39/2014 1. listopada 2014. Svetkovina sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije Kardinal Josip Bozaniæ: Pitamo danas: dokle toliko iscrpljivanje hrvatskoga èovjeka, da je toliko zabrinut za buduænost svoje djece? Dokle æemo slušati izvještaje o zatvaranju radnih mjesta i rastu broja nezaposlenih? Dokle æemo trpjeti da se gazi život, od zaèeæa, i èovjekovo dostojanstvo do smrti? Dokle æemo gledati kako se olako postupa s javnim dobrima i šalje nedvosmislena poruka: ako nama nije do njih stalo, zašto bi bilo i drugima? Postavljanje Gospina kipa u zadarskoj školi nadbiskup Puljiæ komentirao pozitivno Nazvao bih to hrabrim èinom ravnatelja i njegovih suradnika koji su za to dali suglasnost. Oni su procijenili da to neæe škoditi odgoju, nego biti poticaj za veæu snošljivost i uvažavanje drugih. Ne bih, meðutim, podržao postavljanje kipa ako bi to vrijeðalo uèitelje, njihove ðake i roditelje koji svoju djecu povjeravaju odgojiteljima i uèiteljima "Zapadna civilizacija u raskoraku izmeðu vjere i razuma" U Vierzenheiligenu održan godišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe Nikada više nasilja nad starijim osobama! Papa Franjo susreo se na vatikanskom trgu s 40.000 starijih osoba iz 20 zemalja svijeta, meðu kojima je bio i papa u miru Benedikt XVI. Domovinske vijesti Studijski dan sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije Biskup Uziniæ oštro osudio šaranje Medžlisa Islamske zajednice Proglas nadbiskupa Puljiæa o Godini euharistije Ðakovo: Konstituirano Nadbiskupijsko pastoralno vijeæe Proslava 100. obljetnice roðenja fr. Rajmunda Kuparea 40. obljetnica Kursilja u Hrvatskoj U Požegi održan Biskupijski dan i zareðena sedmorica ðakona 7. nacionalni susret pastoralnih djelatnika meðu Romima Proslavljena 170. obljetnica župe Zlobin Održan 2. nacionalni susret štovatelja Božjeg milosrða Prvi dan obitelji Bjelovarsko-križevaèke biskupije Prva obljetnica beatifikacije bl. Miroslava Bulešiæa Posveta crkve u Gornjoj Vrbi U Staroj Gradiški blagoslovljen spomen sveæenièkim žrtvama komunistièkog progona Jelenje: 200. obljetnica posvete crkve Sv. Mihovila arkanðela Crkva u Hrvata Biskup Komarica primio ministra Mornara Biskup Mrzljak u Hrvatskoj župi u Hamiltonu Novi sveæenici Banjoluèke biskupije XVII. redovnièki dan u Mostaru Srijemski Karlovci: Koncert u èast opatu Iliji Okrugiæu Srijemcu Inozemne vijesti Islamisti razorili armensku spomen-crkvu Papa Franjo primio sudionike opæe skupštine Pokreta fokolara Kardinal Parolin na raspravi Vijeæa sigurnosti UN-a 200. obljetnica obnove Isusovaèkog reda: svjedoèanstvo nade i kreativnosti Prilog dokumenti Albanija – primjer mirnog suživota Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti Biskup biskupije Butembo-Beni iz DR Konga posjetio rijeèkog nadbiskupa Rijeka, 23.9.2014. (IKA) - Biskup biskupije Butembo-Beni iz DR Konga Sikuli Paluku Melchisedec, hrvatski misionar u DR Kongu fra Ilija Barišiæ i njegov subrat fra Gabriel Bayangira posjetili su u utorak 23. rujna u Nadbiskupskom domu u Rijeci rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa. Gosti su nadbiskupa upoznali s aktualnom situacijom u toj afrièkoj zemlji u kojoj se još uvijek osjeæaju posljedice rata koji se iz Ruande prenio u Kongo, rekao je fra Ilija. "Istoèni dio DR Konga je nesiguran. Ima puno vojnih grupa kojima se ne zna tko im zapovijeda, a trgovci i politièari imaju svoju policiju i vojsku koja živi od pljaèke. Drugi dijelovi Konga nemaju tih problema, nego samo ovaj istoèni dio koji je uz Ruandu i Ugandu, tzv. 'crvena zona' gdje su još uvijek izbjeglice iz Ruande, vojnici iz plemena Hutu koji uzrokuju nemire i pljaèkaju." Fra Ilija upozorio je i na problem zaštite maloljetnika. Kao primjer naveo je sluèaj kada su iz škole koja se nalazila na periferiji šume, vojnici odveli djevojèice da im budu žene, a djeèake regrutirali u vojnike. "Sve se to dogaða u istoènom dijelu Konga i svemu tome treba dodati i silovanja, bolesti, ljude pod neprekidnim stresom." Zbog toga se volonterima ne može jamèiti sigurnost u misijama u istoènom dijelu DR Konga, rekao je biskup Melchisedec, ali i dodao kako ta dramatièna slika u istoènom Kongu ne oslikava situaciju u cijeloj zemlji. Od biskupije Butembo-Beni u kojoj djeluje misionar fra Ilija, druga hrvatska misija u pokrajini Katanga udaljena je 2500 kilometara, a nešto bliže nalazi se misija franjevki Krista Kralja u biskupiji Bukavu. Biskup je izrazio radost zbog poveæanja broja duhovnih zvanja kao i zahvalnost Rijeèkoj nadbiskupiji koja je u vrijeme kada je dr. Milan Špehar bio Nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela, omoguæila studiranje èetvorici studenata na rijeèkoj Teologiji uz misne intencije koje su afrièkim studentima uvelike pomogle. Takoðer, svake nedjelje u crkvama u biskupiji ButemboBeni vjernici se okupljaju na molitvu za duhovna zvanja te jednom mjeseèno u biskupijama se organiziraju duhovne obnove na tu nakanu, rekli su gosti. Obrazovanje, zdravstvo i briga o socijalnoj skrbi država je prepustila Katolièkoj Crkvi i Caritasu. U župi Kimbulu, u kojoj djeluje fra Ilija, svakog mjeseca krsti se oko 200 djece, a krizmanika je oko 2000, dodao je biskup govoreæi o biskupiji koja ima oko 13.000 katolika. Porast broja katolika potaknulo je osnivanje nove misije sv. Klare koja je 2012. povjerena franjevcima. "Potrebno je sagraditi crkvu, dvorane, kuæu, ali najveæi prioritet nam je srednja škola koja ne postoji u cijeloj misiji", rekao je fra Ilija. Dodao je kako im pomaže provincija sv. Jeronima i dobroèinitelji te se nada kako æe se u izgradnju škole krenuti u listopadu ove godine. Takoðer, nastavljaju s programom kumstava kojima se pomaže školovanju djece i mladih. Školovanje je dostupno bogatašima, trgovcima i politièarima, dok roditelji djece sa sela ne mogu platiti obrazovanje svoga djeteta. Tu su i brojna siroèad koje se bez pomoæi dobrih ljudi ne može školovati, upozorio je fra Ilija. Stoga je pokrenut projekt kumstava te jedan kum za dijete u osnovnoj školi pomaže godišnje s 50 eura, srednjoškolcu se uplaæuje 100 eura, a ukoliko netko želi biti kum studentu tada je godišnja uplata 300 eura. "Na taj naèin omoguæavamo djeci iz siromašnih obitelji te siroèadi da se školuju što je i jedna od osnovnih zadaæa naše misije", rekao je fra Ilija. 2 1. listopada 2014. broj 39/2014 Postavljanje Gospina kipa u zadarskoj školi nadbiskup Puljiæ komentirao pozitivno Nazvao bih to hrabrim èinom ravnatelja i njegovih suradnika koji su za to dali suglasnost. Oni su procijenili da to neæe škoditi odgoju, nego biti poticaj za veæu snošljivost i uvažavanje drugih. Ne bih, meðutim, podržao postavljanje kipa ako bi to vrijeðalo uèitelje, njihove ðake i roditelje koji svoju djecu povjeravaju odgojiteljima i uèiteljima Zadar, 24.9.2014. (IKA) - Zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ oèitovao se o postavljanju Gospina kipa pokraj vjeronauène uèionice u OŠ Šime Budiniæa u Zadru, na traženje Zadarskog lista. Postavljanje Gospina kipa u toj osnovnoj školi nadbiskup je komentirao pozitivno. "Nazvao bih to hrabrim èinom ravnatelja i njegovih suradnika koji su za to dali suglasnost. Oni su procijenili da to neæe škoditi odgoju, nego biti poticaj za veæu snošljivost i uvažavanje drugih. Ne bih, meðutim, podržao postavljanje kipa ako bi to vrijeðalo uèitelje, njihove ðake i roditelje koji svoju djecu povjeravaju odgojiteljima i uèiteljima", rekao je mons. Puljiæ. Upitan smatra li da se u osnovnim ili srednjim školama treba postavljati vjerska obilježja, nadbiskup je rekao: "Sama rijeè 'vjersko obilježje' govori da se radi o neèem što je javno, a ne tajno. I nije samo za 'privatnu upotrebu'. Ljudi nose prstenje, lance, križeve i broševe po kojima nešto komuniciraju ljudima oko sebe. I nikomu ne pada na pamet pitati ili problematizirati zašto to nose. Kao vjernik, odgovorio bih u duhu Gunduliæeve himne slobodi: Bogu hvala, što se i o tome može slobodno raspravljati. Ako se križeve, kipove i kapelice može postavljati po raskrižjima gradova i sela, ne vidim smetnje da se iste kipove i križeve može postaviti i u dvorane tvornica, škola, bolnica i uèilišta. Istina, komunistièko razdoblje progona vjere i svega što je vjerom mirisalo ostavilo je dubokog traga u dušama ljudi. Sloboda i demokracija, meðutim, pružaju moguænost javnog iskazivanja vlastitih uvjerenja. Jasno, uvijek s dozom obzirnosti i razvijenim osjeæajem za razlièitost i toleranciju". Na primjedbu o eventualnoj diskriminaciji djece koja ne pohaðaju nastavu iz vjeronauka, tim èinom, nadbiskup Puljiæ istaknuo je da vjeronauk nije nametnut u školskom sustavu, nego je izborni predmet: "Kad se vjeronauk izabere, postaje obvezatan i jednakopravan svim drugim školskim predmetima. Biranje vjeronauka ne potièe nikakvu diskriminaciju. Naprotiv, oni koji pohaðaju taj predmet bivaju pouèavani o potrebi i važnosti snošljivosti i uvažavanju razlièitosti". Mons. Puljiæ odgovorio je i na pitanje nameæe li se na taj naèin vjera, koja je stvar pojedinca i njegov osobni izbor. "Vjera nije privatna, nego javna stvar. Svojevremeno je sv. Ivan Pavao II. pisao kako se 'ne smijemo bojati govoriti o Bogu i uzdignuta èela nositi znakove svoje vjere'. Jer, kaže on, 'pogrešno je misliti da bi javno pokazivanje vjere moglo povrijediti potrebnu autonomiju države i graðanskih institucija, ili èak ohrabriti izraze netrpeljivosti. Naprotiv, kultura vjere promièe kulturu dijaloga koja u euharistiji nalazi jakost i hranu' (Ivan Pavao II., Ostani s nama, Gospodine, br. 26). Postavljanje Gospina kipa u prostorijama škole, uz uèionicu za vjeronauk, nije neèiji hir, nego javni èin vjernièke hrabrosti, priznanja i zahvalnosti Onoj koju od milja zovemo našom majkom i zagovornicom. Njezinu su krunicu nosili oko vrata naši branitelji u nedavnom Domovinskom ratu i vjerovali u njezin moæni zagovor. I nisu se prevarili niti razoèarali", rekao je nadbiskup Puljiæ u razgovoru za Zadarski list. ika Predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog èestitao židovske blagdane Sisak, 24.9.2014. (IKA) - U povodu predstojeæih blagdana Roš Hašana – Nove godine i Jom Kipura – Dana pomirenja, predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog sisaèki biskup Vlado Košiæ uputio je u srijedu 24. rujna èestitku rabinu Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotelu Da-Donu, rabinu zagrebaèke Židovske opæine Lucianu Moši Preleviæu, kao i svim èlanovima te dvije zajednice: "Neka Vam Svemoguæi Bog u Novoj godini daruje obilje svoga blagoslova da napredujete u svakom dobru, a Blagdan pomirenja neka Vam pomogne u izgraðivanja dobrih meðusobnih odnosa, unutar Vaše zajednice, kao i sa svim ljudima." Potvrðen izbor prof. dr. Ivice Raguža za dekana KBF-a u Ðakovu Ðakovo, 24.9.2014. (IKA/TU) – Izv. prof. dr. Ivica Raguž izabran je odlukom Fakultetskog vijeæa Katolièkog bogoslovnog fakulteta u Ðakovu Sveuèilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 28. travnja 2014. godine za dekana KBF-a u Ðakovu na mandatno razdoblje od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2018. godine. Izbor dekana odobrio je mons. dr. Ðuro Hraniæ, Veliki kancelar KBF-a u Ðakovu, 7. svibnja, a potvrdili su ga Kongregacija za katolièki odgoj Svete Stolice u Rimu te Senat Sveuèilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na sjednici 23. rujna 2014. godine. Ivica Raguž roðen je 26. rujna 1973. u Osijeku. Teologiju i filozofiju studirao je u Ðakovu, Rimu i Bostonu. Doktorirao je fundamentalnu teologiju na Teološkom fakultetu Papinskoga sveuèilišta Gregoriana u Rimu. Od godine 2002. profesor je dogmatske teologije na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Ðakovu, prodekan za znanost 2008.-2010. Dr. Raguž je glavni i odgovorni urednik èasopisa "Diacovensia" i Meðunarodnoga katolièkog èasopisa "Communio" (hrvatska redakcija). Trenutaèno je voditelj Odsjeka za sustavnu teologiju i predsjednik Katedre dogmatske teologije na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Ðakovu Sveuèilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. (http://www.djkbf.unios.hr/prof-ivica_raguz) Od 2014. dekan je Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu. Bogoslovi posjetili sjedišta HBK i Vojnog ordinarijata Zagreb, 24.9.2014. (IKA) - Sveæenièki kandidati Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, koji akademske godine 2014./2015. polaze prvu godinu formacije i studija teologije, predvoðeni rektorom mr. Anðelkom Košæakom i odgojiteljem vlè. Ivicom Cujzekom posjetili su 24. rujna zgradu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu. Doèekao ih je zamjenik generalnog tajnika HBK mons. Fabijan Svalina, koji ih je upoznao s djelovanjem ureda i ustanova te generalnog tajništva Hrvatske biskupske konferencije i zaželio im da napreduju i usavršavaju se u duhovnom, ljudskom i intelektualnom rastu koji služi na èast Crkvi, Domovini i njima osobno. Bogoslovi su zatim posjetili i obližnju zgradu Vojnog ordinarijata, gdje ih je doèekao biskup Juraj Jezerinac. S poviješæu Vojne biskupije u Hrvatskoj i poslanjem vojnog i policijskog kapelana upoznao ih je generalni vikar dr. o. Jakov Mamiæ, OCD. Biskup je bogoslovima govorio o svojim iskustvima u radu s vojskom i policijom te im pokazao kapelu u kojoj su se zajedno pomolili. Domovinske vijesti Studijski dan sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije Sveæenici ne smiju samo provoditi svoje pastoralne šablone i iz svojih ureda prosuðivati obitelji veæ biti s njima, upoznati ih i s njima živjeti svoje poslanje, rekao nadbiskup Barišiæ na skupu posveæenom temi "Pastoralni izazovi obitelji u kontekstu evangelizacije: oèekivanja i potrebe" Vepric, 24.9.2014. (IKA) - Oko 120 sveæenika okupilo se u srijedu 24. rujna u marijanskom svetištu Vepric na Studijskom danu sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije. Tema ovogodišnjega Studijskog dana bila je "Pastoralni izazovi obitelji u kontekstu evangelizacije: oèekivanja i potrebe". Susret je zapoèeo koncelebriranim euharistijskim slavljem koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Nadbiskup je u homiliji govorio o sveæenièkom pozivu u kontekstu obiteljskog pastorala. Rekao je da, kao što je Isus na poèetku poslao dvanaestoricu da nose radosnu vijest u svaku kuæu i u svaku obitelj, tako i danas šalje svoje sveæenike. No, prvi apostoli nisu imali župne kuæe ni pastoralne centre veæ samo bogatstvo Božje rijeèi s kojom su išli meðu ljude, meðu obitelji. "Svjetlo Božje rijeèi motiviralo ih je da idu dalje, usprkos svim poteškoæama. Motivira li nas danas? Što je nama potrebno da se pokrenemo i da iziðemo iz vlastitih kuæa, vlastite sigurnosti i krenemo ususret bližnjima, obitelji? Jesmo li postali siromasi pored tolikoga bogatstva rijeèi Božje?" upitao je nadbiskup okupljene sveæenike i rekao kako Njegova rijeè treba zaživjeti u njihovim srcima zbog ljudi koji su im povjereni, ali i da bi mogli ostvariti svoj život i poslanje. Istaknuo je kako je potrebno da svijetle iznutra jer samo tako mogu Svjetlo života donositi bližnjima. Trenutaènu situaciju obitelji nadbiskup je prikazao kroz prispodobu o dobrom Samarijancu koji iz Jeruzalema, grada na gori, silazi u Jerihon i nailazi na razbojnike. "To je slika obitelji koja ide nizbrdo, stranputicom i raspada se. Ovo vrijeme se okomilo na obitelj, želi je uništiti, i to tako da joj je ohladilo vjeru, da joj je razbijeno zajedništvo, ugrožena vjernost i otvorenost daru života. Obitelj je dotuèena. Sveæenik i levit iz prispodobe danas su sociolog ili psiholog koji prolaze pokraj obitelji i ne osvræuæi se, ili promatraju obitelj i zakljuèuju da joj nema spasa i da je bolje da izumre jer samo ogranièava slobodu pojedinca. Trebamo se zapitati jesmo li mi danas Samarijanac koji toj obitelji povija rane i plaæa za nju, ili se možemo svrstati u ovu prvu skupinu. Bismo li samo održali dobru propovijed i vikali na tu obitelj kako je mogla dopustiti da doðe do toga gdje je danas? Obitelj je središte i izvor društva, a mi smo je ostavili na periferije i ne dopiremo do nje", rekao je nadbiskup i upozorio da sveæenici ne smiju samo provoditi svoje pastoralne šablone i iz svojih ureda prosuðivati obitelji veæ biti s njima, upoznati ih i s njima živjeti svoje poslanje. Istaknuo je da se pastoralna briga o obitelji i braku ne smije svoditi samo na pitanje smije li se rastavljenima dati prièest ili ne, veæ da u središtu razmišljanja i djelovanja treba biti briga o tome kako oèuvati obitelji i donijeti im bogatstvo Božje rijeèi. Po završetku euharistijskoga slavlja uslijedio je radni dio programa koji je poèeo predavanjem prof. dr. fra Stipe Nimca na temu "Pastoralni model za naše vrijeme". Dr. Nimac dao je kratki pregled aktualnog položaja Crkve u društvu pri èemu je istaknuo da nema više narodne Crkve koja uživa veliku potporu i ima puno sljedbenika, veæ da moæ Crkve opada, a u porastu je i neslaganje Crkve i društva. Smatra da Crkva mora biti trajno misionarska te da mora postati Crkva naroda u kojoj æe se vjernici osjeæati kao doma. Treba biti oaza u nekršæanskom svijetu. Iznio je dva modela pastoralnog djelovanja za koje smatra da su potrebni 1. listopada 2014. broj 39/2014 3 Domovinske vijesti u modernom vremenu, a koji su snažno povezani s djelovanjem prve Crkve. To su stvaranje snažnih duhovnih središta iz kojih bi Crkva isijavala prema svijetu, te tzv. "kuæne crkve" ili "Crkve u malom" koje bi bile biotipi vjere u kojima se kršæanstvo opipljivo svjedoèi i živi. Predavaè je istaknuo i tri prioriteta koja odreðuju identitet Crkve u kontekstu nove evangelizacije. To su govor o Bogu, svjedoèenje konkretnog Boga u liku Isusa Krista te prisutnost Duha Svetoga. Zakljuèio je da Crkva buduænosti ne treba biti liberalnija veæ radikalnija, vraæajuæi se svom izvoru. Potom je prof. Miranda Banovac kroz svjedoèanstvo vlastite obitelji i rada u župi govorila o temi "Što obitelj oèekuje od sveæenika i župne zajednice?" Osvræuæi se na sve èimbenike koji dovode do sve veæeg rastakanja i nestajanja obitelji, rekla je da, bez obzira što se promijenilo vrijeme, nije se promijenila èinjenica da ako imamo zdrave obitelji imat æemo i zdravu Crkvu, zdravo društvo te da se i Bog rodio u obitelji, želeæi pokazati važnost i svetost obiteljskog zajedništva i ljubavi. Oèekivanja koja obitelj ima od župnika smjestila je u tri dimenzije. Prva je duhovne vrijednosti, u kontekstu kojih smatra da župnik susretljivošæu, ljubaznošæu, a iznad svega èvrstom vjerom privlaèi ljude i dovodi ih Kristu, a svojim životom i nauèavanjem svjedoèi i bude primjer u gorljivom izvršavanju svoga poslanja. Župnik bi trebao biti èovjek molitve i kontemplacije, èovjek znanja i akcije, dobar slušatelj i uèitelj, duhovnik i prijatelj. Druga dimenzija su odgojne vrijednosti. Rekla je da kvalitetan odgoj poèiva na odgojnom trokutu obitelj-Crkva-škola, a sveæenik bi trebao pomoæi odgojiteljima u svim etapama životnog hoda jer odgoj traje cijeli život. Te na kraju moralne vrijednosti za koje je uloga sveæenika nemjerljiva. Aktualizacijom Božje Rijeèi od nedjeljnih propovijedi, preko roditeljskih sastanaka ili interesnih skupina, on bi trebao pouèiti i jasno iznijeti stav Crkve o svim pitanjima oko kojih se danas uvelike polemizira i vjernici se èesto ne snalaze i ne znaju pravi odgovor. Istaknula je važnost kateheze kao priprave za brak, župne kateheze, roditeljskih sastanaka, obiteljskih susreta, duhovnih obnova i drugih župnih aktivnosti. Mr. Maja Jakšiæ održala je predavanje "Kako se nositi sa stresnim situacijama?", pri èemu se posebno osvrnula na sindrom izgaranja ili sagorijevanja (engl. burnout syndrome) koji oznaèava nesuglasje izmeðu zahtjeva radnoga mjesta i osobnih moguænosti te želja i oèekivanja da se tim zahtjevima udovolji. Sindromu su podložnija zanimanja usmjerena na pružanje zdravstvene, psihološke, socijalne, pravne i duhovne pomoæi, što ukljuèuje i sveæenike. Tri glavna obilježja su emocionalna iscrpljenost, negativan ili cinièan stav prema nadreðenima, kolegama ili klijentima te negativna procjena smisla i kvalitete vlastitog rada. Predavaèica je simptome podijelila u tri osnovne skupine. Prva je tjelesna iscrpljenost kod koje je prisutan osjeæaj tjelesne nemoæi i opæe slabosti, uèestalo pobolijevanje od razlièitih bolesti koje uzrokuje izostajanje s posla, kao i razlièiti tjelesni simptomi kao što su glavobolja, bolovi u leðima, otežano disanje. Druga je emocionalna iscrpljenost koja obuhvaæa osjeæaj gubitka osobne vrijednosti, beznaðe, bespomoænost i pesimizam, razdražljivost, poteškoæe u komunikaciji, agresivnost, nisku toleranciju na frustracije, nesnošljivost, negativizam. U treæu skupinu, mentalnu iscrpljenost, spadaju problemi s usmjeravanjem pažnje, koncentracijom i pamæenjem, poremeæaji sna i apetita, razvijanje bolesti ovisnosti. Mr. Jakšiæ navela je i izvore sindroma izgaranja koji mogu biti unutarnji ili vanjski pod koje spadaju izvori vezani uz radne uvjete, organizaciju rada, odnose s drugima unutar zajednice i vrstu posla. Pojasnila je 4 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika i faze izgaranja te razliku izmeðu izgaranja i profesionalnog stresa i depresije, a ponudila je i konkretne prijedloge profesionalne pomoæi. Na kraju, nazoènima se obratio generalni vikar Splitskomakarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidoviæ koji je predstavio aktualnosti u Nadbiskupiji, a zakljuène misli i poticaje uputio je i nadbiskup koji je pozvao okupljene na molitvu za III. izvanrednu sinodu biskupa na kojoj æe raspravljati upravo o temi "Pastoralni izazovi obitelji u kontekstu evangelizacije". Nadbiskup Hraniæ kod gradonaèelnika Bandiæa Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup zahvalio gradonaèelniku na velikome srcu koje je pokazao Grad Zagreb u vrijeme katastrofalnih svibanjskih poplava koje su pogodile Slavoniju Zagreb, 25.9.2014. (IKA) - Zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ sastao se 25. rujna u Zagrebu s ðakovaèko-osjeèkim nadbiskupom Ðurom Hraniæem. U srdaènome razgovoru u gradskoj palaèi Dverce, nadbiskup Hraniæ zahvalio je gradonaèelniku na velikome srcu koje je Grad Zagreb pokazao u vrijeme katastrofalnih svibanjskih poplava koje su pogodile Slavoniju. "Vaša pomoæ i dolasci u poplavljena podruèja puno su nam znaèili", rekao je mons. Hraniæ koji je i sam sudjelovao u akcijama spašavanja životinjskog blaga u Rajevu Selu, zahvalivši na solidarnosti i humanosti Grada Zagreba i samih Zagrepèana. Nadbiskup je gradonaèelniku prenio pozdrave svog prethodnika, umirovljenoga ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Marina Srakiæa i zahvalu na sudjelovanju u projektu uvoðenja grijanja u ðakovaèku katedralu 2009. godine. Izmeðu ostaloga, na sastanku je bilo rijeèi i o Caritasovom lipanjskom projektu "Spremni za dobro!" koji je podržao i Grad Zagreb, zatim o obilježavanju 200. obljetnice roðenja Josipa Jurja Strossmayera u veljaèi naredne godine, kao i o moguæem humanitarnome koncertu u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, kojim bi se, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, prikupila sredstva za obnovu katedrale Sv. Petra u Ðakovu, neoromanièkog spomenika kulture, priopæila je Služba za informiranje Ureda gradonaèelnika. Predstavnik Dubrovaèke biskupije na primanju Židovske opæine u Dubrovniku Dubrovnik, 25.9.2014. (IKA) - Delegat za ekumenizam i meðureligijski dijalog Dubrovaèke biskupije don Ivica Pervan sudjelovao je u èetvrtak 25. rujna na sveèanom primanju koje je organizirala predsjednica Židovske opæine u Dubrovniku dr. Sabrina Horoviæ u prostorijama opæine u povodu proslave židovskog blagdana Roš Hašana odnosno 5775. židovske Nove godine. Èestitajuæi blagdan uime dubrovaèkog biskupa Mate Uziniæa i u svoje osobno ime, kancelar Pervan je, pozivajuæi se na osluškivanje Rijeèi Božje u svakodnevnom životu, spomenuo da Isus upozorava svoje uèenike kako u ljudskom govoru i ponašanju "da" treba biti "da", a "ne" treba biti "ne". Istaknuvši tako važnost usklaðivanja izreèenih obeæanja s djelima koja bi nakon toga trebala slijediti, slavljenicima je zaželio Božji blagoslov u novoj godini. Poželio im je da sve što je bilo loše u prethodnoj godini ostave iza sebe, a da godina koja je pred njima bude godina sklada, zdravlja i Božjega blagoslova. Na primanju su sudjelovali predstavnici politièkog života Dubrovnika i predstavnici religijskih zajednica koji su takoðer židovskoj zajednici u Dubrovniku èestitali blagdan. ika Rijeèki Caritas poslao još pomoæi za Slavoniju U skladištu Caritasa u Rijeci ukrcan kamion Hrvatske pošte koja je kao i za prijašnje pošiljke ponudila usluge prijevoza Rijeka, 25.9.2014. (IKA) - Caritas Rijeèke nadbiskupije poslao je još pet tona humanitarne pomoæi u poplavljena podruèja u Slavoniju. U skladištu Caritasa u Rijeci 25. rujna ukrcan je kamion Hrvatske pošte koja je kao i za prijašnje pošiljke ponudila usluge prijevoza. Higijenske potrepštine, djeèje igraèke, hrana, odjeæa i obuæa stigle su izravno u Gunju gdje ih je primio župnik Ivan Živiæ. Skladišta humanitarne pomoæi više nisu puna kao u lipnju, potvrdio je župnik. Ljudi se vraæaju kuæama i obnavljaju ih pa je pomoæ i dalje potrebna. "Mi æemo pomoæ koju ste nam poslali dalje distribuirati ljudima koji su u potrebi", rekao je župnik. Iz Rijeke je preko nadbiskupijskog Caritasa tijekom svibnja i lipnja poslano 25 tona pomoæi u poplavljena podruèja. Sveukupno je poslano oko 7 tona trajnih prehrambenih proizvoda, 5 tona sapuna, šampona, deterdženata i higijenskih potrepština, 1500 litara flaširane vode u spremnicima od 5 ili 1,5 litara, tonu i po pelena za bebe, tonu djeèje hrane, igraèaka i robe za djecu, te deke i posteljina, odjeæa i obuæa. U manjim kolièinama poslana su i posebna pomagala kao baterijske svjetiljke, punjaèi za mobitele, kompleti za prvu pomoæ, lijekovi, gumene rukavice i èizme te hrana za pse i maèke. Iz Rijeèke nadbiskupije za pomoæ ljudima iz poplavljenih podruèja do sada je uplaæeno 250.000 kn. Tijekom svibnja u župama nadbiskupije te iz donacija nadbiskupijskom Caritasu prikupljeno je 150.659 kn, a brojni su pojedinaèni donatori upuæeni da uplatu izvrše izravno na raèun Hrvatskog Caritasa. Rijeèka nadbiskupija je iz svojih sredstava uplatila dodatnih 100.000 kn Hrvatskom Caritasu. Djelatnici i volonteri Caritasa zahvaljuju svima koji su pomogli i pokazali veliko srce i solidarnost prema stradalima u poplavama te donijeli svoju donaciju u hrani, vodi i drugim potrepštinama. Caritas je sve donacije zaprimio te organizirao prijevoz dobara na poplavljena podruèja. Suradnja katolièkih osnovnih škola iz Šibenika i Považske Bystrice Šibenik, 26.9.2014. (IKA) - Nakon višemjeseènih priprema i dogovora o zajednièkoj suradnji, Katolièku osnovnu školu u Šibeniku posjetili su od 22. do 26. rujna uèenici i uèitelji Zakladne škole svateho Augustina iz Považske Bystrice u Slovaèkoj. Tijekom boravka u Šibeniku gosti su imali priliku upoznati prirodne ljepote i kulturno-povijesne i vjerske znamenitosti grada i županije te odgojno-obrazovni rad u školi. Posjetili su Nacionalno svetište sv. Nikole Taviliæa, katedralu Sv. Jakova gdje ih je primio šibenski biskup Ante Ivas, Nacionalni park Krka, memorijalni muzej Fausta Vranèiæa i crkvu Gospe od milosti na otoku Prviæu, mediteranski vrt, tvrðavu sv. Mihovila i benediktinke. U školi su imali glazbeno-geografski susret s uèenicima domaæinima u kojem su predstavili simbole svojih država pjevanjem himni republika Hrvatske i Slovaèke te prezentacijama o objema zemljama. Sudjelovali su i na jednom školskom satu te su imali prijateljske sportske utakmice s domaæinima. Daljnja suradnja oèekuje se uzvratnim posjetom u Slovaèku. . Domovinske vijesti Biskup Uziniæ oštro osudio šaranje Medžlisa Islamske zajednice Svim graðanima našeg grada želim odaslati jasnu poruku kako ratne situacije iz drugih krajeva svijeta ne smijemo prenositi u našu sredinu, istaknuo biskup u pismu dubrovaèkom imamu Dubrovnik, 26.9.2014. (IKA) – U povodu ispisivanja slova "Nun" na prostorije Islamske zajednice u Dubrovniku dubrovaèki biskup Mate Uziniæ uputio je u petak 26. rujna pismo dubrovaèkom imamu Salkanu Heriæu u kojem osuðuje taj èin te poziva na nastavak gradnje dobrih meðureligijskih odnosa. Pismo prenosimo u cijelosti: "Primio sam vijest o vandalskom èinu šaranja Medžlisa Islamske zajednice u Dubrovniku koji oštro osuðujem. Osobito je bolno pisanje arapskog slova 'Nun' koji za kršæane u Siriji i Iraku u ovom trenutku ima zastrašujuæe i èesto po život opasno znaèenje. Tim je ovo šaranje postalo i više od vandalskog èina jer u sebi nosi neprihvatljivu poruku prijetnje. Ovo još više žalosti jer ste Vi vrlo jasno osudili tzv. islamski kalifat i pozvali svoje vjernike da se pridruže pozivu na pomoæ progonjenim vjerskim manjinama Iraka i Sirije. U nadi da æe policija pronaæi poèinitelje, vjernicima islamske vjeroispovijesti u Dubrovniku izražavam bliskost. Istovremeno svim graðanima našeg grada želim odaslati jasnu poruku kako ratne situacije iz drugih krajeva svijeta ne smijemo prenositi u našu sredinu, kao niti dopustiti da naruše meðusobno poštivanje i ljudsko razumijevanje koje se trudimo graditi meðu pripadnicima razlièitih vjeroispovijesti. Srdaèno Vas pozdravljam sa željom da Svemoguæi Bog blagoslovi naše meðusobne odnose i suradnju!" Biskup Škvorèeviæ primio èlanove Predsjedništva Hrvatskoga lovaèkog saveza Požega, 26.9.2014. (IKA) - Prigodom 20. državnog prvenstva Hrvatskoga lovaèkog saveza u lovnom streljaštvu od 26. do 28. rujna u Požegi, šesteroèlano Predsjedništvo toga Saveza održava i svoj radni sastanak. Tom prigodom u Biskupskom domu njegove èlanove primio je 26. rujna biskup Antun Škvorèeviæ. Predsjednik saveza Ðuro Deèak zahvalio je biskupu za potporu koju pruža Savezu u njegovu djelovanju, a koju je meðu ostalim iskazao i prošle godine kad su lovci iz cijele Hrvatske imali svoj susret u Požegi te je s njima u katedrali slavio misu. Uruèio je biskupu zlatnu plaketu Saveza i iskaznicu poèasnog èlana. Biskup je zahvalio za pažnju koju su mu posvjedoèili svojim posjetom kao i za nastojanje oko oèuvanja ravnoteže Božjeg stvorenja i zaštite prirode u njezinoj raznolikosti i ljepoti. Ujedno je istaknuo znaèenje njihova promicanja zajedništva meðu ljudima, napose danas kada su u Hrvatskoj na djelu mnoga sukobljavanja i negativan govor o pojedincima i ustanovama. I tom prigodom zahvalio je predsjedniku Lovaèkog saveza Požeško-slavonske županije Zdravku Vujnoviæu, koji je dopratio èlanove Predsjedništva, za velikodušnost kojom požeški lovci na Papuku doèekuju nekoliko tisuæa hodoèasnika pješaka na putu prema Voæinu te im pružaju okrjepu u jelu i piæu. Biskup i lovci zadržali su se u razgovoru o razlièitim pitanjima s podruèja lovaèkog djelovanja i društvenog života u Hrvatskoj, te su se meðu ostalim zauzeli za suradnju izmeðu Crkve i lovaca u nastojanju oko oèuvanja prirode. 