Ekonomska situacija u jugoistočnoj Europi i

Samit 100 poslovnih lidera jugoistočne Europe
Ekonomska situacija u jugoistočnoj Europi
i kako privući investicijski kapital
Novi dogovor za novo doba
Srpanj 2014.
Informacije u ovoj Prezentaciji su pripremljene za SAMIT 100. Predstavljene informacije
su isključivo informativnog karaktera. Posebice, ova Prezentacija ne predstavlja savijete ili
preporuke. Oslanjanje na pružene informacije je isključiv i neovisan odabir prosudbe korisnika.
Svaka odgovornost je stoga izričito isključena.
Prava intelektualnog vlasništva, uključujući, ali ne ograničavajući autorska prava, vlasništvo i
pravo na Prezentaciju i sadržane informacije su u vlasništvu A.T. Kearneyja. Treće strane ne
smiju imati niti steći prava u tom intelektualnom vlasništvu i neće kopirati, distribuirati ili koristiti
u bilo kojem obliku Prezentaciju te sadržane informacije.
2
Važnost regionalne gospodarske suradnje i dostupnosti
investicijskog kapitala u jugoistočnoj Europi
Točke rasprave
1 Jugoistočna Europa je važna, raznolika regija središnje i istočne Europe
2 Naizgled, poslovanje u regiji može se činiti nepriličnim i neprivlačnim
3 Međutim, jugoistočna Europa ima stvarni potencijal rasta
4
Investicijska područja jugoistočne Europe su poznata, dostupna kapitalu i pogodna za
napredak
5
Kako bi se gradilo na tom potencijalu, jugoistočna Europa najprije mora prevladati svoje
najvažnije izazove
Izvor: A. T. Kearney
3
JIE kao važna i raznolika regija
Jugoistočna Europa je relativno velika ali često zanemarena
regija središnje i istočne Europe
1 Opće informacije o jugoistočnoj Europi1
■ Samit 100 je mjesto susreta najistaknutijih poslovnih lidera
jugoistočne Europe – iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske,
Kosova, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije
■ Ova je prezentacija usmjerena na gospodarsku situaciju u
jugoistočnoj Europi koja obuhvaća sve navedene zemlje i
Albaniju
■ To je gospodarski važna regija s više od 25 milijuna
stanovnika i kombiniranim BDP-om od 153 milijarde EUR
■ Međutim, regija je vrlo raznolika u smislu kulture, povijesti i
razvoja poslovanja
■ Zbog izražene rascjepkanosti, regija se često zanemaruje
i radije se smatra skupom malih pojedinačnih tržišta
1. Jugoistočna Europa se tijekom ove prezentacije definira kao regija koja obuhvaća sljedeće zemlje: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Makedonija, Crna Gora,
Srbija i Slovenija; usporedivo s političkim regijama definiranim kao zapadni Balkan što obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru, Srbiju
(definicija Europske komisije)
Izvor: Svjetska banka, Europska komisija, A. T. Kearney
4
JIE kao važna i raznolika regija
Jugoistočna Europa predstavlja 5 % stanovništva EU-a, ali
stvara manje od proporcionalnog 1 % BDP-a EU-a
1 Veličina jugoistočne Europe u usporedbi s odabranim drugim regijama1
Stanovništvo (2013., u mil.)
507
143
102
64
25
EU
Rusija
Crnomorska regija
SIE
28 % EU-a
20 % EU-a
13 % EU-a
817
730
JIE
6
Baltičke zemlje
5 % EU-a
1 % EU-a
153
75
JIE
Baltičke zemlje
0,6 % EUa
BDP (2012., u mil. EUR)
13.465
1632
EU
Rusija
Crnomorska regija
SIE
12 % EU-a
6 % EU-a
5 % EU-a
1. Crnomorska regija: Bugarska, Rumunjska i Turska; Baltičke zemlje: Estonija, Latvija, Litva; SIE: Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka
Izvor: Svjetska banka, A. T. Kearney
1 % EU-a
5
JIE kao važna i raznolika regija
Slovenija i Hrvatska imaju najjača gospodarstva unutar regije
1 Pregled gospodarstava regije JIE1, 2012.
BDP
(mlrd. EUR)
Stanovništvo
(mil.)2
BDP/stanovniku
(tis. EUR)
45,4
17,8
7,2
36,7
30,8
10,6
4,3
3,8
2,8
13,6
5,3
2,1 2,1
4,3
10,0
7,7
3,7 3,6 3,6
1,8
2,9
5,2
KOS
SVN
MKD
ALB
BIH
HRV
SRB
KOS
BIH
ALB
MKD
SRB
MNE
HRV
SVN
MNE
KOS
MKD
ALB
BIH
SRB
SVN
HRV
1. ALB = Albanija, BIH = Bosna i Hercegovina, HRV = Hrvatska, KOS = Kosovo, MKD = Makedonija, MNE = Crna Gora, SRB = Srbija, SVN = Slovenija
2. Podatci iz 2013.
Izvor: Svjetska banka, A. T. Kearney
MNE
0,6
3,3
6
JIE kao važna i raznolika regija
Jugoistočna Europa vrlo je raznolika regija u kojoj dolazi do
pojačavanja konkurencije među zemljama
1 Glavni pokazatelji konkurentnosti, 2013.
Albanija
BiH
Hrvatska
Kosovo
Makedonija
Crna Gora
Srbija
Slovenija
10 %
10 %
20 %
10 %
10 %
9%
15 %
17 %
Rangiranje po
jednostavnosti
poslovanja1
90
131
89
86
25
44
93
33
Indeks
konkurentnosti2
95
87
75
N/A
73
67
101
62
Indeks
korupcije3
31
42
48
33
44
44
42
57
EU status
Potencijalni
kandidat
Potencijalni
kandidat
Država
članica
Potencijalni
kandidat
Stopa poreza na
dobit
= prvi
Država
Država
Država
kandidatkinja kandidatkinja kandidatkinja
Država
članica
= zadnji
1. Rangiranje po jednostavnosti poslovanja koje jednom godišnje provodi Svjetska banka te kojim se mjeri jednostavnost poslovanja u određenoj zemlji na temelju različitih pokazatelja (1 =
zemlja s najboljom izvedbom / Singapur, 2013., 189 = zemlja s najlošijom izvedbom / Čad, 2013.)
2. Izvješće o globalnoj konkurentnosti koje jednom godišnje provodi Svjetski gospodarski forum. Konkurentnost se definira kao skup institucija, politika i čimbenika koji određuju razinu
produktivnosti neke zemlje. Indeks konkurentnosti temelji se na 12 stupova konkurentnosti. (Sadržaj rezultata: 1 = zemlja s najboljom izvedbom / Švicarska, 2013., 148 = zemlja s najlošijom
izvedbom / Čad, 2013.)
3. Provodi ga Transparency International jednom godišnje (1 = najlošiji rezultat, 100 = najbolji rezultat)
7
Izvor: Državni zavodi za statistiku, Svjetska banka, Svjetski gospodarski forum, Transparency International, Europska komisija, A. T. Kearney
Ograničenja pri poslovanju
Jugoistočna Europa ima mogućnost za poboljšanje u smislu
globalne konkurentnosti
2 Stupovi globalne konkurentnosti1, 2013.
Institucije
7 = najbolja izvedba
Inovativnost
JIE
Infrastruktura
6
EU
5
4
Poslovna
sofisticiranost
Makroekonomsko okruženje
3
2
1
0 = najlošija izvedba
Tehnološka
razvijenost
Razvoj
financijskog
tržišta
Zdravstvo i
osnovno
obrazovanje
Visoko
obrazovanje i
osposobljavanje
Učinkovitost
tržišta rada
Učinkovitost
tržišta robom
Najznačajnija prilika za poboljšanje nalazi se u području inovacija i poslovne
sofisticiranosti, dok su zdravstvo i osnovno obrazovanje već na razini EU-a
1. Provodi Svjetski gospodarski forum jednom godiš mjereći konkurentnost zemlje u skladu s 12 stupova globalne konkurentnosti. Stupovi globalne konkurentnosti daju rezultat za zemlju (tj.
indeks konkurentnosti) na temelju različitih obilježja vlastite konkurentnosti. Stup veličine tržišta nije obuhvaćen ovom analizom.
8
Izvor: Svjetski gospodarski forum – Izvješće o globalnoj konkurentnosti u 2013.
