Sretan Uskrs! nova ZADRUGA GLASILO ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO broj 27. godina VI. siječanj − ožujak 2011. NOVI SUSTAV POTPORA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU noćnjak 2011. razgovor NOVIM ZAKONOM STVORENI SU UVJETI ZA RAZVOJ ZADRUGARSTVA SADRŽAJ UVODNA RIJEč . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 važno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Poticaj zadrugarstvu RAZGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Vedrana Stecca, predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga: Novim Zakonom stvoreni su uvjeti za razvoj zadrugarstva Nakladnik HRVATSKI SAVEZ ZADRUGA Zagreb Za nakladnika Vedrana Stecca Uređivački odbor Zdenka Mesić, predsjednica Luka Bakić Marica Berdik Tea Bilić Tea Lencur Irena Lješević Branko Žalac Glavni i odgovorni urednik Zvonko Čokljat Redakcija Zvonko Čokljat Dobrila Jerković mr. sc. Jole Bolić, izvršni urednik Adresa nakladnika 10000 Zagreb, Amruševa 8 tel.: 01/487-0053 fax: 01/487-0055 [email protected] [email protected] www.zadruge.hr Lektor i redaktor Marijan Ričković, prof. Grafičko oblikovanje studiog6h8 [email protected] www.studiog6h8.com Tisak Printera grupa, Sveta Nedelja Glasilo se tiska uz potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Hrvatski savez zadruga član je Međunarodnog saveza zadruga (ICA) Croatian Association of Cooperatives is a member of International Cooperative Alliance (ICA) ISSN 1845-982X Temeljem članaka 12. i 38. Zakona o medijima (NN br. 59/04.) glasilo Nova zadruga upisano je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 489-2 2 Fotografija na naslovnici: Marko Čolić, fotograf U SREDIŠTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Poticanje projekata: Zadružno poduzetništvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Projekt: Obrazovanje za poduzetništvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Novi sustav potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju . . . . . . . . . . 6 6 7 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 PZ Čakovec: Od voćnjaka do isporuke krajnjem kupcu . . . . . . . . . . . . . . BZ Recro Utilis: Sigurnost nije trošak, već investicija . . . . . . . . . . . . . Zadruga Cnemus: Zadruga koja daje odgovor na pitanje kako . . . . ZZ Zanatoprema, Rijeka: Opstaju i u najtežim vremenima . . . . . . . . PZ Ergela Višnjica: Dobro osmišljeni projekti, s puno entuzijazma Učenička zadruga Mogunja, Preko: Zlatna medalja za maslinovo ulje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 10 11 12 13 15 rasprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Razgovor uz kavu: Boris LjubiËiÊ, ugledni hrvatski i svjetski dizajner . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA . . . . . . . . . . 18 Ivanić-Grad: Podrška zadružnim oblicima poslovanja . . . . . . . . . . . . . Tavankut: Proslava dana škole “M. Gubec“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Noćnjak 2011., Vodice: Maslinarstvo postiže zapažene uspjehe . . . Peradsko meso eu porijekla: Kvaliteta, sigurnost, sljedivost . . . . . . PZ Kuna 1898.: Proslavljena 113. godišnjica postojanja . . . . . . . . . . Osijek: Slavonska kobasica krči put tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pula: Socijalna zadruga osoba s invaliditetom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Na Pelješcu: Prvi muzej koji utemeljuje zadruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . Poslovni klub Zadružnog saveza Dalmacije: Zadružno poduzetnička akademija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Koordinacija ribarskih zadruga, Rijeka: Osnovati Savez ribarskih zadruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Savjetovanje poljoprivrednika, Opatija: Izgraditi cjelovit sustav zadružnog obrazovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sinj: Osnovana zadruga – ‘Vridne ruke žena cetinskoga kraja’ . . . . 18 18 19 22 22 23 23 24 IZ SVIJETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Sajmovi u Bordeauxu: Agrarne tehnologije 21. stoljeća . . . . . . . . . . . Berlin: Sajam “Zeleni tjedan“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 29 IZ POVIJESTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Prve zadruge u Dalmaciji: Izlaz iz svojih nevolja vidjeli su u udruživanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. 25 25 26 27 www.zadruge.hr UVODNA RIJEČ P oštovani čitatelji, U vašim rukama još je jedan broj našega glasila, ili prvo izdanje u ovoj godini. Već svojom fotografijom na naslovnici, obojanom zelenim nijansama, upućuje ili vizualno simbolizira dolazak mnogima najljepšega godišnje doba, proljeća. Prema već ustaljenim rubrikama, pripremili smo tridesetak novih “svježih” i sadržajnih tekstova. Najznačajniji nosivi tekst ovoga broja svakako je Razgovor s predsjednicom Uprave Hrvatskog saveza zadruga, Vedranom Stecca i njezin osvrt na netom doneseni i dugo očekivani Zakon o zadrugama. Možda je u svemu tome vrijedno naglasiti kako je ovaj zakon jedan od rijetkih koji su u Hrvatskom saboru jedinstveno podržali svi zastupnici – i vla- POTICAJ ZADRUGARSTVU U mnogim mjestima, npr. u Sinju, Zagrebu, Ivanić-Gradu i drugdje, nižu se aktivnosti koje navješćuju promjene u kojima upravo zadruge postaju pouzdani partneri razvoja U vremenu kriza, socijalnih i društvenih previranja, za društveni razvoj važni su oni subjekti koji pronalaze putove uspješnosti, koji organiziraju ljude i opstaju na tržištu roba i usluga. Živimo u doba ekonomije kada se nesmiljeno suočavaju interesi rada i kapitala, traže se, usto, sve više načini kako udovoljiti sve većim potrebama svakog pojedinca i zajednice. Sada, kad je donesen novi, moderni Zakon o zadrugama, valja istaći da zadruge imaju snažnu polugu za šire uključivanje potencijalnih zadrugara u gospodarske procese i za širenje zadrugarstva kao dokazanog načina organiziranja ljudi koji žele zajednički stvarati i demokratski odlučivati. Provedbu zakona sada moraju poticati i potom ostvariti ljudi, prvenstveno u lokalnim sredinama i naravno, bez iznimke, cijeli zadružni sustav. Mnogi su već pripremljeni da to čine, no često su suočeni i s moći profitnih sustava, sivom ekonomijom, nelojalnom konkurencijom. Dnevno se mogu vidjeti na djelu takvi ‘primjeri’. Ipak, sve je više inicijativa iz lokalnih zajednica, ljudi koji su spremni mijenjati sta- www.zadruge.hr dajući i oporba. Tako su ovim zakonom mnoge dvojbe, prisutne u nedorečenostima prijašnjih zakonskih rješenja definitivno uklonjene. Za naše zadruge kao i obrtnike te obiteljska poljoprivredna gospodarstva priredili smo u središtu pozornosti sustav potpora i poticanja maloga i srednjeg poduzetništva kroz objavljene natječaje resornih ministarstava. U Zadružnom poduzetništvu ovaj put smo prikazali inicijative i rezultate vrijednih zadruga, poput PZ Čakovec, PZ Ergela Višnjica, BZ Recro utilis, UZ Cnemus, te ZZ Zanatoprema. Pri tome nikako nismo zaboravili prikazati i uspješan rad mladih članova učeničke zadruge Mogunja. Poglavlje Info, zanimljivosti i događanja obiluje uglavnom izvješćima s terena. I tu VAŽNO nje u vlastitim redovima, suočiti se s izazovima vremena u kojem žive, organizirati se i proizvoditi korisna dobra. Primjerice, okupljeni u Osijeku proizvođači kulena žele osnovati zadrugu, kao poslovni pravni subjekt, kako bi lakše pronalazili nova tržišta, gdje su vrlo složeni procesi. Traže se marketinški pristupi, što prije svega znači da postoji pouzdan, visoke kakvoće proizvod, dobro pakiran, dostupan i po prihvatljivim cijenama potrošačima. Ili, prvi razgovori o temi zadrugarstva, npr. u Ivanić-Gradu, nedaleko Zagreba, u vrlo razvijenoj društvenoj sredini, pokazuju da je poželjno različite inicijative predočiti zainteresiranima i vjerojatno će uskoro mnogi prepoznati razloge poslovanja putem zadruge, koje su istinski orijentirane na dobrovoljno povezivanje ljudi koji imaju zajednički interes, koji žele svoje inicijative obistiniti i natjecati se, možda ne s količinama proizvoda, već s kvalitetom i posebnostima, a to cijene suvremeni potrošači. U zadrugama se ljudi dobrovoljno organiziraju, odlučuju na demokratskim načelima: jedan zadrugar – jedan glas, isključuje se svaki prizvuk bilo kakve eksploatacije. U nizu sličnih inicijativa u Sinju, Zagrebu i dr., nižu se aktivnosti koje navješćuju promjene u kojima upravo zadruge mogu postati pouzdani partneri razvoja, koje će vremenom prepoznati i banke i tijela lokalne samouprave kao i drugi čimbenici, u pronalaženju djelotvornih putova izlaska iz krize, tj. uspješnijega gospodarstva. Možda su to mali koraci, no kad se utkaju nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. bi se moglo izdvojiti niz zanimljivih tema, poput savjetovanja o osposobljenosti poljoprivrednika za ulazak u EU u Opatiji, zatim netom završene međunarodne manifestacije maslinara Noćnjak 2011., pa sve do susreta s poljoprivrednim proizvođačima u Ivanić-Gradu. Na kraju, za sve one koji s “guštima” prate povijest razvoja zadrugarstva, naš suradnik iz Splita priredio je vrlo zanimljivu temu pod nazivom Prve zadruge u Dalmaciji. Poštovani čitatelji, nadamo se kako će vam i ovaj proljetni broj našega glasila Nova zadruga biti koristan, zanimljiv i poticajan. Zvonko Čokljat glavni urednik u stvarni život onda mogu postati vrlo pouzdane inicijative, čijim se rezultatima rješavaju i najteži slučajevi nezaposlenosti, mnogi socijalni problemi, razna pitanja mladih ljudi, nedostatak hrane proizvedene u čistim, ekološkim uvjetima, što se vrednuje posebice u zemljama EU-a, gdje je svijest o ekohrani sve veća. I dok se u velikim trgovačkim lancima često prodaju uvozni, tipični poljoprivredni proizvodi kao: grah, luk, češnjak, razne koštice, a da se o mesu i ne govori, upravo se u hrvatskim selima, uz organiziranu proizvodnju i tržište, mogu proizvesti vrjednije namirnice, s većom zdravstvenom ispravnosti i potencijala, izvornosti i sl. Tamo gdje još ima radno sposobnih ljudi može se organizirati proizvodnja u zadrugama čiji će proizvod već uskoro nositi znak ‘coop’, što znači zadružni. To će zasigurno značiti da je određeni proizvod izvorni, da ima visoku kvalitetu i dodanu vrijednost, ostvarenu u ekološki prihvatljivoj proizvodnji. Koliko bi se za silne potrošene, a neoplođene milijarde, moglo organizirati mladih ljudi, nezaposlenih žena, socijalno potrebitih, kada bi im se pomoglo da dođu do zemljišta, plastenika, mehanizacije i sl. za takvu proizvodnju. I dok takve tzv. male, ali vrlo dobro povezane i udružene proizvodnje, egzistiraju u zemljama EU-a, gdje je zadrugarstvo osnova uspješne poljoprivrede, stambenog zbrinjavanja, socijalnog života, organiziranja potrošača, nema opravdanja da se daleko šire od navedenih inicijativa i još ozbiljnije time ne pozabavi, prije svega lokalna samouprava i, naravno, cijeli zadružni sustav. I novi zakon, samo ako se provodi, imat će u tome važnu ulogu, zar ne? (J. B.) 3 RAZGOVOR VEDRANA STECCA, predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga NOVIM ZAKONOM STVORENI SU UVJETI ZA RAZVOJ ZADRUGARSTVA U Hrvatskoj se sve više prihvaća zadrugarstvo, a trend je njegova širenja na proizvodnju i uslužne djelatnosti, tako zadruge postaju važan čimbenik razvoja hrvatskoga gospodarstva koje ustvari i počiva na razvoju maloga i srednjeg poduzetništva. Zadružni model održivosti moguće je primijeniti u svim sektorima, primjerice u proizvodnji, uslugama, stanogradnji i u takvom će obliku zaživjeti i u našoj sredini. Namjera je da se stvaraju veće zadruge sa što više zadrugara U sljedećih godinu dana od dana stupanja na snagu novog Zakona o zadrugama, hrvatske zadruge morat će se uskladiti s njegovim odredbama. O novinama koje donosi novi Zakon o zadrugama razgovarali smo s Vedranom Steccom, predsjednicom Uprave Hrvatskog saveza zadruga. Novi Zakon o zadrugama stupio je na snagu. Po čemu se taj Zakon razlikuje od dosadašnjeg, od prije 15-ak godina? Moram izraziti zadovoljstvo što je Zakon nakon dugo vremena ugledao svjetlo dana. To je jedan od rijetkih zakona koji je ujedinio vladajuću strukturu i oporbu. Saborski zastupnici prepoznali su značaj zadruga za naše društvo te je stoga i usvojen jednoglasno. Što novi Zakon donosi zadrugama? Dosadašnji Zakon o zadrugama iz 1995. godine ostvario je svoju funkciju, osigurao kontinuitet zadrugarstva u tranzicijskom razdoblju, ali ovo novo doba ima i nove potrebe. Prema tome, ulazak u Europsku uniju, prilagodba međunarodnim zadružnim načelima, koja se primjenjuju u europskom i svjetskom zadrugarstvu, zahtijeva i prilagodbu naših zadruga europskim standardima. Upravo zbog toga u novi Zakon o zadrugama ugradili smo zadružna načela i vrijednosti, istaknuli smo zadružne poseb- 4 Sanja Plješa nosti kako bismo naglasili razliku između zadruge i trgovačkog društva, što u dosadašnjem Zakonu nije bilo vidljivo. Zadrugarstvo je dobro od općeg interesa Nadalje, novim Zakonom pojednostavljen je sam postupak osnivanja zadruga. One sada imaju jedan osnivački i temeljni opći akt, a to su Pravila zadruge na kojima se samo ovjerava potpis predsjednika skupštine, pa je na taj način smanjen i trošak osnivanja. Hoće li se u skorije vrijeme poboljšati status zadruga u hrvatskom gospodarstvu te hoće li one dobiti značaj kakav im ustvari i pripada? Dosad su zadrugu mogla osnovati najmanje tri osnivača, što je rezultiralo osnivanjem malih zatvorenih zadruga, a što nije bilo u skladu sa zadružnim načelom otvorenosti. Cilj nam je bio stvoriti zadruge sa što više članova, pa je u tom smislu novim Zakonom određeno da zadrugu može osnovati najmanje 7 osnivača. Isto tako, propisana je i najmanja visina članskog uloga od 1.000,00 kuna. Također, regulirani su i međusobni odnosi zadruge i njenih članova na način da se oni rješavaju ugovorom, što je do sada u praksi bilo jako rijetko. Odredbama Zakona kojima je regulirano izdvajanje u razvoj i pričuve osigurana je stabilnost i održivost zadruga. Htjela bih istaknuti i kako su ovim Zakonom stvoreni uvjeti za zajednički rad Hrvatskog saveza zadruga i zadružnih saveza na zajedničkom projektu razvoja zadrugarstva, te je na taj način osiguran jedinstveni zadružni sustav. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. Zadruge svoj značaj neće dobiti administrativnim propisima, međutim, prateći stanje u gospodarstvu, očito je kako je potrebno učiniti određeni zaokret. Ako se gospodarstvo okreće proizvodnji, tu je prilika za zadruge. Potrebno je prepoznati značaj zadrugarstva, posebice u krizno doba. Postoji potencijal ljudi koji imaju svoje vještine, znanja, a to su mali proizvođači i obrtnici te velik broj nezaposlenih koji svoje vještine trebaju iskoristiti. Zbog toga je važno poticanje razvoja zadruga koje bi udruživale upravo takve ljude. Pritom je potrebno istaknuti radničke zadruge, u kojima su zadrugari radnici, a koje na taj način otvaraju i nova radna mjesta. Sigurno da se takve skupine ljudi mogu same organizirati te im je potrebna pomoć. Zadruge zaista mogu biti respektabilan čimbenik razvoja hrvatskoga gospodarstva koje ustvari i počiva na razvoju maloga i srednjeg poduzetništva. Na kakav je način uobličeno zadrugarstvo u Europi i usporedba sa zadrugarstvom u našoj zemlji? www.zadruge.hr RAZGOVOR gara jer se sva logistika može organizirati u jednoj zadruzi. Postojeće zadruge trebaju se otvoriti novim članovima koji ih također trebaju prepoznati kao mjesto koje će štititi njihove interese. To su neki trendovi koji će se vrlo brzo nametnuti u hrvatskom zadrugarstvu. Ne može mala zadruga napraviti konkurentan proizvod jer je opterećena s visokom cijenom troškova. Stoga se ide na okrupnjavanje i smanjenje cijene troškova. Postoje li u Europi neke vrste zadruga kakvih u Hrvatskoj još uvijek nema? U EU-u postoji 250.000 zadruga sa 163 milijuna članova i 5,4 milijuna zaposlenih, a upravo te brojke izazivaju respektabilan odnos prema zadrugarstvu. Po prirodi stvari zadrugarske tradicije temelje se na poljoprivrednim zadrugama te su stoga upravo one najviše zastupljene u Europskoj uniji, ali na način da vezuju primarni poljoprivredni sektor s preradom u tom području. Zastupljeno je dosta zadruga u stambenome i bankarskom sektoru te u svim ostalim područjima proizvođačke i uslužne djelatnosti. U Europi nema djelatnosti gdje zadrugarstvo nije zastupljeno. Jedan zanimljiv podatak, kada promatramo strukturu zadrugarstva prema broju stanovnika u odnosu na zadruge, govori o tome da je u Norveškoj, Finskoj i Danskoj u zadrugarstvu zastupljeno 40 posto tamošnjih stanovnika. U Francuskoj i Italiji taj se postotak kreće između 20 i 40 posto. Razvijene zemlje imaju visoko razvijeno zadrugarstvo. To nam dovoljno govori o smislu i rezultatima takvog načina razmišljanja i djelovanja. Hrvatsko zadrugarstvo ne može se uspoređivati s europskim, ali u ovom trenutku je u pozitivnom razvoju. Imamo tradiciju u poljoprivrednom zadrugarstvu i radom institucija i zadružnog sustava te dobrim primjerom već afirmiranih socijalnih, uslužnih, proizvođačkih zadruga stvaramo sliku i promoviramo prihvaćanje takvog načina poslovanja. U Hrvatskoj se prihvaća zadrugarstvo, a trend je širenja zadrugarstva na proizvodnju i uslužne djelatnosti. U posljednje vrijeme prepoznato je organiziranje zadruga intelektualnih usluga te pružanja usluga znanja, primjerice konzaltinga, arhitekata i sl. Mogu li zadrugari putem Hrvatskog saveza zadruga utjecati na neke gospodarske aktivnosti koji su za njihovo kao i opće dobro cijele države? Hrvatski savez zadruga je zadružna asocijacija kojoj je uloga promidžba, čuvanje i zagovaranje interesa zadruga i zadrugar- www.zadruge.hr stva. Na zadrugarstvo treba gledati kao na dobro od općeg interesa koje ima širi društveno socijalni značaj. Sa svojom značajkom otvorenosti, putem zadruga moguće je okupiti sve ciljane skupine te ih organizirano usmjeravati, primjerice male proizvođače, nezaposlene osobe, osobe s poteškoćama u organizacijski sustav rada i socijalne prilagodbe. Zadruge su specifične i treba ih uvažavati u njihovim posebnostima. Upravo zbog tih posebnosti, zadruge nude određene pogodnosti u EU-u, a to su npr. porezne olakšice, doprinosi te ostali oblici materijalne potpore zadrugama. Hrvatski savez zadruga još uvijek upoznaje taj sustav pogodnosti te ćemo stoga inzistirati da se u tom dijelu i na takav način potiče zadrugarstvo u Hrvatskoj. Novi trendovi socijalnog poduzetništva stavljaju zadruge u prvi plan Koliko je zadruga registrirano u Hrvatskoj i koliko imaju članova? Čime se bave zadruge? U sudskom registru evidentirano je oko 2600 zadruga od čega ih je u Hrvatskom savezu zadruga blizu 1700. Pritom je registrirano 26.000 zadrugara i 4329 zaposlenih. Od toga oko 50 posto odnosi se na poljoprivredne zadruge. Graditeljske, obrtničke, ribarske i socijalne zadruge posebice su veliki segment u Hrvatskom savezu zadruga. Naši dosadašnji, ali i budući članovi prepoznali su zadrugarstvo kao organizirani oblik. Hrvatski zadrugari pretežito se bave poljoprivredom, ali i svim ostalim djelatnostima. No ipak, općenito gledajući na strukturu zadruga i zadrugara smatram da je taj odnos nepovoljan. Nije dobro da u jednome malom selu postoje tri poljoprivredne zadruge. Naša je namjera da se stvaraju veće zadruge sa što više zadru- nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. U EU-u su već formirani i djeluju cjelokupni zadružni sustavi u smislu da se osnuje lanac zadruga, od bankarskog sektora tj. izvora financiranja, primjerice štedno-kreditnih zadruga koje su kod nas ukinute, malih proizvođača, zatim preradbenih zadruga do potrošača. Time je zatvoren lanac od proizvodnje do potrošnje gdje je potrošač ujedno i zadrugar i obrnuto. Potrošač dobiva dio u dodanoj vrijednosti i jeftiniju cijenu proizvoda, a u raspodjeli sudjeluje i onaj prvi u lancu – proizvođač. To je tzv. sustav partnerske suradnje koji se odvija na temelju pravične raspodjele razmjerno tome koliko je koji zadrugar pridonio zadruzi, toliko mu na kraju i pripada. Razvijen je sustav prepoznatljivoga zadružnog proizvoda koji ima robnu marku COOP. To znači da se zna gdje je proizvod nastao te gdje je prerađen. I mi u Hrvatskoj to zagovaramo, no pritom valja poraditi na edukaciji i prihvaćanju takvog modela. No i široka društvena zajednica treba postaviti jednake uvjete za sve. U Europi postoje zadružne trgovine koje bi trebalo osnovati i u našoj zemlji gdje bi zadrugari mogli kupovati razne zadružne proizvode. U kojem smjeru ide hrvatsko zadrugarstvo? Kriza društva kapitala i društvenih vrijednosti ide u prilog zadrugarstvu. Vrijednost profita kao cilja i time podržavanoga potrošačkog mentaliteta bez utemeljenja se urušava. Takav način društvenih vrijednosti i rada dugoročno nije održiv. U Europskoj uniji traže se društveno odgovorni modeli poslovanja koji vode računa o onima koji rade i od tog rada žive. Novi trendovi socijalnog poduzetništva stavljaju zadruge u prvi plan. Zadruge sa svojim vrijednostima rada, zajedništva i solidarnosti jedino će moći odgovoriti tim potrebama. Zadružni model održivosti moguće je primijeniti u svim sektorima, primjerice proizvodnji, uslugama, stanogradnji i vjerujem da će u takvom obliku zaživjeti i u našoj sredini. 