1. listopada 2014. broj 39/2014 5 Domovinske vijesti Proglas nadbiskupa Puljiæa o Godini euharistije Godina euharistije æe trajati do listopada 2015. g. Njen poèetak u župama æe se obilježiti 5. listopada klanjanjem i euharistijskim blagoslovom na kraju misa. Dekanatski euharistijski kongresi æe se održati 3. svibnja 2015. g., a tijekom godine svaka župa æe odrediti svoj euharistijski dan Zadar, 26.9.2014. (IKA) - "Ne možemo bez Krista, molitve i nedjeljne euharistije" naslov je proglasa zadarskog nadbiskupa Želimira Puljiæa kojeg je uputio vjernicima Zadarske nadbiskupije na poèetku pastoralne Godine euharistije 2014./2015. koja u mjesnoj Crkvi zapoèinje u nedjelju 5. listopada, kao posljednja u trogodišnjem nadbiskupijskom hodu Godine vjere koju je 2012. g. proglasio umirovljeni papa Benedikt XVI. "Euharistijskom godinom želimo javno ispovjediti kako ne možemo živjeti bez Krista i molitve, bez nedjelje i euharistije. Euharistija je središte obiteljskog, župnog, biskupijskog i narodnog zajedništva. To æemo ove godine posebice ispovijediti i razmišljati. Iskoristimo tu godinu u prouèavanju i spoznaji svega što nas Crkva uèi o otajstvu Crkve, braka i tajne nad tajnama, presvete euharistije. Hranimo se Božjom rijeèju i tijelom Kristovim", poruèuje mons. Puljiæ, potièuæi na molitvu i nedjeljnu euharistiju kako bi rasla kršæanska, župna i crkvena svijest te odgovornost "koju nam je Bog povjerio na krštenju". Godina euharistije æe trajati do listopada 2015. g. Njen poèetak u župama æe se obilježiti 5. listopada klanjanjem i euharistijskim blagoslovom na kraju misa. Dekanatski euharistijski kongresi æe se održati 3. svibnja 2015. g., a tijekom godine svaka župa æe odrediti svoj euharistijski dan. Uz proglas, mons. Puljiæ ponudio je i praktiène poticaje za proslavu Godine euharistije. Prve ili mlade nedjelje su povezane s euharistijskim blagoslovom. Sveæenici i katehete su pozvani tijekom godine upoznavati vjernike i uèenike s osnovnim rubrikama misala (kroz kateheze ili homilije). To je prigoda prouèavati i preporuèiti crkvene dokumente koji govore o liturgiji i sakramentima. "Neka se ova godina iskoristi pa upuæuje vjernike i uèenike o praktiènim stvarima, npr.: kako i zašto se vladati u crkvi, kada i kako se križati i pokloniti, kada sjediti, kleèati i stajati", piše mons. Puljiæ. Misa je središte župnog života, te nadbiskup potièe da se animira zajednicu da aktivno sudjeluje molitvom i pjesmom. U tom vidu korisno je imati liturgijsku i biblijsku skupinu u župi, zbor i skupinu ministranata. Proslaviti sveèano obljetnicu posvete crkve, objaviti informacije o njenoj povijesti, zaslužnim pojedincima i obiteljima koje su se istaknule u njenoj gradnji i održavanju. „Crkva posjeduje golemo umjetnièko blago inspirirano euharistijskom pobožnošæu, pa je korisno katehezom obuhvatiti i tumaèiti znaèenje oltara, svetohraništa, slika, mozaika, kaleža, patena, pokaznica, liturgijske odjeæe, baldahina, procesionalnih križeva i dr. Glede svete glazbe, ima puno himni, misa, graduala i moteta koji mogu pomoæi boljem razumijevanju otajstva vjere", piše nadbiskup. Praksa je i odnijeti bolesnicima Presveti sakrament da i oni sudjeluju u euharistijskom zajedništvu. "Onima koji su u neregularnom stanju, pa ne mogu sudjelovati kod stola Gospodnjeg, dati potrebno objašnjenje i pratiti njihov duhovni život", potièe mons. Puljiæ, podsjeæajuæi na rijeè sv. Ivana Pavla II: "Ne smijemo se bojati govoriti o Bogu i uzdignuta èela nositi znakove svoje vjere". "U sekulariziranoj kulturi koja zaboravlja Boga i odgaja èovjeka kako se može živjeti bez njega, valja koristiti sva moguæa sredstva i naèine da ljudi shvate kako je stvorenje bez Stvoritelja osuðeno na nestanak. Sv. Ivan Pavao II. je smatrao da je 'pogrešno misliti da bi javno pokazivanje vjere moglo povrijediti potrebnu autonomiju države i graðanskih institucija, ili èak ohrabriti 6 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika izraze netrpeljivosti'. Naprotiv, on je pisao da 'kultura euharistije promièe kulturu dijaloga koji u njoj nalazi jakost i hranu'", istièe mons. Puljiæ, tragom Papina apostolskog pisma "Ostani s nama, Gospodine". "Uspjeh Godine euharistije, koja može biti osobita godina milosti za nadbiskupiju, ovisit æe od naše osobne vjere i molitve. Valja slaviti, primati i èastiti euharistiju žarom i vjerom kako su to radili sveci i blaženici. Potrebno je da svi veæim žarom svjedoèimo što vjerujemo. Osobito je potrebno da zareðeni službenici èešæe misle na preporuke s reðenja: Vjeruj što propovijedaš i život uskladi s onim što u službi vršiš. Znakovite su rijeèi sv. Ivana Pavla II. misnicima uz Godinu euharistije: 'Sveæenici, koji svakog dana ponavljate rijeèi posvete i koji ste svjedoci i navjestitelji velikog èuda ljubavi koje se dogaða po vašim rukama, dopustite milosti ove osobite godine da djeluje u vama. Slavite svakog dana misu onom radošæu i žarom kao što ste je prvi put slavili. I zastanite rado u molitvi pred svetohraništem", poruèuje mons. Puljiæ u proglasu Godine euharistije u Zadarskoj nadbiskupiji. Poèetak desete sezone KMNL "Ivan Pavao II." Split, 26.9.2014. (IKA) - U organizaciji Ureda za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije u petak 26. rujna na igralištu Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu poèela je deseta sezona Katolièke malonogometne lige "Ivan Pavao II." Nakon ljetne stanke liga je zapoèela molitvom na poèetku prve utakmice koju su igrali prošlogodišnji pobjednici župa sv. Matej – Ravne Njive i župa sv. Jeronim - Kaštel Gomilica. Pobjednik sa 7:0 bila je župa Ravne Njive. Ovogodišnji prvak I. KMNL Split ostvaruje odlazak na nacionalnu završnicu Katolièke lige u Hrvata koja æe se ove sezone održati u Bjelovarsko-križevaèkoj biskupiji. Blagdan sv. Mihovila i Dan policije u Karlovcu Karlovac, 26.9.2014. (IKA) - Upravitelj nacionalnog svetišta Sv. Josipa u Karlovcu mons. Anton Sente predslavio je u petak 26. rujna sveèano misno slavlje povodom blagdana sv. Mihaela i Dana policije za Policijsku upravu karlovaèku. Misa je služena u crkvi Presvetog srca Isusova u župi Novi centar, a koncelebriralo je desetak sveæenika i vojnih kapelana na èelu s policijskim kapelanom preè. Andrijom Markaèem. Uz èelništvo policijske uprave i predstavnike MUP-a, zapovjedništva HKoV, Karlovaèke županije i predstavnika gradova i opæina, na misi su se okupili rodbina i prijatelji poginulih, nestalih i preminulih hrvatskih redarstvenika. Glazbom je misu animirao župni zbor župe Presvetog srce Isusova pod vodstvom s. Davide Dizdar i uz orguljsku pratnju Lea Langa. Vi ste oni koji otkrivaju èovjeka u razlièitim okruženjima i ozraèjima, u teškim okolnostima. U naravi policije je da bude spremna za fizièki teške zahtjeve posla a za to vam treba i snaga duha. Tu dolazi do izražaja vjera. Zato se zapitajmo tko je Isus Krist te ga dovedimo u svoj život radi služenja drugima. Zahvalimo i onima koji su svoje živote dali za Domovinu, jer ako je žrtva u Kristovim rukama ona je blagoslovljena, zakljuèio je mons. Sente. Uz naèelnika PU Karlovaèke Tomislava Kotiæa i njegova zamjenika Ivicu Pribaniæa misi su nazoèili karlovaèki župan Ivan Vuèiæ, zamjenica karlovaèkoga gradonaèelnika Marina Kolakoviæ, predstavnici udruga iz domovinskog rata, vatrogasci kao i udruga Prvi hrvatski redarstvenik. ika Biskup Košiæ slavio s pripadnicima PU sisaèkomoslavaèke Sisak, 26.9.2014. (IKA) - Sveèano misno slavlje za sve pripadnike PU sisaèko-moslavaèke povodom Dana policije i njihova zaštitnika sv. Mihaela predvodio je 26. rujna u sisaèkoj katedrali sisaèki biskup Vlado Košiæ. U koncelebraciji bili su kancelar biskupije mons. Marko Cvitkušiæ, katedralni župnik preè. Marko Karaèa, župnik sisaèke župe Pohoda BDM Branko Koretiæ i vojni i policijski kapelan vlè. Milenko Majiæ. Na misi s use okupili djelatnici Policijske uprave sisaèko-moslavaèke predvoðeni naèelnikom Markom Rašiæem, te èlanovi obitelji, rodbina i prijatelji poginulih i nestalih redarstvenika, koji su stradali u Domovinskom ratu. Biskup Košiæ u homiliji je rekao kako je mnogo razloga zašto je sv. Mihael izabran za zaštitnika hrvatske policije. "Prvi je što je sv. Mihael u Bibliji prikazan kao Božji ratnik, dapaèe voða Božjih anðeoskih èeta koje se bore protiv ðavla i njegove vojske, i pobjeðuju; drugi je razlog, što je sv. Mihael anðeo, a svi znamo kako se osobito djeca rado mole svojim anðelima èuvarima i vjeruju da ih oni èuvaju, osobito od razlièitih opasnosti." Sv. Mihael bio je borac, ratnik, znao je povesti borbu, reagirati na vrijeme i sprijeèiti svojom borbom zlo. "Crkva i njezin moralni nauk uvijek je bila protiv ratova i nasilja, protiv ubijanja i primjene sile. Ipak, ako je pojedinac nepravedno napadnut i ne može se sam braniti, kršæani su se uvijek osjeæali pozvani pomoæi mu i braniti ga. O obrambenom ratu – kao što je bio i naš, Domovinski rat – rijeè je i u izvješæu Knjige Otkrivenja. Sveti arkanðeo Mihael takav je ratnik, dakle, branitelj. Sv. Ivan prikazuje Majku koja je obuèena u sunce, s glavom ovjenèanom s 12 zvijezda i mjesecom pod nogama, koja raða Sina, a Zmaj vreba da joj ga otme i proždre èim ga rodi. Slika je to Marije koja raða Spasitelja Isusa kojega ðavao želi uništiti. I tu onda nastaje rat na nebu, pojavljuje se anðeo Mihael koji predvodi rat protiv ðavla i pobjeðuje ga", rekao je biskup te u nastavku dodao. "Evo, to je zadaæa i hrvatske policije. Boriti se zato da se pobijedi zlo i zloga, da se zaštiti slabe, da se napadnute obrani, da se suzbije nepravda i laž, a da pobijedi pravednost i istina. To nije moguæe tek samo našim vlastitim, ljudskim zalaganjem, veæ do kraja to je moguæe jedino snagom i pomoæu Božjom. On se sam bori za nas, on se sam prvi za sve nas žrtvuje, on i nama daje snage da se zajedno s njime borimo za pobjedu dobra i pravednosti". Sv. Mihael je anðeo. "Jer onaj koji od Boga dolazi nezaštiæenima i slabima, glasnik je Božje zaštite jer Bog je sama dobrota i ne može ostaviti same one koji trpe nevolju, a da im ne pomogne. Tako ste i vi, dragi policajci, nebrojeno puta pokazali i pokazujete da ste zaštitnici i nas, sudionika u prometu, i kad treba održavati red na našim sveèanostima, kada je puno ljudi; stalo vam je osobito da štitite djecu koja pohaðaju školu, da im se ne dogodi nikakva nesreæa na putu, vi štitite i branite ugrožene od poplava, vi priskaèete u pomoæ onima koji trebaju zaštitu i pomoæ. Stoga je vaše zvanje plemenito i trebate biti svjesni važne uloge koju imate u našem društvu. Zato ste pozvani biti i sami, poput sv. Mihaela, neporoèni i èestiti, puni dobrote i pravednosti", zakljuèio je biskup Košiæ. Na kraju slavlja vlè. Milenko Majiæ oprostio se od svih prisutnih, ali i svih ostalih pripadnika PU sisaèkomoslavaèke zbog premještaja na novu dužnost u Slunj, te svima zahvalio na lijepim godinama što ih je proveo kao policijski kapelan u Sisku. Domovinske vijesti Ðakovo: Konstituirano Nadbiskupijsko pastoralno vijeæe Ðakovo, 26.9.2014. (IKA/TU) – U Nadbiskupskom domu u Ðakovu 26. rujna održana je konstituirajuæa sjednica Nadbiskupijskoga pastoralnog vijeæa (NPV). Nakon molitve, nazoène je pozdravio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, izražavajuæi radost što je došlo vrijeme da se osnuje to nadbiskupijsko tijelo. Podsjetio je kako je nadbiskup Marin Srakiæ promišljao o osnivanju NPV-a još kada je promišljao o biskupijskoj Sinodi. Završni sinodski dokumenti proglašeni su 2008. godine, prigodom slavlja uzdizanja Biskupije na rang nadbiskupije i metropolitanskog središta, i tada je poèela ozbiljna priprava za osnivanje NPVa. "Neposredni ste plod biskupijske Sinode, tijelo koje treba voditi raèuna o ostvarenju sinodskih izjava i odluka na pastoralnom planu, koje može unaprijediti postojeæe pastoralne planove. Sinoda je predvidjela da pastoralno djelovanje bude sustavno, planirano, meðusobno povezano i uzglobljeno, da znamo naše dugoroène i kratkoroène ciljeve i zadaæe. U tom smislu sustavnog planiranja, vaš æe doprinos biti od velikog znaèaja. Vjerujem da æe se ono pozitivno iskustvo sinodske dvorane prenijeti ovamo, gdje æe se zajednièki, u bratskom promišljanju i unutarcrkvenom dijalogu govoriti o svim otvorenim pitanjima našega pastoralnoga djelovanja", rekao je meðu ostalim nadbiskup, istaknuvši kako NPV daje veæi prostor vjernicima laicima, a upravo su oni dali krila Sinodi, nakon koje se uistinu osjetilo proljeæe u životu nadbiskupije. "Trebamo oduševljenje, toplinu vjere, srca kojega nosite, da zajednièki uèinimo da ovo tijelo uistinu bude pokretaè pastoralnog djelovanja u èitavoj nadbiskupijskoj zajednici", istaknuo je nadbiskup Hraniæ. O ulozi, znaèenju i svrsi Nadbiskupijskoga pastoralnog vijeæa potom je govorio dr. Stanislav Šota, koordinator Pastoralnog centra, osvrnuvši se na poèetku na ono što je prethodilo osnivanju NPV-a te iznio nekoliko iskustava na razini nacionalne Crkve, kao i plan i program biskupije u Freiburgu. U osnivanju i radu NPV-a, koje bi trebalo predstavljati cijelu mjesnu Crkvu, njezine krajeve, specifiènosti, razlièitosti, okolnosti, stanje i izazove, treba se oèitovati naèelo zajedništva i sudjelovanja Božjeg naroda na spasenjskom djelu Krista i Crkve, rekao je dr. Šota. Kao zadaæe Vijeæa naveo je istraživanje, prosuðivanje i predlaganje praktiènih zakljuèka o onome što se tièe pastoralnog rada u biskupiji, osvræuæi se što je o tome reèeno u sinodskim dokumentima. Istaknuo je nužnost upoznavanja realnog stanja pastoralnog djelovanja i crkvenog života Nadbiskupije te koncentriranje na planove i programe okrenute buduænosti. Pritom je naglasio dva osnova stožera na kojima treba poèivati svaki buduæi korak, a to su: samospoznaja sebe, spoznaja realnog stanja i prepoznavanje pastoralnih prioriteta te sustavno i hrabro svjedoèenje vjere u osobnom profesionalnom i društvenom životu. Kao pet osnovnih koraka naveo je: 1. spoznati realno stanje, moguænosti i oèekivanja te izraditi idealni profil vjernika buduænosti; 2. odrediti ciljeve i prioritete kao bi se do idealnog vjernika došlo; 3. pretoèiti ciljeve i prioritete na nadbiskupijsku, dekansku i župnu razinu; 4. ostvariti plan i program preko Ureda i odbora za brak i obitelj, pastoral mladih, itd. te 5. vrednovati uèinjeno. Svoje izlaganje zakljuèio je potièuæi èlanove NPV-a da hrabro iznesu evangelizacijske prioritete, kratkoroène i višegodišnje, napomenuvši kako je dužnost ureda i povjerenstava Pastoralnog centra, nakon detaljno razraðenog plana i programa, izraditi planove i programe na povjerenim evangelizacijskim podruèjima. O sadašnjim prioritetima u pastoralnome planiranju i djelovanju u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji potom je 1. listopada 2014. broj 39/2014 7 Domovinske vijesti govorio generalni vikar mons. Ivan Æuriæ. Njegovo je izlaganje ukratko predstavilo važna polazišta i odrednice za pastoralno planiranje i djelovanje u nadbiskupiji: 1. naglasci koje prepoznajemo na planu opæe Crkve (pastoralni pristup voðen koncilskim naukom ostvarenja "novoga lica Crkve" prema konstitucijama "Svjetlo naroda" i "Radost i nada", nužnost nove evangelizacije te najnovije smjernice pastirske službe pape Franje, osobito apostolska pobudnica "Radost evanðelja"; 2. dokumenti Druge biskupijske sinode "Ti si Krist – za nas i za sve ljude" u kojima su izrijekom navedeni dugoroèni pastoralni prioriteti za Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju, s naglaskom na primjerenoj formaciji vjernika laika – suradnika u pastoralu; 3. nastupna rijeè nadbiskupa mons. Ðure Hraniæa prigodom preuzimanja službe ðakovaèko-osjeèkoga nadbiskupa (6. srpnja 2013.); 4. prioriteti koje nameæe aktualna životna, društvena i pastoralna stvarnost. Mons. Æuriæ je istaknuo da sinodski zakljuèci i smjernice predstavljaju središnji dugoroèni programski okvir za planiranje i djelovanje na razlièitim pastoralnim podruèjima. Kratkoroèni, tj. jednogodišnji program pastoralnoga djelovanja u nadbiskupiji, veæ 13. godinu zaredom, oblikuje se kao godišnji nadbiskupijski "Kalendar susreta" koji se pripravlja i izdaje u okviru djelovanja svih povjerenstava i ureda Nadbiskupijskoga pastoralnoga centra. Na tragu sinodske obnove naznaèeni su prioriteti: pastoral braka i obitelji, pastoral zvanja, pastoral mladih. Sjednica je nastavljena osvrtima i konstruktivnim prijedlozima pojedinih èlanova NPV-a. Biskup Komarica s èlanom Europskog parlamenta Toninom Piculom U plodnoj razmjeni informacija i mišljenja, najviše su se zadržali na aktualnoj situaciji hrvatske populacije, a s njom i položaja Katolièke Crkve u Bosni i Hercegovini Zagreb, 26.9.2014. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH dr. Franjo Komarica razgovarao je 26. rujna s èlanom Europskog parlamenta Toninom Piculom u njegovu uredu u Zagrebu. U plodnoj razmjeni informacija i mišljenja, najviše su se zadržali na aktualnoj situaciji hrvatske populacije, a s njom i položaja Katolièke Crkve u Bosni i Hercegovini. Biskup je parlamentarcu Piculi, kojemu je dodijeljena posebna zadaæa brinuti se oko buduænosti Bosne i Hercegovine, predoèio konkretne podatke o aktualnom, dramatiènom smanjivanju broja katolika – osobito u Banjoluèkoj biskupiji i Vrhbosanskoj nadbiskupiji; o raznim vidovima opstrukcije i nebrige od strane politièara glede povratka prognanih Hrvata, kao èlanova jednog od konstitutivnih naroda te o naporima predstavnika Katolièke Crkve u ispravljanju velike i dalekosežne nepravde nanesene tolikim obespravljenima. Prikazao je i odgojno-obrazovni rad Katolièkih školskih centara u sedam gradova Bosne i Hercegovine i njihovu nezamjenjivu pozitivnu ulogu u podizanju mladih konstruktivnih generacija, što je zamijeæeno kod domaæih politièara, ali i kod meðunarodnih predstavnika te u Europskom parlamentu. Biskup Komarica zanimao se za moguænost veæeg i konstruktivnijeg sudjelovanja europskih politièara i institucija u bržem oporavku Bosne i Hercegovine od posljedica rata. Parlamentarac Picula zahvalio je biskupu Komarici na korisnim informacijama i obeæao da æe doæi u Bosnu i Hercegovinu pa i u Banju Luku kako bi pomogao svim konstruktivnim ljudima u njihovim naporima oko izgradnje bolje buduænosti za tu napaæenu zemlju i sve njene stanovnike. 8 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika Proslava 100. obljetnice roðenja fr. Rajmunda Kuparea Vrboska, 26.9.2014. (IKA) - Nedavno vrbovaèko slavlje 400. obljetnice Èudotvornog sv. Križa obogaæeno je u petak 26. rujna proslavom 100. obljetnice roðenja fr. Rajmunda Kuparea (Vrboska, 1914. - Zagreb, 1996.) u njegovoj rodnoj Vrboskoj na otoku Hvaru. Padre Rajko, kako su ga od milja zvali, bio je veliki zaljubljenik u Vrbosku i sva obilježja rodnog zavièaja, stoga su mu se njegovi sumještani tom proslavom odužili kao svojevrsnim èinom njegova povratka u rodni zavièaj. Rajmund Kupareo, krsnim imenom Luka, svojim je životom postao izrièaj i tumaè životnog usuda cijeloga hrvatskog naroda koji je kroz 20. st. bio izložen udarcima tuðine i poznatom hrvatskom usudu priznanja u tuðini, a zaborava u Domovini. No, boraveæi izvan domovine u dalekom Èileu jaèao je svoju zaljubljenost u rodni zavièaj. Svestranost stvaralaèkog duha Rajmunda Kuparea, duhovnog sina sv. Dominika, oèituje se na razlièitim podruèjima kulta i kulture. U njemu prepoznajemo otmjenog dominikanca, vrsnog znalca tomistièke misle i njenih odraza u radovima posveæenim vrednotama i ljepoti, pjesnika i hrvatskog književnika, borca za hrvatsko ime i istinu o Hrvatskoj, skladatelja te nadasve èovjeka kršæanskih i zavièajnih nadahnuæa. Proslava 100. obljetnice Kupareova roðenja prireðena je u organizaciji župe sv. Lovre i Društva prijatelja kulture baštine u Vrboskoj te uz pomoæ Hrvatske dominikanske provincije. Na kuæi obitelji Kupareo, koja se nalazi na Rivi i u kojoj je Luka proveo rano djetinjstvo, postavljena je spomen-ploèa koja istièe podruèja njegova djelovanja i interesa. Pošto su Faroski kantaduri iz Staroga Grada otpjevali himnu Republike Hrvatske, uslijedio je program otkrivanja spomen-ploèe uz nazoènost hvarsko-braèkoviškoga biskupa Slobodana Štambuka, dominikanskog provincijala dr. fr. Ante Gavriæa, generalnog vikara mons. Stanka Jerèiæa, vrbovaèkog župnika don Emila Pavišiæa, ostalih sveæenika, gostiju i Vrbovljana. Uz Kupareovu pjesmu "Povratak u zavièaj", proèitana je prigodna rijeè akademika Tonka Maroeviæa kojeg s Kupareom vezuje isto hvarsko nebo. Potom je u župnoj crkvi Sv. Lovre zahvalno misno slavlje predvodio biskup Štambuk, koji se u propovijedi osvrnuo na posebnost Kupareova života, njegovo izrastanje u duhovnu velièinu koja se najjasnije zrcali u pjesmi "Isus u mojoj laði". Treæi dio proslave doveo je sudionike slavlja na Pjacu nasuprot proèelja Gospine crkve-tvrðave (16. st.) gdje je uslijedio èin otkrivanja biste. Taj rad našeg uglednog kipara, Hvaranina i akademika Kuzme Kovaèiæa svrstava se u niz mletaèkih i hrvatskih umjetnika èija djela kriju vrbovaèke crkve. Najprije se nazoènima obratio sam autor, istièuæi svoj doživljaj Kuparea kroz njegov duhovni i intelektualni trag u pisanoj rijeèi i ono što je kanio izreæi kroz crte Kupareova lica. Potom je rijeè akademik Radoslav Tomiæ dao presjek Kupareova obola na umjetnièkom podruèju pisane rijeèi i sve ono što ga odreðuje kao domoljuba koji je pokazao veliku brižnost prema hrvatskom imenu u dalekom Èileu. Provincijal Gavriæ ocrtao je Kupareov ljudski i redovnièki lik. Kao uvod u otkrivanje biste proèitan je ulomak iz romana Baraban u kojem Kupareo progovara o crkvi-tvrðavi pred kojom æe odsada njegov pogled usmjeravati poglede prolaznika prema istom izvoru iz kojeg je on crpio stvaralaèko i vjernièko nadahnuæe. Bistu su otkrili hvarski biskup i dominikanski provincijal. Kroz to vrijeme odjekivalo je zvono Sv. Križa s crkve-tvrðave kao spomen na Kupareove najdojmljivije stranice vrbovaèkih uspomena – a rijeè je o spomenutom romanu – koji poèinje zvukom zvona Sv. Križa. Za sve sudionike uprilièen je domjenak na Pjaci, a završni ika dio proslave bio je u župnoj crkvi, gdje se nazoènima obratio župnik i hvarski dekan don Emil Pavišiæ. Bilo je predviðeno da mr. Petar Radelj, kao najbolji poznavatelj Kupareova života i djela, održi prigodno predavanje, zbog sprijeèenosti njegov je tekst "Kupareove spone s Vrboskom" proèitala prof. Frankica Peronja. Na svršetku proslave otpjevana je vrbovaèka pjesma "Zdravo Križu" kao izrièaj duhovne povezanosti s Kupareom i znak da se stota obljetnica njegova roðenja slavi o 400. obljetnici Èudotvornog sv. Križa. Želeæi da ta proslava ostavi dubljeg traga u svijesti Vrbovljana te kao spomen na Kupareov život i ljubav prema zavièaju tiskana je knjižica "Rajmund Kupareo. Tragovi života zagledanog u ljepotu stvorenoga" u izdanju župe sv. Lovre i Društva prijatelja kulturne baštine Vrboska. Taj æe rad uskoro biti svima dostupan putem interneta. Dan Caritasove kuæe sv. Vinka Paulskog u Oborovu Oborovo, 27.9.2014. (IKA) - Dan Caritasove kuæe sv. Vinka Paulskog u Oborovu sveèano je proslavljen u subotu 27. rujna. Misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Juraja i Sv. Jakova za sve štiæenike, njihove roditelje i djelatnike predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ. Tom prigodom biskup je i podijelio sakrament krštenja za 15, te sakrament potvrde za 39 štiæenika kuæe. U koncelebraciji bili su predsjednik Caritasa Sisaèke biskupije mons. Franjo Æuk, kanonik zagrebaèkog i sisaèkog kaptola mons. Ivo Hren i domaæi župnik vlè. Stjepan Levaniæ. Na poèetku okupljene je pozdravila ravnateljica Caritasa Sisaèke biskupije Kristina Radiæ, posebno zahvalivši biskupu na dolasku, te kumovima što su se nesebièno dali za taj važan dogaðaj za štiæenike. Meðu brojnim okupljenim uzvanicima koji su uvelièali slavlje bile su i ravnateljica Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije s. Jelena Lonèar, kao i bivša ravnateljica Caritasa Jelena Brajša. U homiliji, govoreæi o zaštitniku kuæe sv. Vinku Paulskom, biskup je rekao kako je on u Crkvi poznat na isti naèin kao u današnje vrijeme bl. Majka Terezija koja je služila i brinula se za potrebite i bolesne. "Majka Tereza je uèila djecu i mlade da što uèinimo onima koji su u potrebi to èinimo samome Isusu. To i mi zapamtimo kad vidimo ljude koji su u potrebi, ljude i djecu koji imaju svoje probleme i poteškoæe. Ali, moramo znati da smo i svi mi upravo takva bolesna potrebna slaba djeca, kao što su i ovi ljudi koji æe primiti krštenje, prièest i krizmu. Sam nas je Isus uèio da upravo takvima malenima pripada Kraljevstvo nebesko, te ako