Ograničenja pri poslovanju
Također, Jugoistočna Europa ima prostora za rast u smislu
jednostavnosti poslovanja
2 Konkurentnost i jednostavnost poslovanja1 u JIE
Rješavanje
insolventnosti
Provođenje
ugovora
Pokretanje
poslovanja
140 =najlošije
120
100
80
60
40
20
0 =najbolje
Trgovanje izvan
granica
JIE
Obrada
građevinskih
dozvola
EU
Nabava struje
Registriranje
imovine
Rangiranje po konkurentnosti
Usporedba zemalja – rangiranje po
konkurentnosti i jednostavnosti poslovanja1
Pokazatelji jednostavnosti poslovanja
90
JIE
80
70
RUSIJA
60
50
40
BALTIČKE
ZEMLJE
SIE CRNO MORE
EU
30
20
Dobivanje
kredita
Plaćanje poreza
Zaštita
investitora
10
0
15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95
Rangiranje po jednostavnosti poslovanja
Pri poslovanju u JIE, tvrtke i dalje moraju premostiti brojne prepreke, osobito tijekom
postupka u vezi s građevinskim dozvolama, pri provođenju ugovora i prekograničnoj
trgovini.
1. Rangiranje po jednostavnosti poslovanja koje jednom godišnje provodi svjetska banka; Izvješće o globalnoj konkurentnosti koje jednom godišnje provodi Svjetski gospodarski
forum
Izvor: Svjetska banka (Rangiranje po jednostavnosti poslovanja), Svjetski gospodarski forum (Rangiranje po konkurentnosti), A. T. Kearney
9
Ograničenja pri poslovanju
Tvrtke se i dalje suočavaju s mnogim preprekama pri
poslovanju u JIE
2 Poslovna ograničenja unutar JIE
Poslovna kultura
 Iniciranje sastanaka i poštovanje rokova
 Kvaliteta tajnika
 Poštovanje dogovora
Apsurdni zakoni i propisi
 Gotovo nema stručnjaka iz JIE
Razvoj izvršnog osoblja / zaposlenika
 Ozbiljan nedostatak rukovoditeljskog znanja u
upravljanju, strateških sposobnosti i
općenitog znanja
Loša infrastruktura za putovanja
 Loše zračne, željezničke i cestovne veze u
regiji (nisu još izgrađeni svi cestovni koridori,
željezničke koridore treba modernizirati…)
 Javni je prijevoz u začetku
Uvjerljivi nepotizam
 Raširena je korupcija
Neučinkovite državne službe
 Spora administracija
 Strukture nisu fleksibilne
Izvor: A. T. Kearney
10
Ograničenja pri poslovanju
… te je infrastruktura i dalje jedan od glavnih izazova koje treba
nadići
2 Infrastruktura u jugoistočnoj Europi
Logistička infrastruktura
Energetska infrastruktura
Cestovni prijevoz:

Cestovni su koridori nedovršeni i često zastarjeli
Cilj tijekom sljedećih godina:
Implementacija 12 prioritetnih koridora/područja što je
potrebno kako bi se ispunili ciljevi EU-a o energetskoj i
klimatskoj politici do 2020. i nadalje omogućavanjem
politike i regulatorne sigurnosti putem stabilnog i prikladnog
regulatornog okvira za promidžbu potrebnih ulaganja
Željeznički prijevoz:
 Potrebno je modernizirati željezničke koridore
Zračni prijevoz:
 Zračna povezanost u regiji ima veliki potencijal
poboljšanja u integriranju regionalnih aviokompanija i
modernizaciji lokalnih zračnih luka
Pomorski prijevoz:
 Povezanost među lukama treba se unaprijediti i
Udruženje sjevernojadranskih luka ključni je čimbenik u
pomorskoj integraciji regije
Infrastruktura:
 Prijenos: nadzemni vodovi, podzemni i podvodni kabeli
 Pohrana: instalacija povezana s prijenosnom mrežom
 Plin: cjevovodi i crpne stanice
Važni projekti
 LNG Hrvatska
 Južni tok
 Plinovod IAP
S proračunom od 50 milijardi EUR, prijedlog Instrumenta za povezivanje Europe može se
pokazati presudnim pri razvijanju infrastrukture i integriranju jugoistočne Europe u
