BOSNIA AND HERZEGOYINA
FEDERATION OF BOSNIAAND HERZEGOVINA
THE T.INA - SANA CANTON
TJNA.SANA CANTON GOVERIiIMENT
BOSNAI HERCEGOVINA
FEDERACIJABOSNEI HERCEGOVINE
UNSKO-SANSKI KANTON
VLADA UNSKO.SANSKOG KANTONA
Broj : 03-0 1 7 -3063 12013
Dana, 12.07.2013. godine
SKUP STINA LTNSKO-SANSKOG
KANTONA
g plana rczv oia U SK- a
PREDMET : Informacij a o procesu izrade,,stratesko
analize
za p eriod" 2o t + -zozo go dine i Nacrt soc io -ekonomske
.
USK_JU,,RazvojnaagencijaUnsko-sanskogkantona'',
dostavlja se;kantona (,,SluZbeni
Na osnovu dlana 148. Poslovnika Skup5tine Unsko-sanskog
dostavljamo Informaciju o
glasnik Unsko-sanskog kantona", broj: 5104), u ptilogu Vam
2014'2021godine i Nacrt socioprocesu izrade,,strateikog plana ,*roluUSla za period
kanto na", uz slj edede :
ekonomske analizeUSf -i'U,,Razvoj na agencij a Unsko-sanskog
Obrazloi'enje
godine,
Vlada Unsko-sanskog kantona je na sjednici odrZanoj dana,12.07.2013'
za
USK-a
tazvoia
plana
raz-nratrala i prihvatila Informaciju o p.orJru iryade ,,Strate5kog
JU ,,Razvojna agencija
period 2014-20i10.goain. i Nacrf socio-ekonomske analize USK
Unsko-sanskog kantona"' te
Unsko-sanskog kantonao', obradivada JU ,,Razvojna agencija
Vam istu dostavljam o na razmatranje'
-
ffi:ilffi
ffi
KANTONA
i
.rl
91\,Y
il
g,;s..,^
RAUSK
<
fi:Di:i:t
-ltlr+t'
;: : -:l'rV|l{t
RAZVOJNA AGENCIJA
ufJs{rJ.sAN s<)/j K ANIOfJ A
n
hl
tt Ct -iit-
Bihai,
!tttl
^a.a
t.
u l,l
05.07 .2013. godine
Broj:02-07/13
VLADA UNSKO.SANSKOG KANTONA
Ministarstvo privrede
n/r Ministra, gosp. RedZo Kurbegovi6
predmet: Informacija o procesu izrade,,Strateikog plana razvoja Unsko-sanskog kantona za period
2014-2020. qodinu" inacrtsocio-ekonomskeanalize USK, dostav lj a se,-
t .r
Po3tovani,
temeljom Odluke Vlade USK broj: 03-017-14812012 od 17.05.2012. godine, pokrenut je
proces izrade Strateskog plana razvoja Unsko-sanskog kantona za period 2014-2020. godinu a JU
sklopu tog procesa provodi
,,Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona" imenovana da ispred USK u
koordinacione aktivnosti.
Ovim putem u prilogu Vam dostavljamo kratki izvje5taj o ostvarenom progresu u procesu
iztade Strate5kog plana rarvoja USK za 2014-2020. godinu, te dokument pod nazivom Nacrt
situacione analize USrK koji je u toku ovog procesa izraden od strane imenovanih dlanova
Kantonalnog odbora za nuoj.
U skladu s tim Vas molimo, da izvjeStaj o progresu izrade Strate5kog plana razvoja USK za
2o|4-2020.godinuzajednosanacrtom'i,uu.io@nuproceduru.
---S po5tovanjem,
Prilog:
;Unsko -sansko g
Izvje5taj o dosadaSnjem progresu po pitanj u izrade.,,strate.qij e' r az:v oj +
kantona za period 2014'2020. godinu
2. Nacrt situacione analize USK
l.
pqstavljeno:
(!i.laslovu
2. Uredu zazajednilke poslove Vlade USK
3. ala
','
;
.ES
r::i'rt(.ifii. t:l f'"1r;t':,ll:'a Kril::)t'i:t ')'
784, inii.rl;rr.li::;k.i.te,'lw'"','.r.,.tr;:,i'..1:,t, fil(.i:t){)r)rl r.(:rt:
l.irtSkO-iaii>lii,l.f
JU lO;:v..;pr.: drill:l{-l).1
It:lifax: 'r.ls./
37
2:l
0b
-
! .,
i::
'ij : r
i::1:
t .,i.;l
;'r:i
:r'.-!
t::l: .li i
*
o
g
RAUSK
RAZVOJNA 46ENCIJA
r,N5i(rJ.5A NS(ryi KAI:T0N A
Bihai,
05.07 .2013. godine
Broj:01-07/13
VLADA
UN SKO.SANSKOG
KANTONA
Ministarstvo privrede
n/r Ministra, gosp. RedZo Kurbegovi6
PREDMET: Izvje5taj o dosada5njem progresu po pitanju izrade,,strategije ramojaUnsko-sanskog
kantona zaperiod2014-2020. godinu", d o sta v lj a s e,-
Uvoo
lzrada Strate5kog plana ramoja Unsko-sanskog kantona za period 2014-2020. godinu
pokrenuta je Odlukom Vlade USK na sjednici odrZanoj 17 .05 .2012. godine dime je zapoleta saradnja i
partnerstvo na implementaciji projekta ,,Integralni lokalni ranoj -ILDP II", a u sklopu koje je
Razvojna agencija USK imenovana da ispred Kantona provodi koordinaciju predvitlenih aktivnosti u
sklopu podr5ke [INDP-a.l
Imajudi u vidu integriranu prirodu procesa planiranja, RA USK je od svih relevntnih
ministarstava i drugih kantonalnih institucija nastojala osigurati da delegiraju dovoljan broj strudnih i
motiviranih sluZbenika koji ie uzeti aktivno udesie u procesu izrade' i provedbe strate5kih
dokumenata, uz medusobnu komunikaciju i suradnju. Sadinjen je Sporazum o sufinansiranju izmedu
razvojnog programa Ujedinjenih nacija i Vlade Unsko -Sanskog kantona kojim se provodi':
lzrada integralne ,,Strategije razvoja USK za period 2014-2020*
lzrada sektorske analize energetske efikasnosti u oblasti obrazovanja i zdravstava
Podr5ka u priremi projektno-tehnidke dokumentacije za velike projekte od interesa za podrudje
USK
Podr5ka implementaciji prioritetnih projekata
koji proizlaze iz ,,Strategije ramoja USK
za period
2014-2020* i razvojnih strategija op6ina USK
Nakon Sto je pokrenut proces izrade integrirane Strategije ramoja Unsko - sanskog kantona za
period 2014-2020. godine naloZeno je da Vlada USK imenuje Kantonalni odbor za '.antoj - KOR kao
operativno, izvr5no i koordinaciono tijelo zaduLeno za vodenje procesa planiranja na kantonalnom
nivou. Vlada USK je imenovala Kantonalni odbor za ranoj (KOR), te zaduLila JU ,,Razvojnu
agenciju USK" da pruZipotrebnu podr5ku u procesu izrade Strategije razvojausK.l
todluka
Vlade USK, broj: 03-017-t4 8/2072 od17.05.2012. godine
'Odfuka Vlade USK, broj 03-017-1966/2072 od 13.09.2012.godine kojom
je data saglasnost na tekst Sporazuma
sufinanciranju Projekta je 00082160 - lLDp
'odfuka Vlade USK USK, broj 03417-t632/20\2 od28.06.2012. godine
ltjR;;l,il;.l6a8i:!li'ij,l.lttsko.sai's:l.il3k:rrrtil.ia,'l|.i'4t:t,s|.:v;lKr|ei:ebl.},i7xa
'litllf;tx: .i r387
intc;r,-;.i.:i,s<-b;1,
?,7
211 734,
v"jr/r!'r.r,tu:!L.tt,t. fecttl-;otrll.r-Orl,,rlirsk.b,,i
o
RAUSK
RAZVOJNA A6ENCIJA
ur.JSKO
-SANS(Oli XT.NTCNA
Rje5enjem od28.06.2012. godine imenovan je KOR, u dijem sastavu se nalazi 19 predstavnika
javnog, privatnog i nevladinog sektorao.
Odluke Vlade USK, na temelju kojih se provodi proces izrade ,,Strategije razvoja USK za
period 2014-2020"
Odlukom Vlade USK dana
-
17
.05.2012. godine, broj: 03-017-148/2012 je:
Pokrenut proces izrade,,Strategije razvoja USK za period 2014-2020*
Zapoleta saradnja ipartnerstvo na implementaciji projekta,,Integralni lokalni ramoj -ILDP II"
ru ,,Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona" imenovana da ispred USK provodi koordinaciju
izrade,,Strategije razvoja USK za period 2014-2020*
Odlukom Vlade USK USK dana 28.06.2012. godine, broj 03-017-1632/2012 je:
-
Imenovan Kantonalni odbor zzrazvoj (KOR) u
i nevladinog sektora
Jasno definirana uloga i zadaci KOR-a
diji sastav ulazi
19 predstavnika
javnog, privatnog
Odlukom Vlade USK dana 13.09.2012.godine, broj 03-017-196612012 je:
-
a
Data saglasnost na tekst Sporazuma o sufinanciranju Projekta Broj: 00082160 - Program lokalne
uprave/Projekt integriranog lokalnog ranoja izmedu Razvojnog programa Ujedinjenih nacija
(LINDP) i Vlade USK
Definirane su aktivnosti koje se sprovode u sklopu Projekta ILDP
nle5enle o imenovanju KOR-a broj 03-017-1633 /2Ot2 od 28.06.2012.godine
jt)
iwH
R.rzv'c1r-r; a6,errcrl;i tJn5k(.)-5.iirSiiog karrti,rrrt, Lrl. l'4ir,,rtla.:a Krk.)-e
Ii:1./f;x: r' t
-1,87
br,2,'i/DQA Piit,i(. liit:rr;,.le:(i]ijc,,'iner
37 2l I 7S,1, infori,iai;9x.b.:, !^JVJtr'.rJu:ik.ba. f.rcel-.(.'o<.r.crr:,/rlrrsk.b;i
.
.
._
:
i.l
;l::
,1. :_, ?,.,]:
' |
'l ;,
i i:li'$i
li
ffE
RAUSK
RAZVOJNA AGENCIJA
r..ll-JS(O.5AN
S
(O{r: KAIiTaJt JA
CIuevT ITzADACI
lzrada integralne Strategije ran,ojaje sloZen proces u kojem RA USK ima zadatak da vrii
menadZment i koordinaciju rada KOR-a pri demu treba da osigura kvalitetno i doslijedno provodenje
procesa izrade integrirane Strategije razvoja Kantona kroz slijede6e aklivnosti:
-
lzrada strateSke platforme, ukljuduju6i socio-ekonomsku analizu, razvojnu viziju i ciljeve
lztada sektorskih planova
lzrada operativnog dijela integrirane Strategije ramojakantona
Priprema nacfta integrirane strategije ramojakantona
Cilj izrade Strategije ramoja Unsko -sanskog kantona je definiranje jedinstvenog plana ramoja,
stuaranje povoljnog poslovnog okruZenja, podizanje konkurentnosti privrede USK, omogu6avanje
odriivog ekonomskog ranoja, te u konadnici podizanje i unaprjedivanje kvalitete Livota za sve
stanovnike. Odekivani rezultati inade strateSkog plana ramoja su pilot model za standard izzciju
strate5kog planiranja na Kantonu i uspostavljanje jasnih vezau procesu planiranja izmedu lokalnog i
kantonalnog nivoa u FBiH, te koncenfirana, realna strategija ran'oja USK, koja odraiava potrebe
socio-ekonomskih aktera i lokalnih vlasti, te sluZi kao razvojoniput Kantona.
Istidemo, da su glavna nadela metodologije, koja su kori5tena u procesu izrade Strategije ve6im
dijelom ekvivalentni onim kori5tenim u regijama EU i primjenjivi specifidnim uvjetima u BiH. pored
bottom-up pristupa (odozdo-prema gore), koji je kori5ten u ovom procesu, temeljna nadela koja su
se
primjenjivala
u
transparentnost.
:HE
ovom procesu su: partnerstvo, sudjelovanje, odrZivost, kvaliteta, inovacija i
Jl: liaz'rolr.:; aF:ejri-ij.:i {ln:ko-:ans!ic'-q k:rrrlorra-,,;i. f,4j:'o,.lav.r Krleie bl. 2,'i)(}CA Bii-:;(,
lrrf,"far: .:-t387 37 2:l 7S4, infoprli;lk.f,r.1, r..rwiv.r.,ruik.ba, facr:bc,,ck.corn./rrusk"b"r
Iji;:l;
ri"{er.ctlg<rvina,
RAUSK
RAZVOJNA AGENCIJA
ul'i5!(iJ.
5 AN
S
(O:j X.'lriTrjtJA
FAZE I DINAMIKA PROCESA IZRADE INTEGRALNE STRATEGIJE RAZVOJA USK
cijeli
proces izrade strateskog dokumenta se realizira u fazama, metlu kojima su:
l.
2.
3.
Pripremna faza (mobiliziranje aktera i prikupljanje podataka);
Strateika platforma (priprema analize stanja, shate5ko fokusiranje, kreiranje vizije strate5kih
ciljeva i prioriteta);
Programsko planiranje (sektorsko fokusiranje ukljudujuii postavljanje sektorskih ciljeva, izbor
programa, proj ekata i mjera i defi niranje pokazatelj a);
4.
Operativno planiranje (plan provedbe, financijski plan, organizacijski plan, monitoring,
evaluacij
4
izvj e5tavanj e).
Predvidena dinamika procesa izrade,,strategije ranoja usK za peiod z0M-2020,,
ry
tforma/okvir
novembar 2012
januar 20 I 3
Mobiliziranje
aktera i
prikupljanje
podataka
februar
-
-
Operativno
planiranje
april/maj 2013
Priprema situacione
analize
Strate5kofokusiranje
e
vizije,
strateSkih ciljeva,
Kreiranj
prioriteta 2014-2020
Izbor
programa,projekata i
mjera
- Trogodi5nji plan
implementacije
- Program javnih
investicija
- Akcioni plan za
realizaciju SR i SSU
- Monitoring,
evaluacija"i
zvj eitavanj e i r ev
JH$
izij a
Jti,taz:vcrjii;ar;e;-rrijar,lnsko-rai:,rkcr.p-klnlon."l.r;1.f.:i,ri:;lavaKrle7ebr.2,770e0?,i ai, lli:i:..a i iler.cegc;vina,
I<rlrf;x: i *387 .1,7 2:1 784, tnic21;rr.rr;sk.l:::, vrw'r,,_r;rusk.ba. facel;ook.rorri,/nusk.ba
,,
-i
.,,. ,i
i,:,
il!
RAUSK
RAZVOJNA AGENCIJA
UNI;i(rJ. 5A t\ *( (OC KAt(TCNA
I
PnIpRnrrINA FAzA
Predvidena dinamika:
Dec20l2
Nov 2012
| lan ZOt:
I Pripremna faza
Realizirano:
Dec 2012
Jan2013
Mrt2013
Feb 2013
Apr 2013
Maj2013
Mobiliziranje aktera i prikupljanje podataka
je
faza u kojoj je predvideno da se identificiraju i mobiliziraju svi akteri u
procesu izrade Strategije raanoja USK, te da se prikupe potrebni kvantitativni podaci
po svim
relevantnim oblastima USK. RA USK je uz pomo6 Vlade USK mobilizirala aktere, kojaje
uspostavila
Kantonalni odbor za rantoj (KOR)5, koji je imenovala Vlada, a u dijem sastavu se nalazi
19
predstavnika javnog, privatnog i nevladinog sektora.Incijalno je predvideno da pripremn
a faza traje 2
mjeseca u periodu od novembra 2012. godine do januara 2013. godine, medutim posto je
doilo do
kasnjenja funkcionalnog i operativnog uspostavljanja RA USK, koja je ujedno i koordinator
cijelog
procesa pripremna faza nije okondana u predvidenom roku. Razlog ka5njenja pripremne
fazn pored
ostalog je najvaZnijim dijelom uzrokovan problemima na koje su dlanovi KoR-a naisli
u procesu
prikupljanja potrebnih kvantitativnih podataka. U toku cijelog procesa prikupljanja podataka
pokazalo
se da svi dlanovi KoR-a nisu dali svoj potpuni doprinos, te nisu svi jednako bili
involvirani u ovom
procesu kako bi se osigurali potrebni podaci, te jeiztograzlogaproces prikupljanja
podataka tekao
sporije nego je to dinamidkim planom predvideno. lJ vezi s tim, vedi dio podataka je prikupljen
u
mjesecu martu 2013' godine, s tim da je i dalje ostao dio podataka koje je potrebno
aLuriratiod strane
pojedinih dlanova KOR-a.
Pripremna fazz
Sjednice Kantonalnog odbora za rantoj (KOR)
l.
Sjednica KOR-a 17.07.2012. godine:
Na sjednici su prisustuovali imenovani
dlanovi KOR-a,
direktor Federalnog zavoda
ranoj i saradnju.
program i ranj e raan oj a, predstavn ic i UNDp-a, predstavn i ci Svicarske
agencije za
s
Rie5enjem Vlade USK, broj 03-017-
js$
l633tl0t2 od28.06.20t2.godine
J{i Razvi:rji'r; agerrt-ija tln:ko-sai:siio"Q krrrti)i'ia.
Iel,'fax
:
+
387
i7 2ll
f.,4ircslava Krle):e br, 2, i?g}c Rilra{, fl,-.r.,ira i:-.1ercei.lirvrn;r,
',r1.
784, ;nfcrr?i'.ri;sk.i:a, r,'wv,,.rausk.[:a. frcr--l-.ook corr:./rarLrsk b;r
$fi$
RAUSK
RAZVOJNA 46ENCIJA
i.ltJ5xrJ. SAli
s
<(y.j KAlrrot'r A
cilj sjednice je upoznavanje radne grupe sa harmonizacijom strateskog planiranja na nivou
kantona u FBIH sa ciljevima, procesima, postignutim rezultatima
inarednim koracima projekta
,,Integrirani lokalni ramoj (ILDP)" u postupku izrade i institucionalizacije metodologije
za stratesko
planiranje kantona FBiH, koja treba biti usagla5ena sa postojedom
standardiziranom metodologij om za
planiranje lokalnog ramoja i sa sistemom stratelkog planiranja
na nivou entiteta i driave.
Na sjednicije:
- PredloZen metodoloSki okvir za planiranje razvoja kantona koji ukljuduje vode6e principe,
strukturu i proces strategija razv oja kantona
- Postignut dogovor oko narednih aktivnosti metodorogije Radne grupe.
- Postignut dogovor sa dugorodnim obezbjedenjem harmoniziranog pristupa planiranja na nivou
kantona gdje svi kantoni primjenjuju isti model planiranja u
njihovim stiateskim razvojnim
planovima, a kantonalne strategije 6e biti takoder vertikalno
usaglasene sa istim sa viseg i nizeg
nivoa.
2.
Zakljutak sastanka je:
da je u cijelom procesu potrebna jednoobraznost i ujednadenost
pristupa u procesu izrade
strate5kih planova USK
da je nuzno kreirati kvalitetnu strategiju koja
ie biti osnov donosenja odluka na svim razinama
da je potrebno kreirati alate zaprovodenje strate5kog
plana kao Sto su trogodisnji financijski plan,
plan kapitalnih investicija i platform a za upravljanje regionalnim
razvojem
ufvrden je nadin na koji ie se prikupljati podaci za situacionu
analizu (socio-ekonomsku analizu).
Sjednica KOR-a 07.09.20t2.godine:
Na sjednici su prisusfvovali dlanovi KOR-a, predstavnici UNDp-a
i predstavnici RA USK te je
izvriena analizz i podjela zadataka. Dogovorena je forma konadnog
upitnika za prikupljanje
informaciia za situacionu (socio-ekonomsku) analizu usK. pored
ostalog, uturden je nadin
komunikacije i ujedno dogovoreni su nosioci aktivnosti za
svaku pojedinu oblast (sektor).
Na osnovu dlana I 6- zakonao vladi Unsko-sanskog kantona,
vlada uSKje na sjednici odrZanoj dana
28'06'2012' godine, donijela Rjesenje, kojim se imeluje Kanionalni
odbor"za raztoju sastavu:
l ' Haris Komi6, direktor JU ,,R-azvojna agencija Unsko-sanskog
kantona,', koordinator
Dervi5i6 (predstavnik sektora za privredu), dlan
?. l"r.rilu
j. Pl ir: Midlie (predstavn ik min istarsrva frnans ija), Slan
KoR-a
4. Merima Mesanovi6 (predstavnik ministarstva pravosuda
i uprave), dran
(predstavnik sektora za prostomo uredenje), Slan
l. I:.d-ir {agi6
6. Vildana Zuli6 (predstavnik sektora
okoli5;,
7. Kemal HamedoviC (predstavnik sektora za privredu),
dlan
(predstavnik sektora za poljoprivredu;, ehn
!.
fasillnobii
9. Senad Tuti6 (predstavnik sektora za vodoirivredu),8ian
10. Mesud Tuzlak (predstavnik sektora za Sumarswo),
dlan
I l. Jasna Bujanovi6 (predstavnik sektora za, obrazovanje),
dlan
-
.*H
el-
jt,; Raz,rir;ir.; aEerrcrj.r tlnsko-san_skog k;rnt()na.,.ii.
f."4irc;rlava Krls2e br. 2, llrl1;1;Rii:;(. [jr.yi,.; rf
{e;.cep,(rvina,
I<:l;lax: ++39j 37 221 794, info,f;rai;sk.ba, y/wy,,.r.ar.isk.lta, f;ict:bc.,ok.r:orn/r,rusk.i;;;
RAUSK
RAZVOJNA AGENCIJA
Ul'l
5
{.J. S /i
N
S
(wft K {tiTr'i
fi A
12. Fiket MidZid (predstavnik sektora za kulturu i sport), dlan
13. Azra Jusii (predstavnik sektora za socijalnu politiku),6lan
14. Fevzija Karabegovii (predstavnik ministarstva za boradka pitanja), dlan
15. Halid Toromanovii (predstavnik MUP-a), dlan
l6.Zlbija Muslii-Bibanovii (predstavnik Skupitine kantona- sekretar Skup5tine), dlan
17. SaSa Smiljani6 (predstavnik nevladinog sektora iz oblasti druStvenih djelatnosti), dlan
I8. Vildana Alibabii (predstavnik nevladinog sektora iz oblasti okoli5a), dlan
19. Dinka Mujanovii (predstavnik nevladinog sektora iz oblasti razvoja), dlan
Na sjednici su takoder predstavljene osnovne informacije o procesu procjene kapaciteta USK za
planiranjem i upravljanjem raz-toja i prezentirana je tabela za procijenu kapaciteta.
3.
Sjednica KOR-a odrZana 27.11.2012. godine:
Na sjednici su prisustvoalidlanoviKoR-a, predstavnici uNDp-a iRA uSK, te su:
-
prezentiraniprikupljeni podaci po sektorskim grupama
identificirani podaci koji nedostaju
identificirane prepreke koje su utvrdene prilikom prikupljanja podataka
definirani rokovi do kojih ie se prikupiti podaci koji do sada nisu prikupljeni
Pored Sto su se podaci prikupljali od strane dlanova KOR-a, Razvojna agencija USK je uspostavila
komunikaciju sa svim opiinskim koordinatorima u procesu izrade op6inskih razvojnih strategija, te
uspostavila sistem komunikacije izmedu njih i dlanova KOR-a kako bi se izvriila razmjenapodataka
radi konsolidacije istih kako na opiinskom tako i na kantonalnom nivou. U cijelom procesu
prikupljanja podataka RA USK je koordinirala izmedu dlanova, te pruZala asistenciju u procesu
prikupljanja i otklanjanju prepreka na koje su pojedinidlanovi nailazili.
je RA USK uvrstila i SluZbu za statistiku za podrudje USK koju predstavlja
nadelnica Hiba Sarajli6, koja delegira za Elana KOR-a kao predstavnik Federalnog zavo da za,
06.12.2012. godine
statistiku.
4.
Sjednica KOR-a odrLanaje 18.01.2013. godine:
Na sjednici su prisustvovali dlanovi KOR-a, predstavnici UNDP-a, predstavnici RA USK i svi
opdinski koordinatori s Unsko-sanskog kantona.
RA USK je u proces iztade Stratelkog plana USK uvrstila opiinske koordinatore, koji su pomogli u
prikupljanju podataka a sve to s ciljem da se Strategija USK harmonizira sa strateskim planovima
opdina USK. Na detvrtoj sjednici KOR-a izvrien je pregled konsolidiranih podataka" te su dlanovima
KOR-a i opiinskim koordinatorima od strane RA USK dodijeljene jasne uloge kada su u pitanju
dopune podataka, nadina komunikacije i razmjene kantonalnih i opdinskih podataka.
les
Jtj Raz.ii;irra a6e:rt-ij.,r i..lnikO-:anskcrg k:rrrtitn;. tri t4irrrslava Krle2e br. 2,'/i)Aa Bii:a(. Ei:srr; i i.ler-ce,icvina,
lill.'f;x: .i- "187 37 221 784, rnfii6raii.sk-ba, i;w,"'y.r,tgsf..L;a. facttbook corr:./rirusk.b;:
RAUSK
RAZVOjNA A6ENCIJA
uu5(o.sAris<L}: KANTCt iA
5.
Sjcdnica KOR-a odriana je 08.03.2013. godine:
Na sjednici su prisustvovali dlanovi KOR-a, predstavnici LINDP-a" te predstavnici RA USK,
konsultanti Instituta za razvoj i medunarodne odnose (IRMO) iz Republike Hrvatske. ilanovima
KOR-a je ukatko prezentiran dosada5nji proges izrade Strategije razvoja USK, te naredni koraci u
kojima 6e suradivati sa IRMO konsultantima.
Uspostava Partnerske grupe Unsko-sanskog kantona
je potpisivanjem Sporazuma o partnerstvu 06.02.2013.
godine u kojem se potpisnici izjave o parterstvu slaiu da, u skladu sa svojim kompetencijama,
Partnerska grupe USK uspostavljena
znanjima isposobnostima, preuzmu odgovornost strate5ke uloge
i
zadatke u sklopu Partnerske grupe
za raz-toj Unsko-sanskog kantona.
Partnerska grupa predstavlja savjetodavno tijelo i koja nadzire sveukupni proces inade
Strategije razvoja Unsko-sanskog kantona. Partnerska grupa zz razvoj je forum putem kojeg se
osigurava ude56e gradana u procesu regionalnog strate5kog planiranja, posebice gratlana koje
identificiramo kao socijalno iskljudene i marginalizirane. Kako bi Partnerska grupa, zaista,
predstavljala glas gradana u procesu regionalnog strate5kog planiranja, time i lokalnog razvoja uopie,
neophodno je u njenom radu osigurati predstavnike javnog sektora, zakonodavne i izvr5ne vlasti,
predstavnike privatnog sektora te predstavnike nevladinih organizacija. Na ovaj nadin osigurava se da
se strategijom obuhvate potrebe svih grupa gradana lokalne zajednice te osiguravamo da strategija
postane vlasniSwo svih njih, a ne samo op6inske ili gradske administracije. Sporazum je potpisalo 42
potpisnika.
ll
F tza, Srn.c,rrSxE PLATFoRME
Predvidena dinamika:
Feb 2013
Mart 2013
Apr 2013
Maj 2013
II
StrateSka platforma/okvir
Realizirano:
Feb 2013
Maft2013
Apr
2013
| Maj 2013
Juni 2013
Priprema situacione analize
Strate5ko fokusiranje
Kre iranj e v izij e, strateSkih ci lj eva, priori teta 20 | 4 -2020
JtJ&azvcjr't;a6tllt'i;'il..!n:ko.sarl:lillgkirtrtol,i-:-.';il.'.4tltls|a..raKr|e2ei;r,2,i/]r)aRjil.;(,I'J'::ll;
lcf,fax: + +337 37 2Jl 734, infcr1lr.ii.;sk.i:,1, rv!!w.r,luril"..b,t. f;rcrtbc.rok.corl./r:trrsk b;i
t.::.:,
:,::i
,'_:.^1,:
E
RAUSK
RAZVOJNA AGENCIJA
UN5XO- 54NS (ry.J KAI{TONA
Strateska platforma je druga faza u procesu iztade,,strategije rarvoja
USK 2014-2020,,, a
obuhvata iztadu situacione analize i nacrt razvojne vizije i ciljeva, Sto
se usaglasava u konadnici sa
Partnerskom grupom. Faza Strate5ke platforme je predvidena da traje
izmedu februara 2013. godine i
aprila 2aB ' godine, ali je zbog ka5njenja pwe faze izrade Strategije
rawoja doslo do kainjenja druge
faze svega mjesec dana. Druga faza Strate5ke platoforme se odvijala kroz
odr?avanje dvije radionice i
sektorske fokus grupe iz obrasti privrede, okoriia i obrazovania.
l.
Strate5ka radionica odrZana je 05.04.2013. godine:
Na prvoj strateskoj radionici prisustvovali su imenovani dlanovi KoR-a, te
predstavnici
kantonalnih isntitucija iz oblasti privrede, zastite okoli5a, turizma,
finansija, druitvenih oblasti i
nevladinog sektora, predstavnici uNDP-a i predstavnici RA
usK, a radionica je vodena od strane
konsultanata iz IRMo-a. Na radionicije uractena SWoT i
PESTLE analizaKantona.
2.
Strate5ka radionica odrianaje 09.05.2013. godine:
Na drugoj strateskoj radionici prisustvovao je prosireni KoR,
predstavnici LrNDp-a i predstavnici
RA USK, a radionica je vodena od strane konsultanata iz IRMo-a.
Na radionici se radilo na inadi
vizije USK i strateskih ciljeva i prioriteta Kantona, Sto je uSlo
u sadrZaj situacione analize USK.
Prvi nacrt situacione analize jezavrsen u maju 2013. godine, te je
utvrdeno da je isti potrebno dopuniti
kako bi analiza prikazala Sto realniju sliku unsko-sanskog kantona.
utvrdeno je da postoji dio
podataka koji nedostaju a vaZno je da budu dio situacio
ne analize.
rz tog razloga, RA usK je
organizi rala 3 sastanka tematskih grupa iz oblasti privrede,
okolisa i
obrazovanja kako bi pored prikupljenih podataka zajedno
sa kompetentnim udesnicima identificirali
stvarne probleme u ovim sektorima u USK.
Sastanci tematskih fokus grupa:
-
Fokus grupa privreda,22.04.2013. godine
Fokus grupa okolii,22.04.2013. godine
Fokus grupa obrazovanje, I5.05.2013. godine
Sastancima su prisustvovali brojni udesnici,
koji radeii iskljudivo u oblastima privrede, okolisa i
obrazovanja kroz kvalitetnu diskusiju i svojim znanjem,
dugogodisnjim iskustuom i idejama su
doprinijeli u identifikaciji kljudnih problema i potreba
u ovim oblastima i time doprinijeti sadrzaju
situacione analize, identificiranju sbateskih cirjeva
i prioriteta.
Intenjui
sa poduzetnicima
je u sklopu praktikuma za prikupljanje kvantitativnih
podataka prikupljen odredeni broj
podataka iz oblasti privrede, RA usK je uwrdila
da postoji broj podataka koji nisu prikup[jeni, a
Iako
su relevantni za formiranje jasne situacione analize
unsko-sanskog kantona. RA usK
j6$
JtJ
i't;vcrl:ie age:rr:rj"l iJnsko-lar:skoil i<arrti-ir'ia, L,l. f..4ir.r;slava
Krleie br. 2, i/cct)giir.;(.
fax: r t387 ?,7 221 7s4, iniorarai.jijk.f)il, l.,,i,vi"v.rau:;k.b,l. flcet-.ook
l-<lli
ru,ir,,r:rLi..ir.o,'.
koji
je
f.;,1,;,,.;
uspjela
j:{rrr...fil()vin;r,
RAUSK
RAZVOJNA AGENCIJA
UN5(O.S4NSKOC KATJTTJNA
prikupiti podatke o poslovnim zonama svih 8 opdina u USK, te dobiti zna(ajanbroj podataka
veiih
poduzeca koji su anketirani s ciljem da se osiguraju adekvatni uslovi njihovog
poslovanja u USK. RA
USK je u sklopu toga izvriila malizu uvjeta rada 4 poduzeta, te na taj nadin prikupila
iskustva u
poslovanju u lokalnim sredinama sto je uslo u sastav situacione analize.
Nakon odrianih tematskih fokus grupa, RA USK je zajedno sa predstavnicima
tINDp-a i
konsultantnima iz IRMO-a iz RH posjetila privatna poduzela u opiini Bosanska
Krupa, op6ini Sanski
Most, opiini Klju6, opdini Biha6, te opiini Velika Kladuia iz oblasti drvne
industrije, metalne
industrije, prehrambene industirje i sektoru turizma. Cilj obilazaka poduzetnika je
prvenstveno da se
na terenu poku5aju dobiti odgovori na pitanja o nadinu planranja poslovanja, ogranidenjima
i
preprekama s kojima se susreiu u svojoj industriji, te njihov nadin
videnja podrske od strane javnog
sektora.
U sklopu aktivnosti koje se odnose na izradu situacione
analize, odrian je sastanak s
Ministricom finansija i Ministrom privrede 13.05,2013. godine, kao donositeljima
kljudnih razvojnih
odluka, te je izvrsenarazmjena podataka budzeta USK koja je unesena
u situacionu analizui koja ie
biti predmet harmonizacije programiranog budZeta i projekata i programa predvidenih
strategijom
USK za naredniperiod od2014 -2020. godine.
REZIME PRoVEDENIH PROJEKTNIH AKTrvNosrr
2074-2020,.
l. t 2. Fnzn,,sTRATEGrJE RAzvoJA usK
u periodu juli 2012-juni 2013. godine u okviru procesa inade Strateskog plana ramoja uSK
provedene su slijede6e aktivnosti:
-
Donesena Odluka Vlade o pokretanju procesa izrade Strategije
ramoja USK za period 2014_2020.
godinu (17 .05.20 t2. godine)
Formiran Kantonalni odbor za ranoj
procesa
i
imenovana Razvojna agencija kao koordinator cijelog
odrZano ukupno 5 sjednica Kantonalnog odbora za razvoj (17.07.2012.
godine, 07.09.2012,
27.ll.2012.godine, l8.0t.20l3.godine i 0g.03.2013. godine)
Kantonalni odbor za razroi unsko-sanskog kantona KoR
prikupio je i obradio podatke za
-
situacionu analizu
Uspostavljena Partnerska grupa USK (06.03 .2013.godine)
Prva strateska radionica KoR-a zaiztadu swoT i PESTLE
utalizn(Bihai, 5.4.2013.godine)
Druga strateska radionica KoR-a za definiranje vizije,
ciljeva iprioriteta ramojaUSK (Bihai,
09.05.2013. godine)
Tri fokus grupe (teme: okoli5 i infrastruktura, rantoj priwede
22.04.2013. godine i obrazovanje
15.05.2013. godine)
Sastanci s Ministricom financija Minishom privrede (13.5.2013.
godine) kao donositeljima
kljudnih razvojnih odluka
Intervjui s poduzetnicima ( I 5.- I 6 .S.2013.godine)
Nacrt situacione analize poslan KOR-u na dopunu i iznjenu
i
i*f#
a{eilr,iJ; tJnsko-siinsiicrg k:rrrtori;.,-ri lltr.c;sll.y;r Krle}e br. 2, i/l(}A0iir;(.
Bos,.ia;i.lerr.4i31rviti.r,
:.r.llr7 37 22j 784, infc.,i?,rilr.rrk.b;1, r.rrr;w.r.ai,,:ili.ba. f;rctll_.c;c.rk.conj./rlusk,i)a
JU,Qazvcrj:la
'lttl.'t;rx:
RAUSK
RAZVOJNA A6ENCIJA
iJ N
5i(O'
5 A N S
<O-i KANT')N A
III. T IV. FAzA PRoGRAI\TSKo
Predvidena dinamika:
Jun 201 3
Jul 2013
PT,IuRaNTE I oPERATIvNo PLANIRANJA
Aug 2013
Sep 2013
okt 2013
Nov 2013
III
IV
Programsko planiranje
Operativno planiranje
Oiekivana realizacija:
juni/ juli 2013 - august/septembar 2013
septembar
Izbor programa, projekata i mjera
-
- novembar/decembar 20 1 3
TrogodiSnji plan implementacije
Program javnih investicija
Akcioni plan za realizaciju SR i
SSU
- Monitoring, evaluacija,
zvje5tavanj e
i
i revizija
Faza Programskog planiranja je faza, fokusiranja po sektorima, Sto ukljuduje postavljanje
sektorskih ciljeva, izbora program4 projekata, mjera i politika, te definiranje pokazatelj
a. Faza je
pfanirana u periodu od aprila 2013. godine do jula 2013. godine. U sklopu ove faze
odraiana je 3.
Strate5ka radionica:
3.
StrateSka radionica odriana
ie
14.06.2013. godine:
Na 3. strate5koj radionici detaljno je analiziran nacrt situacione analize, kojije predhodno
svim
dlanovima KOR-a dostavljen na ditanje. Na radionici je otvorena diskusija u kojoj
su utvrdeni
nedostaci, neuskladenost pojedinih podataka te izostanak bitnih detalj4 te odredene
odgovorne osobe
(dlanovi KOR-a) ispred svake oblasti koje su duZne izvr5iti korekcije i dopune
najkasnije do
24.06.2013. godine.
Na drugom dijelu radionice predstavtjen je nadin izrada mjera i politika, te je svim
dlanovima
KOR-a dostavljena je podloga za opis mjere koju su duZni u skladu sa Ministarstvom
koje
predstavljaju popuniti i poslati najkasnije do 04.07.2013. godine.
Kao naredne aktivnosti planirana je radionica o konadnim izradamamjera koja 6e
se odrZati I l. i
12'07, kao i treninzi o metodama praienja i vrednovanja provedbe strategije koji
ie se radizirati
krajem augusta 2013. godine. Takoderje predvideno odrZavanje radionice tat poj.sfa
konsultanata
prilikom konadne razrade programskog plana.
r,,':'
I
|
.. -
I
Irrlif,;x: t ' .]'it 37 2ll 784, infc;iararisk.b.r, u;i",,,,v.rausk.ba. fa<.t:bcrok.corr/nusk.b.i
lll|)|';n,)z'.l.-;1:l;;1,r;,lr"i1al.Insko.salskilgk.rrrtrlri;,..;|.|'4ll,os|avaKr|e)ebr'2,i]c|icBilri;(,|iir:l.lall'{elceQclvirt,
rINB
-NH
I
i,;;1,
t
R
E
E
z
RAUSK
RAZVOJNA AGENCIJA
Ul'.15(O SAli
S
{OC KAfiI i')NA
U IV. fazi operativnog planiranja,
Partnerska grupa treba da validira nacrt strategije razvoja i
operativni dio, ukljuduju6i programe, projekte i mjere te pripadaju6i finansijski okvir.
Zavr5etak ditavog procesa se odekuje krajem 2013. godine, kada 6e u skupStinsku proceduru biti
upuien prijedlog dokumenta Strategija razvojaUSK za period 2014 -2020 godina.