svi ne budemo svjesni da smo slabi i da nam je potrebna Božja pomoæ i milost, mi neæemo moæi uæi u njega", poruèio je biskup. U nastavku biskup je rekao kako Gospodin gleda i raduje se što su se danas svi okupili oko onih najmanjih, najpotrebnijih i slabih. "Oni možda ne mogu sami reæi ono što u srcu osjeæaju, ali to pokazuju svojim osmijehom, svojom dobrotom i ljubavlju. I to ne samo nama nego i Gospodinu kojemu žele pokloniti svoje povjerenje i svoju ljubav, biti njegovi uèenici i punopravni èlanovi Crkve i zajednice Isusovih uèenika. Èestitam dragi krštenici, krizmanici i prièesnici što ulazite u puno zajedništvo Crkve i tako je obogaæujete svojom velikom ljubavlju i velikim srcem. Hvala vam na tome, neka vas Bog èuva i neka vam ovim svetim sakramentima izlije u punini svoje milosti. Nakon mise proslava je nastavljena u kuæi prigodnim glazbeno-scenskim programom kojim su štiæenici goste upoznali sa svojim životom i radom. Domovinske vijesti 40. obljetnica Kursilja u Hrvatskoj Samobor, 27.9.2014. (IKA) - U sklopu trodnevne proslave 40. obljetnice djelovanja pokreta Kursiljo u Hrvatskoj u subotu 27. rujna u franjevaèkoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Samoboru zahvalno misno slavlje predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. U koncelebraciji bili su i varaždinski biskup Josip Mrzljak, dekan Samoborsko-okiækoga dekanata Davor Štuljan, duhovnik Kursilja Andrija Vrane te desetak sveæenika koji prate i podupiru djelovanje pokreta. Prije poèetka misnog slavlja troje suradnika Kursilja predstavilo je djelovanje pokreta, istièuæi na poseban naèin svoju ukljuèenost u pastoralno djelovanje s krizmanicima na župama, kao i znaèenje i ulogu Kursilja u duhovnom životu hrvatskih branitelja. U propovijedi kardinal je tumaèeæi misna èitanja istaknuo Isusovu reèenicu iz evanðelja: "Sin Èovjeèji doista ima biti predan ljudima u ruke." Dok se narod divio Isusu i pljeskao mu, on ukazuje na križ i muku. "S jedne strane radost, slavlje, pljesak, a s druge osuda, razapinjanje, smrt", rekao je kardinal, dodavši da "ima dana kad se veselimo, a i dana kada tugujemo". Upozorio je da ako se zatvaramo u radost ili žalost odreðenog trenutka, onda je naš život zatvoren. "I radost i žalost pripadaju životu, ali to ne smije biti zatvoreno, moramo vidjeti širu perspektivu, a to znaèi: zahvaliti Bogu što nam je lijepo, što se radujemo, a onda kad je teško, kad dolazi križ, nevolje, Isus nam je pokazao na križu: Oèe, neka bude volja tvoja!" Kardinal je istaknuo da treba staviti Boga u sve što živimo i da s Bogom treba planirati život, pa i onda kada je teško: "Kad èovjek tako postupa, kad križ preda Bogu, nosi ga lakše s Bogom". Govoreæi pak o 40. obljetnici djelovanja pokreta Kursiljo u Hrvatskoj, kardinal je rekao da zahvaljujemo za sve koji su taj put prenijeli u Hrvatsku i da gledamo Crkvu koja je puna putova koji vode do Boga. Spominjuæi encikliku pape Franje "Svjetlo vjere", kao zajednièko djelo pape Benedikta XVI. i pape Franje, naglasio je da nam obojica govore o svjetlu koje dolazi od vjere, a koje je èovjeku itekako potrebno. "Vjeru trebamo poznavati i produbljivati da možemo živjeti ono što nam pruža", rekao je kardinal te naglasio da je vjera neizmjerno bogatstvo koje daje potrebno svjetlo za život, i da je "svatko od nas dok god živi pozvan na put upoznavanja vjere gdje prepoznajemo Boga". Èesto puta se u Crkvi, a pogotovo u društvu planira i misli da èovjek sve može sam, a "vjera pokazuje da se u svim trenucima života treba otvarati Bogu, naæi ga i prepoznati i onda æe život biti drugaèiji, ljepši, bogatiji". Spominjuæi apostolsku pobudnicu pape Franje "Radost evanðelja", kardinal je posebno upozorio na odlomak o pokretima i novim zajednicama u kojemu Papa kaže da su oni donijeli novi žar i svježinu, da su oni plod Duha Svetoga i blagoslov za Crkvu. U tom smislu, upozorio je kardinal, potrebno je da "èlanovi pokreta budu duboko ukorijenjeni u župnu zajednicu, a èitav pokret u zajedništvu s biskupijskim pastoralom, jer u protivnom upadaju u opasnost da im iz vidokruga ispadne ono najbitnije i da postanu sami sebi dostatni". Zakljuèujuæi propovijed, kardinal je èlanovima Kursilja uputio zahvalu: "Pohvaljujem što se angažirate u radu sa skupinama u župama i u civilnom društvu. To je znak da ste na pravom putu. Neka dobri Bog, po zagovoru Blažene Djevice Marije, blagoslovi sva vaša plemenita nastojanja". Na svršetku misnog slavlja, na kojem je pjevanje predvodio zbor mladih èlanova Kursilja, dvije predstavnice Kursilja kardinalu Bozaniæu i biskupu Mrzljaku u znak zahvale predale su prigodni dar, a kardinal je najzaslužnijim èlanovima Kursilja uruèio blagoslov pape Franje. 1. listopada 2014. broj 39/2014 9 Domovinske vijesti U Požegi održan Biskupijski dan i zareðena sedmorica ðakona Požega, 27.9.2014. (IKA) - Na 17. obljetnicu uspostave Požeške biskupije i obljetnicu posvete požeške katedrale, 27. rujna, u Požegi je održan Biskupijski dan na kojem su sudjelovali sveæenici, redovnici i redovnice, bogoslovi i sjemeništarci te vjerouèitelji. Program je poèeo molitvom Treæega èasa u crkvi Sv. Lovre, nakon koje je nazoène pozdravio biskup Antun Škvorèeviæ. Istaknuo je kako je Biskupijski dan svojevrsna godišnja provjera onoga što požeška mjesna Crkva nastoji ostvarivati u svom poslanju, razmatranje odreðenih aktualnih pitanja te dogovor o zajednièkim programima u zapoèetoj pastoralnoj godini. Podsjetio je kako u tom pogledu društveno stanje ima veliko znaèenje i spomenuo da je ono u Hrvatskoj trenutaèno obilježeno negativnošæu, sukobljavanjima i nepovjerenjem te nemoæu da se na gospodarskoj razini ostvari napredak što stvara u ljudima odreðenu gorèinu. Istaknuo je da se oni kojima je povjereno poslanje u Crkvi ne smiju svrstati meðu širitelje negativnosti, nego trajno biti nositelji evanðeoskog optimizma iz svijesti da je Isus Krist svojom mukom, smræu i uskrsnuæem zapoèeo ostvarivati kraljevstvo nebesko koje nadilazi sve ljudske ogranièenosti i nemoæi te da je konaèni ishod naše ljudske povijesti u njegovoj moæi. Dodao je da su Isusovi poslanici pozvani to svjedoèiti napose u rubnim društvenim stanjima kako nas potièe papa Franjo i na taj naèin ljudima pomagati da ne budu njihovim zarobljenicima. Biskup je potom predstavio neke zajednièke programe koji æe se ostvarivati u Požeškoj biskupiji tijekom zapoèete pastoralne godine. Meðu ostalim, sveæenike je upoznao s datumima održavanja njihovih jesenskih susreta trajne formacije na arhiðakonatskoj razini na kojima æe se obraðivati enciklika pape Franje "Evangelii gaudium" i neka liturgijska pitanja koja je pokrenula Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata Najavio je i datume održavanja mjeseènih formacijskih susreta mladih sveæenika. Podsjetio je na Godinu posveæenog života koju je proglasio papa Franjo od prve nedjelje došašæa 2014. s kojom je na nacionalnoj razini povezano hodoèašæe redovnika i redovnica u Mariju Bistricu a na biskupijskoj razini susret na Svijeænicu. Spomenuo je da se na nacionalnoj razini održava susret obitelji na Trsatu 19. travnja iduæe godine. Najavio je Godinu sv. Terezije Avilske, zaštitnice požeške katedrale, prigodom 500. obljetnice njezina roðenja, rekavši kako æe ona zapoèeti na njezinu svetkovinu, 15. listopada ove godine, a biti zakljuèena istoga nadnevka 2015. godine. Spomenuo je kako æe pastoralna nastojanja u zapoèetoj pastoralnoj godini, posebice korizmene kateheze biti oblikovane na temelju obnoviteljske misli sv. Terezije. Zahvalio je sveæenicima, redovnicima i redovnicama te vjerouèiteljima za požrtvovnost kojom nastoje ostvarivati svoje poslanje naviještanja Radosne vijesti. Potom je Marijan Paveliæ govorio o znaèenju medija u pastoralu, o njihovoj pomoæi u evanðeoskom poslanju Crkve u suvremenom svijetu. Kroz prezentaciju upozorio je na moguænosti i prednosti u služenju društvenim mrežama, dajuæi konkretne smjernice za njihovu upotrebu. Potkrijepio je svoje izlaganje poticajima pape Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i pape Franje. Zatim je Ivica Bošnjak upoznao nazoène s treæom Izvanrednom opæom biskupskom sinodom u Rimu od 5. do 19. listopada ove godine, govorivši o problemima vezanima za brak i obitelj u suvremenom društvu o kojima æe raspravljati sudionici Sinode. Prikazao je sadržaj pripremnih dokumenata za Sinodu i sam naèin njezina rada. Središnji dio proslave Biskupijskoga dana bila je sveèana misa u požeškoj katedrali koju je u zajedništvu sa stotinjak sveæenika predvodio biskup Škvorèeviæ i tijekom koje je za 10 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika ðakone zaredio Marka Èubeliæa iz Suhopolja, Ljubišu Krmara iz Starog Petrovog sela, Roka Ivanoviæa iz Ðulovca, Olivera Kranjèiæa iz Dežanovca, Krunoslava Jurakoviæa iz Zapolja, Roberta Kupèaka iz Staroga Gradca te Krunoslava Siroglaviæa iz Oriovca. Pozdravljajuæi prisutne, biskup je èestitao 17. obljetnicu uspostave Požeške biskupije. Istaknuo je da s posebnom radošæu pozdravlja sedmoricu kandidata za ðakonat, njihove roditelje, rodbinu i prijatelje te vjernike pristigle iz njihovih rodnih župa. Pozdrav je uputio i prisutnim poglavarima iz Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu na èelu s rektorom Anðelkom Košæakom iz Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu na èelu sa rektorom Ivanom Andriæem te ekonomom Meðunarodnog Kolegija "Sedes Sapientiae" iz Rima Jose de Jesus Huerta, zahvaljujuæi im za sve što su uèinili za sedmoricu kandidata. Na poèetku homilije biskup je podsjetio na stanje u kojem se Hrvatska nalazi, na potrebu da predsjednik Vlade organizira tim struènjaka koji æe moæi pokrenuti gospodarstvo i napredak. Spomenuo je kako je prije dvije tisuæe godina Isus Krist, pobjednik nad smræu, poèeo okupljati svoju ekipu kojoj je zadatak u snazi njegova Duha suraðivati na ukljuèivanju ljudi u zajedništvo Božjeg života, ostvarivanje kraljevstva nebeskog. Istaknuo je kako je u naše vrijeme pozvao u svoj tim i sedmoricu mladih ljudi koji mu danas u katedrali svjedoèe o svom odazivu i koje æe u svetom ðakonskom reðenju snagom svoga Duha osposobiti za poslanje naviještanja radosne vijesti i služenje njegovu djelu spasenja po slavljenju svetih otajstava. To je povezao s naviještenim odlomkom iz knjige proroka Izaije i Poslanice Korinæanima u kojoj sv. Pavao tumaèi da su tijela naša hram Duha Svetoga. Istaknuo je kako prorok traga za Božjom prisutnošæu u hramu, ali da je ona, napose Isusovim utjelovljenjem, stvarna u èovjeèjem srcu te je svatko od ljudi može otkriti. Kazao je kako je Isusov poziv upuæen sedmorici reðenika da ga slijede na putu sveæeništva sasvim posebno oèitovanje njegove prisutnost u njima te mu je zahvalio za taj dar, a reðenicima za pozornost koju su mu posvetili i vjernost kojom su ga do sada slijedili. Istaknuo je kako su kandidati za ðakonat Božja graðevina koja se zapoèela ostvarivati otkrivanjem duhovnoga zvanja. Upozorio ih je da se svakodnevno trebaju dograðivati na jedinom èvrstom temelju, Isusu Kristu, da æe u suprotnom postati razoreni Božji hram. Kazao je da ih po sakramentu svetoga Reda Isus Krist snagom svoga Duha suoblièuje samome sebi i da ga svojim životom trebaju oèitovati. Podsjetio je da se s njima dogaða slièno kao s umjetnièkim djelom, o èemu je volio govoriti Mikelanðelo. Po njegovu tumaèenju umjetnik vidi stvaran lik u gromadi kamena koji se oèituje kad on klesanjem odstrani sve ono što ga prekriva i ne da mu doæi na vidjelo. Kazao je reðenicima da su svakodnevna molitva, razmatranje Božje rijeèi, sudjelovanje na misi, èesta ispovijed, žrtva, vjerno vršenje poslanja i druga duhovna nastojanja trajno klesanje onoga lika koji æe Isus Krist utisnuti u njih svetim reðenjem. Dodao je da pritom imaju na umu kako je Isus, govoreæi o hramu svoga tijela, posvjedoèio kako je kroz njegovo potpuno predanje Ocu i žrtvi ljubavi na križu ostvaren novi èovjek, oèitovan u uskrsnuæu. Pozvao je reðenike da u žrtvi svoga potpunog predanja iskuse preobrazbu u novoga èovjeka oblikovana u snazi Duha. Potaknuo je vjernike da trajno Bogu uzdižu molitve za reðenike kao i za sve sveæenike, redovnike i redovnice u Požeškoj biskupiji kako bi svojom vjernošæu Isusu Kristu mogli odgovoriti na izazove suvremenog društva, donoseæi mu svjetlo i snagu po služenju slabima, siromašnima i napuštenima. ika Proštenje u kapeli Sv. Mihaela u Marèi Svetu Liturgiju služio vladika Nikola Kekiæ Marèa, 27.9.2014. (IKA) - Križevaèki vladika Nikola Kekiæ služio je u subotu 27. rujna sveèanu svetu Liturgiju u kapeli Sv. Arkanðela Mihaela u Marèi. Suslužili su preè. dr. Zvonimir Kureèiæ, arhimandrit marèanski, i protojerej stavrofor Željko Pajiæ, dekan Stolnoga dekanata. Kapela je sagraðena godine 2012., u godini velikog jubileja 400. obljetnice obnove crkvenoga zajedništva u Hrvatskoj (1611. - 2011.), na mjestu gdje je nekoæ stajao manastir s crkvom Sv. Arkanðela Mihaela. Njezin temeljni kamen posvetio je za pohoda Hrvatskoj papa Benedikt XVI. Vladika je u propovijedi istaknuo važnost Božjih ugodnika i bestjelesnih biæa koje zovemo anðelima, a koji nam Gospod daje da nam u životu služe kao uzori i pomoænici u životu. Kršæanski život nije lagan i èovjeku trebaju ohrabrujuæi poticaji i duhovna pomoæ kako bi se borili protiv zla što ga svi u sebi nosimo, kao i zla oko sebe koje nas nerijetko na našim životnim putevima zavodi. Govorio je i o povijesnom mjestu na kojem je kapelica sagraðena, gdje je nekoæ stajao manastir i boravili grkokatolièki marèanski vladike. Na kapelici se nalazi i spomen-ploèa vladikama koji su tu stolovali. Uz kapelu se nalazi i zgrada Arhimandrije marèanske gdje su se poslije sv. Liturgije oko bratskog stola okupili vjernici pridošli iz Kloštar-Ivaniæa, Marèe, Zagreba i Karlovca. 7. nacionalni susret pastoralnih djelatnika meðu Romima Mukinja, 27.9.2014. (IKA) - U pastoralnom centru Marije Majke Crkve u Mukinjama na Plitvicama održan je u subotu 27. rujna sedmi nacionalni susret pastoralnih djelatnika meðu Romima. Susret je okupio pedesetak sudionika, meðu kojima su bili èlanovi Odbora HBK za pastoral Roma predvoðeni predsjednikom nadbiskupom Ðurom Hraniæem i èlanicom s. Karolinom Miljak, pomoænica Puèke pravobraniteljice za prava Roma i djelatnice Centra za ljudska prava Jagoda Novak i povjerenik za pastoral Roma Meðunarodne BK sv. Æirila i Metoda vlè. Jakob Pfeifer. Susret je poèeo molitvenim uvodom koji je pripremila s. Karolina Miljak nakon èega je sudionike pozdravio domaæin povjerenik za pastoral Roma u Gospiæko-senjskoj biskupiji ravnatelj pastoralnog centra i župnik u Mukinju i okolnih župa Josip Štefanèiæ. Sudionike je u svoje kao predsjednika HBK Odbora za pastoral Roma i uime domaæeg biskupa Mile Bogoviæa pozdravio i skup otvorio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. Najavio je temu susreta "Suživot u razlièitosti" te poruèio da Crkva želi pomoæi u integraciji Roma u društvo i Crkvu, te ukloniti predrasude prema Romima. I ovim susretom pridonesimo klimi i povezivanju Roma i ne-Roma bez zanemarivanja vlastitog identiteta, jer Bog se poistovjetio sa svakim èovjekom, istaknuo je na poèetku nadbiskup Hraniæ. Moderatori skupa bili su èlanovi Odbora HBK za pastoral Roma dr. Neven Hrvatiæ èlan od njegovog osnutka veæ dva desetljeæa, inaèe profesor s odsjeka Pedagogije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je detaljizirao temu susreta. Kao položaj Hrvatske u EU može se promatrati i položaj Roma u Hrvatskoj. I jedni i drugi ponose se svojom kulturom i samobitnošæu a bogatstvo svakog društva leži u razlièitostima u kojima jedni druge bogate a snaga je u tome da pri tome i preživljavaju. Dr. Hrvatiæ ukazao je na tri razine prava, nacionalnih manjina, prava hrvatskih migranata i prava sudjelovanja u demokratskom društvu odnosnu izborima. Interkulturalni odgoj i obrazovanje daje pravo na razlièitost i moguænost snalaženja u odnosu s ostalim društvenim skupinama, pri èemu treba rušiti stereotipe i Domovinske vijesti predrasude. Problem je socijalna distanca, odnosno zatvorenost romske sredine više od drugih sredina. Zato treba stvarati novi put koji èini bolji socijalno-gospodarski položaj, integraciju u sve segmente društva kao i odgoj i obrazovanje. Oni trebaju mijenjati sami sebe iznutra uz oèuvanje vlastite kulture i tradicije. Evangelizacija Roma polazi od uvažavanja razlièitosti i jedinstvenosti u realizaciji integracije Roma, zakljuèio je dr. Hrvatiæ. Moderatorica drugoga dijela susreta bila je vjerouèiteljica i religiozni pedagog mr. Kristina Èaèiæ, koja je prezentirala projekt u svojoj školu u Petrijancu "Razlièitost je izazov, upoznajmo se" kao dio kurikuluma škole kojim je došla na državnu smotru projekata u sklopu Graðanskog odgoja i obrazovanja. Projekt u koji su ukljuèeni uèenici romske i neromske zajednice imao je za cilj dati doprinos razumijevanju romske kulture bez asimilacije a s poštovanjem romske samobitnosti. Svatko ima nešto važno, otkrijmo to, bila je polazna osnova projekta kojim su ostvarena tri cilja, ukljuèivanja u izvannastavne aktivnosti, razvijanju svijesti o poštovanju vlastite samobitnosti i razvoja interkulturalne osjetljivosti. Socijalna pedagoginja Simona Borko iz osnovne škole Macinec u Meðimurju, koja ima 79 posto Roma, predstavila je uspješni projekt "Osnaživanje roditelja romske nacionalnosti za podršku razvoju i obrazovanju njihove djece". Iskustva su pokazala da su roditelji romske nacionalnosti i škola bili udaljeni kao dvije obale rijeke. Ukljuèivanjem roditelja uz pomoæ projekta POU Korak po korak iz Zagreba za rad s nacionalnim manjinama stvorili su se preduvjeti za osvješæivanje vlastite samobitnosti i rušenja stereotipa te zapoèeti promjene u samima sebi. Kao rezultat projekta je i snimanje spota "Happy day iz Macinca" koji je proglašen najuspješnijim od brojnih spotova na istu tematiku. Župnik župe Macinec Stjepan Markušiæ predstavio je temu "Suživot utemeljen na kršæanskoj vjeri" a na temelju višedesetljetnog iskustva u župi Macinec i naselju Parag gdje ima oko dvije tisuæe župljana romske populacije. Istaknuo je bogato iskustvo rada s djecom kod priprema za sakramente prve prièesti i krizme te metoda naukovanja vjerskih istina. Neokatekumeni Mario i Katarina predstavili su iskustva u katehezama s romskim obiteljima. Rijeè Božja, liturgija i zajedništvo glavna su obilježja njihova rada. "Iskustva u pastoralu župne zajednice u svjetlu promicanja suživota Roma i Neroma" predstavio je župnik župa Smiljan, Brušane, Bužim i Trnovac vlè. Nikola Turkalj iz Gospiækosenjske biskupije. On je predstavio bogata iskustva u katehizaciji romske zajednice u njegovima župama o èemu su svjedoèili Marija Maras i Marina Udoroviæ. Poèeci su bili teški, no uz velik trud plodovi su više nego prepoznatljivim, uz neminovno prihvaæanje drugoga. Dr. Neven Hrvatiæ i romski pomagaè u školi Macinec Dušan Ignac predstavili su Romsku odgojnu zajednicu "Biti zajedno", odnosno 20 godina projekta u kojem su obojica sudjelovali od samih poèetaka. Njime je došlo do interkulturalnog odgoja i obrazovanja, stvaralaštva na romskom jeziku a znaèajan segment toga su i romski asistenti za uèenike romske nacionalnosti u školama i župnici koji imaju pastoralni osjeæaj za pastorizaciju Roma. Na kraju je nadbiskup Hraniæ nagradio utemeljitelja ROZ-a i suradnike projekta prigodnim nagradama kao i suprugu dr. Hrvatiæa Melitu i prvog polaznika ROZ-a koji je sada animator u vrijeme održavanja takvih susreta za djecu Roma, Dušana Ignaca, a s. Karolini Miljak zahvalio za svu organizaciju i animiranje susreta iz sjene. Na kraju susreta s. Karolina informirala je o organiziranju hodoèašæa Roma u Rim koje æe biti sljedeæe godine, a 1. listopada 2014. broj 39/2014 11 Domovinske vijesti prigodom 50. obljetnice susreta pape Pavla VI. s Romima u Pomeziji gdje se Crkva prvi put u povijesti i javno oèitovala gdje je mjesto Roma u njoj. "Vi ste u srcu Crkve", rekao je tada Papa okupljenim Romima. Inaèe, hodoèašæe organizira Papinsko Vijeæe za pastoral selilaca i putnika. U zakljuènom obraæanju nadbiskup Hraniæ istaknuo je zadovoljstvo rezultatima Odbora za pastoral Roma jer nam svima u srcima leže iste vrijednosti kojima upravo pridonose i ovakvi susreti koji nas obogaæuju. Posebno je zahvalio vlè. Josipu Štefanèiæu za logistiku i gostoprimstvo. Takoðer je pozvao Rome da se ukljuèe u pripreme za hodoèašæe u Rim u rujnu 2015. godine. I ovaj susret, istaknuo je nadbiskup Hraniæ, pokazao je veliki iskorak Crkve prema Romima. Rijeka: Treæi seminar animatora misijskih zajednica Posebno je potrebno poticati djecu da se ukljuèe u Djelo sv. Djetinjstva kako bi se pomagali svoje vršnjake; potrebno je da djeca postaju solidarna i svjesnija potreba drugih, što je ujedno zadaæa vjeronauka, istaknuo nadbiskup Devèiæ Rijeka, 27.9.2014. (IKA) - Animatori postojeæih i novih misijskih zajednica Rijeèke nadbiskupije okupili su se u subotu 27. rujna na treæem susretu formacije novih misijskih animatora. Susret u maloj dvorani nadbiskupskog doma "Ivana Pavla II." u Rijeci organizirao je vlè. Kristijan Zeba, povjerenik za misije u Rijeèkoj nadbiskupiji, u suradnji s Nacionalnom upravom Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj. Susret je bio obogaæen i misijskim animatorima Krèke biskupije te Poreèke i Pulske biskupije, koji su se odazvali na poticaj svojih biskupijskih ravnatelja PMD-a, a na poziv Misijskog ureda Rijeèke nadbiskupije. Uvodnu molitvu predvodio je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ. Zahvalio je svim sudionicima na svemu što èine za misije. "Dragocjena je svaka inicijativa koju u župama pokrenete, svaka molitva i prilog koji se prikupi", rekao je okupljenima. "Posebno je potrebno poticati djecu da se ukljuèe u Djelo sv. Djetinjstva kako bi se pomagali svoje vršnjake. Nadbiskupija pomaže u Djelu sv. Djetinjstva, no veæina tih priloga je od odraslih. Potrebno je da djeca postaju solidarna i svjesnija potreba drugih, što je ujedno je i zadaæa vjeronauka", istaknuo je nadbiskup. Nakon molitve i nadbiskupova pozdrava, dobrodošlicu svima izrazili su vlè. Antun Štefan, Nacionalni ravnatelj PMD-a u Hrvatskoj, povjerenik za misije Rijeèke nadbiskupije vlè. Zeba i misijska suradnica Andreja Škarabot Kunštek uime Misijskog ureda Rijeèke nadbiskupije. Vlè. Zeba zahvalio je na odazivu svim predstavnicima župa, a preko prisutnih svoju zahvalu je uputio i župnicima koji su ih potaknuli na sudjelovanje. Naglasio je kako je pred Papinskim misijskim djelima u Hrvatskoj velika i znaèajna zadaæa daljnjeg poticanja i osposobljavanja misijskih suradnika u župnim zajednicama. U nastavku susreta predstavio je cilj seminara, a to je nadolazeæi Svjetski dan misija (Misijska nedjelja) koja se u cijelome svijetu ove godine obilježava 19. listopada i Djelo sv. Djetinjstva koje se obilježava 6. sijeènja, na Bogojavljenje. Želja je predstaviti projekt postojeæim i novim misijskim animatorima i misijskim zajednicama u Rijeèkoj nadbiskupiji, te iznijeti neke smjernice o tome koja bi bila njihova zadaæa i uloga u župama. Smjernice i ideje animiranja Svjetskog dana misija predstavila je misijska suradnica Škarabot Kunštek i potaknula animatore da svojim župnicima iznesu ideje i program koji æe organizirati Misijski ured Rijeèke nadbiskupije u tjednu uoèi Misijske nedjelje te da ih potaknu na još jaèu zajednièku suradnju. Misijski ured organizira 12 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika pripremu u župama u kojima djeluje misijska zajednica, tako da svaki dan jedna župa prije mise moli misijsku krunicu, prikazuje misu za nakanu misija i misionara i one koje mogu i žele da organiziraju klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu. Okupljenim animatorima misijskih zajednica obratila se i Ines Sosa Meštroviæ, iz Nacionalne uprave PMD-a, koja je predstavila ovogodišnji službeni plakat u povodu Svjetskog dana misija, radni animacijski materijal i sve što može poslužiti u radu misijske zajednice. Okupljeni animatori misijskih zajednica Rijeèke nadbiskupije i gosti takoðer su se predstavili i prezentirali što rade za misije u svojim zajednicama i kako djeluju u svojim župama. Na seminaru je prikazan i film o osnivanju misijske zajednice župe bl. Alojzija Stepinca u Koprivnici, koji je dao nove ideje i poticaj za rad novih misijskih zajednica i uèvršæenje postojeæih misijskih zajednica u Rijeèkoj nadbiskupiji, Krèkoj, Poreèkoj i Pulskoj biskupiji. Na kraju seminara nacionalni ravnatelj Štefan istaknuo je: "Misijska djelatnost važan je dio života Crkve koja je pozvana širiti Radosnu vijest po cijelom svijetu: i tamo daleko gdje žive oni koji još nisu èuli za Isusa i Evanðelje. To nije samo zadaæa nas sveæenika nego je to zadaæa svakog kršæanina. Pozvani smo propovijedati Evanðelje. Pozvani smo svi biti podrška Crkvi u misijskom djelovanju, širiti misijsku svijest, moliti za uspjeh misija, te pomoæi materijalno koliko možemo." Požeška biskupija dodijelila odlikovanja zaslužnim osobama Požega, 27.9.2014. (IKA) - Na svetkovinu Obljetnice posvete požeške katedrale, o 17. obljetnici uspostave Požeške biskupije, biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je 27. rujna veèernje euharistijsko slavlje u katedrali s gradskim župnicima i sveæenicima djelatnima u središnjim ustanovama. Nazoènim vjernicima, meðu kojima su bili požeški gradonaèelnik Vedran Neferoviæ te zamjenik požeško-slavonskog župana Ferdinand Troha, èestitao je svetkovinu i godišnjicu uspostave Biskupije. U homiliji je na temelju svetih èitanja govorio je o prisutnosti kao važnoj sastavnici ljudskog postojanja. Spomenuo je kako iz obiteljskog iskustva znamo za nepodnošljive i razarajuæe prisutnosti, kad su braèni drugovi ili drugi èlanovi obitelji ispunjeni mržnjom. Nasuprot tome, podsjetio je biskup, kad se ljudi vole, dogaða se u njima uzajamna prisutnost kao snaga i svjetlost koja ih nosi kroz život. Kazao je da se to još snažnije ostvaruje kad nas ispunja prisutnost Isusa Krista i njegova ljubav kojom je pobijedio smrt. Istaknuo je da slavimo svetkovinu obljetnice posvete katedrale kao zgrade jer je u njezinu središtu oltar na kojem Isus Krist ostvaruje svoju žrtvu ljubavi na križu i po svetoj prièesti ispunja vjernike svojom prisutnošæu po kojoj ih izgraðuje u zajedništvo Crkve i svoga vjeènoga života. Poželio je da se to u punoj snazi trajno ostvaruje po vjernicima koji u ulaze u katedralu sabranim i otvorenim srcem. Nakon poprièesne molitve biskup je uruèio Biskupijsku medalju s Poveljom zahvalnosti prof. dr. Mati Škegri za njegovu humanu lijeènièku djelatnost i doprinos civilizaciji ljubavi te Tihomiru Lonèaru za donaciju vlastitih slika Galeriji Požeške biskupije. . ika Proslavljena 170. obljetnica župe Zlobin Misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja i predstavljanje knjige "Prièe iz zlobinske starine" Zlobin, 27.9.2014. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Zlobinu misnim slavljem i predstavljanjem knjige "Prièe iz zlobinske starine" obilježena je u subotu 27. rujna 170. obljetnica osnutka župe Zlobin u Bakarskom dekanatu. Misno slavlje predvodio je domaæi župnik Miroslav Pergl, pjevao je župni zbor a predstavljanje knjige pjesmom je uvelièao zlobinski tamburaški orkestar "Žažara" i solistica Andrea Heæimoviæ, koja je otpjevala Ave Mariju uz orguljsku pratnju Anðelka Dujmiæa. Predstavljanje knjige vodila je Gordana Kovaèeviæ. "Prièe iz zlobinske starine" napisao je pravnik Radovan Tadej, Zlobinjar, zaljubljenik u svoje rodno mjesto i njegovu povijest. Knjigu su predstavili autor Tadej; Milorad Sirotiæ, takoðer iz Zlobina, koji je autor fotografija; Gordana Fumiæ, koja je napisala predgovor u knjizi, i Franjo Butorac, urednik knjige. U knjizi je povijest Zlobina isprièana kroz èetrdeset prièa koje su pisane akribièki i s navedenim izvorima a ipak omoguæavaju lepršavost i èitkost pa to nije klasièno povijesno štivo nego kombinacija znanstveno-povijesnog rada i beletristièkog uratka koji je razumljiv i zanimljiv prosjeènom èitatelju a može poslužiti i povjesnièarima. Podaci u knjizi sabirani su po župnim maticama, župnim spomenicama, državnim arhivima, povijesnim knjigama. Prièe obuhvaæaju i povijest okolnih mjesta, a utkane su u europsku i svjetsku povijest. Radovan Tadej iscrpno piše o prvim naznakama ljudskih naselja na zlobinskom podruèju koji seže u prve godine 15. st. pa do punog procvata mjesta, njegovoga vjerskog i društvenog života, "borbe" za dobivanje samostalne župe, gradnju prve kapele Sv. Ivana Krstitelja 1826. g. i potom, na njezinom mjestu, današnje istoimene crkve; prve škole, prvih uèitelja i uèenika, njihovih predmeta i ocjena. U knjizi išèitavamo o životu Zlobinjara u raznim društvenim i politièkim prilikama. Tu je popis svih zlobinskih župnika, uèitelja, piše o osnivanju tamburaškog društva, pjevaèkih zborova, o iseljavanju Zlobinjara u Panoniju, Ugarsku, Ameriku, koliko ih je i koji su poginuli u dva svjetska rata. Knjiga obiluje kopijama dokumenata, pisama, u njoj su prepisci župnih matica, a najstarija je iz godine 1773. Autor je zabilježio i znaèajnija dogaðanja pronaðena u župnoj spomenici. Opisan je tragièan dogaðaj 9. kolovoza 1897. kada je grom udario u crkvu, ubio jednog vjernika, nekoliko ranio i uèinio veliku materijalnu štetu. Taj dan Zlobinjari obilježavaju svake godine tzv. "kleèanjem". Fotografije u knjizi prikazuju Zlobin kakav je danas, te je knjiga neobièan spoj staroga i novoga i stoga jedinstven primjer u izdavanju tekstova takve vrste, jer su obièno povijesni tekstovi popraæeni slikama iz odreðenog razdoblja. Umjetnièka vrijednost fotografija daje upeèatljiv doprinos tom izuzetnom djelu Radovana Tadeja koji Zlobinjarima nije mogao dati veæi dar povodom velike obljetnice župe. Njegova ljubav prema rodnom mjestu, istraživaèki duh, strpljivost i umijeæe pisanja rezultirali su "Prièama iz zlobinske starine" knjigom koja je, kako je rekao Franjo Butorac, spomenik mjestu i ljudima koji u njemu žive. Tiskanje knjige financijski su pomogli župa Zlobin, Opæina Fužine, privatna poduzeæa i dobrotvori iz Zlobina i prijatelji Zlobina. Novac od prodaje knjige namijenjen je kupnji kipa Gospe Žalosne za istoimenu kapelicu koja je sagraðena godine 1855. kada je mjestom harala kolera. Domovinske vijesti Održan 2. nacionalni susret štovatelja Božjeg milosrða Pula, 27.9.2014. (IKA) - Drugi nacionalni susret štovatelja Božjeg milosrða održan je u subotu 27. rujna u pulskoj katedrali. Sveèano misno slavlje predvodio je poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša, uz koncelebraciju više sveæenika. Ovogodišnji susret održan je u znaku obljetnice beatifikacije bl. Mihaela Sopoækog, ispovjednika sv. s. Faustine, i bl. Miroslava Bulešiæa, našega najmlaðeg blaženika. Susretu su prethodila dva dana molitvene priprave tijekom kojih je prigodne kateheze o sv. Faustini, bl. Mihaelu Sopoækom, i slici Milosrdnog Isusa održao p. Mariusz Marszalek iz Vilna u Litvi, èlan Družbe Braæa Milosrdnog Isusa. Prvu veèer misno slavlje predvodio je o. Euzebije Kneževiæ, pavlin iz Sv. Petra u Šumi, a drugu veèer o. Tomislav Cvetko, duhovnik više zajednica štovatelja Božjeg milosrða. Prvoga dana, nakon kateheze uslijedilo je svjedoèanstvo jednog štovatelja Božjeg milosrða iz Poljske, Andreja Ziolkowskog o znaèaju Božjeg milosrða u njegovu životu, s posebnim naglaskom na praštanje. Na kraju su èlanovi Udruge Radnici Milosrdnog Isusa iz Pule i Vodnjana simbolièno obilježili desetu obljetnicu djelovanja Udruge, podijelivši svima nazoènima simboliène zapise s duhovnim mislima bl. Mihaela Sopoækog i sv. s. Faustine. Prvu veèer misno slavlje predvodio je o. Euzebije Kneževiæ, pavlin iz Sv. Petra u Šumi, a drugu veèer o. Tomislav Cvetko, duhovnik više zajednica štovatelja Božjeg milosrða. Druge veèeri program je zakljuèen klanjanjem pred Presvetim uz prigodne meditacije i pjesme. Sva tri dana glazbenu animaciju sadržaja izvodili su Radnici Milosrdnog Isusa. Dan susreta zapoèeo je katehezom Mariusza na temu "Božje milosrðe u životu bl. Mihaela Sopoækog". Okupljeni sudionici otišli su potom u evangelizaciju na èetiri frekventna gradska punkta gdje su molili krunicu Božjeg milosrða i dijelili letke sa molitvama te sve popratili prigodnim pjesmama. Po povratku u katedralu iznijeli su svoje dojmove sa tog izlaska meðu ljude. Prije misnog slavlja katehezu na temu "Božje milosrðe u životu bl. Miroslava Bulešiæa" održao je generalni vikar biskupije mons. Vilim Grbac, koji je ujedno i župnik katedralne župe. Biskup je u homiliji istaknuo kako je milosrðe èin suoblièavanja s drugim èovjekom, kako bismo umjesto osude prema toj osobi mogli pokazati razumijevanje. Spomenuvši Isusov susret s Martom i Marijom biskup je istaknuo kako milosrðe nije na svaki naèin nastojati dati èovjeku ono što mi želimo, veæ treba prije svega sagledati pravu potrebu. Božje milosrðe je nešto što nam od Boga dolazi posve nezasluženo, to nas obvezuje da se i mi meðusobno ljubimo te pokazujemo milosrðe i oproštenje. Nakon misnog slavlja uslijedilo je èašæenje relikvija koje su bile izložene tijekom cijeloga dana: moæi bl. Mihaela Sopoækog i moæi bl. Miroslava Bulešiæa, koje povezuje zajednièki datum beatifikacije, obojica su proglašeni blaženim 28. rujna, bl. Sopoæko 2008. godine, a bl. Miroslav prošle godine. Na ovogodišnjem susretu okupilo se više stotina štovatelja Božjeg milosrða iz svih dijelova Hrvatske, te nekolicina iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. Na izlazu iz katedrale svim sudionicima susreta podijeljen je prvi broj "Glasnika postulature Miroslava Bulešiæa". Susret je održan u organizaciji Koordinacije zajednica, pokreta i udruga štovatelja Božjeg milosrða, a domaæini su bili pulske sestre Družbe sestara Milosrdnog Isusa, Udruga Radnici Milosrdnog Isusa iz Pule i Vodnjana te Zajednica štovatelja Božjeg milosrða iz Pule, Vodnjana i Rijeke. 1. listopada 2014. broj 39/2014 13 Domovinske vijesti Split: Posveta oltara, blagoslov kapele i proslava sv. Vinka Paulskoga kod sestara milosrdnica Split, 27.9.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Vinka Paulskoga, 27. rujna, u samostanu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Splitu, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ predvodio je sveèano koncelebrirano misno slavlje tijekom kojeg je posvetio oltar i blagoslovio novoizgraðenu kapelu. "Kapela je u umjetnièkom i duhovnom izrièaju plod ove zajednice, sposobnosti i talenata sestara. Zato je ovo jedan od znaèajnijih dana u otkrivanju vašega identiteta i karizme koje æete, vjerujem, u mladenaštvu duha, zanosa i žara još više zaživjeti", kazao je nadbiskup. U propovijedi je kazao kako je sv. Vinko Paulski svojim životom i djelima jasno svjedoèio da je stražar Božji, navjestitelj, onaj kojem je rijeè Božja bila je svakodnevni kruh i u kojoj je pronalazio sebe i svoj poziv. Svakodnevnim razmišljanjem sv. Vinko spoznao je da je Gospodin zaista Gospodin i da je Isus Krist prisutan u malom, ugroženom èovjeku te se cijeli život poistovjeæivao s najugroženijima. "On nam daje primjer da, ukoliko želimo èastiti Gospodina, onda ga moramo èastiti u bolesnima, siromašnima i svima koji su na periferijama. To je velika mudrost koja mijenja svijet i razvaline Jeruzalema gradi s optimizmom i snagom", istaknuo je nadbiskup i dodao da to ne možemo ako nismo svjesni ljubavi Božje. "Nismo mi prvo ljubili Boga veæ je on prvo ljubio nas. Moramo shvatiti da, ukoliko ne ljubimo bližnjega, ne možemo ljubiti ni Boga. Ovim možemo graditi novi i bolji svijet kojeg je zapoèeo sv. Vinko u svom vremenu, a nastavlja se danas preko njegovih sveæenika, misionara, njegovih sestra milosrdnica i volontarijata koji je prisutan u ovom današnjem svijetu", naglasio je nadbiskup i pozvao sve prisutne da se pridruže tom lancu ljubavi, da se povežu s izvorom, Božjom rijeèi, koja bi trebala biti svakodnevna hrana, snaga i svjetlo svima. Istaknuo je i važnost euharistije koja je sv. Vinka uèinila svecem ljubavi Božje. "Euharistija je dubina Božje ljubavi koju je Vinko osjeæao svakodnevno, u kojoj je njegvo srce bilo otvoreno i zato je mogao biti produžetak Božje ljubavi u svom vremenu i prostoru." Govoreæi o posveti oltara i blagoslovu kapele, nadbiskup je kazao da je kapela srce samostana u kojem æe sestre osobno i zajedno moliti, gdje æe svoje srce zagrijavati na toplini i svjetlu da bi Boga mogle prepoznavati u braæi i sestrama. "Ovdje æete osluškivati rijeè Božju, ovdje æe vam rasti srca za nove vizije. U posveæenom tabernakulu u novoj kapeli biti æe Gospodin koji æe svakodnevno pokazivati koliko vas ljubi. Neka vam Božje srce koje æe siæi u ovaj vaš prostor bude svakodnevno nadahnuæe kako bi, po karizmi i primjeru sv. Vinka, mogle biti Njegova produžena ruka u ovom vremenu i prostoru", zaželio je nadbiskup. Nakon homilije uslijedio je središnji dio posvete oltara. Nadbiskup je izmolio posvetnu molitvu, pomazao svetim uljem oltar i obavio obred kaðenja oltara i crkve te upalio svijeæe koje su znak Krista "svjetla na prosvjetljenje naroda". Na kraju misnoga slavlja nadbiskup je èestitao s. Zdravki Miliæ, akademskoj slikarici koja je studirala slikarstvo na Accademia di belle Arti u Rimu, na izradi mozaika koji krasi oltar nove kapele. Na kraju slavlja rijeèi zahvale nadbiskupu uputila je s. Radoslava Kevo, provincijalna glavarica splitske Provincije Navještenja Gospodinova, Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga. Proèitana je èestitka vrhovne glavarice majke Miroslave Bradice koja nije mogla nazoèiti sveèanosti. Slavlje je pjesmom uvelièao zbor sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog uz orguljašku pratnju s. Mirte Škopljanac. 14 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika Prvi dan obitelji Bjelovarsko-križevaèke biskupije Svi zakljuèci Dana obitelji izneseni su u plenumu gdje je istaknuta važnost ovakvih susreta na župnoj, ali i dekanatskoj te biskupijskoj razini - Misno slavlje predvodio biskup Vjekoslav Huzjak Bjelovar, 27.9.2014. (IKA) - U organizaciji Bjelovarskokriževaèke biskupije u subotu 27. rujna održan je Prvi dan obitelji. Samom danu prethodile su brojne aktivnosti. Održani su susreti s obiteljima-predstavnicima župa na razini dekanata kao priprema i uvod u Dan obitelji. U nedjelju 21. rujna, po svim župnim crkvama Bjelovarsko-križevaèke biskupije slavile su se mise na nakanu obitelji. Od 21. do 27. rujna organizirana su euharistijska klanjanja po župama, takoðer na nakanu obitelji i na nakanu Prvoga dana obitelji Bjelovarsko-križevaèke biskupije. Na sam Dan obitelji, na susret u katedrali u subotu 27. rujna, takoðer su došle obiteljipredstavnici župa. Sve nazoène pozdravio je povjerenik za obitelj Bjelovarsko-križevaèke biskupije Milan Kerš koji je istaknuo da je Crkvi važna obitelj te je najavio i sljedeæe susrete s obiteljima. Nekoliko informacija o katedrali iznio je generalni vikar i župnik župe sv. Terezije Avilske vlè. Stjepan Ptièek. Koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodio je bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak. Na poèetku slavlja obitelj Premelè iz Gornje Rijeke (roditelji bogoslova Luke) pozdravila je biskupa uime svih nazoènih obitelji te predala dar biskupu košaru domaæih proizvoda, rad vrijednih ruku obitelji. Pozdravljajuæi obitelji, predstavnike svih župa u biskupiji, biskup je rekao da je obitelj buduænost Crkve i naroda te je pozvao sve okupljene da u radosti proslave taj dan. U propovijedi je usporedio ljudsku obitelj s Presvetim Trojstvom te govorio o životu kao daru Božjem, koji se jedino može doživjeti u obitelji. Na kraju slavlja, na kojem je pjevao katedralni zbor, biskup je pozvao obitelji na obiteljsku molitvu, ali i na molitvu za uspjeh izvanredne sinode biskupa o pastoralu obitelji, koja æe se održati od 5. do 19. listopada u Vatikanu. Biskup je dodao da se ponosi obiteljima te pozvao da vrijednosti obitelji uzdižu u Crkvi i društvu te da kao i u Europi stvaraju zajednice/mreže obitelji koje se druže i mole. Nakon biskupova blagoslova, povorka obitelji se uputila prema IV. osnovnoj školi gdje ih je doèekao ruèak. Uslijedilo predavanje dr. Željke Markiæ, zauzete vjernice laikinje u Crkvi i društvu, na temu "Obitelj-put naroda i Crkve". Dr. Markiæ je u predavanju, prožetom s mnogo usporedbi te vlastitog iskustva, istaknula nekoliko važnih informacija: da èvrsti brakovi pomažu razvoj društva, da su braèni parovi jedan drugom oslonac, ali i ogledalo; da je obitelj projekt u koji se ulaže, da nam društvo izokreæe vrijednosti, posebno vrijednost života jer nam je važnije imati nešto materijalno, nego imati dijete više. Govoreæi o odgoju djece, dr. Markiæ rekla je da se raèun za odgoj djece daje na kraju života te istaknula da je ljubav izmeðu mame i tate temelj u kojem djeca rastu i slažu oèekivanja o ljubavi u životu. Govoreæi o problemima u braku, istaknula je nerazrješivost ženidbe te važnost obiteljske molitve i vjerskog života. Uslijedile su radionice za braène parove u kojima se promišljalo o predavanju, a zatim koji oblici pastorala obitelji postoje te bi trebali postojati u župama i u biskupiji. U radionicama su braèni parovi dobili i zadatak: da prenesu svojim župnicima informaciju što su radili na Prvom danu obitelji, da na misama informiraju župnu zajednicu, ali i organiziraju zaseban susret za sve zainteresirane župljane te u dogovoru sa župnikom oforme zajednice obiteljskog pastorala. Svi zakljuèci Dana obitelji izneseni su u plenumu gdje je istaknuta važnost takvih susreta na župnoj, ali i dekanatskoj te biskupijskoj razini. Izneseni su i prijedlozi kako oformiti ika Ured za obiteljski pastoral Bjelovarsko-križevaèke biskupije. Dok su odrasli slušali predavanje i bili u radionicama, djeca su bila u svojim radionicama pod nadzorom dvadesetak vjerouèitelja, a oni najmanji s vrtiækim tetama. Svoje stvaralaštvo: likovne radove, pjesmu i glumu predstavili su svima nazoènima na kraju plenuma. Na kraju Prvoga dana obitelji biskup je zahvalio obiteljima, najavio daljnje susrete, blagoslovio ih, a zatim su sve obitelji dobile dar: svijeæu s logom susreta te tri knjižice koje potièu na obiteljsku molitvu. Osim vjerouèitelja, u organizaciju Prvoga dana obitelji ukljuèilo se i dvadesetak mladih koji su u majicama s logom susreta doèekivali sudionike te ih pratili u povorci do škole i pomagali u školi kod ruèka te u radionicama s djecom. Sve aktivnosti vezane uz ove dane organizirao je povjerenik za pastoral obitelj Bjelovarsko-križevaèke biskupije Milan Kerš te organizacijski odbor sastavljen od nekoliko braènih parova. Inicijativu Dana obitelji pokrenuo je Ured za obitelj Hrvatske biskupske konferencije, kao jedan od brojnih dogaðaja vezanih uz obiteljski pastoral, koji æe završiti Nacionalnim susretom obitelji 19. travnja 2015. na Trsatu. Kardinal Bozaniæ: "Srce kršæanina treba znati vidjeti èovjeka u potrebi" Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog proslavila svetkovinu svoga zaštitnika Zagreb, 27.9.2014. (IKA) - Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog sveèano je u subotu 27. rujna proslavila svetkovinu svoga zaštitnika. Euharistijsko slavlje u samostanskoj crkvi u Zagrebu predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u koncelebraciji s rektorom crkve vlè. Marijanom Pavleniæem, predsjednikom Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica o. Vinkom Mamiæem, rektorom Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu mr. Anðelkom Košæakom, te još desetak sveæenika. "Zahvaljujuæi našim sestrama milosrdnicama ovdje veæ više od 150 godina živi karizma sv. Vinka Paulskog", kazao je kardinal Bozaniæ na poèetku homilije. Djelo sv. Vinka prisutno je i danas meðu nama, u Zagrebu, u kuæi u Frankopanskoj gdje živi oko 140 njegovih duhovnih kæerki. Na njih moramo biti danas ponosni i Bogu ih preporuèiti kako bi iz dana u dan ponavljale ono "da" i živjele ono što su na dan zavjetovanja obeæale. Kardinal se osvrnuo na proèitano evanðelje o milosrðu, rijeèi koju èesto èujemo u Crkvi i društvu. "Možda ne razumijemo što ta rijeè znaèi, ali s druge strane vjerojatno to više osjeæamo nego što bismo mogli izreæi rijeèima. Teško je razumjeti rijeè 'milosrðe' ako se ne približimo Onomu koji je sam milosrðe", istaknuo je kardinal Bozaniæ. Bog je milosrdan i to je ona vjernièka spoznaja koja daje pouzdanje ljudskome srcu. Kardinal je upozorio na granice koje èovjek postavlja kada ustraje u zlu i tako prijeèi djelovanje Božjega milosrða. Govoreæi o caritasu u Crkvi, podsjetio je da on nije samo jednostavno, humanitarno djelo, veæ da je uvijek nešto više. "Caritas pomaže onima koji su u potrebi, a svi smo u potrebi. U prvom redu Božje ljubavi. Onaj koji to ne spozna, taj je najsiromašniji." Na kraju homilije kardinal je pozvao da Božju ljubav uvijek iznova spoznajemo te je naviještamo i prenosimo drugima. "Srce kršæanina, srce vjernika je ono koje treba znati naæi i vidjeti èovjeka u potrebi", zakljuèio je, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Domovinske vijesti Prva obljetnica beatifikacije bl. Miroslava Bulešiæa Pula, 28.9.2014. (IKA) - Prva obljetnica beatifikacije bl. Miroslava Bulešiæa, sveæenika i muèenika, obilježena je 28. rujna sveèanim koncelebriranim misnim slavljem koje je u pulskoj katedrali Uznesenja BDM predvodio poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša. Vjerujemo i molimo da æemo i mi danas, snagom ove euharistije imati snage svjedoèiti svoju vjeru i biti dosljedni Isusovi svjedoci, poput bl. Miroslava Bulešiæa, rekao je u pozdravu mons. Vilim Grbac, generalni vikar biskupije i župnik pulske katedralne župe Uznesenja BDM. Biskup Kutleša u homiliji napose je istaknuo da nam je bl. Miroslav Bulešiæ ostavio svojim likom, djelom a nadasve muèeništvom nekoliko poruka o kojim trebamo razmišljati. Osim zahvale za blaženika, neka nam ovo euharistijsko slavlje bude poticaj da svetost nije nedostižna, s povjerenjem u Boga moguæe ju je dostiæi, rekao je biskup na poèetku misnoga slavlja. Govoreæi o ulomku iz Matejeva evanðelja, o dvojici braæe od kojih jedan obeæa a ne izvrši, a drugi je mrmljao a na kraju se ipak predomislio i izvršio, biskup je istaknuo da je za posvema izvršiti volju Oèevu potrebno usuglasiti rijeèi i djela. U svjetlu toga evanðelja osvrnimo se na našega novog blaženika Miroslava Bulešiæa. Beatifikacija, prije toèno godinu dana, bila je jedan izvanredno sveèan dogaðaj, no taj velebni dogaðaj nema smisla, ako iz toga nismo izvukli pouku koja æe ostaviti traga u našem životu. Bl. Miroslav bio je onaj koji je rijeèju i djelom izvršio volju svoga nebeskog Oca. Svojim je djelom posvjedoèio vjeru koju je rijeèima ispovijedao. U pravom trenutku položio je život za one vrednote za koje je živio. Možda se i mi trebamo zapitati jesmo li mi pravi vjernici, jesmo li poput bl. Bulešiæa, koji se ni pred velikom kušnjom nije povukao i nije zanijekao ideale za koje je živio, veæ je želio izvršiti volju Oèevu. Mi možda o sebi mislimo da smo dobri i pošteni, ali u nekim, èak i malim kušnjama zanijeèemo vrednote jer je tako u tom trenutku privlaènije, isplativije. Poruka, koju nam bl. Bulešiæ govori primjerom svoga života jest da trebamo znati dobro, i za dobro, iskoristiti vrijeme života koje nam je darovano. Bulešiæ je bio žrtva muèenièkog identiteta; kao sveæenik bio je zadužen za svoje vjernike, brinuo se za njih, pouèavao ih, obilazio ih u zgodno i nezgodno vrijeme i nikada ih nije ostavljao kao ovce bez pastira. To je vrlo èesto znaèilo i nemale žrtve, koje je on posve prihvaæao, jer je to bio dio sveæenièkog identiteta kojeg je on posve živio. To nam je poticaj da upravo kako je Bulešiæ živio svoj sveæenièki identitet, i mi èuvajuæi kršæanske vrednote, koje možda današnji svijet ne prihvaæa, znamo braniti svoj vjernièki identitet, jer samo tako možemo doæi u Kraljevstvo nebesko. Nadalje, poruka muèeništva bl. Bulešiæa i njegove beatifikacije jest da se njegova vjera isplatila, njegova vjernost i po cijenu života, idealima u koje je vjerovao, doveli su ga na èast oltara. U onih nekoliko desetljeæa koliko je prošlo od muèeništva možda se moglo postaviti pitanje ima li smisla za neke ideale žrtvovati život. Tu se nameæe pitanje zašto je Crkva kroz povijest uvijek proganjana? U svakom vremenu Crkva je progonjena jer njena je dužnost da govori ono što od nje Isus traži, da naviješta što je pravedno, pošteno i dobro. Uvijek se naðu kojima to smeta i tu dolazi do razlièitih progona. Sve to proðe, a ono što je vrijedno ostaje. Bl. Bulešiæ nam je pokazao da se isplati za vjeru i za svoje ideale dati i život, i upravo ga se zato i sjeæamo. U svjetlu tih èinjenica potrebno je razmisliti, jer èovjek ima jedan život i treba ga proživjeti po Božjim pravilima. Kao vjernici trebamo imati pogled uperen k Vjeènosti. Trebamo biti svjesni da æe doæi kušnje, no one i 1. listopada 2014. broj 39/2014 15 Domovinske vijesti proðu, a na kraju dolazi vjeèna nagrada. Beatifikacija Miroslava Bulešiæa znaèila je ujedno i ispravljanje nepravde prema 430 sveæenika koliko ih je u prvom poraæu ubijeno u Hrvatskoj. Te su osobe dale svoj život za Crkvu i za vjeru. Ova beatifikacija je dokaz da Istina uvijek pobjeðuje, iako je u nekom trenutku nitko ne prihvaæa, nekad i nakon više desetljeæa, ali istina æe uvijek na kraju pobijediti. Ova beatifikacija nije samo dar Crkvi u Hrvata, veæ je dar i sveopæoj Crkvi jer smo dobili jednog mladog sveæenika koji je pokazao što i tako mladi èovjek može postiæi kada ima povjerenja u Božju Providnost. Moramo biti svjesni da Crkvu doista vodi Bog, jer da je vode samo ljudi veæ bi je davno bili upropastili. Ta beatifikacija je i pobjeda Isusova evanðelja, jer potvrðuje da samo ono zrno koje umre donosi bogat urod. To je zakon prirode i zakon Božji. Jednako je tako i s roditeljskim žrtvovanjem. U svim tim porukama prepoznajemo veliko djelo Božje. Biskup je zakljuèio pozvavši sve okupljene na gorljivu molitvu da se dogodi èudo koje je potrebno za kanonizaciju, proglašenje svetim bl. Bulešiæa. Èudo koje Crkva traži kao uvjet za kanonizaciju pokazuje nam da je to Crkva koja ne raèuna samo na ljudsko, nego i na božansko, jer èudo može proizvesti samo Bog. U tom èudu Crkva želi vidjeti Božje djelovanje preko bl. Miroslava Bulešiæa. Sjeme koje umire donosi plod. Bl. Miroslav Bulešiæ donio je nama veliki plod, veliko nasljedstvo koje trebamo i mi dalje uzeti i prenijeti buduæim pokoljenjima. U tome moramo biti odgovorni i ne zaboraviti velika Božja djela, zakljuèio je biskup. Na kraju mise je mons. Vilim Grbac predstavio prvi broj Glasnika postulature bl. Miroslava Bulešiæa, koji je kasnije svima besplatno podijeljen na izlazu iz crkve. Nakon blagoslova relikvijarom združeni zborovi pulskih župa otpjevali su himnu bl. Miroslavu Bulešiæu. Blagoslov spomen-obilježja poginulim i ubijenim Malosolinjanima Mala Solina, 28.9.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ blagoslovio je u nedjelju 28. rujna u blizini porušene župne crkve Ranjenog Isusa u Maloj Solini i u nazoènosti velikog broja malosolinskih župljana, iseljenika i prijatelja, te gradskih, županijskih i državnih vlasti, spomen-obilježje poginulima i ubijenima Malosolinjanima u II. svjetskom ratu (70) i Domovinskom ratu (36). Mala Solina izgubila je u tim ratnim stradanjima po 10% svoga stanovništva, što je velik gubitak za to mjesto, a u Domovinskom ratu uz velika ljudska stradanja, potpuno su uništene, spaljene i porušene sve kuæe. U župi koja je prije rata imala oko tisuæu stanovnika, sada živi manje od stotinu župljana, a od èetiri sela koja spadaju u župu: Mala Solina, Haðer, Donje i Gornje Jame, nakon rata u Gornjim Jamama (koje su nekada, u 18. i 19. stoljeæu bile sjedište župe) više nitko ne živi. Premda veliki broj Malosolinjana nakon rata živi u Glini i okolici, svoj kraj i župu ne zaboravljaju, te su 2012. godine osnovali Zavièajni klub "Mala Solina", koji poduzima razne akcije u cilju okupljanja i oživljavanja mjesta i župe. Ove godine uz taj spomenik ratnim žrtvama, uspjeli su se izboriti u Sisaèkomoslavaèkoj županiji da cesta do središta župe u dužini tri kilometra bude asfaltirana, tako da je sada dionica ceste od Male Soline do Gline u cijelosti asfaltirana, što æe svakako pridonijeti veæoj povezanosti i povratku Malosolinjana u rodnu župu. Na misnom slavlju ispred ruševina župne crkve Ranjenog Isusa biskup Košiæ u propovijedi je istaknuo da "poginule i svoje korijene ne smijemo zaboraviti i da nas oni svojim primjerom i svjedoèanstvom potièu na žrtvu". Žrtvovati se 16 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika znaèi imati više djece u obitelji! Žrtvovati se znaèi obnavljati svoj dom i ne zapustiti svoju zemlju! Žrtvovati se znaèi raditi pošteno i èestito za dobrobit i napredak svoje Domovine! Izrazio je i želju da u skoro vrijeme zapoène obnova crkve Ranjenog Isusa, koja je jedina župna crkva u Sisaèkoj biskupiji gdje još nije ni zapoèela obnova. A u tom velikom projektu Malosolinjani æe trebati i veliku potporu Biskupije, Grada Gline, Sisaèko-moslavaèke županije i Republike Hrvatske. U koncelebraciji bili su domaæi župnik Ivica Maðer, viduševaèki župnik fra Juro Stipiæ te mons. Juraj Jerneiæ i preè. Mile Vranešiæ koji su došli u Malu Solinu s hodoèasnicima iz župa Kalje i Stojdraga sa Žumberka. Od visokih gostiju otkrivanju i blagoslovu spomenika, te misi nazoèili su Vlado Mariæ iz Ureda Predsjednika RH, Ivan Grujiæ iz Ministarstva branitelja, dožupani Sisaèkomoslavaèke županije Zdenko Vahovec i Ivan Nekvapil te predsjednik Županijske skupštine Željko Soldo, glinski gradonaèelnik Milan Bakšiæ, predsjednica Skupštine Grada Gline Sanja Štingl-Vlašiæ, predsjednik Zavièajnog kluba Mala Solina Elvis Dujmiæ, Željko Marjanoviæ, Ivo Žiniæ i Davorko Vidoviæ. Nakon mise održana je sveèanost blagoslova i otvorenja nove ceste od Male Soline do Gline. Posveta crkve u Gornjoj Vrbi Gornja Vrba, 28.9.2014. (IKA) - Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolit Ðuro Hraniæ posvetio je u nedjelju 28. rujna obnovljenu filijalnu crkvu Sv. Nikole biskupa u Gornjoj Vrbi - župa Rušèica, kod Slavonskoga Broda, i u oltar ugradio moæi sv. Leopolda Mandiæa. Slavlje je održano pod geslom "Staro uminu, novo, gle, nasta!" Obnovljena iz temelja i dosta proširena crkva bila je toga dana pretijesna da primi gotovo dvije tisuæe vjernika, kako iz te župe tako iz okolnih mjesta, te su mnogi misu pratili na ureðenom prostoru ispred crkve. Ne skrivajuæi radost kako zbog obnovljene crkve, a još više zbog žive Crkve – vjernika, nadbiskup Hraniæ u propovijedi je vjernicima poruèio da je sve to plod njihove vjere u Boga i pokazatelj snage žive vjere koja ih pokreæe. Osvræuæi se na evanðelje te nedjelje u kojem nam Isus postavlja pitanje tko je od one dvojice braæe ispunio Oèevu volju, nadbiskup je pojasnio kako nam Isus poruèuje da smo svi sinovi dobrog nebeskog Oca i meðusobno braæa, te nam zato Gospodin svakome iskazuje povjerenje i poziva na suradnju. "Tom sviješæu prožimajmo naše meðusobne odnose i gradimo zajednièku buduænost", poruèio je nadbiskup Hraniæ. Pojasnio je bit posvete crkve: "I dok krsnom blagoslovljenom vodom škropimo, te krizmenim uljem mažemo zidove i oltar ove crkve, dok na oltaru izgara i prema nebu se kao znak našeg prinošenja Bogu diže kad tamjana, posvijestimo si èinjenicu da je tom istom krsnom vodom i tim istim krizmenim uljem bio okupan i preporoðen te pomazan i posveæen svatko od nas. Mi smo najprije Crkva. I