Vodic za ulaganja - HRVATSKI.pdf

2014
za ulaganja na području
Županije Posavske
VLADA
ŽUPANIJE POSAVSKE
UVODNA RIJEČ
Analizom gospodarskog potencijala Županije
Posavske i prateći globalne trendove postaje očito
da budućnost poduzetništva ovog područja leži u
poboljšanju poslovnog i investicijskog okruženja.
Poboljšanjem poslovne konkurentnosti potiču se
aktivnosti ulaganja i povećava gospodarska
atraktivnost. Jedna od inicijativa za promicanje
gospodarstva i gospodarskih aktivnosti na području
Županije Posavske, kao i informiranje potencijalnih
domaćih i stranih ulagača je izrada ovog Vodiča.
Vodič je namijenjen svima koji imaju namjeru ili žele
ulagati, poduzetnicima, institucijama poduzetničke
potpore, ali i svima koji na bilo koji način dolaze u
kontakt s potencijalnim investitorima.
Osnovni cilj nam je pružiti potporu u stvaranju i
održavanju prosperitetnog lokalnog gospodarstva za
sve građane privlačenjem domaćih i inozemnih
ulaganja.
Privlačenje
ulaganja
je
izrazito
konkurentska djelatnost u cijelome svijetu. Ulagači
uvijek imaju izbor. Stoga sposobnost uspješnog
privlačenja međunarodnih ulaganja ne ovisi samo o
općim makroekonomskim uvjetima u BiH nego i o
sposobnosti regije da potencijalnim ulagačima
ponude atraktivne i konkurentne uvjete koji
odgovaraju njihovim poslovnim potrebama.
Također, kroz Vodič je moguće upoznati se s pravnim
okvirima ulaganja, poreznim, carinskim i financijskim
sustavom što je od izuzetne važnosti zbog velikog
broja zakonskih i drugih propisa koji reguliraju
poduzetničku i investicijsku djelatnost.
Na stranicama Vodiča pokušali smo sažeti sve
osnovne informacije o Županiji Posavskoj, njen
zemljopisni položaj, resurse, strukturu stanovništva,
zaposlenost, najznačajnije grane gospodarstva, kao i
niz drugih informacija.
Vjerujemo da ćemo na ovaj način ponuditi mnoge
korisne informacije koje će potencijalnim investitorima
olakšati prve korake i radnje koje prethode početku
poslovanja.
S poštovanjem,
Predsjednik Vlade Županije Posavske
mr.sc. Marijan Oršolić
BUDUĆNOST PRIPADA ONIMA
KOJI UVIDE MOGUĆNOSTI
PRIJE NEGO ONE POSTANU OČITE!
J.Sculley
SADRŽAJ
I
Administrativno-teritorijalno uređenje
Bosne i Hercegovine ............................ 2
II
Županija Posavska ............................... 3
1. Geoprometni položaj
2. Gospodarstvo Županije Posavske
3. Ustroj vlasti u Županiji Posavskoj
III Pravni okvir poslovanja u BiH ............. 7
1. Tko može ulagati?
2. Kako se može ulagati?
3. Postupak registracije poduzeća
u Županiji Posavskoj
4. Kako osnovati zastupstvo stranih
osoba u BiH?
5. Kako ulagati a da se ne osniva
poduzeće?
IV Računovodstveni okvir poslovanja
u BiH ...................................................... 11
1. Veliki i srednji pravni subjekti
2. Financijsko izvješćivanje
3. Revizija financijskih izvješća
V
Fiskalni okvir poslovanja u BiH .......... 13
1. Carine
1.1. Slobodne zone
1.2. Carinsko skladištenje
1.3. Unutarnja obrada
1.4. Oslobađanja
2. Porezi
2.1. Porez na dodanu vrijednost – PDV
2.2. Porez na dobit
2.3. Porez na dohodak
2.4. Porez po odbitku
2.5. Stranci i porezi u BiH
3. Posebne naknade i članarine
4. Komunalne pristojbe
VI Tržište rada i troškovi uposlenih ......... 22
1. Tržište rada u Županiji Posavskoj
2. Trošak plaća u Županiji Posavskoj
VII Važeći sporazumi u BiH ....................... 25
1. Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja
2. Sporazumi o slobodnoj trgovini
3. EFTA
4. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
5. Sporazumi o promociji i uzajamnoj zaštiti
ulaganja
6. Preferencijalni izvozni režim
VIII Investicijski poticaji u BiH ................... 28
IX Poslovne prilike u Žup.Posavskoj ...... 32
1. Postupak dodjele zemljišta i dozvola za
gradnju
2. Priključenje na elektrodistribucijsku
mrežu
2.1. Pravni okvir i postupak
2.2. Troškovi priključenja
3. Poduzetničke zone
3.1. Općina Orašje – „Poduzetnička zona
Dusine“
3.2. Općina Odžak – „Poduzetnička zona
Sjever“
3.3. Općina Domaljevac-Šamac – „Poslovne
zone „Veliko blato“ i „Malo blato“
Važni kontakti ........................................ 41
Impressum
I
ADMINISTRATIVNOTERITORIJALNO
UREĐENJE BOSNE I
HERCEGOVINE
Bosna i Hercegovina je složena država, koja se
prema Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni
i Hercegovini sastoji od entiteta Federacije Bosne i
Hercegovine (51% područja) i Republike Srpske
(49% područja).
REPUBLIKA SRPSKA
Oblast Brčkog, koje je bilo predmet spora i
međunarodne arbitraže, proglašeno je distriktom,
tako da se država Bosna i Hercegovina sastoji od
dva entiteta i Distrikta Brčko.
OPĆINE
BOSNA I HERCEGOVINA
1. UNSKO-SANSKI KANTON
OPĆINA ORAŠJE
2. ŽUPANIJA POSAVSKA
3. TUZLANSKI KANTON
OPĆINA ODŽAK
OPĆINA DOMALJEVACŠAMAC
4. ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
FEDERACIJA BOSNE I
HERCEGOVINE
5. BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON
6. SREDNJEBOSANSKI KANTON
7. HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
8. ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA
9. SARAJEVSKI KANTON
10. HERCEGBOSANSKI KANTON
Shema 1. Administrativno-teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine
2
II
ŽUPANIJA POSAVSKA
3
Županija Posavska, druga od deset
županija Federacije Bosne i Hercegovine,
smještena je na sjeveroistoku Federacije i
administrativno-teritorijalno podijeljena na tri
općine: Orašje, Odžak i Domaljevac-Šamac.
Područje Županije je većim dijelom nizinsko i
2
zauzima oko 325 km . Nalazi se na prosječnoj
nadmorskoj visini od 90 metara. Prema
preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva,
domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini,
provedenom u 2013. godini, na području Županije
Posavske živi više od 48.000 stanovnika.
Zbog izdašnih prirodnih resursa stanovništvo
se ovdje tradicionalno većinski bavi poljoprivredom.
Najzastupljenije kulture su:
 kukuruz i pšenica od žitarica,
 razno povrće i voće (rajčica, paprika,
krastavci, šljiva i jabuka) te
 soja, šećerna repa i duhan od industrijskih
biljaka.
Proizvodnja predmeta od vrbovog pruća dio je
kulturnog naslijeđa stanovnika Županije Posavske, a
kvaliteta i ljepota ovih proizvoda prepoznaju se i na
međunarodnim tržištima.
1. Geoprometni položaj
ŠAMAC
GRANIČNI PRIJELAZ
ORAŠJE
KORIDOR
Vc
4
Posavska županija je, zapravo, cijelom svojom
dužinom naslonjena na rijeku Savu i kao granično
područje nazvano je „Vrata Bosne“. Upravo povoljan
zemljopisni položaj čini ju posebnom, a povoljna
komunikacijska povezanost atraktivnom za ulaganja.
Na udaljenosti od svega 40 km nalaze se čak dva
granična prijelaza (Orašje i Šamac), koji su u samom
vrhu u Bosni i Hercegovini po višemilijunskim
godišnjim prometovanjima osoba i vozila. Odličnoj
komunikacijskoj povezanosti doprinosi blizina važnih
prometnica, jer udaljenost od svega 12 km od
autoceste Zagreb - Beograd te ceste Orašje - Tuzla
Županiju Posavsku čini pogodnom za sva
gospodarska kretanja, protok roba, ljudi i kapitala.
“Neka ti udica uvijek bude bačena. U jezeru u kojem najmanje očekuješ, pojavit će se riba.”
– Ovidije
2. Gospodarstvo Županije Posavske
Razvoj gospodarstva na prostorima Županije
Posavske utemeljio se, prije svega, na novim
trendovima i vrlo uspješnim realizacijama poslovnih
ideja suvremenog doba, ali i na naslijeđenim i već
postojećim industrijama (osobito prerađivačkoj).
vrijednostima
uposlenih.
324,6 km
Broj stanovnika
33
1
48.089
Gustoća naseljenosti
malim
brojem
2
3
Naseljena mjesta
i
ZAŠTO ULAGATI
U ŽUPANIJU POSAVSKU?
OSNOVNI PODACI O ŽUPANIJI POSAVSKOJ
Općine
kao
Najveći broj poduzeća registriranih na
području Županije Posavske je iz oblasti trgovine na
veliko i malo, prerađivačke industrije, poljoprivrede i
građevinarstva.
