39/2014
1. listopada 2014.
Svetkovina sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika i
Šibenske biskupije
Kardinal Josip Bozaniæ: Pitamo danas: dokle toliko
iscrpljivanje hrvatskoga èovjeka, da je toliko zabrinut
za buduænost svoje djece? Dokle æemo slušati izvještaje
o zatvaranju radnih mjesta i rastu broja nezaposlenih?
Dokle æemo trpjeti da se gazi život, od zaèeæa, i
èovjekovo dostojanstvo do smrti? Dokle æemo gledati
kako se olako postupa s javnim dobrima i šalje
nedvosmislena poruka: ako nama nije do njih stalo,
zašto bi bilo i drugima?
Postavljanje Gospina kipa u zadarskoj školi
nadbiskup Puljiæ komentirao pozitivno
Nazvao bih to hrabrim èinom ravnatelja i njegovih
suradnika koji su za to dali suglasnost. Oni su
procijenili da to neæe škoditi odgoju, nego biti poticaj
za veæu snošljivost i uvažavanje drugih. Ne bih,
meðutim, podržao postavljanje kipa ako bi to vrijeðalo
uèitelje, njihove ðake i roditelje koji svoju djecu
povjeravaju odgojiteljima i uèiteljima
"Zapadna civilizacija u raskoraku izmeðu vjere i
razuma"
U Vierzenheiligenu održan godišnji pastoralni skup
hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe
Nikada više nasilja nad starijim osobama!
Papa Franjo susreo se na vatikanskom trgu s 40.000
starijih osoba iz 20 zemalja svijeta, meðu kojima je bio
i papa u miru Benedikt XVI.
Domovinske vijesti
Studijski dan sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije
Biskup Uziniæ oštro osudio šaranje Medžlisa Islamske zajednice
Proglas nadbiskupa Puljiæa o Godini euharistije
Ðakovo: Konstituirano Nadbiskupijsko pastoralno vijeæe
Proslava 100. obljetnice roðenja fr. Rajmunda Kuparea
40. obljetnica Kursilja u Hrvatskoj
U Požegi održan Biskupijski dan i zareðena sedmorica ðakona
7. nacionalni susret pastoralnih djelatnika meðu Romima
Proslavljena 170. obljetnica župe Zlobin
Održan 2. nacionalni susret štovatelja Božjeg milosrða
Prvi dan obitelji Bjelovarsko-križevaèke biskupije
Prva obljetnica beatifikacije bl. Miroslava Bulešiæa
Posveta crkve u Gornjoj Vrbi
U Staroj Gradiški blagoslovljen spomen sveæenièkim žrtvama
komunistièkog progona
Jelenje: 200. obljetnica posvete crkve Sv. Mihovila arkanðela
Crkva u Hrvata
Biskup Komarica primio ministra Mornara
Biskup Mrzljak u Hrvatskoj župi u Hamiltonu
Novi sveæenici Banjoluèke biskupije
XVII. redovnièki dan u Mostaru
Srijemski Karlovci: Koncert u èast opatu Iliji Okrugiæu Srijemcu
Inozemne vijesti
Islamisti razorili armensku spomen-crkvu
Papa Franjo primio sudionike opæe skupštine Pokreta fokolara
Kardinal Parolin na raspravi Vijeæa sigurnosti UN-a
200. obljetnica obnove Isusovaèkog reda: svjedoèanstvo nade i
kreativnosti
Prilog dokumenti
Albanija – primjer mirnog suživota
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Biskup biskupije Butembo-Beni iz DR Konga posjetio
rijeèkog nadbiskupa
Rijeka, 23.9.2014. (IKA) - Biskup biskupije Butembo-Beni
iz DR Konga Sikuli Paluku Melchisedec, hrvatski misionar u
DR Kongu fra Ilija Barišiæ i njegov subrat fra Gabriel
Bayangira posjetili su u utorak 23. rujna u Nadbiskupskom
domu u Rijeci rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa.
Gosti su nadbiskupa upoznali s aktualnom situacijom u toj
afrièkoj zemlji u kojoj se još uvijek osjeæaju posljedice rata
koji se iz Ruande prenio u Kongo, rekao je fra Ilija. "Istoèni
dio DR Konga je nesiguran. Ima puno vojnih grupa kojima
se ne zna tko im zapovijeda, a trgovci i politièari imaju svoju
policiju i vojsku koja živi od pljaèke. Drugi dijelovi Konga
nemaju tih problema, nego samo ovaj istoèni dio koji je uz
Ruandu i Ugandu, tzv. 'crvena zona' gdje su još uvijek
izbjeglice iz Ruande, vojnici iz plemena Hutu koji uzrokuju
nemire i pljaèkaju." Fra Ilija upozorio je i na problem zaštite
maloljetnika. Kao primjer naveo je sluèaj kada su iz škole
koja se nalazila na periferiji šume, vojnici odveli djevojèice
da im budu žene, a djeèake regrutirali u vojnike. "Sve se to
dogaða u istoènom dijelu Konga i svemu tome treba dodati i
silovanja, bolesti, ljude pod neprekidnim stresom."
Zbog toga se volonterima ne može jamèiti sigurnost u
misijama u istoènom dijelu DR Konga, rekao je biskup
Melchisedec, ali i dodao kako ta dramatièna slika u istoènom
Kongu ne oslikava situaciju u cijeloj zemlji. Od biskupije
Butembo-Beni u kojoj djeluje misionar fra Ilija, druga
hrvatska misija u pokrajini Katanga udaljena je 2500
kilometara, a nešto bliže nalazi se misija franjevki Krista
Kralja u biskupiji Bukavu. Biskup je izrazio radost zbog
poveæanja broja duhovnih zvanja kao i zahvalnost Rijeèkoj
nadbiskupiji koja je u vrijeme kada je dr. Milan Špehar bio
Nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela, omoguæila
studiranje èetvorici studenata na rijeèkoj Teologiji uz misne
intencije koje su afrièkim studentima uvelike pomogle.
Takoðer, svake nedjelje u crkvama u biskupiji ButemboBeni vjernici se okupljaju na molitvu za duhovna zvanja te
jednom mjeseèno u biskupijama se organiziraju duhovne
obnove na tu nakanu, rekli su gosti. Obrazovanje, zdravstvo i
briga o socijalnoj skrbi država je prepustila Katolièkoj Crkvi
i Caritasu. U župi Kimbulu, u kojoj djeluje fra Ilija, svakog
mjeseca krsti se oko 200 djece, a krizmanika je oko 2000,
dodao je biskup govoreæi o biskupiji koja ima oko 13.000
katolika. Porast broja katolika potaknulo je osnivanje nove
misije sv. Klare koja je 2012. povjerena franjevcima.
"Potrebno je sagraditi crkvu, dvorane, kuæu, ali najveæi
prioritet nam je srednja škola koja ne postoji u cijeloj misiji",
rekao je fra Ilija. Dodao je kako im pomaže provincija sv.
Jeronima i dobroèinitelji te se nada kako æe se u izgradnju
škole krenuti u listopadu ove godine. Takoðer, nastavljaju s
programom kumstava kojima se pomaže školovanju djece i
mladih. Školovanje je dostupno bogatašima, trgovcima i
politièarima, dok roditelji djece sa sela ne mogu platiti
obrazovanje svoga djeteta. Tu su i brojna siroèad koje se bez
pomoæi dobrih ljudi ne može školovati, upozorio je fra Ilija.
Stoga je pokrenut projekt kumstava te jedan kum za dijete u
osnovnoj školi pomaže godišnje s 50 eura, srednjoškolcu se
uplaæuje 100 eura, a ukoliko netko želi biti kum studentu
tada je godišnja uplata 300 eura. "Na taj naèin
omoguæavamo djeci iz siromašnih obitelji te siroèadi da se
školuju što je i jedna od osnovnih zadaæa naše misije", rekao
je fra Ilija.
2
1. listopada 2014. broj 39/2014
Postavljanje Gospina kipa u zadarskoj školi nadbiskup
Puljiæ komentirao pozitivno
Nazvao bih to hrabrim èinom ravnatelja i njegovih
suradnika koji su za to dali suglasnost. Oni su procijenili da
to neæe škoditi odgoju, nego biti poticaj za veæu snošljivost i
uvažavanje drugih. Ne bih, meðutim, podržao postavljanje
kipa ako bi to vrijeðalo uèitelje, njihove ðake i roditelje koji
svoju djecu povjeravaju odgojiteljima i uèiteljima
Zadar, 24.9.2014. (IKA) - Zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ oèitovao se o postavljanju Gospina kipa pokraj
vjeronauène uèionice u OŠ Šime Budiniæa u Zadru, na
traženje Zadarskog lista. Postavljanje Gospina kipa u toj
osnovnoj školi nadbiskup je komentirao pozitivno. "Nazvao
bih to hrabrim èinom ravnatelja i njegovih suradnika koji su
za to dali suglasnost. Oni su procijenili da to neæe škoditi
odgoju, nego biti poticaj za veæu snošljivost i uvažavanje
drugih. Ne bih, meðutim, podržao postavljanje kipa ako bi to
vrijeðalo uèitelje, njihove ðake i roditelje koji svoju djecu
povjeravaju odgojiteljima i uèiteljima", rekao je mons.
Puljiæ. Upitan smatra li da se u osnovnim ili srednjim
školama treba postavljati vjerska obilježja, nadbiskup je
rekao: "Sama rijeè 'vjersko obilježje' govori da se radi o
neèem što je javno, a ne tajno. I nije samo za 'privatnu
upotrebu'. Ljudi nose prstenje, lance, križeve i broševe po
kojima nešto komuniciraju ljudima oko sebe. I nikomu ne
pada na pamet pitati ili problematizirati zašto to nose. Kao
vjernik, odgovorio bih u duhu Gunduliæeve himne slobodi:
Bogu hvala, što se i o tome može slobodno raspravljati. Ako
se križeve, kipove i kapelice može postavljati po raskrižjima
gradova i sela, ne vidim smetnje da se iste kipove i križeve
može postaviti i u dvorane tvornica, škola, bolnica i uèilišta.
Istina, komunistièko razdoblje progona vjere i svega što je
vjerom mirisalo ostavilo je dubokog traga u dušama ljudi.
Sloboda i demokracija, meðutim, pružaju moguænost javnog
iskazivanja vlastitih uvjerenja. Jasno, uvijek s dozom
obzirnosti i razvijenim osjeæajem za razlièitost i toleranciju".
Na primjedbu o eventualnoj diskriminaciji djece koja ne
pohaðaju nastavu iz vjeronauka, tim èinom, nadbiskup Puljiæ
istaknuo je da vjeronauk nije nametnut u školskom sustavu,
nego je izborni predmet: "Kad se vjeronauk izabere, postaje
obvezatan i jednakopravan svim drugim školskim
predmetima. Biranje vjeronauka ne potièe nikakvu
diskriminaciju. Naprotiv, oni koji pohaðaju taj predmet
bivaju pouèavani o potrebi i važnosti snošljivosti i
uvažavanju razlièitosti". Mons. Puljiæ odgovorio je i na
pitanje nameæe li se na taj naèin vjera, koja je stvar
pojedinca i njegov osobni izbor. "Vjera nije privatna, nego
javna stvar. Svojevremeno je sv. Ivan Pavao II. pisao kako
se 'ne smijemo bojati govoriti o Bogu i uzdignuta èela nositi
znakove svoje vjere'. Jer, kaže on, 'pogrešno je misliti da bi
javno pokazivanje vjere moglo povrijediti potrebnu
autonomiju države i graðanskih institucija, ili èak ohrabriti
izraze netrpeljivosti. Naprotiv, kultura vjere promièe kulturu
dijaloga koja u euharistiji nalazi jakost i hranu' (Ivan Pavao
II., Ostani s nama, Gospodine, br. 26). Postavljanje Gospina
kipa u prostorijama škole, uz uèionicu za vjeronauk, nije
neèiji hir, nego javni èin vjernièke hrabrosti, priznanja i
zahvalnosti Onoj koju od milja zovemo našom majkom i
zagovornicom. Njezinu su krunicu nosili oko vrata naši
branitelji u nedavnom Domovinskom ratu i vjerovali u
njezin moæni zagovor. I nisu se prevarili niti razoèarali",
rekao je nadbiskup Puljiæ u razgovoru za Zadarski list.
ika
Predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog
èestitao židovske blagdane
Sisak, 24.9.2014. (IKA) - U povodu predstojeæih blagdana
Roš Hašana – Nove godine i Jom Kipura – Dana pomirenja,
predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog sisaèki
biskup Vlado Košiæ uputio je u srijedu 24. rujna èestitku
rabinu Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj
Kotelu Da-Donu, rabinu zagrebaèke Židovske opæine
Lucianu Moši Preleviæu, kao i svim èlanovima te dvije
zajednice: "Neka Vam Svemoguæi Bog u Novoj godini
daruje obilje svoga blagoslova da napredujete u svakom
dobru, a Blagdan pomirenja neka Vam pomogne u
izgraðivanja dobrih meðusobnih odnosa, unutar Vaše
zajednice, kao i sa svim ljudima."
Potvrðen izbor prof. dr. Ivice Raguža za dekana KBF-a
u Ðakovu
Ðakovo, 24.9.2014. (IKA/TU) – Izv. prof. dr. Ivica Raguž
izabran je odlukom Fakultetskog vijeæa Katolièkog
bogoslovnog fakulteta u Ðakovu Sveuèilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku od 28. travnja 2014. godine za
dekana KBF-a u Ðakovu na mandatno razdoblje od 1.
listopada 2014. do 30. rujna 2018. godine. Izbor dekana
odobrio je mons. dr. Ðuro Hraniæ, Veliki kancelar KBF-a u
Ðakovu, 7. svibnja, a potvrdili su ga Kongregacija za
katolièki odgoj Svete Stolice u Rimu te Senat Sveuèilišta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na sjednici 23. rujna
2014. godine.
Ivica Raguž roðen je 26. rujna 1973. u Osijeku. Teologiju i
filozofiju studirao je u Ðakovu, Rimu i Bostonu. Doktorirao
je fundamentalnu teologiju na Teološkom fakultetu
Papinskoga sveuèilišta Gregoriana u Rimu. Od godine 2002.
profesor je dogmatske teologije na Katolièkom bogoslovnom
fakultetu u Ðakovu, prodekan za znanost 2008.-2010. Dr.
Raguž je glavni i odgovorni urednik èasopisa "Diacovensia"
i Meðunarodnoga katolièkog èasopisa "Communio"
(hrvatska redakcija). Trenutaèno je voditelj Odsjeka za
sustavnu teologiju i predsjednik Katedre dogmatske teologije
na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Ðakovu Sveuèilišta
Josipa
Jurja
Strossmayera
u
Osijeku.
(http://www.djkbf.unios.hr/prof-ivica_raguz)
Od
2014.
dekan je Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu.
Bogoslovi posjetili sjedišta HBK i Vojnog ordinarijata
Zagreb, 24.9.2014.
(IKA) - Sveæenièki kandidati
Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, koji
akademske godine 2014./2015. polaze prvu godinu formacije
i studija teologije, predvoðeni rektorom mr. Anðelkom
Košæakom i odgojiteljem vlè. Ivicom Cujzekom posjetili su
24. rujna zgradu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.
Doèekao ih je zamjenik generalnog tajnika HBK mons.
Fabijan Svalina, koji ih je upoznao s djelovanjem ureda i
ustanova te generalnog tajništva Hrvatske biskupske
konferencije i zaželio im da napreduju i usavršavaju se u
duhovnom, ljudskom i intelektualnom rastu koji služi na èast
Crkvi, Domovini i njima osobno.
Bogoslovi su zatim posjetili i obližnju zgradu Vojnog
ordinarijata, gdje ih je doèekao biskup Juraj Jezerinac. S
poviješæu Vojne biskupije u Hrvatskoj i poslanjem vojnog i
policijskog kapelana upoznao ih je generalni vikar dr. o.
Jakov Mamiæ, OCD. Biskup je bogoslovima govorio o
svojim iskustvima u radu s vojskom i policijom te im
pokazao kapelu u kojoj su se zajedno pomolili.
Domovinske vijesti
Studijski dan sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije
Sveæenici ne smiju samo provoditi svoje pastoralne šablone i
iz svojih ureda prosuðivati obitelji veæ biti s njima, upoznati
ih i s njima živjeti svoje poslanje, rekao nadbiskup Barišiæ
na skupu posveæenom temi "Pastoralni izazovi obitelji u
kontekstu evangelizacije: oèekivanja i potrebe"
Vepric, 24.9.2014. (IKA) - Oko 120 sveæenika okupilo se u
srijedu 24. rujna u marijanskom svetištu Vepric na
Studijskom danu sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije.
Tema ovogodišnjega Studijskog dana bila je "Pastoralni
izazovi obitelji u kontekstu evangelizacije: oèekivanja i
potrebe". Susret je zapoèeo koncelebriranim euharistijskim
slavljem koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ.
Nadbiskup je u homiliji govorio o sveæenièkom pozivu u
kontekstu obiteljskog pastorala. Rekao je da, kao što je Isus
na poèetku poslao dvanaestoricu da nose radosnu vijest u
svaku kuæu i u svaku obitelj, tako i danas šalje svoje
sveæenike. No, prvi apostoli nisu imali župne kuæe ni
pastoralne centre veæ samo bogatstvo Božje rijeèi s kojom su
išli meðu ljude, meðu obitelji. "Svjetlo Božje rijeèi
motiviralo ih je da idu dalje, usprkos svim poteškoæama.
Motivira li nas danas? Što je nama potrebno da se
pokrenemo i da iziðemo iz vlastitih kuæa, vlastite sigurnosti i
krenemo ususret bližnjima, obitelji? Jesmo li postali siromasi
pored tolikoga bogatstva rijeèi Božje?" upitao je nadbiskup
okupljene sveæenike i rekao kako Njegova rijeè treba
zaživjeti u njihovim srcima zbog ljudi koji su im povjereni,
ali i da bi mogli ostvariti svoj život i poslanje. Istaknuo je
kako je potrebno da svijetle iznutra jer samo tako mogu
Svjetlo života donositi bližnjima.
Trenutaènu situaciju obitelji nadbiskup je prikazao kroz
prispodobu o dobrom Samarijancu koji iz Jeruzalema, grada
na gori, silazi u Jerihon i nailazi na razbojnike. "To je slika
obitelji koja ide nizbrdo, stranputicom i raspada se. Ovo
vrijeme se okomilo na obitelj, želi je uništiti, i to tako da joj
je ohladilo vjeru, da joj je razbijeno zajedništvo, ugrožena
vjernost i otvorenost daru života. Obitelj je dotuèena.
Sveæenik i levit iz prispodobe danas su sociolog ili psiholog
koji prolaze pokraj obitelji i ne osvræuæi se, ili promatraju
obitelj i zakljuèuju da joj nema spasa i da je bolje da izumre
jer samo ogranièava slobodu pojedinca. Trebamo se zapitati
jesmo li mi danas Samarijanac koji toj obitelji povija rane i
plaæa za nju, ili se možemo svrstati u ovu prvu skupinu.
Bismo li samo održali dobru propovijed i vikali na tu obitelj
kako je mogla dopustiti da doðe do toga gdje je danas?
Obitelj je središte i izvor društva, a mi smo je ostavili na
periferije i ne dopiremo do nje", rekao je nadbiskup i
upozorio da sveæenici ne smiju samo provoditi svoje
pastoralne šablone i iz svojih ureda prosuðivati obitelji veæ
biti s njima, upoznati ih i s njima živjeti svoje poslanje.
Istaknuo je da se pastoralna briga o obitelji i braku ne smije
svoditi samo na pitanje smije li se rastavljenima dati prièest
ili ne, veæ da u središtu razmišljanja i djelovanja treba biti
briga o tome kako oèuvati obitelji i donijeti im bogatstvo
Božje rijeèi.
Po završetku euharistijskoga slavlja uslijedio je radni dio
programa koji je poèeo predavanjem prof. dr. fra Stipe
Nimca na temu "Pastoralni model za naše vrijeme". Dr.
Nimac dao je kratki pregled aktualnog položaja Crkve u
društvu pri èemu je istaknuo da nema više narodne Crkve
koja uživa veliku potporu i ima puno sljedbenika, veæ da
moæ Crkve opada, a u porastu je i neslaganje Crkve i
društva. Smatra da Crkva mora biti trajno misionarska te da
mora postati Crkva naroda u kojoj æe se vjernici osjeæati kao
doma. Treba biti oaza u nekršæanskom svijetu. Iznio je dva
modela pastoralnog djelovanja za koje smatra da su potrebni
1. listopada 2014. broj 39/2014
3
Domovinske vijesti
u modernom vremenu, a koji su snažno povezani s
djelovanjem prve Crkve. To su stvaranje snažnih duhovnih
središta iz kojih bi Crkva isijavala prema svijetu, te tzv.
"kuæne crkve" ili "Crkve u malom" koje bi bile biotipi vjere
u kojima se kršæanstvo opipljivo svjedoèi i živi. Predavaè je
istaknuo i tri prioriteta koja odreðuju identitet Crkve u
kontekstu nove evangelizacije. To su govor o Bogu,
svjedoèenje konkretnog Boga u liku Isusa Krista te
prisutnost Duha Svetoga. Zakljuèio je da Crkva buduænosti
ne treba biti liberalnija veæ radikalnija, vraæajuæi se svom
izvoru.
Potom je prof. Miranda Banovac kroz svjedoèanstvo vlastite
obitelji i rada u župi govorila o temi "Što obitelj oèekuje od
sveæenika i župne zajednice?" Osvræuæi se na sve èimbenike
koji dovode do sve veæeg rastakanja i nestajanja obitelji,
rekla je da, bez obzira što se promijenilo vrijeme, nije se
promijenila èinjenica da ako imamo zdrave obitelji imat
æemo i zdravu Crkvu, zdravo društvo te da se i Bog rodio u
obitelji, želeæi pokazati važnost i svetost obiteljskog
zajedništva i ljubavi. Oèekivanja koja obitelj ima od župnika
smjestila je u tri dimenzije. Prva je duhovne vrijednosti, u
kontekstu kojih smatra da župnik susretljivošæu,
ljubaznošæu, a iznad svega èvrstom vjerom privlaèi ljude i
dovodi ih Kristu, a svojim životom i nauèavanjem svjedoèi i
bude primjer u gorljivom izvršavanju svoga poslanja. Župnik
bi trebao biti èovjek molitve i kontemplacije, èovjek znanja i
akcije, dobar slušatelj i uèitelj, duhovnik i prijatelj. Druga
dimenzija su odgojne vrijednosti. Rekla je da kvalitetan
odgoj poèiva na odgojnom trokutu obitelj-Crkva-škola, a
sveæenik bi trebao pomoæi odgojiteljima u svim etapama
životnog hoda jer odgoj traje cijeli život. Te na kraju
moralne vrijednosti za koje je uloga sveæenika nemjerljiva.
Aktualizacijom Božje Rijeèi od nedjeljnih propovijedi,
preko roditeljskih sastanaka ili interesnih skupina, on bi
trebao pouèiti i jasno iznijeti stav Crkve o svim pitanjima
oko kojih se danas uvelike polemizira i vjernici se èesto ne
snalaze i ne znaju pravi odgovor. Istaknula je važnost
kateheze kao priprave za brak, župne kateheze, roditeljskih
sastanaka, obiteljskih susreta, duhovnih obnova i drugih
župnih aktivnosti.
Mr. Maja Jakšiæ održala je predavanje "Kako se nositi sa
stresnim situacijama?", pri èemu se posebno osvrnula na
sindrom izgaranja ili sagorijevanja (engl. burnout syndrome)
koji oznaèava nesuglasje izmeðu zahtjeva radnoga mjesta i
osobnih moguænosti te želja i oèekivanja da se tim
zahtjevima udovolji. Sindromu su podložnija zanimanja
usmjerena na pružanje zdravstvene, psihološke, socijalne,
pravne i duhovne pomoæi, što ukljuèuje i sveæenike. Tri
glavna obilježja su emocionalna iscrpljenost, negativan ili
cinièan stav prema nadreðenima, kolegama ili klijentima te
negativna procjena smisla i kvalitete vlastitog rada.
Predavaèica je simptome podijelila u tri osnovne skupine.
Prva je tjelesna iscrpljenost kod koje je prisutan osjeæaj
tjelesne nemoæi i opæe slabosti, uèestalo pobolijevanje od
razlièitih bolesti koje uzrokuje izostajanje s posla, kao i
razlièiti tjelesni simptomi kao što su glavobolja, bolovi u
leðima, otežano disanje. Druga je emocionalna iscrpljenost
koja obuhvaæa osjeæaj gubitka osobne vrijednosti, beznaðe,
bespomoænost i pesimizam, razdražljivost, poteškoæe u
komunikaciji, agresivnost, nisku toleranciju na frustracije,
nesnošljivost, negativizam. U treæu skupinu, mentalnu
iscrpljenost, spadaju problemi s usmjeravanjem pažnje,
koncentracijom i pamæenjem, poremeæaji sna i apetita,
razvijanje bolesti ovisnosti. Mr. Jakšiæ navela je i izvore
sindroma izgaranja koji mogu biti unutarnji ili vanjski pod
koje spadaju izvori vezani uz radne uvjete, organizaciju rada,
odnose s drugima unutar zajednice i vrstu posla. Pojasnila je
4
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
i faze izgaranja te razliku izmeðu izgaranja i profesionalnog
stresa i depresije, a ponudila je i konkretne prijedloge
profesionalne pomoæi.
Na kraju, nazoènima se obratio generalni vikar Splitskomakarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidoviæ koji je
predstavio aktualnosti u Nadbiskupiji, a zakljuène misli i
poticaje uputio je i nadbiskup koji je pozvao okupljene na
molitvu za III. izvanrednu sinodu biskupa na kojoj æe
raspravljati upravo o temi "Pastoralni izazovi obitelji u
kontekstu evangelizacije".
Nadbiskup Hraniæ kod gradonaèelnika Bandiæa
Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup zahvalio gradonaèelniku na
velikome srcu koje je pokazao Grad Zagreb u vrijeme
katastrofalnih svibanjskih poplava koje su pogodile Slavoniju
Zagreb, 25.9.2014. (IKA) - Zagrebaèki gradonaèelnik Milan
Bandiæ sastao se 25. rujna u Zagrebu s ðakovaèko-osjeèkim
nadbiskupom Ðurom Hraniæem. U srdaènome razgovoru u
gradskoj palaèi Dverce, nadbiskup Hraniæ zahvalio je
gradonaèelniku na velikome srcu koje je Grad Zagreb
pokazao u vrijeme katastrofalnih svibanjskih poplava koje su
pogodile Slavoniju.
"Vaša pomoæ i dolasci u poplavljena podruèja puno su nam
znaèili", rekao je mons. Hraniæ koji je i sam sudjelovao u
akcijama spašavanja životinjskog blaga u Rajevu Selu,
zahvalivši na solidarnosti i humanosti Grada Zagreba i samih
Zagrepèana. Nadbiskup je gradonaèelniku prenio pozdrave
svog prethodnika, umirovljenoga ðakovaèko-osjeèkog
nadbiskupa Marina Srakiæa i zahvalu na sudjelovanju u
projektu uvoðenja grijanja u ðakovaèku katedralu 2009.
godine.
Izmeðu ostaloga, na sastanku je bilo rijeèi i o Caritasovom
lipanjskom projektu "Spremni za dobro!" koji je podržao i
Grad Zagreb, zatim o obilježavanju 200. obljetnice roðenja
Josipa Jurja Strossmayera u veljaèi naredne godine, kao i o
moguæem humanitarnome koncertu u Koncertnoj dvorani
Vatroslav Lisinski, kojim bi se, pod pokroviteljstvom Grada
Zagreba, prikupila sredstva za obnovu katedrale Sv. Petra u
Ðakovu, neoromanièkog spomenika kulture, priopæila je
Služba za informiranje Ureda gradonaèelnika.
Predstavnik Dubrovaèke biskupije na primanju
Židovske opæine u Dubrovniku
Dubrovnik, 25.9.2014. (IKA) - Delegat za ekumenizam i
meðureligijski dijalog Dubrovaèke biskupije don Ivica
Pervan sudjelovao je u èetvrtak 25. rujna na sveèanom
primanju koje je organizirala predsjednica Židovske opæine
u Dubrovniku dr. Sabrina Horoviæ u prostorijama opæine u
povodu proslave židovskog blagdana Roš Hašana odnosno
5775. židovske Nove godine.
Èestitajuæi blagdan uime dubrovaèkog biskupa Mate Uziniæa
i u svoje osobno ime, kancelar Pervan je, pozivajuæi se na
osluškivanje Rijeèi Božje u svakodnevnom životu,
spomenuo da Isus upozorava svoje uèenike kako u ljudskom
govoru i ponašanju "da" treba biti "da", a "ne" treba biti
"ne". Istaknuvši tako važnost usklaðivanja izreèenih
obeæanja s djelima koja bi nakon toga trebala slijediti,
slavljenicima je zaželio Božji blagoslov u novoj godini.
Poželio im je da sve što je bilo loše u prethodnoj godini
ostave iza sebe, a da godina koja je pred njima bude godina
sklada, zdravlja i Božjega blagoslova.
Na primanju su sudjelovali predstavnici politièkog života
Dubrovnika i predstavnici religijskih zajednica koji su
takoðer židovskoj zajednici u Dubrovniku èestitali blagdan.
ika
Rijeèki Caritas poslao još pomoæi za Slavoniju
U skladištu Caritasa u Rijeci ukrcan kamion Hrvatske pošte
koja je kao i za prijašnje pošiljke ponudila usluge prijevoza
Rijeka, 25.9.2014. (IKA) - Caritas Rijeèke nadbiskupije
poslao je još pet tona humanitarne pomoæi u poplavljena
podruèja u Slavoniju. U skladištu Caritasa u Rijeci 25. rujna
ukrcan je kamion Hrvatske pošte koja je kao i za prijašnje
pošiljke ponudila usluge prijevoza. Higijenske potrepštine,
djeèje igraèke, hrana, odjeæa i obuæa stigle su izravno u
Gunju gdje ih je primio župnik Ivan Živiæ. Skladišta
humanitarne pomoæi više nisu puna kao u lipnju, potvrdio je
župnik. Ljudi se vraæaju kuæama i obnavljaju ih pa je pomoæ
i dalje potrebna. "Mi æemo pomoæ koju ste nam poslali dalje
distribuirati ljudima koji su u potrebi", rekao je župnik.
Iz Rijeke je preko nadbiskupijskog Caritasa tijekom svibnja i
lipnja poslano 25 tona pomoæi u poplavljena podruèja.
Sveukupno je poslano oko 7 tona trajnih prehrambenih
proizvoda, 5 tona sapuna, šampona, deterdženata i
higijenskih potrepština, 1500 litara flaširane vode u
spremnicima od 5 ili 1,5 litara, tonu i po pelena za bebe,
tonu djeèje hrane, igraèaka i robe za djecu, te deke i
posteljina, odjeæa i obuæa. U manjim kolièinama poslana su i
posebna pomagala kao baterijske svjetiljke, punjaèi za
mobitele, kompleti za prvu pomoæ, lijekovi, gumene
rukavice i èizme te hrana za pse i maèke.
Iz Rijeèke nadbiskupije za pomoæ ljudima iz poplavljenih
podruèja do sada je uplaæeno 250.000 kn. Tijekom svibnja u
župama nadbiskupije te iz donacija nadbiskupijskom
Caritasu prikupljeno je 150.659 kn, a brojni su pojedinaèni
donatori upuæeni da uplatu izvrše izravno na raèun
Hrvatskog Caritasa. Rijeèka nadbiskupija je iz svojih
sredstava uplatila dodatnih 100.000 kn Hrvatskom Caritasu.
Djelatnici i volonteri Caritasa zahvaljuju svima koji su
pomogli i pokazali veliko srce i solidarnost prema stradalima
u poplavama te donijeli svoju donaciju u hrani, vodi i
drugim potrepštinama. Caritas je sve donacije zaprimio te
organizirao prijevoz dobara na poplavljena podruèja.
Suradnja katolièkih osnovnih škola iz Šibenika i
Považske Bystrice
Šibenik, 26.9.2014. (IKA) - Nakon višemjeseènih priprema
i dogovora o zajednièkoj suradnji, Katolièku osnovnu školu
u Šibeniku posjetili su od 22. do 26. rujna uèenici i uèitelji
Zakladne škole svateho Augustina iz Považske Bystrice u
Slovaèkoj.
Tijekom boravka u Šibeniku gosti su imali priliku upoznati
prirodne ljepote i kulturno-povijesne i vjerske znamenitosti
grada i županije te odgojno-obrazovni rad u školi. Posjetili
su Nacionalno svetište sv. Nikole Taviliæa, katedralu Sv.
Jakova gdje ih je primio šibenski biskup Ante Ivas,
Nacionalni park Krka, memorijalni muzej Fausta Vranèiæa i
crkvu Gospe od milosti na otoku Prviæu, mediteranski vrt,
tvrðavu sv. Mihovila i benediktinke.
U školi su imali glazbeno-geografski susret s uèenicima
domaæinima u kojem su predstavili simbole svojih država
pjevanjem himni republika Hrvatske i Slovaèke te
prezentacijama o objema zemljama.
Sudjelovali su i na jednom školskom satu te su imali
prijateljske sportske utakmice s domaæinima. Daljnja
suradnja oèekuje se uzvratnim posjetom u Slovaèku.
.
Domovinske vijesti
Biskup Uziniæ oštro osudio šaranje Medžlisa Islamske
zajednice
Svim graðanima našeg grada želim odaslati jasnu poruku
kako ratne situacije iz drugih krajeva svijeta ne smijemo
prenositi u našu sredinu, istaknuo biskup u pismu
dubrovaèkom imamu
Dubrovnik, 26.9.2014. (IKA) – U povodu ispisivanja slova
"Nun" na prostorije Islamske zajednice u Dubrovniku
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ uputio je u petak 26. rujna
pismo dubrovaèkom imamu Salkanu Heriæu u kojem
osuðuje taj èin te poziva na nastavak gradnje dobrih
meðureligijskih odnosa. Pismo prenosimo u cijelosti:
"Primio sam vijest o vandalskom èinu šaranja Medžlisa
Islamske zajednice u Dubrovniku koji oštro osuðujem.