Europsku uniju
Izvor: Europska komisija, A. T. Kearney
11
Regija mogućnosti
Međutim, jugoistočna Europa ima stvaran potencijal rasta
3 Usporedba rasta BDP-a na razini regija i zemalja, 2012.
BDP po stanovniku u 2012. [EUR]
28.000
EU2
26.000
24.000
22.000
20.000
Slovenija
18.000
16.000
14.000
Baltičke zemlje
12.000
10.000
Rusija
Hrvatska
SIE
8000
Crna Gora
6000
4000
Srbija
JIE
Bosna i Hercegovina
Crnomorska regija
Makedonija
Albanija
Kosovo
2000
-3,0 -2,8 -2,6 -2,4 -2,2 -2,0 -1,8 -1,6 -1,4 -1,2 -1,0 -0,8 -0,6 -0,4 -0,2 0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,4 2,6 2,8 3,0 3,2 3,4
JIE
Države JIE
Ostale regije
Prosječan rast BDP-a 2009. - 2012. [%]
Rast je u JIE veći nego li u EU-u i na razini s ostalim zemljama istočne Europe
1. Veličina balona predstavlja BDP u eurima
2. Veličina balona EU-a ne odražava točan BDP zbog veličine izvan razmjera (stvarna veličina balona je 4,5 veća od prikazanog balona)
Izvor: Svjetska banka
12
Regija mogućnosti
Uslužni je sektor glavni doprinositelj BDP-u u zemljama JIE
3 Struktura BDP-a u zemljama JIE i EU-u [dodana vrijednost kao % BDP-a,
2013.1]
Crna Gora
70
Hrvatska
69
Bosna i Hercegovina
67
Kosovo
67
Slovenija
66
Makedonija
63
Albanija
63
Srbija
Industrija
5
25
8
20
14
32
2
26
10
15
22
29
74
Usluge
10
26
62
Europska unija
20
10
24
2
Poljoprivreda
Poljoprivreda i dalje predstavlja relativno velik udio BDP-a u većini zemalja JIE
1 Podatci za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Srbiju iz 2012.; podatci za Sloveniju iz 2010.
Izvor: Svjetska banka
13
Regija mogućnosti
Jugoistočna Europa ima veliki potencijal u smislu jeftinije i
relativno dobro obrazovane radne snage
3 Radna snaga u jugoistočnoj Europi1
Radno sposobno stanovništvo
po obrazovanju2, 2012. [%]
SVN
21
HRV
15
MNE
16
Prosječni mjesečni trošak bruto
plaća, 2013.3 [EUR]
55
0
SVN
2
HRV
0
MNE
23
52
32
57
27
BIH n/p
15
MKD
15
29
53
44
10
38
32
46
EU
HRV
534
SRB
3
MKD
499
MKD
ALB
40
22
Napredno
Srednje
41
44
31
3
JIE
2
EU
16%
20%
BIH
669
SRB
11
9%
MNE
726
ALB
268
KOS n/p
15
SVN
3
KOS n/p
JIE
1.046
BIH
SRB
ALB
1.523
Stopa nezaposlenosti,
2012.
[% radnog stanovništva]
28%
20%
31%
15%
KOS
31%
JIE
752
2473
EU
21%
10%
Osnovno
Manje od osnovnog
1. ALB = Albanija, BIH = Bosna i Hercegovina, HRV = Hrvatska, KOS = Kosovo, MKD = Makedonija, MNE = Crna Gora, SRB = Srbija, SVN = Slovenija
2. Razina obrazovanja odnosi se na najvišu dovršenu razinu, po klasifikaciji na temelju Međunarodne standardna klasifikacije obrazovanja (ISCED); 3. Albanija – podatci iz 2012.
Izvor: Međunarodna organizacija rada, Svjetska banka, CIA fact book, Državni zavodi za statistiku predstavljenih zemalja te Eurostat (za prosječni trošak bruto plaća EU-a)
14
Napredak je ostvariv
Banke, često strane, su prisutne, ali imaju visoke troškove
financiranja – privatni dionički fondovi predstavljaju rješenje
4 Pregled bankarskog sektora
Najveće banke u tri najveća gospodarstva JIE, 2012.