Kroz tranziciju su nastala nova mala i srednja
poduzeća, koja su često kretala „od nule“ sa malim
Površina
sredstava,
 stabilan tečaj konvertibilne marke (1 EUR
= 1,95583 KM)
 blizina granice s Republikom Hrvatskom
(Europskom unijom)
121,1
BDP (u mil.KM)
213
BDP/pc (u KM)
5.414
Broj zaposlenih
5.739
Stopa zaposlenosti (od.uk.stanovništva)
Broj nezaposlenih
14,6%
5.602
Nezaposleni prema stručnoj spremi
VSS
163
VŠS
132
SSS
1.265
NSS
-
VKV
13
KV
 značajni cestovni pravci: Županja-OrašjeTuzla (buduća brza cesta)-SarajevoMostar-Ploče i Budimpešta-Osijek-SvilajSarajevo-Ploče (koridor Vc)
 obilje
prirodnih
resursa:
blaga
kontinentalna
klima,
obradive
poljoprivredne površine i vodni tokovi,
prerađivački kapaciteti i dugogodišnje
iskustvo u proizvodnji hrane
 raspoloživost radne snage
1.781
PKV
468
NKV
1.780
Prosječna neto plaća (u KM)
684,43
Uvoz (u mil.KM)
144
Izvoz (u mil.KM)
81
Podaci na dan 31.12.2012.g.
1
Podatak iz Popisa stanovništva u 2013. godini
5
“Demokracija je superiorni oblik vladavine jer se temelji na poštivanju čovjeka kao razumnog bića”
– J.F.Kennedy
3. Ustroj vlasti u
Županiji Posavskoj
ZAKONODAVNA VLAST
IZVRŠNA VLAST
Ustavom Županije Posavske („Narodne novine
Županije Posavske“, broj: 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i
7/04) uspostavljena je slijedeća organizacija zakonodavne,
izvršne i sudske vlasti u Županiji Posavskoj.
SKUPŠTINA ŽUPANIJE POSAVSKE
VLADA ŽUPANIJE POSAVSKE
PREDSJEDNIK VLADE
MINISTARSTVA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
SKUPŠTINA
ŽUPANIJE
POSAVSKE
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA
MINISTARSTVO FINANCIJA
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA, RADA I SOCIJALNE POLITIKE
VLADA
ŽUPANIJE
POSAVSKE
MINISTARSTVO PROMETA, VEZA, TURIZMA I ZAŠTITE OKOLIŠA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA
MINISTARSTVO BRANITELJA
SUDSKA VLAST
6
SUDOVI I TUŽITELJSTVO
III
PRAVNI OKVIR
POSLOVANJA U
BOSNI I
HERCEGOVINI
7
“Što je kavez divljoj životinji, to je zakon sebičnom čovjeku” – Herbert Spencer
VRSTE GOSPODARSKIH
DRUŠTAVA U BIH
1. TKO može ulagati?
Ulagači mogu biti:
o
domaće fizičke i pravne osobe i
o
strane fizičke i pravne osobe.
Pitanje ulaganja stranih fizičkih i pravnih
osoba regulirano je sljedećim zakonima:
o
Zakon o politici direktnih stranih
ulaganja u Bosni i Hercegovini
Zakon o gospodarskim društvima Federacije BiH regulira
osnivanje, rad i prestanak poslovanja gospodarskih
društava u BiH.
Oblik društva
Društvo s
neograničenom
solidarnom
odgovornošću
(d.n.o. / o.d)
Osniva se zaključivanjem ugovora između
dvije ili više domaćih/stranih fizičkih osoba.
Članovi odgovaraju neograničeno solidarno
za obveze poduzeća. Nije utvrđen
minimum ili maksimum osnovnog kapitala.
Društvo s
ograničenom
odgovornošću
(d.o.o.)
Osniva se donošenjem akta o osnivanju ili
ugovorom
između
jedne
ili
više
domaćih/stranih fizičkih i/ili pravnih osoba s
osnovnim kapitalom podijeljenim u uloge.
Član društva s ograničenom odgovornošću
odgovara za obaveze društva u visini
njegovog uloga u istom. Minimum
osnovnog kapitala iznosi BAM 2.000 (cca
1.000 EUR).
Osniva se ugovorom između dvije ili više
domaćih/stranih fizičkih osoba i/ili pravnih
osoba. Najmanje jedan partner ima
potpunu odgovornost (uključujući privatno
vlasništvo) i najmanje jedan partner ima
ograničenu
odgovornost
koja
se
ograničava vrijednošću njegovog udjela u
tom poduzeću. Nije utvrđen minimum ili
maksimum osnovnog kapitala.
Pravno je društvo koje se osniva ugovorom
jedne ili više domaćih/stranih fizičkih ili
pravnih osoba – dioničara s početnim
kapitalom podijeljenim u dionice. Otvoreno
društvo
je
pravna
osoba
(banka,
osiguravajuće društvo ili poduzeće) s
minimumom osnovnog kapitala od BAM
4.000.000 (cca 2.000.000 EUR) i najmanje
40 dioničara čije su dionice emitirane
putem javne ponude. Zatvoreno društvo je
vrsta dioničkog društva čije se dionice
izdaju među ograničenim brojem sudionika.
Minimum osnovnog kapitala je BAM 50.000
(cca 25. 000 EUR).
(„Službeni glasnik BiH“, broj: 17/98,
13/03 i 48/10)
o
Zakon o stranim ulaganjima Federacije
BiH („Službene novine Federacije BiH“,
Komanditno
društvo (k.d.)
broj: 61/01 i 50/03)
o
Zakon o gospodarskim društvima
Federacije BiH („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 23/99, 45/00,
2/02,6/02, 29/03, 68/05,91/07, 84/08,
7/09, 63/10 i 75/13).
2. KAKO se može
ulagati?
I.
Osnivanjem vlastitog poduzeća
II.
Ulaganjem u postojeće poduzeće
III.
Osnivanjem zajedničkog poduzeća i
povezivanjem s drugim poduzećem
8
IV.
Putem javno-privatnog partnerstva
V.
Putem drugih posebnih oblika ulaganja
Dioničko
društvo (d.d.
/a.d.)
3. Postupak registracije poduzeća
u Županiji Posavskoj
RB
Nadležna institucija
Koraci za registriranje
2
Vrijeme trajanja
1.
Priprema i sastavljanje osnivačkog akta
2.
Uplata osnivačkog uloga
Poslovna banka po vlastitom izboru
3.
Upis u sudski registar (registracija društva)
Općinski sud Orašje
4.
Izrada pečata
Ovlaštena pečatoreznica
1 dan
5.
Otvaranje žiro računa
Poslovna banka po vlastitom izboru
1 dan
6.
Upis u Registar poslovnih subjekata
(statistički broj)
Federalni zavod za statistiku
1 – 2 dana
7.
Identifikacijski broj
Porezna uprava
1 – 2 dana
8.
Izjava o ispunjavanju minimalno – tehničkih
uvjeta poslovnog prostora
Samostalno ili uz pomoć Službe za
gospodarstvo i infrastrukturu nadležne
Općine
1 dan
9.
Prijava djelatnika
Porezna uprava
1 dan
10.
Carinski broj
3
Samostalno ili uz pomoć odvjetnika ili
javnog bilježnika/notara
1 dan
5 – 10 dana
Uprava za neizravno oporezivanja
2
3
1 – 5 dana
1-3 dana
Osnivački akt mora biti ovjeren od strane javnog bilježnika/notara
Ukoliko je društvo registriralo vanjskotrgovinsku djelatnost
4. Specifičnosti kada je
osnivač ili jedan od
osnivača strana osoba
Ukoliko je osnivač ili jedan od osnivača strana
fizička ili pravna osoba potrebno je:
o
dobiti suglasnost na osnivački akt kod
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
TROŠKOVI REGISTRACIJE PODUZEĆA
U ŽUPANIJI POSAVSKOJ
Administrativni troškovi osnivanja poduzeća iznose
cca BAM 1.000 (cca 500 EUR) dok troškovi
odnosa BiH;
o
izvršiti upis u Jedinstveni registar Društva
kod
Ministarstva
vanjske
trgovine
i
ekonomskih odnosa BiH.
odvjetnika i notara iznose cca BAM 1.000-2.000
(cca 500-1.000 EUR).
9
5. KAKO osnovati
Zastupstvo stranih osoba u
BiH?
POVLASTICE ZA STRANE ULAGAČE
Strana osoba može osnovati zastupstvo u BiH radi
istraživanja
tržišta,
obavljanja
promidžbenih
i
informativnih poslova te svog zastupanja. Zastupstvo
nema status pravne osobe, odnosno zastupstvo ne
može zaključivati ugovore u ime osnivača izuzev
zastupstva stranih avioprijevoznika koji mogu prodavati
prijevozna
dokumenta
sukladno
međudržavnim
ugovorima i međunarodnim konvencijama koje je
zaključila ili kojim je pristupila Bosna i Hercegovina.
Zastupstvo može započeti s radom nakon upisa u
Registar predstavništva stranih osoba u Bosni i
Hercegovini koji se vodi u Ministarstvu vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa BiH.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
dužno je o prijavi za upis u Registar odlučiti u roku od
10 dana od dana podnošenja prijave.
6. KAKO ulagati a da se ne
osniva poduzeće?
Ulagač koji raspolaže slobodnim kapitalom zaključuje
komercijalni ugovor sa domaćim partnerom u cilju
realizacije određenog projekta u kojem je domaći
partner nositelj aktivnosti.
Ugovor se zaključuje sukladno Zakonu o obligacionim
odnosima („Službeni list RBiH“, broj: 2/92 i 13/93), koji
se primjenjuje kao federalni zakon na temelju članka
IX.5.
Ustava
Federacije
Bosne
i
Hercegovine
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 1/94).