Osobito je bolno pisanje arapskog slova 'Nun' koji za
kršæane u Siriji i Iraku u ovom trenutku ima zastrašujuæe i
èesto po život opasno znaèenje. Tim je ovo šaranje postalo i
više od vandalskog èina jer u sebi nosi neprihvatljivu poruku
prijetnje. Ovo još više žalosti jer ste Vi vrlo jasno osudili
tzv. islamski kalifat i pozvali svoje vjernike da se pridruže
pozivu na pomoæ progonjenim vjerskim manjinama Iraka i
Sirije.
U nadi da æe policija pronaæi poèinitelje, vjernicima
islamske vjeroispovijesti u Dubrovniku izražavam bliskost.
Istovremeno svim graðanima našeg grada želim odaslati
jasnu poruku kako ratne situacije iz drugih krajeva svijeta ne
smijemo prenositi u našu sredinu, kao niti dopustiti da
naruše meðusobno poštivanje i ljudsko razumijevanje koje
se trudimo graditi meðu pripadnicima razlièitih
vjeroispovijesti.
Srdaèno Vas pozdravljam sa željom da Svemoguæi Bog
blagoslovi naše meðusobne odnose i suradnju!"
Biskup Škvorèeviæ primio èlanove Predsjedništva
Hrvatskoga lovaèkog saveza
Požega, 26.9.2014.
(IKA) - Prigodom 20. državnog
prvenstva Hrvatskoga lovaèkog saveza u lovnom streljaštvu
od 26. do 28. rujna u Požegi, šesteroèlano Predsjedništvo
toga Saveza održava i svoj radni sastanak. Tom prigodom u
Biskupskom domu njegove èlanove primio je 26. rujna
biskup Antun Škvorèeviæ.
Predsjednik saveza Ðuro Deèak zahvalio je biskupu za
potporu koju pruža Savezu u njegovu djelovanju, a koju je
meðu ostalim iskazao i prošle godine kad su lovci iz cijele
Hrvatske imali svoj susret u Požegi te je s njima u katedrali
slavio misu. Uruèio je biskupu zlatnu plaketu Saveza i
iskaznicu poèasnog èlana.
Biskup je zahvalio za pažnju koju su mu posvjedoèili svojim
posjetom kao i za nastojanje oko oèuvanja ravnoteže Božjeg
stvorenja i zaštite prirode u njezinoj raznolikosti i ljepoti.
Ujedno je istaknuo znaèenje njihova promicanja zajedništva
meðu ljudima, napose danas kada su u Hrvatskoj na djelu
mnoga sukobljavanja i negativan govor o pojedincima i
ustanovama. I tom prigodom zahvalio je predsjedniku
Lovaèkog saveza Požeško-slavonske županije Zdravku
Vujnoviæu, koji je dopratio èlanove Predsjedništva, za
velikodušnost kojom požeški lovci na Papuku doèekuju
nekoliko tisuæa hodoèasnika pješaka na putu prema Voæinu
te im pružaju okrjepu u jelu i piæu. Biskup i lovci zadržali su
se u razgovoru o razlièitim pitanjima s podruèja lovaèkog
djelovanja i društvenog života u Hrvatskoj, te su se meðu
ostalim zauzeli za suradnju izmeðu Crkve i lovaca u
nastojanju oko oèuvanja prirode.
1. listopada 2014. broj 39/2014
5
Domovinske vijesti
Proglas nadbiskupa Puljiæa o Godini euharistije
Godina euharistije æe trajati do listopada 2015. g. Njen
poèetak u župama æe se obilježiti 5. listopada klanjanjem i
euharistijskim blagoslovom na kraju misa. Dekanatski
euharistijski kongresi æe se održati 3. svibnja 2015. g., a
tijekom godine svaka župa æe odrediti svoj euharistijski dan
Zadar, 26.9.2014. (IKA) - "Ne možemo bez Krista, molitve
i nedjeljne euharistije" naslov je proglasa zadarskog
nadbiskupa Želimira Puljiæa kojeg je uputio vjernicima
Zadarske nadbiskupije na poèetku pastoralne Godine
euharistije 2014./2015. koja u mjesnoj Crkvi zapoèinje u
nedjelju 5. listopada, kao posljednja u trogodišnjem
nadbiskupijskom hodu Godine vjere koju je 2012. g.
proglasio umirovljeni papa Benedikt XVI.
"Euharistijskom godinom želimo javno ispovjediti kako ne
možemo živjeti bez Krista i molitve, bez nedjelje i
euharistije. Euharistija je središte obiteljskog, župnog,
biskupijskog i narodnog zajedništva. To æemo ove godine
posebice ispovijediti i razmišljati. Iskoristimo tu godinu u
prouèavanju i spoznaji svega što nas Crkva uèi o otajstvu
Crkve, braka i tajne nad tajnama, presvete euharistije.
Hranimo se Božjom rijeèju i tijelom Kristovim", poruèuje
mons. Puljiæ, potièuæi na molitvu i nedjeljnu euharistiju kako
bi rasla kršæanska, župna i crkvena svijest te odgovornost
"koju nam je Bog povjerio na krštenju". Godina euharistije
æe trajati do listopada 2015. g. Njen poèetak u župama æe se
obilježiti 5. listopada klanjanjem i euharistijskim
blagoslovom na kraju misa. Dekanatski euharistijski
kongresi æe se održati 3. svibnja 2015. g., a tijekom godine
svaka župa æe odrediti svoj euharistijski dan.
Uz proglas, mons. Puljiæ ponudio je i praktiène poticaje za
proslavu Godine euharistije. Prve ili mlade nedjelje su
povezane s euharistijskim blagoslovom. Sveæenici i katehete
su pozvani tijekom godine upoznavati vjernike i uèenike s
osnovnim rubrikama misala (kroz kateheze ili homilije). To
je prigoda prouèavati i preporuèiti crkvene dokumente koji
govore o liturgiji i sakramentima. "Neka se ova godina
iskoristi pa upuæuje vjernike i uèenike o praktiènim
stvarima, npr.: kako i zašto se vladati u crkvi, kada i kako se
križati i pokloniti, kada sjediti, kleèati i stajati", piše mons.
Puljiæ. Misa je središte župnog života, te nadbiskup potièe da
se animira zajednicu da aktivno sudjeluje molitvom i
pjesmom. U tom vidu korisno je imati liturgijsku i biblijsku
skupinu u župi, zbor i skupinu ministranata. Proslaviti
sveèano obljetnicu posvete crkve, objaviti informacije o
njenoj povijesti, zaslužnim pojedincima i obiteljima koje su
se istaknule u njenoj gradnji i održavanju. „Crkva posjeduje
golemo umjetnièko blago inspirirano euharistijskom
pobožnošæu, pa je korisno katehezom obuhvatiti i tumaèiti
znaèenje oltara, svetohraništa, slika, mozaika, kaleža, patena,
pokaznica, liturgijske odjeæe, baldahina, procesionalnih
križeva i dr. Glede svete glazbe, ima puno himni, misa,
graduala i moteta koji mogu pomoæi boljem razumijevanju
otajstva vjere", piše nadbiskup. Praksa je i odnijeti
bolesnicima Presveti sakrament da i oni sudjeluju u
euharistijskom zajedništvu. "Onima koji su u neregularnom
stanju, pa ne mogu sudjelovati kod stola Gospodnjeg, dati
potrebno objašnjenje i pratiti njihov duhovni život", potièe
mons. Puljiæ, podsjeæajuæi na rijeè sv. Ivana Pavla II: "Ne
smijemo se bojati govoriti o Bogu i uzdignuta èela nositi
znakove svoje vjere". "U sekulariziranoj kulturi koja
zaboravlja Boga i odgaja èovjeka kako se može živjeti bez
njega, valja koristiti sva moguæa sredstva i naèine da ljudi
shvate kako je stvorenje bez Stvoritelja osuðeno na nestanak.
Sv. Ivan Pavao II. je smatrao da je 'pogrešno misliti da bi
javno pokazivanje vjere moglo povrijediti potrebnu
autonomiju države i graðanskih institucija, ili èak ohrabriti
6
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
izraze netrpeljivosti'. Naprotiv, on je pisao da 'kultura
euharistije promièe kulturu dijaloga koji u njoj nalazi jakost i
hranu'", istièe mons. Puljiæ, tragom Papina apostolskog
pisma "Ostani s nama, Gospodine". "Uspjeh Godine
euharistije, koja može biti osobita godina milosti za
nadbiskupiju, ovisit æe od naše osobne vjere i molitve. Valja
slaviti, primati i èastiti euharistiju žarom i vjerom kako su to
radili sveci i blaženici. Potrebno je da svi veæim žarom
svjedoèimo što vjerujemo. Osobito je potrebno da zareðeni
službenici èešæe misle na preporuke s reðenja: Vjeruj što
propovijedaš i život uskladi s onim što u službi vršiš.
Znakovite su rijeèi sv. Ivana Pavla II. misnicima uz Godinu
euharistije: 'Sveæenici, koji svakog dana ponavljate rijeèi
posvete i koji ste svjedoci i navjestitelji velikog èuda ljubavi
koje se dogaða po vašim rukama, dopustite milosti ove
osobite godine da djeluje u vama. Slavite svakog dana misu
onom radošæu i žarom kao što ste je prvi put slavili. I
zastanite rado u molitvi pred svetohraništem", poruèuje
mons. Puljiæ u proglasu Godine euharistije u Zadarskoj
nadbiskupiji.
Poèetak desete sezone KMNL "Ivan Pavao II."
Split, 26.9.2014. (IKA) - U organizaciji Ureda za pastoral
mladih Splitsko-makarske nadbiskupije u petak 26. rujna na
igralištu Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu poèela je deseta
sezona Katolièke malonogometne lige "Ivan Pavao II."
Nakon ljetne stanke liga je zapoèela molitvom na poèetku
prve utakmice koju su igrali prošlogodišnji pobjednici župa
sv. Matej – Ravne Njive i župa sv. Jeronim - Kaštel
Gomilica. Pobjednik sa 7:0 bila je župa Ravne Njive.
Ovogodišnji prvak I. KMNL Split ostvaruje odlazak na
nacionalnu završnicu Katolièke lige u Hrvata koja æe se ove
sezone održati u Bjelovarsko-križevaèkoj biskupiji.
Blagdan sv. Mihovila i Dan policije u Karlovcu
Karlovac, 26.9.2014.
(IKA) - Upravitelj nacionalnog
svetišta Sv. Josipa u Karlovcu mons. Anton Sente predslavio
je u petak 26. rujna sveèano misno slavlje povodom
blagdana sv. Mihaela i Dana policije za Policijsku upravu
karlovaèku. Misa je služena u crkvi Presvetog srca Isusova u
župi Novi centar, a koncelebriralo je desetak sveæenika i
vojnih kapelana na èelu s policijskim kapelanom preè.
Andrijom Markaèem. Uz èelništvo policijske uprave i
predstavnike MUP-a, zapovjedništva HKoV, Karlovaèke
županije i predstavnika gradova i opæina, na misi su se
okupili rodbina i prijatelji poginulih, nestalih i preminulih
hrvatskih redarstvenika. Glazbom je misu animirao župni
zbor župe Presvetog srce Isusova pod vodstvom s. Davide
Dizdar i uz orguljsku pratnju Lea Langa.
Vi ste oni koji otkrivaju èovjeka u razlièitim okruženjima i
ozraèjima, u teškim okolnostima. U naravi policije je da
bude spremna za fizièki teške zahtjeve posla a za to vam
treba i snaga duha. Tu dolazi do izražaja vjera. Zato se
zapitajmo tko je Isus Krist te ga dovedimo u svoj život radi
služenja drugima. Zahvalimo i onima koji su svoje živote
dali za Domovinu, jer ako je žrtva u Kristovim rukama ona
je blagoslovljena, zakljuèio je mons. Sente.
Uz naèelnika PU Karlovaèke Tomislava Kotiæa i njegova
zamjenika Ivicu Pribaniæa misi su nazoèili karlovaèki župan
Ivan Vuèiæ, zamjenica karlovaèkoga gradonaèelnika Marina
Kolakoviæ, predstavnici udruga iz domovinskog rata,
vatrogasci kao i udruga Prvi hrvatski redarstvenik.
ika
Biskup Košiæ slavio s pripadnicima PU sisaèkomoslavaèke
Sisak, 26.9.2014. (IKA) - Sveèano misno slavlje za sve
pripadnike PU sisaèko-moslavaèke povodom Dana policije i
njihova zaštitnika sv. Mihaela predvodio je 26. rujna u
sisaèkoj katedrali sisaèki biskup Vlado Košiæ. U
koncelebraciji bili su kancelar biskupije mons. Marko
Cvitkušiæ, katedralni župnik preè. Marko Karaèa, župnik
sisaèke župe Pohoda BDM Branko Koretiæ i vojni i
policijski kapelan vlè. Milenko Majiæ. Na misi s use okupili
djelatnici Policijske uprave sisaèko-moslavaèke predvoðeni
naèelnikom Markom Rašiæem, te èlanovi obitelji, rodbina i
prijatelji poginulih i nestalih redarstvenika, koji su stradali u
Domovinskom ratu.
Biskup Košiæ u homiliji je rekao kako je mnogo razloga
zašto je sv. Mihael izabran za zaštitnika hrvatske policije.
"Prvi je što je sv. Mihael u Bibliji prikazan kao Božji ratnik,
dapaèe voða Božjih anðeoskih èeta koje se bore protiv ðavla
i njegove vojske, i pobjeðuju; drugi je razlog, što je sv.
Mihael anðeo, a svi znamo kako se osobito djeca rado mole
svojim anðelima èuvarima i vjeruju da ih oni èuvaju, osobito
od razlièitih opasnosti." Sv. Mihael bio je borac, ratnik, znao
je povesti borbu, reagirati na vrijeme i sprijeèiti svojom
borbom zlo. "Crkva i njezin moralni nauk uvijek je bila
protiv ratova i nasilja, protiv ubijanja i primjene sile. Ipak,
ako je pojedinac nepravedno napadnut i ne može se sam
braniti, kršæani su se uvijek osjeæali pozvani pomoæi mu i
braniti ga. O obrambenom ratu – kao što je bio i naš,
Domovinski rat – rijeè je i u izvješæu Knjige Otkrivenja.
Sveti arkanðeo Mihael takav je ratnik, dakle, branitelj. Sv.
Ivan prikazuje Majku koja je obuèena u sunce, s glavom
ovjenèanom s 12 zvijezda i mjesecom pod nogama, koja
raða Sina, a Zmaj vreba da joj ga otme i proždre èim ga rodi.
Slika je to Marije koja raða Spasitelja Isusa kojega ðavao
želi uništiti. I tu onda nastaje rat na nebu, pojavljuje se anðeo
Mihael koji predvodi rat protiv ðavla i pobjeðuje ga", rekao
je biskup te u nastavku dodao. "Evo, to je zadaæa i hrvatske
policije. Boriti se zato da se pobijedi zlo i zloga, da se zaštiti
slabe, da se napadnute obrani, da se suzbije nepravda i laž, a
da pobijedi pravednost i istina. To nije moguæe tek samo
našim vlastitim, ljudskim zalaganjem, veæ do kraja to je
moguæe jedino snagom i pomoæu Božjom. On se sam bori za
nas, on se sam prvi za sve nas žrtvuje, on i nama daje snage
da se zajedno s njime borimo za pobjedu dobra i
pravednosti".
Sv. Mihael je anðeo. "Jer onaj koji od Boga dolazi
nezaštiæenima i slabima, glasnik je Božje zaštite jer Bog je
sama dobrota i ne može ostaviti same one koji trpe nevolju, a
da im ne pomogne. Tako ste i vi, dragi policajci, nebrojeno
puta pokazali i pokazujete da ste zaštitnici i nas, sudionika u
prometu, i kad treba održavati red na našim sveèanostima,
kada je puno ljudi; stalo vam je osobito da štitite djecu koja
pohaðaju školu, da im se ne dogodi nikakva nesreæa na putu,
vi štitite i branite ugrožene od poplava, vi priskaèete u
pomoæ onima koji trebaju zaštitu i pomoæ. Stoga je vaše
zvanje plemenito i trebate biti svjesni važne uloge koju
imate u našem društvu. Zato ste pozvani biti i sami, poput
sv. Mihaela, neporoèni i èestiti, puni dobrote i pravednosti",
zakljuèio je biskup Košiæ.
Na kraju slavlja vlè. Milenko Majiæ oprostio se od svih
prisutnih, ali i svih ostalih pripadnika PU sisaèkomoslavaèke zbog premještaja na novu dužnost u Slunj, te
svima zahvalio na lijepim godinama što ih je proveo kao
policijski kapelan u Sisku.
Domovinske vijesti
Ðakovo: Konstituirano Nadbiskupijsko pastoralno vijeæe
Ðakovo, 26.9.2014. (IKA/TU) – U Nadbiskupskom domu u
Ðakovu 26. rujna održana je konstituirajuæa sjednica
Nadbiskupijskoga pastoralnog vijeæa (NPV). Nakon molitve,
nazoène je pozdravio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro
Hraniæ, izražavajuæi radost što je došlo vrijeme da se osnuje
to nadbiskupijsko tijelo. Podsjetio je kako je nadbiskup
Marin Srakiæ promišljao o osnivanju NPV-a još kada je
promišljao o biskupijskoj Sinodi. Završni sinodski
dokumenti proglašeni su 2008. godine, prigodom slavlja
uzdizanja Biskupije na rang nadbiskupije i metropolitanskog
središta, i tada je poèela ozbiljna priprava za osnivanje NPVa. "Neposredni ste plod biskupijske Sinode, tijelo koje treba
voditi raèuna o ostvarenju sinodskih izjava i odluka na
pastoralnom planu, koje može unaprijediti postojeæe
pastoralne planove. Sinoda je predvidjela da pastoralno
djelovanje bude sustavno, planirano, meðusobno povezano i
uzglobljeno, da znamo naše dugoroène i kratkoroène ciljeve
i zadaæe. U tom smislu sustavnog planiranja, vaš æe doprinos
biti od velikog znaèaja. Vjerujem da æe se ono pozitivno
iskustvo sinodske dvorane prenijeti ovamo, gdje æe se
zajednièki, u bratskom promišljanju i unutarcrkvenom
dijalogu govoriti o svim otvorenim pitanjima našega
pastoralnoga djelovanja", rekao je meðu ostalim nadbiskup,
istaknuvši kako NPV daje veæi prostor vjernicima laicima, a
upravo su oni dali krila Sinodi, nakon koje se uistinu osjetilo
proljeæe u životu nadbiskupije.
"Trebamo oduševljenje, toplinu vjere, srca kojega nosite, da
zajednièki uèinimo da ovo tijelo uistinu bude pokretaè
pastoralnog djelovanja u èitavoj nadbiskupijskoj zajednici",
istaknuo je nadbiskup Hraniæ.
O ulozi, znaèenju i svrsi Nadbiskupijskoga pastoralnog
vijeæa potom je govorio dr. Stanislav Šota, koordinator
Pastoralnog centra, osvrnuvši se na poèetku na ono što je
prethodilo osnivanju NPV-a te iznio nekoliko iskustava na
razini nacionalne Crkve, kao i plan i program biskupije u
Freiburgu. U osnivanju i radu NPV-a, koje bi trebalo
predstavljati cijelu mjesnu Crkvu, njezine krajeve,
specifiènosti, razlièitosti, okolnosti, stanje i izazove, treba se
oèitovati naèelo zajedništva i sudjelovanja Božjeg naroda na
spasenjskom djelu Krista i Crkve, rekao je dr. Šota. Kao
zadaæe Vijeæa naveo je istraživanje, prosuðivanje i
predlaganje praktiènih zakljuèka o onome što se tièe
pastoralnog rada u biskupiji, osvræuæi se što je o tome reèeno
u sinodskim dokumentima. Istaknuo je nužnost upoznavanja
realnog stanja pastoralnog djelovanja i crkvenog života
Nadbiskupije te koncentriranje na planove i programe
okrenute buduænosti. Pritom je naglasio dva osnova stožera
na kojima treba poèivati svaki buduæi korak, a to su:
samospoznaja sebe, spoznaja realnog stanja i prepoznavanje
pastoralnih prioriteta te sustavno i hrabro svjedoèenje vjere u
osobnom profesionalnom i društvenom životu. Kao pet
osnovnih koraka naveo je: 1. spoznati realno stanje,
moguænosti i oèekivanja te izraditi idealni profil vjernika
buduænosti; 2. odrediti ciljeve i prioritete kao bi se do
idealnog vjernika došlo; 3. pretoèiti ciljeve i prioritete na
nadbiskupijsku, dekansku i župnu razinu; 4. ostvariti plan i
program preko Ureda i odbora za brak i obitelj, pastoral
mladih, itd. te 5. vrednovati uèinjeno. Svoje izlaganje
zakljuèio je potièuæi èlanove NPV-a da hrabro iznesu
evangelizacijske prioritete, kratkoroène i višegodišnje,
napomenuvši kako je dužnost ureda i povjerenstava
Pastoralnog centra, nakon detaljno razraðenog plana i
programa, izraditi planove i programe na povjerenim
evangelizacijskim podruèjima.
O sadašnjim prioritetima u pastoralnome planiranju i
djelovanju u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji potom je
1. listopada 2014. broj 39/2014
7
Domovinske vijesti
govorio generalni vikar mons. Ivan Æuriæ. Njegovo je
izlaganje ukratko predstavilo važna polazišta i odrednice za
pastoralno planiranje i djelovanje u nadbiskupiji: 1. naglasci
koje prepoznajemo na planu opæe Crkve (pastoralni pristup
voðen koncilskim naukom ostvarenja "novoga lica Crkve"
prema konstitucijama "Svjetlo naroda" i "Radost i nada",
nužnost nove evangelizacije te najnovije smjernice pastirske
službe pape Franje, osobito apostolska pobudnica "Radost
evanðelja"; 2. dokumenti Druge biskupijske sinode "Ti si
Krist – za nas i za sve ljude" u kojima su izrijekom navedeni
dugoroèni pastoralni prioriteti za Ðakovaèko-osjeèku
nadbiskupiju, s naglaskom na primjerenoj formaciji vjernika
laika – suradnika u pastoralu; 3. nastupna rijeè nadbiskupa
mons. Ðure Hraniæa prigodom preuzimanja službe
ðakovaèko-osjeèkoga nadbiskupa (6. srpnja 2013.); 4.
prioriteti koje nameæe aktualna životna, društvena i
pastoralna stvarnost. Mons. Æuriæ je istaknuo da sinodski
zakljuèci i smjernice predstavljaju središnji dugoroèni
programski okvir za planiranje i djelovanje na razlièitim
pastoralnim podruèjima. Kratkoroèni, tj. jednogodišnji
program pastoralnoga djelovanja u nadbiskupiji, veæ 13.
godinu zaredom, oblikuje se kao godišnji nadbiskupijski
"Kalendar susreta" koji se pripravlja i izdaje u okviru
djelovanja svih povjerenstava i ureda Nadbiskupijskoga
pastoralnoga centra. Na tragu sinodske obnove naznaèeni su
prioriteti: pastoral braka i obitelji, pastoral zvanja, pastoral
mladih. Sjednica je nastavljena osvrtima i konstruktivnim
prijedlozima pojedinih èlanova NPV-a.
Biskup Komarica s èlanom Europskog parlamenta
Toninom Piculom
U plodnoj razmjeni informacija i mišljenja, najviše su se
zadržali na aktualnoj situaciji hrvatske populacije, a s njom i
položaja Katolièke Crkve u Bosni i Hercegovini
Zagreb, 26.9.2014. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup i
predsjednik Biskupske konferencije BiH dr. Franjo
Komarica razgovarao je 26. rujna s èlanom Europskog
parlamenta Toninom Piculom u njegovu uredu u Zagrebu. U
plodnoj razmjeni informacija i mišljenja, najviše su se
zadržali na aktualnoj situaciji hrvatske populacije, a s njom i
položaja Katolièke Crkve u Bosni i Hercegovini. Biskup je
parlamentarcu Piculi, kojemu je dodijeljena posebna zadaæa
brinuti se oko buduænosti Bosne i Hercegovine, predoèio
konkretne podatke o aktualnom, dramatiènom smanjivanju
broja katolika – osobito u Banjoluèkoj biskupiji i
Vrhbosanskoj nadbiskupiji; o raznim vidovima opstrukcije i
nebrige od strane politièara glede povratka prognanih
Hrvata, kao èlanova jednog od konstitutivnih naroda te o
naporima predstavnika Katolièke Crkve u ispravljanju velike
i dalekosežne nepravde nanesene tolikim obespravljenima.
Prikazao je i odgojno-obrazovni rad Katolièkih školskih
centara u sedam gradova Bosne i Hercegovine i njihovu
nezamjenjivu pozitivnu ulogu u podizanju mladih
konstruktivnih generacija, što je zamijeæeno kod domaæih
politièara, ali i kod meðunarodnih predstavnika te u
Europskom parlamentu.
Biskup Komarica zanimao se za moguænost veæeg i
konstruktivnijeg sudjelovanja europskih politièara i
institucija u bržem oporavku Bosne i Hercegovine od
posljedica rata. Parlamentarac Picula zahvalio je biskupu
Komarici na korisnim informacijama i obeæao da æe doæi u
Bosnu i Hercegovinu pa i u Banju Luku kako bi pomogao
svim konstruktivnim ljudima u njihovim naporima oko
izgradnje bolje buduænosti za tu napaæenu zemlju i sve njene
stanovnike.
8
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
Proslava 100. obljetnice roðenja fr. Rajmunda Kuparea
Vrboska, 26.9.2014. (IKA) - Nedavno vrbovaèko slavlje
400. obljetnice Èudotvornog sv. Križa obogaæeno je u petak
26. rujna proslavom 100. obljetnice roðenja fr. Rajmunda
Kuparea (Vrboska, 1914. - Zagreb, 1996.) u njegovoj rodnoj
Vrboskoj na otoku Hvaru. Padre Rajko, kako su ga od milja
zvali, bio je veliki zaljubljenik u Vrbosku i sva obilježja
rodnog zavièaja, stoga su mu se njegovi sumještani tom
proslavom odužili kao svojevrsnim èinom njegova povratka
u rodni zavièaj. Rajmund Kupareo, krsnim imenom Luka,
svojim je životom postao izrièaj i tumaè životnog usuda
cijeloga hrvatskog naroda koji je kroz 20. st. bio izložen
udarcima tuðine i poznatom hrvatskom usudu priznanja u
tuðini, a zaborava u Domovini. No, boraveæi izvan
domovine u dalekom Èileu jaèao je svoju zaljubljenost u
rodni zavièaj. Svestranost stvaralaèkog duha Rajmunda
Kuparea, duhovnog sina sv. Dominika, oèituje se na
razlièitim podruèjima kulta i kulture. U njemu prepoznajemo
otmjenog dominikanca, vrsnog znalca tomistièke misle i
njenih odraza u radovima posveæenim vrednotama i ljepoti,
pjesnika i hrvatskog književnika, borca za hrvatsko ime i
istinu o Hrvatskoj, skladatelja te nadasve èovjeka kršæanskih
i zavièajnih nadahnuæa.
Proslava 100. obljetnice Kupareova roðenja prireðena je u
organizaciji župe sv. Lovre i Društva prijatelja kulture
baštine u Vrboskoj te uz pomoæ Hrvatske dominikanske
provincije. Na kuæi obitelji Kupareo, koja se nalazi na Rivi i
u kojoj je Luka proveo rano djetinjstvo, postavljena je
spomen-ploèa koja istièe podruèja njegova djelovanja i
interesa. Pošto su Faroski kantaduri iz Staroga Grada
otpjevali himnu Republike Hrvatske, uslijedio je program
otkrivanja spomen-ploèe uz nazoènost hvarsko-braèkoviškoga biskupa Slobodana Štambuka, dominikanskog
provincijala dr. fr. Ante Gavriæa, generalnog vikara mons.
Stanka Jerèiæa, vrbovaèkog župnika don Emila Pavišiæa,
ostalih sveæenika, gostiju i Vrbovljana. Uz Kupareovu
pjesmu "Povratak u zavièaj", proèitana je prigodna rijeè
akademika Tonka Maroeviæa kojeg s Kupareom vezuje isto
hvarsko nebo.
Potom je u župnoj crkvi Sv. Lovre zahvalno misno slavlje
predvodio biskup Štambuk, koji se u propovijedi osvrnuo na
posebnost Kupareova života, njegovo izrastanje u duhovnu
velièinu koja se najjasnije zrcali u pjesmi "Isus u mojoj laði".
Treæi dio proslave doveo je sudionike slavlja na Pjacu
nasuprot proèelja Gospine crkve-tvrðave (16. st.) gdje je
uslijedio èin otkrivanja biste. Taj rad našeg uglednog kipara,
Hvaranina i akademika Kuzme Kovaèiæa svrstava se u niz
mletaèkih i hrvatskih umjetnika èija djela kriju vrbovaèke
crkve. Najprije se nazoènima obratio sam autor, istièuæi svoj
doživljaj Kuparea kroz njegov duhovni i intelektualni trag u
pisanoj rijeèi i ono što je kanio izreæi kroz crte Kupareova
lica. Potom je rijeè akademik Radoslav Tomiæ dao presjek
Kupareova obola na umjetnièkom podruèju pisane rijeèi i
sve ono što ga odreðuje kao domoljuba koji je pokazao
veliku brižnost prema hrvatskom imenu u dalekom Èileu.
Provincijal Gavriæ ocrtao je Kupareov ljudski i redovnièki
lik. Kao uvod u otkrivanje biste proèitan je ulomak iz
romana Baraban u kojem Kupareo progovara o crkvi-tvrðavi
pred kojom æe odsada njegov pogled usmjeravati poglede
prolaznika prema istom izvoru iz kojeg je on crpio
stvaralaèko i vjernièko nadahnuæe. Bistu su otkrili hvarski
biskup i dominikanski provincijal. Kroz to vrijeme
odjekivalo je zvono Sv. Križa s crkve-tvrðave kao spomen
na Kupareove najdojmljivije stranice vrbovaèkih uspomena
– a rijeè je o spomenutom romanu – koji poèinje zvukom
zvona Sv. Križa.
Za sve sudionike uprilièen je domjenak na Pjaci, a završni
ika
dio proslave bio je u župnoj crkvi, gdje se nazoènima obratio
župnik i hvarski dekan don Emil Pavišiæ. Bilo je predviðeno
da mr. Petar Radelj, kao najbolji poznavatelj Kupareova
života i djela, održi prigodno predavanje, zbog sprijeèenosti
njegov je tekst "Kupareove spone s Vrboskom" proèitala
prof. Frankica Peronja. Na svršetku proslave otpjevana je
vrbovaèka pjesma "Zdravo Križu" kao izrièaj duhovne
povezanosti s Kupareom i znak da se stota obljetnica
njegova roðenja slavi o 400. obljetnici Èudotvornog sv.
Križa. Želeæi da ta proslava ostavi dubljeg traga u svijesti
Vrbovljana te kao spomen na Kupareov život i ljubav prema
zavièaju tiskana je knjižica "Rajmund Kupareo. Tragovi
života zagledanog u ljepotu stvorenoga" u izdanju župe sv.
Lovre i Društva prijatelja kulturne baštine Vrboska. Taj æe
rad uskoro biti svima dostupan putem interneta.
Dan Caritasove kuæe sv. Vinka Paulskog u Oborovu
Oborovo, 27.9.2014. (IKA) - Dan Caritasove kuæe sv. Vinka
Paulskog u Oborovu sveèano je proslavljen u subotu 27.
rujna. Misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Juraja i Sv. Jakova za
sve štiæenike, njihove roditelje i djelatnike predvodio je
sisaèki biskup Vlado Košiæ. Tom prigodom biskup je i
podijelio sakrament krštenja za 15, te sakrament potvrde za
39 štiæenika kuæe. U koncelebraciji bili su predsjednik
Caritasa Sisaèke biskupije mons. Franjo Æuk, kanonik
zagrebaèkog i sisaèkog kaptola mons. Ivo Hren i domaæi
župnik vlè. Stjepan Levaniæ.
Na poèetku okupljene je pozdravila ravnateljica Caritasa
Sisaèke biskupije Kristina Radiæ, posebno zahvalivši
biskupu na dolasku, te kumovima što su se nesebièno dali za
taj važan dogaðaj za štiæenike. Meðu brojnim okupljenim
uzvanicima koji su uvelièali slavlje bile su i ravnateljica
Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije s. Jelena Lonèar, kao i
bivša ravnateljica Caritasa Jelena Brajša.
U homiliji, govoreæi o zaštitniku kuæe sv. Vinku Paulskom,
biskup je rekao kako je on u Crkvi poznat na isti naèin kao u
današnje vrijeme bl. Majka Terezija koja je služila i brinula
se za potrebite i bolesne. "Majka Tereza je uèila djecu i
mlade da što uèinimo onima koji su u potrebi to èinimo
samome Isusu. To i mi zapamtimo kad vidimo ljude koji su
u potrebi, ljude i djecu koji imaju svoje probleme i
poteškoæe. Ali, moramo znati da smo i svi mi upravo takva
bolesna potrebna slaba djeca, kao što su i ovi ljudi koji æe
primiti krštenje, prièest i krizmu. Sam nas je Isus uèio da
upravo takvima malenima pripada Kraljevstvo nebesko, te
ako svi ne budemo svjesni da smo slabi i da nam je potrebna
Božja pomoæ i milost, mi neæemo moæi uæi u njega", poruèio
je biskup.
