35/2014
3. rujna 2014.
Dan hrvatskih muèenika
"Zavapimo ovdje u Udbini svim našim hrvatskim
muèenicima, i svecima i blaženicima, i tolikima koji
nisu kao takvi proglašeni, a samo su Bogu poznati po
svojoj ljubavi i žrtvi, da zagovaraju za nas danas, da
nam isprose ustrajnost u dobroti, istini, pravdi i
ljubavi, kako bi naša Domovina imala buduænost",
istaknuo biskup Vlado Košiæ
"Obiteljsko zajedništvo u razlièitostima"
Na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu
održana 43. obiteljska ljetna škola
Kršæanski poglavari protiv nasilja Islamske države
Posebno se od muslimanskih ustanova traži da se
izjasne protiv Daecha i sliènih skupina koje svojim
djelovanjem znatno štete slici islama u svijetu
Meðureligijska nogometna utakmica za mir
Papa Franjo: Snažna gesta kako je moguæe graditi
kulturu susreta i svijet mira u kojemu vjernici razlièitih
religija, zadržavši svoj identitet, mogu živjeti zajedno u
skladu i meðusobnom poštovanju
Istina se ostvaruje u susretu
Donosimo cjeloviti tekst poruke predsjednika Vijeæa
HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju
nadbiskupa Ðure Hraniæa na poèetku nove katehetske i
školske godine
Domovinske vijesti
Priopæenje biskupa Splitske metropolije
Priopæenje Šibenske biskupije
Susret bogoslova Varaždinske biskupije
Katehetski dan Poreèke i Pulske biskupije
Pismo nadbiskupa Puljiæa za poèetak školske godine
Potpisan Ugovor izmeðu Vlade RH i èlanica Hrvatske kršæanske
koalicije
Susret vjerouèitelja Bjelovarsko-križevaèke biskupije
Grkokatolièko hodoèašæe sv. Šimunu u Zadar
Dan vjerouèitelja Požeške biskupije
Pleternica: Proslavljena Gospa od suza
Pokrenuta mrežna stranica Križevaèke eparhije
Ludbreg: Blagoslovljen novi Pastoralni centar Varaždinske biskupije
Opljaèkana crkva Sv. Jakova na Sljemenu
Crkva u Hrvata
Permanentno obrazovanje mlaðih sveæenika Splitske metropolije
Biskup Jezerinac u Hamiltonu predvodio misu o 100. obljetnici
poèetka Prvoga svjetskog rata
Nadbiskup Hraniæ predvodio Bunariæko proštenje
Inozemne vijesti
Zabrana alkohola u Kerali pritisak je na Crkve
Diakonia poziva na pojaèanu borbu protiv siromaštva djece
Papa se susreo sa župnikom iz Gaze
Novo vodstvo dvije najveæe španjolske nadbiskupije
Papa telefonirao sveæeniku u iraèkom izbjeglièkom logoru
Prilog dokumenti
Crkva - jedna i sveta
Snaga evanðelja mijenja svijet iz korijena
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Pogreb don Stipe Mlikotiæa
Èitav svoj sveæenièki život proveo je u Gradišæu u Austriji
Dolac Gornji, 26.8.2014. (IKA) - Sveæenik Splitskomakarske nadbiskupije don Stipe Mlikotiæ ispraæen je na
posljednji poèinak u utorak 26. kolovoza u rodnoj župi
Dolac Gornji. Sprovodnu misu predvodio je splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji s
dubrovaèkim biskupom Matom Uziniæem, željezanskim
biskupom Egidijem Živkoviæem i pedesetak sveæenika, a uz
sudjelovanje bogoslova, redovnica, obitelji, prijatelja,
mještana rodne župe i gradišæanskih Hrvata iz biskupije
Željezno u Austriji, gdje je don Stipe Mlikotiæ obnašao svoju
sveæenièku službu.
Pozdravivši okupljene, nadbiskup Barišiæ izrazio je ljudsku i
kršæansku suæut svima, a posebno obitelji pokojnika i
vjernicima iz Gradišæa na èelu s mons. Živkoviæem kojima
je don Stipe darovao cijeli svoj sveæenièki život i èitavog
sebe. "Kad god netko prijeðe s ovoga svijeta dio nas, preko
te osobe, predstavljen je pred licem Božjim", kazao je mons.
Barišiæ i istaknuo da don Stipe pred Gospodina nosi veliko
srce puno vjere i ljubavi po kojem æe ga svi pamtiti.
Homiliju i rijeèi pozdrava don Stipi izrekao je, na starom
gradišæanskohrvatskom jeziku, željezanski biskup Egidije
Živkoviæ. "Vrijeme rastanka nije vrijeme mnogih rijeèi veæ
trenutak kada nam se nameæe pitanje zašto muka, bolest i
smrt, kada zajedno plaèemo radi odlaska bliske nam i drage
osobe, i kada zahvaljujemo Bogu na životu našeg don Stipe i
što ga je pozvao u sveæenièku službu te za sve èime je
obogatio Splitsko-makarsku nadbiskupiju i Željezansku
biskupiju", kazao je mons. Živkoviæ. Usporedio je
sveæenièku i pastirsku službu, kako su to èinili i crkveni oci,
s tri životinje. Prva je kvoèka koja svoje piliæe skuplja pod
svoje krilo. Druga je pijetao koji je budan, koji najavljuje
izlazak sunca i novi dan. Treæa je magarac, strpljiva
životinja koja zna nositi sav teret i koja je imala povlaštenu
službu da ga je Isus jahao. U svakoj od njih prepoznao je
don Stipu: "Stipe, ti si, poput kvoèke stalno okupljao svoj
narod da ga oèuvaš, braniš i ohrabruješ na putu prema
vjeènosti, da mu daješ dobru i zdravu hranu evanðelja i da ga
potièeš da ne zaboravi materinski jezik i kulturu. Bio si i
pravi dalmatinski pivac u Gradišæu, koji je narodu
najavljivao dolazak Kraljevstva Božjega i koji ga je
održavao budnim da se ne zagubi u ovom modernom
vremenu. Dozvolio si, poput magarca, da ti put odreðuje
Krist, da njega i njegovu poruku nosiš ljudima te si kao
èovjek strpljivo nosio teret života i teške bolesti, a kao
sveæenik marljivo si obavljao svoju službu. Na svemu tome
ti hvala". Mons. Živkoviæ istaknuo je kako je don Stipe, u
svemu što je radio, bio voðen Duhom Svetim, da je bio
èovjek vjere i naroda otvoren svijetu koji je uvijek
promatrao kršæanskim pogledom te da nije sanjario o
romantiènoj prošlosti ni utopistièkoj buduænošæu Crkve veæ
je predano i vjerno služio konkretnoj mjesnoj crkvi i narodu.
"Danas sam došao zahvaliti ti osobno kao bratu, Hrvatu,
domoljubu i rodoljubu, ali i kao prijatelju. Toj zahvali
prikljuèuje se i cijela Željezanska biskupija koju si obogatio
i u kojoj si ostavio duboki trag. Bio si živa veza izmeðu
svoje dvije biskupije te izmeðu domovine i Gradišæa. Hvala i
neka ti Bog plati. Ne zaboravi nas, moli za nas i svoju
Crkvu, hrvatski narod i Gradišæe", zakljuèio je mons.
Živkoviæ .
Na kraju misnoga slavlja generalni vikar Splitsko-makarske
nadbiskupije mons. Miroslav Vidoviæ ukratko je prikazao
2
3. rujna 2014. broj 35/2014
život i rad don Stipe Mlikotiæa. Rijeèi oproštaja uputili su i
don Mirko Skejiæ uime sveæenika Splitsko-makarske
nadbiskupije; don Stipin nasljednik u Malom Borištofu u
Austriji fra Božidar Blaževiæ; Štefan Plaukoviæ uime
pastoralnog vijeæa župe u Malom Borištofu; naèelnik opæine
Veliki Borištof (Austrija) Rudi Belakoviæ; komandant
ognjebranaca (vatrogasaca) èiji je èlan bio i don Stipe
Rajmund Balog te župnik Srijana-Doca Gornjeg don
Zvonimir Mijiæ.
Don Stipe Mlikotiæ roðen je 11. ožujka 1950. u Poljicima, u
selu Dolac Gornji od oca Mije i majke Dragice roð. Matešan.
Za sveæenika je zareðen 21. lipnja 1975. u marijanskom
svetištu Vepric kraj Makarske. Èitav svoj sveæenièki život
proveo je u Gradišæu u Austriji, biskupija Željezno,
obnašajuæi župnièku službu u više župa. Upravo tamo ga
pamte kao èovjeka neizmjerne topline i velikog srca, koje se
istrošilo ljubeæi sve bez razlike i koje nikome nije zla
nanijelo. Bio je jako omiljen i svatko ga je volio. On je volio
mlade, s njima se rado družio i okupljao ih. Bio je nadasve
sveæenik i èovjek, ali i filozof, povjesnièar, umjetnik,
zaljubljenik u arhitekturu i starine, a napose zaljubljenik u
svoj rodni kraj. Kao veliki poznavatelj bila naroda, društva,
ali i politike, pisao je èlanke i osvrte u gradišæanskom
Glasniku. Pastoralno angažiran, dugi niz godina privlaèio je
sve profile ljudi. Cijenio je jako priproste, domaæe, ljude u
župama gdje je djelovao. Ljubav prema umjetnosti ga je
potakla da okuplja umjetnike, i austrijske i hrvatske, te ih je
spajao organizirajuæi izložbe. Nadasve je ljubio svoju
domovinu Hrvatsku, svoju Splitsko-makarsku nadbiskupiju i
svoj Dolac. Ostao je vjeran u teškim vremenima Hrvatskoj
radi koje je bio i proganjan. Volio je svoju hrvatsku
putovnicu kao veliku svetinju. Bio je pastir za narod, a sebe
je zaboravljao. Nije mu bilo važno što æe jesti ili obuæi.
Takvo svjedoèanstvo o don Stipi daju oni koji su ga dobro
poznavali, koji su s njime živjeli i radili. Nedavno se, teško
bolestan, vratio u svoju domovinu. Dobri Otac nebeski ga je
pozvao 24. kolovoza, u nedjelju, u dan Gospodnji, u vjeènu
Domovinu, tamo gdje više nema ni boli ni jauka, veæ samo
radost gledanja Boga licem u lice. Živio je za taj susret i kao
vjernici vjerujemo da u njemu sada trajno uživa. Don Stipe,
genijalac malog rasta, bio je veliki èovjek i veliki sveæenik.
Dubrovnik: Salezijanski bogoslovi posjetili župu u Novoj
Mokošici
Dubrovnik, 27.8.2014. (IKA) - U godini 200. obljetnice
roðenja osnivaèa salezijanskog reda sv. Ivana Bosca
salezijanski bogoslovi pod vodstvom odgajatelja don Milana
Ivanèeviæa i provincijala don Peje Orkiæa obilaze
salezijanske zajednice i na taj naèin svjedoèe svoje poslanje.
Tako je osamnaest bogoslova u srijedu 27. kolovoza
posjetilo i najmlaðu župu Dubrovaèke biskupije, župu Svete
obitelji koju u Novoj Mokošici od godine 1997. vode
salezijanci. Veèernje misno slavlje predvodio je don Milan
Ivanèeviæ, odgajatelj bogoslova uz koncelebraciju
provincijala don Peje Orkiæa, novog župnika župe Svete
obitelji don Iva Zeèeviæa i novoga župnog vikara don Ante
Guberca uz prisutnost mnoštva vjernika.
Poslije euharistijskog slavlja župljani su uprilièili veèeru za
bogoslove.
ika
Papinska misijska djela Rijeèke nadbiskupije pozivaju
volontere
Rijeka, 27.8.2014. (IKA) - Ured za papinska misijska djela
Rijeèke nadbiskupije poziva sve zainteresirane da se
osnivanjem novih misijskih zajednica ukljuèe u rad Ureda
èime æe pridonijeti svojim životom i radom u širenju
Evanðelja i pomaganju misijama. Ured djeluje i radi pri župi
sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama. Zainteresirani se mogu
javiti putem e-mail adrese: [email protected]
ili na brojeve telefona: 091/509-48 48 , 091/532-8877 i
(051)298-940
Nacionalni misijski ured nalazi se u Zagrebu i pod
ravnanjem Nacionalnog ravnatelja vlè. Antuna Štefana, brine
o misijskom pastoralu u državi. Svaka nad/biskupija u
Republici Hrvatskoj ima svog povjerenika za misije kojega
imenuje nad/biskup i za Rijeèku nadbiskupiju imenovan je
vlè. Kristijan Zeba. Tu funkciju obnaša od 2012. godine i
svoj rad zapoèeo je osnivanjem Povjerenstva za misije
Rijeèke nadbiskupije. U radu mu pomaže misijska suradnica,
volonterka Andreja Škarabot Kunštek.
"Zajednièkim snagama i voðeni Božjom providnošæu
organiziramo Seminare za misijske animatore u župnim
zajednicama, djeèjim vrtiæima u kojima djeluju odgajateljice
u vjeri, za vjerouèitelj/ice u osnovnim i srednjim školama.
Odlazimo u osnovne škole potaknuti vjerouèitelj/ice da na
satu vjeronauka djeci približe misije, misionare, misionarke
njihov život i rad", istièu iz Povjerenstva, govoreæi o nekim
od brojnih aktivnosti kojima se bave. Takoðer, sa
suradnicima župa organiziraju misijske štandove u župama
Rijeèke nadbiskupije, osobito za Svjetski dan misija
(misijsku nedjelju). Trudimo se potaknuti misijske suradnike
na osnivanje novih misijskih zajednica u župama i na tom
putu pratimo njihov rast i pomažemo njihovom radu i
djelovanju, poruèuju.
"Organizirali smo djeèji božiæni koncert s ciljem
prikupljanja financijskih sredstava za djelo Svetog
Djetinjstva, kao i Tjedan otvorenih vrata župe sv. Ivana
Krstitelja na Škurinjama u kojoj ispred oltara bilo izloženo
Afrièko selo kojim smo htjeli župljane, djecu i sve
zainteresirane upoznati sa životom i radom misionara i
misionarki na tom kontinentu i potaknuti ih na dublje
razmišljanje i molitvu za ljude u tom siromašnom dijelu
svijeta", istièu iz povjerenstva. Uz ostale akcije,
Povjerenstvo za misije Rijeèke nadbiskupije u župama na
Cvjetnicu organizira i prodaju maslinovih granèica, a u
djeèju akciju "Djeca pomažu djeci". Povjerenik, vlè. Zeba
poziva sveæenike da se uz molitvu i financijski ukljuèe i
podrže Djelo Sv. Petra kojim se pomaže školovanje buduæih
sveæenika u zemljama treæeg svijeta. Tradicionalno, u
župama Rijeèke nadbiskupije provode akciju" MIVAHrvatska" (misijska vozila) kojom se omoguæava
nabavljanje neophodnih vozila u zemljama treæega svijeta.
Papinska misijska djela su ustanova Katolièke Crkve koja
pomaže djelovanje misionara i misionarki u siromašnim i
nerazvijenim zemljama Afrike, Azije, Amerike, Oceanije i
Europe, zemljama u kojima zbog nerazvijenosti i siromaštva,
stanovništvo, a osobito djeca èesto trpe od gladi.
S osnivanjem novih kršæanskih zajednica i širenja vjere, naši
misionari i misionarke pomažu razvijanju lokalne zajednice.
Osnivaju se škole, obrazuju djeca i odrasli, pruža
zdravstvena zaštita te osigurava hrana neophodna za
svakodnevni život.
Papinska misijska djela jedinstvena je ustanova koja ima
èetiri ogranka: Djelo za širenje vjere, Djelo Svetog
Djetinjstva , Djelo Sv. Petra i Misijska zajednica.
Domovinske vijesti
Priopæenje biskupa Splitske metropolije
"Želimo izrazili svoju podršku i blizinu šibenskom biskupu
Anti Ivasu u ovim trenucima u kojima se protiv njega
podigla nepotrebna politièka i medijska hajka"
Split, 27.8.2014. (IKA) - Biskupi Splitske metropolije splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ,
hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk, dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ i kotorski biskup Ilija Janjiæ, uputili su
27. kolovoza priopæenje za medije koje prenosimo u
cijelosti:
"Mi, biskupi Splitske metropolije, želimo izrazili svoju
podršku i blizinu šibenskom biskupu Anti Ivasu u ovim
trenucima u kojima se protiv njega podigla nepotrebna
politièka i medijska hajka, samo zato što je, u maniri dobrog
pastira, javno progovorio o jednom goruæem problemu koji
muèi stanovnike njegovog grada. Zabrinjava nas da se
problemima – u konkretnom sluèaju problem je višak
decibela koji jednima prièinja ugodu i drugima smeta – ne
pristupa odgovorno i dijaloški, pa i u skladu s važeæim
zakonskim propisima, nego ih se ironièno i uvredljivo koristi
da bi se obraèunalo s neistomišljenicima. Osobito nas žalosti
što se cijelom tom problemu pristupilo navijaèki, interesno i
ideološki. Takvo manipuliranje ljudima nikad nije
pridonijelo rješenju problema, nego samo novim i veæim
podjelama.
Je li ovakvo pojaèavanje 'decibela', kojima se posvetilo
toliko medijske pažnje, izlaz iz našeg teškog uspavanog i
kriznog gospodarskog stanja? Mišljenja smo da se to prije
može ostvariti pojaèanjem 'decibela' druge naravi koji æe
voditi raèuna o odnosu izmeðu potrebe za mirnim snom i
tjelesnim odmorom, kako naših stanovnika tako i gostiju, te
nužnog turistièkog rasta i ponude, koji sa sobom nose i
potrebu zabave, pa i ponegdje viška decibela. Zato
dobronamjerno pozivamo odgovorne Krešimirova grada, ali
i svih naših gradova i mjesta, da na tome porade, a pozivamo
i sve druge, osobito naše vjernike, da im svojom otvorenošæu
i graðanskom odgovornošæu pomognu u traženju
zadovoljavajuæih rješenja, koja æe voditi raèuna ne samo o
privatnim interesima, nego o opæem dobru svih graðana."
Završena Katehetska ljetna škola u Splitu
Split, 27.8.2014. (IKA) - Završila je Katehetska ljetna škola
koja se u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu održavala od
25. do 27. kolovoza. Tema škole bila je "Koncilske teme u
nastavi vjeronauka".
Program posljednjeg dana uobièajeno je zapoèeo molitvom,
nakon koje je uslijedilo predstavljanje izvješæa i zakljuèaka o
rada u skupinama. Rad u èetiri skupine, "Vjeronauk u
izgradnji vjerske slobode (Dignitatis humanae)"; "Liturgija
je srce Crkve. (W. Kasper). Vjeronauk i njegov doprinos
liturgiji Crkve (Sacrosanctum Concilium)"; "Vjeronauk kao
neizostavni dio kršæanskog odgoja (Gravissimum
educatiomis)"; "Gaudium et spes kao charta kršæanskog
humanizma. Odgoj za društvene vrijednosti u nastavi
vjeronauka", u tri dana škole prošli su svi sudionici skupa.
Na njima su, kroz promišljanja i razgovor, obradili navedene
teme i nauèili kako ih približiti djeci kojoj predaju.
Katehetska ljetna škola zakljuèena je aktualnim satom, na
kojem su sudionici mogli otvoreno postavljati sva aktualna
pitanja vezana za obrazovanje, vjeronauk i vjerouèitelje. Na
pitanja su odgovarali voditelj povjerenstva Katehetske škole
mr. Josip Periš, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda
HBK prof. dr. Ivica Pažin i viša savjetnica za vjeronauk
Agencije za odgoj i obrazovanje Sabina Marunèiæ.
Na samom kraju okupljenima se obratio mons. Ðuro Hraniæ,
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i predsjednik Vijeæa HBK za
3. rujna 2014. broj 35/2014
3
Domovinske vijesti
katehizaciju, koji je istaknuo da je kroz razgovor s
vjerouèiteljima uvidio da su zadovoljni predavanjima i
radionicama te da na tom želi zahvaliti svim organizatorima.
Zahvalio je i vjerouèiteljima na sudjelovanju i zakljuèio
kako æe se plodovi njihova doškolovanja oèitovati kroz rad s
onima zbog kojih i jesu tu, s djecom. Svi vjerouèiteljima dao
je svoj pastirski blagoslov.
Predstavljen dokumentarni film "Stella maris južnih
otoka"
Osmi dio projekta "Digitalno snimanje hrvatske mariološke
baštine" u kojem su prikazana brojna marijanska svetišta na
Korèuli, Pelješcu i Mljetu
Dubrovnik, 27.8.2014. (IKA) - Dokumentarni film "Stella
maris južnih otoka" nakladnika Udruge Prosoli – Sveta
glazba i Real grupe predstavljen je u srijedu 27. kolovoza u
dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku.
Rijeè je o osmom dijelu projekta "Digitalno snimanje
hrvatske mariološke baštine" u kojem su prikazana brojna
marijanska svetišta na Korèuli, Pelješcu i Mljetu.
Promociju filma organizirao je dubrovaèki ogranak Matice
hrvatske, a prije prikazivanja filma govorili su Slavica
Stojan, Hrvojka Mihanoviæ-Salopek i Alojzije Prosoli. Uime
dubrovaèkog biskupa Mate Uziniæa nazoène je pozdravio
proèelnik Vijeæa za kulturu Dubrovaèke biskupije don Ivica
Pervan.
Karmeliæanka iz Breznice Ðakovaèke u meðunarodnom
virtualnom zboru
U povodu proslave petstogodišnjice roðenja sv. Terezije
Avilske okupljen meðunarodni virtualni zbor s više od 250
èlanova Karmelskog reda
Breznica Ðakovaèka, 28.8.2014. (IKA/TU) – U povodu
proslave petstogodišnjice roðenja sv. Terezije Avilske (1515.
– 2015.), s. Pia Pahljina iz Karmela sv. Josipa u Breznici
Ðakovaèkoj sudjelovala je u virtualnom zboru koji je putem
moderne tehnologije okupio više od 250 èlanova
Karmelskoga reda (kaluzurne karmeliæanke, braæa
karmeliæani, Svjetovni karmelski red) iz 23 zemlje svijeta.
Virtualni meðunarodni zbor otpjevao je dvije skladbe, a
jedina karmeliæanka iz Hrvatske, koja se uz potporu svoje
Zajednice odazvala projektu, sudjelovala je u snimanju
španjolske pjesme s poznatim rijeèima sv. Terezije Avilske
"Nada te turbe". Karmelski zbor otpjevao je i himan "Salve
Regina", koji je postao baština Karmelskoga reda.
Pjevati u virtualnom zboru bilo je nešto novo za mene i
cijelu moju Zajednicu. Po ovome projektu slavimo Boga
kroz rijeèi naše sv. Majke Terezije i kroz prekrasnu glazbu. I
to mi je nešto prelijepo, rekla je s. Pia. Govoreæi o važnosti
poruke sv. Terezije danas, istaknula je: "Život i poruka sv.
Terezije vrlo su važni za cijelu Crkvu i svakoga tko traži
istinu. Ona je velika uèiteljica molitve. Svojim jednostavnim
rijeèima pokazuje nam dubine našega nutarnjega života i
našega odnosa s Bogom."
Zamisao o stvaranju virtualnog zbora potekla je od
karmelskih zajednica u Kaliforniji (SAD). Sredstva
komunikacije omoguæila su da sestre i braæa koji pripadaju
jednoj karmelskoj obitelji, a žive na razlièitim mjestima
mogu tako svjedoèiti svoju blizinu te ljubav prema sv.
Tereziji Avilskoj, èiju 500. obljetnicu roðenja iduæe godine
slavi cijela karmelska obitelj. Sv. Terezija Avilska, koju
karmeliæanke i karmeliæani zovu "Sveta Majka",
obnoviteljica je i osnivateljica Reda bosonogih sestara i
braæe Reda Blažene Djevice Marije od Gore Karmela,
mistièarka, spisateljica i prva žena nauèiteljica Crkve.
4
3. rujna 2014. broj 35/2014
ika
Priopæenje Šibenske biskupije