to pisana velikim slovom, mi smo posveæeni i pomazani sinovi, i po nama, po našem okupljanju u ovoj zgradi ona dobiva svoje ime: 'crkva' pisana malim poèetnim slovom." Pohvalio je Vrbljane što su za tu prigodu svi okitili svoje kuæe i tako pokazali da su njihove obitelji Crkva u malom. Na kraju im je poruèio da zidovi te crkve imaju smisla ako ih oni budu ispunjavali, hranili se Rijeèju Božjom i posveæivali sakramentima. "U ovoj župnoj zajednici našao sam meðu vama velike prijatelje i zato danas imamo, ne samo ovu lijepu obnovljenu crkvu od kamena, nego i živu Crkvu. Ona je slika našeg zajedništva i vjere", rekao je u pozdravnoj rijeèi domaæi ika župnik Antun Farkaš, zahvalivši svima koji su svojim prilozima i molitvom pomogli u obnovi crkve. Ceremonijar na slavlju bio je Luka Strgar, a kao trajni ðakon nadbiskupije na misi je služio Ivan Tutiš. Slavlje je nakon mise, koju je pjesmom uvelièao domaæi zbor mladih, nastavljeno u Mjesnom domu uz domjenak. Župnik Farkaš posebno je zahvalio Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji koja je takoðer bila donator i velika podrška u izgradnji crkve. Nadbiskupu Hraniæu za trinaest godina biskupske službe župljani su darivali znakovitih trinaest bijelih i trinaest crvenih ruža, umjetnièku sliku i slavonski šešir. U znak zahvalnosti za sve što je kroz osam godina na duhovnom i materijalnom polju uèinio u župi, župniku Farkašu nadbiskup Hraniæ dodijelio je zlatnu medalju nadbiskupije. Za taj veliki dogaðaj vjernici Gornje Vrbe pripremali su se trodnevnom duhovnom obnovom. Svojim igrokazima "Gora blaženstva" i "Bogataš i Lazar" trodnevnicu su obogatili i èlanovi dramske skupine Zajednice karmelskih laika iz Slavonskog Broda. Prva kapela sagraðena je u Gornjoj Vrbi davne 1758. od drveta. Godine 1860. sagraðena je zidana kapela, koja je poslije nadograðivana. Kako je poslije Domovinskog rata veliki broj izbjeglih iz Bosanske posavine naselio Gornju Vrbu, crkva je postala pretijesna te je po dolasku za župnika 2008. župnik Farkaš zapoèeo veliki graðevinski zahvat i ove je godine dovršena temeljita obnova crkve. Rijeka: Obilježavanje dana preminuæa službenice Božje Marije Krucifikse Kozuliæ Rijeka, 29.9.2014. (IKA) - Sestre Presvetog Srca Isusova u Rijeci obilježile su 29. rujna dan preminuæa utemeljiteljice Družbe, službenice Božje Marije Krucifikse Kozuliæ. Euharistijsko slavlje u dvorištu samostana na Pomeriju predvodio je krèki biskup Valter Župan, kojega je na poèetku pozdravila vrhovna glavarica s. Nives Stubièar. Biskup je o utemeljiteljici Družbe Presvetog Srca Isusova govorio kao o velikoj dobroèiniteljici koja je uvidjevši društvene prilike prepoznala svoj životni poziv. Uspostavila je sklad rada i molitve i poput sv. Ivana Bosca posvetila se radu s djecom i mladima, rekao je biskup Župan. Takve potrebe postoje i danas i ta zadaæa je još zahtjevnija i teža jer traži više gorljivosti, poruèio je biskup. Upozorio je kako se meðu sveæenicima, redovnicima i redovnicama primjeæuje apatija i klonulost. Još prije II. svjetskog rata sv. Maksimilijan Kolbe upozoravao je da se širi pogubna stvarnost koja se naziva indiferizam, rekao je propovjednik, dodavši kako je strah u velikom srodstvu vezan uz bezvoljnost i apatiju. Hrabrosti i vjere nema bez Božjeg duha koji se dobiva molitvom i èitanjem Božje rijeèi koja nas podsjeæa da smo loze koje trebaju roditi. Zato moramo što èvršæe biti povezani s Isusom koji je rekao: Ja sam trs, a vi loze (Iv 15, 5). Od te povezanosti dolazi nadahnuæe i snaga, rekao je biskup Župan te ohrabrio sestre u daljem radu s djecom i mladima. Na misi su sudjelovala djeca Djeèjeg vrtiæa "Nazaret" kojeg vode sestre Presvetog Srca Isuova, kao i uèenice Uèenièkog doma koji se nalazi u okviru samostana na Pomeriju. Trodnevnu duhovnu pripravu od petka 26. do nedjelje 28. rujna predvodio je sveæenik Zadarske nadbiskupije don Damir Šehiæ. Vjernici su tih dana mogli pogledati dokumentarni film "Rijeèka Majka - Marija Krucifiksa Kozuliæ" te posjetiti spomen-sobu preminuæa službenice Božje Marije Krucifikse Kozuliæ. Domovinske vijesti Svetkovina sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije Pitamo danas: dokle toliko iscrpljivanje hrvatskoga èovjeka, da je toliko zabrinut za buduænost svoje djece? Dokle æemo slušati izvještaje o zatvaranju radnih mjesta i rastu broja nezaposlenih? Dokle æemo trpjeti da se gazi život, od zaèeæa, i èovjekovo dostojanstvo do smrti? Dokle æemo gledati kako se olako postupa s javnim dobrima i šalje nedvosmislena poruka: ako nama nije do njih stalo, zašto bi bilo i drugima? Šibenik, 29.9.2014. (IKA) - Svetkovina svetog Mihovila, zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije, proslavljena je u ponedjeljak 29. rujna na trgu pred šibenskom katedralom. Sveèano misno slavlje i procesiju ulicama grada predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Uz predvoditelja koncelebrirali su splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ; biskupi: hvarsko-braèko-viški Slobodan Štambuk, dubrovaèki Mate Uziniæ, gospiæko-senjski Mile Bogoviæ, kotorski Ilija Janjiæ, banjoluèki Franjo Komarica, križevaèki vladika Nikola Kekiæ, te biskup domaæin Ante Ivas. Koncelebrirao je i provincijal Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman. Proslava nebeskog zaštitnika grada Šibenika i Šibenske biskupije tradicionalno okupila je velik broj vjernika iz svih dijelova Biskupije. Euharistijsko slavlje u Šibeniku poèelo je pozdravnim rijeèima biskupa domaæina Ivasa, koji je uputio na povezanost vjernika Šibenika sa svetim Mihovilom. Kardinal Bozaniæ u uvodnim mislima homilije zahvalio je biskupu Ivasu što je mogao predvoditi ovo slavlje u Šibeniku. Izrazio je solidarnost hrvatskog episkopata sa šibenskim biskupom koji je u proteklim tjednima bio èesto napadan i vrijeðan u medijima. "Danas Crkva slavi blagdan trojice svetih arkanðela: Mihovila, Gabrijela i Rafaela. Malo je mjesta na svijetu u kojima bi se anðeoski znaèaj mogao toliko razotkriti kao što to postaje vidljivo u Šibeniku, gradu simbolu pjesme i simbolu borbe. Upravo to su, izmeðu brojnih drugih, oznake anðeoske službe. Možemo slobodno reæi èitava je Dalmacija raspjevana gruda, no šibenska pisma tiha, šibenska pisma mila, posebno je glasovita. Usuðujem se danas zapitati, nije li raspjevanost ovoga Arkanðelova grada, koja se kroz pjesmu naroda raðala u crkvi i oko crkve, koja je izniknula iz liturgije, zapravo ljudsko nastojanje da se približi onom vjeènom anðeoskom hvalospjevu koji neprestano odjekuje pred sjajem lica Boga samoga? Uvjeren sam da je malo mjesta na svijetu tijekom svoje povijesti prolilo toliko suza, i toliko krvi, a da u njemu još uvijek živi pjesma. Stalna pjesma slave Bogu i neprestana borba protiv zmije, staroga napasnika ðavla i njegovih podanika, odlikuje i anðeosko poslanje. I sama pomisao koliko je ovaj Grad i ova Biskupija propatila u Domovinskom ratu, koliko je ljudi ubijeno na svojim ognjištima, koliko je branitelja stradalo, koliko je bilo ranjenih i prognanih, dovoljna je da èovjeka duboko potrese. Može li itko razuvjeriti vjernièko srce da u toj borbi i velièanstvenoj pobjedi presudnu ulogu nije imao upravo vaš zaštitnik sveti Mihovil koji nije dopustio da se razvije pakleni plan te drevnim hrvatskim krajem zavlada vonj truleži? Nebesa su tada presudila i kao da se zaèuo glas s neba silan: o, opstat æeš, hrvatski vjerni puèe, opstat æeš!" poruèio je u homiliji kardinal Bozaniæ. Upozorio je na kaos koji se širi svijetom i nered koji se sustavno i suptilno èini i u našoj Domovini: "Ova Crkva i ovaj vjernièki narod s nevjericom gleda kako se olako pogubnim metodama demonov zadah širi razlièitim strukturama, vidljivima i onima oku skrivenima, i ne dopušta ozdravljenje hrvatskoga biæa. Znamo, ime arkanðela 1. listopada 2014. broj 39/2014 17 Domovinske vijesti Mihovila znaèi 'Tko je kao Bog?' Zagledani u našu hrvatsku stvarnost, kad bismo u razlièitim strukturama postavili pitanje: 'Tko je kao Bog?', kao da se veæ èuju odgovori raznih umišljenika: ja, ja, ja! Žalosne li zamke zloga pod koju su potpali i u koju nastoje uvuæi sve oko sebe! Pitamo danas: dokle toliko iscrpljivanje hrvatskoga èovjeka, da je toliko zabrinut za buduænost svoje djece? Dokle æemo slušati izvještaje o zatvaranju radnih mjesta i rastu broja nezaposlenih? Dokle æemo trpjeti da se gazi život, od zaèeæa, i èovjekovo dostojanstvo do smrti? Dokle æemo gledati kako se olako postupa s javnim dobrima i šalje nedvosmislena poruka: ako nama nije do njih stalo, zašto bi bilo i drugima? Dokle æe nam se u školama, na ulicama i medijskim ulicama servirati ideološki obroci koji su dosad zatrovali obitelji mnogih naroda i stvorili rijeke otuðenih, usamljenih i propalih ljudi? Dokle æemo podnositi nasilje nad hrvatskom poviješæu? Dokle æemo slušati o tobožnjoj pogubnosti svake ideje koja nastoji ozdraviti hrvatsku demokraciju? Dokle æemo gledati natjecanje struktura razlièitih predznaka u osiromašenju, materijalnom i duhovnom, hrvatskoga nacionalnog biæa?". Kardinal je pri tome poruèio da se unatoè brojnim razoèaranjima, stalnim rušenjima, i gaženjima naš èovjek, kao i njegova Domovina, uvijek pridiže. "Teško hoda, ali ide dalje. Zašto? Jer vjeruje. U pozadini vjere hrvatskih ljudi nije naivni optimizam, veæ duboka svijest, od pradjedova baštinjena, da je Kristova vlast vjeèna, nikada neæe proæi, da nikada propasti neæe. Zna duša hrvatskog vjernika, i to joj smiraj daje, da je zlo u svojem neredu, u svom razaranju, u svojem buènom kaosu izgubilo bitku pred žrtvom koju je na križu za èovjeka, ponizno i tiho, podnio naš Gospodin, Isus Krist. Istina je, Isus je sam ponio grijehe èitavoga svijeta i otkupio èovjeka, ali s njime su uvijek bili Otac, i Duh Sveti, i vrlo važno, njegovi anðeli. Gdje je Krist, tu se uvijek raða zajedništvo. Ono je odraz nebeskoga sklada kojemu pripadamo, i zato nas ne treba èuditi da kad god se èovjek drži zajednice, bilo obiteljske, narodne, crkvene, i kad se bori za zajednièko, opæe dobro, demon zapoèinje svoju prljavu igru - jer je u svojoj nepodnošljivoj samoæi razaraè. On stvara nemir, nered, podjelu, razdor. Moralno zlo nije neka stvar, nego je neka neuredna uporaba stvari. Grijeh ne pripada stvaranju, nego rastvaranju. Zato nas ne èude toliki napadi na brak izmeðu muškarca i žene kao zajednicu, pokušaji dijeljenja obitelji kao zajednice koju je Bog ustanovio. Èudi nas, naime, kako uopæe netko misli da æe moæi napraviti razdor u Crkvi kao zajednici vjernika, predvoðenih svojim pastirima, zajednici koja nema razloga bojati se jer Krist joj je glava, Duh Božji snaga, Marija mati, a nebo dom. Crkve nema bez zajedništva koje se temelji na zajedništvu Presvetog Trojstva: Oca; Sina i Duha Svetoga. Zato se svako vjernièko okupljanje, molitva i sakramentalno slavljenje, prikljuèuje bezvremenskom, kozmièkom slavlju", rekao je zagrebaèki nadbiskup, poruèivši: "Dragi vjernici, tu je naša nepokolebljiva snaga, u tome je naša sigurnost. Stoga Crkva, gdje god može, okuplja ljude kojima je stalo do opæega dobra, zato Crkva evangelizira kulturu, a time i društvo, a poèinje od temelja, od djece i obitelji, o èemu svjedoèi i vaš biskupijski ponos na prvu katolièku osnovnu školu u Hrvatskoj. I ona je plod ljubavi i zajedništva ove biskupijske Crkve". Kardinal Bozaniæ osvrnuo se i na Domovinski rat. "Kako se danas, u ovoj premda u Domovinskom ratu ranjenoj, ali iz ratnoga zla izbavljenoj grudi, ne zagledati u žrtvu koju su zajedno s hrvatskim braniteljima podnijeli brojni žitelji ovoga kraja? Trg Republike Hrvatske, koji je danas udomio ovaj oltar, ponos je hrvatskih branitelja. Oni su se borili za hrvatsko ime, za ljude svoje Domovine, za njezinu grudu, davši nam okusiti kristovski ideal davanja života za prijatelje svoje. 18 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika Tko to želi razbijati domovinsko zajedništvo koje se rodilo u èasnoj obrani Domovine i to tako što nastoji ubiti ponos onima koji su za Domovinu živote dali? Kukavièka je to strategija, a ne pobjednièka. I kako ne shvaæaju, da su to jalova nastojanja. I zato branitelji, zajedno sa èitavim razvijenim i kulturnim svijetom, s pravom oèekuju ništa drugo nego da se suverena europska zemlja, kakva je danas Hrvatska, ponaša u skladu sa svojim pobjednièkim karakterom. Agresija na Hrvatsku, ubijeni, nestali, ranjeni, ucviljeni, prognani i hrvatska pobjeda u oslobodilaèkom ratu nije plod mašte ili neèije konstrukcije. Sve se to dogodilo u stvarnom vremenu, u povijesnom trenutku pred èitavim svijetom, za što postoje materijalni dokazi i svjedoèanstva tolikih živih ljudi. Zato, najblaže reèeno, èude postupci onih koji tu pobjedu odmièu od nužnih pravnih i materijalnih zadovoljština, a guraju je u podruèje mita i simbola, što se kasnije na razlièite naèine pokušava relativizirati. To ne samo da nije ponašanje pobjednika, to je negiranje demokratske steèevine zemalja koje znaju vrednovati sebe, koje znaju da se jedino priznavanjem i evidentiranjem istine i njezinim pravnim provoðenjem zaslužuje poštovanje, i u konaènici, pravedan mir. Hrvatska je oprostila, ali oproštenje ne zamjenjuje pravednost". Kao zagrebaèki nadbiskup i sin ovoga mora, kardinal Bozaniæ rekao je da svaki put sa žaljenjem gleda kada netko pokušava napraviti razdor unutar hrvatskoga nacionalnog biæa po bilo kojoj osnovi. "Danas to govorim u Krešimirovu gradu, a povijest nas uèi o njegovoj presudnoj ulozi u sjedinjenju razasutoga hrvatskoga naroda u njegovo vrijeme. Tijekom naše burne povijesti, kad su nas ideologije pokušavale dijeliti i brisati s lica zemlje, zajedništvo je gradila vjera. Nebrojeni su sinovi i kæeri ovoga naroda, koje je vjera u Trojedinoga Boga i pouzdanje u majèinski zagovor Blažene Djevice Marije, uspjela održati zajedno. Izmeðu njih ne može se izostaviti ime prvoga hrvatskoga kanoniziranog sveca Nikole Taveliæa, koji je vjernièki stasao u ovome Gradu. Usuðujem se reæi, da je upravo sv. Nikola Taveliæ, i njegovo proglašenje svetim u Rimu 1970. godine, oznaèio poèetak ponovnoga otkrivanja identiteta hrvatskoga naroda pred Crkvom i pred svijetom. Tada, na sveèanosti njegove kanonizacije, svijet je èuo kako sluga Božji papa Pavao VI. s dubokim poštovanjem spominje hrvatski narod. Tako nas je zagovor sv. Nikole Taveliæa pred èitavim svijetom, koji nas u ideološkoj magli bivše države nije raspoznavao kao suveren narod, poèeo izdizati iz pepela nepravedne anonimnosti, otkrivši bisere kršæanstva na hrvatskome tlu", istaknuo je kardinal Bozaniæ. Vjernike je potaknuo da se mole za obitelj i proglašenje svetim kardinala Alojzija Stepinca. Na proslavi svetkovine svetog Mihovila uz predstavnike župa Šibenske biskupije u ophodu starim dijelom grada i rivom, sudjelovale su ujutro i brojne civilne udruge, škole, vrtiæi, kulturno-umjetnièka društva, te predstavnici gradskih i županijskih vlasti. Srebrni lik sv. Mihovila tradicionalno u ophodu nosili su redarstvenici Policijske uprave šibenskokninske. Biskupu Ivasu koji je ove godine proslavio pedeset godina sveæeništva zagrebaèki nadbiskup na kraju slavlja darovao je medalju s likom svetog Ivana Pavla II. Prigodom domovinske proslave proglašenja svetim Nikole Taveliæa 1970. godine u Šibeniku, papinom izaslaniku kardinalu Franji Šeperu darovana je šibenska kapa. Isti poklon dobio je i kardinal Franjo Kuhariæ 1998. godine prigodom proslave sedamstote obljetnice Šibenske biskupije. Biskup Ivas nastavio je tu tradiciju te je kardinalu Bozaniæu poklonio šibensku kapu koju je kardinal stavio na glavu što je izazvalo oduševljenje šibenskih vjernika. ika U Staroj Gradiški blagoslovljen spomen sveæenièkim žrtvama komunistièkog progona Stara Gradiška, 29.9.2014. (IKA) - O 17. obljetnici uspostave Požeške biskupije, na blagdan sv. Mihaela Arkanðela, zaštitnika starogradiške župe, 29. rujna požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je slavlje blagoslova spomena sveæenicima žrtvama komunistièkog progona u tamošnjem zatvoru, podignutog pokraj nove župne crkve. U koncelebraciji bili su sveæenici Novogradiškoga dekanata, predstavnici drugih dekanata, Požeške biskupije te središnjih ustanova, a meðu njima i kapucinski provincijal fra Jure Šarèeviæ, i kanonik Prvostolnog kaptola zagrebaèkog mons. Stjepan Kožul. Ulazna procesija s ministrantima, ðakonima i sveæenicima krenula je iz zgrade Osnovne škole prema prostoru vanjske crkvene apside. Ondje je biskup pozdravio sve okupljene te meðu ostalim kazao: "Poznato vam je da su komunisti po dolasku na vlast 1945. godine ubili starogradiškog župnika Ferdu Maretiæa a 1948. srušili župnu crkvu, uništili u ovom mjestu svaki vjerski trag. U starogradiškom zatvoru meðu brojnim nedužnim žrtvama tamnovali su i mnogi sveæenici osuðeni na više godina zatvora. Za to vrijeme starogradiški katolici, ne bez straha, okupljali su se na misu u dvorani župne kuæe i meðu ostalim slavili svoga zaštitnika sv. Mihaela. Izgledalo je tada kao da je zlo jaèe od dobra, ali u dnu vjernièkih srdaca odjekivala je poruka sv. Mihaela: 'Tko kao Bog!' Taj povijesni period i patnje mnogih poniženih ljudi bile su trenutak pomrèalog sunca nad hrvatskom Golgotom, a progoni i ubijanja bila patnje i umiranja s Isusom Kristom, ispunjena nadom da æe se i na njima ostvariti njegova pobjeda. Svjedoci smo da je Isus Krist još jedanput pobijedio u Hrvatskoj povijesni mrak i vratio dostojanstvo poniženima i proganjanima. Želimo im na ovom mjestu iskazivati zahvalnost, svjedoèiti ljubav i poštovanje, za njih moliti. U tom raspoloženju srca uz potporu hrvatskih biskupa i sveæenika Požeška biskupija podigla je ovu crkvu i ovaj spomen u èijem je središtu uskrsli Isus Krist. Okupili smo se oko njega da bismo se približili sveæenicima stradalnicima i drugim žrtvama." Potom je mons. Stjepan Kožul govorio o sveæenicima stradalnicima, o podignutoj crkvi i spomenu te je meðu ostalim kazao: "Mlada Požeška biskupija koja slijedi nauk svoga utemeljitelja, sv. pape Ivana Pavla II., u duhu njegovih smjernica vrši svake godine spomen na žrtve, ali i obnovu memorije, proces èišæenja pamæenja, da osloboðeni svake zle misli, - žrtvama pristupamo s velikim poštovanjem, da u njima gledamo ono najljepše Božje i ljudsko darovano za ideale i opæe dobro! Tu je nikla i inicijativa izgradnje ove nove župne crkve, i ujedno spomen crkve na sve patnje, žrtve i stradalnike u donedavnoj kaznenoj ustanovi, a posebice na sveæenike i redovnike koji su ovdje bili u zatvoru u vrijeme komunistièke totalitarne vlasti. Dobili smo i završetak umjetnièkog rada, gdje nalazimo upisana njihova imena." Spomenuo je potom brojne zaslužne sveæenièke osobe meðu kojima je dr. Josip Salaè, Æiril Kos te Mijo Škvorc, kasniji biskupi a zatim je dodao: "Bili su ovdje brojni revni i zaslužni naši sveæenici i redovnici, meðu njima i èetvorica sveæenika skladatelja, 2 biskupijska sveæenika i 2 redovnika: Ranije župnik u Ferièancima Branko Birt i njegova pjesma majci 'Povratak', koja živi u narodu kao narodna pjesma, bio je osuðen na smrt, pomilovan na 20 godina, a bio ovdje od 1949. do 1962.; prebendar Prvostolne crkve zagrebaèke mo Matija pl. Ivšiæ, ljubitelj polifonije i Palestrine, predavaè crkvene glazbe na KBF-u, osuðen na Vojnom sudu na 14 godina, od sijeènja 1950. do listopada 1962. godine, franjevac o. Kamilo Kolb iz naše zagrebaèke provincije, osuðen odmah u preokretu 1945. i bio ovdje do Domovinske vijesti 1950. i franjevac kapucin Anzelmo Canjuga, prepoznatljiv po svojoj skladbi Domjaniæeve pjesme 'Ljiljane bijeli', tako drage bl. Alojziju Stepincu i stotinama tisuæa naših vjernika, osuðen kao gvardijan u Osijeku na 16 godine, bio je ovdje od 1947. do smrti 1952. godine." Dodao je: "Ono što zadivljuje gotovo kod svih preživjelih odreda, da su nakon svoga križnog puta ovdje, došavši na slobodu nastavili revno i zanosno svoje sveæenièko služenje i poslanje. U tome je smisao i velièina njihove žrtve!" Osvrnuo se na rad pojedinih sveæenika nakon zatvora i kazao: "Tu su i drugi sveæenici i redovnici: Nikola Soldo s 15 godina ovdje provedenih, kasnije prvi službeni tajnik BKJ, Pavao Pašièek s 16 godina i 2 mjeseca i tako redom, a kasnije su zanosno radili u povjerenim službama, posebice po župama kao župnici ili neki kao puèki misionari. Proslavili su Boga svojom žrtvom, radom i svojim životom! Znali su osmisliti svoju prošlost i poæi s Isusom naprijed u buduænost!" Zakljuèio je poticajem nazoènima da pamte sveæenièke i druge žrtve te ostanu s njima molitveno povezani. Biskup Škvorèeviæ zatim je predstavio spomen. "Mozaik izraðen od stakla djelo je akademskog slikara Tihomira Lonèara iz Zagreba. Prikazuje uskrslog Krista nad otvorenim grobom, koji pobijedivši smrt svojim raširenim rukama slavodobitno lebdi nad križem. U podnožju križa, na samom tlu poredani su likovi koji podsjeæaju na sveæenike i redovnike, èasnu braæu i bogoslove, dionike Isusova poniženja i patnje po osudi i zatvaranju. Na pojedinim likovima prepoznaju se lica odreðenih starogradiških zatvorenika, meðu njima Josipa Salaèa, kasnijega pomoænog zagrebaèkog biskupa, Æirila Kosa, kasnijega ðakovaèkog i srijemskog biskupa, Mije Škvorca, kasnijega pomoænog zagrebaèkog biskupa, Nikole Solde, sveæenika Zagrebaèke nadbiskupije, Ivana Bjelokosiæa, sveæenika Dubrovaèke biskupije, fra Kamila Kolba, sveæenika Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda u Zagrebu, fra Anzelma Canjuge, kapucina, fra Julijana Ramljaka, sveæenika Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja. Svi se oni klanjaju uskrslom Kristu u kojem je njihova patnja postigla smisao, ostvarena pobjeda i vraæeno dostojanstvo. S lijeve i desne strane lika uskrslog Krista ispisana su imena i prezimena starogradiških uznika, 247 sveæenika, 4 èasna brata i 11 bogoslova, ukupno 262. Raširene ruke uskrslog Krista nad tim imenima svjedoèe da ih je zagrlila njegova ljubav i da su postali dionicima njegove pobjede. U središtu memorijalnog prostora ispred mozaika stoji kameni žrtvenik rustikalne izrade koji tvori jedinstvo s tamnim prikazom na dnu mozaika i podsjeæa na otvoreni Isusov grob, na žrtvu ljubavi na križu kojom je pobijedio smrt, s kojom su progonjeni i osuðivani sveæenici sjedinili svoju žrtvu a koja se otajstveno ponazoèuje i èiji dionici postajemo u slavlju svete mise. Oltar podsjeæa i na žrtvu koju su sveæenici podnijeli u zatvoru kad ime je bilo oduzeto svako pravo, pa i moguænost slavljenja svete mise, koju su pokatkad kriomice uspjeli slaviti, i u sluèaju kad se to otkrilo bili kažnjavani. S Isusovom i njihovom žrtvom sjedinjuju se i svi oni koji na njihov spomen slave svetu misu na ovom žrtveniku. Na suprotnoj strani mozaika, na luku koji zatvara memorijalni prostor stoji ploèa koja podsjeæa da je Požeška biskupija uz potporu hrvatskih biskupa i sveæenika crkvu izgradila 2011. a ovaj spomen podigla 2014. Mozaik je izveden u tehnici oslikanog stakla, debljine 1cm, povijenog po formi apside i ispeèenog na 780 stupnjeva. Pri toj temperaturi nanesena boja ušla je u samu strukturu stakla i postala njezin nedjeljiv i nepromjenjiv dio. Cjelina se sastoji od ukupno 61 komada stakla, lijepljenog na zid apside, poduprtog nosaèima koji uèvršæuju staklo na stijenama. Mozaik je jedinstveno umjetnièko djelo u Hrvatskoj i šire", zakljuèio je biskup 1. listopada 2014. broj 39/2014 19 Domovinske vijesti Škvorèeviæ. Zatim je blagoslovio oltar i mozaik a u crkvi predvodio euharistijsko slavlje. U homiliji biskup je kazao kako biblijska vjera u anðele kao stvorena duhovna biæa upuæuje na postojanje stvarnosti koja nadilazi naš svijet i potvrðuje èovjeka u dimenziji njegove onostranosti. Istaknuo je da su bezbožni sustavi poput komunistièkog pristupali èovjeku ideološki, oduzimali mu slobodu, nisu ga priznavale kao biæe transcendencije, dodjeljivali mu ulogu po vlastitom nahoðenju te ga progonili i ubijali kad nije bio u skladu s njihovim mjerilima. Biskup je ustvrdio da su mnogi poniženi i proganjani ljudi u tim sustavima, meðu njima i osuðenici u Staroj Gradiški oèuvali svoje dostojanstvo i nadvladali poniženja oslonjeni na ono što je više od zla i sustava koji im ga je nanosio, u dimenziji onostranosti. Pozvao je nazoène na zahvalnost tim žrtvama i za dostojanstvo koje su živjele u osudama i progonima. Jelenje: 200. obljetnica posvete crkve Sv. Mihovila arkanðela Jelenje, 29.9.2014. (IKA) – U ponedjeljak 29. rujna, na svetkovinu nebeskog zaštitnika svoje župe sv. Mihovila, župa Jelenje proslavila je 200. obljetnicu posvete crkve. Gotovo cijeli tjedan Jelenjèani su se sa svojim župnikom Ivanom Milardoviæem pripremali za taj dan molitvom, misnim slavljima, koncertima, izložbama, druženjima. Jutarnje mise predvodili su vlè. Lovro Periæ i vlè. Marijan Žderiæ, ovogodišnji jelenjski mladomisnik. Sveèano poslijepodnevno misno slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ a suslavili su župnik Jelenja vlè. Ivan Milardoviæ, bakarski dekan mons. Petar Zeba, rektor Bogoslovskog sjemeništa mons. Sanjin Francetiæ, trsatski gvardijan fra Antun Jesenoviæ te sveæenici Dekanata i iz rijeèkih župa. Crkva je bila prepuna vjernika, i domaæih i iz susjednih župa. Kardinal Puljiæ u propovijedi istaknuo je kako æe se narod koji ne voli svoje korijene brzo iskorijeniti. Evo, koliko puta je ova crkva popravljana i proširivana. Slièno je sa živom Crkvom koju je Drugi vatikanski sabor proglasio trajno obnavljajuæom. Trebamo se trajno obnavljati u snazi vjere, u revnosti i radosti života. Jasno da to ne možemo iz ljudskih snaga zato je Isus ostavio da se u Crkvi njegova Radosna rijeè naviješta, da se slavi najsvetiji èin na zemlji a to je misa. Ova crkva na ovoj gorici, ona ponosno stoji da i tebi digne ponos da ne kloneš duhom slušajuæi vijesti tako crne, tako tragiène. Kažu ljudi: propade svijet. Ma taman posla. Nije Bog dignuo ruke od svojih ljudi, neæe propasti svijet. Božje djelo neæe propasti. Zato nam vjera vraæa ponos, snagu, ohrabrenje, nadu u život, poruèio je kardinal Puljiæ. Svaka crkva kad se pravi daje joj se nekog patrona Kad se ova gradila, tada se nisu slavila sva tri arkanðela isti dan kao danas, nego se slavio samo Mihael. Vaša je crkva dobila svoga patrona sv. Mihaela arkanðela, borca protiv zloga. A èovjek se cijeli život bori protiv zla. Ne znam što nas više zamara: ona borba u nama - sklonost na grijeh ili ona borba oko nas gdje je izazov grijeha svaki èas. Sv. Mihovil nam je potreban da budemo hrabri borci protiv zloga, da se ne damo zavesti, kupiti, ni ucijeniti, nego saèuvati nutarnju slobodu od zloga, od navezanosti, od zarobljenosti. Nema èovjeka a da ne nosi u sebi sklonost ka zlu. Duga je borba za svetost. To je skupa borba ali lijepa. Lijepo je doživjeti dostojanstvo èovjeka, dostojanstvo djeteta Božjega. Ne znam kako bih nazvao današnji novi ateizam? Ja bih rekao da je to indiferentizam. Kao da se Bog nije utjelovio, kao da nije umro za nas. Živimo kao da Isus Krist nije došao, upozorio je kardinal. 20 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika U ovom vremenu materijalizma izgubili smo osjeæaj da postoji duhovni svijet Najgore je to što je èovjek izgubio osjeæaj da ima dušu da je on i duhovno biæe i tjelesno biæe. Kad bi samo pola brige posvetili duši koliko tijelu, bilo bi toliko svetaca na zemlji. Samo pola brige! Tako nam je stalo da držimo èisto tijelo, to je takva kultura. Što mislite da toliku brigu posvetimo tome da imamo èistu dušu, èistu savjest, uredno srce da u njemu prljavštine nema, rekao je kardinal. U obitelji su me uèili moliti se arkanðelu Rafaelu kada putujem, da me prati na mome putu. On je Tobiju pratio na njegovom putu, on je bio lijek Božji. O kako nam treba Božjeg lijeka da ozdravimo ovo bolesno javno mnijenje koje je urušilo dostojanstvo èovjeka, koje je nametnulo jedan novi kriterij vrednota, koje želi srušiti Božji zakon. 