U nastavku biskup je rekao kako Gospodin gleda i raduje se
što su se danas svi okupili oko onih najmanjih,
najpotrebnijih i slabih. "Oni možda ne mogu sami reæi ono
što u srcu osjeæaju, ali to pokazuju svojim osmijehom,
svojom dobrotom i ljubavlju. I to ne samo nama nego i
Gospodinu kojemu žele pokloniti svoje povjerenje i svoju
ljubav, biti njegovi uèenici i punopravni èlanovi Crkve i
zajednice Isusovih uèenika. Èestitam dragi krštenici,
krizmanici i prièesnici što ulazite u puno zajedništvo Crkve i
tako je obogaæujete svojom velikom ljubavlju i velikim
srcem. Hvala vam na tome, neka vas Bog èuva i neka vam
ovim svetim sakramentima izlije u punini svoje milosti.
Nakon mise proslava je nastavljena u kuæi prigodnim
glazbeno-scenskim programom kojim su štiæenici goste
upoznali sa svojim životom i radom.
Domovinske vijesti
40. obljetnica Kursilja u Hrvatskoj
Samobor, 27.9.2014. (IKA) - U sklopu trodnevne proslave
40. obljetnice djelovanja pokreta Kursiljo u Hrvatskoj u
subotu 27. rujna u franjevaèkoj crkvi Uznesenja Blažene
Djevice Marije u Samoboru zahvalno misno slavlje
predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.
U koncelebraciji bili su i varaždinski biskup Josip Mrzljak,
dekan Samoborsko-okiækoga dekanata Davor Štuljan,
duhovnik Kursilja Andrija Vrane te desetak sveæenika koji
prate i podupiru djelovanje pokreta.
Prije poèetka misnog slavlja troje suradnika Kursilja
predstavilo je djelovanje pokreta, istièuæi na poseban naèin
svoju ukljuèenost u pastoralno djelovanje s krizmanicima na
župama, kao i znaèenje i ulogu Kursilja u duhovnom životu
hrvatskih branitelja.
U propovijedi kardinal je tumaèeæi misna èitanja istaknuo
Isusovu reèenicu iz evanðelja: "Sin Èovjeèji doista ima biti
predan ljudima u ruke." Dok se narod divio Isusu i pljeskao
mu, on ukazuje na križ i muku. "S jedne strane radost,
slavlje, pljesak, a s druge osuda, razapinjanje, smrt", rekao je
kardinal, dodavši da "ima dana kad se veselimo, a i dana
kada tugujemo". Upozorio je da ako se zatvaramo u radost ili
žalost odreðenog trenutka, onda je naš život zatvoren. "I
radost i žalost pripadaju životu, ali to ne smije biti zatvoreno,
moramo vidjeti širu perspektivu, a to znaèi: zahvaliti Bogu
što nam je lijepo, što se radujemo, a onda kad je teško, kad
dolazi križ, nevolje, Isus nam je pokazao na križu: Oèe, neka
bude volja tvoja!" Kardinal je istaknuo da treba staviti Boga
u sve što živimo i da s Bogom treba planirati život, pa i onda
kada je teško: "Kad èovjek tako postupa, kad križ preda
Bogu, nosi ga lakše s Bogom".
Govoreæi pak o 40. obljetnici djelovanja pokreta Kursiljo u
Hrvatskoj, kardinal je rekao da zahvaljujemo za sve koji su
taj put prenijeli u Hrvatsku i da gledamo Crkvu koja je puna
putova koji vode do Boga. Spominjuæi encikliku pape Franje
"Svjetlo vjere", kao zajednièko djelo pape Benedikta XVI. i
pape Franje, naglasio je da nam obojica govore o svjetlu
koje dolazi od vjere, a koje je èovjeku itekako potrebno.
"Vjeru trebamo poznavati i produbljivati da možemo živjeti
ono što nam pruža", rekao je kardinal te naglasio da je vjera
neizmjerno bogatstvo koje daje potrebno svjetlo za život, i
da je "svatko od nas dok god živi pozvan na put upoznavanja
vjere gdje prepoznajemo Boga". Èesto puta se u Crkvi, a
pogotovo u društvu planira i misli da èovjek sve može sam, a
"vjera pokazuje da se u svim trenucima života treba otvarati
Bogu, naæi ga i prepoznati i onda æe život biti drugaèiji,
ljepši, bogatiji".
Spominjuæi apostolsku pobudnicu pape Franje "Radost
evanðelja", kardinal je posebno upozorio na odlomak o
pokretima i novim zajednicama u kojemu Papa kaže da su
oni donijeli novi žar i svježinu, da su oni plod Duha Svetoga
i blagoslov za Crkvu. U tom smislu, upozorio je kardinal,
potrebno je da "èlanovi pokreta budu duboko ukorijenjeni u
župnu zajednicu, a èitav pokret u zajedništvu s biskupijskim
pastoralom, jer u protivnom upadaju u opasnost da im iz
vidokruga ispadne ono najbitnije i da postanu sami sebi
dostatni". Zakljuèujuæi propovijed, kardinal je èlanovima
Kursilja uputio zahvalu: "Pohvaljujem što se angažirate u
radu sa skupinama u župama i u civilnom društvu. To je
znak da ste na pravom putu. Neka dobri Bog, po zagovoru
Blažene Djevice Marije, blagoslovi sva vaša plemenita
nastojanja".
Na svršetku misnog slavlja, na kojem je pjevanje predvodio
zbor mladih èlanova Kursilja, dvije predstavnice Kursilja
kardinalu Bozaniæu i biskupu Mrzljaku u znak zahvale
predale su prigodni dar, a kardinal je najzaslužnijim
èlanovima Kursilja uruèio blagoslov pape Franje.
1. listopada 2014. broj 39/2014
9
Domovinske vijesti
U Požegi održan Biskupijski dan i zareðena sedmorica
ðakona
Požega, 27.9.2014. (IKA) - Na 17. obljetnicu uspostave
Požeške biskupije i obljetnicu posvete požeške katedrale, 27.
rujna, u Požegi je održan Biskupijski dan na kojem su
sudjelovali sveæenici, redovnici i redovnice, bogoslovi i
sjemeništarci te vjerouèitelji. Program je poèeo molitvom
Treæega èasa u crkvi Sv. Lovre, nakon koje je nazoène
pozdravio biskup Antun Škvorèeviæ.
Istaknuo je kako je Biskupijski dan svojevrsna godišnja
provjera onoga što požeška mjesna Crkva nastoji ostvarivati
u svom poslanju, razmatranje odreðenih aktualnih pitanja te
dogovor o zajednièkim programima u zapoèetoj pastoralnoj
godini. Podsjetio je kako u tom pogledu društveno stanje ima
veliko znaèenje i spomenuo da je ono u Hrvatskoj trenutaèno
obilježeno negativnošæu, sukobljavanjima i nepovjerenjem te
nemoæu da se na gospodarskoj razini ostvari napredak što
stvara u ljudima odreðenu gorèinu. Istaknuo je da se oni
kojima je povjereno poslanje u Crkvi ne smiju svrstati meðu
širitelje negativnosti, nego trajno biti nositelji evanðeoskog
optimizma iz svijesti da je Isus Krist svojom mukom, smræu
i uskrsnuæem zapoèeo ostvarivati kraljevstvo nebesko koje
nadilazi sve ljudske ogranièenosti i nemoæi te da je konaèni
ishod naše ljudske povijesti u njegovoj moæi. Dodao je da su
Isusovi poslanici pozvani to svjedoèiti napose u rubnim
društvenim stanjima kako nas potièe papa Franjo i na taj
naèin ljudima pomagati da ne budu njihovim zarobljenicima.
Biskup je potom predstavio neke zajednièke programe koji
æe se ostvarivati u Požeškoj biskupiji tijekom zapoèete
pastoralne godine. Meðu ostalim, sveæenike je upoznao s
datumima održavanja njihovih jesenskih susreta trajne
formacije na arhiðakonatskoj razini na kojima æe se
obraðivati enciklika pape Franje "Evangelii gaudium" i neka
liturgijska pitanja koja je pokrenula Kongregacija za
bogoštovlje i disciplinu sakramenata Najavio je i datume
održavanja mjeseènih formacijskih susreta mladih sveæenika.
Podsjetio je na Godinu posveæenog života koju je proglasio
papa Franjo od prve nedjelje došašæa 2014. s kojom je na
nacionalnoj razini povezano hodoèašæe redovnika i
redovnica u Mariju Bistricu a na biskupijskoj razini susret na
Svijeænicu. Spomenuo je da se na nacionalnoj razini održava
susret obitelji na Trsatu 19. travnja iduæe godine. Najavio je
Godinu sv. Terezije Avilske, zaštitnice požeške katedrale,
prigodom 500. obljetnice njezina roðenja, rekavši kako æe
ona zapoèeti na njezinu svetkovinu, 15. listopada ove
godine, a biti zakljuèena istoga nadnevka 2015. godine.
Spomenuo je kako æe pastoralna nastojanja u zapoèetoj
pastoralnoj godini, posebice korizmene kateheze biti
oblikovane na temelju obnoviteljske misli sv. Terezije.
Zahvalio je sveæenicima, redovnicima i redovnicama te
vjerouèiteljima za požrtvovnost kojom nastoje ostvarivati
svoje poslanje naviještanja Radosne vijesti.
Potom je Marijan Paveliæ govorio o znaèenju medija u
pastoralu, o njihovoj pomoæi u evanðeoskom poslanju Crkve
u suvremenom svijetu. Kroz prezentaciju upozorio je na
moguænosti i prednosti u služenju društvenim mrežama,
dajuæi konkretne smjernice za njihovu upotrebu. Potkrijepio
je svoje izlaganje poticajima pape Ivana Pavla II., Benedikta
XVI. i pape Franje. Zatim je Ivica Bošnjak upoznao nazoène
s treæom Izvanrednom opæom biskupskom sinodom u Rimu
od 5. do 19. listopada ove godine, govorivši o problemima
vezanima za brak i obitelj u suvremenom društvu o kojima
æe raspravljati sudionici Sinode. Prikazao je sadržaj
pripremnih dokumenata za Sinodu i sam naèin njezina rada.
Središnji dio proslave Biskupijskoga dana bila je sveèana
misa u požeškoj katedrali koju je u zajedništvu sa stotinjak
sveæenika predvodio biskup Škvorèeviæ i tijekom koje je za
10
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
ðakone zaredio Marka Èubeliæa iz Suhopolja, Ljubišu
Krmara iz Starog Petrovog sela, Roka Ivanoviæa iz Ðulovca,
Olivera Kranjèiæa iz Dežanovca, Krunoslava Jurakoviæa iz
Zapolja, Roberta Kupèaka iz Staroga Gradca te Krunoslava
Siroglaviæa iz Oriovca.
Pozdravljajuæi prisutne, biskup je èestitao 17. obljetnicu
uspostave Požeške biskupije. Istaknuo je da s posebnom
radošæu pozdravlja sedmoricu kandidata za ðakonat, njihove
roditelje, rodbinu i prijatelje te vjernike pristigle iz njihovih
rodnih župa. Pozdrav je uputio i prisutnim poglavarima iz
Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu na èelu
s rektorom Anðelkom Košæakom iz Bogoslovnog sjemeništa
u Ðakovu na èelu sa rektorom Ivanom Andriæem te
ekonomom Meðunarodnog Kolegija "Sedes Sapientiae" iz
Rima Jose de Jesus Huerta, zahvaljujuæi im za sve što su
uèinili za sedmoricu kandidata.
Na poèetku homilije biskup je podsjetio na stanje u kojem se
Hrvatska nalazi, na potrebu da predsjednik Vlade organizira
tim struènjaka koji æe moæi pokrenuti gospodarstvo i
napredak. Spomenuo je kako je prije dvije tisuæe godina Isus
Krist, pobjednik nad smræu, poèeo okupljati svoju ekipu
kojoj je zadatak u snazi njegova Duha suraðivati na
ukljuèivanju ljudi u zajedništvo Božjeg života, ostvarivanje
kraljevstva nebeskog. Istaknuo je kako je u naše vrijeme
pozvao u svoj tim i sedmoricu mladih ljudi koji mu danas u
katedrali svjedoèe o svom odazivu i koje æe u svetom
ðakonskom reðenju snagom svoga Duha osposobiti za
poslanje naviještanja radosne vijesti i služenje njegovu djelu
spasenja po slavljenju svetih otajstava.
To je povezao s naviještenim odlomkom iz knjige proroka
Izaije i Poslanice Korinæanima u kojoj sv. Pavao tumaèi da
su tijela naša hram Duha Svetoga. Istaknuo je kako prorok
traga za Božjom prisutnošæu u hramu, ali da je ona, napose
Isusovim utjelovljenjem, stvarna u èovjeèjem srcu te je
svatko od ljudi može otkriti. Kazao je kako je Isusov poziv
upuæen sedmorici reðenika da ga slijede na putu sveæeništva
sasvim posebno oèitovanje njegove prisutnost u njima te mu
je zahvalio za taj dar, a reðenicima za pozornost koju su mu
posvetili i vjernost kojom su ga do sada slijedili. Istaknuo je
kako su kandidati za ðakonat Božja graðevina koja se
zapoèela ostvarivati otkrivanjem duhovnoga zvanja.
Upozorio ih je da se svakodnevno trebaju dograðivati na
jedinom èvrstom temelju, Isusu Kristu, da æe u suprotnom
postati razoreni Božji hram. Kazao je da ih po sakramentu
svetoga Reda Isus Krist snagom svoga Duha suoblièuje
samome sebi i da ga svojim životom trebaju oèitovati.
Podsjetio je da se s njima dogaða slièno kao s umjetnièkim
djelom, o èemu je volio govoriti Mikelanðelo. Po njegovu
tumaèenju umjetnik vidi stvaran lik u gromadi kamena koji
se oèituje kad on klesanjem odstrani sve ono što ga prekriva
i ne da mu doæi na vidjelo. Kazao je reðenicima da su
svakodnevna molitva, razmatranje Božje rijeèi, sudjelovanje
na misi, èesta ispovijed, žrtva, vjerno vršenje poslanja i
druga duhovna nastojanja trajno klesanje onoga lika koji æe
Isus Krist utisnuti u njih svetim reðenjem. Dodao je da
pritom imaju na umu kako je Isus, govoreæi o hramu svoga
tijela, posvjedoèio kako je kroz njegovo potpuno predanje
Ocu i žrtvi ljubavi na križu ostvaren novi èovjek, oèitovan u
uskrsnuæu. Pozvao je reðenike da u žrtvi svoga potpunog
predanja iskuse preobrazbu u novoga èovjeka oblikovana u
snazi Duha. Potaknuo je vjernike da trajno Bogu uzdižu
molitve za reðenike kao i za sve sveæenike, redovnike i
redovnice u Požeškoj biskupiji kako bi svojom vjernošæu
Isusu Kristu mogli odgovoriti na izazove suvremenog
društva, donoseæi mu svjetlo i snagu po služenju slabima,
siromašnima i napuštenima.
ika
Proštenje u kapeli Sv. Mihaela u Marèi
Svetu Liturgiju služio vladika Nikola Kekiæ
Marèa, 27.9.2014. (IKA) - Križevaèki vladika Nikola Kekiæ
služio je u subotu 27. rujna sveèanu svetu Liturgiju u kapeli
Sv. Arkanðela Mihaela u Marèi. Suslužili su preè. dr.
Zvonimir Kureèiæ, arhimandrit marèanski, i protojerej
stavrofor Željko Pajiæ, dekan Stolnoga dekanata.
Kapela je sagraðena godine 2012., u godini velikog jubileja
400. obljetnice obnove crkvenoga zajedništva u Hrvatskoj
(1611. - 2011.), na mjestu gdje je nekoæ stajao manastir s
crkvom Sv. Arkanðela Mihaela. Njezin temeljni kamen
posvetio je za pohoda Hrvatskoj papa Benedikt XVI.
Vladika je u propovijedi istaknuo važnost Božjih ugodnika i
bestjelesnih biæa koje zovemo anðelima, a koji nam Gospod
daje da nam u životu služe kao uzori i pomoænici u životu.
Kršæanski život nije lagan i èovjeku trebaju ohrabrujuæi
poticaji i duhovna pomoæ kako bi se borili protiv zla što ga
svi u sebi nosimo, kao i zla oko sebe koje nas nerijetko na
našim životnim putevima zavodi. Govorio je i o povijesnom
mjestu na kojem je kapelica sagraðena, gdje je nekoæ stajao
manastir i boravili grkokatolièki marèanski vladike. Na
kapelici se nalazi i spomen-ploèa vladikama koji su tu
stolovali. Uz kapelu se nalazi i zgrada Arhimandrije
marèanske gdje su se poslije sv. Liturgije oko bratskog stola
okupili vjernici pridošli iz Kloštar-Ivaniæa, Marèe, Zagreba i
Karlovca.
7. nacionalni susret pastoralnih djelatnika meðu Romima
Mukinja, 27.9.2014. (IKA) - U pastoralnom centru Marije
Majke Crkve u Mukinjama na Plitvicama održan je u subotu
27. rujna sedmi nacionalni susret pastoralnih djelatnika
meðu Romima. Susret je okupio pedesetak sudionika, meðu
kojima su bili èlanovi Odbora HBK za pastoral Roma
predvoðeni predsjednikom nadbiskupom Ðurom Hraniæem i
èlanicom s. Karolinom Miljak, pomoænica Puèke
pravobraniteljice za prava Roma i djelatnice Centra za
ljudska prava Jagoda Novak i povjerenik za pastoral Roma
Meðunarodne BK sv. Æirila i Metoda vlè. Jakob Pfeifer.
Susret je poèeo molitvenim uvodom koji je pripremila s.
Karolina Miljak nakon èega je sudionike pozdravio domaæin
povjerenik za pastoral Roma u Gospiæko-senjskoj biskupiji
ravnatelj pastoralnog centra i župnik u Mukinju i okolnih
župa Josip Štefanèiæ. Sudionike je u svoje kao predsjednika
HBK Odbora za pastoral Roma i uime domaæeg biskupa
Mile Bogoviæa pozdravio i skup otvorio ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ. Najavio je temu susreta "Suživot u
razlièitosti" te poruèio da Crkva želi pomoæi u integraciji
Roma u društvo i Crkvu, te ukloniti predrasude prema
Romima. I ovim susretom pridonesimo klimi i povezivanju
Roma i ne-Roma bez zanemarivanja vlastitog identiteta, jer
Bog se poistovjetio sa svakim èovjekom, istaknuo je na
poèetku nadbiskup Hraniæ.
Moderatori skupa bili su èlanovi Odbora HBK za pastoral
Roma dr. Neven Hrvatiæ èlan od njegovog osnutka veæ dva
desetljeæa, inaèe profesor s odsjeka Pedagogije Filozofskog
fakulteta u Zagrebu, koji je detaljizirao temu susreta. Kao
položaj Hrvatske u EU može se promatrati i položaj Roma u
Hrvatskoj. I jedni i drugi ponose se svojom kulturom i
samobitnošæu a bogatstvo svakog društva leži u
razlièitostima u kojima jedni druge bogate a snaga je u tome
da pri tome i preživljavaju. Dr. Hrvatiæ ukazao je na tri
razine prava, nacionalnih manjina, prava hrvatskih migranata
i prava sudjelovanja u demokratskom društvu odnosnu
izborima. Interkulturalni odgoj i obrazovanje daje pravo na
razlièitost i moguænost snalaženja u odnosu s ostalim
društvenim skupinama, pri èemu treba rušiti stereotipe i
Domovinske vijesti
predrasude. Problem je socijalna distanca, odnosno
zatvorenost romske sredine više od drugih sredina. Zato
treba stvarati novi put koji èini bolji socijalno-gospodarski
položaj, integraciju u sve segmente društva kao i odgoj i
obrazovanje. Oni trebaju mijenjati sami sebe iznutra uz
oèuvanje vlastite kulture i tradicije. Evangelizacija Roma
polazi od uvažavanja razlièitosti i jedinstvenosti u realizaciji
integracije Roma, zakljuèio je dr. Hrvatiæ.
Moderatorica drugoga dijela susreta bila je vjerouèiteljica i
religiozni pedagog mr. Kristina Èaèiæ, koja je prezentirala
projekt u svojoj školu u Petrijancu "Razlièitost je izazov,
upoznajmo se" kao dio kurikuluma škole kojim je došla na
državnu smotru projekata u sklopu Graðanskog odgoja i
obrazovanja. Projekt u koji su ukljuèeni uèenici romske i
neromske zajednice imao je za cilj dati doprinos
razumijevanju romske kulture bez asimilacije a s
poštovanjem romske samobitnosti. Svatko ima nešto važno,
otkrijmo to, bila je polazna osnova projekta kojim su
ostvarena tri cilja, ukljuèivanja u izvannastavne aktivnosti,
razvijanju svijesti o poštovanju vlastite samobitnosti i
razvoja interkulturalne osjetljivosti.
Socijalna pedagoginja Simona Borko iz osnovne škole
Macinec u Meðimurju, koja ima 79 posto Roma, predstavila
je uspješni projekt "Osnaživanje roditelja romske
nacionalnosti za podršku razvoju i obrazovanju njihove
djece". Iskustva su pokazala da su roditelji romske
nacionalnosti i škola bili udaljeni kao dvije obale rijeke.
Ukljuèivanjem roditelja uz pomoæ projekta POU Korak po
korak iz Zagreba za rad s nacionalnim manjinama stvorili su
se preduvjeti za osvješæivanje vlastite samobitnosti i rušenja
stereotipa te zapoèeti promjene u samima sebi. Kao rezultat
projekta je i snimanje spota "Happy day iz Macinca" koji je
proglašen najuspješnijim od brojnih spotova na istu
tematiku.
Župnik župe Macinec Stjepan Markušiæ predstavio je temu
"Suživot utemeljen na kršæanskoj vjeri" a na temelju
višedesetljetnog iskustva u župi Macinec i naselju Parag gdje
ima oko dvije tisuæe župljana romske populacije. Istaknuo je
bogato iskustvo rada s djecom kod priprema za sakramente
prve prièesti i krizme te metoda naukovanja vjerskih istina.
Neokatekumeni Mario i Katarina predstavili su iskustva u
katehezama s romskim obiteljima. Rijeè Božja, liturgija i
zajedništvo glavna su obilježja njihova rada. "Iskustva u
pastoralu župne zajednice u svjetlu promicanja suživota
Roma i Neroma" predstavio je župnik župa Smiljan,
Brušane, Bužim i Trnovac vlè. Nikola Turkalj iz Gospiækosenjske biskupije. On je predstavio bogata iskustva u
katehizaciji romske zajednice u njegovima župama o èemu
su svjedoèili Marija Maras i Marina Udoroviæ. Poèeci su bili
teški, no uz velik trud plodovi su više nego prepoznatljivim,
uz neminovno prihvaæanje drugoga.
Dr. Neven Hrvatiæ i romski pomagaè u školi Macinec Dušan
Ignac predstavili su Romsku odgojnu zajednicu "Biti
zajedno", odnosno 20 godina projekta u kojem su obojica
sudjelovali od samih poèetaka. Njime je došlo do
interkulturalnog odgoja i obrazovanja, stvaralaštva na
romskom jeziku a znaèajan segment toga su i romski
asistenti za uèenike romske nacionalnosti u školama i
župnici koji imaju pastoralni osjeæaj za pastorizaciju Roma.
Na kraju je nadbiskup Hraniæ nagradio utemeljitelja ROZ-a i
suradnike projekta prigodnim nagradama kao i suprugu dr.
Hrvatiæa Melitu i prvog polaznika ROZ-a koji je sada
animator u vrijeme održavanja takvih susreta za djecu Roma,
Dušana Ignaca, a s. Karolini Miljak zahvalio za svu
organizaciju i animiranje susreta iz sjene.
Na kraju susreta s. Karolina informirala je o organiziranju
hodoèašæa Roma u Rim koje æe biti sljedeæe godine, a
1. listopada 2014. broj 39/2014
11
Domovinske vijesti
prigodom 50. obljetnice susreta pape Pavla VI. s Romima u
Pomeziji gdje se Crkva prvi put u povijesti i javno oèitovala
gdje je mjesto Roma u njoj. "Vi ste u srcu Crkve", rekao je
tada Papa okupljenim Romima. Inaèe, hodoèašæe organizira
Papinsko Vijeæe za pastoral selilaca i putnika.
U zakljuènom obraæanju nadbiskup Hraniæ istaknuo je
zadovoljstvo rezultatima Odbora za pastoral Roma jer nam
svima u srcima leže iste vrijednosti kojima upravo pridonose
i ovakvi susreti koji nas obogaæuju. Posebno je zahvalio vlè.
Josipu Štefanèiæu za logistiku i gostoprimstvo. Takoðer je
pozvao Rome da se ukljuèe u pripreme za hodoèašæe u Rim
u rujnu 2015. godine. I ovaj susret, istaknuo je nadbiskup
Hraniæ, pokazao je veliki iskorak Crkve prema Romima.
Rijeka: Treæi seminar animatora misijskih zajednica
Posebno je potrebno poticati djecu da se ukljuèe u Djelo sv.
Djetinjstva kako bi se pomagali svoje vršnjake; potrebno je
da djeca postaju solidarna i svjesnija potreba drugih, što je
ujedno zadaæa vjeronauka, istaknuo nadbiskup Devèiæ
Rijeka, 27.9.2014. (IKA) - Animatori postojeæih i novih
misijskih zajednica Rijeèke nadbiskupije okupili su se u
subotu 27. rujna na treæem susretu formacije novih misijskih
animatora. Susret u maloj dvorani nadbiskupskog doma
"Ivana Pavla II." u Rijeci organizirao je vlè. Kristijan Zeba,
povjerenik za misije u Rijeèkoj nadbiskupiji, u suradnji s
Nacionalnom upravom Papinskih misijskih djela u
Hrvatskoj. Susret je bio obogaæen i misijskim animatorima
Krèke biskupije te Poreèke i Pulske biskupije, koji su se
odazvali na poticaj svojih biskupijskih ravnatelja PMD-a, a
na poziv Misijskog ureda Rijeèke nadbiskupije.
Uvodnu molitvu predvodio je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ.
Zahvalio je svim sudionicima na svemu što èine za misije.
"Dragocjena je svaka inicijativa koju u župama pokrenete,
svaka molitva i prilog koji se prikupi", rekao je okupljenima.
"Posebno je potrebno poticati djecu da se ukljuèe u Djelo sv.
Djetinjstva kako bi se pomagali svoje vršnjake. Nadbiskupija
pomaže u Djelu sv. Djetinjstva, no veæina tih priloga je od
odraslih. Potrebno je da djeca postaju solidarna i svjesnija
potreba drugih, što je ujedno je i zadaæa vjeronauka",
istaknuo je nadbiskup.
Nakon molitve i nadbiskupova pozdrava, dobrodošlicu
svima izrazili su vlè. Antun Štefan, Nacionalni ravnatelj
PMD-a u Hrvatskoj, povjerenik za misije Rijeèke
nadbiskupije vlè. Zeba i misijska suradnica Andreja
Škarabot Kunštek uime Misijskog ureda Rijeèke
nadbiskupije.
Vlè. Zeba zahvalio je na odazivu svim predstavnicima župa,
a preko prisutnih svoju zahvalu je uputio i župnicima koji su
ih potaknuli na sudjelovanje. Naglasio je kako je pred
Papinskim misijskim djelima u Hrvatskoj velika i znaèajna
zadaæa daljnjeg poticanja i osposobljavanja misijskih
suradnika u župnim zajednicama. U nastavku susreta
predstavio je cilj seminara, a to je nadolazeæi Svjetski dan
misija (Misijska nedjelja) koja se u cijelome svijetu ove
godine obilježava 19. listopada i Djelo sv. Djetinjstva koje
se obilježava 6. sijeènja, na Bogojavljenje. Želja je
predstaviti projekt postojeæim i novim misijskim
animatorima i misijskim zajednicama u Rijeèkoj
nadbiskupiji, te iznijeti neke smjernice o tome koja bi bila
njihova zadaæa i uloga u župama.
Smjernice i ideje animiranja Svjetskog dana misija
predstavila je misijska suradnica Škarabot Kunštek i
potaknula animatore da svojim župnicima iznesu ideje i
program koji æe organizirati Misijski ured Rijeèke
nadbiskupije u tjednu uoèi Misijske nedjelje te da ih potaknu
na još jaèu zajednièku suradnju. Misijski ured organizira
12
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
pripremu u župama u kojima djeluje misijska zajednica, tako
da svaki dan jedna župa prije mise moli misijsku krunicu,
prikazuje misu za nakanu misija i misionara i one koje mogu
i žele da organiziraju klanjanje Presvetom Oltarskom
Sakramentu.
Okupljenim animatorima misijskih zajednica obratila se i
Ines Sosa Meštroviæ, iz Nacionalne uprave PMD-a, koja je
predstavila ovogodišnji službeni plakat u povodu Svjetskog
dana misija, radni animacijski materijal i sve što može
poslužiti u radu misijske zajednice.
Okupljeni
animatori
misijskih
zajednica
Rijeèke
nadbiskupije i gosti takoðer su se predstavili i prezentirali
što rade za misije u svojim zajednicama i kako djeluju u
svojim župama. Na seminaru je prikazan i film o osnivanju
misijske zajednice župe bl. Alojzija Stepinca u Koprivnici,
koji je dao nove ideje i poticaj za rad novih misijskih
zajednica i uèvršæenje postojeæih misijskih zajednica u
Rijeèkoj nadbiskupiji, Krèkoj, Poreèkoj i Pulskoj biskupiji.
Na kraju seminara nacionalni ravnatelj Štefan istaknuo je:
"Misijska djelatnost važan je dio života Crkve koja je
pozvana širiti Radosnu vijest po cijelom svijetu: i tamo
daleko gdje žive oni koji još nisu èuli za Isusa i Evanðelje.
To nije samo zadaæa nas sveæenika nego je to zadaæa svakog
kršæanina. Pozvani smo propovijedati Evanðelje. Pozvani
smo svi biti podrška Crkvi u misijskom djelovanju, širiti
misijsku svijest, moliti za uspjeh misija, te pomoæi
materijalno koliko možemo."
Požeška biskupija dodijelila odlikovanja zaslužnim
osobama
Požega, 27.9.2014. (IKA) - Na svetkovinu Obljetnice
posvete požeške katedrale, o 17. obljetnici uspostave
Požeške biskupije, biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je
27. rujna veèernje euharistijsko slavlje u katedrali s
gradskim župnicima i sveæenicima djelatnima u središnjim
ustanovama. Nazoènim vjernicima, meðu kojima su bili
požeški gradonaèelnik Vedran Neferoviæ te zamjenik
požeško-slavonskog župana Ferdinand Troha, èestitao je
svetkovinu i godišnjicu uspostave Biskupije.
U homiliji je na temelju svetih èitanja govorio je o
prisutnosti kao važnoj sastavnici ljudskog postojanja.
Spomenuo je kako iz obiteljskog iskustva znamo za
nepodnošljive i razarajuæe prisutnosti, kad su braèni drugovi
ili drugi èlanovi obitelji ispunjeni mržnjom. Nasuprot tome,
podsjetio je biskup, kad se ljudi vole, dogaða se u njima
uzajamna prisutnost kao snaga i svjetlost koja ih nosi kroz
život. Kazao je da se to još snažnije ostvaruje kad nas
ispunja prisutnost Isusa Krista i njegova ljubav kojom je
pobijedio smrt. Istaknuo je da slavimo svetkovinu obljetnice
posvete katedrale kao zgrade jer je u njezinu središtu oltar na
kojem Isus Krist ostvaruje svoju žrtvu ljubavi na križu i po
svetoj prièesti ispunja vjernike svojom prisutnošæu po kojoj
ih izgraðuje u zajedništvo Crkve i svoga vjeènoga života.
Poželio je da se to u punoj snazi trajno ostvaruje po
vjernicima koji u ulaze u katedralu sabranim i otvorenim
srcem.
Nakon poprièesne molitve biskup je uruèio Biskupijsku
medalju s Poveljom zahvalnosti prof. dr. Mati Škegri za
njegovu humanu lijeènièku djelatnost i doprinos civilizaciji
ljubavi te Tihomiru Lonèaru za donaciju vlastitih slika
Galeriji Požeške biskupije.
.
ika
Proslavljena 170. obljetnica župe Zlobin
Misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja i
predstavljanje knjige "Prièe iz zlobinske starine"
Zlobin, 27.9.2014. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Ivana
Krstitelja u Zlobinu misnim slavljem i predstavljanjem
knjige "Prièe iz zlobinske starine" obilježena je u subotu 27.
rujna 170. obljetnica osnutka župe Zlobin u Bakarskom
dekanatu. Misno slavlje predvodio je domaæi župnik
Miroslav Pergl, pjevao je župni zbor a predstavljanje knjige
pjesmom je uvelièao zlobinski tamburaški orkestar "Žažara"
i solistica Andrea Heæimoviæ, koja je otpjevala Ave Mariju
uz orguljsku pratnju Anðelka Dujmiæa. Predstavljanje knjige
vodila je Gordana Kovaèeviæ.
"Prièe iz zlobinske starine" napisao je pravnik Radovan
Tadej, Zlobinjar, zaljubljenik u svoje rodno mjesto i njegovu
povijest. Knjigu su predstavili autor Tadej; Milorad Sirotiæ,
takoðer iz Zlobina, koji je autor fotografija; Gordana Fumiæ,
koja je napisala predgovor u knjizi, i Franjo Butorac, urednik
knjige.
U knjizi je povijest Zlobina isprièana kroz èetrdeset prièa
koje su pisane akribièki i s navedenim izvorima a ipak
omoguæavaju lepršavost i èitkost pa to nije klasièno
povijesno štivo nego kombinacija znanstveno-povijesnog
rada i beletristièkog uratka koji je razumljiv i zanimljiv
prosjeènom èitatelju a može poslužiti i povjesnièarima.
Podaci u knjizi sabirani su po župnim maticama, župnim
spomenicama, državnim arhivima, povijesnim knjigama.
