Poštarina pla!ena u HP-u d.d.
HRVATSKI
u sortirnici
10200 Zagreb
UMIROVLJENIČKI
list
ZAGREB,
CIJENA 7,00 KN
GODI©TE: LXVIII
BROJ 8/2014.
KOLOVOZ 2014.
1
3
5
ODLIKOVAN ODLUKOM
PREDSJEDNIKA
REPUBLIKE
30. SVIBNJA 2007.
POVELJOM
REPUBLIKE
HRVATSKE
UTEMELJEN 1946.
2
4
6
1($!"#&/%&'R*/%"!&'3&',$S"!"%1.-')$T&R"/"2&!"#.)&("%1.$'2*(/"!$'
+967=9'KI'GU'KD:'.A9@58NJ7'2>@V5M7'
27VE0'HGU'WXW'DHH
Y9Z0'HGU'KWK'DGH
[[[ENPJOE\A
)
X&%8-$'(%)X":;%('!%)JI
Y0%:"<,3
$,+F)54Z65HJ/54H
[%\F)54Z65H6/56I
[[[E9c^9@9AJ9<9B>=7ME\A
1@>6'OA9<5M567'5'B><7A87'B7<5M587
!"#$%&'()'*+,()%$'*-'*.#/%$%)012*3#4'+%(%5'$%&2*63'"%)01#*7,"(%$#*&#*0283#.#)'*
+,()%$'* -'* 3#4'+%(%5'$%&2* +,(#0)%1'* 0* 1'3/%,(,91%.:* )#23,(,91%.:* 3#2.'501%.:*
,35,"#/01%.*,+,(&#)&%.'*5#*3#4'+%(%5'$%&2*/&#$#;
S,0'(') <"0,(') *%&=) (%) *"0&-";-) 7%8&,9%) <"0') <%2) -) 2<';,$) "*-#$%(;%) ') -T'$%=%1)
E%)&%2*"+%8%(;-)2$";,)%$&%=$'<(')9%>,(')2)&%>(':)%$&%=3';%:%)>%)0;,3-)')"0&%2+,@)
9"8%$') U,++(,22) ') 2*%) *&"8&%:) $,) <&B-(2=,) 8%2$&"(":2=,) 0,+'3';,) %) +%) 3%&$,) ')
2%:"*"2+-T("8)&,2$"&%(%1
19B>'KF'B58'=>`867'5]'39?A7P9'L39?A7Pa5NO>JQ
!"#$%&'()*#+,'(-$('./0,$&*#1
*
!67V><87=89'^V9]85M9
D0&%2+')Q5@55)=() *&,=")$;,0(%
D0&%2+')L5@55)=() <'=,(0)')9+%80%('
(*(-12'3&'-,")*4/#$%".$
!56789''':;<87=8>?'@A>?A9B9'C'DEFGHIHH'J8
!56789'DH;<87=8>?'@A>?A9B9'C'KEKHHIHH'J8
-V9]85M9']9'K\'
D0&%2+')H5@55)=() *&,=")$;,0(%
D0&%2+')R5@55)=() <'=,(0)')9+%80%('
LM56787'N7'><8>N7'89'<=>JA7=7O87'N>P7Q
-V9]85M9']9'W\)
D0&%2+')R5@55)=() *&,=")$;,0(%
D0&%2+')Q5@55)=() <'=,(0)')9+%80%('
!"#$%&'()*+)&,&'-./#-!-#$0
!" 2:;,#$%;)-)0<"=&,<,$(";)2"9')(%)9%>')*-("8)*%(2'"(%)
?0"&-"%=@)&-"%=))')<,",&%)(%)#<,02=":)2$"+-A
!" *&,8+,0)+';,"('=%)!>';%$&%)*&')0"+%2=!" 6)$,&%*';,)0(,<(")?*&,:%)+';,"('"=";)*&,*"&-3'A
!" ="&'#$,(;,)9%>,(%)"0)=";'B)2,);,0%()(%+%>')(%)2%:":)'><"&-)
+;,="<'$,)<"0,)?;,0%()"0)&';,$='B)*&':;,&%)-)C-&"*'A))
!" :"8-!("2$)="&'#$,(;%)0"0%$('B)$,&%*';%)(%)-*-$('3-).77D/%)
E%*":,(%F)7%)-:'&"<+;,('=,)
"0"9&%<%:");"#
*"*-2$)"0)KHb)(%)8"&,
(%<,0,(,)3';,(,
->)*&,0"",(;,
VW.)"+%(2=,)'2=%>('3,
N-*%(;,)O)&-"%=)?*&,=")$;,0(%A)P):F'J8
N-*%(;,)O)&-"%=)?<'=,(0)')9+%80%('A)P)XF'J8
E%*":,(%F)G';,(,)<&';,0,)>%)B&<%$2=,)-:'&"<+;,('=,1
)7]7A=9M56^'5]=A_5O50)$,+1F)5HI)JKJ)JLJ)'+')(%),/:%'+F)'<%(%19%=+'>%M29=$1B&
GHI=BE>@! F2)4$2/!/%)'$! #,'! -):&+&(&#+&! 2,3(,+,9! 3! 4/;)+%)'! &! ,09$<$0$'@!
,0&! 3)! +,-,'$! -,! +,3! +)#)()! 4$72);+$! 3<#,(&(&5! =)! -$4/3(&()! -,! #,3! +)9)!
$#8)!$')(,%/!/!+,;$%!42)4$2/8&@!%)2!$+&!+)!#$-)!2,!/+,!$!#,;&'!1-2,#3(#)+&'!
4$(2).,',5!K2,.2$!4$"&()!4/($'!9$%&!#,'!42)4$2/!/%)'$!&!+,!9$+%/!3()5!
!"#$$%&"#'()
!"#!$%&!'!(%)'*+!,-!.'/+,$!0#!
#-1-.0!0!2)-3',4/+!5%3&'*+6!
!
278797:!;<=>?!
@%4+1,-!3%(%$,%4A!#-!!&-,%.+!B"CD-E
:-!)+#+).-*'F+!1%)-./-!0!4)3,F0!'&'!/%&%.%#0!#-!G!
3-,4'%,-!'!.'H+!$-)0F+I%!F+$-,!3-,4'%,!()-A'4J
!
D!K7LM9M2!N!ON:N2M8PQ!5QLM@NRQ!S',$'.'$0-&,%T
@13'A6256<'
BCD4EFCFGHI) KFBHD4EFCFGHI
@DJI
@DJI
!"#$%!&#'$(#
LM-,--
)*+,-.-%/0100%23
!(4"!&#'$(#
LN-,--
)*+,-.-%/0100%23
D!I','I-&-,!1%)-.-/!V!,%"+,F-
#&-,%.'I-!B"CD-!0!/%&%.%#0!%$%1)-.-I%
#&-,%.'I-!B"CD-!0!/%&%.%#0!%$%1)-.-I%!
;<X!3%304A-!,-!I-4-U+!'!A)+AI-,+!0!3%,0$'!
5%3&'*+!C%A+&-J
"2,56!73*8%+9:57;*<1%=*9-;-2%3-%=-<:%>%
+*,6+-3?:*3-1%+*+9-.37%-2.:;3*?.:1%+*?57.%
@6<75:@-%:%A;*9B:@-C
!"#$%&'()*++,--).&)/)01)1213#)
4'5.65'7#$')$%)&')3'8#)*9)1213'):)
;'<=%3)#)35#>')1.15#7'?
D!K7LM9M2!N!ON:N2M8PQ!5QLM@NRQ!S()03,%TD=
I-4-U-!=V!I',0A-!3%!%4%1'!()-A'4!W!A+I-A4/+!.+!+)'J
@13'A6256<'
BCD4EFCFGHI KFBHD4EFCFGHI
@DJI
@DJI
!"#$%!&#'$(#
LL-,--
)*+,-.-%/0100%23
!(4"!&#'$(#
L--,--
)*+,-.-%/0100%23
.2/292=
<=>?@! "#$%&'! ()*+%,',! -,! #,'! ./-)! .$0%)! +)'$%()! 1,.$2,#0%,(&! +,! 3(,2,!
42&%,()0%3(#,5!6+,!#,'!'$7/!1,(2).,(&!/!(2)+/8&',!9,-,!3)!+,%',+%)!+,-,()5!
"($7,!2&%)9$'!$#$7!#2)')+,!$92)+&()!+)9)!3(,2)!()0):$+39)!.2$%)#)!&!4$-3%)(&()!
3)!42$;0&<!0&%)4&<!-,+,5!
AB6@! =)'$%()! !)3($! 9,$! &! -2/7&! .&9$#&! (2,!,(&! &! $7$#,2,(&! ,! 4$7$($#/!
43&<$,+,0&1&2,(&! -2/7)>!?)! $+,%! %)! $+/@! ()! $#,%! %)! $#/@! ,! #&! %,-+&!,9! +&;(,@! ()!
-%)8,!3/!'/!$+&!&!$+,9#&@!,!2$",8&!3#,9,9#&5!A($!.&3()!<(%)0&!+)9&!9&4&#!1,!70/'/5!
=,"&()!+)9$7!43&<&#,!30&!+$7!#,',5!=)/!&+9$#&($7@!,!'$-)2+$75!
ACBD>?EB@*B,*'&2&()!%)-+$!#2&%)')@!1,-2*&()!-,<!&!4$30/;,%()!#&%)3(&!9$%)!#,'!
4$!$.&!,%/!+)!-$+$3)!$#&<!-,+,!+&;(,!-$.2$5!6.2,(&()!4,*+%/!+,!3#)!!/-+&%/!
#2)')+39/!42$7+$1/5!C9$!3()!(2)#&!.0&1,+,8!4$!2)-/!D!9,9#,!2&%)(9$3(E@!9,*&()!
42#$'!-,!$+!+&%)!$2&7&+,0!%)2!3/!#,'!2$-&()0%&!3(#$2&0&!40,7&%,(5!
F>6@!F2$;0$!#2&%)')!1,!#,3!%)!.&0$!30&!+$!$+&'!,2<,&!+&'!#&-)$G2)9$2-)2&',!
9$%&!4$+,#0%,%/!%)-+$!()!&3($!&!#2,#,%/!3)!+,!4$!)(,95!H,90)!4)2&$-!&342)-!#,3!&3(&!
9,$!&!42$;0&@!/1!+);($!'/(+&%/!2)42$-/98&%/!#,;)7!*&#$(,5!$$#%)!,+3(#$!#&;)!+&%)!
'0,-$!,0&!.,2)'!#&!2,9$#&!1+,()!7-%)!%)!'$239&!9$+%&#!1&'&5!
C>=@!=)!3%)-&()!&!-,0%)!($0&9$!&342)-!()0)#&1$2,!D!(/!#&;)!&!+)',!+&;(,!+$#$E!+&(&!
&342)-!9$'4%/($2,@!%)2!#)()!$30&%)4&(&!4$4/(!30&%)4$7!9$+%,5!I+$7&!#)!#,3!1.$7!
($7,!4$9/;,(&!0,7,(&!&!92,3(&!%)2!3()!&'!($!&!-$!3,-,!4$',0$!-$4/;(,0&5!J)3()!0&!3)!
&9,-,!1,4&(,0&5!H$90)>
!"#"$"%&'()*+,-..&&&*/4
=>J>@!F$(2).+,!#,'!%)!0,7,+,!42)<2,+,5!L#$!2)8)4(,M!%)-&()!4$',0$@!2,-&()!
4/+$!#&;)!&!+)!1,./;,#,%()5!F2,(&()!0&!#&!3#%)(39)!<2,+&-.)+)!(2)+-$#)>!N)#!-/0%)!
#2&%)')!%)!+,%70,'/2$1+&%&!()2'&+!$!-&%)(&!+,;&<!)3(2,-+&<!1#&%)1-,!%)O5!F,!!/0&!
3()!#&!1,!($5!=)!42,#&()!3)!.,;!($0&9$!+,&#+&5!
K6<FLB<?@!P!&-/#)'!#)!4)2&$-/!-$#&!-$!#,;)7!9$+,!+$7!3,1+,+%,!$!#,;)'!
')+(,0+$'! 3,12&%)#,+%/@! ;($! 3()! -$! 3,-,! /4$2+$! $-.&%,0&5! B,! 3,-,! 3()! %$;!
/#&%)9!4$',0$!1)0)+&@!,0&!,9$!$#,9$!+,3(,#&()!/39$2$!#)()!.&(&!4$(4/+$!12)0&!1,!
"()+%)#)85!$/-+$!%)!9,9$!3)!/#&%)9!+)9,9$!-$!)9,()!+,!+$7)5!
!7FBHIC>E@!I+$7&!3/!/34%)0&!&1.%)#&!#,;)!$-,4)()!3(2&%)0)5!Q$;)!7,",()5!C0&!
9$7,! #&! /$4#)! 7,",()>! I$*-,! +)9)! -%)#&8)! 1,! +)9/! &+$1)'+/! '0%)9,239/!
&+-/3(2&%/5!6<0,-&()!#,;!/3&%,+&!'$1,9!R!3(,#&()!+,!+%)7,!()2'$:$2!3!<0,-+$'!
#$-$'5!
H>F>E@! B,2! 3)! #&! ($! #2(&()! /! +)9$'! 1,!,2,+$'! 92/7/5! =&9$7,! +)! 1$#)()!
()0):$+$'@! ,! $!)9/%)()! S42$.&(&! 3(#$2)+&! 0)-T5! P1,0/-! #,'! (2/-! +&(&! #)! #,'!
/39$2$!3#,+/(&!-,+@!+)#)!#,3!.$0%)(&!70,#,@!,!+$7)!#)!#,3!/#&%)9!-$.2$!-2*,(&5!
=&3()!#&!+)9,9,#!,',()2!/!3#$'!4$30/!&!3($7,!4,')(!/!70,#/5!
=<GI?H>6@!U,$!;($!3/!$.$2&+)!%,3+$!4$9,1&#,0)@!+,!4$'$0/!%)!.&$!+$#&!4$($4V!
U,-,!+,;!=6L!J/+&$2!./-)!$9/40%,$!4$!-#&%)!%)-&+9)!$-!3#,9)!#23()@!+)9)!+,;)!
4$0&(&!,2)!.&!'$7,$!<0,-+$!42$;#)28,(&!9,$!<&%)+)5!?$0&9$!3/!S1,-/*&0&T!+,2$-!42&!
42$;0$'!4$($4/5!
FBAI@!$,9!3/!&!2&.)!1,4,+%)+)!-%)0&',!/'%)(+$3(&!&!4$4/0,2+)!<2#,(39)!9/0(/2)!
9$%,! +,3($%&! 4$-! 3+,*+&'! /(%)8,%)'! <$'$3)93/,0+&<! 3(2,3(&! &! )'$8&%,! 3(#$2&(&!
S+$#/!<2#,(39/!9/0(/2/T5!W)1!$.1&2,!+,!($!-,!0&!3()!/!42,#/!&0&!+)@!#&!42$'&!&()!
3#$%)!&-)%)5
P'&2$#0%)+&!,3(2$0$7
1212)*&&&)(34*30(&67
 STR. 3
Iz Hrvatskog Sabora
SMANJITI RTV
PRETPLATU
UMIROVLJENICIMA
 STR. 4
Osvrt
Umirvljenici i politika
SLOVENSKI IZBORI
DOBAR POUČAK
 STR. 5
Predsjedništvo Matice
KONAČAN
PRIJEDLOG –
ISKAZNICE NA
ČETIRI GODINE
 STR. 6
Prosvjed Matice
U ZAKON UVEDENA
DISKRIMINACIJA
VOZAČA
UMIROVLJENIKA
U sredini glasila
HZMO - Mirovinski
vodič
HZZO - Vodič
obveznog
zdravstvenog
osiguranja
FOTOGRAFIJE NA
NASLOVNICI:
1. ČlanoviMaticeizKriževacakod
predsjednikaJosipovića
2. Pečuh – Koprivničko-križevački
umirovljenici u posjetu Mađarskoj
3. Petrinja – Skupština Udruge
umirovljenikagradaPetrinje
4. Golubinjak – Najveći skup umirovljenikauHrvatskoj
5. Bednja-druženjesumirovljenicimaSlovenije
6. Ivanska – svečanost za desetu
obljetnicaosnivanjaudruge
KOMENTAR OVOG BROJA
U OVOM BROJU:
PROGOVORITI O STVARNIM
PROBLEMIMA DRUŠTVA I
UMIROVLJENIKA
Hrvatska je, analizom jednog od najuglednijih listova u svijetu, Financial Timesa, naslijedila Grčku na neslavnom mjestu ekonomski najnefunkcionalnije
zemlje Europske unije. Hrvatska je ušla u šestu godinu recesije, izgubila je 13
posto svog BDP-a, nezaposlenost iznosi oko 17 posto, a nezaposlenost mladih
doseže 50 posto. Hrvatska premalo koristi fondove EU, manjka joj privatnog sektora sposobnog za kreiranje konkurentnih poslova na tržištu EU, javni sektor je
neefikasan, u njega su zapošljavanja stranačkom i rodbinskom linijom, politika
je troma i fokus nam je na perifernim temama, a zapostavljeno je gospodarstvo.
Sve te ocjene stoje i očita su prepreka boljim postavljamo vlastitu pamet, vlastiti razvoj, a onda –
danima hrvatskoga gospodarstva ali i društva u kao logična posljedica takvih razmišljanja – i vlastiti
cjelini. Potvrđuju se teze da društvena nadgrad- proizvod. Perjanice hrvatske industrije u proizvodnji
nja ovisi prije svega o materijalnoj bazi, a nju i izvozu ostale su bez perja, a nove nismo ni stvarali
smo sveli na vrlo niske grane.
niti imamo ideju kako ih stvaU tom smislu „šok“ Financirati.
al Timesa samo je dio vrha
Osnovni cilj bi trebao biti
sante leda. Naime, ocjeni
povećanje proizvodnosti rada
FT-a dodali bismo još neke
i gospodarske učinkovitosti
elemente: zapreku napretku i
te, na temelju toga, međunarazvoju gospodarstva vidimo
rodne konkurentnosti. Tu deu prenaglašenom reguliranju
finiciju kao da smo zaboravili,
svega i svačega, prečestim
jer se najveći dio kretanja u
izmjenama zakonskih propisa
našem industrijskom sektoi ukupno prekomjernom admiru kreće obrnutim pravcem.
nistriranju. Čekanja za razna
Proizvodnost rada postižemo
mišljenja, suglasnosti, odobresmanjivanjem broja radnika, a
nja, dozvole i usklađenja često
ne uvećanom proizvodnjom;
su dugotrajna, osobito ako ih
konkurentnost nam ne raste
trebaju odobriti međuresorska
dovoljno brzo, što pokazuje
tijela. Drugi bitan segment s
ranglista konkurentnosti Svjetkojim se nažalost susrećemo
skog gospodarskog foruma.
odnosi se na sporo i neadeTo je bolna činjenica, jer nam
Piπe: Ante GavranoviÊ
kvatno sankcioniranje neetičraspoloživi resursi očigledno
kog ponašanja u poslovanju,
nisu dostatno iskorišteni i još
koje je uz financijsku iscrpljenost i visoku razinu uvijek smo nedovoljno razvijeni u odnosu na stvarne
zaduženosti poduzeća, obeshrabruje većinu pri- mogućnosti. Krivnju za to treba tražiti u pogrešnom
vatnog sektora u investiranju i širenju poslovanja.
modelu ekonomske, pa i drugih politika koje koristimo u našoj svakodnevici.
Učinkovitost – stalna rak-rana
Sve govori u prilog činjenici da su nam potrebni
hrvatskoga društva
osjetno agresivniji pristup i proizvodnji i tržištu, napose onom izvoznom. Potrebne su nam osjetno više
Sve analize relevantnih svjetskih institucija stope rasta. No, da bismo postizali i održavali visosvode se na pomanjkanje učinkovitosti cijeloga ke stope potrebni su i snažniji društveni napori, prije
društva, a posebice u nekim važnim segmentima. svega konkretna podrška razvojnim ciljevima i izvoStrategija borbe za društvenu efikasnost svodi se znoj orijentiranosti cijeloga gospodarstva, što sada
na svjesni utjecaj države i društva na dugoročni nije slučaj. Pokazalo se da je polazište za ostvarenje
opći i sektorski usklađeni razvoj pojedinih dijelova takvih ciljeva prije svega u promjenama u načinu
i izgradnju cjelovitosti sustava. A to je ono što nam pristupa, ali i ukupnom mentalnom sklopu, koji je
upravo nedostaje - SUSTAV!
vjerojatno i najveća prepreka približavanju svjetskim
Kad je riječ o gospodarstvu razvili smo, začudo,
gotovo do besmisla ideju kako se u Hrvatskoj gotovo više ništa ne isplati proizvoditi, pri čemu za(nastavak na 2. stranici)
HRVATSKI UMIROVLJENI»KI LIST - glasilo Matice umirovljenika Hrvatske
Za izdavaËa: Josip KOVA»I∆
Glavni urednik: Savan TOMA©EVI∆
Uredniπtvo: Branko CVETKOVI∆, Savan
TOMA©EVI∆, Ante GAVRANOVI∆, Jozo
PETRI»EVI∆, Ivica KOVA»EVI∆, Stjepan
KRAMAR
Tajnica uredniπtva: Ljerka SEDAK
Kompjutorska obrada: Lidija TORMA i
Gordana PETRINJAK
MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE,
Zagreb, PreradoviÊeva 33/I,
ADRESA UREDNI©TVA:
10000 ZAGREB, PreradoviÊeva 33/I
Tel.: 01/45 50 918
www.muh.hr
E-mail: [email protected] (za rukopise)
E-mail: [email protected]
E-mail: [email protected] (za oglase)
MATIČNI BROJ
OIB
ŽIRORAČUN
IBAN
SWIFT
Tel./fax: 01/45 50 919 (pretplata)
Lektorica: Vlasta ANTOLI∆
Tisak: ÆeljezniËka tiskara, Zagreb, Petrinjska 87
Tel./fax: komercijala 01/48 41 382
List izlazi mjeseËno. Rukopisi i fotografije se ne vraÊaju.
Anonimne priloge ne objavljujemo.
Godiπnja pretplata iznosi 84 kune. Pretplata se
uplaÊuje gotovinski, poπtanskom uputnicom na
adresu:
03227316
77667944125
2340009-1100010338
HR14 2340 0091 1000 10338
703000-004981-PBZGHR2x
(za devizna plaćanja)
2 Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
(nastavak sa 1. stranice)
Ante Gavranović:
PROGOVORITI O STVARNIM
PROBLEMIMA DRUŠTVA I
UMIROVLJENIKA
trendovima. Treba, naime, shvatiti da se nova organizacija društva ne
može provoditi sa starim mentalitetom, zaostalom opremom i starim
idejama, pa ni sadašnjom političkom garniturom.
Doktrina izvozno orijentirane industrije
No, da bi se industrija neke zemlje mogla zaista izrazito izvozno orijentirati. tj. da postane istinski međunarodno konkurentna, potrebna joj
je i međunarodno konkurentna ekonomska politika. Drugim riječima,
potrebno je stvoriti povoljno gospodarsko-poduzetničko okruženje i
uvjete slične onima koji vladaju u gospodarstvima konkurentskih zemalja. Ovdje se ne misli samo na relativno stabilne uvjete privređivanja
– pri čemu kod nas prevladava mišljenje da smo to postigli na području
cijena, tečaja i inflacije – već na ukupnu pravnu i poslovnu sigurnost
svih subjekata na tržištu. Podaci, a i brojne kritike međunarodnih institucija, sve do zainteresiranih ulagača, pokazuju da već godinama
upravo na toj sigurnosti gubimo bitku za nove investicije.
Neiskorišten najveći resurs
Uvijek iznova valja posjetiti da je najveći resurs sposobno i vitalno
stanovništvo, koje se nažalost ni približno realnim mogućnostima ne
koristi kao učinkovita proizvodna snaga. Usporedba statistički raspoloživog i realno korištenog aktivnog stanovništva opet nas stavlja na sam
rep europskih zemalja.Zanemariti ljudski potencijal označava svjesni
ulazak u tromi, slabo pokretni sustav kojega karakterizira izrazito slabašan proces stalnih inovacija i znanstveno-tehnološkoga napretka.
Hrvatska je upravo u tom položaju.
Potpuno je zapostavljen, uz časne iznimke, domaći razvoj. Svjetska
iskustva, međutim, govore da su upravo znanje, tehnika i tehnologija
oni čimbenici koji odlučuju o sudbini svake zemlje
Ojačana uloga mirovinskih fondova
U svemu tome, posebno za umirovljenike, važanu ulogu imaju mirovinski fondovi o čijoj učinkovitosti uvelike ovise buduće mirovine. Mirovinski fondovi već poduže žele aktivniju ulogu u upravljanju tvrtkama u
kojima imaju veće udjele, ali im zakonski okviri to nisu dopuštali. Sada
se pokazuje da je takva politika bila štetna, jer su mnoge domaće tvrtke
sigurno mogle opstati uz podršku tih fondova, a prinosi fondovima biti
veći. Valja se podsjetiti da je 89 posto sredstava kojima raspolažu
mirovinski fondovi uloženo na domaćem tržištu, ali relativno vrlo
malo u realnom sektoru, a najviše u državnim obveznicama.
Želja mirovinaca nije upravljanje kompanijama, već uloga aktivnog
sudjelovanja na glavnim skupštinama dioničara ili zaštita interesa i
kompanije i investitora kroz svoje predstavnike u nadzornim odborima kompanija. U kodeksu o sudjelovanja u korporativnom upravljanju,
donesenom 2010. godine, između ostaloga stoji da mirovinska društva, kao bitan čimbenik tržišta kapitala, sudjelovanjem u korporativnom
upravljanju imaju za cilj postati snažan stabilizator tržišta u cjelini te doprinijeti transparentnosti poslovanja dioničkih društava u koje ulažu, kao
i u izgradnji povjerenja među sudionicima na hrvatskom tržištu kapitala.
Dakle, želja mirovinskih fondova za aktivnijom ulogom u upravljanju
domaćim kompanijama primarno se odnosi na potrebu kvalitetnijeg
nadzora društava te paralelno jaču mogućnost korištenje tržišta kapitala za financiranje rasta tih društava.
Novi Zakon o mirovinskim fondovima dodatno daje značenje toj funkciji,
primarno kroz širenje ulagačkih limita za vlasničke vrijednosne papire.
Činjenica je da je proces profesionalizacije upravljanja društvima dugo-
trajne naravi, te je potrebno da svi ključni dioničari postanu svjesni te
potrebe jer je to jedini način na koji bi se domaća društva uspjela održati i napredovati u sve konkurentnijem okruženju. Posljednje izmjene
Zakona s početka ove godine omogućavaju obveznim fondovima aktivniju ulogu u upravljanju kompanija, pa čak i preuzimanje manjih kompanija. Neko konkretni primjeri pokazuju da je to dobro primljeno i daje
pozitivne rezultate. U posljednje vrijeme su i prinosi ovim fondovima u
porastu, što također pruža nadu u bolje umirovljeničko sutra.
* Uskoro ispit vjerodostojnosti
U prošlosti je bilo puno govora o formuli usklađivanja mirovina, pa je
kritici podvrgnuta tzv. „švicarska formula“. Novi Zakon o mirovinskom
osiguranju krenuo je jednim hibridom za koji se još ne može utvrditi