5 U SREDIŠTU POTICANJE PROJEKATA PROJEKT ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO OBRAZOVANJE ZA PODUZETNIŠTVO Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, nepovratnim sredstvima i 2011. godine potiču zadružno poduzetništvo Gorana Holub Veršić J avni poziv za ovaj projekt sa svim prijeko potrebnim podacima može se vidjeti na web stranicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (www.mingorp.hr), a ukratko, tj. ono najvažnije bilo bi sljedeće: Projektnu aktivnost A – poticanje proizvodno-uslužnih djelatnosti operativno provodi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, a Projektnu aktivnost B – razvoj socijalnih usluga Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Uvjeti koje korisnici državnih potpora za A – Proizvodno-uslužne zadruge moraju ispunjavati su sljedeće: a) da ostvaruju pozitivne poslovne rezul tate, osim zadruga osnovanih tijekom 2010. i 2011. godine; b) da imaju najmanje sedam zadrugara i jednoga zaposlenog; c) da su upisane u evidenciju zadruga pri Hrvatskom savezu zadruga; d) da nemaju nepodmirenih obveza prema državi i zaposlenicima; e) da ciljevima, organizacijom, upravljanjem i poslovanjem poštuju zadružne vrijednosti i načela; f) da su namjenski opravdale bespovratna sredstva po projektima iz operativnih planova poticanja maloga i srednjeg poduzetništva iz prethodnih godina. Prednost pri odobravanju potpore imaju one zadruge koje pretežno obavljaju ili većina zadrugara pretežno obavlja proizvodnu djelatnost. Potpora se neće odobravati onim zadrugama koje pretežno obavljaju ili većina zadrugara obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo, prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine (NN 58/2007) iz Područja A i B, odjeljci 01-09. Slične uvjete moraju zadovoljavati i B – Socijalne zadruge, koje: a) zapošljavaju osobe s umanjenom radnom sposobnošću i uključuju ih u radne i gospodarske procese, ili b) pružaju pomoć osobama u nepovoljnim osobnim, gospodarskim, socijalnim i drugim okolnostima te ih uključuju u širu društvenu zajednicu. Državna potpora je nepovratna, s obzirom na relativno male vrijednosti, a iznosi su sljedeći: 6 Projektna aktivnost A – Proizvodno-usluž ne zadruge: – početna ulaganja (sudske takse, objava oglasa o registraciji i sl.) najviše do 5.000,00 kn (ne uključuje osnivački kapital); – ulaganja u materijalnu imovinu tj. ulaganje u građevinsko zemljište, zgrade i opremu (osim prometnih sredstava i opreme); – ulaganja u nematerijalnu imovinu (tj. nabava patenata, licenci i sl.); – savjetodavne usluge (tj. intelektualne usluge koje obavljaju vanjski savjetnici, a koje nisu povezane s redovitim troškovima te nemaju stalni ili periodički karakter troška zadruge) najviše do 50.000,00 kn. Ukupni iznos potpore za Projektnu aktivnost A po korisniku može iznositi najviše do 200.000,00 kn. Projektna aktivnost B – Razvoj socijalnih zadruga u istim iznosima i za iste namjene kao Projektna aktivnost A, uz dodatak jednogodišnjih rashoda za jednog zaposlenika najviše do 72.000,00 kn. Ukupni iznos potpore po korisniku i ovdje može iznositi najviše do 200.000,00 kn. Zahtjevi za potpore za Projektnu aktivnost A – Proizvodno-uslužne zadruge podnose se na propisanom obrascu ZP/11-1 s traženom dokumentacijom, poštom ili osobno u pisarnicu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, Prilaz Gjure Deželića 7, 10000 Zagreb, s naznakom za: Projekt “Zadružno poduzetništvo” – proizvodno-uslužne zadruge za 2011. godinu, a zahtjevi za Projektnu aktivnost B – Razvoj socijalnih zadruga podnose se na propisanom obrascu ZP/11-2 s traženom dokumentacijom, poštom ili osobno u pisarnicu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, s naznakom za: Projekt “Zadružno poduzetništvo” – socijalne zadruge za 2011. godinu. Javni poziv je otvoren 60 dana od dana objave u tisku. (Javni poziv MGRP je objavio 18. veljače 2011.). Opširnije informacije nalaze se na web stranicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva: www.mingorp.hr, a sve dodatne informacije na brojevima telefona: Hrvatska agencija za malo gospodarstvo: 01/488-1005 ili 488-1043; Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, info-telefon: 0800/234-505. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. Cilj projekta (za 2011. g.) je obrazovanje i usvajanje specifičnih znanja i vještina u poduzetništvu, a u funkciji cjeloživotnog učenja za poduzetništvo K orisnici sredstava su poduzetničke potporne institucije, obrazovne i partnerske institucije definirane ovim projektom kojim je određeno i sufinanciranje troškova izvođenja provedbenih aktivnosti. One su podijeljene u pet projektnih aktivnosti: – Projektna aktivnost 1: obrazovanje poduzetnika početnika, poduzetnika u rastu i razvoju, obrtnika i poduzetnika u zadrugama. – Projektna aktivnost 2: obrazovanje za poduzetništvo u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama. – Projektna aktivnost 3: Akademsko poduzetništvo – znanje za gospodarstvo, poticanje poduzetničkog obrazovanja na visokoobrazovnim institucijama sufinanciranjem specijalističkih diplomskih stručnih studija i poslijediplomskih specijalističkih studija, doktorskih disertacija od posebnog značaja za malo gospodarstvo, interdisciplinarnih projekata u funkciji poduzetništva te studentskih poduzetničkih inkubatora. – Projektna aktivnost 4: provedba pro jektne aktivnosti “Učenička zadruga i učeničko poduzeće”, sufinanciranje učeničkih zadruga i učeničkih poduzeća u osnovnim i srednjim školama koje specijaliziranim programima uvode učenike u poduzetništvo, koordinativne aktivnosti za uspostavu informatičkog sustava SUVT (Središnji ured vježbeničkih tvrtki). – Projektna aktivnost 5, promocija poduzetništva: Poticanje poduzetništva mladih, poduzetništvom protiv siromaštva – u stvaranju egzistencije u rijetko naseljenim područjima. Spomenimo, primjerice, aktivnosti kojima će se baviti zadružno poduzetništvo www.zadruge.hr U SREDIŠTU u Projektnoj aktivnosti 1. To je uloga zadrugarstva u gospodarstvu RH, značaj zadruga u zemljama EU-a, propisi iz područja zadrugarstva, osnivanje i upravljanje zadrugom, ciljevi poslovanja zadruge – razlike u odnosu na druge gospodarske subjekte, zaštita interesa zadrugara, oblici i funkcije udruživanja u zadružnom poduzetništvu RH i EU-a te obrazovanje zadružnog menadžmenta. Projektna aktivnost se provodi putem javnog poziva MINGORP-a i/ili zaključenih ugovora i sporazuma o suradnji na ovom projektu. Zahtjevi za odabir organizatora izobrazbe podnose se na propisanom obrascu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Organizatori izobrazbe su poduzetničke potporne institucije odabrane temeljem javnog poziva i/ili zaključenih ugovora i sporazuma o suradnji na ovom projektu. Izvođači izobrazbe su subjekti upisani u Listu nositelja programa obrazovanja za poduzetništvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Izdvajamo i primjer Projektne aktivnosti 4: Učenička zadruga i učeničko poduzeće za 2011. godinu. Cilj ove projektne aktivnosti je stvaranje pozitivnog odnosa učenika prema radu i poduzetničke klime u školama, jačanje poduzetničkih vještina u strukovnom obrazovanju putem aktivnosti poticanja razvoja učeničkih zadruga i učeničkih poduzeća, stjecanje poduzetničkih kompetencija te primjena znanja i vještina u dijelu administrativnog vođenja tvrtki i uspostava informatičkog sustava SUVT-a. Korisnici sredstava su “učeničke zadruge” osnovnih i srednjih škola i “učenička poduzeća” u srednjim školama, koje u specijaliziranim programima upoznaju učenike s poduzetništvom, simulirajući osnivanje i rad poduzeća (vježbovne tvrtke) u svojim školama. Projektom se odobravaju bespovratna sredstva za pokriće dijela troškova: za savjetovanja, seminare, radionice za stručno osposobljavanje i uvođenje učenika u zadrugarstvo i poduzetništvo kao i opremanje radionica i nabavku sredstava namijenjenih projektima “učeničke zadruge” i “učenička poduzeća”. Projektna aktivnost se provodi putem javnog poziva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u koje se na propisanom obrascu MGRP-a, i podnose zahtjevi za odabir korisnika. Projekt će se realizirati tijekom 2011. godine, a otvoren je 60 dana od datuma objave javnog poziva. (Javni poziv MGRP-a je otvoren od 18. veljače 2011.). www.zadruge.hr NOVI SUSTAV POTPORA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU Od 1. siječnja 2012. primjena Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju u cijelosti će biti usklađena sa sustavom potpore u EU-u N ovi sustav potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju u Hrvatskoj je u potpunosti usuglašen sa zajedničkom poljoprivrednom politikom zemalja EU-a. Novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju počeo se primjenjivati od 1. siječnja 2011. Zakon u ovoj godini za naše poljoprivrednike predstavlja prijelazno razdoblje, jer će od 1. siječnja 2012. njegova primjena u cijelosti biti usklađena sa sustavom potpore u EU-u. Ova godina ujedno je i referentna za buduće potpore koje će dobivati proizvođači – doznajemo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH. Pravilnik (koji pojašnjava Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju) objavljen je krajem siječnja 2011., a njime je propisano da se zahtjev za potporu mora podnijeti u razdoblju od 1. ožujka do 15. svibnja o. g., na propisanom obrascu i to isključivo elektroničkim putem (Agronet sustavom). Nekadašnjih stotinjak vrsta potpora novim Zakonom su značajno smanjene i svrstane u određene, proizvodne cjeline. Pri tome, prava na potporu nisu ukidana, nego je samo promijenjen način njihova ostvarivanja. Novi sustav poticaja Zajedničke poljoprivredne politike sastoji se od dva stupa – izravnih plaćanja u poljoprivredi i mjera ruralnog razvoja. Pravo na potporu u 2011. godini imaju poljoprivredna gospodarstva koja: – su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i ARKOD sustav, – obavljaju poljoprivrednu djelatnost, i – drže životinje koje su upisane u Jedinstveni registar domaćih životinja. Usto, za ostvarivanje poticaja, nužno je poštivati zakonom i pravilnicima određene mjere koje se odnose na zaštitu okoliša i dobrobit životinja, kao i načela dobre poljoprivredne prakse. Pravo na potporu poljoprivrednoj proizvodnji ostvaruje se kroz dva stupa: nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. – izravnim plaćanjem, – mjerama ruralnog razvoja. Izravna plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima se ostvaruju za obavljanje poljoprivrednih aktivnosti radi potpore dohotku. Zahtjev za ostvarivanje potpora podnosi se na posebnom obrascu – Jedinstveni zahtjev (u razdoblju od 1. ožujka do 15. svibnja 2011.) koji sadrži: – osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini (obradive površine, livade i pašnjaci); – proizvodno vezana plaćanja u biljnoj proizvodnji (maslinovo ulje, šećerna repa i duhan); i – proizvodno vezana plaćanja u stočarstvu (kravlje, kozje i ovčje mlijeko, mliječne krave, krave dojilje, ovce i koze, tov goveda i rasplodne krmače). Sve prijeko potrebne podatke za ispunjavanje obrazaca korisnik može zatražiti u regionalnom uredu Agencije za plaćanje, Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji (HPA) ili Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Zahtjev se podnosi isključivo elektronički, putem interneta koristeći Agronet sustav. Korisnik se na Agronet aplikaciju prijavljuje pomoću korisničkog imena i zaporke koje mu izdaje Agencija za plaćanja. Pristupa joj putem internetske adrese Agencije za plaćanja – www.apprrr.hr. U slučaju da je korisniku potrebna pomoć pri popunjavanju zahtjeva, može je zatražiti u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (u sklopu koje djeluje Poljoprivredno savjetodavna služba ) i Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji. Ispunjen i potpisan zahtjev dostavlja se elektronički, poštom ili osobno. Ukoliko je nakon podnošenja zahtjeva došlo do promjena u podacima, korisnik može do 31. svibnja 2011. dostaviti izmjenu i dopunu postojećeg zahtjeva. Zahtjevi se mogu zaprimiti i nakon određenog roka (15. svibnja 2011.), ali se u tom slučaju smanjuje visina plaćanja i to 1% po svakom radnom danu kašnjenja podnošenja zahtjeva. Nepotpuni zahtjevi 7 U SREDIŠTU i oni koji nisu poslani ni u ovom, naknadnom roku neće se razmatrati. Da bi korisnik ostvario pravo na potporu, mora ispunjavati sljedeće uvjete: – da je pravodobno podnio zahtjev, – da je upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i ARKOD sustav, – da obavlja poljoprivrednu djelatnost, – da su životinje za koje podnosi zahtjev upisane u Jedinstveni registar domaćih životinja, – da dostavi dodatnu obveznu dokumentaciju, – da ukoliko ostvaruje veći iznos poticaja od 24.000 kn, uz obveznu registraciju u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, dostavi i dokaz o upisu u Registar obveznika poreza na dohodak pri Poreznoj upravi, – da ispunjava uvjete o minimalno poticanim količinama za koje se traži potpora. Podnošenjem zahtjeva ostvaruje se pravo na potporu za obradive površine zemljišta, a za ostvarenje dodatne potpore potrebno je ispuniti i dodatne uvjete za svaku od njih. Primjerice, korisnik plaćanja za livade i pašnjake podnosi zahtjev za osnovno plaćanje za livade i pašnjake na listu A i prijavljuje površine pod livadama i pašnjacima na listu B. Korisnik mora držati najmanje 0,5 uvjetnih grla goveda, konja, koza i ovaca po hektaru livada i pašnjaka. Vrijednost uvjetnih grla određene su u Dodatku 4. Zakona o državnoj potpori. Podatke o broju stoke na dan 15. svibnja tekuće godine, a prema kategorijama iz Dodatka 4. Zakona o državnoj potpori, za svako poljoprivredno gospodarstvo HPA dostavlja Agenciji za plaćanje do 15. lipnja tekuće godine. Podatke o broju konja na dan 15. svibnja tekuće godine za svako poljoprivredno gospodarstvo Hrvatski centar za konjogojstvo Državne ergele – Đakovo i Lipik obvezan je dostaviti HPA do 31. svibnja tekuće godine. Detaljni uvjeti dodatnih potpora pojašnjeni su i za sve ostale vrste stoke te poljoprivredne kulture. U ovoj godini, prvi dio poticaja za ratarske kulture iz lanjske proljetne sjetve trebao je na račune poljoprivrednika dospjeti u veljači, a drugi u ožujku. Kako je na sastanku predstavnika poljoprivrednih udruga u resornom ministarstvu u Zagrebu, održanom 22. ožujka 2011. izvijestio ministar poljoprivrede Petar Čobanković, od 23. ožujka 2011. pa do kraja travnja 8 Priopćenje iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja “Referentno razdoblje za ostvarivanje prava na potpore u 2012. godini” Sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju ( NN 92/10 ) Republika Hrvatska će od 2012. godine provoditi Program jedinstvenih plaćanja na regionalnoj razini čime će se nacionalni sustav izravnih plaćanja u najvećoj mjeri uskladiti s regulativom Europske unije. Za primjenu Programa jedinstvenih plaćanja čitav teritorij Republike Hrvatske podrazumijevat će se jednom regijom. Zakonom je preuzet europski pojam “nacionalne omotnice” koji označava maksimalni iznos kojeg pojedina zemlja članica može isplaćivati za potpore u poljoprivredi, a koji se sastoji od sredstava iz europskih fondova i iz nacionalnog proračuna. Nacionalna omotnica se određuje na razini svake godine u dokumentu o pristupanju EU, a predstavlja zbroj ukupno dodijeljenih prava na plaćanja. Nacionalna omotnica se dijeli na sredstva za jedinstveno regionalno plaćanje po poljoprivrednoj površini, nacionalnu rezervu i za proizvodno vezana plaćanja. Program jedinstvenih plaćanja sadrži kombinaciju plaćanja koje je poljoprivrednik primio po više osnova u određenom vremenskom razdoblju ( (referentno razdoblje). Referentno razdoblje određuje se različito za pojedina prava na plaćanje. Što se tiče dodjele prava na plaćanje, za jedinstveno regionalno plaćanje po poljoprivrednoj površini ( prihvatljive površine livada i pašnjaka te ostalih vrsta korištenja zemljišta) kao i za proizvodno vezana plaćanja (krave dojilje i ovce i koze) za 2012. godinu referentno razdoblje je ta ista godina koja je ujedno prva godina primjene programa. To znači da će se prava za plaćanje za prihvatljivo zemljište, dodjeljivati za zemljište upisano u ARKOD u 2012.gdini i to najkasnije jedan dan prije dana podnošenja zahtjeva za dodjelu prava na plaćanja u toj godini. Osnovni je uvjet da se na prihvatljivom zemljištu obavlja poljoprivredna aktivnost, bez obzira da li je riječ o nekoj proizvodnji ili održavanju zemljišta u stanju pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju i očuvanje okoliša. Slično vrijedi i za krave dojilje i ovce i koze koje moraju biti upisane u jedinstveni registar domaćih životinja te propisno označene a uzimat će se u obzir brojno stanje na dan 15. svibnja u 2012. godini. S druge strane, za dodatna plaćanja iz Nacionalne rezerve u osjetljivim sektorima: mlijeko, tov goveda, ovce i koze i duhan, kao osnovica za izračun tih dodatnih prava na plaćanja uzima se proizvoda 2011. godina kao referentno razdoblje. To znači da se primjerice u izračunu dodatnih prava na plaćanje za proizvođače mlijeka uzima u obzir količina mlijeka isporučenog tijekom cijele 2011. godine kao i vrijednost isplaćene potpore. Osnovni uvjet za dobivanje tih dodatnih prava od 2012. godine biti će zadržavanje najmanje 50% broja uvjetnih grla iz referentnog razdoblja a ne nužno i prethodne razine proizvodnje. Prava na plaćanja ne predstavljaju dodjelu automatskih prava na potporu. Njihova dodjela predstavlja pravo za poljoprivrednika da sudjeluje u Programu jedinstvenih plaćanja pri čemu on mora zadovoljiti određene uvjete da bi ostvario plaćanje. Način provedbe i detaljne uvjete za ostvarivanje jedinstvenih izravnih plaćanja za 2012. godinu propisivat će se pravilnikom najkasnije do konca 2011. godine. nastavlja se isplata druge rate poticaja za ratarske kulture i to 1100 kn od dogovorenih poticaja 2000 kn/ha (prvi dio poticaja od 900 kn je isplaćen), te dio dohodovnih i mjesečnih potpora za mlijeko u vrijednosti 150 milijuna kn. Uzgajivače svinja će za svaku rasplodnu krmaču poticati s 330 kn. Mjere ruralnog razvoja obuhvaćaju mjere potpore za unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, mjere za očuvanje i unapređenje okoliša i krajobraza te mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju (raznolikost) ruralnih gospodarskih djelatno- nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. sti. Do pristupanja Hrvatske EU-u, mjere ruralnog razvoja obuhvaćaju: – mjere u sklopu IPARD programa, – potporu za osiguranje od mogućih šteta u poljoprivrednoj proizvodnji, – potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, – potporu za kapitalna ulaganja u poljoprivredi, – potporu dohotku poljoprivrednoga gos podarstva, – potporu za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju, – potporu za područja s težim uvjetima gospodarenja (G.H.V.). www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO PZ ČAKOVEC od voćnjaka do isporuke krajnjem kupcu Ova poljoprivredna zadruga uspješno djeluje već gotovo pola stoljeća, ima oko 100 zaposlenih radnika i okuplja 90 zadrugara te mnoge kooperante. Bave se uglavnom biljnom proizvodnjom te voćarstvom i pomalo povrćarstvom, a proizvode plasiraju na domaćem tržištu te se pripremaju i za inozemni