Prièe obuhvaæaju i povijest okolnih mjesta, a utkane su u
europsku i svjetsku povijest.
Radovan Tadej iscrpno piše o prvim naznakama ljudskih
naselja na zlobinskom podruèju koji seže u prve godine 15.
st. pa do punog procvata mjesta, njegovoga vjerskog i
društvenog života, "borbe" za dobivanje samostalne župe,
gradnju prve kapele Sv. Ivana Krstitelja 1826. g. i potom, na
njezinom mjestu, današnje istoimene crkve; prve škole,
prvih uèitelja i uèenika, njihovih predmeta i ocjena. U knjizi
išèitavamo o životu Zlobinjara u raznim društvenim i
politièkim prilikama. Tu je popis svih zlobinskih župnika,
uèitelja, piše o osnivanju tamburaškog društva, pjevaèkih
zborova, o iseljavanju Zlobinjara u Panoniju, Ugarsku,
Ameriku, koliko ih je i koji su poginuli u dva svjetska rata.
Knjiga obiluje kopijama dokumenata, pisama, u njoj su
prepisci župnih matica, a najstarija je iz godine 1773. Autor
je zabilježio i znaèajnija dogaðanja pronaðena u župnoj
spomenici. Opisan je tragièan dogaðaj 9. kolovoza 1897.
kada je grom udario u crkvu, ubio jednog vjernika, nekoliko
ranio i uèinio veliku materijalnu štetu. Taj dan Zlobinjari
obilježavaju svake godine tzv. "kleèanjem".
Fotografije u knjizi prikazuju Zlobin kakav je danas, te je
knjiga neobièan spoj staroga i novoga i stoga jedinstven
primjer u izdavanju tekstova takve vrste, jer su obièno
povijesni tekstovi popraæeni slikama iz odreðenog razdoblja.
Umjetnièka vrijednost fotografija daje upeèatljiv doprinos
tom izuzetnom djelu Radovana Tadeja koji Zlobinjarima nije
mogao dati veæi dar povodom velike obljetnice župe.
Njegova ljubav prema rodnom mjestu, istraživaèki duh,
strpljivost i umijeæe pisanja rezultirali su "Prièama iz
zlobinske starine" knjigom koja je, kako je rekao Franjo
Butorac, spomenik mjestu i ljudima koji u njemu žive.
Tiskanje knjige financijski su pomogli župa Zlobin, Opæina
Fužine, privatna poduzeæa i dobrotvori iz Zlobina i prijatelji
Zlobina. Novac od prodaje knjige namijenjen je kupnji kipa
Gospe Žalosne za istoimenu kapelicu koja je sagraðena
godine 1855. kada je mjestom harala kolera.
Domovinske vijesti
Održan 2. nacionalni susret štovatelja Božjeg milosrða
Pula, 27.9.2014. (IKA) - Drugi nacionalni susret štovatelja
Božjeg milosrða održan je u subotu 27. rujna u pulskoj
katedrali. Sveèano misno slavlje predvodio je poreèki i
pulski biskup Dražen Kutleša, uz koncelebraciju više
sveæenika.
Ovogodišnji susret održan je u znaku obljetnice beatifikacije
bl. Mihaela Sopoækog, ispovjednika sv. s. Faustine, i bl.
Miroslava Bulešiæa, našega najmlaðeg blaženika.
Susretu su prethodila dva dana molitvene priprave tijekom
kojih je prigodne kateheze o sv. Faustini, bl. Mihaelu
Sopoækom, i slici Milosrdnog Isusa održao p. Mariusz
Marszalek iz Vilna u Litvi, èlan Družbe Braæa Milosrdnog
Isusa. Prvu veèer misno slavlje predvodio je o. Euzebije
Kneževiæ, pavlin iz Sv. Petra u Šumi, a drugu veèer o.
Tomislav Cvetko, duhovnik više zajednica štovatelja Božjeg
milosrða.
Prvoga dana, nakon kateheze uslijedilo je svjedoèanstvo
jednog štovatelja Božjeg milosrða iz Poljske, Andreja
Ziolkowskog o znaèaju Božjeg milosrða u njegovu životu, s
posebnim naglaskom na praštanje.
Na kraju su èlanovi Udruge Radnici Milosrdnog Isusa iz
Pule i Vodnjana simbolièno obilježili desetu obljetnicu
djelovanja Udruge, podijelivši svima nazoènima simboliène
zapise s duhovnim mislima bl. Mihaela Sopoækog i sv. s.
Faustine. Prvu veèer misno slavlje predvodio je o. Euzebije
Kneževiæ, pavlin iz Sv. Petra u Šumi, a drugu veèer o.
Tomislav Cvetko, duhovnik više zajednica štovatelja Božjeg
milosrða. Druge veèeri program je zakljuèen klanjanjem
pred Presvetim uz prigodne meditacije i pjesme. Sva tri dana
glazbenu animaciju sadržaja izvodili su Radnici Milosrdnog
Isusa.
Dan susreta zapoèeo je katehezom Mariusza na temu "Božje
milosrðe u životu bl. Mihaela Sopoækog". Okupljeni
sudionici otišli su potom u evangelizaciju na èetiri
frekventna gradska punkta gdje su molili krunicu Božjeg
milosrða i dijelili letke sa molitvama te sve popratili
prigodnim pjesmama. Po povratku u katedralu iznijeli su
svoje dojmove sa tog izlaska meðu ljude. Prije misnog
slavlja katehezu na temu "Božje milosrðe u životu bl.
Miroslava Bulešiæa" održao je generalni vikar biskupije
mons. Vilim Grbac, koji je ujedno i župnik katedralne župe.
Biskup je u homiliji istaknuo kako je milosrðe èin
suoblièavanja s drugim èovjekom, kako bismo umjesto
osude prema toj osobi mogli pokazati razumijevanje.
Spomenuvši Isusov susret s Martom i Marijom biskup je
istaknuo kako milosrðe nije na svaki naèin nastojati dati
èovjeku ono što mi želimo, veæ treba prije svega sagledati
pravu potrebu. Božje milosrðe je nešto što nam od Boga
dolazi posve nezasluženo, to nas obvezuje da se i mi
meðusobno ljubimo te pokazujemo milosrðe i oproštenje.
Nakon misnog slavlja uslijedilo je èašæenje relikvija koje su
bile izložene tijekom cijeloga dana: moæi bl. Mihaela
Sopoækog i moæi bl. Miroslava Bulešiæa, koje povezuje
zajednièki datum beatifikacije, obojica su proglašeni
blaženim 28. rujna, bl. Sopoæko 2008. godine, a bl. Miroslav
prošle godine.
Na ovogodišnjem susretu okupilo se više stotina štovatelja
Božjeg milosrða iz svih dijelova Hrvatske, te nekolicina iz
Slovenije i Bosne i Hercegovine. Na izlazu iz katedrale svim
sudionicima susreta podijeljen je prvi broj "Glasnika
postulature Miroslava Bulešiæa".
Susret je održan u organizaciji Koordinacije zajednica,
pokreta i udruga štovatelja Božjeg milosrða, a domaæini su
bili pulske sestre Družbe sestara Milosrdnog Isusa, Udruga
Radnici Milosrdnog Isusa iz Pule i Vodnjana te Zajednica
štovatelja Božjeg milosrða iz Pule, Vodnjana i Rijeke.
1. listopada 2014. broj 39/2014
13
Domovinske vijesti
Split: Posveta oltara, blagoslov kapele i proslava sv.
Vinka Paulskoga kod sestara milosrdnica
Split, 27.9.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Vinka Paulskoga,
27. rujna, u samostanu sestara milosrdnica sv. Vinka
Paulskoga u Splitu, splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ predvodio je sveèano koncelebrirano misno slavlje
tijekom kojeg je posvetio oltar i blagoslovio novoizgraðenu
kapelu. "Kapela je u umjetnièkom i duhovnom izrièaju plod
ove zajednice, sposobnosti i talenata sestara. Zato je ovo
jedan od znaèajnijih dana u otkrivanju vašega identiteta i
karizme koje æete, vjerujem, u mladenaštvu duha, zanosa i
žara još više zaživjeti", kazao je nadbiskup. U propovijedi je
kazao kako je sv. Vinko Paulski svojim životom i djelima
jasno svjedoèio da je stražar Božji, navjestitelj, onaj kojem
je rijeè Božja bila je svakodnevni kruh i u kojoj je pronalazio
sebe i svoj poziv. Svakodnevnim razmišljanjem sv. Vinko
spoznao je da je Gospodin zaista Gospodin i da je Isus Krist
prisutan u malom, ugroženom èovjeku te se cijeli život
poistovjeæivao s najugroženijima. "On nam daje primjer da,
ukoliko želimo èastiti Gospodina, onda ga moramo èastiti u
bolesnima, siromašnima i svima koji su na periferijama. To
je velika mudrost koja mijenja svijet i razvaline Jeruzalema
gradi s optimizmom i snagom", istaknuo je nadbiskup i
dodao da to ne možemo ako nismo svjesni ljubavi Božje.
"Nismo mi prvo ljubili Boga veæ je on prvo ljubio nas.
Moramo shvatiti da, ukoliko ne ljubimo bližnjega, ne
možemo ljubiti ni Boga. Ovim možemo graditi novi i bolji
svijet kojeg je zapoèeo sv. Vinko u svom vremenu, a
nastavlja se danas preko njegovih sveæenika, misionara,
njegovih sestra milosrdnica i volontarijata koji je prisutan u
ovom današnjem svijetu", naglasio je nadbiskup i pozvao
sve prisutne da se pridruže tom lancu ljubavi, da se povežu s
izvorom, Božjom rijeèi, koja bi trebala biti svakodnevna
hrana, snaga i svjetlo svima. Istaknuo je i važnost euharistije
koja je sv. Vinka uèinila svecem ljubavi Božje. "Euharistija
je dubina Božje ljubavi koju je Vinko osjeæao svakodnevno,
u kojoj je njegvo srce bilo otvoreno i zato je mogao biti
produžetak Božje ljubavi u svom vremenu i prostoru."
Govoreæi o posveti oltara i blagoslovu kapele, nadbiskup je
kazao da je kapela srce samostana u kojem æe sestre osobno i
zajedno moliti, gdje æe svoje srce zagrijavati na toplini i
svjetlu da bi Boga mogle prepoznavati u braæi i sestrama.
"Ovdje æete osluškivati rijeè Božju, ovdje æe vam rasti srca
za nove vizije. U posveæenom tabernakulu u novoj kapeli
biti æe Gospodin koji æe svakodnevno pokazivati koliko vas
ljubi. Neka vam Božje srce koje æe siæi u ovaj vaš prostor
bude svakodnevno nadahnuæe kako bi, po karizmi i primjeru
sv. Vinka, mogle biti Njegova produžena ruka u ovom
vremenu i prostoru", zaželio je nadbiskup.
Nakon homilije uslijedio je središnji dio posvete oltara.
Nadbiskup je izmolio posvetnu molitvu, pomazao svetim
uljem oltar i obavio obred kaðenja oltara i crkve te upalio
svijeæe koje su znak Krista "svjetla na prosvjetljenje naroda".
Na kraju misnoga slavlja nadbiskup je èestitao s. Zdravki
Miliæ, akademskoj slikarici koja je studirala slikarstvo na
Accademia di belle Arti u Rimu, na izradi mozaika koji krasi
oltar nove kapele. Na kraju slavlja rijeèi zahvale nadbiskupu
uputila je s. Radoslava Kevo, provincijalna glavarica splitske
Provincije Navještenja Gospodinova, Družbe sestara
milosrdnica sv. Vinka Paulskoga. Proèitana je èestitka
vrhovne glavarice majke Miroslave Bradice koja nije mogla
nazoèiti sveèanosti. Slavlje je pjesmom uvelièao zbor sestara
milosrdnica sv. Vinka Paulskog uz orguljašku pratnju s.
Mirte Škopljanac.
14
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
Prvi dan obitelji Bjelovarsko-križevaèke biskupije
Svi zakljuèci Dana obitelji izneseni su u plenumu gdje je
istaknuta važnost ovakvih susreta na župnoj, ali i
dekanatskoj te biskupijskoj razini - Misno slavlje predvodio
biskup Vjekoslav Huzjak
Bjelovar, 27.9.2014. (IKA) - U organizaciji Bjelovarskokriževaèke biskupije u subotu 27. rujna održan je Prvi dan
obitelji. Samom danu prethodile su brojne aktivnosti.
Održani su susreti s obiteljima-predstavnicima župa na razini
dekanata kao priprema i uvod u Dan obitelji. U nedjelju 21.
rujna, po svim župnim crkvama Bjelovarsko-križevaèke
biskupije slavile su se mise na nakanu obitelji. Od 21. do 27.
rujna organizirana su euharistijska klanjanja po župama,
takoðer na nakanu obitelji i na nakanu Prvoga dana obitelji
Bjelovarsko-križevaèke biskupije. Na sam Dan obitelji, na
susret u katedrali u subotu 27. rujna, takoðer su došle obiteljipredstavnici župa. Sve nazoène pozdravio je povjerenik za
obitelj Bjelovarsko-križevaèke biskupije Milan Kerš koji je
istaknuo da je Crkvi važna obitelj te je najavio i sljedeæe
susrete s obiteljima. Nekoliko informacija o katedrali iznio
je generalni vikar i župnik župe sv. Terezije Avilske vlè.
Stjepan Ptièek. Koncelebrirano euharistijsko slavlje
predvodio je bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav
Huzjak. Na poèetku slavlja obitelj Premelè iz Gornje Rijeke
(roditelji bogoslova Luke) pozdravila je biskupa uime svih
nazoènih obitelji te predala dar biskupu košaru domaæih
proizvoda, rad vrijednih ruku obitelji.
Pozdravljajuæi obitelji, predstavnike svih župa u biskupiji,
biskup je rekao da je obitelj buduænost Crkve i naroda te je
pozvao sve okupljene da u radosti proslave taj dan. U
propovijedi je usporedio ljudsku obitelj s Presvetim
Trojstvom te govorio o životu kao daru Božjem, koji se
jedino može doživjeti u obitelji.
Na kraju slavlja, na kojem je pjevao katedralni zbor, biskup
je pozvao obitelji na obiteljsku molitvu, ali i na molitvu za
uspjeh izvanredne sinode biskupa o pastoralu obitelji, koja
æe se održati od 5. do 19. listopada u Vatikanu. Biskup je
dodao da se ponosi obiteljima te pozvao da vrijednosti
obitelji uzdižu u Crkvi i društvu te da kao i u Europi stvaraju
zajednice/mreže obitelji koje se druže i mole. Nakon
biskupova blagoslova, povorka obitelji se uputila prema IV.
osnovnoj školi gdje ih je doèekao ruèak. Uslijedilo
predavanje dr. Željke Markiæ, zauzete vjernice laikinje u
Crkvi i društvu, na temu "Obitelj-put naroda i Crkve". Dr.
Markiæ je u predavanju, prožetom s mnogo usporedbi te
vlastitog iskustva, istaknula nekoliko važnih informacija: da
èvrsti brakovi pomažu razvoj društva, da su braèni parovi
jedan drugom oslonac, ali i ogledalo; da je obitelj projekt u
koji se ulaže, da nam društvo izokreæe vrijednosti, posebno
vrijednost života jer nam je važnije imati nešto materijalno,
nego imati dijete više. Govoreæi o odgoju djece, dr. Markiæ
rekla je da se raèun za odgoj djece daje na kraju života te
istaknula da je ljubav izmeðu mame i tate temelj u kojem
djeca rastu i slažu oèekivanja o ljubavi u životu. Govoreæi o
problemima u braku, istaknula je nerazrješivost ženidbe te
važnost obiteljske molitve i vjerskog života. Uslijedile su
radionice za braène parove u kojima se promišljalo o
predavanju, a zatim koji oblici pastorala obitelji postoje te bi
trebali postojati u župama i u biskupiji. U radionicama su
braèni parovi dobili i zadatak: da prenesu svojim župnicima
informaciju što su radili na Prvom danu obitelji, da na
misama informiraju župnu zajednicu, ali i organiziraju
zaseban susret za sve zainteresirane župljane te u dogovoru
sa župnikom oforme zajednice obiteljskog pastorala.
Svi zakljuèci Dana obitelji izneseni su u plenumu gdje je
istaknuta važnost takvih susreta na župnoj, ali i dekanatskoj
te biskupijskoj razini. Izneseni su i prijedlozi kako oformiti
ika
Ured za obiteljski pastoral Bjelovarsko-križevaèke biskupije.
Dok su odrasli slušali predavanje i bili u radionicama, djeca
su bila u svojim radionicama pod nadzorom dvadesetak
vjerouèitelja, a oni najmanji s vrtiækim tetama. Svoje
stvaralaštvo: likovne radove, pjesmu i glumu predstavili su
svima nazoènima na kraju plenuma.
Na kraju Prvoga dana obitelji biskup je zahvalio obiteljima,
najavio daljnje susrete, blagoslovio ih, a zatim su sve obitelji
dobile dar: svijeæu s logom susreta te tri knjižice koje potièu
na obiteljsku molitvu.
Osim vjerouèitelja, u organizaciju Prvoga dana obitelji
ukljuèilo se i dvadesetak mladih koji su u majicama s logom
susreta doèekivali sudionike te ih pratili u povorci do škole i
pomagali u školi kod ruèka te u radionicama s djecom.
Sve aktivnosti vezane uz ove dane organizirao je povjerenik
za pastoral obitelj Bjelovarsko-križevaèke biskupije Milan
Kerš te organizacijski odbor sastavljen od nekoliko braènih
parova.
Inicijativu Dana obitelji pokrenuo je Ured za obitelj
Hrvatske biskupske konferencije, kao jedan od brojnih
dogaðaja vezanih uz obiteljski pastoral, koji æe završiti
Nacionalnim susretom obitelji 19. travnja 2015. na Trsatu.
Kardinal Bozaniæ: "Srce kršæanina treba znati vidjeti
èovjeka u potrebi"
Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog proslavila
svetkovinu svoga zaštitnika
Zagreb, 27.9.2014. (IKA) - Družba sestara milosrdnica sv.
Vinka Paulskog sveèano je u subotu 27. rujna proslavila
svetkovinu svoga zaštitnika. Euharistijsko slavlje u
samostanskoj crkvi u Zagrebu predvodio je zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u koncelebraciji s
rektorom crkve vlè. Marijanom Pavleniæem, predsjednikom
Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i
poglavarica
o.
Vinkom
Mamiæem,
rektorom
Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu mr.
Anðelkom Košæakom, te još desetak sveæenika.
"Zahvaljujuæi našim sestrama milosrdnicama ovdje veæ više
od 150 godina živi karizma sv. Vinka Paulskog", kazao je
kardinal Bozaniæ na poèetku homilije. Djelo sv. Vinka
prisutno je i danas meðu nama, u Zagrebu, u kuæi u
Frankopanskoj gdje živi oko 140 njegovih duhovnih kæerki.
Na njih moramo biti danas ponosni i Bogu ih preporuèiti
kako bi iz dana u dan ponavljale ono "da" i živjele ono što su
na dan zavjetovanja obeæale.
Kardinal se osvrnuo na proèitano evanðelje o milosrðu, rijeèi
koju èesto èujemo u Crkvi i društvu. "Možda ne razumijemo
što ta rijeè znaèi, ali s druge strane vjerojatno to više
osjeæamo nego što bismo mogli izreæi rijeèima. Teško je
razumjeti rijeè 'milosrðe' ako se ne približimo Onomu koji je
sam milosrðe", istaknuo je kardinal Bozaniæ. Bog je
milosrdan i to je ona vjernièka spoznaja koja daje pouzdanje
ljudskome srcu. Kardinal je upozorio na granice koje èovjek
postavlja kada ustraje u zlu i tako prijeèi djelovanje Božjega
milosrða. Govoreæi o caritasu u Crkvi, podsjetio je da on nije
samo jednostavno, humanitarno djelo, veæ da je uvijek nešto
više. "Caritas pomaže onima koji su u potrebi, a svi smo u
potrebi. U prvom redu Božje ljubavi. Onaj koji to ne spozna,
taj je najsiromašniji." Na kraju homilije kardinal je pozvao
da Božju ljubav uvijek iznova spoznajemo te je naviještamo
i prenosimo drugima. "Srce kršæanina, srce vjernika je ono
koje treba znati naæi i vidjeti èovjeka u potrebi", zakljuèio je,
izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Domovinske vijesti
Prva obljetnica beatifikacije bl. Miroslava Bulešiæa
Pula, 28.9.2014. (IKA) - Prva obljetnica beatifikacije bl.
Miroslava Bulešiæa, sveæenika i muèenika, obilježena je 28.
rujna sveèanim koncelebriranim misnim slavljem koje je u
pulskoj katedrali Uznesenja BDM predvodio poreèki i pulski
biskup Dražen Kutleša. Vjerujemo i molimo da æemo i mi
danas, snagom ove euharistije imati snage svjedoèiti svoju
vjeru i biti dosljedni Isusovi svjedoci, poput bl. Miroslava
Bulešiæa, rekao je u pozdravu mons. Vilim Grbac, generalni
vikar biskupije i župnik pulske katedralne župe Uznesenja
BDM.
Biskup Kutleša u homiliji napose je istaknuo da nam je bl.
Miroslav Bulešiæ ostavio svojim likom, djelom a nadasve
muèeništvom nekoliko poruka o kojim trebamo razmišljati.
Osim zahvale za blaženika, neka nam ovo euharistijsko
slavlje bude poticaj da svetost nije nedostižna, s povjerenjem
u Boga moguæe ju je dostiæi, rekao je biskup na poèetku
misnoga slavlja. Govoreæi o ulomku iz Matejeva evanðelja,
o dvojici braæe od kojih jedan obeæa a ne izvrši, a drugi je
mrmljao a na kraju se ipak predomislio i izvršio, biskup je
istaknuo da je za posvema izvršiti volju Oèevu potrebno
usuglasiti rijeèi i djela. U svjetlu toga evanðelja osvrnimo se
na našega novog blaženika Miroslava Bulešiæa.
Beatifikacija, prije toèno godinu dana, bila je jedan
izvanredno sveèan dogaðaj, no taj velebni dogaðaj nema
smisla, ako iz toga nismo izvukli pouku koja æe ostaviti traga
u našem životu.
Bl. Miroslav bio je onaj koji je rijeèju i djelom izvršio volju
svoga nebeskog Oca. Svojim je djelom posvjedoèio vjeru
koju je rijeèima ispovijedao. U pravom trenutku položio je
život za one vrednote za koje je živio. Možda se i mi
trebamo zapitati jesmo li mi pravi vjernici, jesmo li poput bl.
Bulešiæa, koji se ni pred velikom kušnjom nije povukao i
nije zanijekao ideale za koje je živio, veæ je želio izvršiti
volju Oèevu. Mi možda o sebi mislimo da smo dobri i
pošteni, ali u nekim, èak i malim kušnjama zanijeèemo
vrednote jer je tako u tom trenutku privlaènije, isplativije.
Poruka, koju nam bl. Bulešiæ govori primjerom svoga života
jest da trebamo znati dobro, i za dobro, iskoristiti vrijeme
života koje nam je darovano.
Bulešiæ je bio žrtva muèenièkog identiteta; kao sveæenik bio
je zadužen za svoje vjernike, brinuo se za njih, pouèavao ih,
obilazio ih u zgodno i nezgodno vrijeme i nikada ih nije
ostavljao kao ovce bez pastira. To je vrlo èesto znaèilo i
nemale žrtve, koje je on posve prihvaæao, jer je to bio dio
sveæenièkog identiteta kojeg je on posve živio. To nam je
poticaj da upravo kako je Bulešiæ živio svoj sveæenièki
identitet, i mi èuvajuæi kršæanske vrednote, koje možda
današnji svijet ne prihvaæa, znamo braniti svoj vjernièki
identitet, jer samo tako možemo doæi u Kraljevstvo nebesko.
Nadalje, poruka muèeništva bl. Bulešiæa i njegove
beatifikacije jest da se njegova vjera isplatila, njegova
vjernost i po cijenu života, idealima u koje je vjerovao,
doveli su ga na èast oltara. U onih nekoliko desetljeæa koliko
je prošlo od muèeništva možda se moglo postaviti pitanje
ima li smisla za neke ideale žrtvovati život. Tu se nameæe
pitanje zašto je Crkva kroz povijest uvijek proganjana? U
svakom vremenu Crkva je progonjena jer njena je dužnost
da govori ono što od nje Isus traži, da naviješta što je
pravedno, pošteno i dobro. Uvijek se naðu kojima to smeta i
tu dolazi do razlièitih progona. Sve to proðe, a ono što je
vrijedno ostaje. Bl. Bulešiæ nam je pokazao da se isplati za
vjeru i za svoje ideale dati i život, i upravo ga se zato i
sjeæamo. U svjetlu tih èinjenica potrebno je razmisliti, jer
èovjek ima jedan život i treba ga proživjeti po Božjim
pravilima. Kao vjernici trebamo imati pogled uperen k
Vjeènosti. Trebamo biti svjesni da æe doæi kušnje, no one i
1. listopada 2014. broj 39/2014
15
Domovinske vijesti
proðu, a na kraju dolazi vjeèna nagrada. Beatifikacija
Miroslava Bulešiæa znaèila je ujedno i ispravljanje nepravde
prema 430 sveæenika koliko ih je u prvom poraæu ubijeno u
Hrvatskoj. Te su osobe dale svoj život za Crkvu i za vjeru.
Ova beatifikacija je dokaz da Istina uvijek pobjeðuje, iako je
u nekom trenutku nitko ne prihvaæa, nekad i nakon više
desetljeæa, ali istina æe uvijek na kraju pobijediti. Ova
beatifikacija nije samo dar Crkvi u Hrvata, veæ je dar i
sveopæoj Crkvi jer smo dobili jednog mladog sveæenika koji
je pokazao što i tako mladi èovjek može postiæi kada ima
povjerenja u Božju Providnost. Moramo biti svjesni da
Crkvu doista vodi Bog, jer da je vode samo ljudi veæ bi je
davno bili upropastili. Ta beatifikacija je i pobjeda Isusova
evanðelja, jer potvrðuje da samo ono zrno koje umre donosi
bogat urod. To je zakon prirode i zakon Božji. Jednako je
tako i s roditeljskim žrtvovanjem. U svim tim porukama
prepoznajemo veliko djelo Božje.
Biskup je zakljuèio pozvavši sve okupljene na gorljivu
molitvu da se dogodi èudo koje je potrebno za kanonizaciju,
proglašenje svetim bl. Bulešiæa. Èudo koje Crkva traži kao
uvjet za kanonizaciju pokazuje nam da je to Crkva koja ne
raèuna samo na ljudsko, nego i na božansko, jer èudo može
proizvesti samo Bog. U tom èudu Crkva želi vidjeti Božje
djelovanje preko bl. Miroslava Bulešiæa.
Sjeme koje umire donosi plod. Bl. Miroslav Bulešiæ donio je
nama veliki plod, veliko nasljedstvo koje trebamo i mi dalje
uzeti i prenijeti buduæim pokoljenjima. U tome moramo biti
odgovorni i ne zaboraviti velika Božja djela, zakljuèio je
biskup. Na kraju mise je mons. Vilim Grbac predstavio prvi
broj Glasnika postulature bl. Miroslava Bulešiæa, koji je
kasnije svima besplatno podijeljen na izlazu iz crkve. Nakon
blagoslova relikvijarom združeni zborovi pulskih župa
otpjevali su himnu bl. Miroslavu Bulešiæu.
Blagoslov spomen-obilježja poginulim i ubijenim
Malosolinjanima
Mala Solina, 28.9.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
blagoslovio je u nedjelju 28. rujna u blizini porušene župne
crkve Ranjenog Isusa u Maloj Solini i u nazoènosti velikog
broja malosolinskih župljana, iseljenika i prijatelja, te
gradskih, županijskih i državnih vlasti, spomen-obilježje
poginulima i ubijenima Malosolinjanima u II. svjetskom ratu
(70) i Domovinskom ratu (36). Mala Solina izgubila je u tim
ratnim stradanjima po 10% svoga stanovništva, što je velik
gubitak za to mjesto, a u Domovinskom ratu uz velika
ljudska stradanja, potpuno su uništene, spaljene i porušene
sve kuæe.
U župi koja je prije rata imala oko tisuæu stanovnika, sada
živi manje od stotinu župljana, a od èetiri sela koja spadaju u
župu: Mala Solina, Haðer, Donje i Gornje Jame, nakon rata
u Gornjim Jamama (koje su nekada, u 18. i 19. stoljeæu bile
sjedište župe) više nitko ne živi. Premda veliki broj
Malosolinjana nakon rata živi u Glini i okolici, svoj kraj i
župu ne zaboravljaju, te su 2012. godine osnovali Zavièajni
klub "Mala Solina", koji poduzima razne akcije u cilju
okupljanja i oživljavanja mjesta i župe. Ove godine uz taj
spomenik ratnim žrtvama, uspjeli su se izboriti u Sisaèkomoslavaèkoj županiji da cesta do središta župe u dužini tri
kilometra bude asfaltirana, tako da je sada dionica ceste od
Male Soline do Gline u cijelosti asfaltirana, što æe svakako
pridonijeti veæoj povezanosti i povratku Malosolinjana u
rodnu župu.
Na misnom slavlju ispred ruševina župne crkve Ranjenog
Isusa biskup Košiæ u propovijedi je istaknuo da "poginule i
svoje korijene ne smijemo zaboraviti i da nas oni svojim
primjerom i svjedoèanstvom potièu na žrtvu". Žrtvovati se
16
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
znaèi imati više djece u obitelji! Žrtvovati se znaèi obnavljati
svoj dom i ne zapustiti svoju zemlju! Žrtvovati se znaèi
raditi pošteno i èestito za dobrobit i napredak svoje
Domovine! Izrazio je i želju da u skoro vrijeme zapoène
obnova crkve Ranjenog Isusa, koja je jedina župna crkva u
Sisaèkoj biskupiji gdje još nije ni zapoèela obnova. A u tom
velikom projektu Malosolinjani æe trebati i veliku potporu
Biskupije, Grada Gline, Sisaèko-moslavaèke županije i
Republike Hrvatske.
U koncelebraciji bili su domaæi župnik Ivica Maðer,
viduševaèki župnik fra Juro Stipiæ te mons. Juraj Jerneiæ i
preè. Mile Vranešiæ koji su došli u Malu Solinu s
hodoèasnicima iz župa Kalje i Stojdraga sa Žumberka. Od
visokih gostiju otkrivanju i blagoslovu spomenika, te misi
nazoèili su Vlado Mariæ iz Ureda Predsjednika RH, Ivan
Grujiæ iz Ministarstva branitelja, dožupani Sisaèkomoslavaèke županije Zdenko Vahovec i Ivan Nekvapil te
predsjednik Županijske skupštine Željko Soldo, glinski
gradonaèelnik Milan Bakšiæ, predsjednica Skupštine Grada
Gline Sanja Štingl-Vlašiæ, predsjednik Zavièajnog kluba
Mala Solina Elvis Dujmiæ, Željko Marjanoviæ, Ivo Žiniæ i
Davorko Vidoviæ.
Nakon mise održana je sveèanost blagoslova i otvorenja
nove ceste od Male Soline do Gline.
Posveta crkve u Gornjoj Vrbi
Gornja Vrba, 28.9.2014.
(IKA) - Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup i metropolit Ðuro Hraniæ posvetio je u nedjelju
28. rujna obnovljenu filijalnu crkvu Sv. Nikole biskupa u
Gornjoj Vrbi - župa Rušèica, kod Slavonskoga Broda, i u
oltar ugradio moæi sv. Leopolda Mandiæa. Slavlje je održano
pod geslom "Staro uminu, novo, gle, nasta!" Obnovljena iz
temelja i dosta proširena crkva bila je toga dana pretijesna da
primi gotovo dvije tisuæe vjernika, kako iz te župe tako iz
okolnih mjesta, te su mnogi misu pratili na ureðenom
prostoru ispred crkve.
Ne skrivajuæi radost kako zbog obnovljene crkve, a još više
zbog žive Crkve – vjernika, nadbiskup Hraniæ u propovijedi
je vjernicima poruèio da je sve to plod njihove vjere u Boga i
pokazatelj snage žive vjere koja ih pokreæe. Osvræuæi se na
evanðelje te nedjelje u kojem nam Isus postavlja pitanje tko
je od one dvojice braæe ispunio Oèevu volju, nadbiskup je
pojasnio kako nam Isus poruèuje da smo svi sinovi dobrog
nebeskog Oca i meðusobno braæa, te nam zato Gospodin
svakome iskazuje povjerenje i poziva na suradnju. "Tom
sviješæu prožimajmo naše meðusobne odnose i gradimo
zajednièku buduænost", poruèio je nadbiskup Hraniæ.
Pojasnio je bit posvete crkve: "I dok krsnom blagoslovljenom vodom škropimo, te krizmenim uljem
mažemo zidove i oltar ove crkve, dok na oltaru izgara i
prema nebu se kao znak našeg prinošenja Bogu diže kad
tamjana, posvijestimo si èinjenicu da je tom istom krsnom
vodom i tim istim krizmenim uljem bio okupan i preporoðen
te pomazan i posveæen svatko od nas. Mi smo najprije
Crkva. I to pisana velikim slovom, mi smo posveæeni i
pomazani sinovi, i po nama, po našem okupljanju u ovoj
zgradi ona dobiva svoje ime: 'crkva' pisana malim poèetnim
slovom." Pohvalio je Vrbljane što su za tu prigodu svi okitili
svoje kuæe i tako pokazali da su njihove obitelji Crkva u
malom. Na kraju im je poruèio da zidovi te crkve imaju
smisla ako ih oni budu ispunjavali, hranili se Rijeèju Božjom
i posveæivali sakramentima.