kako će se odraziti u praksi. U kolovozu će se utvrditi stupanj usklađivanja za prvo polugodište. Pravu sliku ćemo dobiti tek početkom sljedeće godine kad će se uzeti u obzir kumulativni učinak i onda možda
primijeniti izmijenjena formula.
Umirovljenike živo zanima kako će to izgledati. Hoće li to biti novi
pokušaj statističkog uljepšavanju umirovljeničke stvarnosti? Zašto? U
praksi se koriste dvije kategorije prosječnih mirovina. Jedna je generalna, a druga se odnosi na prosječnu starosnu mirovinu na temelju
mirovinskog staža od 40 i više godina. Ozbiljno se postavlja pitanje
kome služi podatak o „prosječnoj starosnoj mirovini na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina“ kada takvu mirovinu prima samo
12,8 posto umirovljenika. Znači da 87,2 posto preostalih umirovljenika
nisu obuhvaćeni u taj prosjek. Hoće li ta podjela utjecati na politiku
usklađivanja i kako?
Jesu li mirovine ugrožene?
Ovih se dana mnogo govori o novom rebalansu Proračuna s obzirom na
slabo punjenje državnih fondova. Osobito je zakazala naplata PDV-a što ne
iznenađuje jer potrošnja opada, investicija nema, standard se urušava.
Najodgovorniji članovi Vlade tvrde da se to neće nepovoljno odraziti
na plaće i mirovine. Međutim, nespokojstvo se sve više uvlači u redove
umirovljenika. Hrvatsko gospodarstvo, mjereno veličinom BDP-a, danas je na razini onoga prije deset godina, a država je u tom razdoblju
osjetno povećala potrošnju. Najave da ćemo se standardu iz 2008. vratiti tek 2020. dodatni je uteg ukupnom stanju. Dodamo li svemu tome
i daljnji pritisak na povećanje cijena temeljnih životnih potreba (hrane,
najamnine, struje, plina i čistoće) dobivamo zaista vrlo nepovoljnu sliku
ukupnoga stvarnoga stanja u društvu. Pritom ne smijemo smetnuti s
uma da sve te teškoće u najvećoj mjeri pogađaju umirovljenike.
Činjenica jest da problematika mirovinskog sustava predstavlja
ozbiljnu prijetnju stabilnosti ukupnoga financijskog sustava, pa time i
ukupne ekonomske stabilnosti. Zaboravlja se, međutim, naglasiti tko
je i zašto doveo do toga. Zaboravlja se istaknuti da su se sve vlade,
pa i sadašnja, premalo bavile problemima proizvodnje i proizvodnog
zapošljavanja, što im se danas obija o glavu. Zatvarajući proizvodne
pogone ljude se prisilno slalo u prijevremenu mirovinu, što se pokazalo
potpuno pogrešnom politikom. Pritom se zaboravilo da novu dodanu
vrijednost stvaramo ponajprije u proizvodnji, a da bi za razvijen uslužni
sektor morali imati razvijenu i snažnu kupovnu moć. Dodamo li tome
još sve negativnosti vezane uz pogrešno provedenu privatizaciju najvećeg broja proizvodnih poduzeća, slika samo dobiva jasnije okvire.
Sigurno su tome najmanje kumovali sami umirovljenici. Odluke su se
donosile negdje drugdje. Zaboravlja se, uostalom, na nepravdu koja je,
istina u teškim ratnim okolnostima, počinjena prema umirovljenicima zamrzavajući im mirovine, a koje su vraćene tek odlukom Ustavnoga suda.
Prebacivanje loptice na umirovljenike samo je pokušaj da političari sebe prikažu u boljem svjetlu nego što to objektivno zaslužuju.
Treba otvoreno postaviti pitanje je li bilo potrebno izgubiti stotine
tisuća radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, perjanici hrvatskoga
izvoza? Danas imamo jedva 1,450.000 osiguranika ili nedostaje
nam 550.000 radnih mjesta. Svjesni toga nepovoljnog raskoraka
bilo bi logično sve snage usmjeriti na pronalaženje načina da se
on smanji.
Za svaku, a ne samo ovu Vladu, ne bi smjelo biti važnijega zadatka. Nažalost, u praksi se pokazuje da nije tako.
Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
3
IZ HRVATSKOG SABORA
SMANJITI RTV PRETPLATU
UMIROVLJENICIMA
Hrvatska stranka umirovljenika uputila je 14. srpnja u saborsku proceduru prijedlog dopune
Zakona o Hrvatskoj televiziji
U travnju 2009. godine HSU je u saborsku proceduru poslao pri- validnosti), Uredbom se utvrđuju sve postupne pretpostavke kojijedlog izmjene Zakona o Hrvatskoj televiziji u kojoj je predložio, da ma se može kontrolirati jesu li ostvarena prava priznata na temelju
se ubuduće za umirovljenička domaćinstva korisnika
cjelovito utvrđenog stanja radne sposobnosti te
mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom
kontrolirati kontinuitet liječenja i dijagnoze bolesti.
osiguranju, radijska i televizijska pristojba obračunaRadi otklanjanja sumnje da su prava na osnovi
va u istom postotku od 1,5 posto, ali od prosječne
invalidnosti ostvarena na temelju nevjerodostojne
neto mjesečne mirovine za prethodnu godinu. Zadokumentacije ostvarena je suradnja s kontrolorihtjev je odbijen s obrazloženjem da ne mogu posebma Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
na pravila vrijediti samo za umirovljenike.
Uredbom se omogućuje učinkovitiji nadzor i konKrajem prošle godine, 13. studenog 2013. gotrola korištenja prava iz mirovinskog osiguranja i
dine na aktualnom prijepodnevu HSU je uputio
na mirovinsko osiguranje, te isplate svih mirovinzastupničko pitanje ministrici kulture Andrei Zlatar
skih primanja. Također, uvodi se potpuniji nadzor i
Violić: „Zašto se i kod plaćanja HRT pristojbe za
kontrola radi postupanja ili rješavanja o upravnim
umirovljenike ne primijeni isti cenzus za umirovljestvarima u postupcima u kojem je doneseno rjenike samce i člana obitelji koji postoji kod plaćanja
šenje protiv kojeg se ne može podnijeti žalba niti
dopunskog zdravstvenog osiguranja i tako olakša
pokrenuti upravni spor.
život najugroženije skupine umirovljenika s vrlo niskim mirovinama“?
Kretanje broja umirovljenika i prosječnih miroviPiše: Željko Šemper, saborski
U odgovoru ministrica se složila da moramo brina zbog nedostavljenog OIB-a
zastupnik
nuti oko onih koji su najviše izloženi financijskoj
krizi, a to su nakon nezaposlenih i umirovljenici s niskim prima- mj / god.
broj umir. nema OIB pros.mirov.
pros.plaća udio u plaći
njima. Morali bi imati čvrstu evidenciju o isključivo umirovljeničkim 09.2013.
1.219.072
2.226
5.428
41.01
kućanstvima, bilo da je jedan ili više članova u umirovljeničkom 10.2013.
1.168.979
50.093
2.294
5.506
41.66
kućanstvu. Već nakon nekoliko dana u medijima je ministrica naja- 12.2013.
1.190.815
26.932
2.266
5.556
40.78
vila skori završetak izrade medijske strategije, a u okviru nje bit će 06.2013.
1.215.683
5.324
2.234
5.497
40.64
ponuđena tri modela naplate HRT pristojbe.
Kako ta obećanja ni nakon pola godine nisu ugledala svijetlo
Za provođenje Uredbe o dopunama ZOMO-a bilo je potrebno
dana, HSU je 14. srpnja 2014. u saborsku proceduru poslao svoj da svaki umirovljenik u evidencijama Zavoda ima svoj OIB, pa je
prijedlog dopune Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji. Predloženom od korisnika mirovina zatražena dostava istog. Svim umirovljenidopunom zakona, odnosno smanjenjem postotka s 1,5 na 0,75 cima koji nisu dostavili OIB, (u listopadu 2013. bilo ih je 50.093)
posto, ostvario bi se pravedniji način utvrđivanja iznosa HRT pri- obustavljena je isplata mirovine, što je utjecalo na smanjenje ukustojbe, koja bi za vlasnika prijamnika koji ostvaruje prihod niži od pnog broja korisnika mirovina, kao i na visinu prosječne mirovine
prihodovnog cenzusa, umjesto sadašnjih 80 kuna iznosila 40 kuna. u pojedinim mjesecima. Ova privremena obustava isplate mirovina
Sada prihodovni cenzus za samca iznosi 1.939,39 kuna, a za člana uglavnom se odnosila na umirovljenike izvan Hrvatske (96%), odkućanstva 1.516,32 kuna.
nosno ostvarene prema međunarodnim ugovorima, čija prosječna
mirovina zbog prosječnih 11 godina staža u RH iznosi samo 743
Ova niža pristojba smanjila bi ukupan prihod HRT-a za oko 150 kune i drastično povećava prosječnu mirovinu.
milijuna kuna godišnje, što je približan iznos koji je ta kuća potrošila
u 2013. godini na prisilnu naplatu pristojbe putem odvjetnika, ovrha
Iz tog razloga u listopadu 2013. godine imamo drastičan pad
i svojih kontrolora. Kod izrade prijedloga bili smo svjesni ustavnog
ukupnog broja umirovljenika, značajan porast prosječne mironačela „jedna usluga za sve građane ima istu cijenu“, ali zbog toga
vine i udjela mirovina u prosječnoj plaći. Već krajem 2013. broj
za građane s nižim primanjima i postoje prihodovni cenzusi. Inače,
nedostavljenih OIB-a je prepolovljen (26.932), a smanjila se i
bilo bi pravedno, da za umirovljenike pristojba iznosi 1,5 posto na
prosječna mirovina, da bi sada krajem lipnja 2014. ostalo još
prosječnu mirovinu, što bi trenutno iznosilo 34 kune, ali bi se zna5.234 nedostavljenih OIB-a (203 iz RH i 5.121 iz inozemstva).
čajno smanjili prihodi HRT-a, pa bi opet manjak trebalo nadoknaditi
Sada je iznos prosječne mirovine realniji, a točan će biti kad
iz državnog proračuna kao što je to i kod dopunskog zdravstvenog
svi umirovljenici dostave svoj OIB. Koliko je kome pojedinačno
osiguranja. Prema prijedlogu izmjena zakona primjenjivala bi se
porasla mirovina najbolje vidi svaki umirovljenik usporedbom
od 1. siječnja 2015. godine, naravno ako prijedlog zakona dođe na
mirovine iz prosinca 2011. godine i lipnja 2014. godine. Prema
saborske klupe i bude usvojen u Saboru.
podacima HZMO-a mirovine su u 2012. i 2013. povećane za
4,3 posto, a ukupni troškovi mirovina povećani su za 1,049
milijardu kuna – i to u vrijeme krize! Unatoč svemu, hrvatske
Uredba o dopunama Zakona o mirovinskom
mirovine su preniske, svaki drugi umirovljenik ima mirovinu do
osiguranju (NN br. 112/13)
2.000 kuna, što je nedostatno i za preživljavanje, a kamoli za
Kako bi se isključili pokušaji svake vrste zlouporabe medicinske
dostojanstven život u trećoj dobi.
dokumentacije (naročito u pogledu priznanja prava na temelju in-
4 Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
OSVRT
Umirovljenici i politika
SLOVENSKI IZBORI DOBAR POUČAK
Prijevremeni parlamentarni izbori u susjednoj Sloveniji ne bi toliko privukli pažnju da se nisu dogodila iznenađenja, ne samo
kada je riječ o ukupnom pobjedniku, nego i o rezultatima koje je postigla slovenska stranka umirovljenika DeSUS. Ta stranka,
na ćelu koje je aktualni ministar vanjskih poslova Republike Slovenije 54-godišnji Karl Erjavec, ostvarila je povijesni uspjeh
osvojivši 10,23 posto glasova, odnosno 10 mjesta u slovenskom parlamentu koji ukupno broji 90 zastupnika.
Time je umirovljenička politička opcija postala u Sloveniji treća zemljama o nužnoj suradnji svih umirovljeničkih asocijacija u zalapo snazi i iz godine u godinu postaje sve moćnija i donosi umirov- ganju za prava starijih. To znači suradnja organizacija civilnog drušljenicima pozitivne efekte. Umirovljenici su, dakle svojim glasovima tva i političkih stranaka. Sve te organizacije imaju svoju značajnu
postigli to da su jedan od ključnih aktera na političkoj sceni, jer ulogu, ali bez suradnje i bez zajedništva teško se mogu očekivati
DeSUS-ovi mandati postaju odlučujući u formiranju buduće slo- dobri rezultati. Savez društava umirovljenika Slovenije upozorio
venske vlade, ali i njihovi uvjeti što ih postavljaju koji su u interesu je da su najbolje rezultate postizali suradnjom s političkim strankaumirovljenika.
ma koje se zalažu za prava umirovljenika i starijih
No, valja napomenuti da je i u Sloveniji nepoosoba. No, najbolja suradnja, kako su rekli, je s
voljan odnos broja umirovljenika i broja zaposleparlamentarnom strankom umirovljenika Sloveninih. Prema najnovijim podacima to je 1 : 1,36, ali
je DeSUSom jer od te suradnje umirovljenici imaprosječna mirovina, zahvaljujući njihovoj borbi za
ju najviše koristi. I to je imalo značajnog utjecaja
umirovljenička prava, je 56,6 posto u odnosu na
na rezultat izbora ove godine.
prosječnu plaću. To nije prosjek samo onih koji su
U Sloveniji je lakša situacija jer tamo postoji
imali puni staž i godine života za mirovinu, nego
samo jedna umirovljenička politička stranka. U
svih umirovljenika koji su ostvarili, starosne, obiHrvatskoj jedina umirovljenička parlamentarna
teljske ili invalidske mirovine.
stranka je Hrvatska stranka umirovljenika s kojom
U Sloveniji, na primjer, nema drugog stupa obMatica ima uspostavljenu dobru suradnju isključiveznog mirovinskog osiguranja niti im, kako kažu,
vo u interesu umirovljenika. Pokazalo se da zajedpada na pamet uvoditi ga napominjući da ne podničke inicijative Matice kao dijela civilnog društva
liježu lobijima banaka i privatnog financijskog kai HSU-a kao parlamentarne stranke, uz suradnju
pitala.
s ostalim asocijacijama umirovljenika, mogu dati
Piše: Savan TOMAŠEVIĆ
A kako stvari stoje kod nas kada je riječ o uminajbolje rezultate. No, Matica je zainteresirana za
rovljeničkim političkim strankama dovoljno je reći
suradnju sa svim strankama, koje u svojim proda smo svjetski rekorderi po broju umirovljeničkih stranaka. Pre- gramima, ali i u djelovanju žele dati aktivan doprinos u borbi za
ma najnovijim podacima iz Registra političkih stranaka u Republici prava umirovljenika i njihov bolji položaj u društvu.
Hrvatskoj ukupno ima čak14 umirovljeničkih. Toliko umirovljeničkih
političkih stranaka nema u nijednoj mnogomilijunskoj, a kamo li u
nekoj manjoj zemlji. Njihov broj se kod nas uglavnom povećava
Hrvatski svjetski rekord - četrnaest umirovljeničkih
pred izbore pa se osnivaju i stranke prirepci većim političkim stranstranaka
kama samo s ciljem da se u nazivu spominju i „upecaju“ umirovljenici.
1. Hrvatska stranka umirovljenika, Zagreb, (osnovana
Matica umirovljenika Hrvatske je zainteresirana za bolju organi1996.)
zaciju umirovljenika i njihovih asocijacija kako bi se lakše izborili
2. Primorsko-goranska stranka umirovljenika, Rijeka, (osnoza prava umirovljenika. Svojevremeno je pokušala, ne izlazeći iz
vana 1998.)
svojih okvira udruge civilnog društva, pomoći da se umirovljenič3. Stranka umirovljenika – Zagreb, (osnovana 2000.)
ke stranke dogovore. Bilo je to 2009. godine kada je posredovala
4. Demokratska stranka umirovljenika, Sisak, (osnovana
i pozvala vodstva svih tadašnjih sedam umirovljeničkih stranaka
2001.)
na dogovor. I same stranke su najavljivale da će se udruživati,
5. Savez hrvatskih umirovljenika i seniora, Zagreb, (osnodogovarati i surađivati, ali se dogodilo suprotno. One se još više
vana 2005.)
umnažaju, odvajaju i štete jedna drugoj. Uglavnom što ih je više
6. Splitska stranka umirovljenika, Split, (osnovana 2008.)
razjedinjenih u cijeloj Hrvatskoj to je manja mogućnost da prijeđu
7. Akcija hrvatskih umirovljenika, Split, (osnovana 2009.)
izborni prag, naročito ako idu same.
8. Stranka umirovljenika Hrvatske – BUZ, Zagreb, (osnovaTe, 2009. godine izričito je naglašeno, a vrijedi i danas, da „Matina 2010.)
ca polazi isključivo od interesa umirovljenika i nema nikakvih ambi9. Blok umirovljenici zajedno – BUZ, (osnovana 2010.)
cija da sama ulazi u izborne aktivnosti. Mi nismo stranka i nećemo
10. Stranka penzionera – Sisak, (osnovana 2011.)
se ni ponašati kao stranka, već samo u skladu s našim statusom
11. Istarska stranka umirovljenika – Pula, (osnovana 2012.)
temeljenim na Zakonu o udrugama. Ali, mi možemo i hoćemo us12. Akcija Slavonsko-baranjskih umirovljenika - Osijek
postavljati suradnju sa svakom strankom ili asocijacijom koja želi
(osnovana 2012.)
aktivno doprinijeti rješavanju problema umirovljenika. To se jedna13. Akcija umirovljenici zajedno – Karlovac, (osnovana
ko odnosi na umirovljeničke, ali i na ostale stranke, one koje su na
2013.)
vlasti ili u oporbi.“
14. Umirovljenička demokratska unija – Sisak, (osnovana
Prošle godine predstavnici Matice sudjelovali su na Festivalu za
2014.)
treću dob u Sloveniji odakle je upućena poruka svima i u drugim
Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
5
Predsjedništvo Matice
KONAČAN PRIjEDLOG - ISKAZNIcE NA
ČETIRI GODINE
Predsjedništvo Matice umirovljenika Hrvatske, utvrdilo je na sjednici održanoj 30. srpnja, konačni prijedlog za
visinu članarine i za uvođenje nove jedinstvene članske iskaznice koja će vrijediti iduće četiri godine.
Nova iskaznica će se, prema prijedlogu Predsjedništva, tiskati
za 2015. godinu s tim što će se na nju stavljati naljepnica za svaku
iduću godinu do 2018. i tako produživati njena važnost. Cijena
iskaznice zajedno s članarinom, troškovima tiskanja i poštarinom
iznosit će tri kune za 2015. godinu, a za iduće tri godine članarina
koja uključuje i naljepnicu, bit će dvije kune po članu. Takav prijedlog je usvojen nakon razmatranja više ponuda za tiskanje iskaznica.
U raspravi u kojoj su sudjelovali predsjednik Matice Josip Kovačić, zamjenik predsjednika Tomo Benko, potpredsjednici Matice
Marija Kalebota, Luce Gvozden, Aldo Soldatich, Nada Lovrec i
Marija Sužnjević te glavni tajnik Matice Brano Cvetković, rečeno
je da će nove iskaznice imati jednostavnije rješenje, nego do sada
s unošenjem manje podataka. Ali, je upozoreno da ima udruga i
članova koji nisu plaćali članarinu za ovu 2014. godinu i da se to
neće tolerirati.
Jedna od osnovnih statutarnih obveza je plaćanje članarine i oni