INSTRUMENTI ZAŠTITE STRANIH ULAGANJA
Strani ulagači zabrinuti zbog restrikcija u transferu dobiti,
eksproprijacije, ratnih i civilnih nereda i uskraćivanja
pravde mogu se osigurati protiv ovih rizika kod European
Union Investment Guarantee Trust Fund za BiH,
Multilateralne agencije za osiguranje ulaganja – MIGA
(dio grupacije Svjetske banke).
10
U skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja
u BiH („Službeni glasnik BiH“, br.: 17/98, 13/03 i 48/10)
stranim ulagačima zajamčeno je sljedeće:
 Nacionalni tretman stranim ulagačima, odnosno
strani ulagači imaju ista prava i obveze kao i
rezidenti Bosne i Hercegovine.
 Strani ulagači imaju pravo, radi svojih ulaganja, na
području Bosne i Hercegovine otvoriti račune kod
bilo koje poslovne banke u domaćoj ili slobodno
konvertibilnoj valuti.
 Strani ulagači će imati pravo slobodno upošljavati
strane državljane iz inozemstva ukoliko nije
određeno drugačije zakonima u Bosni i Hercegovini
o radu i useljavanju.
 Strani ulagači su zaštićeni od nacionalizacije,
eksproprijacije, rekvizicije i mjera s jednakim
učinkom; takve mjere mogu se poduzeti isključivo u
javnom interesu, sukladno važećim zakonima i
podzakonskim aktima, uz plaćanja primjerene
naknade.
 Strani ulagači imaju ista vlasnička prava nad
nekretninama kao bosanskohercegovački pravni
subjekti.
 Strani ulagači imaju pravo vršiti transfer u
inozemstvo, slobodno i bez odlaganja, u slobodno
konvertibilnoj valuti, dobiti koja nastane kao rezultat
njihovog ulaganja u Bosni i Hercegovini.
Prava i povlastice dane stranim ulagačima i obveze, koje
proizlaze iz Zakona o politici direktnih stranih ulaganja, ne
mogu se ukinuti niti poništiti stupanjem na snagu
naknadno donesenih zakona i podzakonskih akata.
Ukoliko su takvi naknadno doneseni zakoni i podzakonski
akti povoljniji za strane ulagače, oni imaju pravo birati
režim koji će biti mjerodavan za njihovo ulaganje.
IV
RAČUNOVODSTVENI
OKVIR POSLOVANJA
U BOSNI I
HERCEGOVINI
11
U Federaciji BiH računovodstveni okvir je zasnovan
na načelima Međunarodnih standarda financijskog
izvješćivanja („MSFI“).
1. Veliki i srednji pravni
subjekti
Veliki pravni subjekti su Zakonom o
računovodstvu i reviziji u FBiH („Službene novine
FBiH“, br. 83/09) definirani, između ostaloga, kao
pravni subjekti koji ispunjavaju najmanje dva uvjeta
od navedenih:
 prosječna vrijednost poslovne imovine prelazi 4
milijuna KM (oko 2 milijuna EUR) na kraju
poslovne godine;
 ukupan godišnji prihod prelazi 8 milijuna KM
(oko 4 milijuna EUR); i
 prosječan broj zaposlenih tijekom godine prelazi
250.
Srednji pravni subjekti su Zakonom o
računovodstvu i reviziji u FBiH definirani, između
ostaloga, kao pravni subjekti koja ispunjavaju
najmanje dva uvjeta od navedenih:
 prosječna vrijednost poslovne imovine iznosi od
1 milijun KM (oko 500 tisuća EUR) do 4 milijuna
KM (oko 2 milijuna EUR) na kraju poslovne
godine;
 ukupan godišnji prihod iznosi od 2 milijuna KM
(oko 1 milijun EUR) do 8 milijuna KM (oko 4
milijuna EUR); i
 prosječan broj zaposlenih tijekom godine je od
50 do 250.
2. Financijsko izvješćivanje
Pravni subjekti odgovorni su za vođenje
financijskih
knjiga,
pripremu
i
podnošenje
računovodstvenih izvješća u skladu s odredbama
Zakona
o
računovodstvu,
međunarodnim
računovodstvenim
propisima
i
međunarodnim
računovodstvenim standardima.
Pravni
subjekt
podnosi
polugodišnje
(polugodišnju bilancu dobiti i gubitka) i godišnje
(godišnju bilancu dobiti i gubitka) računovodstveno
izvješće.
Polugodišnje izvješće mora biti podneseno do
konca srpnja tekuće godine, dok se godišnje izvješće
podnosi do konca veljače slijedeće godine – za godinu
koja je istekla.
Standardi su usvojeni u skladu s međunarodnim
računovodstvenim standardima i relevantnim uputama
EU.
Poslovne knjige vode se u skladu s načelima
sustava dvojnog knjigovodstva.
Godišnja i polugodišnja financijska izvješća
moraju sadržavati računovodstvene izjave:
 bilancu stanja
 bilancu uspjeha
3. Revizija financijskih
izvješća
Obveznoj
godišnjoj
zakonskoj
reviziji
financijskih izvješća podliježu srednji i veliki pravni
subjekti i pravni subjekti čijim se vrijednosnim
papirima trguje na organiziranom tržištu.
12
V
FISKALNI OKVIR
POSLOVANJA U
BOSNI I
HERCEGOVINI
13
1. Carine
Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UINO BiH)
odgovorna je za prikupljanje svih carina. Carinske
tarife usklađene su s Kombiniranom nomenklaturom
Europske unije.
U skladu s Privremenim sporazumom o trgovini i
trgovinskim pitanjima potpisanim s Europskom unijom
Smanjenje uvozne carinske stope vrijedi samo za robu
podrijetlom iz EU, a ne za svu robu koja se uvozi iz
EU.
I dalje je predviđena carinska zaštita za poljoprivredne
proizvode za koje se carinske stope uglavnom plaćaju
kao i ranije.
carinske stope će se postupno smanjivati, ovisno o
vrsti proizvoda, do 90%, 75% ili 50% od prethodne
stope, dok će carinske stope za neke proizvode biti u
potpunosti eliminirane.
1.1. Slobodne zone
Slobodne zone u BiH dio su carinskog područja
Bosne i Hercegovine i imaju status pravne osobe.
Sukladno Zakonu o slobodnim zonama BiH
(„Službeni glasnik BiH“, broj: 99/09 i 13/03) osnivač
slobodne zone može biti jedna ili više domaćih ili
stranih pravnih i fizičkih osoba koje su registrirane u
BiH.
Korisnici slobodne zone ne plaćaju PDV i uvozna
davanja na opremu koja će se koristiti za proizvodnju.
Ulaganja u slobodne zone, transfer dobiti i prijenos
ulaganja su slobodni.
Osnivanje slobodne zone je ekonomski opravdano
ako se na temelju priloženog elaborata o ekonomskoj
opravdanosti osnivanja slobodne zone i drugih
priloženih dokaza može ocijeniti da će vrijednost
robe, koja se izvozi iz slobodne zone, prijeći najmanje
50% ukupne vrijednosti proizvedene robe koja
napušta slobodnu zonu u razdoblju od 12 mjeseci.
14
1.2. Carinsko skladištenje
Carinsko skladištenje regulirano je člankom 95.-110.
Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“,
broj 57/04):
 ovim postupkom se u carinsko skladište smješta
roba koja nije iz Bosne i Hercegovine bez
podlijeganja iste plaćanju uvoznih pristojbi,
 carinsko skladište može biti javno (na
raspolaganju svakoj osobi za skladištenje robe) ili
vlastito (samo za skladištenje robe od strane
držatelja istog),
 za dobivanje odobrenja za vođenje carinskog
skladišta potrebno je sačiniti pismeni zahtjev s
podacima o ekonomskoj opravdanosti, nužnim
uvjetima za držanje skladišta i drugo,
 odobrenje mogu dobiti samo osobe registrirane u
Bosni i Hercegovini,
 kada se uskladištena roba stavlja u slobodan
promet obračunavaju se carinske pristojbe na
vrijednost robe u trenutku stavljanja iste u
postupak skladištenja,
 ukoliko se nakon skladištenja vrši izvoz robe, ista
ne podliježe obračunu carinskih i drugih pristojbi.
1.3. Unutarnja obrada
Unutarnja obrada regulirana je člankom 111.-119.
Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik
BiH“, broj 57/04) i Uputom o carinskom postupku
unutarnje obrade („Službeni glasnik BiH“, broj 90/06).
OSLOBAĐANJA
Oprema koja se stavlja u slobodan promet, a
predstavlja ulog strane osobe, osim putničkih vozila,
U okviru unutarnje obrade može se uvoziti:
 roba koja se upotrebljava u proizvodnji i
postaje u potpunosti ili djelomično sastavni
dio kompenzirajućeg proizvoda i
 određena roba koja je potrebna da bi
omogućila ili olakšala proizvodnju iako ne
postaje sastavni dio kompenzirajućeg
proizvoda, s izuzetkom:
o goriva i drugih izvora energije, osim onih
koji
su
potrebni
za
testiranje
kompenzirajućih
proizvoda
ili
za
otkrivanje nedostataka kod uvozne robe
kojoj je potreban popravak,
o sredstva za podmazivanje, osim onih
koja
su
potrebna
za
testiranje,
podešavanje
ili
povlačenje
kompenzirajućih proizvoda,
o opreme i alata.
automata za zabavu i za igre na sreću, odobrava se
oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.