'Èitam neki dan jednog novinara' koji se okomio na Crkvu kako smije govoriti. Pa što ti misliš da bi mi u Crkvi trebali govoriti ono što se tebi sviða? O, kako bi izdali Isusa. Izdajica Kristov ne smijem biti pa sviðalo se to njemu ili ne, napadao Crkvu ili ne napadao. Crkva æe ustrajati Isusovim putem. Nije u središtu Crkve ni biskup, ni kardinal, ni papa, u središtu je Isus Krist. On je u središtu i za tebe i za mene. I anðeli Božji služe njemu. Njihova imena su njihove službe. Bog je stvoritelj anðela. Zato želim da ovo slavlje trojice arkanðela u nama probudi pouzdanje u Boga. Bog ih je dao da nama pomognu. Ne trebaju Bogu anðeli. Zna Bog èovjeka da je slab, nestalan, nesiguran, nepouzdan, pa daje duhovna biæa da èovjeka podrže na putu Božjem, poruèio je kardinal Puljiæ. Što znaèi slaviti zaštitnika ove župe? Znaèi vratiti se kuæi s veæim pouzdanjem, raèunati s Božjim stvorenjima koja nam pomažu da ustrajemo i vjerni ostanemo i da budemo prepoznatljivi u ovom vremenu i na ovim prostorima, da se vidi da u Boga vjerujemo. Sramota je da oni koji Boga vrijeðaju, budu glasniji a mi kao da se bojimo, kao da nas je stid. Moramo biti hrabri svjedoci vjere, nikoga ne vrijeðati, živjeti duboko svoje uvjerenje. To uvjerenje treba živjeti svjedoèiti i ugraditi u javni život. Zato vas, dolazeæi iz daleka, hrabrim: ne bojte se, rekao je kardinal Puljiæ. Misno slavlje pjesmom su pratili župni zborovi iz Jelenja, Preka i Mrkoplja, a tijekom prièesti dvije pjesme, Panis angelicus i Ave Maria otpjevala je Radojka Šverko uz klavirsku pratnju prof. Vladimira Babina. Novi ðakoni Požeške biskupije primili dekrete o pastoralnom praktikumu Požega, 29.9.2014. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi, 29. rujna biskup Antun Škvorèeviæ u nazoènosti kancelara Gorana Lukiæa uruèio je sedmorici ðakona zareðenih minuloga 27. rujna dekrete o pastoralnom praktikumu. Marko Èubeliæ upuæen je u Župu Bezgrješnog zaèeæa BDM u Novoj Gradiški, Roko Ivanoviæ u župu sv. Leopolda Mandiæa u Požegi, Krunoslav Jurakoviæ u župu sv. Nikole Biskupa u Pleternici, Oliver Kranjèiæ u župu sv. Josipa u Slatini, Robert Kupèak u Biskupski ordinarijat i župu sv. Terezije Avilske u Požegi, Ljubiša Krmar u župu Presvetog Trojstva u Daruvaru, Krunoslav Siroglaviæ u župu sv. Terezije Avilske u Požegi. Biskup im je protumaèio smisao pastoralnog praktikuma kao daljnjeg formacijskog koraka prema sveæenièkom reðenju, upozorio na važnost njegovanja duhovnog života u novim okolnostima pod vodstvom duhovnika i ispovjednika koje æe izabrati, svjedoèanstva koje æe pružiti u odnosu prema sveæenicima i vjernicima u župama kamo su poslani. Zazvao je Božji blagoslov na njihov novi poèetak i poželio puno radosti u suradnji sa sveæenicima i služenju Božjem narodu. ika Kamenica Skradnièka: Proslavljen blagdan sv. Mihovila Kamenica Skradnièka, 29.9.2014. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ prvi je puta za vrijeme svoje biskupske službe pohodio mjesto Kamenicu Skradnièku u župi sv. Mihaela arhanðela u Tržiæu. Rijeè je o župi koja je tijekom II. svjetskog rata zabilježila kompletni egzodus a župljani su prognani a crkva porušena. Brojniji katolièki živalj opstao je jedino u dijelu župe prema Tounju u Kamenici. Tamo se bogoslužja održavaju u grobljanskoj kapeli na kojoj se uskoro treba postaviti novo zvono. Ispred kapele održano je veliko misno slavlje koje je okupilo više stotina Kamenièara i hodoèasnika iz susjednih župa koje je predslavio biskup Bogoviæ u suslavlju mjesnog župnika fra Slavena Mijatoviæa, ogulinskoga župnika i dekana don Roberta Zuboviæa i sveæenika okolnih župa Ogulinskoga dekanata Josipdola Petra Šporèiæa i Generalskog Stola Ivice Tolle. Liturgijskom glazbom misu je uzvelièao KUD Tounjèica iz Tounja pod vodstvom prof. Branka Rumenoviæa. U propovijedi se biskup osvrnuo na suvremene zamke Zloga, te poruèio vjernicima da èuvaju vrednote i vjernost Gospodinu. U svjetlu svjetske situacije parafrazirao je papu Franju te istaknuo da je na djelu Kainova strategija koja je uspješna. Muèi nas ratna zaraza a Luciferovo zlo i danas hara svijetom. Suprotstavimo mu se Mihaelom, onim koji je kao Bog. Prije mise župnik Tržiæa i Tounja fra Slaven Mijatoviæ predvodio je molitvu kod ostataka srušene crkve Sv. Mihaela a blagoslovljen je i novi križ ispred ostataka Crkve. Proslava sv. Mihaela u Zagrebu-Dubrava Misno slavlje predvodio je nadbiskup Srakiæ, pozvavši vjernike da se poput svetog Mihaela bore protiv zmajeva našega doba; protiv siromaštva, beznaða, droge, koristoljubivosti, nepravde... Zagreb, 29.9.2014. (IKA) - U kapucinskoj župi sv. Mihaela Arkanðela u zagrebaèkoj Dubravi proslavljeno je 29. rujna Mihovljevo. Središnje, sveèano euharistijsko slavlje predslavio je umirovljeni ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ u koncelebraciji s provincijalnim ministrom Hrvatske kapucinske provincije fra Jurom Šarèeviæem, fra Brankom Lipšom, mjesnim župnikom te petnaestak sveæenika. Na poèetku homilije mons. Srakiæ prisjetio se svojih sjemeništarskih dana, 50-ih godina prošlog stoljeæa, u kojima je rado dolazio k ocima kapucinima, istaknuvši kako je radostan što može posvjedoèiti promjenama kroz koje je župa prolazila, istaknuvši da mu je slika kapucinskog samostana na rubu grada okruženog dubovom šumom i poljima urezana u sjeæanje. "Draga braæo i sestre, danas smo se okupili ovdje da zazovemo zaštitu i pomoæ arkanðela. U vremenima kada ljudi sumnjaju u postojanje anðela, osjeæam da smo i mi pozvani biti anðeli jedni prema drugima. Pozvani smo da poput arkanðela budemo Božji suradnici, da promièemo opæe dobro i da ga branimo od zla. Svi mi, pozvani smo da kao Krist ljubimo jedni druge kao što je on nas ljubio", rekao je mons. Srakiæ. Govoreæi o simbolici koju arkanðeli danas dobivaju, nadbiskup je istaknuo kako nam njihova borbenost i zaštita kršæanskih vrednota ukazuju da društvo može napredovati samo ako vodimo brigu jedni o drugima. Voditi brigu jedni o drugima znaèi ne upirati prstom u druge tražeæi da oni nešto pokrenu, veæ krenuti od sebe. Svaka promjena, istaknuo je mons. Srakiæ, kreæe od naše odluke da se poput svetog Mihaela borimo protiv zmajeva našega doba; protiv siromaštva, beznaða, droge, koristoljubivosti, nepravde itd. Domovinske vijesti "Današnji blagdan ima dvije kljuène poruke. Prva je: Obratimo se! Da, to je naš današnji poziv. Lako je slaviti Mihovljevo, lako je slaviti kirvaj, ali treba ponijeti nešto sa sobom od tih proslava. Krist nas nanovo poziva na obraæenje. Druga poruka glasi: Promièite kulturu vrijednosti! Vrijednosti koje se nalaze u temeljima kršæanskog i društvenog života. Poštujmo dostojanstvo svakog ljudskog biæa, èuvamo stabilnost obitelji jer ona je štitonoša našega društva. Mihael znaèi tko je kao Bog, a Bog je stvorio obitelj da bude temelj svakoga društva", zakljuèio je nadbiskup Srakiæ. Nakon euharistijskog slavlja, na kojemu je pjevanje predvodio župni mješoviti zbor, druženje je nastavljeno u crkvenom dvorištu. Župu sv. Mihaela Arkanðela utemeljio je godine 1942. blaženi Alojzije Stepinac te je na upravljanje povjerio franjevcima-kapucinima. U Požegi proslavljen zaštitnik policije Požega, 30.9.2014. (IKA) - Prigodom blagdana sv. Mihaela arkanðela i Dana hrvatske policije u požeškoj crkvi Sv. Lovre požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je 30. rujna euharistijsko slavlje s èlanovima Policijske uprave požeško-slavonske meðu kojima je bio i požeško-slavonski župan Alojz Tomaševiæ i spomenuo se svih poginulih ili preminulih policajaca te Uprave. U pozdravu je istaknuo èasnu službu zaštite javnoga reda i mira o kojem se policajci brinu te je rekao da se "od zla i njegovih razornih posljedica ne može braniti samo izvanjskim prisilnim sredstvima, nego je za to potrebna i duhovna snaga za koju danas želimo moliti". Èestitao je blagdan sv. Mihaela i Dan policije naèelniku Policijske uprave požeško-slavonske Dariju Dasoviæu i njegovim suradnicima. Pozvao je nazoène da èistom savješæu i velikim povjerenjem u Boga pristupe ovom slavlju kako bi mogli biti valjani molitelji za spomenuto dobro i njihove poginule kolege. U homiliji biskup je na temelju èitanja iz Knjige Otkrivenja rekao policajcima kako su èesto svjedoci da su razlièiti ljudi, napose mladi žrtve zla koje ih zavodi na put gubitka vlastitog dostojanstva, a nerijetko i materijalnih dobara. Na pitanje otkud zlo, i èemu ono služi, istaknuo je da nema lakog odgovora, jer je ono povezano s dramom ljudske slobode. Upozorio je da tajanstvena snaga zla nastupa na vrlo inteligentan, protuljudski i protuživotni naèin, što je karakteristika osobe te ima izvor u duhovnom biæu kojem je ime Zli ili Ðavao, "koji nagovara našu slobodu da bude njegovim suradnikom". Tek kad uèinimo zlo, dodao je, iskustveno otkrijemo da smo zavedeni i prevareni. Istaknuo je da navedeno èitanje još svjedoèi kako je zlo stvarnost duhovne naravi i ima vidljiva oèitovanja, a da prava bitka s njime nije materijalne nego duhovne naravi, i da to istièe èitanje kad predstavlja duhovna biæa anðele na èelu s Mihaelom u bitki za dobro sa zlim duhovnim biæem Zmajem, Ðavlom ili Sotonom koji želi zlom èovjeka razoriti. Dodao je da taj isti biblijski tekst govori kako Mihael svojom vjernošæu Bogu postaje pobjednikom nad Zlim. Istaknuo je policajcima da su oni ukljuèeni u borbu protiv oèitovanja zla u Hrvatskoj i njegovih posljedica i da po svojoj službi ne smiju biti suradnici zla, nego branitelji dobra. No, dodao je, da pritom trebaju uvijek biti svjesni kako se ta borba vodi na razini njihove vlastite slobode te da bitku sa zlom u njegovom razornom djelovanju mogu poput Mihaela dobiti samo vjernošæu Bogu, jedinom istinski moænom suprotstaviti mu se. Sve ih je povjerio zaštiti sv. Mihaela da ih brani u boju sa zlom oko njih i u njima te ih oèuva da ne budu njegovim žrtvama. 1. listopada 2014. broj 39/2014 21 Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Biskup Komarica primio ministra Mornara Banja Luka, 23.9.2014. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup Franjo Komarica primio je 23. rujna ministra znanosti, obrazovanja i sporta u Vladi Republike Hrvatske prof. dr. Vedrana Mornara i njegovu pratnju. Tijekom višesatnog boravka u središtu Banjoluèke biskupije ministar Mornar i njegova pratnja, u kojoj je bila i generalna konzulica RH u Banjoj Luci Dunja Jevak, imali su moguænost vidjeti dio uspješnih napora ali i èuti o nekim od problema koji prate vodstvo Banjoluèke biskupije u njenom angažiranju oko lijeèenja još uvijek mnogih otvorenih ratnih rana i oko stvaranja pozitivnoga ozraèja meðu pripadnicima raznih naroda u banjoluèkom kraju. Osim od biskupa Komarice èuli su izvješæa ravnatelja škola katolièkim školskim centrima u Bihaæu. U Bihaæu u tri škole KŠC ima 294 uèenika i 30 djelatnika, a u Banjoj Luci u jednoj školi KŠC ima 249 uèenika i 25 djelatnika. Djelatnici u Bihaæu odnedavno su na budžetu županijske vlade, a u Banjoj Luci nažalost još uvijek nisu, što rezultira velikim problemima za normalno funkcioniranje. Gosti iz Zagreba pohodili su KŠC u Banjoj Luci, internat za uèenice i studentice u samostanu sestara Milosrdnica, Socijalni centar "Ivan Pavao" na Petriæevcu, trapistièki samostan "Marija Zvijezda", vinograd u župi Mahovljani te farmu krava i siranu èuvenoga trapistièkog sira u župi Bos. Aleksandrovac. Ministar Mornar imao se priliku osvjedoèiti o politièkoj, ekonomskoj i kulturnoj zapostavljenosti hrvatske populacije u banjoluèkom kraju. Odao je priznanje naporima Katolièke Crkve u banjoluèkom kraju oko pružanja pomoæi tamošnjoj hrvatskoj populaciji ali i mnogim drugim stanovnicima. Obeæao je biskupu i njegovim suradnicima da æe razmotriti kako bi se mogli uspješno riješiti neki goruæi problemi s kojima se suoèavaju on i njegovi suradnici u pružanju duhovne i materijalne pomoæi mnogima koji im se svakodnevno obraæaju, a za koje lokalni politièari mnogo ne mare. Biskup Komarica zahvalio je ministru Mornaru i njegovoj pratnji za pohod središtu Banjoluèke biskupije i za spremnost da potraži naèin za pružanje pomoæi povratnicima hrvatske nacionalnosti u banjoluèki kraj te njihovu životu u uzajamnom poštivanju s drugim sugraðanima. Provincijal hercegovaèkih franjevaca èestitao novome nadbiskupu Chicaga Stoljetna prisutnost i plodonosan rad èlanova moje Hercegovaèke franjevaèke provincije, u Kustodiji sa sjedištem u Chicagu, Vašim imenovanjem dobila je poseban dar Mostar, 24.9.2014. (IKA) - Provincijal hercegovaèkih franjevaca fra Miljenko Šteko uputio èestitku mons. Blaseu Josephu Cupichu u povodu njegova imenovanja za nadbiskupa Chicaga. U èestitki se istièe: "Osobitim izrazima poštovanja prema Vašoj osobi i nadbiskupskoj službi, istodobno izražavam neskrivenu radost jer podrijetlom i životno pripadate našemu narodnom, hrvatskom biæu. Stoljetna prisutnost i plodonosan rad èlanova moje Hercegovaèke franjevaèke provincije, u Kustodiji sa sjedištem u Chicagu, Vašim imenovanjem dobila je poseban dar. Uime svih franjevaca koji djeluju u Chicagu, uime èitave naše Zajednice i svoje osobno, èestitam i upuæujem najbolje želje za plodonosan i blagoslovljen rad na novoj Njivi Gospodnjoj!" 22 1. listopada 2014. broj 39/2014 Biskup Mrzljak u Hrvatskoj župi u Hamiltonu Varaždinski biskup i predsjednik Hrvatskog Caritasa posjetio je i druge hrvatske župe u Južnom Ontariju, duhovna središta Indijanaca na otoku Manitoulin i svetište kanadskih muèenika u Midlandu te predsjedao sastanku hrvatskih pastoralnih djelatnika Hamilton, 24.9.2014. (IKA) - Hrvatsku župu sv. Križa u Hamiltonu od 11. do 24. rujna posjetio je varaždinski biskup i predsjednik Hrvatskog Caritasa Josip Mrzljak. S njim su bili kancelar mons. Antun Perèiæ te preè. Josip Koprek, predstojnik Obiteljskog ureda Varaždinske biskupije. Na župnu proslavu Uzvišenja sv. Križa pozvao ih je župnik Marijan Mihokoviæ. Gosti su se po dolasku sreli s vojnim ordinarijem RH Jurjem Jezerincem, koji je tih dana takoðer boravio u Hamiltonu i u èetvrtak poèeo trodnevnicu za župni blagdan. Nastavak trodnevnice vodili su mons. Perèiæ i preè. Koprek. Gosti su u petak posjetili biskupova strica Matu Mrzljaka, koji je proživio tragediju Bleiburga i Križni put, izbjegao Jazovku, i sada kao 90-godišnjak živi Stoney Creeku nedaleko Hamiltona. U subotu su posjetili Hrvatsku župnu školu u kojoj su se uèenici još upisivali, gdje su ih primili uèitelji s glavnom uèiteljicom Nancy Dikliæ. U nedjelju je mons. Mrzljak predvodio sveèano koncelebrirano misno slavlje Uzvišenja Sv. Križa. Na misi je uz župni mješoviti zbor pod ravnanjem Andreje Mahovlich Raèki nastupio i župni tamburaški sastav "Zlatni pajdaši", a crkvu je za proslavu uredila Ana Juraj. Poslije mise pred župnom kuæom biskup Mrzljak otkrio je i blagoslovio kip Gospe Žalosne pod križem, rad kipara iz Hamiltona Vlade Mutnjakoviæa. Poèasna garda Kolumbovih vitezova, župni ogranak Mons. Stjepan Šprajc, dopratili su goste u veliku župnu dvoranu na memorijalni župni objed Mons. S. Šprajca koji tradicionalno pripremaju zajedno župni ogranci Kolumbovih vitezova i Hrvatske katolièke žene. Susjednim hrvatskim sveæenicima pridružio se i povjesnièar Frank Jankaè koji sa svojim suradnicima radi na otkrivanju istine o interniranim nedužnim Hrvatima tijekom I. svjetskog rata u Kanadi. Njegovom zaslugom postavljene su 22. kolovoza o.g. spomen ploèe na engleskom i francuskom jeziku u zgradu Hrvatskoga narodnog doma u Hamiltonu i na proèelju prve crkve Sv. Križa u Hamiltonu. Popodne su gosti posjetili župni park u Smithvillu, nedaleko Nijagare, gdje se nalazi župni ZOO Noina arka, te poznati Welland kanal i obližnje Nijagarine slapove. U ponedjeljak 15. rujna gosti su s hamiltonskim župnikom posjetili vlè. Franju Šprajca, župnika kanadske župe u Port Elginu na jezeru Huron, tri sata vožnje na sjever od Hamiltona, a sljedeæi su dan zajedno s njim dvosatnom vožnjom trajektom prešli na otok Manitoulin, nekadašnje i sadašnje obitavalište domorodaca Ojimbve indijanaca. Najprije su na krajnjem istoku otoka posjetili Wikwemikong, prostor koji je i sada pod domorodaèkom upravom, zatim crkvu Sv. Kateri Tekakwithe (prve indijanske svetice) u West Bay koji je nedavno promijenio ime u M'Chigeeng. Potom ih je put vodio na sjeverni izlaz s otoka na Andersen jezeru u Anishinabe duhovni centar za Indijance gdje se održavaju duhovne vježbe i drugi programi. Brigu o njima, kao nekad tako i sada, vode isusovci, pa oni upravljaju i tim centrom. Gosti su u njihovoj kapeli slavili misu i prenoæili. Ujutro su se vratili na otok i ponovno trajektom u Port Elgin, župu vlè. Franje Šprajca, i predveèer u Hamilton. Gosti su ika na kraju dana posjetili i prvo druženje udruge umirovljenika u župnoj dvorani gdje se tijekom godine sastaju svake srijede naveèer. U èetvrtak je bio pastoralni sastanak hrvatskih sveæenika i redovnica u Južnom Ontariju na kojem su se okupili pastoralni djelatnici iz Hamiltona, Toronta, Mississauge, Oakvilla i Norvala, te s kanadskih župa vlè. Franjo Šprajc i mons. Vladimir Živèiæ iz St. Catharinesa. Biskup Mrzljak govorio je o trenutaènoj situaciji u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na išèekivanje proglašenja svetim bl. kardinala Alojzija Stepinca. Nazoèni su podržali ideju da peticijom zatraže da to bude što prije, tim više što u svijesti našega naroda rat nije završen dok postoje otpori priznanju istine o žrtvama rata i poraæa, meðu kojima posebno mjesto zauzima bl. muèenik Alojzije Stepinac. U petak je hamiltonski domaæin poveo goste u African Lion Safary kod Guelpha, sjeverno od Hamiltona, omiljeno odredište mnogih Kanaðana i njihovih gostiju. U crkvi Presv. Trojstva u Oakvillu, koju vode mostarski sveæenici don Ilija Petkoviæ i mons. Ivan Vukšiæ te sestre milosrdnice, biskup je predvodio misu u subotu naveèer, a u nedjelju 21. rujna prije podne gosti su slavili misu u torontskoj crkvi Naše Gospe Kraljice Hrvata kojom upravlja dr. Mladen Horvat iz Varaždinske biskupije te popodne posjetili crkvu Hrvatskih muèenika u Mississaugi koju vodi vlè. Ivica Reparinac iz Zagrebaèke nadbiskupije. U ponedjeljak 22. rujna hamiltonski domaæin poveo je goste na sjever u svetište Kanadskih muèenika u Midlandu, kamo Hrvati više od 60 godina svake godine hodoèaste na 3. nedjelju srpnja. Prvo hodoèašæe Hrvata organizirao je godine 1952. tek pristigli mladi sveæenik, kasnije župnik u Hamiltonu, vlè. Stjepan Šprajc. I to svetište vode isusovci. Gosti su najprije posjetili selo St. Marie meðu Huronima da bi se upoznali s poviješæu kanadskih muèenika, od kojih su najpoznatiji Izak Jogues i Marc Lalonde. Potom su obišli baziliku posveæenu muèenicima te vidikovac s kojega se mogu vidjeti vodeni putovi kojima su misionari putovali. Kako gotovo svaka narodnost ima svoj prostor i oltar, tako su gosti razgledali i prostor na kojem se svake godine okupljaju Hrvati. Na kraju su obišli i papin oltar na kojem je Ivan Pavao II. slavio misu 15. rujna 1985. Na povratku su posjetili Hrvatsko franjevaèko središte u Norvalu, na granici Hamiltonske biskupije i Torontske nadbiskupije. Doèekali su ih domaæini fra Marko Puljiæ i fra Tomislav Pek, èlanovi Franjevaèke kustodije u Chicagu, te pokazali velebnu crkvu Gospe, Kraljice mira. U utorak 23. rujna posjetili su hamiltonsku katedralu Krista Kralja, potpuno obnovljenu za prijašnjeg biskupa A. F. Tonnosa. U srijedu 24. rujna završio je dvotjedni boravak u Ontariju. Na oproštajnom objedu bili su susjedni hrvatski sveæenici i redovnice, a potom je biskup Mrzljak, pored drvca svoga prethodnika i prvog biskupa na stolici varaždinskih biskupa mons. Marka Culeja, zasadio drvce kao spomen na svoj posjet i boravak u Hamiltonu. U tom su mu pomogli sveæenici iz Varaždinske biskupije mons. Antun Perèiæ i preè. Josip Koprek s kanadskim domaæinima iz Varaždinske biskupije dr. Mladenom Horvatom i Marijanom Mihokoviæem. . Crkva u Hrvata Poruka Biskupske konferencije BiH u povodu Opæih izbora 2014. "Ne dopustite da drugi vama manipuliraju! Prosudite zrelo i glasujte svjesno i odgovorno! Vaše ljudsko i kršæansko dostojanstvo obvezuje vas da budete u najveæoj mjeri graditelji buduænosti svoje i drugih oko sebe" Sarajevo, 25.9.2014. (IKA/KTA) - Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u povodu Opæih izbora u nedjelju 12. listopada uputili su svim èlanovima svojih nad/biskupijskih zajednica u zemlji i inozemstvu pastirski poziv i poticaj na izlazak na izbore. "Aktivno sudjelovanje na izborima jedno je od temeljnih graðanskih prava, ali i dužnosti svakoga punoljetnog graðanina jedne zemlje s demokratskim ureðenjem. Katolici, koji imaju pravo glasa u BiH, moralno su dužni svojim aktivnim sudjelovanjem, po svojoj savjesti, na izborima izravno pozitivno pridonositi boljoj i sigurnijoj buduænosti, svojoj, svoje djece i cjelokupnog puèanstva ove zemlje koju nam je svima svevišnji Bog dao na brigu i ureðenje. Osim što vas potièemo da svakako iziðete na izbore i tako ispunite svoju graðansku i moralnu obvezu, želimo vas podsjetiti da, u duhu nauka Katolièke Crkve, trebate voditi raèuna kojim kandidatima za odgovorne politièke službe trebate dati svoj glas. U vrijeme predizborne kampanje i vi ste dužni temeljito se informirati, što su pojedine politièke stranke i njihovi predstavnici za hrvatski narod, ali i za sve žitelje ove zemlje, do sada èinili, što èine i nude kao izlazak ove zemlje iz neprihvatljiva stanja beznaða. Za opstanak hrvatskoga naroda je neprihvatljiva i opasna sve bezoènije oèitovana nakana da ga se ukloni s realne politièke scene. Koliko je to štetno, i za ovo društvo u cjelini, pokazao je i zadnji èetverogodišnji politièki i privredni hod ne u prazno nego i unatrag. Zato su vrlo važne ljudske kvalitete i struène sposobnosti te vjerodostojnost kandidata koji oèekuju vaš glas, jer samo moralni, pravedni, sposobni i dosljedni politièari mogu pomoæi da hrvatski narod u svojim pravima i obvezama bude izjednaèen s druga dva naroda a i, time, svi graðani ove zemlje ravnopravni." Biskupi su naveli i temeljne kriterije po kojima katolièki glasaèi trebaju birati svoje politièke predstavnike u BiH: obrana i zaštita svetosti svakoga ljudskog života i ljudskog dostojanstva od prirodna zaèeæa do prirodne smrti bez obzira na nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu pripadnost; zalaganje za opæe dobro kao mjerilo i cilj ureðena, zdrava i napredna društva; zalaganje za slobodu savjesti, slobodu vjerskog i kulturnog opredjeljenja i obrazovanja; zalaganje za pravo na svoj zavièaj, dom, na vlastiti identitet, na rad i zasluženu plaæu; zalaganje za socijalnu pravdu, za odluènu borbu protiv korupcije i svih drugih manipulacija i izrabljivanja; zalaganje za ukidanje potpirivanja mržnje i iskljuèivosti te za promicanje istine, pravde, opraštanja i pomirenja meðu svim žiteljima zemlje; zalaganje za jednakopravnost katolika s èlanovima drugih Crkava i vjerskih zajednica i jednakopravnost pripadnika hrvatskoga naroda s pripadnicima drugih naroda na podruèju cijele Bosne i Hercegovine. "Ne dopustite da drugi vama manipuliraju! Prosudite zrelo i glasujte svjesno i odgovorno! Vaše ljudsko i kršæansko dostojanstvo obvezuje vas da budete u najveæoj mjeri graditelji buduænosti svoje i drugih oko sebe. Neka vas u svemu Duh Sveti prosvijetli i jaèa!" poruèili su bosanskohercegovaèki biskupi - banjoluèki biskup i predsjednik BK BiH Franjo Komarica, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Periæ, vojni biskup Tomo Vukšiæ, vrhbosanski pomoæni biskup Pero Sudar i banjoluèki pomoæni biskup Marko Semren. 