koji se toga ne budu pridržavali snosit će i posljedice. Predloženo
je da se u jednom od sljedećih brojeva Hrvatskog umirovljeničkog
lista objave one udruge koje nisu platile članarinu, a prema neplatišama, ukoliko ne podmire svoje obveze, bit će primijenjene i
statutarne mjere. Oni koji ne ispunjavaju statutarne obveze prema
Matici pa i ne plaćanjem i ove minimalne članarine, ne zaslužuju
da budu u članstvu najveće umirovljeničke organizacije u Republici
Hrvatskoj, rečeno je u raspravi.
Konačnu odluku o članarini i iskaznicama donijet će Izvršni odbor Matice na sjednici koja je predviđena početkom rujna.
Članovi Predsjedništva razmatrali su i prijedloge za promjene u
Pravilniku od radu pri čemu su određene privremene mjere koje
se odnose na naknade po Ugovorima o djelu i naknade suradnicima za autorski rad u Hrvatskom umirovljeničkom listu. Pri tome je
naglašeno da će biti ostvarene uštede. Uz ostalo, zauzet je stav
da se neće plaćati naknade za autorski rad u HUL-u članovima i
vodstvu udruga koje šalju informacije, a smanjene su i naknade za
rad na prikupljanju priloga za oglašavanje u listu.
Festival pjevačkih zborova u Čakovcu
Predsjedništvo je donijelo odluku da se ove godine Festival pjevačkih zborova Matice umirovljenika Hrvatske održi u Čakovcu u
povodu Međunarodnog dana starijih osoba. Upućen je poziv svim
županijskim organizacijama Matice da najkasnije do 25. kolovoza
ove godine prijave nastup jednog pjevačkog zbora s najviše 20
članova, bez muzičkih sastava.
Odlučeno je da će Matica umirovljenika Hrvatske snositi troškove
ručka za sudionike festivala, a prijevoz snose Udruge ili županijske
organizacije koje prijavljuju nastup svojih zborova.
Na Festivalu mogu nastupiti samo umirovljenički zborovi koji djeluju u udrugama Matice umirovljenika Hrvatske. Prema sadašnjem
prijedlogu Festival će se održati 3. listopada u 10 sati u velikoj dvorani Centra za kulturu u Čakovcu.
Ponudu za organiziranje Festivala dostavila je Udruga umirovljenika Međimurske županije i njena predsjednica Nada Lovrec koja
je i potpredsjednica Matice umirovljenika Hrvatske. Inače, ponuda
je bila stigla i iz Osijeka s tima da je predsjednica Matice umirovlje-
nika grada Osijeka i potpredsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Marija Sužnjević izrazila spremnost da Festival organizira u
Bizovačkim toplicama. Ovaj put jednoglasno je prihvaćen Čakovec,
uz zahvalu i na ponudi Osijeka koja je također bila prihvatljiva.
Imenovana radna grupa za izmjenu Statuta
Na sjednici Predsjedništva je najavljena i izmjena Statuta Matice
umirovljenika Hrvatske i njegova usklađivanje s novim Zakonom o
udrugama koji je usvojen u Saboru, a primjenjuje se od 1. listopada
2014. godine. U roku od godinu dana sve udruge, pa time i Matica,
dužne su uskladiti svoje Statute s odredbama novog zakona. S tim
u vezi Predsjedništvo je imenovalo radnu grupu koja će predložiti
izmjene i dopune Statuta. Konačnu odluku o izmjenama i dopunama Statuta može donijeti samo Skupština Matice koja će se
održati iduće godine
U radnu grupu za izmjenu Statuta Matice imenovani su Josip
Kovačić (predsjednik Matice), Zdenka Čuhnil, Savo Eškičević,
Božidar Kezele i glavni tajnik Matice.
Istovremeno Predsjedništvo je donijelo odluku i o formiranju
radne grupe za izmjenu i dopunu Pravilnika o radu u Matici koji
treba biti usklađen s novim Zakonom o radu koji je također nedavno usvojen u Saboru. U radnu grupu su imenovani Tomo Benko
(zamjenik predsjednika Matice), Savan Tomašević glavni urednik
Hrvatskog umirovljeničkog lista, a treći član će biti novi glavni tajnik
Matice.
Predsjedništvo je predložilo da se za novog glavnog tajnika Matice umirovljenika Hrvatske imenuje Ivan Banek iz Udruge umirovljenika Sveta Nedelja. Do sada je obavljao niz dužnosti u Matici
umirovljenika, među kojima je bio i tajnik Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije. Bio je i član Nadzornog odbora Matice umirovljenika Hrvatske i član je Skupštine Matice umirovljenika
Hrvatske.
Članovi Predsjedništva su informirani i o priopćenju za javnost
kojim je Matica oštro reagirala na promjenu u Zakonu o sigurnosti
prometa na cestama. Poznato je da se Matica zajedno s ostalim
udrugama i Hrvatskom strankom umirovljenika 2004. godine teško
izborila da se godine starosti za obavezan liječnički pregled vozača
podigne sa 65 na 80 godina slično kako je to i u nekim zemljama
Europske unije.
Ta odredba zakona je bila na snazi sve do najnovije izmjene Zakona o prometu na cestama na kojoj je ponovno uvedena dobna
granica i tako na mala vrata ugrađena odredba o diskriminaciji ljudi
pod dobi.
Članovi Predsjedništva su se složili da se oštro reagira preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike
Hrvatske te da Matica zatraži od Sabora i Vlade da vrate odredbu
koja je do sada bila u zakonu.
Predsjedništvo je donijelo odluku da se u članstvo Matice prime tri
nove udruge umirovljenika na njihove zahtjeve. Budući da sve ispunjavaju statutarne uvjete, nove članice Matice umirovljenika Hrvatske
su udruge - Kraljevica iz Primorsko-goranske županije, Marčana iz
Sisačko-moslavačke i Tribunj iz Šibensko-kninske županije.
S. Tomašević
6 Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
Prosvjed Matice umirovljenika Hrvatske
U ZAKON UVEDENA DISKRIMINACIJA
VOZAČA UmIROVLjENIKA
Matica umirovljenika Hrvatske izražava oštar prosvjed protiv odluke Hrvatskog sabora kojom je u izmjenama i
dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama uveden obvezni liječnički pregled za produženje vozačke dozvole vozačima s navršenih 65 godina života. Teško stečeno pravo, koje su umirovljenici izborili prije deset godina,
sada je na mala vrata izbačeno i time uvedena nova diskriminacija ljudi zbog starosne dobi koji će ponovno biti
izloženi pritiscima i većim financijskim troškovima.
U Republici Hrvatskoj ima 2.287.000 vozača od kojih je oko
221.000 starijih od 65 godina ili oko deset posto od ukupnog broja.
Lobiji, kojima je to u interesu, očito pokušavaju nametnuti takva
rješenja i nevjerojatno je dokle selektivnim informacijama mogu ići
kada je riječ o iskorištavanju i omalovažavanju umirovljenika i starijih osoba i njihovih prava.
Umirovljenici, okupljeni u Matici, poručuju da se s ovakvim rješenjima neće i ne mogu miriti i da će naći adekvatan odgovor na ovakvo neodgovorno ponašanje i ponižavanje ljudi treće dobi i kršenje
njihovih ljudskih prava, ukoliko se odluka ne promijeni.
Matica umirovljenika Hrvatske, najveće udruga, s 279.000 članova, upućuje javni poziv Vladi i Saboru da hitno ukinu novu odredbu
Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojom je uvedena diskriminacija umirovljenika i starijih osoba i traži da se vrati odredba
koja je bila u dosadašnjem zakonu. Matica se slaže da trebaju postojati rešenja kojima se mogu i trebaju spriječiti problemi u prometu koji nastaju zbog bolesti bez obzira radi li se o starijoj ili mlađoj
osobi, ali diskriminacije po dobi ne bi smjelo biti jer to nije i ne može
biti dio demokracije i uvažavanja ljudskih prava.
Izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama u
javnosti su prikrivene manje bitnim detaljima, kao što je upotreba
mobitela za vrijeme vožnje biciklom, a važna odluka o umirovljenicima obrazložena je vrlo kratko, gotovo usput, u Hrvatskom saboru. Pri tome je minorizirano ovakvo zakonsko rješenje tumačenjem
da se ovim zakonom ispravljaju i „manje greške kao kod odredbe o
važenju vozačkih dozvola“.
Hrvatski sabor je 15. srpnja 2014. godine, nakon žurnog postupka usred ljeta, ujedinivši i prvo i drugo čitanje, preskačući dijalog
u Nacionalnom vijeću za umirovljenike koje djeluje pri Vladi RH,
ukidajući postojeće i uveo novo nepravedno pravo tumačeći to tobožnjim „usklađivanjem sa zakonodavstvom u Europskoj uniji“. A
zakonodavstvo u Europskoj uniji ne diskriminira umirovljenike i starije osobe ni kad je riječ o sudjelovanju u prometu na cestama.
Zagreb, 24. srpnja 2014. godine
Predsjednik Matice
Josip Kovačić, vr.
Teško izboreno pravo srušeno usred
ljeta podvalom umirovljenicima
Slijedom ove informacije prisjetili smo se i nekih važnih aktivnosti Matice, koja je zajedno s ostalim udrugama i s Hrvatskom strankom umirovljenika izborila kod Vlade i Hrvatskog sabora da ugradi
u zakon odredbu po kojoj se umirovljenicima dobna granica za produženje vozačke dozvole, uz obvezni liječnički pregled, umjesto 65
podigne na 80 godina. Sabor je takav stav usvojio 2004. godine i
umirovljenici su to pozdravili i s velikim zadovoljstvom prihvatili jer
su shvatili da je ukinuta diskriminacija po dobi.
Ništa se poslije te zakonske promjene nije događalo što bi navelo na potrebu mijenjanja odredbe u Zakonu. Međutim, zanimljivo je
da se birokracija u takvim i sličnim aktivnostima poziva na usklađivanje hrvatskih s europskim zakonskim rješenjima. A kako stvari
stoje u Europi to baš i ne objašnjavaju previše, ali pod utjecajem
lobija koji zarađuju na liječničkim pregledima, naravno, objavljuju
samo ono što im selektivno odgovara za postizanje cilja.
A istina je, na primjer, da u Njemačkoj i Francuskoj ne postoji
uopće dobna granica za obvezan liječnički pregled prilikom produženja vozačke dozvole.
Čak i statistički pokazatelji govore da u odnosu na postotak vozača starijih od 65 godina nije veće učešće prometnih nezgoda u
kojima sudjeluju vozači te dobi. Obrnuto je, podacima se može
dokazati da su pažljiviji u prometu i da se odgovornije ponašaju.
Međutim, na opće iznenađenje i šok naišla je informacija da je
u izmjenama i dopunjam Zakona o sigurnosti prometa na cestama
u sred ljeta zbog tobožnjeg usklađivanja s europskim rješenjima,
ukinuta ta dobna granica od 80 godina i ponovno spuštena na 65
godina i tako poništena borba umirovljenika i starijih osoba za ravnopravnost.
U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama iz 2004 godine u
članku 222, točka 3 pisalo je: „ Vozačka dozvola izdaje se s rokom
važenja do 8o godina života vozača, a mijenja se svakih deset godina“, a „nakon navršenih 80 godina života vozačka dozvola izdaje
se na rok označen u liječničkom uvjerenju, a najduže na pet godina“.
I nakon toga je došlo do još pozitivnijih promjena pa u Zakonu nije bilo ni te dobne granice. Dosadašnji Zakon u članku 222.
je propisivao: Vozačka dozvola „izdaje se s rokom važenja od 10
godina. Prilikom produljenja vozačke dozvole vozač se nije dužan
podvrgnuti zdravstvenom pregledu za vozača osim u slučaju da je
obveza zdravstvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjerenjem
na temelju kojeg je vozačka dozvola izdana“.
Međutim u vrijeme ljetnih vrućina Vlada i Sabor su se odlučili na
novi udar na umirovljenike. Upravo ta teško izvojevana borba za
podizanje dobne granice za obavezni liječnički pregled je ukinuta
po hitnom postupku.
I nova odredba koja je uredno rutinski izglasana kaže da se vozačka dozvola „izdaje s rokom važenja od deset godina, a najduže
od 65 godine života vozača“.
U raspravi su rijetki zastupnici upozoravali da će to biti dodatni
trošak umirovljenika vozača, ali i predlagali da zdravstveni pregled
iniciraju obiteljski liječnici koji imaju uvid u zdravstveno stanje pacijenata.
Uglavnom čarobna granica od 65 godina života je vraćena i
ogorčila umirovljenike. A zastupnici koji su to izglasali otišli su na
godišnji odmor koji će poduže trajati.
Naravno da će umirovljenici žestoko reagirati upravo na jesen
i pitati zastupnike kakve to zakone oni usvajaju koji krše ljudska
prava, a ovaj put se do to odnosi na kršenje ljudskih prava vezane
za dob.
S.T.
Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
7
GOLUBINJAK
NAjVEćI SKUP UmIROVLjENIKA U HRVATSKOj
Na tradicionalnom 15. susretu umirovljenika održanom 5. srpnja u Park šumi Golubinjak pokraj Lokava, okupilo se blizu
4.000 «penzića» iz Primorsko-goranske županije i gostiju iz Istarske, Ličko-senjske, Karlovačke, Zagrebačke, Zadarske, Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije.
Organizator ovih susreta, najvećeg skupa umirovljenika u Hrvatskoj, u slikovitom ambijentu Gorskog kotara, je Matica umirovljenika Primorsko-goranske županije, a pokrovitelj je, kao i proteklih
godina, Primorsko-goranska županija. Petnaest godina prijateljstva i druženja obilježeno je sportskim natjecanjima te nastupom
pjevačkih zborova, folklornih i plesnih grupa.
Uz brojne umirovljenike i druge građane, skupu su prisustvovali
i gosti među kojima i predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske
Josip Kovačić, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, potpredsjednik
Matice umirovljenika Hrvatske Aldo Soldatich i načelnik općine
Lokve Toni Štimac.
Susret je započeo svečanim nastupom pjevačkog zbora Matice
umirovljenika grada Rijeke koji je otpjevao himnu «Lijepa naša»,
a potom i himnu Primorsko-goranske županije »Zavičaju, tebi«.
Brojne okupljene umirovljenike i goste pozdravio i zaželio dobrodošlicu predsjednik Matice umirovljenika Primorsko-goranske županije Anđelko Manestar.
On je naglasio da je ovo već 15 godina zaredom masovno okupljanje umirovljenika ne samo Primorsko-goranske, nego i brojnih
drugih županija iz gotovo cijele Republike Hrvatske. Podsjetio je
na početke kada su prva dva susreta održana u Rijeci, a jedno u
Novom Vinodolskom. Nakon toga nikla je ideja da se potraži nova
stalna lokacija kada su predstavnici Udruge umirovljenika Rijeka u
suradnji s Međuopćinskom udrugom umirovljenika Delnice i Šumarijom Delnice, organizirali prvo okupljanje u Park šumi Golubinjak.
Iz godine u godinu pridružili su nam se i mlađe generacije kao
što je to i danas. Mnogi od vas na ovim tradicionalnim susretima po
prvi put doživjeli su jedinstvenu ljepotu Gorskog Kotara s pravom
nazvanog „Zeleno srce Hrvatske“, kazao je Manestar i dodao da je
svrha ovih okupljanja da se umirovljenici druže, da se zbliže u zajedničkom djelovanju za bolji život umirovljenika i starijih osoba. Na
ovaj susret, kako je rekao, došlo je 35 udruga iz brojnih županija.
Zahvalio je općini Lokve i njenom načelniku Toniju Štimcu na
dobroj suradnji, predsjedniku Udruge umirovljenika lokve Borisu
Crnkoviću. Posebno je zahvalio na podršci i praćenju susreta Primorsko-goranskoj županiji kao pokrovitelju i njenom županu Zlatku Komadini.
Pozdrave brojnim umirovljenicima okupljenima na Golubinjaku
uputio je i predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Josip Kovačić. Izrazio zadovoljstvo što je ovdje veliki broj umirovljenika iz
Primorsko-goranske, ali i iz drugih županija čime su ovi susreti s
najbrojnijim članstvom u Republici Hrvatskoj. Matica umirovljenika
Hrvatske želi da se umirovljenici što više okupljaju i druže. Stoga
ove godine namjeravamo organizirati festival pjevačkih zborova
umirovljenika u vrijeme kada se obilježava Međunarodni dan starijih osoba.
Ranije su postojali Sportski susreti umirovljenika Hrvatske, ali
su ukinuti prije nekoliko godina. Nastojat ćemo ih obnoviti jer oni
imaju veliki značaj za naš udruge i županijske organizacije, rekao
je Kovačić.
Umirovljenike je potom pozdravio i zaželio ugodno druženje na
Golubinjaku potpredsjednik Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednik Udruge umirovljenika Rijeke Aldo Soldatich.
Dobrodošlicu svim umirovljenicima i gostima zaželio je i načelnik
općine Lokve Toni Štimac i izrazio zadovoljstvo što se okupio toliki broj umirovljenika iz velikog dijela Republike Hrvatske, a potom
je govorio gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. Podsjetio je da
Anđelko Manestar govori na otvaranju susreta na Golubinjaku
je 1999. godine s tadašnjim predsjednikom Udruge umirovljenika
Rijeke Ivanom Farkašem sudjelovao u pripremi prvog od dosadašnjih petnaest susreta umirovljenika u Golubinjaku. On je rekao
da u vrijeme pokretanje ove ideje o susretima u Golubinjaku tada
nisu mogli ni sanjati da bi oni mogli prerasti u ovako veliki skup s
nekoliko tisuća umirovljenika ne samo iz Rijeke i Primorsko-goranske županije, nego i iz cijele Hrvatske.
Zadatak je države i društva da brine o starijim osobama, o onima
koji su odradili svoj radni vijek i zaslužuju da žive na dostojanstven
način. U tome nismo uspjeli, kazao je Obersnel. Drago mi je da u
vama ima energije i snage koju pokazujete i danas. „Vi ste naša
perspektiva“ jer svi ćemo jednog dana postati umirovljenici, kazao
je Obersnel i zaželio ugodno druženje, dobro zdravlje. Vidimo se i
dogodine, rekao je na kraju.
Susrete je otvorio župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina podsjećajući da je županija već tradicionalno pokrovitelj Susreta umirovljenika u park-šumi Golubinjak koji su već
sada prerasli u svehrvatske s međunarodnim karakterom. Župan
je zahvalio umirovljenicima na svemu što su do sada učinili. „Vi
ste generaciji koja je na svojim leđima iznijela tranziciju hrvatskog
društva i rat, a trpe i recesiju: Neki govore da vas je previše. Nije