Radi korištenja gore navedene carinske povlastice, uz
pismeni zahtjev za oslobađanje od plaćanja uvoznih
dažbina, korisnik povlastice podnosi carinskom tijelu,
nadležnom prema mjestu sjedišta korisnika povlastice,
sljedeće dokumente:

ugovor ili drugi odgovarajući akt o ulaganju
stranog ulagača u pravnu osobu na temelju kojeg
se uvozi oprema za koju se traži oslobađanje od
plaćanja uvoznih dažbina

dokaz o registraciji stranog uloga kod nadležnog
tijela države

specifikaciju opreme po tarifnim oznakama i
naimenovanjima iz Carinske tarife BiH, uz
označavanje količine te pojedinačne i ukupne
vrijednosti, koju je ovjerio korisnik povlastice

izjavu investitora da oprema nije starija od 10
godina

potvrdu
da
uvozna
oprema
zadovoljava
standarde u pogledu zaštite čovjekove sredine i
Odobrenja za unutarnju obradu izdaje se samo
osobama registriranim u Bosni i Hercegovini, a za
navedeni postupak mogu se obavljati sljedeće
proizvodnje radnje:
o prerada robe, uključujući njeno podizanje,
sklapanje ili montiranje na drugu robu,
o obrada robe,
o popravak robe, uključujući i njeno
obnavljanje i osposobljavanje.
ostale standarde iz oblasti zaštite na radu, koju je
izdala institucija ili drugo tijelo nadležno za
područje te djelatnosti.
Carinska služba donosi odluku u roku od 15 dana od
dana podnošenja zahtjeva.
Zahtjev za odobrenjem treba sadržavati izvod iz
sudskog registra ili rješenje o registraciji djelatnosti,
ugovor kod lohn poslova, normativ proizvodnje,
suglasnost nadležne gospodarske komore i
bankovnu garanciju.
15
“Plaćanje poreza boli. Više boli kad ne morate plaćati porez.” – T.R.Duwar
2. Porezi
2.1. Porez na dodanu vrijednost - PDV
Porez na dodanu vrijednost je sveobuhvatan
porez na potrošnju, a procjenjuje se na temelju
dodane vrijednosti na robu i usluge.
Ocjenjuje se kao postotak cijene proizvoda ili
usluga. Iznos poreza je vidljiv u svim fazama, od
proizvodnje do distribucije.
To je izravni porez koji se primjenjuje na sve
poslovne aktivnosti uključujući proizvodnju i distribuciju
roba i pružanje usluga. PDV je potrošački porez jer
ukupan iznos PDV-a ne plaća tvrtka, već krajnji
potrošač.
Prilikom plaćanja porezne obveze, obveznik će
smanjiti porez na dodanu vrijednost od iznosa poreza
koji je već platio drugim poreznim obveznicima
prilikom kupovine. To osigurava neutralnost poreza
bez obzira na broj uključenih transakcija.
VAŽNE NAPOMENE
 Rok za podnošenje mjesečne PDV
prijave je deseti dan tekućeg mjeseca
za prethodni mjesec.
 Prag za obveznu PDV registraciju
iznosi 50.000,00 KM oporezivog
prometa u prethodnoj ili tekućoj
kalendarskoj godini.
Jedinstvena porezna stopa PDV–a iznosi
a propisana je Zakonom o porezu na dodanu
vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj: 9/05, 35/05 i
100/08) i primjenjuje se na promet dobara i usluga koje
porezni obveznik vrši na području BiH. Uprava za
neizravno oporezivanje nadležna je institucija za
prikupljanje poreza na dodanu vrijednost i koordiniranje
fiskalne politike u cjelini. Uprava za neizravno
oporezivanje odgovorna je također i za prikupljanje
carina i trošarina na području cijele Bosne i
Hercegovine.
17%,
4
16
 Povrat PDV-a vrši se najkasnije u roku
od 60 dana po isteku roka za prijavu
4
PDV-a.
 Strani poduzetnici koji na području
BiH nemaju sjedište ili stalnu poslovnu
jedinicu, a koji vrše oporezivi promet
dobara i usluga u BiH čija vrijednost
prelazi godišnji prag registracije,
obvezni su se registrirati za PDV i
imenovati poreznog punomoćnika u
BiH.
Obveznik koji ne primi razliku za PDV u roku od 60 dana ima pravo na kamatu po stopi propisanoj zakonom
kojom se regulira stopa zatezne kamate
2.2. Porez na dobit
Porez na dobit, na području Federacije Bosne i
Hercegovine utvrđuje se i plaća prema odredbama
Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije
BiH“, broj: 97/07, 14/08 i 39/09).
Računovodstvena dobit koja je utvrđena u skladu
sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 83/09) i
usklađena u skladu s odredbama Zakona o porezu na
dobit oporezuje se stopom od 10%.
Određeni troškovi su djelomično porezno priznati,
uključujući:
 30% troškova reprezentacije;
 donacije u iznosu do 3% ukupnog prihoda i
 sponzorstva u iznosu do 2% ukupnog
prihoda.
Ukoliko su troškovi viši, razlika između poreznog
troška amortizacije i računovodstvenog troška
amortizacije se može koristiti u svrhe oporezivanja
porezom na dobit, s tim da se za te unaprijed
iskorištene iznose amortizacije uvećava porezna
osnovica u poreznoj bilanci u narednim godinama.
VAŽNE NAPOMENE
 Rok za podnošenje porezne prijave
poreza na dobit je 31. ožujak tekuće
godine za prethodnu godinu.
 Dividende
osnovicu.
ne
ulaze
u
poreznu
 Odredbe koje se odnose na
transferne cijene zahtijevaju od
privrednih društava da transakcije s
povezanim društvima prikažu u svojoj
poreznoj bilanci.
 Dobit prenesena iz inozemstva ne
oporezuje
se
ako
prethodno
podliježe oporezivanju u inozemstvu.
 Porezni gubici se mogu prenositi u
narednih pet godina.
 Porezni gubici nastali u jednoj
poreznoj godini ne mogu se koristiti u
ranijim poreznim periodima.
Stope amortizacije
Imovina/Sredstvo
Godišnja stopa
amortizacije (%)
Građevinski objekti
10
Oprema, motorna vozila,
mehanizacija
20
Nematerijalna imovina
20
 Porezno konsolidiranje / grupno
oporezivanje je predviđeno Zakonom
o porezu na dobit.
17
Oslobađanje od plaćanja
poreza na dobit u godini u
kojoj obveznik izvozom ostvari
preko 30% od ukupno
ostvarenog prihoda
Oslobađanje od plaćanja
poreza na dobit za razdoblje
od pet godina ako obveznik
investira 20 milijuna KM (oko
10 milijuna EUR) u
proizvodnju na području
Federacije BiH (4 milijuna KM
moraju biti investirana u prvoj
godini)
Oslobađanje od plaćanja
poreza na dobit za godinu u
kojoj obveznik zapošljava više
od 50% osoba s invaliditetom
duže od godinu dana
POTICAJI POREZA NA DOBIT
18
2.3. Porez na dohodak
Porez na dohodak je vrsta poreza kojim se oporezuje dohodak
fizičkih i pravnih osoba.
VAŽNE NAPOMENE
Prihodi koji se ne smatraju dohotkom uključuju:
 dividende i raspodjelu dobiti,
 mirovine,
 stipendije, i
 isplate određenih osiguranja.
Stopa poreza na dohodak u Federaciji
BiH iznosi 10% na neto plaću, u
skladu sa Zakonom o porezu na
dohodak („Službene novine Federacije
BiH“, broj: 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i
65/13).
Rok za podnošenje godišnje prijave
poreza na dohodak je 31. ožujak
tekuće godine za prethodnu godinu.
2.4. Porez po odbitku
Neoporezive naknade između ostaloga uključuju:
 otpremnine prilikom odlaska u mirovinu u visini
šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene
u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto
plaća u FBiH (ukoliko je to povoljnije za
zaposlenika);
 naknada troškova prijevoza na posao i s posla u
visini korištenja cijene karte javnog prijevoza;
 naknada za ishranu tijekom rada u visini do 2% od
prosječne neto plaće u FBiH (trenutno oko 16 KM
po danu);
 dnevnice za službena putovanja u BiH do 25 KM
(oko 12,5 EUR);
 dnevnice za službena putovanja u inozemstvu do
propisanih iznosa (ovisno o zemlji);
 ostale naknade do propisanih iznosa.
Porez po odbitku primjenjuje se na određena plaćanja
nerezidentnim pravnim osobama (dividende, kamate i prava
intelektualne svojine, usluge istraživanja tržišta, usluge poreznog i
poslovnog savjetovanja i usluge revizije, kao i generalno sve
ostale usluge koje pružaju nerezidenti na teritoriji Federacije BiH).
VAŽNE NAPOMENE
Porez po odbitku može se smanjiti /
eliminirati u skladu s primjenjivim
Sporazumima
o
izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
Naime, ratificirani ugovori (sporazumi,
konvencije) o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja koje je potpisala Bosna i
Hercegovina imaju prioritet u odnosu
na odredbe Zakona o porezu na dobit.
Standardna stopa poreza po
odbitku je 10%, dok se na
isplate dividendi primjenjuje
stopa poreza po odbitku od
5%.
19
2.5. Stranci i porezi u Bosni i Hercegovini
Svi stranci s prebivalištem u Federaciji BiH plaćaju porez na
prihode ostvarene u kalendarskoj godini na području Bosne i
Hercegovine.
Jednako tako, svi stranci koji ne prebivaju u Bosni i Hercegovini,
ali koji ostvaruju prihode u Federaciji BiH i Republici Srpskoj
smatraju se poreznim obveznicima.
20
3. Posebne naknade i članarine
RB
1.