Ztxt-tut;x
Proces izrade Strategije razvoja USK za period 2014-2020. godine je veoma kompleksan i
zahtjeva strudnost, ekspertizu i iskustvo iz odretlenih oblasti, tako i odgovarajuii angaLman svih aktera
u ovom procesu. Dinamidki okvir ovog procesa je jasno postavljen, te je razlog ka5njenja pojedinih
aktivnosti pored kasnijeg uspostavljanja Razvojne agencije nego Sto je to planirano, izmedu ostalog i
sporiji proces prikupljanja kvantitavnih podataka koji su sastavni dio situacione analize. Situaciona
analiz.a USK je zavr5ena u obliku nacrta, ali je joB uvijek predmet izmjen4 dopuna iaZuriranja kako
podataka tako i teksutalnog dijela dokumenta. Situaciona anliza je dokument kojeg su pisali dlanovi
KOR-a uz pomo6 konsultanata IRMO instituta i Razvojne agencije USK, te je u procesu izrade ovog
veoma vainog dokumenta koji oslikava realno stanje Unsko-sanskog kantona jedan od kljudnih
problema bio neshvatanje dovoljno ozbiljno uloge pojedinih predstavnika Ministarstava koji su
Odlukom Vlade imenovani kao dlanovi KOR-a, te je pasivnost i nedovoljna uklju6enost pojedinih bila
jedan od uzroka oteZzne iztade situacione analize USK. U tabeli ispod donosimo Vam kratki pregled
statistidkog prikaza dolazaka na Sjednice KOR-a i strate5ke radionice:
Ime i Prezime
Institucija
Statistika dolazaka
Jasmira Dervi5id
Ministarstvo priwede
87.50
Enisa MidZid
Ministarstvo Finansija
62,5o/o
Merima MeSanovid
Ministarstvo pravde
Nedim Alagid
Ministarstvo za
250h
62,SVo
gradenje,
prostorno uredenje i
za5titu okoline
Vildana Zulid
Ministarstvo za
75V"
gradenje,
prostorno uredenje i
za5titu okoline
Kemal Hamedovid
Ministarstvo priwede
Rasima Bobid
Ministarstvo
0o/o
37's%o
poljopriwede,
vodopriwede i
'
1.
,-j!
.&H
J[,i R.32.;ir1rr.1 afle:.'r,i,j.; l.Jrrsko-sar::rri:Q
'Ir,:1.'lax:
+
;
187 ?,7 2l
I
i,rnli:rr.;,
i;1. l'..4iroslava Krle)r-,
pr.2. iirCC Rriiai.
7S4, infc;tiui;i:ik.br, viww.rau:k.t:,1, fa<.i:book.t:irrr-:.i rlr-rsk.bti
fi,-.rir-ra
ii]eri-r:ecrvin;r
.
'a.'
r ,"1 :ir
i:;.j
ffs
RAUSK
RAZVOJNA AGENCIJA
ur..l9;(o. sAN
s(oc
KAriTCr'J A
5umarstvo
Senad
Tuti6
Ministarstvo
37,Soh
poljopriwede,
vodoprivrede i
Sumarstvo
l\lensud
Tuzlak
Ministarstvo
21Vr
poljopriwede,
vodopriwede i
Sumarstvo
Jasminka
Bujanovid
Ministarstvo
7So
obrazovanja,
nauke, kulture i sporta
Fikret
Azra
MidZid
Arhiv
Jusid
USK
Ministarstvo
7so/o
zdravstva
TSyo
i socijalne politike
Fevzija
Karabegovid
boraca i RVI
Halid Toromanovid
MUP
Zibija
Muslid-
Ministarstvo
zapitanje
ZSo
87,SVo
Skup5tina
USK
lZ.So/o
Bibanovi6*
Smiljanid
Vildana Alibabid
SaSa
Dinka
Majanovid
CCI
sektor, EKUS
Nevladin sektor,
7so/o
Nevladin
S0o
Nevladin sektor,
PLOD
71o/o
Zrinka Delid*
*Hiba Sarajlid kao predstavnicaFZZpristupila
kao dlan KOR-a
Zibiia Musli6-Bibanovid razrijelena
*
*zrinka Delid kao direkrorica PLoD-a
postala dlan KoR-a umjesto Dinke Majanovid
Clanovi koji su davali svoj doprinos utoku cijelog procesa:
*Ismet PaSaliC, Priwedna komora
USK
*Semsudin Bajrid, Obrtnidka komora
USK
*Arijana VojiC, Turistidka zajednica
USK
*Amarildo MuliC, NP Una
rAlma Topid, Regionalna Deponija USK
rEmina Cerid, Direkcija regionalnih cesta
USK
idFt
Jtj &azvaliil.i a6€ilclj;i tlnsko-sai'isiioB k;inti:riJ. L;i. l'"4rroslav;r Krleie br. 2,'i/CCA Dilr.;i. l:ii:rri; r ilerr"egcvina,
Ir:1,t"3y.
t
t387
j7
221 784, infola'rei:sk.i-r:i, y;rrriv.rar;sk.ba, laccl:ook.clrr:,ir,rusk.i,.l;
RAUSK
RAZVOJNA AGENCI]A
Jl'l'i(0
S'\N
\(OC XAIiT()tiA
VaZno za istaiije da su neki od predstavnika Ministarstava, dlanova KOR-a i predstavnika
instilucija i nevladinog sektora, koje je Razvojna agencija naknadno i nezvanidno ukljudila u ovaj
veoma sloZen proces dali maEajan doprinos i pomogli pri izradi ovog dokumenta.
Medutim, ukoliko ne podignemo razinu angalmana svih dlanova KOR-a podjednako, te
ostalih strana ukljudenih u proces izrade Strate5kog plan4 sigumi smo da neiemo dobiti dokument
koji odgovara potrebama ramoja Kantona. Stoga, Zelimo naglasiti da bi bilo od velikog znalaja da
Vlada Kantona upotrijebi svoj autoritet, te utide na predstavnike Ministarstava da nastave sa
angaZmanom i aktivnim ude5dem u ovom procesu, te da zzjedno osiguramo da Strategija razvoja USK
postane kvalitetan dokument i podloga za razt,oj ovog Kantona, kako bi se u konadnici kao rezultat
mukotrpnog rada u ovom procesu postigla realizacija i implementacija StrateSkog plana Unskosanskog kantona.
S po5tovanjem,
:; il )l ' r., ,
R:aTojna agencija
/'a
ti
;
,r
a
\.
':',.
UtYl
n/,/'
,..; ,4/-4
'',1 .,;rll.
;"
Dostavlieno:
.a\
[!)Naslovu
2. Uredu zazajedni(ke poslove Vlade USK
3. ala
,:'
."
i' : .f
Jl: iazv'-tl::a.rAe:r(-i;;!'..Jnsko-salskc;,q kanfi:riJ. t;1. i*.,4irctliva KrleTe br. 2, i7}ae Bilia(, Liir:ri.; : :ldrr..e..1ovrrr.r,
Iclifax: -t t3\7 3] 221 7g4, infrr,.ir.;ti.ilk it;:, v^rww.r;.rur;k.ba. faccr[:c;ok.corn/r:rrrsk.bit
"ww
rm
r'l
.
;rT
"
!id:r-----C
RAUSK
v
-
;.ffi;
Vlada Unsko sanskog
kantone
Unsko-sanski kanton
Integrirana kantonalna razvojna strategiia za peri od zol4-zozo.
godine
Strate5ki dio
Nacrt
Situacione analize USK
Kantonalni odbor za razvoi USK:
Haris Komi6, direktor
JU ,,Razvojna
agenciia Unsko-sanskog kantona',,
koordinator KOR-a
fasmira Dervilii (predstavnik sektora za privredu), Ilan
Enisa MidZii (predstavnik ministarswa finansiia), llan
Merima MesanoviC (predstavnik ministarswa pravosuda i uprave), llan
Nedim AlagiC (predstavnik sektora za prostorno uredenjeJ, ilan
Vildana ZuliC (predstavnik sektora za okolil), ilan
Kemal Hamedovii (predstavnik sektora za privredu), dlan
Rasima Bobii (predstavnik sektora za poljoprivredu), Clan
Senad Tuti6 (predstavnik sektora za vodoprivredu), dlan
Mesud Tuzlak (predstavnik sektora za Sumarstvo), llan
Jasna BujanoviC (predstavnik sektora za obrazovanje), dan
Fikret MidZi6 (predstavnik sekora za kulturu i sport), llan
Azra JusiC (predstavnik sektora za socijalnu politiku), dan
Fewija Karabegovif (predsavnik ministarswa za boradka pitanja), llan
Halid ToromanoviC (predstavnik MUp-a), dlan
Saia SmilianiC (predstavnik nevladinog sektora iz oblasti dru5wenih
djelatnosti), llan
Vildana Alibabi6 (predstavnik nevladinog sekora iz oblasti okoliSa),
Elan
Zrinka DeliC (predstavnik nevladinog sekora iz oblasti razvoia), dlan
Hiba SarajliC (predstavnik federalnog zavoda za staristiku), ilan
Institut zarazvoi i medunarodne odnose tRMO,
Zagreb
Juni 2013.
UN
EItr
IRMO
ta iltfr! i m.&!frrt<tt? odme
lu Dawbn.il and tntqootiomt Rc!ot@D,
lnehtul
hrtli ul.
SadrZai
I
SITUACIONA
"""""""""""'7
ANALIZA
1. Geografski poloZai i prirodne karakteristike
"""""""""""""
""""""
8
1'1'KljuinepovijesneiinjenicevaZnezaidentitetkantona.......'...'.....'.........''B
L.2.Polokaji osnovne prostorne karakteristike unsko-sanskog
tla, flore i faune
1.4. Osnovne geoloske osobine, karakteristike
kantona"""
""""""
""""""""""'B
"""' 11
2.DemografskekarakteristikeikretanianatrZisturada...................16
3.2.3.Institu ciiezapodriku razvoiapoduzetniswa
""""""""'
"""""""""""""'28
4. Pregled stanja i kretania na
trii3tu
rada...........
63
4.1. Zaposlenost
5.1.1. Pred5kolski odgoj............
5.2. Kultura i sport.
'..,,,''...,...,,.'..,,,,,.7 2
5.3. Zdravstvo i socijalna skrb........
5.3.1. Zdravswo
5.4. Socijalna skrb i za5tita
..81
5. 6. Organizacije civilnog dru5tva.......
6. f avna
infrastruktura
,......................... B 1
...........
..81
Saobraiajna infrastruktura........
82
6.1.1. Cestovni saobraiaj....................
82
5.1.2. Leljezni dki saobraiaj
B5
6.1.3. ZraEni sao b raiaj
B5
6. 1.
.
6.2. Energetska infrastruktura...................
B5
6.3. Telekomunikacije.
B6
7
.
Zaitita okoliSa i komunal na i nfirastruktura
...
T.L.Pratenie stanja okoliSa, informacijski sistem okoliSa, planiranje za5tite okoliSa
.........................87
.9L
7.3. Upravljanje otpadom...
7.4. Buka
B. Analiza proraCuna USK
....92
..............................
95
97
II
- SWOT
""' 100
analiza......
III - Viziia, strateSki cilievi i prioriteti
3.
Yezasa strate5kim dokumentima vi5e
"""""'
razine.....'.'...
104
""""""' 109
Popis slika
Slika 1. PoloiajUSK unutar Bosne i Hercegovine
'..'......"'.."'
"""'10
(u 000 KM)'.""""18
Slika 3. Kretanje BDp-a USK, F BiH i BiH u razdoblju od 2009. do 2072' godine
godine """44
slika 4. Zaposleni po stupniu struinog obrazovanja po opdinama USK u martu 2012.
Slika 5. MreZacestovnih prometnih pravaca na podruiju
USK"""""""'
"""""""""""""""'59
Popis Tabela
kantona..'..""""""""'
""""""""""""'11
Tabela 2. Kretanje broja stanovnika na podrudju USK, F BiH i BiH !gg1'.,2006.i?}Il'godine"15
.....'..."""""""" 16
Tabela 3. Dobna struktura stanovniStva USK i F BiH u 2011. godini*.'......
2011. godine"'17
Tabela 4. Kretanje prirodnog prirasta na podruEju USK u razdoblju od2006' do
Tabela 1. Povr5ine op6ina Unsko-sanskog
(u 000 KM)....'.19
Tabela 5. Kretanje BDp-a USK, F BiH i BiH u razdoblju od 2009. do 20L2. godine
Tabela 6. Bruto domaii proizvod i bruto domaii proizvod stanovniku u USK u razdoblju
Tabela T.lndeks razvijenosti USK u
Tabela
B.
201rl.godini.'."""'
"""""""'20
Kretanje broja registriranih poduzeda prema broju zaposlenih na podrudju USK
godini"'23
Tabela 9. poslovni subjekti u USK prema iznosu osWarenih poslovnih prihoda u2017.
2009.
Tabela 10. Broj registriranih poduzeca prema broju zaposlenih u opiinama usK u
Tabela 11. Kretanje broja zatvorenih i odjavljenih preduzeia na podrudju USK u razdoblju
do20L3'
Tabefa 12. Kretanje broja registriranih obrta na podruiju opdina USK u razdoblju od 2008'
Tabela 13. Registrirani obrti po djelatnosti i opiinama USK, stanie
3L'L2'20II
"""""'26
Tabela 14. Poslovne zone na podruiju
USK...............
....................27
Tabela 15. Poslovni subjekti na podruiju USK u postupku stedaja i nad kojima je pokrenut
............28
prijedlog za pokretanjem stedaja u razdoblju od 2003. do
Tabela 16. GodiSnji nivo eksploatacije
2072,.,..
minerala/ruda................
.......................33
Tabela 17. Ukupan prihod po djekatnostima.
Tabela 18.Sumsko zemljiSte na podrudju USK i F BiH u 2011. godini
.................49
Tabela 19. Pregled privredanih subjekata na podruiju Unsko-sanskog kantona koja
...........................50
posjeduju Rje5enje za obavljanje djelatnosti rezanja drveta
pi|ane...........
Tabela 20. Prikaz izvrienja u sjedi i izradi na podrudju USK u 207L. i 2012. godini
Tabela 27.Prikaz izvr5enja u otpremi drvnih sortimenata na podrudju USK u 20L7. i
Tabela 22.Kretanje iznosa isplaienih novianih podr5ki u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na
podrudju USK u razdoblju od 2008. do 20L3.
............58
Godine.........
Tabela 23. Potnjevene povriine i prinosi glavnih usjeva na podrudju USK
u 2010. i 20L7. godini........
Tabela 24.
Turistiiki dolasci i nodenja na podrudju USK i F BiH u 2009 .,2070. i 20Lt. godini
......61
Tabela 25. Turistiiki dolasci i noienja domaiih i stranih turista na podrudju USK prema vrstama
smje5tajnih objekata u 20L1. godini .......
62
Tabela 26. Robni izvozi uvoz na podruEju USK u razdoblju od 2009. do2012.godine.....................64
Tabela 27.Najzna(.ajnijiiwoznici na podrudju USK i obim ostvarenog izvozau razdoblju od 2008.
do2012
Tabela 28. Stopa zaposlenosti F BiH i USK u
2009.,2010.i2DL1.godini...........
................65
T55abela 29.Zaposlene osobe na podrudju USK prema klasifikaciji djelatnosti u razdoblju od 2008.
Tabela 30. Kretanje registrirane nezaposlenosti na podrudju USK, F BiH i BiH u razdoblju od 2009.
do 2013. godine..........
57
Tabela 31. Nezaposlene osobe na podrudju USK i F BiH u 2011. godini prema stupnju
68
Tabela 32.Broj uienika u svim obrazovnim ustanovama na podrudju USK u razdoblju
2008. /2009. do 20LL. /201 2. godine
70
Tabela 33. Broj uienika u srednjim Skolama na podruiju USK krajem Skolske
godine 2070./207L
72
Tabela 34. Brojupisanih studenata na fakultete Univerziteta u Bihaiu u akademskim
godinama 20L0. / 20 Ll. i 2011. / 20 12.............
'f',
Tabela 35. Kretanje godiSnjih budZeta ustanova u kulturi na podruiju USK u razdoblju od 2008. do
2012.godine (u KM).........
lillliilY:::::::::::::::::::::::::**i:::::::::::::t:::::::::::l1111
t?$'"'
2007
Tabela 37. Broj intervencija socijalne zaStite i skrbi na podrudju usK od
Tabela 38. Stambeni fond na podrutju USK u razdoblju 2008'
Tabela 39. Duljina cestovnih pravaca na podruiju
'
- ZOI2'godine"""""""""""""""""""'83
USK*""""""'
"""""""""""85
USK-a"""""'
"""""'86
Tabela 40. Velitina prometa na magistralnim i regionalnim cestama
godini'
podrudju uSK u 2011'
Tabela 41. Registrirana cestovna motorna i prikljuina vozila na
u 000 KM """"""""""""""""98
Tabela 42. Ukupni planirani i ostvareni prihodi kantonalnog budzeta
Tabela 43. Kretanje poreskih
i neporeskih prihoda u budzetu uSK u razdoblju od 2008' do 2013'
po ekonomskim i funkcionalnim
Tabela 44. Kretanje ukupnih budzetskih rashoda i izdataka
""""""""""""""99
kodovima u razdoblfu oa Z'OOS. do 2013' godine
kantona i izvanbudietskih
Tabela 45. Kretanje unutraSnjeg duga, odnosno zaduienia opiina'
...."'99
.............
fondova uSK u razdoblju oa zo6glao iotz.godine (u 000 KM)
@
I
@
. SITUACIONA ANALIZA
7. Geografski poloiai i prirodne karakteristike
7.1. Kljutne historiiske tinienice vaine za identitetkantona
Naseljenost podrutja Unsko-sanskog kantona [USK) datira otprije 4000 godina o demu svjedodi
te starijeg i
broln'ost arheolo5kiir ostataka. Satuvani su nalazi iz starijeg kamenog kasnog bronianog
podrudju opiine
mtadeg Zeljeznog doba. Od prethistorijskih lokaliteta najpoznatiji su lokaliteti na
na lokalitetima
Cazina,
U
blizini
grobova'
ravnih
i Dabarsi<a pedina te nekropole
Cazin,-Hrastovadka
-;;;;r, C.;dina i Seliite,
i ieljeza'
bronce
kamena
kosti,
nacleni su i ostaci predmeta od ilovaie,
pronalazaka je broniana kaciga iz cungara.
f edan od najznadajnijih
oruZje i
Iz brondanog doba u okolici Velike Kladu5e nadeni su srpovi, sjekire, igla i bodeZ, orude,
koji do
burgovi,
gradovi,
nakit te ostaci keramike. Iz kasnog srednjeg vijeka prisutni srednjovjekovni
je
pripadao
koji
stoljeia,
13'
sada nisu dovoljno istraZeni. Ostaci srelnjovjekovnog grada iz
iznad Velike
knezovima slagalskim te kasnije Frankopanima i drugima, oduvani su na brezuljku
Kladuie.
ornamentima, nakit,
Nalazi urna s prizorima iz svakodnevnog i zagrobnog livota, ravni grobovi s
i Ripaia, dokaz su
oruZje i japodske kape, pronatleni na podruflu Bihaia, Golubiia, Pritoka
pleme Deura
postojanji iiirske civilizacije na ovim proslorima, Rimski pisac Plinije spominje ilirsko
Bukovala otkrivena
iloje je naseljavalo podrudje danasnje opiine Bosanski Petrovac, a na lokalitetu
je kasnoantitka grobnica i rimski novac. u dolinama rijeka Sane i vrbasa pronadeni su ostaci
koji su Zivjeli na
keramike, stambenih objekata, kostiju, nakita i nozeva ilirskog plemena Mazeji
je i naseobina keltsko-ilirskog
ovom podruiju u IV. stoljeiu prije nove ere. Podrudje USK bilo
godine p'n'e' Iz rimskog doba
35'
podrudju
plemena Japoda koje su Rimljani pokorili na ovom
gdje su pronacleni ostaci
Krupe
najpoznatije je naselje otkriveno na mjestu Gromila kiaj Bosanske
vojnika, rimskog
grobova
rimskih
gradevina iz rimskog doba i razliditi arheoloSki ostaci poput
novca, sablja i drugih Predmeta.
arhitektura gradske iezgrg
Iz razdoblja srednjeg vijeka dobro je oiuvana srednjovjekovnagrad
eovka spominje se u XV'
Bosanskog petrovca tI srean;ovlekovni grad Bjelaj. Srednjovjekovni
nekropola sa
je
srednjovjekovna
stoljeiu kao kraljevski grad, a na Divsfom groUflu pronadena
podrutju u
ovom
na
Zivotu
govori o
Sesnaest ste6aka u obliku sanduka i ploda. dokument koji
Ninoslava'
Matije
razdoblju srednjeg vileta je povelja krai;a Bele lV gdje se spominje vladavina
Sredinom XVI'
Krajem XV. stoliefa podrutje USK pod snaZnim je udarom Osmanskog carstva'
sandZak
je
bihaiki
formiran
godine
kada
stoljeia osvojen ie Cizin, Bosanska Krupa, a Biha6 l5g2'
sjedi5te
carstva'
Osmanskog
provincije
Bihai postaje jedno od najvaZnijih uporiSta najzapadnijJ
paialuk'
bihadki
u
kapetanije, sandzaka i kadiluka. od 1711. gooinetihaiki san-dZak ie reorganiziran
kapetani, i to: Mustafa-beg do
uspostavljenim kapetanijama u pogranidnim dijelovima upravljali su
Cekii koii je bio na vlasti
Hasan-beg
1813. godine, Murat-beg do t121.godine te poillednii kapetan
gradile utvrdenja od
to ukidanja kapetanija 1835. godine. Osmaniile su u pogranidnim dijelovima
je
obrambena kula i stari
drveta zvana palanke te obrairbene kule. f edno od glivnih upori5ta bila
grad Kamengrad kraj dana5nje opdine Sanski Most'
(BiH) ostao vaZna uwrda te se desto u
Biha6 je tijekom Osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini
godine u povelji ugarskoizvorima spominje kao ,,kljut Bosne". Bihai se prvi put spominje 1260'
progla5enja
grada'
.Nakon
hrvatskog kralja Bele lV, a 1262. godine dobio ie status kraljevskog
Godine 1434' ugarskokraljevskim gradom, Bihai se razviia u urbani, trgovadki i zanatski centar'
a status kraljevskog
hrvatski kralj sigismund poklanja gihaf hrvatskol !lemiikoi obitelji Frankopan,
turske vladavine
Tragovi
Habsburikog.
grada ponovno dobiva 1527. godine odlukom feiainanaa
turskih
vladavina
opisuje
se
kojima
oiuvani su brojnim sakralniri objektima i dokumentima u
osvajafa na ovim prostorima. Na podruiju opiine BuZim, ispod Starog grada BuZima, nalazi se
drvena dZamija s minaretom iz XVlll. stoljeda koja se smatra najstarijom drvenom dZamijom na
Balkanskom poluotoku. Unutra5njost dZamije uredena je u orijentalnom stilu; prekrivaju je Sareni
iilimi, a u biblioteci se duvaju stari orijentalni dokumenti te vjerske i svjetovne knjige. prodor
Osmanskog carstva na podrudje USK izazvao je intenzivno naseljavanje muslimanskog stinovniiwa
sve do povladenja osmanske vojske u 19. stoljeiu.
Od polovice XIX stoljeia pod utjecajem austro-ugarske okupacije podrudje USK naseljava krSfansko
stanovni5tvo koje donosi utjecaje kr5ianske kulture. Austrougarska okupacija dovela je do
promjene strukture stanovniStva, novih naiina gradnje i urbanistidkog oblikovanja. pod
vladavinom Austro-Ugarske monarhije USK doZivljava razvojni procvat te se grade Skole, kutturne
ustanove, nove ulice, komunalna infrastruktura i ureduju gradski parkovi. Dolazi do formiranja
gradanske klase zapadnjadkog tipa, a mahale i dariije zamjenjuju gradske zone.
Izmedu dva svjetska rata se u razvoju USK nisu dogodile znaiajnije promjene. Tijekom Drugog
svjetskog rata, od 1947. do 1945, godine podrudje USK bilo je pod njemadkom okupacijom i vlaleu
Nezavisne Driave Hrvatske (NDH). Po zavrietku Drugog svjetskog rata jadaju ulaganja u
poljoprivrednu proizvodnju, gradnju Skola i opismenjavanje stanovnistva.
Od 1992. do 1995. godine traje rat u BiH tijekom kojeg su na podrudju USK uniSteni i osteieni
brojni objekti te izgubljeni brojni ljudski Zivoti. Rat je zavr5en potpisom mirovnog sporazuma u
Daytonu 1995. kojim je postignut dogovor o prekidu sukoba izmedu Bo5njaka, Srba i Hrvata na
podruiju BiH. Preduvieti za formiranje Federacije Bosne i Hercegovine (F BiH) su uspostavljeni
potpisom Washingtonskog sporazuma 1994. godine. Tim dokumentom je donesena odluka o
kantonalnom uredenju F BiH u diji sastav je u5ao USK i jo5 devet kantona.
7.2. Polotaj i osnovne prostorne
karakteristike llnsko-sanskog kantona
USK je jedan od deset kantona Federacije Bosne
i Hercegovine. Formiran je odlukom Predsjedniltva
i Hercegovine2T. maja 1995. godine. Nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i
Hercegovine te graniii s juZnim i jugoistoinim dijelovima Republike Hrvatske. Dio granice s
Bosne
Hrvatskom predstavlja rijeka Una koja tede podrudjem opiine Bihad duljinom vodotoka od B0 km.
Slika 1. PoloZai USK unutar Bosne i Hercegovine
i:i
je grad Bihai. USK je povezan s
Administrativno i ekonomsko srediite USK i istoimene opiine
prometnim- pravcem M-5 koji
ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine magistralnim cestovnim
je od kantonalnog centra Bihaia
povezuje Bihai i S"oj"uo te Zeljlzniikom irugom. Sarajevo
km'
BB
r'rd"llurro pribliZno 200 km, Zagreb 148 km, a Banja Luka
i Rijeke sa Zapadnom Europom i
Magistralni cestovni pravac M-5 povezuje USK preko Karlovca
i drugima' USK je od Ljubljane
europskim gradovima Ljubljanom, Budimpestom, Beogradom, Bedom
km' Magistralnim
udaljen 231 km, od Budimpeste 4BB t<m, od Be,ta4i4 km te od Beograda3TT prema Republici
putx
najbliZi
i
cestovnim pravcem M-5 se, preko Bihaia, ostvaruje
-kopneni.
(Split, Zadar, Sibenih Rijeka)'
Hrvatskoj, odnosno morskim lukama i velikim gradskim srediitima
Najbliza zratna luka je u Banja
Najbliza morska luka je Rijeka koja je udaljena od Biha6a.200 km.
se na udaljenosti od 165 km' a
Luci, udaljena od US( gA km. Zradna luka Pleso u Zagrebu nalazi
zratnaluka u Sarajevu je udaljena 244km od USK'
7.3. Povrlina
ukupna povrSina iznosi 4'125
U teritorijalno-politiikom sastavu USK nalazi se osam opiina iija
km2.
10
Slika 2. Poloiai opdina u sastavu USK
v€trK KLAoufA
c^2t?{
;
d! ti
Jll, ;
lcrrxsr<l
E'XAC
.
satasxr tt(}st
EocAxgXJ Ff,rROvAc
XLJUe
Povr5ina USK obuhvata I5,80/o teritorija F BiH, odnosno 8,05o/o ukupnog teritorija Bosne i
Hercegovine. USK je povriinom drugi po velidini kanton u F BiH. Najveiu povr5inu imaju opdine
Bihai i Sanski most koje zajedno iine viSe od 40o/o ukupne povriine USK, dok su povrSinom
najmanje opiine BuZim (3,L30/o ukupne povriine USK) i Velika Kladu5a (8,02o/o ukupne povrSine
usK).
Tabela 1. Povr5ine opdina Unsko-sanskog kantona
Oodina
Powiina fkmz)
Bihad
Bosanska Krupa
900
561
Bosanski Petrovac
709
Bulim
1,29
Cazin
356
358
Kliud
Sanski Most
787
Velika Kladu5a
UKUPNO:
331
Izvor: Federacija Bosne
i
4.125
Hercegovine, Federalni Zavod za statistiku, Unsko-sanski kanton
Sarajevo 2012.
LL
u
brojkama,
7.4. Osnovne geoloike osobine, karakteristike tla,flore i faune i vodnog bogatstva
7.4.7. Geoloike osobine
i tlo
U morfoloSkoj strukturi USK istiiu se breZuljci i niska polja, aluvijalne ravni i kotline, ra5ilanjene
brojnim rijednim i potodnim dolinama. Tereni kod Sanskog Mosta, Sanice i Kljuia pripadaju
karbonu, gornjem permu i donjem trijasu te iine paleozojsko Sansko-unsko podrulje.
USK se odlikuje bogatspom geolo5ke gratle i nalazi5tima mineralnih sirovina no stupanj geoloikih
istraZivanja i eksploatacije korisnih sirovina u industrijske svrhe je na niskim razinama.
Eksploatacija ruda i minerala vrii se stihijski i proizvoljno zbog neuredene zakonske regulative i
nejasne podjele nadleZnosti izmedu opiina, kantona i Federacije'
Na podrutju Sanskog Mosta (Kamengrad) otkrivena su leZiita mrkog ugljena i kvarcnog pijeska,
boksita u fosanskojkrupi, -angan" u BuZimu, barita u Velikoj KladuSi, gline u Cazinu i Sanskom
je
Mostu , arhitektonsftog kamena bihacita u Bihaiu te ostalih mineralnih sirovina. Glina pronadena
na vise lokaliteta u okolici Velike Kladu5e, od kojih su najizdainija Dabravine i Miljkovi6. od metala
je prisutan mangan, i to na podruiju op6ina BuZim i Velika KladuSa. IskoriStavanje mangana ima
dugu tradiciju, Jistidu se detiri lokacije na podruiju Velike Kladu5e: Bajraktarevii polje, Radstovo,
VriograE i Metla. Procjenjuje se da su rezer\te mangana na podruiju opiine Velika Kladu5a medu
nalve?ima u Europi, iako leZi5ta tog metala nisu dovoljno istraZena. Na lokalitetu Kulen Vakuf su
provedena geolo5rta istraZivanja kojima su na toj lokaciji uwrclene rezerue od oko 7 milijuna tona
Lvalitetnog gipsa ito ovaj lokalitet svrstava meclu jedno od najve6ih nalazi5ta gipsa u Europi.
U geomorfoloikoj strukturi USK vaZno je spomenuti rijeku Unu s hidrolo5kim, geomorfoloSkim i
biolo5kim fenomenima koji se pojavljuju u njenom sedrotvornom toku. Rijeka Una teie podruijem
USK gornjim tokom u smjeru sjeverozapada, ulazeii u grad Bihai te dalje teie sjeverno od Bosanske
Krupe. Dolina gornjeg toi<a rijeke Une se, od Martin Broda do Kulen Vakufa, istide nizom prirodnih
fenomena (sedrene ipilje i otoci, barijere i slapovi), kao i raznolikim stani5tima endemskih i
reliktnih Uii;nitr i Zivoiinjskih vrsta. Podrudje gornjeg toka Une proglaieno je 2008. godine prvim
Nacionalnim parkom u giFI. Ukupna povrSina NP Una je 19.800 ha, od dega je 13 500 ha progla5eno
zonama stroge i usmjerene za5tite.
Seizmiike karakteristike podrudja USK ovise o seizmiikoj aktivnosti Dinarida' Seizmiika
istraZivanja na ovom podrudlu nisu detaljno provedena. Podrudje USK okruZeno je epicentralnim
podrudjima jaieg seizmiikog intenziteta (Petrova gora,Zagreb, Banja Luka, Zadar), no veii potresi
do sada nisu zabiljeZeni.
Karakteristike tla pogodne su za uzgoj razliditih vrsta Zitarica, povrCa i voia. Ukupna povr5ina
poljoprivreanog zemf i5ta u USK iznosi 370.388,L7 ha, od iega je 158.697,15 ha ili 42,85o/o
bUi"aiuog poljoprivrednog zemlji5ta. Udio obradivog poljoprivrednog zemlji5ta na podrudju USK u
ukupno oUiaaiubm poljopiivrednom zemljiStu Federacije Bosne i Hercegovine iznosi L2,60o/0.
Najzastupljenije vrste tala su: aluvijalno-deluvijalna glejna tla, podzolno-pseudoglejna tla i
poizolno-pseudoglejna terasna tla, smeda degradirana i opodzoljena tla na reliktnim crvenicama,
smetta kisela tla na glincima, pjeidarama i Skriljcima, smeda tla na dolomitima, smonice i peleosoli.
Konfiguracija tereni uzrokuje pojavu erozije tla, bujica i poplavnih nanosa. Za5tita od poplava ne
p.ouo-di se sistemski i organizirano Sto za posljedicu ima pojadanu eroziju tla i gubitak obradivog
p oljo privrednog zemljiSta.
Analize i ispitivanja svojstava tla, kao osnova za provotlenje sanacije i drugih potrebnih mjera, se ne
obavljaju sistemski i redovito.
L2
7.4.2. Flora
ifauna, biololka raznolikost
Visok stupanj geolo3ke i reljefne raznolikosti uvjetovao je raznolikost ekosistema i krajobraza na
podrudju USK. Rijedni vodotoci Une, Sane, Klokota, Sanice, Banjice, Korianice i drugih rijeka su
bogati slatkovodnom ribom (pastrmka, mladica,lipljen). Poseban znataj za oiuvanje bioraznolikosti
imaju klisure i kanjoni rijeke Une koji su stani5ta velikog broja biljnih i Zivotinjskih vrsta. Osobitu
vaZnost imaju endemsko-reliktne vrste (tovjedja ribica, rijeini rakovi, pastrva...).
Broj zaitiienih prirodnih podruija u odnosu na stupanj bioloSke raznolikosti i druge prirodne
vrijednosti je mali. Sistemska istraZivanja flore i faune se ne provode niti je uspostavljen
informacijski sistem bioloike i krajobrazne raznolikosti.
Najde3ie biljne vrste koje se pojavljuju na podruiju USK su razlidite vrste algi, mahovina,
papratnjada i sjemenjada, a od Zivotinjskih rijeEne ribe, vodozemci, gmazovi i ptice. Na ovom
podrudju su prisutna i stani5ta velikog broja razliiitih vrsta gljiva i li5ajeva te razliditih skupina
prokariota. Medu Zivotinjskim vrstama istide se oko 120 vrsta ptica, od kojih jevailno spomenuti
rijetke vrste velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), ljeStarke (Tetrastes bonasia) i kosca (Creicrex).
Konfiguracija terena, geomorfolo5ka struktura i razlidita nadmorska visina omoguiili su razvoj oko
1'900 biljnih vrsta na podruiju Nacionalnog parka Una, Sto iznosi gotovo 53% ukupnih biljnih vrsta
prisutnih u BiH. Na podrudju parka evidentirano je t77 ljekovitih i aromatiinih biljaka te 10S
potencijalno jestivih ljekovitih i aromatidnih biljaka. Najie5ie biljne vrste su: lincura
[Gentiana
lutea), pjegava lincura [Gentiana punctata), runolist (Leontopodium alpinium Cass.), klekovina bora
(Pinus mugo) i druge. Od endemskih vrsta potrebno je spomenuti unsku
(Campanilla
"uondiku
unensisJ i bosansku peruniku (lris reichenbachii Heuffel var. BosniacaJ. Meclu
faunom, na;feSei su
sisavci (oko 60 vrsta), od dega je 50 vrsta za5tiieno prema Bernskoj konvenciji o zaititi europskih
divljih vrsta i prirodnih staniSta. Iz porodice zvijeri dominantne su vrste vuk ris i medvjed, a
prisutna je i raznolikost osjetljivih i ugroZenih vrsta SiSmiSa.
Vode
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i 5umarstva F BiH donosi zakonske propise i strate5ke
dokumente u vezi upravljanja vodama na podruiju F BiH. U 20L2. godini usvojena je federalna
Strategija upravljanja vodama za razdoblje od 2010. do 2022.godine kao krovni planski dokument
koji daje smjernice razvoja vodnog gospodarstva i oiuvanja stanja voda i vodnih ekosustava. Na
podrudju USK, upravljanje razvojnom politikom vodnih resursa, koordiniranje praienja stanja u
vodnom sektoru i ostale strudno-upravne poslove iz oblasti vodoprivrede obavlja Odsjek za
upravljanje vodama u sklopu kantonalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i iumarswa.
13
za
termomineralni izvori koji imaju znaEajan potencijal
u
po
osobi
vodnih resursa
viSenamjensko kori5tenje. Prosjeini godiSnji interni prinos obnovljivih
op6ini Bihai je pet puta veii od svjetskog prosjekal'
Podruiju USK pripadaju vodni
i
povrSinske i podzemne vode u
Rijeka una je najznaiainiji vodotok na podruiju usK i odvodi
podruiju USK je B0 km' una je rijeka
crnomorski sliv. ukupna duljina vodotoka rijeke une na
endemske i reliktne vrste' sedrene
osobitih prirodnih vrijednosti (visok stupanj bioraznolikosti,
u europskim i svjetskim okvirima'
barijere) te po hidromorfoloSkol oiuvanosti predstavlja rijetkost
kao prirodno podruije od posebnog
Veii dio podsriva rijeke une (1g.800 ha) stavljen je pod zaStitu
i lijevi pritoci une (unac kod Martin
znatajaza F BiH. Prema vodnom bogatstvu znadajni su i desni
i Klokot kod Biha6a) koji osiguravaju
Broda, Krusnica kod Bosanske Krupe, sana kod Novog Grada
odlikufu se karstnim i planinskim obiljezjima'
nesmetanu vodoopskrbu stanovniStva USK.ove rijeke
vrstama riba [lipljen, pastrmka'
protjedu kroz predjele netaknute prirode te su bogate autohtonim
i izletniikog turizma' Za podrudje op6ine
Saran, amur) Sto dini osnovu razvoiasportskog, ribolovnog
potrebe iavne vodoopskrbe' Klokot izvire 5
Biha6 vatnaje rijeka Klokot iz koje se zahvaca voda za
u Unu' Nalazi se na kontaktu
km od Bihaia, protjeie gradom te se nakon 4,5 km toka ulijeva
te je karakterizira jak izvor i sporiji tok'
vapnenatkih stijena s nepropusnim miocenskim nasragama
kapacitet doseze do nekoliko desetaka
Minimalni kapacitet izvoraKlokot ie 4 mtf s,a maksimalan
6l/s.ProsjednatemperaturevodeuizvoruKlokotjeizmeiluBil0"c.
voda' a najpoznatiji
podrudje uSK bogato je i izvorima mineralnih, termalnih i termomineralnih
voda i izvor
mineralna
Mosta, fukovska
izvori nalaze se na lokalitetima Tomina llidZa kod Sanskog
Gata kod Bihaia'
Bihai i nalazi se 15 km od grada Bihafa te
Termomineralni izvor ljekovite vode Gata pripada opdini
je
su zdravstvena svojstva Gatskih voda te
25 km od cazina. osamdesetih godina 20. st. ispitana
vode' Temperatura vode kre6e se
uwrcleno da sadrZe natrijum, kalcijum, sulfatne i hidrokarbonatne
mg/l.lzvor Gata raspolaze koliiinom vode od 130
izmeclu 32ig|oc, a mineralnost od L32B do L492
l/sec.
u hidroloskom' geoloskom' fizikalnosvojstva izvora termalnih voda nisu dovoljno istraZena
sto oteZava njihovo adekvatno koristenje'
kemijskom, bakterioloskom i energetskom smislu,
7.5. Sume
kraSkih, submediteranskih i kontinentalnih
osobitost krajobraza usK Eini Sumsko bogatswo
peizainu, ekoloiku' ekonomsku i turistirku
Sumskih podrudja koje predstavljaju p.ii;Onu,
vrijednost ovog Podrudja.
postratnom
resurs usK' u ratnom i neposrednom
sume su, uz vodno bogatswo, najveci prirodni
stupani
visok
i
strukturu
prirodnu
ali su zadrZale
periodu do.lo je d" ;.;r"d;cije Sumskitt poutSint,
bioraznolikosti.