vas previše, nego premalo ljudi radi. Svi vi zaslužujete dostojanstven život, jer dali ste puno i na tome vam zahvaljujem“. Zaželio je
ugodan boravak svim umirovljenicima i gostima i najavio novi skup
iduće godine.
Susret umirovljenika nastavljen je kulturno-umjetničkim i zabavnim programom kojeg je uspješno i duhovito vodio poznati novinar
i voditelj Joso Krmpotić, a nastupali su folklorne grupe i pjevački
zborovi umirovljenika. U kulturno-umjetničkom programu nastupio
je Mješoviti pjevački zbor Matice umirovljenika Grada Rijeke, zborovi “Halubjan” i DVD Drenova, “Bonaca” iz Senja, “Nono” iz Krka,
“Zlatne godine” iz Pule, “Šaltin” iz Buja te folklorne sekcije s Raba i
Malog Lošinja, a nakon njihova nastupa goste su zabavljali lokvarski “Žabari”
Organizirano je i sportsko-rekreacijsko natjecanje u boćanju,
potezanju konopa, trčanju u vreći, kuglanju, i drugim atraktivnim
sportskim i rekreativnim disciplinama, a poslije zajedničkog ručka,
u kojem je serviran popularni grah s kobasicama i suhim mesom,
nastavljeno je druženje pjesmom i plesom na otvorenom.
Savan Tomašević
8 Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
Osijek
Žele urediti prostor za dnevni
boravak umirovljenika
Matica umirovljenika grada Osijeka održala je 19. srpnja godišnju skupštinu i obilježila 68 godina od kada je osnovana.
Skupštini su prisustvovali i brojni gosti među kojima predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Josip Kovačić i njegov zamjenik Tomo Benko, kao i vijećnici iz gradske uprave te Zvonko
Čorak predsjednik Matice umirovljenika Požeško-slavonske županije i član Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske.
va, koja bi bila dostatna za pomoć umirovljenicima i provođenje
aktivnosti. No, kako su umirovljenici skromni i zadovoljni i sa malim
sredstvima, uvijek se nadaju da će biti bolje, samo da im ostane
dostojanstvo kojeg su zaslužili.
Matica umirovljenika će nastaviti ozbiljno ukazivati na težak položaj u koji su umirovljenici dovedeni i pri tome i dalje oštro upozoravati da mirovina nije socijalna pomoć, nego da je mirovina
ekonomska kategorija jer je stečena radom i uplatom doprinosa.
Matica nije politička stranka i nema pretenzija da to postane. Stoga
su sve političke stranke koje žele pomoći umirovljenicima dobro
došle, rečeno je na Skupštini.
Izražena je prije svega želja umirovljenika za još puno putovanja, plesa, druženja uz kavicu, pa i poneku staračku simpatiju i
lijepu riječ.
Na kraju je Josip Kovačić, predsjednik Matice umirovljenika
Hrvatske pozdravio prisutne i kratko ih upoznao s radom novog
Predsjedništva i drugih tijela Matice, gdje se poduzimaju razne aktivnosti za dobrobit umirovljenika.
M.S.
Rijeka
Planinarski pohod - memorijal
Boris Bogović
Tomo Benko, Zvonko Čorak, Josip Kovačić i Marija Sužnjević u
Osijeku
Uvodno izlaganje na skupu podnijela je Marija Sužnjević predsjednica Matice umirovljenika grada Osijeka, Matice Osječko-baranjske
županije i potpredsjednica Matice umirovljenika Hrvatske. Posebno je
istaknula da Matica umirovljenika Osječko-baranjske županije okuplja
11.000, a samo na području grada Osijeka 4.500 članova. Zadovoljni
su jer su se uspjeli okupiti i upozoriti ne samo na probleme o kojima iz
godine u godinu govore, nego i o svakodnevici koju druženjem lakše
podnose u društvu. Grad Osijek ustupio im je prostore u gradskim četvrtima odnosno mjesnim odborima i općinama gdje sveukupno imaju
23 podružnice Matice umirovljenika. Tu provode sve svoje brojne aktivnosti, organiziraju radionice, plesne večeri, turnire u šahu, kartanju
i drugim društvenim igrama. Početkom godine upisuju zahtjeve za
nabavu drva za ogrjev, a već koncem mjeseca lipnja sva su drva
dopremljena njihovim umirovljenicima.
Članovi Matice iz Osijeka odlaze i u lječilišne banje, pa su ovih
dana sklopili i ugovor o suradnji s Bizovačkim toplicama u kojoj je
jedna od najljekovitijih voda. Svake godine po deset dana provode u Thalasotherapiji Crikvenica, čijom su kompletnom uslugom
izuzetno zadovoljni, ali i u drugim destinacijama s kojima Matica
umirovljenika Hrvatske sklapa ugovore po povoljnim uvjetima i popustima za članove.
Matica umirovljenika grada Osijeka ima u svom vlasništvu prekrasnu, prostorno veliku zgradu u centru grada, kraj najljepšeg parka. Da bi poboljšali kvalitetu života starijih osoba pružanjem novih
socijalnih usluga, velika im je želja urediti taj prostor za dnevni boravak, te omogućiti starijim osobama socijalnu uključenost. Na taj
način omogućava se starijim osobama da što dulje ostanu živjeti u
vlastitom domu, a istodobno financijski ne opterećuju društvo. Stoga bi, kako je rečeno, bilo dobro kada bi Matica umirovljenika Hrvatske s udrugama pokrenula ugovaranje projekata EU-programa
za starije osobe, jer pojedinačno nije financijski moguće realizirati
programe. Sve zavisi i od lokalne uprave, imaju li i koliko sredsta-
Planinari Matice umirovljenika Rijeka
Planinarska sekcija Matice umirovljenika grada Rijeke priključila se pohodu koji već godinama organizira Planinarsko društvo
Učka u spomen na svog preminulog predsjednika Borisa Bogovića.
Upravo je on bio uvoditelj staze Veli Brhud – Lome- Jelenjak – Veli
Brgud u planinarsku kartu šetnica. U mjestu Lome dali su izraditi i
spomen ploču na njegov spomen.
Okupljanje je bilo u 8:30 sati, a od sekcije Matice okupilo se 15
članova i članica. Kod dolaska u Lome dijeljeni su rakija i smokve
učesnicima i učesnicama memorijala, a ujedno je bio odmor za blagovanje ponesene hrane i okrijepe samih učesnika i učesnica.
Sama staza bila je dosta naporna no naši penzići su to sve s
lakoćom podnijeli. Završetak šetnice bio je ponovo u Velom Brgudu
gdje su domaćini priredili ukusan grah s pancetom i suhim rebarcima po cijeni od 30,00 kuna gdje je i završeno druženje u 15:50, za
one koji su bili vezani prigradskim prijevozom.
Pohodu se priključio i najstariji planinar, Brane iz Mrkoplja, kojemu su samo devedeset četiri godine.
Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
Križevci
Prijem kod predsjednika
josipovića
Dvadeset članova Udruge Matice umirovljenika i starijih osoba
Križevci boravilo je kod predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive
Josipovića u Zagrebu. Primivši umirovljenike u svom Uredu na
Pantovačku, predsjednik Josipović zadržao se s njima više od pola
sata u srdačnom razgovoru uz kavu. Zanimao se za aktivnosti i
organizaciju udruge, o čemu ga je ukratko izvijestio Dražen Lukinović, predsjednik podružnice Sveti Petar Čvrstec – Trema.
On je bio i organizator ovog posjeta, tijekom kojega su predsjedniku Josipoviću uručeni i prigodni pokloni u znak sjećanja na
ovaj susret. Uslijedila je i zajednička fotografija s Predsjednikom i
zahvala na srdačnom prijemu i njegovom zanimanju za probleme
umirovljenika i za rad udruge koja okuplja ljude treće dobi.
Puni dojmova umirovljenici su se vratili u Križevce zadovoljni što
su imali prilike susresti se s Predsjednikom i iznijeti mu probleme s
kojima se suočavaju kao i o ukupnim problemima umirovljenika u
Republici Hrvatskoj
S.Kramar
9
ljaju raditi kao i njihovi prethodnici. Nema ih više među nama, ali mi
nastavljamo tamo gdje su oni stali, s novim elanom i mnogim novim
aktivnostima koje donosi duh vremena.
Udruga umirovljenika oplemenjuje život ljudi treće dobi i zato želimo našem članu Josipu Šabiću dobro zdravlje i još mnogo naših
susreta.
Hilda Jadrijević
Petrinja
Umirovljenici traže nove
prostorije za rad
Sinj
Posjet najstarijem članu
udruge
Radno predsjedništvo Skupštine Udruge umirovljenika grada
Petrinje
Članice humanitarnog odbora Udruge umirovljenika Sinj, Marija
Mučalo, Anđelka Krstić i Hilda Jadrijević posjetile su 17. lipnja
najstarijeg člana svoje Udruge Josipa Šabića.
Našle su ga u dobrom raspoloženju. Godine koje nosi, a to je
punih 99 ljeta, očitavaju životno iskustvo i uredan život. Sjećanja
su mu živa, slike rada u Udruzi se redaju, on nam ih prepričava s
puno ljubavi i entuzijazma.
Udruga je ranije nosila naziv Pododbor Saveza umirovljenih činovnika Sinj, potom Udruženje penzionera NRH-podružnica Sinj.
Najveću ulogu tada su imali pok. Branko Božić i pok. Lujo Dalbelo, te naš član Udruge Josip Šabić.
Zahvaljujemo im na gospodarenju pravog domaćina. Kupili su
stambeni prostor za potrebe Udruge u kojem i danas djelujemo.
Nije to bilo lako, ističe naš sugovornik. Trebalo je mnogo raditi da bi
se stvorila financijska sredstva, ali ljubav prema čovjeku nadjačala
je sve teškoće.
Prošlo je 68 godina od osnutka Udruge umirovljenika Sinj, vjerujemo jedne od najstarijih udruga na području Cetinske krajine.
Održala se tih mnogo ljeta zahvaljujući ljudima koji i danas nastav-
Udruga umirovljenika Grada Petrinje svoju izvještajnu skupštinu
o radu u 2013. godini održala je početkom srpnja i to samo s
članovima koji su u prvoj polovici ove godine platili uvećanu članarinu od 100 kuna. Nazočilo je 40-tak od 60 s uredno podmirenim
obvezama, ali će se i dalje primati nove uplate zainteresiranih za
uhodane sadržaje. Jednodnevni izleti s kupanjem u bazenima ili
moru, opskrba domaćom piletinom, ogrjevnim drvetom i svježim
jabukama po povoljnim uvjetima, sudjelovanje na tradicionalnim
godišnjim susretima kulturno-umjetničkog stvaralaštva i sportskim
natjecanjima Sisačko-moslavačke županije, glavne su aktivnosti
Udruge Petrinja.
Zbog namjernog neplaćanja članarine za 2014. dijela članova
zbora Lira, ovo društvo u cjelini nije moglo u lipnju, kao ranijih
godina, zastupati petrinjsku udrugu na županijskim sisačko-moslavačkim umirovljeničkim susretima u Marin Brodu, o čemu se podosta razglabalo na godišnjoj skupštini. Ukazano je na stalno
smanjenje prihoda iz proračuna Grada, kao i veliku obvezu, iz
onako siromašne blagajne Udruge, plaćanja struje za prostoriju
na Trgu narodnih učitelja, iako je zajednički koriste HVIDR-a, šahovski klub, Udruga Hrvatski domobran i kartaši-rekreativci. Zbog
nemogućnosti dogovora o pravičnoj participaciji tih troškova, na
skupštini je predloženo iseljenje njihove udruge i traženje drugog
prostora. S takvom idejom suglasila se i gošća skupštine, zamjenica gradonačelnika Svjetlana Lazić, koja je obradovala nazočne
informacijom da je Grad upravo uplatio transfer od 3000 kuna,
prvih sredstava u 2014.
Skup je pozdravio i Zvonimir Žlof, predsjednik Udruge umirovljenika grada Siska i županijske Matice umirovljenika, te član
Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske u Zagrebu. U petrinjskoj udruzi slijedi izbor novog vodstva, a kako je sadašnja
predsjednica Rezika Krolo poručila, ne namjerava se ponovo
kandidirati, pozvano je članstvo da počne već sada razmišljati o
osobama koje će birati odmah na početku 2015.
Antun Petračić
10 Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2014.
Hrvatski umirovljenički list
POZIV ČITATELjImA NA SURADNjU
Hrvatski umirovljenički list, glasilo Matice umirovljenika Hrvatske, poziva članove i vodstvaudruga i županijskih organizacija,
podružnica i klubovana širu suradnju. Šaljite nam svoje priloge,
tekstove i fotografije za objavljivanje, budite naši dopisnici, pišite
nam o vašem radu i druženjima. O tome najviše ovisi koliko će
te biti prisutni u vašem listu i koliko ćemo tekstova i fotografija
objaviti izudruga i županijskih organizacija u kojima djelujete.
Tekstove i fotografije šaljite poštom na adresu Uredništva,
faxom ili e-mailom. Uređivačka koncepija lista i jest bazirana na
otvorenoj komunikaciji – informiranju o zbivanjima u Matici umirovljenika Hrvatske, a posebno i o našim županijskim organizacijama i aktivnostima udruga s terena.
Naš list počeo je izlaziti još 1946. godine, održao je tradiciju i
postao najstarije glasilo u Republici Hrvatskoj koje u kontinuitetu
izlazi 68 godina.
Upravo je opstao zahvaljujući ulozikoju ima kao glasilo umirovljenika i zato što otvoreno piše o problemima naših članova i
organizacija, ali i suradnji s čitateljima koja postoji i koja je postojala cijelo vrijeme. Zato želimo da još više proširimo tu suradnju,
želimo da osjetite da je to vaš list u kojem se može pročitati i vaše
riječi, inicijative i prijedlozi. Bez zadrške mi u listu ukazujemo na
sve teškoće s kojima se umirovljenici susreću, s niskim mirovinama i siromaštvom u koje su zapali.
Bednja
DRUŽENjE S
UMIROVLJENICIMA SLOVENIJE
Zadovoljni smo s brojnim našim suradnicima i njihovim prilozima u listu i želimo da još više proširimo mrežu naših dopisnika – novinara amatera. Pišite nam i o zanimljivostima iz vaših
sredina vezanim za umirovljenike, ali i o problemima s kojima
se susreću, postavljajte pitanja i tražite odgovore. List je dio demokratskog djelovanja u Matici umirovljenika Hrvatske i čita se
u cijeloj Hrvatskoj, njegova riječ je respektabilna i ima odjeka.
Zbog svog doprinosa informiranju odlikovan je i Poveljom Republike Hrvatske.
Dajmo svoj doprinos da postane još čitaniji i utjecajniji. Pretplatite se na svoje glasilo koje možeredovito stizatina vašu kućnu
adresu i na adrese udruga, podružnica i klubova uz minimalnu
cijenu od svega 84 kune godišnje. Predlažite nam nove rubrike,
pišite i uključite se u uređivanje lista. Slobodno i kritičkiprogovorite o svemu pa i o sadržaju, sugerirajte i predlažite rješenja za
umirovljenike, iskoristite prilikuda se i vaša riječ javno čuje
Nedavno jeimenovano novo uredništvo u kojem je najveći broj
onih koji su bili članovi i do sada, a to znači da se koncepcija
neće bitno mijenjati. Ali svaka vaša dobra sugestija, i prijedlog
može pripomoći da budemo još bliži našem članstvu i svim umirovljenicima. To je i naša i vaša želja koja i traje već desetljećima
zahvaljujući upravo i suradnji članova Matice iz cijele Hrvatske.
Uredništvo
Stari Mikanovci
NEZABORAVAN IZLET U
ADAMOVEC
U opuštajućoj i veseloj atmosferi u subotu je, 21. lipnja,
proteklo sportsko-rekreativno druženje članova Udruge umirovljenika općine Bednja s umirovljenicima iz prekograničnih
slovenskih mjesta koje je održano u Leskovcu. Na susretima
su sudjelovali predstavnici šest umirovljeničkih udruga, pet iz
Slovenije te članovi iz Bednje.
Članovi tih udruga stari su znanci, jer redovito surađuju, posjećuju jedni druge i druže se već godinama, pa stoga i ne čudi da je
ponovni susret i ovoga puta protekao u srdačnom tonu, uz natjecanja u veselim rekreativnim i društvenim disciplinama prilagođenim
trećoj životnoj dobi (bacanje kamena s ramena, vožnja u tačkama,
trčanje u vreći, bacanje lopte u koš i sl.). Predsjednik udruge umirovljenika Bednja Josip Podsečki kaže da su se Leskovčani pokazali kao odlični domaćini, pa stoga Bednjančani, koji su ponosni
osvojenim drugim mjestom i koji će domaćini susreta prekograničnih umirovljeničkih udruga biti iduće godine, već poručuju da će na
jednako srdačan način znati vratiti gostoprimstvo.
U sklopu vrlo aktivne međugranične suradnje sa susjednim slovenskim mjestima koja se u nas odvija zahvaljujući agilnom Hrvatskom-slovenskom društvu prijateljstva općine Bednja, bilježimo
još jedan događaj. U našem je kraju, također u subotu, boravilo
pedesetak gostiju iz Slivnice, većinom članova udruge vatrogasaca. Srdačan doček priredilo im je Dobrovoljno vatrogasno društvo
Bednja, a pozdravne riječi uputio im je načelnik Bednje Mirko Bistrović, koji ih kratko upoznao i s poviješću našeg mjesta.
Goste je oduševio i dvorac Trakošćan s okolnim parkom prirode,
a prilikom boravka u našem kraju obišli su i Lepoglavu u kojoj su,
među ostalim, obišli i stalni postav čuvene lepoglavske čipke.
Marija Rožmarić
Slavonci iz Mikanovaca na bazenu u Adamovcu
Udruga umirovljenika općine Stari Mikanovci “Jelka Cindrić” organizirala je 13. srpnja ove godine izlet u Adamovec, poznato izletište s bazenima, dvadesetak kilometara od Zagreba blizu Sesveta.
Nedjelja je osvanula oblačna i prohladna, a članovi Udruge umirovljenika općine Stari Mikanovci njih 48, uputiše se u ranim jutarnjim
satima autobusom iz ove slavonske općine na jednodnevni izlet.
Krenuli su u mjesto Adamovec, posjetiti tamošnji “Aqua Park” i
zajednički proveli dan u druženju, kupanju na prekrasnim bazenima, igri i pjesmi što je itekako potrebno trećoj životnoj dobi. U
Adamovcu smo ručali, rekreirali se, kupali se i uživali u glazbi i
nezaboravnim sadržajima kojima su nam pruženi.
Nakon uspješnog ostvarenja plana, navečer puni lijepih utisaka
uz pjesmu i svirku oprostili smo se od domaćina i krenuli zadovoljni
natrag put Slavonije do svojih Mikanovaca. To je još jedan dan koji
ostaje u sjećanju naših članova i potiče nas na nove aktivnosti,
druženja i putovanja.
Stjepan Cindrić
M II R
RO
OV
V II N
NS
SK
K II V
VO
OD
D II Č
Č
M
PRILOG
H R VAT S K O M
UMIROVLJENIČKOM
LISTU
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
GODINA XI., KOLOVOZ 2014., BROJ 8
OD 17. SRPNJA 2014. PRIJAVA NA MIROVINSKO
UJEDNO JE I PRIJAVA NA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
zdravstveno osiguranje, novi umirovljenici nakon primitka