U svezi s prosvjedima i medijskim napadima na Crkvu i
šibenskog biskupa Antu Ivasa koji su zapoèeli kao reakcija
na policijsku intervenciju u noænom klubu Azimut i
privoðenje vlasnika istoga
Šibenik, 28.8.2014. (IKA) - Generalni vikar Šibenske
biskupije mons. Marinko Mlakiæ uputio je Priopæenje za
javnost Šibenske biskupije u svezi s prosvjedima i
medijskim napadima na Crkvu i šibenskog biskupa Antu
Ivasa, koji su zapoèeli kao reakcija na policijsku intervenciju
u noænom klubu Azimut i privoðenje vlasnika istoga. Tekst
priopæenja donosimo u cijelosti:
"Zgroženi smo medijskim i politièkim napadima kojima je
ovih dana izložen šibenski biskup mons. Ante Ivas, a s njime
cijela Katolièka Crkva u Šibeniku sa svojim sveæenicima i
vjernicima. Potpuno neutemeljeno i bez valjanog povoda
biskupa se optužuje za 'kulturocid', 'klerofašizam' te 'spregu
Crkve, politike i policije' kojima je za cilj, kako se to u
navedenim optužbama navodi, zatvaranje kluba Azimut, koji
djeluje u strogom centru Šibenika u neposrednoj blizini
katedrale.
Zaèuðujuæe je ponajprije kako se incident u klubu Azimut, s
kojim biskup nema baš nikakve veze, pretvorio u pravu
medijsku hajku na njega i Crkvu, a koji je kulminirao
'mirnim prosvjedom' pod parolama kao što su: 'Biskupe,
veèeras nema spavanja', 'Ovo je klerofašizam u kojem ne
želimo živjeti' i sl., a sve u svrhu, kako to prosvjednici istièu,
da se biskupu pokaže što su tolerancija i kultura, jer je, po
njihovu mišljenju, upravo on odluèio ugasiti spomenuti klub.
Pri tome je sam uzrok incidenta, a to je remeæenje javnog
reda i mira, ometanje i vrijeðanje policije od strane dvojice
vlasnika kluba koji su, kako nas je izvijestila policija, bili pri
tome pod utjecajem alkohola i radi toga privedeni, ostao
sasvim po strani i bez javne osude kao da se radi o neèemu
sasvim beznaèajnom ili normalnom. Štoviše, njih se unatoè
tome bezrezervno predstavlja kao promicatelje kulture meðu
mladima. Što reæi na to osim: ukoliko je to primjer 'kulture' i
ponašanja kakve se želi promicati meðu mladima našega
grada, onda je to za nas zbilja zabrinjavajuæe i s punom
odgovornošæu izjavljujemo da æe Crkva protiv toga dizati
svoj glas.
Jednako tako, kada se veæ ovaj incident povezao s
negodovanjima biskupa protiv prekomjerne buke u noænim
satima, zaèuðuje potpuno ignoriranje stvarnog problema od
strane 'prosvjednika' i medija koji su im se stavili u službu, a
to je da se veæ dugo na istu žale gotovo svi okolni stanari te
neprimjerenost jednog takvog sadržaja u strogom
povijesnom centru našeg grada i u neposrednoj blizini
katedrale. Tu posebno mislimo na ljetnu pozornicu kluba.
Spomenuti stanari u svojoj do sada sasvim bezuspješnoj
borbi za svoja graðanska prava obraæali su se više puta
samom biskupu i župniku katedrale.
U tom smislu biskup i mi, sveæenici koji djelujemo pri
katedrali (gen. vikar, župnik i biskupov tajnik), više puta
smo u razgovorima s odgovornima u gradu navodili problem
buke koji ne ometa samo noæni mir okolnim stanarima nego
vrlo èesto onemoguæava primjereno obavljanje svetih obreda
u katedrali, posebno veèernjih svetih misa u ljetnim
mjesecima. Duboko smo se kao vjernici osjetili
povrijeðenima kada o posljednjem Božiæu nismo mogli u
miru slaviti niti misu polnoæku. Naglašavali smo u tim
razgovorima da cijeli prostor oko katedrale, radi svoje
iznimne kulturne i povijesne vrijednosti te obredne funkcije
same katedrale zahtijeva posebnu brigu i pažnju kada se radi
o turistièkim i kulturnim sadržajima. S obzirom da naši
razgovori nisu urodili nikakvim plodom nego je problem
buke postao još izraženiji, biskup je o tome nedavno javno
ika
progovorio držeæi to svojom biskupskom dužnošæu. Duboko
vjerujemo da je to u demokratskom društvu sasvim
legitimno, a i poželjno.
U dogaðajima ovih dana posebno nas zaèuðuje uloga i
držanje odgovornih u gradu na èelu s gradonaèelnikom te
saborskih zastupnika, koji su se svojim komentarima i
podrškom 'prosvjednicima' izravno ukljuèili u ove dogaðaje.
Potpuno je izostala osuda krajnje neprimjerenog ponašanja
vlasnika kluba, neutemeljenog okrivljavanja, klevetanja i
otvorenog vrijeðanja biskupa i Crkve koji su na trenutke
prelazili u pozivanje na mržnju i netrpeljivost, tako i iskren
poziv da se poštuje slobodu govora i dostojanstvo osobe – u
ovom sluèaju biskupa Ivasa – te na istinsku toleranciju i
dijalog koji bi trebali biti odlika civiliziranog društva kakvo,
vjerujem, svi želimo izgraditi. Držimo da je ovo svima nama
upozorenje i poziv da odgovorno, otvoreno i u duhu
tolerancije pristupimo traženju zadovoljavajuæih rješenja u
svim ovim poteškoæama, jer red, blagostanje i zdravi suživot
u društvu mogu se ostvariti jedino u istini i meðusobnom
poštivanju, dok laži, podmetanja i manipulacije ljudima
raðaju samo novim i veæim podjelama."
Priopæenje Šibenske biskupije o medijskim izvještajima o
radovima na obnovi katedrale Sv. Jakova
Šibenik, 28.8.2014. (IKA) - Generalni vikar Šibenske
biskupije mons. Marinko Mlakiæ uputio je Priopæenje za
javnost u svezi medijskih natpisa i izvještaja vezanih za
radove na obnovi katedrale Sv. Jakova. Tekst priopæenja
donosimo u cijelosti:
"Što se tièe medijskih izvještaja o restauratorskim radovima
na kripti šibenske katedrale a koji se u javnosti predstavljaju
kao nezakonita gradnja biskupske grobnice, odgovorno
izjavljujemo da su to bezoène laži i zlobna podmetanja. Svi
istraživaèki, konzervatorski i restauratorski radovi koji se
izvode veæ dugi niz na katedrali izvode se pod vodstvom i
nadzorom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u
Hrvatskoj. Sami istraživaèki radovi u spomenutoj kripti
izvedeni su na izrièiti zahtjev nadležnog konzervatora u
sklopu konzervatorskih istraživanja i konstruktivne sanacije
južnog zida katedrale. Južni zid katedrale u neposrednoj je
blizini ostatka izvornog gradskog bedema. Taj uski pojas
zemlje izmeðu gradskog bedema i južnog zida katedrale se
je u nedavnoj prošlosti koristio za potrebe grijanja katedrale
i tu je bio ukopan spremnik za gorivo koji je prigodom
istražnih radova uklonjen zbog dotrajalosti. Takoðer je
cijelom dužinom uz zid katedrale bio glavni ventilacijski
kanal koji je topli zrak uvodio u katedralu. Uklanjanjem
spremnika i kanala koji veæ dugo nisu bili u upotrebi te
iskopom radi istražnih radova temelja južnog zida otvoren je
prostor u kojem su vidljivi ostaci južnog zida starije
romanièke crkve Sv. Jakova, ostaci gradskog bedema iz
najkasnije 13. stoljeæa te ostaci još starije graðevine, koji se
nalaze ispod bedema i zida romanièke crkve Sv. Jakova.
Cijeli taj prostor po prijedlogu nadležnog konzervatora nje
zatrpan nego je ostao prazan i saèuvan za moguæu
prezentaciju ili neku drugi namjenu, koja još nije u
potpunosti definirana. Radovi su zapoèeli Rješenjem
Konzervatorskog odjela MK u Šibeniku izdanim 3. srpnja
2009. te su se odvijali uz struèni nadzor konzervatora te
struèni nadzor ovlaštenog inženjera prema projektnoj
dokumentaciji koja je sadržavala i projekt stabilnosti. Zbog
nastalih nejasnoæa MK je osnovalo Struèno savjetodavno
povjerenstvo za radove na obnovi katedrale Sv. Jakova u
Šibeniku. Povjerenstvo se sastalo 4. srpnja 2014. g. u
Šibeniku, utvrdilo èinjenièno stanje i dalo naputke za daljnji
rad na obnovi.
Domovinske vijesti
U Zagrebu poèela 43. obiteljska ljetna škola
Zagreb, 28.8.2014. (IKA) – Na Filozofskom fakultetu
Družbe Isusove na Jordanovcu u Zagrebu s radom je u
èetvrtak 28. kolovoza poèela 43. obiteljska ljetna škola.
Tema ovogodišnjega skupa "Obiteljsko zajedništvo u
razlièitostima" plod je rasprava i želja sudionika
prošlogodišnje škole.
Naime, svjesni okruženja i svih njegovih pozitivnosti i
negativnosti koje utjeèu na obitelj, pred sudionike
ovogodišnje škole stavlja se tema promišljanja o
razlièitostima kao izazovu za kvalitetu zajedništva. U tom
kontekstu u uvodnoj rijeèi mr. Josip Sremiæ, DI, istaknuo je
izmeðu ostaloga važnost suoèavanja s razlièitostima, što
pokazuje "našu spremnost na promjene kod nas i pažnju na
potrebe naših bližih. Prilagoðavanje prema najbližima
zahtijeva od nas mijenjanje, a ljubav ispunjavanje njihovih
potreba. Tomu se sami nadamo od drugih."
U kratkom osvrtu na predloženi program Škole, mr. Sremiæ
podsjetio je i na one "paralelne" škole, tj. program koji se
prireðuje u Markuševcu za mlade koji su na brizi sestara
Male obitelji Bezgrešnog Srca Marijina, odnosno djecu
predškolske i školske dobi èiji su program osmislile sestre
Kæeri Božje ljubavi i njihove suradnice.
Uime zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa
rijeè blagoslova i pozdrava sudionicima Škole prenio je
pomoæni biskup Valentin Pozaiæ, koji je prenio i pozdrave o.
Jure Bosanèiæa.
Istaknuvši važnost održavanje Škole, mons. Pozaiæ posebno
je ukazao na skorašnju izvanrednu Biskupsku sinodu koja æe
se u listopadu s temom "Pastoralni izazovi obitelji u
kontekstu evangelizacije" održati u Vatikanu, što je pak
priprava za redovitu Sinodu o obitelji sljedeæe godine.
Sudionicima je skrenuo pozornost i na znaèenje obitelji u
svjetlu enciklike pape Franje "Lumen fidei".
U uvodnom predavanju "Kršæanska antropologija suživota s
drugima. Važnost dijaloga za suživot u razlièitosti" prof. dr
o. Anto Mišiæ, DI, pojasnio je sam pojam "kršæanska
antropologija", tj. koje je kršæansko poimanje èovjeka i
kakvo je današnje društvo. Usredotoèujuæi se na bit i svrhu
dijaloga, istaknuo je "da bi dijalog bio uspješan i svrsishodan
mora se znati što on jest a što nije, te kakav bi trebao biti.
Dijalog je oznaka civiliziranosti i kulture, uljudnog
ponašanja, poštovanja drugoga, a ne napadanja. Dijalog
zahtijeva više slušanja, jer ako bi svi sugovornici govorili
istodobno, bilo bi puno buke ali vrlo malo razgovora.
Dijalog nije pouèavanje, ukljuèuje i spremnost uèiti od
drugih, jer samo od drugoga mogu doznati što on misli. Nije
lako druge razumjeti, stoga umijeæe dijaloga zahtijeva puno
strpljivosti, povjerenja i hrabrosti. Istinski dijalog stvara
ozraèje otvorenosti i prijateljstva bez kojega bi svaki, a
osobito religijski dijalog, ostao hladan, služben i besplodan.
Otvorenost pripada samoj biti dijaloga, stoga iz njega nitko
nije iskljuèen, vrata dijaloga uvijek moraju biti svima
otvorena". Stoga, je svrha dijaloga da se s drugima
"osjeæamo bolje, da postanemo svjesniji samih sebe i da
budemo vjerniji svojim temeljnim vrijednostima, da
postanemo vredniji". Predavaè je upozorio da se do toga "ne
dolazi samo apstraktnim umovanjem", veæ je važna
otvorenost kao bitna oznaka dijaloga.
Osvrnuvši se na meðureligijski dijalog, istaknuo je da su
dijalog i suživot neki oblik religioznog djelovanja,
svojevrsna liturgija, stoga je jasno da meðureligijski dijalog
nije rezerviran samo za struènjake. Buduæi da je dijalog
susret osoba, a ne obrana pravovjerja, te da èitav èovjek, kao
èovjek, sudjeluje u dijalogu, nije ni moguæe postati struènjak
za religijski dijalog, kao što se ne može postati struènjak za
ljubav prema bližnjemu. Religijski dijalog nije debatni klub
3. rujna 2014. broj 35/2014
5
Domovinske vijesti
ili politièki sastanak, na kojem se raspravljaju i brane
razlièite opcije suprotstavljenih strana. Pozornica dijaloga je
život, sa svim svojim rizicima i iznenaðenjima, na kojoj
sudjeluju osobe. Susret meðu religijama je, poput života koji
ne želi završiti smræu, u stalnom hodu prema naprijed. Svrha
dijaloga nije postizavanje potpunog suglasja ili brisanje
razlika meðu religijama, nego razumijevanje i ljubav. Svrha
dijaloga nije uèiniti dijalog suvišnim nego da postane naèin
života. Svrha dijaloga je konaèno stvaranje ozraèja
prijateljstva, povjerenja jednih u druge i zadovoljstva u
suživotu, zakljuèio je Mišiæ.
Susret bogoslova Varaždinske biskupije
Veternica, 28.8.2014.
(IKA) – U Duhovnom centru
Varaždinske biskupije na Veternici od 25. do 28. kolovoza
održan je duhovno-formacijski susret bogoslova te biskupije.
Uz bogoslove, susretu su nazoèili varaždinski biskup Josip
Mrzljak, rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa
preè. Anðelko Košæak i novoimenovani prefekt bogoslovije
vlè. Ivica Cujzek. Biskup Mrzljak bogoslovima je ukazao na
tri kljuène stvari koje su vrlo bitne u bogoslovskoj formaciji
i kasnijem sveæenièkom životu: celibat, poslušnost i
siromaštvo. Takoðer je istaknuo i važnost euharistije i
molitve za bogoslove i sveæenike kao kljuènim sastavnicama
njihova života. Pri govoru o molitvi posebno se osvrnuo na
sv. Moniku, èiji se spomen toga dana slavio, te istaknuo
njezinu revnost u molitvi za svojega izgubljenog sina te
pozitivni rezultat te molitve u kasnijem životu njezina sina,
sv. Augustina kojeg se Crkva spominje dan kasnije. Ukazao
je i na primjer majke bl. Alojzija Stepinca koja nikad nije
prestala moliti i postiti za svoga sina Alojzija da postane
sveæenik, te da bude dobar i svet sveæenik.
Tijekom susreta dotaknulo se niz tema poput rasprave o
potrebi stanke tj. godini intenzivnog pastoralnog ili
socijalnog praktikuma za sve bogoslove, te godišnjem
odmoru sveæenika. Bogoslovi su posjetili župu sv. Ane u
Loboru i marijansko svetište Majke Božje Gorske, te župu
svetog Jakoba u Prelogu gdje je susret i završio.
Katehetski dan Poreèke i Pulske biskupije
Tema: "Kršæansko-muslimanski odnosi u današnjem svijetu"
Pazin, 28.8.2014. (IKA) - U Pazinskom kolegiju prireðen je
u èetvrtak 28. kolovoza Katehetski dan za Poreèku i Pulsku
biskupiju. Poziv je poslan svim vjerouèiteljima koji djeluju u
osnovnim i srednjim školama na podruèju Biskupije, kao i
sveæenicima, župnim katehetama, odgajateljicama u vjeri u
predškolskim ustanovama i studentima teologije. Okupilo se
više od osamdesetero vjerouèitelja i vjerouèiteljica. Tema
susreta bila je "Kršæansko-muslimanski odnosi u današnjem
svijetu", a predavaè je bio dr. Tomislav Kovaè, viši asistent
na Katedri fundamentalne teologije KBF-a Sveuèilišta u
Zagrebu.
Dr. Kovaè je na vrlo jednostavan i lako razumljiv naèin
govorio o poèecima i bitnim oznakama islama, te o odnosu
islama prema drugim religijama. Dotakao se i "dodirnih
toèaka" islama i kršæanstva, ali je govorio i o razlikama. I
sama je Crkva nakon Drugoga vatikanskog koncila više
otvorila vrata za dijalog s muslimanima koji zajedno s nama
i Židovima slave istoga Boga.
Nakon predavanja odgovarao je na mnoga pitanja sudionika.
Uslijedile su obavijesti iz Katehetskog ureda o planu i
programu zajednièkih susreta kroz novu školsku godinu,
podjela mandata i potvrda vjerouèiteljima. Skup je završio
zajednièkim ruèkom.
6
3. rujna 2014. broj 35/2014
ika
Pismo nadbiskupa Puljiæa za poèetak školske godine
Zadar, 29.8.2014. (IKA) - Zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ uputio je s nadnevkom blagdana sv. Augustina, 28.
kolovoza, pismo za poèetak nove školske godine župnim
uredima i katehetama mjesne Crkve. "Školsko odgojno i
obrazovno djelovanje ne može se smatrati 'èudotvornim
lijekom' kojim bi se rješavalo probleme suvremenog èovjeka
i društva. Školi su potrebne odgovorne i zauzete obitelji bez
èije suradnje nema cjelovitog odgoja. A onda, potrebni su
dobri i kompetentni uèitelji, vjerouèitelji i odgojitelji koji æe
pomagati roditeljima. Samo združenim i suradnièkim
snagama moguæe je postiæi uspjeh u odgoju i obrazovanju",
poruèuje mons. Puljiæ u pismu u kojem zahvaljuje
roditeljima, uèiteljima, ravnateljima, vjerouèiteljima i
odgojiteljima. "Crkva cijeni vaš odgojni rad i podržava vas u
obrazovnom poslu i zadatku. No, ne zaboravite kako æe vas
djeca i mladi rado slušati ako osjete da vjerujete u vrednote
po kojima živite. Vi ste im u tom vidu uzori i ideali koje i
oni žele slijediti. Vi ste zapravo nezamjenjiva i živa putujuæa
škola. Istraživanja su pokazala da uèenici uglavnom vjeruju i
poštuju ono što njihovi uèitelji, roditelji i vjerouèitelji
vjeruju i cijene", istièe zadarski nadbiskup. "Vama, dragi
vjerouèitelji, koji mojim mandatom predstavljate i zastupate
ugled zadarske Crkve u zbornici i razredu, upuæujem rijeèi
ohrabrenja. Budite svjesni i dostojni toga poziva i zahvalni
Bogu za milost što u ime Crkve možete govoriti i svjedoèiti
o silnim djelima koje Bog izvodi u povijesti svoga naroda.
Suraðujte s roditeljima uèenika i otvorite im vrata svoga
srca. Neka vas u vašem odgovornom poslu prati Božja
pomoæ i zagovor sv. Krševana, vrsnog odgojitelja i katehete
svete Stošije", poruèuje mons. Puljiæ.
Nadbiskup zahvaljuje i roditeljima kao glavnim suradnicima
Boga Stvoritelja. "Kao zajednica muškarca i žene koja ima
svoje ljudske i božanske korijene, vi ste prva škola u kojoj
djeca uèe usvajati graðanski odgoj i stjecati moralne i
društvene kreposti i vrline", piše. Nadbiskup podsjeæa na
trogodišnji hod u vjeri Zadarske nadbiskupije, koji je nakon
Godine vjere 2012./2013. g., Godine obitelji, 2013./2014.,
2014./2015. posveæen Godini euharistije, dajuæi do znanja da
ne možemo živjeti bez Krista, molitve i nedjeljne mise.
Župnici i vjerouèitelji pomagat æe da vjerouèenici
prouèavaju što Crkva uèi o euharistiji, tom osobitom otajstvu
vjere.
"Pozivam vas i potièem, dragi uèenici, družite se s Isusom u
molitvi u obitelji. Neka vam nedjeljno sudjelovanje na misi
bude slatka obveza kojom æete završiti radni tjedan. Ono æe
vam ujedno pomoæi da raste vaša crkvena svijest i
odgovornost koju vam je Bog povjerio na krštenju. Hranite
se Božjom rijeèju i euharistijom", poruèuje mons. Puljiæ.
Podsjeæa kako je prošle školske godine pozornost u
Nadbiskupiji posveæena obitelji, kao božanskoj i ljudskoj
instituciji predanoj u ruke roditelja. "Projekt zajedništva oca,
majke i djece uruèen je njihovom razumu i srcu, njihovoj
slobodi i odgovornosti. Život u obitelji je zadatak pred kojim
se nalazi svaki njen èlan. Zbog toga ste pozvani i vi, dragi
uèenici, da svojom suradnjom, dobrim uèenjem, razgovorom
i posluhom doprinesete uspješnom ispunjenju tog zadatka.
Ne trebate se bojati, Isus je podijelio brige i radosti s
ljudima, kad se rodio u obitelji. Nadam se i želim da vam u
tom hodu i rastu pomažu najprije roditelji, a onda sveæenici,
katehete i odgojitelji. Svi oni su svojim odgojnim poslanjem
pozvani pratiti vaš intelektualni, duhovni i moralni rast,
radovati se vašim uspjesima, pomagati u vašim traženjima,
pitanjima i problemima", piše nadbiskup Puljiæ, poželjevši
svima uspješnu i blagoslovljenu novu školsku godinu.
Potaknuo je župnike da pismo proèitaju na misama sa
zazivom Duha Svetoga u nedjelju 21. rujna.
ika
Potpisan Ugovor izmeðu Vlade RH i èlanica Hrvatske
kršæanske koalicije
Zagreb, 29.8.2014. (IKA) - Predsjednik Saveza Crkava
"Rijeè Života" Damir Šiæko Aliæ, predsjednik Crkve
cjelovitog evanðelja dr. Mario Duèiæ i biskup Protestantske
reformirane kršæanske Crkve u RH dr. Jasmin Miliæ 29.
kolovoza su u uredu vladine Komisije za odnose s vjerskim
zajednicama potpisali ugovor koji regulira prava tih Crkava
te se time izvršila presuda Europskog suda za ljudska prava,
priopæeno je iz Hrvatske kršæanske koalicije. Taj ugovor
sada je predan na potpisivanje predsjedniku Vlade Zoranu
Milanoviæu, te æe nakon toga biti objavljen u Narodnim
novinama. Vlada RH je na sjednici 30. srpnja donijela
zakljuèak kojim je prihvatila nacrt Ugovora izmeðu Vlade
RH i Saveza Crkava "Rijeè Života", Crkve cjelovitog
evanðelja i Protestantske reformirane kršæanske Crkve u RH
o pitanjima od zajednièkog interesa (Ugovor). Ugovor,
izmeðu ostaloga, regulira dušebrižnièko djelovanje
spomenutih Crkava u bolnicama i kaznionicama, pitanje
vjeronauka, priznavanja crkvenog vjenèanja, financiranja iz
Državnog proraèuna.
Nacionalni seminar za voditelje formacije i odgovorne u
FRAMA-i u Vukovaru
Vukovar, 29.8.2014.
(IKA) - Franjevaèko bratstvo u
Vukovaru bilo je od 25. do 29. kolovoza domaæin VIII.
seminara za voditelje formacije i odgovorne u bratstvima
Franjevaèke mladeži, koji je pod geslom "Gle kako je dobro