nastup. Sve obveze izvršavaju pravodobno, ali smatraju da je zadrugarstvo nedorečeno Gorana Holub Veršić P oljoprivredna zadruga Čakovec pod današnjim nazivom djeluje od 1965. godine, a nastala je spajanjem devet zadruga s područja Međimurja. Svojom proizvodnjom i prodajom trenutačno pokriva cijelo područje županije, broji 85 stalno zaposlenih uz 10-20 radnika na određeno vrijeme, ovisno o sezonskim poslovima. Okupljaju 90 zadrugara ali i nekoliko tisuća kooperanata s kojima već godinama surađuju – doznajemo na početku našeg posjeta toj uspješnoj poljoprivrednoj zadruzi, od upravitelja PZ Čakovec Branka Krnjaka. – Godišnji promet je između 60-70 milijuna kuna. Donedavno smo se bavili i stočarskom proizvodnjom – svinjogojstvom, ali zbog neisplativosti tu smo proizvodnju napustili kako bismo smanjili gubitke koje nam je stvarala. Sada se većinom bavimo organiziranjem biljne proizvodnje. Od ratarskih kultura to je proizvodnja šećerne repe za tvornicu Viro u Virovitici, proizvodnjom žitarica (pšenice i kukuruza) za potrebe prehrambene industrije, za Đakovačke mlinove te za tvornicu stočne hrane Koka i Vindija iz Varaždina. Nešto malo bavimo se i povrćem. U voćarstvu glavna nam je proizvodnja jabuka. Prije 6 godina izgradi- www.zadruge.hr li smo, uz potporu Ministarstva poljoprivrede javnim natječajem, prvu ULO hladnjaču u Hrvatskoj. Prije tri godine javili smo se i za SAPARD program i također prvi u Hrvatskoj izgradili sušaru i silos za žitarice i uljarice. Ovisno o godini, otkup pšenice kreće se 5.000-8.000 tona, otprilike isto toliko otkupljujemo i kukuruza. S obzirom na kapacitet hladnjače od 2.000 tona, toliku količinu voća, poglavito jabuka i otkupimo od zadrugara i kooperanata. Otkupljeni poljoprivredni proizvodi se zadrugarima i kooperantima isplaćuju redovito i u dogovorenom roku. Pšenica i kukuruz plaćaju se odmah pri otkupu, a sve ostale kulture ovisno o potpisanom ugovoru. Pranje jabuka u sortiraču Pogon sortirnice Domaće tržište je osvojeno, no slijedi priprema za međunarodnu scenu Kooperante opskrbljujemo repromaterijalom, a kreditiramo gotovo sve proizvodnje koje ugovaramo i to na način da kredite dogovaramo izravno ili putem naše lokalne, Međimurske banke Čakovec. Znači, proizvođači imaju ugovor s nama, mi imamo ugovor s bankom i oni jednostavno odu tamo, otvore kredit i mogu zasnovati svoju proizvodnju. Što se tiče vraćanja kredita, malo se mučimo, ali ipak sve na vrijeme stignemo naplatiti – kaže nam upravitelj B. Krnjak. Novi način isplata, odnosno zaprimanje zahtjeva za ostvarivanje potpora u poljoprivredi, stupio je na snagu 1. ožujka, s rokom do kraja lipnja ove godine. U PZ Čakovec su trenutačno u fazi sređivanja upisa zemljišnih čestica u ARKOD sustav, pri čemu veliku pomoć i razumijevanje imaju u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi te vjeruju da će sve potrebno obaviti u zadanim rokovima. Osim na domaćem tržištu, na kojem prodaju gotovo cjelokupnu proizvodnju, PZ Čakovec priprema se i za nastup na međunarodnoj sceni. Za sada uspješno posluju s neposrednim susjedima – Mađarima i Slovencima, s kojima uglavnom izmjenjuju pojedine vrste roba. Kao zadruga već imaju uveden ISSO i HACCAP sustav s kojima žele zadovoljiti sve standarde u pojedinim proizvodnjama. Kada Hrvatska bude punopravna članica EU-a, odmah će moći normalno poslovati i parirati svim ostalim proizvođačima. Zapitali smo g. Krnjaka i o položaju zadruga i zadrugarstva u nas. Smatra da je hrvatsko zadrugarstvo još uvijek nedorečeno. Nada se da će novi Zakon o zadrugama riješiti perspektivu i da će ljudi pokazati veći interes za osnivanje i za poslovanje putem zadruga. Jer, dok je zadruga na tržištu sa svim ostalim trgovačkim društvima, a nema nikakve povlastice, onda nema smisla zadrugu osnovati, jer na taj način može samo otežati poslovanje. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. Palete s jabukama za tržište Jabuke u maloprodaji hladnjače 9 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Kooperantima na vrijeme plaćamo njihove proizvode U sklopu PZ Čakovec je i hladnjača s upraviteljem RJ ULO Hladnjača Josipom Drvoderićem. U vrijeme posjeta hladnjači 11 “sezonaca” je radilo na pakiranju jabuka. One se skladište na nekoliko mjeseci u ULO komorama s kontroliranom atmosferom. Ovisno o sorti, jabuke se hlade na 1-2°C i drže na režimu kisika 1-2% te ugljičnog dioksida 2-3,5%. Prema potrebama tržišta, jabuke se u boks-paletama (kapaciteta oko 300 kg) vade iz komora, odvoze na sortiranje, pakiranje i potom u prodaju. Kapacitet stroja za sortiranje, pranje i pakiranje je 2 t u jednoj smjeni. “Mjeseci ožujak, travanj i svibanj najvažniji su za prodaju naše jabuke Regina”, kaže J. Drvoderić. Regina je međimurska robna marka jabuke, sinonim za kvalitetu, objašnjava se na prigodnom letku koji se nalazi u gotovo svakoj paleti jabuka koja stiže na tržište. Regina je prepoznatljiva po zaštitnom znaku. Svaka jabuka ima naljepnicu koja uz kvalitetu jamči i porijeklo te zdravstvenu ispravnost. Naime, proizvodnja Regine, prve hrvatske robne marke jabuka, temelji se na načelima integrirane proizvodnje, koja je prirodnija u odnosu na konvencionalni način. Nakon berbe jabuke se ne tretiraju nikakvim kemijskim sredstvima. Dugotrajno skladištenje postiže se samo uporabom niskih temperatura i kontroliranjem atmosfere u skladištu. PZ Čakovec poznaje i kontrolira cjelokupni lanac proizvodnje – od voćnjaka do isporuke krajnjem kupcu. Uskladištene jabuke su pretežito I. klase, a od sorata najzastupljenija je idared, zatim jonagold i zlatni delicious, granny smith nešto manje, a u zadnje vrijeme sve više i breaburn. – U voćarskoj proizvodnji, ponajviše u proizvodnji jabuka, imamo oko pedeset većih (koji proizvode po 100 t jabuka) i dosta manjih proizvođača (s po 10 ili 5 t godišnje proizvodnje). Pratimo ih s repromaterijalom – sva zaštitna sredstva i mineralna gnojiva koja im trebaju u vegetacijskoj sezoni mogu uzeti kod nas. Naša tehnologinja, ujedno i voditeljica voćarske proizvodnje, Mirjana Šubić, stalno je prisutna u voćnjacima i zajedno s voćarima dogovara i daje upute za sve tehnološke poslove, kako bi proizveli što kvalitetniju jabuku. Rokove berbe zajednički određujemo, a na osnovi proizvedene količine i kvalitete jabuke, s kooperantima potpisujemo ugovore, određujemo cijenu i uvjete plaćanja. Dio uroda (najčešće je to 20%) isplaćuje se kroz repromaterijal, a ostatak u jednakim vremenskim razmacima. Prvi obrok isplaćuje se u siječnju, a zadnji (šesti) u lipnju. Iako su uvjeti poslovanja teški, uspijevamo ih prevladati i svih ovih sedam godina na vrijeme plaćamo kooperantima njihove proizvode, zaključuje upravitelj Hladnjače J. Drvoderić. 10 BZ RECRO UTILIS SIGURNOST NIJE TROŠAK, VEĆ INVESTICIJA “Ponosni smo na našu prošlost i s vjerom gledamo u budućnost”, moto je koji okuplja članove ove braniteljske zadruge koja se bavi pitanjima sigurnosti, edukacije i protokola www.recro-utilis.com; [email protected] B raniteljska zadruga Recro utilis osnovana je početkom 2010. godine. Nastala je udruživanjem skupine stručnjaka iz područja sigurnosti i protokola na hrvatskoj i svjetskoj razini koje, uz ostalo, povezuje činjenica višegodišnjega zajedničkog rada i suradnje ‘u sustavu’. Članovi zadruge su: Mate Laušić, general-pukovnik u mirovini, Andrija Kolobarić, bojnik u mirovini, Zoran Lukša, bojnik u mirovini, Željko Matejčić, satnik u mirovini, Krunoslav Badel, veteran hrvatskih i američkih oružanih snaga i upravitelj zadruge Bono Marjanović, bojnik u mirovini. Zadruga ima i dva pridružena člana – Zdeslava Perkovića, predstojnika Ureda za protokol Hrvatskog sabora i Marija Korizme, instruktora Krav-Maga. Iz životopisa zadrugara sasvim je nedvojbeno da se u zadrugu okupio visokoobrazovani stručni tim pojedinaca s iznimnim radnim i životnim iskustvom (diplomirani kriminalist, stručnjak za eksplozive, stručnjak za oružje, stručnjak za vojna pitanja, predavači na veleučilištima, pravnici, magistar sociologije i politologije, prvostupnik i dr.). nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. Budući da je svatko od članova zadruge po izlasku iz sustava državne administracije ‘solirao’, ponovo su se organizirali kako bi zajedno bili korisni društvu, jer njihovo znanje i vještine mogu biti iznimno korisni gospodarskim subjektima i tijelima državne administracije. Tako je iz ponovnog susreta i želje da prenesu stečena znanja i iskustva nastalo ime – RECRO (lat. oživjeti, obnoviti) UTILIS (lat. korisno, od pomoći). Što zadruga nudi? Cilj Recro utilisa je pomoći institucijama, organizacijama te pojedincima pri rješavanju kritičnih strateških pitanja sigurnosti, edukacije i protokola u organizaciji i poslovanju. To znači poboljšati kvalitetu, ojačati brendove, ostvariti uštede, započeti i održavati pozitivne promjene u kontekstu podizanja sigurnosne kulture i vlastite prezentacije te općenito uspostaviti sustav izvrsnosti i djelotvornosti, bilo osobni, unutar organizacije ili u odnosima s poslovnim partnerima i onima koji će to tek postati. Svako od tih područja rada – sigurnost, edukacija, protokol – zadruga će provoditi putem poludnevnih seminara, cjelodnevnih radionica, okruglih stolova, konferencija te ‘in house’ radionica i predavanja za zainteresirane gospodarske subjekte kao i tijela državne uprave. Jednako tako, svojim stručnim autoritetom i poslovnom neovisnošću, ovaj stručni tim će biti od velike pomoći svima onima pravnim subjektima koji imaju potrebu provjeriti kvalitetu postojećeg sustava sigurnosti i provesti njegovo preustrojstvo, odnosno koji žele izgraditi sustav na čvrstim temeljima. Jer, sigurnost više nije trošak, već investicija! Jedna od smjernica rada zadruge jest promicanje zadrugarstva, odnosno proizvoda i usluga za koje se u radu zadruge iskaže interes ili potreba kod klijenata. U svojem programu i ponudi zadruga djeluje na načelima integriteta, suradnje, profesionalnosti, stručnosti, pripremljenosti, djelotvornosti i odgovornosti. Klijent je, naravno, na prvome mjestu! www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO ZADRUGA CNEMUS deja o Cnemusu rođena je puno prije njegova formalnog nastajanja. Ravnopravnost, kreativnost, timski rad, razumijevanje, ljudski potencijal – samo su neke od vrijednosti o kojima smo satima znali razgovarati. Željeli smo zajedno stvarati, izvući se iz sustava za kojeg smatramo da nije po mjeri ljudi, njihova rada i truda, već se mjeri u moći, utjecaju i zaradi pojedinaca. Dok još nije bilo Cnemusa, njegovi su zadrugari – prijatelji, radili u mnogim različitim sustavima. Neki od nas dolaze iz svijeta odnosa s javnošću i produkcije konferencija i festivala koji su punili novinske stupce, neki su ljutili svoje djevojke cjelonoćnim boravkom pred monitorom u razvijanju programa i lansiranju internetskih platformi, a neki su pokazali svoju hrabrost u istraživanju tema u koji prosječni novinari nisu željeli ulaziti, ili su pak predstavljali problem Makedonije pred Ujedinjenim narodima. Naizgled različiti, pronašli smo zajednički jezik i vrijednosti, motivirani duboko usađenom željom za neovisnošću u društvu sličnih. ćima funkcionira i prepoznat je kao ključ u izlasku iz krize i u Europskoj uniji. Kada smo krenuli dublje s istraživanjem modela, taj odgovor svima je izmamio osmijeh na lice – jer mehanizmima raspodjele dobiti, demokratskim unutarnjim uređenjem i transparentnošću poslovanja daje pravni temelj onome što smo pri formiranju Cnemusa htjeli postići. Svim sadašnjim zadrugarima osnivanje Uslužne zadruge Cnemus prvo je iskustvo sa zadružnim sustavom rada i, kako bi sve pojedinosti oko registracije sjele na svoje mjesto, možemo zahvaliti pravnicima Hrvatskog saveza zadruga, koji su nas vješto proveli kroz sve komplikacije pri osnivanju. Iako se na tržištu kapitala ponaša na isti način kao i trgovačko društvo, unutarnji mehanizmi upravljanja zadrugom drugačiji su, jer nije dovoljno drugom zadrugaru ‘narediti’ da napravi neki posao. On mora prepoznati kako je obavljanje toga posla u njegovom i u zajedničkim interesu zadruge kao kolektiva. Zato smo u samom početku, prije rješavanja papirologije, za savjet pitali poslovne savjetnike, s kojima i danas radimo, kako uvesti mehanizme koji jamče zadovoljstvo u radu svih uključenih i kako uvesti komunikaciju koja leži na uvažavanju i toleranciji. To smo postigli tako da jednom na tjedan, obično nakon kolegija, u opuštenom ozračju razgovaramo jedni s drugima i analiziramo minuli tjedan, uvijek s pitanjem: ‘Postoji li nešto što mi možeš predložiti kako da sebe i naš odnos poboljšam?’. Znamo, na prvi pogled je i nama ovako postavljeno pitanje bilo malo čudno i nerazumljivo, ali ovaj afirmativan ton i međusobno nadopunjavanje i zajednički razvoj pokazali su se ključnim u kriznim razdobljima i postali su simbol i jamstvo da o svim međusobnim neslaganjima možemo otvoreno i prijateljski razgovarati. Zadruga – kao odgovor o tome kako doći do cilja ‘Koristimo’ se našim najvećim resursom – ljudima Prije nekoliko mjeseci postavili smo si pitanje: ‘Kako možemo u ozračju tolerancije i međusobnog uvažavanja doći do ciljeva na drugačiji i pošteniji način od onoga kojeg poznajemo?’ Nitko od nas se nije želio nazivati direktorom i željeli smo pronaći model rada u kojem je svaka osoba uključena jednako vrijedna. Odgovor na to, svima nam mrsko pitanje kako, konačno smo pronašli prije nekoliko mjeseci. Odgovor je zadruga – nešto što nam nije bilo na kraj pameti, budući da dotad nismo bili svjesni modela koji već desetlje- Upravo je taj sklop ugrađen i u etički kodeks Cnemusa, prema kojem je njegovanje različitosti prema pojedincima uključenima u rad nužno zbog same prirode posla kojeg obavljamo. Danas Cnemus čini mreža istih onih ‘različitih’ pojedinaca – programera, dizajnera, poslovnih savjetnika i psihologa, novinara, marketingaša, stručnjaka za odnose s javnošću, pravnika i financijaša, koji će u valovima postajati zadrugari. Zbog te raznolikosti kadra kojim raspolažemo u mogućnosti smo svim klijentima i potencijalnim klijentima ponuditi pun ser- ZADRUGA KOJA DAJE ODGOVOR NA PITANJE KAKO Naravno, ne možemo uvijek odgovoriti na sva pitanja, no pomažemo pronaći odgovor na pitanje kako. Ako se u jednoj fazi projekta taj odgovor ne pronađe, posao stagnira i ponekad propadne I www.zadruge.hr nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. vis na jednome mjestu. Pružamo usluge iz područja prikupljana i analize informacija vitalnih za posao, pripremu i prijavu projekata za natječaje fondova i zaklada Europske unije, komunikacija i odnosa s javnošću, digitalnih i tradicionalnih marketinških rješenja, te usluge iz područja razvoja novih informatičkih sustava, lansiranja mobilnih i internetskih platformi koje otvaraju nove kanale komunikacije i predstavljaju budućnost poslovanja. Internetske stranice, blogovi, domene, prikupljanje informacija o tržištu, detekcija načina pribave sredstava za širenje pogona, samo su alati pri ostvarenju ciljeva, i njihova izrada nam nije svrha sama po sebi – to je usluga koju prema poslovnom modelu pružamo onima koji s nama žele poslovati. Ona je puna i multidimenzionalna, jer u današnje doba nema gore stvari nego uložiti u nešto za što nije sigurno da će raditi na pravi način. Zbog toga zadrugari Cnemusa dolaze iz toliko različitih branši, jer se ‘koristimo’ našim najvećim resursom – ljudima. Oni su među najboljim poznavateljima granice teorije i prakse, na kojoj svaka poslovna ideja ili kampanja ili pada ili postaje znatno više od onoga za što je prvotno bila namijenjena. Stojimo na raspolaganju jedni drugima kako bi upravljanje i ostvarivanje projekata olakšali njegovom nositelju, a svojim klijentima možemo ponuditi rješenje krojeno po njihovoj mjeri i mogućnostima ulaganja. Naravno, ne možemo uvijek dati odgovore na sva pitanja, jer na kraju dana u davanju odgovora uvijek treba biti vrlo oprezan, no pomažemo pronaći odgovor na pitanje kako. Ako se u jednoj fazi projekta bilo koje vrste taj odgovor ne pronađe, posao stagnira i ponekad propadne. Davanje pak odgovora na kako rezultira pozitivnim rastom i ostvarenjem toga nečega, što nije bilo moguće dok se tražio odgovor. Ne možemo sami odgovoriti na to pitanje, jer je svaki kako drugačije. U tome leži izazov i pri traženju treba puno pitati i doći do konteksta. Tu dolazi Cnemus. 11 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO ZZ ZANATOPREMA, RIJEKA Zgrada Zanatopreme OPSTAJU I U NAJTEŽIM VREMENIMA U godini 2008. ostvarili su prihod od 15 milijuna kuna, a 2009. približno isti iznos. No završni obračun za 2010. nešto je skromniji, samo 11 milijuna. Unatoč teškim prilikama, zadruga je likvidna i sve obveze pravodobno ispunjava Zvonko Čokljat V iše od dvije stotine obrtnika, sa širokom lepezom različitih struka ili zanimanja, udružilo se 1948. godine i u gradu Rijeci osnovalo Zanatsku zadrugu pod nazivom Zanatoprema. Većina poslova ili djelatnosti, koje je zadruga obavljala, zasnivala se na vrsnim majstorima s traženim zanatima, poput tokara, bravara ili plastičara. Tako je ova zadruga, svojom umješnosti i znanjem, bila značajni kooperant tadašnjim industrijskim gigantima poput “Vulkana” “Trećega maja” ili “Rikarda Benčića”. Iako tih poduzeća više nema, zadruga Zanatoprema tijekom svih dosadašnjih vremena itekako je prosperirala i uvijek s novim poslovnim aktivnostima opstajala. Upornošću i radom svojih članova zadruga je 1980. godine izgradila vrijedan po- slovni prostor u užem središtu grada Rijeke. Zgrada ima 1500 četvornih metara ureda i drugog poslovnog prostora te približno 3000 kvadrata za parkiralište i ostale manipulativne potrebe. Danas zadrugu čini dvadeset i sedam članova, obrtnika i sedam djelatnika, od kojih su tri inženjera građevinske struke. većim zahvatima, koji su u posljednje tri godine završeni i naplaćeni, valja spomenuti izgradnju tržnice u Karlobagu, nadogradnju objekta Talasoterapije u Crikvenici, rekonstrukciju tržnice u Lovranu, pročelje objekta “Vila camelija” u Opatiji, uređenje i adaptaciju Županijskoga suda, te obnovu Doma umirovljenika na Kantridi. Sve protekle godine zadrugari obavljaju svoju zanatsku djelatnost, a 2005.-2009. godine proširuju poslove i na stanogradnju. U to vrijeme izgradili su čak osamnaest stambenih jedinica. No 2009. godine došlo je do prekretnice, tako da se nakon kratkog zamaha stanogradnja ugasila. Danas Zanatoprema izvodi radove na preuređenju poslovnog objekta za Šumariju na području Novog Vinodolskog i uređuje prostor Osnovne škole u Lovranu. Osim stanova ima i prilično vrijednih drugih građevinskih pothvata koji su uspješno ostvareni i danas služe na ponos svim zadrugarima koji su tu sudjelovali. Među Ovo je izgradila Zanatoprema Svojim poslovnim planom u narednome razdoblju predviđa se ili priprema ugovor o izgradnji dviju hala za poznate investitore na području Kukuljanova. U godini 2008. ostvarili su prihod od petnaest milijuna kuna, a godinu poslije približno isti iznos. No završni obračun za 2010. nešto je skromniji, samo jedanaest milijuna kuna. Međutim, unatoč teškome vremenu, zadruga je likvidna i sve obveze pravodobno ispunjava, bez obzira na produžene rokove isplata i druge teškoće. Na kraju, moramo posebno istaknuti i upraviteljicu ove uspješne zadruge, Ilonku Pavelić, koja Zanatopremu itekako dobro poznaje jer ovdje obavlja značajne poslove još od godine 1980. Sa svojim stručnim timom uvijek nastoji osigurati zadruzi opstanak, a općenito zadružnome poduzetništvu dati poseban naglasak. Prema njezinim riječima, usprkos tome što je novac za obrtni kapital nabavljen kod banaka vrlo skup, a ugovoreni rok s investitorima stotinu i dvadeset dana dug, zadruga može poslovati pozitivno te dobrim potezima, upornošću i kvalitetnim radom uvijek pružiti sigurnu perspektivu svojim članovima. 