rješenja od HZMO-a više ne moraju odlaziti u HZZO kako bi
regulirali status u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Na konferenciji za novinare, održanoj 16. srpnja 2014.
u Središnjoj službi HZMO-a u Zagrebu, ministar rada i
mirovinskog sustava prof.dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med.,
Elektroničkom razmjenom podataka između HZMO-a i HZZO-a
uvelike je olakšan, ubrzan i pojednostavljen postupak prijave
za sve osiguranike u mirovinskom osiguranju na obvezno
zdravstveno osiguranje.
i ministar zdravlja prim. Siniša Varga, dr. dent. med.,
predstavili su projekt preuzimanja podataka iz prijave
na mirovinsko osiguranje (HZMO) za prijavu na obvezno
zdravstveno osiguranje (HZZO).
Tom su prigodom ravnatelj HZMO-a Srećko Vuković i
v.d. ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec potpisali
Sporazum o sadržaju i načinu dostave podataka o
statusu
osiguranika
u
mirovinskom
osiguranju
Hrvatskom zavodu
za
zdravstveno
osiguranje.
Povezivanjem sustava
HZMO-a i HZZO-a
te
preuzimanjem
podataka
u
elektroničkom obliku,
olakšan je postupak
prijavljivanja
u
zdravstveni sustav.
Od 17. srpnja 2014. obveznici podnošenja prijave više
ne moraju podnositi dvije prijave u dva sustava, već su u
roku od 24 sata obvezni podnijeti samo jednu - prijavu u
mirovinski sustav.
Podsjećamo, od veljače prošle godine, kada je uspostavljena
elektronička razmjena podataka o korisnicima mirovina
u Republici Hrvatskoj koji ostvaruju pravo na obvezno
IZ IZVJEŠĆA O RADU I POSLOVANJU
HZMO-a ZA 2013.
Poslovi iz mjerodavnosti HZMO-a u 2013. godini obavljali
su se u skladu s propisima i Financijskim planom HZMO-a
i prema Programu rada koje je donijelo Upravno vijeće
HZMO-a.
U 2013. nastavljen je trend rasta broja korisnika mirovina i
pada broja osiguranika, pa je u HZMO-u bilo evidentirano
1,190 milijuna korisnika i 1,400 milijuna osiguranika, tako da je
omjer između te dvije skupine iznosio 1 : 1,18, što je jednako
omjeru u 2012. godini, kada je zabilježen najniži omjer broja
umirovljenika i osiguranika u RH.
Ukupni prihodi HZMO-a iznosili su 36,595 milijardi kn, a
rashodi 36,604 milijardi kn.
Prosječna mirovina ostvarena prema ZOMO-u za prosinac
2013., umanjena za porez i prirez, iznosila je 2.266,29 kn,
udjel te mirovine u prosječnoj netoplaći u RH iznosio
je 40,79%.
Prosječna mirovina, bez mirovina ostvarenih prema
međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, iznosila je
2.466,80 kn ili 44,40% prosječne netoplaće (povećan je udio
prosječne mirovine u prosječnoj netoplaći za približno 1% u
odnosu na 2012. godinu).
Prosječna starosna mirovina iznosila je 2.523,38 kn (45,42%
netoplaće), a prosječna starosna mirovina, bez mirovina
ostvarenih prema međunarodnim ugovorima o socijalnom
osiguranju, iznosila je 2.791,18 kn (50,24% prosječne
netoplaće).
U međunarodnim se publikacijama kao prosječna mirovina
najčešće navodi prosječna starosna mirovina za puni radni
vijek radnika i samostalnih profesija.
Prema navedenim kriterijima, starosna mirovina određena
na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina na dan
31. prosinca 2013. iznosila je 4.067,21 kn ili 73,21% prosječne
netoplaće.
Izvješće je objavljeno na internetskoj stranici HZMO-a, u
rubrici “Dokumenti”.
Pravo mjesto za vaše informacije – www.mirovinsko.hr
M I R O V I N S K I
V O D I Č
H Z M O
1
www.mirovinsko.hr
KORISNICI MIROVINA I PROSJEČNE MIROVINE - U SRPNJU 2014.
VRSTE MIROVINA
PROSJEČNA MIROVINA U KUNAMA UMANJENA ZA
POREZ I PRIREZ
BROJ KORISNIKA
I. KORISNICI MIROVINA prema zakonima o mirovinskom osiguranju*
starosna i prijevremena starosna
660054
2.447,37
invalidska
232054
1.968,91
obiteljska
231914
1.894,10
UKUPNO
1124022
2.234,44
II. HRVATSKA VOJSKA prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO, PS i OSO)
starosna
2667
4.450,81
invalidska
8872
3.213,07
obiteljska
768
3.579,09
12307
3.504,13
UKUPNO
III. Korisnici mirovina kojima je mirovina određena prema ZOPHBDR-u
490
2.454,71
invalidska
58172
4.826,64
obiteljska
13793
6.398,39
UKUPNO
72455
5.109,81
Najniža mirovina (čl. 31. st. 3. ZOPHBDR)
IV. Korisnici mirovina ostvarenih prema Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su
bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji - HVO (“NN”, broj 2/06.)
invalidska
6307
obiteljska
592
3.082,90
UKUPNO
6899
2.806,82
1215683
2.421,91
SVEUKUPNO (I+II+III+IV)
2.780,90
NAPOMENA:
* Najniža mirovina priznata prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br.174/2004.), koji je stupio na snagu
1. siječnja 2005.
Od obrade mirovina za siječanj 2014. (isplata u veljača 2014.) u primjeni je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno
ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/2013.).
KORISNICI MIROVINA PREMA SVOTAMA MIROVINA, VRSTAMA MIROVINA I PROSJEČNIM MIROVINAMA KOJI SU PRAVO NA
MIROVINU OSTVARILI PREMA ZAKONIMA O MIROVINSKOM OSIGURANJU - U SRPNJU 2014.
SKUPINE
SVOTA
MIROVINA
0
M
UKUPNO
I
R
O
V
I
STAROSNA
N
A
INVALIDSKA
OBITELJSKA
BROJ
KORISNIKA
PROSJEČNA
MIROVINA
BROJ
KORISNIKA
PROSJEČNA
MIROVINA
BROJ
KORISNIKA
PROSJEČNA
MIROVINA
BROJ
KORISNIKA
PROSJEČNA
MIROVINA
1
2
3
4
5
6
7
8
do - 500,00
86871
238,14
54139
231,00
17293
257,39
15439
241,64
500,01 - 1.000,00
91486
767,64
47506
753,53
17022
753,31
26958
801,56
1.000,01 - 1.500,00
132896
1.273,13
64103
1.275,86
32092
1.285,38
36701
1.257,64
1.500,01 - 2.000,00
234109
1.801,71
102509
1.797,94
69905
1.799,34
61695
1.810,67
2.000,01 - 3.000,00
317388
2.450,52
187001
2.478,66
66027
2.409,89
64360
2.410,40
3.000,01 - 4.000,00
164101
3.444,59
123576
3.457,17
21116
3.392,91
19409
3.420,69
4.000,01 - 5.000,00
62116
4.420,44
50630
4.422,86
5879
4.401,68
5607
4.418,26
5.000,01 - 6.000,00
21392
5.435,74
18171
5.445,74
1783
5.413,01
1438
5.337,64
6.000,01 - 7.000,00
8106
6.433,61
7220
6.435,22
654
6.423,87
232
6.410,97
7.000,01 - 8.000,00
3761
7.385,69
3450
7.390,83
268
7.313,52
43
7.422,68
veće od - 8.000,00
UKUPNO
1796
8.818,24
1749
8.817,02
15
8.910,33
32
8.841,73
1124022
2.234,44
660054
2.447,37
232054
1.968,91
231914
1.894,10
NAPOMENA: Od mirovine za siječanj 2012. (isplata u veljači) primjenjeni su zakoni: Zakon o dopuni zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu
o mirovinskom osiguranju (NN, br. 114/2011.), Zakon o dopuni zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 114/2011.) i Zakon o dopuni zakona o mirovinskom
osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (NN, br. 114/2011.).
Od obrade mirovina za lipanj 2014. (isplata u srpnju 2014.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u (Uredba o dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju - NN 112/2013.) obustavljena je isplata mirovina za 5 324 korisnika (203 korisnika mirovina s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 5 121 u inozemstvu).
NAKLADNIK:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Središnja služba
A. Mihanovića 3, 10 000 ZAGREB
www.mirovinsko.hr
2
Za nakladnika: Srećko Vuković
Lektorirala: Davorka Harasim
Tekstove pripremila: Maja Kos
e-mail: [email protected]
Grafički uredila: Maja Kos
faks: 01/4595-168
M I R O V I N S K I
V O D I Č
H Z M O
IZ SadrŽaja:
VODI»
OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA
PRILOG HRVATSKOM UMIROVLJENI»KOM LISTU
I. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA IZVAN MJESTA
PREBIVALIŠTA
II. OSIGURANE OSOBE HZZO-a IMAJU SVA ZAKONSKA PRAVA NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU
U DRUGIM DRŽAVAMA EUROPSKE UNIJE
III. ZAJEDNIČKA PRIJAVA NA OBVEZNO OSIGURANJE HZMO-a I HZZO-a
GODINA VIII. - BROJ 8 - KOLOVOZ 2014.
NOVINE U SUSTAVU
ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA
I. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA IZVAN
MJESTA PREBIVALIŠTA
S obzirom na razdoblje korištenja godišnjih
odmora te s tim u vezi mogućeg ostvarivanja
prava na zdravstvenu zaštitu za vrijeme boravka izvan mjesta prebivališta/boravišta podsjećamo da osigurane osobe HZZO-a primarnu
zdravstvenu zaštitu mogu ostvariti kod ugovornog doktora obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena (ginekologa), dentalne medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece
(pedijatra).
Osigurana osoba koja privremeno boravi izvan
mjesta prebivališta, odnosno boravišta (npr.
službeni put, godišnji odmor) ima pravo u slučaju akutnih stanja npr. traume, akutne upalne i zarazne bolesti, akutnog poremećaja koji zahtijeva
terapijsko zbrinjavanje i slično koristiti primarnu
zdravstvenu zaštitu, osim utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad za što je isključivo nadležan izabrani doktor osiguranika HZZO-a, kod
bilo kojeg ugovornog doktora primarne zdravstvene zaštite u mjestu privremenog boravišta,
u istom opsegu kao i kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite.
Dakle prilikom ostvarivanja takve zdravstvene
zaštite osigurane osobe HZZO-a mogu lijekove
propisane na e-recept i primarnu laboratorijsku
dijagnostiku propisanu na e-uputnicu za primarni laboratorij ostvariti u mjestu gdje privremeno
borave.
Radi omogućavanja nesmetanog korištenja
propisane nužne primarne laboratorijske dijagnostike osiguranim osobama se omogućilo da
to pravo koriste tamo gdje privremeno borave.
U tom smislu je Upravno vijeće HZZO-a posebnom Odlukom utvrdilo određeni broj laboratorijskih postupaka u svrhu dijagnosticiranja
i zbrinjavanja akutnih stanja primjerice traume,
akutne upalne i zarazne bolesti, akutnog poremećaja koji zahtijeva terapijsko zbrinjavanje i
slično.
Popis nužnih postupaka primarne laboratorijske dijagnostike za osigurane HZZO-a koje privremeno borave izvan mjesta prebivališta/boravišta je slijedeći:
1.28101 K Sedimentacija eritrocita (SE)
2.28090 K Kompletna krvna slika na hematološkom brojaču
3.28810 K Diferencijalna krvna slika
4.21310 S, P Glukoza (GUK)
5.28621 P- Protrombinsko vrijeme –INR
6.21502 S, P Kalijev ion (K)
7.21501 S, P Natrijev ion (Na)
8.19141 Vađenje kapilarne krvi
9.19142 Vađenje venske krvi
10.22125 U Kompletna pretraga urina (kemijska analiza, sediment, spec. tež.).
Uputnicu za primarnu laboratorijsku dijagnostiku osiguranim osobama koje borave izvan
mjesta prebivališta u tom slučaju izdaje ugovorni
doktor primarne zdravstvene zaštite kojemu su
javili u mjestu privremenog boravka radi liječenja
akutnih zdravstvenih stanja, a navedene nužne
laboratorijske pretrage obavljaju u primarnom zdravlja biti upućeno Europskoj komisiji, pulaboratoriju kamo ih je uputio doktor primare tem Ministarstva vanjskih i europskih poslova
(MVEP).
zdravstvene zaštite koji im je izdao uputnicu.
Za naglasiti je da su odredbe Direktive detaljno
prenesene u hrvatsko zakonodavstvo, i to u:
- Zakon o obveznom zdravstvenom osiguraII. OSIGURANE OSOBE HZZO-a IMAJU
nju,
SVA ZAKONSKA PRAVA NA ZDRAVST- Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu koriVENU ZAŠTITU U DRUGIM DRŽAVAMA
štenja prekogranične zdravstvene zaštite
EUROPSKE UNIJE
- Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na
U cilju pomoći osiguranim osobama HZZO-a i
recept.
pojašnjenja načina korištenja zdravstvene zaštite prema propisima Europske unije, s obzirom
Time je svim osiguranim osobama HZZO-a
na iznesene navode u javnim medijima o prije- omogućeno da od 25. listopada 2013. godine
tećim sankcijama Republici Hrvatskoj radi nepo- (od kada se primjenjuju odredbe ZOZO-a u koštivanja pravnih propisa Europske unije u vezi jima su ugrađene odredbe Direktive, dakle od
korištenja prekogranične zdravstvenezaštite, kada su važeće odredbe Direktive ugrađene u
održan je polovicom mjeseca srpnja zajednič- hrvatsku legislativu) zdravstvenu zaštitu koriste
ki sastanak predstavnika Ministarstva zdravlja i u drugim državama članicama Europske unije
(MZ) i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigu- u skladu s odredbama Direktive.
ranje (HZZO) na kojem su proučeni zahtjevi Europske komisije) za dostavom očitovanja o preuTo konkretno znači da osigurane osobe HZzimanju odredbi Direktive 2011/24/EU o primjeni ZO-a mogu u drugoj državi članici Europske
prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj unije koristiti neodgodivu zdravstvenu zaštitu
zaštiti.
i specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaNaime, Europska komisija je svojim dopisom
zatražila od Republike Hrvatske očitovanje o načinu na koji su pojedine mjere kojima se omogućava korištenje prekogranične zdravstvene zaštite u skladu s odredbama spomenute Direktive
provedene u Republici Hrvatskoj.
S obzirom na iznesene tvrdnje u sredstvima
javnog priopćavanja o upućenim prijetnjama Republici Hrvatskoj u vezi izricanja sankcija zbog
neprimjenjivanja navedenih propisa Europske
unije, utvrđeno je da nisu točne tvrdnje da je Europska komisija prijetila Republici Hrvatskoj bilo
kakvim sankcijama kao što su to neki mediji pokušali insinuirati.
Također je utvrđeno da su odredbe Direktive o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti u cijelosti prenesene u
hrvatsko zakonodavstvo, te će o tome detaljno očitovanje od strane resornog Ministarstva
2
štitu kod ugovornih pružatelja zdravstvene
zaštite, ali i kod privatnih pružatelja zdravstvenih usluga, a bez prethodnog odobrenja
HZZO-a, odnosno samo za određene zdravstvene usluge na osnovi prethodnog odobrenja HZZO-a.
Dakle, samo za određene vrste zdravstvene
zaštite je potrebno prethodno odobrenje HZZO-a i to u slučajevima kada liječenje uključuje smještaj osigurane osobe u bolnici preko
noći ili uporabu visokospecijalizirane i skupe
medicinske infrastrukture ili medicinske opreme.
U tom slučaju su osigurane osobe obvezne
zatražiti od HZZO-a prethodno odobrenje koje
se daje u obliku rješenja u upravnom postupku,
a nakon provedenog medicinskog vještačenja
prema odgovarajućoj dokumentaciji koju je osigurana osoba HZZO-a obvezna priložiti uz svoj
zahtjev.
HZZO - VODIČ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Napominjemo da, u skladu s odredbama DiŠtoviše, sukladno propisima Europske unije i
rektive, osigurana osoba HZZO-a cjelokupan presudama Europskog suda za ljudska prava,
trošak liječenja u drugoj državi Europske unije odobrenje liječenja u drugoj državi članici Eupodmiruje osobno zdravstvenoj ustanovi koju je ropske unije ne smije se vezati uz liste čekanja.
sama izabrala.
Kao i u Hrvatskoj ni druge zemlje članice EuPo povratku u Republiku Hrvatsku može od ropske unije nisu imale velik broj prekograničnog
HZZO-a ostvariti povrat plaćenih troškova, ali pružanja zdravstvene zaštite dijelom radi barijenajviše u visini cijene zdravstvene zaštite za re stranog jezika (kada se radi o zdravlju nije
istovrsnu uslugu koju je HZZO utvrdio za ugo- lako na stranom jeziku objasniti svoje tegobe i
vorne provoditelje zdravstvene zaštite u Repu- vjerovati da neće biti problema u komunikaciji),
blici Hrvatskoj.
te i zato što je za pretpostaviti da pacijenti ipak
imaju povjerenja u doktore koji su im dostupni u
Ujedno osigurane osobe HZZO-a prilikom ko- vlastitoj državi.
rištenja te zdravstvene zaštite ne ostvaruju pravo na naknadu troškova prijevoza niti na poprat- III. ZAJEDNIČKA PRIJAVA NA OBVEZne troškove (smještaj i slično).
NO OSIGURANJE HZMO-a I HZZO-a
S obzirom da je prema dosadašnjim pokazateljima evidentno da je takvih zahtjeva za povratom
troškova korištene prekogranične zdravstvene
zaštite bilo malo, za pretpostaviti je da se s obzirom na sve navedeno, za sada, vrlo mali broj
osiguranih osoba HZZO-a odlučio na ovu opciju
korištenja prekogranične zdravstvene zaštite.
Naime, osigurane osobe HZZO-a moraju izdvojiti osobno sredstva da plate tu zdravstvenu
zaštitu, a povrat sredstava mogu ostvariti u visini
istovrsne zdravstvene zaštite u ugovornim ustanovama u Republici Hrvatskoj, što je s obzirom
na razliku u cijenama zdravstvene zaštite u drugim zemljama članicama Europske unije, naravno, znatno manje nego što to iznosi u ugovornim
Od 17. srpnja 2014. godine omogućeno je da
ustanovama HZZO-a u Republici Hrvatskoj.
je prijava na mirovinsko osiguranje ujedno i prijava na obvezno zdravstveno osiguranje
Pri tome, nije na odmet za naglasiti da liste
čekanja na određene vidove zdravstvene zaštiJavno predstavljanje novog modela prijave na
te u Republici Hrvatskoj nisu predmet službene obvezna osiguranja održali su ravnatelj Hrvatopomene Europske komisije, niti je Europska skog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)
komisija naredila Vladi Republike Hrvatske da Srećko Vuković i v.d. ravnateljica HZZO-a Tatjase osigurane osobe HZZO-a moraju slati na li- na Prenđa Trupec, mag. ing. el. MBA, te su u tu
ječenje u zdravstvene ustanove u druge države svrhu ujedno i potpisali Sporazum o sadržaju i
članice Europske unije zbog dugih lista čekanja načinu dostave podataka o statusu osiguranika
u Hrvatskoj.
u mirovinskom osiguranju Hrvatskom zavodu za
zdravstveno osiguranje.
Osim toga liste čekanja postoje i u većini država članica Europske unije, te su u dosta zemalja