"U ovoj župnoj zajednici našao sam meðu vama velike
prijatelje i zato danas imamo, ne samo ovu lijepu obnovljenu
crkvu od kamena, nego i živu Crkvu. Ona je slika našeg
zajedništva i vjere", rekao je u pozdravnoj rijeèi domaæi
ika
župnik Antun Farkaš, zahvalivši svima koji su svojim
prilozima i molitvom pomogli u obnovi crkve. Ceremonijar
na slavlju bio je Luka Strgar, a kao trajni ðakon nadbiskupije
na misi je služio Ivan Tutiš. Slavlje je nakon mise, koju je
pjesmom uvelièao domaæi zbor mladih, nastavljeno u
Mjesnom domu uz domjenak. Župnik Farkaš posebno je
zahvalio Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji koja je takoðer
bila donator i velika podrška u izgradnji crkve. Nadbiskupu
Hraniæu za trinaest godina biskupske službe župljani su
darivali znakovitih trinaest bijelih i trinaest crvenih ruža,
umjetnièku sliku i slavonski šešir. U znak zahvalnosti za sve
što je kroz osam godina na duhovnom i materijalnom polju
uèinio u župi, župniku Farkašu nadbiskup Hraniæ dodijelio je
zlatnu medalju nadbiskupije.
Za taj veliki dogaðaj vjernici Gornje Vrbe pripremali su se
trodnevnom duhovnom obnovom. Svojim igrokazima "Gora
blaženstva" i "Bogataš i Lazar" trodnevnicu su obogatili i
èlanovi dramske skupine Zajednice karmelskih laika iz
Slavonskog Broda.
Prva kapela sagraðena je u Gornjoj Vrbi davne 1758. od
drveta. Godine 1860. sagraðena je zidana kapela, koja je
poslije nadograðivana. Kako je poslije Domovinskog rata
veliki broj izbjeglih iz Bosanske posavine naselio Gornju
Vrbu, crkva je postala pretijesna te je po dolasku za župnika
2008. župnik Farkaš zapoèeo veliki graðevinski zahvat i ove
je godine dovršena temeljita obnova crkve.
Rijeka: Obilježavanje dana preminuæa službenice Božje
Marije Krucifikse Kozuliæ
Rijeka, 29.9.2014. (IKA) - Sestre Presvetog Srca Isusova u
Rijeci obilježile su 29. rujna dan preminuæa utemeljiteljice
Družbe, službenice Božje Marije Krucifikse Kozuliæ.
Euharistijsko slavlje u dvorištu samostana na Pomeriju
predvodio je krèki biskup Valter Župan, kojega je na
poèetku pozdravila vrhovna glavarica s. Nives Stubièar.
Biskup je o utemeljiteljici Družbe Presvetog Srca Isusova
govorio kao o velikoj dobroèiniteljici koja je uvidjevši
društvene prilike prepoznala svoj životni poziv. Uspostavila
je sklad rada i molitve i poput sv. Ivana Bosca posvetila se
radu s djecom i mladima, rekao je biskup Župan. Takve
potrebe postoje i danas i ta zadaæa je još zahtjevnija i teža jer
traži više gorljivosti, poruèio je biskup. Upozorio je kako se
meðu sveæenicima, redovnicima i redovnicama primjeæuje
apatija i klonulost. Još prije II. svjetskog rata sv.
Maksimilijan Kolbe upozoravao je da se širi pogubna
stvarnost koja se naziva indiferizam, rekao je propovjednik,
dodavši kako je strah u velikom srodstvu vezan uz
bezvoljnost i apatiju.
Hrabrosti i vjere nema bez Božjeg duha koji se dobiva
molitvom i èitanjem Božje rijeèi koja nas podsjeæa da smo
loze koje trebaju roditi. Zato moramo što èvršæe biti
povezani s Isusom koji je rekao: Ja sam trs, a vi loze (Iv 15,
5). Od te povezanosti dolazi nadahnuæe i snaga, rekao je
biskup Župan te ohrabrio sestre u daljem radu s djecom i
mladima.
Na misi su sudjelovala djeca Djeèjeg vrtiæa "Nazaret" kojeg
vode sestre Presvetog Srca Isuova, kao i uèenice Uèenièkog
doma koji se nalazi u okviru samostana na Pomeriju.
Trodnevnu duhovnu pripravu od petka 26. do nedjelje 28.
rujna predvodio je sveæenik Zadarske nadbiskupije don
Damir Šehiæ. Vjernici su tih dana mogli pogledati
dokumentarni film "Rijeèka Majka - Marija Krucifiksa
Kozuliæ" te posjetiti spomen-sobu preminuæa službenice
Božje Marije Krucifikse Kozuliæ.
Domovinske vijesti
Svetkovina sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika i Šibenske
biskupije
Pitamo danas: dokle toliko iscrpljivanje hrvatskoga èovjeka,
da je toliko zabrinut za buduænost svoje djece? Dokle æemo
slušati izvještaje o zatvaranju radnih mjesta i rastu broja
nezaposlenih? Dokle æemo trpjeti da se gazi život, od
zaèeæa, i èovjekovo dostojanstvo do smrti? Dokle æemo
gledati kako se olako postupa s javnim dobrima i šalje
nedvosmislena poruka: ako nama nije do njih stalo, zašto bi
bilo i drugima?
Šibenik, 29.9.2014. (IKA) - Svetkovina svetog Mihovila,
zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije, proslavljena je u
ponedjeljak 29. rujna na trgu pred šibenskom katedralom.
Sveèano misno slavlje i procesiju ulicama grada predvodio
je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Uz
predvoditelja koncelebrirali su splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ; biskupi: hvarsko-braèko-viški Slobodan
Štambuk, dubrovaèki Mate Uziniæ, gospiæko-senjski Mile
Bogoviæ, kotorski Ilija Janjiæ, banjoluèki Franjo Komarica,
križevaèki vladika Nikola Kekiæ, te biskup domaæin Ante
Ivas. Koncelebrirao je i provincijal Franjevaèke provincije
Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman. Proslava
nebeskog zaštitnika grada Šibenika i Šibenske biskupije
tradicionalno okupila je velik broj vjernika iz svih dijelova
Biskupije.
Euharistijsko slavlje u Šibeniku poèelo je pozdravnim
rijeèima biskupa domaæina Ivasa, koji je uputio na
povezanost vjernika Šibenika sa svetim Mihovilom.
Kardinal Bozaniæ u uvodnim mislima homilije zahvalio je
biskupu Ivasu što je mogao predvoditi ovo slavlje u
Šibeniku. Izrazio je solidarnost hrvatskog episkopata sa
šibenskim biskupom koji je u proteklim tjednima bio èesto
napadan i vrijeðan u medijima. "Danas Crkva slavi blagdan
trojice svetih arkanðela: Mihovila, Gabrijela i Rafaela. Malo
je mjesta na svijetu u kojima bi se anðeoski znaèaj mogao
toliko razotkriti kao što to postaje vidljivo u Šibeniku, gradu
simbolu pjesme i simbolu borbe. Upravo to su, izmeðu
brojnih drugih, oznake anðeoske službe. Možemo slobodno
reæi èitava je Dalmacija raspjevana gruda, no šibenska pisma
tiha, šibenska pisma mila, posebno je glasovita. Usuðujem se
danas zapitati, nije li raspjevanost ovoga Arkanðelova grada,
koja se kroz pjesmu naroda raðala u crkvi i oko crkve, koja
je izniknula iz liturgije, zapravo ljudsko nastojanje da se
približi onom vjeènom anðeoskom hvalospjevu koji
neprestano odjekuje pred sjajem lica Boga samoga? Uvjeren
sam da je malo mjesta na svijetu tijekom svoje povijesti
prolilo toliko suza, i toliko krvi, a da u njemu još uvijek živi
pjesma. Stalna pjesma slave Bogu i neprestana borba protiv
zmije, staroga napasnika ðavla i njegovih podanika, odlikuje
i anðeosko poslanje. I sama pomisao koliko je ovaj Grad i
ova Biskupija propatila u Domovinskom ratu, koliko je ljudi
ubijeno na svojim ognjištima, koliko je branitelja stradalo,
koliko je bilo ranjenih i prognanih, dovoljna je da èovjeka
duboko potrese. Može li itko razuvjeriti vjernièko srce da u
toj borbi i velièanstvenoj pobjedi presudnu ulogu nije imao
upravo vaš zaštitnik sveti Mihovil koji nije dopustio da se
razvije pakleni plan te drevnim hrvatskim krajem zavlada
vonj truleži? Nebesa su tada presudila i kao da se zaèuo glas
s neba silan: o, opstat æeš, hrvatski vjerni puèe, opstat æeš!"
poruèio je u homiliji kardinal Bozaniæ.
Upozorio je na kaos koji se širi svijetom i nered koji se
sustavno i suptilno èini i u našoj Domovini: "Ova Crkva i
ovaj vjernièki narod s nevjericom gleda kako se olako
pogubnim metodama demonov zadah širi razlièitim
strukturama, vidljivima i onima oku skrivenima, i ne dopušta
ozdravljenje hrvatskoga biæa. Znamo, ime arkanðela
1. listopada 2014. broj 39/2014
17
Domovinske vijesti
Mihovila znaèi 'Tko je kao Bog?' Zagledani u našu hrvatsku
stvarnost, kad bismo u razlièitim strukturama postavili
pitanje: 'Tko je kao Bog?', kao da se veæ èuju odgovori
raznih umišljenika: ja, ja, ja! Žalosne li zamke zloga pod
koju su potpali i u koju nastoje uvuæi sve oko sebe! Pitamo
danas: dokle toliko iscrpljivanje hrvatskoga èovjeka, da je
toliko zabrinut za buduænost svoje djece? Dokle æemo slušati
izvještaje o zatvaranju radnih mjesta i rastu broja
nezaposlenih? Dokle æemo trpjeti da se gazi život, od
zaèeæa, i èovjekovo dostojanstvo do smrti? Dokle æemo
gledati kako se olako postupa s javnim dobrima i šalje
nedvosmislena poruka: ako nama nije do njih stalo, zašto bi
bilo i drugima? Dokle æe nam se u školama, na ulicama i
medijskim ulicama servirati ideološki obroci koji su dosad
zatrovali obitelji mnogih naroda i stvorili rijeke otuðenih,
usamljenih i propalih ljudi? Dokle æemo podnositi nasilje
nad hrvatskom poviješæu? Dokle æemo slušati o tobožnjoj
pogubnosti svake ideje koja nastoji ozdraviti hrvatsku
demokraciju? Dokle æemo gledati natjecanje struktura
razlièitih predznaka u osiromašenju, materijalnom i
duhovnom, hrvatskoga nacionalnog biæa?". Kardinal je pri
tome poruèio da se unatoè brojnim razoèaranjima, stalnim
rušenjima, i gaženjima naš èovjek, kao i njegova Domovina,
uvijek pridiže. "Teško hoda, ali ide dalje. Zašto? Jer vjeruje.
U pozadini vjere hrvatskih ljudi nije naivni optimizam, veæ
duboka svijest, od pradjedova baštinjena, da je Kristova vlast
vjeèna, nikada neæe proæi, da nikada propasti neæe. Zna duša
hrvatskog vjernika, i to joj smiraj daje, da je zlo u svojem
neredu, u svom razaranju, u svojem buènom kaosu izgubilo
bitku pred žrtvom koju je na križu za èovjeka, ponizno i tiho,
podnio naš Gospodin, Isus Krist. Istina je, Isus je sam ponio
grijehe èitavoga svijeta i otkupio èovjeka, ali s njime su
uvijek bili Otac, i Duh Sveti, i vrlo važno, njegovi anðeli.
Gdje je Krist, tu se uvijek raða zajedništvo. Ono je odraz
nebeskoga sklada kojemu pripadamo, i zato nas ne treba
èuditi da kad god se èovjek drži zajednice, bilo obiteljske,
narodne, crkvene, i kad se bori za zajednièko, opæe dobro,
demon zapoèinje svoju prljavu igru - jer je u svojoj
nepodnošljivoj samoæi razaraè. On stvara nemir, nered,
podjelu, razdor. Moralno zlo nije neka stvar, nego je neka
neuredna uporaba stvari. Grijeh ne pripada stvaranju, nego
rastvaranju. Zato nas ne èude toliki napadi na brak izmeðu
muškarca i žene kao zajednicu, pokušaji dijeljenja obitelji
kao zajednice koju je Bog ustanovio. Èudi nas, naime, kako
uopæe netko misli da æe moæi napraviti razdor u Crkvi kao
zajednici vjernika, predvoðenih svojim pastirima, zajednici
koja nema razloga bojati se jer Krist joj je glava, Duh Božji
snaga, Marija mati, a nebo dom. Crkve nema bez zajedništva
koje se temelji na zajedništvu Presvetog Trojstva: Oca; Sina
i Duha Svetoga. Zato se svako vjernièko okupljanje, molitva
i sakramentalno slavljenje, prikljuèuje bezvremenskom,
kozmièkom slavlju", rekao je zagrebaèki nadbiskup,
poruèivši: "Dragi vjernici, tu je naša nepokolebljiva snaga, u
tome je naša sigurnost. Stoga Crkva, gdje god može, okuplja
ljude kojima je stalo do opæega dobra, zato Crkva
evangelizira kulturu, a time i društvo, a poèinje od temelja,
od djece i obitelji, o èemu svjedoèi i vaš biskupijski ponos
na prvu katolièku osnovnu školu u Hrvatskoj. I ona je plod
ljubavi i zajedništva ove biskupijske Crkve". Kardinal
Bozaniæ osvrnuo se i na Domovinski rat. "Kako se danas, u
ovoj premda u Domovinskom ratu ranjenoj, ali iz ratnoga zla
izbavljenoj grudi, ne zagledati u žrtvu koju su zajedno s
hrvatskim braniteljima podnijeli brojni žitelji ovoga kraja?
Trg Republike Hrvatske, koji je danas udomio ovaj oltar,
ponos je hrvatskih branitelja. Oni su se borili za hrvatsko
ime, za ljude svoje Domovine, za njezinu grudu, davši nam
okusiti kristovski ideal davanja života za prijatelje svoje.
18
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
Tko to želi razbijati domovinsko zajedništvo koje se rodilo u
èasnoj obrani Domovine i to tako što nastoji ubiti ponos
onima koji su za Domovinu živote dali? Kukavièka je to
strategija, a ne pobjednièka. I kako ne shvaæaju, da su to
jalova nastojanja. I zato branitelji, zajedno sa èitavim
razvijenim i kulturnim svijetom, s pravom oèekuju ništa
drugo nego da se suverena europska zemlja, kakva je danas
Hrvatska, ponaša u skladu sa svojim pobjednièkim
karakterom. Agresija na Hrvatsku, ubijeni, nestali, ranjeni,
ucviljeni, prognani i hrvatska pobjeda u oslobodilaèkom ratu
nije plod mašte ili neèije konstrukcije. Sve se to dogodilo u
stvarnom vremenu, u povijesnom trenutku pred èitavim
svijetom, za što postoje materijalni dokazi i svjedoèanstva
tolikih živih ljudi. Zato, najblaže reèeno, èude postupci onih
koji tu pobjedu odmièu od nužnih pravnih i materijalnih
zadovoljština, a guraju je u podruèje mita i simbola, što se
kasnije na razlièite naèine pokušava relativizirati. To ne
samo da nije ponašanje pobjednika, to je negiranje
demokratske steèevine zemalja koje znaju vrednovati sebe,
koje znaju da se jedino priznavanjem i evidentiranjem istine
i njezinim pravnim provoðenjem zaslužuje poštovanje, i u
konaènici, pravedan mir. Hrvatska je oprostila, ali oproštenje
ne zamjenjuje pravednost".
Kao zagrebaèki nadbiskup i sin ovoga mora, kardinal
Bozaniæ rekao je da svaki put sa žaljenjem gleda kada netko
pokušava napraviti razdor unutar hrvatskoga nacionalnog
biæa po bilo kojoj osnovi. "Danas to govorim u Krešimirovu
gradu, a povijest nas uèi o njegovoj presudnoj ulozi u
sjedinjenju razasutoga hrvatskoga naroda u njegovo vrijeme.
Tijekom naše burne povijesti, kad su nas ideologije
pokušavale dijeliti i brisati s lica zemlje, zajedništvo je
gradila vjera. Nebrojeni su sinovi i kæeri ovoga naroda, koje
je vjera u Trojedinoga Boga i pouzdanje u majèinski zagovor
Blažene Djevice Marije, uspjela održati zajedno. Izmeðu
njih ne može se izostaviti ime prvoga hrvatskoga
kanoniziranog sveca Nikole Taveliæa, koji je vjernièki stasao
u ovome Gradu. Usuðujem se reæi, da je upravo sv. Nikola
Taveliæ, i njegovo proglašenje svetim u Rimu 1970. godine,
oznaèio poèetak ponovnoga otkrivanja identiteta hrvatskoga
naroda pred Crkvom i pred svijetom. Tada, na sveèanosti
njegove kanonizacije, svijet je èuo kako sluga Božji papa
Pavao VI. s dubokim poštovanjem spominje hrvatski narod.
Tako nas je zagovor sv. Nikole Taveliæa pred èitavim
svijetom, koji nas u ideološkoj magli bivše države nije
raspoznavao kao suveren narod, poèeo izdizati iz pepela
nepravedne anonimnosti, otkrivši bisere kršæanstva na
hrvatskome tlu", istaknuo je kardinal Bozaniæ.
Vjernike je potaknuo da se mole za obitelj i proglašenje
svetim kardinala Alojzija Stepinca.
Na proslavi svetkovine svetog Mihovila uz predstavnike
župa Šibenske biskupije u ophodu starim dijelom grada i
rivom, sudjelovale su ujutro i brojne civilne udruge, škole,
vrtiæi, kulturno-umjetnièka društva, te predstavnici gradskih
i županijskih vlasti. Srebrni lik sv. Mihovila tradicionalno u
ophodu nosili su redarstvenici Policijske uprave šibenskokninske.
Biskupu Ivasu koji je ove godine proslavio pedeset godina
sveæeništva zagrebaèki nadbiskup na kraju slavlja darovao je
medalju s likom svetog Ivana Pavla II.
Prigodom domovinske proslave proglašenja svetim Nikole
Taveliæa 1970. godine u Šibeniku, papinom izaslaniku
kardinalu Franji Šeperu darovana je šibenska kapa. Isti
poklon dobio je i kardinal Franjo Kuhariæ 1998. godine
prigodom proslave sedamstote obljetnice Šibenske biskupije.
Biskup Ivas nastavio je tu tradiciju te je kardinalu Bozaniæu
poklonio šibensku kapu koju je kardinal stavio na glavu što
je izazvalo oduševljenje šibenskih vjernika.
ika
U Staroj Gradiški blagoslovljen spomen sveæenièkim
žrtvama komunistièkog progona
Stara Gradiška, 29.9.2014.
(IKA) - O 17. obljetnici
uspostave Požeške biskupije, na blagdan sv. Mihaela
Arkanðela, zaštitnika starogradiške župe, 29. rujna požeški
biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je slavlje blagoslova
spomena sveæenicima žrtvama komunistièkog progona u
tamošnjem zatvoru, podignutog pokraj nove župne crkve. U
koncelebraciji bili su sveæenici Novogradiškoga dekanata,
predstavnici drugih dekanata, Požeške biskupije te središnjih
ustanova, a meðu njima i kapucinski provincijal fra Jure
Šarèeviæ, i kanonik Prvostolnog kaptola zagrebaèkog mons.
Stjepan Kožul. Ulazna procesija s ministrantima, ðakonima i
sveæenicima krenula je iz zgrade Osnovne škole prema
prostoru vanjske crkvene apside.
Ondje je biskup pozdravio sve okupljene te meðu ostalim
kazao: "Poznato vam je da su komunisti po dolasku na vlast
1945. godine ubili starogradiškog župnika Ferdu Maretiæa a
1948. srušili župnu crkvu, uništili u ovom mjestu svaki
vjerski trag. U starogradiškom zatvoru meðu brojnim
nedužnim žrtvama tamnovali su i mnogi sveæenici osuðeni
na više godina zatvora. Za to vrijeme starogradiški katolici,
ne bez straha, okupljali su se na misu u dvorani župne kuæe i
meðu ostalim slavili svoga zaštitnika sv. Mihaela. Izgledalo
je tada kao da je zlo jaèe od dobra, ali u dnu vjernièkih
srdaca odjekivala je poruka sv. Mihaela: 'Tko kao Bog!' Taj
povijesni period i patnje mnogih poniženih ljudi bile su
trenutak pomrèalog sunca nad hrvatskom Golgotom, a
progoni i ubijanja bila patnje i umiranja s Isusom Kristom,
ispunjena nadom da æe se i na njima ostvariti njegova
pobjeda. Svjedoci smo da je Isus Krist još jedanput pobijedio
u Hrvatskoj povijesni mrak i vratio dostojanstvo poniženima
i proganjanima. Želimo im na ovom mjestu iskazivati
zahvalnost, svjedoèiti ljubav i poštovanje, za njih moliti. U
tom raspoloženju srca uz potporu hrvatskih biskupa i
sveæenika Požeška biskupija podigla je ovu crkvu i ovaj
spomen u èijem je središtu uskrsli Isus Krist. Okupili smo se
oko njega da bismo se približili sveæenicima stradalnicima i
drugim žrtvama."
Potom je mons. Stjepan Kožul govorio o sveæenicima
stradalnicima, o podignutoj crkvi i spomenu te je meðu
ostalim kazao: "Mlada Požeška biskupija koja slijedi nauk
svoga utemeljitelja, sv. pape Ivana Pavla II., u duhu njegovih
smjernica vrši svake godine spomen na žrtve, ali i obnovu
memorije, proces èišæenja pamæenja, da osloboðeni svake
zle misli, - žrtvama pristupamo s velikim poštovanjem, da u
njima gledamo ono najljepše Božje i ljudsko darovano za
ideale i opæe dobro! Tu je nikla i inicijativa izgradnje ove
nove župne crkve, i ujedno spomen crkve na sve patnje,
žrtve i stradalnike u donedavnoj kaznenoj ustanovi, a
posebice na sveæenike i redovnike koji su ovdje bili u
zatvoru u vrijeme komunistièke totalitarne vlasti. Dobili smo
i završetak umjetnièkog rada, gdje nalazimo upisana njihova
imena." Spomenuo je potom brojne zaslužne sveæenièke
osobe meðu kojima je dr. Josip Salaè, Æiril Kos te Mijo
Škvorc, kasniji biskupi a zatim je dodao: "Bili su ovdje
brojni revni i zaslužni naši sveæenici i redovnici, meðu njima
i èetvorica sveæenika skladatelja, 2 biskupijska sveæenika i 2
redovnika: Ranije župnik u Ferièancima Branko Birt i
njegova pjesma majci 'Povratak', koja živi u narodu kao
narodna pjesma, bio je osuðen na smrt, pomilovan na 20
godina, a bio ovdje od 1949. do 1962.; prebendar Prvostolne
crkve zagrebaèke mo Matija pl. Ivšiæ, ljubitelj polifonije i
Palestrine, predavaè crkvene glazbe na KBF-u, osuðen na
Vojnom sudu na 14 godina, od sijeènja 1950. do listopada
1962. godine, franjevac o. Kamilo Kolb iz naše zagrebaèke
provincije, osuðen odmah u preokretu 1945. i bio ovdje do
Domovinske vijesti
1950. i franjevac kapucin Anzelmo Canjuga, prepoznatljiv
po svojoj skladbi Domjaniæeve pjesme 'Ljiljane bijeli', tako
drage bl. Alojziju Stepincu i stotinama tisuæa naših vjernika,
osuðen kao gvardijan u Osijeku na 16 godine, bio je ovdje
od 1947. do smrti 1952. godine." Dodao je: "Ono što
zadivljuje gotovo kod svih preživjelih odreda, da su nakon
svoga križnog puta ovdje, došavši na slobodu nastavili revno
i zanosno svoje sveæenièko služenje i poslanje. U tome je
smisao i velièina njihove žrtve!" Osvrnuo se na rad pojedinih
sveæenika nakon zatvora i kazao: "Tu su i drugi sveæenici i
redovnici: Nikola Soldo s 15 godina ovdje provedenih,
kasnije prvi službeni tajnik BKJ, Pavao Pašièek s 16 godina i
2 mjeseca i tako redom, a kasnije su zanosno radili u
povjerenim službama, posebice po župama kao župnici ili
neki kao puèki misionari. Proslavili su Boga svojom žrtvom,
radom i svojim životom! Znali su osmisliti svoju prošlost i
poæi s Isusom naprijed u buduænost!" Zakljuèio je poticajem
nazoènima da pamte sveæenièke i druge žrtve te ostanu s
njima molitveno povezani.
Biskup Škvorèeviæ zatim je predstavio spomen. "Mozaik
izraðen od stakla djelo je akademskog slikara Tihomira
Lonèara iz Zagreba. Prikazuje uskrslog Krista nad otvorenim
grobom, koji pobijedivši smrt svojim raširenim rukama
slavodobitno lebdi nad križem. U podnožju križa, na samom
tlu poredani su likovi koji podsjeæaju na sveæenike i
redovnike, èasnu braæu i bogoslove, dionike Isusova
poniženja i patnje po osudi i zatvaranju. Na pojedinim
likovima prepoznaju se lica odreðenih starogradiških
zatvorenika, meðu njima Josipa Salaèa, kasnijega pomoænog
zagrebaèkog biskupa, Æirila Kosa, kasnijega ðakovaèkog i
srijemskog biskupa, Mije Škvorca, kasnijega pomoænog
zagrebaèkog biskupa, Nikole Solde, sveæenika Zagrebaèke
nadbiskupije, Ivana Bjelokosiæa, sveæenika Dubrovaèke
biskupije, fra Kamila Kolba, sveæenika Hrvatske franjevaèke
provincije sv. Æirila i Metoda u Zagrebu, fra Anzelma
Canjuge, kapucina, fra Julijana Ramljaka, sveæenika
Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja. Svi se oni
klanjaju uskrslom Kristu u kojem je njihova patnja postigla
smisao, ostvarena pobjeda i vraæeno dostojanstvo. S lijeve i
desne strane lika uskrslog Krista ispisana su imena i
prezimena starogradiških uznika, 247 sveæenika, 4 èasna
brata i 11 bogoslova, ukupno 262. Raširene ruke uskrslog
Krista nad tim imenima svjedoèe da ih je zagrlila njegova
ljubav i da su postali dionicima njegove pobjede. U središtu
memorijalnog prostora ispred mozaika stoji kameni žrtvenik
rustikalne izrade koji tvori jedinstvo s tamnim prikazom na
dnu mozaika i podsjeæa na otvoreni Isusov grob, na žrtvu
ljubavi na križu kojom je pobijedio smrt, s kojom su
progonjeni i osuðivani sveæenici sjedinili svoju žrtvu a koja
se otajstveno ponazoèuje i èiji dionici postajemo u slavlju
svete mise. Oltar podsjeæa i na žrtvu koju su sveæenici
podnijeli u zatvoru kad ime je bilo oduzeto svako pravo, pa i
moguænost slavljenja svete mise, koju su pokatkad kriomice
uspjeli slaviti, i u sluèaju kad se to otkrilo bili kažnjavani. S
Isusovom i njihovom žrtvom sjedinjuju se i svi oni koji na
njihov spomen slave svetu misu na ovom žrtveniku. Na
suprotnoj strani mozaika, na luku koji zatvara memorijalni
prostor stoji ploèa koja podsjeæa da je Požeška biskupija uz
potporu hrvatskih biskupa i sveæenika crkvu izgradila 2011.
a ovaj spomen podigla 2014. Mozaik je izveden u tehnici
oslikanog stakla, debljine 1cm, povijenog po formi apside i
ispeèenog na 780 stupnjeva. Pri toj temperaturi nanesena
boja ušla je u samu strukturu stakla i postala njezin nedjeljiv
i nepromjenjiv dio. Cjelina se sastoji od ukupno 61 komada
stakla, lijepljenog na zid apside, poduprtog nosaèima koji
uèvršæuju staklo na stijenama. Mozaik je jedinstveno
umjetnièko djelo u Hrvatskoj i šire", zakljuèio je biskup
1. listopada 2014. broj 39/2014
19
Domovinske vijesti
Škvorèeviæ. Zatim je blagoslovio oltar i mozaik a u crkvi
predvodio euharistijsko slavlje.
U homiliji biskup je kazao kako biblijska vjera u anðele kao
stvorena duhovna biæa upuæuje na postojanje stvarnosti koja
nadilazi naš svijet i potvrðuje èovjeka u dimenziji njegove
onostranosti. Istaknuo je da su bezbožni sustavi poput
komunistièkog pristupali èovjeku ideološki, oduzimali mu
slobodu, nisu ga priznavale kao biæe transcendencije,
dodjeljivali mu ulogu po vlastitom nahoðenju te ga progonili
i ubijali kad nije bio u skladu s njihovim mjerilima. Biskup
je ustvrdio da su mnogi poniženi i proganjani ljudi u tim
sustavima, meðu njima i osuðenici u Staroj Gradiški oèuvali
svoje dostojanstvo i nadvladali poniženja oslonjeni na ono
što je više od zla i sustava koji im ga je nanosio, u dimenziji
onostranosti. Pozvao je nazoène na zahvalnost tim žrtvama i
za dostojanstvo koje su živjele u osudama i progonima.
Jelenje: 200. obljetnica posvete crkve Sv. Mihovila
arkanðela
Jelenje, 29.9.2014. (IKA) – U ponedjeljak 29. rujna, na
svetkovinu nebeskog zaštitnika svoje župe sv. Mihovila,
župa Jelenje proslavila je 200. obljetnicu posvete crkve.
Gotovo cijeli tjedan Jelenjèani su se sa svojim župnikom
Ivanom Milardoviæem pripremali za taj dan molitvom,
misnim slavljima, koncertima, izložbama, druženjima.
Jutarnje mise predvodili su vlè. Lovro Periæ i vlè. Marijan
Žderiæ, ovogodišnji jelenjski mladomisnik. Sveèano
poslijepodnevno misno slavlje predvodio je vrhbosanski
nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ a suslavili su župnik Jelenja
vlè. Ivan Milardoviæ, bakarski dekan mons. Petar Zeba,
rektor Bogoslovskog sjemeništa mons. Sanjin Francetiæ,
trsatski gvardijan fra Antun Jesenoviæ te sveæenici Dekanata
i iz rijeèkih župa. Crkva je bila prepuna vjernika, i domaæih i
iz susjednih župa.
Kardinal Puljiæ u propovijedi istaknuo je kako æe se narod
koji ne voli svoje korijene brzo iskorijeniti. Evo, koliko puta
je ova crkva popravljana i proširivana. Slièno je sa živom
Crkvom koju je Drugi vatikanski sabor proglasio trajno
obnavljajuæom. Trebamo se trajno obnavljati u snazi vjere, u
revnosti i radosti života. Jasno da to ne možemo iz ljudskih
snaga zato je Isus ostavio da se u Crkvi njegova Radosna
rijeè naviješta, da se slavi najsvetiji èin na zemlji a to je
misa.
Ova crkva na ovoj gorici, ona ponosno stoji da i tebi digne
ponos da ne kloneš duhom slušajuæi vijesti tako crne, tako
tragiène. Kažu ljudi: propade svijet. Ma taman posla. Nije
Bog dignuo ruke od svojih ljudi, neæe propasti svijet. Božje
djelo neæe propasti. Zato nam vjera vraæa ponos, snagu,
ohrabrenje, nadu u život, poruèio je kardinal Puljiæ.
Svaka crkva kad se pravi daje joj se nekog patrona Kad se
ova gradila, tada se nisu slavila sva tri arkanðela isti dan kao
danas, nego se slavio samo Mihael. Vaša je crkva dobila
svoga patrona sv. Mihaela arkanðela, borca protiv zloga. A
èovjek se cijeli život bori protiv zla. Ne znam što nas više
zamara: ona borba u nama - sklonost na grijeh ili ona borba
oko nas gdje je izazov grijeha svaki èas. Sv. Mihovil nam je
potreban da budemo hrabri borci protiv zloga, da se ne damo
zavesti, kupiti, ni ucijeniti, nego saèuvati nutarnju slobodu
od zloga, od navezanosti, od zarobljenosti. Nema èovjeka a
da ne nosi u sebi sklonost ka zlu. Duga je borba za svetost.
To je skupa borba ali lijepa. Lijepo je doživjeti dostojanstvo
èovjeka, dostojanstvo djeteta Božjega. Ne znam kako bih
nazvao današnji novi ateizam? Ja bih rekao da je to
indiferentizam. Kao da se Bog nije utjelovio, kao da nije
umro za nas. Živimo kao da Isus Krist nije došao, upozorio
je kardinal.
20
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
U ovom vremenu materijalizma izgubili smo osjeæaj da
postoji duhovni svijet Najgore je to što je èovjek izgubio
osjeæaj da ima dušu da je on i duhovno biæe i tjelesno biæe.
Kad bi samo pola brige posvetili duši koliko tijelu, bilo bi
toliko svetaca na zemlji. Samo pola brige! Tako nam je stalo
da držimo èisto tijelo, to je takva kultura. Što mislite da
toliku brigu posvetimo tome da imamo èistu dušu, èistu
savjest, uredno srce da u njemu prljavštine nema, rekao je
kardinal.
U obitelji su me uèili moliti se arkanðelu Rafaelu kada
putujem, da me prati na mome putu. On je Tobiju pratio na
njegovom putu, on je bio lijek Božji. O kako nam treba
Božjeg lijeka da ozdravimo ovo bolesno javno mnijenje koje
je urušilo dostojanstvo èovjeka, koje je nametnulo jedan
novi kriterij vrednota, koje želi srušiti Božji zakon. 'Èitam
neki dan jednog novinara' koji se okomio na Crkvu kako
smije govoriti. Pa što ti misliš da bi mi u Crkvi trebali
govoriti ono što se tebi sviða? O, kako bi izdali Isusa.
Izdajica Kristov ne smijem biti pa sviðalo se to njemu ili ne,
napadao Crkvu ili ne napadao. Crkva æe ustrajati Isusovim
putem. Nije u središtu Crkve ni biskup, ni kardinal, ni papa,
u središtu je Isus Krist. On je u središtu i za tebe i za mene.