NAZIV
Opća vodna naknada
STOPA
PROPISI
0,5%
isplaćenih neto plaća
Zakon o vodama („Službene novine Federacije BiH“, broj
70/06), Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i
rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli
izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i
posebnih vodnih naknada („Službene novine Federacije
BiH“, broj: 92/07, 46/09, 79/11 i 88/12)
2.
Posebna naknada za
zaštitu od prirodnih i
drugih nepogoda
0,5%
isplaćenih neto plaća
Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od
prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije
BiH“, broj: 39/03, 22/06 i 43/10) i Uputa o načinu
obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od
prirodnih i drugih nepogoda („Službene novine
Federacije BiH“, broj 81/08)
3
Naknada za
rehabilitaciju,
osposobljavanje i
upošljavanje osoba s
invaliditetom
0,5%
isplaćenih bruto plaća
Ukoliko pravna osoba ne upošljava osobe s invaliditetom
sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji,
osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 9/10)
4.
Članarina
turističkoj zajednici
0,045% za Orašje,
0,04% za Odžak i
0,035% za Domaljevac
od ukupnih prihoda na
kraju godine
Uredba o Članarinama u turističkim zajednicama
(„Službene novine Federacije BiH“, broj: 18/09 i 4/12)
5.
Naknada za
općekorisne funkcije
šuma
0,015%
od ukupnih prihoda na
kraju godine
Zakon o šumama („Narodne novine Županije Posavske“,
broj 9/13)
5
Primjerice sukladno ovom Zakonu plaća se pristojba za tvrtku
4. Komunalne pristojbe
Županijskim Zakonom o komunalnim
pristojbama
(„Narodne
novine
Županije
Posavske“, broj: 4/09)
propisan je način
plaćanja komunalnih pristojbi na području
Županije Posavske.
Visina pristojbi po predmetima i uslugama
za čije korištenje se plaća pristojba utvrđuje se
općinskim odlukama, s tim da visina istih ne može
biti veća od visine utvrđene u Tarifi komunalnih
5
pristojbi koja je sastavni dio navedenog Zakona.
21
VI
TRŽIŠTE RADA I
TROŠKOVI
UPOSLENIH
22
UPOŠLJAVANJE STRANACA
Upošljavanje stranaca vrši se preko Službe za
upošljavanje Županije Posavske sukladno Zakonu o
zapošljavanju
stranaca
(„Službene
novine
Federacije BiH“, broj 8/09). Strani državljani koji
traže zaposlenje u BiH moraju imati radnu dozvolu.
Radne dozvole izdaje nadležna služba za
upošljavanje odnosno područne službe odgovorne
za područje prema sjedištu poslodavca.
1.Tržište rada u Županiji
Posavskoj
U Županiji Posavskoj je, prema podacima Službe za
6
upošljavanje Županije Posavske , evidentirano
5.594 neuposlene osobe. Struktura neuposlenih po
stručnoj spremi je sljedeća: 163 osobe sa
završenom VSS, 150 VŠS, 1.384 SSS, 11 VKV,
1.095 KV, 210 PK i 1.042 NK.
Od neuposlenih osoba sa završenom visokom i,
višom stručnom spremom najveći broj je
ekonomista i pravnika, a zatim slijede inženjer
elektrotehnike, inženjer građevine i informatičar. Što
se tiče strukture neuposlenih osoba sa završenom
srednjom stručnom spremom najveći broj je
komercijalista,
a
zatim
slijede
ekonomist,
administrator službenik u knjigovodstvu, medicinska
sestra, poljoprivredni tehničar i tekstilni tehničar. Od
ostalih neuposlenih osoba (KV i VKV) najbrojniji su
prodavači, bravari, automehaničari, frizeri i šivači
tekstila.
Poslodavac podnosi, u ime stranog radnika, zahtjev
za izdavanje radne dozvole. Radna dozvola izdaje
se za određenu osobu, za određeni posao, za
određenog poslodavca i na određeno vrijeme.
Radna dozvola prestaje važiti kada prestane
uposlenje. Radna dozvola važi godinu dana i može
se produžiti.
Osnivači gospodarskog društva, odnosno poduzeća
sa sjedištem u BiH, koji u tom gospodarskom
društvu, odnosno poduzeću obavljaju određene
poslove, ako takav rad nema karakter radnog
odnosa niti traje duže od ukupno tri mjeseca
godišnje ne moraju imati radnu dozvolu za rad u
BiH.
Ukoliko će osnivač gospodarskog društva biti i
direktor gospodarskog društva i za taj rad primati
plaću, tada mora imati radnu dozvolu u skladu s
odredbama Zakona o kretanju i boravku stanaca i
azilu u BiH („Službeni glasnik BiH, br. 36/08) i
prijavljeno boravište u Bosni i Hercegovinu.
U slučaju da se zahtjev za izdavanje radne dozvole
podnosi od strane inozemnih ulagača ili osnivača
tvrtki i/ili osobe ovlaštene za zastupanje poslodavca
(direktori, izvršni direktori, prokurist, itd.) ili osobe
registrirane za obavljanje samostalne djelatnosti obrta, postupak izdavanja radne dozvole mora biti
završeni u roku od najdulje 15 dana od dana
podnošenja zahtjeva.
6
Podaci iz prosinca 2013. godine
23
2. Trošak plaća u Županiji Posavskoj
Simulacija plaće
RB
Prosječna neto plaća u
Županiji Posavskoj za
2012. godinu iznosila
je 684,43 KM.
Bruto
plaća
Iznos
plaće za
isplatu
1
2
3
1
2
3
4
560,00
1.053,80
1.240,00
1.562,00
377,76
684,41
800,04
1.000,00
Doprinosi
iz
osnovice
Doprinosi
na
osnovicu
Naknade
4
5
6
173,60
326,68
384,40
484,22
58,80
110,65
130,20
164,01
6,58
12,11
14,20
17,81
Ukupno
(3+4+5+6)
7
616,74
1.133,85
1.328,84
1.666,04
U tablici iznad u stupcu 7 prikazan je trošak plaće za poslodavca, u slučaju
da neto plaća iznosi kako je prikazano u stupcu 3.
Topli obrok u visini do 2% prosječne neto plaće u Federaciji prema
7
posljednjem objavljenom statističkom podatku ne podliježe oporezivanju
sukladno članku 14. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak
(„Službene novine Federacije BiH“, broj: 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11,
20/12, 27/13, 71/13 i 90/13).
Doprinosi za socijalno osiguranje koje plaća poslodavac i zaposlenik
U Federaciji BiH doprinosi se obračunavaju na
temelju bruto plaće.
a) Udio u doprinosima koji plaća zaposleni:
17% za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 12,5%
za zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje u
slučaju nezaposlenosti (ukupno 31 % na bruto
plaću).
b) Udio u doprinosima koji plaća poslodavac:
6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 4% za
zdravstveno osiguranje i 0,50% za osiguranje u
slučaju nezaposlenosti (ukupno 10,50% na bruto
plaću).
Bruto plaća obuhvaća neto plaću zaposlenog,
pomnoženu s utvrđenim koeficijentom, plus
doprinosi iz plaće.
7
cca. 830,00 KM*2%=16,60 KM
24
Propisi kojima je regulirana uplata doprinosu su:
- Zakon o doprinosima („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 35/98, 54/00, 16/01, 37/01,
1/02, 17/06 i 14/08);
- Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate
doprinosa („Službene novine Federacije BiH“,
broj: 64/08 i 81/08);
- Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju
Federacije BiH („Službene novine Federacije
BiH“, broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06,
4/09 i 55/12);
- Zakon o zdravstvenom osiguranju („Službene
novine Federacije BiH“, broj: 30/97, 7/02, 70/08 i
48/11);
- Zakon o posredovanju u upošljavanju i socijalnoj
sigurnosti neuposlenih osoba („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 55/00, 41/01, 22/05 i 9/08).
7
cca. 830,00 KM*2%=16,60 KM
VII
VAŽEĆI SPORAZUMI U
BOSNI I
HERCEGOVINI
25
1. Sporazumi o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja
Sljedeći sporazumi o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, koje Bosna i Hercegovina ima potpisane
sa drugim državama, su u primjeni:
Albanija, Alžir, Austrija, Belgija, Crna Gora,
Češka, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Hrvatska,
Iran, Irska, Italija, Jordan, Kuvajt, Katar, Kina, Kipar,
Mađarska, Malezija, Moldavija, Nizozemska, Norveška,
Njemačka, Pakistan, Poljska, Rumunjska, Slovačka,
Slovenija, Srbija, Španjolska, Švedska, Šri Lanka,
Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno
Kraljevstvo i Sjeverna Irska.
2. Sporazumi o slobodnoj
trgovini
Bosna i Hercegovina potpisala je Sporazum o
slobodnoj trgovini srednje Europe (CEFTA) sa
slijedećim zemljama: Albanija, Srbija, Moldavija, Crna
Gora, Makedonija i UNMIK/Kosovo.
Bosna i Hercegovina također ima potpisan sporazum o
slobodnoj trgovini s Turskom, čime je omogućen
pristup novom tržištu od 70 milijuna ljudi.
3. EFTA
Sporazum o slobodnoj trgovini između Bosne i
Hercegovine i EFTA-e, (Švicarska, Norveška, Island i
Lihtenštajn) potpisan je dana 24.lipnja 2013.godine u
Norveškoј, a nakon ratifikacije sporazuma doći će do
potpunog ukidanje carina na uvoz robe između strana
ugovornica.
26
4. Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju
Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima
Europske unije s Bosnom i Hercegovinom stupio je na
snagu 1. srpnja 2008. godine i biti će na snazi sve dok
se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ne počne
primjenjivati.