Potpisivanju sporazuma i konferenciji za nočak i duže nego kod nas.
vinare prisustvovali su ministar zdravlja prim.
HZZO - VODIČ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
3
Siniša Varga, dr. med. dent. i ministar rada i činjenicu o početku mirovinskog osiguranja domirovinskoga sustava prof.dr.sc. Mirando Mrsić, staviti u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguradr. med. sa suradnicima.
nje.
Radi provedbe navedenog projekta prijave Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i
HZZO uspostavili su razmjenu, odnosno preuzimanje, podataka u elektroničkom obliku, koji se
odnose na činjenice o radno pravnom statusu
osiguranika-radnika kao i o statusu osiguranja
i za one koji su u obveznom mirovinskom osiguranju osigurani na temelju obavljaju obrtničku
ili profesionalnu djelatnost osobnim radom, odnosno drugim riječima takva zajednička prijava
odnosi se na sve radno-aktivne osiguranike.
Prijavom u sustav mirovinskog osiguranja poslodavci više nisu obvezni osobno podnositi i
prijavu u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja.
Na taj način se postiže racionalizacija u poslovanju u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (HZMO-a i HZZO-a), razmjena, odnosno
preuzimanje podataka, kao i smanjenje obveza
poslodavcima za podnošenje duplih prijava.
Povezivanjem sustava HZMO-a i HZZO-a, te
Primjena spomenutog modela prijave omogupreuzimanjem podataka, olakšava se postupak ćene je od 17. srpnja 2014.
prijavljivanja u sustav obveznog zdravstvenog
osiguranja tako da obveznici podnošenja prijave više ne moraju podnositi dvije prijave u dva
Više dodatnih informacija dostupno je i na Insustava, nego samo jednu prijavu u mirovinski
ternetskim
stranicama:
sustav.
- Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
na www.mirovinsko.hr
Svaki obveznik podnošenja prijave dužan je u
roku od 24 sata od dana sklapanja ugovora o
radu sa svojim radnikom ili dana obavljanja samostalne obrtničke ili profesionalne djelatnosti
BESPLATNI TELEFONSKI BROJEVI
za informacije
obveznog zdravstvenog osiguranja
0800 7979
za informacije
dopunskog zdravstvenog osiguranja
0800 7989
4
- Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
www.hzzo.hr/e-zdravstveno
Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje - Direkcija
Margaretska 3, 10000 ZAGREB
www.hzzo-net.hr
Za nakladnika: ravnatelj prim. Siniša Varga, dr.med.dent.
Urednica priloga: Jasenka Pap, dipl. iur.
HZZO - VODIČ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
Bakar
Posjet likovnoj izložbi u Rijeci
Umirovljenici Podružnice umirovljenika Bakar posjetili su tematsku izložbu – Oton Gliha Gromače, u muzeju moderne i suvremene
umjetnosti u Rijeci.
Kroz postav nas je uspješno vodila autorica izložbe kustosica Vilma Bartolčić. Uz njezinu suradnju je povjesničar umjetnosti Zdenko
Tonković iz bogatog Glihinog opusa izvršio odabir 44 ulja na platnu
s gromačama kao središnjim likovnim motivom. Brojnim pejzažnim
varijantama oblika, boja, konstrukcija i načina slikanja, od realističnog do potpuno apstraktnog, Glihine gromače zaživjele su pohvalom ljudskom trudu i opstojnosti u kršnom otočnom i priobalnom
kraju. Ulje na platnu „Bakarske gromače“ posebno nas je privuklo.
Oton Gliha ideju jedinstva slikarstva, skulpture i arhitekture ostvario je kroz svoje radove namijenjene opremanju javnih i poslovnih
prostora. Umjetničkim fotografijama Marka Ercegovića snimanim
u prostorima gdje se Glihina djela nalaze, vidljivo je stanje na riječkom području: kameni mozaici – jedan na zgradi Zračne luke Rijeka na Krku i drugi u hotelskom naselju Ad Turres u Crikvenici, diptih
na ulazu u zgradu Jadroagenta u Rijeci…. Najzanimljivija nam je
bila ogromna projekcija fotografije ZASTOR Hrvatskog narodnog
kazališta Ivan pl. Zajc u Rijeci na kojem su oslikane bakarske gromače koje su sada zaštićena arhitektonska baština – spomenik
ljudskom radu.
Izložba postavljena povodom stogodišnjice rođenja Otona Glihe
obogatila je naša dotad skromna saznanja i osobno nas oplemenila.
Smiljka Vulinović
17
Petra i Pavla sagrađenu u 10 stoljeću i obišli stalnu postavu izložbe slikara Čontovarija u njegovom muzeju. Posjetili su i Mađarsko narodno
kazalište, centar hrvatske manjine „August Šenoa“, ostatke gradskih
obrambenih zidina i još niz drugih vrijednih povijesnih lokaliteta. Posebno su bili oduševljeni orguljama u katedrali koje imaju dvije tisuće
cijevi veličine od 5 milimetara pa do čak pet metara.
Za vrijeme posjeta katedrali za njih je priređen i kratki koncert
na ovim orguljama na kojima im je odsvirama čuvena „Ave Maria“.
Posebno su se iznenadili tisućama zaključanih lokota na zidu preko puta sveučilišta, a još je veće iznenađenje bilo kada su saznali
da je to tradicija maturanata srednjih škola i diplomanata fakulteta
u Pečuhu. Oni naime ostavljajući zaključane lokote i bacajući njihove ključeve obilježavaju završetak dijela školovanja. Pri kraju
posjeta svojim domaćinima zahvalio je na trudu i organizaciji predsjednik Matice Udruga umirovljenika koprivničko-križevačke županije Ivan Matušin, najavljujući ujedno i uzvratni posjet mađarskih
umirovljenika Hrvatskoj u drugoj dekadi mjeseca rujna. Povratak
kući bio je zaista pun dojmova.
S. Kramar
Novi Zagreb - Podružnica Sveta Klara-Čehi
Svečano otvorene prostorije
za umirovljenike
Međunarodna suradnja Matice
Posjet mađarskom gradu
Pečuhu
Pedesetak umirovljenika – članova umirovljeničkih udruga s
područja koprivničko-križevačke županije boravilo je 31. srpnja u jednodnevnom posjetu mađarskom gradu Pečuhu.
Umirovljenici i gosti Podružnice Sveta Klara – Čehi u
novim prostorijama
Koprivničko-križevački umirovljenici u šetnji Pečuhom
Posjet je organiziran u okviru višegodišnje prijateljske suradnje sa
Udrugom umirovljenika grada Kapošvara. Tijekom posjeta ovom gradu
prebogatom kulturno-povijesnim spomenicima, naši su umirovljenici
na najvećem trgu u gradu – Trgu sv. Stjepana, razgledali katedralu sv.
Udruga umirovljenika Novi Zagreb, Podružnica Sveta Klara-Čehi proslavila je 5. srpnja 2014. otvorenje prostorija u Mrkšinoj 38 koje joj je
dodijelio Grad Zagreb. Presijecanjem vrpce svečanost je otvorila izaslanica gradonačelnika Milana Bandića i članica Skupštine grada Marija Kalebota koja je i potpredsjednica Matice umirovljenika Hrvatske i
predsjednica Matice umirovljenika grada Zagreba. Svečanosti je prisustvovala i Ljeposava Barta, predsjednica Udruge umirovljenika Novi
Zagreb, Boris Kihak, predsjednik Mjesnog odbora, te svećanik Darko
Pužin koji je blagoslovio prostorije.
Potom je predsjednica Podružnice Milka Škec pozdravila sve
uzvanike i suradnike i zaželjela je im dobrodošlicu te se svima
zahvalila jer su svojim dolaskom uveličali svečanost. Za riječ se
javila predsjednica Matice umirovljenika Novi Zagreb, zahvalila je
predsjednici Podružnice za dugogodišnji rad i dobru suradnju s
Maticom. Boris Kihak, predsjednik Mjesne zajednice obećao je
besplatni izlet u Biograd na moru što je popraćeno pljeskom. Odbor Podružnice pripremio je iz vlastitih sredstava domjenak za sve
uzvanike, suradnike i članove odbora.
Svečanost je završila u kasnim večernjim satima. Umirovljenici su bili
zadovoljni jer će sada Podružnica za brojne aktivnosti imati svoj prostor
u kojem će se družiti i ispunjavati svoje obveze prema članstvu.
Milka Škec
18 Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
IVANSKA
Deseta godišnjica od
osnivanja i uspješnog
rada
Udruga umirovljenika Ivanska održala je 5. srpnja 2014. godišnju izvještajnu skupštinu koju je u Domu kulture otvorila
predsjednica Matice Ljubica Kranjec.
Time je svečano obilježena i deseta obljetnica osnivanja i
uspješnog rada Udruge.
Svečanosti su prisustvovali i predsjednik Županijske Matice
umirovljenika Ivan Prekrat, načelnik Općine Ivanska Josip Bartolčić, predsjednik Matice umirovljenika Veliko Trojstvo Branko
Vicenski, izaslanica Matice umirovljenika Čazma Marija Puzak
i predstavnik Matice umirovljenika Štefanje Franjo Orlović.
U izvještaju predsjednice Ljubice Kranjec navodi se da udruga ima 175 članova, izvršni odbor održao je pet sjednica na
kojima su raspravljali o problemima udruge. Održali su zabavu
na sv. Katarinu na kojoj su proslavili 50 god. braka bračni par
Marija i Josip Obad, zabavu na Valentinovo te na Majčin dan.
Imali su druženje s udrugama iz susjednih općina: Štefanja,
V. Trojstva, Hercegovca i Čazme. Organizirali su deset izleta
po toplicama, svetištima Trsatu i Mariji Bistrici i izložbi cvijeća
Zagreb. Za iduću godinu planiraju rad na prikupljanju novih
članova, osnovati sekciju žena, provoditi mjerenje krvnog tlaka
i vađenje šećera u krvi, provoditi liječničke preglede te zabave,
druženja i izlete.
Zahvalili su za odličnu suradnju s Općinom, posebno načelniku Josipu Bartolčiću. Osnivači Udruge bili su: Ivo Cuvaj, Ivo
Nebojan, Drago Mraz i Milijan Blazonija.
Blagajnik Josip Obad podnio je izvještaj za proteklo jednogodišnje razdoblje. Na temelju statuta Udruge praćeno je financijsko
poslovanje.
Utvrđeno je da se
blagajničko poslovanje vodi uredno i da
se u prilogu nalazi
potrebna dokumentacija
primitaka i
izdataka. „Rad izvršnog odbora bio
je aktivan pa im
zahvaljujem i nadam se da će tako
biti i dogodine,“ rekla je predsjednica
Radno predsjedništvo: Zdenka Albert, Lju- nadzornog odbora
bica Kranjec, Zdenka Cuvaj i Antun Fabičević
Ankica Takač.
Skup je pozdravio predsjednik Matice Bjelovarsko-bilogorske
županije Ivan Prekrat: „Moram vam reći da me veseli da se
ovako lijepo brinete za svoje umirovljenike . U rujnu će biti
novac koji je stigao u Županiju za umirovljenike pa vas molim
da napravite plan kako bi što više novca povukli iz tog kolača.
Dobro zdravlje svima želim i dug život.“
Izaslanik Matice umirovljenika Štefanje Franjo Orlović i Marija Puzak prenose pozdrave od svojih predsjednika ovoj vrijednoj
Udruzi i žele da se nastavi dobra suradnja i u ovoj godini, a
načelnik Općine Josip Bartolčić kaže: „Ja vam samo mogu
reći da ono što sam vam obećao lani da ću vam to i ostvariti.
Veseli me kad vidim da se ovako lijepo zabavljate, živjeli!“
Veselje i druženje uz ples nastavljeno je nakon domjenka.
Darko Tomaš
POŽEGA
Brojni izleti, nabava
zimnice i zabavne večeri
Matica umirovljenika grada Požege s oko 250 članova kontinuirano provode brojne aktivnosti za članstvo počevši od
nabave zimnice i ogrjevnog drveta po povoljnim uvjetima i na
otplatu, pa do zabavno-rekreativnih sadržaja.
- Od početka godine imali smo tri izleta i to u Mariju Bistricu,
Tordince i Pečuh, a na svaki je pošlo pedesetak članova - kaže
predsjednica Željko Perutka dodajući da do kraja godine planiraju
još barem tri izleta.
Zbog niskih mirovina umirovljenicima ovog kraja mnogo znači
nabavka ogrjevnog drveta i zimnice pod povoljnim uvjetima.
- Za slijedeću zimu smo kupili 470 prostornih metara ogrjevnog
drveta koje umirovljenici otplaćaju u šest rata, a uskoro ćemo za
naše članove osigurati dovoljne količine krumpira i luka što će moći
otplaćivati u tri rate - nastavlja nam predsjednik požeške Matice
umirovljenika Željko Perutka. Uključujuju se u sve aktivnosti na
razini Požeško-slavonske županije i šire. Imaju mješoviti pjevački
zbor umirovljenika sa 17 članova, te prateću glazbene sekciju, a
oni često nastupaju u različitim prigodama. Sada se pripremaju za
nastup ove jeseni na županijskim susretima umirovljenika.
Uz to često se organiziraju zabavne večeri u dvorani „Sara Babin
Vir“ u Požegi koje okupe više od 200 umirovljenika. Oni na tim
priredbama povoljno dobiju večeru i glazbeni sastav koji im svira
cijele noći, a ove godine imali su tri takve večeri, a do kraja 2014.
će uslijediti još toliko.
Požeški umirovljenici ostvaruju i dobre sportske rezultate pa su
na županijskim susretima u Brestovcu bili drugi u kuglanju i šahu,
te ukupno zauzeli treće mjesto. Zapažen je i nastup žena u pikadu
na natjecanjima u Pleternici i Jakšiću.
Jelenko TOPIĆ
POLIKLINIKA
dr. BLAŽENKA NEKIĆ
spec.fizijatar
ZAGREB, DALMATINSKA 3
Telefon: 01 4848 080 od 07 do 20h
UDARNI VAL I LASER VISOKOG INTENZITETA,
NOVO U LIJEČENJU BOLOVA I OZLJEDA
KRALJEŠNICE, RAMENA, ŠAKA, LAKTOVA,
KUKOVA, KOLJENA I STOPALA
UMIROVLJENICIMA POPUST NA
STANDARDNU FIZIKALNU TERAPIJU
Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
19
Europska iskustva
I DRŽAVE POmAŽU PLAćANjE SmjEšTAjA
U DOMOVE
Za vrijeme ovogodišnjeg kongresa esperantista Europske Unije, koji je održan na Rijeci, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike, drt. Ive Josipovića, u nazočnosti 185 esperantista iz 23 europske zemlje, razgovarao sam s više esperantista-umirovljenika, u želji da doznam nešto više o njihovim umirovljeničkim prilikama.
Prvi moj sugovornik bio je Johanom Derksom 74. godišnji umirovljenik iz Nizozemske, koji je kazao: „Skoro sav svoj radni vijek
bio sam nastavnik matematike u srednjoj školi, i u više gradova.
Godine 2010. otišao sam u mirovinu, (iako još tada nisam ispunjavao uvjete za starosnu pa sam išao u prijevremenu mirovinu, i par
godina, do mog pravog umirovljenja bio na Birou za nezaposlene.
Što se pak tiče plaće, ona se kretala oko 2.700 eura mjesečno, a
sada kada sam umirovljenik, moja mirovina je oko 1300 eura.
Da li je Vaša mirovina dovoljna za život –upitali smo našeg sugovornika, „Ne, to nije dovoljno u Nizozemskoj za naše prilike, ali fala
Bogu uspjelo se nešto i uštedjeti“.
Kako su kod Vas organizirani domovi za starije i nemoćne, upitali
smo g. Johana, koji je ustvrdio da se tu radi uglavnom o privatnim
Domovima. Kod smještaja u takve ustanove, u prvom redu se gleda zdravstveno stanje pojedinca, a ako je ono zaista otežano, a
uz to ako su i nedovoljna financijska sredstva, u tim slučajevima
priskače Država i pacijent ovisno o zdravstvenom stanju, a i platežnoj moći biva zbrinut. No, ovdje treba spomenuti i činjenicu po
kojoj se za vrijeme dugogodišnjeg radnog staža može štedjeti,(jer
su dobro organizirane te štednje) a ta ušteda u ovim slučajevima
igra značajnu ulogu i takvog umirovljenika održava u uvjerenje da
je i nadalje osigurao svoj boravak u Domu.
Drugi sugovornik Jaime BENITO, Portugalac, građevinski radnik
iz Zaragoze, umirovljenik od 2009. godine. „Moj život je težak, jer
sam cijeli radni vijek radio po zgradama – u građevinarstvu, često
i po terenu. Kada je riječ o životnim i financijskim uvjetima, tu se
ne bih trebao potužiti. Plaća mi je bila dobra, a od toga kao i svi
uposlenici u Portugalu su pored plaće mogli nešto i štedjeti. Moja
plaća je bila oko 15.000 pezeta. Usprkos teškim uvjetima rada, posljednjih deset godina uspio sam osnovati i vlastito poduzeće, i
tek tada su mi financijski problemi nestali. Posljednjih godina rada
još više sam štedio. Odlaskom u mirovinu moje novčane prilike su
se izmijenile, pa mi je mirovina tek oko 40 posto od moje prijašnje
plaće. No, kada se zna da je naš novac više puta i devalvirao,
stanje je i nadalje održivo. Zahvaljujući prijašnjoj štednji, koja je
kod nas prešla u naviku, (jer svaki zaposlenik ima priliku štedjeti
pa su naše financijske prilike zadovoljavajuće i ne bih se mogao
potužiti). Kada je riječ o umirovljenicima, zahvaljujući sistemu, a i
razumijevanju brojnih državnih a i društvenih institucija, kao i vlastitih poduzeća, kod nas je ipak poprilično dobar izbor smještajnih
kapaciteta u Domovima za stare i nemoćne osobe, i to, reklo bi se
50-50 u odnosu na državni i privatni smještaj. Cijena smještaja
umnogome ovisi i o tome koliko dugo ste bili na listi čekanja. Rekao sam da se kod nas za vrijeme radnog odnosa dosta štedi, a
zahvaljujući takvom načinu života, umirovljenici plaćaju smještaj u
domovima 50 posto od mirovine, a 50 posto od uštede. Ima i onih
umirovljenika koji zbog lošijeg zdravstvenog ili financijskog stanje
nisu u mogućnosti podmirivati troškove boravka u domovima, a ako
je riječ o državnim ustanovama, takvi umirovljenici imaju besplatan
tretman“, kaže portugalski umirovljenik.
Posebna je bilo zanimljivo razgovarati s Mihaelom Cwikom,
belgijskim diplomatom, rođenim u Hamburgu, koji nije krio kazati
kako žive i rade oni s debljim novčanicima, i kako mogu bezbrižno
živjeti, ma koliko to skupo bilo. On kaže: „Moj radni vijek trajao je
35 godina. Bio sam uposlenik Europske-komisije kao ekonomist.
Početnih godina, moje glavno opredjeljenje je bilo: uvođenje zajedničkog novca u EU“.
Da, može se kazati kako sam od početka zamisli da se stvori
zajednički novac EU, u tome aktivno sudjelovao, i skoro na tome
postigao karijeru. Sada, nakon toliko godina, mogu reći kako novac, odnosno plaće u europskim uvjetima (ovdje je riječ o iznimnim
slučajevima za kvalificirane stručnjake, koji govore po nekoliko jezika, koji imaju već zaposlenje, moguća su ostvariti jedino strogim
natječajima).
U mirovinu sam išao 2005. godine, sa 35 godina staža. Moja plaća za vrijeme radnog staža je bila oko 70 posto od prosječne plaće,
