024 Paperzz