i kako je milo kao braæa zajedno živjeti" (Ps 133,1) okupio
sedamdesetak èlanova Franjevaèke mladeži iz cijele
Hrvatske. U ozraèju evanðeoskog bratstva svojstvenog
franjevaèkom obliku života mladi su kroz te dane sudjelovali
u formativnim predavanjima: "Božja Rijeè: èitanje, slušanje,
djelovanje" (Antonio Šarin, nacionalni potpredsjednik),
"Euharistija" (fra Zoran Bibiæ, OFM), "Identitet FRAMA-e
kroz dokumente o FRAMA-i" (s. Danijela Rebac, OFS),
"FRAMA - život u bratstvu" (Marta Radoš, nacionalna
voditeljica formacije), "Odgovornost u bratstvu Franjevaèke
mladeži" (Matea Ðumiæ, predsjednica Osjeèkoga podruènog
bratstva FRAMA-e). Uz predavanja mladi su u radionicama
imali prilike razmijeniti iskustva bratstava iz kojih dolaze, a
u zajednièkim slavljima euharistije i pobožnostima ojaèati i
proèistiti motive svojega kršæanskog i franjevaèkog života i
djelovanja. U sklopu seminara sudionici su posjetili i
memorijalna mjesta stradanja u Domovinskom ratu.
Kanonska vizitacija župa Srijemskoga dekanata
Križevaèke eparhije
Vukovar, 29.8.2014. (IKA) - Križevaèki vladika Nikola
Kekiæ kanonski je vizitirao od 25. do 29. kolovoza župe
Srijemskoga dekanata: Vukovar, Rajevo Selo, Petrovce,
Mikluševce i Berak. Vizitacija je poèela vukovarskom
župom Krista Kralja koja je i jedina gradska župa
Srijemskoga dekanata Križevaèke eparhije, a dovršena je na
blagdan glavosjeka sv. Ivana Krstitelja u Berku gdje je taj
blagdan ujedno župno proštenje. Biskup se susreo s
predstavnicima opæinskih vlasti, obilazio je škole, knjižnice,
mjesta stradavanja, župna groblja i sveæenièke grobove.
Vizitirao je nadalje župne crkve i župne urede, susretao se s
promicateljima kulturnog djelovanja, predstavnicima raznih
udruga, s èlanovima pastoralnih vijeæa, sveæenièkim
obiteljima i vjernicima srijemskih grkokatolièkih župa. Ta je
vizitacija bila prvi kanonski pohod vladike Kekiæa
Srijemskom dekanatu Križevaèke eparhije.
Domovinske vijesti
Drugi dan 43. obiteljske ljetne škole
Predavanja i okrugli stol na temu "Dometi i granice
prihvaæanja razlièitosti i drugaèijeg"
Zagreb, 29.8.2014. (IKA) – Drugoga dana 43. obiteljske
ljetne škole koja se u organizaciji Obiteljskog centra
Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove održava u
Zagrebu, prvo predavanje "Obiteljsko zajedništvo u svjetlu i
snazi objave" imao je 29. kolovoza dr. Niko Biliæ, DI.
Predavaè je temu Škole razradio u vidu likova i situacija u
Starom i Novom zavjetu. Posluživši se slikom Božjom stvaranjem svijeta Adama i Eve, sudionicima je postavio
pitanja "S kim se tražim više: sa supružnikom ili s djecom?
Koji mi je biblijski lik najviše slièan? Kako se osjeæam kao
èlan Isusove obitelji?"
Upuæujuæi na Abrahama i Saru, istaknuo je kako se iz
Abrahamova primjera zakljuèuje da je otac nositelj
religioznih iskustava, a na primjeru Hagare i Jišmaela istièe
pojavu ruganja meðu braæom i problem nasljeða. Nadalje,
primjer Zakarije i Elizabete nam govori o slozi i
komunikaciji, o šutnji i uslišanoj molitvi.
U tom je kontekstu naglasio kako "šutnja nije muèna tišina,
veæ poštovanje pred tajnom". Navodeæi primjer Svete
obitelji, predavaè je ukazao na krize koje traže Božju pomoæ,
zajedno su u traženju i u autoritetu. Naposljetku primjer
Marte, Marije i Lazara govori nam o potrebi druženja i
suosjeæanju s prijateljima.
Biliæ je zakljuèio kako je "kršæanskoj zajednici povjerena
nova zapovijed. Sav Isusov nauk bitno definira obiteljsko
zajedništvo, a temelj tog zajedništva je vršenje volje Božje".
U vidu priopæenja "Suživot u suvremenom svijetu" prinos
radu Škole dao mr. Petar Gotovac, spec. epidemiolog.
U poslijepodnevnom dijelu, predavanje "Bogatstvo
razlièitosti u braènoj zajednici" održao je predstojnik Ureda
za obitelj Zagrebaèke nadbiskupije dr. John Vice Batarelo.
Istaknuo je kako se u današnjem društvu sve više teži
izjednaèavanju muškarca i žena, tj. tendencija je što veæeg
smanjivanja razlièitosti meðu njima. Oni koji žive u braku,
svjesni su razlièitosti, koje je dobro poznavati da bi suživot
bio uspješniji i bolji. Na pojedinostima i reakcijama u
svakodnevnici pokazao je razlièitost reagiranja žene i
muškarca, što je dobro znati zbog lakšeg prihvaæanja
drugoga i ostvarenja bolje braène i obiteljske komunikacije
kao i zaustavljanja i spreèavanja braènih svaða. Takoðer je
istaknuo kako je "znati praštati i tražiti oprost važno za
svakodnevni zajednièki život. Poniznost i ljubav proizlaze iz
praktiène vjere".
O. Josip Sremiæ moderirao je okrugli stol na temu "Dometi i
granice prihvaæanja razlièitosti i drugaèijeg". Braèni par
Mirjana i Ivica Topèiæ iznijeli su svoje bogato iskustvo
živeæi 43 godine u braku, i više od trideset godina djelujuæi u
Hrvatskoj zajednici braènih susreta. Svojim primjerom
svjedoèili su Božji zahvat u njihovom braku i obitelji i snagu
molitve koja im je pomogla u najtežim trenucima. Govorili
su o nekim nepremostivim razlikama koje su u obitelj došle
ženidbom i udajom djece i o naèinu kako se nose i žive u
novim prilikama. Te su zakljuèili, kako je "važno znati
prihvatiti drugoga, to prihvaæanje mijenja i pomaže živjeti u
razlièitosti".
Sudionici Škole dio dana su proveli i u radionicama
"Nedjelja – Obiteljski rituali i obiteljska molitva", "Dometi i
granice prihvaæanja razlièitosti kod drugoga", "Mnogoznaèni
govor tijela od erosa do agape", "Pluralizam u župnoj
zajednici, Crkvi i društvu" i "Roditelji i djeca u trajnoj
interakciji prema zajedništvu".
3. rujna 2014. broj 35/2014
7
Domovinske vijesti
Sveèano euharistijsko slavlje o Danu hrvatskih muèenika
"Zavapimo ovdje u Udbini svim našim hrvatskim
muèenicima, i svecima i blaženicima, i tolikima koji nisu kao
takvi proglašeni, a samo su Bogu poznati po svojoj ljubavi i
žrtvi, da zagovaraju za nas danas, da nam isprose ustrajnost
u dobroti, istini, pravdi i ljubavi, kako bi naša Domovina
imala buduænost", istaknuo biskup Vlado Košiæ u propovijedi
Udbina, 30.8.2014. (IKA) - O Danu hrvatskih muèenika
središnje euharistijsko slavlje ispred Crkve hrvatskih
muèenika na Udbini u subotu 30. kolovoza predvodio je
predsjednik Komisije HBK "Iustitia et pax" sisaèki biskup
Vlado Košiæ. U koncelebraciji su uz domaæega gospiækosenjskog biskupa Milu Bogoviæa bili i predsjednik HBK
zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, predsjednik BK BiH
banjoluèki biskup Franjo Komarica, rijeèki nadbiskup Ivan
Devèiæ, šibenski biskup Ante Ivas, poreèko-pulski biskup
Dražen Kutleša, umirovljeni poreèko-pulski biskup Ivan
Milovan, te brojni sveæenici meðu kojima i ravnatelj
Hrvatske inozemene pastve fra Josip Bebiæ.
Na poèetku homilije biskup Košiæ podsjetio je da "kada se
okupljamo ovdje u Udbini, u nacionalnom svetištu crkve
Hrvatskih muèenika, tada jednim blagdanom slavimo
hrvatske svece, blaženike i sluge i službenice Božje, ali i
mnoge znane i neznane tj. od Crkve (još) neproglašene
Božje ugodnike na našim oltarima a koji su dali svoje živote
za Krista. Najprije to su sv. Nikola Taveliæ, sv. Marko
Križevèanin, bl. Alojzije Stepinac, bl. Miroslav Bulešiæ,
blažene sestre Drinske muèenice - bl. Jela Ivaniševiæ i èetiri
njezine susestre Kæeri Božje ljubavi, kao i službenici Božji
Širokobriješki muèenici (njih 66 fra Leo Petroviæ i 65
subraæe) i službenica Božja èasna s. Žarka Ivasiæ. Oni su
neposredni svjedoci vjere jer su bili progonjeni in odium
fidei, iz mržnje na vjeru i živote dali za Krista".
Podsjetio je kako su drugotni muèenici za Krista i oni koji su
poginuli jer su svjedoèili kršæansku ljubav, a nisu bili
izravno progonjeni zbog vjere, ali su oni iz vjere a ne iz
mržnje branili svoju domovinu, obitelj i svoje bližnje, dakle
bili su žrtve progona slièno kao nevina djeèica u Betlehemu i
sv. Ivan Krstitelj. Stoga, naši su stradalnici i oni koji su bili
muèeni zbog vrednota i visokih ideala koje je Krist
propovijedao takoðer indirektno muèenici za Krista, rekao je
biskup i u tom kontekstu je imenom pobrojao samo neke iz
nepreglednog niza takvih hrvatskih muèenika koji su pali za
ideale slobode i domoljublja, a koje naš narod s pravom èasti
kao nacionalne heroje.
Biskup Košiæ posvijestio je i èinjenicu da je 20. stoljeæe bilo
je najkrvavije upravo po ubijanju kršæana. Veæina graðana
Zapada u kojima je kršæanstvo povijesna religija, ukljuèujuæi
i Hrvate, uopæe ne zna kakve su se straviène stvari dogodile
kršæanima u prošlom stoljeæu i kakve im se dogaðaju još i
danas. O kršæanstvu se u medijima danas može èuti
uglavnom samo po skandalima pa se stjeèe dojam da je
kršæanstvo, iz ove perspektive i stvorene klime, uzrok svih
zala prošlih stoljeæa, ustvrdio je biskup, te se posebno
osvrnuo da današnji progon kršæana u islamskim zemljama.
Muèeništvo nije povezano s mržnjom prema drukèijem, veæ
s ljubavlju prema Bogu i èovjeku. Veæina kršæanskih
muèenika ubijeni su samo zato što vjeruju u Isusa Krista i
što se iste vjere ne žele odreæi ni po cijenu prijetnje gubitka
života, naglasio je. U tom kontekstu podsjetio je, kako je
papa Franjo pozvao sve biskupe svijeta da organiziraju
molitvu za kršæane koje se ubija i protjeruje iz sjevernog
Iraka, a apelu su se pridružili i mnogi biskupi u Hrvatskoj.
Biskup Košiæ osvrnuo se na progon hrvatskih katolika, koji
trpe muèeništvo od razlièitih nepravdi i nasilja. Trebali
bismo danas imenovati i drugu hrvatsku ranu ili mjesto
aktualnog muèeništva hrvatskih katolika: to je BIH. U njoj je
8
3. rujna 2014. broj 35/2014
ika
danas zaista teško biti Hrvat i katolik. Treæa rana našeg
hrvatskog muèeništva danas je nepoštenje i lopovluk koji
trpe naši ljudi zbog neodgovornosti onih koji nas vode, a
koji ne vole ni hrvatski narod ni Katolièku Crkvu veæ samo
svoj džep i nemoralno upravljaju našim dobrima, a za
sirotinju ne mare. Ipak mi kao katolièki narod nikada nismo
zbog svojih rana pali i ostali slomljeni, uvijek smo se dizali,
pa je to i naš zadatak danas. Zavapimo ovdje u Udbini svim
našim hrvatskim muèenicima, i svecima i blaženicima, i
tolikima koji nisu kao takvi proglašeni, a samo su Bogu
poznati po svojoj ljubavi i žrtvi, da zagovaraju za nas danas,
da nam isprose ustrajnost u dobroti, istini, pravdi i ljubavi,
kako bi naša Domovina imala buduænost. A to æe biti po
velikoj ljubavi prema Bogu i svome domu i rodu, kako nas
upravo uèe svi naši hrvatski muèenici. Naši su muèenici
slijedili Krista i zato su njemu pridruženi u slavi uskrsnuæa.
To je i naš put, braæo i sestre, i zato slavimo muèenike da
bismo u njima hvalili Gospodina koji je nas "ljubio do kraja,
sve do smrti", te kako bismo i sami gledajuæi njih hrabro
prihvaæali sve kušnje i nevolje znajuæi da se život vjeèni
dobiva samo ako se zemaljski život daje za druge, rekao je
na kraju homilije biskup Košiæ.
Na kraju mise rijeèi zahvale izrazio je gospiæko-senjski
biskup Mile Bogoviæ, posebno spomenuvši trud èlanova
Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij za
popisivanje svih žrtava II. svjetskog rata i poraæa iz
hrvatskoga naroda i Katolièke Crkve. Biskup je istaknuo da
æe se na taj naèin doæi do istine koja se èesto iskrivljavala i
izbjeæi manipuliranje žrtvama.
Proslava Dana hrvatskih muèenika zapoèela je u 9 sati
Križnim putem s Krbavskoga polja od crkve Sv. Marka, a
samoj proslavi prethodila je trodnevnica koju su predvodili
preè. Robert Zuboviæ, vlè. Nikola Turkalj i biskup Mile
Bogoviæ.
Susret vjerouèitelja Bjelovarsko-križevaèke biskupije
Bjelovar, 30.8.2014.
(IKA) - Tradicionalni susret
vjerouèitelja Bjelovarsko-križevaèke biskupije na poèetku
nove školske godine održan je u subotu 30. kolovoza u
bjelovarskoj katedrali Svete Terezije Avilske. Susret je
poèeo sveèanim euharistijskim slavljem koje je predvodio
predstojnik Katehetskog ureda Bjelovarsko-križevaèke
biskupije vlè. Mirek Hrvojiæ. U koncelebraciji je bio
katedralni kapelan Branko Fresl.
Vlè. Hrvojiæ u homiliji povezao je važnost i ulogu poziva
vjerouèitelja s proèitanim Evanðeljem, posebno istaknuvši:
"U Evanðelju koje nam donosi prispodobu o talentima,
mogli smo uoèiti svu zahtjevnost Isusovih rijeèi. Darovi koje
smo primili nisu nam dani da bismo ih ostavili negdje sa
strane, veæ umnožili nesebiènim i požrtvovnim radom kako
bi Isusova rijeè došla do srca svakog uèenika. U svojemu
radu trebate pred oèima imati jedino kriterije koje nam Bog
daje. Tako æete lakše podnijeti i prigovore onih koji
osporavaju Božje zapovijedi i zakone. Neki æe od vas i
otvoreno biti proglašavani nazadnima i neupuæenima. Ali,
nikad nemojte zaboraviti komu ste povjerovali. Neka vam
Isusove rijeèi i životni stav, budu trajno ohrabrenje u svemu
što budete èinili".
Prije završnog blagoslova bila je sveèanost dodjele
kanonskih mandata. Ove su godine trajne mandate iz ruku
predstojnika Hrvojiæa dobile vjerouèiteljice Katarina
Æurkoviæ i Andrea Pratnemer. Predstojnik Hrvojiæ na kraju
je svim vjerouèiteljicama i vjerouèiteljima poželio obilje
Božjega blagoslova i uspjeha u njihovu predanu i odgovornu
radu. Istaknuo je èinjenicu da "mandat nije pravo za koje se
netko natjeèe, veæ prvenstveno milost; jer, nema ništa ljepše
ika
nego imati Boga u sebi, i dijeliti ga drugima".
Nakon sveèane euharistije vjerouèitelji su se u prostorijama
katedralne župe susreli s predstojnikom Hrvojiæem.
Okupljeni su dobili potrebne informacije i smjernice vezane
uz struèna usavršavanja i ostale aktivnosti koje vjerouèitelje
oèekuju na poèetku nove školske godine.
Grkokatolièko hodoèašæe sv. Šimunu u Zadar
Zadar, 30.8.2014.
(IKA) - Križevaèka eparhija i
grkokatolièka
župa
Preobraženja
Gospodnjega
u
Jastrebarskom uprilièile su u subotu 30. kolovoza
poklonstveno hodoèašæe grkokatolièkih vjernika moæima sv.
Šimuna Bogoprimca u Zadar.
Sudjelovalo je više od 90 hodoèasnika na èelu s križevaèkim
vladikom Nikolom Kekiæem. Meðu hodoèasnicima bili su i
o. Mihajlo Simunoviæ, križevaèki župnik, o. Milan Stipiæ,
jastrebarski župnik, podðakon Livio Marijan, eparhijski
kancelar, èlanovi Katedralnog zbora iz Križevaca te vjernici
iz Križevaca, Zagreba, Jastrebarskog, Sošica i drugih župa
Žumberaèkoga dekanata.
Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog pred otvorenom
rakom sa sveèevim tijelom u crkvi Sv. Šimuna služio je
vladika Kekiæ zajedno sa sveæenicima hodoèasnicima te
mons. Sreækom Frka-Petešiæem, kanonikom Stolnog kaptola
sv. Stošije u Zadru, i župnikom Mirloviæa Ivanom Æupiæem.
Na Liturgiji je pjevao Katedralni zbor pod ravnanjem mo
Ozrena Bogdanoviæa, a poslanicu je prema drevnom
glagoljaškom napjevu otoka Murtera otpjevao Ante Ježina iz
Betine.
U homiliji vladika se osvrnuo na starca Šimuna Bogoprimca,
èije se èasno tijelo èuva u Zadru, a èije æe moæi doskora
dobiti i Križevaèka eparhija, toènije grkokatolièka župna
crkva Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom, kao dar
Zadarske nadbiskupije i nadbiskupa Želimira Puljiæa.
Na slavlju su sudjelovali i èlanovi folklornih skupina "Sv.
Šime" iz Rtine i "Sv. Jeronim" iz Vlašiæa na otoku Pagu u
svojim nošnjama kao i drugi Zadrani. Nakon Liturgije svi su
zajedno zapjevali "Ninje otpušèaješi" (Sad otpuštaš),
hvalospjev sv. Šimuna iz Lukina evanðelja, te pristupili raki
i poklonili se moæima sveca koji je Dijete Isusa držao na
svojim rukama.
Neraspadnuto tijelo toga novozavjetnog sveca dospjelo je u
6. st. iz Palestine u Carigrad, a zatim u 13. st. u Zadar, gdje
je položeno u srebrno-zlatnoj raki koju je dala napraviti
hrvatsko-ugarska kraljica Jeilsava Kotromaniæ u 14. st.
Hodoèasnici su pohodili i zadarsku katedralu Sv. Stošije
(velikomuèenice Anastazije), gdje su se poklonili kamenom
sarkofagu u kojoj se èuvaju njezine moæi, donesene iz
Carigrada u Zadar u 9. st. Poseban doživljaj bio je i posjet
poznatoj Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti "Zlato i srebro
Zadra". Vladika je s pratnjom bio gost benediktinki sv.
Marije i opatice Anastazije, gdje se zadržao na ruèku.
Poslije slobodnog vremena u Zadru, hodoèasnici su krenuli u
starohrvatski kraljevski grad Nin, gdje su u najmanjoj
katedrali na svijetu, poznatoj crkvici sv. Križa, otpjevali
Moleben presvetoj Bogorodici, koji je služio biskup Kekiæ.
Na putu za Zagreb svratili su i u Udbinu, u Crkvu hrvatskih
muèenika, u kojoj je toga dana u jutarnjim satima bilo veliko
slavlje toga spomendana. Tu je Katedralni zbor otpjevao
nekoliko skladbi. Sa znamenitostima Zadra i Nina, i
njihovom sakralnom baštinom hodoèasnike je putem
upoznao vodio kancelar Marijan.
.
Domovinske vijesti
Dan vjerouèitelja Požeške biskupije
Biskup Antun Škvorèeviæ podijelio èetrdeset kanonskih
mandata za pouèavanje vjeronauka u školi
Požega, 30.8.2014. (IKA) - Vjerouèitelji Požeške biskupije
okupili su se 30. kolovoza u Požegi na tradicionalni susret
pred poèetak nove školske godine. Središnja toèka bilo je
euharistijsko slavlje koje je u crkvi Sv. Lovre predvodio
biskup Antun Škvorèeviæ u zajedništvu s predstojnikom
Katehetskog ureda Antom Iviæem, kancelarom Goranom
Lukiæem i petnaestak sveæenika vjerouèitelja i ðakona.
Pozdravljajuæi
nazoène,
istaknuo
je
znakovitost
euharistijskog zajedništva biskupa, sveæenika i vjerouèitelja
koji kao izabrani, pozvani i poslani služe naviještanju
Radosne vijesti u požeškoj mjesnoj Crkvi. Zapitao je
vjerouèitelje što je potrebno uèiniti na poèetku školske
godine i dodao da se za dio uglavnom tehnièkih obveza
pobrinulo Ministarstvo obrazovanja i ravnatelji njihovih
škola, a da je za taj poèetak najvažnije raspoloženje srca i
savjesti kojim æe nastupiti pred djecom i mladima.
Ustvrdio je da je uèvršæenje vjerouèiteljskog poziva prvi
smisao njihova susreta u Požegi. Dodao je da æe pored toga
40 vjerouèitelja iz biskupovih ruku primiti mandat za
predavanje vjeronauka u školi te da taj èin potièe sve na
obnovu svijesti kako njihovo poslanje nije neki privatni
posao, nego javno djelovanje uime Crkve te da se na ovom
slavlju u tom proèiste i uèvrste, da svoje svjedoèenje
cjelovite vjere Crkve vrše u najdubljoj povezanosti s Isusom
Kristom i u zauzetoj suradnji s biskupom i sveæenicima te sa
župnom zajednicom kojoj pripadaju.
U homiliji biskup Škvorèeviæ je na temelju naviještenog
evanðeoskog ulomka, u kojem Isus govori o slugama kojima
su povjereni talenti, spomenuo kako se svatko od nazoènih
može prepoznati u osobi sluge. Naglasio je kako Isus govori
diferencirano o slugama kojima je gospodar povjerio na
upravu dio imanja, istièuæi da su jedni dobri i vjerni sluge jer
su savjesno upravljali, dok je jedan od njih otkazao
suraðivati u povjerenom mu zadatku te ga Isus naziva zlim i
lijenim slugom a potom i beskorisnim slugom kojega treba
izbaciti iz suradnièkog tima. Kazao je kako navedeni
evanðeoski ulomak svakoga od nas stavlja pred dramatièno
pitanje: što èinimo s Božjim darom koji nam je povjeren.
Spomenuo je da nam u odgovoru na to pitanje pomaže sveti
Pavao kada Korinæanima tumaèi da ih je Bog izabrao kao
ljudski slabe, neplemenite, prezrene kako bi po njima
ostvario svoje moæno djelo i posramio one koji se hvale i
uznose vlastitim ostvarenjima. Biskup je ustvrdio
vjerouèiteljima kako nas Apostol uèi prihvatiti same sebe
onakvima kakvi jesmo, nemoæni, slabi i prezira vrijedni,
istièuæi da je to privilegirano stanje koje je Bog izabrao da
po našoj otvorenosti i povjerenja u njega, iskrenoj suradnji s
njime ostvari svoje djelo spasenja u svijetu.
Istaknuo je da time postajemo dionicima one uspješne
strategije kojom se poslužio Isus Krist u svojoj poniznosti i
poniženosti na križu. Kazao je kako, gledajuæi sebe i druge
osobe ljudskim mjerilima poèesto osjetimo strah u svom
poslanju. Ali, dodao je, kada djelujemo iz svijesti da nas je
Bog izabrao, pozvao i poslao te svojom vjernièkom
poniznošæu nastojimo svjedoèiti njegovu snagu u nama,
postajemo odvažni i onda kad nas svijet prezire i mrzi,
progoni i odbacuje.
Biskup je istaknuo da bi netko na temelju reèenog mogao
pomisliti kako se kao vjerouèitelj ne treba truditi oko