12 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO PZ ERGELA VIŠNJICA DOBRO OSMIŠLJENI PROJEKTI, S PUNO ENTUZIJAZMA Zadruga je osnovana 2005. godine zahvaljujući poduzetnicima koji se nisu olako mirili sa stanjem u kome je gotovo uništena, devastirana pustara Višnjica (pustara – stari naziv za nekadašnja vlastelinska imanja, posebno prisutna u Slavoniji) , to zanimljivo povijesno imanje čiji korijeni sežu u 19. stoljeće. Danas je to moderan kompleks s 80 konja, 500 jelena lopatara, zatim proizvodnjom ljekovitog bilja, batata, ruralnim turizmom ... B ilo je izazovno i nadasve zanimljivo posjetiti PZ Ergelu Višnjica, smještenu u Virovitičko-podravskoj županiji, nedaleko grada Slatine. Zadruga je osnovana kao poduzetnička inicijativa dviju obitelji, nakon stečaja bivše tvrtke. Pokazalo se da stečaj može donijeti nešto novo ukoliko ulagači koji osnivaju zadrugu imaju entuzijazma, odlučnosti i pomalo slavonskog inata te, naravno, znanja i smisla za osmišljavanje projekata. Zadruga je i ovdje odabrana kao najpovoljniji način organiziranja zbog novoga poslovnog pothvata, pa se pokazalo kako je to bila ispravna odluka 2005. godine. Osnivači su zatekli cijelo imanje Višnjice u vrlo devastiranom stanju. To je jedna od bivših radnih jedinica IPK Osijek koja je imala, kako nam je naglasila Ksenija Plantak, glavna voditeljica projekata obnove imanja, zapravo svoje blistave trenutke. No nažalost, nakon Domovinskog rata tijekom nekoliko pretvorbenih ciklusa doživjela je Jole Bolić potpunu devastaciju. Objekti i dio parka kao i ergela arapskih konja koja je i tada bila prisutna, zatečena je u vrlo zapuštenom stanju. – Dovoljno je reći da su neki konji bili do tri godine zakovani i da uopće nisu izlazili izvan stajskih nastamba. Moram priznati kako su i mediji, popularizacijom cijelog problema i uz činjenicu da su konji kao dio stečajne mase trebali otići na klaonicu, pridonijeli da se rodio onaj slavonski prkos kako bi se ta naša baština spasila, prisjeća se K. Plantak. Cijeli koncept obnove pustare Višnjica pošao je od toga da su imanja, koja su u određenom razdoblju 19. i 20. stoljeća pridonijela cjelokupnom razvoju Slavonije i Hrvatske, pred obnovu bila samo blijeda slika iz tih vremena te da je pustaru trebalo obnoviti sa svim sadržajima koji su tu tradicionalno postojali. I pustara i ergela Višnjica jedini su takve prirode objekti koji se u Slavoniji obnavljaju u nekom cjelovitom opsegu. Nekada su tu ljudi radili i živjeli, imanje je imalo i školu, ambulantu, puno stočarstva i ratarstva, gotovo 2000 ha obradivih površina. Pustara je kao naselje imalo oko 200 stanovnika koji su vrlo dobro i napredno živjeli. Život u prijateljskom odnosu s okolišem Prvi osnivač imanja bila je kneževska obitelj Schaumburg-Lippe (poznati i po tome što su imali prvu proizvodnju pjenušca u Hrvatskoj!), zatim je tu bila obitelj Drašković, a u jednom razdoblju poslije Drugoga svjetskog rata imanje je bilo u sastavu IPK Osijek. I sada, na kraju kao obnovljena ergela i pustara predstavljaju cjelinu s nekoliko potprojekata ove zadruge. Svoju budućnost oni vide u racionalnom korištenju prirodnih resursa, zatečene parkovne i graditeljske arhitekture te kombinacijom novih tehnologija u poljoprivredi i novih kultura koje mogu zamijeniti Jedna od najmodernijih staja za konje u eu www.zadruge.hr 13 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Ksenija Plantak tradicionalne, kao što je primjerice duhan. Sve je to projektom isprepleteno s onim što je tradicija Višnjice, a to je konjogojstvo, uzgoj divljači, jelena lopatara i novim programom uzgoja ljekovitog bilja i ruralnog turizma, kao nove gospodarske grane. Upravo su zadrugari postavili u projektu odrednice ruralnog turizma, pri čemu se sve na ovom imanju zajednički prezentira posjetiteljima. Zatečeni park i sada obnovljene zgrade definitivno predstavljaju tu našu baštinu u jednome lijepom, izražajnom obliku. Prema konceptu obnove cjelokupnog imanja želja je zadrugara bila da se stvore mogućnosti da ono živi zajedno u prijateljskom odnosu s okolišem. Kamo sreće da je više ljudi moglo uložiti sredstva i da je vjerovalo u taj projekt, kako bi se još brže razvijao kooperantski i zadružni način rada kao i međusobni odnosi, jer mnogi od ovih poslova, od urbanog turizma i uzgoja batata kao nove povrćarske kulture, vrlo su pogodni za zadružni oblik organiziranja. No ono što su učinile dvije obitelji, posebno Ksenija Plantak, vizionarka, inače po profesiji magistrica farmacije, za svaku je pohvalu. Iz teškoga zatečenog stanja pustare, danas je Višnjica jedina u Slavoniji temeljito obnovljena, s očuvanim prostorom, zagradama u izvornom stilu i očuvane arhitekture, uređenim parkom, s nizom sadržaja koji oduševljavaju svakoga tko posjeti to imanje. – Zadruga nam je omogućila, naglasila je Ksenija, da se možemo nominirati za različite potpore ili natječaje našeg Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva, ali i da se možemo prijaviti na pretpristupne fondove i u tom smislu naša je zadruga vrlo aktivna. Cijela koncepcija višnjičkog imanja sada ugodno iznenadi sve posjetitelje, kako domaće tako i strane i mnogi pitaju jesu li imali pomoć pri obnovi od države, zajednice i sl. Sigurno da je tu moguće ostvariti uvijek više, projekt je prepoznat i potpomognut, posebno kod uređenja skladišnog prostora, od Ministarstva poljoprivrede. Prošli su s poljoprivrednom zadrugom dobro i na nekim manjim natječajima i ovdje se vidi kako je zadružni oblik postigao izvanredne rezultate i omogućio osnaživanje cijelog projekta kroz različite potpore. Na cijelom projektu 14 BATAT NIJE KRUMPIR Batat (Ipomoea batatas L.) je višegodišnja tropska kultura s područja J. Amerike, koja pripada botaničkoj svojti slakova (Convolvulaceae) i nema veze s krumpirom. Puno se koristi i uzgaja u Africi, Aziji (Kina) i Americi, vrlo malo u Europi. U prehrani ljudi je već najmanje 5000 godina. U Hrvatskoj se, nakon višegodišnjih istraživanja, uzgaja kao jednogodišnja kultura, a prva komercijalna proizvodnja zasnovana je 2006. godine u PZ Ergeli Višnjica. To je visoko energetska kultura (puno škroba, malo šećera), kod koje se za jelo koriste sekundarna zadebljanja korijena (često pogrešno nazvana gomoljima), a može se konzumirati i mlado lišće. Može se kuhati, peći i pržiti, a iznimno je zanimljiva okusa, bogat mineralima i vitaminima, povoljna je hrana i za dijabetičare. Batat je bez masti i kolesterola, velik izvor dijetalnih vlakana. Prihvatljiva je hrana za djecu i sportaše jer daje energiju, a ne pridonosi debljanju. otvoreno je gotovo 30 novih radnih mjesta, preko ljeta je to i nešto više, a kad bude potpuno realiziran moći će osigurati novih 50ak radnih mjesta tijekom cijele godine. Nemogućnost realizacije koncesije nad zemljištem, ozbiljna je prepreka razvoju Znatan dio prihoda zadruga ostvaruje proizvodnjom batata, tog novog, za prehranu vrlo prihvatljivog proizvoda više vrijednosti, prepoznatog i kao zdravstveni pomagač, primjerice kod dijabetesa. Postao je već na tržištu poznat kao “višnjički batat”, namirnica namijenjena širokom krugu potencijalnih korisnika, a s druge strane je izvozno atraktivan, pa je zadruga postala izvoznik u susjedne zemlje. U planu je izgradnja i novih preradbenih kapaciteta za preradu batata druge i treće klase u brašno, koje onda može ući u sastav mnogih prehrambenih artikala. Kao imanje smo vrlo zanimljivi za školsku i predškolsku djecu, možemo im priuštiti vrhunsku edukaciju programima škole u prirodi. Djeca se mogu družiti s konjima, vidjeti kako se radi sa zemljom, osjetiti je i upoznati se s uzgojem divljači. Također, u posebnom ambijentu upoznati uzgoj i proizvodnju batata, ali i našu baštinu koja je u ovom dijelu Slavonije jedina obnovljena kao pustara i ergela, koja na jednome mjestu ima uzgoj i mogućnost jahanja i restoran. Drugim riječi- nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. Djelatnici rade na pripremi sadnica batata ma, stvorili smo inspirativno, lijepo uređeno imanje, istaknula je Ksenija. Prošle godine imanje je posjetilo više od 10.000 gostiju, a ostvareno je blizu 3000 noćenja. Tu su smještajni kapaciteti visokog standarda, prilagođeni gostima za lovni i rekreativni turizam te za različite svečanosti, skupove i sl. Zadruga će ubuduće biti još snažniji pokretač zadrugarstva u ovoj sredini, jer proizvodnja batata, ljekovitog bilja, ima perspektivu i vrlo je privlačna za nove poduzetnike, zadrugare koji se mogu baviti tom proizvodnjom. Usto bit će omogućeno zajedničko korištenje tehnologije, strojeva i sl., tj. udruživanje radi konkurentne proizvodnje za tržište. Zadrugarstvo ima svoju perspektivu i mi ćemo s vremenom proizvodnju batata izdvojiti. Ona je vrlo prikladna za kooperativni oblik proizvodnje i tu bi stvarali novu zadrugu, gdje bi onda i korištenje strojnog prstena i nekih drugih organizacijskih oblika, vještina, strojeva i vrijednosti zemlje, otvorile nove mogućnosti. Umjesto da se potpore i poticaji rasipaju na velik broj korisnika koje tada nisu učinkovite, trebalo bi ići na nove projekte, primjerice preradbene kapacitete, što donosi nove vrijednosti. To može zamijeniti npr. duhansku proizvodnju koji se ovdje tradicionalno uzgaja, a kome ne idu neke druge stvari u prilog, rekla je K. Plantak. Članovi dviju obitelji unijeli su tako svoj kapital u ovu zadrugu, a kao zadrugari imaju stalne kontakte i intenzivno se uključuju u realizaciju projekata i stoga zadruga odlično funkcionira. Kada se u određeni poduzetnički program uđe s iskrenom vjerom i ponaša prema pravilima, onda nema problema. Doduše, jedna od poteškoća koja još opterećuje rad ove zadruge jest nemogućnost realizacije koncesije nad zemljištem, a nužno im je potrebno nekih 150 ha. Pritom posebno obeshrabruje činjenica da se za takav projekt ne može pronaći rješenje, iako bi se ovdje otvorio i određen broj radnih mjesta. Već je dosad uloženo nekoliko milijuna eura, tu je 80 grla konja, više do 500 grla jelena lopatara, mufloni, pa ako takvi resursi ne mogu doći do zemlje za razvoj, onda to obeshrabruje i hrabre ljude, kao što su i oni s Erglele Višnjica. www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO UČENIČKA ZADRUGA MOGUNJA, PREKO ZLATNA MEDALJA ZA MASLINOVO ULJE U rad učeničke zadruge uključeno je 150 učenika, 15 djelatnika škole i 5 vanjskih suradnika Janja Dragović, voditeljica učeničke zadruge Mogunja izvode zadruga prezentira na prodajnim izložbama na otoku Ugljanu te na sajmovima u ovoj županiji i drugdje. U školskoj godini 2010./2011., u mjesecu listopadu, bili su 5 dana na eko-etno sajmu u Zadru. Tijekom prosinca imali su prodajne izložbe u Preku, Kalima, Kukljici, Sutomišćici, a bili su i u Trogiru na Danima maslina. Maslinovo ulje dali su na kemijsku i senzornu analizu u Splitu i na međunarodnoj manifestaciji maslina u Splitu (26. veljače) dobili zlatnu medalju za svoje ekstra djevičansko maslinovo ulje. Učenička zadruga Mogunja može se pohvaliti i za još jedno veliko priznanje. Na natječaju za najljepše školske vrtove, u Zlatna medalja za maslinovo ulje, Split 2011. organizaciji HRT-a i Ministarstva prosvjete i športa, 2007. godine proglašeni su pobjedničkim vrtom za primorsku Hrvatsku. Sva priznanja koja su dobili učenicima daje poticaj za daljnji rad. U učeničkoj zadruzi oni stječu osnovne vještine za određenu djelatnost, a sva ta iskustva ujedno pridonose razvoju poduzetničkog duha za skorašnji susret sa svijetom rada. Članovi učeničke zadruge aktivno sudjeluju u formiranju cijena proizvoda, vođenju financija, nagrađivanju najuspješnijih zadrugara. Učenička zadruga je posebno prepoznatljiva po ovim proizvodima: maslinovu ulju, kantarionovu ulju, sadnicama ljekovitom bilju, čajevima od ljekovitog bilja, nevenovoj masti, sadnicama buhača, sjemenu i prahu buhača, ukrasnim vrećicama lavande, osvježivaču od lavande, sapunima od maslinova ulja, marmeladi od mogunja. Branje maslina U čenička zadruga Mogunja (OŠ “Va lentin Klarin”, Preko, otok Ugljan) osnovana je 2006. godine, a zadružna aktivnost odvija se u nekoliko sekcija: poljoprivredna, mladi maslinari, zatim sekcija za uzgoj ljekovitoga i aromatičnog bilja, za uzgoj buhača – prirodnog insekticida, za preradu i pakiranje proizvoda te za kulturnu baštinu i tradicijska jela otoka Ugljana. Učenici iz Preka jedini su u Hrvatskoj koji se bave proizvodnjom sjemenka i sadnica buhača. Tijekom pet godina, kako djeluje učenička zadruga, ova škola je u Zadarskoj županiji, pa i šire, postala prepoznatljiva. Svoje pro- Dani mladog maslinovog ulja u Trogiru Zlatna medalja za maslinovo ulje, Split 2011. www.zadruge.hr Eko-etno sajam u Zadru nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. 15 PRIKAZI KATALOG OTOČNIH PROIZVODA Razgovor uz kavu: BORIS LJUBIČIĆ, ugledni hrvatski i svjetski dizajner: ODRAZ TRADICIJE, IZVORNOSTI I IZVRSNOSTI VLASTITI VIZUALNI IDENTITET VAŽAN JE U PROCESU GLOBALIZACIJE Vrstan autorski tim priređivača i dizajnera o zahvalnoj temi hrvatskih otočnih proizvoda načinio je dopadljiv katalog, koji izgledom i sadržajem podsjeća na svojevrsni priručnik-knjigu o otočnim biserima, tradicijskim proizvodima, sve više cijenjenim kod nas i u svijetu Marijan Ričković K atalogom su obuhvaćeni proizvodi i proizvodne linije koji su dobili oznaku HOP-a tijekom protekle četiri godine, tj. od 2007., otkada se taj znak dodjeljuje proizvodima koji su nastali kao rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije. Kao što je već poznato, projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom “Hrvatski otočni proizvod” (HOP) Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokrenulo je s namjerom poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda. Tako je dosad tu oznaku dobilo više od 70 otočnih proizvođača i približno 170 proizvoda te proizvodnih linija sa 16 otoka, uključujući i poluotok Pelješac. Dobitnicima oznake HOP Ministarstvo pomaže na različite načine u cilju njihova boljeg pozicioniranja na tržištu, a ovu oznaku proizvođači dobivaju besplatno. Projekt ima višestruke učinke, a među najvažnijima su oni gospodarski i demografski. Kako u proslovu ovoga Kataloga naglašava i ministar Božidar Kalmeta: ” (...) Iz želje da sačuvamo samu esenciju otoka i otočana, nastala je priča ljubavi koja nosi ime projekt “Hrvatski otočni proizvod (...). I Europska unija pridaje veliki značaj proizvodnji tradicionalnih proizvoda (vezano za poticanje ruralnog razvoja), a na području hrvatskih otoka postoji velik broj autohtonih, visokokvalitetnih proizvoda koji mogu postati značajan izvozni brend”. U međuvremenu, radi što uspješnijeg plasmana proizvoda s oznakom HOP osnovana je i zadruga “Hrvatski otočni proizvod” sa sjedištem u Visu s 19 osnivača. Katalog proizvoda s oznakom HOP objavila je Uprava za otočni i priobalni razvoj pri 16 RASPRAVE Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, u nakladi od 1000 primjeraka, na 230 stranica, sve u bojama i na visokokvalitetnom sjajnom papiru, u formatu 13x25 cm. Knjiga je podijeljena u četiri recimo poglavlja, što znači obuhvaća redom godine u kojima su pojedini proizvođači dobili ove oznake, počevši od 2010. pa do 2007. U pravilu, na svakoj stranici, uz podatke o proizvođaču nalaze se kvalitetne fotografije o označenom proizvodu, uz njegov puni naziv te vrlo inspirativni opis na hrvatskom i engleskom jeziku. A proizvodi ili proizvodne linije doista zavrjeđuju ovako elitni status zbog svoje izvrsnosti i izvornosti. Najviše je tu jestvina, kao što su sirevi, med, džemovi i slastice kao i druge delicije, primjerice maslinovo ulje, vino, limončelo, morska sol s Paga ... Spomenimo i neke nejestive proizvode, poput ručnika od domaćeg platna, zdjele od maslinova drva, liniju nakita od školjaka, izrađevine od bračkoga kamena, škraping s Pašmana i, dakako, pašku čipku. Proizvođači su najčešće obiteljska gospodarstva, obrtnici ili društva s ograničenom odgovornosti, ali ima i pojedinaca, kućnih radinosti te zadruga, primjerice: PZ “Prijatelji Lastova”, PZ “Nerica” (Čara, Korčula), PZ Svirče (Hvar), PZ Komiža (Vis), PZ Postira (Brač), PZ i Vinarija Dingač, PZ Jedinstvo Smokvica (Korčula), PZ Pošip ... Bez sumnje, ovo je katalog dostojan svoga sadržaja, jednog od najkreativnijih projekata višestruke vrijednosti i značenja s našeg područja. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. Kao predsjednik Hrvatskog dizajnerskog društva pokrenuo je osnivanje Hrvatskog dizajn centra. No za njegov rad potreban je prostor u kojem će se izložiti dobri primjeri i prototipovi, održavati susreti s gospodarstvenicima, edukativni skupovi, ocjenjivati proizvodi i dodjeljivati prestižne oznake dobrog dizajna. Bez prostora i sredstava to jednostavno nije moguće Sanja Plješa O božavan ili osporavan, neki bi išli u krajnost s rečenicom da je Boris Ljubičić – ekscentričan dizajner. No bilo kako bilo, njegovi se radovi ne mogu ne zamijetiti. Iako živi i radi u Zagrebu, njegova djela putuju po svjetskim metropolama, gdje nerijetko nailaze na oduševljenje kritičara. Neki od njegovih radova ušli su u svjetske izbore najboljih dizajnerskih radova, za što je dobio i brojne nagrade. Razgovarali smo uz kavu s Borisom Ljubičićem o dizajnu u Hrvatskoj u ovim složenim vremenima, vizualnom identitetu, domaćim i inozemnim dizajnerima pa čak i mogućnosti osnivanja zadruge hrvatskih dizajnera. Priznati ste hrvatski i svjetski dizajner, a na domaćoj i svjetskoj dizajnerskoj sceni djelujete već 30 godina. Što se promijenilo u dizajniranju od tada do danas? Mnogo se toga promijenilo i stalno se mijenja. Dizajn je doslovce preplavio svijet. Pojam dizajna se znatno proširio i nema djelatnosti koju on svojim kreativnim idejama ne www.zadruge.hr RASPRAVE Na ljestvici od 1 do 10, kojom bismo imaginarno mogli označiti kvalitetu svjetskog dizajna, a na kojem se mjestu, prema Vašem mišljenju, nalazi hrvatski dizajn? Ha, teško je to baš odrediti ... negdje između 5 i 7? Velik broj međunarodnih nagrada koje hrvatski dizajneri dobivaju gotovo redovito su samo “medalje oko vrata”, dok se stvarne promjene tu oko nas nedovoljno vide. Dizajn koji nije vidljiv, ne samo kao pojava ili predmet već i ideja, nije u funkciji promocije profesije, a time ni proizvoda. pokriva. Dizajn je danas globaliziran i stoga je potrebno imati sasvim utvrđen i izdvojen vizualni identitet. Formirajući vizualni kod od dva kvadrata s tim da je gornji lijevi crveni, a donji desni plavi imamo objedinjeno i sažeto prikazan vizualni identitet Hrvatske koji je prepoznatljiv u svim uvjetima i u najmanjim dimenzijama poput japanskoga kruga ili švicarskoga križa. Prate li se svjetski trendovi u hrvatskom dizajnu i mogu li mladi hrvatski dizajneri, prema Vašem mišljenju, svojim znanjem i projektima konkurirati inozemnim dizajnerima? Hrvatski dizajneri grade svoj imidž baš na trendovima što nije najbolja opcija. Naravno, treba biti ukorak s vremenom, ali imati i osjećaj za svoj prostor i vrijeme. Kakvi su međunarodni primjeri? Švicarski dizajn je ispred svih! Kod njih je sve odlično dizajnirano, od zastave do novca. Njihova zastava ima jednake stranice i oblik kvadrata po čemu je jedinstvena na svijetu. Švicarski brend Swatch uz natpis uvijek ima crveni kvadrat s bijelim križem. Čuveni švicarski nož s dvadesetak i više alata na sebi ima crvene korice i bijeli križ … Naravno, posebni su i japanski ili britanski brendovi koji imaju dobru vizualnu poveznicu s osnovnim vizualom tj. njihovom zastavom. www.zadruge.hr Koliko uopće ima dizajnera u Hrvatskoj i čime se oni sve bave? Učlanjenih u Hrvatsko dizajnersko društvo je oko 400 grafičara i 200 produkt dizajnera. Mada se to prelijeva jedno u drugo, kao i u web i advertising, koji su uzeli velikog maha, a ustvari su neproduktivni, jer samo prate pravi dizajn, a kad ga nema postaju i suvišni. To su profesionalci koji imaju školsku spremu, a neki i stečeno iskustvo za taj posao. O talentiranim ili onima koji su u tome slabiji dovoljno govore njihovi radovi koje su do sada uradili, predlagali ili realizirali. Postoje neke indicije da ćete uskoro osnovati zadrugu hrvatskih dizajnera. Možete reći nešto više o tome? Pa to svakako nije loša ideja, ali nisam upoznat s tim, pitao sam tajnicu HDD-a, ni ona nema takvu informaciju. Kao predsjednik HDD-a inicirao sam osnivanje Hrvatskog dizajn centra. Svi mi dizajneri skupili smo novce, registrirali centar, potom natječajem odredili logo, pokušali neku suradnju s drvnim klasterom i potom stali. Za dizajn centar je potreban prostor u kojem bi bili izloženi dobri primjeri i prototipovi, održavali se susreti s gospodarstvenicima, edukativni skupovi, ocjenjivali proizvodi i dodjeljivale prestižne oznake dobrog dizajna. Bez prostora i sredstava to se ne može. Tko sve može biti član zadruge dizajnera, čime bi se ona trebala baviti i koji bi trebao biti cilj njezina djelovanja? nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. Nadam se samo profesionalci! To kažem zato što se uporabom računalnih izvedbi puno toga predstavlja dizajnom, a riječ je o operativnim postupcima realizacije te vrlo često i plagijata koji se nude kao originali. S kakvim se problemima suočavaju hrvatski dizajneri i koja su, prema Vašem mišljenju, rješenja tih problema? Uključivanje dizajna na razini strategije države, ali još uvijek izostaje strategija i uključenje u gospodarski važne projekte. Hoće li i rad zadruge dizajnera pomoći pri rješavanju nekih problema s kojima se dizajneri suočavaju? Možda, ako se sami pobrinu oko svojih projekata za unapređenje cijelog društva, jer je očito da ih nitko neće zvati ili tražiti. Dizajn u Hrvatskoj ili hrvatski dizajn kao japanski, švicarski … još ne postoji, ali u ovim divergentnim vremenima on se može dogoditi ako se sustavno podredimo tom cilju. Volimo reći da je u raznolikosti bogatstvo, možda, ali identitet mora biti jedinstven. To je jedna kvaliteta iznad. Stara uzrečica “manje je više” to najbolje ilustrira. 