!
Stratelki plan
za vode i
okolilnu sanitaciiu' Bihac' 2007'
L4
Ukupna povriina pod Sumama iznosi 190.880 ha, od dega se na visoke Sume odnosi g5.899 ha,
86'234 ha na niske Sumske zajednice, a na goleti 18.747 ha povr5ine. prosjedno, Sume pokrivaju
pribliZno 47% ukupne povr5ine teritorija USK-a. Rastu Suma doprinor. pouogni edafski i orografs'ki
dimbenici' Dominantne Sumske zajednice su bukva, jela, smria i hrast titn;"L. Na podrudju 6p6ine
Cazin nalazi se staniSte pitomog kestena koje povr5inom od 2000 ha predsiavlja naJveie siani5te
te
Sumske zajednice u Bosni i Hercegovini.
U 20L2- godini izvr5eni su radovi na uzgajanju Suma na 3.396,85 ha novih povriina, a obuhvatilisu
poslove pripreme tla za po5umljavanje i prirodnu obnovu, po5umljavanje, tL njege iumskih kultura.
U 20L2. godini ukupno je poSumljeno 235, 60 ha novih povriina.
Razvoini problemi i potrebe u vezi tla, blolorke raznolikosti i
NeistraZenost svojstava termomineralnih
izvora i nalazi5ta mineralnih sirovina
Neodgovarajuii sistem
upravljanja
zaStiienim prirodnim vrijednostima
Stihijska eksploatacija leZi5ta mineralnih
sirovina
i
istraZivati
j
mineralnih sirovina
Unaprijediti sistem upravljanja zaStiienim
prirodnim vrijednostima
Razviti plan eksploatacije leZi5ta mineralnih
sirovina, provoditi i nadzirati provedbu
Nepostojanje sistemske zaitite od poplava
Nepostojanje sistemske analize
svojstava tla
Sistemski
termomineralnih izvora
ispitivanja
Nizak udio zaiti6enih prirodnih vrijednosti u
odnosu na stupanj bioraznolikosti i prirodne
vrijednosti krajobraza
Provoditi preventivne
i
zaititne mjere od
poplava
Provoditi sistemne analize
i
ispitivanja
svojstava tla
Uspostaviti informacijski sistem bioto5ke i
krajobrazne raznolikosti i poveiati udio
za5tiienih prirodnih vrijednosti u skladu sa
stupnjem bioraznolikosti i prirodnim
NeistraZenost biljnih i Zivotinjskih vrsta
vrijednostima krajobraza
Provoditi sistemna istraZivanja biljnih i
Zivotiniskih vrsta
7.
6. Klimaska obiljeij a
Podrutje USK pripada umjereno kontinentalnoj klimi koju karakteriziraju o5tre i snjeZne zime te
topla ljeta. Pojedini dijelovi su pod utjecajem su umjerene planinske klime i pritjecanja zradnih masa
iz susjednih, ali i daljih oblasti.
Za ovo podrudje karakteristiini su sjeveroistodni i jugozapadni vjetrovi koji donose kontinentalne i
mediteranske utjecaje. Prosjeian godiSnji broj sundanih sati iznosi izmedu LTTZ i 1970 sati, a u
godini je prosjeino 206 obladnih dana.
15
je juli sa srednjom mjeseEnom
Srednja godijnja temperatura iznosi L1,4oC. Najtopliji miesec
od -6"C' Najveia kolidina
temperaturom od ZZ"i, anajhladniji januar tt p.oilulnom temperaturom
od 1000 do 1300 l/mz'
padalina javlja se tiiekom jeseni i pioljeia, a prosjefne kolidine se kreiu
snijeg se zadrZava izmedu 40 i
NajkiSovitiji mjesec je novembar, a najsusi lanuar. UniZim predjelima
zrakaie oko 750lo' Sezona
60 dana godiinje, a u planinskim do iO 0"n". Prosjeina godi5nja vlaZnost
grijanja na podruiju USK traje od 15' oktobra do 15' aprila'
2. Demografske karakteristike i kretania na
triiltu
rada
2.7. Broi stanovnika
prema procjenama, u razdoblju od 1991. do 2011. godine broj stanovnika na podruiju usK se
kanton po veliiini u F BiH' U
smanjio za87.T93 ili23,37o/o Sime 1e USK brojem stanovnika deprti
10,580/o stanovniSwa F BiH ili
2OL2.godini na podrudju usK je Zivjelo 303.2782 stanovnika, odnosno
broja stanovnika zabiljeZeno je u svim
7,S0lo ukupnog stanovnistva Bosne i Hercegovine. Smanjenje
Petrovca' danas imaju
opiinama USK, a pojedine opiine, popu"t Bosanske Krupe i Bosanskog
Popisom stanovniswa iz
dvostruko manje stanovnika u odnosu na broj stanovnilia evidentiran
granica opdina i
1991. godine. Pad broja stanovnika posljedica je promjene administrativnih
stanovni5tva u
iseljavanja
.ij"p"nj"" opdina, t;uasmtr gubitaka tijekom ratniir gbdin" i znadajnog
stanovni5rya
iseljavanja
uzrok
europske i prekooceanske zemlje. U poslijeratnom rizd.oblju, glavni
sela
je
napustanja
proces
postaje nizak Zivotni standard i slabi moluinost zapoiljavanja. Prisutan
rast
i
kao mjesta stanovanja Sto za posljedifu ima smanjenje udjela seoskog stanovni5Wa
mladih
postoji znataian broj
opteredenja infrastrukture gradikih srediSta. Procjenjuje se da
no egzaktni podaci o
inostranstvu
u
potlot
potrazi
obrazovanih ljudi koji napultaju USK u
"t
takvim migracijama se ne vode.
ukupno iseljenog
od 1gg1. do Zot1..godine s podruija uSK iselilo 56.692 stanovnika sto ie 13,490lo
migraciiski tijekovi imaju
stanovni5wa s podruija F BiH u navedenom razdoblju3. Negativni
jer 395 o1o-Ua.v-i1g
tendenciju rasta pa ie i u 2012. godini migraciiski saldo USK bio negativan,jedinoie
opcine Bihai [13
poiitivin migracijski saldo imale su
iselilo iz kantona n.jo s,o ih je doselilo.
odselila)'
nego
uselila
se
vi5e
(21
osoba
osoba vi5e se uselitJnego 5to se odselilo) i Cazin
1991"2006'iz0lt'godine
Tabela 2. Kretanie broia stanovnika na podrutiu usK, F BiH i BiH
Op€ina
Broi stanovnika
20LL.*
2006.*
46.91t
45.836
52.908
6L.49r
60.928
70.732
199L.
1.
Velika Kladu5a
2. Bihad
ZOLLlr99L
88,67
86,94
41.380
15.621
28.137
7.986
77.638
28.107
7.273
17,942
48,19
46,56
61.751
19.958
62.632
7. Kliud
8. Sanski Most
63.409
37.391
60.307
Ukupno:
34t.748
Federaciia BiH
Bosna i Hercegovina
2.720.074
4.377.033
287.835
2.338.270
98,77
51,88
73,09
84,22
85,96
3.839.737
87,72
3. Bosanska KruPa
4. Bosanski Petrovac
5. BuZim**
6.Cazin
2
3
4+.836
287.064
2.325.018
4.498.976
Procjena
Procjena
16
79.399
44.080
'procjena
**Buiim je dobio status op6ine 1995.
Godine, a do tada je bio u sastavu opdine Bosanska Krupa
Izvor: Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
Gustoia naseljenosti USK je u 2011. godini iznosila 69,8 st/kmz Sto je manje nego 1991. godine
(83,2
st/kmz) te ispod prosjedne gustoie naseJjenosti Federacije Bosne i Herceg-ovine (89,d
st/kmr).
'BuZim
Najguiie naseljene opdine USK su Cazin (L75,9 st./kmz ), Velika Kladuia
1tit,z st./kmz) i
(139,1st./kmz),
2.2. Dobna struktura stanovniitva
Dobna struktura stanovniStva USK je povoljna. PribliZno 700/o stanovni5wa pripada
dobnoj skupini
radno sposobnog stanovni5tva od 15 do 64 godine starosti. Mladog stanovniitva
od 0 do t'4godin"
je 20o/o, a ostatak od oko 70o/o tini stanovnistvo staro 55 i vise godina.
Tabela 3. Dobna struktura stanovnistva usK i F BiH
Opdina
1. BihaC
2. Bosanska Kruoa
3. Bosanski
Ukunno
0-t4
61.491
28.707
7.273
t5-64
12.250
6.138
7.233
42.097
11.633
43.957
14.123
31,884
Petrovac
4.Buiim
17.942
4.907
5. Cazin
62.637
19.399
44.080
13.395
2.626
6. Kliud
7. Sanski Most
8. Velika Kladuia
USK:
r t'lfl:
u20l!.godini*
46.91r
287.835
2.338.270
'procjena
6.346
18.6L2
4.079
65 i vi5e
7.750
3.357
L.967
1.408
5.280
2.650
s.850
10.1 16
32.944
57.005
419.667
3.851
199.323
31.5O7
r.590.o71
328.532
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.
unatod znaEainoi emigraciji stanovnistva, usK biljeZi porast broja stanovnika
koji je u razdoblju
2006'-2013' godine iznosio 5,650/o. Takav trend je postjedica pozitivnog
prirodnog prirasta, jer je u
tom razdoblju svake godine broj zivorodenih bio veii oa uroj" umrlih-osoba.
No prisutan je trend
znaiajnog smanjenja prirodnog prirasta. Vrijednost prirodnog prirasta
kontinuirano opada od 2009.
godine pa je u 2011. godini iznosio 339 Sto
1e zi 5o,5tvJ manie u odnosu na prirodni prirast
ostvaren u 2009. godini.
Tabela 4. Kretanie prirodnog prirasta na podrutiu usK u razdoblju
od 2006. do Zoll.godine
Godina
L7
rodeni I umrli
2006.
t469
1050
1519
L172
1.481
1.079
1.468
1.042
r.361.
1.043
1.289
1.051
8.587
6.377
2007.
2008.
2009.
2010.
ZOLL.
Ukupno:
Ir*t, FA.*l"i
2, 3. N
Razlika
umrli
Rocleni
razlika
rodeni
umrli
Razlika
419
r321
1049
272
2790
2099
691
407
1322
7.044
278
28+7
2t56
685
402
1
509
1.026
483
2990
2705
885
426
1374
1.115
259
2842
2I57
685
318
7312
1.086
226
2673
2129
s44
238
1
154
1.053
101
2443
2104
339
7^992
6.373
T6L9
L6579
tz7SO
2.zLO
3829
zavod za statistiku' 201'2'
acionalna struktura stanovniitv a
Prema Popisu stanovni.tv a
iz .99L'godine,
kao i F BiH, su
u nacionalnoj strukturi stanovniS*a USK,
s'ui 120'9So/01'Hrvati (2'B5o/o) i ostali (3'81%)' U
prevladavali Bosn;acil zi,1g"il,, or"t"t"t ru Jiniti
pritjeino je povedanje udjela Bo$njaka
Z*'l.godini u nacionalnoi strukturi stanovniStva USk
godini na podrudju USK
srpskog.sLnovniSw^ n^ i,354o' U ZbOi'
(94,4t0/o)te smanleii"
"Ji"f,
na 1991' godinu'
njihov udio je bio za p.iUfiZno 4'5i/o miniiu odnosu
o
o
o
Negativan migracijski saldo
o
Poticati mjere politike zapoSljavanja.(poticaji
posl odavc-i m a za zapoiliavanj e mladih'
bwaran;e novih radnih miesta) i mjere
poboljSinia kvalitete Zivota kako bi se
spriledito iseljavanje stanovniStva
(itambene, zdravswene, kulturne)
o
Stimulirati mjere pronatalitetne politike .
(subvencioniranj e djedi ih vrtiia' rje5avan;e
itambenog pitanja mladih obitelji)
Razviiati poticajnu politiku za zaustavlianje
pto..t" d"*t"ii,"i lie i zadtiavanja seoskog
Smanjenje vrijednosti prirodnog prirasta
i rast
Napu5tanie sela kao mjesta stanovanja
priiiska u gradskim sredi5tima
r
stanovniStva
18
3. Privreda
3.7. Dinamika i razvijenost
privrede
Privredu USK, kao i privredu FBiH i BiH, posljednjih nekoliko godina karakteriziraju negativne stope
rasta. Tako je BDP USK u razdoblju od 2009. do 2012. smanjen za |o/o.lsto tako smanjio se BDp po
stanovniku za oko 7o/o.
Tabela 5. Kretanie BDP-a USK F BiH i BiH u razdoblju od 2009. do2oL2.godine (u 000 KM)
2009.
Udio
2010.
Udio
201L.
Udio
USK,
O/O
USK,
USK,
o/o
USK
F BiH
BiH
1.193.450
L5.165.000
1.1.38.521
7.87
15.385.000
7,40
o/o
1.180.151
15.948.000
7,40
24.202.000
4,93
24.773.000
4,60
2s.666.000
4.60
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Nacionalni raiuni, Bilten, Sarajevo 2012.
Federalni zavod,zastatistiku (prema izradunu Federalnog zavodaza programiranje razvoja)
Slika 3. Kretanie BDP'a USK F BiH i BiH u razdobliu od2009. do Zllz.godine (u 000 KM)
30,000,000
25,000,000
20,000,000
15,000,000
-usKBiH
10,000,000
.#BiH
-F
5,000,000
2009
2010
201 1
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Nacionalni raiuni, Bilten, Sarajevo 2012.
Federalni zavodza statistiku (prema izradunu Federalnog zavodaza programiranje razvoja)
Nominalni BDP na podrudju USK je u 20LL. godini iznosio 1.180.151 KM dime je USK sudjelovao sa
7,4o/o u ostvarenom BDP-u na podrudju F BiH, odnosno s 4,60/o u ukupnom BDP-u BiH. prema
razini
ostvarenog BDP po stanovniku u 2011. godini, USK se nalazi na posljednjem mjestu kantona u F BtH.
BDP po stanovniku USK je gotovo 40o/o niii od onog na razini F BiH i BiH.
19
u usK u razdobliu od
Tabela 6. Bruto domaci proizvod i bruto domaci proizvod stanovniku
2008. do 2011.
Opdina
20tl
BDP po
414,648
BihaC
BDP
stanovniku
BDP
stanovniku
6,743
400.021
5,519
398,828
6,508
79.740
2,837
76.927
Pctrovac
31.896
4.386
30.771
4.151
BuZim
31,896
7,778
30,77r
t.718
37,9r7
2,t22
t84.625
2.954
185.008
2.962
6r.s42
3.150
7r.273
3,62
3.818
166.81
3,748
184.625
3.948
797.139
4.234
1.138.521
4,100
Federalni zavod za statistiku
3,9ss
1.193.450
4,142
B.
KlirrI
S.
3.056
L9t.37 6
Cazin
3.288
63.792
169.24
3,980
L75,428
Most
V,
USK:
Izvor:
4,080
t91.376
Kladula
1.180.151
400,609
6,547
83,639
2,965
35,709
4,6L9
30,13
t,689
179,66
2,886
54,68L
2,766
Is8/s,
3,545
172,965
3,737
1.115.905
3.875
3.126
87,954
2.747
B. Krupa
stanovniku
BDP po
u
BDP
BDP po
BDP
BDP po
stanovnik
2008
2009
2010
5.384
48.527
postoie
procjenjuje se da ie u privredi uSK, kao i u F BiH i BiH, velik udio sive ekonomije' Ne
ekonomskim
ukupnim
u
relevantne i pouzdane procjene o udjelu i znadaju sive ekonomiie
aktivnostima na Podrudiu USK.
prema tome usK zavzima osmo miesto
Indeks razvijenosti usK je zaZl,Zo/onizi od prosieka F BiH te
od deset kantona u F BiH.
Tabela T.Indeks razviienosti USK n?OLL' godini
Stopa
zaposle
nosti,
o/oa
Stopa
nezaposle
nosti,
o/o
Broi
utenika
/
1000
SL
lndeks
BDP
odsutno
po sL
sti
(KM)
stanovni
lndeks
razviienos
Federaciia BiH = 100
-{g
5wa
t
Stopa
zaposl
Stopa
nezaposl
ulenika/
BDP
po st.
enosti
enostl
1000 sL
rKMI
was
77,8
100.00
Broi
stanovnil
136
4.100
-16 q
60.10
100,0
75.90
101.00
1
1,3
60,10
USK
F
s6.7
92,00
18.8
45,7
135
6.820
-15.2
0
100,00
100,00
100.00
100,00
BiH
po op6inama
Izvor: Federalni zavod za statistiku; Socioekonomski pokazatelji
F
BiH' 2011'
aosnovupodatakaozaposlenimapoopdinamauodnosunaprocjenu
prisutnog broja stanovnika
u odnosu na stanovniswo
s odsutno stanovniswo uwrdeno je na osnovu prisutnog stanovni3wa po opiinama
p.p"pi'"iz1rggL,godineuopdinamakojesupripa|eFBiHpoDaytonskomsporazumu
20
Rang
tl
8
Unutar USK, medu opiinama postoje velike razlike u privrednoj razvijenosti, mjereno prema BDp-u.
Tako Bihai ima najveii BDP po stanovniku, koji je oko 4 puta veii od BuZima koji ima najniZi BDP po
stanovniku u ditavom USK.
Razvijenost USK ispod prosjeka F BiH i BiH
(22o/o prema indeksu razvijenosti), uz veliku
neravnomjernost razvijenosti opiina
Nepovoljna sektorska struktura privrede,
nizak udjelpreradivadke industrije u BDP-u,
te nedovoljno razvijen tercijarni sektor
Nedostatak velikih privrednih subjekata kao
nositelja ekonomsko g razv oja
Visok udio sive ekonomije
Niski nivo investicija [domaiih i stranih)
Privlaienje investitora oteZavaju
destimulativne mjere poreske i carinske
politike, nerije5eni imovinski odnosi,
komplicirana administracija i birokracija dr.
NeiskoriSten velik investicijski potencijal
dijaspore i povratnika
Strate5ko planiranje manjkavo i neefikasno,
strategije i programi nisu horizontalno i
vertikalno povezani i uskladeni [izmeilu
opiina i kantona te USK i F BiH) i slabe su
provedivosti
U strate5kom planiranju poticati i provoditi
smanjivanje neravnomjernosti u
regionalnom razvoju, izraditi programe
privrednog razvoja za podrudja USK koja
zaostaju u razvoju
Poticati proizvodnju proizvoda vi5e dodane
vrijednosti te osigurati veiu podrSku javnog
sektora razv oju izv ozne pre radivadke
industrije
Stimulirati jadanje visokodohodovnog
tercijarnog sektora [fi nancijski sektor,
poslovne usluge itd)
Intenzivirati aktivnosti za smanjivanje sive
ekonomije
Intenzivirati aktivnosti na podrudju
privlaienja domaiih i stranih ulaganja
(utvrditi glavne prepreke i rje5enja za
privladenje ulaganja na regionalnoj i
lokalnoj razini)
Izraditi i provesti strategiju za privladenje
investicija iz dijaspore i jatanje poslovne
suradnje
Manjak koordinacije u upravljanju lokalnim i
regionalnim razvojem (manjak suradnje
izmedu opiina, izmedu kantona i opiina i na
relacijiUSK-FBiH)
Neefikasna komunikacija suradnja izmedu
nadleZnih institucija i privrednih subjekata u
stvaranju poticajne poslovne klime
Unaprijediti strateSko planiranje i
programiranje razvoja privrede na
opiinskom i regionalnom nivou te poboljiati
provedbu, njezino pradenje i vrednovanje
(kantonalna strategiju mora biti
sihnhronizirana s opiinskim razvojnim i
sektorskim strategijama)
Unaprijediti koordinaciju i uspostaviti sistem
upravljanja lokalnim i regionalnim razvojem
izmeclu kantona i opiina na relaciji USK - F
BiH putem Razvojne agenije USK kao
koordinatora u procesu regionalnog razvoja
Nedostani kapaciteti institucija lokalne i
kantonalne uprave [znanje, vjeitine,
pona5anje) za upravljanje razvojem
Jadati ukljudenost i
suradnju privrednih
subjekta te njihovih institucija (komora,
udruZenja, saveza) s nadleZnim institucijama
u swaraniu
27
poslovne klime
fatati kapacitete kantonalne i lokalne uprave
za privlaienje ulaganja za upravljanje
razvojem
Provoditi modernizaciju (procesi i
tehnologije - digitalizaciia) za smanjivanje
administrativnih prepreka i postizanje
transparentnost u administrativnim
edurama
3.2. MaIa i srednia Poduzeta
je 9,56% ukupnog broja
Na podrutju USK registrirano je ukupno 11.985 privrednih subjekatae Sto
subjekata
registriranih poslovnih subjekata u F BiH odnosno oko 2% ukupnih privrednihje manje od
ilto
42
registriranih na podrutju BiH. Broj poduzeia na 1000 stanovnika u USK iznosi
poduzeia na 1000
prosjetnog broja poduzeia na 1000 stanovnika na federalnoj razini (54
stanovnika).
ukupno ostvare-nih
oswarene investicije u 2010. godini su iznosile 85.360.000 KM7 sto ie 3,07o/o
u 2010' godini'
USK
investicija u F BiH te godine. bd ukupno oswarenih investicija na podrutju
g1.933.000 KM ili 96lo sredstava je uloz"no u grailevinske radove i nabavu strojeva, opreme i
trgovine na
transportnih sredstava. Najveia ulaganja u 2010. godini ostvarena su u djelatnosti
uporabu i domaiinsWo
veliko i malo; popravka moiornih vizila i motocikafi, predmeta za vlastitu
i opskrbe elektridnom
snabdijevanja
proiivodnje,
zatim u djelatnosti
(oko Z3o/oukupnih investicija),'(oko
15%
prerailivadkoj
i
20o/o ukupnih investicija)
energijom, plinom i vodom
_industriji [oko
ukupnihinvesticija), Iznosisplatazainvesticijeu20l0.godiniuUSKbioieTg'126'000KMili2'B2o/o
F BiH' Prema izvoru
ukupnog iznosa isplaienog za investicije u 2010. godini na podruiju
investitora, 20o/o
financiranja , oko 70o/o investicija u USk je isplaieno iz vlastitih sredstava
je
iz ostalih izvora
investicija financirano je iz kreditr, . ort"i"k od pribliLno L}o/o financiran
(udruZena sredstva, financijski lizing itd'J.
u privredi USK dominiraju mikro poduzeia (do 9 zaposlenih) koia iine oko 70olo ukupno
registriranih poduzeia na podrutju USK'
na podruliu usK u
Tabela B. Kretanie broia registriranih poduzeca prema broiu zaposlenih
2n1fi i 2,fi1
n
201r.
2010.
2009.
2008.
Vrsta ooduze6aa
7.193
L.3L4
L.364
t.445
Mikro
Mala
Srednia
Velika
518
516
513
57?.
105
t02
to4
100
B
B
B
B
*o,*".,*.*
*e
pravne i fizidke osobe, tiiela drZavne vlasti, tijela drZavne uprave i tijela lokalne
samouprave i uPrave
t
poljoprivrednim gazdinstvima
mikro - od 1 do 9
e Klasifikacija poduzeea prema broju zaposlenit piit azana ie u skladu s EU standardima:
250 zaposlenih
preko
velika
i
zaposlenih
250
do
50
zaposlenih, mala - oa ro'ao +9 zaposlenih, srednia - od
Oa""ri
se na investicije u pravnim osobama i
22
Ukunno USK:
2.O77
L.990 | 1.939
lzvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnisWa i obrta
1.813
U strukturi poslovnih subjekata prema godi5njim poslovnim prihodima, gotovo svi subjekti
pripadaju grupi s prihodima do 10 miliona KM.
Tabela 9. Poslovni subjekti u USK prema iznosu ostvarenih poslovnih prihoda u2OL!. godini
POSLOVNI PRIHODI
BROI POSTOVNIH
SUBIEKATA U USK
do 10 miliona KM
7.788
- 50 miliona KM
50 * 100 miliona KM
77
10
I
23
cr)
\o
rn
N
o
N
N
+
co
co
N
q
o
(\I
€
N
rf
t'r
o
t-
c! \o \o
N
t,
+
F{
(}1
c!
rn F- $
+
rn
D-
F{
C\t
L
v)
rn
N
o
J
sj.
N
\o rtt
c{ rf m
sF
$ m N
c! c\
cf)
u
(!
Fl
I
m ttn
\o
+
a'r
O .+
+
o\ F{c{ N
\o
\o \o
Ft
NoJ
-o.:
E;o
co
o\
F:
VFt
v)o
;)
-O
cn
co
q
GI
(\l
;6!
)m
dv
EO
o
o
N
o\
o
o
N
o
L':)
6o
o.N
;o
O N
dg
o
e
N
+ r\
r{
0.,
t6
m
l-
(!
+
\o
+
F<
c\ tt)
c{
!-{
o\ c!
q\
+
\o F.l
E
(\l
N
Fl
to
9
L
r\
(\
r\
F{
!f
r\
m N
+ m
\o m
+
N \c r..
F
F..
box
m
\o
ln
-il
ml tn
F{l
F(
C\t
rr)
F-{
c\I
c!
.A
Ni:
o)
C\t
rn
s
A
Y
,c)
(t?
O
O=
(\L
cn
q
x:
a
0)
Clt
v,
o
N
N
c)
tr
(A
o\
N
m
u1
F(
h
L
o
I
a
r\
\o
o)
o
rr)
F
Or
r-.
Fl
Fi
e{
c{
c{ m r\ o c\ m
\o co l, co o\ r..
N
sf ri
$
r!
\t
D\ \o
N
r\
F{
GI
N \o
m
F\
l.|lt
r'l
+ o
o
F{
r.r
Fl
@
r- \o
a \o
+
F{
N
\o
c{ N
co
,::0)
:JN
N
o
r'{
L/
)q)
\0
rr1
P
O
t.r)
o
;F
!
12
r-
ui\
F-
c.)
N
N
c{
6
r\
rn L
N
:Y
l'
N
q)
tr
q)
L
L
ta
co
U)
N N r{
rn N N
+
F.-
(\I
(\
F{
r<
E
lr
@
@
\r
r+ \o
F{
U1
N F\ \o
t.|i)
sr
F\
F{
>tt)
o
\(J
,'
L
,c)
q)
'N
F
q
ti
@
c\ N
\o o\
+
+ o
m r\
$
th
N
(t't
/
le
tLl
*
o
sr
t\
-
\t.r
N
!,
lA
N
E.E
*0)
(!
*a
N
(n
ta
rn
\o
d
V
=F
xv
=
lq)
|
;'
&V,
'X t>
lN
N
L
tt
E
(Y)
(\I
rt)
rt'
F{
tt)
d
Nl-
N:
l-L
'i
ri
d
6N
(!
+
$
t\
Gt
F{
an
ta
u0
o
m
\o
tt)
.-F
\o
(t!
N
o
V
a
GI
u.)
,N
r!
.{
=rc
q)
I
.=.
F
v
(o
rn rn
Fa
v)
rn
(!!
.
-j/,
(,(!
e .(J
Eo(!
E3
-e€
IrlAts
t
0,,
!!
U
F{
I
F
fi'
\o o, F
r\ rn (\l
rn
g\
N N N
N
Q
N
N
L
N
Prema vrsti djelatnosti, najveii broj registriranih poduzeda u 2010. godini pripadao je djelatnostima
trgovine na veliko i malo te odrZavanja (1.400), ostalih dru5wenih, socijalnih i osobnih usluZnih
aktivnosti [980) dok ih je iz preraclivadke industrije 551. Udio poduzeia preradivadke industrije u
ukupnom broju registriranih poslovnih subjekata u 2010. iznosio je 28,3o/o.
3.2.7. Obrt
Broj registriranih obrta na podrudju USK je iznosio 1.589
obrta na podruiju F BiH u 2011. godini.
ili
3,07o/o ukupnog
broja registriranih
Najvi5e obrtnika ima opiina Cazin u kojoj je u 2011. godini bilo registrirano 924 obrta Sto je
pribliZno 60% ukupnog broja svih registriranih obrta na podrudju USK.e
Tabela 12. Kretanje broja registriranih obrta na podrudju opdina USK u razdobliu od 2008.
do 2013
ne
Opdina
2008.
2009.
201o.
Bihai
173
t1.7
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
45
46
193
52
?
?
?
BuZim
Cazin
KliuI
Sanski Most
Velika Kladu5a
Ukuono USK:
20t'-.
t64
2012.
+4
9
92
106
174
176
728
958
936
91.3
924
49
67
38
57
47
6T
45
57
37
62
64
48
t.445
1.345
!.428
1.589
Izvor: USK
Prema vrsti djelatnosti, najve6i je udio trgovaikih, ugostiteljskih i zanatskih obrtnidkih radnji. Od
ukupnog broja registriranih obrta na podruiju USK krajem 2017. godine, 57,2[o/o bilo je registrirano
za djelatnost trgovine, popravka motornih vozila, motocikla i predmeta za vlastitu upotrebu i
domadinstva te u sektoru ugostiteljstva. Po vaZnosti slijede obrti registrirani u podrudjima
preradivadke industrije (L2,25o/o), poslovanja nekretninama (8,060/o) i ostalih javnih komunalnih i
vlastitih usluZnih djelatnosti (7,360/o).
e
Postoji razlika u evidenciji u odnosu na podatke dobivene od USK
Zavod za statistiku!
25
i
podatke koje vodi federalni
!oai*
6N
O
E
5+
SF
3 (_9;€
G66
rNLL q.L d
::
q
!
6I
-,.Y
N
N
co
ro
q)
c
GI
u2
(t)
o
tn
fTE,E€;E
geE gEE +€
-E
GE
'=
6
-=>
F
E
6
-'6
tru
'9.3,9>
E
iEEFgE
q)
c.i
GI
{t
q
N
|t,
a0
N
q)
i-
m
o,
o
L
F
c)
N
3.2,2. Poduzetnitke zone
Poduzetnidke zone u USK samo djelomidno raspolaZu tehnidkom i komunalnom infrastrukturom.
Veiina njih ima opskrbu pitkom vodom, dok je zbrinjavanje otpada i pristup kanalizacijskoj mreZi u
pojedinim zonama u tijeku realizacije, a u nekima tek u planu.
Tabela 14. Poslovne zone na podruEju USK
Opiina
Poslovna zona
Povr5ina (ha)
Brojposlovnih
Ukupna izgradena
subiekata u zoni
povr5ina (m2)
Bosanska Kruoa
Pilana
1.7
15
20.000
Kliud
Bosanski Petrovac
Biha6
Velaeiii
26,6
)
2,660
Gorindani
10
7
1.470
BihaC
39,2
39,2
9
Bihai
Bihai
Sanski Most
Kamenica I
Ripad
Sejkovada
8
20,7
L2
51.938
Podatak kada se saberu
4 brownfield lokacije
koje sun am dostavili iz
Opfine Sanski Most u
PZ Seikovaia
Cazin
BuZim
Ratkovac
Varo5ka Riieka
75
7
16.700
70,784
Izvor:USK
Razvoj poslovnih zona na podrudju USK bio je stihijski premda su bila znaiajna ulaganja u njihovo
osnivanje iz opiinskih i kantonalnog proraduna. Potencijali zona za razvoj privrede USK su
neiskoriSteni zbog nepostojanja strategije za privlalenje investicija i poticajnih mjera za privladenje
poduzetnika u zone. Iznimka je poslovna zona u Bosanskoj Krupi gdje postoje objekti koji su bili u
funkciji preduzeia SIP-uNA, KRUPATRANS d.o.o. u sredaju i UNA-OM d.o.o. u stedaju. Objekte s
pripadajuiim parcelama otkupila je opiina Bosanska Krupa s drugim pravnim i fizidkim licima, pa
na podruiju zone postoje objekti koji se mogu sanirati i adaptirati, kao i novi objekti koji su u
zavrSnoj fazi gradnje ili su ved u funkciji.
Upravljanje poslovnim zonama je oteZano zbog preklapanja nadleZnosti i nedovoljne suradnje i
koordinacije izmedu opiinske i kantonalne razine. Administrativne i birokratske procedure
oteZavaju poduzetniiku aktivnost (nerijeSena vlasniiko-imovinska pitanja nad zemljiStem,
neuskladenost zakona i strateikih dokumenata na federalnoj i kantonalnoj razini).
Osim toga postoji i neiskori5ten potencijalzarazvoj poduzetni5wa u brojnim napu5tenim vojnim
objektima i u velikim poduzeiima koja su zatvorena ili u stedaju zbog neuspjelih privatizacijskih
programa. Do 2012. godine na podruiju USK je pokrenut stetajni postupak nad 22 poslovna
subjekta, aza 4 poslovna subjekata podnesen je prijedlog za pokretanjem stedajnog postupka. [npr.
Kombiteks d.d. Bihai - u stedaju, izgraden je na prostoru veliCine I37.925 m2, od dega na objekte
razliiite namjene otpada 64.887 m2, a na pripadajuie zemljiSte i zajedniike komunikacije - put i
Zeljeznidka pruga - 73.038 m2' a ima energetsku i komunalnu infrastrukturu.)
27
pokrenut
Tabela 15. Poslovni subiekti na podrutiu uSK u postupku stetaia i nad koiima ie
priiedlog za pokretaniem stetaia u razdobliu od 2003. do 2o12.
Naziv poslovnog subiekta
Opdina
Godina pokretania stetai nog
oostupka
Sanski Most
ZZ Polioproprom
2003.
Bihai
Tonlana Bihad d.o.o.
2003.
Biha6
Kombiteks d.d.
2007.
Kliut
OZZCentar
2012.
Bosanski Petrovac
Treovinski magazi n d.o.o.
2004.
Bihad
Una banka d.d.
2012.
Bihad
Kraiinaputevi d.d.
2072.
Bosanska Krupa
Krupatrans d.d.
2072.
Kliud/Bosanska KruPa
Sana d.d.
2012.
Bosanski Petrovac/Bosanska
PZ Bjelajka
201.2.
Medic
2007.
Krupa
Cazin
d.d.
Bosanska Krupa
Modna konfekciia Amiratex d.d.
2008.
Bihad
Zitoprerada d.d.
2009.
Bosanski Petrovac
Novitet d.d,
20'tr.
Cazin
Tvornica kartona i ambalaie d.o.o'
2077
Sanski Most
OPZ Rand Iest
braie
2072.
BihaC
Unatrans d.d.
2012.
Kliud
Drvna industrija Kljud d.q4,
2012.
Sanski Most
Famos d.o.o.
2012.
Biha6
Sioad-bina d.d.
2012.
Bosanska Krupa
Sip Una d.o.o.
2007.
Kljut
DI Sanica d.o.o.
2009.
Bihaf
Polietilenka Bihai d.d.
2010.
BuZim
IP Veterinarska stanica d.o.o'
201.r.
Bihad
Izgradnia d.o.o.
2012.
Bosanska Krupa
Opda zadruga Omer eehajiC
2012.
lzvor: Opiinski sud u Bihaiu, 2012.
28
3.2.3. Institucije za podriku razvoja poduzetni5tva
Zaititom i promicanjem interesa obrtnika na podrudju USK bavi se Obrtnidka komora USK. Suradnja
s obrtnicima ostvaruje se preko udruZenja obrtnika i privrednika koja postoje u veiini opdina. Prvo
udruZenje obrtnika na podruiju F BiH osnovano je u Velikoj Kladu5i, a na podrudju USK udruZenja
privrednika i obrtnika joS postoje u opiinama Kljud, Bosanska Krupa i Sanski Most. UdruZenje
privrednika u opdini Bosanski Petrovac nije aktivno. UdruZenja obrtnika i privrednika ne postoje u
Cazinu i BuZimu, a u 2013. godini planirano je osnivanje udruZenja obrtnika u Bihaiu.
Na podruiju USK nema potporne poduzetnidke infrastrukture. Ne postoji
znanstveni institut pri fakultetima
tehnolo5kograzvoja i primjene novih tehnologija u privredi.
poduzetniiki inkubator
niti
nitijedan tehnolo5ki park,
koji bi se bavio
pitanjima
U cilju uspostave potporne poduzetniike infrastrukture, privladenja stranih investicija, edukacija u
i duha, te drugih vidova podr5ke poduzetni5tvu koji ie
unaprijediti cjelokupni poslovni ambijent USK, u 2012. godini formirana je Razvojna agencija USK,
Eija misija je: Djelovanje kao poveznica javnog, privatnog i civilnog sektora u izgradnji i provedbi
razvojnih projekata koji imaju za cilj podizanje ekonomskog standarda na podrudju USK, putem
upravljanja u procesu implementacije strateSkog plana uz aktivno privladenje EU i drugih sredstava.
U okviru Razvojne agencije USK formiran je i Odjel za podr6ku poduzetniSwu koji je svoje aktivnosti
zapoteo krajem 2OI2. godine.
cilju podizanja poduzetnidke svijesti
Vlada USK je u budZetskoj 2lLZ.godini izdvojila 800.000,00 KM za podr5ku poduzetni5tvu u vidu
poticaja, subvencija i kreditno garancijskog fonda.
ietiri programa i to: Program potpore poduzetnicima poietnicima,
Subvencioniranje kamata po kreditima komercijalnih banaka, Program potpore za poveianje
zaposlenosti i Kreditno garancijski fond. Od 2011. godine je na snazi Zakon o poticanju
Iz ovih sredstava su finansirana
poduzetni5tva kojim je definirano 2o/o izdvajanja iz kantonalnog budZeta za poticanje proizvodnih
poduzetnidkih aktivnosti no iskori5tenost sredstava je niska zbognepoznavanja procedura prijava
na natjedaj.
Manjak poduzetnidke infrastrukture, nepoticajna poduzetnidka klima i nepovoljno poslovno
okruZenje su razlog slabog poduzetniikog duha i visokog rizika ulaganja. Broj novoosnovanih
poduzeia se smanjuje, ali se istovremeno smanjuje i broj zaworenih poduzeta.U USK je u 2011.
godini otvoreno 118 novoregistriranih poduzeia, Sto je za 40/o manje nego godinu ranije, a zatvoreno
je 58 poduzeia ili 6,8%o manje nego u 2010. godini. Treba jadati poduzetnidku klimu i razvijati nove
moguinosti za ulaganja jer postoji neiskori5ten investicijski potencijal u obliku Stednje deponirane u
bankamalo, prihoda koji iseljenici ostvaruju u dijaspori i financijskih sredstava povratnika iz
dijasporell.