struènog usavršavanja, traganja za primjerenom metodom u
pristupu djeci i mladima te podsjetio da Bog djeluje
utjelovljenskim putem, i da po starom katolièkom uvjerenju
milost pretpostavlja narav. Kazao je da osobno u svom
poslanju nastoji organizirano djelovati, ne zato što vjeruje da
3. rujna 2014. broj 35/2014
9
Domovinske vijesti
se samom organizacijom nešto evanðeoski postiže, nego zato
što je uvjeren da Bog redovito ne ostvaruje svoje djelo u
neredu, podsjeæajuæi da je Isus djelovao na organiziran
naèin, izabrao apostole, povjerio im poslanje na èelu s
Petrom, naložio da propovijedaju i krste.
Istaknuo je biskup kako je u tom smislu vrlo važno da
vjerouèitelji uèine sve što je potrebno kako bi se izgraðivali
u svojoj struènosti, suraðivali u inicijativama mjesne Crkve
u kojoj djeluju i svjedoèili iskustvo koje žive u svojoj
ukorijenjenosti u Božjoj rijeèi, u svakodnevnom drugovanju
s Bogom, molitvi, slavljenju svetih sakramenata, napose
euharistiji. Poželio im je u tom smislu uspješnu novu školsku
godinu.
Pri kraju misnoga slavlja biskup Škvorèeviæ podijelio je
èetrdeset kanonskih mandata za pouèavanje vjeronauka u
školi. Spomenuo je kako se raduje svakom vjerouèiteljskom
napretku, pa i razlièitim službama koje im povjeravaju u
školi, meðu ostalim i ravnateljskoj. No, podsjetio ih je kako
je njihovo vjerouèiteljsko poslanje na svoj naèin povezano s
pozivom koji su primili da budu svjedoci Isusa Krista i
njegovi navjestitelji u školi, i da za to djelovanje primaju
biskupov mandat, što može biti potamnjeno u drugim
službama te ih je pozvao na mudrost. Kazao je da Požeška
biskupija nastoji vjerouèiteljima otvoriti druge moguænosti u
okviru svoga djelovanja, te da je u tom pogledu ovih dana
vjerouèitelj Mario Voronjecki imenovan ravnateljem
Katolièke klasiène gimnazije s pravom javnosti u Virovitici,
a Patricija Brdar za suradnicu u Katehetskom uredu.
Program je nastavljen u Biskupskom domu u Dvorani bl.
Alojzija Stepinca.
Održana sedma "Maša po starinski"
Smotra glagoljaškog i starocrkvenog pjevanja u Sv. Petru u
Šumi
Sveti Petar u Šumi, 31.8.2014. (IKA) - Maša po starinski
svojim se kontinuitetom, a napose izuzetnom povijesnom
vrijednošæu repertoara te umjetnièkom kvalitetom
interpretacija, iz godine u godinu profilira kao jedna od
referentnih manifestacija posveæena tom specifiènom
glazbenom žanru. Taj jedinstveni etnomuzikološki glazbeni
dogaðaj, od iznimnog kulturološkog znaèenja za valorizaciju
i oèuvanje tog segmenta naše bogate baštine, koji je po
mnogima i najznaèajniji u smislu oèuvanja našeg kulturnog
identiteta, stigao je do svoga sedmog izdanja.
Ovogodišnja smotra "Maša po starinski", koja je održana u
Sv. Petru u Šumi u nedjelju 31. kolovoza, poèela je
sveèanim misnim slavljem koje je u mjesnoj župnoj crkvi
Sv. Petra i Pavla predvodio kanonik zadarskoga Stolnog
kaptola sv. Stošije i župnik župe Gospe od Ružarija u
Posedarju preè. Sreæko Frka Petešiæ, u suslavlju s domaæim
župnikom pavlinom o. Euzebijem Kneževiæem. Crkveni
pjevaèi iz Posedarja, osim uobièajenim misnim napjevima
svojim su srèanim pjevanjem uljepšali i druge dijelove mise.
Po završetku misnog slavlja program je nastavljen smotrom
glagoljaških i starocrkvenih puèkih napjeva u izvedbi
crkvenih puèkih pjevaèa, zborova i vokalnih skupina iz
raznih dijelova Hrvatske. Drugi dio susreta poèeo je zvucima
"Mantinjade" koju su na tradicijskim instrumentima izveli
mladi sviraèi iz Dobrinja na otoku Krku.
Nakon kratkog pozdrava naèelnika Opæine Sv. Petar u Šumi
Marija Bratuliæa, prvi su nastupili domaæini, èlanovi zbora
župe sv. Petra i Pavla sa tradicijskom pjesmom za Tijelovsku
procesiju "Amo doði sve stvorenje", te starom pjesmom iz
toga kraja "Marijo Majko ljubljena". Ove su godine prvi put
na "Maši po starinski" sudjelovali i pjevaèi iz susjedne župe
sv. Petra i Pavla iz Kringe, predstavivši se pjesmama
10
3. rujna 2014. broj 35/2014
ika
"Zdravo Tilo" i "Lijepa si, lijepa".
Sa juga Istre po peti su put na "Mašu po starinski" stigli
medulinski pjevaèi župnog zbora sv. Agneze koji su pod
vodstvom prof. Mirjane Grakaliæ izveli stari napjev
zabilježen u Medulinu "Marijo o mili glas" te "Budi
hvaljeno", tradicijsku pjesmu zapisanu, rekla je voditeljica
zbora, "perom našeg prvog melografa Matka Brajše Rašana,
koji je prvi sustavno zapisivao istarski dvoglas." Prof.
Grakaliæ proèitala je i opasku koju je oko 1900. godine uz
zapis te pjesme pribilježio Brajša Rašan o tome kako je "tu
pjesmu pjevalo i staro i mlado", te nastavak bilješke gdje
govori o zabranama pjevanja na narodnom jeziku.
Zbor Lavanda iz Novigrada otpjevao je staroslavenski
napjev "I na zemlje" zabilježen u mjestu Semiæ nedaleko
Lupoglava, te "Zdravo morska zvezda" iz Pavlinskog
zbornika.
Zatim su pred glavni oltar supetarske crkve stupile crkvene
puèke pjevaèice iz Svetica kraj Ozlja koje su svoje glazbeno
umijeæe predstavile s dvije pjesme koje je u Dalmaciji
zabilježio Ljubo Stipišiæ Delmata: "O prislavna Božja Mati",
zapisanu prema puèkom pjevanju iz okolice Solina, te
napjev Velikog petka "Puèe moj". Skupina mladih pjevaèa i
sviraèa iz Dobrinja na otoku Krku, sopci Mateo Kirinèiæ i
Matija Turèiæ te kanturice Mira Crnèiæ i Martina Turèiæ, koji
djeluju u sklopu tamošnjeg zbora i kulturnog društva pod
ravnanjem prof. Ivana Pavaèiæa, otpjevali su i odsvirali više
starih napjeva, zakljuèivši s božiænom koledom "Bog se
rodi" èiji prvi glagoljski zapis datira èak iz 14. stoljeæa.
Iz Lindara, nedaleko Pazina, stigli su puèki crkveni pjevaèi
Noel Šuran i Vinko Zidariæ koji su se predstavili s dva
raritetna božiæna napjeva iz svog mjesta "Prema gradu
Betlemu" i "O Kraljice Zvijezde". Ženska vokalna skupina
"Jažulice" iz Lanišæa otpjevala je "Svet" iz laniške "Stare
Maše" i korizmeni napjev "Puèe moj". Zanimljivo je,
istaknuto je kod predstavljanja ove vokalne skupine, da u
Lanišæu nema crkvenog zbora veæ drevne napjeve pjeva
svekoliki puk Božji, a Jažulice veæ èetiri desetljeæa nastoje te
drevne napjeve, svoje bugarenje, saèuvati i prenijeti mladim
naraštajima.
Važnost oèuvanja drevnih tradicijskih crkvenih napjeva za
buduæa pokoljenja istaknuo je i prof. Bruno Krajcar,
umjetnièki voditelj i idejni zaèetnik "Maše po starinski", koji
je rekao kako se za nastup na Smotri biraju vrijedni
glagoljaški i starocrkveni napjevi te se tako èuvaju od
zaborava. Kako bi sve ostalo što bolje saèuvano, svih sedam
godina Smotre u potpunosti je zabilježeno audio i
videozapisima, napomenuo je prof. Krajcar.
Završni dio smotre ponovno je bio u znaku napjeva iz
Dalmacije, crkveni puèki pjevaèi iz župe Gospe od Ružarija
iz Posedarja izveli su, kako je najavio njihov voditelj prof.
Ivica Dundoviæ, niz napjeva na temu otajstva Vazmenog
trodnevlja i otajstva smrti: pjesmu "Židovska su djeca",
pogrebni napjev "Braæo, brata sprovodimo", zatim stare
napjeve "Dan od gnjeva", "Usta moja uzdižite", "Puèe moj" i
Vazmenu posljednicu "Svetoj žrtvi Uskrsnici", a za sam kraj,
prema želji domaæina o. Euzebija, i napjev "Zdravo Æerce".
Nositelj projekta i glavni organizator "Maše po starinski" je
Opæina Sveti Petar u Šumi. Manifestacija je ove godine
održana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i
Istarske županije, te uz potporu župe sv. Petra i Pavla ap. iz
Sv. Petra u Šumi i istarskog ogranka Hrvatske glazbene unije.
.
ika
Posveta oltara i blagoslov obnovljene crkve na Malom
Drveniku
Sveèano misno slavlje predvodio nadbiskup Marin Barišiæ
Trogir, 31.8.2014.
(IKA) - U otoènoj župi Drvenik
Trogirskoga dekanata, koja se sastoji od Velog Drvenika i
Malog Drvenika, na Malom Drveniku obnovljena je crkva
Gospe Zvijezde mora. Splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ posvetio je oltar i blagoslovio obnovljenu crkvu za
vrijeme euharistijskog slavlja u nedjelju 31. kolovoza. U
koncelebraciji bili su župnik don Dražen Baliæ, don Stipan
Bodrožiæ, don Jozo Gojsaliæ i nabiskupov tajnik don Nikola
Mikaèiæ, a slavlje su pjesmom obogatili puèki pjevaèi i zbor
župe Gospe od anðela iz Trogira pod vodstvom maestrice
Ivane Milin. Slavlje toga velikog dana okupilo je pedesetak
stanovnika Malog Drvenika i dio turista koji su se zatekli na
otoku, kao i mještane s Velog Drvenika i Trogirani, meðu
kojima su bili gradonaèelnik Ante Stipèiæ i dogradonaèelnik
Filip Anðeliæ, te brojni uzvanici. Grad Trogir je za tu
prigodu organizirao prijevoz turistièkim brodom "Mirakul",
kojim su na otok došli Trogirani i nadbiskup Barišiæ. Brod
su sveèano doèekali mještani koji su nadbiskupu darovali
cvijeæe dobrodošlice, a potom su se zajedno uputili u
procesiji od "porta" do crkve.
U propovijedi nadbiskup Barišiæ kazao je da taj dogaðaj, na
malom otoèiæu koji mještani zovu "Ploèa", nadilazi ovo
malo mjesto i postaje zajednièko slavlje za cijelu Splitskomakarsku nadbiskupiju. "Ovo nije samo dogaðaj horizontale
nego i vertikale jer svi koji su ovdje roðeni i pokopani
sudjeluju na ovom slavlju iz nebeske perspektive".
Osvrnuvši na razmišljanje austrijskog filozofa Wichtensteina
koji kaže da je èitava suvremena realnost poput otoka u
oceanu, nadbiskup se upitao jesmo li zaista ogranièeni
vremenom i prostorom u kojem živimo te zakljuèio da
nismo. Kazao je kako u našu ljudsku ogranièenost i grešnost
udaraju valovi s oceana koji dodiruju našu stvarnost i daju
nam poruku koju je potrebno èuti i o njoj razmišljati. "Taj
val nas otvara k vjeènosti i transcendenciji, i povezuje nas s
drugom obalom. Zato nismo sami. Problem je što se
ponekad mi sami zatvaramo i ne prigrlimo taj val veæ se
sukobljavamo s njim. Bilo bi dobro otvoriti se i èuti što nam
tim susretom val želi reæi", naglasio je nadbiskup i ukazao na
to da je val otvaranje Boga i njegove ljubavi èovjeku. "Val
milosrdne Božje ljubavi došao nam je preko Blažene Djevice
Marije koja nam je donijela Rijeè koja je postala Tijelom.
Ona nam je postala, i treba i dalje biti, zvijezda vodilja u
našoj životnoj tami. Ona nas želi voditi prema ishodu i
izvoru svjetla, prema Kristu Gospodinu", istaknuo je
nadbiskup i èestitao "Ploèanima" na iskazanoj ljubavi prema
valu i na otvorenosti te na ustrajnosti i brizi oko obnove
crkve, kako bi Gospodin na njihovu otoku imao mjesto gdje
može doæi i gdje ga svi mogu susresti, s njim razgovarati,
moliti i zazivati milost na sebe i svoje najmilije. "Zamislite
ovaj otok bez ovog svetog mjesta, nešto bi mu nedostajalo.
Ovaj duhovni objekt otvara novu perspektivu vjernicima,
svim mještanima i gostima. Zvijezdo mora prati nas danju i
noæu i otvaraj nam srca za valove milosrdne Božje ljubavi",
zakljuèio je nadbiskup Barišiæ.
Crkva, koja ima oblik zvijezde, bila je u trošnom stanju te se
u njoj veæ duže vrijeme nije moglo održavati bogoslužje.
Podigao ju je pok. don Špiro Vukoviæ 1972. godine i od tada
se nije obnavljala. Zalaganjem župnika don Dražena Baliæa
te uz pomoæ Nadbiskupije i grada Trogira, crkva je
obnovljena te je postavljen novi kameni oltar.
Na kraju misnog slavlja nadbiskupu je u znak zahvalnosti
uruèena košara plodova s Malog Drvenika, a predsjednik
organizacijskog odbora Civadeliæ uruèio mu je sliku crkve
"Zvizda mora". Slovenski vikendaši darovali su crkvi veliku
Domovinske vijesti
sliku Blažene Djevice Marije - Zvizde mora, s Isusom,
anðelima, golubom i sidrom. Po završetku misnog slavlja
mještani su za sve nazoène pripremili malu okrjepu s
kolaèima i sokovima.
Rijeka: Misa uoèi poèetka nove školske i katehetske
godine
Rijeka, 31.8.2014. (IKA) - U povodu Katehetskoga dana i
uoèi poèetka nove školske i katehetske godine rijeèki
nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio je u nedjelju 31. kolovoza
sveèano misno slavlje u rijeèkoj katedrali Sv. Vida. Tom
prigodom sveæenicima, vjerouèiteljicama, vjerouèiteljima i
odgajateljicama u vjeri podijelio je kanonske mandate
(missio canonica) za rad u školi i predškolskim ustanovama.
Podsjeæajuæi na Isusove rijeèi uèenicima da poðu i nauèavaju
ono èemu ih je Isus nauèio, istaknuo je da svatko tko u Crkvi
vrši uèiteljsku službu mora za to primiti mandat od onih
kojima je Gospodin povjerio voditi njegovu Crkvu i bdjeti
nad naukom koji je on predao, kao što su mandat ili poslanje
neposredno od Isusa primili njegovi prvi uèenici kad im je
rekao: "Poðite… i uèinite..."
"Oni kojima se povjerava služba pouèavanja imaju dužnost
ne samo trajno se usavršavati u spoznaji Kristova nauka,
nego ga i životom usvajati u smislu da u skladu s njime žive
i djeluju. U protivnom izlažu se istoj kritici koju je Isus èesto
upuæivao pismoznancima i farizejima: 'Govore, a ne èine'
(Mt 23, 3)", rekao je nadbiskup.
Nadbiskup im je osobito poruèio da ne smiju biti samo
uèitelji vjere, nego i uèenici koji se trajno trude od Isusa uèiti
kako bi druge po istini mogli pouèavati. To se postiže
svakodnevnim drugovanjem s Božjom rijeèi, ne samo u
racionalnom i teoretskom smislu, nego i meditativnom i
molitvenom, poruèio je. Podsjetio je na pastoralnu smjernicu
"Na svetost pozvani" u kojoj hrvatski biskupi istièu ako život
onih koji propovijedaju i katehiziraju nije u skladu s onim
što vjeruju i govore, propovijedi i kateheze tada ne daju
rezultate. "Svjesni toga, posebno smo zahvalni Bogu za
mnoge navjestitelje i vjerouèitelje koji sami nastoje živjeti
ono što propovijedaju i pouèavaju. Djeca i mladi znaju
prepoznati takva nastojanja i sami ih slijediti" (br.32).
Nažalost, postoje i oni koji se u svojoj službi ne ravnaju
prema Kristovu zakonu ljubavi koji od nas zahtijeva da
budemo spremni žrtvovati se kako bismo drugima pomogli,
npr. odrièuæi se kojeg sata da bi netko drugi mogao takoðer
nešto zaraditi za život, upozorio je nadbiskup Devèiæ. "Kako
onda možemo biti svjedoci onoga koji je za svoju braæu i
sestre iz ljubavi i solidarnosti predao samoga sebe? Kako se
možemo pomiriti s èinjenicom da æe takvo ponašanje mnoge
udaljiti od Krista? Ako se tako ponašamo, kakvog smisla
ima uopæe naša služba, osim što je zlorabimo za vlastitu
korist", upozorio je nadbiskup Devèiæ.
Potaknuo je vjerouèitelje, vjerouèiteljice, sveæenike i
odgajatelje u vjeri na promišljanje o svjedoèanstvu u
svakodnevnom životu, osobito u radnoj okolini, u školama i
zbornicama. Svjesni èinjenice kako su nerijetko vjerouèitelji
predmet podsmjeha i omalovažavanja, èak i od strane
roditelja koji vjeronauk ne shvaæaju ozbiljno, poruèio im je
da utjehu pronaðu u Isusu koji je slièno proživljavao. "On
nam je takoðer rekao da uèenik ne može biti iznad uèitelja,
što znaèi da mora s njime dijeliti istu sudbinu. Samo da
podsmjeh i omalovažavanje ne budu posljedica našeg
nerada, nestruènosti i vjernièke nedosljednosti", zakljuèio je
nadbiskup Devèiæ.
3. rujna 2014. broj 35/2014
11
Domovinske vijesti
Pleternica: Proslavljena Gospa od suza
Dolaskom u pleternièko svetište svjedoèimo da ne želimo
ostati na ogranièenoj znanstvenoj, politièkoj, gospodarskoj,
medijskoj razini tumaèenja dogaðaja, nego ponovno
poslušati o dogaðaju Isusove ljubavi na križu jaèoj od smrti
po kojoj je Bog u svu ljudsku nemoæ zla i smrti utisnuo svoju
pobjednièku snagu, istaknuo biskup Škvorèeviæ
Pleternica, 31.8.2014. (IKA) - Oko èetrdeset tisuæa vjernika
iz Požeške biskupije te susjedne Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije hodoèastilo je na blagdan Gospe od suza, 31.
kolovoza, u njezino svetište u Pleternicu. Tijekom devetnice
svake veèeri svetište je pohodilo više tisuæa vjernika.
Središnje blagdansko misno slavlje na otvorenom u
zajedništvu sa sveæenicima i ðakonima predvodio je požeški
biskup Antun Škvorèeviæ. Ulazna procesija zaustavila se
pred likom Gospe od suza smještenim pokraj oltara te je
biskup, zahvalivši za nedavno proglašenje svetim
utemeljitelja Požeške biskupije, pape Ivana Pavla II., uputio
trostruki pozdrav Isusovoj Majci, na koji su prisutni
odgovarali pjevanim usklikom "Blažena ti što povjerova".
Biskup je poèeo homiliju pitajuæi okupljene vjernike kako se
osjeæaju u srcu, istaknuvši da je to važno pitanje nakon što
smo navijestili Božju rijeè, jer stojimo pred Onom za koju je
evanðelist Luka rekao da je u srcu prebirala Božje istine o
èovjeku ostvarene po njezinu Sinu Isusu Kristu. Naglasio je
kako dolaskom u Pleternicu zajedno s hodoèasnicima
duboko osjeæa svu težinu trenutka u kojem se nalaze hrvatski
ljudi pritiješnjeni mukom, nevoljom i tjeskobama svake
vrste. Dodao je kako zagledan u suze Isusove Majke želi s
njima iskreno još jedanput posvjedoèiti i ponoviti istinu kako
mi nismo pojedinci i narod koji pripada zemlji nego nebu, ne
tminama nego zvijezdama, ne mraku nego svjetlu, ne
kratkoroènim i nemoænim ljudskim politikama nego
strategiji ljubavi, koja je u Isusu Kristu pobijedila smrt. U
tom je èudesnost i snaga ove hodoèasnièke pleternièke
veèeri u zajedništvu s Isusovom Majkom, zakljuèio je
biskup.
Spomenuo je da sveti Ivan u naviještenom ulomku iz Knjige
Otkrivenja iznosi viðenje što ga je primio od Boga s obzirom
na povijesna zbivanja, njihov završetak i smisao te naviješta
novo nebo i novu zemlju. Istaknuo je da je to izazov koji
postavlja pitanje o tome tko danas u Hrvatskoj dobro vidi i
toèno prosuðuje što se zapravo dogaða kod nas i u svijetu.
Spomenuo je kako nas najnovije vijesti o ratu u Iraku,
Ukrajini i Svetoj zemlji, o nasilju islamskih džihadista još
jedanput uvode u neko stanje vrtnje zla u krugu za koje nitko
ne zna gdje æe završiti. Dodao je kako svojim dolaskom u
pleternièko svetište svjedoèimo da ne želimo ostati na
ogranièenoj znanstvenoj, politièkoj, gospodarskoj, medijskoj
razini tumaèenja dogaðaja jer takva polazišta ne daju njihovo
konaèno znaèenje niti im otkrivaju smisao, nego ponovno
poslušati o dogaðaju Isusove ljubavi na križu jaèoj od smrti
po kojoj je Bog u svu ljudsku nemoæ zla i smrti utisnuo
svoju pobjednièku snagu i zajamèio konaèni ishod i smisao
povijesti te se tako utvrditi u Božjim nadama. Naglasio je
dragocjenost i ljepotu života s Bogom te razumijevanja sebe
u Božjim koordinatama, njegovim strategijama i svjetlu. I
premda smo ljudski gledano mali i prezreni ljudi, izvrgnuti
tolikim zlima, vjerom i ljubavlju prema Isusu Kristu ulazimo
u duboko zajedništvo života s njime u kojem se ostvaruje
ono što je Bog po njemu naumio udijeliti svakome ljudskom
biæu. Kazao je da upravo tome služi Marija u svojim
svetištima.
Prorok nam Jeremija u današnjem prvom èitanju doziva u
uši i sjeæanje kuknjavu, plaè i jecanje Rahele iz palestinske
Rame, da bismo joj pridružili suvremenu hrvatsku kuknjavu
i pronašli joj smisao, kazao je biskup. Istaknuo je da je to
12
3. rujna 2014. broj 35/2014
ika
kuknjava sve veæeg osiromašenja, gubitka radnih, mjesta,
iseljavanja mladih ljudi, rastava brakova, sve manje raðanja
a sve više umiranja, bolesti i starosti, ranih smrti. Podsjetio
je da plaè i kuknjava nisu besmisleni ukoliko se u tom izrazu
naše ljudske nemoæi, ogranièenosti i smrti otvaramo
svemoænom Bogu koji nam je u Sinu svome posvjedoèio
kako nije ravnodušan, nego suosjeæajan prema nama te
njegovom ljubavlju pristupa našim suzama, patnjama,
umiranjima, trpljenju, ranjenosti, prolaznosti i nemoæi,
dajuæi im konaèni smisao. Kao što je Rahela sabrala sve suze
svoga naroda i povjerila ih Bogu te u njegovoj blizini i
obeæanjima pronašla utjehu i snagu, tako poput nje i veèeras
Isusova Majka sabire naše hrvatske suze da bi ih povjerila
svome Sinu Isusu Kristu kako bismo postali dionicima
pobjednièke snage njegova križa, smrti i uskrsnuæa, koja se
djelom Duha Svetoga i u ovoj svetoj misi ostvaruje meðu
nama, zakljuèio je biskup.
Kazao je da ga posebno raduje što je na hodoèašæu nazoèan
velik broj mladih i djece, koji su veèeras i prethodnih dana
podnijeli žrtvu pješaèenja da bi posvjedoèili kako se ne daju
sapeti u okove sebiènog uživalaèkog samoljublja, u plitke
stavove koji ih ostavljaju praznima, u ideološke okvire koji
im se svakodnevno nameæu putem politike i medija. "Vi ste