Sporazum efikasno stvara područje slobodne trgovine
s postepenim otvaranjem tržišta Bosne i Hercegovine,
olakšavajući ekonomski i društveni razvoj.
Značajan je inače doprinos autonomnih mjera koje je
EU uvela za BiH od 2002. godine, a nakon stupanja
na snagu privremenog sporazuma izvoz iz BiH je
olakšan kao i uvoz iz Evropske unije u BiH.
5. Sporazumi o promociji i
uzajamnoj zaštiti ulaganja
Sljedeći sporazumi o promociji i uzajamnoj zaštiti
ulaganja, koje BiH ima potpisane sa drugim državama,
su u primjeni:
Albanija, Austrija, Belgija i Luksemburg, Bjelorusija,
Češka, Danska, Egipat, Finska, Grčka, Hrvatska,
Indija, Iran, Italija, Jordan, Kanada, Katar, Kina,
Kuvajt, Litva, Mađarska, Makedonija, Malezija,
Moldavija, Nizozemska Njemačka, OPEC – FOND,
Pakistan, Portugal, Rumunjska, SAD – OPIC, San
Marino, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska,
Švicarska, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo,
Ukrajina.
6. Preferencijalni izvozni
režim
Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima
Europske unije s Bosnom i Hercegovinom stupio je na
snagu 1. srpnja 2008. godine i ostat će na snazi sve
dok zemlje članice Europske unije ne ratificiraju
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA).
Sporazum efikasno stvara područje slobodne trgovine
s postepenim otvaranjem tržišta Bosne i Hercegovine,
olakšavajući ekonomski i društveni razvoj. U skladu s
preferencijalnim izvoznim režimom s Europskom
unijom, sva dobra iz BiH koja zadovoljavaju tehničkotehnološke standarde i uvjete EU mogu biti uvezena u
sve zemlje EU bez ikakvih kvantitativnih ograničenja i
bez plaćanja carina i ostalih sličnih dažbina.
BiH, također, ima unilateralni preferencijalni režim sa
SAD-om, Novim Zelandom, Švicarskom, Norveškom,
Japanom, Rusijom, Kazahstanom, Bjelorusijom,
Kanadom i Australijom.
Nadalje, BiH ima preferencijalni izvozni režim s
Iranom.
Diplomatsko-konzularna predstavništva u BiH
Albanija
Alžir
Argentina
Angola
Australija
Austrija
Bangladeš
Bjelorusija
Belgija
Bugarska
Burkina Faso
Kanada
Čile
Kina
Hrvatska
Kuba
Češka
Danska
Egipat
Europska unija
Finska
Francuska
Njemačka
Grčka
Gvineja Bisao
Vatikan
Mađarska
Island
Indija
Indonezija
Iran
Irska
Izrael
Italija
Japan
Jordan
DNR Koreja
Srbija
R Koreja
Kuvajt
Latvija
Libija
Makedonija
Malezija
Mali
Malta
Meksiko
Moldavija
Crna Gora
Maroko
Nizozemska
Novi Zeland
Nigerija
Norveška
Oman
Pakistan
Palestina
Peru
Filipini
Poljska
Portugal
Katar
Rumunjska
Rusija
Saudijska Arabija
Slovačka
Slovenija
Sjeverna Afrika
Suvereni malteški vojni red
Španjolska
Šri Lanka
Švedska
Švicarska
Sirija
Tajland
Turska
Ukrajina
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeno Kraljevstvo
SAD
Jemen
Zambija
Azerbajdžan
Brazil
Ekvador
Estonija
Gruzija
Irak
Kazahstan
Cipar
Kirgistan
Kongo
Kostarika
Luksemburg
Mauritanija
San Marino
27
VIII
INVESTICIJSKI
POTICAJI U BOSNI I
HERCEGOVINI
28
“Prepoznajte veliko dok je još malo” – Sun Tzu
(FISKALNI I NEFISKALNI)
INSTITUCIJA KOJA DODJELJUJE POTICAJ /
INSTITUCIJA KOJA PROVODI POSTUPAK
RB
NAZIV POTICAJA I KRATAK OPIS POTICAJA
1.
Oslobađanje plaćanja PDV-a kod uvoza dobara u
slobodne zone
2.
Oprema koja se stavlja u slobodan promet, a predstavlja
ulog strane osobe, osim putničkih vozila, automata za
zabavu i igru na sreću, odobrava se oslobađanje od
plaćanja uvozne dažbine (čl. 176. stavak 1. Zakona o
carinskoj politici BiH)
3.
Roba koja se stavlja u slobodan promet za projekte
obnove i rekonstrukcije BiH oslobađa se od plaćanja
uvozne dažbine (čl. 176. stavak 3. Zakona o carinskoj
politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
4.
Oprema koja se stavlja u slobodan promet, a namijenjena je za obavljanje proizvodne djelatnosti u slobodnoj
zoni, oslobađa se od plaćanja uvozne dažbine (čl. 176.
stavak 4. Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
5.
Osnovna sredstva i druga oprema uvezena u svrhu
prijenosa poslova iz treće zemlje u BiH - Od plaćanja
dažbine oslobođaju se osnovna sredstva i druga oprema
koja pripada poduzetništvima koja su definitivno prekinula
svoju djelatnost u stranoj zemlji i premjestila se u carinsko
područje BiH, kako bi tu nastavila obavljati sličnu
djelatnost (čl. 6. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
6.
Proizvodi koje poljoprivrednici iz BiH dobiju na
posjedima smještenim u stranoj zemlji - Od plaćanja
dažbine oslobađaju se poljoprivredni, stočarski, pčelarski,
hortikulturni i šumski proizvodi koje s imanja smještenih u
zemlji koja graniči s carinskim područjem BiH dobiju
poljoprivrednici koji svoje preduzeće imaju u navedenom
carinskom području koje graniči sa stranom zemljom (čl.
7. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
Upravni odbor Uprave za neizravno
oporezivanje BiH
Uprava za neizravno oprezivanje
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
29
Investicijski poticaji u BiH (nastavak)
RB
30
NAZIV POTICAJA I KRATAK OPIS POTICAJA
INSTITUCIJA KOJA DODJELJUJE POTICAJ /
INSTITUCIJA KOJA PROVODI POSTUPAK
7.
Sjemena, đubriva i proizvodi za obradu zemljišta koje
uvoze poljoprivrednici u stranim zemljama za
korištenje na posjedima koja graniče s tim zemljama Od plaćanja dažbine oslobađaju se sjemena, đubriva,
proizvodi za obradu zemljišta i usjevi namijenjeni za
korištenje na posjedu smještenom u carinskom području
BiH koje graniči sa stranom zemljom i koje obrađuju
poljoprivrednici koje svoje glavno gazdinstvo imaju unutar
navedene strane zemlje, a koje graniči s carinskim
područjem BiH. (čl. 8. Priloga Zakona o carinskoj politici
BiH)
8.
Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina na robu
koja se uvozi u trgovačko-promotivne svrhe (čl. 16.
Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
9.
Pošiljke koje se šalju organizacijama i koje štite
autorska prava ili prava industrijskog i komercijalnog
patenta - Od plaćanja dažbine oslobađaju se trgovački
znaci, modeli ili dizajni i njihovi prateći dokumenti, kao i
prijave za priznanje patenata, izuma i slično, koji se
podnose organima nadležnim za bavljenje zaštitom
autorskih prava ili prava na industrijske ili komercijalne
patente. (čl. 17. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
10.
Obrazovni, naučni i kulturološki materijali, znanstveni
instrumenti i strojevi - Od plaćanja dažbine oslobađaju
se obrazovni, znanstveni i kulturološki materijali navedeni
u listi koju usvaja Upravni odbor. (čl. 20. Priloga Zakona o
carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
11.
Laboratorijske životinje i biološke i kemijske materije
namijenjene za istraživanje - Od plaćanja dažbine
oslobađaju se životinje koje su posebno pripremljene za
laboratorijsku uporabu, te biološke ili kemijske tvari za
koje ne postoji ekvivalentna proizvodnja na carinskom
području BiH i koje se uvoze isključivo u nekomercijalne
svrhe (čl. 21. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
12.
Terapeutske supstance ljudskog podrijetla i reagensi
za određivanje krvnih grupa i tipova tkiva - Od plaćanja
dažbine oslobađaju se terapeutske supstance ljudskog
podrijetla, reagensi za određivanje krvnih grupa i reagensi
za određivanje tipova tkiva (čl. 22. Priloga Zakona o
carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
Investicijski poticaji u BiH (nastavak)
RB
NAZIV POTICAJA I KRATAK OPIS POTICAJA
INSTITUCIJA KOJA DODJELJUJE POTICAJ /
INSTITUCIJA KOJA PROVODI POSTUPAK
13.
Fond za podršku stranim ulagačima u BiH*
*Zbog nedostatka sredstava u proračunu Fond trenutno
ne dodjeljuje sredstva stranim investitorima
Vijeće ministara BiH
Agencija za promociju stranih investicija BiH
(FIPA)
14.
Potpora sajamskim manifestacijama u zemlji i inozemstvu
Vijeće ministara BiH
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa Bosne i Hercegovine
15.
Od plaćanja akciza oslobođeni su proizvodi koje se izvoze
(čl. 30. Zakona o akcizama BiH, „Službeni glasnik BiH“,
br. 49/09)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
16.
Od plaćanja akciza oslobođeno je gorivo za avione i
brodove u međunarodnom prometu (čl. 30. Zakona o
akcizama BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
17.