17 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA Vedrana Stecca, predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga, koji je i glavni inicijator održavanja ovoga skupa, govorila je nazočnima o važnosti zadruga u Republici Hrvatskoj i EU-u. Tom je prigodom iznijela i podatke da u Europi postoje 263.000 zadruga, koje imaju 163 milijuna članova i zapošljavaju 5,4 milijuna ljudi, što je zaista respektabilan broj. V. Stecca je naglasila i to da je svaki treći stanovnik EU-a član zadruge te da je zadrugarstvo najrazvijenije u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj. IVANIĆ-GRAD PODRŠKA ZADRUŽNIM OBLICIMA POSLOVANJA Edukacija o potrebi i nužnosti udruživanja malih proizvođača kako bi lakše nastupali i plasirali svoje proizvode, pa tako i postali konkurentni na tržištu, bila je osnovna tema nedavno održanog skupa u ovome gradu Dobrila Jerković H rvatski savez zadruga i Grad Ivanić-Grad su krajem ožujka ove godine organizirali susret s poljoprivrednim proizvođačima s ivanićgradskog područja, koji je održan u njihovu Pučkom otvorenom učilištu. Osnovni cilj ovog skupa bila je edukacija o potrebi i nužnosti udruživanja malih proizvođača kako bi lakše nastupali i plasirali svoje proizvode, pa tako i postali konkurentni na tržištu. Na skupu je bilo prisutno 50-ak sudionika – predstavnika Grada, Županije, poljoprivrednih proizvođača te nastavnika i učenika osnovnih škola. Sastanak je otvorio gradonačelnik Boris Kovačić, naglasivši kako Ivanić-Grad podržava okrupnjavanje i organiziranje proizvođača ovoga kraja kao i zadružni način poslovanja. Dodao je kako su u gradskom proračunu predviđena određena poticajna sredstava i za zadruge. 18 Što se tiče zadruga u RH, istaknula je da se zadruge ovdje najviše bave poljoprivredom (60% zadruga), ali ima ih i u svim drugim sektorima (obrtničke, graditeljske, socijalne, uslužne, trgovačke ...). Također je naglasila važnost porasta broja zadruga te stabilnost i održivost zadružnog sustava. Na kraju je zaključila da su poljoprivredne zadruge značajan pokretač u budućem razvoju poljoprivrednog sektora, te mogu biti nositelji ruralnog razvoja. O prednostima zadružnog oblika organiziranja govorila je i Ilda Stanojević, koja je istaknula kako je prijeko potrebno stvoriti zajednički proizvod koji bi bio prepoznatljiv na tržištu (npr., bučino ulje, jer je na području oko Ivanić-Grada puno proizvođača buča, koji bi se trebali udružiti i zajedno izaći na tržite.) I. Stanojević govorila je i o primjerima uspješnih zadruga i njihovim već prepoznatljivim proizvodima na domaćem i stranom tržištu. Ante Boljat, upravitelj Zadružnog saveza zagrebačke regije, predstavio je novi Zakon o zadrugama i njegove odredbe te pojasnio razlike između zadruge, obrtnika i trgovačkih društava. Kako je na skupu bilo i predstavnika osnovnih škola, njima je posebno zanimljiva bila prezentacija Blanke Dragojević, predstavnice Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva, koja je predstavila rad ove udruge i istaknula kako Udruga broji čak 275 učeničkih zadruga. B. Dragojević je naglasila važnost učeničkih zadruga u kojima se provodi obrazovanje radi bržeg uključivanja u gospodarstvo. Učeničko zadrugarstvo usmjerava mlade ljude u izboru obrazovnih mogućnosti i zanimanja vezanih za poljoprivredu, selo, obrt ... Zanimljiva je bila i prezentacija Jadranka Pongraca, koji je predstavio projekt “Vrata Posavine”, čiji je cilj revitalizacija napuštenog objekta (jedne stare škole u Breškoj Zelini), gdje bi se stvorio novi turističkoedukativni sadržaj na tom ruralnom po- nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. dručju. Govorio je o nužnosti udruživanja proizvođača domaćih proizvoda, domaćih prehrambenih proizvoda, pića te atraktivnih suvenira, a sve radi otvaranja novih tržišta i razvoja ruralnih područja. Na kraju je Tin Nujić, specijalist za strateško komuniciranje, govorio o brendiranju lokalnih proizvoda, istaknuvši važnost marketinga i njegove priče. Naime, ništa se ne može bolje izreklamirati proizvod od same priče o njemu! Zaključak je ovoga ivanićgradskog skupa da je udruživanje i organizacija proizvođača nužna jer proizvođači kao pojedinci nisu dovoljno snažni i ne mogu ravnopravno sudjelovati na tržištu, niti mogu biti konkurentni. Stoga, proizvođači Ivanić-Grada, a i svi drugi, udružite se u zadrugu i postanite ugledan i prepoznatljiv gospodarski subjekt! TAVANKUT PROSLAVA DANA ŠKOLE “M. GUBEC” O Š “Matija Gubec”, Tavankut, proslavila je 11. veljače 2011. Dan škole. Svečanost su uveličali i mnogi gosti iz Republike Hrvatske, među ostalima: učenička zadruga Matije Gupca, Gornja Stubica (iz istoimene osnovne škole), zatim učenička zadruga Lipovica (OŠ Matije Gupca Cernik), Blanka Dragojević i Marija Levanić iz Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva iz Zagreba i Marija Hećimović iz Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba. Prije same svečanosti održan je okrugli stol o temi: “Jabuka u učeničkoj zadruzi”, na kojem su gosti i domaćini predstavili svoje radove. Prikladan program priredili su nastavnici i učenici OŠ “Matija Gubec” iz Tavankuta skupa s učenicima i nastavnicom OŠ Matije Gupca iz Gornje Stubice. Gostima su također predstavili običaje i kulturnu baštinu Hrvata – Bunjevaca, a sve je završilo uz tradicionalnu večeru. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA NOĆNJAK 2011., VODICE MASLINARSTVO POSTIŽE ZAPAŽENE USPJEHE Trinaesta po redu, održana je u Vodicama kod Šibenika velika međunarodna manifestacija proizvođača maslinova ulja, Noćnjak 2011. U organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije okupilo se oko 400 proizvođača, gostiju i poklonika ‘božjeg dara’ – maslinova ulja. Ova priredba ostat će zapamćena po vrsnoj organizaciji, bogatstvu sadržaja raznolikih stručnih programa i nezaboravnom druženju maslinara. Tom je prigodom dodijeljeno 270 različitih priznanja, među kojima i 160 zlatnih medalja Jole Bolić U vremenu gospodarskih teškoća za pohvaliti je rad i uspjeh koji postižu maslinari u proizvodnji maslinova ulja. Na Noćnjaku 2011. u dva dana trajanja manifestacije moglo se uživati u spoznaji da je stasao izuzetan proizvod visoke vrijednosti, koji obećava prije svega visokom kakvoćom, ali i količinom. Bilo je tu onih malih maslinara, kojima je susret na Noćnjaku posebno rado očekivan i kao mjesto susreta i druženja i kao možda prva promocija u svijetu maslinarstva, ali i vrlo ozbiljnih proizvođača koji posjeduju na tisuće stabala maslina. Maslinari, uglavnom iz Dalmacije, ali i oni iz Slovenije, Crne Gore, predstavili su i dali na ocjenjivanje svoja ulja te osvojili velik broj zlatnih medalja i šampionskih odličja, što im je dodijelilo stručno povjerenstvo sa Sandrom Petričević na čelu. Maslinovo ulje proizvodi se sve više u čistim ekološkim uvjetima, pa je naglasak gotovo u svim radionicama i događanjima bio na ekološkom maslinovom ulju, dakle proizvedenom bez uporabe pesticida i sličnih preparata, najčešće kao ekstra djevičansko. Između ostalih, skup je pozdravio i otvorio u ime visokog pokrovitelja, Vlade Republike Hrvatske, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, koji je u nadahnutom govoru istaknuo važnost ovog proizvoda, sve traženijeg na tržištu. Posebno je naglasio važnost proizvoda s višom vrijednosti, među koje spadaju naša vina i maslinovo ulje. Ministar Čobanković otvorio je Noćnjak www.zadruge.hr nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. ZAŠTO NOĆNJAK? Naziv Noćnjak vezan je za ono maslinovo ulje koje se prvo dobiva tiještenjem, prešanjem, a kako se taj posao tradicionalno u obiteljima obično obavljao noću, to ulje koje se nije koristilo za jelo, već kao najbolje za zdravlje i okrjepu obitelji te za poklone i druge razne prigode, dobilo je naziv NOĆNJAK. To je ime Zadružni savez Dalmacije uzeo za svoju međunarodnu, već trinaestu po redu, manifestaciju proizvođača ulja, maslinara, kojoj nema premca u nas. Ministar Čobanković pozdravio je male zadrugare 19 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA PRIZNANJA I NAGRADE ZA KAKVOĆU MASLINOVA ULJA Na Noćnjaku 2011. dodijeljeno je više od 270 različitih priznanja, među kojima su i šampioni: za kvalitetu pakovina ekstra djevičanskih ulja – šampion je BRIST OLIVE – OPG Silvano Puhar iz Pule, za kvalitetu otvorenih ekstra djevičanskih maslinovih ulja – šampion je obitelj Vlatković iz Novigrada, vice šampion za kvalitetu otvorenih ekstra djevičanskih ulja je Asja Bebić iz Zagreba, a za izgled pakovina ekstra djevičanskih maslinovih ulja šampionsku titulu je ponio Centar maslinova ulja iz Vodica. Dodijeljeno je 160 zlatnih medalja i niz priznanja uljarama, među kojima su i mnoge zadruge i OPG-i iz Slovenije s područja Istre te cijele Dalmacije. S okruglog stola o zadrugarstvu Oil gastro show 20 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. Oni se trebaju nuditi na stolovima naših hotela i restorana, jer je to velika šansa izvoza i maslinova ulja putem turističkih stolova. Neprekidno valja širiti i popularizirati te vrijednosti koje su već dokazane u nas i u svijetu. Dao je podršku daljnjem ostvarivanju programa za revitalizaciju maslinarstva (u Hrvatskoj već ima 30.000 ha površina pod maslinama) i istaknuo spremnost vlade RH da i dalje potpomaže ovu proizvodnju. Cilj je, naime, dostići oko 10 milijuna stabala maslina do kraja ovog desetljeća i 50.000 ha maslinika te doći do 20 milijuna kilograma godišnje maslinova ulja i imati oko 400 modernih uljara. Obraćajući se skupu, Vedrana Stecca, predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga, naglasila je važnost daljnjeg udruživanja poljoprivrednika u zadruge i pozdravila već sada dobar rezultat tog povezivanja putem 100 zadruga u Dalmaciji, koje u svom poslovanju imaju i proizvodnju maslinova ulja. Među njima je i PZ Drobnica iz Preka na otoku Ugljan, koja je dobila posebno priznanje za svoj rad na uzgoju i očuvanju maslina u ekološki čistim uvjetima. Inače, ovogodišnji Noćnjak bio je vrlo bogat i izvrsno organiziran, bez ijedne veće zamjerke. Organiziran je i okrugli stol o zadrugarstvu, gdje se razmotrila tema o proizvođačkim organizacijama u sektoru voćarstva i povrćarstva u koje spadaju i zadruge, a koje će ubuduće trebati ostvarivati na nov način certificiranje svoje proizvodnje kako bi ostvarile poticaje države. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA Mladenka Mašina, upraviteljica PZ Drobnica, Preko: ZADRUŽNI USPJEH I POSEBNOST S OTOKA UGLJANA KOD ZADRA Poljoprivredna zadruga Drobnica iz Preka na otoku Ugljanu dobitnica je posebnog priznanja na Noćnjaku 2011. Pokrenula je niz aktivnosti u mjestu i uspjela obnoviti zapušteni maslinik koji je sada uzorni primjer kako se na našim otocima može spasiti masline, nerijetko zaboravljene u prirodi, a među kojima su i vrlo rijetke autohtone sorte koje daju iznimno kvalitetno maslinovo ulje. O akciji zadruge Drobnica i njezinoj ulozi u mjestu Preko, njezina upraviteljica Mladenka Mašina za “Novu zadrugu” je između ostalog rekla: – Zadruga je osnovana 2006. godine, no to je samo nastavak velike tradicije zadrugarstva na otoku Ugljanu gdje je sadašnja zadruga sljednica one osnovane još 1905. g. Osnovao ju je biskup Marcelić. Ta prva zadruga pomagala je stanovništvu, organizirala poljoprivrednu proizvodnju, bavila se već tada turizmom, ugostiteljstvom, trgovinom i bila generator svega na otoku Ugljanu. Zadruga je imala uljaru i mlinove za žito, vlastite dućane, a počeli su graditi u to vrijeme i hotel. Naša sadašnja zadruga ove godine slavi i 100. obljetnicu od dolaska prvog turista na otok, o čemu imamo dokument o njihovoj registraciji. Mjesto Preko je još 1966. godine bilo proglašeno prvim turističkim mjestom, tada ispred danas glavnih turističkih odredišta. Vrijeme je učinilo svoje, zadruga je u pretvorbi prodana kao i njezina imovina, jer nije mogla imati hotel i sl. Ostala je zgrada koju i danas koristimo, tu je smještena sadašnja zadruga, inače na vrlo atraktivnoj lokaciji. Cilj je da danas dalje izgradimo moderan centar za uljarstvo i to želimo ostvariti uz podršku općine. Kada sam pozvana da obnovim novu zadrugu, posao upraviteljice sam prihvatila i odlučila pokrenuti njezinu aktivnost, prije svega na obnovi starih maslinika. Načinila sam opsežan elaborat i nadam se da ću barem dvije trećine od zacrtanog i ostvariti. Zalažem se naročito za moderni uljarski centar, za edukaciju maslinara i zadrugara i za opskrbu zadrugara sa svim što ima je potrebno. Uočila sam tako da na crkvenom imanju ima puno zapuštenih maslina na prostoru od oko 2 ha počela s aktivnostima da taj stari maslinik privedemo svrsi. To je bio i početak ekološkog maslinika koji je danas primjer takve obnove i koji rado posjećuju i turisti. Tako je i zadruga došla do mogućnosti vlastite proizvodnje maslinova ulja. Crkva je 2007. godine potpisala ugovor i tako je otpočela obnova uz pomoć stručnjaka iz Zadra. Dobili smo prva sredstva od jedne organizacije UN-a (UNDP), čime se potpomažu projekti vezani za održavanje biološke raznolikosti i ekologiju. Oni su prepoznali naš zadružni projekt, a pomogla je lokalna samouprava, turističke organizacije i ovdje su došli volonteri gotovo sa svih strana svijeta koji su počeli obnavljati maslinik. Uređen je put do maslinika, tako da su osigurani svi uvjeti za ekološko maslinarstvo, a zadrugari su to prihvatili i sami su obnavljali masline. Ukupno u projekt je angažirano oko pola milijuna kuna, zatečeno je oko 170 starih maslina, dobili smo certifikat za izvorno ekološko ulje iz tog maslinika i nastavili ga obnavljati, tako da danas imamo više od 200 stabala maslina autohtone sorte drobnica. Evo, za taj rad na obnovi maslinika dobili smo i ovo posebno priznanje na Noćnjaku. Zadruga rado surađuje i s učeničkom zadrugom osnovne škole u mjestu koja proizvodi razno ljekovito bilje, posebno buhač. U masliniku smo izgradili i jednu kamenu kućicu u koju svraćaju turisti, organizirane skupine, primjerice iz Njemačke i tu se organiziraju razna događanja, kušanja maslinova ulja i delicija s otoka. I dobivena zlatna medalja za naše zadružno maslinovo ulje od sorte drobnica poticaj je i drugim maslinarima na otoku da idu u tom pravcu. Primjerice, kakav je interes pokazuje i to da je na moje predavanje o ekološkom uzgoju maslinova ulja došlo 80-ak maslinara i bez zadrške slušalo izlaganje i sudjelovalo u raspravi gotovo tri sata. Uz suhozide u našem ekološkom masliniku zasadili smo ljekovito bilje i artičoke koje su vrlo atraktivne i bit će to dopunski proizvod. Na otoku je sve podređeno maslinama, što govori i činjenica da djeca u dječjem vrtiću već imaju program o maslinarstvu. I na kraju, država bi trebala na otocima podržati sve aktivnosti, prepoznati ih i omogućiti da se posebno zapušteni maslinici obnove. Tu su parcele vrlo male a država upravo daje poticaj po hektarima i tu bi trebalo imati više sluha od državnih tijela, jer to treba biti u funkciji turizma, gdje ulagači na otoku traže izvorne proizvode i to u malim količinama, potpuno svježe. Tu vidim šansu i za zadrugarstvo na otocima i za veću brigu, posebno za autohtone sorte maslina. Primjerice, stara sorta puljka u mjestu Poljane i Oštrica u mjestu Suhomištica gaji se ovdje i nigdje ih više nema, a daju vrlo aromatično, gusto visokokvalitetno maslinovo ulje. Kako tu primijeniti ARKOD i sl., pita se upraviteljica Mladenka Mašina. www.zadruge.hr nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. Najveći interes sudionici su pokazali za Olio gastro show, gdje se moglo učiti o maslinovu ulju, te kako se ono sljubljuje s vinom i jelom. Sudionici su posjetili Centar ulja u Vodicama opremljen najmodernijom tehnologijom za pakiranje maslinova ulja, franjevački samostan Gospe Visovačke kod Skradina, uljaru Laća i sudjelovali na nizu radionica. Bio je to događaj za svaku pohvalu, posebno Zadružnom savezu Dalmacije, čiji su djelatnici uložili velike napore u njegovu organizaciju i u sve sadržaje, ponovo potvrđujući sposobnost organizacije tako velikih i dobrodošlih privrednih manifestacija. OBAVIJEST O NOVOM ZAKONU O ZADRUGAMA Obavještavamo sve naše zadruge, zadrugare, kao i one koji to žele postati, da je Hrvatski sabor na sjednici održanoj 11. ožujka 2011. donio novi Zakon o zadrugama. Zakon o zadrugama objavljen je 23. ožujka 2011. u “Narodnim novinama” br. 34/11. i stupio je na snagu 31. ožujka 2011., s kojim danom je prestao važiti Zakon o zadrugama (“Narodne novine” br. 36/95., 67/01. i 12/02.). Postojeće zadruge imaju rok od jedne godine za usklađivanje s novim Zakonom, što znači da moraju uskladiti svoje poslovanje i akte s odredbama toga Zakona najkasnije do 31. ožujka 2012. godine. (Dobrila Jerković) 21 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA PERADSKO MESO EU PORIJEKLA KVALITETA, SIGURNOST, SLJEDIVOST U siječnju ove godine završio je trogodišnji projekt promocije kvalitetnoga peradskog mesa europskog podrijetla. Cilj projekta je promovirati i informirati potrošače o prednostima sustava kakvoće, sigurnosti i sljedivosti ovih proizvoda Gorana Holub-Veršić P rojekt generičke promocije peradskog mesa započeo je u veljači 2008. godine i odvijao se na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Vrijednost projekta je 1.700.000 eura, a sufinancirale su ga Europska unija s 50%, Slovenija s 30% i članice GIZ Mesne industrije, koje su izvodile projekt s 20% sredstava. Cilj projekta je promovirati i informirati potrošače s područja bivše Jugoslavije o važnosti pravilnog izbora peradskog mesa i o prednostima sistema kvalitete, sigurnosti i sljedivosti, koji omogućava potpuni nadzor nad izvorom peradskog mesa od “njive do vilice”. Rezultati trogodišnjeg projekta izneseni su na zaključnoj konferenciji za medije u prosincu 2010. godine. Voditelj projekta “Kvaliteta, sigurnost, sljedivost – peradsko meso EU-podrijetla” za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Makedoniju, Boris Jež, dipl. ing. agr., tom prigodom je rekao kako ”.. EU brine za svoje potrošače i zbog toga postavlja visoke standarde kakvoće, sigurnosti i sljedivosti, koji moraju poštovati svi proizvođači peradskog mesa u zemljama članicama. Visoki standardi potpune sljedivosti proizvodnje, kontrola kvalitete, visoka tehnološka razvijenost, strožiji nadzor i brojne preventivne kontrole osiguravaju da je meso europskog podrijetla prepoznatljivo po kakvoći i zdravstvenom integritetu”. U Europskoj uniji se godišnje proizvede 11 milijuna tona pilećeg mesa i uprihodi 107 milijardi eura. Potrošnja po stanovniku je 23 kg, ali bi izlaskom iz gospodarske krize (zbog potrošnje u državama u razvoju, kao i prehrambenim trendovima u razvijenom svijetu) potrošnja peradskog mesa trebala nastaviti brže rasti u odnosu na druge vrste mesa. Sustav kvalitete, sigurnosti i sljedivosti omogućava europskoj peradarskoj industriji da sačuva konkurentnu prednost nad velikim izvoznicima mesa peradi iz SAD-a i Bra- 22 zila, koji ne ispunjavaju sve europske kriterije. “No na kraju o izboru što kupovati