biæa srca i slobode, svojom ljubavlju možete uèiniti ovaj
svijet plemenitijim, svojim opredjeljenjima za evanðeoske
vrijednosti uèiniti ovu našu hrvatsku zemlju mjestom na
kojem je lijepo biti èovjek. To je moguæe ostvarivati s
Isusom Kristom. Povežite se s njime, povjerite se njegovoj
Majci i budite hrabri na putu vjernosti Bogu i ljudskom
dostojanstvu", istaknuo je biskup.
Pred nama je lik Marijin sa suzama u oèima, nastavio je
biskup i kazao da nam je utemeljitelj naše biskupije, sv. Ivan
Pavao II. za vrijeme jednoga svoga pohoda Sirakuzi
protumaèio znaèenje tih suza i upozorio da su one poziv na
kajanje i obraæenje, jamstvo da Bog raèuna s nama i da nas
voli, svjedoèanstvo njezine ljubavi za èovjeèanstvo. Ljubav i
suosjeæanje s bližnjima osjetilo se i u nedavnoj nesreæi koja
je zahvatila nekoliko stotina obitelji u pleternièkom Gradcu i
drugdje u Hrvatskoj, napose u suosjeæajnim suzama brojnih
ljudi koji su na poziv našega Caritasa pritekli nevoljnima u
pomoæ, podsjetio je biskup Škvorèeviæ, zahvalivši Isusovoj
Majci za dragocjeno služenje u pleternièkom svetištu.
Nakon poprièesne molitve uslijedila je tradicionalna
procesija s likom Gospe od suza koji je pronošen kroz
mnoštvo hodoèasnika, a za to vrijeme izricane su pohvale i
molbenice rijeèima pape Ivana Pavla II. a sve to u prigodi
njegova proglašenja svetim i 20. obljetnice njegova prvog
pastoralnog pohoda Hrvatskoj. Na kraju je biskup predvodio
èin predanja Isusovoj Majci.
Voditelj svetišta Antun Æorkoviæ zahvalio je biskupu za
predvoðenje svetog slavlja, o. Niki Biliæu za voðenje
devetnice kao i svima onima koji su dali svoj doprinos u
organiziranju hodoèašæa.
Pokrenuta mrežna stranica Križevaèke eparhije
Križevci, 1.9.2014. (IKA) – Službena mrežna stranica
grkokatolièke Križevaèke eparhije od 1. rujna dostupna je
javnosti na adresi: www.krizevacka-eparhija.com. Stranica
donosi sve osnovne ustrojbene i povijesne podatke kao i
liturgijske posebnosti vezane uz Križevaèku eparhiju, vijesti
iz njezina života kao i popis njezinih župa i ustanova.
Stranica je opremljena i multimedijskim sadržajima kao i
uputama o bogoslužju.
Križevaèka eparhija je dijeceza Crkve u Hrvata, a okuplja
sve katolike bizantsko-slavenskog obreda na podruèju
republika Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije.
Domovinske vijesti
ika
Ludbreg: Blagoslovljen novi Pastoralni centar
Varaždinske biskupije
Centar se sastoji od 2200 èetvornih metara korisnog
prostora, u njemu je ureðeno 20 soba za boravak, nekoliko
dvorana razlièite velièine te drugih sadržaja koji æe poslužiti
za potrebe župe i svetišta
Ludbreg, 1.9.2014. (IKA) - U Ludbregu je u ponedjeljak 1.
rujna blagoslovljen novi Pastoralni centar Varaždinske
biskupije. Pastoralni centar blagoslovio je varaždinski
biskup Josip Mrzljak uz sudjelovanje sveæenika Varaždinske
biskupije koji su se toga dana okupili na redovitom
mjeseènom sveæenièkom susretu. Susret je prireðen u
prigodi središnje godišnje proslave Presvete Krvi, èiji æe
središnji dogaðaji biti sljedeæeg vikenda kada se na Svetu
subotu 6. rujna održava 5. hrvatsko-slovenski hodoèasnièki
susret te na Svetu nedjelju 7. rujna kada se oèekuje više
desetaka tisuæa hodoèasnika iz Hrvatske i inozemstva.
Nakon pozdrava voditelja susreta generalnog vikara
Varaždinske biskupije mons. Ivana Godine, okupljenim
sveæenicima u novoj dvorani Pastoralnog centra obratio se
biskup Mrzljak koji je istaknuo da je ovaj susret poseban jer
su prvi put u centru koji je izgraðen zbog potrebe da se na
prikladan naèin proslavljaju sveèanosti u èast Presvete Krvi
u tom hodoèasnièkom mjestu koje se sve više prepoznaje ne
samo u Varaždinskoj biskupiji nego i izvan nje. Pastoralni
centar bit æe u službi svetišta Predragocjene Krvi Kristove,
ali æe poslužiti i za druge pastoralne potrebe i pastoralne
susrete, rekao je biskup Mrzljak. Centar se sastoji od 2.200
èetvornih metara korisnog prostora, u njemu je ureðeno 20
soba za boravak, nekoliko dvorana razlièite velièine te
drugih sadržaja koji æe poslužiti za potrebe župe i svetišta.
Korištenje ovog centra ovisit æe o inicijativi i kreativnosti
svih nas djelatnika u pastoralu, pa æemo stoga zamoliti Duha
Svetog da nas nadahne da u ovom vremenu u kojem živimo,
u kojem se traže novi pastoralni iskoraci, možemo i mi dati
doprinos putem djelovanja ovog novog centra, istaknuo je
varaždinski biskup.
Prilikom blagoslova biskup Mrzljak napomenuo je da se
ovaj dan èekao dugo, jer se još davno osjetila potreba da u
ovom svetištu, koje raste iz godine u godinu, bude ureðen
ovakav centar u koji bi dolazili sveæenici i svi drugi
ukljuèeni u organizaciju hodoèašæa. Ova kuæa poslužit æe u
prvom redu kao pomoæ u organizaciji slavlja, ali služit æe i
za mnoge druge pastoralne susrete, za potrebe župe i
biskupije, rekao je biskup, dodavši da je želja da ona posluži
za dobrobit Crkve kao i ovog mjesta u kojem se nalazi.
Kupnja zgrade i zemljišta, projekti, izgradnja i ureðenje
stajali su oko 14 milijuna kuna. Vjerujemo da su novèana
sredstva, uložena u izgradnju ovog centra, dobro iskorištena,
a bitno je napomenuti da su u izgradnji i ureðenju
sudjelovale naše domaæe tvrtke, napomenuo je biskup te
zazvao Božji blagoslov, ne samo na zgradu nego ponajprije
na sve one koji æe u centru boraviti i djelovati. Biskup
Mrzljak zaželio je da novi pastoralni centar posluži za nove
susrete, evangelizaciju, bolje zajedništvo i napredovanje u
pastoralu na dobrobit Crkve i šire zajednice.
Sveèanost blagoslova uzvelièao je župni zbor iz Ludbrega
pod ravnanjem Antuna Kranjèeca, a uz sveæenike
Varaždinske biskupije nazoèili su predstavnici Grada
Ludbrega na èelu s gradonaèelnikom Dubravkom Biliæem i
tvrtki izvoðaèa radova.
Na redovnom mjeseènom sveæenièkom susretu ludbreški
župnik i upravitelj svetišta mons. Josip Ðurkan izlagao je o
temi "Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu od
II. svjetskog rata do danas". Mons. Ðurkan govorio je o
novijoj povijesti svetišta, odnosno njegovu razvoju do
današnjih dana. Podsjetio je kako o duhovnom životu u
Ludbregu svjedoèi i prvi pisani zapis u popisu župa
Zagrebaèke biskupije 1334. godine kada se spominje župa
Ludbreg sa župnom crkvom Presvetog Trojstva i devet
filijala. Na žalost, župni arhivi stradali su u požaru u 19.
stoljeæu te u partizanskom paležu 1943. godine. Poznato je
da su prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata u župi cvjetali
vjerski život i katehizacija zahvaljujuæi tadašnjim župnicima,
kao i kateheti Matiji Crnkoviæu, kasnijem ludbreškom
župniku kojeg su ubili komunisti. Bio je župnikom od 1937.
te je razvio bogat vjerski život. Poèetkom Drugog svjetskog
rata proslave u èast Svete Krvi u ludbreškom prošteništu bile
su osobito sveèane tijekom više dana, a slavlje na Svetu
nedjelju predvodio je nadbiskup Alojzije Stepinac. No, zbog
stalnih partizanskih upada u Ludbreg, pokaznica je u
godinama rata bila skrivena, a kad su partizani zauzeli
mjesto uništili su župni ured te odveli i ubili laike vezane uz
Crkvu, a ni danas im se ne zna za grob, kao ni župniku
Crnkoviæu kojeg su nakon uhiæenja i muèenja ubili 1945.
godine u Varaždinu.
Nakon rata sve katolièke organizacije raspuštene su,
promijenio se i karakter prošteništa, a vlast je hodoèasnicima
zabranjivala dolazak u Ludbreg. No, oni gorljivi u vjeri
dolazili su i dalje, osobito stariji vjernici koji su hodoèastili
na nekoliko dana. S vremenom poèele su se vraæati obitelji i
mlaði vjernici, unatoè zastrašivanjima i brutalnom
ophoðenju vlasti s hodoèasnicima. No, u godinama
komunizma proštenje se odvijalo strogo unutar crkve i
cinktora. Sedamdesetih godina ludbreški župnici napokon su
mogli pristupiti duhovnoj i materijalnoj obnovi župe i
prošteništa, pa su dani proštenja bili sve posjeæeniji i bogatiji
sadržajima, a misna slavlja od tada pa sve do današnjih dana
predvode biskupi. Iz godine u godinu poveæavao se broj
hodoèasnika i sveæenika, te se ubrzo pokazala potreba za
njihovim prenoæištem i prikladnim smještajem, rekao je
mons. Ðurkan, dodavši da se otvaranjem pastoralnog centra
ostvarila potreba i zamisao stara 40-tak godina.
Poèetkom osamdesetih godina proštenište se sve više razvija,
objavljen je vodiè prošteništa u nakladi od 80.000
primjeraka i poslan na sve župe tadašnje države, a dolaskom
današnjeg župnika mons. Ðurkana 1985. godine nastavljene
su i zapoèete brojne aktivnosti kojima je proštenište još više
zaživjelo, osobito u dane Svete nedjelje poèetkom rujna.
Proštenje je prošireno na još više dana, poveæavao se broj
hodoèasnika te se sve više pokazivala potreba za veæim
otvorenim prostorom za održavanje slavlja, što je
zabranjivala komunistièka vlast. Tek je osnutkom
samostalne države Hrvatske dopušteno slavlje Svete nedjelje
na otvorenom, župa je napokon dobila novo zemljište i
uredila veæi kongresni prostor na otvorenom nedaleko od
dvorca Batthyani i samog središta grada, a na tom je
prostoru godine 1994. izgraðena i kapelica kod koje se
tijekom višednevnog proštenja održavaju hodoèasnièka
slavlja za više desetaka tisuæa vjernika iz svih krajeva
Hrvatske i inozemstva. Osobito je sveèano u svetištu bilo
2011. godine kada je proslavljeno 600 godina od dogaðaja
èuda Presvete Krvi, te 2013. godine kada se slavilo 500
godina od papinskog priznanja.
Na susretu je najavljeno izdavanje kalendara s osobitostima
Varaždinske biskupije s motivima slika hlebinskih slikara
naive, te je objavljen poziv zaklade "Dr. Josip Sabol" za
dodjelom novèane pomoæi i stipendije studentima iz obitelji
slabijeg imovinskog stanja s podruèja Varaždinske biskupije.
.
3. rujna 2014. broj 35/2014
13
Domovinske vijesti
Duhovno-formativni susret bogoslova s kardinalom
Bozaniæem
Tema susreta bila je "Molitva u kršæanskom životu na putu
prema sveæeništvu"
Mali Lošinj, 1.9.2014. (IKA) – Bogoslovi treæe, èetvrte i
pete godine Zagrebaèke nadbiskupije imali su od 25.
kolovoza do 1. rujna u Domu sv. Martina u Malom Lošinju
redoviti ljetni Duhovno-formativni susret sa zagrebaèkim
nadbiskupom kardinalom Josipom Bozaniæem, izvijestio je
Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Tema susreta bila je
"Molitva u kršæanskom životu na putu prema sveæeništvu"
koja je bogoslovima trebala posvijestiti znaèenje i važnost
molitve u životu bogoslova i sveæenika. Na susretu je bio i
odgojitelj dr. Mislav Kutleša, a vodili su ga sveæenici
Andrija Milièeviæ i Željko Faltak.
Prije susreta u Malom Lošinju bogoslovi su dobili zadatak
proèitati èetvrti dio Katekizma Katolièke Crkve – Kršæanska
molitva, brojeve 2559 – 2758, te na temelju proèitanog
izvuæi najupeèatljivije citate, obrazložiti ih i napisati kratki
osvrt i osobno promišljanje. Na susret su došli s
pripremljenim radovima, koji su kasnije poslužili u
svakodnevnim radionicama.
Radionice su bile podijeljene na prijepodnevne i
poslijepodnevne, te je svaka obraðivala odreðeni èlanak iz
Katekizma, a voditelji su kreativno osmislili zadatke služeæi
se unaprijed predanim radovima bogoslova. Bogoslovi su
svoje slobodno vrijeme provodili u šetnji, kupanju i molitvi.
Petak je bio posveæen klanjanju pred Presvetim, šutnji i
osobnoj molitvi, posebno "lectio divina", odnosno
božanskom èitanju, koje su bogoslovi upoznali kao
jedinstvenu i sveobuhvatnu molitvu. Svakodnevne mise
predvodio je kardinal Bozaniæ. Bogoslovi su se s voditeljima
susreta i odgojiteljem, u nedjelju nakon jutarnje mise uputili
na izlet brodom oko otoka Lošinja, završivši dan molitvom
krunice. U ponedjeljak 1. rujna održali su posljednju
radionicu na kojoj su donijeli pregled cijelog tjedna i
istaknuli najvažnije toèke.
Opljaèkana crkva Sv. Jakova na Sljemenu
Zagreb, 1.9.2014. (IKA) – Krajem kolovoza provaljeno je u
crkvu Sv. Jakova na Sljemenu, pri èemu su provalnici otuðili
dva crkvena zvona iz zvonika, provaljen je zvonik i s njega
skinuti bakreni pokrov i križ i odneseni i jedna bakrena
posuda za blagoslovljenu vodu sa stupa u crkvi, dok je druga
posuda s drugoga stupa uvelike uništena, ali nije skinuta.
Župnika fra Vicu Blekiæa o provali i pljaèki obavijestio je
31. kolovoza sveæenik Ante Rotim, a poslije njega i više
drugih osoba koje su èule od drugih ili same vidjele stanje
crkve. Župnik je s gvardijanom samostana Sv. Franje
Ksaverskog u Zagrebu fra Brankom Lovriæem odmah
napravio izviðaj, a potom obavijestio policiju koja je
napravila uviðaj. Ustanovljeno je da su provalnici nasilno
ušli u objekt, obivši bravu na sakristijskim vratima i razbivši
ta vrata. Predmeti po crkvi su razbacani, a ostali su i tragovi
jela i spavanja (vreæica od kroketa, nekoliko deka za
pokrivanje u plastiènoj vreæi u sakristiji i jedna deka na
prozoru sakristije). Tragovi pokazuju da je moglo biti petero
provalnika.
.
14
3. rujna 2014. broj 35/2014
ika
Nadbiskup Devèiæ posjetio sveæenike na duhovnim
vježbama u Lovranu
Lovran, 2.9.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ
posjetio je 2. rujna u Domu pastoralnih susreta u Lovranu
sveæenike Rijeèke nadbiskupije i Gospiæko-senjske biskupije
koji su se okupili u ponedjeljak 1. rujna na duhovnim
vježbama. Voditelj turnusa je o. Vatrioslav Halambek, DI,
duhovnik Bogoslovnog sjemeništa "Ivan Pavao II." u Rijeci.
Duhovne vježbe završavaju 4. rujna.
Duhovna obnova djelatnika Katolièke osnovne škole u
Šibeniku
Prviæ Luka, 2.9.2014. (IKA) - Od poèetka djelovanja
Katolièke osnovne škole u Šibeniku, svi djelatnici poèetkom
školske godine polaze na dvodnevnu duhovnu obnovu na
otok Prviæ. Tako su i ove školske godine sudjelovali 1. i 2.
rujna u Prviæ Luci na duhovnoj obnovi na temu "Sakramenti
– temelj kršæanskog rasta u vjeri" koju je predvodio
generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakiæ.
Duhovna obnova sadržavala je i osobne i zajednièke
pobožnosti, pokornièko bogoslužje i sakrament pomirenja i
euharistijska slavlja u kojima se intenzivnije promišljalo o
sakramentima koji se ne obavljaju, nego žive. Nakon
bogatog promišljanja o sakramentima, sudionici su
raspravljali o životnim situacijama primjene pojedinih
sakramenata.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
"Prijatelji don Ante" pomažu Tanzaniji
Zagreb, 27.8.2014. (IKA) - Kako bi omoguæili graðanima
da trajno brinu i financijski pomažu školovanje afrièke djece
na podruèju gdje djeluje dugogodišnji hrvatski misionar u
Tanzaniji don Ante Batarelo, dr. Vice Batarelo, predstojnik
Ureda za pastoral obitelji Zagrebaèke nadbiskupije, i
prijatelji odluèili su pokrenuti inicijativu "Prijatelji don
Ante". Ta je inicijativa, istièe dr. Batarelo, tek mala potpora
don Anti, hrvatskom misionaru s najduljim stažem koji veæ
40 godina djeluje u Africi, prenosi Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije
Zareðen za sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije
godine 1974., samo godinu dana poslije odlazi u Tanzaniju,
gdje se pridružuje katolièkoj misiji Rujewa Catholic
Mission. "Kada sam stigao u Tanzaniju, ona je imala oko 6
milijuna stanovnika. Danas, ta brojka premašuje 45 milijuna
i potrebe se iz dana u dan poveæavaju", objašnjava don Ante.
Rujewa Catholic Mission djeluje kroz 20 podružnica s oko
80.000 katolika, a usprkos tomu što je don Ante jedini
katolièki sveæenik u toj misiji, ipak uspijeva obiæi sve
podružnice. Za obilazak svih podružnica, osam vrtiæa, šest
osnovnih škola s oko 900 ðaka i šest srednjih škola s isto
toliko uèenika, potrebno mu je dva mjeseca. Usto što
katolièka misija brine o djeci, ona prehranjuje i pomaže
siromasima u izgradnji njihovih domova, bunara za svježu
vodu, ali i pruža lijeènièku pomoæ u svojoj bolnici sv.
Bakhite. Rujewa je prije nekoliko godina, uz pomoæ
hrvatskih katolika, dobila i svoju župnu crkvu Bl. Alojzija
Stepinca u kojoj svake godine 300-tinjak odraslih primi
sakrament krštenja.
Sve informacije o inicijativi uskoro æe se moæi pronaæi na
mrežnoj i Facebook stranici, a zainteresirani se veæ sada
mogu prijaviti putem e-pošte [email protected].
Permanentno obrazovanje mlaðih sveæenika Splitske
metropolije
Tema susreta bila je "Obiteljski pastoral u novoj fazi
evangelizacije"
Potoci, 28.8.2014.
(IKA) - Ovogodišnje permanentno
obrazovanje mlaðih sveæenika Splitske metropolije održano
je u kuæi susreta Emaus u Potocima kod Mostara (BiH).
Susret se odvijao od 25. do 28. kolovoza, a sudjelovalo je
više od 30 sveæenika Splitske metropolije i Franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja. Na cijelom susretu su
aktivno sudjelovali splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ, dubrovaèki biskup Mate Uziniæ i provincijal
Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško
Kodžoman, a sve je organizirao i vodio pastoralni vikar
Splitsko-makarske nadbiskupije dr. don Nediljko Ante
Anèiæ.
Permanentno obrazovanje odvijalo se na temu "Obiteljski
pastoral u novoj fazi evangelizacije", te je svaki dan bilo
jedno, odnosno dva predavanja u sklopu tematike obiteljskog
pastorala. Predavaèi su bili profesor na Filozofskom
fakultetu u Osijeku prof. dr. Zlatko Miliša, profesor na
Katolièkome bogoslovnom fakultetu u Splitu prof. dr. don
Alojzije Èondiæ, profesorica na veleuèilištu VERN mr.
Zrinka Gregov i gvardijan franjevaèkog samostana u Sinju
mr. fra Petar Klapež. Nakon pojedinog predavanja bio je rad
u skupinama na kojem su sudionici mogli detaljnije
raspravljati o zadanoj temi, a potom je bio plenum na kojem
su èitani izvještaji s rada pojedine skupine i zakljuèci do
kojih je skupina došla, uz moguænost daljnje rasprave.
Susret je posjetio i mostarsko-duvanjski biskup Ratko Periæ
koji je izrazio potporu i rijeè ohrabrenja mladim
sveæenicima. To permanentno obrazovanje obilježio je i izlet
u franjevaèki samostan u Širokom Brijegu, gdje su se mladi
sveæenici upoznali s vjernièkom poviješæu toga kraja i imali
priliku posjetiti bogatu galeriju i riznicu samostana. Buduæi
da se izlet poklopio s proslavom dvadesete obljetnice
osnutka mjesnoga ogranka Franjevaèke mladeži, središte
izleta bilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio
nadbiskup Barišiæ u zajedništvu sa sveæenicima i više stotina
mladih framaša.
Ususret Bunariækom proštenju
Subotica, 28.8.2014.
(IKA) - Proslava ovogodišnjeg
proštenja u marijanskom svetištu "Bunariæ" kraj Subotice
poèela je 28. kolovoza Euharistijskim klanjanjem koje
predvodio rektor svetišta mons. Slavko Veèerin s mladima
župe Marije Majke Crkve i uz župni zbor pod ravnanjem
kantora Marija Boniæa. Poslije klanjanja VIS "Markovi
Lavovi" iz Starog Žednika održao je koncert duhovne glazbe.
U petak 29. kolovoza marijanski križni put predvodili su
rektor svetišta mons. Slavko Veèerin i kapelan župe Marije
Majke Crkve Dražen Duliæ, a pojedine postaje èitale su
obitelji te župe.
Tradicionalno bdjenje uoèi proštenja u subotu 30. kolovoza
poèelo je pokornièkim bogoslužjem koje je predvodio gost
ovogodišnjega prošenja ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro
Hraniæ u zajedništvu s domaæim biskupom. Ivanom
Penzešom. U propovijedi - ispitu savjesti mons. Hraniæ
istaknuo je kako se danas vjernici olako isprièavaju zbog
svojih grijeha – jer "ljudski je griješiti" – a s druge stane se
isprièavamo opæom "grješnom" situacijom kojoj se je teško
oduprijeti. Meðutim, grijeh je veliko zlo i grijehe moramo
priznavati, kajati se za njih pa æemo onda moæi biti i dionici
Božjega milosrða. A okupani Božjim milosrðem i osnaženi
njegovim zagrljajem i poljupcem moæi æemo krenuti
ispoèetka i rasti u svetosti, zakljuèio je nadbiskup.
Prigodni ispit savjesti na maðarskom jeziku imao je redovnik
premonstrat o. Ervin Kovacs. Pokornièko bogoslužje
završilo je škropljenjem blagoslovljenom vodom koju je
obavio nadbiskup Hraniæ prolazeæi kroz hodoèasnièko
mnoštvo. Slijedila je osobna ispovijed za koje je osim
nadbiskupa i biskupa bilo na raspolaganju dvadeset pet
sveæenika.
Nakon ispovijedi bilo je velièanstvena procesija sa