Od poslovnih udruZenja, u USK djeluju Privredna komora USK IPK USK) kao nevladina, neprofitna
organizacija i PLOD Centar takocler, kao neprofitna nevladina organizacija, te ObrtniEka komora USK
koja predstavlja jednu od znadajniiih obrtniekih asocijacija na podrudju FbiH.
l0lznos Stednje gradana deponirane u poslovnim bankama procjenjuje se na 7 milijardi KM
lr Prema Federalnom zavodu za statistiku, do kraja 2012. godine je ukupan broj povrataka izbjeglica i
raseljenih osoba u F BiH iznosio 739.879,a ukupan broj manjinskih povrataka izbjeglica i raseljenih osoba koji
su se vratifi u mjesto porijekla u F BiH jebio275.392
29
Uloga privredne komore USK je zastupati interese poslovne zajednice USK u domadem i
medunarodnom poslovnom okruZenju s citjem jaianja konkurentnosti poduzetnika s podrudja
USKMetlunarodni poslovna manifestacija, sajam EKOBIS, je najuspje5niji projekt PK USK koji se
provodi od 2003. godine te koji je progla5en najboljim regionalnim projektom na podrudju
jugoistoine Europe. Sajam promovira ekolo5ke tehnologije, ekoturizam i ekolo5ke industrije, a
svake godine okuplja oko 200 izlagata iz oko 15 zemalja.
Centar za promociju lokalnog razvoja - PLOD je udruZenje osnovano od strane 5 gradana, u Bihaiu
2007. godine. Jedan od glavnih zadataka PLOD Centra je stvaranje boljeg ambijenta za razvoi
poduzJtniiwa loji ie stiriulativno djelovati na osnivanje novih irazvoj postojeiih malih i srednjih
(MSP)'
poduzeia
poduzefa
iz
preko
150
sa
iJ sklopu svojih aktivnosti PLOD Centar je do sada uspostavio suradnju
sektora
teostalih
sektora poljoprivrede, drvoprerade, metaloprerade, gradevinarsWa, turizma,
spodrudji iJnsko-sanskog iantona, a i Sire (sjeverozapadna BiH i Livanjski kanton)'
U periodu od kraja 2007. do oktobra 2012, godinePLOD Centar je sadino i kandidirao ukupno 51
raivojni projekat iz oblasti turizma, ruralnog razvoia, podr5ke malim i srednjim poduzedima i
je
socijaine inkiuzije od kojih je ukupno odobreno 23. Statistika prolaznosti projekata PLOD Centra
projekata
putem
je
Bihai
opiine
za razvoj
4S%. U periodu 2007 - Z,O|Z. godine PLOD Centar
osigurao sredspa u ukupnom iznosu od 3.118.154,90 Sto u prosjeku tini623.630,98 KM godi5nje.
Razvoini problemi i potrebe poduzetni5wa
Razvoine potrebe
Razvoini Droblemi
Nedovoljna poticajna poduzetnidka klima,
nepovoljno poslovno okruZenje, slabi
poduzetniiki duh i visoki rizik ulaganja
Jadati aktivnosti za swaranie poticajne
poduzetniike i poslovne klime
Manjak institucija za podrSku razvoju [USK
nema ni jednog tehnolo5kog parka niti
poduzetnidkog inkubatora, instituta na
fakultetima koji bi se bavio tehnolo5kim
kvalitetnih finansijskih sredstava za razvoi
razvojem i primjenom novih tehnologija
ird.)
(poduzetnidkih centara,
Formirati revolving fond kao izvor
poduzetniStva
Izraditi i provesti programe razvoia
i
tehnolo5ke infrastrukture
inkubatora,
tehnolo5kog parka)
poduzetniEke
Nedostatna kvalitetna finansijska sredstva
Izraditi i
i suradniu fakulteta i Skola s poduzetnicima
Nedostani financijski poticaji (osim
kreditnih sredswa nema drugih
instrumenata npr. Garantni fond, venture
capital i dr.) I neefikasno koriStenje
(izdvajanja iz kantonalnog budZeta za
tehnologija i znanja
poticanje proizvodnih poduzetnidkih
aktivnosti iija je iskori5tenost sredstava
poduzetniStva, posebno za mala poduzeia i
radi unapretlenja i
primjene novih
faEati i razvijati kantonalne i lokalne
programe financijskih poticaja za razvoi
obrtnike (uz uvodenje novih financijskih
niska )
instrumenata), Uspostava kreditno
i birokratske procedure
poduzetniiku
aktivnost
oteZavaju
Administrativne
(nerije5ena vlasnidko-imovinska pitanja nad
zemljiStem, neuskladenost zakona
@
provesti programe za povezivanje
i
garancijskog fonda
i ukloniti
administrativne barijere
za pokretanje i razvoi poduzetniikih
nroiekata
Smanjiti
30
strateikih dokumenata na federalnoj
i
o
kantonalnoj razini)
o
.
o
Nedostatna informiranost poduzetnika i
podrika (strudna i savjetodavna pomoi) u
koriStenju programa poticanja
poduzetniStva posebno inozemnih [UNDp i
druge medunarodne institucije, fondacije,
grantovi)
o
o
o
Manjak trajne edukacije i treninga
poduzetnika za pobolj5anje njihovih
menadZerskih sposobnosti i vjeitina
otvaranje obrta
r
o
Opadanje interesa mladih za pojedinim
obrtnidkim zanimanjima i dr.
Nepovoljno poslovno okruZenje (previsoki
porezi i doprinose; nelikvidnost; nepovoljni
uvjeti kreditiranja, "siva ekonomija")
Upravljanje poslovnim zonama nedovoljno
ie za privladenje investitora i neefikasno je
zbog preklapanja nadleZnosti i nedovoljne
suradnje i koordinacije izmeclu opiinske i
kantonalne razine
Razraditi mjere za poticanj e razvoja obrta,
kao i ,,follow-up" (Program rasta i razvoja)
za postojeia preduzeia
Izraditi programe za privladenje i
koriStenje poduzetniikog potencijala
dijaspore povratnika /umirovljenika
(fi nancijska sredstva, znanje,vje5tine,
poslovno pona5anje) i povezivanje s
poduzetnicima na podrudju usk
o lzraditi i provesti program
ulaganja,
kori5tenja i upravljanja poslovnim zonama
s obzirom na
moguinosti za
vojni objekti
.
i treninga
pobolj5ati dostupnost i
koriStenje posebno za male poduzetnike,
poietnike
i
r Smanjiti administrativne barijere za
NeiskoriSten poduzetniiki potencijal
Poduzetnidke zone nedovoljno koriitene, a
postoje i prazni infrastrukturno opremljeni
prostori propalih poduzeia te napu5teni
i
Jadati programe trajne edukacije
za poduzetnike
dijaspore povratnika /umirovljenika koji
nije evidentiran (financijska sredstva,
znanj e, vje5tine, poslovno pona5anje)
.
Unaprijediti informiranje poduzetnika
uspostaviti efikasnu strudnu i savjetodavnu
pomoi (razvojni, tehnidki, financijski i drugi
aspekti) u koriStenju programa poticanja
poduzetni5tva i razvoja poslovanja
investicije
o
raspoloZive prostore i
greenfield i brownfield
Stalno pratiti potrebe investitora u cilju
otklanjanja poteSkoia sa kojima se
suodavaju u USK.
.
Uspostaviti One stop shop,
investitorima
tj.
servis
3,3. Glavne privredne djelatnosti
3.3.7. Rudarstvo
Podruije USK raspolaZe sa znaiajnim zalihama prirodnih minerala koje predstavljaju
osnovu za
razvoi industrije i privrede u cjelini. Metaloprerailivadka industrija femelji se na
eksploataciji
ugljena na podruiju Kamengrada, na lokalitetu povr5inskog kopa Zlausa u Goricama,
eksptoataciji
boksita na podruiju sanskog Mosta i Bosanske Krupe, proiziodnli opekarskih proLuoa"
u Sanskom
Mostu i eksploataciji mangana na podrudju opiine buZim. Eksplbataci;a mangana
u rudniku u
31
postoji elaborat o istrazivanju iz prijeratnog
BuZimu se ostvaruje u manjim koliiinama iako
u BuZimu te na lokalitetima u blizini
razdoblja te izradena studija izvodljivosti. Nalazista dolomita
Hovinac-Radiia Most i Visoka Glavicaverike Kladuse rur<-rfeskana, Hajrat-Vrnograike Slapnice,
cementa i niskogradnjiza
Vejna, koriste se u gradevinarstvu, i to u riisokogradniizaproizvodnju
cestogradnju.
resursi koji su interesantni
Na podrudju unsko-sanskog kantona evidentirani su mineralni
za
dodielu koncesija na istraZivanje i eksploataciju'
je:
Prisutnost mineralnih sirovina po vrstama
kamen [krednjak
nemetalidne mineralne sirovine: dolomit, kretnjak arhitektonsko-gratlevinski
gline
i
tuf;
pijesa, barit,
tipa liskovadki kamen i krednjak tipa bihacit), gips, kvarcni
- metalidne mineralne sirovne: mangan i boksit;
-
- energetske mineralne sirovine: mrki ugalj'
pitke vode, termalne i termomineralne vode'
Na podruiju Kantona prisutni su resursi kao
geoloske istrazenosti, te se u daljim
Veiina ovih mineralnih resursa odlikuje se visokim stepenom
kvalit-etnim kolidinama. Dio raspolozivih
istraZivanjima mogu pronaii nova lezisu sa znadainim
koncesija tako da jo5 uvijek postoji znadajan
mineralnih sirovina je dat na koristeni. put.* dodlele
prioritet ulaga6i sa vefim stepenom
dio za daljnje istraZivanje i eksploataiiiu u kojem imaju
finalizacije.
podruiju unsko-sanskog kantona kao prociene pojava
stepen istraienosti mineralnih sirovina na
istiir dati su u sljededem tabelarnom pregledu:
32
an
o
o
qF
FI
F{
O
+
I
o
o O)
o
FI qF O)
Fl fr1
o
t! 8E +E
(u
(J
sf
g ol o
fn
(n
o o
o Ee oiF
a. r\'l 3F F{E
r\
.-l
o
ol
o
>l o
o qF
cl o
1
I
o
t\
t
I
I
I
I
I
o
I
I
o
o
N
Kp
r{
rn
a
c.)
I
€co
odP
I\E
G
,
i:
o
xc) q
.:>
c\
a!-
L
i;- 6)
i,N
;;o
I
G
o
o
E
c)
(\l
Fl
N
o
o
q
o
o
q
oq
(g
r\
c\= "1 5
c! ): oot!
-E
o
o
q
sl
r\l .E
r+C
*e
q!
Fl
to
.-i
P
FIE
r{
o)
c
o
o
o
o
c,
€
m
N|!
.\E
rYi I
o
o
c) (n
ctE
ln
m
(n
E
o
c)
q
o
o
q
N
oo
FI
a
r{
oo
Fl
|!
o
o
g
o
o
q
odE
!n
(n
E
o
o
o
o
ct
€
ol
C)
o
q
ro
@(n
(n
E
o
o
o
o
o
q
.f
o
t\l
l\l
u1 .!
FIC
:o
c.j
m
(o
fn
m
o
o
g
o
o
9E
r-i
L
(!
o
e
o
t\
ci
t\l
ct?
oo=
\o r: r{
o
#,
o- o
8S
og
o
o
C)
c
o
c|!
o
ootq ci
@
c)
c,
(!
o
o
o
(O
<t
o
rn
o
cc
c ao
-i':c
c
o
o
o
q
F.E
N
c
ti
co
r|o
I
tg
r/i
H
r\
f\
ar1
I
'6
r.i P
oo
I
o
o
o
!.1 E
<r
odE
c)
Fl
sf
qrm
I
ln
fn
6P
r-l E NE
c)
o'
o
o
o
q
Fl
N
€
f\C
I
Or
8g
I
r\
odP
F{E
o
qF
In
rn
I
ro
o
o
qF €ql
o
o
(\ 3E ritr
F{E
I
I
I
o
o
q
.fP JP
FIE
ro
t
d
F{C
ro
o)
(o
ln
a
rn
rn
rn
+P
r{tr ciE
r\
r\
o
m
m
I
o
o
q
fn
r\
co
8F
I
€
ul
r\
o
oi
P
r{C
'-l N 3g
>6
o
€l
ol No qF
(,l
e{
dtr dE
<t
m
(n
t-l
tn
(n
sf
NE
J
qJ
o
o
q
N
o
F frl
f\C
FI
3E
m
o
rn
E
Ol
Ol
.9
(n
E
tr
o
o
o
o
o
q
$
rn
rn
st
s
m
(\l
\f
I
m
E
o
o
o
F
Fl
rti
In
N
ci
oo
JE rnn
Fl
<l'
l.rl
v,
4
o
o
do
6Da
o
xt,
tt)
.V
c.)J
=n
(6=
ud
=t
o
o
tA
j,gg 'i-i;>o
h'H ts=
c
J
.!
\0
c
bo
h0
qo
o
q)
€(!
F
C)
J
|!
x
o
.x
(!
(!
L
oo
oo
oo
IE
g
Lr
g
.!1
qJ
o
U
|!
o
l.s
tl
1
rfi;
(!
oo
o
.A
(!
c
E
1
o
(J
L
6
ao
o
o
o
o
o
ar> '9>
,3>
'6>
:E>
:c>
'c8
(!
,(,
...!J
'=x .!!l E E*= -s!
oo .Y CJ
S,
'= tn ?!
--Y I
6;
= F, E#
.e- p ,ili
e3
|!-tr fr2
_98
EE
gE
ph
.gE
g,F
9,S
n A.E >3 _sE
tl
EE
J
ttl
>3
e,X
!23
-,
=ah
tn
CL
.E
J
|!
ttl
OJ
CL
.E
(!
q,
:.!
c
t!
a!
!z
Y
ru|
(u
!Z
E
E
-9
o
o
.=
E
o
6
o
E
E
-9
o
o
.g
tr
-9
o
o
.:
E
o
o
o
c
EO
o!
-o
ts>
ruo
FC
I
I
ao
an
E
E
ro
I
I
I
I
I
aO
cO
E
E
rn
F
@
N
N
o
r.o
o
@
\rrl
q
\(\
E
c'l
cn
-{ rn
O vl
(T.)
r\
I
N
I
N
ln
N
,/i
P
c! f:
Fl
ql
r\m
c.iE Fi E
O rn rn
I F
ol
(Jl
(!l
rn
1/)
.i?
F{E
Ol
6l
ol o
c!
ol
Jl
^:
E
E
^i
,/i
rl
Or
rn
?9
<l
r{
or
r\
O
c!
(^o
rn
tn ff)
Gi
E
sf
6
C)
(\ ro
C)
6iE uiE
N
l(^
lo r\
l(9 o
,ti
P
rlE
O
c!
I
I
I
ssf
ro
O
c!
I
@
sf
sl
o)
(l1
O to (n @
:co
O)
o
(\ GiE c.,i E FtC
(I) ro
rJ1
J
lc @oO
$
(O
cn
O)
l>
rn
oiE
^i
o
lqr
(O
ro
t
€
ln (n co
o
'- o In c)m NC' rn
E rnE
N c.i E
o
rq
cn
dE
E
o
o
(9
F{
CJ
!n
ro
cn
o
o
m
t)
(.o
too
c!
ln
tr) rn C| (o Ct
sr
<l
a
o
N @
I
t
ol
e{
FI
I
I
@
d;P
elE
ro
o
o
(\t
I
I
I
@
I
I
rn
r.r)
r\
C) ro
m
r\
(o
cn
@cn
o
c{ dE +E
Ol
:|rn
e{E
(\
fn
,ri ?
I
^JC
I
ln
O
I
o
c\
I
I
q)
0)
q)
'a
c\
L
L
rn
E
EE o
EH
o.9 e
@
uDz
#e
o
o
N
cn
#,
o0.)
o
'a
rn
E
(Y)
E
o
o
q
o
e
@
@
(Y.)
fn
rn
E
(n
(f)
E
6
o
o
q
E
o
o
q
\o
BR n
(!
ri0
O
o
o
cd
@
Ol
(O
€
|.J')
fn
E
o
o
cco
rn
E
o
o
q
cO
Ol
s(D
rn
E
fn
(.o
o
o
q
(\l
r\
q
Fl
E
o
n
r\
rO
F
(n
E
O
o
o
d
r'{
a
E
o
o
O
o
@
oa,
{
crl
F{
c'l
fn
rr')
E
E
o
o
q
N
sl
q
'Er
.:>
xb
:N
cO
c)
c..r
(n
(n
E
E
o
q
O
c(O
Ol
d
@
rn
Ol
(O
o
o
o
d
6
4
Fl
#,
oP
C)
E
an
c!n
Fl
N
(\
qt
E
o)
8R !nq
riO
Ol
(n
ro
,L'
t!
()
v
ao tL)
bD
rz
o
N
o5
O=
>z
o
>ti
L >C' IE
tL,
9,,
n
-f
9.2 o5'(J cf
9_a
O=
co >z :ZY vrY CLY cL >z
.9
c
:o
i3'9
c,
:=
V
.o
E
t!
E
|! ._
o
.v
':*
,r
6
;EA ET E
fooJ
cococ fr3E
Xqp
(g
.L
0)
r(-)
(u
2
Y
o
=E
o
o
o
v-
:z
.:
E
E
E
Io
o
o
o
o
o
o
o
2
E
o
o
o
.g
E
o
6
o
L
'.tr_
G
oot
CE
EO
z>
G)
E
=E
o
o
o
o
o
o
@
rn
ao
E
E
Ol
r-.1
sr
FI st
o
(\
F
r{
N
fn
fn
vi
r-{
@
sf
co
.'i P
rntr
o
o
o
,d9
mtr
IJ
(l,
G'
o
-Y,
(u
(D
Ol r@
o
,dP
o
a\ F{E
o
.:
o
(9
oo
(n
o|
In
m
+P
.!E
Ol
r{
F
o
dP
a!c
m
6
fn (n
f\
FI
o
.d?
o
c! (\lc
@
Ol
o
o
sl
r/i
d
JE
o
O
q
F
N
oo
rn
d9
FtE
a
o
e
ln
o
ln
q
o
o
q
O
s
(\
ln
d
s
niP
FIE
o
o
o
o
a\l
€
odE
r/i
Ol
r\
o
oiP
o
f{ FIE
Ol
o
q
.1 E
FI
FI
rn (o
€
|J1 ro
r-{
O
r\ an
o
O ciP
c{ d)E
I
F
co
o
od9
o
c! |'rc
(o
rl
rr1
si
o
el sl
o
Fitr
N r{c
r/l
ca
u;
FI
@
o
:=
o
o
ol
E
d9
F{E
Fi
r-.1
.fP
o
FI
Ol
CiP
r{E
o
ta
q)
rn
(J'
e{
F{
I
'8r
iv>
8b
-=N
m
E
O
O
fn
E
o
q) trt
oo
69
J<o
a
(\
o
O
q
(n
ro
E
#,
o8R
o9
o
q
N
@
q
(\
(Yl
E
o
o
g
(o
cn
(o
<t
N
Ol
m
E
rn
sf
o
o
q
(o
r\
trt
o
q
Fl
Fl
rn
.9
-v
L
E
o,
E
o
o
r(J
,N
|!
|l'
-c.
E
9.u
-oQ
o:
Oco
o
o O
q N<r
o
q o
q o
\
(n rn fn
rn
€
o
(D r\t N (\
r|c)
TL'
ii
!(J
J
=E
x
cr-c (!
(! t!
N
o
O
q
Ot
c.i
<r
q
ro
(o
ro
ro
lt=
o o,r=
.g.g;
.lJ
|!
= ='i:=
(9
F
(O
r\
o
q o
4
(O o ol
v]
(o ro
r\
Gl
N
\9
(!
\9
co
o
-v -v
o ti
.:
z
o
o
o
o
(!
ln
F
(\t
ifr (!
E -c
i5 |!
(o
2
E
m
(n
i6
(!
(9
i>'6
6
o
Ot
(n (o E rn
E E o E
o o
rn o q
o o(! =
J
d CL
E
o
rtl
|...!
fn
E
o
()
fo
(n (n E (Yl
E E o E
r!
-v
.= .Y
.g .9r
E E c c''6
r(Jt
(E
-9
(u '()
.(E
>z€
.cr @
;oE
N
o
c!
t
<t
\
c\,1
(\l
€ -*';
i
co> co@@co
;i .x
-(!
E5 .9
(J
o Y Y.()
oo E
.LJ
in
t!
|!
(u
(!
i5
o
,v
LI
(U
s|!
.g
(9
E
9ar
c'E
oo L!
Fq,
F>
€o
-,>
CN
fn
E
-r{
E
6
co
(t'!
r\
o
(\l rn
rn
o r\
!n
FjP
o
N c{tr
q
o
t\l (\l
o
o
:-c,
u;
a\
o ol
o
-v.
IJ)
r\
t
-Y
o
o
o
@ r.o
O
:= (\
c
ilP
rnc
!
r\
co
a9
o
(, r\
o
o
c!
r\o
l9
E
o
(9
q
!n
o
srn
cO
rtt
q)
'a
C)
'd
L
!
E
cO
C) N
QuD, rn
o
O
?
(\l
o
o
q
ol
Fl
ln
J
€c.!
o39
:909
-co)z
li
q)
=E
o
oo
O
6
o
q
|!
.Y
o14
E
o
q
F
N
co
m
r{
^i
(Y)
E
rn
E
c)
c)
o
q
#t
oP r\
o
@
@
<t
r{9
r-{ E
N
ln
(o
r\
o r\
(\ fn
c! c.i E
co
o)';
F{E
r\
sr
(\
+P
c{E
F
(c}
rn
F
f\ ';
F{E
E
'Er
;:>
sb
-=N
rO
og
dF
e{c
r\
o
Nan
o
r{ (..i E
q)
o0)
()N
ln
co
(\ d;E
lf)
o
q
()
fre
,ri P
r\c
c! rn
o
6l ciE
rn
o -.i
t\ <ttr
Es
8b
-=N
co
N
o
ln ln
<l
r.{
N
(o (o
O .i cn
o
N .nE
co
N
N
(\
(o
c @
o
o (o rY')
g c! c';E
r/i
@';
.\E
q
r-l
6
o
st
FI rnm
o
N .fE
(o
o ot @
o (o
(u
o
N
dt
o
q
oiP
o
N c\l l:
E
sr
(J
(o
t!
ftt
m
E
co
crl
r-{
ltt
F{
o
:=
el
o
o
co
m
E
o
F\
n
Fl
Q- 0)
uD,
frs
Ol
fo
ro
(Y)
E
E
o
o
O
d
@
<f
E
E
Ol
r\
a
c!
F{
Or
Fl
(\l
Ol
-E
;p'=(!
19o
. >-Y
l(uo
.-roCl!
Cr
ige
.Y
|!
c
,(-l
J
.u(!t!0
:=>rr-
ooo=
>:<co!z
=E
o
o
o
o
O
o
rn
#t
o>
cd
(o
8R
OE
q
F-'l
(E
xvl
(!c(!
c(!cl
(r,o=
o-coY
E
o
oo
E
co
O
.i
r!
F
c/j
@
r.r)
o o
(O
l/)
C.i
Fi
d
(\
\
el
(O
E
E
(n
E
E
g
m
]n
Fl
s
d
@
(o
o
o
e
(o o
c'{ A
!n o
srl d;
o
o
P
oE
:g ;F
E
fY)
E
z
O
cO
cn
(f)
E
fn
()
J
L
()
o
o
q
r\
Ol
J=
st
cco
=
co
hx o
.9 :=
o
@
CL
(!
(!
oEE .9 or C'
g;E 5.9 g
.Y :9
fid
'5
co (9
o o
F o,
.€
':E
E
.: c|!
E
o
o
o
o
o
E
o
E
o
Ect ocl
E ht
-9
oo
ct!
@
co
E
FI
FI
N
sr
cn
sq
sf
t\
E
rn
r\
fn
rn
s
Ol
Ol
N
r\
o
(o
ltl
FI
f\ fn
';
r!
o
o
cntr
JE
N
:=
L,
(!
o
rn
-x
(u
Ol
Ol
o
O F{P €.o
N Ntr (..i E
o
.u
(\
Ol @
6
00
r\
(\
(\l
Ol
o
ro
:= o rJtr co
N sftr FiE
I
:g
E
o
(9
F\ F
ri
c!
\o
t4 rn
r-'P
r!c FiE
o
N
o
o
P €m
(\ ,.'i
<1 tr F.r ts
ro c\
(\
o
ln !n
ol
o
N
-i
€c
fi1
g
(.)
(.)
'a
I
N
rn
L
'9t
E
-=N
o- a.)
q
o
c!
@
#,
o
o
q
<t
N
ol
st
(Yl
fn
E
E
lJ')
r00
'o
J
H
l'.
oo
q
.9r
E-v
rE(u
G>
P
E
J(E
c
rLl
E
E
o
o
o
o
o
o
c)
o
o
q
...i
(\
cn
ro
cn
E
E
(u
SZ
E
o
o
q
ln
rn
a,?
N
Fl
(n
N
rn
o
O|
oi
o;
(.o
N
(!
r!
L'>T (9>
E
rn
€g
joJ
!!tl'
E
In
rn
o'3
9.o
h
L
a)
sl
sl
co.:: NE
-!
E:z orz '-Y
t(o
Jl
cO
(Y)
m
E
rJ')
eO
fn
sr
o
o
q
so
O
(!
(.)
o
O
q
rO
o
q
E
9- qO
.g$
E
co
Eb oo
frs
m
cn
cO
i:>
A9
r.rl
(.o
t!
(E
o
oo
n
r-l
-v,
-z
c)
c,
to
6aO :_|!
{16
..:a 'ct o!t
:-- |E L.!
,tt Y
.=
E
E
o
o
co
ln
_(!I/)
!Y
>=
.=E
-g|rJ
t/, Y,
z
v-
E
E
oo
oo
o
o
P
tr)
rl
+
@
(o
|E
(u
E(!
J
H=
9,S *o
>E x-v
3(U
t(o
(JY rJ,
>
o
c
troJ
(!
@
TE
oo
F>
ro
E
(o
Ft
r-l
c!
\Ol
C\t
co
ao
tr
E
rn
<r
l'r
c!
n
oi
(\
F{
lir
I
o
c\t
an
c';9
rfiE
c.i P
o
<C
lnc
c,
:=
L.,
(!
(\
-v
fo
F{
Ol
r\/
F.9
c{E
FTP
o (\
E.
q
':c
rn
rn
<r
Ol
ri
oo
rnE
\ro
otg
N
Ol Fl
O
F
6
(O
F
@
@
N
JP
anC
iP
coE
t9
Ft
r\
r\
i\ fn
(, o
a
(\ odE
Of rl
m
o
O
rl
r\
r\
o
o
(\ od?
OrC
cO
O|
co
@
rl
E
ditr
F.
r{tr93
^tE
@
(\l
N
(^o
(O
to
riP
rnE
rnCP
o.i
r\
co
rn I
o
co
C) lQ
(\ ME
rtt
cn
fl
F
cn
d9
mtr
cr; t2
c{E
o
6
o
'a
rt)
L
rn
'Ir
E
ij>
xb
=N
o- 0,1
uDt
{o
III
F
co
rn
(Yt
c.i
ol
N
Fl
(Y)
()
#,
-9t
E
o
o
q
t/)
E
m
ltl
m
r\
ot
o
o
q
si
8R am
og
E
od
<r
.i
bo
(!
CD
L
o
J
m
E
o
o
q
rn
o
Fl
(u
-L
C)N
rN t!
O(J
(!
(!
rQl
o
r/)
rn
(n
E
o
o
q
rJ1
-
6
rO
E cn
(J
(J
'?c 'No
o'F ta
>U o
<l
Ol
ro (n
E E
o Ft
o
(o m
\
d
Ol
tO sl
.i c
rl
r{
c
N
|!
o
o
q
O'!
(o
q
o E
o
r\
rfl
a
Ol e
sl (\
q <t
m
E
rn
Fl
q
Ol
sf
u
CN
o
o
q
N
E
@
ol
oi
l/)
+
q
F
Ol
FI
r.r)
(\
\c!
+
6
c,
r!
o
o '5
o
o
o
)()F
o(!
J
VI >Z (J
o
J
o
:=
co
.9c
o'F
68
c
:9
O€
oq
c'u
|!.(J
'CN .=
6(!
ti L)
l^L
6E
.!
t!
C
N
(!
U
-
(J.ctL)H
L)
g
.(Je.-
OJ
6!
{!
E
o- (J
(u
:-(!
|!
c
t.vJ
L
(.)
z
E
o
o
.P-
E
.=
E
E
E
o
o
o
o
o
o
=E
o o
o o
o o
;)rl
.x(!C
,F_0 g
god,
Y=-Y
t.vX
.:(!
=>u
oo
c
'f;3 E
L6(O
:Z=r
.x
E
U
c
oo
(!
tr
cE
(lJo =
o.t
F>
3.3.2.
Industrija
Tabela 17. Ukupan prihod po dielatnostima
Ukupan prihod
KLASA Glavnadjelatnost
2009
1
095864
1321611
I 095067
968055
386643
1045571
1492757
2669524
4172962
1
01
3353
802616
1027292
439325
226527
309208
't60910
160661
7836
346468
1
Uzgoj ostalih iivotinja
2326649
2591752
2770743
3470863
3544659
3560777
Mje6ovita poljoprivredna proizvodnja
(biljna i stodna proizvodnja)
8952722
91 5651
0765837
11570827
12266746
127747
41474
110112
97836
06929
623
870986
riie), mahunarki
1
473755
1
Uzgoj peradi
Pomoine djelatnosti za uzgoj usjeva
Pomoene djelatnosti za uzgq 2ivotinja
050306
6005
I
11412810
't54791
186729
46720
53016
31187
284298
120146
615
14320649
14732994
17732543
5684783
6774896
Uzgoj ostalih goveda i bivola
Uzgoj ostalih vi5egodi$njih usjeva
41
1
1
1
Sjeda drva (iskoriStavanje Suma)
4804035
1
861
61
4440
1
94263
582175
sortimenata
Pomodne usluge u Sumarstvu
3825791
1177667
657275
4326370
3937732
9678791
2't 594607
7462311
3807
2630444
't420206
2449359
3927275
3379826
78
1
81
Uzgoj Suma iostale djelatnosti u
Sumarstvu
',
Vadenje lignita
88820
11369903
10457507
68644
13234414
248210
12510553
2744483
2971 009
3454694
2744483
2971009
3454694
3297713
3297713
3909140
3909140
4882509
4882509
682606
902856
5831 63
625673
592331
682606
902856
5831 63
625673
592331
2630675
2630675
339064
37966
257',t00
908074
61
5092
38631 8
339064
37966
257100
908074
6't5092
386318
600649
1087't 13
1562828
1
35701 6
1494234
1
1547295
2147944
988849
2689906
1
8081 21
2205498
3075962
4252734
31 651
37
3699732
2523712
3627505
4100166
44781 69
4165560
5033387
414931
5027659
9212001
03 Total
5
36807
6608051
Sakupljanje nekultiviranih Sumskih
plodova i proizvoda, osim Sumskih
j
O2Total
,. , .r
3
Slatkovodna akvakultura
90795
0
01 Total
2
039993
i
Uzgoj muznih krava
,
2011
2008
Uzgoj iitarica (osim
sjemenja uljarica
1
2010
2007
2006
Uzgoj povr6a, dinja i lubenica,
korjenastog i gomoljastog povrea
-.:,._::r,,
,,:
.
i ,. .,, .
.r. ..r, ,
0STotal i
. ,.. .- .' l, '...'::,:.' ' r. ., .:-,': .:'
: Vadenje ostalih ruda obojenih metala
7
,.
..::r r.,li I,.,.,,,,._,,
.,1.:.. :
07Totaf , '''.":..........
I:,
111
Vadenje ukrasnog kamena i kamena za
gradnju, krednjaka, gipsa, krede i
6
Skriljevca
:
,
Djelatnosti kopova Sljunka i pijeska;
vadenje gline i kaolina
Obi;t"f '
.
'..::' ):''
,
'i.;
^:'',; ' -: ,:
Proizvodnja hljeba; svje2ih peciva
i
kolada
Prerada Caja
ikafe
Prerada i konzerviranje mesa
,
Proizvodnja ulja i masti
Proizvodnja mlijeka, mlijeenih proizvoda
1474990
184't 396
19'19361
2929776
13031'120
10102754
8339848
7980221
1
30731 0
1
24858
1
962981
1
995491
496279
1822362
352124
1
811172
1
5't001 14
1
69539 1 0
571 501 3
1
2956216
295962
232457
2369608
2242800
2263089
8231 34
145625
218',181
1372352
't05539
65730
97773
1028343
6',t7973
1085412
483374
593602
1798218
1820497
245424
199975
1
i
sira
Proizvodnja pripremljene stodne hrane
Proizvodnja mlinskih proizvoda
1O
1
103793
Prerada i konzerviranje mesa peradi
Proizvodnja zaeina i drugih dodataka
hrani
035090
1
237129
76001
1103743
1348342
1578546
27538
20202
84187
230899
22337940
22402511
1
1
2873977
Proizvodnja proizvoda od mesa imesa
' peradi
Proizvodnja makarona, rezanaca,
lgTotal'
kuskusa islidnih proizvoda od braSna
'..,
l' rl,l:',,1
'."
',,
..,.,
'l
...
'.:
0
,
24093380
24652398
29174484
32039290
39
|
Proizvodnja osvleiavajudih Pica;
proizvodnja mineralne vode i drugih
|
21
flaSiranih voda
piva
Proizvodnja
27533
14035
391 21
49249
19622771
17532735
1
9828473
17223517
9999730
2't234322
20048',t32
17606587
20027263
21248357
348908
343606
351 023
zbo / vo
3649
3400
0
08568
86633
94452
974400
1284838
1201 136
1007979
4630
4000
Proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda'
osim odjece
'
383070
1
1
.
'l'l Total
9659
Proizvodnja pletenih i heklanih tkanina
Prcizvodnia ostalih tehniekih
industriiskihtekstilnihproizvoda
9661 892
't
7581984
278
220117
1
00
i
13
35673
Proizvodnja uiadi, konopaca, upletenog
konca i mreia
Tkanje tekstila
Proizvodnja ostalih tekstilnih proizvoda,
d. n.
13 Total
17
.,r{
Proizvodnja ostale vanjske odjece
Proizvodnja ostale pletene i heklane
odjedu
1
1
337306
833644
691 67
234008
558394
1019774
1
6859
367260
1744/-12
1758882
21 38394
859382
675451
106
1521275
2794505
3588073
4665546
905424
458880
222365
3951402
4932899
4447455
5340997
46022
46022
25218
42579
58376
54018
64018
25218
42579
43003
43003
30957939
45595095
35582333
24278436
23820498
26593454
4134774
38281 54
4261675
351 601 5
3768857
4771831
526633
2638681
ra!dtai!r'.1.;:i.-;...;.;;':......-':;.::..i..,';......
15
i
j
Proizvodnja putnih i rudnih torba islidnih
proizvoda, sedlarskih ikai5arskih
58376
proizvoda
t5 Totif .' .. , ,. t
:::' ,
(proizvodnja
drva
Piljenje
i
blanjanje
i
.
i.
rezane grade); impregnaciia drveta
r
Proizvodnja ostale gradevne stolarije i
elemenata
Proizvodnjasastavljenogparketa
Proizvodnja ostalih proizvoda od drva,
proizvoda od pluta, slame i pletarskih
materijala
Proizvodnja furnira i oslalih ploda od drva
.
Proizvodnja ambalaie od drva
.A
I
-i-,. l"
lqTobl',i .ir ,'
i Proizvodnja valovitog papira i kartona
1Z
i ambala2e od PaPira i kartona
i Proizvodnja papira i kartona
lTTotaf ^ '
1
91
7503
4241065
18
: Ostalo Stampanje
I Ustule pripreme za Stampu
279565
35372278
523406
509359
563856
501 308
82705
1251648
2360514
2973166
1640754
822168
1784762
1253576
751751
3001
144815
32506584
32462220
224989
345094'l2
50029360
0
0
0
237641
489107
53361 0
488589
395065
347858
395065
34
237641
489'107
533610
488589
2016500
2229326
2383948
2350309
2368543
386851
501 336
492219
50941 6
37',t744
i
i.objqvljiv3nje
. Stampanje novina
1
_ '., ;'' ':l,l
18 Total '
19 : Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda
lCrotat,, :,' . '' 'l'.'i;:1 .,,, ',,,.:, i.,
KnjigoveSke i srodne usluge
-
53549
149529
106207
77303
68718
2884211
3025696
2965932
281 7590
2721968
1
2769878
20
,.
iroizvodlja
,
,
Totat
.
50306
1
13
12022
141203
13
12022
141203
0094704
't8381 902
't6334258
5801 542
22772800
2002104
1715694
2168463
'1691513
09584
10273'.1
22159
375
179921G1
2,t464588
833874
31 91
UePila
Proizvodnja sapuna i deterdienata,
sredstava za CiSdenje i poliranje
!lTota!-;r;
.1
61
oblicima
:
-r.,1 '.:::;:,;,,,:....r ..,. ,.:i.1, . '
48173
..'l:.,.'r'.'
6153497
10976751
1
20493590 18152683
1
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih
proizvoda
:, , .
.',:.
.
..
',
.
''
'
.
86262
E6262
:,.
Proizvodnja ploda, listova, cijevi iprofila
od plastienih masa
327351
53923
212604
j Proizvodnja plastienih masa u primarnim
.
42427183
te
l
-.
zt
565649
Proizvodnja ostale odjeCe i pribora za
i Proizvodnja radne odjede
21
01
173315l
odjede
;
.
638809
379
1
1
1
:
1
2917635
3196591
3165739 2694037
4078872
3698161
40
Proizvodnja proizvoda od plastidnih
masa za gradevinarstvo
3592384
1
1
7909888
19928171
14813443
12216835
12400111
658870
432472
Proizvodnja ostalih proizvoda od
plastidnih masa
10288't8
1
085600
985898
883221
7717671
8524605
9637080
9458373
774237
2925578
4604385
5844478
269247
228't28
274305
149047
152604
26299992
33870390
38595578
33842599
33553522
Proizvodnja ambalaie od plastidnih
masa
Proizvodnja vanjskih i unutra5njih guma
za vozlla', protektiranje vanjskih guma za
vozila
:
Proizvodnja ostalih proizvoda od gume
22Total
I
60372
32214211
2522205
251 8962
2065781
2512793
2230215
2582850
4380923
30201 38
2663455
2645299
287315
321022
395639
304784
151617
107
181
5693537
7372395
209867
445203
Proizvodnja opeke, crijepa i ostalih
proizvoda od pedene gline za
gradevinarstvo
Zgtot"t' ;-
'
t.l
i
1
,t284
870352
656773
' ''' "
'|
1
54351
651
775
309
7226912
7238't69
8053240
6709739
586242
3931 97
733171
345243
1123185
936009
14087943
16236390
1002174
14479075
932941
0620593
14600980
'13303743
2276326
3399941
3291028
5150745
5308689
5972070
.
:
Proizvodnja vrata i prozora od metala
Proizvodnja metalnih konstrukcija i
086301 6
12678853
I
15877844
14162423
12810240
Ma5inska obrada metala
1764549
36863 1 2
5374068
2716829
2632697
2811064
Povr5inska obrada i prevladenje metala
31
4402563
3989556
378
166142
njihovih dijelova
1
1
3881 323
53353
3782884
3748824
2571462
272731
274773
242902
145767
73114
88090
120674
72788
33382
35474
3467208
5868343
6713213
6440748
7418400
8342479
0770385
12542020
't0922214
7060241
7491 859
39820338
alata
, froilgdnla
1
51
r Kovanje, presovanje, Stancanje i valjanje
25
metala; metalurgija praha
,
.
Proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od
metala. d. n.