odlučuje potrošač koji bi trebao biti svjestan da rizičnom kupovinom riskira i svoje zdravlje, koje je previše dragocjeno da bismo se igrali s njime”, jedna je do poruka odaslana sa zaključne prezentacije tog projekta u Zagrebu. U tijeku trogodišnje realizacije projekta održane su brojne promocijske i marketinške akcije kao i aktivnosti odnosa s javnošću. Pored konferencija za medije, izvođači projekta objavili su informativnu brošuru koja je u Hrvatskoj tiskana u nakladi od 330.000 primjeraka. U sklopu brošure (namijenjenoj osobama koje u kućanstvu skrbe i vode računa o prehrani svojih članova) organizirana je i nagradna igra. U svakoj od država sudionica projekta izvučeno je i podijeljeno 150 praktičnih nagrada. S “Perutninom” posluju kooperanti udruženi u zadruge Na završnoj konferenciji za novinare sudjelovao je i predsjednik Uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj, dr. Roman Glaser. Podsjetio je da se proizvodnja hrane u Sloveniji odvija u integriranom procesu u sklopu sustava kvalitete, sigurnosti i sljedivosti, što počinje od obrade zemlje i proizvodnje krme, uz strogo nadzirane sve procese proizvodnje. U tom lancu od “njive do vilice” važnu ulogu imaju i kooperanti udruženi u zadruge. – Kooperanti su u sklopu Perutnine Ptuj već prije bili organizirani u zadrugu, ali su nakon privatizacije tvrtke PP 1997. godine osnovali svoju zadrugu kooperanata, s kojom od početka imamo poslovan odnos. Tako kooperanti od nas dobivaju repromaterijal – krmivo, piliće, veterinarsku uslugu i tehnološki servis, a zadruga nadzire proizvodnju i kooperante. Za taj integrativni, organizacijski dio posla, zadruga dobiva nadoknadu, a Perutnina izravno kooperantima direktno plaća za proizvedeno pileće meso. Naš poslovni odnos baziran je na obostranom zadovoljstvu – kooperantu je osigurana zarada, a Perutnini Ptuj najbolji proizvod. Kooperantima pomažemo i na druge načine, primjerice u osiguranju i bržem dobivanju bankarskog kredita za izgradnju farme. U nekoliko zadnjih godina pomogli smo na taj način podići dosta modernih peradarskih objekata na obiteljskim gospodarstvima. Zanimljivo je da su se za tu proizvodnju odlučili uglavnom mlađi ljudi koji se prije nisu bavili peradarstvom. No imali su poljoprivredno zemljište na kojem su mogli započeti s proizvodnjom i tako sebi i obitelji osigurati kvalitetan i siguran život na selu, kazao je dr. Glaser. PZ KUNA 1898. PROSLAVLJENA 113. GODIŠNJICA POSTOJANJA Ova zadruga broji 60 članova koji u svojim vinogradima njeguju plavac mali i rukatac, od čijega grožđa proizvode više od 200 tisuća litara kvalitetnoga i vrhunskog vina Tomislav Radić “S tupiti u zadrugu mogu jedino osobe, koje pripadaju općini Kune, uživaju glas poštene i ćudoredne čeljadi, punoljetne su, nisu podane pijanstvu ili ljenčarenju, ne bave se lihvarstvom ili kamatarenjem i nijesu članovi koje druge zadruge na neograničeno jamčenje”. Tako glasi član 3. dokumenta o osnivanju poljoprivredne zadruge Kuna, godine 1898. U drugoj polovini mjeseca ožujka u Kuni je proslavljena 113. godišnjica postojanja ove zadruge, koja sada nosi ime PZ Kuna 1898. Među osnivačima te davne 1898. bio je i Mato Celestin Medović, poznati hrvatski slikar. Danas zadruga broji 60 članova koji u svojim vinogradima njeguju plavac mali i rukatac. Za sada se, kaže upravitelj zadruge, Niko Meštrović, buteljira 20% proizvodnje koja iznosi 200.000 litara vina godišnje, od čega je samo 10.000 litara bijelo vino rukatac. Devedeset posto proizvodnje je kvalitetno, a 10% vrhunsko vino. Osamdeset posto proizvodnje plasira se u Badel i Dalmacija vino. Vina PZ Kune 1898. počela su osvajati i zlatna odličja. Tako je na nedavno održanom sajmu vina u Beogradu plavac pod imenom “Ponos” berbe 2009. osvojio zlatnu medalju. Proslava godišnjice Zadruge odvijala se istodobno s Danom kamenica u Malom Stonu koji se organizira u povodu blagdana Sv. Josipa. Tada se po tradiciji smatra da su u to vrijeme kamenice najbolje. Ugostiteljska škola iz Dubrovnika napravila je stručnu ekspertizu i utvrdila da se rose, napravljen od plavca iz PZ Kune 1898., najbolje sljubljuje s kamenicama. Većina vinograda PZ Kune 1898. stari su između 30 i 40 godina, što je također jamstvo kvalitete vina proizvedenih u toj zadruzi koja je nabavila novu tehnologiju, a glavni enolog Marko Šuman nastoji postići vrhunsku kvalitetu vina. Marko Šuman i Niko Meštrović, enolog i upravitelj PZ Kuna 1898. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA OSIJEK SLAVONSKA KOBASICA KRČI PUT TRŽIŠTA Godine 2005. osnovana je Udruga proizvođača domaće slavonske kobasice Donjogradski kobasičar, čiji je cilj promicanje ove delicije, zatim standardizacija proizvodnje, njezina zaštita i suradnja sa znanstvenim ustanovama. Dosad je održano osam kobasijada, a priprema se i osnivanje zadruge Damir Lukač O snivači i članovi ove Udruge su amaterski proizvođači domaće slavonske kobasice, a nakon šest godina djelovanja može se zaključiti da su u velikom dijelu ispunili ciljeve zbog kojih je osnovana. U okviru promidžbe održalo se već osam Kobasijada, a članovi Udruge predstavili su domaću slavonsku kobasicu širom Hrvatske i to u: Rabu, Zadru, Trilju, Zagrebu, Korčuli, Splitu, Obrovcu, Rijeci … Tu deliciju u Osijeku imali su priliku kušati i diplomatski predstavnici u Hrvatskoj iz Poljske, Njemačke, Rumunjske, Rusije, Bugarske, Srbije, Austrije, Češke, Mađarske i Ukrajine. Ostvarena je uspješna suradnja sa znanstvenicima s Poljoprivrednoga i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku. U suradnji s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom realiziran je projekt “Standardizacija proizvodnje domaće slavonske kobasice”. Na temelju rezultata ovog projekta Udruga 2011. godine pokreće postupak zaštite zemljopisnog podrijetla domaće slavonske kobasice kod nadležnog ministarstva. Pored toga, ove godine održana je 8. po redu Donjogradska kobasijada. Stručno povjerenstvo s prof. emerit. Antunom Petričevićem na čelu, zatim prof. dr. sc. Dragom Šubarićem i prof. dr. sc. Goranom Kušecom, tom je prilikom ocijenilo 30 uzoraka domaćih slavonskih kobasica i 16 uzoraka kulenovih seka. Uzorci su pristigli iz svih pet slavonskih županija i tradicionalno već šestu godinu iz bosanske Posavine. Inače, svake godine povjerenstvo www.zadruge.hr ocijeni oko 50-ak uzoraka kobasica, a od 2010. godine i kulenovih seka kao posebne kategorije kobasičarskih proizvoda. Naziv Udruge i kobasijade je vezan uz mjesto nastanka ideje i mjesto njezina tradicionalnog održavanja – osječki kvart Donji grad, no članovi i natjecatelji na tim manifestacijama su s područja cijele Slavonije. Dakle, Udruga je dosad u većem dijelu ostvarila svoje ciljeve, točnije sve osim organiziranja proizvođača domaće slavonske kobasice i njihova nastupa na tržištu. Od osnutka zalagali su se za utemeljenje zadruge proizvođača domaće slavonske kobasice, jer su uvjereni da je to najbolji način uspješne proizvodnje koji omogućava kvantitetu i kvalitetu te primjeren nastup na tržištu. Znamo li što je sve potrebno za pokretanje proizvodnje prema vrijedećim zakonskim propisima i osnovna ulaganja, onda je zadruga pravi način koji omogućava ostvarenje tog cilja. U tijeku je postupak osnivanja i registracije zadruge koja okuplja sedam članova Udruge. Zadruga će se baviti proizvodnjom tradicionalnih slavonskih proizvoda te će, osim toga, proizvoditi i ostale polutrajne proizvode od mesa, ali i neke druge slavonske tradicionalne proizvode poput rakija i prerađevina od voća i povrća. Važno je naglasiti da su u pripremi osnivanja zadruge proveli istraživanje tržišta kao i nabavke sirovina. U situaciji kada mali domaći proizvođači svinja imaju tržišne probleme, buduća zadruga omogućit će uspješan plasman svinja za šest obiteljskih gospodarstava s kojima je dogovorena suradnja. Tradicijski proizvodi su jedna od rijetkih šansi koju Hrvatska ima u budućnosti i koji su zanimljivi i konkurentni Europi. Stoga nemamo puno izbora kada je u pitanju budućnost i kako dalje. Tehnološki smo zaostali, trpimo posljedice rata i poraća, imali smo pogrešne privatizacije i pretvorbe i loše poslovanje. Nema ni jasne strategije razvoja, posebice u poljoprivredi. Nestali su i ,,kombinati”, zatim “kooperacije” i prijašnje zadruge, tako da su mali poljoprivredni proizvođači na najgrublji način osjetili što je to tržišna utakmica. Zbog toga, kao i mnogih drugih razloga, sada su nam zadruge prijeka potreba. One se lakše mogu nositi na tržišnom natjecanju s mnogim problemima, no nužne su takve zadruge kojima su seljaci, poljoprivredni proizvođači, stvarni osnivači, koji će zadružnim putem rješavati svoje potrebe u proizvodnji, nabavci, plasmanu itd. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. PULA: SOCIJALNA ZADRUGA OSOBA S INVALIDITETOM PET GODINA USPJEŠNOGA RADA Zvonko Čokljat Z adruga osoba s invaliditetom svečano je obilježila pet godina svoga uspješnoga rada 11. ožujka 2011. u svojim novim prostorijama u Puli. Upravitelj zadruge, Josip Brkljača, i njegovi suradnici uistinu su se potrudili i svim uzvanicima, gostima i prijateljima najsrdačnije se zahvalili na petogodišnjoj suradnji. A prijatelja, gostiju itekako je bilo. Prije svega, na proslavi obljetnice prisutni su bili: Silvija Hrelja, u ime Grada Pule, Mladen Ferenčić u ime HGK, Zdenka Mesić i Mirjana Kolaić u ime Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Damir Komar u ime Društva distrofičara te Vedrana Stecca u ime Hrvatskog saveza zadruga. U svom obraćanju prijateljima i suradnicima upravitelj je naglasio značaj, svrhu i cilj postojanja ove socijalne zadruge, koja je zastupajući interese svoga mnogobrojnog članstva u relativno kratkom razdoblju postigla ogromne rezultate. U svome izlaganju J. Brkljača se osvrnuo na proteklo vrijeme, sjetio se samih početaka te pružio gostima potpuni pregled ukupnoga učinka ove zadruge. A pokazatelji su fascinantni. Danas zadruga broji 1323 člana iz gotovo svih značajnijih gradova i općina u Republici Hrvatskoj. I upravo u toj činjenici se krije ključ uspjeha. Članove zadruge čine uglavnom invalidi i osobe s kroničnim tegobama. Svi su pronašli svoj interes, podupirući rad ove zadruge. Danas je zadruga otvorena prema tržištu, zapošljava četiri stručne osobe a prihode u cijelosti stječe radom i angažmanom svoji članova, pružajući zanatske, ličilačke i druge usluge poput održavanja ili servisiranja strojeva, električnih aparata itd. Članovi zadruge izrađuju ključeve, privjeske i suvenire, a najveći izvor prihoda ostvaruju putem podjele promidžbenih materijala značajnih trgovačkih lanaca. Pored toga, članovi zadruge skupljaju papir u oikviru programa prikupljanja sekundarnih sirovina, a poseban naglasak u svome radu pridaju edukaciji u organiziranoj glazbenoj radionici. Usto pružaju usluge usmjerene prema djeci koja teže svladavaju redoviti obrazovni program. U svemu tome oduševljava njihova želja, sposobnost i entuzijazam. Kada u konačnici zbrojimo učinak, dobivamo hvalevrijedan financijski podatak, tj. činjenicu da je ova zadruga u protekloj godini ostvarila više od 20 milijuna kuna prihoda. Čestitamo! 23 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA NA PELJEŠCU PRVI MUZEJ KOJI UTEMELJUJE ZADRUGA Predstavljen program otvaranja prvoga hrvatskog muzeja vinogradarstva i vinarstva u Putnikovićima na Pelješcu Želimir Bašić Z Eksponati predviđeni za muzej u Putnikovićima: - slika Splita u vrijeme velikog izvoza u Francusku krajem 19. stoljeća - dalmatinska narodna nošnja, grafika iz 1906., i - etiketa Dingača iz 1950. Radovi na budućem muzeju 24 adruge u Hrvatskoj imaju široki raspon svog djelovanja i bave se raznim djelatnostima od proizvođačkih, uslužnih, do socijalnih i brodarskih (PZ Komiža). Međutim, jedinstveno je da jedna zadruga osniva muzej. Naime, nedavno je u Stonu na Pelješcu, u prisutnosti župana neretvansko-dubrovačkog Nikole Dobroslavića i predsjednika Zadružnog saveza Dalmacije Joška Niskote, prezentiran program PZ Putnikovića za utemeljenje prvoga hrvatskog muzeja vinogradarstva i vinarstva. Tom prigodom upravitelj PZ Putniković Jozo Rabušić prisjetio se kako je 2006. godine krenula ideja o realizaciji prvoga ovakvog muzeja u Hrvatskoj. U svom izlaganju istakao je da su u završnoj fazi građevinski radovi na adaptaciji staroga zadružnog doma, u kojemu je predviđeno da se postavi muzejska zbirka. Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije, jedan od autora programa za osnivanje muzeja, naveo je da sve vinogradarske zemlje – osim Hrvatske, imaju najmanje jedan ovakav muzej. Naglasio je i da su Putnikovići idealno mjesto za otvaranje ustanove ” ... jer je Pelješac srce proizvodnje crnih vina Hrvatske, a tu se i spaja prošlost uzgoja loze (predstavljena sa starim rimskim agerompoljem u Stonu) i sadašnjost s glasovitim vinogradarskim položajima.” Muzej je zamišljen da ne bude statična ustanova, već aktivni-dinamični centar vinogradarstva i vinarstva Hrvatske. Njegovo poslovanje trebalo bi biti profitabilno i ekonomično. Planira se da bi sredstva za rad muzej ostvarivao zaradom od svojih aktivnosti. Njegovo djelovanje trebalo bi biti vezano za rad turističke privrede i poljodjelskih tvrtki, a predviđeno je i organiziranje obilazaka i posjeta vinograda na Pelješcu (Dingač, Postup, Janjina itd.) u nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. okviru vinskih putova, uz posjet zadružnih i drugih podruma. Nadalje, predviđeno je organiziranje stručnih i popularnih degustacija, prodaja vina iz svih dijelova ove regije te vinskih suvenira, maslinovih ulja i drugih poljoprivrednih proizvoda. Također, planira se utemeljenje vinske arhive i realizacija zanimljivog programa pod naslovom “Vinske banke”. U okviru muzeja bit će i bogata ugostiteljska ponuda sa specijalitetima kraja, posebno školjkama i morskim plodovima, a nudit će se i široka paleta domaćih i svjetskih vina. Vinogradarski centar planira otvoriti i poljoprivrednu ljekarnu i organizirati vinsku akademiju za obrazovanje sommeliera i svih onih koji se bave vinogradarstvom i vinarstvom. Sam muzej će nastojati dati pregled razvoja vinogradarstva i vinarstva na tlu Hrvatske od početaka u ilirskog vremena, preko grčkoga i rimskog doba do naših dana. Posebno će biti zanimljiva arheološka zbirka starih predmeta koji su izravno ili neizravno vezani za vinsku proizvodnju. Predstavit će se oruđa korištena u vinogradarstvu i vinarstvu u prošlosti, a od kojih su mnogi već zaboravljeni. Nadalje, u okviru muzeja predviđena je postava posebne ampelografske (o sortama vinove loze) i numizmatičke zbirke, kao i izložba etnografskih predmeta s poluotoka Pelješca. Sigurno je da će posebni interes biti za dio muzeja s vinskim etiketama jer se radi o jedinstvenoj zbirci u ovom djelu Europe. Kao svoj doprinos Muzeju, Ž. Bašić je donirao svoju arheološku i numizmatičku zbirku te stare dokumente i knjige vezane uz vinogradarstvo, grafičku mapu narodnih nošnji, zbirku s oko sedam tisuća vinskih etiketa, fotografije s motivima vinograda i vina te stare vinske boce. Potpisujući sporazum o donaciji ustvrdio je kako je nužno da se prikupi što više izložaka za budući muzej te je javno pozvao sve one koji imaju nešto takvo da to daruju. Na prigodnoj prezentaciji Joško Niskota, predsjednik Skupštine Hrvatskog saveza zadruga i ZSD-a i Lordan Ljubenkov, upravitelj Zadružnog saveza Dalmacije, govorili su o rezultatima međunarodne manifestacije vinograda i vinara “Sabatina”, na kojoj su sve četiri najveće nagrade dobili vinari iz Dubrovačko-neretvanske županije te o ovogodišnjoj međunarodnoj izložbi maslinara i uljara “Noćnjak”. Također, predstavljena je i Hrvatska udruga vinarskih gradova. Planira se, ako se osiguraju financijska sredstva, da se muzej a time i centar vinogradarstva i vinarstva u Putnikovićima, otvori već ove godine. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA POSLOVNI KLUB ZADRUŽNOG SAVEZA DALMACIJE ZADRUŽNO PODUZETNIČKA AKADEMIJA O dgovor na ova i brojna druga pitanja, možete dobiti ako se prijavite za pojedine edukacijske module Zadružno poduzetničke akademije. Polaznicima se nude poludnevne, jednodnevne ili dvodnevne edukacije sa uklju- KOORDINACIJA RIBARSKIH ZADRUGA, RIJEKA OSNOVATI SAVEZ RIBARSKIH ZADRUGA Jedina metoda u nastavku promjena postojećega stanja u ribarskome sektoru je koordinirano aktivno sudjelovanje svih ribarskih organizacija, a ne ‘način ulice’ Zvonko Čokljat O dlično pripremljen i organiziran sastanak koordinacije upravitelja ribarskih zadruga protekao je u rad- www.zadruge.hr čenim studijskim obilascima zadruga (njihovih proizvodnih pogona), sajmova i manifestacija u okruženju pa i šire. Edukacije koje vode eminentni stručnjaci po temama uključuju: Zadrugarstvo – svjetski priznati gospodarski pokret (legislativa, knjigovodstvo, etika…); Predstavljanje novih zadružnih i drugih proizvoda; Ekološka proizvodnja – propisi, proizvodnja i promidžba; Senzorsko ocjenjivanje prehrambenih proizvoda; Vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj, svijetu i regijama; Maslinarstvo i uljarstvo u Hrvatskoj, svijetu i regijama; Ribarstvo u Hrvatskoj, svijetu i regijama; Razne radionice (o vinu, pršutu, siru); Malo poduzetništvo. Cilj zadružne akademije je pružiti svim zainteresiranim građanima, a posebno poduzetnicima i poljoprivrednicima konnom ozračju, a na dnevnom redu su bile aktualne teme koje pritišću hrvatsko ribarstvo. Ovaj sastanak, drugi po redu, održan je 27. siječnja 2011. u prostorijama Veletržnice ribom u Rijeci, a bili su nazočni upravitelji RZ-a: Sloga, Komiža, Friška riba, Oštriga, Omega 3, Adria, Istra Lanterna i Porat te predstavnica MPRRR-Uprave za ribarstvo Irena Jahutka, kao i predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga Vedrana Stecca te Dolores Margan-Kastrapali, direktorica Veletržnice ribom. Najprije se raspravljalo o izravnom sudjelovanju predstavnika ribarskih zadruga u tijelima iz područja Zakona o morskom ribarstvu. O tom pitanju jednoglasno je donesena odluka o sudjelovanju predstavnika priznatih ribarskih zadruga (“priznate ribarske zadruge” temeljem Pravilnika o ribarskim zadrugama, NN 48/10) u donošenju svih budućih pravilnika o morskome ribarstvu. Potom je bilo riječi o boljoj organizaciji i povezanosti hrvatskih ribarskih zadruga te je odlučeno kako će se nakon donesenoga novoga Zakona o zadrugama pristupiti osnivanju Saveza ribarskih zadruga kao strukovnoga saveza. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. Znate li da 1200 kubika vode iz rijeka svake sekunde utječe u hrvatsko more? Kako je upotrijebiti za navodnjavanje, za proizvodnju električne energije, za…? Koji je od oko 200 europskih fondova namijenjen poduzetnicima Hrvatske i kako se mogu ostvariti bespovratne potpore? Jeste li čuli da najnovija istraživanja vinove loze donose potpuni preokret kod načina i vremena tretiranja zaperaka, čime se za 30% povećava kvaliteta i prinos grožđa? Znate li da nasipanjem mljevenog kamena ispod maslina za 25% povećavate rodnost maslina, a ugradnjom navodnjavanja za 50%? Želite li otkriti koje tajne o vinima kriju vrhunski enolozi? Želite li već po mirisu prepoznati, ne samo kvalitetu nego i od koje sorte maslina je dobiveno maslinovo ulje? kretne stručne informacije bitne za razvoj poduzetništva, promicati zadrugarstvo, ekološku proizvodnju prehrambenih proizvoda u regiji te razvijati proizvodnju i potrošnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja te kvalitetnih i vrhunskih vina, a posebno autohtonih sorti. U zgradi ovog Saveza, vršit će se senzorska ocjenjivanja poljoprivrednih proizvoda i za brojna značajnija natjecanja i sajmove u regiji. Treća točka dnevnoga reda, možda najzanimljivija jer se odnosila na protekle prosvjede dijela ribara, privukla je i veliku pozornost medija. U ime koordinacije upravitelja ribarskih zadruga Zlatko Milovan, upravitelj RZ Lanterna, prenio je javnosti jasan stav o neslaganju ribarskih zadruga s načinom i metodama koje su određene ribarske skupine iskazale u proteklih dvadesetak dana. “Ne odričući pravo bilo kojem kolegi ribaru da na svoj način komentira stanje u ribarstvu, u trenutku kada se očekuje završetak pregovora s Europskom unijom, ‘način ulice’ i/ ili pozive na rušenje ustroja smatramo neprihvatljivim, posebno u kontekstu činjenice da se u zadnjih nekoliko godina konačno počelo rješavati desetljećima zapostavljeno stanje u hrvatskom ribarstvu …”, naglasio je Z. Milovan. Time je i potvrđen stav i odluka ove koordinacije, kako su jedine i prave ili učinkovite metode aktivno sudjelovanje svih ribarskih organizacija u koordiniranom radu, kao jedino moguće rješenje u nastavku promjena postojećega stanja u ribarskome sektoru. 