svijeæama s likom "Gospe Bunariæke" a bdjenje je završilo
euharistijskim slavljem koje je s osam sveæenika predvodio
katedralni župnik mons. Stjepan Beretiæ na hrvatskom i
maðarskom jeziku. U propovijedi je istaknuo: "Marija nam
pomaže, da budemo zagledani u Isusa. Bog nam otkriva
Isusovu ljepotu i sigurnost. Idemo za Isusom i onda kad nam
je to teško". U nastavku govorio je duhovnom životu kao
borbi: "Stvoriti u duši prostor za Boga znaèi krenuti u
nemilosrdnu borbu sa svojom naravi, uzeti svoj križ i dati se
razapeti". Moj križ je u tome da se stalno imam boriti protiv
istih grijeha, protiv istih napasti. I hoæu li izdržati. A trebalo
bi, jer æe se spasiti samo onaj tko ustraje do kraja, zakljuèio
je propovjednik.
Pjevanje su predvodili združeni zborovi župe Marije Majke
Crkve i katedralnog zbora "Albe Vidakoviæ" pod ravnanjem
Miroslava Stantiæa.
3. rujna 2014. broj 35/2014
15
Crkva u Hrvata
Biskup Jezerinac u Hamiltonu predvodio misu o 100.
obljetnici poèetka Prvoga svjetskog rata
Vojni ordinarij posjetio hrvatske župe Južnog Ontarija i u
Hamiltonu otkrio i blagoslovio spomen ploèe o 100.
obljetnici stradanja Hrvata u kanadskim koncentracijskim
logorima 1914. - 1920.
Hamilton, 29.8.2014. (IKA) – Po povratku s proslave
Velike Gospe u Hrvatskoj župi sv. Pavla u Clevelandu, vojni
ordinarij Republike Hrvatske Juraj Jezerinac zadržao se od
20. do 29. kolovoza, na poziv župnika Marijana Mihokoviæa,
u Hrvatskoj župi sv. Križa u Hamiltonu.
U petak 22. kolovoza, o 100. obljetnici akta kojim je
kanadski parlament godine 1914. ustanovio koncentracijske
logore za useljenike koji su se prije i poèetkom I. svjetskog
rata iz tadašnje Njemaèke i Austro-Ugarske uselili u
Kanadu, u cijeloj Kanadi postavljeno je 100 spomen ploèa
na crkve i objekte znaèajne za život Kanade i useljenih
naroda koji su bili žrtve te nepravde. U novi život pozvani
useljenici, najbrojniji Ukrajinci, zbog poèetka rata proglašeni
su narodnim neprijateljima "enemies of the nation", imovina
im je bila zaplijenjena a oni s obiteljima odvedeni u 24 radna
logora u udaljene skrivene prostore Kanade gdje su radili u
šumama, rudnicima, gradili ceste i pruge. Tek 1920., po
završetku rata, logori su ukinuti. Sada je to dio tužne
kanadske povijesti koje se Kanada stidi; ali i priznaje
nepravdu. Ukrajincima je veæ ranije priznato da su bili
nevine žrtve koje su izbjegle rat i došle u obeæanu zemlju
slobode, gdje su ih doèekali logori premda nisu ni
sudjelovali u ratu niti išta skrivili. Konaèno je - zalaganjem
skupine mladih hrvatskih povjesnièara iz Ontarija pod
vodstvom Franka Jankaèa oko Kanadsko-hrvatske
gospodarske komore – kanadski parlament priznao i
useljenicima drugih narodnosti, meðu kojima su bili
najbrojniji Hrvati, da su bili nevine žrtve.
U hrvatskoj zajednici spomen ploèe su postavljene u
Hrvatskom kulturnom centru u Norvalu, u parku torontske
župe u Mississaugi, te u Hamiltonu na dva mjesta: u 11 sati
na ulazu u zgradi Hrvatskoga narodnog doma na Bartonu,
najstarijoj hrvatskoj kulturnoj instituciji u Kanadi; i u 18.30
sati na vanjskom zidu župne dvorane sv. Križa (od 1959. do
1969. prva crkva Sv. križa), na prometnoj King ulici.
U oba sluèaja spomen ploèe blagoslovio je i otkrio biskup
Jezerinac, a nazoèni su bili hamiltonski župnik Marijan
Mihokoviæ, predsjednik Hrvatskoga narodnog doma u
Hamiltonu Ivan Lukšiæ, hamiltonski gradonaèelnik
hrvatskog porijekla Bob Bratina te hamiltonski politièari u
saveznoj i provincijalnoj vladi i gradskoj skupštini. Dogaðaj
je u Hrvatskom narodnom domu, poslije govora
predsjednika Doma i blagoslova biskupa Jezerinca, popratio
svojim nastupom tamburaški sastav Hrvatskoga narodnog
doma. Naveèer je u župnoj crkvi Sv. križa – prije otkrivanja
spomen ploèe – biskup Jezerinac slavio misu u kojoj se
posebno osvrnuo na 100. obljetnicu poèetka I. svjetskog rata
i misu prikazao za sve žrtve rata i logora u Kanadi. Istaknuo
je odvažnost Kanade da se hrabro suoèi sa svojom ne tako
slavnom prošlošæu te prizna pogreške, za razliku od
Hrvatske koja to još nije u stanju te joj unatoè
proklamiranim frazama nisu sve žrtve iste. Gradonaèelnik
Bratina objasnio je izraz "dp" (displaced person – osoba bez
porijekla) kojim se pogrdno nazivalo strance, useljenike,
koje se veæ po imenu prepoznavalo pa su mnogi zbog toga
mijenjali ime i prezime. Postavljene ploèe – s tekstom na
engleskom i francuskom jeziku - mnoge æe starije Kanaðane
podsjetiti na njihove tužne poèetke u Kanadi. Za ploèu na
dvorani župe sv. Križa posebno drveno postolje izradio je
hrvatski kipar Vlado Mutnjakoviæ: ploèu je postavio izmeðu
izrezbarenog kanadskog (gore) i hrvatskog grba (dolje), a
16
3. rujna 2014. broj 35/2014
ika
oba su grba uokvirena bodljikavom žicom: Hrvati su
napustili domovinu koja je krvarila u tadašnjim sustavima i
poèetkom rata te došli u zemlju koja ih je umjesto slobodom
okružila opet bodljikavom žicom. A na priznanje istine
èekalo se èitavo jedno stoljeæe.
Ljetni kamp Paljurci 2014.
U raznovrsnom programu sudjelovalo više od 60 mladih iz
Makedonije i Hrvatske
Bogdanci, 31.8.2014. (IKA) - Arhijerejskom liturgijom u
katolièkoj crkvi Svetih Æirila i Metoda u Bogdancima u
Makedoniji, koju je predvodio skopski biskup i apostolski
egzarh za grkokatolike u Makedoniji Kiro Stojanov, u
zajedništvu sa sveæenstvom Apostolskog egzarhata, završio
je ovogodišnji ljetni kamp Paljurci 2014. Uz vjernike iz
Bogdanaca i mlade sudionike ljetnog kampa, na sveèanom
euharistijskom slavlju bili su i gradonaèelnica opæine
Bogdanci Anastasija Olumèeva i gradonaèelnik zbratimljene
opæine iz Hrvatske, Kalinovca, Branko Sobota.
U propovijedi biskup Stojanov je rijeèima velikog prijatelja
mladih svetog Ivana Pavla II. i današnjeg pape Franje
potaknuo mlade da se ne boje, jer samo hrabar èovjek koji
ima ideale i hrabrost može iæi naprijed.
Ljetni kamp Paljurci 2014. održan je od 28. do 31. kolovoza
i na njemu je sudjelovalo više od 60 mladih iz Makedonije i
Hrvatske. Cilj kampa je da se mladi upoznaju s Paljurcima te
da se upoznaju tradicija, kultura i znamenitost opæine
Bogdanci.
Uz raznovrsni program, koji se sastojao od molitve,
predavanja, radionica, zabave, u sklopu ljetnog kampa mladi
su obišli mjesto gdje je bilo selo Paljurci kao i temelje
razrušenih crkava u Paljurcima te su posjetili Opæinu
Bogdanci, pravoslavnu crkvu u Bogdancima i meðunarodnu
likovnu koloniju "Sofija" Bogdanci.
Nadbiskup Hraniæ predvodio Bunariæko proštenje
"Istina koji puta nadilazi naša osobna i pojedinaèna
shvaæanja, zahtijeva poniznost, obraæenje, odustajanje od
vlastitih interesa te osobno dozrijevanje i rast u vjeri"
Subotica, 31.8.2014.
(IKA) - Brojni hodoèasnici iz
Subotièke biskupije okupili su se u nedjelju 31. kolovoza u
marijanskom svetištu Bunariæ kod Subotice i misnim
slavljem koje je predslavio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup
Ðuro Hraniæ, zajedno s maðarskim vojnim ordinarijem
Laszlom Birom, domaæim biskupom Ivanom Penzešom,
rektorom svetišta Slavkom Veèerinom i sveæenicima
Subotièke biskupije proslavili Bunariæko proštenje.
"Istina koji puta nadilazi naša osobna i pojedinaèna
shvaæanja, zahtijeva poniznost, obraæenje, odustajanje od
vlastitih interesa te osobno dozrijevanje i rast u vjeri",
istaknuo je nadbiskup Hraniæ u propovijedi, upozoravajuæi
pritom da se sve èešæe susreæemo s tim da su istina i moral
plod usklaðivanja mnogobrojnih interesa razlièitih
društvenih, gospodarskih i politièkih èimbenika, plod
ljudskih pregovora i dogovora te da je istinito i moralno u
stvari ono za što glasuje ili podiže ruke veæina
parlamentarnih
zastupnika.
Pritom,
naznaèio
je
propovjednik, "suvremeno društvo, civilizacijske tekovine i
demokracija omoguæuju ili od nas traže da se o istini i
moralu dogovaramo ili da se o njima možemo preglasavati
na nekom referendumu. Usvajajuæi takav pristup, u stvari se
napušta kriterij objektivne i cjelovite istine, dobra i zla
neovisno o bilo kome i bilo èemu, te se usvaja kriterij da je
istinito i dobro te moralno ono što u danom trenutku služi za
postignuæe odreðenih ciljeva. Prema tome kriteriju, istina je
ika
ono što se mi dogovorimo i moralno je ono što smo mi
odredili. Zlo prestaje biti uvijek zlo i samo zlo, prestaje biti
moralna kategorija i postaje jednostavno sredstvo koje mogu
opravdati odreðeni, 'plemeniti', 'zajednièki' ili 'viši' ciljevi. U
tu igru s istinom koja je u službi parcijalnih interesa i
prevlasti uraèunata su i odreðena objektivna zla, nepravde,
tlaèenja, izrabljivanja, podèinjavanja, nametanja sile... Tako
suvremeni svijet gubi osjeæaj za razlikovanje dobra i zla, jer
i zlo biva interpretirano i uraèunato u ciljeve neèijega
napretka", upozorio je nadbiskup Hraniæ.
Istaknuo je kako istina ne ovisi o broju glasova niti onih koji
je smatraju istinom. Istina ne ovisi o dogovoru ili broju
podignutih ruku. Pa i kad je nadglasana ili ušutkana, istina
ne prestaje biti istinom. "Istina prihvaæa razlièitost te
razlièite poglede i interese pozdravlja, ugraðujuæi ih u
potpunije sagledavanje stvarnosti, vodi u odustajanje od
sebiènosti i egoizma, u altruizam, u veæi stupanj solidarnosti
i osjeæaja za drugoga te u bolje upoznavanje i razumijevanje,
u plodno zajedništvo i u skladan život", rekao je nadbiskup
Hraniæ, dodajuæi kako smo se na Bunariæu došli pokloniti
Blaženoj Djevici Mariji, opredijelili smo se za Krista i njega
smo uzljubili. "Zahvaæeni smo Duhom njegove ljubavi. Krist
nas je oslobodio za istinu, za ljubav, za odustajanje od
egoizma i sebiènih interesa, za neprolazne vrijednosti.
Ljubav je naša vrhovna vrednota i radi te vrednote spremno
smo, ako treba prolaziti Kristovim putem poniženja i
razapinjanja. Jer, Bog je ljubav, izvor istine i naša najveæa
vrednota. Kršæani koji gledaju na Isusa na križu i na Mariju
pod križem su hrabri ljudi, sposobni ljubiti Boga, ljubiti
istinu u njezinoj cjelovitosti i ljubiti svakoga èovjeka",
naznaèio je nadbiskup.
Potaknut mnoštvom vjernika koju su se okupili na Bunariæu,
nadbiskup Hraniæ istaknuo je kako na Bunariæu nismo da
bismo zadovoljili religiozne potrebe, veæ se okupljamo da
bismo od Majke Crkve uèili i usvajali njezine stavove,
njezinu vjeru i povjerenje u Boga da bismo se utvrdili u
ljestvici vrednota Isusa Krista kako bismo svojom
zauzetošæu i radom, samoprijegornim služenjem i
zauzimanjem za istinu, za opæe dobro, prihvaæanjem
odgovornosti, poštovanjem svakoga èovjeka i njegova
dostojanstva, zahtjevnošæu prema sebi i prema drugima,
vjerom i povjerenjem u Boga se ugraðivali u povijest
spasenja kao što je to uèinila Blažena Djevica Marija, jer
Crkva koja je slijedi Isusa, koja je vjerna njegovoj rijeèi,
dospijeva poput Marije pod križ. Onaj tko zastupa istinu,
ono što je èasno, dobro i pošteni, taj je ponekad gubitnik.
"Danas se u našim životnim okolnostima Marijino
blaženstvo slušanja i èuvanja Božje rijeèi, o kojemu govori
Isus, stjeèe vjernièkim predanjem i povjerenjem u Boga i
onda kada je teško; dopuštajuæi Bogu da on utjeèe te da
oblikuje moj život na moje želje i planove. Ono se stjeèe
prihvaæanjem križa, žrtve, poteškoæa, problema i poniženja.
Do Marijina blaženstva vjernosti Bogu i njegovoj rijeèi
dolazi se ne radošæu uspjeha nego proživljavanjem potpunog
debakla i poniženja, proživljavanjem bolesti i smrti èlana
vlastite obitelji, nemoænim stajanjem pod križem,
proživljavanjem iskustva bogonapuštenosti i Božje šutnje
odnosno naših velikih petaka i velikih subota", rekao je
nadbiskup, zakljuèujuæi da do blaženstva i proslave, do
spasenja ovoga svijeta i do boljitka ovoga društva u kojemu
živimo, možemo doæi samo ako ima onih koji su spremni i
voljni nasljedovati Mariju, poput nje slušati i u svom srcu
èuvati, i zajedno s njom Bogu izgovarati svoj "Neka mi
bude", te poput nje ostvarivati Božji poziv koji je u
konkretnim životnim okolnosti upuæen svakome od nas.
Na kraju misnoga slavlja okupljenim vjernicima obratio se i
mons. Biro, istaknuvši kako ih je na Bunariæu okupila
Crkva u Hrvata
Blažena Djevica Marija. "Rijeka je uvijek najèišæa na
svojemu izvoru. Ta misao došla mi je slušajuæi
nadbiskupovu propovijed u kojoj je govorio o istini. Blažena
Djevica uprilièila se istini, a ne prema svojim interesima.
Ona je stajala pod križem i onda kada je istina za nju znaèila
križ. Ona je model cijeloga našega kršæanstva. Živimo u
takvome društvu u kojem se u parlamentima želi odluèiti o
onome što je istina. Ukoliko veæina nešto izglasuje, onda je
to istina. Bio sam jednom prigodom na kongresu obitelji na
Filipinima. Tamošnji kardinal primas je govorio o tome kako
mi ne moramo otkriti istinu ili što je istina nego joj se
trebamo vratiti. Ono što nas razlièitih narodnosti i
vjeroispovijesti ovdje spaja jest upravo istina i svakako
Kristova majka. Ne želimo biti ljudi koji žele pokvariti istinu
veæ živjeti prema njoj. To je temelj našega zajedništva,
jedinstva i temelj naše buduænosti. Jedan mislilac kaže da
onaj tko se zaruèi s duhom sadašnjega vremena, taj æe brzo
ostati udovac. Nalazimo se na Bunariæu kod svetog izvora, a
na izvoru je voda uvijek èista. Želimo ostati vjerni izvoru.
Drago mi je što sam mogao slaviti s braæom i sestrama
Maðarima, a sada i Hrvatima. Lijepo je sudjelovati u vjeri i
oduševljenju. Èuvajmo našu vjeru, naše jedinstvo i tu
èistoæu", pozvao je biskup Biro.
Nadbiskupa Hraniæa na samom poèetku kada su ovogodišnji
bandaš Petar Skenderoviæ i bandašica Kristina Ivkoviæ
zajedno s mladima odjevenim u bunjevaèku narodnu nošnju
donijeli pred oltar kip Gospe od suza koja se štuje u ovom
svetištu, tradicionalnom pjesmom pozdravile su "kraljice"
predvoðene s. Eleonorom Merkoviæ, a misnom slavlju
nazoèili su i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve te
generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Dragan
Ðuriæ. Pjevanje i sviranje na misnom slavlju predvodio je
Miroslav Stantiæ. Na samom kraju nazoènima se obratio i
rektor svetišta mons. Veèerin, zahvalivši svima, a napose
braæi sveæenicima koji su pridonijeli da dvodnevno slavlje
Bunariækog proštenja bude sveèano i prožeto sakramentom
ispovijedi, duhom zajedništva i ljubavlju prema Blaženoj
Djevici Mariji.
Istoga dana slavljena je jutarnja biskupska misa na
maðarskom jeziku koju je predslavio biskup Biro, te
poslijepodnevna misa za bolesnike uz nazoènost djelatnika
Caritasa.
"Kuhinja bez zidova – Recepti sestre Anðelke"
Novo izdanje u nakladi Svjetla rijeèi
Sarajevo, 31.8.2014. (IKA) - Franjevaèki medijski centar
Svjetlo rijeèi objavio je drugo prošireno izdanje knjige
"Kuhinja bez zidova – Recepti sestre Anðelke". Knjiga
iscrpno i jednostavno objašnjeno 227 recepata na 456
stranica za slana i slatka jela, posebno za torte i pripremu
zimnice.
Knjigu se može nabaviti u knjižarama Svjetla rijeèi u Vitezu
i Livnu, u Svjetlu rijeèi u Sarajevu ili naruèiti na portalu
www.svjetlorijeci.ba.
3. rujna 2014. broj 35/2014
17
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Novi apel velikoga kijevskog nadbiskupa
Kijev, 26.8.2014.
(IKA) - Veliki kijevski nadbiskup
Svajtoslav Ševèuk uputio je otvoreno pismo biskupskim
konferencijama èitavog svijeta kao i politièkim vlastima s
molbom da pomognu ukrajinskim kršæanima, prenosi portal
francuskoga katolièkog èasopisa La Vie.
Ukrajina je žrtva vojne agresije, a šutnja i nedjelovanje
meðunarodne zajednice mogli bi izazvati još veæu tragediju,
istièe nadbiskup u pismu, upozoravajuæi da Ukrajini treba
konkretna potpora èitave kršæanske zajednice i svih ljudi
dobre volje. "Zemlja veæ mjesecima trpi destabilizaciju
podržanu iz inozemstva, separatizam i teroristièke aktivnosti
u regijama Donjeck i Lugansk, jednom rijeèju: rat".
Nadbiskup Svjatoslav Ševèuk dijeli stavove vlade u Kijevu,
te istièe da pripadnici malobrojne grkokatolièke i
rimokatolièke manjine na podruèjima koja nadziru
separatisti žive pod velikim pritiskom.
Dok su tri katolièka sveæenika oteta, biskup i gotovo svi
grkokatolièki sveæenici bili su prisiljeni napustiti okolicu
Donjecka. Naoružani ljudi "separatistièkog režima" ušli su u
crkvu i oskvrnuli svetište. Ukrajinski nadbiskup takoðer
oštro odbacuje optužbe koje je Moskovski patrijarhat izrekao
na raèun grkokatolièkih vojnih duhovnika koji navodno
potièu svoje vjernike na nasilje prema èlanovima drugih
Crkava i religijskih skupina. To nije toèno, zgrožen je mons.
Ševèuk. On smatra da je Ukrajina žrtva vojne agresije zbog
koje trpi èitavo stanovništvo, bez obzira na vjersku i
društvenu pripadnost.
"Potrebne su nam vaše molitve, razboritost, prave rijeèi i
uèinkovito djelovanje", napisao je izmeðu ostaloga kijevski
nadbiskup u svom apelu.
Istodobno je veleposlanica Ukrajine pri Svetoj Stolici
Tatjana Izevska pozdravila "mudro i uravnoteženo stajalište
Svete Stolice" prema njezinoj zemlji. Ona smatra da neæe
biti moguæe vratiti mir, ako se ne zaustavi agresivno
ponašanje Rusije. "Mi smo uvjereni da je istina na našoj
strani", zakljuèila je veleposlanica a prenosi La Vie.
Zabrana alkohola u Kerali pritisak je na Crkve
Delhi, 27.8.2014. (IKA) – U južnoindijskoj saveznoj državi
Kerali rastu prijepori oko korištenja misnog vina. Imajuæi u
vidu planiranu potpunu zabranu alkohola, raspravlja se u
kojoj mjeri æe time biti pogoðene i kršæanske euharistijske
službe. Biskupi razlièitih Crkvi u Kerali razlièito su se
izjasnili o tom pitanju, izvijestili su mjesni kršæanski mediji.
Metropolit Philipose Mar Chrysostom, bivši poglavar Crkve
Mar Toma, koja je u jedinstvu s anglikancima, zauzeo se
tako za korištenje soka od grožða. Nasuprot tome
rimokatolièki nadbiskup Verapolyja Francis Kallarackal
upozorava da je odustajanje od uporabe pravog vina u
misama nezamislivo. Ta praksa ostat æe "nepromijenjena do
kraja svijeta".
Namjera Vlade u Kerali je da tijekom iduæih deset godina
postane zemlja bez alkohola. U travnju je 418 barova od
ukupno 730 izgubilo dopuštenje za toèenje alkohola.
Veæinski hinduistièki pokret za izobrazbu, koji se zalaže za
zabranu uporabe vina i na misama, ujedno predlaže i da se
zabrani rad kršæanskim vinarima.
Kerala ima najveæi postotak potrošnje alkohola po
stanovniku te nastoji suzbiti problem alkoholizma, što
podržavaju i pozdravljaju i crkveni predstavnici.
18
3. rujna 2014. broj 35/2014
Zajednièka izjava kršæanskih poglavara protiv nasilja
koje èine pripadnici Islamske države
Posebno se od muslimanskih ustanova traži da se izjasne
protiv Daecha i sliènih skupina koje svojim djelovanjem
znatno štete slici islama u svijetu
Bkerke, 27.8.2014. (IKA) - U izjavi objavljenoj na kraju
sastanka održanoga 27. kolovoza u libanonskom gradu
Bkerke, smještenom 25 kilometara sjeverno od Beiruta,
patrijarsi i poglavari Istoènih Crkava osuðuju zloèine protiv
èovjeènosti koje su nad kršæanima, jezidima, i drugim
manjinama u Iraku, poèinili pripadnici Islamske države (na
arapskom jeziku Daech).
Patrijarsi posebice istièu, kako izvještava agencija Fides a
prenosi Radio Vatikan, da se kršæanskoj nazoènosti prijeti u
više zemalja, a posebno u Egiptu, Siriji i Iraku. U tim su
zemljama kršæani žrtve nasilja i odurnih zloèina, zbog kojih
su primorani napustiti svoje zemlje, u kojima su nazoèni više
od tisuæu godina. Na taj su naèin islamska i arapska društva
lišena
važnoga
ljudskog,
kulturnog,
znanstvenog,
gospodarskog i nacionalnog bogatstva, istièe se u dokumentu.
Patrijarsi potom spominju veliku katastrofu koja je pogodila
kršæane u Iraku, one u Mosulu, i one iz 13 sela u dolini
Ninive, kao i jezide i druge manjine. Nakon što je potaknuo
na izgon 120.000 ljudi, Daech je obešèastio crkve, džamije i
svetišta, te uništio kuæe koje su napustili ljudi primorani
skloniti se na kurdskim podruèjima Erbila (koji prima
60.000 osoba) i Dohouka (koji prima oko 50.000 osoba).
Zahvaljujuæi svima koji izbjeglicama pružaju humanitarnu
pomoæ, patrijarsi traže odluènu intervenciju kako bi se