a sama zarada je ovisila o više faktora i kreće se oko 5.600 eura,
što je za naše prilike, jako dobro. Ta je visina je iznad državnog
prosjeka, a odnosi se na kvalifikaciju, odgovornost posla kojeg se
obavlja. Uostalom Vi to možete usporediti sa diplomatima iz Vaše
zemlje...“
„Kada me pitate za smještaj starijih i nemoćnih umirovljenika, te
prilike se mogu ovako opisati: Država ili vjerske zajednice posjeduju vlastite domove, u kojima se primaju uglavnom bolesne osobe za njegovanje. Vidite, kod mog oca, koji je poprilično bolestan,
( on nije u domu za starije i nemoćne, niti je tu da skraćuje vrijeme)
već se tu nalazi kako bi što uspješnije obavio liječenje i dobio što
kvalitetniju njegu. Inače boravak u domu se plaća oko 2.500 eura,
u privatnim domovima, a kada je riječ o boljoj zdravstvenoj zaštiti i
posebnoj njezi, ponekad to košta i do 4.200 eura mjesečno. Kada
umirovljenik nema dovoljna sredstva za takvu skrb, prima novac
kao pomoć za daljnje izdržavanje i njegu. U Njemačkoj već više
godina postoji specijalističko osiguranje za njegovanje, i nije riječ
o domovima, već se takva praksa provodi i u kući osiguranika, ali
sve to košta. Danas takva skrb košta dosta, ali ipak je dostupna...
„ - kaže belgijski diplomat Cwik.
Davor GRGAT
Za vrijeme kongresa esperantista naš suradnik razgovara s
Mihaelom Cwikom o umirovljeničkim prilikama u Belgiji.
20 Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
Zagreb
IZLOŽBE SLIKA I NARODNIH NOšNjI S
NAKITOM
Matica umirovljenika grada Zagreba posvećuje iznimnu pažnju predstavljanju radova njenih članova. Prije izvjesnog vremena
u novim prostorijama dobivenim od Grada u Zvonimirovoj ulici upriličena je izložba koja je pokazala slikarsko umijeće članova umirovljeničkih udruga – a nova je pokazala ono što rade njihove vrijedne ruke - nakit, kako moderni tako i replike starog
nakita te narodne nošnje koje su karakteristične za gotovo sve krajeve u Republici Hrvatskoj.
Predsjednica Matice umirovljenika grada Zagreba Marija Kalebota ističe da je ovo je druga po redu izložba u sklopu njihovog
projekta „Nikad nije kasno“, gdje se želi od umirovljenika izvući na
površinu sve ono što su htjeli nekada raditi, a za to nisu imali vremena. Smatra da je ovo jako dobar znak da se umirovljenici bave
s raznim poslovima - osim što su uglavnom zainteresirani za sva
zbivanja kao što je Zakonu o udrugama, o mirovinama, računalima. Mislim da mnogi naši umirovljenici najviše vole raditi rukama
– veli Marija Kalebota.
Javljamo se ponovo u jesen ove godine s novim programima i s
novim izložbama – ističe predsjednica zagrebačke umirovljeničke
organizacije.
Tajnica Matice grada Zagreba Đurđa Novaković -inače ekspert
o nakitu, narodnim nošnjama i organizaciji ovakvih priredbi- potanko nam je objasnila što sadrži ova zaista reprezentativna i po broju
eksponata doista iznimno zanimljiva i vrijedna priredba.
Prije svega želim se zahvaliti HUL-u na prilici da prezentiram ne
mali broj izložaka čiji su autori članovi nekoliko udruga umirovljenika Matice grada Zagreba.
Svoje uratke u najvećoj prostoriji izložili su članovi KUD-a «Vedar
osmijeh» - to je udruga koja se prvenstveno bavi folklornim stvaralaštvom i očuvanjem etno tradicije. Dominiraju narodne nošnje iz
raznih krajeva naše domovine - pokrili smo Dalmaciju, Slavoniju,
Žumberak, bunjevačke narodne nošnje i ručne radove i nakit sa raznih područja-obavijestila nas je tajnica Matice Novaković.
Od narodnih nošnji prikazano je više od 50 izložaka i oko 400
komada razno raznih nakita. Osobitu pažnju zaslužuju torbe raznih stilova - večernje torbice, Zagrebački krauz, starinsko orukavlje uz narodnu nošnju, ogrlice rađene specijalnim alatima. A riječ je
i o alatu za sunčanje koji je u Hrvatskoj potpuno izumro pa su ga
10- dnevni
rehabilitacijski
aranžman u ZTC
BANJA VRUCICA
- TESLIC
Izložba narodnih nošnji zagrebačkih umirovljenica
Amerikanci prepustili Kinezima da se taj alat ponovo napravi. Mi
sad opet kupujemo taj alat od Amerikanaca saznajemo na izložbi.
Impresivne su - lijepe i dobro izrađene narodne nošnje od kojih
je jedna stara više od 100 godina (moslavačka suknja originalna)
i još jedna suknja 100 godina stara turopoljska počulica - uz ovu
turopoljsku narodnu nošnju. Sve je to izrađeno u radionicama
KUD-a „Vedar osmijeh“. Vrijedan je spomena i prsluk koji je isto
ručno vezen i napravljen isključivo po uputama struke.
Posjetitelje je također privukla posavska narodna nošnja, ručno
rađena i stara više od jednog stoljeća.
Uz pletene ličke čarape, čestitke razglednice, ogrlice od raznih
niti spominjemo još i zlatovez od umirovljenice Marije Lovrić što
je danas velika rijetkost.
Jozo PETRIČEVIĆ
Hoteli u okruženju bujnog zelenila, šume i uređenih parkova,
pored kvalitetnog smještaja,
gostima omogućavaju prevenciju, liječenje i rehabilitaciju
oboljelih od kardiovaskularnih, reumatoloških i neuroloških bolesti, te opuštanje i
uživanje uz korištenje usluga
medicinskog wellness centra
Stara Banja.
Svaku večer uživajte u plesu i glazbi.
Cijena uključuje prijevoz, smještaj sa punim
pansionom, 4 terapije, izlete, ... i iznenađenja.
Informativna cijena za dvokrevetnu sobu po
osobi sa polaskom iz Zagreba: 2.100,00 kn.
Plaćanje - moguće u više obroka, a ovisi o datumu polaska.
JEDNODNEVNI IZLETI I VIŠEDNEVNA
PUTOVANJA PO HRVATSKOJ I EUROPI
Slobodni termini za rezervaciju su:
03.11.-13.11. 2014.
13.11.-23.11. 2014.
23.11.-03.12. 2014.
31.03.-10.04. 2015.
10.04.-20.04. 2015.
10.11.-20.11. 2015.
20.11.-30.11. 2015.
Turistička agencije KULTUR-NIK travel
ID-KOD: HR-AB-01-080134965
Tel: +385 1 6535 665
Gsm: +385 98 463 893
E-mail: [email protected]
Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
21
Cres
Čestitka za stoti rođendan
najstarijem umirovljeniku
Predsjednik Udruge umirovljenika Cresa Mauricio Pinezić
čestitao je stoti rođendan najstarijem umirovljeniku otoka,
umirovljenom svećeniku Krčke biskupije Mons. Josipu Banderi koji je rođen 8. srpnja 1914. godine u mjestu Beli na otoku
Cresu.
Čestitke za stoti rođendan na creskom trgu
Kao što i priliči čovjeku koji je čitav svoj život posvetio Crkvi, rođendan je proslavio predvodeći svetu misu u župnoj crkvi Prikazanja Gospodinova. Uz njega su slavili kancelar Krčke biskupije Franjo Velčić, ravnatelj biskupijskog Caritasa mons. Ivan Milovčić i
još dvadesetak svećenika, a propovijedao je krčki biskup mons.
Valter Župan.
Nakon svete mise slavlje se nastavilo na trgu Pricrekvah gdje su
svoje čestitke jubilarcu uz predsjednik Udruge umirovljenika Mauricio Pinezić, uputili su i predsjednica društva Tramuntana Agneza
Host, gradonačelnik Kristijan Jurjako i dožupanica Marina Medarić.
Nakon što je nekoliko mjeseci kao svećenik služio u Zadru, od
1940. do 1949. godine bio je župnik u Orlecu i Vrani. U veljači 1949.
godine došao je u Beli te je sve do ožujka 2011. godine bio župnik
za tri župe creske Tramuntane: Beli, Dragozetići i Predošćica. Od
2011. godine živi u Svećeničkom domu u Krku.
Za svoje djelovanje dobio je mnoga priznanja: Tako je godine
1959. imenovan kapelanom Njegove Svetosti, a 1990. začasnim
kanonikom Stolnog kaptola u Krku. Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao ga je apostolskim protonotarom.
Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao je 2000. godine Mons.
Josipa Banderu Redom Danice hrvatske za promicanje moralnih
i društvenih vrednota i za socijalnu skrb, a Grad Cres mu je za
njegove posebne zasluge dodijelio svoje najviše priznanje “Frane
Petrića” 2007. godine.
S.N.
Mali Bukovec
Za svega tri godine postigli
zavidne rezultate
Udruga umirovljenika i starijih osoba Mali Bukovec upravo
je proslavila 3. godinu postojanja, ali i uspješnog djelovanja u
tako kratkom vremenu. Udrugu čini oko 200 članova, a taj se
broj svakim danom povećava.
Od samog početka dajemo sve od sebe, svu snagu, volju i trud
da postignemo što bolje rezultate i da ponudimo one sadržaje koji
privlače veći broj novih članova. I ovim što smo do sada postigli,
brojnim druženjima i članstvom, možemo se ponositi.
Članovi Udruge iz Malog Bukovca u posjetu Međugorju
Sportska natjecanja, izleti, razni skupovi i druženja postala su
tradicionalna okupljanja. Bavimo se raznim sportskim aktivnostima i
odlazimo na natjecanja od kojih nam je najvažnije županijsko natjecanje gdje stječemo mnoga iskustva, poznanstva i nezaboravan provod. U ove tri godine organizirali smo izlete u Sveti Martin na Muri,
Opatiju, Trsat, Varaždinske Toplice, a super smo se proveli u Vukovaru i Bizovačkim Toplicama kao i u posjetu zagrebačkoj katedrali za
vrijeme Božića. U tom nizu posljednji nam je bio dvodnevni izlet sa
hodočašćem u Međugorje na koje nas je vodila naša predsjednica
Matice umirovljenika Varaždinske županije Jadranka Bahlen.
Sami sobom se ponosimo što smo stigli u Međugorje i dospjeli do samog vrha, do križa, usprkos izazovnom i dugom putu do
njega. Bilo nam je to predivno i nezaboravno iskustvo i sigurno
ćemo posjetiti još mnogo drugih mjesta. U planu su nam i izleti na
bazene u Adamovcu te posjet Beču na poznate adventske večeri,
a tko zna, možda ubacimo još koji izlet. Osim toga, sudjelujemo
u mnogim humanitarnim akcijama te svake godine organiziramo
besplatno mjerenje krvnog tlaka, šećera u krvi i ispitivanja sluha
čemu se odazove veliki broj ljudi.
Održavamo i večeri kajkavštine na kojima članovi mogu izraziti
svoje osjećaje, izložiti radove, pokazati talente i umijeća o svom rodnom kraju, kojima se ujedno i međusobno natječu. Također posjećujemo i one članove koje su zadesile bolesti ili nesreće, a za veće
blagdane obilazimo i domove za starije osobe da bi i njih razveselili.
Marija Balija
In memoriam
GRGA NIKŠIĆ
(1924 – 2014)
U Osijeku je u 9o. godini života umro Grga Nikšić višegodišnji istaknuti član Matice umirovljenika Hrvatske. Rođen je u
Širokoj Kuli kod Gospića 1924. godine.
U umirovljeničkoj organizaciji djelovao je punih tridesetak
godina. Bio je predsjednik Podružnice, a zatim i Udruge umirovljenika grada Osijeka.
Obavljao je i dužnost predsjednika Koordinacije umirovljeničkih udruga Osječko-baranjske županije.
U dva mandata bio je član Skupštine i Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske. U mandatu od 2010. do 2014. godine bio je potpredsjednik Matice umirovljenika Hrvatske.
Svim nama koji smo ga poznavali i s njim surađivali ostat će
u dragom sjećanju.
22 Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
PRAVNIK SAVJETUJE
ZAŠTO NE MOGU
PRIMATI ISPLATU MIROVINE
NA KUćNU ADRESU
PITANJE: Ostvarila sam pravo na obiteljsku mirovinu
01. svibnja 2014. nakon smrti supruga koji je umro 15.
travnja 2014. i bio je korisnik starosne mirovine. Tu mirovinu je primao na kućnu adresu putem pošte. Ja sam
željela da se tako isplaćuje i obiteljska mirovina no Zavod za mirovinsko osiguranje inzistira na isplati putem
banke i traže me da dostavim podatak o tekućem računu
radi isplate mirovine. Zašto ne mogu primati isplatu mirovine na kućnu adresu putem pošte kao što je primao i
moj pokojni suprug?
Čitateljica M.D. iz Siska
zdravstvene zaštite me upozorio da će me morati uputiti
na ocjenu radne sposobnosti odnosno pokrenuti postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne
sposobnosti. Ako je pravo na mirovinu osobno pravo,
kako je moguće da zahtjev za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti može pokrenuti izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite?
Čitatelj B.D. iz Krapine
ODGOVOR: Prema članku 122. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13., skraćeno: novi Zakon ), koji se primjenjuje od 01. siječnja 2014.
propisano je da postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na zahtjev osigurane osobe, ako novim Zakonom nije
drukčije određeno.
ODGOVOR: Prema članku 96. Zakona o
mirovinskom osiguranju („Narodne novine“,
broj 157/13.) koji se primjenjuje od 01. siječnja 2014., mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja koja su ostvarena i isplaćivana do 31. prosinca 2013. isplaćuju se u
Republici Hrvatskoj ili u inozemstvo putem
banaka, odnosno putem pošte na adresu korisnika u Republici Hrvatskoj.
Za mirovine i druga primanja iz mirovinskog
osiguranja koja su ostvarena i isplaćivana do
31. prosinca 2013., putem pošte na adresu
korisnika u Republici Hrvatskoj i nakon 01. siječnja 2014., troškovi isplate terete sredstva
državnog proračuna.
Tako je člankom 123.stavak 2. novog Zakona propisano da se za vrijeme zaposlenja ili
drugog svojstva osiguranika , koje je osnova
osiguranja prema novom Zakonu , postupak
za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti
uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog
odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti pokreće i na prijedlog izabranog doktora
medicine primarne zdravstvene zaštite i to
po završetku liječenja, odnosno po završenoj
zdravstvenoj rehabilitaciji.
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13., članak
48.) predviđa obvezu izabranog doktora da
obradi osiguranika za upućivanje na ocjenu
radne sposobnosti i invalidnosti, kada je zdravstveno stanje
osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati ta da je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost
za rad na poslovima koje osiguranik obavlja, kao i u slučaju kada bolovanje osiguranika traje neprekidno 12 mjeseci
zbog iste dijagnoze bolesti.
Odgovara
Smiljana KAČIĆ, dipl. pravnik
Mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja koja
su ostvarena i isplaćuju se od 01. siječnja 2014., isplaćuju
se u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvo putem banaka.
Budući da prema članku 95. stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju u slučaju smrti korisnika mirovine, dospjela mirovina i druga primanja pripadaju do zadnjeg dana u
mjesecu u kojemu je korisnik umro, a pravo na obiteljsku
mirovinu nakon smrti korisnika mirovine može se steći najranije od prvog dana slijedećeg mjeseca od mjeseca u kojem
je korisnik umro (člana 72. stavak 2. Zakona), to se u Vašem slučaju u pogledu isplate obiteljske mirovine primjenjuje
odredba članka 96. stavka 3. novoga Zakona o isplati mirovine isključivo putem poslovne banke.
PRAVO NAKON SMANJENE
RADNE SPOSOBNOSTI
PITANJE: Zbog teške bolesti na bolovanju sam već
preko 11 mjeseci. Izabrani doktor medicine primarne
Iz navedenog proizlazi da neovisno o osobnom interesu
za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, u pogledu uplate doprinosa za pokrivanje rizika invalidnosti postoji interes
države da radi osobne zaštite osiguranika, zbog zdravstvenog stanja koje bitno utječe na njegovu radnu sposobnost ,
inicira po zakonom propisanim uvjetima postupak vještačenja radne sposobnosti osiguranika.
Obzirom na dugotrajnost bolovanja koju navodite i tešku
bolest, opravdano je da vaš izabrani doktor medicine
primjeni navedene zakonske odredbe koje ne narušavaju
načelo da je pravo na mirovinu osobno pravo i pokretanje
postupka za ocjenu radne sposobnost od strane Vašeg izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite je u potpunosti
u skladu s navedenim zakonskim odredbama.
Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
23
PARTNERI MATICE - POPUSTI ZA »LANOVE (31.)
LJEČILIŠTE „REUMAL“ FOJNICA
Lječilište „Reumal“ Fojnica ul. Banjska br. 1 , koga zastupa v.d.
direktor
Kapo dr. Elvedin, spec.fiz., (u daljem tekstu :“Lječilište”) kao davaoca
usluga s jedne strane, i
Matica Umirovljenika Hrvatske iz Zagreba, Preradovićeva br. 33/I,
koju zastupa
predsjednik Josip Kovačić,(u daljem tekstu: “Matica Umirovljenika”)
kao korisnika usluga s druge strane.
su dana 11. 07. 2014.godine zaključili
UGOVOR O POSLOVNOJ SARADNJI
Član 1.
Predmet ovog Ugovora je medicinska rehabilitacija u objektima Lječilišta, i to: 1. FIZIKALNA REHABILITACIJA i program 2. BALNEO TERAPIJE.
Član 2.
Osnovni elementi, koje prihvataju obje ugovorne strane su sljedeći:
1. PROGRAM FIZIKALNE REHABILITACIJE
a) Sadržaj:
þ smještaj u ½ sobama (sve sobe su opremljene kupatilima, kablovskom TV, direktnom
þ telefonskom linijom, a sobe na Odjelu kardiorehabilitacije imaju
i signalizaciju)
þ tri obroka dnevno sa mogućnošću izbora između dva ponuđena menija,
þ ljekarski pregled,
þ kontrolni ljekarski pregled,
þ grupne vježbe u trim kabinetu ili zatvorenom bazenu,
þ TENS,
þ dvije terapije po preporuci ljekara (hubbard i manuelna masaža
nisu uključeni u cijenu),
þ vođenje medicinske dokumentacije (karton i otpusno pismo)
b) Cijena programa
þ Za period od 01.10.2014. do 30.11.2014. i
od 01.03.2015. do 30.04.2015.god.
þ Za period od 01.12.2014. do 28.02.2015. godine
- 470KM
- 400KM
2. PROGRAM BALNEO TERAPIJE:
a) Sadržaj:
þ smještaj u ½ sobama (sve sobe su opremljene kupatilima, kablovskom TV, direktnom
þ telefonskom linijom, a sobe na Odjelu kardiorehabilitacije imaju
i signalizaciju),
þ tri obroka dnevno sa mogućnošću izbora između dva ponuđena menija,