I anðeli Božji služe njemu. Njihova imena su njihove službe.
Bog je stvoritelj anðela. Zato želim da ovo slavlje trojice
arkanðela u nama probudi pouzdanje u Boga. Bog ih je dao
da nama pomognu. Ne trebaju Bogu anðeli. Zna Bog
èovjeka da je slab, nestalan, nesiguran, nepouzdan, pa daje
duhovna biæa da èovjeka podrže na putu Božjem, poruèio je
kardinal Puljiæ.
Što znaèi slaviti zaštitnika ove župe? Znaèi vratiti se kuæi s
veæim pouzdanjem, raèunati s Božjim stvorenjima koja nam
pomažu da ustrajemo i vjerni ostanemo i da budemo
prepoznatljivi u ovom vremenu i na ovim prostorima, da se
vidi da u Boga vjerujemo. Sramota je da oni koji Boga
vrijeðaju, budu glasniji a mi kao da se bojimo, kao da nas je
stid. Moramo biti hrabri svjedoci vjere, nikoga ne vrijeðati,
živjeti duboko svoje uvjerenje. To uvjerenje treba živjeti
svjedoèiti i ugraditi u javni život. Zato vas, dolazeæi iz
daleka, hrabrim: ne bojte se, rekao je kardinal Puljiæ.
Misno slavlje pjesmom su pratili župni zborovi iz Jelenja,
Preka i Mrkoplja, a tijekom prièesti dvije pjesme, Panis
angelicus i Ave Maria otpjevala je Radojka Šverko uz
klavirsku pratnju prof. Vladimira Babina.
Novi ðakoni Požeške biskupije primili dekrete o
pastoralnom praktikumu
Požega, 29.9.2014. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi,
29. rujna biskup Antun Škvorèeviæ u nazoènosti kancelara
Gorana Lukiæa uruèio je sedmorici ðakona zareðenih
minuloga 27. rujna dekrete o pastoralnom praktikumu.
Marko Èubeliæ upuæen je u Župu Bezgrješnog zaèeæa BDM
u Novoj Gradiški, Roko Ivanoviæ u župu sv. Leopolda
Mandiæa u Požegi, Krunoslav Jurakoviæ u župu sv. Nikole
Biskupa u Pleternici, Oliver Kranjèiæ u župu sv. Josipa u
Slatini, Robert Kupèak u Biskupski ordinarijat i župu sv.
Terezije Avilske u Požegi, Ljubiša Krmar u župu Presvetog
Trojstva u Daruvaru, Krunoslav Siroglaviæ u župu sv.
Terezije Avilske u Požegi. Biskup im je protumaèio smisao
pastoralnog praktikuma kao daljnjeg formacijskog koraka
prema sveæenièkom reðenju, upozorio na važnost njegovanja
duhovnog života u novim okolnostima pod vodstvom
duhovnika i ispovjednika koje æe izabrati, svjedoèanstva
koje æe pružiti u odnosu prema sveæenicima i vjernicima u
župama kamo su poslani. Zazvao je Božji blagoslov na
njihov novi poèetak i poželio puno radosti u suradnji sa
sveæenicima i služenju Božjem narodu.
ika
Kamenica Skradnièka: Proslavljen blagdan sv. Mihovila
Kamenica Skradnièka, 29.9.2014. (IKA) - Gospiæko-senjski
biskup Mile Bogoviæ prvi je puta za vrijeme svoje biskupske
službe pohodio mjesto Kamenicu Skradnièku u župi sv.
Mihaela arhanðela u Tržiæu. Rijeè je o župi koja je tijekom
II. svjetskog rata zabilježila kompletni egzodus a župljani su
prognani a crkva porušena. Brojniji katolièki živalj opstao je
jedino u dijelu župe prema Tounju u Kamenici. Tamo se
bogoslužja održavaju u grobljanskoj kapeli na kojoj se
uskoro treba postaviti novo zvono. Ispred kapele održano je
veliko misno slavlje koje je okupilo više stotina Kamenièara
i hodoèasnika iz susjednih župa koje je predslavio biskup
Bogoviæ u suslavlju mjesnog župnika fra Slavena
Mijatoviæa, ogulinskoga župnika i dekana don Roberta
Zuboviæa i sveæenika okolnih župa Ogulinskoga dekanata
Josipdola Petra Šporèiæa i Generalskog Stola Ivice Tolle.
Liturgijskom glazbom misu je uzvelièao KUD Tounjèica iz
Tounja pod vodstvom prof. Branka Rumenoviæa.
U propovijedi se biskup osvrnuo na suvremene zamke
Zloga, te poruèio vjernicima da èuvaju vrednote i vjernost
Gospodinu. U svjetlu svjetske situacije parafrazirao je papu
Franju te istaknuo da je na djelu Kainova strategija koja je
uspješna. Muèi nas ratna zaraza a Luciferovo zlo i danas
hara svijetom. Suprotstavimo mu se Mihaelom, onim koji je
kao Bog.
Prije mise župnik Tržiæa i Tounja fra Slaven Mijatoviæ
predvodio je molitvu kod ostataka srušene crkve Sv. Mihaela
a blagoslovljen je i novi križ ispred ostataka Crkve.
Proslava sv. Mihaela u Zagrebu-Dubrava
Misno slavlje predvodio je nadbiskup Srakiæ, pozvavši
vjernike da se poput svetog Mihaela bore protiv zmajeva
našega doba; protiv siromaštva, beznaða, droge,
koristoljubivosti, nepravde...
Zagreb, 29.9.2014. (IKA) - U kapucinskoj župi sv. Mihaela
Arkanðela u zagrebaèkoj Dubravi proslavljeno je 29. rujna
Mihovljevo. Središnje, sveèano euharistijsko slavlje
predslavio je umirovljeni ðakovaèko-osjeèki nadbiskup
Marin Srakiæ u koncelebraciji s provincijalnim ministrom
Hrvatske kapucinske provincije fra Jurom Šarèeviæem, fra
Brankom Lipšom, mjesnim župnikom te petnaestak
sveæenika.
Na poèetku homilije mons. Srakiæ prisjetio se svojih
sjemeništarskih dana, 50-ih godina prošlog stoljeæa, u
kojima je rado dolazio k ocima kapucinima, istaknuvši kako
je radostan što može posvjedoèiti promjenama kroz koje je
župa prolazila, istaknuvši da mu je slika kapucinskog
samostana na rubu grada okruženog dubovom šumom i
poljima urezana u sjeæanje.
"Draga braæo i sestre, danas smo se okupili ovdje da
zazovemo zaštitu i pomoæ arkanðela. U vremenima kada
ljudi sumnjaju u postojanje anðela, osjeæam da smo i mi
pozvani biti anðeli jedni prema drugima. Pozvani smo da
poput arkanðela budemo Božji suradnici, da promièemo
opæe dobro i da ga branimo od zla. Svi mi, pozvani smo da
kao Krist ljubimo jedni druge kao što je on nas ljubio", rekao
je mons. Srakiæ.
Govoreæi o simbolici koju arkanðeli danas dobivaju,
nadbiskup je istaknuo kako nam njihova borbenost i zaštita
kršæanskih vrednota ukazuju da društvo može napredovati
samo ako vodimo brigu jedni o drugima. Voditi brigu jedni o
drugima znaèi ne upirati prstom u druge tražeæi da oni nešto
pokrenu, veæ krenuti od sebe. Svaka promjena, istaknuo je
mons. Srakiæ, kreæe od naše odluke da se poput svetog
Mihaela borimo protiv zmajeva našega doba; protiv
siromaštva, beznaða, droge, koristoljubivosti, nepravde itd.
Domovinske vijesti
"Današnji blagdan ima dvije kljuène poruke. Prva je:
Obratimo se! Da, to je naš današnji poziv. Lako je slaviti
Mihovljevo, lako je slaviti kirvaj, ali treba ponijeti nešto sa
sobom od tih proslava. Krist nas nanovo poziva na
obraæenje. Druga poruka glasi: Promièite kulturu vrijednosti!
Vrijednosti koje se nalaze u temeljima kršæanskog i
društvenog života. Poštujmo dostojanstvo svakog ljudskog
biæa, èuvamo stabilnost obitelji jer ona je štitonoša našega
društva. Mihael znaèi tko je kao Bog, a Bog je stvorio obitelj
da bude temelj svakoga društva", zakljuèio je nadbiskup
Srakiæ.
Nakon euharistijskog slavlja, na kojemu je pjevanje
predvodio župni mješoviti zbor, druženje je nastavljeno u
crkvenom dvorištu.
Župu sv. Mihaela Arkanðela utemeljio je godine 1942.
blaženi Alojzije Stepinac te je na upravljanje povjerio
franjevcima-kapucinima.
U Požegi proslavljen zaštitnik policije
Požega, 30.9.2014. (IKA) - Prigodom blagdana sv. Mihaela
arkanðela i Dana hrvatske policije u požeškoj crkvi Sv.
Lovre požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je 30.
rujna euharistijsko slavlje s èlanovima Policijske uprave
požeško-slavonske meðu kojima je bio i požeško-slavonski
župan Alojz Tomaševiæ i spomenuo se svih poginulih ili
preminulih policajaca te Uprave. U pozdravu je istaknuo
èasnu službu zaštite javnoga reda i mira o kojem se policajci
brinu te je rekao da se "od zla i njegovih razornih posljedica
ne može braniti samo izvanjskim prisilnim sredstvima, nego
je za to potrebna i duhovna snaga za koju danas želimo
moliti". Èestitao je blagdan sv. Mihaela i Dan policije
naèelniku Policijske uprave požeško-slavonske Dariju
Dasoviæu i njegovim suradnicima. Pozvao je nazoène da
èistom savješæu i velikim povjerenjem u Boga pristupe ovom
slavlju kako bi mogli biti valjani molitelji za spomenuto
dobro i njihove poginule kolege.
U homiliji biskup je na temelju èitanja iz Knjige Otkrivenja
rekao policajcima kako su èesto svjedoci da su razlièiti ljudi,
napose mladi žrtve zla koje ih zavodi na put gubitka
vlastitog dostojanstva, a nerijetko i materijalnih dobara. Na
pitanje otkud zlo, i èemu ono služi, istaknuo je da nema
lakog odgovora, jer je ono povezano s dramom ljudske
slobode. Upozorio je da tajanstvena snaga zla nastupa na
vrlo inteligentan, protuljudski i protuživotni naèin, što je
karakteristika osobe te ima izvor u duhovnom biæu kojem je
ime Zli ili Ðavao, "koji nagovara našu slobodu da bude
njegovim suradnikom". Tek kad uèinimo zlo, dodao je,
iskustveno otkrijemo da smo zavedeni i prevareni. Istaknuo
je da navedeno èitanje još svjedoèi kako je zlo stvarnost
duhovne naravi i ima vidljiva oèitovanja, a da prava bitka s
njime nije materijalne nego duhovne naravi, i da to istièe
èitanje kad predstavlja duhovna biæa anðele na èelu s
Mihaelom u bitki za dobro sa zlim duhovnim biæem
Zmajem, Ðavlom ili Sotonom koji želi zlom èovjeka razoriti.
Dodao je da taj isti biblijski tekst govori kako Mihael
svojom vjernošæu Bogu postaje pobjednikom nad Zlim.
Istaknuo je policajcima da su oni ukljuèeni u borbu protiv
oèitovanja zla u Hrvatskoj i njegovih posljedica i da po
svojoj službi ne smiju biti suradnici zla, nego branitelji
dobra. No, dodao je, da pritom trebaju uvijek biti svjesni
kako se ta borba vodi na razini njihove vlastite slobode te da
bitku sa zlom u njegovom razornom djelovanju mogu poput
Mihaela dobiti samo vjernošæu Bogu, jedinom istinski
moænom suprotstaviti mu se. Sve ih je povjerio zaštiti sv.
Mihaela da ih brani u boju sa zlom oko njih i u njima te ih
oèuva da ne budu njegovim žrtvama.
1. listopada 2014. broj 39/2014
21
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Biskup Komarica primio ministra Mornara
Banja Luka, 23.9.2014. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica primio je 23. rujna ministra znanosti,
obrazovanja i sporta u Vladi Republike Hrvatske prof. dr.
Vedrana Mornara i njegovu pratnju. Tijekom višesatnog
boravka u središtu Banjoluèke biskupije ministar Mornar i
njegova pratnja, u kojoj je bila i generalna konzulica RH u
Banjoj Luci Dunja Jevak, imali su moguænost vidjeti dio
uspješnih napora ali i èuti o nekim od problema koji prate
vodstvo Banjoluèke biskupije u njenom angažiranju oko
lijeèenja još uvijek mnogih otvorenih ratnih rana i oko
stvaranja pozitivnoga ozraèja meðu pripadnicima raznih
naroda u banjoluèkom kraju. Osim od biskupa Komarice èuli
su izvješæa ravnatelja škola katolièkim školskim centrima u
Bihaæu. U Bihaæu u tri škole KŠC ima 294 uèenika i 30
djelatnika, a u Banjoj Luci u jednoj školi KŠC ima 249
uèenika i 25 djelatnika. Djelatnici u Bihaæu odnedavno su na
budžetu županijske vlade, a u Banjoj Luci nažalost još uvijek
nisu, što rezultira velikim problemima za normalno
funkcioniranje.
Gosti iz Zagreba pohodili su KŠC u Banjoj Luci, internat za
uèenice i studentice u samostanu sestara Milosrdnica,
Socijalni centar "Ivan Pavao" na Petriæevcu, trapistièki
samostan "Marija Zvijezda", vinograd u župi Mahovljani te
farmu krava i siranu èuvenoga trapistièkog sira u župi Bos.
Aleksandrovac. Ministar Mornar imao se priliku osvjedoèiti
o politièkoj, ekonomskoj i kulturnoj zapostavljenosti
hrvatske populacije u banjoluèkom kraju. Odao je priznanje
naporima Katolièke Crkve u banjoluèkom kraju oko
pružanja pomoæi tamošnjoj hrvatskoj populaciji ali i mnogim
drugim stanovnicima. Obeæao je biskupu i njegovim
suradnicima da æe razmotriti kako bi se mogli uspješno
riješiti neki goruæi problemi s kojima se suoèavaju on i
njegovi suradnici u pružanju duhovne i materijalne pomoæi
mnogima koji im se svakodnevno obraæaju, a za koje lokalni
politièari mnogo ne mare. Biskup Komarica zahvalio je
ministru Mornaru i njegovoj pratnji za pohod središtu
Banjoluèke biskupije i za spremnost da potraži naèin za
pružanje pomoæi povratnicima hrvatske nacionalnosti u
banjoluèki kraj te njihovu životu u uzajamnom poštivanju s
drugim sugraðanima.
Provincijal hercegovaèkih franjevaca èestitao novome
nadbiskupu Chicaga
Stoljetna prisutnost i plodonosan rad èlanova moje
Hercegovaèke franjevaèke provincije, u Kustodiji sa
sjedištem u Chicagu, Vašim imenovanjem dobila je poseban
dar
Mostar, 24.9.2014. (IKA) - Provincijal hercegovaèkih
franjevaca fra Miljenko Šteko uputio èestitku mons. Blaseu
Josephu Cupichu u povodu njegova imenovanja za
nadbiskupa Chicaga. U èestitki se istièe: "Osobitim izrazima
poštovanja prema Vašoj osobi i nadbiskupskoj službi,
istodobno izražavam neskrivenu radost jer podrijetlom i
životno pripadate našemu narodnom, hrvatskom biæu.
Stoljetna prisutnost i plodonosan rad èlanova moje
Hercegovaèke franjevaèke provincije, u Kustodiji sa
sjedištem u Chicagu, Vašim imenovanjem dobila je poseban
dar. Uime svih franjevaca koji djeluju u Chicagu, uime
èitave naše Zajednice i svoje osobno, èestitam i upuæujem
najbolje želje za plodonosan i blagoslovljen rad na novoj
Njivi Gospodnjoj!"
22
1. listopada 2014. broj 39/2014
Biskup Mrzljak u Hrvatskoj župi u Hamiltonu
Varaždinski biskup i predsjednik Hrvatskog Caritasa
posjetio je i druge hrvatske župe u Južnom Ontariju,
duhovna središta Indijanaca na otoku Manitoulin i svetište
kanadskih muèenika u Midlandu te predsjedao sastanku
hrvatskih pastoralnih djelatnika
Hamilton, 24.9.2014. (IKA) - Hrvatsku župu sv. Križa u
Hamiltonu od 11. do 24. rujna posjetio je varaždinski biskup
i predsjednik Hrvatskog Caritasa Josip Mrzljak. S njim su
bili kancelar mons. Antun Perèiæ te preè. Josip Koprek,
predstojnik Obiteljskog ureda Varaždinske biskupije. Na
župnu proslavu Uzvišenja sv. Križa pozvao ih je župnik
Marijan Mihokoviæ.
Gosti su se po dolasku sreli s vojnim ordinarijem RH Jurjem
Jezerincem, koji je tih dana takoðer boravio u Hamiltonu i u
èetvrtak poèeo trodnevnicu za župni blagdan. Nastavak
trodnevnice vodili su mons. Perèiæ i preè. Koprek.
Gosti su u petak posjetili biskupova strica Matu Mrzljaka,
koji je proživio tragediju Bleiburga i Križni put, izbjegao
Jazovku, i sada kao 90-godišnjak živi Stoney Creeku
nedaleko Hamiltona. U subotu su posjetili Hrvatsku župnu
školu u kojoj su se uèenici još upisivali, gdje su ih primili
uèitelji s glavnom uèiteljicom Nancy Dikliæ.
U nedjelju je mons. Mrzljak predvodio sveèano
koncelebrirano misno slavlje Uzvišenja Sv. Križa. Na misi je
uz župni mješoviti zbor pod ravnanjem Andreje Mahovlich
Raèki nastupio i župni tamburaški sastav "Zlatni pajdaši", a
crkvu je za proslavu uredila Ana Juraj. Poslije mise pred
župnom kuæom biskup Mrzljak otkrio je i blagoslovio kip
Gospe Žalosne pod križem, rad kipara iz Hamiltona Vlade
Mutnjakoviæa.
Poèasna garda Kolumbovih vitezova, župni ogranak Mons.
Stjepan Šprajc, dopratili su goste u veliku župnu dvoranu na
memorijalni župni objed Mons. S. Šprajca koji tradicionalno
pripremaju zajedno župni ogranci Kolumbovih vitezova i
Hrvatske katolièke žene. Susjednim hrvatskim sveæenicima
pridružio se i povjesnièar Frank Jankaè koji sa svojim
suradnicima radi na otkrivanju istine o interniranim
nedužnim Hrvatima tijekom I. svjetskog rata u Kanadi.
Njegovom zaslugom postavljene su 22. kolovoza o.g.
spomen ploèe na engleskom i francuskom jeziku u zgradu
Hrvatskoga narodnog doma u Hamiltonu i na proèelju prve
crkve Sv. Križa u Hamiltonu.
Popodne su gosti posjetili župni park u Smithvillu, nedaleko
Nijagare, gdje se nalazi župni ZOO Noina arka, te poznati
Welland kanal i obližnje Nijagarine slapove.
U ponedjeljak 15. rujna gosti su s hamiltonskim župnikom
posjetili vlè. Franju Šprajca, župnika kanadske župe u Port
Elginu na jezeru Huron, tri sata vožnje na sjever od
Hamiltona, a sljedeæi su dan zajedno s njim dvosatnom
vožnjom trajektom prešli na otok Manitoulin, nekadašnje i
sadašnje obitavalište domorodaca Ojimbve indijanaca.
Najprije su na krajnjem istoku otoka posjetili Wikwemikong,
prostor koji je i sada pod domorodaèkom upravom, zatim
crkvu Sv. Kateri Tekakwithe (prve indijanske svetice) u
West Bay koji je nedavno promijenio ime u M'Chigeeng.
Potom ih je put vodio na sjeverni izlaz s otoka na Andersen
jezeru u Anishinabe duhovni centar za Indijance gdje se
održavaju duhovne vježbe i drugi programi. Brigu o njima,
kao nekad tako i sada, vode isusovci, pa oni upravljaju i tim
centrom. Gosti su u njihovoj kapeli slavili misu i prenoæili.
Ujutro su se vratili na otok i ponovno trajektom u Port Elgin,
župu vlè. Franje Šprajca, i predveèer u Hamilton. Gosti su
ika
na kraju dana posjetili i prvo druženje udruge umirovljenika
u župnoj dvorani gdje se tijekom godine sastaju svake
srijede naveèer.
U èetvrtak je bio pastoralni sastanak hrvatskih sveæenika i
redovnica u Južnom Ontariju na kojem su se okupili
pastoralni djelatnici iz Hamiltona, Toronta, Mississauge,
Oakvilla i Norvala, te s kanadskih župa vlè. Franjo Šprajc i
mons. Vladimir Živèiæ iz St. Catharinesa. Biskup Mrzljak
govorio je o trenutaènoj situaciji u Hrvatskoj, s posebnim
osvrtom na išèekivanje proglašenja svetim bl. kardinala
Alojzija Stepinca.
Nazoèni su podržali ideju da peticijom zatraže da to bude što
prije, tim više što u svijesti našega naroda rat nije završen
dok postoje otpori priznanju istine o žrtvama rata i poraæa,
meðu kojima posebno mjesto zauzima bl. muèenik Alojzije
Stepinac.
U petak je hamiltonski domaæin poveo goste u African Lion
Safary kod Guelpha, sjeverno od Hamiltona, omiljeno
odredište mnogih Kanaðana i njihovih gostiju. U crkvi
Presv. Trojstva u Oakvillu, koju vode mostarski sveæenici
don Ilija Petkoviæ i mons. Ivan Vukšiæ te sestre milosrdnice,
biskup je predvodio misu u subotu naveèer, a u nedjelju 21.
rujna prije podne gosti su slavili misu u torontskoj crkvi
Naše Gospe Kraljice Hrvata kojom upravlja dr. Mladen
Horvat iz Varaždinske biskupije te popodne posjetili crkvu
Hrvatskih muèenika u Mississaugi koju vodi vlè. Ivica
Reparinac iz Zagrebaèke nadbiskupije.
U ponedjeljak 22. rujna hamiltonski domaæin poveo je goste
na sjever u svetište Kanadskih muèenika u Midlandu, kamo
Hrvati više od 60 godina svake godine hodoèaste na 3.
nedjelju srpnja. Prvo hodoèašæe Hrvata organizirao je godine
1952. tek pristigli mladi sveæenik, kasnije župnik u
Hamiltonu, vlè. Stjepan Šprajc.
I to svetište vode isusovci. Gosti su najprije posjetili selo St.
Marie meðu Huronima da bi se upoznali s poviješæu
kanadskih muèenika, od kojih su najpoznatiji Izak Jogues i
Marc Lalonde. Potom su obišli baziliku posveæenu
muèenicima te vidikovac s kojega se mogu vidjeti vodeni
putovi kojima su misionari putovali.
Kako gotovo svaka narodnost ima svoj prostor i oltar, tako
su gosti razgledali i prostor na kojem se svake godine
okupljaju Hrvati. Na kraju su obišli i papin oltar na kojem je
Ivan Pavao II. slavio misu 15. rujna 1985.
Na povratku su posjetili Hrvatsko franjevaèko središte u
Norvalu, na granici Hamiltonske biskupije i Torontske
nadbiskupije. Doèekali su ih domaæini fra Marko Puljiæ i fra
Tomislav Pek, èlanovi Franjevaèke kustodije u Chicagu, te
pokazali velebnu crkvu Gospe, Kraljice mira. U utorak 23.
rujna posjetili su hamiltonsku katedralu Krista Kralja,
potpuno obnovljenu za prijašnjeg biskupa A. F. Tonnosa.
U srijedu 24. rujna završio je dvotjedni boravak u Ontariju.
Na oproštajnom objedu bili su susjedni hrvatski sveæenici i
redovnice, a potom je biskup Mrzljak, pored drvca svoga
prethodnika i prvog biskupa na stolici varaždinskih biskupa
mons. Marka Culeja, zasadio drvce kao spomen na svoj
posjet i boravak u Hamiltonu. U tom su mu pomogli
sveæenici iz Varaždinske biskupije mons. Antun Perèiæ i
preè. Josip Koprek s kanadskim domaæinima iz Varaždinske
biskupije dr. Mladenom Horvatom i Marijanom
Mihokoviæem.
.
Crkva u Hrvata
Poruka Biskupske konferencije BiH u povodu Opæih
izbora 2014.
"Ne dopustite da drugi vama manipuliraju! Prosudite zrelo i
glasujte svjesno i odgovorno! Vaše ljudsko i kršæansko
dostojanstvo obvezuje vas da budete u najveæoj mjeri
graditelji buduænosti svoje i drugih oko sebe"
Sarajevo, 25.9.2014. (IKA/KTA) - Biskupi Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine u povodu Opæih izbora u
nedjelju 12. listopada uputili su svim èlanovima svojih
nad/biskupijskih zajednica u zemlji i inozemstvu pastirski
poziv i poticaj na izlazak na izbore.
"Aktivno sudjelovanje na izborima jedno je od temeljnih
graðanskih prava, ali i dužnosti svakoga punoljetnog
graðanina jedne zemlje s demokratskim ureðenjem. Katolici,
koji imaju pravo glasa u BiH, moralno su dužni svojim
aktivnim sudjelovanjem, po svojoj savjesti, na izborima
izravno pozitivno pridonositi boljoj i sigurnijoj buduænosti,
svojoj, svoje djece i cjelokupnog puèanstva ove zemlje koju
nam je svima svevišnji Bog dao na brigu i ureðenje.
Osim što vas potièemo da svakako iziðete na izbore i tako
ispunite svoju graðansku i moralnu obvezu, želimo vas
podsjetiti da, u duhu nauka Katolièke Crkve, trebate voditi
raèuna kojim kandidatima za odgovorne politièke službe
trebate dati svoj glas. U vrijeme predizborne kampanje i vi
ste dužni temeljito se informirati, što su pojedine politièke
stranke i njihovi predstavnici za hrvatski narod, ali i za sve
žitelje ove zemlje, do sada èinili, što èine i nude kao izlazak
ove zemlje iz neprihvatljiva stanja beznaða. Za opstanak
hrvatskoga naroda je neprihvatljiva i opasna sve bezoènije
oèitovana nakana da ga se ukloni s realne politièke scene.
Koliko je to štetno, i za ovo društvo u cjelini, pokazao je i
zadnji èetverogodišnji politièki i privredni hod ne u prazno
nego i unatrag. Zato su vrlo važne ljudske kvalitete i struène
sposobnosti te vjerodostojnost kandidata koji oèekuju vaš
glas, jer samo moralni, pravedni, sposobni i dosljedni
politièari mogu pomoæi da hrvatski narod u svojim pravima i
obvezama bude izjednaèen s druga dva naroda a i, time, svi
graðani ove zemlje ravnopravni."
Biskupi su naveli i temeljne kriterije po kojima katolièki
glasaèi trebaju birati svoje politièke predstavnike u BiH:
obrana i zaštita svetosti svakoga ljudskog života i ljudskog
dostojanstva od prirodna zaèeæa do prirodne smrti bez obzira
na nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu pripadnost;
zalaganje za opæe dobro kao mjerilo i cilj ureðena, zdrava i
napredna društva; zalaganje za slobodu savjesti, slobodu
vjerskog i kulturnog opredjeljenja i obrazovanja; zalaganje
za pravo na svoj zavièaj, dom, na vlastiti identitet, na rad i
zasluženu plaæu; zalaganje za socijalnu pravdu, za odluènu
borbu protiv korupcije i svih drugih manipulacija i
izrabljivanja; zalaganje za ukidanje potpirivanja mržnje i
iskljuèivosti te za promicanje istine, pravde, opraštanja i
pomirenja meðu svim žiteljima zemlje; zalaganje za
jednakopravnost katolika s èlanovima drugih Crkava i
vjerskih zajednica i jednakopravnost pripadnika hrvatskoga
naroda s pripadnicima drugih naroda na podruèju cijele
Bosne i Hercegovine.
"Ne dopustite da drugi vama manipuliraju! Prosudite zrelo i
glasujte svjesno i odgovorno! Vaše ljudsko i kršæansko
dostojanstvo obvezuje vas da budete u najveæoj mjeri
graditelji buduænosti svoje i drugih oko sebe. Neka vas u
svemu Duh Sveti prosvijetli i jaèa!" poruèili su bosanskohercegovaèki biskupi - banjoluèki biskup i predsjednik BK
BiH Franjo Komarica, vrhbosanski nadbiskup kardinal
Vinko Puljiæ, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski
upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Periæ, vojni biskup
Tomo Vukšiæ, vrhbosanski pomoæni biskup Pero Sudar i
banjoluèki pomoæni biskup Marko Semren.
1. listopada 2014. broj 39/2014
23
Crkva u Hrvata
Godišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih
djelatnika iz Zapadne Europe
Vierzenheiligen, 25.9.2014. (IKA) – Godišnji pastoralni
skup hrvatskih sveæenika, ðakona, pastoralnih suradnica i
suradnika iz Zapadne Europe na temu "Zapadna civilizacija
u raskoraku izmeðu vjere i razuma" održan je od 22. do 25.
rujna u Kuæi za daljnja usavršavanja Nadbiskupije Bamberg
u
Vierzenheiligenu,
u
organizaciji
Hrvatskoga
dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta na Majni.
Skup je u utorak 23. rujna poèeo zazivom Duha Svetoga.
Sudionike, njih osamdeset šestero iz više zemalja Zapadne
Europe, uime organizatora pozdravio je delegat za hrvatsku
pastvu u Njemaèkoj vlè. Ivica Komadina. Meðu sudionicima
bili su i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr.
Tomislav Markiæ, sveæenik Zagrebaèke nadbiskupije, koji od
poèetka rujna obnaša tu službu, te delegati za Skandinavske
zemlje mons. Stjepan Biletiæ, za Švicarsku fra Miæo Pinjuh
te za Francusku, zemlje Beneluxa i Veliku Britaniju vlè.
Stjepan Èukman.
Ravnatelj Markiæ istaknuo je da je tema skupa "Zapadna
civilizacija u raskoraku izmeðu vjere i razuma" doista
izazovna te napomenuo da "i mi u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini sve jaèe osjeæamo taj raskorak i rascjep vjere i
znanosti, vjere i kulture, vjere i razuma. Naši suvremenici i
sunarodnjaci posvuda su time pogoðeni". Koliko vaš rad
meðu našim ljudima u iseljeništvu ima smisla, svjedoèi i ono
što se u subotu zbilo u Chicagu, kada je objavljeno
imenovanje biskupa hrvatskih korijena mons. Blaise
Chupicha za nadbiskupa Chicaga. Dok se tome radujemo i
veselimo, s novom snagom sijmo u naše ljude, osobito
mlade, sjeme Rijeèi o vjeri i živi spomen na domovinu.
Potièimo osim toga naše, koji put i jednostavne i priproste
ljude, da ulažu u obrazovanje svoje djece. Tako æemo im
pružiti bolji i kvalitetniji start u životu, a i naši æe hrvatski
korijeni tako moæi uroditi još kojim nadbiskupom,
kardinalom, znanstvenikom i nobelovcem, istaknuo je dr.
Markiæ. U skup je zatim uveo dr. Adolf Polegubiæ.
U predavanju "Odnos vjere i razuma u kasnoj antici" dr. Ivan
Bodrožiæ pošao je od vremena novozavjetnih spisa, pa do
svetog Augustina. Najprije propituje novost kršæanske
prisutnosti u ondašnjem društvu, kako je dokumentirano u
novozavjetnim spisima. Prvo se pokazuje kako je kršæansko
inzistiranje na vjeri velika novost, jer pogansko društvo nije
poznavalo pojam vjere na naèin na koji su je svjedoèili
kršæani. Drugi znaèajni ambijent koji propituje autor je onaj
apologetski u 2. stoljeæu. Apologeti su, naime, bili svjedoci
približavanja razuma i vjere, te su omoguæili zdravu sintezu i
poveznicu kojoj su se protivili i neki kršæanski krugovi. U
tome je na poseban naèin dragocjeno iskustvo svetog
Justina, ali i Klementa Aleksandrijskog, koji su svojim
spisima omoguæili Crkvi da nadiðe strah od filozofije, te da
vješto i odgovorno razabere vrijedno od nevrijednoga. Kao
treæu uporišnu toèku dr. Bodrožiæ istièe primjer i iskustvo
svetog Augustina koji je prošao mnoga životna razdoblja, od
racionalizma i skepticizma pa do zrele vjere, te je tako
mogao jasno i vjerodostojno prikazati sve tendencije društva
svoga vremena, te ujedno ponuditi kvalitetna rješenja koja su
se oèitovala u njegovim teološkim sintagmama u kojima se
istièe važnost kako razuma tako i vjere. Samo iz bitne
upuæenosti i zajedništva razuma i vjere ljudski život se može
ostvariti dolazeæi na cilj svih svojih traženja, rekao je dr.
Bodrožiæ.
Dr. Mladen Parlov predavanje "Vjera i razum u srednjem
vijeku i skolastici" podijelio je u èetiri dijela. U prvom
istražuje misao sv. Anzelma te zakljuèuje kako Anzelmo, u
svijetu obilježenom kršæanskom duhom, nastoji darovanoj
vjeri ponuditi razumske razloge zbog kojih treba vjerovati
24
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
(fides quaerens intellectum). Na tragu Platona i Augustina,
zakljuèuje autor, Anzelmo smatra da u èovjeku veæ postoji
trag onoga što traži. Vjera koja traži razumijevanje je ona
ista koja otkriva tko je Bog, koja otkriva ime Božje. Tako se
u Amzelmovoj misli dogaða nešto što bismo mogli nazvati
"kružna" spoznaja: na kraju se otkriva ono od èega se je
krenulo, što se je pretpostavljalo, no sada kao otkriveno
ujedno je produbljeno, pojašnjeno. U drugom dijelu èlanka
autor osvjetljava govor o prvenstvu izmeðu vjere i razuma,
odnosno spor izmeðu Bernarda i Abelarda. U raspravi koja
se je vodila izmeðu Bernarda i Abelarda za obojicu je na
snazi bilo Anzelmovo naèelo: fides quaerens intellectum.