zaustavilo zloèinaèko djelovanje Daecha. Posebno se od
muslimanskih ustanova traži da se izjasne protiv Daecha i
sliènih skupina, koje svojim djelovanjem znatno štete slici
islama u svijetu, istaknuto je u izjavi.
Na kraju sastanka patrijarsi i poglavari Istoènih Crkava
susreli su se s nadbiskupom Gabrieleom Cacciom,
apostolskim nuncijem u Beirutu, s veleposlanicima
Sjedinjenih Amerièkih Država, Rusije i Velike Britanije, te s
osobnim predstavnikom glavnoga tajnika Organizacije
ujedinjenih naroda u Libanonu, i prvim savjetnicima
francuskoga i kineskoga veleposlanstva.
"La Cachita" dobila poèasno mjesto u Vatikanskim
vrtovima
Vatikan, 28.8.2014.
(IKA) - Replika lika kubanske
zaštitnice poznate "La Cachite", Djevice od milosrða iz El
Cobre, našla je svoje poèasno mjesto u Vatikanskim
vrtovima. Na sveèanosti koju je 28. kolovoza predvodio
kardinal Tarcisio Bertone bili su i èlanovi izaslanstva
kubanskih biskupa koji su kip darovali papi Franji, prenosi
Radio Vatikan.
Kip je godine 1998. okrunio papa Ivan Pavao II. za svoga
posjeta toj karipskoj državi. "La Cachita" igrala je veliku
ulogu u kubanskoj povijesti i borbi za nezavisnost, njezin je
lik i zagovor pratio borce za slobodu od španjolske
kolonijalne vlasti. Svetište Djevice od milosrða iz El Cobre,
podignuto 1927. istoèno od Santiaga, najèašæenije je na Kubi
i dnevno ga posjeti oko pet stotina hodoèasnika.
.
Inozemne vijesti
ika
Diakonia poziva na pojaèanu borbu protiv siromaštva
djece
Na poèetku školske godine u Austriji se traži hitna reforma
pomoæi roditeljima školske djece i više sredstava za škole u
zapuštenijim èetvrtima
Beè, 28.8.2014. (IKA) – Beèka Diakonia upozorila je
javnost da brojnoj djeci u Austriji nova školska godina neæe
dobro zapoèeti. Za gotovo 127.000 "oèito siromašne" djece i
mladih nužna je žurna pomoæ da bi se umanjilo njihovo
siromaštvo. Za to su potrebne hitne reforme u potporama
obiteljima, ukljuèujuæi i pomoæ školama u zapuštenijim
èetvrtima, istièe se u priopæenju te humanitarne organizacije.
Diakonijin socijalni struènjak Martin Schenk zauzeo se za
hitnu reformu javnih novèanih naknada uèenicima iz obitelji
s niskim primanjima. Pomoæ roditeljima na poèetku školske
godine razlièite je visine u svakoj pokrajini, a u trima uopæe
ne postoji. Ima problema i u korištenju sredstava, a pomoæ
æe ubuduæe trebati isplaæivati i za 9. razred, jer obitelji su
suoèene sa sve veæim izdacima povezanim sa školovanjem i
izobrazbom. Slièni problemi postoje i u financijskim
potporama školskim aktivnostima i dogaðanjima.
Za sve dotacije Diakonia predlaže osnivanje jednog fonda za
ujednaèavanje škola. Po primjeru inozemnih gradova u
kojima roditelji školske troškove plaæaju sukladno svojim
primanjima, zauzimaju se da se slièan model primjenjuje i u
Austriji, a manjak novca u školama sa siromašnijom djecom
te u školama u lošijim èetvrtima da se nadoknadi veæom
državnom potporom tim školama.
Slièno kao i Caritas i beèka Diakonia na poèetku školske
godine pomaže obiteljima s niskim primanjima, pozivajuæi
ujedno sve da donacijama pomognu najpotrebitijima.
Sveta Stolica izrazila solidarnost meksièkom biskupu
Vatikan, 28.8.2014. (IKA) - Nakon što su meksièke
pograniène vlasti zabranile slavljenje mise zadušnice za
ubijene migrante, Sveta Stolica izrazila je solidarnost mons.
Jesusu Rojasu Lopezu, biskupu Tabasca. Spomen na pokolj
u San Fernandu imao je iskljuèivo pastoralnu poruku,
istaknuo je predsjednik Papinskoga vijeæa za dušobrižništvo
selilaca i putnika kardinal Antonio Maria Veglio u pismu
biskupu Lopezu, koje je 28. kolovoza objavio Tiskovni ured
Svete Stolice. Kardinal Veglio ohrabrio je meksièke
duhovnike i njihove istomišljenike da nastave dizati glas
protiv tragedije izbjeglica.
Èlanovi narkokartela pobili su 24. kolovoza 2010. u San
Fernandu u meksièkoj saveznoj državi Tamaulipas uz
amerièko-meksièku granicu 72 migranata. Meðu njima bilo
je i 14 žena, jedna u visokom stadiju trudnoæe. Svi su bili
ilegalni imigranti iz Brazila, Salvadora, Hondurasa i
Ekvadora koji su krijumèarima platili znatne svote novca da
preko Meksika uðu u SAD u potrazi za poslom. U San
Fernandu preuzeli su ih pripadnici lokalnog narkokartela te
od njih tražili da rade za kartel. Kad su to odbili, sve su ih
strijeljali.
Misa zadušnica ipak je slavljena 27. rujna nedaleko od
mjesta pokolja, ali na tlu SAD-a. Prema službenim
podacima, samo u biskupiji Tabasco izmeðu 2009. i 2011.
godine oteto je oko 20.000 migranata, a još mnogo njih je
ubijeno. Meksiko trenutaèno nastoji ogranièiti broj ilegalnih
tranzitnih migranata iz Srednje Amerike koji u potrazi za
boljim životom pokušavaju uæi u SAD teretnom
željeznièkom linijom poznatom kao "vlak smrti". Kardinal
Veglio kritizirao je taj korak, jer se njime obitelji migranata
prisiljava da naðu druge, još opasnije naèine da uðu u SAD.
Papa primio predsjednika Papinskoga vijeæa za
dušobrižništvo selilaca i putnika
Crkva treba biti na prvoj crti u obrani najslabijih
Vatikan, 28.8.2014. (IKA) - Papa je 28. kolovoza primio u
audijenciju kardinala Antonija M. Veglioa, predsjednika
Papinskoga vijeæa za dušobrižništvo selilaca i putnika, te s
njim razgovarao o drami iraèkoga stanovništva koje bježi
pred nasiljem džihadista takozvane Islamske države. Papa
smatra da Crkva treba biti na prvoj crti u obrani najslabijih.
Osvrnuvši se na susret sa Svetim Ocem u razgovoru za
Radio Vatikan kardinal je rekao da Crkva u prvom redu
treba pomoæi onima kojima je potrebno, jer su povrijeðena
njihova prava. Crkva, koja je za siromašne i one koji nemaju
glasa, treba biti prisutna, a ne smijemo se nikad umoriti da u
svojim propovijedima i govorima podsjeæamo na te stvari i
da nastojimo utjecati na politièke ustanove, kazao je kardinal
Veglio.
Na primjedbu da u Iraku ima jako puno preseljenih osoba i
izbjeglica, kardinal je rekao da ljudi moraju napuštati svoja
rodna mjesta, jer ako ne pobjegnu, džihadisti ih ubijaju. Ne
mogu shvatiti kako netko može reæi da te osobe treba vratiti
u njihovu državu. Zar netko razuman osobi koja je pobjegla
iz zemlje da spasi život može reæi da se vrati tamo odakle je
došla?! Ako to netko kaže, onda sam uvjeren da takva osoba
nije razumna niti humana. Žao mi je što to moram reæi, ali je
istina, kazao je kardinal Veglio dodajuæi: Narod pati,
ostavlja sve i bježi… Svima je poznato da se to ne dogaða
samo u Iraku. Irak je samo vrh sante leda, jer je stanje
zastrašujuæe: ubijanja, barbarska krvoproliæa, koja smo
vidjeli… Tom je narodu potrebna ne samo molitva, koja je
važna, nego i pomoæ; meðunarodna ga zajednica treba uzeti
pod svoju zaštitu. Kako? Na upit je odgovorio papa Franjo
vraæajuæi se iz Južne Koreje: "Treba zaustaviti te ljude!" A
kako? upitao je kardinal.
To treba odluèiti meðunarodna zajednica, i ne može se
ponašati kao da se ništa ne dogaða. Papa je s pravom rekao
da ne možemo imati zatvorene oèi, glumiti kao da se ništa ne
dogaða, jer to bi bilo jednako onomu kad je Hitler ubijao
Židove, a mnogi to nisu htjeli vidjeti, pa su nakon toga
govorili da ništa nisu znali. Treba uèiniti nešto, ustvrdio je
kardinal.
Govoreæi pak o djelovanju meðunarodne zajednice, kardinal
je rekao da meðunarodna zajednica i Europa èine vrlo malo
da se na Bliskom istoku smiri stanje. Europa bi trebala biti
osjetljivija. Nažalost, u Europi imamo puno problema, stoga
se Europa više bavi sama sobom, a malo misli na druge. Ipak
mislim da su problemi Europe puno lakši u odnosu na
probleme jadnoga iraèkoga naroda koji bježi pred smræu,
ustvrdio je kardinal Veglio.
Na upit o oèekivanjima Crkve glede iraèkih izbjeglica,
odgovorio je da Crkva želi osjetljiviju Europu, da se
europske države velikodušno otvore prihvatu izbjeglica.
Nadam se da æe ih Crkva na to potaknuti. Kad govorimo o
Crkvi, ne mislim samo na Vatikan i Rimsku kuriju. Crkva je
posvuda, a osjetljiva je na potrebe siromašnih, selilaca,
izbjeglica i raseljenih osoba. Ne može se oèekivati da tu
dramu riješi samo jedna država. Zadovoljan sam jer je
Europa konaèno shvatila da sama Italija ne može riješiti
probleme afrièkih izbjeglica, zakljuèio je kardinal Veglio.
.
3. rujna 2014. broj 35/2014
19
Inozemne vijesti
20
ika
Papa se susreo sa župnikom iz Gaze
Mi, kršæani u Gazi, èesto molimo za sve ljude koji mole za
nas; èinimo to na misi, kada molimo krunicu, na
euharistijskom klanjanju, rekao je u razgovoru za Radio
Vatikan o. Hernandez, istièuæi važnost Papine potpore miru
Vatikan, 29.8.2014. (IKA) - Papa Franjo primio je 29.
kolovoza o. Jorgea Hernandeza, argentinskoga misionara
Družbe utjelovljene Rijeèi, i župnika u Gazi. Bio je to vrlo
intenzivan razgovor o dramatiènim zbivanjima proteklih
tjedana. Odmah nakon susreta s Papom o. Jorge dao je
intervju za Radio Vatikan.
Za nas je to prava milost. Nije to prvi put; štoviše, tijekom
rata papa Franjo nam je uvijek bio blizu. Putem elektronièke
pošte poslao nam je poruku koju smo odmah preveli na
arapski jezik, te je tako stigla do svih èlanova kršæanske
zajednice, rekao je o. Jorge te istaknuo da je jedna takva
misao, u teškim trenucima, velika utjeha i olakšanje. Sada
nas je èak pozvao na osobni susret, kako bi nam dao da
osjetimo njegovu blizinu, i èujemo njegovo ohrabrenje da
budemo sol zemlje u Gazi, dodao je.
Napomenuvši potom da je papa Franjo svjestan èinjenice da
su kršæani u manjini, o. Jorge dodao je da je rijeè o 1300
kršæana, od gotovo dva milijuna stanovnika, meðu kojima je
136 katolika. Naša župa, naime, ima 136 vjernika, objasnio
je te dodao da su odnosi s pravoslavnima vrlo dobri, ne rade
se nikakve razlike.
Na novinarevo pitanje kako kršæani, a i nekršæani, primaju to
veliko zauzimanje pape Franje za mir u Svetoj zemlji:
samim putovanjem, pohodom Betlehemskom zidu,
molitvenim susretom za mir održanim u Vatikanu; o. Jorge
je primijetio da je to životna obveza, konkretno zauzimanje
za to da se dokaže da je mir moguæ, da oba naroda mogu
živjeti u miru, svjedoèeæi prije svega Kneza mira, a to je Isus
Krist. Plodove Papina hodoèašæa veæ vidimo, a vidjet æemo
ih i ubuduæe; èinjenica da je osvojio srca ljudi, da je lijepo
govorio o obje države, za nas je velika milost, istaknuo je
župnik iz Gaze.
Osvrnuvši se pak na sadašnje primirje, o. Jorge je kazao da
se svi nadaju da æe ono potrajati, biti dugo, da æe ostati
zauvijek. Dovoljno je pogledati trpljenje oba naroda…. I
vrlo je važno shvatiti da u ratu nitko ne pobjeðuje. Svaka od
sukobljenih strana ima platiti njegove posljedice, na bilo koji
naèin. Ali, ono što je bitno jest to da od rata nitko ništa ne
dobiva. Nadamo se da æe nas Bog blagosloviti potrebnom
snagom kako bismo poèeli ispoèetka, napomenuo je o. Jorge.
Upuæujuæi na kraju apel svojemu narodu u Gazi, župnik o.
Jorge rekao da prije svega želi da nastoje izgraditi mir na
pravednosti. Mir je moguæ; zahtijeva žrtve, zahtijeva da
jedni drugima dajemo svjedoèanstvo i da priznamo drugoga,
ali je moguæ. To je posebno važno za kršæane. Mi smo
kršæani, nasljedovatelji Kneza mira, u zemlji Isusa Krista.
Imamo stoga biti snažni i postojani u svjedoèanstvu koje
Krist od nas traži, koje želi da dajemo tamo, u Izraelu i u
Palestini, napomenuo je o. Jorge te izrazio zahvalnost svim
ljudima, iz cijeloga svijeta, koji su im blizu, a posebno
bolesnicima, koji prikazuju svoje trpljenje moleæi za mir.
Mi, kršæani u Gazi, èesto molimo za sve ljude koji mole za
nas; èinimo to na misi, kada molimo krunicu, na
euharistijskom klanjanju… Zato koristim ovu prigodu da
zahvalim svima i neka vas Bog blagoslovi, rekao je na kraju
župnik u Gazi o. Jorge Hernanez.
Novo vodstvo dvije najveæe španjolske nadbiskupije
Dosadašnji proèelnik Kongregacije za bogoštovlje i
sakramentalnu stegu kardinal Antonio Canizares Llovera
imenovan nadbiskupom Valencije, a njegov prethodnik u toj
službi Carlos Osora Sierra imenovan madridskim
nadbiskupom
Vatikan, 29.8.2014. (IKA) - Papa Franjo imenovao je 28.
kolovoza dosadašnjega prefekta Kongregacije za bogoštovlje
i sakramentalnu stegu španjolskoga kardinala Antonija
Canizaresa Lloveru nadbiskupom Valencije u Španjolskoj.
Kardinal Llovera (68), koji i potjeèe iz te nadbiskupije, u
službi nasljeðuje Carlosa Osora Sierru (69), kojega je Papa
imenovao madridskim nadbiskupom, nakon što je prihvatio
ostavku dosadašnjega nadbiskupa glavnoga španjolskoga
grada kardinala Antonija Marije Rouco Varele (78), priopæio
je Tiskovni ured Svete Stolice, prenosi Radio Vatikan.
Kardinal Llovera je i prije svoje službe u Rimskoj kuriji bio
biskup u Španjolskoj. Kao biskup Avile, nadbiskup Granade
i zatim Toleda ustanovio je brojna socijalna djela i centre za
oboljele od AIDS-a, stare osobe, psihièke bolesnike,
ovisnike o drogi i nezaposlene. Obnavljao je sjemenišna
zdanja i promicao gradnje crkvi, obnovu zgrada i djela
povijesno-umjetnièke baštine kao i zavoda za vjerske
znanosti. Od 1995. godine èlan je Kongregacije za nauk
vjere, a suraðivao je u izdavanju Katekizma Katolièke
Crkve. Na Papinskome sveuèilištu u Salamanki predavao je
Pastoralnu teologiju i Fundamentalnu katehetiku. Papa
Benedikt XVI. ga je godine 2006. imenovao kardinalom, a
2008. proèelnikom Kongregacije za bogoštovlje i
sakramentalnu stegu. U toj je službi naslijedio kardinala
Francisa Arinzea.
.
.
3. rujna 2014. broj 35/2014
Papa telefonirao sveæeniku u iraèkom izbjeglièkom
logoru
Izrazio je svoju blizinu progonjenim kršæanima koji su tamo
našli zaklon i obeæao im svoju trajnu potporu
Vatikan, 30.8.2014. (IKA) – Papa Franjo telefonirao je
sveæeniku koji je u službi u izbjeglièkom logoru u Iraku
kako bi izrazio svoju blizinu progonjenim kršæanima koji su
tamo našli zaklon i obeæao im svoju trajnu potporu. Papa je
sa sveæenikom Behnanom Benokom razgovarao 19.
kolovoza, nakon povratka iz Koreje, izvijestio je 30.
kolovoza Radio Vatikan.
O. Benoka je sveæenik iz maloga kršæanskoga grada Bartelle,
pokraj Mosula, i vice-rektor katolièkog sjemeništa u
Ankawi, koji je u izbjeglièkom logoru na sjeveru Iraka gdje
skrbi za kršæanske izbjeglice. Sveti Otac bio je duboko
dirnut pismom toga sveæenika koje mu je sveæenikov
prijatelj novinar predao za leta iz Koreje a u kojemu
sveæenik svjedoèi o patnjama prognanih kršæana, posebno
djece, zahvaljuje Papi za apele za pomoæ i moli apostolski
blagoslov.
"Svetosti, stanje Tvojih ovaca je bijedno, umiru i gladni su;
Tvoji maleni se boje. Nas, sveæenika, redovnika i redovnica,
malo je i bojimo se da neæemo moæi odgovoriti na fizièke i
duševne potrebe Tvoje i naše djece", stoji u pismu.
Papa Franjo zahvalio je sveæeniku i volonterima koji pomažu
izbjeglicama, te im obeæao da æe nastaviti èiniti sve što je u
njegovoj moæi kako bi se zaustavile njihove patnje. O.
Benoki i svim stanovnicima izbjeglièkoga logora Papa je
udijelio blagoslov, moleæi Gospodina da ih oèuva u vjeri.
ika
Zaraza ebolom potvrðena u Senegalu
Crkva poziva na mir i staloženost i poziva župne zajednice
da se ukljuèe u edukaciju stanovništva kako bi se sprijeèile
glasine, nagaðanja i širenje panike
Dakar, 31.8.2014. (IKA) – Crkva u Senegalu uputila je
pastoralno pismo u kojemu poziva sve stanovnike te afrièke
države da budu mirni, oprezni i staloženi u suoèavanju sa
širenjem virusa ebole. Pismo je potpisao generalni vikar
Dakarske nadbiskupije o. Alphonse Seck, nakon što je
otkriven prvi sluèaj ebole u Senegalu koji je tako postao peta
afrièka država u kojoj se širi virus, izvijestio je Radio
Vatikan.
U pismu se poziva sve sveæenike, redovnike i redovnice, kao
i sve ukljuèene u razlièite crkvene pokrete i u zdravstvenu
skrb, da dobro prouèe simptome i naèine ljeèenja, te kako
izbjeæi zarazu. Prikupljene informacije trebaju posredovati
na razlièitim plemenskim jezicima i na jednostavan naèin
kako bi se sprijeèile glasine, nagaðanja i širenje panike meðu
stanovništvom. Od sveæenika nadbiskupija takoðer traži da
na vidljivo mjesto u crkvama i župnim prostorijama stave
informacije o eboli koje je tiskalo senegalsko ministarstvo
zdravlja. Nadbiskupija u pastoralnom pismu hvali državne
službe za sve što èine kako bi se sprijeèila zaraza i
informiralo stanovništvo, a sve Senegalce poziva na molitvu
i stavlja, zajedno s drugim afrièkim narodima ugroženima
ebolom, pod Marijin zagovor.
Rim: Meðureligijska nogometna utakmica za mir
Papa Franjo: Snažna gesta kako je moguæe graditi kulturu
susreta i svijet mira u kojemu vjernici razlièitih religija,
zadržavši svoj identitet, mogu živjeti zajedno u skladu i
meðusobnom poštovanju
Rim, 1.9.2014. (IKA) - Deseci tisuæa ljubitelja nogometa,
meðu kojima i mnoštvo djece, gledali su 1. rujna na rimskom
olimpijskom stadionu meðureligijsku nogometnu utakmicu
za mir. Nogometaši - najveæe nogometne zvijezde meðu
kojima su bili Roberto Baggio, Javier Zanetti i Diego
Armando Maradona, bili su pripadnici razlièitih
vjeroispovijesti; kršæani, budisti, židovi, hinduisti,
muslimani i šintoisti. Utakmicom, koja je odigrana na poticaj
pape Franje, željelo se okupiti igraèe i najvijaèe kako bi
iskazali jedinstvo i solidarnost i dali potporu miru i ukazali
na snagu sporta u izgradnji mira, istièe u izvješæu Radio
Vatikan.
Zanetti,
nekadašnji
kapetan
argentinske
reprezentacije i aktualni potpredsjednik Intera, opisao je
utakmicu kao simbolièku gestu koja ljudima pomaže
razumijeti da je moguæe graditi svijet mira, temeljen na
dijalogu i poštovanju drugih.
Nekadašnje i aktualne nogometne zvijezde primio je u
audijenciju papa Franjo, istaknuvši da je utakmica snažna
gesta kako je moguæe graditi kulturu susreta i svijet mira u
kojemu vjernici razlièitih religija, zadržavši svoj identitet,
mogu živjeti zajedno u skladu i meðusobnom poštovanju.
Vjere su pozvane biti sredstvo mira a nikada mržnje, rekao
je Papa. Takoðer je istaknuo da svojom igrom igraèi trebaju
reæi ne svakoj diskriminaciji.
Dogaðaj je ogranizirala zaklada Scholas Occurrentes i
talijanska zaklada Pupi u suradnji s Papinskom akademijom
društvenih znanosti. Sva dobit od utakmice, u kojoj su
Zanettijevi PUPI sa 6:3 pobijedili ekipu Scholas,
namijenjena je projektu koji pomaže siromašnu djecu u
Buenos Airesu.
U povodu utakmice za mir Papinsko vijeæe za kulturu
organiziralo je trodnevni seminar od 1. do 3. rujna na temu
sport u službi susreta i humanosti.
Inozemne vijesti
Poljski biskupi zabrinuti zbog dogaðanja u Ukrajini
Izjava u povodu 75. obljetnice poèetka II. svjetskog rata
Varšava, 1.9.2014. (IKA) – Poljski biskupi izrazili su
zabrinutost zbog dogaðanja u susjednoj im Ukrajini,
strahujuæi da bi mogla biti ugrožena i buduænost Poljske. U
izjavi u povodu 75. obljetnice poèetka II. svjetskog rata, koja
je objavljena 30. kolovoza, poljski biskupi istièu da se na
ukrajinskome tlu vodi "neobjavljeni rat" u kojemu stradavaju
vojnici i civili. Stoga biskupi oèekuju da se poduzmu
djelotvorna sredstva kako bi se na miroljubiv naèin sprijeèila
ratna tragedija. "Mir je naša obveza", istièu poljski biskupi u
izjavi u kojoj izrijekom ne spominju Rusiju, te pozivaju na
molitvu za mir.
Biskup Shomali pohodio kršæane u Gazi
Rim, 2.9.2014. (IKA) - Posjetili smo èetvrt Sajaya, gdje je
80 posto kuæa i zgrada porušeno. Vidjeli smo nešto sto se
može usporediti s gradovima koje su u II. svjetskom ratu
sravnili sa zemljom, kazao je biskup William Shomali, vikar
latinskoga jeruzalemskog patrijarha, nakon posjeta Gazi 1.
rujna, prenosi Radio Vatikan. Tijekom kratkoga posjeta,
izaslanstvo se susrelo s èlanovima male kršæanske zajednice.
Osim kapelana i redovnica triju redovnièkih družbi koje
djeluju u Pojasu Gaze, izaslanstvo je posjetilo grkopravoslavnog biskupa Alexiosa, koji je tijekom izraelskih
napada boravio u svojoj rezidenciji.
Pravoslavni biskup uprilièio nam je bratski susret, pohvalio
je uèinkoviti rad Caritasa, Papinske misije i Katolièke službe
za potporu stanovništvu tijekom i nakon oružanih sukoba.