Oslobađanje od plaćanja akcize na uvoz i/ili isporuku
alkohola koji se koristi kao repromaterijal za proizvodnju
alkoholnih pića, osobi registriranoj za proizvodnju u skladu
s članom 13. Zakona o akcizama BiH (čl. 30. Zakona o
akcizama BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
18.
Fizičke i pravne osobe koje koriste lož ulje za zagrijavanje
stambenih i poslovnih objekata i objekata za
poljoprivrednu proizvodnju (staklenici i plastenici) imaju
pravo na povrat akcize plaćene na lož ulje (čl. 31. stavak
1. Zakona o akcizama BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
19.
Poduzetnik i pravne osobe koje koriste alkohol za
proizvodnju lijekova i/ili u medicinske svrhe, kao i etilni
alkohol koji koriste kao repromaterijal u proizvodnji
sredstava za čišćenje i pranje, kozmetičkih proizvoda i
ostalih proizvoda na koje se ne plaća akciza imaju pravo
na povrat uplaćenog iznosa akcize (čl. 31. stavak 2.
Zakona o akcizama BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
20.
Pravna osoba koja je izvezla akcizne proizvode za koje je
prethodno plaćena akciza ima pravo na povrat uplaćenog
iznosa (čl. 31. stavak 3. Zakona o akcizama BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
21.
Cestarina se ne plaća na dizel gorivo koje se koristi za
potrebe rudnika, termoelektrana i željeznica (za pogon
šinskih vozila) i količini koju odobri Upravni odbor na
prijedlog vlada entiteta i Brčko distrikta BiH (čl. 36. stavak
1. Zakona o akcizama BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
31
IX
POSLOVNE PRILIKE U
ŽUPANIJI POSAVSKOJ
Općina Orašje
32
“Poduzetnik uvijek traži promjene, reagira na njih i koristi ih kao priliku” – Peter Drucker
1. Postupak dodjele zemljišta i
dozvola za gradnju
RB
Koraci za dodjelu zemljišta
9
Nadležna institucija
Vrijeme trajanja
Općina
21 dan
Općinsko Povjerenstvo
7 dana
1.
Javni natječaj za dodjelu neizgrađenog
građevinskog zemljišta na korištenje radi
građenja
2.
Provedba postupka javnog natječaja
3.
Rješenje o dodjeli neizgrađenog građevinskog
zemljišta na korištenje radi građenja
Općinsko vijeće
15 – 30 dana
4.
Provođenje Rješenja Općinskog vijeća – upis
u katastar i gruntovnicu
Općina – katastar;
Općinski sud Orašje –
gruntovnica
7 dana
5.
Ishođenje urbanističke suglasnosti
Općina
7 dana
6.
Ishođenje građevinske dozvole
Općina
7 dana
8
9
Ukupno trajanje
8
Postupak dodjele zemljišta i dozvola za
gradnju u nadležnosti je općine.
Uz pretpostavku kompletnosti zahtjeva
Vidi 8
64 – 79 dana
33
2. Priključenje na
elektrodistribucijsku mrežu
2.2. Troškovi priključenja
2.1. Pravni okvir i postupak
Za priključenje objekta na elektrodistribucijsku mrežu
ulagač plaća jednokratnu naknadu koja je propisana
Pravilnikom o priključcima JP „Elektroprivreda HZ HB“
d.d. Mostar.
Temeljni dokumenti za reguliranje ove oblasti na
području Županije Posavske (kao i cijele Federacije
Bosne i Hercegovine) su: Zakon o električnoj energiji
(„Službene novine FBiH“, broj 66/13) i Opći uvjeti za
isporuku električne energije („Službene novine FBiH“,
broj 35/08).
Jednokratna naknada se računa se iz dva dijela:
Uvjete priključenja na elektrodistribucijsku
mrežu
propisuje imatelj licence za obavljanje djelatnosti
distribucije električne energije, a to je na području
Županije Posavske Javno poduzeće „Elektroprivreda
HZ HB“ d.d. Mostar“ – Distribucijsko područje Sjever
Orašje, od kojeg ulagač mora ishoditi prethodnu
elektroenergetsku suglasnost za priključenje na
distribucijsku mrežu. To je temeljni dokument kojim se
propisuje mogućnost i način budućeg priključenja
objekta investitora na mrežu a ujedno i prvi korak u
procesu priključenja na distribucijsku mrežu.
Za kupce priključene na srednjenaponsku mrežu
računa se kao:
[priključna snaga (kW) x 280 x 0,5] KM + PDV
Kontinuiranim ulaganjem u distribucijsku mrežu i
usklađivanjem s planovima razvoja općina u Županiji
Posavskoj,omogućeni su visoki standardi opskrbe
električnom energijom, naročito u poslovnim zonama
na području Županije. Dvije glavne napojne točke na
području županije su:
 Trafostanica 110/x „Orašje“ instalirane snage
2x20 MVA i
 Trafostanica 110/x „Odžak“ instalirane snage 20
MVA.
1) Naknada za priključnu snagu
Za kupce priključene na niskonaponsku mrežu računa
se kao:
[priključna snaga (kW) x 466 x 0,5] KM + PDV
2) Naknada za ostale troškove
Naknada za ostale troškove se odnosi na troškove
koji nastaju u postupku stjecanja prava građenja i
prava služnosti, a obračunava se na temelju stvarnih
troškova postupka s tim da kupac plaća samo 50%
tog iznosa.
Cijene električne energije određene su
sukladno tarifnim stavovima koje donosi
Regulatorna komisija za električnu energiju u
Federaciji BiH – FERK.
Kontakt:
Elektroprivreda HZ-HB d.d. Mostar – Distribucijsko područje
Sjever, Tel.: (+387) 31 713 002, 711 775
Web: http://www.ephzhb.ba
Poslovnica Orašje: (+387) 31 712 065
Poslovnica Domaljevac: (+387) 31 791 719
Poslovnica Odžak: (+387) 31 761 045
34
3. Poduzetničke zone u Županiji Posavskoj
3.1. OPĆINA ORAŠJE
„Poduzetnička zona Dusine“
INFO
„Poduzetnička zona Dusine“ Orašje uspostavljena je
Odlukom Općinskog vijeća Orašje („Službeni glasnik
općine Orašje“, broj 2/10), dana 18.03.2010. godine.
Zona se prostire na ukupnu korisnu površinu od 351.749
m², podijeljena u 50 parcela.
„Poduzetnička zona Dusine“ formirana je spajanjem
istočnog dijela „Zone za poduzetništvo II“ i „Poduzetničke
zone III Orašje“. Ovo spajanje ima za cilj stvaranje
kompletne cjeline, koja zahtjeva jedinstven program
razvoja,
izgradnju
infrastrukture,
promocije,
te
jedinstvenih poticajnih mjera ulaganja u zonu.
OLAKŠICE KORISNICIMA
 Oslobođenje od naknada za korištenje i
uređenje građevinskog zemljišta;
 Oslobođenje komunalnih naknada;
 Odluka
o
poticajnoj
mjeri
novog
zapošljavanja na području općine Orašje
(„Službeni glasnik općine Orašje“, broj:
4/09).
Trenutno aktivne tvrtke u zoni su:
„Poduzetnička zona Dusine“ Orašje nalazi se na
magistralnom putu Orašje – Tuzla, udaljena svega 1 km
od centra Općine i graničnog prijelaza Orašje – Županja,
te 12 km od autoceste Zagreb – Beograd.
1. „Mix“ d.o.o. Orašje (proizvodno prerađivačka
djelatnost – proizvodnja stočne hrane),
2. „Dinoza“ d.o.o. Orašje (prerađivačka djelatnost
– prerada sirove kože),
3. „Coprotec Sistemi“ d.o.o. Orašje (proizvodna
Zona
je
djelomično
opremljena
osnovnom
infrastrukturom,
i
to
pristupnom
cestom,
elektroenergetskom mrežom, vodovodnom mrežom, te
PTT priključkom.
djelatnost – proizvodnja metalnih dijelova za
autoindustriju),
4. „Yimor“
d.o.o.
Domaljavac
(trgovinska
djelatnost),
5. „ASD“ PJ Orašje d.o.o. (uslužna djelatnost),
Cijena građevinskog zemljišta u zoni iznosi 3,00 KM/m²
i 7,00 KM/m², ovisno o položajnoj pogodnosti parcele.
6. „Badžo“ d.o.o. Gradačac (trgovina građevinskog
materijala),
7. „Šokčević“ d.o.o. Orašje (trgovinska djelatnost),
Površine parcela se kreću od 3.221 m² do 30.763 m².
Trenutan broj slobodnih parcela iznosi 13, i to podijeljenih
u četiri niza, od magistralne ceste prema istočnom dijelu
zone.
8. „B2
Marine“
d.o.o.
Orašje
(proizvodna
djelatnost),
9. „Granit“ d.o.o. Orašje (prerađivačka djelatnost –
obrada kamena).
35
36
3.2. OPĆINA ODŽAK
„Poduzetnička zona Sjever“
INFO
„Poduzetnička zona Sjever“ u Odžaku je
uspostavljena Odlukom Općinskog vijeća Odžak 02.
lipnja 2008. godine.
Ukupna površina Zone je 46,85 ha, koji su
podijeljeni u 49 poslovnih parcela.
Planira se da se izgradnja Zone provede u dvije
faze. Trenutno je u I fazi (20 ha) raspoloživo 18
2
poslovnih parcela veličine od 3.600 m do 15.500
2
m . Sve parcele iz ove faze su infrastrukturno
potpuno spremne za ulazak potencijalnih ulagača.
Za izgradnju „Poduzetničke zone Sjever“ u
Odžaku izrađen je Regulacijski plan, kompletna
projektna dokumentacija i pribavljena sva
potrebna odobrenja za gradnju.