25 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA OPATIJA: SAVJETOVANJE POLJOPRIVREDNIKA IZGRADITI CJELOVIT SUSTAV ZADRUŽNOG OBRAZOVANJA U organizaciji Zajednice za obrazovanje odraslih iz Zagreba i u suradnji s Hrvatskim savezom zadruga, početkom godine održano je savjetovanje o osposobljenosti poljoprivrednika za ulazak u EU. Šesnaest referata, uvodna izlaganja, prezentacije, priređen Zbornik radova i plodna rasprava na Okruglom stolu o programima obrazovanja, pridonijeli su zadovoljstvu sudionika, kako su na kraju zaključili Jole Bolić Sažetak referata skupine autora s Agronomskog fakulteta Zagreb: prof. dr. sc. Miroslav Tratnik, dr. sc. Maja Stracenski Kalauz, Aleksandar Nedanov, dipl. ing., znanstveni novak Važnost zadružnog menadžmenta Sažetak referata sa savjetovanja Autorice: Ružica Gelo, Hrvatska gospodarska komora i Žaklina Jurišić, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Mogućnosti i obveze uklapanja poljoprivredne politike RH za tržišnu utakmicu u EU-u Zajednička poljoprivredna politika EU zahtjevna je, kako za državnu administraciju tako i za same poljoprivredne proizvođače. Uključivanje Hrvatske na zajedničko EUtržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nosi za sobom brojne prednosti, ali i nedostatke. Jedinstveni uvjeti tržišne utakmice prednosti su poslovanja na tržištu EU-a, ali istodobno i veliki izazov za proizvođače. Izbirljivi zahtjevi potrošača i strogi standardi u proizvodnje dodatni su teret s kojim će se naši proizvođači susresti u EU-u. Dodjela bilo koje vrste EU-potpora, namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju, uvjetovana je poštivanjem proizvodnih standarda – tzv. standarda višestruke sukladnosti, koji se odnose na zaštitu zdravlja ljudi, životinja i biljaka, zaštitu okoliša (voda, tlo i zrak), očuvanje staništa i biološke raznolikosti te dobrobit životinja. Ulaskom u EU, RH gubi znatan dio autonomnosti u vođenju poljoprivredne politike. Zajednička poljoprivredna politika EU-a postaje naša nacionalna politika, a europski poljoprivredni fondovi – EAGF (Europski fond za jamstva u poljoprivredi) i EAFRD – (Europski fond za ruralni razvoj) postaju glavni izvor financiranja mjera poljoprivredne politike u RH. Samostalnost RH u odlučivanju svest će se na odabir ponuđenih modaliteta unutar I. i II. stupa Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, a to su izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja (strukturne mjere). Europska unija je krajem listopada 2009. objavila preliminarni financijski paket namijenjen RH. Naime, nakon razdoblja prilagodbe, godišnji transferi iz poljoprivrednih fondova EU-a trebali bi iznositi 373 milijuna eura za izravna plaćanja i 352 milijuna eura za mjere ruralnog razvoja. Razdoblje prilagodbe za uvođenje izravnih plaćanja traje 10 godina, a znači financiranje sredstvima EU-a u intenzitetu od 25, 30, 35 i 40% u prve četiri godine članstva, 50, 60, 70, 80 i 90% u ostalih pet godina članstva te 100% u desetoj godini članstva. Što se tiče izravnih plaćanja, RH će biti u prilici nadoknaditi sredstva (“topups”) za izravna plaćanja iz vlastitog proračuna do 100%-tnog iznosa u desetogodišnjem prijelaznom razdoblju. Razdoblje prilagodbe za uvođenje mjera ruralnog razvoja traje 3 godine, a znači financiranje sredstvima EU-a u intenzitetu od 60 i 80% u prve dvije godine članstva te 100% u trećoj godini članstva. Kod mjera ruralnog razvoja potrebno je imati na umu da će i RH morati participirati u financiranju mjera ruralnog razvoja i to u rasponu 20 – 25%, ovisno o vrsti mjera koje ćemo primjenjivati i ruralnim područjima na koje će se te mjere primjenjivati. 26 S udionici savjetovanja dobili su tijekom rada detaljan uvid u stanje hrvatske poljoprivrede, zadružnog sustava i razinu izobrazbe nositelja poljoprivredne proizvodnje. Bila je to i prva faza ostvarivanja šireg projekta Zajednice, kojim se želi unaprijediti formalno i neformalno obrazovanje u poljoprivredi te postići što viša sposobnost ovog sektora za skoro priključivanje u zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. Shvati li se načelo zadružnog obrazovanja i osposobljavanja kao načelo na razini zadruge, kao poslovnog subjekta, akademsko zadružno obrazovanje u Hrvatskoj valja shvatiti puno šire, odnosno obrazovanje za zadružni sustav, kao cjelinu. Prema našoj ocjeni, neformalno obrazovanje i osposobljavanje na razini zadruge u nas je više povremenog i informativnog, a manje sustavnoga i edukativnoga karaktera. Stoga se zadružni menadžment dobrim djelom temelji na osobnom entuzijazmu i poslovnoj empiriji, a manje na sustavnoj zadružnoj edukaciji. Na dnevnoj operativnoj razini to i ne mora biti ili se ne pokazuje kao ozbiljan nedostatak. No na dugoročnoj, strateškoj i inovativno-kreativnoj razini u pristupu EU-u i konkurentnosti hrvatskoga zadružnog sustava, to bi mogao biti ozbiljan problem. Znanja koja danas traži moderni zadružni menadžment, da bi bio poslovno uspješan, vrlo su široka, interdisciplinarna i slojevita, te se ne mogu više svesti samo i jedino na višegodišnju zadružnu empiriju i entuzijazam. Zadruge svojom definicijom – asocijacije, i kada djeluju na relativno uskom, lokalnom prostoru, iste djelatnosti poslovanja, imaju vrlo različitu socio-psihološku, kulturološko– edukativnu i poslovno-interesnu strukturu članstva, koje menadžment svojim znanjem i obrazovanjem mora znati poslovno organizirati i homogenizirati. To nije lak zadatak i traži sustavno obrazovanje, visoku kompetentnost edukatora i multidisciplinarnost znanja. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA SINJ: OSNOVANA ZADRUGA ‘Vridne ruke žena cetinskoga kraja’ Nedjeljka Botić, upraviteljica zadruge Izgraditi sustav zadružnog obrazovanja O zadružnom sektoru na savjetovanju je izlagala predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga Vedrana Stecca, a pobliže o mogućnostima i načinu poslovanja zadruga i uključivanju poljoprivrednika u zadruge govorila je Ilda Stanojveć, stručna suradnica u Savezu. Osim što su iznijele glavne značajke zadružnog organiziranja, posebno su naglasile načela po kojima one posluju i važnost njihova rada za ukupan društveni i održivi razvoj sredine u kojoj ostvaruju poslovanje. Među ostalim, izneseni su i podaci o hrvatskom zadružnom sektoru i onome u zemljama EU-a. U Austriji, Belgiji, Italiji, Danskoj, Sloveniji kao i u ostalim zemljama EU-a danas je 137.157 zadruga s više od 108 milijuna članova i blizu 4,7 milijuna zaposlenih. Upravo u sektoru poljoprivrede zadruge su najbrojnije i drže gotovo sve ključne djelatnosti – proizvodnju, marketing i distribuciju, a posebno u proizvodnji mlijeka, vina, maslinova ulja i sl. Od 1699 hrvatskih zadruga, njih 840 je u poljoprivredi, a broj im se, kao i zadruga u drugim područjima, stalno povećava. Zadruge su se pokazale djelotvornim oblicima rada i djelovanja na tržištu, a naročito u sredinama gdje se rješavaju nagomilani socijalni problemi, niska zaposlenost stanovništva, posebno žena i sl. Mnoge poruke referata posredno su se odnosile i na zadružni sektor, ukazivano je na relativno nisku razinu obrazovanosti u poljoprivredi, gdje je najveći broj stanovništva osposobljen samo na temelju praktičnog iskustva, dok je malo poljodjelaca s visokim obrazovanjem i onih sa srednjim školama, bez formalnog obrazovanja i osposobljenosti za praktični rad, rad na siguran način i pravilnu uporabu sredstava zaštite i sl. Zato je naglašena važnost uspostave modernih obrazovanih programa osposo- www.zadruge.hr bljavanja i usavršavanja u poljoprivredi i u zadružnom sektoru, bez kojih nema suvremenog proizvođača, spremnog da prihvati i ostvari obrazovne i stručne standarde i zahtjeve tržišta. Cjeloživotno učenje nema alternative Opći je zaključak ovog skupa da je nužno izgraditi sustav obrazovanja odraslih u poljoprivredi, kao i jedinstven sustav obrazovanja odraslih u RH. Zatim, prijeko je potrebno modernizirati postojeće i uvesti nove programe osposobljavanja i obrazovanja, utvrditi obveze nositelja školovanja odraslih i unaprijediti njihov rad i u povezivanju RH sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a. Cjeloživotno obrazovanje nema alternative, jer brzi razvoj i promjene suvremene tehnologije traže stalno učenje i osposobljavanje. U užem smislu, naglašena je važnost sustava zadružnog obrazovanja, kojeg treba tek izgraditi, uključujući u razne obrazovane oblike zadrugare i naročito zadružni menadžment, s ciljem kvalitetne edukacije za poslovno planiranje, učinkovito upravljanje, poznavanje financija, stranog jezika, veće sposobnosti za odvijanje procesa udruživanja i povezivanja, stjecanja posebnih znanja i vještina nužnih za uspješan rad i za proizvodnju traženih proizvoda i usluga na tržištu. Za sve zadruge i ustanove obrazovanja odraslih naglašena je važnost većeg angažiranja i osposobljenosti za izradu projekata za koje se traže sredstva iz fondova RH i EU-a. Svi referati objavljeni su u zasebnom Zborniku radova. Sudionici savjetovanja na kraju dvodnevnog rada posjetili su Poljoprivrednu zadrugu Vrbnik na otoku Krku i upoznali se s radom ove uspješne zadruge u području vinogradarstva i vinarstva. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. I nicijativa za osnivanje zadruge rodila se prigodom prezentacije projekta “Strategija razvoja ženskog poduzetništva” od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, u studenom 2010. godine u Sinju. Na toj prezentaciji sudjelovale su 54 osobe, većinom žene koje su ovdje od predstavnika Hrvatskog saveza zadruga čule o tome što je to zadruga, način njezina djelovanja, osnovne značajke, prednosti i nedostatke. Već je tada dijelom odlučeno, a na osnivačkoj skupštini potvrđeno, da se ide u osnivanje zadruge. Uz pomoć Poduzetničkog centra Sinj tako je skupina žena iz Sinja i cetinskoga kraja i osnovala zadrugu “Vridne ruke žena cetinskog kraja”. Trenutno se članice bave kukičanjem, vezenjem, pletenjem, slikanjem, izradom narodnih nošnji, izradom nakita, torbi, drvne galanterije poput bukara i varnjača, slastica. Bave se i cvjećarstvom, proizvodnjom meda i drugih pčelarskih proizvoda te izradom autohtonih kolača. Cilj je ove zadruge, kako su naglasile osnivačice, animirati žene iz Sinja i cijeloga cetinskog kraja, koje se bave najrazličitijim djelatnostima da se njihovi proizvodi približe tržištu te da uspješnije nego do sada dođu do kupca i priskrbe prihode za sebe i svoje obitelji. Zadruga bi trebala preuzeti dio njihovih dosadašnjih pojedinačnih poslova, ponajprije marketinga, prodaje i vođenja administracije. Također, putem zadruge žele proširiti i legalizirati svoje poslovanje. Plan zadruge je sudjelovati na sajmovima, proširiti prodaju na turistička središta tijekom ljetne sezone, tako da se zajednički iznajme prodajni prostori u Splitu i Trogiru. Isto tako, zadruga tijekom ljetnih mjeseci planira u suradnji s Gradom Sinjom na ulazu u grad imati svoj veliki, u ruralnom stilu osmišljen i opremljen, prodajni prostor. Prvi nastup i predstavljanje zadruge “Vridne ruke žena cetinskog kraja” bio je sklopu međunarodnog sajma Gast, na štandu Splitsko-dalmatinske županije i Turističke zajednice ove županije. 27 IZ SVIJETA SAJMOVI U BORDEAUXU AGRARNE TEHNOLOGIJE 21. STOLJEĆA Vinitech je svjetski sajam za tehnologije u proizvodnji grožđa i vina, a Siefel za voće i povrće. Predstavljene su i najnovije tehnologije pakiranja te marketing, a usto održan je niz stručnih skupova, foruma, okruglih stolova i posjeta. Uspostavljeni su i prvi kontakti između sajmova u Bjelovaru i Bordeauxu Branko Žalac B ordoške juhe ili modre galice sjećamo se iz dana kada su naši vinogradi i kleti odisali plavetnilom i odavali poseban šarm vinorodnim krajolicima. To zaštitno sredstvo, koje je spasilo vinograde i vinogradare u svijetu, dobilo je ime po Bordeauxu, poznatom kao svjetskoj prijestolnici vina i to davno, pred kraj 19. stoljeća. Bordeaux je i danas centar vina i vinskih tehnologija, tako da se svi profesionalci koji se bave ovim proizvodnjama nalaze svake druge godine u tome prelijepom gradu na obalama rijeke Garonne, gdje se održava sajam Vinitech. Početkom prosinca 2010. godine imali smo priliku posjetiti ovu svjetsku manifestaciju, kojoj se pridružio i sajam Siefel. Vinitech je svjetski sajam za tehnologije u proizvodnji grožđa i vina, a Siefel je najveći francuski sajam za tehnologije voća i povrća. Usto na sajmu su predstavljene najnovije tehnologije pakiranja te marketing tih proizvodnji. Uz tehnološki dio, sajmovi su bili popraćeni nizom stručnih skupova, foruma, okruglih stolova i stručnih posjeta. Od inovacija do mini traktora U Francuskoj, koja je od Italije godinu prije preuzela primat najvećega svjetskog proizvođača vina s proizvodnjom od 4,9 milijardi litara vina i koja drži čak 35% svjetskog tržišta (za usporedbu, među prvih 10 proizvođača spadaju još SAD, Španjolska, Argentina, Čile, Južnoafrička Republika, Australija te brzorastuća Kina koja godišnje proizvodi 6,2 milijuna tona grožđa, dok se Hrvatska nalazi na 21. mjestu na svijetu), vino je proizvod iznad svih proizvoda. Stoga je i bilo za očekivati da će se Francuska pokazati u najboljem svjetlu na ovom sajmu, posebno i zato što je treći proizvođač voća i povrća u Europi. Za posjet sajmu također se nije trebalo brinuti. Za tu priredbu pokazuju interes ne samo profesionalci iz čitavog svijeta, već i francuski proizvođači vina, kojih samo u okolici Bordeauxa ima oko 14.000. 28 Ne znamo je li zbog recesije ili tehnološke sukladnosti, Francuzi su najveći svjetski sajam vinskih tehnologija Vinitech “vjenčali” s nešto slabijom izložbom voćara, povrćara te ambalažera i marketinških menadžera, tako da je na ogromnom prostoru od 85.000 m2 u zatvorenom dijelu nastupilo više od 1000 izlagača iz 25 zemalja. Tu se zaista puno toga moglo vidjeti, čuti i doživjeti. No spomenut ćemo samo neke tematske cjeline ovih sajmova. a) Za sve sektore: • dostatna kvaliteta za rastuću populaciju. Polazilo se od pretpostavke da će u svijetu 2050. godine živjeti 9 milijardi ljudi, a za njih će na istome poljoprivrednom zemljištu trebati proizvesti 70% više hrane; • sinergija polikultura i fokusiranje na inovacije; • nova praktična rješenja za sve sektore. b) Pojedinačni sajmovi: • izložba Vinitech s četiri područja – uzgoj (vinograd), prerada (vinarija), pakiranje i marketing usluge; • izložba Siefel s dva područja – voće i povrće, njihov uzgoj i prodaja. Značajka je ovih sajmova da daju nagrade za inovacije u pojedinim sektorima, a ocjenjivački sud čine vrhunski svjetski stručnjaci iz pojedinih područja. Dodjeljuje se zlatna, srebrna i brončana medalja. Ocjenjivački sud nije imao jednostavan zadatak, jer su predstavljene brojne inovacije iz područja: • biljnog materijala, posebno novih sorata grožđa koja daju vina s nižim postotkom alkohola, a otpornije su na gljivične bolesti, traže manju zaštitu, a time i zaštićuju okoliš; • analizatori – alati za mjerenje zriobe grožđa, voća i povrća; • analizatori dozrijevanja vina i količine tanina u bariku; • softveri za optimalnu koncentraciju fun gicida, herbicida i pesticida; • softveri za meteorološka izvješća o optimalnom prskanju; nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. • softveri za optičku kontrolu berbe grožđa, sortiranje grožđa i uklanjanja biljnih ostataka koji omogućavaju kombajnima berbu 70-100 tona po satu; • električni pogoni alata za voćnjake i vinograde (škara i pila) sa snagom motora koja je poboljšana do te mjere da se baterije mogu puniti putem solarne energije; • hibridni i potpuno električni traktori i kosilice; • nove membranske tehnike za stabilizaciju šećera i kiselina u vinu te mikrobiološke tehnike filtracije; • inovacije u pakiranju i pakiranje kao odgovor na potrebe potrošača kroz opremu koja omogućava konzumiranje vina u kafićima, a prikazuje sve podatke o vinu. Uz tehnički dio, popratne manifestacije su imale tri dijela: • rasprave novinara i profesionalaca; • susrete i razgovore profesionalaca i znanstvenika o aktualnim pitanjima i znanstvenim temama; • tematske radionice i forume ideja. Kako sve ne bi ostalo samo na sajamskoj atmosferi, organizator je svaki dan organizirao terenske posjete, obilazak vinograda i vodećih châteaua (podruma, kušaonica), zadrugama i poljoprivrednim gospodarstvima. Posjete su vodili vrhunski profesionalni iz svih sektora, tako da su se u praksi mogle vidjeti inovacije u tehnologiji i opremi, kontroli kvalitete, sljedivosti, liječenju vina i rješavanju problema otpadnih voda. Znanstvenici su također imali priliku prezentirati svoje rezultate i to na međunarodnoj konferenciji Mondiaviti, koja je organizirana u suradnji s Francuskim institutom vinove loze. Jedna od brojnih, zanimljivih tema bila je uzgoj sauvignona s manje alkohola i njegov put od loze do boce. Na sajmu nisu bili zaboravljeni ni mali proizvođači. Vjerojatno polazeći od povijesne činjenice da vinograd traži slugu a ne gospodara, proizvođači opreme natjecali su se u tome www.zadruge.hr IZ SVIJETA BERLIN: SAJAM “ZELENI TJEDAN” PREDNOST RAZVOJU GOSPODARSTVA I SEOSKIM PODRUČJIMA Hrvatska se po osmi put predstavila na ovome, 76. po redu, Međunarodnom poljoprivrednom sajmu koji se održavao 21.