Izaslanstvo je posjetilo i anglikansku bolnicu u kojoj se u
posljednja dva mjeseca lijeèilo više od èetiri tisuæe ranjenika.
Govoreæi o raspoloženju stanovništva, biskup je rekao da su
ljudi sretni zbog prekida vatre. Ribari, koji su ovlašteni
ribariti, svakog se jutra vraæaju s obilnim ulovom ribe, koju
prodaju na tržnicama. Moguænost da se vlastitim rukama
može priskrbiti svagdanje jelo, te nada da æe u obnovi zemlje
moæi naæi posao, podižu moral naroda, kazao je mons.
Shomali dodajuæi da su i mladi naraštaji doživjeli tri napada
na Gazu, jedan gori od drugoga.
Proæi æe dugo vremena da se stanje vrati kakvo je bilo prije
napada. Ljudi su zbog toga oèajni i gube svaku nadu u bolju
buduænost. U maloj kršæanskoj zajednici mnogi misle kako
napustiti Gazu, ustvrdio je biskup.
Izaslanstvo se nije susrelo s politièkim predstavnicima, ali su
se iz razgovora s kršæanima i muslimanima mogli uvjeriti da
je još veæe neprijateljstvo prema Izraelu, jer iz rata se ne
može roditi ljubav, kazao je biskup, dodajuæi da Hamas, koji
je kritizirao palestinski predsjednik Abu Mazen, nema
jednoglasnu potporu naroda. Ima ljudi koji su mi s gorkom
ironijom rekli: Gaza je porušena, ali sada bar možemo
pojesti malo ribe, ustvrdio je biskup Shomali.
3. rujna 2014. broj 35/2014
21
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Istina se ostvaruje u susretu
Poruka predsjednika Vijeæa HBK za katehizaciju nadbiskupa
Ðure Hraniæa na poèetku katehetske i školske godine
Draga braæo sveæenici, redovnice i redovnici, vjerouèitelji i
katehete! Istina o kraljevstvu Božjem prima se u susretu. Od
svojih poèetaka Crkva je pokušavala na razlièite naèine
ispunjavati nalog koji je dobila od Isusa Krista: "Poðite po
svem svijetu, propovijedajte evanðelje svemu stvorenju."
(Mk 16, 15) Da bi nam pokazao kako se to èini, "zareda
obilaziti gradom i selom propovijedajuæi i navješæujuæi
evanðelje o kraljevstvu Božjemu" (Lk 8, 1). Doista, uspješno
ili manje uspješno, spretno ili manje spretno, navjestitelji
evanðelja odvažno su slijedili put Uèitelja na naèin kako im
je to u povijesti bilo moguæe. Danas, kada Crkva promišlja o
novoj evangelizaciji, odnosno o prenošenju vjere "novim
jezikom prispodoba" (papa Benedikt XVI.), na poseban
naèin ima pred oèima èovjeka koji je postao žrtvom
suvremenih
"božanstava",
vlastite
samodostatnosti,
površnosti, tj. vremena "slabe misli" i osamljenosti. Svjesna
èinjenice da je istina o kraljevstvu Božjemu jedina koja u
potpunosti može èovjeka uèiniti sretnim, Crkva želi iznova
tražiti put do susreta s njim, kako bi mu posvjedoèila istinu
da "radost evanðelja ispunja srce i cijeli život onoga koji
susretne Isusa" (papa Franjo, Radost evanðelja, 1). Ostvariti
takav susret preduvjet je i bitna dimenzija svakoga
evangelizacijskog i katehetskog djelovanja Crkve.
Izvorno mjesto susreta Boga i èovjeka: župna zajednica. Bog
nam dopušta imati udio u njegovu osobnom, otajstvenom
životu. Susret s njim ostvaruje se u liturgijskom,
sakramentnom i pastoralno-katehetskom životu konkretne
župne zajednice. Ima li ljepše i privlaènije ponude èovjeku
željnu potpuna ostvarenja od života u zajednici koja snagom
sakramenata svakodnevno živi iskustvo susreta s Bogom?
Nažalost, sve više postajemo svjedoci èinjenice da
suvremeni èovjek ne samo da u konkretnoj župnoj zajednici
ne nalazi "izvor na kojemu bi utažio svoju žeð" (papa Ivan
XXIII.), nego bezbolno i bez interesa proživljava "krizu
Boga", tj. nestajanje svijesti o Bogu u vlastitoj povijesti i
sadašnjosti. Ta "kriza Boga" posljednji je poziv Crkvi da se
probudi i èovjeku ponovno omoguæi iskustvo susreta s
Bogom! Crkva postoji radi naviještanja kraljevstva Božjega.
Ona nije sama sebi svrhom. Zato mora iziæi iz "sobe ustajala
zraka, u kojoj æe se, ako iz te sobe ne izaðe, ubrzo razboljeti"
(usp. papa Franjo, Pismo sudionicima 105. plenarnog
zasjedanja Biskupske konferencije Argentine, 25. ožujka
2013.).
Uvjereni smo da su mnoge naše župne zajednice mjesta
novih nada i novih snaga, koje vjernike ohrabruju da nastave
živjeti svoj svakodnevni život snagom svjetla vjere.
Meðutim, èesto se dogaða da "fast-food" teèajevi, bilo u
pripravi za sakramente, bilo oni vezani uz mistagoško
produbljenje otajstva susreta s Bogom ili koji drugi oblik
navještaja, ne ostavljaju dovoljno prostora za stvaranje
ozraèja autentièna susreta meðu dionicima evangelizacijskog
procesa. Usto se nekada "spasenjsko sredstvo milosrða
zamijeni oružjem strogosti" (papa Ivan XXIII.) na razlièitim
podruèjima našega djelovanja. Tako umjesto mostova
gradimo barikade, na kojima se nikada nije moglo, niti se
može ostvariti iskren i autentièan susret te upoznati prava
istina o onomu kojega naviještamo. Umjesto struènjake za
apokaliptièka pitanja ili namrgoðene sudce, drugi u nama
moraju vidjeti radosne glasnike (usp. papa Franjo, Radost
evanðelja, 168). Nakraju, svi mi koji živimo u konkretnoj
22
3. rujna 2014. broj 35/2014
crkvenoj i župnoj zajednici, živimo u sudioništvu iste vjere.
Ona pak nikada ne razdvaja. Ona ujedinjuje!
Dragi navjestitelji, evangelizacija nije nikada individualan i
izoliran èin, èin pojedinca. Ona je uvijek crkveni èin.
Jednostavan propovjednik, umoran kateheta ili vjerouèitelj,
svaki koji i u najdaljem kutu Zemlje naviješta evanðelje ili
okuplja zajednicu, podjeljuje i slavi sakramente, ostvaruje to
kao èin Crkve. U susretu s Crkvom vjerniku je omoguæeno
susresti Krista. Na konkretnu mjestu. U konkretnu trenutku.
Katehetski susret uvijek je navještaj Božje rijeèi. Dok se
suoèava s "krizom Boga", Crkvi se nameæe izazov njezina
prevladavanja. To može ostvariti misionarskim žarom nove
evangelizacije. Govor o novoj evangelizaciji nije govor o
alternativama prošlosti, nego zahtjev upuæen svakomu
navjestitelju Božje rijeèi da preispita osobni i vlastiti odnos
prema pozivu koji mu je darovan. Što to konkretno znaèi?
Sveti Franjo je naime svojoj braæi rekao: "Naviještajte
evanðelje! Ako treba, onda i rijeèima." To doslovce znaèi:
kateheta, navjestitelj, vjerouèitelj ne radi – on jest kateheta.
On je to cijelim svojim životom. On je drugi Krist! Tako
razmišljajuæi lakše je razumjeti da je svaki katehetski susret,
bio on uokviren u vjeronauk u školi ili u koji od oblika
župne kateheze, uvijek navještaj Božje rijeèi. "Cilj
(misijskog poslanja, odnosno katehetskoga susreta) nije taj
da se (navjestitelj i slušatelji) druže da provode vrijeme
zajedno. Ne, cilj je naviještati kraljevstvo Božje. I to je
hitno, to je i danas urgentno! Ne smije se gubiti vrijeme na
èavrljanja, ne treba èekati zajednièku suglasnost; treba poæi
naviještati." (Papa Franjo, Angelus, 7. srpnja 2013.)
Naviještati evanðelje znaèi zapravo živjeti evanðelje. Živjeti
evanðelje ne znaèi biti "kip u muzeju" (usp. papa Franjo,
Nagovor sudionicima Svjetskoga kongresa o katehezi, 27.
rujna 2013.), nego iæi u susret životnim pitanjima djece,
mladih i odraslih. Živjeti evanðelje istodobno je pitanje
svakomu od nas kateheta i vjerouèitelja: Ne samo kako radiš,
nego i kako moliš za zajednicu?
Draga djeco i mladi, dragi roditelji! Bratsko putovanje s
Crkvom. Na poèetku ove katehetske i školske godine
crkvena vas zajednica poziva da se susretnete s njom. Taj æe
susret biti nošen rijeèju koja želi biti izgovorena. Rijeèju
koja je nošena ljubavlju. Za "bratsko putovanje s Crkvom"
(papa Ivan Pavao II.) ništa vam drugo nije potrebno osim
otvorenog srca. To se putovanje može ostvariti u vjeronauku
u školi, u katehezi u župnoj zajednici te u drugim oblicima
života i djelovanja Crkve. Nadamo da ste vi, draga djeco i
mladi, i vi dragi roditelji, èiji je poziv na putovanje s
Crkvom ispisan u rijeèi sakramenta krsta, veæ odgovorili i da
æete odgovoriti na taj poziv te krenuti u novu katehetskopastoralnu i školsku godinu u zajedništvu s Crkvom. Jedino
se na takav naèin, u susretu, u odnosu utemeljenom na rijeèi,
koja je nošena uzajamnom ljubavlju, može susresti prava
Istina. Istina je to kojoj nitko nije gospodar. Istina je to koja
ima svoje ime: Isus Krist!
Nadamo se da æe prostori susreta ispuniti i sve prostore
meðusobna udaljavanja. Takvih se prostora, omeðenih
zidovima jednostranih i necjelovitih istina, posebno kada je
rijeè o školskom odgoju i obrazovanju, izgradilo, nažalost,
mnogo. Vrijeme je izgradnje novih mostova, vrijeme
"bratskog putovanja" i razgovora onih koji su danas
odgovorni za cjelovit rast i razvoj èovjeka. Crkva je odavno
krenula, spremna je i sve rado poziva na takav hod. Bog, koji
nam neprestano otkriva istinu života, bio sa svima vama!
U Ðakovu, 29. kolovoza 2014.
ika
Crkva - jedna i sveta
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 27. kolovoza
2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Svaki put kad obnavljano našu ispovijest vjere moleæi
Vjerovanje, kažemo da je Crkva "jedna" i "sveta". Ona je
jedna jer ima svoje ishodište u Bogu Trojedinom, otajstvu
jedinstva i punog zajedništva. Crkva je potom sveta, jer joj je
temelj Isus Krist, oživljava je njegov Duh Sveti, ispunjava
njegova ljubav i njegovo spasenje. Istodobno, meðutim, ona
je i sveta i saèinjena od grešnika, svih nas, grešnika, koji
svakoga dana doživljavamo iskustvo vlastite slabosti i
vlastitih bijeda. Dakle, ta vjera koju ispovijedamo potièe nas
na obraæenje, potièe nas da smognemo hrabrosti
svakodnevno živjeti jedinstvo i svetost, a ako mi nismo
ujedinjeni, ako nismo sveti, to je zato što nismo vjerni Isusu.
Ali on, Isus, nas ne ostavlja same, ne napušta svoju Crkvu!
On putuje s nama, on nas razumije. Razumije naše slabosti,
naše grijehe, oprašta nam, svaki put kada dopustimo da nam
oprosti. On je uvijek s nama, pomažuæi nam da postanemo
manje grešnici, više sveti, više ujedinjeni.
1. Prvu utjehu nam pruža èinjenica da je Isus mnogo molio
za jedinstvo uèenika. To je molitva Posljednje veèere, Isus je
usrdno molio: "Oèe, da budu jedno". Molio je za jedinstvo i
to je uèinio upravo neposredno uoèi muke, kada se
pripremao prinijeti èitav svoj život za nas. To je ono što smo
pozvani neprestano iznova èitati i nad tim razmatrati, na
jednoj od najsnažnijih i najdirljivijih stranica Ivanova
Evanðelja, osamnaesto poglavlje (usp. rr. 11.21-23). Kako je
lijepo znati da se Gospodin, neposredno prije nego æe
umrijeti, nije brinuo za samoga sebe, veæ je mislio na nas! U
svom usrdnom dijalogu s Ocem molio je upravo zato da
budemo jedno s njim i meðu sobom. Eto: tim nas je rijeèima
Isus zagovarao kod Oca, da možemo i mi uæi u puno
zajedništvo ljubavi s njim; istodobno, povjerava ih nama kao
svoju duhovnu oporuku, da jedinstvo uzmogne postati sve
više prepoznatljivo obilježje naših kršæanskih zajednica i
najljepši odgovor svakom onom koji nas zatraži
obrazloženje nade koja je u nama (usp. 1 Pt 3, 15).
2. "Da svi budu jedno kao što ti, Oèe, u meni i ja u tebi, neka
i oni u nama budu da svijet uzvjeruje da si me ti poslao" (Iv
17, 21). Crkva je od samih poèetaka nastojala ostvariti taj
naum do kojem je Isusu toliko stalo. Djela apostolska nas
podsjeæaju kako su se prvi kršæani isticali po tome što su bili
"jedno srce i jedna duša" (Dj 4, 32); apostol Pavao, zatim,
opominje svoje zajednice da ne zaborave da su "jedno tijelo"
(1 Kor 12, 13). Iskustvo nam, meðutim, govori da je mnogo
grijeha protiv jedinstva. I tu ne mislimo samo na raskole, veæ
mislimo i na mane koje se vrlo èesto mogu naæi u našim
zajednicama, na "župne" grijehe, na one grijehe u župi.
Katkad su, naime, naše župe, koje su pozvane biti mjesta
dijeljenja i zajedništva, žalosno oznaèene zavistima,
ljubomorama, odbojnostima... A glasine su svima dostupne.
Koliko je samo glasina i naklapanja u župama! To nije
dobro. Primjerice, ako se nekoga izabere za predsjednika
neke udruge tada se poène govoriti protiv njega. I ako se
neku od èlanica izabere za voditeljicu kateheze ostale je
ogovaraju. Ali to nije Crkva. To se ne smije èiniti, ne
smijemo toga èiniti! Treba od Gospodinu moliti milost da se
to ne èini. To se dogaða kada stremimo prvim mjestima;
kada stavljamo u središte sebe same, s našim osobnim
ambicijama i našim naèinima gledanja na stvari, i sudimo
druge; kada gledamo na nedostatke braæe, namjesto na
njihove darove; kada dajemo veæu težinu onom što nas dijeli,
namjesto onom što nam je zajednièko...
Prilog dokumenti
Jednom sam, u drugoj biskupiji koju sam prije imao, èuo
zanimljiv i lijep komentar. Bilo je rijeè o jednoj starici koja
je èitav život radila u župi, a jedna osoba koja ju je dobro
poznavala, rekla je o njoj: "Ta žena nije nikada ogovarala,
nije nikada širila glasine, uvijek je bila nasmijana". Takvu
jednu ženu može se veæ sutra proglasiti svetom! To je lijep
primjer. I ako pogledamo u povijest Crkve, koliko je samo
podjela meðu nama kršæanima. I sada smo podijeljeni. Mi
kršæani smo u povijesti ratovali jedni protiv drugih zbog
teoloških podjela. Sjetimo se tridesetogodišnjeg rata. Ali to
nije kršæanski. Moramo raditi takoðer za jedinstvo svih
kršæana, iæi putom jedinstva, koje je Isus želio i za koje je
molio.
3. Imajuæi sve to pred oèima, moramo izvršiti ozbiljan ispit
savjesti. U jednoj kršæanskoj zajednici podjela je jedan od
najtežih grijeha, jer je èini znakom ne Božjeg djelovanja, veæ
djelovanja ðavola, koji je po definiciji onaj koji dijeli, koji
razara odnose, koji nas navodi na predrasude... Podjela u
nekoj kršæanskoj zajednici, bilo da je to škola, župa, neka od
udruga, je najteži grijeh, jer je ðavolje djelo. Bog, naprotiv,
želi da rastemo u sposobnosti uzajamnog prihvaæanja,
praštanja i ljubavi, kako bismo sve više bili slièni njemu koji
je zajedništvo i ljubav. U ovome se krije svetost Crkve: da
prepoznamo da smo na Božju sliku, ispunjenu njegovim
milosrðem i njegovom milošæu.
Dragi prijatelji, neka nam u srcu odjekuju ove Isusove rijeèi:
"Blago mirotvorcima: oni æe se sinovima Božjim zvati!" (Mt
5, 9). Molimo iskreno oproštenje za sve one prigode u
kojima smo bili razlogom podjele ili nerazumijevanja u
našim zajednicama, duboko svjesni da se do zajedništva ne
može doæi drukèije osim kroz stalno obraæenje. A što je
obraæenje? Obratiti se znaèi moliti Gospodina za milost da
ne ogovaram, da ne kritiziram, da ne širim glasine i ne
bavim se naklapanjima, da svima želim dobro. To je milost
koju nam Gospodin daje. To znaèi obratiti srce. I molimo da
naši svakodnevni odnosi postanu sve ljepši i radosniji odraz
odnosa izmeðu Isusa i Oca.
Snaga evanðelja mijenja svijet iz korijena
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 31.
kolovoza 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Na putu s Matejevim Evanðeljem kojim kroèimo iz nedjelje
u nedjelju, danas dolazimo do kljuène toèke u kojoj Isus,
nakon što se osvjedoèio da Petar i ostala jedanaestorica
vjeruju u njega kao Mesiju i Sina Božjega, "poèe [...]
upuæivati uèenike kako treba da poðe u Jeruzalem, da mnogo
pretrpi..., da bude ubijen i treæi dan da uskrsne" (16, 21). To
je kritièna toèka u kojoj izbija na vidjelo opreènost izmeðu
Isusova naèina razmišljanja i naèina na koji razmišljaju
uèenici. Petar se èak osjeæa dužnim prekoriti Uèitelja, jer mu
je takav sramotan svršetak nespojiv s Mesijom. Tada Isus
teško prekorava Petra, vraæa ga "na pravi put", jer mu na
pameti nije što je "Božje, nego što je ljudsko" (r. 23) i
svrstava se, a da toga nije niti svjestan, na stranu Sotone,
napasnika.
Na tome, u liturgiji ove nedjelje, insistira takoðer apostol
Pavao, koji, pišuæi rimskim kršæanima, kaže im: "Ne
suoblièujte se ovomu svijetu, nego se preobrazujte
obnavljanjem svoje pameti da mognete razabirati što je volja
Božja, što li je dobro, Bogu milo, savršeno" (Rim 12, 2).
Mi kršæani živimo u svijetu, potpuno smo uronjeni u
društvenu i kulturnu stvarnost našega doba i to je pravo; ali
to sa sobom nosi opasnost da postanemo "svjetovni",
3. rujna 2014. broj 35/2014
23
Prilog dokumenti
opasnost da "sol obljutavi", kao što bi rekao Isus (usp. Mt 5,
13), to jest da se kršæanin "razvodni", izgubi snagu novosti
koju mu daje Gospodin i Duh Sveti. Meðutim, moralo bi biti
suprotno: kada u kršæanima snaga evanðelja ostane živom,
ona može stubokom promijeniti "mjerila ljudskog
prosuðivanja, ustaljene vrednote, interese, misaona kretanja,
ishodišna nadahnuæa i životne obrasce" (PAVAO VI., Apost.
pobud. Evangelii nuntiandi, 19). Žalosno je vidjeti
"razvodnjene" kršæane, koji izgledaju kao razvodnjeno vino,
te se ne zna jesu li Kristovi vjernici ili pripadaju svijetu, kao
što se za razvodnjeno vino ne zna je li vino ili voda! To je
žalosno. Žalosno je vidjeti kršæane koji nisu više sol zemlje,
a znamo da kada sol izgubi svoju okus, više nièemu ne služi.
Njihova je sol izgubila okus jer su se predali duhu svijeta, to
jest postali su svjetovni.
Zato je nužno neprestano se obnavljati napajajuæi se na
izvorima evanðelja. A kako se to može provesti u djelo?
Prije svega èitajuæi i meditirajuæi Evanðelje svakoga dana,
tako da Isusova rijeè bude uvijek prisutna u našem životu.
Upamtite ovo: u tome æe vam biti od pomoæi da nosite
uvijek Evanðelje sa sobom, malo Evanðelje, u džepu, torbi, i
proèitate iz njega tijekom dana jedan ulomak. Ali uvijek s
Evanðeljem, jer to znaèi nositi Isusovu rijeè i moæi je èitati.
U tome æe vam nadalje pomoæi sudjelovanje na nedjeljnoj
misi, gdje susreæemo Gospodina u zajednici, slušamo
njegovu rijeè i primamo euharistiju koja nas sjedinjuje s
njim i jedne s drugima; vrlo su važni, nadalje, za duhovnu
obnovu dani duhovne obnove i duhovnih vježbi. Evanðelje,
euharistija i molitva. Ne zaboravite: Evanðelje, euharistija i
molitva. Zahvaljujuæi tim Gospodinovim darovima možemo
se suoblièavati ne svijetu, veæ Kristu, i slijediti ga na
njegovu putu, a taj je put "izgubiti vlastiti život" da bi ga
našli (r. 25). "Izgubiti ga" u smislu da ga se daruje, prinijeti
ga iz ljubavi i u ljubavi – a to ukljuèuje žrtvu, pa i križ – da
bismo ga iznova primili proèišæena, osloboðena sebiènosti i
hipoteke smrti, ispunjena vjeènošæu.
Djevica nam Marija uvijek prethodi na tome putu; pustimo
da nas ona vodi i prati.
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre, sutra se u Italiji, na poticaj Talijanske
biskupske konferencije, slavi Dan oèuvanja stvorenog
svijeta. Tema ove godine je vrlo važna: "Odgajati za
oèuvanje stvorenog svijeta, za zdravlje naših sela i gradova".
Želim da svi, institucije, udruge i graðana, s još veæom
predanošæu rade na oèuvanju života i zdravlja ljudi takoðer
kroz poštivanje okoliša i prirode.
Pozdravljam sve hodoèasnike iz Italije i raznih zemalja,
napose hodoèasnike iz Santiaga del Chilea, Pistije, San
Giovanni Bianca i Albano Sant'Alessandra (Bergamo);
mlade iz Modene, Bassano del Grappe i Ravenne; veliku
skupinu policijskih motorista i Policijski glazbeni sastav.
Bilo bi lijepo èuti ih na kraju kako sviraju...
Posebno pozdravljam katolièke parlamentarne zastupnike,
koji su se okupili na svom 5. meðunarodnom susretu, i
potièem i da žive osjetljivu ulogu predstavnikâ naroda u
skladu s evanðeoskim vrijednostima.
[...]
Želim vam ugodnu nedjelju i molim vas da molite za mene, i
dobar vam tek. Doviðenja!
24
3. rujna 2014. broj 35/2014
ika

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

Cijela Zvona pogledajte u PDF obliku.

EVANGELIČKA CRKVENA OPĆINA ZAGREB

12. studenog 2014. Priopćenje Nadbiskupskoga duhovnog

Pogledajte Zvona i u PDF obliku.

1. listopada 2014. Svetkovina sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika i

pdf , Hrvatski, Str. 7

9 - 04.03.2015

5. ožujka 2014. Banja Luka: XVI. redovno godišnje zajedničko

5. veljače 2014. Izjava predsjednika HBK u svezi Prijedloga zakona

29. rujna 2010. Ne možemo živjeti bez euharistijskog susreta s

26. veljače 2014. Pokop dr. Adalberta Rebića Nedostajat će nam

5 - 04.02.2015

9. srpnja 2014. Umro mons. Josip Šantić Umirovljeni generalni vikar

20. kolovoza 2014. Susret kardinala Bozanića s pravoslavnim