HRVATSKA
Kapitalno
udruženje
Banka
Zagrebačka
Banka
Privredna
Banka
Erste Bank
Hypo Alpe
Adria
Raiffeisen
Unicredit
SRBIJA
Zemlja
Tržišni
udjel1
Italija
25,5%
Intesa
Sanpaolo
Erste Group
Italija
16,6%
Austrija
14%
Hypo Group
Austrija
10%
Raiffeisen
Group
Austrija
9,4%
Banka
Kapitalno
udruženje
Intesa
Sanpaolo
Komercjalna Komercjalna
Banka
Banka
Unicredit
Unicredit
Raiffeisen
Raiffeisen
Group
Societe
Societe
Generale
Generale
Banca Intesa
SLOVENIJA
Zemlja
Tržišni
udjel1
Zemlja
Tržišni
udjel1
Italija
14,5%
NLB
NLB
Slovenija
25,3%
Srbija
10,8%
NKBM
NKBM
Slovenija
9,8%
Italija
7,8%
Abanka
Abanka
Slovenija
7,9%
Austrija
6,8%
Unicredit
Unicredit
Italija
6,2%
Francuska
6,8%
SKB
Societe
Generale
Francuska
5,7%
Banka
Kapitalno
udruženje
Aktivne kamatne stope na razini regija i zemalja [%]
20%
18%
15%
10%
11%
6%
6%
6%
EU
BALTIČKE
ZEMLJE
SIE
9%
10%
13%
11%
9%
9%
7%
10%
6%
5%
0%
CRNO
MORE
1. Tržišni udjel na temelju raspodjele imovine.
Izvor: središnje banke odabranih zemalja; Svjetska banka
RUSIJA
Prosjek
SIE
ALB
BIH
HRV
KOS
MKD
CG
SRB
SI
15
Napredak je ostvariv
Iako se zemlje JIE i dalje uvelike oslanjaju na domaća tržišta,
povećava se integracija u međunarodnoj trgovini
4 Glavni trgovinski partneri regije JIE
Glavni uvozni partneri u 2012. [% uvoza]1
Glavni izvozni partneri u 2012. [% izvoza]1
Ostalo
17%
Ostalo
16,1%
Kina
1,0%
Turska
1,7%
SAD
0,4%
Rusija
2,2%
BiH
3,1%
Crna Gora
1,5%
Hrvatska
6,7%
Kina
6%
Švicarska
1%
Turska
2%
EU
58,5%
Makedonija
0,9%
Srbija
8,1%
Rusija
4%
EU
56%
BiH
2%
Hrvatska
5%
Srbija
7%
Slovenija i Hrvatska imaju povijesno dobre veze s EU-om i mogle bi poslužiti kao
ambasadori regije JIE za ulaganja i izvoz u EU. Isto se može reći i za srpsko-ruske
odnose i odnose između Bosne i Turske.
1. Isklj. Kosovo; Slovenija se računala kao dio EU-a; sve zemlje s udjelom trgovine manjim od 1% svrstane su pod Ostalo.
Izvor: WTO
16
Napredak je ostvariv
Tvrtke, većinom međunarodne, nastavljaju ulagati u regiju i
mogle bi se pokazati presudnima u gospodarskoj integraciji JIE
4 Presudni poslovni unosi i trenutačna izravna strana ulaganja
Najveća pripajanja i preuzimanja u JIE od 2002.
Datum
provođenj Naziv tvrtke
a
Ciljna makroindustrija
Ciljna
zemlja
Naziv stjecatelja
Zemlja
stjecatelja
Sjedinjene
Države
Belgija
Vrijednost transakcije
(u mil. USD)
2006.
PLIVA d.d.
Zdravstvo
Hrvatska
2011.
Delta Maxi Group
Maloprodaja
Srbija
Barr Pharmaceuticals Inc (sada Teva
Pharmaceutical Industries Ltd.)
Delhaize Group SA
2006.
HVB Splitska Banka d.d. Financije
Hrvatska
Societe Generale SA
Francuska
1231
2007.
2002.
Telekom Srpske
Lek Sandoz
Telekomunikacije
Zdravstvo
Bosna
Slovenia
Telekom Srbija Ad
Novartis International AG
852
828
2009..
NIS
Energija i napajanje
Srbija
OAO Gazprom Neft
2006.
2003.
2012.
2006.
2008.
2010.
Hemofarm AD
INA Industrija Nafte d.d.
Telekom Srbija Ad
Vojvodjanska Banka ad
Mercator d.d.
Droga Kolinska d.d.