-30. siječnja 2011. Osim izložbe poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i vrtlarstva, na sajmu je bilo alata za kuću i okućnice, sjemenskog materijala, sadnica te poljoprivrednih strojeva, a održani su i brojni skupovi Gorana Holub-Veršić kako da olakšaju rad na malih gospodarstvima, prikazujući specijalne alate te polifunkcionalne mini traktore za vinograde, voćare i povrćare. Razmotrena moguća suradnja između sajmova u Bjelovaru i u Bordeaxu Za posjetioce iz Hrvatske, pored upoznavanja s nizom stručnih znanstvenih sadržaja, bio je posebno važan sastanak na kojem su bili nazočni: Zlatko Salaj, direktor Bjelovarskog sajma, Christine Pecastaingts, direktorica Interco Aquitane, vladine agencije za regionalni razvoj, koja realizira programe za međunarodnu suradnju i razvoj, Olivier Medros, delegat francuske vladine udruge Promosalons koja ima sjedište u Hrvatskoj za regiju jugoistočne Europe i Branko Žalac, predstavnik Hrvatskoga poljoprivrednoga zadružnog saveza. Na sastanku je predstavljen Bjelovarski sajam i njegove razvojne inicijative. Razmotrene su mogućnosti suradnje između sajma u Bjelovaru i sajma u Bordeaxu, transfera tehnologije i mogućnost zajedničkih projekata za korištenje pretpristupnih fondova Europske unije, u kojima bi sudjelovalo više partnera. Direktorica agencije Interco Aquitane sa zadovoljstvom je prihvatila poziv da posjeti Hrvatsku, Bjelovarski sajam i Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Na kraju, valja ustvrditi da su ovakva stručna putovanja višestruko korisna. Nažalost, s njih obično dolazimo još osvješćeniji činjenicom kako u našoj zemlji (koja ipak drži vrijedno 21. mjesto u proizvodnji vina u svijetu) još uvijek vlada nedostatak suvremenih tehnologija i velika razjedinjenost u svim vinogradarsko– vinarsko– voćarskim sektorima. Iako smo ulagali velike napore da sajam posjete barem neki predstavnici zadruga iz ciljanih djelatnosti, nismo u tome uspjeli. Sve to ukazuje na vrijeme, okolnosti i prostor u kojem živimo. www.zadruge.hr H rvatska gospodarska komora organizirala je i ove godine izložbeno-prodajni prostor na “Zelenom tjednu” u Berlinu, na kojem su predstavili paletu proizvoda s oznakom Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. Prezentirana je i turistička ponuda s obzirom na veliko zanimanje njemačkih turista za našu zemlju kao turističko odredište. Sajam posjeti gotovo pola milijuna posjetitelja, pa je za Hrvatsku sudjelovanje na njemu od velike važnosti, kako za predstavljanje poljoprivredno-turističke ponude, tako i za promoviranje izvornih i kvalitetnih hrvatskih proizvoda. Nažalost, zanimanje za sudjelovanje na sajmu ove su godine pokazale tek dvije tvrtke – najveći proizvođač slavonske šljivovice i domaćih voćnih rakija i likera Goran Đanić iz Podgorača nedaleko od Našica i berlinska trgovina hrvatskim proizvodima “Dalmatino”. Jedan od razloga slabe zainteresiranosti naših tvrtki za sudjelovanje na sajmu zasigurno je teška gospodarska situacija (najveći broj izlagača iz Hrvatske zabilježen je 2006. i 2007. godine) ili se trenutačno više orijentiraju na tržišta koja su im bliža. Hrvatski izložbeni prostor posjetio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH, Petar Čobanković, koji je na sajmu u Berlinu boravio od 19. do 21. siječnja, sudjelujući na stručnom skupu čija je tema bila Mogućnosti ulaganja u poljoprivredu u zemljama jugoistočne Europe. Na “Zelenom tjednu” – međunarodnom sajmu za prehranu, poljoprivredu i vrtlarstvo predstavilo se ukupno 1632 izlagača iz 57 zemalja. Na površini od gotovo 67.000 četvornih metara zatvorenog prostora u 28 paviljona, ispunjenih poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, izloženi su voće, povrće, riba, meso i mesne prerađevine, slatkiši, upotpunjeni ponudom vina i drugih napitaka (tu posebno mjesto zauzima Njemcima omiljeno pivo). Bilo je i prezentacija alata za kuću i okućnice, sjemenskog materijala, sadnica cvijeća, voća i drveća te poljoprivrednih strojeva. Posebnu pozornost privlačili su paviljoni s temom odmora i opskrbe na obiteljskim nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. gospodarstvima, zatim o obnovljivim izvorima energije te bioproizvodima. Raznovrstan i atraktivan bio je svakodnevni “živi” program s predstavljanjem raznih vrsta domaćih životinja. No najviše je posjetitelja zasigurno prošlo kroz paviljon 9, u kojem su svoje kreacije prikazali cvjećari iz cijeloga svijeta. Više od 30.000 biljaka različitih boja, vrsta i veličina najavljivali su tih tmurnih, zimskih dana dolazak proljeća, a glavna tema bila je “Cvijeće i glazba – proljetna simfonija”. Sajam “Zeleni tjedan”, osim izložbenoga i prodajnog dijela, ujedno je i mjesto održavanja brojnih stručnih te znanstvenih skupova i već tradicionalnoga globalnog foruma – jednog od najvećih skupova ministara poljoprivrede u Europi. Tu se raspravlja o aktualnim temama u agraru i donose zaključci koji utječu na ukupne odnose u poljoprivredi tijekom cijele godine. Tema ovogodišnjeg foruma bila je “Trgovina i sigurnost svjetske prehrane: globalno – regionalno – lokalno”, u čijem radu je sudjelovalo 48 ministara iz cijeloga svijeta. Domaćin foruma, ali i ostalih skupova kao i većine novinarskih konferencija, bila je njemačka ministrica poljoprivrede Ilse Eigner. Između ostalog je istaknula kako bi za osiguranje prehrane sve većeg broja stanovnika na planetu Zemlji prednost trebalo dati razvoju gospodarstva i seoskim područjima, jer bez njihova napretka nema niti borbe protiv siromaštva i gladi. Također, privatne kao i javne investicija trebalo bi što više usmjeravati u razvoj gospodarstva i seoskih područja te u inovacije. Posebno zemljama u razvoju potrebna je sveobuhvatna potpora kako bi mogli prevladati sve tehničke i institucionalne zapreke u području trgovine. Pritom, naročitu pozornost trebalo bi usmjeriti prema malim poljoprivrednicima i nastojati ih zadržati na tržištu – lokalnom, regionalnom i globalnom. Međunarodne organizacije i srodne institucije trebaju se pobrinuti da tržište što bolje funkcionira i da bude transparentno, oscilacije cijena da se smanje i spriječi njihova moguća zloporaba. Stabiliziranje cijena osnovnih sirovina za poljoprivrednu proizvodnju u sklopu toga zauzima osobito važno mjesto. 29 PROJEKTI PROJEKT IPA “BUDUĆI NARAŠTAJ” PODUZETNIŠTVO U UČENIČKE ZADRUGE Temeljem provedbe ovog projekta pretpristupnog fonda bit će izrađen moderan nastavni kurikulum učeničkih zadruga koji sadržava sve didaktičko-metodičke odrednice gospodarsko-poduzetničkog i radno-tehničkog područja Matija Bučar, prof. U čeničko zadrugarstvo prisutno je u hrvatskom obrazovnom sustavu dugi niz godina. Hrvatska udruga učeničkog zadrugarstva, kao krovna organizacija, objedinjava rad i razvoj ovog oblika učenja i odgoja. U sustavu učeničkog zadrugarstva djeluje ukupno oko 300 učeničkih zadruga, pretežno u osnovnim školama. U učeničkim zadrugama učenici stječu i primjenjuju znanja, stječu radne navike učenjem, shvaćanjem i razumijevanjem pa potom ovladavanjem cjelovitim proizvodnim procesom, a posebice razvijaju i njeguju svijest o načinu održavanja prirodne ravnoteže (koncept održivog razvitka i njemu primjeren ekološki odgoj). Učenici članovi zadruge izvan uvjeta klasične učionice i odnosa učitelj/učenik stječu inovativnost, poduzetnost, a neposrednim sudjelovanjem u pokusima stječu znanstveni pristup stvarnosti, iznošenjem i vrednovanjem rezultata potvrđuju svoje mogućnosti i doživljavaju priznanje i zadovoljstvo postignutim uspjesima. O projektu “Budući naraštaj” Industrijsko-obrtnička škola iz Vinkovaca kao nositelj projekta i Poljoprivredno-šumarska škola iz Vinkovaca, HRAST d.o.o. Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije te Ekonomska škola “Katarina Zrinski” iz Zagreba kao partneri, izradili su obrazovni program “Budući naraštaj”, kojeg je prihvatila Agencija za stru- 30 kovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kao evaluacijska institucija EU-a. Projekt je odobren u okviru dodjele bespovratnih sredstava IV. komponente – Razvoj ljudskih potencijala Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Cilj projekta je uvođenje učeničkih zadruga kao nastavne metode u Industrijsko-obrtničku te Poljoprivrednošumarsku školu u Vinkovcima s modernim kurikulumom, kojem je osnova proizvodnja i poduzetnička kompetencija. Razvojna agencija HRAST d.o.o. je stručni konzultant i operativni voditelj projekta, a zadatak eksperata Ekonomske škole “Katarina Zrinski” je izrada nastavnoga kurikuluma učeničkih zadruga s uključenom poduzetničkom kompetencijom. Temeljem provedenog istraživanja u obje škole došlo se do zaključka da učenici, nastavnici a i uprave škola, podržavaju uvođenje učeničkih zadruga u kurikulum škole. Učeničke zadruge predstavljaju primjer aktivnih metoda učenja i poučavanja, oblik projektne i problemske nastave, čiji rezultat je određeni proizvod odnosno usluga. Nastavnik je mentor i aktivno surađuje s učenicima u svrhu realizacije određenog cilja. Uprave škola su pokrenule proces registracije, a voditelji sekcija učeničkih zadruga izradili stručne dijelove kurikuluma učeničkih zadruga, kojima je cilj proizvodnja određenih proizvoda. Stručnjaci Ekonomske škole “Katarina Zrinski” u postojeće, predložene kurikulume “ugradili” su poduzetnička znanja i vještine koje učenici moraju razviti tijekom rada u učeničkim zadrugama. Osnova je projekta ne samo stjecanje znanja i vještina za određenu proizvodnju, već i stjecanje poduzetničkih znanja i vještina odnosno poduzetničke kompetencije koja je komplementarno povezana s proizvodnim znanjima i vještinama. Za kvalitetnu zapošljivost nakon formalnog obrazovanja više nisu nužna samo stručna, kontekstna znanja i vještine, već i osnovna poduzetnička znanja i vještine. To su: ključne kompetencije i njihov značaj, poslovni bonton, komunikacijske i prezentacijske vještine, upravljanje ekološkim okružjem, izrada poslovnog plana, osnovna poslovna dokumentacija, pokazatelji uspješnosti poslovanja, razvoj i brendiranje novih proizvoda, praćenje konkurencije – benchmarking. Tim i takvim poduzetničkim znanjima i vještinama kao i stručno-tehničkim, učenici bi bili kvalitetno osposobljeni za vođenje vlastitog poduzeća ili za rad u nekoj drugoj tvrtki. Bili bi zapošljiviji i konkurentniji na zahtjevnom tržištu rada. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. Uprave škola i nastavnici informiraju se o projektu “Budući naraštaj“ Uprave obiju škola su upoznate s ciljem projekta i njihovim zadacima. Uprave su dužne poduprijeti provedbu projekta u školama. Svi nastavnici obiju škola su na jednodnevnim seminarima informirani o svrsi provedbe projekta. Od nastavnika se očekuje aktivan odnos prema projektu u smislu kritike i davanja kvalitetnih prijedloga dopune kurikuluma učeničke zadruge. Tijekom mjeseca travnja (kada će zadruge već biti registrirane), svibnja i lipnja će mentori iz Ekonomske škole “Katarina Zrinski” provesti edukaciju voditelja sekcija učeničkih zadruga i učenika-zadrugara o poduzetništvu i poduzetničkim sadržajima s ciljem stjecanja osnovnih poduzetničkih znanja, vještina i stavova. Nakon toga će temeljem svih provedenih aktivnosti biti definiran cjelovit kurikulum učeničkih zadruga. Bit će to školski dokument temeljem kojeg će se provoditi nastava u okviru školskog zadrugarstva. Znat će upravljati malim poduzećem Učenici strukovnih škola, sudionici projekta “Budući naraštaj” po završetku obrazovanja bit će osposobljeni za proizvodnju određenih poljoprivrednih proizvoda ili nekih drugih, ali će razviti i poduzetničku kompetenciju, čiji sastavni dijelovi su i to kako prepoznati poslovnu priliku, zatim kako nastupiti na tržištu, pa izrada i tumačenje poslovnog plana, komunikacijske i prezentacijske vještine, izračun i tumačenje pokazatelja uspješnosti poslovanja i drugih. Bit će osposobljeni za upravljanje malim poduzećem. Temeljem provedbe projekta bit će izrađen moderan nastavni kurikulum učeničkih zadruga koji sadržava sve didaktičkometodičke odrednice gospodarsko-poduzetničkog i radno-tehničkog područja. www.zadruge.hr IZ POVIJESTI PRVE ZADRUGE U DALMACIJI Izlaz iz svojih nevolja vidjeli su u udruživanju Želimir Bašić D anas u Dalmaciji djeluje jaki zadružni pokret s velikim brojem zadruga, koji baštini bogatu prošlost. Prve zadruge tu su osnovane već nakon formiranja prvih družbi u Engleskoj. Naime, istinski zadružni pokret nastao je 1844. godine u Rochdaleu (Ročdelu) u Engleskoj. Svega dvadesetak godina poslije, točnije 5. lipnja 1864., u Dalmaciji je provedeno prvo zadružno udruživanje pretežno težaka i zanatlija u BLAGAJNICU UZAJAMNE VJERESIJE sa sjedištem u Korčuli (Cassa di Mutuo credito in Curzola). Dugo se vodilo da je to prva zadružna zajednica na tlu Hrvatske. No na zadružnom savjetovanju u Poreču 2000. godine predstavljena je Štedno-kreditna zadruga iz Pitomače s osnivačkim dokumentom iz 1862. Iako njezino utemeljenje nije znanstveno istraženo (kako je to izvršeno s blagajnom u Korčuli), ipak se danas drži da je to najstarija zadruga u Hrvatskoj. Neovisno o tome, osnivanje Blagajnice uzajamne veresije u Korčuli (o kojoj se mnogo pisalo), značajno je utjecalo na razvoj zadružnog pokreta na našim prostorima. Zadrugarstvo je bilo brzo prihvaćeno zbog teškoga gospodarskog stanja. Ekonomski, Dalmacija je bila sasvim iscrpljena i u pravom smislu samo vegetirala. Prevladavali su zemljoradnici i obrtnici koji su uglavnom živjeli od vlastite aktivnosti, bez angažiranja većega kapitala i dodatne radne snage. Tako je sjeme zadrugarstva brzo palo na plodno tlo i u Dalmaciji. Težaci, ribari, obrtnici i drugi, stiješnjeni surovom prirodom koja stalno nosi nove nevolje u obliku suše i nevera, ali i bez milosne politike i državne skrbi, shvatili su da mogu pomoći jedino sami sebi, pa su izlaz iz svojih nevolja vidjeli u udruživanju. Blagajna uzajamne vjeresije u Korčuli bila je prvijenac u Dalmaciji i među prvim zadrugama kod nas, pa mnogi drže Korčulu kolijevkom dalmatinskoga i hrvatskog zadrugarstva. S tim se možemo složiti ili ne, ali je sigurno da je Blagajnica uzajamne vjeresije značajno utjecala na razvoj zadrugarstva kod nas. Do osnivanja naredne zadruge, u Zadru 1874. godine, Društva za lov spužava za pranje i koralje (Societa pella pesca da bagno e del corallo), prošlo je narednih deset godina. Te godine u Zadru je osnovano još jedno društvo na zadružnim načelima. I u mnogim drugim dalmatinskim mjestima nastojalo se utemeljiti zadruge, ali se nigdje nije uspjelo. Iste godine kad i u Zadru, ali nekoliko mjeseci kasnije, registrirana je i u Makarskoj Uljarska družba makarsko-primorska s ograničenim jamstvom. Djelovala je kratko, tek do 1879. godine i o njoj postoji malo podataka. Kao osnivač spominje se Antun Alačević, koji je nastojao svim silama da je održi. Međutim, nije mu pošlo za rukom jer se na tu Uljarsku družbu gledalo prijekim okom, te se narod bojao da i to ne bude jedno od toliko načina da ga se izrabljuje. Zadruge su djelovale na temelju visoke razine ljudske solidarnosti U nedostatku odgovarajućeg zadružnog zakonodavstva gospodarska društva, osobito Blagajne uzajamne vjeresije, registrirane su po Zakonu o udruženjima iz 1852. godine, koji nije poznavao naziv zadruga. Dvije godine kasnije, 1875. osnovana je Pčelarska zadruga u Grohotama na Šolti (Con- Korčula u vrijeme osnivanja “Blagajnice uzajamne vjeresije“ www.zadruge.hr nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2011. sorzio apistico di Solta), kao prva na temelju Zakona o zadrugama. I ova zadruga bila je kratkoga “daha”. Poslije nekoliko godina životarenja ugasila se, iako se njezin zagovaratelj Vitez pl. Petar degli Alberti borio da se nastavi s radom. U ovom razdoblju ustrojeno je tek nekoliko zadruga jer u Dalmaciji, nakon što je stupio na snagu zakon, nije bilo puno interesa za osnivanje. Naime, stanovnici su bili razočarani lošim završetkom raznih gospodarskih društava koje su osnovali, pa se nisu značajnije “zagrijali za zadruge”. Poslije Blagajne iz Korčule svakako je bila najznačajnija zadruga Bratovština za štednju i međusobnu potporu u Filip Jakovu (Consorzio per risparmio e reciproca assistenza), utemeljena 25. kolovoza 1879. Cilj osnivanja “Brašćine” bio je omogućavanje štednje družinarima te stvaranje sredstava za davanje zajmovne pomoći uz najmanju moguću kamatu. Bratovština je imala sva demokratska tijela, ustrojena na načelima slobodnog izbora i regulirani odnos utemeljen na ravnopravnosti i solidarnosti. Pokrajinski sud u Zadru, na osnovi već prihvaćenog zakona, registrirao je ovu bratovštinu kao zadrugu. Veliku ulogu u osnivanju ove zadruge odigrao je don Ivan Danilo, svećenik, profesor, prosvjetitelj i jedan od vođa Narodnog pokreta u Dalmaciji. Članovi zadruge bili su težaci koji su imali svoja poljoprivredna gospodarstva. Svaki zadrugar bio je obvezan uplatiti na ime udjela 30 forinti, što je tada bio velik iznos, ali je omogućeno plaćanje u ratama. Tim se iznosima “Brašćina” mogla služiti samo kao obrtnim sredstvima, a ne i za investicije. U Pravilniku Brašćine navodi se: “Cilj zadruge je taj da svojim drugovima pruži prigodu štednje i da im dobavi novčane pomoći uz najmanju moguću kamatu”. Godine 1892. u Velom Grablju, na poticaj mještanina don Ante Petrića i skupine naprednih mještana, okupili su se težaci i odabrali upravni odbor, uplatili osnivački ulog, potpisali pristupnicu i time osnovali Ružmarinsku zadrugu. Svrha je bila da se zajedničkim silama obnovi stari grabaljski obrt. Kao da je led potpuno okopnio 1898. i zadruge su se počele učestalije osnivati, tako da je te godine utemeljeno čak 10 zajmovnih blagajni na zadružnim načelima u ovim mjestima: Solin-Vranjic, Šibenik, Pločica, Kuna, Koljani, Split-Veli Varoš, Pag, Župa-Raščane, Murter, Jesenice-Podstrana. Zadruga u Kuni nosila je naziv Rćanska zajmovna blagajna, koja od 1907. mijenja naziv u Seoska blagajna. “Blagajna” je bila utemeljena po pravim zadružnim načelima, a svojim članovima davala je zajmove za unapređenje gospodarstva i to najviše za podizanje novih vinogradarskih nasada. Sveukupno djelovanje svih novoosnovanih zadruga bilo je temeljeno na “visokoj razini ljudske solidarnosti”. 31 DOSTUPNOST INTERNETSKE STRANICE PROJEKTA PRO – COOP O vim putem obavještavamo sve zainteresirane o dostupnosti službene internetske stranice projekta PRO – COOP, prvenstveno namijenjenoj zadrugama, koja se od danas može koristiti na adresi: http://www.balkanfocalpoint.eu/ Na toj adresi možete registrirati podatke o svojoj zadruzi. Kako se radi o inozemnom projektu, ta stranica je dostupna na engleskome i talijanskom jeziku te je za pristup njezinim podacima potrebno poznavanje engleskog jezika, eventualno talijanskog. O stranici Ova stranica izgrađena je u okviru FAZE 3 projekta PRO – COOP – Stvaranje prilika, a čiji je cilj, između ostalog, i oblikovanje razvojnih prilika za hrvatske zadruge u njihovim pokušajima pristupanja inozemnim tržištima, kao i realizacija međusobne suradnje partnera iz projekta i njihovih članica. Svrha FAZE 3, odnosno njezine podaktivnosti 3.2. Projekta – Oblikovanje baza podataka, prilika je za organiziranje i katalogiziranje postojećih prilika na području Balkana i to sa sljedećom namjenom: • pružanje informacija o partnerima projekta i njihovim zadrugama i to o njihovim investicijama (kratki tehnički opisi), • informacije o ponudama i podaci o potražnji za tehničkim i komercijalnim partnerima za male zadruge, • promoviranje kreiranja udruženih oblika zadruga, • informacije o prilikama koje proizlaze iz natječaja za zapošljavanje, nabavu usluga i dr. Kako registrirati svoju zadrugu na stranici? 1. Na glavnoj stranici s desne strane doći do dijela: ENTER YOUR COMPANY PROFILE 2. Ispod LOGIN oznake desno, kliknite na REGISTER. 3. Ispunite osnovne tražene podatke o svojoj zadruzi, kliknite na prihvaćanje uvjeta te se registrirajte. 4. Na e-mail adresu, koju ste naveli, stići će vam poruka o potvrdi registracije, nakon koje čekate na odobrenje moderatora stranice te po odobrenju započinjete daljnji unos podataka o svojoj zadruzi. Tehnička pomoć oko unosa podataka na stranicu Ukoliko imate tehničkih problema oko unosa podataka o svojoj zadruzi, molimo kontaktirajte gđicu Giorgiju Polli iz Balcan Focal Point Deska u talijanskom regionalnom zadružnom savezu LEGACOOP Friuli – Venezia – Giulia (jezik sporazumijevanja je engleski ili talijanski): Giorgia Polli Balcan Focal Point desk, Legacoop FVG Via Cernazai 8, 33100 Udine, Italia E-mail: [email protected] Tel. 0039 0432 299 214 Fax 0039 0432 299 218 – ili se javite u Hrvatski savez zadruga kako bismo vam pomogli oko kontakta s gđicom G. Polli i rješavanja tehničkih poteškoća pri unosu podataka za svoju zadrugu. Kratki podsjetnik o projektu PRO – COOP Hrvatski savez zadruga od 2008. godine, kao jedan od partnera, sudjeluje u provođenju aktivnosti iz talijanskog projekta pod nazivom “PRO – COOP, Promotion of COOPerative enterprises in Balkan Europe for social and economic cohesion”, odnosno u hrvatskom prijevodu: “PRO – COOP, Promocija zadruga na području balkanske Europe radi socijalne i ekonomske kohezije”. Projekt se provodi u okviru talijanskog Zakona 84/2001 “Talijansko sudjelovanje u stabilizacijskim, rekonstrukcijskim i razvojnim procesima na Balkanu”, a Hrvatski savez zadruga – uz talijansku agenciju INFORMEST, Talijanski institut za vanjsku trgovinu, Bugarsku, Italiju i Crnu Goru – jedan je od partnera u tom projektu. Uspostavljanje gospodarske i druge suradnje i povezivanje hrvatskih zadruga sa zadrugama zemalja partnera u ovome projektu, jedan je od važnih i prioritetnih ciljeva PRO – COOP-a. IPARD PROGRAM Obavijest zadrugama Svi vi koji se bavite poljoprivrednom proizvodnjom, potencijalni ste korisnici IPARD programa i to mjera 101 – “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice”, 103 – “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice”, te mjere 302 – “Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti”. Na raspolaganju su vam znatna financijska sredstva namijenjena jačanju i poboljšanju poljoprivredne proizvodnje i preradbenih kapaciteta kao i stvaranju boljih životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima. U mjeri 101 možete ostvariti povrat do 65% vrijednosti maksimalno prihvatljivog ulaganja, a u mjerama 103 i 302 do 50% vrijednosti maksimalno prihvatljivog ulaganja. IPARD program će se provoditi do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Unaprijedite svoje poslovanje i pripremite se za skori ulazak na zajedničko tržište EU. Informirajte se na vrijeme o mogućnostima ulaganja, potrebnoj dokumentaciji i postupku prijave. Više informacija doznajte na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www.mps.hr) i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr)
© Copyright 2024 Paperzz