Proizvodnja proizvoda od 2ice, lanaca
i
opruga
,
,
8076049
2748
26 Total
29946346
40549581
479r0573
42182976
6049029
6049029
8965500
8965500
9502292
9s02292
6407369
6407369
4235285
4235285
190
109
531 39
56938
371 06
190
109
531 39
56938
37106
.i:.
,
27
Proizvodnja ostalih elektroniCkih
elektriCnih 2ica i kablova
.t,t
:,i
27.Totel
.);,"';'1
.':
'..,
i
i
I
i namjene,
1.,. .i
28 Total
I
,
;
5146939
7g'.t5707
203350
1644192
7695031
2456129
7603068
i Proizvodnja
madraca
'
'.t,
1
3793351
10778892
8569456
3289674
4718636
1105381
I 32E8092
..,.,.'
Proizvodnja medicinskih i stomatolo$kih
instrumenata i pribora
3885502
1
3533250
I 1 961 043
't2795958
1
1514653
8433456
1
11205201
7593132
33
401 8974
51 231
84551 3
770744
259298
2874
8896
39384
86584
363290
25604340
250848
27703052
25670491
s05355
20902728
652225
't6989455
630752
12282242
3203111
3994943
4083044
3099227
3243929
19924
48254
50507
46440
38265
1
Ostala preradiva6ka industrija, d. n.
't
0368
0368
i
Proizvodnja ostalog namje5taja
:':.:'.'.:
6050839
1
!
31 Total
6589728
7793078
:.1:,
Proizvodnja kuhinjskog namjeStaja
,
't
580798
4171128
:i.!:'i,
91
1
1580798
1181289
:'-'
91
690936
479114
479114
2989839
, li,
1 86899
186899
't690936
113429
113429
'
Proizvodnja ostalih dijelova i pribora za
motorna vozila
l:'
822786
822786
op&
d. n. r:i
' .,.!
, ', .',' ' . 1. .:::r r
Proizvodnja namje$taja za poslovne
prodajne prostore
31
'
,.1
Proizvodnja karoserija za motorna vozila;
proizvodnja prikolica i poluprikolica
'
29 Total
42689967
i
::'
':."..,
;'::
'
Proizvodnja ostalih ma$ina za
28
1
PROIZVODNJA AMBALAzE OD
PLASTICNIH MASA
:.
25 Total ,,',,
..
...,,1,,.,,,:...t.t:,,,-,.1:,1,:,-,,l
26
, Proizvodnja radunara i periferne opreme
32
3988548
56952
2495940
Proizvodnja ostalih proizvoda od betona,
cementa i gipsa
29
't53836
1542779
Proizvodnja proizvoda od betona za
gradevinarstvo
.
61
11
Rezanje, oblikovanje i obrada kamena
Proizvodnja kreea i gipsa
'
06701 00
Proizvodnja gotove betonske smjese
Oblikovanje iobrada ravnog stakla
).,.
1
47
31
89768
67441
?
5396
30700
3223038
4058593
4164251
95689
1314905
79091
83737
89207
3327
2988
Proizvodnja metli i eetaka
32Total
PoPravak elektriene oPreme
1
1
Popravak maSina
??
Popravak elektronicke i optiCke opreme
Instaliranje industrijskih maSina i opreme
33 Total
Proizvodnja elektridne energi.ie
35Total ,
".'
Sakupljanje, ProdiScavanje
snabdijevanje vodom
?a
re
1
Reciklaia posebno izdvojenih materijala
Sakuplianje neoPasnog otPada
38 Total
''- ''. , ,.t i '
Djelatnosti sanacije okoliSa te ostale
usluge upravlianja otPadom
,i
Jv
' ;,., , .. .: ., ,'
3gTotal
',"'
41
4lTotal
.
42
,
I
.
'
Gradnja cesta i autocesta
,
'
,
I
'
:
2032
1952
68861
87384
589't0
't062481
465181
80340
335058
2061
47726
444
184
2061
47726
444
17278230
17278230
5801446
6578436
81 60243
't3961689
9218114
15796550
1
921 5561
'175631 14
18712837
1
81
66434
921 s561
175631 14
18712837
1
81
1
66434
2495318
95581 74
7362570
0660452
18023022
1
654632
1
12753223
't0155373
1
01
83657
10217449
12650691
1
9741 831
2297A672
3226
22466
19153
3226
22466
19't 53
6460798
5488263
958721
4415110
7419521
53681 375
36076296
254989
55506557
631
95749
726710',12
561 61 1 89
64154470
77086122
61
00896
41 564559
31
3968934
29075537
18234082
17154259
13293340
8796
227555
2
142081
0
2002
0
0
13293340
15342417
1
1
74603
31
249007
1
9597
5766027
14429811
29303092
18236086
3U6072
3833408
4649721
2555862
2653441
18402't4
Elektroinstalacijski radovi
2576'134
2696932
3022954
3002487
3678041
3254671
5360053
5257833
4648207
6008667
3602436
1770430
4990129
1
.
3350257
Fasadni i Stukaturski radovi
Postavljanje podnih izidnih obloga
Uvodenje instalacija vodovoda,
kanalizacije i plina i instalacija za grijanje
i klimatizaciju
Ostali zavr5ni gradevinski radovi
Ugradnja stolarije
Podizanje krovnih konstrukcija
pokrivanje krovova
Bojenje istaklarski radovi
361 768
2260095
1
977998
3647467
2713269
5527243
8910295
8872206
6396692
5475640
35993
1721118
101266/.
334166
5 1 0398
501280
774034
't048289
439487
765409
578397
581 958
542823
976508
988536
1002373
29248
41880
48556
323
56305
1
289143
11
70604
215920
408389
94379
't07677
285848
361 286
i
49504
1
Trgovina na malo dijelovima i priborom
za motorna vozila
_r
Total
Trgovina
.
o.t"lit
:
!1...-.ii;1,
:
j:.:
5102378
motornim vozilima
a':
-
Posredovanie u trgovini gorivima,
rudama, metalima i industrijskim
hemikalijama
Posredovanje u trgovini laznovrsnim
proizvodima
Trgovina na veliko 2itaricama, sirovim
duhanom, sjemenjem i hrangm za
111674'.1
1
8055850
1
1
1
0974668
11278188
12514651
't4387921
8008646
1
0007676
7487120
6801 350
6622704
9865635
21679221
5880946
14582852
9229528
6404593
7280765
7754939
8310398
7847675
957411
6,41382
579800
50899741
43042575
42789051
386061 57
4307
637936
668481
681 580
7692872
4361 073
315
22951663
OOdavanje i popravak motomih vozila
1
264352
23232531
92031
Trgovina na veliko dijelovima i priborom
za motorna vozila
45431
2831 1 036
5434114
1
147960
11
Trgovina automobilima i motornim
vozilima lake kategorije
: .:,i
.
1
4161 6
10001
259891
1
61
118520
8077590
45
46
1797
99648
Pripremni radovi na gradili5tu
r l ,: j r.; :.,;1 . ,...,'.:.r'
;
274',t96
72314
17154259
43 Total
45
90924
00739
184
3803034
Ostale specijalizirane g radevinske
djelatnosti, d. n.
, Ostali gradlevin-ski instalacijski radovi
Uklanjanje gradevina
:
3262331
291422
85067
85067
Gradnja cjevovoda za teenosti i plinove
Gradnja ostalih gradevina niskogradnje,
o. n.
42Total
4J
j
5122
3284266
'
Organizacija izvodenja gradevinskih
projekata
r Gradnia stambenih i nestambenih zgrada
'
2072
68775
963
1
11
3803034
1
231 08
I
1
58681 2
31
i
35 Total
?R
1
11
::
1
1797 12
76833
3s9586
1
35
1
1
995971
1
51
8329
33707178
u177956
184245
393485
1678396
6'144390
608031 3
6807844
9298750
10407799
40't152
535529
743750
4808812
1501120
3727018
1
61
42
2ivotinje
Trgovina na veliko kafom, dajem,
kakaom izadinima
479771 534891
Nespecijalizirana trgovina na veliko
hranom, picima i duhanskim proizvodima
Trgovina na veliko farmaceutskim
proizvodima
77209416 g4170017 923g2623 s5s18292 368s7815
27256914
1491701 1753562 2001816 1842341 2247622
2941784
13907690 13686626 't5117910 7580935 2411491
4905188
2823315 3932521 4798357 4199887 4154858
7,t4't25.1
i
Trgovina na veliko poljoprivrednim
ma$inima, opremom i priborom
Trgovina na veliko krutim, tednim i
plinovitim gorivima isrodnjm proizvodima
Trgovina na veliko drvom, gradevinskim
materijalom isanitarnom opremom
Nespecijalizirana trgovina na
656456
18944283 24910025 28402683 31885711 33500661 3221't853
Trgovina na veliko ostalim proizvodima
za domaCinstvo
Trgovina na veliko elektronidkim
telekomunikacijskim dijelovima i
opremom
575173 579690 596373
veliko
Posredovanje u trgovini poljoprivrednim
sirovinama, iivim 2ivotinjama, tekstilnim
sirovinama i polup
Posredovanje u trgovini drvenom gradom
i gradevinskim materijalom
Posredovanje u trgovini namje5tajem,
proizvodima za domaCinstvo i 2eljeznom
robom
Posredovanje u trgovini hranom, picima i
duhanom
Trgovina na veliko iivim Zivotinjame
Trgovina na veliko Sederom, dokoladom i
$4526g 5339703 672664j 4974282
25779069 31490g.t2 35091312 3O274OBS 398.t7023
S7A721SO 66582785 71 189430 Sg33Z22g 471g4785
401388 1427501 2862643
'
' Trgovina na veliko radunarima,
. perifernom opremom isoftverom
Trgovina na veliko ostalim maginima i
opremom
Trgovina na veliko metalnom robom,
instalacijskim materijalom, uredajima i
opremom za vodovod igrij
Trgovina na veliko ostacima iotpacima
Trgovina na veliko mlijekom, mlijednim
proizvodima, jajima, jestivim uljima i
mastima
0
3967267g
47246514
282U3
515374
498053 852094 614148 423541 238860
684775 789064
21994 ,
33298
91722
,
534531
36654
,
202826
350245 741710
.t75895
,
138714 22ggg2 239224 167394
151658
589214 136608 59880
241616
36764
8251
1014969 738910 460812 282997 59022
1374974
slatkiSima
Trgovina na veliko odjedom i obucom
Trgovina na veliko parfemima i
kozmetikom
S14O42O 10727523
99023
299308
330992
10450
24919
359124 268897 243859 234154 478092
1895439
2209653 1346043 1264820 2135575 1783229
3663127
7415864 8466636 10624860 9355177 9813588 10635095
1i943
T760
6553s 868839
1
20594
57048 246665 205250 19190
121009
64326
547995
1
Posredovanje u trgovini tekstilom,
odje6om, kznom, obuCom
ikoinim
proizvodima
povrdem
Trgovina na veliko voCem i
Posredovanje u trgovini specijaliziranoj
za odredene proizvode ili grupe ostalih
proizvoda
Trgovina na veliko sirovim, ttavljenim
49535
28634
70104
170071 206513 245745 321021 237564
O
246029
i
dovr$enim ko2ama
Trgovina na veliko hemijskim
proizvodima
Trgovina na veliko mesom imesnim
proizvodima
Trgovina na veliko ostalom hranom
ukljudujuCi ribe, ljuskare imeku3ce
Trgovina na veliko pidima
5763
3036479 319g371 3147g4g i16g248 gZ7S17
73254 26470 67785
244762 3129372 3280194 2335856 2603418
3185893
5321283 4230613 3066992 1954022 1784962
1998143
166254 24gOS4 31,2440 j1,13447 ,tg36782
5261605 6548307 6766320 6484159 6429455
1988458
43
7054662
Trgovina na veliko elektricnim aparatima
za domacinstvo
Trgovina na veliko alatnim ma3inima
Trgovina na veliko Porculanom,
proizvodima od stakla i sredstvima za
2429100
93944
88751
73852
86053
441 9686
5629680
5328951
21
3348633
56694
diSCenje
1
Trgovina na veliko tekstilom
Trgovina na veliko duhanskim
proizvodima
05537
1
48730
119732
43063
82754
1
50949
122572
83752
604276/.
1
7676365
301 591 7
15561377
0
245304
23341 5491
244605267
459501 93
1
. Trgovina
na veliko matinima za
rudarstvo i gradevinarstvo
Posredovanje u trgovini maSinima,
industrijskom opremom, brodovima
avionima
46Total
'.
.,
..
t
i
, '.'
,.j,.
Trgovina na malo u nespecfaliziranim
prodavnicama pretezno hranom, picima
duhanskim Proizvodima
:
,
:
'
47
27681 3706
307676278
2941 0301
35579072
3893781 7
37936825
55875258
1
601 34076
'158021053
1
604331 76
1
33290057
146802747
1
581
i
Ostala trgovina na malo u
nespecijaliziran im prodavnicama
1
33749950
143963350
1
Trgovina na malo motornim gorivima u
specijaliziranim Prodavnicama
135214163
14132'1171
161110871
3't 81054
5930293
8908989
7174600
6341994
541 7953
36960446
40496698
48709650
45724425
46435454
43950544
767764
906421
Trgovina na malo namjestajem'
opremom za rasvjetu i ostalim
proizvodima za domaCinstvo u specijalizi
3781 679
4506461
Trgovina na malo odjecom u
specijaliziranim Prodavnicama
320381'l
561
I Trgovina na malo ra6unarima, perifernim
i jedinicama isoftverom u specijaliziranim
I prodavnicama
, Trgovina na malo metalnom robom,
,
,
245801 502
246907700
bojama i staklom u specijaliziranim
prodavnicama
Trgovina na malo elektridnim aparatima
za domadinstvo u specijaliziranim
prodavnicama
Apoteke
Ostala trgovina na malo novom robom u
specijaliziranim prodavnicama
na malo mesom i mesnim
Trgovina
,
. proizvodima u sPecijaliziranim
prodavnicama
14116960
9743
15596237
,
,
na malo tekstilom u
sPecijaliziranim Prodavnicama
4029544
65328585
4998781
1021335
1
5623218
4441260
3413466
85553
4023554
3997480
51
1
I
.
I
'
i
i
;
'
Trgovina na malo novinama, papirnom
robom i Pisadim Priborom u
specijaliziranim Prodavnicama
Trgovina na malo sportskom opremom u
specijaliziranim Prodavnicam
589452
34851 04
4224306
18053691
18570497
17938524
4953269
4171807
591 61 82
6674402
541974
577058
446716
70331 6
693895
345032
631 395
857401
547723
463561
306860
2340060
2934759
21'10964
305551
345934
281162
238690
355209
1255443
1 1
97646
23548
154897
1
55959
163454
31
82098
Trgovina na malo knjigama u
specUaliziranim Prodavnicama
1
8281 897
, Trgovina
Trgovina na malo tepisima i prostiradima
za Pod, zidnim iPodnim oblogama u
specijaliziranim Prodavn
373862
't 120861
1217928
1
3541 34
89694
78558
1
1
3
,|
3549418
03822
213332
1
1
96096
05761 5
Trgovina na malo obueom i proizvodima
od ko2e u specijaliziranim prodavnicama
Trgovina na malo kozmetidkim i
toaletnim proizvodima u specijaliziranim
prodavnicama
8833
207611
80317
299261
31769
't05234
4144467
6798870
7534126
7808728
7712506
9798395
Trgovina na malo cvijedem, sadnicama'
sjemenjem, gnojivom, kudnim ljubimcima
i hranom za kudne ljubi
7841161
14080307
16717747
7
1
10368720
14642876 13646891
44
Trgovina na malo satovima i nakitom
specUaliziranim prodavnicama
Trgovina na malo rabljenom robom
specijaliziranim prodavnicama
u
17 1286
1
76089
188330 517014
773861
852237
1
94403
259260
229686
2681 83
336577
2
1
296639 367251
255007
2179't8
u
1
Ostala trgovina na malo izvan
prodavnica, Standova i trinica
'1
3831
157479
Trgovina na malo medicinskim
preparatima i ortopedskim pomagalima u
specija liziranim prodavnicama
5360544
rgovlna na malo hljebom, proizvodima
od bra3na, koladima i slatkiSima u
specija liziranim prodavnica
6460
5390700
6563866 5943453
5834281
5249725
5448927 6505777
7639172
9368647
I
Trgovina na malo vodem i povrCem
specijaliziranim prodavn icama
0
u
2873352
4486663
Trgovina na malo audio ivideoopremom
u specijaliziranim prodavnicama
40542
431 99
55915
38493
42006
48530
Trgovina na malo igrama i igradkama u
specijaliziranim prodavnicama
28593
30309
28418
36541
22895
29335
391027446 432848753 498381306 457907552 488098658
496588841
Trgovina na malo pidima u
specijaliziranim prodavnicama
37437
47 Total
.
49
Ostali kopneni prijevoz putnika, d. n.
Cestovni prijevoz robe
Gradski i prigradski kopneni Wievoz
putnika
5641544 5317084 6110617 5381906
49 Totat
'
,
52
536214
24954432
80't001
883992
790061
27251618
32388432
26935455
30975982
38390601
4008701
3808248
4739857
5021871
5841423
3261491
6802
38566
14406
15027
18544
143.1
247745
562147
632364
4027937
3826481
5026168
5598424
6488814
335177
3615212
4826516
5583358
619072'l
4836355
4883838
4867910
1
:-.:
.
Hoteli i slidan smje6taj
55
9236
1
HOTELI I MOTELI, BEZ RESTORANA
Djelatnosti restorana iostalih objekata za
pripremu i usluiivanje hrane
56.
Djelatnosti pripreme i uslu2ivanja pi6a
56 Total
6190721
4836355
4883838
486791 0
187't991
2090037
2388774
2249659
2471269
2556780
6671 89
1455534
't527923
't1748't9
4055963
37051 93
3999192
3731 599
961 037
1
4051074
40344
56868
84454
48171
26308
31139
117266
9321 9
't66044
124079
81684
157610
150087
250498
127584
175755
1s0387
1',t2823
59435
68707
104485
9681 9
77598
59299
't05822
98038
120112
125325
89350
76220
'
- :
1i i
rr '
: :':ril'
:. ';1 ,;:,'
i
59 Total ,
165257
60l
Emitiranje radijskog programa
60 Total
r .r '. , ,. '., "
Em itiranje
prog rama
''televizijskog
:
::
. ...
1
'.
.;,;i'.
,':
:.-t
505308
166745
1
636620
.,i:
1: , . r.,1.,,: .
..::
.-. r, j
Ra6unarsko programiranje
166948
I 3551 9
2281586
2398528
1573112
1437463
1
35100't
1
3423776
39r0126
617731
788377
960668
5 1493
73991
193117
J
5582
669227
867950
578528
1771257
37348
-' ,..
222144
98631 3
1283253
544796
.
1
2919873
Djelatnosti beZi6ne telekomunikacije
. , . ,' ,:t. .
936899
1147678
Djelatnosti 2idane telekomunikacije
.,.
224597
1
2652986
Ostale telekomunikacijske djelatnosti
61 Total
1
lzdavanje novina
Djelatnosti prikazivanja filmova
61
088879
lzdavanje knjiga
Djelatnosti snimanja zvudnih zapisa
izdavarya muzi0kih zapisa
59
5583358
2960870
..
58 Total
4826516
1
.
58
582114
1'.t51222
1
Total
l
raeunarima
61
Savjetovanje u vezi s ra0unarima
75464
12135
1
335255
1
126058
123954
53785
1643289
2585267
583707
1433517
2910573
106779
79879
72427
7881 9
72968
77722
58655
4901
1288612
't760747
1921406
1721181
1
935956
446765
1'.t
02340
926
1
1334484
84389
1 1
1
628540
Ostale uslulne djelatnosti u vezi s
informacijskom tehnologrjom i
62
26699848
0
55 Total
62
828494
61 5969
Skladi5tenje robe
:
0900692
24507167
prijevozom
.
1
18776694 21318565 25449321 20752548
Ostale pomodne djelatnosti u prijevozu
Uslu2ne djelatnosti u vezi s kopnenim
S2Total
5584823
1
1
555496
45
55432
3072784
64
Finansijski zakuP (leasing)
U
0
64 Total
Dielatnosti posredovanja u poslovanju
vrijednosnim PaPirima i robnim
ugovonma
Djelatnosti agenata i Posrednika
osiguranja
66
66 Total
lznajmljivanje i upravljanje vlastitim
nekretninama ili nekretninama uzetim u
zakuP (leasing)
2450828
13657422
2450828
1
38333
78217
138333
89350
3171732
43233836
14842984
894
188103
113199
102864
241687
56952
60390
1691 76
8388
0935
122639
6048
46358
782153
9790873
27851697
3575369
44'147576
3052647
3870060
3052647
3870060
19722628
19977
122133
3677399
4872396
27643365
11293
Agencije za poslovanje nekretninama
1
Kupovina i prodaja vlastitih nekretnina
Total
6S
69
'
RaCunovodstvene, knjigovodstvene
revizijske djelatnosti; porezno
savjetovanje
,
:
Savjetovanje u vezi s poslovanjem
ostalim uPravllanjem
'.. ' '
T0TOlaf ,.. ..: .L , :,
..:'.
1
1
,
1483762
Tehni6ko isPitivanje i analiza
1
-r1
.:_'
.
989572
4493407
',. ': '!
"' ,)
lstraiivanje tr2iSta i ispitivanje javnog
mnijenja
..,,-
"
T4
7966741
3921 806
4257491
3921 806
4257491
6
56060
49829
54640
6
56060
49829
1
886764
4026972
33601 98
3692917
4858023
201 0870
2246461
1
962960
1689353
201 801 9
2062255
2068720
4879170
2595839
7668914
7724597
8455287
9471 881
3424364
9462206
I
a1
tt
:
402508
348377
402s08
348377
333093
247282
lznajmljivanje i davanje u zakup (leasing)
opreme za rekraciju isPort
67387
74477
71346
551 56
46194
50883
lznajmljivanje i davanje u zakup (leasing)
maSina i oPreme za gradlevinarsfuo
61782
26357
40574
21
009
9960
881 3
lznajmljivanje i davanje u zakup (leasing)
kancelarijskih maSina i oPreme
(ukljudujudi raeunare)
36441
58972
89841
76502
6891 5
16246
3569
27501
47394
32609
4377',\7
1
1125225
700961
306375
314465
601092
't600't8'l
305393
873424
500720
482068
637'163
663858
293698
146208
1
'to
Djelatnosti turoPeratora
80 Total
81
Djelatnosti Privatne za5tite
Usluge zaStite uz pomoc sigurnosnih
sistema
.:..-:
Osnovno 6iSCenje zgrada
Ostale djelatnosti aisCenja zgrada
ou1el9!a. :,.,., ..,r;
-,--.,,i
: .... :
..
8l Total . '. : ., ''
g2
1
1
398420
I
384971
142245
33688
9't814
101420
100797
639332
486391
394495
2268893
2289788
2320474
628276
779408
339059
2126962
2433883
226526
800056
1
092576
54751
91
4088
279389
1
88646
25091 20
2569'177
565585
2927018
3526459
3182981
2694
234905
359910
461 31 6
23449
45887
750
27235
137744
92249
53581 5
1
1
i
81
7031
1
443566
1
36143
280792
441660
488551
840855
274829
4351 04
991 58
166744
441 66
26476
274829
435104
99158
166744
441 66
26476
1
Ostale Poslovne PomoCne usluine
djelatnosti, d. n.
1
1
7975/,6
0
Djelatnosti Pakovanja
82 Total
667947
362030
:
,1
80
247282
362030
:
lznaimljivanje i davanje u zakup (leasing)
ostalih ma3ina, opreme imaterijalnih
dobara, d. n.
: lznajmljivanje i davanje u zakup (leasing)
: automobila i motornih vozila lake
i kategorije
-.
: :: :t:.
,.) ,, ,,,.='
77 Totaf ":ii '' ;t " ,' ' :
' Dielatnosti Putnidkih agencija
i
667947
37755E
.:
,
79 Total
I 491 86
'l49186
377558
Fotografske djelatnosti
:
698707
14364969
333093
t:: ,..
Total
1
6086498
397001 2
73 Total
74
1129715
1
2301 936
3970012
'
tehni6ko savjetovanje
r Arhitektonske djelatnosti
i,,
,, : ,, : : ri
1
1
422s286
4225286
Iniinjerske djelatnosti is njima povezano
71
Zl Tqtal
64993
i
:i
:.,
1
i
59 Total
a^
31
1
1
l1{??
0
t 64993
Upravljanje nekretninama uz naknadu ili
na osnovu ugovora
6g
n
4750263
46
85
OpCe srednje obrazovanje
265834
501704
503393
(on?o?
734479
891
PredSkolsko obrazovanje
2291',t6
261848
316002
266620
162797
11
Djelatnosti vozaekih Skola
Obrazovanje i poudavanje u podrudju
706578
818162
5481 59
823200
71
42782
498't6
kulture
Ostalo obrazovanje i poudavanje, d. n.
85 Total
1201528
Djelatnosti op6e medicinske prakse
Djelatnosti specijalistieke medicinske
g6
1
prakse
Djelatnosti bolnica
Djelatnosti stomatoloske prakse
85 Total
Ostale djelatnosti socijalne zaStite
ustanovama sa smjeStajem
87
:
9371 91 5
.
11729
51429
't74',t758
1726221
2050941 0
23255876
27302't67
24955170
invaliditetom
Djelatnosti dnevne brige o djeci
, . :,l.' ,'; ::'
99799
1
3781 5
282't89
328353
717051
787995
1 1
98955
2334621
3632029
3684607
39641 20
79960
187424
459258
392295
438678
20704801
22033604
2633't 944
31699603
29749',|-23
27976066
2301 59
271529
295444
280746
294732
280747
22097
203931
282890
2301 59
27',|529
317541
484677
577622
540832
821579
240260
282963
253038
31
8598
148940
123997
437054
5403
Rad umjetni6kih objekata
240260
282963
253038
24935
8598
154343
'148932
490091
991 101
1276142
1079260
847489
81
31
Djelatnosti kockanja i kladenja
248243
459756
738699
498691
738334
1450857
2014841
1577951
372't87
1219676
r064490
1754',t05
3730655
4867874
3995207
3644466
4803687
1754105
3730655
4867874
399s207
3686659
4803687
530406
763036
789867
651 41 9
76,4615
7744',t6
62258
47955
50881
67126
47268
' osrALE REKREATTVNE
.
DJEUTNOSTI, D.N.
:
Rad sportskih objekata
Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti
46432
Fitnes centri
478/,6
. .' '; l,:.., i:
L
. l. i.l''.: : . .::-r r''.i:..-,:.
Popravak apanla za domadinstvo te
opreme za kudu ivrt
93Totaf
.
Popravak elektronidkih uredaja za Siroku
potroSnju
Popravak radunara i periferne opreme
'", ..
,r,:i1,: .:,,,,'.,,i'l:.,,.',i'.'
,'''.
,..'l
Frizerski i drugi tretmani za uljepsavanje
r Pogrebne i srodne djelatnosti
Djelatnosti za njegu i odrtavanje tijela
96 Total
??
Nepoznat
Tofr,l '
248934
42193
92 Total
??
5556
Pomodne djelatnosti u izvodladkoj
umjetnosti
96
2278s273
'
90 Total
gSfotal
49738
85391 3
1
1153127
Djelatnosti ustanova sa smjestajem koje
ukljuduju odredeni stepen zdravstvene
njege
I' ., :'
90
95
60680
Djelatnosti socijalne zaStite bez
smje5taja za starije osobe i osobe s
oo
93
6201 0
1410336
.
92
741882
u
87 Total
88Totaf
5506
581714
1
420
0193
4641 9
47 114
750146
878't60
868798
36030
1257388
1587458
016
93'.t74
64420
73774
1 95893
142s097
592664
810991
836299
536481
866764
1430514
591 32
72328
81
215438
212687
222594
8't 1051
1151779
1734124
1 1
't42998
1
38801
152588
1
489571
539349
662446
670224
14450
647019
111g',t6942
1
67060
733040
1
1
8841 3
081685
6670
17229
17931
9't7329
1288029
30924736
8581 7641
I 30924736
8581 7641
92651144
92651144
93148694
93148694
17591
832625
:
463273
2124s05
21
837094
5892
694042
't00822728
1
50200
8859
1540667
1
1
Izor: Federalno ministarstvo razvoia, poduzetniStva i obrta
Drvna industriia i Sumarstvo
Prerada drveta i Sumarstvo na podrudju USK imaju dugu tradiciju tako da u skoro svim
op6inama postoje kapaciteti za uz5oi i eksploataciju Suma, a u opeinama Biha6, Bosanska
Krupa, Sanski Most, Kljud i Bosanski Petrovac su kapaciteti za preradu drveta. Drvna industrija je
strateSki va1an sektor zarazvoi USK, pa jeRazvojna agenciia USK zapoiela neke od aktivnosti u
radu drvnog klastera i kreiranju mjera razvoia drvopreradivadke industriie. Odriani su sastanci
sa akterima drvopreraclivadkog sektora i doilo se do potencijalnih mjera od kojih su neke vee
47
pokrenute. Akteri u radu klastera su, pored drvopreraclivada, Razvojna agencija USK, Privredna
ove
komora USK, USAID-Sida FIRMA projekt, PLoD, Vlada USK i USSUME. Mjere razvoja
fonda,
industrije su subvencioniranjem troskova izdavanja garancija, osnivanje revolving
poticanje rada drvopreraclivati<og klastera u USK U cilju vi5eg stepena finalizaciie. Neke od
mjera koje su implementirane u ranije periodu su uvodenje standradizacije i certificirania.
po hektaru od drugih
Prema procjenama, Sume na podrudju USK imaju ve6i procent drvne mase
usK.
dijelova F BiH pa iine jedno od najveiih prirodnih bogatstava
Tabela 18. Sumsko zemlii5te na podruiiu USK i
Prostorna iedinica
Povr5ina (ha)
F BiH u
2011. godini
Drvna masa
USK
F BiH
1.335.968
lzv or : Federalni zav od za
Drvna masa (ha/
m3'l
mr)
225.907
(000
36.016
223.480
159
r67
statistiku, 2012'
nivo
U prijeratnom razdoblju drvna industrija je bila okosnica privrednog razvoia USK. Sada5nji
prbizvodnje proizvodi od drveta i drvne prerade je znatno smanjen u odnosu na prijeratnu
puteva i
razinu. Niske Sume se u drvno-preradivaikoj industriji ne koriste zbog neizgratlenih
se
nedostatka kapaciteta za preradu. Poluproizvodi od drveta (Sperplode, iverica i fina iverica)
viie ne proizvode. Objekti, oprema i instalacije velikih drvnih kombinata su u ratu pretrpjeli
znatne itete. Strana tizi5ta su u velikoj mieri izgubljena, a finalnom proizvodnjom namje5taja
industrije
bave se manji privatni privredni subjekti. Mnogobrojna poduzeda drvno prerailivaike
stoje
dr.)
njihovi potencijali (infrastruktura, dio kapaciteta
su u steia;u ili su
neiskoriSteni.
"ituor.nr,
Opiina Kljui je do L992. godine imala 60% ukupne povrsine pod Sumama, a glavni privredni
ruUl"tti u drvnoj industriji bili su Drvna industrija Kljud [proizvodnja rezane grade, lamperije,
brodskih podova, panelke) i drvna industrija Sanica [proizvodnja vodootpornih ploda, pilana
je
radom
bukove gr"d. i proizvodnja elemenata za namje5taj). Drvna industrija Kljui prestala s
podruiju
op6ine
Na
postupak.
2000. goainu aot ;e u drvnoj industriji Sanica pokrenut stedajni
KIjui fosluje nekoliko pilana u privatnom vlasni5tvu. Neiskori5teni su kapaciteti tvornice u
Hanilovskom vrelu i bivSe wornice tafting tepiha Sanotaf'
Na podruiju opdine BuZim postoje kapaciteti za preradu drveta i razvoj drvno-preratlivadke
industrije. Najveii privredni subjekt u djelatnosti drvne industriie je Abonos d'o.o. koji se bavio
proizvodnjom drvenih stolica i di;elova za namjeitaj (izvozioje svoje proizvode na trZi5ta ltalije,
godine je
Francuske i Velike Britanije te zapoSljavao oko 170 radnika) no po[etkom 2012.
proizvodnja obustavljena i poslovanje prekinuto. ostali drvno-preraclivaiki privredni subjekti s
podruija opiine BuZim ukljudulu pilane u kojima se vr5i obrada li5darske i ietinarske oblovine u
prema zahtjevima kupaca, a u proces proizvodnje se uvode nove tehnologije
"lemente
briketiranja piljevine i nova oprema (npr. su5are).
U Sanskom Mostu se prije rata drvno-preraclivadka industrija temeljila na poslovanju pilana,
tvornica iverice, trp".ir"nog namje5taja od iverice i punog drveta i poluproizvoda od drveta, te
postrojenja za p.oirvodnlu llu5tilica za furnir i drvnu ambalaZu. Naiveii izvoznici proizvoda i
poluproizvoaa ba drveta s podruiia Sanskog Mosta su Horozovid d.o.o. i Files d'o.o. Horozovic
d.o.o, ,. bavi proizvodnjom drvnih elemenata, finalnih i poluproizvoda od drveta na temelju
48
iskori5tavanja visokokvalitetne bukve s podrudja planine Grmed, a Files d.o.o. proizvodi
namje5taj i graclevinski stolariju. U posljednjem periodu se razvija i Has company doo,
koji
proizvodi poluproizvode za podove (parket i tzv. seljacki pod).
U Bosanskoj Krupi je prije rata poslovao drvni kombinat Slp urua sa svojim pogonima u
Bosanskoj Krupi, Otoci, Jasenici, BuZimu koji se bavio proizvodnjom iverice i finalnom
proizvodnjom namjeitaja, no danas ne radi, jer je veCina pogona uni5tena. Ova opiina je
meclu
op6inama sa najve6om zastupljenoiiu drvne mase.
U Bosanskoj Krupi se nalazi sjedi5te SpD Unsko-sanske Sume d.o.o. koje gospodari drvnim
bogatstvom USK.
Smrda doo B. Krupa se nalazi u kategoriji preduzeda sa najveiim stepenom obrade drveta
u USK.
Poduze6e BOR d.o'o. iz Biha6a ima dugogodi5nju tradiciju u proizvodnji gradevinske
stolarije i
elemenata od drveta. Primjenom suvremene tehnologije i europskih's6ndarda proizvodi se
fasadna i unutarnja stolarija, elementi za oblaganje stubiSta i dijeiova interijera te izrada
vrata i
prozora.
Tabela 19. Pregled privredanih subiekata na podruiju Unsko-sanskog kantona koja
posieduiu
Op6ina
Bihad
Rieienie za obavljanje djelatnosti rezanja drveta-p-ilane
Privredni subjekti
d.o.o. "TEHNOCEN" Jablanska 313/4
d.o.o. "M&H HRAST" Plitvidka 29
d.o.o. "POGY" Vedro Polie
d.d. slPAD "BlNA" Bihackih branilaca bb
d.o.o. "BRZI" lvana Frane Juki6a
qrsta lajsni
Primarna prerada drveta i proizvodnia rezane
grade
Primarna prerada drveta, proizvodniaTelan6lEdd
i ostalih elemenata od drveta
Posjeduje Rje5enje, ne odvija se proizvoOnla
ielei4)
Primarna prerada drveta i proizvodnia rezane
grade
Primarna prerada dryeta, polufin-lna
d.o.o. "SANl-GLOBAL" MeZni6ka bb
d.o.o. "DESA-MERC" Cukovi bb
d.o.o. "TOCEV" Jablanska bb
proizvodnja ljeplienih i furniranih oloda
Primarna prerada drveta i rezane qrade
Primarna prerada drveta i rezane grade
d.o.o. "TRANSPORTKOMERC" Rioad
Primama prerada drveta i proizvodnja re-angrade, elemenala za podove, parkete, stolice i
drugih diiqlova namje5taia
d.o.q. "BOR" Banjaludka bb
d.o.o. "GRABEZ" GrabeSka bb
d.o.o. "DIVA" Lohovo bb
Cazin
Djelatnost
Primarna prerada drveta, proizvodnya-ezanegrade, lamperije, brodskog poda, parketa iraznih
d.o.o. "BAJRAMOVIC" Donia Koprivna
d.o.o. "A.S.B.EXPAN" Gata Ruinica bb
d.o.o. "STARI GRAD' Stiiena 77
d.o.o. "VITA JELA" Podoradina 70
d.o.o. "DURAK-AD" Gornia Koprivna bb
d.o.o. "ALINAC" Nuriie Pozderca bb
d.o.o. "PlLANA TUZLAK" CoratiCi bb
Primarna prerada drveta, proizvodnla
gradevinske stolarije i elemenata od drveta
Primarna prerada drveta, proizvoOnla rezane
grade iostalih elemenata od drveta
Primarna prerada drveta i proizvodnl-EianE
grade
Primarna prerada drveta i proizvodnlETel-iE
grade
Primarna prerada drveta, proizvoAnia qepryenin
ploda, izrada vikend ku6a od brvana i ilra?)a
proizvoda od mekog i tvrdog drveta
Primarna prerada Orveta i proEvoOnla rezane
grade
Primama prerada drveta i proizvodnia rezane
gq4e
Primarna prerada drveta i proizvoOnlaEzan6
grade
Primama prerada drveta i proizvodnja rezane
grade
Primarna prerada drveta, proizvodnp rezane graCe
i proizvodnja gradevinske stolariie
49
DianiAi
LI.U,U
BuZim
Pnmarna ptrerada drveta, proizvodnja rezane
orade i lieolienih Ploda
hh
d.o.o. "lZAN-COMERC" /araooslovo
239
d.o.o. "ASIM-KOMERC" LmaF oo
I rr llaninr{
d.o.o. "PROREZ BRIGOVI" Mrazovac
Fnmarna pr€l€da drveta i proizvodnja rczane
orade
gracle
Frimarna pr er ada drveta, proizvod nja rezane
d.O,O.'.S-S-HRAST PROIZVUU.
ostalih eleme4ata od drveta
Primarna prerada drveta, proizvodnja tezane
oradei ostalih elemenalq e!E!rv!i!!-
t
l/l,,alimancLih
hh
hrioada 9
,/1Do/1itFT" (?lavic.a 1 45
Amlar{inclzl
Bosanski
51
"r.1ENl
i ostalih elemenata od
hh
^l-hana
rEr t(A.,,
A9
,r a a,,pL.tut-coMFRC" V Korousa bb
"At
tttt'J* rl!a
tiia-oFtn[t"
F'tidnviCi bb
"aQll(s" Prrt AVNOJ-a bb
lJ' 'iiAi hh
(I.(J.u.
d.o.o. "lDEAL-COMERC" V Korpusa bb
o.o. "H US ETlC--QrvgEtse
d.o.o. "KARTAL qrvglgle
!!
i!
r EnNlnil Plt AVNO.I-a bb
I
llt/Ir Drrf A\/NO.l-a bb
rErrr-(nntPANl" Gai bb
o.o.
ulp
\.ro
uiiiAa hh
I
rr
-
rezanegrade
drveta
-
@
hlanralio
"Lt,,\o11711\/lA" N2nrelie
,'\nf QTrt Tdana
d.o.o. "CDl" Lu3rr Eg.lenka
iostalih elemenata od
drveta
-
p@arezanegrade
iostalihelemenatao@
p@arezanegrade
i ostalih elemenata od drveta
(ezane
Primarna prerada drveta, proizvodn1a
grade, proizvodnja p.alela za skladiStenje robe' kao
inrnizvodnia lamoeriie i laisni
@dnjarezanegrade
drveta
i ostalih elemenata od
@idrvnihsortimenata,
plodastih
elemenata.za.
oolufinalna proizvodnja
namje5taj, izrada vikend ku6a od drveta i ostalln
elemenata
graoe
Primarna prerada drveta, proizvodn1a rezane
ogriiev
za
i eiieoanie dwela
rezane grade
@izvodnja
d.o.o. "UNA-LES" Put AVNOJ-a bb
d.