1. listopada 2014. broj 39/2014 23 Crkva u Hrvata Godišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe Vierzenheiligen, 25.9.2014. (IKA) – Godišnji pastoralni skup hrvatskih sveæenika, ðakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe na temu "Zapadna civilizacija u raskoraku izmeðu vjere i razuma" održan je od 22. do 25. rujna u Kuæi za daljnja usavršavanja Nadbiskupije Bamberg u Vierzenheiligenu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta na Majni. Skup je u utorak 23. rujna poèeo zazivom Duha Svetoga. Sudionike, njih osamdeset šestero iz više zemalja Zapadne Europe, uime organizatora pozdravio je delegat za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj vlè. Ivica Komadina. Meðu sudionicima bili su i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markiæ, sveæenik Zagrebaèke nadbiskupije, koji od poèetka rujna obnaša tu službu, te delegati za Skandinavske zemlje mons. Stjepan Biletiæ, za Švicarsku fra Miæo Pinjuh te za Francusku, zemlje Beneluxa i Veliku Britaniju vlè. Stjepan Èukman. Ravnatelj Markiæ istaknuo je da je tema skupa "Zapadna civilizacija u raskoraku izmeðu vjere i razuma" doista izazovna te napomenuo da "i mi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sve jaèe osjeæamo taj raskorak i rascjep vjere i znanosti, vjere i kulture, vjere i razuma. Naši suvremenici i sunarodnjaci posvuda su time pogoðeni". Koliko vaš rad meðu našim ljudima u iseljeništvu ima smisla, svjedoèi i ono što se u subotu zbilo u Chicagu, kada je objavljeno imenovanje biskupa hrvatskih korijena mons. Blaise Chupicha za nadbiskupa Chicaga. Dok se tome radujemo i veselimo, s novom snagom sijmo u naše ljude, osobito mlade, sjeme Rijeèi o vjeri i živi spomen na domovinu. Potièimo osim toga naše, koji put i jednostavne i priproste ljude, da ulažu u obrazovanje svoje djece. Tako æemo im pružiti bolji i kvalitetniji start u životu, a i naši æe hrvatski korijeni tako moæi uroditi još kojim nadbiskupom, kardinalom, znanstvenikom i nobelovcem, istaknuo je dr. Markiæ. U skup je zatim uveo dr. Adolf Polegubiæ. U predavanju "Odnos vjere i razuma u kasnoj antici" dr. Ivan Bodrožiæ pošao je od vremena novozavjetnih spisa, pa do svetog Augustina. Najprije propituje novost kršæanske prisutnosti u ondašnjem društvu, kako je dokumentirano u novozavjetnim spisima. Prvo se pokazuje kako je kršæansko inzistiranje na vjeri velika novost, jer pogansko društvo nije poznavalo pojam vjere na naèin na koji su je svjedoèili kršæani. Drugi znaèajni ambijent koji propituje autor je onaj apologetski u 2. stoljeæu. Apologeti su, naime, bili svjedoci približavanja razuma i vjere, te su omoguæili zdravu sintezu i poveznicu kojoj su se protivili i neki kršæanski krugovi. U tome je na poseban naèin dragocjeno iskustvo svetog Justina, ali i Klementa Aleksandrijskog, koji su svojim spisima omoguæili Crkvi da nadiðe strah od filozofije, te da vješto i odgovorno razabere vrijedno od nevrijednoga. Kao treæu uporišnu toèku dr. Bodrožiæ istièe primjer i iskustvo svetog Augustina koji je prošao mnoga životna razdoblja, od racionalizma i skepticizma pa do zrele vjere, te je tako mogao jasno i vjerodostojno prikazati sve tendencije društva svoga vremena, te ujedno ponuditi kvalitetna rješenja koja su se oèitovala u njegovim teološkim sintagmama u kojima se istièe važnost kako razuma tako i vjere. Samo iz bitne upuæenosti i zajedništva razuma i vjere ljudski život se može ostvariti dolazeæi na cilj svih svojih traženja, rekao je dr. Bodrožiæ. Dr. Mladen Parlov predavanje "Vjera i razum u srednjem vijeku i skolastici" podijelio je u èetiri dijela. U prvom istražuje misao sv. Anzelma te zakljuèuje kako Anzelmo, u svijetu obilježenom kršæanskom duhom, nastoji darovanoj vjeri ponuditi razumske razloge zbog kojih treba vjerovati 24 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika (fides quaerens intellectum). Na tragu Platona i Augustina, zakljuèuje autor, Anzelmo smatra da u èovjeku veæ postoji trag onoga što traži. Vjera koja traži razumijevanje je ona ista koja otkriva tko je Bog, koja otkriva ime Božje. Tako se u Amzelmovoj misli dogaða nešto što bismo mogli nazvati "kružna" spoznaja: na kraju se otkriva ono od èega se je krenulo, što se je pretpostavljalo, no sada kao otkriveno ujedno je produbljeno, pojašnjeno. U drugom dijelu èlanka autor osvjetljava govor o prvenstvu izmeðu vjere i razuma, odnosno spor izmeðu Bernarda i Abelarda. U raspravi koja se je vodila izmeðu Bernarda i Abelarda za obojicu je na snazi bilo Anzelmovo naèelo: fides quaerens intellectum. No, dok sveti Bernard, tipièni predstavnik monaške teologije, stavlja naglasak na prvi dio definicije, to jest na fides–vjeru, Abelardo, koji je znanstvenik, inzistira na drugom dijelu, tj. na intellectusu, na razumijevanju pomoæu razuma. Za Bernarda samu vjeru resi duboka sigurnost, utemeljena na svjedoèanstvu Svetog pisma i na uèenju crkvenih otaca. Vjera je uz to ojaèana svjedoèanstvom svetaca i nadahnuæem Duha Svetoga u duši pojedinih vjernika. Bernard, teolog, monah i mistik, zakljuèuje autor, odnijet æe pobjedu nad filozofom i logièarem Abelardom. Abelardova duboka želja za razumijevanjem istina vjere ostala je donekle nezadovoljena, tj. bolje reèeno, on sam je ponudio nesigurne i jednostrane odgovore na pitanja koja je postavljao i koja su mu se postavljala. Na pitanje odnosa vjere i razuma cjeloviti odgovor ponudit æe trinaesto stoljeæe, odnosno Toma Akvinski, o kojem autor progovara u treæem dijelu èlanka, istaknuvši kako je Akvinac ponudio izvanrednu sintezu i suglasje vjere i razuma ponajprije kroz priznavanje autonomije razuma, odnosno razlikovanje dva naèina stjecanja spoznaja, jednog znanstvenog (put razuma), a drugi autoriteta (vjera koja vjeruje objavi). Meðu njima ne može biti sukoba jer oba puta (vjere i razuma) potjeèu od istog Izvora te vode istom Izvoru. U završnom èetvrtom dijelu dr. Parlov istražuje filozofsko-teološku misao kasnog srednjeg vijeka o odnosu vjere i razuma, istièuæi kako su filozofi i teolozi nominalisti odvojili vjeru od razuma, no kako su istodobno postojali kršæanski humanisti, poput Marka Maruliæa, koji su na tragu zdrave kršæanske tradicije, isticali suglasje vjere i razuma. Predavanje "Novovjekovlje: veliko razdruživanje vjere i razuma" održao je dr. Boris Vuliæ, prikazavši tezu kanadskog filozofa Charlesa Taylora o neotklonjivosti vjere u sekularnom dobu. Oslanjajuæi se na njegovo kapitalno djelo, na poèetku izlaganja dr. Vuliæ je definirao sekularizaciju, polazeæi od društvene predodžbe vjere kao opcije koja se više ne podrazumijeva. Potom se, prateæi samorazumijevanje èovjekovog 'ja', upuæuje na procese i klime koje su pripravile sekularizaciju: srednjovjekovna reforma vjere, rašèarenje svijeta, deizam, antropološki obrat i iskljuèivi humanizam. Ti su procesi doveli ljudsko sebstvo u stanje nepropusnosti spram izvanjskoga. No, 'nepropusno sebstvo', pod 'unakrsnim pritiskom' vjere i nevjere, i dalje pokazuje svoju propetost prema transcendentalnom. Zato se, nadalje, izdvajaju kljuèni principi Taylorove pozitivne hermenutike sekularizacije i razlozi nade u neotklonjivost vjere. Površno razumijevanje i neprijateljski stav prema sekularizaciji povisuju ulog strahu i pesimizmu u pogledu buduænosti religije. No, dublje shvaæena, sekularizacija nije i ne može biti kraj religije. U horizontu Božje pedagogije i religioznog razvoja ljudskog sebstva, sekularizacija se pokazuje kao providencijalna etapa i nova prilika za religioznu vjeru. U srijedu 24. rujna sudionike skupa pozdravio je ravnatelj dušobrižništva za katolike drugih materinskih jezika Njemaèke biskupske konferencije (NJBK) Stefan Schohe, ika koji je prenio pozdrave biskupa Norberta Trellea, zaduženog za strane katolike pri NJBK. Ujedno je izrazio zahvalnost hrvatskim pastoralnim djelatnicima za pastoralnu i drugu skrb hrvatskih migranata u Njemaèkoj. Dr. Ivan Bodrožiæ izložio je teologiju svetog pape Ivana Pavla II. o vjeri i razumu, jer je sv. Ivan Pavao II. kao odgovorni pastir opæe Crkve i na podruèju odnosa razuma i vjere htio skrenuti pozornost na niz problema koji se održavaju u mentalitetu suvremenoga èovjeka i u praksi Crkve. Na poseban naèin je to napravio enciklikom Fides et ratio iz 1999. godine. Izlaganje je artikulirano u dva dijela. Autor najprije opisuje probleme suvremenoga svijeta s kojima se današnje kršæanstvo susreæe, prema Papinoj viziji, na ovom polju, pri èemu ne zaobilazi spomenuti problem agnosticizma, relativizma, skepticizma i bezrazlikovnog pluralizma. Ivan Pavao II. drži kako svaki od ovih sustava misli u suvremenom svijetu ili mentaliteta suvremenog èovjeka uvjetuje autentièan doživljaj i važnost razuma, te ga kao takvoga, dovodeæi u pitanje njegovu spoznajnu moæ, degradira. S druge pak strane, jer je, prema uvjerenju kršæana, razum upuæen na vjeru, a jer vjera pretpostavlja razum, svako slabljenje ili dovoðenje u pitanja razuma kao sposobnog za ispravno filozofsko-metafizièko promišljanje, utjeèe i na poimanje vjere i vjerski život kršæana. Kao pravi odgovor Ivan Pavao II. ukazuje na objavu Božju koja doseže svoj najveæi izrièaj u Isusu Kristu. Objava u Isusu Kristu postaje izazov razumu da se otvori do kraja otajstvu koje može tek nazirati svojim sposobnostima i snagama. No kao što Ivan Pavao II. ukazuje na pogubnost razuma koji ne dolazi do vjere, tako isto jasno tvrdi da bi bila tragedija da se vjera odvoji od razuma, te da krene putem samodostanosti. A svaki loš pokušaj povezivanja razuma i vjere nije samo pitanje prijepora oko razlièitih teorija, nego ima svoje loše egzistencijalne posljedice u æudorednom životu pojedinca i društva. Dr. Bodrožiæ pokazao je da je prema Ivanu Pavlu II. istinsko rješenje put susreta izmeðu razuma i vjere, filozofije i teologija, èemu je spona objavljeni nauk i osoba Isusa Krista. Time se bez daljnjega izbjegava zamka eklekticizma, historicizma, scijentizma, pragmatizma i nihilizma. U popodnevnim satima predavanje o nužnosti kršæanske vjere u oblikovanju "europskog razuma" održao je dr. Boris Vuliæ. Istaknuo je kako je èlanstvo Hrvatske u Europskoj uniji nova prilika da se na dubljoj razini sagledaju rasprave o povezanosti kršæanstva i Europe. Kao prilog tomu, u izlaganju je analizirao promišljanja talijanskog filozofa i politièara Marcella Pere o položaju kršæanstva u suvremenom liberalizmu i ujedinjenoj Europi te u suèeljavanju s relativizmom i njegovom praksom multikulturalnosti. Pritom postaje razvidno da ideje današnjeg liberalizma i ujedinjene Europe nisu vjerne svojim izvornim premisama, što dovodi do zaborava kršæanskoga i stvarne neujedinjenosti Europe. Europa se ne može ujediniti bez svoje 'duše', odnosno bez svoga identiteta koji je konceptualno i povijesno oblikovan kršæanstvom. U tom smislu uoèava se bliskost misli agnostika Pere i pape Benedikta XVI., istaknuo je dr. Vuliæ. Misna slavlja 23. i 24. rujna predvodio je apostolski nuncij u Njemaèkoj nadbiskup Nikola Eteroviæ. "Uime pape Franje kojega predstavljam ovdje u Njemaèkoj, te uime hrvatskih biskupa zahvaljujem vam što ste i vi lanac u prenošenju vjere meðu našim narodom koji živi u zemljama u kojima vi služite. Sveta Stolica se uvijek brinula za dušobrižništvo izbjeglica, prognanika, ljudi koji su iz raznih razloga napuštali svoje domovine i odlazili u zemlje gdje su mislili naæi bolji život i sigurnost. To je osobito bilo važno u vrijeme velikih promjena, kataklizmi, vremena II svjetskog rata, a i danas vidimo što se dogaða na Bliskom istoku gdje Crkva u Hrvata je velika tragedija naše braæe i sestara kršæana, ali i u Europi u Ukrajini. Nažalost i naši su ljudi u nedavnoj prošlosti morali bježati u vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sada su drukèiji uvjeti i situacija, ali je vaša služba vrlo važna za oèuvanje jedinstva Katolièke Crkve u njezinoj posebnosti – jedinstvu u razlièitosti; koja govori raznim jezicima, pa i hrvatskim jezikom". U veèernjim satima 23. rujna prireðena je duhovno-kulturna veèer tijekom koje je predstavljen 15. zbornik radova o temi "Kršæanstvo i identitet" s pastoralnog skupa održanog protekle godine u Bergisch Gladbachu kod Kölna, u izdanju Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta. Zbornik su predstavili njegovi recenzenti dr. Bodrožiæ i dr. Vuliæ. Potom je nekoliko rijeèi o Vjesniku Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i Srijemske biskupije govorio njegov urednik dr. Vuliæ. Sudionicima se još jednom obratio nuncij Eteroviæ koji je govorio i o službi nuncija, dušobrižništvu za migrante u Crkvi te o Katolièkoj Crkvi u Njemaèkoj. Na kraju je o terminima Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda u 2015. govorio delegat Komadina. Sudionici su mogli toga dana uz struèno vodstvo više doznati i o bazilici u hodoèasnièkom Vierzehnheiligenu. Posljednjega dana skupa, u èetvrtak 25. rujna, predavanje o vjeri kao temelju kršæanskog života održao je dr. Mladen Parlov. U prvom dijelu, polazeæi od datosti Objave, dr. Parlov je prikazao ulogu teologalnih kreposti u kršæanskom životu. Teologalne (bogoslovne) kreposti su ulivene, darovane, a cilj im je kršæanina izravno povezati, sjediniti s Bogom koji ih dariva. U drugom dijelu, dr. Parlov govorio je o kreposti vjere u svjetlu Objave i nauka crkvenog Uèiteljstva, istièuæi iznova darovanost vjere, odnosno kako je vjera nezasluženi dar koji Bog dariva èovjeku kako bi ga sa sobom sjedinio. Sa strane èovjeka koji prima dar vjere, istaknuo je dr. Parlov, vjera se predstavlja ne samo kao pristanak razuma uz objavljene istine, nego još više kao povjerenje u Boga, kao predanje Bogu koji se objavljuje i dariva. Dr. Parlov izložio je i razloge zbog kojih se vjera nalazi u temelju kršæanskog života, istièuæi neke znaèajke darovane vjere: njezinu usredotoèenost na osobu Isusa Krista, njezinu crkvenost, okrenutost konkretnom životu te življenu u poniznosti. Nakon predavanja bio je okrugli stol sa svim predavaèima. Na kraju su prigodnu rijeè sudionicima uputili dr. Markiæ, i delegat Komadina, koji je ujedno zatvorio rad skupa. Slavlje kapucinskih novaka u Tortoni Novaci hrvatske kapucinske provincije su Tomislav Trandler, Ivan Vukoviæ, Dominik Slaði i Dejan Leciæ Tortona, 25.9.2014. (IKA) - U tijeku sveèane mise u Tortoni redovnièko odijelo franjevaca kapucina 25. rujna obuklo je 16 mladiæa-novaka, a meðu njima i èetvorica Hrvata. Magister novaka fra Lorenzo obukao je novacima redovnièko odijelo, a slavlje su uvelièala èetvorica provincijala te tridesetak sveæenika. Novaci hrvatske kapucinske provincije su Tomislav Trandler iz Zagreba, Ivan Vukoviæ iz Požege, Dominik Slaði iz Ferièanaca te Dejan Leciæ iz Zagreba. Godinu novicijata provest æe zajedno s novacima iz tri talijanske provincije (Milano, Venecija, Emilia-Romagna). Raznoliku zajednicu koju èine èetvorica Hrvata, osmorica Talijana, dvojica Kamerunaca, Maðar i Bjelorus. Svi æe oni zajedno iz bližeg upoznati život i karizmu manje braæe kapucina, rasti u vjeri, zvanju i bratskom životu. 1. listopada 2014. broj 39/2014 25 Crkva u Hrvata Novi sveæenici Banjoluèke biskupije Biskup Komarica na slavlju u banjoluèkoj katedrali podijelio red prezbiterata Anti Barešiæu iz Presnaèa i Borisu Ljevaku iz Drvara Banja Luka, 27.9.2014. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup Franjo Komarica predvodio je 27. rujna u banjoluèkoj katedrali sveèano pontifikalno misno slavlje i podijelio sveti red prezbiterata ðakonima Banjoluèke biskupije Anti Barešiæu iz župe Presnaèe i Borisu Ljevaku iz župe Drvar. Koncelebrirali su pomoæni biskup Marko Semren i 23 sveæenika. U slavlju reðenja sudjelovali su osim Banjoluèana i rodbina reðenika, župljani iz župa odakle potjeèu te oni s kojima su reðenici provodili dane svoga pastoralnog praktikuma. Nakon Evanðelja, koje je navijestio drvarski župnik Davor Kleèina, biskupijski povjerenik za duhovna zvanja vlè. Žarko Vladislav Ošap predstavio je reðenike, te zamolio biskupa da im podijeli sveti red prezbiterata. U homiliji biskup Komarica istaknuo je da "sveæenièko služenje u Kristovoj Crkvi po sakramentu svetog reda postaje specifièno sudjelovanje izabranog èlana Crkve u Kristovu sveæeništvu. U snazi Duha Svetoga, koji od onog sudbonosnoga dana Pedesetnice djeluje u Crkvi preko generacija mnogih sveæenika kojima je podijeljen sakrament svetog reda, taj isti izvanredni svoj milosni dar i u ovom sveèanom povijesnom trenutku naše biskupijske zajednice isti Svevišnji Bog podjeljuje i ovoj dvojici naše mlade braæe u krsnoj milosti – Anti i Borisu". Upozorio je da "ljudska dimenzija zareðenog sveæenika u Crkvi i njegovo služenje u Crkvi i u ime Crkve, da bi bila posve autentièna, a time i plodna za sve kojima je i namijenjena, mora nužno biti ukorijenjena u živome Bogu. Bez trajnog napora da potpuno odgovori na to "pomazanje Duhom Gospodnjim" – tj. Duhom Svetim, što se dogaða u èasu samog reðenja, sveæenik ne može odgovoriti onim oèekivanjima koje ljudi, Crkva i svijet, povezuju sa zareðenim Kristovim sveæenikom". Biskup je zatim podsjetio reðenike na njihove obveze i dužnosti koje propisuju službeni crkveni dokumenti. "Od danas vi stavljate na raspolaganje svoje srce, svoje usne, cijelo svoje biæe Njemu, Kristu, ljubitelju i Spasitelju èovjeka. Dijelite svima oko sebe Božju vjeènu rijeè koju ste sami s radošæu primili. Svakodnevno razmatrajte Božju rijeè, Božji zakon koji vam je povjeren; nastojte vjerovati što èitate u Svetom pismu; nastojte druge pouèiti što sami uzvjerovaste i u svakodnevnom životu izvršavati ono što druge budete nauèavali! Svjesno i odgovorno vršite povjerenu vam službu Krista božanske Glave cijele Crkve i pastira svih ljudskih duša, sjedinjeni s biskupom svoje biskupije i njemu podložni u duhu nauka Crkve. Ne zatvorite oèi ni srce ni pred jadima i potrebama i onih naših suvremenika koji formalno nisu u ovèinjaku Krista Dobrog Pastira, ali koji za njim èeznu i koji na Krista, kao Spasitelja imaju pravo!" poruèio je biskup Komarica reðenicima i dodao: "Dolazite iz župa koje su obilježene muèenièkom krvlju svojih duhovnih pastira: ti Borise iz župe Drvar u kojoj je 1941 g. ubijen "in odium fidei" župnik Maksimilijan Waldemar Nestor – zajedno s grupom župljana hodoèasnika, a ti Anto iz župe Presnaèe u kojoj je – takoðer "in odium fidei" ubijen župnik i graditelj tamošnjeg svetišta sv. Male Terezije Filip Lukenda zajedno s redovnicom Cecilijom Grgiæ iz Družbe sestara milosrdnica. Njihova muèenièka smrt sigurno se nalazi u samom temelju i vašega sveæenièkog zvanja! Tako Krist proslavlja svoje vjerne suradnike koji su nepodijeljena srca spremni stupati njegovim stopama. Hrabro i s povjerenjem u Krista naprijed – on svoje ne ostavlja niti zaboravlja, nego proslavlja na zemlji i na Nebu. To nam svjedoèi povijest Crkve sve do 26 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika naših dana." Tijekom misnog slavlja liturgijsko pjevanje animirao je katedralni zbor pod ravnanjem s. Damjane Kovaèeviæ, sveèanu pontifikalnu asistenciju èinili su bogoslovi Banjoluèke biskupije, a ceremonijama je ravnao vlè. Zlatko Matiæ. Vjernièko druženje nastavljeno je u prostorijama Biskupskog ordinarijata uz prigodnu okrjepu. Vlè. Anto Barešiæ roðen je 30. travnja 1966 u Rebrovcu, Srednju trgovaèku školu pohaðao je u Banjoj Luci i Zagrebu. Zajedno s roditeljima i èlanovima obitelji doživio je progon iz rodnog kraja. Kao sveæenièki kandidat Banjoluèke biskupije, studij teologije zapoèeo je u Sarajevu, a završio na Filozofsko-teološkom Institutu Družbe Isusove u Zagrebu, gdje je i diplomirao 12. lipnja 2014. Za ðakona ga je zaredio biskup Komarica u katedrali 8. prosinca 2013., a ðakonski praktikum je obavljao u Ordinarijatu Banjoluèke biskupije i u župama sv. Josipa u Lištanima i sv. Mihovil u Odžak Æajiæu. Vlè. Boris Ljevak roðen je 10. listopada 1988. u Varešu, takoðer je dijete prognanièke obitelji. Kao sveæenièki kandidat Banjoluèke biskupije, sjemenište i srednju školu završio je u KŠC-u "Petar Barbariæ" u Travniku, a studij teologije u Sarajevu. Diplomirao je 12. studenoga 2013. na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Za ðakona ga je zaredio biskup Komarica u katedrali 8. prosinca 2013., a ðakonski praktikum obavljao je u Ordinarijatu, u Caritasu Banjoluèke biskupije te u župi Pohoda BDM u Banjoj Luci. Rim: Rektor Tanjiæ na konferenciji o katolièkom visokom obrazovanju i demokraciji u Europi Rim, 27.9.2014. (IKA) – U organizaciji Nanovic instituta za europske studije koji djeluje pri Sveuèilištu Notre Dame, Chicago, SAD, u rimskom centru toga Sveuèilišta 26. i 27. rujna održana je konferencija o katolièkom visokom obrazovanju i demokraciji u Europi ("Sources of the Civic: Catholic Higher Education and Democracy in Europe"). Na konferenciji su sudjelovali rektori i predstavnici katolièkih sveuèilišta iz Budimpešte, Ružomberoka, Pariza, Lublina, Milana, Krakova, Lavova, institucija Europske unije i predstavnici Nanovic instituta iz Chicaga. Meðu sudionicima bio je i rektor Hrvatskog katolièkog sveuèilišta prof. dr. Željko Tanjiæ. Uz kratka uvodna izlaganja uglednih predavaèa sudionici konferencije bavili su se jedinstvenom ulogom katolièkih sveuèilišta u promicanju vrlina, vrijednosti i odgovornosti važnih za razvoj demokracije u Europi. Na završnom okruglom stolu sudjelovali su Jean-Christophe Bas (Vijeæe Europe), vicerektor Ukrajinskog katolièkog sveuèilišta Myroslav Marynovych te rektor Tanjiæ. Govoreæi o razvoju sveuèilišta dr. Tanjiæ istaknuo je kako je pored znanstvene izvrsnosti i pouèavanja važno raditi na odgoju i ukljuèivanju studenata u društveno djelovanje. U tom kontekstu naglasio je važnost razvoja sveuèilišta na temelju ideje bl. Johna Henryja Newmana i promišljanja teologa Romana Guardinija o katolièkom svjetonazoru. Rektor Tanjiæ takoðer je istaknuo važnost takvih susreta koji pokazuju i razlike, ali i zajednièke vrijednosti i ciljeve. Nanovic institut omoguæio je doc. dr. Hrvoju Kekezu sa HKS-a jednosemestralnu istraživaèku stipendiju na Sveuèilištu Notre Dame, a njegov direktor prof. dr. James McAdams, koji je Sveuèilište posjetio prošle godine, s velikim zanimanjem prati razvoj HKS-a. . Crkva u Hrvata ika XVII. redovnièki dan u Mostaru Predavanje na temu "Poziv radosti Evanðelja" održao tajnik Kongregacije za ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života mons. Jose Rodriguez Carballo Mostar, 27.9.2014. (IKA) - U organizaciji Konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica u BiH (KVRPP BiH) održan je u subotu 27. rujna u franjevaèkom samostanu sv. Petra i Pavla u Mostaru XVII. redovnièki dan na temu "Poziv radosti Evanðelja". Nakon pozdrava, predsjednik Konferencije fra Lovro Gavran otvorio je Redovnièki dan, a sudionike su pozdravili i domaæin provincijal Franjevaèke hercegovaèke provincije Uznesenja BDM fra Miljenko Šteko te gvardijan samostan fra Iko Skoko. Na skupu je bio nazoèan predsjednik Vijeæa HBK za Ustanove posveæenog života i Družbe apostolskog života mons. Mato Uziniæ, a sudjelovalo je oko 400 redovnika i redovnica. Program je zapoèeo uvodnom molitvom. Predavanje je održao mons. Jose Rodriguez Carballo, tajnik Kongregacije za ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života, istaknuvši da "redovnièki život treba biti u hodu s Crkvom te da redovnici i redovnice u Evanðelju crpe snagu za taj hod kako bi njihov život bio proroštvo, radost i nada." Naveo je naèine i primjere gledanja na redovništvo, pesimista i optimista te realista èiji stavovi prema redovništvu nisu ni pozitivni ni negativni. Realisti smatraju da je redovnièki život u krizi i da treba promišljanjem i preispitivanjem te iskrenim i mudrim razluèivanjem donijeti odluke. "Važno je dodirnuti dubinu redovnièkog života u njegovoj svjetlosti i tami, ne uzdizati se iznad granica i ne tražiti krivnju u neèem drugom. U Godini posveæenog života treba ponovno otkrivati baštinu Drugoga vatikanskog sabora i prihvaæati ga kao kompas", rekao je predavaè. Pri kraju predavanja istakao je kako je posveæeni život hod s Gospodinom koji ima buduænost u traženju Boga, posveæivanju perifernima i u ulaganju u formaciju jer svijet nema potrebu plastiènih osmjeha nego istinske radosti srca u redovnièkom životu. Žalostan život nije posveæeni život, nije evanðeoski život. Na kraju je ukratko predstavio drugo pismo upuæeno osobama posveæenog života "Scrutate" i dogaðanja na svjetskoj razini koja su predviðena u Godini posveæenog života. O. Carballo završio je rijeèima pape Franje "neka vam nitko ne ukrade Evanðelje, nadu i radost!" Zatim je uslijedila rasprava koju je vodila moderatorica Redovnièkog dana s. Ivanka Mihaljeviæ. Misno slavlje predslavio je mjesni biskup Ratko Periæ, a pjevanje i sviranje animirali su franjevaèki bogoslovi Mostarske provincije Nakon objeda sudionici su imali prilike èuti o povijesti samostana u Mostaru te su razgledavali franjevaèku knjižnicu. Zatim je u dvorani Hrvatskoga doma "Herceg Stjepan Kosaèa" bila uprilièena predstava "Majka Terezija - Svetica tame" u režiji Gradimira Gojera. Uslijedila je molitva Veèernje koju su animirali bogoslovi Franjevaèke provincije Sv. Križa Bosne Srebrene te zatvaranje Redovnièkog dana. Srijemski Karlovci: Koncert u èast opatu Iliji Okrugiæu Srijemcu Prva godina trogodišnje proslave jubileja 300. obljetnice tekijskog svetišta posebnim kulturnim sadržajem posveæena je opatu Iliji Okrugiæu Srijemcu, zaslužnom obnovitelju tekijske crkve, poznatom književniku, dramaturgu, glazbeniku i povjesnièaru Srijemski Karlovci, 27.9.2014. (IKA/TU) - U prvoj godini trogodišnje proslave jubileja 300. obljetnice tekijskog svetišta koja je posebnim kulturnim sadržajem posveæena opatu Iliji Okrugiæu Srijemcu, zaslužnom obnovitelju tekijske crkve, poznatom književniku, dramaturgu, glazbeniku i povjesnièaru, u organizaciji sa župom Presvetog Trojstva u Srijemskim Karlovcima u kapeli Gospe od mira prireðen je 27. rujna sveèani koncert "Nek ori Iliji Okrugiæu u èast". Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Jelaèiæ" iz Petrovaradina i zbor župe Presvetog Trojstva iz Srijemskih Karlovaca obnovili su uspomene na Iliju Okrugiæa, nastojeæi kroz njegove pjesme i kompozicije saèuvati ih od zaborava. Uvodnu rijeè i pozdrav okupljenima uputio je domaæi župnik Marko Lonèar, a voditelj svetišta na Tekijama Petar Pifat prikazao je djelo i lik Ilije Okrugiæa Srijemca, roðenoga u Srijemskim Karlovcima a 31 godinu službovao je i u Petrovaradinu. Najznamenitiji upravitelj svetišta na Tekijama govorio je sedam jezika, svirao violinu, klavir, gitaru, tamburicu, citru i napisao mnogo napjeva, pjesama, koje se èuvaju u tradiciji orguljaša, a koji su zaslugom kompozitora Stanislava Prepreka zabilježeni. Njegove pjesme, naroèito božiæne, i danas se pjevaju u Slavoniji i Srijemu. Skladao je i marijanske pjesme, u èast Tekijskoj Gospi, od kojih se jedna naziva himnom tekijskog svetišta. Osim duhovne glazbe pisao je i svjetovnu narodnu glazbu, koju je na koncertu u kapeli Gospe od mira predstavio zbor župe Presvetog Trojstva: pjesme Oj Bosilje bilje, Oj djevojko, brigo materina, Milkina kuæa na kraju. Tamburaški orkestar "Jelaèiæ" zatim je izveo njegove pjesme Milkina kuæa i U našem lijepo ti je Srijemu. Na kraju koncerta uime organizatora upravitelj tekijskog svetišta Stjepan Barišiæ najavio je da æe na kraju ove godine svetište na Tekijama u sklopu jubileja organizirati i književnu veèer posveæenu Iliji Okrugiæu Srijemcu i veæ sada pozvao sve koji imaju smisla za poeziju ili recitaciju, da se pridruže. Zajednica Hrvata iz Beograda "Tin Ujeviæ" snimila je pak igrani film o Iliji Okrugiæu. Koncert je završen pjesmom Ilije Okrugiæa Nek se ori, koju je posvetio Majci Božjoj, koju su zajedno izveli svi uèesnici koncerta. . . 1. listopada 2014. broj 39/2014 27 Crkva u Hrvata Proslava sv. Jeronima u Rimu Slavlje u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima predvodio nadbiskup Želimir Puljiæ - Rektor Bogdan zahvalio s. Miroslavi Bradici, vrhovnoj poglavarici Sestara milosrdnica, za punih devedeset godina djelovanja sestara milosrdnica u Zavodu Rim, 30.9.2014. (IKA) - Papinski hrvatski zavod Svetoga Jeronima proslavio je 30. rujna svetkovinu svoga zaštitnika sv. Jeronima. Zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljiæ predvodio je veèernje koncelebrirano euharistijsko slavlje u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima, gdje se okupila hrvatska rimska zajednica, sveæenici na studiju ili službi u Rimu, redovnice, studentice i studenti laici, te rektori i predstavnici drugih papinskih kolegija i brojni Talijani prijatelji Zavoda. Proslavi su takoðer nazoèili diplomatski djelatnici: Filip Vuèak, veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, Slavica Karaèiæ, veleposlanica Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici, i Damir Grubiša, veleposlanik Republike Hrvatske u Italiji. Na euharistijskom slavlju sudjelovala je i skupina hodoèasnika iz župe Sv. Marka u Makarskoj sa svojim župnikom mons. Pavlom Baniæem. Za orguljama je svirao vlè. Josip Vidas, sveæenik student iz Krèke biskupije. Rektor Zavoda mons. Jure Bogdan pozdravio je sve nazoène te prenio èestitke hrvatskih biskupa i bivših pitomaca koje su ovih dana pristigle. Meðu nazoènim gostima osobito je istaknuo s. Miroslavu Bradicu, vrhovnu poglavaricu Sestara milosrdnica, kojoj je zahvalio za punih devedeset godina djelovanja sestara milosrdnica u Zavodu, od listopada 1924. do danas. Nadbiskup Puljiæ istaknuo je u homiliji kako sveti Jeronim svojim životom i djelovanjem istodobno pruža primjer intelektualnoga napredovanja i duhovnoga rasta. Prisjetivši se na poèetku homilije hrvatske nazoènosti u Rimu pod zaštitom svetoga Jeronima od 1453. pa sve do danas, zapitao se: "Tko je ovaj svetac komu su bile posveæene i zgrade i institucije u službi hodoèasnika i prognanika iz Hrvatske?" te nastavio: "Ovaj žustri Dalmatinac, kako su ga opisivali, živio je u vrlo nemirnom i kritiènom razdoblju crkvene povijesti, nakon trijumfa kršæanstva u Konstantinovo vrijeme. Tada su se na pozornici pojavili razni profili ljudi: Uvjereni kršæani, kao i oni koji su to bili 'iz obièaja'; iskreni intelektualci kao i oni puni èastohleplja u èijim je glavama vladala velika pomutnja." Sveti Jeronim bio je jedan od mnogih svetaca i crkvenih nauèitelja koji su unatoè svim neprilikama unutar i izvan Crkve uspjeli svojim suvremenicima osvijetliti pravi put vjere. Nadbiskup je istaknuo kako je i sveti Jeronim prošao svoje vrijeme studija u Rimu i duhovnoga èišæenja u Kalcidijskoj pustinji, dok nije konaèno usmjerio sve svoje snage u prouèavanje Svetoga pisma. Najpoznatija je Jeronimova izjava da nepoznavanje Biblije znaèi nepoznavanje Krista, što je ušlo u Konstituciju Drugoga vatikanskog sabora o Božjoj rijeèi, podsjetio je mons. Puljiæ. U nastavku homilije osvrnuo se i na pitanje naravi i poslanja sveuèilišta, koje se nameæe u proslavi crkvenoga nauèitelja Jeronima: "Cilj sveuèilišta je odgovarati na žudnju za spoznajom koja je vlastita svakom èovjeku. Èovjek, naime, želi znati istinu pa žudi za njezinom spoznajom. A svrha je istine spoznati dobro. Istina nas, dakle, vodi k dobru, a dobrota poluèuje istinu. Stoga je istinski smisao i stvarna zadaæa sveuèilišta: biti èuvarom takve osjetljivosti za istinom i dobrotom." Prisjetivši se neizostavnoga doprinosa Katolièke Crkve u znanstvenom i intelektualnom razvoju europske uljudbe, napomenuo je da su Crkva i znanost stoljeæima uspješno suraðivale, i to "u duhu onoga što je fizièar Max Planck svojevremeno kazao kako za 'teologe sve 28 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika poèinje s Bogom, a za znanstvenike sve s njime završava'". U zakljuèku je zaželio da nam sveti Jeronim pomogne kako bismo "preko Svetoga pisma i brojnih drugih znanosti bolje upoznali Krista". Pri završetku misnoga slavlja, rektor Bogdan izrekao je rijeèi zahvale te je svima preporuèio osobito dvije molitvene nakane: za biskupe koji æe se od iduæe nedjelje okupiti u Rimu na Izvanrednoj sinodi o braku i obitelji, te za kanonizaciju blaženoga Alojzija Stepinca. Proslava svetoga Jeronima zapoèela je dan prije molitvom Prve veèernje na kojoj su sudjelovali svi sveæenici èlanovi Zavoda. Na samu svetkovinu Zavod je za objed ugostio rektore i predstavnike drugih papinskih zavoda u Rimu, a nakon veèernjega euharistijskog slavlja svi su nazoèni vjernici bili pozvani na domjenak u prostorijama Zavoda. Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Islamisti razorili armensku spomen-crkvu Rim, 24.9.2014. (IKA) - Džihadisti takozvane Islamske države razorili su armensku spomen-crkvu genocida u Deir el Zoru, veæinski kurdskom gradu, koji je nedavno pao u ruke militanata, prenosi agencija Fides. Uništenje crkve koja je ujedno spomen na genocid, armenski ministar vanjskih poslova Edward Nalbandian osudio je kao "užasno barbarstvo". Spomenuta crkva posveæena je godine 1991. kao spomen na genocid izvršen nad Armencima prije stotinu godina, na otomanskom teritoriju, te je ukljuèivala muzej u kojem su èuvani ostaci žrtava. Islamisti su u podruèju Deir el-Zora u kolovozu ubili stotine èlanova lokalnoga plemena, te su sada preuzeli nadzor nad tim podruèjem, prenosi Radio Vatikan. Prvi sastanak Povjerenstva za preustroj vatikanskih medija Jedanaesteroèlano tijelo sastavljeno od meðunarodnih struènjaka i vatikanskih djelatnika razmatralo je poèetne smjernice za modernizaciju i bolju meðusobnu suradnju razlièitih medija u Vatikanu Vatikan, 25.9.2014. (IKA) - U Vatikanu je od 22. do 24. rujna održana prva sjednica novoga Povjerenstva za preustroj vatikanskih obavijesnih sredstava. Jedanaesteroèlano tijelo sastavljeno od meðunarodnih struènjaka i vatikanskih djelatnika razmatralo je poèetne smjernice za modernizaciju i bolju meðusobnu suradnju razlièitih medija u Vatikanu, a svoje konaène prijedloge namjerava sastaviti do sljedeæega Uskrsa. O radovima prvoga zasjedanja za Radio Vatikan govorio je predsjedatelj Povjerenstva Britanac lord Christopher Patten, bivši predsjednik nadzornog odbora BBC-a. Meðu razmatranim temama istaknuo je da crkveni resursi moraju biti maksimalno racionalizirani kako bi najuspješnije prenosili njezinu jedinstvenu poruku pomirenja, ljubavi, nade i milosrða te da je Sveta Stolica, kao i sve medijske organizacije suoèena s nužnošæu integriranja novih tehnologija s tradicionalnim naèinima komunikacije. Odbacio je tvrdnje da je pritom u prvom redu rijeè o "rezanju troškova", istaknuvši kao glavni cilj razgovor s medijskim djelatnicima o problemima i potrebama te iznalaženje naèina da razlièiti dijelovi vatikanskih medija intenziviraju suradnju i uèinkovitost. Buduæi da je papa Franjo tako izvanredan komunikator, svi se moramo još više potruditi, dodao je Patten. Posebno se osvrnuo na brzi razvoj tehnologije s kojom se mediji moraju neprestano usklaðivati, napomenuvši da to ne znaèi da su starije tehnologije irelevantne, navevši primjer kratkovalnog radija u Africi i Aziji ili veæe povjerenje koje mnogi imaju u mjesne medije. Na pitanje o konkretnim mjerama koje æe Povjerenstvo predložiti, lord Patten istaknuo je da je o tome još prerano govoriti. U studenome i prosincu slijede razgovori sa svim predstavnicima vatikanskih medija - radijem, televizijom, internetom, dnevnikom L'Osservatore Romano, Tiskovnim uredom i Papinskim vijeæem za sredstva društvene komunikacije i drugima koji su dio medijskih operacija. Za mišljenje æe zatražiti i biskupske konferencije kao i novinare koji prate dogaðanja u Vatikanu i ostale aktivnosti Svete Stolice. Pritom æemo nastojati biti otvoreni koliko je to god moguæe, istaknuo je lord Patten. Èuvajmo se taštine koja nas udaljuje od istine Papina propovijed na misi u Domu Sv. Marta Vatikan, 25.9.2014. (IKA) - Èuvajmo se taštine koja nas udaljuje od istine. Kršæani, i kada èine dobro, moraju se èuvati iskušenja da žele "biti viðeni", kazao je papa Franjo u homiliji na jutarnjoj misi u Domu sv. Marta 25. rujna. Ako "nemaš nešto trajno, propast æeš kao i sve druge stvari", istaknuo je Papa, razmišljajuæi nad odlomkom iz knjige Propovjednika o ispraznosti. Postoji jedna opasnost za osobe vjere: Isus je èesto opominjao one koji su se hvastali. Uèiteljima zakona govorio je da ne trebaju "hodati trgovima" u "luksuznoj odjeæi" poput "prinèeva". Kada moliš – uèi Isus – moli u skrovitosti, u svojoj sobi. Isto tako kada daješ siromasima – "ne trubi na sav glas, veæ èini to skriveno. Otac to vidi i to je dovoljno", podsjetio je papa Franjo a izvještava Radio Vatikan. Isprazan èovjek tako èini: "'Gledaj, koliki èek sam dao za djela Crkve' i onda pokazuje èek, a poslije vara u drugom dijelu Crkve. To je isprazno – živjeti da bi bili viðeni. 'Kada postiš – kaže Gospodin – molim te, nemoj biti ozlovoljen ili tužan, jer svi æe znati da postiš; ne, posti s radošæu, èini pokoru radosno, da nitko to ne zna.' Ispraznost je ovo: živjeti da bi bili viðeni", upozorio je Sveti Otac i nastavio: "Kršæani koji tako žive slièni su paunima. Poput nekoga tko kaže: 'Ja sam kršæanin, roditelj ovoga sveæenika, ove èasne sestre, onoga biskupa, moja obitelj je kršæanska obitelj' – tako se hvaleæi. Ali, imaš li u svome životu Gospodina? Kako moliš? Kako stoje u tvojem životu djela milosrða? Posjeæuješ li bolesne? Trebamo izgraditi svoj kršæanski život na stijeni, na istini. Hvalisavci pak grade kuæu na pijesku i ona se urušava, takav kršæanski život se urušava jer se ne može oduprijeti iskušenjima", rekao je Papa, nastavljajuæi: "Koliki kršæani žive da bi bili viðeni. Njihov život nalikuje mjehuriæu sapuna. Lijep je mjehuriæ! Kolike boje ima! Ali traje samo jednu sekundu i poslije što? I kada gledamo neke pogrebne spomenike, pomišljamo kako su isprazni, jer se u stvarnosti vraæamo u golu zemlju… U meðuvremenu, hoæu li se hvaliti ili æu nešto uèiniti? Nešto dobro? Tražiti Boga? Moliti? Stvari koje su trajne… Ispraznost je lažljiva, fantazija, vara hvastavca jer se isprva samo pravi da je nešto, ali na kraju jadnik i povjeruje u to", istaknuo je Papa. A to se dogodilo s Herodom Tetrarhom, kako stoji u današnjem Evanðelju, dok se pita o Isusovu identitetu: Taština sije nemir i oduzima mir. Poput osobe koja nosi puno šminke i poslije se boji kiše da je ne bi isprala. Taština ne daje mir; samo istina daje mir, naglasio je još jednom Sveti Otac. "Ovo iskušenje demonsko je, od ðavla je, koji je takoðer taštinom iskušavao Isusa u pustinji… Taština je jako ozbiljna duhovna bolest." "Oci u egipatskoj pustinji govorili su kako je taština iskušenje protiv kojeg se trebamo boriti èitav život, jer se uvijek vraæa da bi oduzela istinu i kako bi to shvatili, govorili su: taština je poput luka. Poèneš ga danas guliti, i odstraniš taštinu danas, onda malo taštine sutra i èitav život guliš taštinu da bi ju pobijedio. I na kraju si zadovoljan: uklonio sam taštinu, ogulio sam luk, ali miris ti i dalje ostane na rukama. Molimo od Gospodina milost da ne budemo tašti, da budemo iskreni, s istinom o zbilji i Evanðelju", kazao je na kraju papa Franjo. . 1. listopada 2014. broj 39/2014 29 Inozemne vijesti Papina poruka sudionicima Skupštine UN-a Vatikan, 25.9.2014. (IKA) - Papa Franjo potièe sve države da promièu dostojanstvo svakoga ljudskoga biæa. Papinu poruku skupštini Ujedinjenih naroda, koja se održava u Staklenoj palaèi u New Yorku, 25. rujna proèitao je nadbiskup Bernardito Auza, stalni promatraè Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, u prigodi otvaranja 69. plenarnoga zasjedanja Skupštine. U dokumentu, koji je potpisao kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik, Papa želi da rješenja koja traži meðunarodna zajednica "promièu mir meðu narodima" i da se suzbija siromaštvo u duhu bratstva koje dijeli radosti i patnje. Papa jamèi Skupštini svoju duhovnu blizinu, a nada da æe biti prigoda za "veæe razumijevanje i suradnju izmeðu izaslanstava" država, na "dobro globalne zajednice, u službi trajnoga mira i blagostanja za svaki narod", izvještava Radio Vatikan. Papa Franjo primio sudionike opæe skupštine Pokreta fokolara Vatikan, 26.9.2014. (IKA) - Papa Franjo primio je 26. rujna u Sali Clementina u Vatikanu sudionike opæe skupštine Pokreta fokolara. Obraæajuæi se okupljenim èlanovima Djela Marijina, Sveti Otac istaknuo je kako je Crkva – sada veæ u pedesetoj obljetnici od Drugoga vatikanskog sabora – "pozvana napraviti novi korak u evangelizaciji, svjedoèeæi ljubav Božju za svaku osobu, poèevši od najsiromašnijih i iskljuèenih, te rasti u nadi, bratstvu i radosti na putu èovjeèanstva prema jedinstvu". Djelo Marijino, poznato pod imenom Pokret fokolara, roðeno je u krilu Katolièke Crkve iz malenoga sjemena, koje je tijekom godina dalo život stablu koje sada svoje grane proteže u svim izražajima kršæanske obitelji, takoðer i meðu èlanovima razlièitih religija, kao i meðu mnogima koji se skrbe za pravdu i solidarnost, zajedno s istraživanjem istine. To Djelo slatko je poput dara Duha Svetoga – karizma jedinstva – koje je Otac htio dati Crkvi i svijetu kako bi pridonijeli ostvarenju Isusove molitve: 'Da svi budu jedno'", rekao je Papa. Podsjetio je na plodan život Chiare Lubich, utemeljiteljice Djela, koja je "donosila Isusov miris u tolike ljudske stvarnosti i dijelove svijeta." Pokret fokolara danas ima istu zadaæu kao i èitava Crkva: dati svoj odgovorni i kreativni doprinos ovom novom razdoblju evangelizacije, a tri ideala u tome mogu pomoæi: kontemplirati, izaæi, školovati. Prvi ideal je kontemplirati jer, prema rijeèima Chiare Lubich, naša je zadaæa "prodrijeti u najvišu kontemplaciju i ostati meðu svima, èovjek kraj èovjeka". Drugi ideal je izaæi poput Isusa iz krila Oèeva kako bi navijestili svima poruku ljubavi. To je takoðer dinamika izlaženja iz sebe i darivanja drugima. Zato je nužno umijeæe dijaloga koje se uèi izlaženjem ususret Gospodinu koji nas èeka u ranama naše braæe i kulture našega vremena. Posljednji ideal je školovati: nužno je formirati ljude-za-svijet: ljude s Isusovom mišlju koji æe biti sposobni prepoznati potrebe srca današnjega èovjeka, istaknuo je Papa. "Želim vam da vaše okupljanje donese obilat plod, zahvaljujem vam na vašem velikodušnom predanju. Neka vam Marija, naša Majka, pomogne uvijek hoditi s vjerom, hrabrošæu i ustrajnošæu, u zajedništvu s èitavom Crkvom, putovima Duha Svetoga. Blagoslivljam vas i preporuèujem se u vaše molitve", zakljuèio je papa Franjo, izvještava Radio Vatikan. . 30 1. listopada 2014. broj 39/2014 ika Kardinal Parolin na raspravi Vijeæa sigurnosti UN-a Potrebno se baviti temeljnim problemima koji potièu meðunarodni terorizam, buduæi da sadašnji oblici terorizma imaju snažnu društvenu i kulturološku komponentu New Yorku, 26.9.2014. (IKA) - Kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik, obratio se 24. rujna èlanovima Vijeæa sigurnosti Ujedinjenih naroda, koji su se bili sastali na otvorenoj raspravi o "Prijetnjama meðunarodnome miru i sigurnosti koje uzrokuju teroristièki èini". "Današnja rasprava odvija se u vrijeme kada se suoèavamo s obešèovjeèujuæim utjecajem terorizma koji je potaknut nasilnim ekstremizmom. Uporaba terora… koja se u nekim mjestima i pojaèava, podsjetnik je kako ovaj izazov traži zajednièko predanje svih naroda i ljudi dobre volje. Doista, terorizam predstavlja temeljnu opasnost našoj zajednièkoj ljudskosti", kazao je kardinal Parolin. Podsjetio je na rijeèi sv. Ivana Pavla II., koji je u jeku teroristièkog napada 11. rujna 2001. istaknuo da pravo zemalja i naroda na obranu protiv terorizma ne daje dozvolu za odgovaranje nasiljem na nasilje, veæ se mora odgovoriti "poštujuæi moralne i zakonite granice u izboru ciljeva i sredstava. Krivci se moraju ispravno uoèiti, buduæi da je kriminalna odgovornost uvijek osobna i ne može se protegnuti na narode, etnièke skupine ili religije kojima teroristi možda pripadaju." Potrebno je baviti se temeljnim problemima koji potièu meðunarodni terorizam, dodao je kardinal, istièuæi kako sadašnji oblici terorizma imaju snažnu društvenu i kulturološku komponentu: mladi ljudi koji se pridružuju takvim organizacijama èesto dolaze iz siromašnih imigrantskih obitelji, osjeæajuæi kako su iskljuèeni ili na periferijama vrijednosti u odreðenim društvima. Vlade bi na probleme koji uzrokuju radikalizaciju i novaèenje trebale odgovoriti ispravnom društvenom integracijom. Kardinal Parolin potvrdio je kako ljudi vjere imaju posebnu odgovornost osuditi èine koji koriste vjeru kao opravdanje nasilja, podsjeæajuæi na rijeèi pape Franje za njegova posjeta Albaniji: "Neka nitko ne drži sebe 'oklopom' Božjim dok planira i izvršava èine nasilja i potlaèivanja! Neka nitko ne koristi religiju kao izliku za èine protiv ljudskoga dostojanstva i temeljnih prava svakoga èovjeka, iznad svega prava na život i vjersku slobodu!" "Potrebno je meðutim naglasiti", nastavio je državni tajnik, "kako je za borbu protiv terorizma nužno postiæi kulturno razumijevanje meðu narodima i zemljama te socijalnu pravdu. Jer 'gdjegod privrženost nekoj vjerskoj tradiciji raða služenje koje pokazuje uvjerenje, velikodušnost i brigu za èitavo društvo, bez razlike, ondje se ujedno na autentièan i zreli naèin živi vjerska sloboda'", zakljuèio je kardinal Parolin. Slavlje vatikanskih oružnika Vatikan, 27.9.2014. (IKA) - Papa Franjo slavio je 27. rujna misu za blagdan sv. Mihovila Arkanðela, nebeskoga zaštitnika vatikanskog oružništva, u prigodi 198. obljetnice ustanovljenja. Prethodne veèeri u vrtu Vatikanskih muzeja uprilièeno je primanje, koje je otvorio Domenico Giani, zapovjednik Vatikanskoga oružništva, a nadbiskup Angelo Becciu, zamjenik u Državnom tajništvu, proèitao je Papinu poruku. Papa Franjo oružnicima je izrazio "duboku zahvalnost" na "vjernoj i velikodušnoj službi, koju obavljaju diskretno, profesionalno i s ljubavlju prema Crkvi i Papi". Sveti Otac oèitovao je èitavom oružništvu svoju trajnu naklonost, a sve je potaknuo da svoje dragocjeno djelo obavljaju vedro, strpljivo i predano. Inozemne vijesti ika 200. obljetnica obnove Isusovaèkog reda: svjedoèanstvo nade i kreativnosti Preživjeti vremena nevolja i briga s povjerenjem i nadom, poruke su s kojima se papa Franjo zajedno s braæom iz Isusovaèkog reda na molitvi Veèernje spomenuo ponovne uspostave Družbe Isusove Vatikan, 27.9.2014. (IKA) - Papa Franjo zajedno s braæom iz Isusovaèkog reda na molitvi Veèernje 27. rujna u rimskoj crkvi Il Gesu spomenuo se ponovne uspostave Družbe Isusove. Red je dokinut godine 1773., nakon više od 200 godina postojanja i nakon što je veæ desetljeæima prije toga bio izložen progonima, ali držanje isusovaca i njihova vrhovnog poglavara o. Lorenza Riccija bilo je uzorno, rekao je Papa. "U vremenima nevolje i nemira uvijek se izdignu èitavi oblaci sumnji i patnja i nije lako iæi naprijed, nastaviti dalje istim putem. Teška vremena i vremena krize prije svega su puna iskušenja: ostati i raspravljati o idejama, prepustiti se oèajavanju ili se usredotoèiti samo na to da si progonjen i ne vidjeti ništa drugo. Èitajuæi pisma oca Riccija, uoèio sam nešto: on je imao sposobnost odoljeti tim iskušenjima i u vremenima nevolja znao je isusovcima dati viziju onoga što se veæ ukorijenilo u duhovnosti Družbe Isusove." To je duhovnost služenja Isusu Kristu na veæu slavu Božju. Isusovac je netko tko ne samo da svojim ponašanjem pokazuje što vjeruje, nego to je onaj tko i u teškim vremenima ne gubi nadu, rekao je papa Franjo. Red su sredinom 16. stoljeæa osnovali mladiæi okupljeni oko Ignacija Loyole, a 1540. Družba je dobila prvo službeno odobrenje. Oko 200 godina kasnije papa Klement XIV. dokinuo je Družbu Isusovu. Osobito su u 18. stoljeæu vlasti Portugala, Španjolske i Francuske vršile pritisak na Papu da raspusti red. Papa Klement na kraju je morao popustiti tom pritisku. Èetrdeset godina nakon dokidanja, papa Pio VII. ponovno je uspostavio Družbu Isusovu. Papa je u rujnu 1814. godine došao u crkvu Il Gesu, da bi na oltaru posveæenom sv. utemeljitelju Ignaciju slavio misu na kojoj se okupilo oko 100 starih isusovaca. Obljetnica tog slavlja bila je povod isusovcima za poziv papi Franji da s njima u Rimu moli Veèernju. "Moj prethodnik papa Pio VII. obnovio je Družbu odvažnih i skromnih ljudi koji su dali svjedoèanstvo nade, ljubavi i apostolske kreativnosti - kreativnosti duha. Pio VII. napisao je da obnovom Družbe 'na primjeren naèin želi odgovoriti na duhovne potrebe kršæanskog svijeta, bez obzira na narode i nacionalnosti.' To je bio razlog zašto je isusovcima dao dopuštenje "da opet budu jedno u jednome tijelu". "Neka Družba uvijek bude jedinstveno tijelo!" zakljuèio je papa Franjo. Nikada više nasilja nad starijim osobama! Papa Franjo susreo se na vatikanskom trgu s 40.000 starijih osoba iz 20 zemalja svijeta, meðu kojima je bio i papa u miru Benedikt XVI. Vatikan, 28.9.2014. (IKA) - Nikada više nasilja nad starijim osobama! - poruèio je papa Franjo u tijeku misnoga slavlja koje je 28. rujna u povodu Dana djedova i baka služio na Trgu Sv. Petra u Vatikanu. S Papom je pod geslom "Blagoslov dugoga života" slavilo 40.000 starijih osoba iz 20 zemalja iz cijeloga svijeta, meðu kojima je bio i papa u miru Benedikt XVI., kojega je papa Franjo prije poèetka mise pozdravio bratskim zagrljajem, što je pozdravljeno burnim pljeskom. Vatikanski trg bio je otvoren od ranih jutarnjih sati, a prigodni program poèeo je nastupom slijepoga talijanskoga pjevaè Andrea Boccellija. Zatim su starije osobe iznijele svoja svjedoèenja i promišljanja u pet slika. Tako se u liku Sare promišljalo o "beskorisnosti" i sterilitetu starijih osoba, likovi Naomi i Rute pomogli su u promišljanju odnosa u obitelji, prièom o Eleazaru posvijestila se odgovornost koji stariji imaju prema mlaðima, posebice u prenošenju vjere, dok su likovi Zaharija i Elizabete, te Šimuna i Ane posvijestili izazov življenja u starijoj dobi ispunjenoj Božjom voljom, te ispunjenje zahvalnošæu za život posveæen Gospodinu. Poseban glas mnogih starijih osoba koje trpe u podruèjima sukoba Papi je prenio stariji par iraèkih izbjeglica iz Qaraqosha u Mosulskoj biskupiji. U propovijedi papa Franjo istaknuo je da staraèki domovi ne smiju biti zatvori, veæ domovi koji trebaju služiti starijim ljudima, a ne interesima nekih pojedinaca. Ne smiju biti mjesta za "parkiranje staraca", koji tako preðu u zaborav. Potrebno je stvoriti meðugeneracijski sporazum za obitelj izmeðu starih i mladih. Narod koji ne vodi raèuna o svojim starcima, nema buduænosti, upozorio je Papa i primijetio kako su meðu najljepšim stvarima u našem obiteljskom životu upravo milovanja djece, kojima je posebno drago ono djeda i bake. Primijetio je kako je nasilje nad starijim ljudima isto tako teško i neljudsko kao i nasilje nad djecom. Znajte da vas Bog ne napušta. On je uvijek s vama, poruèio je. Braènom paru iz Iraka koji je iznio muke i dramu svog naroda, Papa je zajamèio da je Bog uvijek uz njih i da æe ostati uz njih kao jamstvo za njihov narod i naravno za sve nas. Papa Franjo osvrnuo se i na svjedoèanstvo starijeg izbjeglice koji je morao napusti domovinu zbog sve opasnijih progonstava. Starci u tim krajevima su kao stabla koja rode premda podliježu strašnim oblicima diskriminacije. Osvrnuo se i na svoj nedavni pastirski pohod Albaniji. U zemljama gdje je puèanstvo izloženo progonstvima, djedovi i bake su po dva puta oèevi i majke. Zahvaljujuæi njima uspjelo se oèuvati vjeru ne samo u Albaniji, nego i u drugim krajevima Europe, jer su oni potajno dali krstiti djecu i pouèavali ih u vjeri. Susret je organiziralo Papinsko vijeæe za obitelj kako bi njime posvijestio važnost prisutnosti starijih osoba, kako u obitelji tako i društvu i Crkvi, nadahnuto Psalmom 71,18: "Usprkos mojoj starosti i mojim sijedim vlasima, ne napuštaj me, Bože: da mogu objavljivati djela tvoje ruke ovom pokoljenju, tvoju smjelost svima onima koji æe tek doæi". Susret je održan i u kontekstu Izvanredne sinode biskupa o obitelji, koja poèinje za tjedan dana. U nagovoru uz molitvu Angelusa Papa je pozvao sve, pojedince i zajednice, da mole za taj važan dogaðaj i povjerio tu nakanu zagovoru Marije Salus populi Romani. Zazvao je i Marijinu zaštitu za starije osobe u cijelom svijetu, osobito za one koje žive u najtežim situacijama. Skladan himan u èast 800. jubileja Reda propovjednika Rim, 30.9.2014. (IKA) - Pripremajuæi se za proslavu 800. obljetnice osnutka Reda propovjednika (OP) Liturgijska komisija dominikanskoga Reda priredila je i snimila službeni himan ("Laudare, benedicere, praedicare"), velikog jubileja. Himan je skladao fr. Giuseppe Pietro V. Arsciwals, OP, zborski aražman potpisuje mr. Irineo Hernandez (dominikanska obitelj), a glazbeni mr. Paulo Zarate. Himan su otpjevali fr. Giuseppe Pietro Arsciwals, Jeanne Marie Ogayon-Calubaquib, Joy Ogayon, Jeffrey Corrales, Cholo Calubaquib i Jujut Hernandez, a može se poslušati na www.dominikanci.hr . 1. listopada 2014. broj 39/2014 31 Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Albanija – primjer mirnog suživota Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 24. rujna 2014. - Papin apel Draga braæo i sestre, dobar dan! Danas æu govoriti o apostolskom putovanju u Albaniju na kojem sam boravio prošle nedjelje. Èinim to prije svega kao èin zahvalnosti Bogu, koji mi je dao ostvariti to putovanje kako bih pokazao, takoðer svojom fizièkom prisutnošæu i na opipljiv naèin, svoju blizinu i blizinu Crkve tome narodu. Želim zatim ponovno izraziti svoju bratsku zahvalnost albanskom episkopatu, sveæenicima i redovnicima i redovnicama koji ondje rade s velikom predanošæu. Zahvalu upuæujem i vlastima koji su me tako ljubazno primili, kao i svima koji su suraðivali na realizaciji toga pohoda. Taj je pohod plod želje da posjetim zemlju koja, nakon što je dugo vremena stenjala pod jarmom bezbožnog i neèovjeènog režima, proživljava iskustvo mirnog suživota meðu svojim razlièitim vjerskim sastavnicama. Èinilo mi se važnim ohrabriti ga na tome putu, da ustraje na njemu i produbljuje sve njegove aspekte na korist opæeg dobra. Zbog toga je u središtu toga putovanja bio meðureligijski susret gdje sam mogao konstatirati, s dubokim zadovoljstvom, da je mirni i plodni suživot meðu ljudima i zajednicama koje pripadaju razlièitim religijama ne samo poželjan, veæ i stvarno moguæ i provediv. Oni to provode u djelo! Rijeè je o autentiènom i plodnom dijalogu koji zazire od relativizma i vodi raèuna o identitetu svakog pojedinca. Ono što je zajednièko raznim religijskim izrazima je prijeðeni put, dobra volja da èine dobro bližnjemu, ne nijeèuæi i ne umanjujuæi identitet drugoga. Susret sa sveæenicima, posveæenim osobama, sjemeništarcima i bogoslovima te predstavnicima laièkih pokretâ predstavljao je prigodu za zahvalno sjeæanje, s posebnim ganuæem, na brojne muèenike vjere. Zahvaljujuæi prisutnosti nekih starijih osoba, koji su na vlastitoj koži osjetili strašne progone, ponovno je odjeknuo glas vjere tolikih herojskih svjedokâ iz prošlosti, koji su slijedili Krista sve do krajnjih posljedica. Upravo iz dubokog sjedinjenja s Isusom, odnosa ljubavi s njim ti su muèenici – kao i svi drugi muèenici – crpili snagu da se hvataju u koštac s bolnim dogaðajima koji su ih doveli do muèeništva. I danas, kao i juèer, snagu Crkvi ne daju toliko organizacijske sposobnosti ili strukture, koje su, istina, takoðer nužne. Naša je snaga Kristova ljubav! To je snaga koja nas drži u teškim trenucima i koja nadahnjuje današnji apostolski rad da pružimo svima dobrotu i praštanje, svjedoèeæi tako Božje milosrðe. Prolazeæi glavnom ulicom Tirane, koja vodi od zraène luke do velikog trga u centru grada, imao sam priliku promatrati plakate èetrdeset sveæenika koji su ubijeni tijekom komunistièke diktature i za koje je pokrenut postupak za proglašenje blaženima. Njima se pridružuju na stotine kršæanskih i muslimanskih vjerskih službenikâ ubijenih, muèenih, zatvaranih i deportiranih samo zbog toga što su vjerovali u Boga. Bila su to mraèna vremena, u kojima se zatirala vjerska sloboda i u kojima je bilo zabranjeno vjerovati u Boga, na tisuæe crkava i džamija je uništeno ili pretvoreno u skladišta i kino dvorane u kojima se propagiralo marksistièku ideologiju, vjerske knjige su spaljivane a roditeljima se branilo davati djeci vjerska imena predakâ. Sjeæanje na te dramatiène dogaðaje je bitno za buduænost jednog naroda. Sjeæanje na muèenike koji su ustrajali u vjeri je jamstvo za buduænost Albanije; jer njihova 32 1. listopada 2014. broj 39/2014 krv nije uzalud prolivena, veæ je sjeme koje æe donijeti plodove mira i bratske suradnje. Danas je, naime, Albanija primjer ne samo preporoda Crkve, veæ i mirnog suživota meðu religijama. Stoga, muèenici nisu poraženi, veæ su pobjednici: u njihovu herojskom svjedoèenju blista svemoænost Boga koji uvijek tješi svoj narod, otvarajuæi nove putove i obzore nade. Tu poruku nade, utemeljene na vjeri u Isusa Krista i sjeæanju na prošlost, povjerio sam èitavom stanovništvu Albanije koje sam vidio oduševljeno i radosno na mjestima susreta i slavljâ, kao i na ulicama Tirane. Ohrabrio sam sve da crpe nove snage iz Uskrsloga, da mogu biti evanðeoski kvasac u društvu i aktivno se ukljuèe, kao što se veæ dogaða, u karitativne i odgojno-obrazovne djelatnosti. Još jednom zahvaljujem Gospodinu, jer mi je ovim putovanjem, omoguæio susresti hrabri i jaki narod, koji nije dao da ga bol i patnja slome. Braæi i sestrama Albanije ponavljam poziv na hrabrost da èine dobro, da grade sadašnjost i buduænost svoje zemlje i Europe. Povjeravam plodove mog posjeta Gospi od dobrog savjeta, koju se èasti u skadarskom svetištu, da ona i nadalje vodi taj narodmuèenik na njegovu putu. Neka ga gorko iskustvo iz prošlosti sve više uèvrsti u otvorenosti prema braæi, posebno prema najugroženijima, i uèini ga protagonistom onog dinamizma ljubavi tako potrebnog u današnjem društvenokulturnom kontekstu. Želim da svi danas pozdravimo taj hrabri, radin narod i da u miru traži jedinstvo. Apel Svetog Oca U mislima sam sa stanovnicima onih afrièkih zemalja koje trpe zbog epidemije ebole. Izražavam svoju blizinu mnogima koji su pogoðeni tom strašnom bolešæu. Pozivam vas da molite za njih i za sve one koji su na tako tragièan naèin izgubili život. Nadam se da meðunarodna zajednica neæe uskratiti potrebnu pomoæ za ublažavanje patnji te naše braæe i sestara. Molimo se Gospi za tu našu bolesnu braæu i sestre. Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 28. rujna 2014. Prije no što zakljuèim ovo slavlje, želim pozdraviti sve hodoèasnike, posebno vas starije osobe koji ste došli iz mnogih zemalja. Hvala vam od srca! Upuæujem srdaèan pozdrav sudionicima konferencijehodoèašæa "Pjevati vjeru", organiziranog u povodu tridesete obljetnice zbora Rimske biskupije. Hvala vam na vašoj prisutnosti, i hvala što ste svojim pjevanjem, smješteni nadomak Sikstinske kapele, animirali ovo slavlje. Nastavite vršiti s radošæu i velikodušnošæu liturgijsku službu u vašim zajednicama! Juèer je u Madridu proglašen blaženim biskup Álvaro del Portillo. Neka njegovo uzorno kršæansko i sveæenièko svjedoèanstvo probudi u mnogima želju da sve više i više prianjaju uz Krista i evanðelje. Sljedeæe nedjelje æe zapoèeti Sinoda na temu obitelji. Ovdje je s nama glavni i odgovorni za Sinodu kardinal Baldisseri: molite za njega. Pozivam sve, pojedince i zajednice, da mole za taj važan dogaðaj i povjeravam tu nakanu zagovoru Marije Salus populi Romani. Sada izmolimo zajedno Anðeo Gospodnji. S tom molitvom zazovimo Marijinu zaštitu za starije osobe u cijelom svijetu, osobito za one koje žive u najtežim situacijama.
© Copyright 2024 Paperzz