No, dok sveti Bernard, tipièni predstavnik monaške
teologije, stavlja naglasak na prvi dio definicije, to jest na
fides–vjeru, Abelardo, koji je znanstvenik, inzistira na
drugom dijelu, tj. na intellectusu, na razumijevanju pomoæu
razuma. Za Bernarda samu vjeru resi duboka sigurnost,
utemeljena na svjedoèanstvu Svetog pisma i na uèenju
crkvenih otaca. Vjera je uz to ojaèana svjedoèanstvom
svetaca i nadahnuæem Duha Svetoga u duši pojedinih
vjernika. Bernard, teolog, monah i mistik, zakljuèuje autor,
odnijet æe pobjedu nad filozofom i logièarem Abelardom.
Abelardova duboka želja za razumijevanjem istina vjere
ostala je donekle nezadovoljena, tj. bolje reèeno, on sam je
ponudio nesigurne i jednostrane odgovore na pitanja koja je
postavljao i koja su mu se postavljala. Na pitanje odnosa
vjere i razuma cjeloviti odgovor ponudit æe trinaesto
stoljeæe, odnosno Toma Akvinski, o kojem autor progovara
u treæem dijelu èlanka, istaknuvši kako je Akvinac ponudio
izvanrednu sintezu i suglasje vjere i razuma ponajprije kroz
priznavanje autonomije razuma, odnosno razlikovanje dva
naèina stjecanja spoznaja, jednog znanstvenog (put razuma),
a drugi autoriteta (vjera koja vjeruje objavi). Meðu njima ne
može biti sukoba jer oba puta (vjere i razuma) potjeèu od
istog Izvora te vode istom Izvoru. U završnom èetvrtom
dijelu dr. Parlov istražuje filozofsko-teološku misao kasnog
srednjeg vijeka o odnosu vjere i razuma, istièuæi kako su
filozofi i teolozi nominalisti odvojili vjeru od razuma, no
kako su istodobno postojali kršæanski humanisti, poput
Marka Maruliæa, koji su na tragu zdrave kršæanske tradicije,
isticali suglasje vjere i razuma.
Predavanje "Novovjekovlje: veliko razdruživanje vjere i
razuma" održao je dr. Boris Vuliæ, prikazavši tezu
kanadskog filozofa Charlesa Taylora o neotklonjivosti vjere
u sekularnom dobu. Oslanjajuæi se na njegovo kapitalno
djelo, na poèetku izlaganja dr. Vuliæ je definirao
sekularizaciju, polazeæi od društvene predodžbe vjere kao
opcije koja se više ne podrazumijeva. Potom se, prateæi
samorazumijevanje èovjekovog 'ja', upuæuje na procese i
klime koje su pripravile sekularizaciju: srednjovjekovna
reforma vjere, rašèarenje svijeta, deizam, antropološki obrat
i iskljuèivi humanizam. Ti su procesi doveli ljudsko sebstvo
u stanje nepropusnosti spram izvanjskoga. No, 'nepropusno
sebstvo', pod 'unakrsnim pritiskom' vjere i nevjere, i dalje
pokazuje svoju propetost prema transcendentalnom. Zato se,
nadalje, izdvajaju kljuèni principi Taylorove pozitivne
hermenutike sekularizacije i razlozi nade u neotklonjivost
vjere. Površno razumijevanje i neprijateljski stav prema
sekularizaciji povisuju ulog strahu i pesimizmu u pogledu
buduænosti religije. No, dublje shvaæena, sekularizacija nije i
ne može biti kraj religije. U horizontu Božje pedagogije i
religioznog razvoja ljudskog sebstva, sekularizacija se
pokazuje kao providencijalna etapa i nova prilika za
religioznu vjeru.
U srijedu 24. rujna sudionike skupa pozdravio je ravnatelj
dušobrižništva za katolike drugih materinskih jezika
Njemaèke biskupske konferencije (NJBK) Stefan Schohe,
ika
koji je prenio pozdrave biskupa Norberta Trellea, zaduženog
za strane katolike pri NJBK. Ujedno je izrazio zahvalnost
hrvatskim pastoralnim djelatnicima za pastoralnu i drugu
skrb hrvatskih migranata u Njemaèkoj.
Dr. Ivan Bodrožiæ izložio je teologiju svetog pape Ivana
Pavla II. o vjeri i razumu, jer je sv. Ivan Pavao II. kao
odgovorni pastir opæe Crkve i na podruèju odnosa razuma i
vjere htio skrenuti pozornost na niz problema koji se
održavaju u mentalitetu suvremenoga èovjeka i u praksi
Crkve. Na poseban naèin je to napravio enciklikom Fides et
ratio iz 1999. godine. Izlaganje je artikulirano u dva dijela.
Autor najprije opisuje probleme suvremenoga svijeta s
kojima se današnje kršæanstvo susreæe, prema Papinoj viziji,
na ovom polju, pri èemu ne zaobilazi spomenuti problem
agnosticizma, relativizma, skepticizma i bezrazlikovnog
pluralizma. Ivan Pavao II. drži kako svaki od ovih sustava
misli u suvremenom svijetu ili mentaliteta suvremenog
èovjeka uvjetuje autentièan doživljaj i važnost razuma, te ga
kao takvoga, dovodeæi u pitanje njegovu spoznajnu moæ,
degradira. S druge pak strane, jer je, prema uvjerenju
kršæana, razum upuæen na vjeru, a jer vjera pretpostavlja
razum, svako slabljenje ili dovoðenje u pitanja razuma kao
sposobnog za ispravno filozofsko-metafizièko promišljanje,
utjeèe i na poimanje vjere i vjerski život kršæana. Kao pravi
odgovor Ivan Pavao II. ukazuje na objavu Božju koja doseže
svoj najveæi izrièaj u Isusu Kristu. Objava u Isusu Kristu
postaje izazov razumu da se otvori do kraja otajstvu koje
može tek nazirati svojim sposobnostima i snagama. No kao
što Ivan Pavao II. ukazuje na pogubnost razuma koji ne
dolazi do vjere, tako isto jasno tvrdi da bi bila tragedija da se
vjera odvoji od razuma, te da krene putem samodostanosti.
A svaki loš pokušaj povezivanja razuma i vjere nije samo
pitanje prijepora oko razlièitih teorija, nego ima svoje loše
egzistencijalne posljedice u æudorednom životu pojedinca i
društva. Dr. Bodrožiæ pokazao je da je prema Ivanu Pavlu II.
istinsko rješenje put susreta izmeðu razuma i vjere, filozofije
i teologija, èemu je spona objavljeni nauk i osoba Isusa
Krista. Time se bez daljnjega izbjegava zamka eklekticizma,
historicizma, scijentizma, pragmatizma i nihilizma.
U popodnevnim satima predavanje o nužnosti kršæanske
vjere u oblikovanju "europskog razuma" održao je dr. Boris
Vuliæ. Istaknuo je kako je èlanstvo Hrvatske u Europskoj
uniji nova prilika da se na dubljoj razini sagledaju rasprave o
povezanosti kršæanstva i Europe. Kao prilog tomu, u
izlaganju je analizirao promišljanja talijanskog filozofa i
politièara Marcella Pere o položaju kršæanstva u
suvremenom liberalizmu i ujedinjenoj Europi te u
suèeljavanju s relativizmom i njegovom praksom
multikulturalnosti. Pritom postaje razvidno da ideje
današnjeg liberalizma i ujedinjene Europe nisu vjerne svojim
izvornim premisama, što dovodi do zaborava kršæanskoga i
stvarne neujedinjenosti Europe. Europa se ne može ujediniti
bez svoje 'duše', odnosno bez svoga identiteta koji je
konceptualno i povijesno oblikovan kršæanstvom. U tom
smislu uoèava se bliskost misli agnostika Pere i pape
Benedikta XVI., istaknuo je dr. Vuliæ.
Misna slavlja 23. i 24. rujna predvodio je apostolski nuncij u
Njemaèkoj nadbiskup Nikola Eteroviæ. "Uime pape Franje
kojega predstavljam ovdje u Njemaèkoj, te uime hrvatskih
biskupa zahvaljujem vam što ste i vi lanac u prenošenju
vjere meðu našim narodom koji živi u zemljama u kojima vi
služite. Sveta Stolica se uvijek brinula za dušobrižništvo
izbjeglica, prognanika, ljudi koji su iz raznih razloga
napuštali svoje domovine i odlazili u zemlje gdje su mislili
naæi bolji život i sigurnost. To je osobito bilo važno u
vrijeme velikih promjena, kataklizmi, vremena II svjetskog
rata, a i danas vidimo što se dogaða na Bliskom istoku gdje
Crkva u Hrvata
je velika tragedija naše braæe i sestara kršæana, ali i u Europi
u Ukrajini. Nažalost i naši su ljudi u nedavnoj prošlosti
morali bježati u vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini. Sada su drukèiji uvjeti i situacija, ali je
vaša služba vrlo važna za oèuvanje jedinstva Katolièke
Crkve u njezinoj posebnosti – jedinstvu u razlièitosti; koja
govori raznim jezicima, pa i hrvatskim jezikom".
U veèernjim satima 23. rujna prireðena je duhovno-kulturna
veèer tijekom koje je predstavljen 15. zbornik radova o temi
"Kršæanstvo i identitet" s pastoralnog skupa održanog
protekle godine u Bergisch Gladbachu kod Kölna, u izdanju
Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta. Zbornik su
predstavili njegovi recenzenti dr. Bodrožiæ i dr. Vuliæ.
Potom je nekoliko rijeèi o Vjesniku Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije i Srijemske biskupije govorio njegov urednik
dr. Vuliæ. Sudionicima se još jednom obratio nuncij Eteroviæ
koji je govorio i o službi nuncija, dušobrižništvu za migrante
u Crkvi te o Katolièkoj Crkvi u Njemaèkoj. Na kraju je o
terminima Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda u 2015. govorio
delegat Komadina. Sudionici su mogli toga dana uz struèno
vodstvo više doznati i o bazilici u hodoèasnièkom
Vierzehnheiligenu.
Posljednjega dana skupa, u èetvrtak 25. rujna, predavanje o
vjeri kao temelju kršæanskog života održao je dr. Mladen
Parlov. U prvom dijelu, polazeæi od datosti Objave, dr.
Parlov je prikazao ulogu teologalnih kreposti u kršæanskom
životu. Teologalne (bogoslovne) kreposti su ulivene,
darovane, a cilj im je kršæanina izravno povezati, sjediniti s
Bogom koji ih dariva. U drugom dijelu, dr. Parlov govorio je
o kreposti vjere u svjetlu Objave i nauka crkvenog
Uèiteljstva, istièuæi iznova darovanost vjere, odnosno kako
je vjera nezasluženi dar koji Bog dariva èovjeku kako bi ga
sa sobom sjedinio. Sa strane èovjeka koji prima dar vjere,
istaknuo je dr. Parlov, vjera se predstavlja ne samo kao
pristanak razuma uz objavljene istine, nego još više kao
povjerenje u Boga, kao predanje Bogu koji se objavljuje i
dariva. Dr. Parlov izložio je i razloge zbog kojih se vjera
nalazi u temelju kršæanskog života, istièuæi neke znaèajke
darovane vjere: njezinu usredotoèenost na osobu Isusa
Krista, njezinu crkvenost, okrenutost konkretnom životu te
življenu u poniznosti. Nakon predavanja bio je okrugli stol
sa svim predavaèima. Na kraju su prigodnu rijeè
sudionicima uputili dr. Markiæ, i delegat Komadina, koji je
ujedno zatvorio rad skupa.
Slavlje kapucinskih novaka u Tortoni
Novaci hrvatske kapucinske provincije su Tomislav
Trandler, Ivan Vukoviæ, Dominik Slaði i Dejan Leciæ
Tortona, 25.9.2014. (IKA) - U tijeku sveèane mise u Tortoni
redovnièko odijelo franjevaca kapucina 25. rujna obuklo je
16 mladiæa-novaka, a meðu njima i èetvorica Hrvata.
Magister novaka fra Lorenzo obukao je novacima
redovnièko odijelo, a slavlje su uvelièala èetvorica
provincijala te tridesetak sveæenika.
Novaci hrvatske kapucinske provincije su Tomislav Trandler
iz Zagreba, Ivan Vukoviæ iz Požege, Dominik Slaði iz
Ferièanaca te Dejan Leciæ iz Zagreba. Godinu novicijata
provest æe zajedno s novacima iz tri talijanske provincije
(Milano, Venecija, Emilia-Romagna). Raznoliku zajednicu
koju èine èetvorica Hrvata, osmorica Talijana, dvojica
Kamerunaca, Maðar i Bjelorus. Svi æe oni zajedno iz bližeg
upoznati život i karizmu manje braæe kapucina, rasti u vjeri,
zvanju i bratskom životu.
1. listopada 2014. broj 39/2014
25
Crkva u Hrvata
Novi sveæenici Banjoluèke biskupije
Biskup Komarica na slavlju u banjoluèkoj katedrali
podijelio red prezbiterata Anti Barešiæu iz Presnaèa i Borisu
Ljevaku iz Drvara
Banja Luka, 27.9.2014. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica predvodio je 27. rujna u banjoluèkoj
katedrali sveèano pontifikalno misno slavlje i podijelio sveti
red prezbiterata ðakonima Banjoluèke biskupije Anti
Barešiæu iz župe Presnaèe i Borisu Ljevaku iz župe Drvar.
Koncelebrirali su pomoæni biskup Marko Semren i 23
sveæenika. U slavlju reðenja sudjelovali su osim Banjoluèana
i rodbina reðenika, župljani iz župa odakle potjeèu te oni s
kojima su reðenici provodili dane svoga pastoralnog
praktikuma.
Nakon Evanðelja, koje je navijestio drvarski župnik Davor
Kleèina, biskupijski povjerenik za duhovna zvanja vlè.
Žarko Vladislav Ošap predstavio je reðenike, te zamolio
biskupa da im podijeli sveti red prezbiterata.
U homiliji biskup Komarica istaknuo je da "sveæenièko
služenje u Kristovoj Crkvi po sakramentu svetog reda
postaje specifièno sudjelovanje izabranog èlana Crkve u
Kristovu sveæeništvu. U snazi Duha Svetoga, koji od onog
sudbonosnoga dana Pedesetnice djeluje u Crkvi preko
generacija mnogih sveæenika kojima je podijeljen sakrament
svetog reda, taj isti izvanredni svoj milosni dar i u ovom
sveèanom povijesnom trenutku naše biskupijske zajednice
isti Svevišnji Bog podjeljuje i ovoj dvojici naše mlade braæe
u krsnoj milosti – Anti i Borisu". Upozorio je da "ljudska
dimenzija zareðenog sveæenika u Crkvi i njegovo služenje u
Crkvi i u ime Crkve, da bi bila posve autentièna, a time i
plodna za sve kojima je i namijenjena, mora nužno biti
ukorijenjena u živome Bogu. Bez trajnog napora da potpuno
odgovori na to "pomazanje Duhom Gospodnjim" – tj.
Duhom Svetim, što se dogaða u èasu samog reðenja,
sveæenik ne može odgovoriti onim oèekivanjima koje ljudi,
Crkva i svijet, povezuju sa zareðenim Kristovim
sveæenikom". Biskup je zatim podsjetio reðenike na njihove
obveze i dužnosti koje propisuju službeni crkveni dokumenti.
"Od danas vi stavljate na raspolaganje svoje srce, svoje usne,
cijelo svoje biæe Njemu, Kristu, ljubitelju i Spasitelju
èovjeka. Dijelite svima oko sebe Božju vjeènu rijeè koju ste
sami s radošæu primili. Svakodnevno razmatrajte Božju rijeè,
Božji zakon koji vam je povjeren; nastojte vjerovati što
èitate u Svetom pismu; nastojte druge pouèiti što sami
uzvjerovaste i u svakodnevnom životu izvršavati ono što
druge budete nauèavali! Svjesno i odgovorno vršite
povjerenu vam službu Krista božanske Glave cijele Crkve i
pastira svih ljudskih duša, sjedinjeni s biskupom svoje
biskupije i njemu podložni u duhu nauka Crkve. Ne zatvorite
oèi ni srce ni pred jadima i potrebama i onih naših
suvremenika koji formalno nisu u ovèinjaku Krista Dobrog
Pastira, ali koji za njim èeznu i koji na Krista, kao Spasitelja
imaju pravo!" poruèio je biskup Komarica reðenicima i
dodao: "Dolazite iz župa koje su obilježene muèenièkom
krvlju svojih duhovnih pastira: ti Borise iz župe Drvar u
kojoj je 1941 g. ubijen "in odium fidei" župnik Maksimilijan
Waldemar Nestor – zajedno s grupom župljana hodoèasnika,
a ti Anto iz župe Presnaèe u kojoj je – takoðer "in odium
fidei" ubijen župnik i graditelj tamošnjeg svetišta sv. Male
Terezije Filip Lukenda zajedno s redovnicom Cecilijom
Grgiæ iz Družbe sestara milosrdnica. Njihova muèenièka
smrt sigurno se nalazi u samom temelju i vašega
sveæenièkog zvanja! Tako Krist proslavlja svoje vjerne
suradnike koji su nepodijeljena srca spremni stupati
njegovim stopama. Hrabro i s povjerenjem u Krista naprijed
– on svoje ne ostavlja niti zaboravlja, nego proslavlja na
zemlji i na Nebu. To nam svjedoèi povijest Crkve sve do
26
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
naših dana."
Tijekom misnog slavlja liturgijsko pjevanje animirao je
katedralni zbor pod ravnanjem s. Damjane Kovaèeviæ,
sveèanu pontifikalnu asistenciju èinili su bogoslovi
Banjoluèke biskupije, a ceremonijama je ravnao vlè. Zlatko
Matiæ. Vjernièko druženje nastavljeno je u prostorijama
Biskupskog ordinarijata uz prigodnu okrjepu.
Vlè. Anto Barešiæ roðen je 30. travnja 1966 u Rebrovcu,
Srednju trgovaèku školu pohaðao je u Banjoj Luci i Zagrebu.
Zajedno s roditeljima i èlanovima obitelji doživio je progon
iz rodnog kraja. Kao sveæenièki kandidat Banjoluèke
biskupije, studij teologije zapoèeo je u Sarajevu, a završio na
Filozofsko-teološkom Institutu Družbe Isusove u Zagrebu,
gdje je i diplomirao 12. lipnja 2014. Za ðakona ga je zaredio
biskup Komarica u katedrali 8. prosinca 2013., a ðakonski
praktikum je obavljao u Ordinarijatu Banjoluèke biskupije i
u župama sv. Josipa u Lištanima i sv. Mihovil u Odžak
Æajiæu.
Vlè. Boris Ljevak roðen je 10. listopada 1988. u Varešu,
takoðer je dijete prognanièke obitelji. Kao sveæenièki
kandidat Banjoluèke biskupije, sjemenište i srednju školu
završio je u KŠC-u "Petar Barbariæ" u Travniku, a studij
teologije u Sarajevu. Diplomirao je 12. studenoga 2013. na
Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Za ðakona
ga je zaredio biskup Komarica u katedrali 8. prosinca 2013.,
a ðakonski praktikum obavljao je u Ordinarijatu, u Caritasu
Banjoluèke biskupije te u župi Pohoda BDM u Banjoj Luci.
Rim: Rektor Tanjiæ na konferenciji o katolièkom
visokom obrazovanju i demokraciji u Europi
Rim, 27.9.2014. (IKA) – U organizaciji Nanovic instituta za
europske studije koji djeluje pri Sveuèilištu Notre Dame,
Chicago, SAD, u rimskom centru toga Sveuèilišta 26. i 27.
rujna održana je konferencija o katolièkom visokom
obrazovanju i demokraciji u Europi ("Sources of the Civic:
Catholic Higher Education and Democracy in Europe"). Na
konferenciji su sudjelovali rektori i predstavnici katolièkih
sveuèilišta iz Budimpešte, Ružomberoka, Pariza, Lublina,
Milana, Krakova, Lavova, institucija Europske unije i
predstavnici Nanovic instituta iz Chicaga. Meðu sudionicima
bio je i rektor Hrvatskog katolièkog sveuèilišta prof. dr.
Željko Tanjiæ.
Uz kratka uvodna izlaganja uglednih predavaèa sudionici
konferencije bavili su se jedinstvenom ulogom katolièkih
sveuèilišta u promicanju vrlina, vrijednosti i odgovornosti
važnih za razvoj demokracije u Europi. Na završnom
okruglom stolu sudjelovali su Jean-Christophe Bas (Vijeæe
Europe), vicerektor Ukrajinskog katolièkog sveuèilišta
Myroslav Marynovych te rektor Tanjiæ.
Govoreæi o razvoju sveuèilišta dr. Tanjiæ istaknuo je kako je
pored znanstvene izvrsnosti i pouèavanja važno raditi na
odgoju i ukljuèivanju studenata u društveno djelovanje. U
tom kontekstu naglasio je važnost razvoja sveuèilišta na
temelju ideje bl. Johna Henryja Newmana i promišljanja
teologa Romana Guardinija o katolièkom svjetonazoru.
Rektor Tanjiæ takoðer je istaknuo važnost takvih susreta koji
pokazuju i razlike, ali i zajednièke vrijednosti i ciljeve.
Nanovic institut omoguæio je doc. dr. Hrvoju Kekezu sa
HKS-a jednosemestralnu istraživaèku stipendiju na
Sveuèilištu Notre Dame, a njegov direktor prof. dr. James
McAdams, koji je Sveuèilište posjetio prošle godine, s
velikim zanimanjem prati razvoj HKS-a.
.
Crkva u Hrvata
ika
XVII. redovnièki dan u Mostaru
Predavanje na temu "Poziv radosti Evanðelja" održao tajnik
Kongregacije za ustanove posveæenog života i družbe
apostolskog života mons. Jose Rodriguez Carballo
Mostar, 27.9.2014. (IKA) - U organizaciji Konferencije
viših redovnièkih poglavara i poglavarica u BiH (KVRPP
BiH) održan je u subotu 27. rujna u franjevaèkom samostanu
sv. Petra i Pavla u Mostaru XVII. redovnièki dan na temu
"Poziv radosti Evanðelja". Nakon pozdrava, predsjednik
Konferencije fra Lovro Gavran otvorio je Redovnièki dan, a
sudionike su pozdravili i domaæin provincijal Franjevaèke
hercegovaèke provincije Uznesenja BDM fra Miljenko
Šteko te gvardijan samostan fra Iko Skoko. Na skupu je bio
nazoèan predsjednik Vijeæa HBK za Ustanove posveæenog
života i Družbe apostolskog života mons. Mato Uziniæ, a
sudjelovalo je oko 400 redovnika i redovnica. Program je
zapoèeo uvodnom molitvom.
Predavanje je održao mons. Jose Rodriguez Carballo, tajnik
Kongregacije za ustanove posveæenog života i družbe
apostolskog života, istaknuvši da "redovnièki život treba biti
u hodu s Crkvom te da redovnici i redovnice u Evanðelju
crpe snagu za taj hod kako bi njihov život bio proroštvo,
radost i nada." Naveo je naèine i primjere gledanja na
redovništvo, pesimista i optimista te realista èiji stavovi
prema redovništvu nisu ni pozitivni ni negativni. Realisti
smatraju da je redovnièki život u krizi i da treba
promišljanjem i preispitivanjem te iskrenim i mudrim
razluèivanjem donijeti odluke. "Važno je dodirnuti dubinu
redovnièkog života u njegovoj svjetlosti i tami, ne uzdizati
se iznad granica i ne tražiti krivnju u neèem drugom. U
Godini posveæenog života treba ponovno otkrivati baštinu
Drugoga vatikanskog sabora i prihvaæati ga kao kompas",
rekao je predavaè.
Pri kraju predavanja istakao je kako je posveæeni život hod s
Gospodinom koji ima buduænost u traženju Boga,
posveæivanju perifernima i u ulaganju u formaciju jer svijet
nema potrebu plastiènih osmjeha nego istinske radosti srca u
redovnièkom životu. Žalostan život nije posveæeni život, nije
evanðeoski život. Na kraju je ukratko predstavio drugo
pismo upuæeno osobama posveæenog života "Scrutate" i
dogaðanja na svjetskoj razini koja su predviðena u Godini
posveæenog života. O. Carballo završio je rijeèima pape
Franje "neka vam nitko ne ukrade Evanðelje, nadu i radost!"
Zatim je uslijedila rasprava koju je vodila moderatorica
Redovnièkog dana s. Ivanka Mihaljeviæ. Misno slavlje
predslavio je mjesni biskup Ratko Periæ, a pjevanje i sviranje
animirali su franjevaèki bogoslovi Mostarske provincije
Nakon objeda sudionici su imali prilike èuti o povijesti
samostana u Mostaru te su razgledavali franjevaèku
knjižnicu.
Zatim je u dvorani Hrvatskoga doma "Herceg Stjepan
Kosaèa" bila uprilièena predstava "Majka Terezija - Svetica
tame" u režiji Gradimira Gojera.
Uslijedila je molitva Veèernje koju su animirali bogoslovi
Franjevaèke provincije Sv. Križa Bosne Srebrene te
zatvaranje Redovnièkog dana.
Srijemski Karlovci: Koncert u èast opatu Iliji Okrugiæu
Srijemcu
Prva godina trogodišnje proslave jubileja 300. obljetnice
tekijskog svetišta posebnim kulturnim sadržajem posveæena
je opatu Iliji Okrugiæu Srijemcu, zaslužnom obnovitelju
tekijske crkve, poznatom književniku, dramaturgu,
glazbeniku i povjesnièaru
Srijemski Karlovci, 27.9.2014. (IKA/TU) - U prvoj godini
trogodišnje proslave jubileja 300. obljetnice tekijskog
svetišta koja je posebnim kulturnim sadržajem posveæena
opatu Iliji Okrugiæu Srijemcu, zaslužnom obnovitelju
tekijske crkve, poznatom književniku, dramaturgu,
glazbeniku i povjesnièaru, u organizaciji sa župom Presvetog
Trojstva u Srijemskim Karlovcima u kapeli Gospe od mira
prireðen je 27. rujna sveèani koncert "Nek ori Iliji Okrugiæu
u èast". Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Jelaèiæ" iz
Petrovaradina i zbor župe Presvetog Trojstva iz Srijemskih
Karlovaca obnovili su uspomene na Iliju Okrugiæa, nastojeæi
kroz njegove pjesme i kompozicije saèuvati ih od zaborava.
Uvodnu rijeè i pozdrav okupljenima uputio je domaæi župnik
Marko Lonèar, a voditelj svetišta na Tekijama Petar Pifat
prikazao je djelo i lik Ilije Okrugiæa Srijemca, roðenoga u
Srijemskim Karlovcima a 31 godinu službovao je i u
Petrovaradinu.
Najznamenitiji upravitelj svetišta na Tekijama govorio je
sedam jezika, svirao violinu, klavir, gitaru, tamburicu, citru i
napisao mnogo napjeva, pjesama, koje se èuvaju u tradiciji
orguljaša, a koji su zaslugom kompozitora Stanislava
Prepreka zabilježeni. Njegove pjesme, naroèito božiæne, i
danas se pjevaju u Slavoniji i Srijemu. Skladao je i
marijanske pjesme, u èast Tekijskoj Gospi, od kojih se jedna
naziva himnom tekijskog svetišta.
Osim duhovne glazbe pisao je i svjetovnu narodnu glazbu,
koju je na koncertu u kapeli Gospe od mira predstavio zbor
župe Presvetog Trojstva: pjesme Oj Bosilje bilje, Oj
djevojko, brigo materina, Milkina kuæa na kraju. Tamburaški
orkestar "Jelaèiæ" zatim je izveo njegove pjesme Milkina
kuæa i U našem lijepo ti je Srijemu.
Na kraju koncerta uime organizatora upravitelj tekijskog
svetišta Stjepan Barišiæ najavio je da æe na kraju ove godine
svetište na Tekijama u sklopu jubileja organizirati i
književnu veèer posveæenu Iliji Okrugiæu Srijemcu i veæ
sada pozvao sve koji imaju smisla za poeziju ili recitaciju, da
se pridruže.
Zajednica Hrvata iz Beograda "Tin Ujeviæ" snimila je pak
igrani film o Iliji Okrugiæu.
Koncert je završen pjesmom Ilije Okrugiæa Nek se ori, koju
je posvetio Majci Božjoj, koju su zajedno izveli svi uèesnici
koncerta.
.
.
1. listopada 2014. broj 39/2014
27
Crkva u Hrvata
Proslava sv. Jeronima u Rimu
Slavlje u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima predvodio nadbiskup
Želimir Puljiæ - Rektor Bogdan zahvalio s. Miroslavi
Bradici, vrhovnoj poglavarici Sestara milosrdnica, za punih
devedeset godina djelovanja sestara milosrdnica u Zavodu
Rim, 30.9.2014. (IKA) - Papinski hrvatski zavod Svetoga
Jeronima proslavio je 30. rujna svetkovinu svoga zaštitnika
sv. Jeronima. Zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske
biskupske konferencije Želimir Puljiæ predvodio je veèernje
koncelebrirano euharistijsko slavlje u hrvatskoj crkvi Sv.
Jeronima, gdje se okupila hrvatska rimska zajednica,
sveæenici na studiju ili službi u Rimu, redovnice, studentice i
studenti laici, te rektori i predstavnici drugih papinskih
kolegija i brojni Talijani prijatelji Zavoda.
Proslavi su takoðer nazoèili diplomatski djelatnici: Filip
Vuèak, veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici,
Slavica Karaèiæ, veleposlanica Bosne i Hercegovine pri
Svetoj Stolici, i Damir Grubiša, veleposlanik Republike
Hrvatske u Italiji.
Na euharistijskom slavlju sudjelovala je i skupina
hodoèasnika iz župe Sv. Marka u Makarskoj sa svojim
župnikom mons. Pavlom Baniæem. Za orguljama je svirao
vlè. Josip Vidas, sveæenik student iz Krèke biskupije.
Rektor Zavoda mons. Jure Bogdan pozdravio je sve nazoène
te prenio èestitke hrvatskih biskupa i bivših pitomaca koje su
ovih dana pristigle. Meðu nazoènim gostima osobito je
istaknuo s. Miroslavu Bradicu, vrhovnu poglavaricu Sestara
milosrdnica, kojoj je zahvalio za punih devedeset godina
djelovanja sestara milosrdnica u Zavodu, od listopada 1924.
do danas.
Nadbiskup Puljiæ istaknuo je u homiliji kako sveti Jeronim
svojim životom i djelovanjem istodobno pruža primjer
intelektualnoga napredovanja i duhovnoga rasta. Prisjetivši
se na poèetku homilije hrvatske nazoènosti u Rimu pod
zaštitom svetoga Jeronima od 1453. pa sve do danas, zapitao
se: "Tko je ovaj svetac komu su bile posveæene i zgrade i
institucije u službi hodoèasnika i prognanika iz Hrvatske?"
te nastavio: "Ovaj žustri Dalmatinac, kako su ga opisivali,
živio je u vrlo nemirnom i kritiènom razdoblju crkvene
povijesti, nakon trijumfa kršæanstva u Konstantinovo
vrijeme. Tada su se na pozornici pojavili razni profili ljudi:
Uvjereni kršæani, kao i oni koji su to bili 'iz obièaja'; iskreni
intelektualci kao i oni puni èastohleplja u èijim je glavama
vladala velika pomutnja." Sveti Jeronim bio je jedan od
mnogih svetaca i crkvenih nauèitelja koji su unatoè svim
neprilikama unutar i izvan Crkve uspjeli svojim
suvremenicima osvijetliti pravi put vjere. Nadbiskup je
istaknuo kako je i sveti Jeronim prošao svoje vrijeme studija
u Rimu i duhovnoga èišæenja u Kalcidijskoj pustinji, dok
nije konaèno usmjerio sve svoje snage u prouèavanje
Svetoga pisma. Najpoznatija je Jeronimova izjava da
nepoznavanje Biblije znaèi nepoznavanje Krista, što je ušlo
u Konstituciju Drugoga vatikanskog sabora o Božjoj rijeèi,
podsjetio je mons. Puljiæ.
U nastavku homilije osvrnuo se i na pitanje naravi i poslanja
sveuèilišta, koje se nameæe u proslavi crkvenoga nauèitelja
Jeronima: "Cilj sveuèilišta je odgovarati na žudnju za
spoznajom koja je vlastita svakom èovjeku. Èovjek, naime,
želi znati istinu pa žudi za njezinom spoznajom. A svrha je
istine spoznati dobro. Istina nas, dakle, vodi k dobru, a
dobrota poluèuje istinu. Stoga je istinski smisao i stvarna
zadaæa sveuèilišta: biti èuvarom takve osjetljivosti za
istinom i dobrotom." Prisjetivši se neizostavnoga doprinosa
Katolièke Crkve u znanstvenom i intelektualnom razvoju
europske uljudbe, napomenuo je da su Crkva i znanost
stoljeæima uspješno suraðivale, i to "u duhu onoga što je
fizièar Max Planck svojevremeno kazao kako za 'teologe sve
28
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
poèinje s Bogom, a za znanstvenike sve s njime završava'".
U zakljuèku je zaželio da nam sveti Jeronim pomogne kako
bismo "preko Svetoga pisma i brojnih drugih znanosti bolje
upoznali Krista".
Pri završetku misnoga slavlja, rektor Bogdan izrekao je rijeèi
zahvale te je svima preporuèio osobito dvije molitvene
nakane: za biskupe koji æe se od iduæe nedjelje okupiti u
Rimu na Izvanrednoj sinodi o braku i obitelji, te za
kanonizaciju blaženoga Alojzija Stepinca.