-
a rezane graCfe
K
D aEinnr
o q o. z-EL.rEalllr\
rezane grade
@dnjarezanegrade
i ostalih elemenata Sd drveta
se Proizvodnja
@dvija
(steCai)
aNl-ElF" Ra{innvac bb
rrA onlllA,'\/
rezane grade
i ostalih elemenata od drveta
@odnjarezanegrade
i ostalih elemenata od drveta
P@odnja
Petrovac
Most
Pnrnarna ptrerada drveta, proizvodn1a rezane
orade, elemenata, OroOst<og poda itd'
iostalih ele
KladuSa
Sanski
oraCle
r2n
ron,tAa.ra
Velika
Primarna prerada drveta i proizvodnja rezane
i ostalih elemenata od drveta
Pnmarna prerada drveta i proizvodnja rezane
orade
@
p rirnarna prerada d rveta, proizvocl n1a tezane
arade i ciieoanie drveta za
ogruevffinjarezanegrade
od drveta
i ostalih elemenata
P@jarezanegrade
i ostalih ele
f
iostalihelemer!@
F@odnjarezanegrade
-
rezane grade
i ostalih elemenata od drveta
PogAujeRlesenje' ne odvija se proizvodnla
/cfaFai\
drveta
F@odnjarezanegrade
rezane grade
i ostalih elemelata od
:
iostalih elemenata od drveta
(ezane
Prrntarna preiada drveta' proizvodnja
qrade, qradevinske gtolariie i namieS
Primama prerada drveta, proizvodnia re
50
i ostalih elemenata od drveta
d.o.o. "TRNOVA DRVOPRODUKT"
Trnova bb
d. o.o. "SCONTO-PROM" Husimovci
d.o.o. "BALKAN TIMBER GROUP-Dl"
Priiedorska 3
Kliud
d.o.o. "DZERl"
d.o.o. "SEMAK-COMERC"
Branilaca BiH
Posjeduje RjeSenje, ne odvija se proizvodnja
(ste6ai)
Primarna prerada drveta i proizvodnja rezane
grade, letvi, Stafli, brodskog poda, lamperije i
raznih profila od drveta
Primarna prerada drveta i proizvodnja rezane
grade, letvi, Stafli, brodskog poda, lamperije i
raznih profila od drveta
d.o.o. "SCONTO-PROM" Zoon
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane
grade i namje3taia
Dl'SANICA" Sanica
(steCai)
Bosanska
d.o.o. "CRNI BOR" Pi5taline 216
Krupa
d.o.o. "SLOZNA BRACA I ALIJA"
Veliki BadiC
d.o.o. "SMRCA" Pistaline bb
d.o.o. "lZUDlN" Jezerski 76
d.o.o. "HNK-COMPANY" Unska 48
d.o.o. "JELA-GRMEC"
Veliki Radi6 bb
d.o.o. "ADACO" Mirsada Crnkida L4l18
d.o.o. "BRACA HADZ|PASIC"
Pi5taline 37
Posjeduje Rje5enje, ne odvija se proizvodnja
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane grade
i ostalih elemenata od drveta
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane grade
i ostalih elemenata od drveta
Primarna prerada drveta, proizvodnja rczane
grade, namie5taia i peleta
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane grade
i ostalih elemenata od drveta
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane
grade,izrada bukovih suhih elemenata za
namjeitaj, razni
hoblani elementi i oodovi
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane grade
i ostalih elemenata od drveta
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane
grade i cUepanie drveta za oqriiev
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane grade
i ostalih elemenata od drveta
d.o.o. "BA & HAM" Vraniska bb
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane
grade i cijepanie drveta za oqriiev
d.o.o. "H-SAAM" DZ. CauSevida bb
i ostalih elemenata od drveta
d.o.o. "SLAP" Liusina bb
d.o.o. "BOSANSKA PILANA"
@
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane grade
iostalih elemenata od drveta
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane
grade i namieStaia
Bu2imski put bb
d.o.o. "VULIN" Gudavac bb
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane gradle
Primarna prerada drveta i proizvodnja rezane
grade
Primarna prerada drveta, proizvodnja rezane grade
i ostalih elemenata od drveta
Primarna prerada drveta i proizvodnja rezane
grade
Izvor podataka: Ministarstvo privrede USK-a
Sumskim resursima USK u drZavnom vlasniStvu upravlja Sumsko privredno dru5wo lJnskosanske lume d.o.o. preko svojih opiinskih organizacijskih jedinica dok su poslovi iuvanja Suma
od 2009. godine povjereni Kantonalnoj upravi za 5umarswo. Skup5tina Unsko - sanskog Kantona
je osnovala ovo privredno dru5wo radi oswarivanja posebnog driavnog i opieg interesa u
gospodarenju drZavnim Sumama i Sumskim zemljiStem na teritoriju Unsko-sanskog kantona.
SpO USSUtutE broji cca. 555 zaposlenih, te je samim time i nalveie preduzeCe u USK, koy"
oswaruje i najveii prihod u USK. Spn "Unsko-sanske Sume" djeluje preko svojih poslovnih
jedinica, Sumskih uprava koje pokrivaju opiine na iitavom U/S kantonu.
51
a u 2010' godini dobiven
U 2008. godini zapoteo je proces certificiranja Suma na podruiju USK,
skladu
je FSC certifikat za Kljuiko Sumsko podruije lojim se poprduje da se Sumama upravlja u
s ekolo5kim, ekonomskim i socifalnim standardima'
prihodi od prodaje drvnih sortimenata koje ie u2012. godini oswarilo poduzede SPD Unskooswarenih prihoda'
sanske Sume d.o.o. su iznosili 29.071.402 KM 5to tini 93,760/o ukupno
godine
u odnosu na
Ukupna proizvodnja drvnih sortimenata po fazama rada porasla ie 2072'
prethodnu godinu za 3o/0.
Tabela 20. Prikaz izvrSenia u sieii
i izradi na podrutiu usKu 2011. i2oL2' godini (mr,
neto masa)
Indeks
Sortiment
OsWareno
2011. eodine
Ostvareno
2012. eodine
Trupci detinara
81.i 13
Rudno detinara
Celuloza detinara
68.369
819
48.146
58.6t7
119
100
122
Ukuono tetinara:
rr7.33+
140.565
r20
Trupci liS6ara
62.0L7
203.835
265.852
383.186
60.736
197.710
9B
Osriev liSCara
Ukunno liSfara:
SVEUKUPNO:
Izvor: Izvjestaj o radu
godine, veljaia, 2013.
i
8t7
252.446
393.011
2072/2071
94
95
103
poslovanju spD unsko sanske Sume d.o'o. za period 01'01'2012'-31'L2'20L2'
odnosu na godinu
U otpremi drvnih sortimenata ukupno povedanje u20L2. godini iznosi 1%o u
godini otprema
ranije sto je prvensweno posljedica pove6anja otpreme trupaca detinara. U 20L2.
trupaca Eetinara porasla ie za 73o/o u odnosu na godinu ranije.
?OlL'i2OL2'
Tabela ZL,PrikazizvrSenia u otpremi drvnih sortimenata na podruEiu usKu
tn!
m3- neto masa
Sortiment
Ostvareno
2011. eodine
2012. sodine
Indeks
201212017
Trupci tetinara
70.794
80.133
113
Rudno detinara
Celuloza detinara
366
626
L7T
Ukupno detinara:
54.703
L25.863
103
109
Truoci li5Cara
60.3r2
56.242
137.001
60.712
Oeriev li5Cara
Ukupno liSdara:
SVEUKUPNO:
Izvor: Izvie5tai o radu
i
Ostvareno
101
96
196.329
204.998
97
257.047
263.370
101
394.042
397.773
d.o'o. za Periot 01.01.2u rz.- 5 r. Lz.zv Lz
Sume
Sanske
lovaniu
Unsko
Pos
godine, veljala, 2013.
2002' godinerz, a
Zakon o Sumama na razini Federacije Bosne i Hercegovine prvi put ie usvojen
o Sumama
je
Zakon
kantonima.
povjeren
strudni i inspekcijski nadzor nad iskoriStavanjem Suma
nivou'
kantonalnom
na podruijuUSK nije izraden 5to oteZava upravljanje Sumskim resursima na
prisutna ie bespravna sjeia koja je jo5 izrafen iia zbognedostatka kadrova u Sumarstvu, odnosno
pilane uzrokuju
Eumskih inspektora i lugara te inZenjera Sumarswa. Procjenjuie se da ilegalne
se iavlja
osobito
Suma
velike itete zbog neovlaitene eksploatacije 5umskih resursa. Degradacija
jedinica'
U
potrebnih
voznih
na podrudju op6ina BuZim, Bosanika Krupa i Biha6. Postoji i manjak
12
revidiran 2009. godine
52
procesu provedbe inventarizacije Sumskih resursa provedena je prva faza u kojoj je izvriena
provjera odabrane metodologije.
M e ta lo preradivatka i nd us
trii a
U prijeratnom razdoblju metalopreratlivadka industrija je imala vaZnu ulogu u ukupnoj strukturi
privrede USK. U 7997. godini privredni subjekti USK iz sektora metalopreradivadke industrije su
ostvarili proizvodnju u vrijednosti 70 milijuna KM ili 6,70/o proizvodnje u metalopreraclivadkoj
industriji BiH, zapoiljavali su 2.200 radnika odnosno 5,6% ukupno zaposlenih u toj industriji na
podruiju BiH. Najvi5e su se proizvodili poluproizvodi za graclevinsku, maSinsku i druge srodne
industrije. Fali usporedba nekad i danas. proizvodnja i zaposlenost, izvoz.U posljednjem periodu
je ovo jedina grana koja ima tendenciju rasta u USK.
Poslije rata vedina kapaciteta metalopreraclivaike industrije nije u funkciji izuzev proizvodnje
opekarskih proizvoda u Sanskom Mostu i Cazinu. Rudnici boksita u Bosanskoj Krupi su
privatizirani a sadainji obujam eksploatacije znatno je manji u odnosu na prijeratni nivo.
Izraden je i projekt za eksploataciju i proizvodnju mangan dioksida, manganovih metala i
manganove soli. U prijeratnom razdoblju je na podruiju opiine Bosanska Krupa poslovala
Wornica za preradu metala TPM od koje je tijekom procesa privatizacije nastalo nekoliko
preduzeia koja se bave preradom metala.
najveii dio metalne industrije USK je skoncentrisan u Bosanskoj Krupi.
Uglavnom se radi o stranim investitorima i preteZno se proizvode kabine za kamione,
poljoprivredne ma5ine itd. Najveia preduzeia u ovoj oblasti su Krupa kabine doo, Bosancar doo i
Novi most doo. U Bosanskoj Krupi u oblasti galvanike i proizvodnji opreme za lemljenje od 1993.
U poslijeratnom periodu
godine posluje preduzeie ZAH d.o.o. koje ima i predstavni5tvo u Njemadkoj.
U Bihadu se razvilo preduzeie e.;. aoo koje uspje5no posluje u ovoj oblasti.
Na podruiju Sanskog Mosta su u sektoru metaloprerailivaEke industrije najznadajniji privredni
subjekti u prijeratnim godinama bili Metal Rad Sanski Most, Fabrika spojnica Sanski Most i
Famos-Fabrika spojnica Sanski Most. Nakon rata metaloprerailivaika industrija se temeljila na
poslovanju jednog privrednog subjekta, Metalix d.o.o. Sanski Most koji proizvodi sve vrste
metalnih konstrukcija, ograde, namje5taj i druge proizvode od metala. U posljednje vrijeme
znaiajno poveianje aktivnosti sektora u S. Mostu je ostvareno dolaskom austrijskog investitora,
svjetskog lidera u proizvodnji auspuha za sportske automobile, Remus Innovation doo.U Velikoj
Kladuii su nositelji metalopreradivaEke industrije preduzeda Grupex d.d. i Metaloproizvod d.o.o.
Grupex d.d. je u prijeratnom razdoblju zapoiljavao 1 400 radnika, od kojih je 750 otpuiteno
1991. godine. Tijekom ratnih godina proizvodnja je znatno reducirana, a dio opreme i voznog
parka je uni5ten. Preduzeie je u potpunosti privatizirano 200L godine kad je pre5lo u vlasniStvo
radnika i uprave preduze6a. Danas Crupex d.d. zapo5ljava 130 radnika, a osnovne djelatnosti
preduzeda su projektiranje i gradnja objekata visokogradnje, cestogradnja i mostogradnja te
proizvodnja asfaltne mase, kamenih agregata, betonskih i montaZnih elemenata. Metaloproizvod
d.o.o. je osnovan L996. godine za proizvodnju metalnih eksera i proizvoda od Zice, lanaca i
opruga, ali je u stedaju
Metalna industrija u USK funkcionise uglavnom uz upravljanje i pomo6 vlasnika iz inostranstva.
U USK ne postoji sistem podr5ke ovom sektoru, iako je to jedini sektor koji u posljednje vrijeme
ima tendenciju rasta. Razvojna agencija USK je odrZala sastanke sa metalopreradivaiima u USK
bi identificirala potrebe ovog sektora i kako bi se radilo na njegovom unapredenju.
Formiran je prijedlog akcionog plana koji tretira tri fokus grupe u metalopreradivaEkom sektoru.
Prijedlog ie biti upuien i na Vladu USK. Pored ovog, zapotete su aktivnosti na uspostavi fonda za
standardizaciju i certificiranje proizvoda u metalnoj industriji.
kako
Preh ra mben
a industrii a
53
prehrambena industrija je 1991. godine zapo5ljavala 2.592 radnika ili 4,030/o ukupnog broja
u BiH' U
zaposlenih u USK odnosno 9,89/o ukupno zaposlenih u ovoj grani industrije
za
52o/o'
smaniio
porlilur"tnim godinama se broj zaposlenih u prehrambenoj industriji usK
pekarskih
U strukturi prehrambene industrije prevladava proizvodnja braSna, tiestenine,
voia i
preradenog
proizvoda, .iil.fnin proizvoda, ribe, mesa, piva, konditorskih proizvoda,
povr6a.
usjeva istoke
Najznadajniji proizvodaii hrane u Sanskom Mostu su Agri san koji se bavi uzgojem
(mleSoviia pioizvodnja), Api Med koji se bavi ptelarstvom, proizvodniom meda i ostalih
pf"fin;ift proizvoda, daii;anta u podrudju prerade m.lijeka i proizvodnje mlijetnih proizvoda'
polyopriviedna zadrugaTerra Sana, Vodn^O^ra u podruiju voiarstva Euro Koka i Peradarswo
koji se bave uzgojem piliia, kokoSi nesilica i proizvodnjom jaja.
if
"iiouie
prva poljoprivredna zadruga na podruiju USK je zadruga Plodovi zemlje osnovana na podrudju
opiine tazin 2003. godin-e r .i11". objedinjavanja te odrianja obiteljskih poljoprivrednih
plvr5ina i jadanja poljoprivredne proizvodnie na podrudju USK. Zadruga okuplja 50 zadrugara iz
podruija iroizvodnle ioda, povi6a, industrijskog bilja, cvijeia te stoiarswa kojima pruZa i
Ldukacijske programe iz podruija poljoprivrede, trZi5ta poljoprivrednih proizvoda i marketinga'
i
U okviru z"d.ug" su pokrenute inicijative organske proizvodnje vo6a i povria te sakupljanja
obrade ljekovitog i zatinskog bilja.
Opia poljoprivredna zadruga Vrtode iz Bosanskog Petrovca osnovana je 2000. godine i bavi se
uzgojem i tovom piliia i pur"n". Zadruga se bavi i ratarskom proizvodnjom.te proizvodnjom
koncentrirane stodne hrane. Okuplja B0 kooperanata, od dega je 45 alrtivnih i zapo5ljava 35
radnika koji godi!nje proizvedu oko 80.000 pili6a. ProSirenje su5ionitkih kapaciteta postignuto
je ugradnjo. ,rru..-.ne opreme za spaljivanje Zivotinjskog otpada koja je jedina takve vrste u
BiH. Sistem kvalitete posiovanla opZe poljoprivredne zadruge Vrtoie je od 2008. godine
potvrclen certifikatim" ISO 9001:2000 i HRCCp, a zadruga je dobitnik priznanja i nagrada u
poslovanja
i<ategorijama. planira se 5irenje proizvodnje zadruge na inozemna trZi5ta te Sirenje
na su5enje ljekovitog bilja i Sumskih plodova.
a
Op6a poljoprivredna zadruga Agrames osnovana ie 2004. godine na podruiju opiine Bihai,
proizvodnjom.
bavi se biljnom i stoEnom poljoprivrednom
Od 2007. godine na podru|ju op6ine Velika Kladuia posluje Agromerkantilija koja ima 13
zaposlenih i 3.500 kooperanata. Cilj poslovanja je poveianje inaie uspje5ne kooperativne
proizvodn;e povrda (krastavci) i bobidastog voda fiagode, maline), Sto je najveda proizvodna u
biH, uglavnom namijenjen a izvozu, te edukacija kooperanata o agrotehniekim mjerama
(priprema, tla, odabir sjemena, naiin berbe i sl.).
Mljekara Meggle, na prostoru op6ine Biha6, vr5i otkup mlijeka na prostoru op6ina USK te na taj
n"lin znadalno podupire ,^rroi mljekarswa. Ovo je ujedno preduzeie sa najveiim prihodom u
proizvoClada
USK. posljednjih godina na podrudju USK razvilo se uspjeino poslovanje viSe malih
mesa i
proizvodaia
godine
najveiih
devet
hrane, priie svega u 1n.rnb; industriji. Od 2012.
jadanja
je
ciljem
s
UdruZenje Mljekar
mlijeka s'podrutla opiine Velika Kladu5a osnovalo
podrudju
opiine Sanski Most otkupom
Na
mlijeka.
i
proizvodnji
mesa
u
medusobne suradnje
je
godini otkupila i preradila
te
u20LL.
zaposlenika
2l
ima
mlijeka bavi se mljeiara Milksan koja
podruiju
USK otkupljuje i najveia
proizvedenog
na
1.400.000 litara sirovog mlijeka. Dio mlijeka
kompanija za otkup i pieradu sirovog mlijeka u BiH, Mlijekoprodukt d.o'o. iz Kozarske Dubice.
lemi i potrebe u industri
54
Razvoini problemi
Razvoine potrebe
aiati konkurentnost preraclivaike
industrije i ukupne privrede
Mala konkurentnost industrije, posebno
f
preraclivaike industrije (drvno
preradivatka, prehrambena,
metalopreraclivadka)
Nedostatna usmjerenost na proizvode veie
dodane vrijednosti
i
vi5eg tehnoloikog
stupnja obrade
N iska tehniiko-tehnoloSka razvijenost
glavnih industrija
Nedovoljna suradnja privrednih subjekta
i naudnim institucijama
sa razvojnim
Manjak poduzeda nosioca razvoia
za
pojedine industrijske djelatnosti
0teian pristup izvorima financiranja
Mala i nedovoljna ulaganja u tehnoloSki
razvoj i inovacije
Nedovoljna osposobljenost struinih
kadrova (radna snaga nedovoljno
osposobljena za koriStenje sloZenih i novih
tehnologija)
Nedovoljna poslovna i razvojna suradnja
ftehnoloSka, istraZivaika, inovacijska) i
poslovna povezanost izmedu poduzeda
[horizontalna i vertikalna integracija,
poduzefa klasteri) u usk i Sire u bih
Manjak cjelovite politike za poticanje
poveianj e konkurentnosti industrij e
Manjak strategije i programa razvojaza
glavne industrijske grane (u tijeku je izrada
akcijskog plana za razvoi metalne
industrije, a u pripremiieizarazvoi drvnu
industriju)
Poticati izgradnju i razv oj tehnolo5ke
infrastrukture koja te povezivati privredne
subjekte sa razvojnim i naudnim
institucijama posebno u preradivatkoj
industriji fdrvno preradivadka,
prehrambena, metalopreraclivaika) radi
bri,egi boljeg kori5tenja i razvijanja novih
tehnologija
Poticati razvoj kljudnih grana preratlivadke
industrije temeljen na proizvodima veie
dodane vrijednosti, tj. Vi5eg tehnoloikog
stupnja obrade
PoboljSati pristup izvorima fi nanciranja
(osnivanjem kreditno-garantnog fonda i
drugim mjerama)
Poticati povezivanje poduzeda [klasteri) u
preraclivaikoj industrij i
Unapredivati i koristi sve programe i
faktore koji su omoguiili dosada5nja
uspjeSna ulaganja u pojedina uspje5na
poduzeda
Poticati razvoj stalnog obrazovanja i
usavr5avanja strudnih kadrova za potrebe
industrije
poticati privlaienie mladih
visokoobrazovnih strudnjaka i menadZera,
za potrebe kljudnih industrijskih
djelatnosti
lzraditi i provesti strategije razvoia glavnih
industrijskih djelatnosti (uz dovrSenje
akcijskih planova zarazvoi metalne i
drvne industrije)
3.3.3. Poljoprivreda
Ukupna povr5ina poljoprivrednog zemlji5ta na podrutju USK iznosi 370.388,17 ha, od iega je
L58.697,15 ha ili 42,85o/o obradivog poljoprivrednog zemljiSta, a ostatak od 57,160/o tine
neobradive poljoprivredne povr5ine. Prema strukturi vlasni5wa, 24.965,66 ha svega 6,74o/o
poljoprivrednog zemljiSta je u javnom vlasniStvu, a ostatak od pribliZno 93,260/o u privatnom.
Nizak ie udio kvalitetnog obradivog zemlji5ta.
Ukupan broj poljoprivrednih domadinstava na podruiju USK u 201L. godini ie 27.624, a
proJleina veliiina posjeda je izmedu 3 i 5 ha. Broj registriranih poljoprivrednih obiteliskih
domaiinstava iklijenata u 2011. godinije bio 6.318 Sto je 17,370/o ukupnog broja registriranih
55
posjedi
obiteliskih poljoprivrednih domaiinstava i klijenata na podrudju F BiH. Poljoprivredni
su usitnjeni sto oteZava poljoprivrednu proizvodnju i smanjuje prinose.
poljoprivredni potencijali nisu dovoljno iskoriSteni zbog brojnih ograniiavajuiih iimbenika
popui niskog stupnja primjene suvremenih agrotehniikih mjera, neodgovarajuie zakonske
iegulative, povr5ina pod minama te nerijeienih imovinsko-pravnih odnosa nad poljoprivrednim
,"*l;i5tun1. Oo ZOf O. godine na podrudju USK je razminirano oko 2.675,8I5 mz poljoprivrednih
pou.3in", a procjenjuj-e se da je joS 29t.293.714 m2 minski rizidnog poljoprivrednog zemlji5ta'
Udio minski rizidnog poljoprivrednog zemlji5ta na podruiju USK u ukupnim minski riziinim
poljoprivrednim povriinama na podruiju F BiH iznosi oko 20%'
Smanjivanje poljoprivrednog zemljiSta uzrokuje neracionalna sjeia Suma i pojava klizi5ta,
nekontrolirano prewaranje poljoprivrednog u gradevinsko zemlji5te kao, ilegalna odlagali5ta
otpada te nedovoljna ulaganja u sistem za5tite od poplava uz vodotoke rijeka. Ministarswo
polloprivrede, vodoprivrede i Sumarswa USK izradilo je Kantonalni operativni plan odbrane od
poplava kojim su identificirana znaiajnija poplavna podrutja u usK.
prema velitini navodnjavanih poljoprivrednih povr5ina, BiH se nalazi pri dnu ljestvice europskih
zemalja. USK raspolaZe velikim vodnim bogatstvom no navodnjavanje se ne provodi dovoljno u
odnosu na potrebe pa su$e smanjuju prinose poljoprivrednih kultura' Postoji potreba izgradnje
suvremenih sistema za navodnjavanje'
obradeno je ukupno 4L356 ha poljoprivrednih povrSina sto je 1020 haili 2,s2o/o
viSe obrittenih poljoprivrednih povrSina nego u 2010. godini. Oswareni prinosi usjeva u 2011.
godini iznosili su 302 563 tone 5to je za o,13o/o manje nego godinu ranije. Povrtlarske kulture
uglavnom se uzgajaju u obiteljskim vrtovima za plasman na lokalnom trZi5tu i za osobne
potrebe. Komercijalna poljoprivredna proizvodnja, uz subvencije iz opiinskih, kantonalnog i
iederalnog budZeta, provodi-se u suradnji poljoprivrednika s poduzedem Agrokomerc iz Velike
KladuSe. Na podruiju opiine Cazin proizvodnja povria na komercijalnoj osnovi, uz subvencije iz
op6inskog, kantonalnog i federalnog budZeta'
u zolt.godini
Najveii problem u podrudju poljoprivrede su isplate subvencija poljoprivrednicima koji se
nalaze izvan siste.l i t oli posluju na ,,crno" te nedostatak praienja namjenskog troSenja
isplafenih subvencija. Zakonsku osnovu dodjele subvencija u poljoprivredi iini Zakon o
novianim podrlkama primarnoj polioprivrednoj proizvodnji (sluZbenik glasnik USK, 07/2008J.
Kantonalno Ministarspo poljoprivrede, vodoprivrede i Sumarstva provodi dodjelu novfanih
potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji od 2004. godine. Sistem subvencija koje se
dod-jeljuju poljoprivrednim proizvoclaiima nije uspostavljen prema ekonomskim nadelima te
postoji neuskladenost u politici dodjele subvencija na op6inskoj i kantonalnoj razini.
U razdoblju od 2008. do 2013. godine je prosjeino godiSnje iz kantonalnog budZeta isplaieno
oko 3.158.000,00 KM za novdane podr5ke poljoprivrednim proizvodadima, no u 2012. godini su
izdvaianja za te svrhe smanjena za gotovo 28o/o u odnosu na2071. godini.
Tabela 22. Kretanie iznosa ispladenih novEanih podr5ki u primarnoi polioprivrednoi
na nodrutiu USK u razdobliu od 008. do 2013. godine
Iznos ispladenih novtanih podriki u u
Godina
primarnoi polioprivrednoi proizvodnii
fKM)
2008.
3.0r3.229,48
2009.
2.480.774,70
2010.
2.899.567,L4
2071.
4.296.300,OO
2072.
3.099.318,66
56
15.788.592,98
lzvor: lzvie5taj o realizaciji kantonalnih
proizvodnji, 2012.
i
federalnih novdanih podr5ki u primarnoj poljoprivrednoj
Tabela 23. Poilnievene povrSine i prinosi glavnih usjeva na podruiju USK u 2010.
n
20to
Usjev
Kukuruz fzrnol
PSenica
Kukuruz za krmu
Krumpir
Grah fzrnol
Crni luk
CeSniak
Kuous ikeli
Krastavci
Prinos (tona)
13.353
5.367
13.353
3.758
61.237
301
190
Raidica
297
334
't79
Paprika [zelena)
195
Lucerka/lucerna
Travno-djetelinska
20t1.
Poinievena
povrSina fha)
2.731
1.674
2.289
i ZOt1.
PoZnievena
Prinos (tona)
novr5ina fha)
12.506
61.237
38.536
2.960
5.910
73.742
3.809
2r.629
64.797
39.904
2.862
2.723
2.8r9
377
857
5.368
L99
2.260
623
4.459
4.475
3.077
4.415
308
322
4.150
183
2.365
795
5.552
1.526
3.676
5.432
7.668
2.752
7.053
smiesa
Izvor: Federalni zavod za statistiku,201,2.
Voinjaci zauzimaiu povr5inu od2.947 ha ili 6,680/o ukupnih povr5ina pod voinjacima u F BiH. U
voiarstvu je broj rodnih stabala voia iznosio u ZO'J.L. godini L.3O}JLL Sto je za2.956 stabala
manje nego godinu ranije. U 20L7. godini ukupno je proizved eno 7L.466 tona voia, od 6ega
gotovo 90% iini proizvodnja jabuka i Sljiva. Prinosi u vo6arstvu su u odnosu na 2010. godinu bili
manji zaL.4LB tona ili L4,11o/o.
Broj stoke iznosio ie u 20\1. godini 247.728 grla ili 3.130 grla manje nego u 2070. godini. U
ukupnom broju stoke najviSe je ovaca i ovaca za priplod (55,87o/o) te goveda (l4,Ogoto). U
prijeratnom razdoblju bio je znaiajan uzgoj autohtone pasmine bosanskog konja koji je u
poslijeratnom razdoblju gotovo nestao. U strukturi stoiarskih proizvoda najznadajnija je
proizvodnja kravljeg mlijeka iija je proizvodnja u20L1. iznosila 55.191 tisuia litara. proizvodnju
kravljeg mlijeka potide redovan otkup mlijeka i zagarantirana otkupna cijena no postoji
nedostatak modernih farmi kao i potreba za obnovom postojeiih. Na podruiju USK otkup
mlijeka vrie tri mljekare, Mlijekoprodukt d.o.o., Meggle i specijalizirana zadruga Krajina mlijekb
iz Cazina.
Osim proizvodnje kravljeg mlijeka, u prijeratnom razdoblju je bila znaiajna proizvodnja
konzumnih kokoSjih jaja iija je proizvodnja danas znatno smanjenja. Tako je u rizdoblju od
2006. do 207L. godine proizvodnja konzumnih koko5jih jaja smanje na za 36,83%0. proizvodnjom
konzumnih jaja bave se poduzeia Agrokomerc d.o.o iz Velike KladuSe, obiteljska poljoprivredna
zadruga Ratar, poduzeie ImidZ Puls te jedno manje privatno poduzeie u Maloj Kladu$i.
PEelarstvo posljednjih godina biljeZi napredak. Broj ko5nica piela u razdoblju od 2006. do Z0IZ.
godine porastao za oko 34o/o no za proizvodnju meda se koristi zastarjela tehnologija te
prevladavaju usitnjeni pdelinjaci Sto umanjuje prinose i produktivnost. Ne postoji organizirani
otkup meda, a na podrudju USK postoje tek dva pravna subjekta kojima je osnovna dlelatnost
pdelarstvo, FINAB d.o.o. i PIP d,o.o. Promicanjem razvoja pdelarswa bavi se Savez ptelara Unskosanskog kantona. U opiini Cazin djeluje UdruZenje pielara Kesten koje je ZO1O. godine
57
postalo korisnik prve geografske
realiziralo geografsko brendiranje kestenovog meda te time
gi1t. Na podrutju op6ine Cazin postoji oko 6000 ha
oznake kontroliranoj porijekla i'kvalitete u
visokokvalitetnog kestenovog
kestenovih Sr." ,"tualjuju6i kojima je omoguiena proizvodnja
meda s 950/o udjela polenovih zrnaca kestena'
poljoprivrednih proizvoilaia je
Zadrugarswo i op6enito poslovna povezivanje i suradnia malih
djelovali su u
.i
slabo razvijena. Poljoprivredni proizvodaii bili su ranije organizirani
mali broj je privatiziran' Dono5eniem
zadrugama, od kojih ie've6ina sada nalazi u steiaju, a
manje zadruge no zadrugarstvo u
zakona o zadrugama, u op6inama su uspostavljene nove
novog
poljoprivredi je slabo razvijeno.
poljoprivredne proizvodade okupljaju broine polioprivredne manifestacije koie promoviraju
poljoprivredne proizvoClade i
domaie poljoprivredne proizvode, te pouu"uiu nijuspje$nije
poljoprivredne manifestacije na
uzgajivaie i imaju iriozu.no-prodajni karakter' Naiistaknutije
gihadkog povria, Put zlata' Cazinski sajam'
podruiju USK su KladuSki dani poljoprivrede, Oani
bani poljoprivrede u Sanskom Mostu i druge'
problem koji je prisutan i u ratarstvu i stoiarstvu ie nerazvijeno trziSte poljoprivrednih
problem otkupa proizvoda'
proizvoda, nedostatak nadzora nad proizvodnjom i plasmanom te
prelazak na intenzivnu specijaliziranu
Prisutan je trend napuStanja ekstenzivne poljoprivrede i
organskoj i prehrambenoj
poljoprivredu. USK ie prvi'kanton u F BiH foii i. usvojio Zakon o
i sredstvima kantonalnog
se
potite
proizvodnji [godina), a organska poljoprivredna proizvodnja
kuia organska kontrola Eije
budzeta. od 2003. goain""n" poaiur;u F BiH dje'luje certifikalijska
Swedish International
osnivanje je sufiriancirano sreds1uima medunarodne organizacije
dodjeljuje certifikate s oznakom
Development cooperation Agency (slDA), Organska kontrola
je
2017' godine ukljuiena na listu
te
organske poljoprivredne proizvoAnj" prema kiiterijima EU
poiad je za organiku poljoprivrednu proizvodnju na podruEju
ovla5tenih kontrolnih tijeia EU.
i dva proizvotlada i otkupljivada
USK certificirano pet iEelara, jedan proizvoEad povrca
ljekovitog bilja.
poljoprivrednog bilja, te ispravnost.hrane animalnog i
Kontrolu kvalitete sjemenskog i sadnog
"*"uri"u"n;u
poljoprivrednih proizvotlaia' provodi
biljnog podrijetla, kao i ltruino
o
poljoprivredni zavod uSK. prisutan je problem neaovoiine educiranosti poljoprivrednika
,u*".nuninl metodama organske poljoprivredne proizvodnje'
58
Razvoini problemi i potrebe u poliopriwedi
Razvoini nroblemi
Razvoine Dotrebe
Usitnjene i raitrkane poljoprivredne
povriine i niska produktivnost malih
proizvotlada
Poljoprivredni potencijali nedovoljno
Diversifi cirati poljoprivrednu proizvodnju
iskoriSteni zbog neodgovarajuie zakonske
regulative, nerazminiranih povrSina,
nerijeienih imovinsko-pravnih odnosa
kroz poticanje proizvodnje prepoznatljivih
proizvoda s ve6om dodanom vrijednoiiu
Nizak stupanj primjene suvremenih
agrotehnidkih mjera, tehnologije i znania,
navodnjavanja
Manjak specijalizirane proizvodnje i novih
naiina proizvodnje (ekolo5ka, organska
@
poljoprivredaJ
Nedostatna trZna infrastruktura
(hladnjaf e, veletrZnice)
Manjak marketinga poljoprivrednih
proizvoda (robne marke,
neprepoznatljivost proizvoda i proizvodaia
na trZi5tu i sl.)
Slaba povezanost i suradnja malih
proizvotlada (razvoj proizvodnja, ulaganja,
otkup i plasman proizvoda), nerazvijenost
zadrugarsWa i drugih oblika povezivanja
Manjak trajnog informiranja
i
edukacije
polj oprivrednih proizvodada
Nedostatne savjetodavne i druge podr5ke
poljoprivrednim proizvodaiima
@
Poticati okrupnjavanje poljoprivrednog
posjeda, sreClivanje imovinsko pravnih
odnosa
Neodgovarajuia politika razvoja
poljoprivrede i manjak efikasne politike
ruralnog razvoja na podrudju USK
Sistem subvencija poljoprivrednim
proizvoclaiima odreclen je socijalnim
dimbenicima te ne odgovara ekonomskim
nadelima; iz proraiuna se ispla6uju
poticaji za poljoprivrednike koji rade,,na
crno" - nema efikasnog sistema praienja
namjenskog tro5enja subvencija
Nedostatak nadzora nad proizvodnjom i
otkupom i plasmanom proizvoda
Poticati uvodenje i primjenu suvremenih
tehnologija i znanja
PoboljSati informiranje i obrazovanje
poljoprivrednika i stanovnika na selu radi
stjecanja novih znanja i vje5tina
Pove6ati broj konkurentnih i odrZivih
poljoprivrednih domadinstava (ogledni
primjeri proizvodnji povr6a i vo6a)
Poticati uvoclenje mladih poljoprivrednika
u poljoprivrednu proizvodnju
faiati i efikasnije koristiti trZi5nu i
financijsku infrastrukturu (hladnjade,
skladiSta, distributivni centri, povoljno
financiranje, garantni fondovi i dr.)
Sirenje koriStenja i prijenosa primjera
dobre prakse u poslovnoj suradnji i
kooperaciji poljoprivrednih proizvodada na
iitavo podrudje usk
Poticati primjenu novih organizacijskih
oblika u proizvodnji (modernih zadruga i
klastera), a posebno onih koji su usmjereni
prema veiemu stupnju obrade
poljoprivrednih proizvoda te proizvodnji
dohodovnijih kultura;
PoboljSati i provoditi politiku razvoja
poljoprivrede USK i izraditi strategiju
ruralnog razvoja kroz partnersWo
[privatnog, javnog i civilnog sektora)
Revidirati sistem dodjele subvencija
poljoprivrednim proizvodaiima u skladu s
ekonomskim naielima i sustavno provoditi
kontrolu namjenskog tro5enja dodjeljenih
sredstava
Jadati razvoj lokalnih razvojnih grupa ILAG
-ova) i njihovog umreZavanja u leader
program i druge programe EU i kroz
prekosraniinu suradniu s Hrvatskom
59
3.3.4, Turizam
Na podrudju USK postoje prirodni
i kulturno-povijesni resursi koji za razvoi turizma, posebno
selektivnih oblika turiimi: ruralnog, lovnog, ribolovnog, izletniEkog, sportsko-rekreativnog,
avanturistitkog, kulturnog, ljedili5nog, vitality i drugih. Prirodni resursi su riieina i Sumska
voda,
bogatsWa te potencijalno ljekovita no nedovoljno istraiena svojsffa termalnih i mineralnih
brJsko-planinske posebnosti, raznoliki krajobrazi. Sume na podrudju USK su b-ogate krupnom i
sitnom diuti.el 113o sto su srndadi, divlje svinje, pernata divljaE i zeievi' Mnogobrojni kulturnopovijesni spomenici te nematerijalna kulturna ba5tina su osnova razvoja kulturnog i drugih
selektivnih oblika turizma no nisu dovoljno iskori5teni u funkciji Sirenja i povezivanja turistitke
ponude USK, posebno u pravcu stvaranja turistiike destinacije na podruEju kantona. Velik
potencijal zarazvojturizamuUSK jeiblizina NPPlitviikaiezera,akojisenalazi30kmodUSK,
koji godi5nje posjeti milion turista '
Za razvoj turizma posebno je vai,an Nacionalni park Una koji obiluje prirodnim ljepotama i
visokim itupnlem bioraznoli'kosti te kulturno-historijskom ostavstinom iz prahistorije, antike i
srednjeg vijeka. Podruije rijeke Une i drugih rijeka ima dobre preduvjete zarazvoi sportskog i
vodnog, avanturistidkog i sportskog turizma (ribolov, rafting, ronjenje i dr.).
je
nedovoljno razvijena. Postoji manjak sportsko-rekreacijske
infrastrukture i turistidke signalizacije. Smjeitajni kapaciteti su dijelom obnovljeni te samo
djelomidno zadovoljavaju turistidku potrainju kako u pogledu kvalitete i standarda tako i po
kapacitetima. U razdoblju od 2008. do 2013. godine broj leZajeva u smjeitajnim kapacitetima je
smanjen za 45o/o, odnosno s 900 leZajeva u 2008. godini na 490 leLaieva u 20L2' godini.