þ ljekarski pregled,
þ kontrolni ljekarski pregled,
þ medicinska kupka,
þ bazen (grupne vježbe ili plivanje),
þ vođenje medicinske dokumentacije (karton i otpusno pismo)
b) Cijena programa
þ Za period od 01.10.2014. do 30.11.2014. i
od 01.03.2015. do 30.04.2015. god.
- 390KM
þ Za period od 01.12.2014. do 28.02.2015. god.
- 320KM
3. Plaćanje usluga se vrši u KM (konvertibilna marka) po važećem
kursu na dan prijema na recepciji Lječilišta.
4. Dužina programa – 10 i 20 dana.
5. Period realizacije programa je sedam mjeseci i to od 01.10.2014.
god. do 30.04.2015.god.
6. Doplata za 1/1 sobu je:
þ za period od 01.10.2014. do 30.11.2014. i
od 01.03.2015. do 30.04.2015.god.
þ za period od 01.12.2014. do 28.02.2015. god.
- 20KM
-16KM
7. U navedene cijene je uračunato obavezno dnevno osiguranje.
8. Programe mogu koristiti umirovljenici i njihovi supružnici, ukoliko
dolaze zajedno.
Član 3.
U ugovorenom periodu za sve članove Matice umirovljenika Hrvatske i njihovu užu porodicu (supružnici, djeca, unučad i sl), koji individualno koriste medicinske usluge Lječilišta odobrava se popust od 10%.
Kao dokaz članstva potrebno je dati na uvid jedinstvenu člansku
iskaznicu Matice s plaćenom članarinom za tekuću godinu.
Član 4.
Lječilište se obavezuje da će za svaku grupu umirovljenika koja dolazi preko Matice umirovljenika organizirati jedan izlet (Fojnica – Vitez
- Fojnica) – GRATIS.
Član 5.
Svu organizaciju evidentiranja umirovljenika za korištenje programa,
rezervaciju smještaja, slanje uputnica i sl. preuzela bi Matica umirovljenika putem svojih Udruga.
U realizaciji ovog Ugovora Lječilište odobrava Matici umirovljenika
na svakih 50 kreveta dva kreveta GRATIS.
Član 6.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja i primjenjivat će se
do 01.05.2015.god.
Član 7.
Ugovorne strane su saglasne da će sva eventualna sporna pitanja
proistekla iz ovog Ugovora rješavati sporazumno u načelu uzajamnog
povjerenja i u duhu dobrih poslovnih običaja.
Član 8.
Ovaj ugovor je sačinjen u 6 (šest) istovjetnih primjeraka od kojih svaka od strana zadržava po 3 (tri) primjerka.
ZA MATICU UMIROVLJENIKA
HRVATSKE
PREDSJEDNIK
Josip Kovačić, v.r.
ZA LJEČILIŠTE „REUMAL“
FOJNICA
v.d.DIREKTOR
Kapo dr. Elvedin, spec.fiz., v.r.
HOTEL TERME JEZERČICA
HOTEL TERME JEZERČICA d.o.o., Donja Stubica, Toplička 80,
OIB 13598694566, kojeg zastupa Ivan Gašpert, direktor hotela (u daljnjem tekstu Terme Jezerčica)
i
MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, 10000 Zagreb, Preradovićeva 33/1, OIB 77667944125, kojeg zastupa predsjednik Josip Kovačić (u daljnjem tekstu Matica),
sklapaju dana 15. 5. 2014.
UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI
Članak 1.
Predmet ovog ugovora je poslovna suradnja Matice i udruga umirovljenika – njenih članica na području Hrvatske oko osiguravanja povla(nastavak na 24. stranici)
24 Hrvatski umirovljenički list - kolovoz 2014.
(nastavak sa 23. stranice)
stica za članove Matice temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz programa djelatnosti Termi Jezerčica.
Članak 2.
Ovim ugovorom Terme Jezerčica udrugama i članovima Matice umirovljenika Hrvatske osiguravanju slijedeće popuste:
Smještaj;
- puni pansion u dvokrevetnoj sobi iznosi 200,00 kn po osobi dnevno za minimalno četiri noćenja (redovna cijena punog
pansiona iznosi 450,00 kn po osobi dnevno)
- puni pansion u jednokrevetnoj sobi iznosi 300,00 kn po osobi dnevno za minimalno četiri noćenja (redovna cijena punog
pansiona iznosi 550,00 kn)
- cijena uključuje: smještaj na bazi punog pansiona, neograničeno
kupanje na unutarnjim i vanjskim bazenima s termalnom vodom,
korištenje fitness centra, 2x dnevno vježbe u vodi pod vodstvom
fizioterapeuta
Vodeni park
- za organizirane grupe udruga članica Matice umirovljenika
Hrvatske (minimalno 20 osoba) cijena jednodnevnog kupanja i ručka iznosi 65,00 kn od ponedjeljka do petka te 75,00
kn subotom, nedjeljom i praznikom (redovna cijena kupanja i
ručka iznosi 90,00 kn od ponedjeljka do petka te 100,00 kn vikendom i praznikom)
- za individualne dolaske odobravamo 20% popusta na redovne ulaznice za bazene
Članak 3.
Način rezervacije:
Rezervacija za svakog umirovljenika ili grupu umirovljenika obavlja
se telefonom na broj 049/200 602 i 049/200 605 ili na faks 049/200
601.
Članak 4.
Matica se obvezuje obavještavati udruge – članice Matice i svoje
članove o pogodnostima koje pružaju Terme Jezerčica temeljem jedinstvene članske iskaznice Matice.
U Hrvatskom umirovljeničkom listu Matica će informirati o ponudi
Termi Jezerčica, aktualnim cijenama i popustima. Informacije o tome
će biti ažurirane i na web stranici Matice. Sve popuste iz ovog ugovora
mogu koristiti organizirane grupe Matice umirovljenika Hrvatske kao i
pojedinačno članovi uz predočenje članske i osobne iskaznice.
Članak 5.
Matica se obvezuje obavještavati Terme Jezerčica o održavanju
većih skupova i sastanaka udruga – članica Matice te o mogućnosti
prezentacije. Istodobno odobravat će popust od 10% od važeće cijene
prilikom oglašavanja i Hrvatskom umirovljeničkom listu.
Članak 11.
U znak pristanka na prava i obveze iz ovog Ugovora, ugovorne strane isti vlastoručno potpisuju.
Terme Jezerčica d.o.o.
Ivan Gašpert, direktor v.r.
Matica umirovljenika Hrvatske
Josip Kovačić, predsjednik v.r.
TEHNO – AGRAM
TEHNO – agram d.o.o Zagreb, Preradovićeva 29, OIB 87409696988,
zastupan po direktoru Josipu Pavloviću, (u daljnjem tekstu: Tehnoagram),
i
MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Preradovićeva 33/1, 10
000 ZAGREB, OIB 77667944125, zastupana po predsjedniku Matice
Josipu Kovačiću, (u daljnjem tekst Matica),
zaključili su u Zagrebu dana 24. srpnja 2014. godine
UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI
Čanak 1.
Predmet ovog Ugovora je poslovna suradnja Matice i udruga umirovljenika – njenih članica kojim se osiguravaju povlastice za članove Matice temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz
programa prodaje i usluga Tehno agrama.
Članak 2.
Ovim ugovorom Tehno agram članovima Matice na području Zagreba I Zagrebačke županije osigurava 15% popusta (slovima: petnaest)
na kompletne poslove servisiranja, popravaka malih kućanskih aparata i bijele tehnike – hladnjaka, zamrzivača, perilica, štednjaka i drugih
kućanskih aparata.
Tehno agram osigurava i mogućnost plaćanja karticama i na rate za
kupovanje i servisiranje uređaja
Informacije i narudžbe – Zagreb, Slavonska avenija 3 i na tel: 01 6040
881, tel-fax: 01 6040 838, e:mail: [email protected], www:tehnoagram.hr
Članak 3.
Matica se obvezuje obavještavati udruge – članice Matice i svoje
članove o pogodnostima koje pruža optika Tehno-agram temeljem jedinstvene članske iskaznice Matice. Istodobno odobravat će popust od
10% od važeće cijene prilikom oglašavanja i Hrvatskom umirovljeničkom listu.
Članak 7.
Terme Jezerčica pridržavaju pravo promjene komercijalnih cijena iz
članka 2. ovog Ugovora, što će se regulirati aneksima ovom Ugovoru.
Članak 8.
Eventualno nastale sporove ugovorne strane će rješavati sporazumno, a u protivnom ugovaraju mjesnu nadležnost stvarno nadležnog
suda u Zagrebu.
Članak 9.
Ovaj ugovor se zaključuje na neodređeno vrijeme, vrijedi od dana
potpisivanja uz mogućnost otkazivanja. Otkaz se dostavlja pismeno i
preporučenom pošiljkom uz otkazni rok od 30 dana.
Članak 4.
Prilikom korištenja popusta članovi Matice dužni su pokazati svoju
potvrđenu člansku iskaznicu za tekuću godinu, koja vrijedi uz osobnu
iskaznicu.
Članak 5.
Eventualno nastale sporove ugovorne strane će rješavati sporazumno, a u protivnom ugovaraju mjesnu nadležnost stvarno nadležnog
suda u Zagrebu.
Članak 6.
Ovaj ugovor se zaključuje na neodređeno vrijeme uz mogućnost otkazivanja. Otkaz se dostavlja pismeno i preporučenom pošiljkom uz
otkazni rok od 30 dana.
Članak 7.
Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivanja, a primjenjuje se od
24. srpnja 2014. godine.
Članak 8
Ovaj ugovor sastavljen je u 4 (četiri) istovjetna primjerka od kojih
svaka strana zadržava 2 (dva).
Članak 10.
Ovaj Ugovor je sačinjen u četiri (4) istovjetna primjerka od kojih svaka ugovorna strana uzima po dva (2) primjerka za svoje potrebe.
TEHNO-AGRAM
direktor
Josip Pavlović v.r.
Članak 6.
Prilikom korištenja popusta članovi Matice dužni su pokazati potvrđenu
člansku iskaznicu za tekuću godinu, koja vrijedi uz osobnu iskaznicu.
MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE
predsjednik
Josip Kovačić v.r.
1($!"#&/%&'R*/%"!&'3&',$S"!"%1.-')$T&R"/"2&!"#.)&("%1.$'2*(/"!$'
+967=9'KI'GU'KD:'.A9@58NJ7'2>@V5M7'
27VE0'HGU'WXW'DHH
Y9Z0'HGU'KWK'DGH
[[[ENPJOE\A
)
X&%8-$'(%)X":;%('!%)JI
Y0%:"<,3
$,+F)54Z65HJ/54H
[%\F)54Z65H6/56I
[[[E9c^9@9AJ9<9B>=7ME\A
1@>6'OA9<5M567'5'B><7A87'B7<5M587
!"#$%&'()'*+,()%$'*-'*.#/%$%)012*3#4'+%(%5'$%&2*63'"%)01#*7,"(%$#*&#*0283#.#)'*
+,()%$'* -'* 3#4'+%(%5'$%&2* +,(#0)%1'* 0* 1'3/%,(,91%.:* )#23,(,91%.:* 3#2.'501%.:*
,35,"#/01%.*,+,(&#)&%.'*5#*3#4'+%(%5'$%&2*/&#$#;
S,0'(') <"0,(') *%&=) (%) *"0&-";-) 7%8&,9%) <"0') <%2) -) 2<';,$) "*-#$%(;%) ') -T'$%=%1)
E%)&%2*"+%8%(;-)2$";,)%$&%=$'<(')9%>,(')2)&%>(':)%$&%=3';%:%)>%)0;,3-)')"0&%2+,@)
9"8%$') U,++(,22) ') 2*%) *&"8&%:) $,) <&B-(2=,) 8%2$&"(":2=,) 0,+'3';,) %) +%) 3%&$,) ')
2%:"*"2+-T("8)&,2$"&%(%1
19B>'KF'B58'=>`867'5]'39?A7P9'L39?A7Pa5NO>JQ
!"#$%&'()*#+,'(-$('./0,$&*#1
*
!67V><87=89'^V9]85M9
D0&%2+')Q5@55)=() *&,=")$;,0(%
D0&%2+')L5@55)=() <'=,(0)')9+%80%('
(*(-12'3&'-,")*4/#$%".$
!56789''':;<87=8>?'@A>?A9B9'C'DEFGHIHH'J8
!56789'DH;<87=8>?'@A>?A9B9'C'KEKHHIHH'J8
-V9]85M9']9'K\'
D0&%2+')H5@55)=() *&,=")$;,0(%
D0&%2+')R5@55)=() <'=,(0)')9+%80%('
LM56787'N7'><8>N7'89'<=>JA7=7O87'N>P7Q
-V9]85M9']9'W\)
D0&%2+')R5@55)=() *&,=")$;,0(%
D0&%2+')Q5@55)=() <'=,(0)')9+%80%('
!"#$%&'()*+)&,&'-./#-!-#$0
!" 2:;,#$%;)-)0<"=&,<,$(";)2"9')(%)9%>')*-("8)*%(2'"(%)
?0"&-"%=@)&-"%=))')<,",&%)(%)#<,02=":)2$"+-A
!" *&,8+,0)+';,"('=%)!>';%$&%)*&')0"+%2=!" 6)$,&%*';,)0(,<(")?*&,:%)+';,"('"=";)*&,*"&-3'A
!" ="&'#$,(;,)9%>,(%)"0)=";'B)2,);,0%()(%+%>')(%)2%:":)'><"&-)
+;,="<'$,)<"0,)?;,0%()"0)&';,$='B)*&':;,&%)-)C-&"*'A))
!" :"8-!("2$)="&'#$,(;%)0"0%$('B)$,&%*';%)(%)-*-$('3-).77D/%)
E%*":,(%F)7%)-:'&"<+;,('=,)
"0"9&%<%:");"#
*"*-2$)"0)KHb)(%)8"&,
(%<,0,(,)3';,(,
->)*&,0"",(;,
VW.)"+%(2=,)'2=%>('3,
N-*%(;,)O)&-"%=)?*&,=")$;,0(%A)P):F'J8
N-*%(;,)O)&-"%=)?<'=,(0)')9+%80%('A)P)XF'J8
E%*":,(%F)G';,(,)<&';,0,)>%)B&<%$2=,)-:'&"<+;,('=,1
)7]7A=9M56^'5]=A_5O50)$,+1F)5HI)JKJ)JLJ)'+')(%),/:%'+F)'<%(%19%=+'>%M29=$1B&
GHI=BE>@! F2)4$2/!/%)'$! #,'! -):&+&(&#+&! 2,3(,+,9! 3! 4/;)+%)'! &! ,09$<$0$'@!
,0&! 3)! +,-,'$! -,! +,3! +)#)()! 4$72);+$! 3<#,(&(&5! =)! -$4/3(&()! -,! #,3! +)9)!
$#8)!$')(,%/!/!+,;$%!42)4$2/8&@!%)2!$+&!+)!#$-)!2,!/+,!$!#,;&'!1-2,#3(#)+&'!
4$(2).,',5!K2,.2$!4$"&()!4/($'!9$%&!#,'!42)4$2/!/%)'$!&!+,!9$+%/!3()5!
!"#$$%&"#'()
!"#!$%&!'!(%)'*+!,-!.'/+,$!0#!
#-1-.0!0!2)-3',4/+!5%3&'*+6!
!
278797:!;<=>?!
@%4+1,-!3%(%$,%4A!#-!!&-,%.+!B"CD-E
:-!)+#+).-*'F+!1%)-./-!0!4)3,F0!'&'!/%&%.%#0!#-!G!
3-,4'%,-!'!.'H+!$-)0F+I%!F+$-,!3-,4'%,!()-A'4J
!
D!K7LM9M2!N!ON:N2M8PQ!5QLM@NRQ!S',$'.'$0-&,%T
@13'A6256<'
BCD4EFCFGHI) KFBHD4EFCFGHI
@DJI
@DJI
!"#$%!&#'$(#
LM-,--
)*+,-.-%/0100%23
!(4"!&#'$(#
LN-,--
)*+,-.-%/0100%23
D!I','I-&-,!1%)-.-/!V!,%"+,F-
#&-,%.'I-!B"CD-!0!/%&%.%#0!%$%1)-.-I%
#&-,%.'I-!B"CD-!0!/%&%.%#0!%$%1)-.-I%!
;<X!3%304A-!,-!I-4-U+!'!A)+AI-,+!0!3%,0$'!
5%3&'*+!C%A+&-J
"2,56!73*8%+9:57;*<1%=*9-;-2%3-%=-<:%>%
+*,6+-3?:*3-1%+*+9-.37%-2.:;3*?.:1%+*?57.%
@6<75:@-%:%A;*9B:@-C
!"#$%&'()*++,--).&)/)01)1213#)
4'5.65'7#$')$%)&')3'8#)*9)1213'):)
;'<=%3)#)35#>')1.15#7'?
D!K7LM9M2!N!ON:N2M8PQ!5QLM@NRQ!S()03,%TD=
I-4-U-!=V!I',0A-!3%!%4%1'!()-A'4!W!A+I-A4/+!.+!+)'J
@13'A6256<'
BCD4EFCFGHI KFBHD4EFCFGHI
@DJI
@DJI
!"#$%!&#'$(#
LL-,--
)*+,-.-%/0100%23
!(4"!&#'$(#
L--,--
)*+,-.-%/0100%23
.2/292=
<=>?@! "#$%&'! ()*+%,',! -,! #,'! ./-)! .$0%)! +)'$%()! 1,.$2,#0%,(&! +,! 3(,2,!
42&%,()0%3(#,5!6+,!#,'!'$7/!1,(2).,(&!/!(2)+/8&',!9,-,!3)!+,%',+%)!+,-,()5!
"($7,!2&%)9$'!$#$7!#2)')+,!$92)+&()!+)9)!3(,2)!()0):$+39)!.2$%)#)!&!4$-3%)(&()!
3)!42$;0&<!0&%)4&<!-,+,5!
AB6@! =)'$%()! !)3($! 9,$! &! -2/7&! .&9$#&! (2,!,(&! &! $7$#,2,(&! ,! 4$7$($#/!
43&<$,+,0&1&2,(&! -2/7)>!?)! $+,%! %)! $+/@! ()! $#,%! %)! $#/@! ,! #&! %,-+&!,9! +&;(,@! ()!
-%)8,!3/!'/!$+&!&!$+,9#&@!,!2$",8&!3#,9,9#&5!A($!.&3()!<(%)0&!+)9&!9&4&#!1,!70/'/5!
=,"&()!+)9$7!43&<&#,!30&!+$7!#,',5!=)/!&+9$#&($7@!,!'$-)2+$75!
ACBD>?EB@*B,*'&2&()!%)-+$!#2&%)')@!1,-2*&()!-,<!&!4$30/;,%()!#&%)3(&!9$%)!#,'!
4$!$.&!,%/!+)!-$+$3)!$#&<!-,+,!+&;(,!-$.2$5!6.2,(&()!4,*+%/!+,!3#)!!/-+&%/!
#2)')+39/!42$7+$1/5!C9$!3()!(2)#&!.0&1,+,8!4$!2)-/!D!9,9#,!2&%)(9$3(E@!9,*&()!
42#$'!-,!$+!+&%)!$2&7&+,0!%)2!3/!#,'!2$-&()0%&!3(#$2&0&!40,7&%,(5!
F>6@!F2$;0$!#2&%)')!1,!#,3!%)!.&0$!30&!+$!$+&'!,2<,&!+&'!#&-)$G2)9$2-)2&',!
9$%&!4$+,#0%,%/!%)-+$!()!&3($!&!#2,#,%/!3)!+,!4$!)(,95!H,90)!4)2&$-!&342)-!#,3!&3(&!
9,$!&!42$;0&@!/1!+);($!'/(+&%/!2)42$-/98&%/!#,;)7!*&#$(,5!$$#%)!,+3(#$!#&;)!+&%)!
'0,-$!,0&!.,2)'!#&!2,9$#&!1+,()!7-%)!%)!'$239&!9$+%&#!1&'&5!
C>=@!=)!3%)-&()!&!-,0%)!($0&9$!&342)-!()0)#&1$2,!D!(/!#&;)!&!+)',!+&;(,!+$#$E!+&(&!
&342)-!9$'4%/($2,@!%)2!#)()!$30&%)4&(&!4$4/(!30&%)4$7!9$+%,5!I+$7&!#)!#,3!1.$7!
($7,!4$9/;,(&!0,7,(&!&!92,3(&!%)2!3()!&'!($!&!-$!3,-,!4$',0$!-$4/;(,0&5!J)3()!0&!3)!
&9,-,!1,4&(,0&5!H$90)>
!"#"$"%&'()*+,-..&&&*/4
=>J>@!F$(2).+,!#,'!%)!0,7,+,!42)<2,+,5!L#$!2)8)4(,M!%)-&()!4$',0$@!2,-&()!
4/+$!#&;)!&!+)!1,./;,#,%()5!F2,(&()!0&!#&!3#%)(39)!<2,+&-.)+)!(2)+-$#)>!N)#!-/0%)!
#2&%)')!%)!+,%70,'/2$1+&%&!()2'&+!$!-&%)(&!+,;&<!)3(2,-+&<!1#&%)1-,!%)O5!F,!!/0&!
3()!#&!1,!($5!=)!42,#&()!3)!.,;!($0&9$!+,&#+&5!
K6<FLB<?@!P!&-/#)'!#)!4)2&$-/!-$#&!-$!#,;)7!9$+,!+$7!3,1+,+%,!$!#,;)'!
')+(,0+$'! 3,12&%)#,+%/@! ;($! 3()! -$! 3,-,! /4$2+$! $-.&%,0&5! B,! 3,-,! 3()! %$;!
/#&%)9!4$',0$!1)0)+&@!,0&!,9$!$#,9$!+,3(,#&()!/39$2$!#)()!.&(&!4$(4/+$!12)0&!1,!
"()+%)#)85!$/-+$!%)!9,9$!3)!/#&%)9!+)9,9$!-$!)9,()!+,!+$7)5!
!7FBHIC>E@!I+$7&!3/!/34%)0&!&1.%)#&!#,;)!$-,4)()!3(2&%)0)5!Q$;)!7,",()5!C0&!
9$7,! #&! /$4#)! 7,",()>! I$*-,! +)9)! -%)#&8)! 1,! +)9/! &+$1)'+/! '0%)9,239/!
&+-/3(2&%/5!6<0,-&()!#,;!/3&%,+&!'$1,9!R!3(,#&()!+,!+%)7,!()2'$:$2!3!<0,-+$'!
#$-$'5!
H>F>E@! B,2! 3)! #&! ($! #2(&()! /! +)9$'! 1,!,2,+$'! 92/7/5! =&9$7,! +)! 1$#)()!
()0):$+$'@! ,! $!)9/%)()! S42$.&(&! 3(#$2)+&! 0)-T5! P1,0/-! #,'! (2/-! +&(&! #)! #,'!
/39$2$!3#,+/(&!-,+@!+)#)!#,3!.$0%)(&!70,#,@!,!+$7)!#)!#,3!/#&%)9!-$.2$!-2*,(&5!
=&3()!#&!+)9,9,#!,',()2!/!3#$'!4$30/!&!3($7,!4,')(!/!70,#/5!
=<GI?H>6@!U,$!;($!3/!$.$2&+)!%,3+$!4$9,1&#,0)@!+,!4$'$0/!%)!.&$!+$#&!4$($4V!
U,-,!+,;!=6L!J/+&$2!./-)!$9/40%,$!4$!-#&%)!%)-&+9)!$-!3#,9)!#23()@!+)9)!+,;)!
4$0&(&!,2)!.&!'$7,$!<0,-+$!42$;#)28,(&!9,$!<&%)+)5!?$0&9$!3/!S1,-/*&0&T!+,2$-!42&!
42$;0$'!4$($4/5!
FBAI@!$,9!3/!&!2&.)!1,4,+%)+)!-%)0&',!/'%)(+$3(&!&!4$4/0,2+)!<2#,(39)!9/0(/2)!
9$%,! +,3($%&! 4$-! 3+,*+&'! /(%)8,%)'! <$'$3)93/,0+&<! 3(2,3(&! &! )'$8&%,! 3(#$2&(&!
S+$#/!<2#,(39/!9/0(/2/T5!W)1!$.1&2,!+,!($!-,!0&!3()!/!42,#/!&0&!+)@!#&!42$'&!&()!
3#$%)!&-)%)5
P'&2$#0%)+&!,3(2$0$7
1212)*&&&)(34*30(&67
!"#$%&'(%)*+%!,(%)-).!/-)0101
)-)2"&$'&('3')
HRVATSKI
45655)7%8&,9
UMIROVLJENIČKI
list
'
'
' '
'
' ' '
' ' '
' ' '
' ' '
'
' '
'
'
'
'
' ' ' ' '
' ' ' '' '
' ' '
'
' ' '''
' ' '
' ' '
' ' '
' '' '
''
' '
' '
' '
' ' ' ' ' ' '
' '' '
'' '
'' ' ' ' '
POVELJOM
REPUBLIKE
HRVATSKE
' '' ' ' ' '
# # # # # # # # # # # # ## # # # ## # ## # # # # # # # # # # ### # #
# # # ## # # # # ## # # # ## # ## # # # # # # # # # #
# ### # # #
) ) )) ) )) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) )
) ) ))) )) ) ))) ) )) ) ) ) ) ) )
) ) )))) ) )) ) ) ) ) ) ) ) ) ) )
) ) )) ) )) ) )) ) )) ) ) ) ) ) )
) ) ) ) )) ) ) ) )) ) ) ) ) ) ) )
) )
) ) ) ) )
)
) ) ) ) )
) ) ) )
'
'
) )
'
# # # # # # # ### # ## # # # # # # ### # )) )) )) ) )) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) )) )) ) )) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) )
) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) @) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) )
!"#"$"%&'()*+,-..&&&'/0
'
'
'
1212)*&&&)(34*3)5&67

HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske

HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske

42. GODINA S VAMA - Matica umirovljenika Grada Zagreba

HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske

HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske

HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske

HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske

listić br.18 - Župa sv. Josipa Radnika Osijek

HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske

ZAMOLBA ZA PRIJEM U ČLANSTVO Naslovu podnosim ovu

Aktivno starenje je izazov za sve - SPI FVG

20 godina borbe za prava umirovljenika779 KB

izborna skupština 2013. godine

Fizičke osobe - Udruga profesionalnih konobara Hrvatske

Pravila online natječaja za foto i kratke video uratke „NEKA SE

Nekada učili prva slova, a sada će prve speleološke korake

ovdje. - Udruga geodeta Osječko