Proslava svetoga Jeronima zapoèela je dan prije molitvom
Prve veèernje na kojoj su sudjelovali svi sveæenici èlanovi
Zavoda. Na samu svetkovinu Zavod je za objed ugostio
rektore i predstavnike drugih papinskih zavoda u Rimu, a
nakon veèernjega euharistijskog slavlja svi su nazoèni
vjernici bili pozvani na domjenak u prostorijama Zavoda.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Islamisti razorili armensku spomen-crkvu
Rim, 24.9.2014. (IKA) - Džihadisti takozvane Islamske
države razorili su armensku spomen-crkvu genocida u Deir
el Zoru, veæinski kurdskom gradu, koji je nedavno pao u
ruke militanata, prenosi agencija Fides. Uništenje crkve koja
je ujedno spomen na genocid, armenski ministar vanjskih
poslova Edward Nalbandian osudio je kao "užasno
barbarstvo". Spomenuta crkva posveæena je godine 1991.
kao spomen na genocid izvršen nad Armencima prije stotinu
godina, na otomanskom teritoriju, te je ukljuèivala muzej u
kojem su èuvani ostaci žrtava. Islamisti su u podruèju Deir
el-Zora u kolovozu ubili stotine èlanova lokalnoga plemena,
te su sada preuzeli nadzor nad tim podruèjem, prenosi Radio
Vatikan.
Prvi sastanak Povjerenstva za preustroj vatikanskih
medija
Jedanaesteroèlano tijelo sastavljeno od meðunarodnih
struènjaka i vatikanskih djelatnika razmatralo je poèetne
smjernice za modernizaciju i bolju meðusobnu suradnju
razlièitih medija u Vatikanu
Vatikan, 25.9.2014. (IKA) - U Vatikanu je od 22. do 24.
rujna održana prva sjednica novoga Povjerenstva za
preustroj
vatikanskih
obavijesnih
sredstava.
Jedanaesteroèlano tijelo sastavljeno od meðunarodnih
struènjaka i vatikanskih djelatnika razmatralo je poèetne
smjernice za modernizaciju i bolju meðusobnu suradnju
razlièitih medija u Vatikanu, a svoje konaène prijedloge
namjerava sastaviti do sljedeæega Uskrsa.
O radovima prvoga zasjedanja za Radio Vatikan govorio je
predsjedatelj Povjerenstva Britanac lord Christopher Patten,
bivši predsjednik nadzornog odbora BBC-a. Meðu
razmatranim temama istaknuo je da crkveni resursi moraju
biti maksimalno racionalizirani kako bi najuspješnije
prenosili njezinu jedinstvenu poruku pomirenja, ljubavi,
nade i milosrða te da je Sveta Stolica, kao i sve medijske
organizacije suoèena s nužnošæu integriranja novih
tehnologija s tradicionalnim naèinima komunikacije.
Odbacio je tvrdnje da je pritom u prvom redu rijeè o
"rezanju troškova", istaknuvši kao glavni cilj razgovor s
medijskim djelatnicima o problemima i potrebama te
iznalaženje naèina da razlièiti dijelovi vatikanskih medija
intenziviraju suradnju i uèinkovitost. Buduæi da je papa
Franjo tako izvanredan komunikator, svi se moramo još više
potruditi, dodao je Patten.
Posebno se osvrnuo na brzi razvoj tehnologije s kojom se
mediji moraju neprestano usklaðivati, napomenuvši da to ne
znaèi da su starije tehnologije irelevantne, navevši primjer
kratkovalnog radija u Africi i Aziji ili veæe povjerenje koje
mnogi imaju u mjesne medije.
Na pitanje o konkretnim mjerama koje æe Povjerenstvo
predložiti, lord Patten istaknuo je da je o tome još prerano
govoriti. U studenome i prosincu slijede razgovori sa svim
predstavnicima vatikanskih medija - radijem, televizijom,
internetom, dnevnikom L'Osservatore Romano, Tiskovnim
uredom i Papinskim vijeæem za sredstva društvene
komunikacije i drugima koji su dio medijskih operacija. Za
mišljenje æe zatražiti i biskupske konferencije kao i novinare
koji prate dogaðanja u Vatikanu i ostale aktivnosti Svete
Stolice. Pritom æemo nastojati biti otvoreni koliko je to god
moguæe, istaknuo je lord Patten.
Èuvajmo se taštine koja nas udaljuje od istine
Papina propovijed na misi u Domu Sv. Marta
Vatikan, 25.9.2014. (IKA) - Èuvajmo se taštine koja nas
udaljuje od istine. Kršæani, i kada èine dobro, moraju se
èuvati iskušenja da žele "biti viðeni", kazao je papa Franjo u
homiliji na jutarnjoj misi u Domu sv. Marta 25. rujna. Ako
"nemaš nešto trajno, propast æeš kao i sve druge stvari",
istaknuo je Papa, razmišljajuæi nad odlomkom iz knjige
Propovjednika o ispraznosti. Postoji jedna opasnost za osobe
vjere: Isus je èesto opominjao one koji su se hvastali.
Uèiteljima zakona govorio je da ne trebaju "hodati trgovima"
u "luksuznoj odjeæi" poput "prinèeva". Kada moliš – uèi Isus
– moli u skrovitosti, u svojoj sobi. Isto tako kada daješ
siromasima – "ne trubi na sav glas, veæ èini to skriveno. Otac
to vidi i to je dovoljno", podsjetio je papa Franjo a izvještava
Radio Vatikan.
Isprazan èovjek tako èini: "'Gledaj, koliki èek sam dao za
djela Crkve' i onda pokazuje èek, a poslije vara u drugom
dijelu Crkve. To je isprazno – živjeti da bi bili viðeni. 'Kada
postiš – kaže Gospodin – molim te, nemoj biti ozlovoljen ili
tužan, jer svi æe znati da postiš; ne, posti s radošæu, èini
pokoru radosno, da nitko to ne zna.' Ispraznost je ovo: živjeti
da bi bili viðeni", upozorio je Sveti Otac i nastavio:
"Kršæani koji tako žive slièni su paunima. Poput nekoga tko
kaže: 'Ja sam kršæanin, roditelj ovoga sveæenika, ove èasne
sestre, onoga biskupa, moja obitelj je kršæanska obitelj' –
tako se hvaleæi. Ali, imaš li u svome životu Gospodina?
Kako moliš? Kako stoje u tvojem životu djela milosrða?
Posjeæuješ li bolesne? Trebamo izgraditi svoj kršæanski život
na stijeni, na istini. Hvalisavci pak grade kuæu na pijesku i
ona se urušava, takav kršæanski život se urušava jer se ne
može oduprijeti iskušenjima", rekao je Papa, nastavljajuæi:
"Koliki kršæani žive da bi bili viðeni. Njihov život nalikuje
mjehuriæu sapuna. Lijep je mjehuriæ! Kolike boje ima! Ali
traje samo jednu sekundu i poslije što? I kada gledamo neke
pogrebne spomenike, pomišljamo kako su isprazni, jer se u
stvarnosti vraæamo u golu zemlju… U meðuvremenu, hoæu
li se hvaliti ili æu nešto uèiniti? Nešto dobro? Tražiti Boga?
Moliti? Stvari koje su trajne… Ispraznost je lažljiva,
fantazija, vara hvastavca jer se isprva samo pravi da je nešto,
ali na kraju jadnik i povjeruje u to", istaknuo je Papa.
A to se dogodilo s Herodom Tetrarhom, kako stoji u
današnjem Evanðelju, dok se pita o Isusovu identitetu:
Taština sije nemir i oduzima mir. Poput osobe koja nosi
puno šminke i poslije se boji kiše da je ne bi isprala. Taština
ne daje mir; samo istina daje mir, naglasio je još jednom
Sveti Otac. "Ovo iskušenje demonsko je, od ðavla je, koji je
takoðer taštinom iskušavao Isusa u pustinji… Taština je jako
ozbiljna duhovna bolest."
"Oci u egipatskoj pustinji govorili su kako je taština
iskušenje protiv kojeg se trebamo boriti èitav život, jer se
uvijek vraæa da bi oduzela istinu i kako bi to shvatili,
govorili su: taština je poput luka. Poèneš ga danas guliti, i
odstraniš taštinu danas, onda malo taštine sutra i èitav život
guliš taštinu da bi ju pobijedio. I na kraju si zadovoljan:
uklonio sam taštinu, ogulio sam luk, ali miris ti i dalje ostane
na rukama. Molimo od Gospodina milost da ne budemo
tašti, da budemo iskreni, s istinom o zbilji i Evanðelju",
kazao je na kraju papa Franjo.
.
1. listopada 2014. broj 39/2014
29
Inozemne vijesti
Papina poruka sudionicima Skupštine UN-a
Vatikan, 25.9.2014. (IKA) - Papa Franjo potièe sve države
da promièu dostojanstvo svakoga ljudskoga biæa. Papinu
poruku skupštini Ujedinjenih naroda, koja se održava u
Staklenoj palaèi u New Yorku, 25. rujna proèitao je
nadbiskup Bernardito Auza, stalni promatraè Svete Stolice
pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, u prigodi otvaranja
69. plenarnoga zasjedanja Skupštine. U dokumentu, koji je
potpisao kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik, Papa
želi da rješenja koja traži meðunarodna zajednica "promièu
mir meðu narodima" i da se suzbija siromaštvo u duhu
bratstva koje dijeli radosti i patnje. Papa jamèi Skupštini
svoju duhovnu blizinu, a nada da æe biti prigoda za "veæe
razumijevanje i suradnju izmeðu izaslanstava" država, na
"dobro globalne zajednice, u službi trajnoga mira i
blagostanja za svaki narod", izvještava Radio Vatikan.
Papa Franjo primio sudionike opæe skupštine Pokreta
fokolara
Vatikan, 26.9.2014. (IKA) - Papa Franjo primio je 26. rujna
u Sali Clementina u Vatikanu sudionike opæe skupštine
Pokreta fokolara. Obraæajuæi se okupljenim èlanovima Djela
Marijina, Sveti Otac istaknuo je kako je Crkva – sada veæ u
pedesetoj obljetnici od Drugoga vatikanskog sabora –
"pozvana napraviti novi korak u evangelizaciji, svjedoèeæi
ljubav Božju za svaku osobu, poèevši od najsiromašnijih i
iskljuèenih, te rasti u nadi, bratstvu i radosti na putu
èovjeèanstva prema jedinstvu".
Djelo Marijino, poznato pod imenom Pokret fokolara,
roðeno je u krilu Katolièke Crkve iz malenoga sjemena, koje
je tijekom godina dalo život stablu koje sada svoje grane
proteže u svim izražajima kršæanske obitelji, takoðer i meðu
èlanovima razlièitih religija, kao i meðu mnogima koji se
skrbe za pravdu i solidarnost, zajedno s istraživanjem istine.
To Djelo slatko je poput dara Duha Svetoga – karizma
jedinstva – koje je Otac htio dati Crkvi i svijetu kako bi
pridonijeli ostvarenju Isusove molitve: 'Da svi budu jedno'",
rekao je Papa.
Podsjetio je na plodan život Chiare Lubich, utemeljiteljice
Djela, koja je "donosila Isusov miris u tolike ljudske
stvarnosti i dijelove svijeta." Pokret fokolara danas ima istu
zadaæu kao i èitava Crkva: dati svoj odgovorni i kreativni
doprinos ovom novom razdoblju evangelizacije, a tri ideala
u tome mogu pomoæi: kontemplirati, izaæi, školovati. Prvi
ideal je kontemplirati jer, prema rijeèima Chiare Lubich,
naša je zadaæa "prodrijeti u najvišu kontemplaciju i ostati
meðu svima, èovjek kraj èovjeka". Drugi ideal je izaæi poput
Isusa iz krila Oèeva kako bi navijestili svima poruku ljubavi.
To je takoðer dinamika izlaženja iz sebe i darivanja drugima.
Zato je nužno umijeæe dijaloga koje se uèi izlaženjem
ususret Gospodinu koji nas èeka u ranama naše braæe i
kulture našega vremena. Posljednji ideal je školovati: nužno
je formirati ljude-za-svijet: ljude s Isusovom mišlju koji æe
biti sposobni prepoznati potrebe srca današnjega èovjeka,
istaknuo je Papa.
"Želim vam da vaše okupljanje donese obilat plod,
zahvaljujem vam na vašem velikodušnom predanju. Neka
vam Marija, naša Majka, pomogne uvijek hoditi s vjerom,
hrabrošæu i ustrajnošæu, u zajedništvu s èitavom Crkvom,
putovima Duha Svetoga. Blagoslivljam vas i preporuèujem
se u vaše molitve", zakljuèio je papa Franjo, izvještava
Radio Vatikan.
.
30
1. listopada 2014. broj 39/2014
ika
Kardinal Parolin na raspravi Vijeæa sigurnosti UN-a
Potrebno se baviti temeljnim problemima koji potièu
meðunarodni terorizam, buduæi da sadašnji oblici terorizma
imaju snažnu društvenu i kulturološku komponentu
New Yorku, 26.9.2014. (IKA) - Kardinal Pietro Parolin,
Papin državni tajnik, obratio se 24. rujna èlanovima Vijeæa
sigurnosti Ujedinjenih naroda, koji su se bili sastali na
otvorenoj raspravi o "Prijetnjama meðunarodnome miru i
sigurnosti koje uzrokuju teroristièki èini". "Današnja
rasprava odvija se u vrijeme kada se suoèavamo s
obešèovjeèujuæim utjecajem terorizma koji je potaknut
nasilnim ekstremizmom. Uporaba terora… koja se u nekim
mjestima i pojaèava, podsjetnik je kako ovaj izazov traži
zajednièko predanje svih naroda i ljudi dobre volje. Doista,
terorizam predstavlja temeljnu opasnost našoj zajednièkoj
ljudskosti", kazao je kardinal Parolin. Podsjetio je na rijeèi
sv. Ivana Pavla II., koji je u jeku teroristièkog napada 11.
rujna 2001. istaknuo da pravo zemalja i naroda na obranu
protiv terorizma ne daje dozvolu za odgovaranje nasiljem na
nasilje, veæ se mora odgovoriti "poštujuæi moralne i zakonite
granice u izboru ciljeva i sredstava. Krivci se moraju
ispravno uoèiti, buduæi da je kriminalna odgovornost uvijek
osobna i ne može se protegnuti na narode, etnièke skupine ili
religije kojima teroristi možda pripadaju." Potrebno je baviti
se temeljnim problemima koji potièu meðunarodni
terorizam, dodao je kardinal, istièuæi kako sadašnji oblici
terorizma imaju snažnu društvenu i kulturološku
komponentu: mladi ljudi koji se pridružuju takvim
organizacijama èesto dolaze iz siromašnih imigrantskih
obitelji, osjeæajuæi kako su iskljuèeni ili na periferijama
vrijednosti u odreðenim društvima. Vlade bi na probleme
koji uzrokuju radikalizaciju i novaèenje trebale odgovoriti
ispravnom društvenom integracijom.
Kardinal Parolin potvrdio je kako ljudi vjere imaju posebnu
odgovornost osuditi èine koji koriste vjeru kao opravdanje
nasilja, podsjeæajuæi na rijeèi pape Franje za njegova posjeta
Albaniji: "Neka nitko ne drži sebe 'oklopom' Božjim dok
planira i izvršava èine nasilja i potlaèivanja! Neka nitko ne
koristi religiju kao izliku za èine protiv ljudskoga
dostojanstva i temeljnih prava svakoga èovjeka, iznad svega
prava na život i vjersku slobodu!"
"Potrebno je meðutim naglasiti", nastavio je državni tajnik,
"kako je za borbu protiv terorizma nužno postiæi kulturno
razumijevanje meðu narodima i zemljama te socijalnu
pravdu. Jer 'gdjegod privrženost nekoj vjerskoj tradiciji raða
služenje koje pokazuje uvjerenje, velikodušnost i brigu za
èitavo društvo, bez razlike, ondje se ujedno na autentièan i
zreli naèin živi vjerska sloboda'", zakljuèio je kardinal
Parolin.
Slavlje vatikanskih oružnika
Vatikan, 27.9.2014. (IKA) - Papa Franjo slavio je 27. rujna
misu za blagdan sv. Mihovila Arkanðela, nebeskoga
zaštitnika vatikanskog oružništva, u prigodi 198. obljetnice
ustanovljenja. Prethodne veèeri u vrtu Vatikanskih muzeja
uprilièeno je primanje, koje je otvorio Domenico Giani,
zapovjednik Vatikanskoga oružništva, a nadbiskup Angelo
Becciu, zamjenik u Državnom tajništvu, proèitao je Papinu
poruku.
Papa Franjo oružnicima je izrazio "duboku zahvalnost" na
"vjernoj i velikodušnoj službi, koju obavljaju diskretno,
profesionalno i s ljubavlju prema Crkvi i Papi". Sveti Otac
oèitovao je èitavom oružništvu svoju trajnu naklonost, a sve
je potaknuo da svoje dragocjeno djelo obavljaju vedro,
strpljivo i predano.
Inozemne vijesti
ika
200. obljetnica obnove Isusovaèkog reda: svjedoèanstvo
nade i kreativnosti
Preživjeti vremena nevolja i briga s povjerenjem i nadom,
poruke su s kojima se papa Franjo zajedno s braæom iz
Isusovaèkog reda na molitvi Veèernje spomenuo ponovne
uspostave Družbe Isusove
Vatikan, 27.9.2014. (IKA) - Papa Franjo zajedno s braæom
iz Isusovaèkog reda na molitvi Veèernje 27. rujna u rimskoj
crkvi Il Gesu spomenuo se ponovne uspostave Družbe
Isusove. Red je dokinut godine 1773., nakon više od 200
godina postojanja i nakon što je veæ desetljeæima prije toga
bio izložen progonima, ali držanje isusovaca i njihova
vrhovnog poglavara o. Lorenza Riccija bilo je uzorno, rekao
je Papa. "U vremenima nevolje i nemira uvijek se izdignu
èitavi oblaci sumnji i patnja i nije lako iæi naprijed, nastaviti
dalje istim putem. Teška vremena i vremena krize prije
svega su puna iskušenja: ostati i raspravljati o idejama,
prepustiti se oèajavanju ili se usredotoèiti samo na to da si
progonjen i ne vidjeti ništa drugo. Èitajuæi pisma oca
Riccija, uoèio sam nešto: on je imao sposobnost odoljeti tim
iskušenjima i u vremenima nevolja znao je isusovcima dati
viziju onoga što se veæ ukorijenilo u duhovnosti Družbe
Isusove." To je duhovnost služenja Isusu Kristu na veæu
slavu Božju. Isusovac je netko tko ne samo da svojim
ponašanjem pokazuje što vjeruje, nego to je onaj tko i u
teškim vremenima ne gubi nadu, rekao je papa Franjo. Red
su sredinom 16. stoljeæa osnovali mladiæi okupljeni oko
Ignacija Loyole, a 1540. Družba je dobila prvo službeno
odobrenje. Oko 200 godina kasnije papa Klement XIV.
dokinuo je Družbu Isusovu. Osobito su u 18. stoljeæu vlasti
Portugala, Španjolske i Francuske vršile pritisak na Papu da
raspusti red. Papa Klement na kraju je morao popustiti tom
pritisku. Èetrdeset godina nakon dokidanja, papa Pio VII.
ponovno je uspostavio Družbu Isusovu. Papa je u rujnu
1814. godine došao u crkvu Il Gesu, da bi na oltaru
posveæenom sv. utemeljitelju Ignaciju slavio misu na kojoj
se okupilo oko 100 starih isusovaca. Obljetnica tog slavlja
bila je povod isusovcima za poziv papi Franji da s njima u
Rimu moli Veèernju.
"Moj prethodnik papa Pio VII. obnovio je Družbu odvažnih i
skromnih ljudi koji su dali svjedoèanstvo nade, ljubavi i
apostolske kreativnosti - kreativnosti duha. Pio VII. napisao
je da obnovom Družbe 'na primjeren naèin želi odgovoriti na
duhovne potrebe kršæanskog svijeta, bez obzira na narode i
nacionalnosti.' To je bio razlog zašto je isusovcima dao
dopuštenje "da opet budu jedno u jednome tijelu". "Neka
Družba uvijek bude jedinstveno tijelo!" zakljuèio je papa
Franjo.
Nikada više nasilja nad starijim osobama!
Papa Franjo susreo se na vatikanskom trgu s 40.000 starijih
osoba iz 20 zemalja svijeta, meðu kojima je bio i papa u
miru Benedikt XVI.
Vatikan, 28.9.2014. (IKA) - Nikada više nasilja nad starijim
osobama! - poruèio je papa Franjo u tijeku misnoga slavlja
koje je 28. rujna u povodu Dana djedova i baka služio na
Trgu Sv. Petra u Vatikanu. S Papom je pod geslom
"Blagoslov dugoga života" slavilo 40.000 starijih osoba iz 20
zemalja iz cijeloga svijeta, meðu kojima je bio i papa u miru
Benedikt XVI., kojega je papa Franjo prije poèetka mise
pozdravio bratskim zagrljajem, što je pozdravljeno burnim
pljeskom.
Vatikanski trg bio je otvoren od ranih jutarnjih sati, a
prigodni program poèeo je nastupom slijepoga talijanskoga
pjevaè Andrea Boccellija. Zatim su starije osobe iznijele
svoja svjedoèenja i promišljanja u pet slika. Tako se u liku
Sare promišljalo o "beskorisnosti" i sterilitetu starijih osoba,
likovi Naomi i Rute pomogli su u promišljanju odnosa u
obitelji, prièom o Eleazaru posvijestila se odgovornost koji
stariji imaju prema mlaðima, posebice u prenošenju vjere,
dok su likovi Zaharija i Elizabete, te Šimuna i Ane
posvijestili izazov življenja u starijoj dobi ispunjenoj
Božjom voljom, te ispunjenje zahvalnošæu za život posveæen
Gospodinu. Poseban glas mnogih starijih osoba koje trpe u
podruèjima sukoba Papi je prenio stariji par iraèkih
izbjeglica iz Qaraqosha u Mosulskoj biskupiji.
U propovijedi papa Franjo istaknuo je da staraèki domovi ne
smiju biti zatvori, veæ domovi koji trebaju služiti starijim
ljudima, a ne interesima nekih pojedinaca. Ne smiju biti
mjesta za "parkiranje staraca", koji tako preðu u zaborav.
Potrebno je stvoriti meðugeneracijski sporazum za obitelj
izmeðu starih i mladih. Narod koji ne vodi raèuna o svojim
starcima, nema buduænosti, upozorio je Papa i primijetio
kako su meðu najljepšim stvarima u našem obiteljskom
životu upravo milovanja djece, kojima je posebno drago ono
djeda i bake. Primijetio je kako je nasilje nad starijim
ljudima isto tako teško i neljudsko kao i nasilje nad djecom.
Znajte da vas Bog ne napušta. On je uvijek s vama, poruèio
je.
Braènom paru iz Iraka koji je iznio muke i dramu svog
naroda, Papa je zajamèio da je Bog uvijek uz njih i da æe
ostati uz njih kao jamstvo za njihov narod i naravno za sve
nas. Papa Franjo osvrnuo se i na svjedoèanstvo starijeg
izbjeglice koji je morao napusti domovinu zbog sve
opasnijih progonstava. Starci u tim krajevima su kao stabla
koja
rode
premda
podliježu
strašnim
oblicima
diskriminacije. Osvrnuo se i na svoj nedavni pastirski pohod
Albaniji. U zemljama gdje je puèanstvo izloženo
progonstvima, djedovi i bake su po dva puta oèevi i majke.
Zahvaljujuæi njima uspjelo se oèuvati vjeru ne samo u
Albaniji, nego i u drugim krajevima Europe, jer su oni
potajno dali krstiti djecu i pouèavali ih u vjeri.
Susret je organiziralo Papinsko vijeæe za obitelj kako bi
njime posvijestio važnost prisutnosti starijih osoba, kako u
obitelji tako i društvu i Crkvi, nadahnuto Psalmom 71,18:
"Usprkos mojoj starosti i mojim sijedim vlasima, ne napuštaj
me, Bože: da mogu objavljivati djela tvoje ruke ovom
pokoljenju, tvoju smjelost svima onima koji æe tek doæi".
Susret je održan i u kontekstu Izvanredne sinode biskupa o
obitelji, koja poèinje za tjedan dana. U nagovoru uz molitvu
Angelusa Papa je pozvao sve, pojedince i zajednice, da mole
za taj važan dogaðaj i povjerio tu nakanu zagovoru Marije
Salus populi Romani. Zazvao je i Marijinu zaštitu za starije
osobe u cijelom svijetu, osobito za one koje žive u najtežim
situacijama.
Skladan himan u èast 800. jubileja Reda propovjednika
Rim, 30.9.2014. (IKA) - Pripremajuæi se za proslavu 800.
obljetnice osnutka Reda propovjednika (OP) Liturgijska
komisija dominikanskoga Reda priredila je i snimila
službeni himan ("Laudare, benedicere, praedicare"), velikog
jubileja.
Himan je skladao fr. Giuseppe Pietro V. Arsciwals, OP,
zborski aražman potpisuje mr. Irineo Hernandez
(dominikanska obitelj), a glazbeni mr. Paulo Zarate.
Himan su otpjevali fr. Giuseppe Pietro Arsciwals, Jeanne
Marie Ogayon-Calubaquib, Joy Ogayon, Jeffrey Corrales,
Cholo Calubaquib i Jujut Hernandez, a može se poslušati na
www.dominikanci.hr
.
1. listopada 2014. broj 39/2014
31
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Albanija – primjer mirnog suživota
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 24. rujna
2014. - Papin apel
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas æu govoriti o apostolskom putovanju u Albaniju na
kojem sam boravio prošle nedjelje. Èinim to prije svega kao
èin zahvalnosti Bogu, koji mi je dao ostvariti to putovanje
kako bih pokazao, takoðer svojom fizièkom prisutnošæu i na
opipljiv naèin, svoju blizinu i blizinu Crkve tome narodu.
Želim zatim ponovno izraziti svoju bratsku zahvalnost
albanskom episkopatu, sveæenicima i redovnicima i
redovnicama koji ondje rade s velikom predanošæu. Zahvalu
upuæujem i vlastima koji su me tako ljubazno primili, kao i
svima koji su suraðivali na realizaciji toga pohoda.
Taj je pohod plod želje da posjetim zemlju koja, nakon što je
dugo vremena stenjala pod jarmom bezbožnog i
neèovjeènog režima, proživljava iskustvo mirnog suživota
meðu svojim razlièitim vjerskim sastavnicama. Èinilo mi se
važnim ohrabriti ga na tome putu, da ustraje na njemu i
produbljuje sve njegove aspekte na korist opæeg dobra. Zbog
toga je u središtu toga putovanja bio meðureligijski susret
gdje sam mogao konstatirati, s dubokim zadovoljstvom, da
je mirni i plodni suživot meðu ljudima i zajednicama koje
pripadaju razlièitim religijama ne samo poželjan, veæ i
stvarno moguæ i provediv. Oni to provode u djelo! Rijeè je o
autentiènom i plodnom dijalogu koji zazire od relativizma i
vodi raèuna o identitetu svakog pojedinca. Ono što je
zajednièko raznim religijskim izrazima je prijeðeni put,
dobra volja da èine dobro bližnjemu, ne nijeèuæi i ne
umanjujuæi identitet drugoga.
Susret
sa
sveæenicima,
posveæenim
osobama,
sjemeništarcima i bogoslovima te predstavnicima laièkih
pokretâ predstavljao je prigodu za zahvalno sjeæanje, s
posebnim ganuæem, na brojne muèenike vjere. Zahvaljujuæi
prisutnosti nekih starijih osoba, koji su na vlastitoj koži
osjetili strašne progone, ponovno je odjeknuo glas vjere
tolikih herojskih svjedokâ iz prošlosti, koji su slijedili Krista
sve do krajnjih posljedica. Upravo iz dubokog sjedinjenja s
Isusom, odnosa ljubavi s njim ti su muèenici – kao i svi
drugi muèenici – crpili snagu da se hvataju u koštac s bolnim
dogaðajima koji su ih doveli do muèeništva. I danas, kao i
juèer, snagu Crkvi ne daju toliko organizacijske sposobnosti
ili strukture, koje su, istina, takoðer nužne. Naša je snaga
Kristova ljubav! To je snaga koja nas drži u teškim
trenucima i koja nadahnjuje današnji apostolski rad da
pružimo svima dobrotu i praštanje, svjedoèeæi tako Božje
milosrðe.
Prolazeæi glavnom ulicom Tirane, koja vodi od zraène luke
do velikog trga u centru grada, imao sam priliku promatrati
plakate èetrdeset sveæenika koji su ubijeni tijekom
komunistièke diktature i za koje je pokrenut postupak za
proglašenje blaženima. Njima se pridružuju na stotine
kršæanskih i muslimanskih vjerskih službenikâ ubijenih,
muèenih, zatvaranih i deportiranih samo zbog toga što su
vjerovali u Boga. Bila su to mraèna vremena, u kojima se
zatirala vjerska sloboda i u kojima je bilo zabranjeno
vjerovati u Boga, na tisuæe crkava i džamija je uništeno ili
pretvoreno u skladišta i kino dvorane u kojima se
propagiralo marksistièku ideologiju, vjerske knjige su
spaljivane a roditeljima se branilo davati djeci vjerska imena
predakâ. Sjeæanje na te dramatiène dogaðaje je bitno za
buduænost jednog naroda. Sjeæanje na muèenike koji su
ustrajali u vjeri je jamstvo za buduænost Albanije; jer njihova
32
1. listopada 2014. broj 39/2014
krv nije uzalud prolivena, veæ je sjeme koje æe donijeti
plodove mira i bratske suradnje. Danas je, naime, Albanija
primjer ne samo preporoda Crkve, veæ i mirnog suživota
meðu religijama. Stoga, muèenici nisu poraženi, veæ su
pobjednici: u njihovu herojskom svjedoèenju blista
svemoænost Boga koji uvijek tješi svoj narod, otvarajuæi
nove putove i obzore nade.
Tu poruku nade, utemeljene na vjeri u Isusa Krista i sjeæanju
na prošlost, povjerio sam èitavom stanovništvu Albanije koje
sam vidio oduševljeno i radosno na mjestima susreta i
slavljâ, kao i na ulicama Tirane. Ohrabrio sam sve da crpe
nove snage iz Uskrsloga, da mogu biti evanðeoski kvasac u
društvu i aktivno se ukljuèe, kao što se veæ dogaða, u
karitativne i odgojno-obrazovne djelatnosti.
Još jednom zahvaljujem Gospodinu, jer mi je ovim
putovanjem, omoguæio susresti hrabri i jaki narod, koji nije
dao da ga bol i patnja slome. Braæi i sestrama Albanije
ponavljam poziv na hrabrost da èine dobro, da grade
sadašnjost i buduænost svoje zemlje i Europe. Povjeravam
plodove mog posjeta Gospi od dobrog savjeta, koju se èasti
u skadarskom svetištu, da ona i nadalje vodi taj narodmuèenik na njegovu putu. Neka ga gorko iskustvo iz
prošlosti sve više uèvrsti u otvorenosti prema braæi, posebno
prema najugroženijima, i uèini ga protagonistom onog
dinamizma ljubavi tako potrebnog u današnjem društvenokulturnom kontekstu. Želim da svi danas pozdravimo taj
hrabri, radin narod i da u miru traži jedinstvo.
Apel Svetog Oca
U mislima sam sa stanovnicima onih afrièkih zemalja koje
trpe zbog epidemije ebole. Izražavam svoju blizinu mnogima
koji su pogoðeni tom strašnom bolešæu. Pozivam vas da
molite za njih i za sve one koji su na tako tragièan naèin
izgubili život. Nadam se da meðunarodna zajednica neæe
uskratiti potrebnu pomoæ za ublažavanje patnji te naše braæe
i sestara. Molimo se Gospi za tu našu bolesnu braæu i sestre.
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju
28. rujna 2014.
Prije no što zakljuèim ovo slavlje, želim pozdraviti sve
hodoèasnike, posebno vas starije osobe koji ste došli iz
mnogih zemalja. Hvala vam od srca!
Upuæujem srdaèan pozdrav sudionicima konferencijehodoèašæa "Pjevati vjeru", organiziranog u povodu tridesete
obljetnice zbora Rimske biskupije. Hvala vam na vašoj
prisutnosti, i hvala što ste svojim pjevanjem, smješteni
nadomak Sikstinske kapele, animirali ovo slavlje. Nastavite
vršiti s radošæu i velikodušnošæu liturgijsku službu u vašim
zajednicama!
Juèer je u Madridu proglašen blaženim biskup Álvaro del
Portillo. Neka njegovo uzorno kršæansko i sveæenièko
svjedoèanstvo probudi u mnogima želju da sve više i više
prianjaju uz Krista i evanðelje.
Sljedeæe nedjelje æe zapoèeti Sinoda na temu obitelji. Ovdje
je s nama glavni i odgovorni za Sinodu kardinal Baldisseri:
molite za njega. Pozivam sve, pojedince i zajednice, da mole
za taj važan dogaðaj i povjeravam tu nakanu zagovoru
Marije Salus populi Romani.
Sada izmolimo zajedno Anðeo Gospodnji. S tom molitvom
zazovimo Marijinu zaštitu za starije osobe u cijelom svijetu,
osobito za one koje žive u najtežim situacijama.

Cijela Zvona pogledajte u PDF obliku.

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

35 - 03.09.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

EVANGELIČKA CRKVENA OPĆINA ZAGREB

29. rujna 2010. Ne možemo živjeti bez euharistijskog susreta s

Pogledajte Zvona i u PDF obliku.

9 - 04.03.2015

zaručnički tečaj - Župa Sveti Križ Začretje

8 - 25.02.2015

pogledajte u PDF formatu.

24. lipnja 2014. Slavlje u zagrebačkoj katedrali Zagrebački