Nedostatan inspekcijski nadzor nad poslovanjem ugostiteljsko-turistiikih objekata oteZava
Turistiika infrastrulitura
unaprjeclenje kvalitete turisti6kih proizvoda i usluga'
U pojedinim optinama postoji potreba za izgradnjom novih i sanacijom postoje6ih objekata.
poireba unaprjedenja kvalitete osobito je izratena u privatnom smje5taju u doma6instvima.
SmjeStajni kipaciteti koji zadovoljavaju zahtijevane standarde se uglavnom nalaze u najvedim
gradovima USK, Biha6u i Cazinu.
Tabela 24. Turistiiki dolasci i nodenia na podrutiu USK
?OLS. godiners
201t.
2010.
2009.
2008
i F BiH u razdobliu od 2008. do
Turisuak
20L2,
,J'@1
USK:
F
Dolasci
Nodenia
Dolasci
Nofenia
Dolasci
NoCenia
Dolasci
Noienia
Dolasci
16.062
3s5.000
23.363
744.000
11.809
333.000
t7.405
7.914
407.000
L1.7t2
9.026
9.884
819,000
435.000
13.214
870.000
684.000
Nofenia
L4.765
Itt,73
to6,22
BiH:
lzvor: TuristiEka zajednica USK
Od ukupnog broja turista u USK, 79% ih odsjeda u hotelima, a ostali (21o/o) u drugim vrstama
smj estaj nih kapaciteta.
Tabela 25. Turistitki dolasci i nodenia domadih i stranih turista na podruiiu USK prema
vrstama smie5tainih obiekata u2012. godini
procjenjuje se da je u turistiikom prometu USK znaiajno zastupljena ,,siva ekonomija" pa izostaju pouzdani
podaci o stvarnom broju turistiikih dolazaka i noienja
13
60
Turistiiki dolasci
Vrsta
Turistitka noCenja
smjeStajnog
obiekta
Ukupno
Domaii
Strani
Ukupno
Domaii
Strani
Hoteli
4,335
2.745
1.590
6.474
3.887
2.587
Moteli
2.842
2.033
809
4.890
3.170
7.720
0
0
0
0
0
0
2.707
2.218
489
3.407
2.650
751
DomaCinstva
OstaloprenodiSta
Broj leZajeva:
490
Izvor: Turistitka zajednica USK
Od ukupnih turistiikih dolazaka najviSe dolazaka ostvaruju turisti iz Hrvatske (oko 79o/o),
Slovenije (l2o/o) i Italije (I0o/o). Turisti iz Hrvatske su ostvarili 18,27o/o ukupno ostvarenih
turistidkih nodenja na podruiju USK u20LL. godini, slovenski turisti I0,39o/o ukupnih noienja, a
turisti iz Italije 8,58o/o.
Osmi5ljavanje i promocija ukupne turistiike ponude USK je zadaia Turistidke zajednice USK koja
posluje od 1997. te je prva turistidka zajednica osnovana na podrudju F BiH. Turistidke zajednice
osnovane su i na razini opiina pa dolazi do preklapanja dijela poslova izmedu kantonalne i
op6inskih Turistiikih zajednica, Program razvoja turizma USK izraclen je 1998. godine. S
obzirom na potencijale stalni rast i razvoj turizma u svijetu, potrebno je provesti daljnja
ispitivanja o tome kolika je i kakva je uloga turizma u buduiem privrednom i dru5tvenom
razvoju USK i kako ju uspjeSno ostvariti.
Razvoini problemi i potrebe u turizmu
Razvoini Droblemi
Razvoine Dotrebe
Neodgovarajuda institucionalna podr5ka
razvoju turizma na podruiju USK
(preklapanje poslova kantonalne i
opiinskih turistiiki h zajednica,
nekoordiniranost poslovanj aJ;
nepostojanje strate5kih programa i
planova razvoja turizma
Nedovoljna orijentacija na destinacijski
menadZment u razvoju turizma USK
Slaba iskori5tenost
prirodnih resursa
i
kulturno-historijskog naslijecla za r azvoj
turizma
Slabo razvijena turistidka infrastruktura
(smje5tajni kapaciteti, biciklistiike
pjeiatke staze, rekreacione objekti,
i n fo rmativni pu n ktovi, ugostiteljski obj ekti
i dr.)
Provesti turistidku valorizaciju prirodne
kulturne baitine
i
Izraditi strategiju turizma, planove razvoja
turizma za ditavo podruije USK kao
turistidke destinacij e (klastera),
reorganizirati sustav poslovanja turistiikih
zajednica
Poticati investicije usmjerene na podizanje
kvalitete u turizmu i na stvaranje
proizvoda i usluga ve6e dodane vrijednosti
Razvijati selektivne oblike
turizma,
rekreacioni,
avanturistilki, kulturni, vitality, gastro i
dr.) te nove turistilke proizvode i usluge
(ruralni,
sportski,
Poveiati i sistemski ulagati u turistiiku
infrastrukturu (smje5tajne kapacitete uz
oduvanje tradicijske
arhitekture,
Slab inspekcijski nadzor u ugostiteljskim i
ugostiteljske objekte, staze,
turistidkim objektima
sportske objekte dr.)
Manjak atraktivnih i kvalitetnih turistiikih
Drograma, nerazviiena ponuda selektivnih
Sistematiino
nadzor u
i
Setnice,
kontinuirano provoditi
ugostitelisko-turistiikim
61
objektima
oblika turizma [ruralni, sPortski,
rekreacioni, avanturistitki, kulturni,
vitality, gastro i dr.)
Slaba
Razvijati ljudske resurse koji se bave
turizmom [informiranje, obrazovanje i
u
turizmu,
poduzetnika i lokalnog stanovni5tva )
usavrSavanje zaposlenih
kvaliteta i mali izbor turistidkih
proizvoda i usluga
Manjak suvremenog marketinga turistiikih
proizvoda i usluga i povezivanja sa
susjednim turistiikim odrediStima u bih i
Hrvatskoj
Nedostatak obrazovane radne snage koja
ima razvijene vjeStine za usluge visoke
kvalitete
Nepostojanje destinacijskog
Pobolj5avati kvalitetu
i
poveiati izbor
turistiEkih usluga i Proizvoda
i
ulaganja
u
turizam, posebno mlade ljude i porodice za
Poticati poduzetniStvo
bavljenje ruralnim
i
drugim oblicinra
selektivnih oblika turizma
Promovirati i razvijati razvoi turizma u
skladu s odrZivim koriStenjem prirodne i
kulturne baStine
menadZmenta
Manjak poduzetnitkog duha za ulaganje u
turizam
Slabo povezivanje nositelja turizma s
drugim poslovnim subjektima i lokalnim
zajednicam a za zaiednidki razvoj turizma
povezivanje i suradnju svih
privrednih i druSwenih aktera na
bpiinskom i kantonalnom nivou za razvoi
f
aiati
turizma
Razvijati suvremeni marketing za ditavo
podruije USK i jaiati suradnju sa
iusjednim turistidkim odredi5tima u bih i
Hrvatskoj fPliwice, Lika, Velebit i dr.)
RijeSiti pravno-imovinska pitanja nad
turistiikim atrakcijama i resursima, ali i
Stenim atrakcijama
3.
4. Vani skotg ov i nska razmi e na
uzrokuje ve6i rast uvoza
vanjskotrgovinsku bilancu usK, kao i F BiH, karaliterizira deficit kojeg
miliona KM'
godine
varira-oI9-88
odizvoza. Saldo vanjskotrgovinske bilance u protekle ietiri
godini
USK je
20\2'
privreda USK u u"nlrto,rgivinskim aktivnostima F BiH ima mali udio' U
robnom izvozu'
sudjelovao s2,92o/ou ukupnom uvozu roba u F BiH te s 3,530/o u oswarenom
Tahole ?6 Rohni iz.voz i uvoz na nodruiiu USI u razdobliu od 2009. do?01!:89din9
20LL.
20LO.
zoo9.
lzvoz
158.913.829
Uvoz
Saldo VTB
Pokrivenost uvoza
izvozom(o/ol
246.107.010
-87.193.181
64,57
z0r
19s.972.729
r84.232.883
260.726.r43
284.469.752
-76.493.530
-88.496.996
70,66
68,89
Izvor:USK
djelatnosti
u strukturi oswarenog izvoza, pribliZno 97o/o izvoza s podruija USK su iinile- robe iz
ostale
preradivaite indusiri]", i io proizvodi iz metalopreiatlivatke i drvne industrije. Sve
izvoznih
je
rasta
usporavanje
Prisutno
ilelatnosti su sudjelorrale u ukupnom izvozu r" ru.g" 3%0.
62
aktivnosti 5to je posljedica utjecaja globalne ekonomske krize, oteZanog pristupa izvorima
financiranja te pote5ko6a u naplati dospjelih potraZivanja, Procjenjuje se da izvoznih poduzeia
na podrudju USK ima 66, od dega je oko polovica registrirana na podruiju opiine Cazin.
Tabela 27. Naiznadainiji izvoznici na podruiju USK i obim osWarenog izvoza u razdoblju
od 2008. do2Ol2. godine
Naziv noduzeda
Dielatnost
Obim izvoza f000 KM)
Vrsta
RIZ KARIINA d.o.o.
Ribarstvo
proizvoda/ usluga
koie se izvoze
Gotovi proizvodi
ENERGO TUS
Trgovina
Oprema
BIHACKA PIVOVAM
Pivo, voda,Orangina
Proizvidnja
elemenata od
Kasete za iglidaste
Stampafe Olivetti
URIIE - GP d.o.o.
plasLmasa
Proizvodnja
Bukovi elementi,
BRZI d.o.o.
rezane gracle
daska
Ukupno:
2009.
2008.
2.069
2077.
2010.
7.71.5
t.793
1.677
27
111
74
542
3.355
3.084
3.033
?
?
?
?
1.040
1.305
t.280
7.258
3.651
s.o97
6.268
5.976
Izvor: USK
4. Pregled stanja i kretanja na
triiitu rada
4.7. Zaposlenost
Broj zaposlenih osoba u USK u20L2. godini je bio 3L.238 osobe Sto dini 7,240/o ukupnogbroja
zaposlenih osoba na podruiju Federacije BiH. U 2OL2. godini na podruiju F BiH i USK je
zabiljeien pad zaposlenosti, i to za 0,77o/o na federalnoj razini, odnosno 2,79o/o na razini USK.
Prosjedna stopa zaposlenosti USK u periodu od2009. do 2013. godine iznosi pribliZno 45% 5to
je za oko 10% manje u odnosu na prosjeinu stopu zaposlenosti F BiH u navedenom periodu
@
(54,50/o).
Podaci o zaposlenosti ne odraZavaju stvarno stanje jer ne uzimaju u obzir velik broj zaposlenih s
USK u inozemstvu. Procjenjuje se i da postoji znaiajan broj ljudi koji su zaposleni izvan
sistema, ,,na crno" te njihov broj nije dio statistidkih evidencija o ukupnom broju zaposlenih.
podruija
abela 28. Stopa zaposlenosti
Broj stanovnika
1
F
BiH i USK u 2OO9.,?OLO. i ZOLL. Eodinir+
Broj zaposlenih
2
Radno sposobno
stanovniStvo
Aktivno stanovni5t'
4
3
to
stopa zaposlenosti izraiunata je prema metodologiji Centralne banke BiH odnosno prema formuli: broj
zaposlenih/radno sposobno stanovniStvo x 100
63
USK
2002
2070.
20t7
288.tl4
287.869
287.83s
20r2.
303.278
20t2.
2009.
20 10.
2011
32.794
33.067
32.594 31.238
2009.
20 10.
20tL.
L99.444
t99.292
r99323
2.327.378 2.337.66C 2.338.270 2.338.277ts 426.5s( 438.949 440.747 437.33t L.579.821 r.586.707 1.590.071
2012. 2009.
2
010.
71.643 74.02t
7B
z0
I ),
1.133 803.87€ 811
BiH
Izvor; Federacija BiH, Federalni zavod zastatistiku, 2013.
je bilo
ZOIZ. godini na podruEju USK preko polovice ukupnog broja zaposlenih osoba
obrazovanja
(L4,7Io/o),
zaposleno u sektorima trgovine (20,260/o), preradivaike industriie
(73,320/o) i javne uprave [10,50%)'
prema stupnju obrazovanja, u ukupnom broju zaposlenih u USK najzastupljenije su osobe sa
srednjom struinom spremom (46,570/o), zatim s visokom ili vi5om struinom spremom
(ZB,SAo/o), dok ostatak dini niZe obrazovana radna snaga (24,87o/o). Najve6i udio zaposlenih s
visokom, odnosno viSom strudnom spremom na podruiju USK imaju opiine Bihai (34,94o/o),
Cazin (l1,44o/o) i Velika Kladuia (74,82o/o).
U
tt oo
30,06.20t2.
64
Slika 4. Zaposleni po stupniu struinog obrazovanja po opcinama usK u martu 2oI2.
godine
Zaposleni prcma stcpanu etruinog obrazovanja
u Unsko-sanskom kantonu, mart/oiujak 2O12
Employed accordrng to professtonal gueltticahons
U nsko-sans kt canton, M arch 20 1 2
PKV
n
NKV
6.4%
1,4Eo
SSS
46.690
Izvor: USK,2013.
Iznos prosjefne neto plaie na podrudju USK je u razdoblju od 2008. do 20L2. godine porastao za
72,24o/o. Prosjeina neto pla6a na podrudju USK u 2072. godini iznosila je776 KM Sto jeza6,50/o
manje od prosjedne neto plaie na razini F BiH (829,92KM), Najvi5e prosjefne neto pla6e u2072.
godini oswarene su u djelatnostima proizvodnje i snabdijevanja elektriinom energijom, plinom,
parom i klimatizacijom (1.502 KM), informacija i komunikacija (1.125 KM) i javne uprave,
obrane i obveznog socijalnog osiguranja (1.124 KM} NajniZa prosjeina neto plada u 2072.
godini zabiljeZena je u sektoru gradevinarswa (438 KM), hotelijerstva i ugostiteljstva (428 KM) i
trgovine na veliko i malo (503 KM).
Tabela 29. Zaposlene osobe na podrutiu USK prema klasifikaciii dielatnosti u razdobliu
od 2008. do 2013. sodine
2012.
20t1.
2010.
2009.
2008.
Dielatnost
A
Poljoprivreda, lov
i
1.189
1.091
1.128
1.15 1
L074
50
155
55
141
50
764
48
131
47
727
7.O53
5.680
5.463
5.302
4.972
865
BBO
905
904
2.489
2.357
1.956
1.829
Sumarstvo
B
c
Ribarstvo
Vadenje ruda
i
kamena
D
Preradivaika
industriia
E
F
Proizvodnja,
snabdijevanje,
opskrba elektridnom
energijom, plinom i
vodom
Gradevinarstvo
897
65
Trsovina
Usostitelistvo
6.922
6.588
2.097
6.870
6.600
L.957
t.902
7.871
'J,.753
t.644
I
Prijevoz,
skladiStenie i veze
r.687
1.663
I.644
r.607
1,,582
l
Financije i
financijsko
oosredovanie
707
733
676
654
624
K
Poslovanje
901
889
918
91.9
986
3.345
3.273
3.246
3.306
3,328
3.87I
3.950
4.0t9
4.085
4.216
2.358
2.354
2.401
2.44'1.
2.419
1.018
7.027
1.093
1.098
1,.096
67
217
32.794
398
368
33.067
32.594
235
31.683
G
H
nekretninama,
iznajmljivanje i
ooslovne dielatnosti
L
Dr7avna uprava i
obrana
M
N
Obrazovanie
ZdravsWena i
sociialna skrb
o
Ostale javne,
komunalne,
druStvene i vlastite
usluZne dielatnosti
0
Nerasooret[eno
34.634
Ukupno:
Izvor: Federalni zavod za statistiku,2Ot2.
4,2, Nezaposlenost
Nezaposlenost je jedan od najveiih ekonomskih problema USK i jedan od glavnih razloga
emigracijskih tijekova stanovniSwa. Broj nezaposlenih osoba se u USK, kao i na podruiju iitave
BiH, rapidno poveeavao od pojave ekonomske krize u 2009. godini. U razdoblju od2009. godine
do 2013. godine, zabiljeZen je porast registrirane nezaposlenost na razini BiH te federalnoj i
kantonalnoj razini. Broj nezaposlenih osoba na podrufju USK je 20L2. godine iznosio 44.734
iime je udio USK u ukupnom broju registriranih nezaposlenih osoba u F BiH bio LI,6o/o, odnosno
B,I2o/o u broju registriranih nezaposlenih osoba u BiH. Najvedi broj nezaposlenih osoba u20\1.
godini zabiljeZen je zabiljei.en je u opiinama Cazin (23o/o), Bihai {22,60/o) i Velika Kladu5a
(17,40/o).
u USK u 2012. godini je bila 58,33o/o
pokazatelju USK na vodedem mjestu svih kantona u sastavu F BiH.
Stopa registrirane nezaposlenosti
te je prema tom
Tabela 30. Kretanie registrirane nezaposlenosti na podruiju USK F BiH i BiH u razdobliu
tne
od 2009. do 2013.
Prostorna iedinica
2009.
2010.
201L.
2012.
38.849
40.954
42.726
44.734
F BiH
354.577
364.929
371.090
384.852
BiH
497.600
516.900
529.600
550.574
USK
Izvor: Federalni zavod za statistiku BiH, VijeCe Ministara Bosne i Hercegovine, Direkcija za ekonomsko
planiranje, 2013
strukturi nezaposlenih osoba, najveii udio iini nisko obrazovana radna snaga
(kvalificirani, polukvalificirani i nekvalificirani radnici) koja je u ukupnom broju nezaposlenih
osoba sudjelovala s 40,6o/o.Visokoobrazovano nezaposleno stanovnisWo iinilo je 3,45o/o ukupno
Prema obrazovnoi
65
nezaposlenih osoba na podruiju USK, Sto je znatno manje od njihovog udjela
nezaposlenim osobama na razini F BiH (18,32%J.
Tabela 31. Nezaposlene osobe na podruEiu USK
obrazov
Prostorna
iedinica
Ukupno:
USK
F BiH
i
u
ukupno
F BiH u20LL. godini prema stupnju
VSS
vss
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
42.726
1.476
615
8.247
B3
1..575
L7.348
69.584
25.552
r62.823
12.158
201
15.696
13.181
379.688
65.129
8.449
20.297
Izvor: Federalni zavod za statistiku F BiH,Z0l2
NKV
Nezaposlenost na podruiju USK ima obiljeZja strukturne nezaposlenosti jer se javlja kao
posljedica neuskladenosti ponude i potraZnje radne snage. Postojeia radna snaga nije dovoljno
educirana za kori5tenje suvremenih tehnologiia zbog iega je oteZano privlaienje ulagada'na
podrudje USK. Prisutna je nedovoljna suradnja Skola i gospodarstvenika, pa izostaju programi
strudne prakse za uienike. U sklopu JU SluZba za zapoSljavanje USK-Bihac djeluje iun6t. ,"
strudno osposobljavanje i edukaciju nezaposlenih osoba kao prvi takav centar na podrudju BiH.
Centar je osnovan 7963. godine, a nakon rata je ohnovljen uz pomoi Svicarskog ureda za iazvoj i
suradnju i UdruZenja gradevinskih radnika iz Svicarske. Od osnivanja do dinas, uz podr5ku
Centra je ukupno obuieno 10.514 licaza zanimanja zavarivai, keramiiar i kamenoklesar.
Vedina nezaposlenih deka na posao znatno dulje od jedne godine 5to upuiuje na to da je na
podrudju USK prisutan problem dugoroine nezaposlenosti.
U strukturi nezaposlenih raste udio teZe zapo5ljivih skupina (osobe starije Zivotne dobi, mladi
bez radnog iskuswal s tendencijom daljnjeg rasta zbog slibe razvijenosti dodatnih oblika
obrazovanja i prekvalifikacija koji bi poveiali konkurentnost ovih sftupina na trZi5tu rada.
Sufinanciranje programa poticanja aktivne politike zapoiljavan jateZe rrpostliuih osoba provodi
Federalni Zavodzazapolliavanje. Za programe sufinanciranja zapo5ljavanja mladih bez iskuswa
fProgram 400+), zapo5ljavanja i samozapo5ljavanj a i,ena, mtjain poduzetnika, povratnika i
Roma je u 2072. godini uloZeno 705.158,65 KM i zaposleno ukupn o tig osobe. To j; 30%
manje
sredstava izdvojenih u20LI.godini u kojojsu posredstvom tih prog."111a zaposlene 254 osobe.
4,3, Penzioneri
Ukupan broj penzionera krajem 20L7. godine je na podrudju USK iznosio ZOJ6l ili T,ZLo/o
ukupnog broia stanovnika USK. Udio broja penzionera na podrudju USK u ukupnom broju
penzionera na podruiju F BiH ie u 2017. godini bio 5,5ol0. Najveii broj penzionera,
odnosno
37,620/o njihovog ukupnog broja, Zivi u Biha6u, Cazinu (L5,620/o) i Velikoj XtaOuSi (L2,42o/o).
U 2077' godini je ukupno za penziie u USK isplaieno 6.793.675,45 KM ili S,L3o/o ukupnog
iznosa
isplaienih mirovina u F BiH u 2011. godini. Prosjeina penzija je u 2011. godini u USK iznosila
387,17 KM 5to je vi5e od prosjeine penzije na federalnoj razini (351,69 KM)-. prema vrsti penzije,
u 2011. godini se 42,270/o ukupno isplaienih penzija odnosilo na starosne penzije, ZZ,ZgVo
ie
isplaieno za invalidske, a 35,44o/o za obiteljske penzije.
qlpl'oblemi I potrebe u vezi s distem rada
67
.,
Smanjenje broja zaposlenih i kontinuirani
.,.|
I
ncti
o
lzral,enost strukturne nezaposlenosti
kvalifikacijska struktura nezaposlene
radne snage uglavnom ne odgovara
^^fralrrma
o
-
.
zanoslenosti
r
i
Jaiati usklailivanje potreba poslodavaca
stanja na trZiStu rada
r
Izraditi i kontinuirano provoditi cjelovitu
statistiiku evidenciju o broju zaposlenih,
rrklirrirrirrfi i radnu snasu u inozemstvu
o
tntenzivirati razradu i provedbu mjera za
suzbijanje sive ekonomije na rZiStu rada
o
Razviti i provoditi programe za smanJenJe
nezaposlenosti (programe cjeloZivotnog
obrazovanja, Prekvalificiranj a,
doikolovani a i usavriav44iq)--
o
Izraditi prijedlog mjera i poticaja za
zapoiliavanje i samozapoSljavanje mladih
triiEf e rerie
Statistiiki podaci o broju zaposlenih ne
uzimaju u obzir radnu snagu s podruija
kantona zaPoslenu u inoze4qs'fvg-
.
Procjenjuje se da je na trZiStu rada u
velikoj mjeri prisutan problem sive
ekonomije i zaposlenih izvan sistema (,,rad
--
^t-nt'l
o
Veliki udjel nezaposlenih starijih osoba
o
Veliki udjel nezaposlenih mladih bez
radnog iskuswa
o
Izraditi prijedlog mjera za poveianje
Nedovoljna osposobljenostpostojede
radne snage u Primjeni suvremenih
tehnolosiia
osoba
r
Razviti i provoditi programe edukacije i
p rekvalifici rania za nova zanimanja
5. Druitvene dielotnosti
5.7. Obrazovanie
je u nadleZnosti entiteta, odnosno kantona' U
U Bosni i Hercegovini voclenje obrazovne politike
prenose se osnivalka prava i
Unsko-sanskom kantonu sliildom Zakona o lokalnoj samoupravi,
s Kantona na iedinice lokalne
nadleZnost u oblasti predikolskog i osnovnog odgoja i obrazovanja
sistemom na federalnoj razini'
samouprave. U pratsi su najvede ovlasti uprivliinja obrazovnim
pruZanje
a izmedu kantona postoji neusklaclenosi zakonodavnog okvira kojim se regulira
obrazovanja.
predSkolsko, osnovno i
Institucije za pradenje i kontrolu kvalitete obrazovanja su Agencija za
MinistarsWo
srednje obrazovanie, pedagoSki zavodi, a inspekcijski nadzor osigurava
i normi
vrednovanja
je-unaprjedenje
sustava
obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Potrebno
uz
budZeta
kantonalnog
iz
kvalitete u Skolswu. obrazovni sistem u USK uglavnom se financira
su
budZeta
godine iz kantonalnog
minimalnu zastupljenost ostalih izvora financiranja. od 2009.
U 2011. godini iezate svrhe
obrazovanje.
poveiana izdvajanja za predikolsko i osnovno5koisko
su izdvaiania za
izdvoieno priblizno 100/o viie sredstava nego 2009. godine. lstovremeno
srednjo5kolsko i visokoSkolsko obr
U tijeku je izrada
azovanje u razdoblju od 2009. do 2012. godine smanjena za 32,760/o.
integralne kantonalne Strategije odgoja i obrazovanja'
68
Tabela 32. Broi utenika u svim obrazovnim ustanovama na podruiiu USK u razdoblju
2008./2009. do 2O\t./2OL2. godine
5. 7.
1. Pre
dikol ski odg oj
BROJ UEENIKA U OBRAZOVNIM
ll1
USTANOVAMA
2008/o9
Pred5kolsko obrazovanie
87B
897
915
934
Osnovno obrazovanie
30.755
30.302
29.530
27.220
Srednie obrazovanie
r0.9L2
70.296
10.298
1r.657
4.905
5.068
4.752
4.458
VisokoSkolsko obrazovanie
2009/L0
20LO
201.1/t2
Na podruiju Unsko -sanskog kantona radiT javnih i 4 privatne pred5kolske ustanove. U Skolskoj
godini 20IL/2012. u pred5kolske ustanove bilo je ukljudeno ukupno 1055 djece (934 u javnim
djeijim vrtiiima i 140 u privatnim). Ustanove pred5kolskog odgoja obuhvaiaju djedje vrtiie koji
postoje u svim opiinama USK osim u opdini BuZim. Broj djece upisane u predSkolske ustanove
na podruiju USK raste no broj zaposlenih se ne poveiava(96 zaposlenih, od iega 81 u javnim
djedjim vrtiiima i 15 u privatnim). U ustanovama predSkolskog odgoja postoji manjak strudnog
kadra za brigu o djeci s posebnim potrebama.
Zakon na razini BiH nalaZe da pred5kolska djeca moraju pohadati neki oblik predikolskog
odgoja no taj se program na razini USK ne provodi zbog neodgovaraju6e zakonske regulative.
Upravljanje sistemom predSkolskog odgoja oteZano je jer ovlasti nad upravljanjem nisu u
cijelosti prenesene na lokalnu razinu. Ulaganja iz kantonalnog proraduna u pred5kolski odgoj
stagniraju iako broj upisane vrti6ke djece raste.
5, 1. 2, Osnov
noikolsko
ob
razovanj e
Osnovno obrazovanje u Unsko-sanskom kantonu je obavezno za svu djecu uzrasta od 6-15
godina. U osnovnim Skolama na podrudju USK provode se dva plana i programa, jedan za
osmogodiSnje i jedan za devetogodi5nje osnovno5kolsko obrazovanje. Ukupan broj
osnovnoikolskih ustanova na podrutju USK je 48 (47 javnih i 1 privatna). U okviru javnih
osnovnih Skola djeluje 180 podrutnih 3kola. Mnogi Skolski objekti su dotrajali jer su izgracleni
prije trideset i vi5e godina te ne ispunjavaju potrebne pedagoSke standarde niti raspolaZu
dovoljnom opremom poput informatilke opreme, knjiZnica i uvjeta za pruZanje nastave djeci s
posebnim potrebama. Mnogim Skolama nedostaju i sportske dvorane, kao Sto su Skole u BuZimu
i Bosanskoj Krupi gdje su u tijeku pripreme za izgradnju sportskih dvorana.
Broj uEenika upisanih u osnovne Skole prati smanjenje nataliteta te je u razdoblju izmeilu 2008. i
2072. godine smanjen zaL7,5o/o - od 30.755 na27.L93 djece. U ruralnim dijelovima je prisutno
kontinuirano smanjenje broja udenika Sto je posljedica niskog nataliteta i iseljavanja
stanovni5tva. Broj udenika u podrudnim Skolama je u razdoblju od 2008. do 2013. godine
69
Istovremeno se smanjio i broj
snranjen za 9,77o/o pa kapaciteti tih Skola ostaju nepopunjeni'
je broi uienika upisanih u srednje Skole
studenata upisanih na fakultete, i to za 9,17V0 dok
porastao za 6,82o/o.
Kljuini problemi u osnovnoikolskom obrazovanju su neadekvatna provedba devetogodisnjeg
i neprovodenje sistema
sistema obrazovanja, manjak financijskih sredstava za obrazovni sistem
rada' Postoji velik broj
usavrsavanja nastavnika u skladu sa suvremenim pedagoSkim metodama
su gradske Skole
Skolskih objekata u ruralnim sredinama koji iu piazni, a istovremeno
obrazovanja je
prekapacitirane. Sustav usmjeravanja budZetskih sredstava za potrebe
Sustav obrazovanja
neefikasan te nije usmjeren na unaprjedenje kvalitete obrazovnog sustava.
za djecu
pripremljene
ne zasupa ravnopravno sve skupine djece.-osnovne Skole nedovoljno su
talentiranom
sa posebnim potiebama i marginalizirane grupe djece ali i za rad sa posebno
potreba
individualnih
uvaZavanje
za
djecom. Nastavnici jo5 uvijek nisu dovoljno-osposobljeni
Skole'
aktivnosti
u
ukljudeni
Takoder, izosiaje paitnersWo roditelia, tj. oni su nedovoljno
djece.
5.
7.3. Srednioikolsko obrazovanie
i
Ustanove srednjoikolskog obrazovanja na podruEju USK su opie gimnazije' umjetnitke
programi
te
Skole
religijske skole, detverogodiSnje strudne 5kole, trogodiSnje strudne
(npr' zidar,
obrlzovanla odraslih. Veliki je interes za trogodi5njim strukovnim programima
pa udenici nakon
tesarJ, iako nema potreba za ovim zanimanjima na trZi5tu rada u USK
u UnskoSkolovanja odlaze na rad u inozemstvo (Hrvatska, Slovenija i Austrija). Trenutno
jedna
privatna
USK,
je
osnivai SkupStina
sanskom kantonu ima 20 srednjih Skola kojima
gimnazija i jedna vjerska 5kola.
je 6o/oviie od broja
U Skolskoj godini ZOII/12. u srednje Skole upisano je 11.657 udenika sto
upisanih u srednje
uienika
pad
broja
udenika u 2008. godine, iime je zaustavljen kontinuirani
gotovo ietvrtina
Skole koji traje od 2014.godine. U strukturi zvania i zanimanja srednjoikolaca
i
ih upisuje gimnazije, Sto je mali udio u odnosu na europski prosjek. U iewerogodi5nje tehniike
5.odn. Skole upisu je se So/outenika, a u trogodi5nje strudne Skole upisuje se oko 25 % uienika'
u sistemu
Najvi5e uEenika obiazuje se za maiinstvo i obradu metala. U Skolskojgodini 2011/12
srednjih Skola zaposleno je 911 nastavnika.
Vetina srednjih Skola izgraclena je prije tridesetak godina. Objekti koji su u ratu razruSeni su
te
obnovljeni ve6inom uz pomo6 donacija, no postoji problem nekvalitetne i nedovoljne opreme
manjka prostora za izv odenje nastave'
Reforma srednjoSkolskog obrazovanja je zapoieta no njezin tijek usporava manjak financijskih
u skladu s
sredstava za obrazovanjJ. Prioritet je provedbe cjelovite reforme obrazovnog sistema
potrebama trZista rada.Znatajan iskorak je dono5enje Zakona o obrazovanju odraslih [2013') s
litl"rn omoguiavanja programa prekvalifikacije, poticanja vlastitih poduzetnitkih projekata i
samozapo5ljlvanja.'U sreanlim Skblama nisu osmiSljeni i ne provode se programi za obrazovanje
odraslih. U nekoliko srednjih Skola se djelomiino provode programi poduzetni5wa.
Tabela 33. Broi uienika u sredniim Skolama na podrutiu USK kraiem Skolske godine
Vrsta Skole
Uienici
Odielienia
Ukupno
Gimnaziie
Tehnidke i srodne Skole
Strudne i strukovne Skole
Umietnidke Skole
Vierske Skole
110
186
2.637
I
4.494
2.651
81
10
238
720
Zavriili Skolu
UEenice
t.715
608
2.?68
1881
869
35
T4
L16
47
70
Ukunno:
434
10.101
5.003
2.550
Izvor: Federalni zavod za statistiku,2AL2.
5.
7.4. Visokoikolsko ob razova nj e
Visokoikolsko obrazovanje se od 1997. godine provodi na Univerzitetu u Biha6u u dijem sastavu
se nalaze ekonomski, biotehnidki, pedagoiki, islamski pedagoiki, pravni i tehniiki fakultet te
visoka zdravstvena Skola. Na Univerzitetu je zaposlen manji broj stalnih predavada, pa nastavu
uglavnom provode vanjski suradnici s drugih fakulteta. Broj upisanih studenata na Univerzitetu
u Bihadu je u opadanju pa je u akademskoj godini 201I./2072. upisano 5,70lo studenata manje
nego godinu ranije. PruZanje visoko5kolskog obrazovanja temelji se na kritirijima za akreditaciju
koje je uspostavila Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete BiH no niti
jedan postupak akreditacije u BiH nije okonian zbog neusklaalene zakonske regulative na razini
BiH,FBiHikantona.
Od 2006. godini u Bosanskoj Krupi posluje i privatna visokoSkolska ustanova Koledi za
industrijski i poslovni menadZment. Na koledZu za industrijski i poslovni menadZment u
Bosanskoj Krupi je u akademskojgodini 201L./2072 bilo ukupno upisano 130 studenata.
Tabela 34. Broi upisanih studenata na fakultete Univerziteta u Bihadu u akademskim
inama 20IO. / 201L. i 2011. / 2Ol2
Upisani studenti zOlL l2OI2
Unisani studenti 20tol20tL
Tehnitki
Ekonomski
Pravni
Biotehniiki
PedaeoSki
Od toga redovni
Zene
797
570
490
25S
392
490
238
362
260
255
686
967
727
756
563
327
208
JJ/
4LO
310
270
77
37
245
702
73
42
3.498
2.052
4.458
2.631
3.323
1.930
Ukupno
427
447
227
385
282
226
886
892
675
477
213
70
820
BO7
604
447
T,L66
0d toea redovni
Zene
Ukuono
Zene
257
516
Zene
243
507
377
226
Ukupno
741
587
Ukuono
832
364
756
5+6
Visoka
zdravstvena
Skola
Islamski
pedagoSki
fakultet
Ukupno
Univerzitet
2.796
4.732
Bihad:
Izvor: Federalni zavod za statistiku,20L2.
Kantonalni Zakon o naudno-istraZivaEkom radu je u proceduri donoienja. U visokoobrazovnim
ustanovama postoji nedostatak prostora za izvodenje nastave, pa se koriste prostoriie vojnih
objekata. Potrebno je osigurati financijska sredstva zaizgradniu dodatnog prostora za izvodenje
nastave. Mogufnost koriStenja financijskih sredstava iz drugih izvora osim kantonalnog
proraduna onemoguiuju nerijeSeni imovinsko-pravni odnosi.
Osnovni razvoini problemi I potrebe u obrazovnom sistemu
ni oroblemi
ne
71
Zastarjelost
i
manjak opreme
Obnoviti
u
a
Dotrajalost Skola
Prevelik broj podruinih
Skola
kapacitetima
neiskoriStenim
prekapacitiranost gradskih 5kola
a
Diskriminatoran sistem obrazovanja
a
Neizgradenost sportskih dvorana
programa
izvora
financiranja obnove
tel.
Razraditi plan racionalizacije i prenamjene
podrutnih Skola fspajanje, kori5tenje
prostora za druge namjene)
Opremiti Skole sportskim dvoranama
Usmjeriti budZetska sredstva za jaianje
PruZiti jednaku kvalitetu obrazovanja svim
grupama djece
s
Jatati uskladenost obrazovnih programa
potrebama trZiSta rada
usavrsavanJa
nastavnika
i
Izraditi mjere za donoSenje obrazovnih
USK
koordiniranje odgojno obrazovnih procesa
Jaiati ukljudivanje roditelja
Izraditi mjere poticanja individualnog
pristupa utenicima u odgojno
obrazovnom procesu i Programe
Nerije5eni imovinsko-pravni
odnosi
Skolskih objekata prepreka su ulaganjima u
objekte
poduzetniStva i samozapoSljavanja
Nije usvojen Zakon o nautno-
istraZivaikom radu
Neodgovarajuii sustav vrednovanj a
[akreditacije) visokoSkolskih ustanova i
neuskladenost zakonske regulative u
podruiju obrazovanja
u rad Skola
[posebno znaEajno za marginalne skupine
udenika)
talentiranom djecom
Nepostojanje programa obrazovanja
programa za poticanje
i pravnih mehanizama na razini
za transparentno uWrdivanje i
propisa
Nedostatni programi i kompetencije
nastavnika za rad sa udenicima sa
posebnim potrebama, sa marginalnim
skupinama djece, ali i sa posebno
odraslih i
i
metodama izvodenja nastave
lokalne
specijaliziranih |
s
provoditi programe usavrSavanja
nastavnika u skladu sa suvremenim
Uvesti
Neuskladenost zakonske regulative u
podrutju obrazovanja izmedu kantonalne i
federalne razine
Nedostatna ukljuienost roditelja
zajednice u procese obrazovanja
Izraditi plan obnove Skola i
kvalitete obrazovnog sistema
Neusklaclenost obrazovnih programa
potrebama trZiSta rada
Iseljavanje strukovno
obrazovnim
S
Neefikasan sustav izdataka za obrazovanje
iz kantonalnog budZeta
kadrova
u
ustanovama
obrazovnim ustanovama
Neprovoclenje
opremu
educiranja nastavnika
.
Rije5iti imovinsko-pravne odnose Skolskih
objekata
atati provedbu mjera zadriavania
strukovno specijaliziranih kadrova
f
Razvijati i
provoditi programe
i programe za
cjeloZivotnog obrazovanja
poticanje poduzetniikih aktivnosti i
samozapoSljavanja
Dovr5iti izradu i usvajanje Zakona o
nautno-istraZivaikom radu
Uspostaviti jasan i transparentan sistem
kriterija za akreditaciju visokoSkolskih
ustanova koji ie doprinijeti poveianju
kvalitete visokoSkolskog obrazovania te
provoditi aktivnosti za postizanje
uskladenosti u provedbi politike
obrazovania medu kantonima
72
Studentski dom na podrutju USK nije izgraden, a ne postoji nitistudentska menza.
Kantonalno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta dodjeljuje stipendije redovnim
studentima dodiplomskog studija s podrutja USK. Godi5nje se iz kantonalnog budZeta izdvaja
150.000 KM za stipendiranje 150 studenata. Stipendiranje uienika osnovnih i srednjih Skola s
podruEja USK se ne provodi.
5.2, Kultura
i sport
Upravljanje javnim kulturnim politikama i kulturnim ustanovama na podruiju USK je predmet
Strategije u kulturi koja je u procesu izrade, Ciljevi ovog strateikog dokumenta su modernizacija
upravlianja kulturom, mobilnost umjetnosti i umjetnika te jaianje potencijala USK za razvoj
kulturnih industrija.