Izgrađen je kružni tok na ulazu u zonu,
postavljena trafo stanica 10/04 kv i izgrađen je
veći dio ulica u I fazi projekta, no ulice nisu
asfaltirane.
Postoji mogućnost priključka na kompletnu
gradsku infrastrukturu osim kanalizacije.
Blizina željezničke pruge (7km) u Modriči,
riječne luke (15km) u Šamcu i Brčkom (70km),
zračne luke u Tuzli i Osijeku (80 km), Sarajevu,
Zagrebu i Beogradu (200 km) kao i izgradnja
autoceste kroz općinu Odžak na trasi Koridora
Vc (1,5 km udaljen od zone) ovu zonu čini još
atraktivnijom, kako za poduzetnike iz BiH tako i
za one iz inozemstva.
Početna cijena za prodaju slobodnih poslovnih
2
parcela u zoni je 10 KM /m .
Financijska sredstva dobivena prodajom
poslovnih parcela iz I faze projekta kao i sva
druga raspoloživa sredstva će biti namjenski
uložena
u
završetak
infrastrukture
u
Poduzetničkoj zoni.
37
„Poduzetnička zona Sjever“ Odžak
38
3.3. OPĆINA DOMALJEVAC-ŠAMAC
Poslovne zone „Veliko blato“ i „Malo blato“
INFO
Poslovna zona "Malo blato"
Općina Domaljevac-Šamac je usvojila prostorni plan
s ucrtanima gospodarskim zonama na lokaciji
"Veliko blato" i poslovno-uslužnom zonom na lokaciji
"Malo blato". Zone su predviđene za razvoj malih i
srednjih poduzeća.
Osnovne informacije o Zoni:
 Lokacija: uz cestu Šamac - Orašje
 Površina: 2,5 ha
 Predviđena
namjena:
trgovačko financijsko
središte Općine
 Postojeći objekti: 7 izgrađenih u privatnom
vlasništvu
 Postojeća infrastruktura: električna energija, voda,
telefon/internet, putna mreža
 Planska dokumentacija: prostorni plan s ucrtanim
zonama
 Pravni status: 100% u vlasništvu Općine
 Procjenjena cijena zemljišta unutar Zone: 10,00
Regulacijski plan zone kreira se prema potrebama
ulagača - jednostavan način dogovaranja i
ustupanja zemljišta.
Prednost ovih zona je blizina autoceste Zagreb –
Beograd (15 km), magistralne ceste Orašje – Tuzla
(10 km), željeznice u Šamcu (10 km) i Riječne Luke
Šamac (10 km).
Granični prijelaz Orašje i Šamac od poslovnih zona
u Domaljevcu udaljeni su samo 10 km.
KM/m2
 Upravljanje Zonom: Općina
 Mogućnost proširenja Zone: ne postoji
Poslovna zona "Veliko blato"
Povoljnosti koje Općina nudi za poduzeća:
-
-
Poduzetnik koji uđe u Zonu plaća samo
naknadu za zemljište, a oslobođen je od
plaćanja komunalnih renti i renti za poslovni
prostor.
Za urbanističku dozvolu plaća samo 80,00 KM
dok za građevinsku i i uporabnu plaća samo
0,25% od građevinske vrijednosti objekta (dakle
ako objekt vrijedi 1 milijun – ulagač plaća 2.500
KM).
Osnovne informacije o Zoni:
 Lokacija: 500 m od ceste Šamac - Orašje
 Površina: 5 ha
 Predviđena namjena: zelena zona za razvoj MSPa
 Postojeći objekti: 1 izgrađen u privatnom vlasništvu
 Postojeća infrastruktura: električna energija, putna
mreža
 Planska dokumentacija: Prostorni plan Općine s
ucrtanim zonama
 Pravni status: 100% u vlasništvu Općine
2
 Cijena zemljišta unutar Zone: 5,00 KM/m
 Upravljanje Zonom: Općina
 Mogućnost proširenja Zone: nije ograničeno jer se
uz Zonu nalazi zemljište u vlasništvu Općine
39
Poslovna zona „Veliko blato“ i „Malo blato“ Domaljevac
Poduzeća koja posluju u poduzetničkoj zoni su: „M&K Company“ d.o.o. Domaljevac, „Yimor“ d.o.o. Domaljevac,
„Koturić-Toni“ d.o.o Domaljevac, „Dom-grad“ d.o.o. Domaljevac, „Mirnovec“ d.o.o. Čitluk, „Oranica“ d.o.o.
Domaljevac i „Argus“ d.o.o. Grebnice.
40
VLADA ŽUPANIJE POSAVSKE
Jug I, Obilaznica bb
76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 713 265, 713 277,
713 402, 717 057, 717 058
Email: [email protected]
Web: http://www.zupanijaposavska.ba
OPĆINA ORAŠJE
3.ulica 45.
76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 712 322, 712 011
Email: [email protected]
Web: http://www.orasje.ba
OPĆINA ODŽAK
Trg broj 1
76290 Odžak
Tel.: (+387) 31 762 027, 710 811
Email: [email protected]
Web: http://www.odzak.ba
OPĆINA DOMALJEVAC-ŠAMAC
Posavskih branitelja 148
76233 Domaljevac
Tel.: (+387) 31 716 600, 716 604
Email: [email protected]
Web: http://www.domaljevac.ba
ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA
INSPEKCIJSKE POSLOVE
5. ulica 19.
76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 714 706
Email: [email protected]
AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU
ŽUPANIJE POSAVSKE
3. ulica bb
76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 712 997
Email: [email protected]
GOSPODARSKA KOMORA ŽUPANIJE
POSAVSKE
Jug 1 bb
76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 713 277
OPĆINSKI SUD ORAŠJE
Jug I, Obilaznica bb
76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 712 073, 716 800
Email: [email protected]
Web: http://opsud-orasje.pravosudje.ba
URED ZA STATISTIKU ZA PODRUČJE
ŽUPANIJE POSAVSKE
3. ulica 15.
76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 712 391
SLUŽBA ZA UPOŠLJAVANJE ŽUPANIJE
POSAVSKE
3.ulica 50.
76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 714 417, 710 680, 712 306

Ured Orašje: (+387) 31 713 964

Ured Odžak: (+387) 31 761 421

Ured Domaljevac-Šamac: (+387)
31 791 931
ŽUPANIJSKI POREZNI URED ORAŠJE
8. ulica 40.
76270 Orašje
Tel.: (+387) 713 827

Porezna ispostava Orašje za
područje općina Orašje i
Domaljevac-Šamac: (+387) 31 712
555

Porezna ispostava Odžak za
područje općine Odžak: (+387) 31
761 768
CARINSKA ISPOSTAVA ŠAMAC
Put Srpskih Dobrovoljaca bb
76230 Šamac
Tel.: (+387) 54 611 676, 611 902
CARINSKA ISPOSTAVA ORAŠJE
Autoput bb
76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 716 141, 716 145
UPRAVA ZA NEIZRAVNO
OPOREZIVANJE RC TUZLA
Mitra Trifunovića Uče 161
75000 Tuzla
Tel.: (+387) 35 368 000
UPRAVA ZA NEIZRAVNO
OPOREZIVANJE RC BANJA LUKA
Mladena Stojanovića 7.
78000 Tuzla
Tel.: (+387) 51 312 009
POSLOVNE BANKE
U ŽUPANIJI POSAVSKOJ
UniCredit Bank d.d. Mostar
 Poslovnica Orašje
3. ulica 47., 76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 716 700, 716 701,
716 709
 Poslovnica Odžak
Titova 17, 76290 Odžak
Tel.: (+387) 31 762 437
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar
 Poslovnica Orašje
5. ulica 29., 76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 719 808
 Poslovnica Domaljevac
Posavskih branitelja 148., 76233
Domaljevac
Tel.: (+387) 31 719 900
NLB Banka d.d., Filijala Gradačac
 Ekspozitura Orašje
3. ulica bb, 76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 712 047
 Ekspozitura Odžak
Titova bb, 76290 Odžak
Tel.: (+387) 31 762 824
Raiffeisen Bank d.d., Glavna filijala
Tuzla
 Agencija „Orašje“
3. ulica 33., 76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 712 001
 Agencija „Odžak“
Titova bb, 76290 Odžak
Tel.: (+387) 31 763 432
Intesa Sanpaolo Banka BiH, Filijala
Tuzla
 Poslovnica Odžak
Titova bb, 76290 Odžak
Tel.: (+387) 31 762 118
Sberbank BH d.d., Glavna filijala
Tuzla
 Poslovnica Orašje
14. ulica 97., 76270 Orašje
Tel.: (+387) 31 719 441
41
VLADA ŽUPANIJE POSAVSKE
Koordinacija:
Vlada Županije Posavske
Pripremili:
Ana Dominković, dipl.oec.
Blanka Ćošković, dipl.oec.
Ružica Živković, struc.spec.oec.
Franc Kljajić, dipl.oec
Suradnici i savjetnici na projektu:
Općina Orašje – Služba za gospodarstvo i infrastrukturu
Općina Odžak – Služba za gospodarstvo i LER
Općina Domaljevac-Šamac – Služba za financije i gospodarstvo
Služba za upošljavanje Županije Posavske
Damir Župarić, dipl.oec.
Petar Damjanović, dipl.ing.
Daniel Dominković, bacc.upr.
Tisak:
Grafolade & 77x7
ORAŠJE, veljača 2014. godine
VODIČ ZA ULAGANJA NA PODRUČJU ŽUPANIJE POSAVSKE