Zdravstvo
Energija i napajanje
Telekomunikacije
Financije
Maloprodaja
Potrošački proizvodi
Srbija
Hrvatska
Srbija
Srbija
Slovenija
Slovenija
STADA Arzneimittel AG
MOL
Telekom Srbija Ad
National Bank of Greece SA
Raishop Holding
Atlantic Grupa d.d.
Srbija
Švicarska
Ruska
Federacija
Njemačka
Mađarska
Srbija
Grčka
Austrija
Hrvatska
Maloprodaja
Slovenija
Agrokor d.d.
Hrvatska
1800
2013.
Mercator d.d.
2413
1292
600
580
508
492
456
405
325
ISU [u mlrd. EUR, 2012., neto priljev, EUR]
224
41
21
EU
Rusija
SIE
14
Crnomorska
regija
3
3
JIE
Baltičke
zemlje
Izvor: Thomson Reuters (za najveća pripajanja i preuzimanja, isklj. dogovor Mercator-Agrokor), Bloomberg (za dogovor Mercator-Agrokor) i Lek Sandoz (za dogovor
Lek Sandoz – Novartis); Svjetska banka (neto priljev ISU)
17
Napredak je ostvariv
Priljevi ISU znatno su pali u većini zemalja što je prouzročilo da
Hrvatska i Albanija postanu najveći primaoci ISU-a u 2012.
4 Priljevi ISU-a [u mil. EUR], 2007. ̶ 2012.1
2514
-57%
7102
2101
6698
2026
5375
1465
1384
1.329
1142
10431043
825 775
745
774
693
825 775
745
774
693
729
512 482
482
3871
683 683
507
254 284
111
1107
417
166
150
747
597
417
350
3993
3065
493
285
282
117
109
-488
ALB
BIH
HRV
2007.
2008.
MKD
2009.
MNE
2010.
SRB
2011.
SVN
2012.
1. ALB = Albanija, BIH = Bosna i Hercegovina, HRV = Hrvatska, MKD = Makedonija, MNE = Crna Gora, SRB = Srbija, SVN = Slovenija; isklj. Kosovo
Izvor: Izvješće o svjetskim ulaganjima, 2013.: globalni lanci vrijednosti – ulaganje i trgovina za razvoj.
2007.
Ukupno
JIE
2009.
2011.
2008.
2010.
2012.
18
Izgrađivanje na potencijalu regije
Kako bi se gradilo na njezinu potencijalu, jugoistočna Europa
mora najprije prevladati svoje najvažnije izazove
5 Prevladavanje najvažnijih izazova u regiji
■ Spoznaja da je JIE jedna regija s tržištem s više od 25 milijuna ljudi i BDP-om od 153 milijarde
EUR
■ Uspostavljanje pojednostavljenog toka ljudi i dobara smanjenjem administrativnih postupaka
za dobivanje radnih dozvola, snižavanjem uvozno-izvoznih carina i modernizacijom
infrastrukture
■ Usklađivanje gospodarstava i javne uprave JIE sa standardima EU-a
■ Uspostavljanje planiranja zajedničke infrastrukture i energetskih projekata
■ Smanjenje političkih rizika radi omogućavanja boljeg rangiranja zemlje i manjih troškova
financiranja
Izvor: A. T. Kearney
19
Životopis govornika
Dr. Ivan Šimek,
Viši direktor, A. T. Kearney
• Više od 30 godina iskustva u poslovnim i državnim sektorima te akademske djelatnosti i rukovoditeljskog
savjetovanja
• Obavljao dužnost člana prve Vlade Republike Hrvatske i kao generalni konzul Republike Hrvatske u
Bavariji
• U razdoblju od 2004. do 2013. obnašao je dužnost ugovornog partnera u tvrtki Roland Berger Strategy
Consulting
• Trenutačno je viši direktor u A. T. Kearney, jednoj od vodećih svjetskih konzultantskih tvrtki za upravljanje
• Opsežno iskustvo u regiji jugoistočne Europe i ima ulogu promicatelja europskih integracijskih procesa u
regiji
Akademsko iskustvo
• MBA, Fakultet za vanjsku trgovinu u Zagrebu
• Dr.sc., Fakultet za vanjsku trgovinu u Zagrebu, Fakultet za vanjsku trgovinu u Zagrebu
Kontakt
• e-pošta: [email protected], telefon: +386 1 580 1116
20

Download Report