Na podrudju opiine Biha6 se kulturne djelatnosti odvijaju u slijede6im objektima likovne
umjetnosti: Javna ustanova Gradska galerija, umjetnidka galerija Enver Krupii i lzloibeni salon
JU Muzej USK-a. Arhivska, bibliotedna i muzejska djelatnost odvija se u okviru f U Arhiv USK, JU
Muzej USK, IU Kantonalna i univerzitetska biblioteka iJU Zavod za za5titu kulturnog naslijeila.
Kulturne ustanove posluju u zadovoljavajuiim uvjetima, ali je u okviru Doma kulture potreban
vefi prostor za odri,avanje proba folklornog ansambla i drugih plesnih sekcija te pro5irenje
prostora za galerijsku djelatnost i odrZavanje knjiZevno-poetskih sadrZaja. U 2006. godini u
obnovljenom prostoru starog kina, u Bihaiu je oWoreno suvremeno multiplex kino Una koje
raspolaZe s tri kino dvorane i 238 sjediSta. Objekt kina je prilagoclen i drugim namjenama poput
odrZavanja konferencija i kulturno-zabavnih manifestacija.
Na podruiju op6ine Bosanska Krupa postoje tri ustanove u oblasti kulture: fU Gradska
biblioteka, JU Centar za kulturu, informiranje i obrazovanje i Gradska galerija koja je u fazi
osnivanja. Tri Doma kulture na podrudju op6ine se nalaze u Bosanskoj Krupi, Bosanskoj Otoci i
fezerskom. Kapacitet velike sale Doma kulture, u kojem se odvijaju kulturno-zabavne
manifestacije, je 400 mjesta. Opiina raspolaZe i s dvije kino sale no u funkciji je samo kino sala u
Bosanskoj Krupi, dok je druga u Bosanskoj Otoci u fazi obnove. Postoje ietiri kulturnoumjetniika druSwa i Udruienje likovnih umjetnika Kru5nica. Tijekom godine se odrZava oko
dvadesetak kulturno-sportskih manifestacija od kojih su najznadajnije likovna kolonija Kru5nica,
Medunarodna smotra folklora, kulturno-sportska manifestacija Slobodarski dani 0piine
Bosanska Krupa i knjiZevni susreti Stazama djetinjswa. Stanje u kulturnim djelatnostima na
podruiju opiine Bosanska Krupa nije zadovoljavajuie, ali je prisutan trend rasta izdvaiania iz
opiinskog budZeta za potrebe u kulturi. Pozitivni pomaci su ostvareni osnivanjem nove javne
ustanove u oblasti kulture te poveianjem broja zaposlenika u institucijama kulture u posljednje
dvije godine.
Na podruiju opiine Cazin postoji favna ustanova Dom kulture, osnovana 2000. godine. U 2007.
godini prostor fU Dom kulture je pro5iren te posluje u okviru korisnog prostora ukupne
povr5ine 513 m2, a u 2009. godini oswareno je promotivno i marketiniko unaprjeclenje rada
ustanove. Dom kulture oswaruje suradnju s ustanovama u kulturi s podrudja ditave BiH, a broj
kulturno-zabavnih manifestacija je povedan. Broj zaposlenih se kontinuirano kreie oko 10, uz
povremeno zapo5ljavanje radnika na odredeno vrijeme. U sastavu Doma kulture se nalazi i
Narodna biblioteka s knjiZnidnim fondom od oko 17.000 knjiga 5to ne zadovoljava potrebe
opiine. U poslovanje biblioteke uveden je COBBIS sistem koji je omogudio kreiranje baze
podataka biblioteEne grade no potrebna su dodatna ulaganja u opremanje i osuvremenjivanje
biblioteke.
73
Na podruiju opiine BuZim jedina institucija kulture je Gradska biblioteka. Veiina mjesnih
zajednica n.r" dornove kulture ili su oni devastirani. Planirana je rekonstrukcija, sanacija i
izgradnja domova kulture po mjesnim zajednicama.
Kulturni sadrZaji grada Kljuda odrZavaju se u prostorijama f U Centar za kulturu i obrazovanje.
Objekt u kojem posluje centar je saniran, ali zbog nerijeSenog sistema grijanja i dotrajale opreme
nije do kraja iskori5ten. U sklopu centra nalazise biblioteka s oko 12.000 naslova te lapidarijum i
muzejska zbirka. U 2006. godini izgratlena je i ljetna pozornica koja pripada centru'
Najznaiajnije kulturne manifestacije i aktivnosti na podrudiu opiine Kljui obuhvaiaju:
medunarodnu Smotru narodnih igara i obitaja koja se odri.ava svake godine u svibnju, te okuplja
oko 800 uiesnika, Smotru folklora Kljud koja se odrZava u junu s oko 500 sudionika i Prvi glas
Klju|a u decembru koji obuhvada oko 35 sudionika. Od 2007. godine odrZava se Festival
duhovne muzike kojeg organizira KUD Na5a mladost Kljui. U oblasti kulturnih djelatnosti na
podrudju opfine Kljuipotreban je dodatan broj educiranih kadrova i usavrSavanje postojeiih
kadrova, kao i poboljSanje uvjeta rada institucija u kulturi.
Institucije koje obavljaju kulturne djelatnosti na podrudju opiine Sanski Most ukljuduju
obnovljenu Gradsku biblioteku, Boinjaiku zajednicu kulture Preporod, KUD Sanski Biseri,
amatersku pozori5nu skupinu Teatar art i nevladinu organizaciju Mejrem. Na podruiju opiine
postoji jedna kino dvorana, Sana, kapaciteta 400 mjesta. U Sanskom Mostu ne postoji kazali5te, a
Urbanistidkim planom je predvidena izgradnja jo5 tri kino dvorane kapaciteta izmeClu 400 i 500
mjesta te Kulturnog centra,
Aktivnosti iz oblasti kulturnih djelatnosti na podruEju opdine Velika Kladu5a se provode u
organizaciji Centra za kulturu i ostalih subjekata na podrudju opiine. Najznadajnije kulturnozabavne manifestacije su Kladu5ki dani kulture u sklopu koje se organiziraju nastupi kulturno
umjetnidkih dru5tava, vederi glume i poezije te narodnih i zabavnih pjesama i amatersko
takmitenje Djeca pjevaju hitove. Festival rodoljubive zavidajne narodne muzike ukljuduje
razlidite kulturno-sportske manifestacije, a nastao je u suradnji s dijasporom Velike Kladu5e s
ciljem okupljanja i povezivanja domadeg i iseljenog stanovni5Wa. Manifestacija koja je posvedena
dijaspori je i KrajiSki teferid, a odrLava se svake godine istovremeno u SAD-u i Velikoj Kladu5i
iime predstavlja jedinsWenu manifestaciju na prostoru USK.
Javna ustanova Spomen - biblioteka Skender Kulenovi6 je osnovana u Bosanskom Petrovcu
1959. godine s ciljem obiljeZavanja Zivota i rada pjesnika, prozaika i dramskog pisca Skendera
Kulenovi6a. Ustanova se sastoji od dvije povezane cjeline. fednu dini gradska biblioteka s
knjiZnidnim fondom od 20.682 naslova, a drugu muzejska postavka posvedena Skenderu
Kulenovidu s eksponatima kulturne i povijesne vrijednosti. Osnovne djelatnosti fU Spomenbiblioteka Skender Kulenovid su redovna djelatnost biblioteke i aktivnosti u vezi zaviiajne
zbirke, muzejske postavke i organizacije knjiZevne manifestacije DaniSkendera Kulenovida'
Manjak financijskih sredstava glavni je uzrok nedovoljne zastupljenosti kulturno historijske
ba5tine u ukupnom razvoju USK. U razdoblju od 2008. do 2012. godine budZeti ustanova u
kulturi na podruiju USK su smanjeni za oko 300/0.
Tabela 35. Kretanie godiSnjih budZeta ustanova u kulturi na podruiiu USK u razdobliu od
2O0B.do2OL2. godine (u KM)
God iSnji
Naziv ustanove
zoo8.
2OO9.
budiet ustanove
2()1().
2011.
74
JU Kantonalna
i
univezitetska biblioteka
Bihat
.L
z8r.
z8q.orz
z9:.676
JU Kulturni centar Bihac
(ukupno)
6qo.:.qz
szu.8s5
571.393
ccq.r86
JU Gradska oaleriia Bihac
219.074
L37.494
zz6.ll\
187.ros
711.742
733.742
733.742
2\2.202
zgo.a84
2L7.OOO
6z.8or
2L2.qq7
z.z?t.6ge
1.q72.qq1
2.Oq?,72?
r.q5a.r55
JU Arhiv
USK-a
JU MuzeiUSK
Ukupno:
u
Izvor: USK
IzloZbeno-galerijska djelatnost provodi se u suradnji s UdruZenjem likovnih umjetnika s koiima
se organiziraju domaie te medunarodne i domaie vi5ednevne i jednodnevne kolonije likovnih
umjetnika. U oblasti kulture djeluju amaterska kulturno-umjetnidka druStva u domeni narodnog
folklora, Zenskog hora te dramskih i recitatorskih aktivnosti.
Sportske aktivnosti na podrudju USK odvijaju se djelovanjem sportskih udruZenja i klubova, a
realiziraju se uglavnom u sportskim dvoranama u sastavu osnovnih i srednjih Skola te na
otvorenim sportskim igraliStima uz 5kole. Kapaciteti sportskih objekata i prostora za sport ne
odgovaraju potrebama i zahtjevima velikog broja sportskih klubova.
Zakon o sportu USK-a iz2000. godine urecluje potrebe i interese dru5wa u sportu, a usvojena je i
do
2015.godine.
USK-a
razvo)a
sporta
Strategiju
Sportski savez Unsko-sanskog kantona je osnovan 1995. godine, a iine ga osam opdinskih
Sportskih saveza (Bihai, Cazin, Bosanska Krupa, Sanski Most, Kljui, Velika Kladu5a, BuZim i
Bosanski Petrovac), deset granskih-strukovnih Saveza (nogometni, koSarkaSki, odbojkaiki,
karate, Sahovski, stonoteniski, rukometni, kickboxing, taelcwan-do, judo), Savez za sport i
rekreaciju invalida USK-a i DruSwo pedagoga tjelesnog odgoja USK-a.
registrovanih sportaSa koji su u
sistemu takmidenja, okupljeni u24L takmiiarsku ekipu. Na op6inskom nivo takmiienja takmiie
se 33 sportske ekipe, kantonalnom 103, u II saveznoj ligi F. BiH 45 ekipa, I savezna liga F. BiH 52
i Premijer ligi BiH 3 ekipe. U Sportski savez opiine Bihai udruZen je 81 sportski klub u
slijedeiim sportskim disciplinama: atletika, biciklizam (2 kluba), body building (2 kluba),
sportski ribolov (2 kluba), stoni tenis, tenis [3 kluba), Sah [2 kluba), padobranstvo (2 kluba),
ronioci, teakwon-do, aikido, judo (2 kluba), koSarka (2 kluba), kajak (3 kluba), konjitki sport,
kuglaiki spoft (2 kluba), odbojka (2 kluba), planinarsWo (3 kluba), rukomet (2 kluba), aero
sport, sportski ples (5 klubova), kick box (4 kluba), karate (5 klubovaJ, gimnastika, klub
ekstremnih sportova, 5e5be5, aerobik klub, badminton te 13 nogometnih klubova. Nosioci
vrhunskih sportskih rezultata su individualni sportovi: karate, judo i kick box, aLOX,,Bihai",
ZKK ,,Una" i SK ,,Biha6" su ilanovi Premier lige BiH, dok su NK ,,Jedinstvo", MRK ,,Bihae", ZRK
,,Bihai", 0K,,Bihai" i KK ,,Bihai" ilanovi 1. lige F BiH.
Na
podrutju
USK su zastupljene 32 sportske grane s preko 8.000
75
Ukupni kapaciteti sportskih objekata na podruEju USK obuhvaiaiu 249 zatvorenih i oWorenih
sportskih terena ukupne povriine 473.770 m2. Postoji 61 sportska dvorana ukupne povrSine
20.030 m2. Kori5tenje Skolskih dvorana za potrebe sporta je oteZano jer su hladne, loSe
opremljene, te bez sportske opreme i rekvizita.
U sportu nedostaju osposobljeni kadrovi. Struini kadar obuhvaia 218 osoba, od iega 69 ima
zvanje trenera, a74 zvanje viSeg trenera. Na Pedagoskom fakultetu u Bihaiu postoji odsjek za
tjelesni odgoj i sport, a u srednja Medicinska Skola u Bihadu provodi se edukacija fizioterapetua.
favna ustanova za sport, odmor i rekreaciju Bihad upravlja slijededim sportskim objektima:
sportskom dvoranom Luke, sportskom dvoranom Stens, ietiri teniska, dva malonogometna
terena i jednim terenom za odbojku na pjesku te stadionom JedinsWo. Ukupni kapacitet korisnog
prostora ovih sportskih objekata je u 2011. godini iznosio 17 .255 m2, Sto je povedanje za 20o/o u
odnoru na 2005. godinu. Broj korisnika je u razdoblju od 2008. do 20L2. godine porastao s
80.000 na 110.000. Od 2007. godine u Biha6u postoji i klizaliSte. Skijali5te Duga Luka na
PljeSevici i zatvoreni plivadki bazen Prekounje u Bihaiu nisu u funkciji.
Biha6 je u 2011. godini raspolagala s budZetom od oko 182.500
KM Sto je gotovo trostruko vi5e nego u 2008. godini kad je budZet iznosio 60.000 KM. U strukturi
budZeta, gotovo 900/o sredstava iine dotacije iz op6inskog budZeta.
i rekreaciju
JU za sport, odmor
Tabela 36. Povr3ina korisnog prostora sportskih obiekata na podruiiu opfine Bihad u
?OLL. godini
lzvor:
JU za
Naziv sportskog obiekta
Korisni prostor u mz
Dvorana Luke
1.3 15
Tereni Stens
3.800
Dvorana Stens
t40
Stadion fedinsWo
12.000
Ukupno:
17.255
sport, odmor i rekreaciju Bihaf
Najznaiajnije sportske manifestacije odrZavaju se na Dan grada Biha6a 26.02., Dan rijeke Une
77.O5.,Biha6kog ljeta; Una-regate, Izbor sportiste i sportske ekipe grada, Sportska manifestacija
posveiena Danu grada, Tradicionalni kick boxing turnir Bihai open, Tradicionalni bodybuilding
turnir Bihai open, KonjiEki memorijal ,,Mustafa Vukovi6", Tradicionalni memorijalni odbojka5ki
turnir, Biciklistitki maraton Biha6-srebrenica, Konjiiki memorijal ,,Alija Izetbegovi6",
Novogodi5nji turnir u Sahu i druge.
Sportski ktubovi na podrudju opiine Bosanska Krupa udruZeni su u Sportski savez koji trenutno broji
32 aktivne dlanice.Na podru6ju opiine Bosanska Krupa nalazi se pet nogometnih terena: Bosanska
Krupa-Ade-dva terena, Bosanska Otoka-Voloder, Jezerski-Mehica ploda iJasenica od dega su 2
stadiona u Bosanskoj Krupi i Bosanskoj Otoci. Opdina ima uredenih Sest sportskih ploha, a dvije su u
faziizrade,te izgradena dva igraliSta za djecu. Sportske aktivnosti se odvijeaju i u pet osnovnih i
srednjih Skola koje imaju sale za tjelesni odgoj i vanjska igraliSta. Broj sportskih udruZenja na
podrudju opiine raste, te je njihov broj od 2005. do 201 l. godine poveian z.a 50Yo. U istom razdoblju
je povriina sportskih
terena i objekata povedana 2a26,66Yo. Izdvajanja za sport iz op6inskog budZeta
76
rastu no i dalje su nedovoljna u odnosu na potrebe. Prisutan
je i nedovoljan broj sportskih objekata,
te
devastiranost postoje6ih objekata kao i njihova neravnomjerna rasporedenost unutar op6ine. Na
podrudju op6ine postoji i potreba zaizgradnjom sportske dvorane.
Na podruiju opdine BuZim su sportske aktivnosti organizirane kroz Sportski savez koji
trenutno broji 17 ilanica. Broj oWorenih i zatvorenih sportskih terena na podruiju opiine je
nedovoljan. Uz tri centralne osnovne Skole i detiri podrudne Skole uredena su vanjska igraliSta.
Vrlo je malo mjesnih zajednica koje imaju terene za sport i rekreaciju. Prostornim planom su
definirana podruija sa namjenom za sport, rekreaciju i turizam.
Sportski klubovi na podrudju opiine Cazin udruZeni su u Sportski savez koji trenutno broji 54
aktivne dlanice. Sportski savez i njegove dlanice koriste prostor fU "Sportski centar" Cazin koji
ima 1.440 mz korisnog prostora. Kapaciteti sportskih objekata ne odgovaraju potrebama i
zahtjevima velikog broja sportskih kolektiva, koji egzistiraju na podrudju opiine Cazin i
oswaruju zavidne rezultate na svim nivoima takmiienja. Prisutan je trend rasta izdvajanja iz
budZeta opiine za potrebe sportskih klubova i udruZenja. U 2005.godini budZet Sportskog
saveza je iznosio 84.886,00 KM, dok se 2008. godine poveiao za vi5e od detiri puta i iznosio
368.452 KM. U 2009. godini dolazi do blagog pada u izdvajanju sredstava za sport iz opiinskog
budZeta Sto je posljedica ekonomske krize.
Sportske aktivnosti na podruiju opdine Kljui odvijaju se uglavnom u sportskim dvoranama u
sklopu Skola i na vanjskim igrali5tima uz 5kole. Izmedu zgrade gimnazije i OS Kljuf postoji
otvoreni teren povriine 4.600 m2, otvoreni teren uz mjeSovitu srednju Skolu iija je povr5ina
1.000 mz. Ukupna povr5ina zatvorenih sportskih terena u OS Xllui i mje5ovitoj srednjoj 5koli je
849 mz. Sportska igrali5ta oworenog i zatvorenogtipa postoje i u mjesnim zajednicama, i to: u
Velagiiima ukupne povr5ine terena 4.140 ft2, u Sanici ukupne povr5ine 2.88L, 60 m2, a na
podrudju naselja Biljani, Humi6i, Veletevo-Dubodani, Krasulje i Donja Sanica postoii neuredeni
otvoreni teren ukupne povr5ina 3900 m2. Takoder postoje i tri nogometna igraliSta u mjesnim
zajednicama Kljud, Velagidi i Sanica, a u mjesnoj zajednici Kljui u planu je i gradnja sportske
dvorane.
Sportski klubovi na podruiju opdine Sanski Most su udruZeni u opfinski Sportski savez koji broji
38 ilanica. Na podruiju opdine Sanski Most postoje detiri sportska igrali5ta: Podgrmec, Zdena,
Rudar Kamengrad i Sloboda. Prisutan je manjak sportsko rekreacijskih sadrZaja na oworenom,
osobito uz rijeku Sanu, koji bi bili na raspolaganju graclanima.
Na podrudju Velike Kladu5e za sportsko-rekreacijske svrhe postoji osam zatvorenih sporskih
dvorana u osam Skola na podrutju opiine, ukupne povriine 2.2.60 m2. Ukupna povr5ina
sportskih igrali5ta na otvorenom iznosi 13.487 m2. Postoje tri uredena nogometna igraliSta za
nogometne klubove: NK KrajiSnik Velika Kladu5a, NK Krajinik i NK Mladost Vrnograd. U tijeku je
izgradnja nogometnog terena povrSine 6.500 m2 za potrebe NK ABC Podzvizd.
opfinski
Sportski savez koji trenutno broji osam sportskih kolektiva. Broj oworenih i zatvorenih
sportskih terena na podrudju opiine je nedovolfan. Postoji samo jedna Skolska dvorana, jedan
Na podrudju opdine Bosanski Petrovac sportske aktivnosti su organizirane kroz
nogometni teren i dva Skolska vanjska igraliSta.
Raz
ni
roblemi i
u
u
kulture i
emi
77
Nedovoljna financijska ulaganja u razvoj
kulture i sporta
Nezadovoljavajuii
ustanova u kulturi
uvjeti
poslovanja
Nedovoljan brojstrutnih kadrova u kulturi
Nedostatak sportskih dvorana
Manjak obrazovanih kadrova u sportu
Neopremljenost
rtskom opremom
Skolskih
dvorana
o
.
Jaiati ulaganja za potrebe u kulturi i sportu
Unaprijediti uvjete poslovanja ustanova u
kulturi
e Povefati brojzaposlenih u kulturi
o Povedati broj sportskih dvorana
o Jadati broj osposobljenih kadrova u sportu
. Unaprijediti opremljenost Skolskih
dvorana sportskom oPremom
5.3. Zdravstvo i socijalna skrb
5.3.7, Zdravstvo
Usluge zdravstvene skrbi koje se pruZaju na podrutju USK obuhvadaju primarnu, sekundarnu i
tercijarnu zdravstvenu zaStitu. Primarna zdravsWena zaitita pruZa se u ambulantama domova
zdravlja i podruinim ambulantama obiteljske medicine. U Kantonu djeluje 8 domova zdravlja sa
42 ambulante obiteljske medicine. Sekundarna zdravstvena zaStita na podrutju USK se provodi
djelomiino u domovima zdravlja koji pruZaju konzultativno-specijalistiike, dijagnostiike,
stomatolo5ke i laboratorijske usluge, u privatnim ordinacijama specijalistidke medicine i u
okviru Kantonalne bolnice Dr lrfan Ljubijankii u Bihaiu i opie bolnice Sanski Most. Bolnice
pruZaju sekundarnu i dio tercijarne zdravswene za5tite putem sliiede6ih grupa djelatnosti:
dijagnostika, bolnidko lijeienje, konsultativno-specijalistitka zdravsWena zaStita i ostale usluge.
Kantonalna bolnica Dr Irfan Ljubijankid na povr5ini od 84.000 m2 raspolaZe s nekoliko zgrada s
bolniikim odjelima koji imaju 680 kreveta. Ukupan broj zaposlenih je 844 od iega se 598 odnosi
na medicinsko osoblje , a246 na osoblje nemedicinske struke. U gradnju op6e bolnice u Sanskom
Mostu, koja je trajala od 2001. do 2008. godine, uloZeno je 3,7 miliona KM. Ukupan broj
zaposlenih je 92, a dine je Eetiri odjela: kirur5ki, pedijatrijski, ginekolo5ki i interni koji raspolaZu
sa 60 kreveta.
Na podruiju USK postoji ukupno 47 privatnih ordinacija specijalistiike medicine, od kojih 33
radi izvan punog radnog vremena. Postoje i 34 privatne stomatoloSke ordinacije, tri privatna
zubotehniika laboratorija i osam specijaliziranih poliklinika.
Financijske pote5koie uzrok su nedostatne materijalno-tehniike opremljenosti ve6ine domova
zdravlja i podruinih ambulanti obiteljske medicine, nedovoljnog broja educiranih zdravstvenih
djelatnika i teste fluktuacije lijeinika. Broj kreveta i opremljenost ustanova zdravswene za5tite
ne zadovoljava potrebe. Vodeii uzroci smrtnosti na podrudju USK su bolesti krvoZilnog sistema
te maligna oboljenja. Provodenje preventivnih programa za rano otkrivanje bolesti, kao i
osvijeStenosti stanovni5tva o vaZnosti brige za zdravlje, su na niskim razinama.
Na podrudju F BiH postoji oko 337. 000 osoba koje nisu zdravsWeno osigurane niti po jednom
osnovu Zakona o zdravswenom osiguranju (nezaposlene osobe, osobe koje ne primaju penzije i
osobe nisu prijavljene Zavodu za zapo5ljavanje). U 2011.. godini u USK je bilo 77.000 zdravstveno
78
neosiguranih osoba Sto je 22,8o/o svih osoba bez zdravstvenog osiguranja u F BiH i prema tome je
USK na prvom mjestu svih kantona u F BiH.
5.4. Socijalna skrb i zaStita
Socijalna skrb i zaitita provode se putem centara za socijalni rad 6ijisu osnivadi opiine USK koje
financiraju njihov rad. Ne postoji sistematidan sustav praienja kvalitete sustava socijalne skrbi.
Pojedina socijalna prava se financiraju iz budZeta kantonalnog Ministarstva zdravstva i socijalne
i budZeta federalnog Ministarstva rada i socijalne politike. Prema podacima iz Z0ll.
godine, svaka opiina na podruiju USK imala je jedan centar za socijalni rad. Centri za socijalnu
rad obavljaju poslove iz podruija socijalne skrbi i zaitite djece, smje5taja punoljetnih osoba i
djece u ustanove socijalne zaitite i udomiteljske obitelji, te pruZaju korisnicima usluge u obliku
noviane i druge materijalne pomo6i. Centri za socijalni rad ne raspolaZu dovoljnim financijskim
sredstvima u odnosu na potrebe pa se pojedini oblici socijalne za5tite predvideni kantonalnim i
federalnim zakonskim propisima o socijalnoj zaititi ne provode (npr. isplate djeEjeg doplatka,
jednokratna pomod za opremu novorodenog djeteta itd.). U podrudju socijalne za5tite postoji i
manjak struEnih kadrova. Broj djelatnika u osam centara za socijalni rad na podruEju USK je u
razdoblju od2007. do 2072. porastao za !5o/o pri demu je u ukupnom broju zaposlenih najveii
udio socijalnih radnika kojih ie 20tL. bilo 92 ili pribliZno 35% svih zaposlenih. Najmanji broj u
ukupnom broju zaposlenih u centrima za socijalni rad u 2011. godini se odnosio na defektologe,
pedagoge i psihologe kojih je u207L. bilo devet u svim centrima za socijalni rad.
politike
U oblasti socijalne zaStite i zdravswa na podrudju USK djeluje i oko 150 udruga koje djeluju
volonterski s ciljem poboljianja poloZaja i uvjeta Livota socijalno ugroZenih gradana. Oblici
pomoii koje pruZaju ove udruge su psiholo5ka i materijalna pomof te informativno-edukativne
aktivnosti o ostvarenju prava iz podruija socijalne skrbi i za5tite. Najistaknutija volonterska
organizacija koja pruZa socijalnu pomod na podrudju USK je Crveni kriZ koji od 2001. godine
provodi Program kuine njege starih i iznemoglih osoba starijih od 65 godina. Crveni kriZ pruZa i
pomoi u nabavci ortopedskih pomagala i invalidskih kolica za najugrotenije stanovnike USK,
bavi se aktivnostima jaianja svijesti o vaZnosti zdravlja i provodi akcije dobrovoljnog darivanja
krvi.
Broj intervencija socijalne za5tite ima tendenciju rasta. U razdoblju od2007. do 2O12. godine je
taj rast iznosio 23,\4o/o. U ukupnom broju intervencija socijalne za5tite i skrbi, vidljiv je rast u
intervencijama socijalne skrbi prema Zenama. One su u 2011. godini porasle za3,630/o u odnosu
na 2070. godinu, a u razdobl ju od 2007 . do 20L2. godine za 29,17 o/o.
79
Tabela 37. Broi intervenciia socijalne zastite i skrbi na podruriu usK od2OO7.do2o12'
20t1
2009.
20.080
2010.
19.595
27.21,2
12.562
L2.01,6
t2.452
4.888
9.3+7
4.907
4.585
4.271
4.362
omladina
- iene:
2.300
2.449
2.055
2.435
Odrasli
12.338
t2.546
2.LSS
15.495
15.324
- Zene:
7.340
6.898
r0.407
9.96r
16.850
10.017
Ukupno:
- zene:
Djeca i
2007.
t7.226
9.640
2008.
t7.453
lzvor: Federalni zavod za statistiku '2072
prosjeini mjeseini iznos stalne noviane pomodi je izmetlu 50 i 75 KM. Na podruliu USK postoji
i maloljetne
manjak domova za stare i iznemogle, te ustanova za duSevne bolesnike, ovisnike
USK'
u
sastavu
opeinama
svim
U
USK.
izvan
prijestupnike pa se smjestaju u ustanove za tu svrhu
smje5taju
namijenjene
osim BuZima, postoje i oU;etti JU Socijalna pedagoSka iivotna zajednica
je osnovala skupStina
djece bez rodiieljske skrbi. f avnu ustanovu Socijalna pedagoika zajednica
ustanove su
USX s ciljem zbrinjavanja djece bez roditeljske skrbi. Kapaciteti objekata _te
smjeStaju u
uglavnom popunleni i neaovoilni u odnosu na potrebe, pa se djeca s podruija USK
druge ustanove u titavoj F BiH.
ni problemi i potrebe u podrutiu zdravstva i sociialne skrbi
Razvoini problemi
Nedostatna ulaganja u poboljSanje
zdravstvenih usluga i usluga socijalne skrbi
Nepostojanje sustava pra6enja kvalitete
sustava socijalne skrbi
edostatna materij alno-tehniEka
opremljenost zdravsWenih ustanova
N
aiati svijest stanovni5wa o vaZnosti
zdravlja i uvotlenje preventivnih programa
izostanak preventivnih Programa
f
Visok stupanj smrtnosti od bolesti
krvoZilnog sistema i malignih oboljenja
Unaprijediti programe prevencije od
oboljenja krvoZilnog sistema i malignih
bolesti
Manjak strutnih kadrova u ustanovama
socijalne skrbi (posebno psihologa,
defeltologa i pedagoga)
Rast intervencija socijalne
strulnih kadrova u
ustanovama socijalne skrbi
Jadati zapo5ljavanje
i
zaitite i skrbi
Manjak domova za starije i nemoine,
ustanova za zbriniavanj e du5evnih
bolesnika i djece bez roditeljske skrbi
Uvesti i kontinuirano pratiti kretanje
kvalitete sustava socijalne skrbi
Poboljiati opremljenost zdravstvenih
ustanova
Niska svijest stanovniswa o zdravlju i
Nedostatak svijesti o znadaju porodice
poroditnog Zivota kao temelja druitva
Pravovremeno planirati i jadati izdvajanja
za poboljSanje zdravswenih usluga i usluga
socijalne skrbi
Razvijati i provoditi programe namijenjene
jatanju svijesti o porodici i oduvanju
porodiinog iivota (radionice, seminari)
Razvijati i jaiati programe sprjedavanja
obiteljskog nasilja i nasilja nad Zenama
Osigurati dodatne kaPacitete za
zbrinjavanje starih i nemo6nih, du5evnih
bez roditeliske skrbi
80
5.5. Stanovanje
U 2077. godini na podruiju USK je evidentirano ukupno 76.392 stambenih jedinica,
od iega je
individualnih stanova u kuiama, a preostalih52,57o/ostanova u obyektima kolektiinog
stanovanja. U razdoblju od 2008. do 2012.godine ukupan stambeni fond se poveiao
za 46,950/o.
47,42o/o
Tabelaa 38. Stambeni
nt lond
fond na podrueiu USK u razdobl
Vrsta
Oodina
Individualni stanovi u kudama
2008.
2009.
2010.
2017.
Bihad
2008. - 20L2, sodine
Stanovi u objektima kolektivnos stanovania
2008.
2009.
2010.
2011.
3.936
3.936
3.936
3.936
Cazin
B.Kruoa
8.255
8,267
8.386
8.500
634
646
654
B.Petrovac
654
3.804
3.804
3.804
3.804
466
468
468
468
13.480
13.520
1.3.57'J.
73.607
1.983
2.253
2.420
2.483
BuZim
S.Most
V.KladuSa
12.035
1..062
Kliud
6.740
6.765
6.778
6.782
1.003
1.003
1.003
USK:
24.024
1.046
24.089
24.153
36.228
27.960
28.O2S
28.089
40.164
Izvor:
USK
5. 6. Organizacije civilnog druiMa
Na podrudju usK aktivno djeluje 69 organizacija civilnog drustva,
od iega je gotovo 600/o
registrirano u podrudju kulture, a ostatak (4oo/o) se odnosi
na udruge irt"ain. BudZetska
iz.dvaiania za organi-zacije civilnog druSwa r"rtu. u zott. godini je
kantonalno Ministarstvo
obrazovanja, nauke, kulture i sporta za potrebe organizacija
civilnog drustva iz budZeta izdvojilo
r27.600 KM dok je u 2005. godini za te ivrhe izdvo'jeno t.[ az.soo
ru.
6, J avna
6,
infras truktura
7. S a o b rataj na i nfras
truktura
Jedan od osnovnih preduslova za razvoi u-sK je razvoj prometne infrastrukture. pod
tim se
podrazumijeva da prometni sistem u svim sferama
lcesttrini, ieljezniiki, zradni, i dr.) ima takve
karakteristike da pruza dobre uslove za efikasan i siiuran prijevoz
ljudi, roba i dobara. prometni
sistem mora svrsisho.dno razvojno igospodarski poiezati
sva podrudja uSK-a s FBiH i BiH, kao i
spojiti USK s evropskim tranzitnim koridorima.
81
6"1,1. Cestovni saobraiaj
45 km/1000 m2 povrSine i 5'70
ukupno 22.600km javnih cesta, odnosno gustinom mreZe od
zapadne Evrope' cestovna
f.;nlf bOO stanovnika, S,o ;. 2,5 - 4 puta manje nego u zemljama
mreia BiH spada u slabo razvijene cestovne mreZe u Evropi'
osigurati izgradnju moderne prometnice 'brze
USK je najudaljeniji kanton od centra BiH te mora
kao buduieg regionalnog centra'
ceste, od granice s Republikom Hrvatskom, preko Bihaia,
Evropi preko savremenih
prema Sarajevu. Osim toga, treba tra2iti irf", pr".a Zapadnoj
gradl se u neposrednoj blizini granice
prometnica u Republici Hiratskol, koje su izgradene i
poveZe Sloveniju, Hrvatsku i BiH' preko Novog
USK, kao 3to je Treia razvoina os. Ona treba ia
veze s autocestama Republici Hrvatskoj koje
Mesta, Karlovca i Bihaia. Time bi se oswarile dobre
nastavljaju prometne tokove iz Beda i
Eine dio evropske mreZe cesta (E 65 i E 71) i koje
na Uni' izgradnjom nove
Budimpeste. Preko buduie autoceste zagreb-sisak-Kostajnica-Dvor
entitetom'
dionice mag. ceste M 14 poboljiale bi se veze s drugim
S
USK
Slika. MreZa cestovnih pravaca na podruiiu
82
MAGISTRALNE I REGIONAINE CF^STE
UNSKO.SANSKOG XANTONA
lzvor: Direkcija za ceste USK Bihai
Upravljanje, gradenje, rekonstrukciju, odrZavanje i za5titu magistralnih cesta vr5i JP Ceste FBiH,
regionalnih cesta JU Direkcija reg. cesta USK, a lokalnih cesta i prometnica u naseljima i
gradovima nadleZni opiinski ili gradski organi.
'@
Strate5ki dokumenti za razvoj i odrZavanje javnih cesta nisu usvojeni ni na jednom nivou vlasti u
BiH.
Postojeiu mreZu javnih cesta USK-a iine magistralne, regionalne i lokalne ceste, te prometnice u
naseljima i gradovima. Ostale ceste su nerazvrstane ili nekategorisane.
abela 39. Duliina cestovnih Dravaca na
u USK
Duiina (km)
Udio (%)
Nekategorizirani
1 900,00
48,77
Lokalni
L 146,00
29,42
Regionalni
500,00
12,83
Magistralni
350,00
8,98
3 896,00
100,00
Opis
Autocesta
Ukupno USK:
Izvor: Direkcija za ceste USK Bihai
83
Sve znatajnije javne ceste na podruEju USK-a su izgradene prije 20 - 30 godina. Kolovozne
konstrukcije'su dotrajale, tehniiki elementi cesta ne zadovoljavaju kriterije koji osiguravaju
bezbjedno odvijanje prometa, vertikalna prometna signalizacija i oprema cesta su dotrajale i
nedovoljne, obnavljanje horizontalne signalizacije se ne vrii redovno na svim cestama,
neureilene su raskrsnice i prikljudci. Veliki broj cesta je u lo5em stanju, bez obzira na to Sto se u
zadnjih par godina dosta ulagalo u rekonstrukciju, rehabilitaciju i modernizaciju cesta.
Glavni prometni tokovi se odvijaju kroz gradske centre [Biha6, Bosanska Krupa, Velika KladuSa,
Kljui, BuZim). Nedostaju savremene obilaznice gradskih sredista, a pjesaiki promet je neureclen.
Od posebnogzna(aiaza USK su magistralne ceste:
- M 5: Granica s RH - Biha6 - Kljud - Jajce, koja pripada mreZi evropskih cesta [E 761),te kojom
se ostvaru je veza sa glavnim centrom FBiH, odnosno BiH, koridorom Vc i Republikom
Hrvatskom,
- M 4.2: Granica s RH -
Velika Kladuba
- Cazin Srbljani, kojom se ostvaruje veza kantona s
Republikom Hrvatskom,
- M 14: Bihad -
Bosanska Krupa
- Bosanska Otoka - linija entiteta, veza kantona sa drugim
entitetom,
- M 15: Kljui - Sanski Most - linija entiteta,veza kantona sa drugim entitetom,
Najznaiajniji regionalni prometni pravci su: R 401 Bosanska Otoka - BuZim - Velika Kladuia granica s-RA, R +05 Gudavac - Sanski Most - linija entiteta i R 402 Ljusina - Gnjilavac.
je dio prometnog pravca 859 i koja prolazi kroz BiH, je na
Jedna od Sest evropskih cesta, koja
podrutju USK-a. To je cestovni pravac M 11: Ripai - UZIjebi6 (granitni prijelaz s RHJ.
USK'a
nalnim
nim cestama USK
nlm
Trhele 4O- Vel iina nrometa nu
Lokacija brojila
Prosietni eodiSnii dnevni prome!
Naziv ceste
OstroZac
M 4.2
Cazin
M 4.2
Skokovi
M4.2
V. Kladu5a
M 4.2
2007.
2008.
2009.
2010.
20t1
4 303
4 523
4286
4 097
5 011
14700
281,2
3 r37
2 844
2
84t
2732
561
755
1 040
3 355
31.64
3 133
lzatit
M5
Kamenica
M5
Rioad
M5
3 501
3 567
3 543
3 353
VrtoIe
M5
1726
7 927
1773
7 857
Klenovac
M5
2975
7 429
3298
1,970
Kostela
Mt4
6 652
7 2L0
6 570
6 805
5 908
Bos. Krupa
M14
1 594
7 670
1 6L2
1948
r755
Liusina
ML4
4 528
7 r89
5 370
KoluniC
M I4.2
762
924
666
Brdari
M5
+ 679
3 507
3 314
Tomina
M1s
2 689
2549
2533
2087
2056
2 050
Pudin Han
R 410a
(M 15)
785
820
2233
84
lzvor: Direkcija
za ceste USK Bihai
opiine unutar
USK su medusobno povezane javnim prijevozom u iiju svrhu se koriste autobusi.
je
prijevoz
oteZan i usporen zbog zastarjelosti autobusa.
Javni
Zastarjeli vozni park umanjuje sigurnost gradskog prometa te predstavlja izvor emisija
onetiSiujudih tvari u zrak. Od ukupnog broja registriranih cestovnih motornih vozila
u Z}LL.
godini, oko 54o/o ih je bilo staro 15 godina i vi5e.
Tabela 41. Registrirana cestovna motorna i prikljutna vozila na podruiju USK
u 20L1.
ini, prema starosti vozila
Starost
Putniika
Autobusi
Teretna
Motocikli
Kombinirana Ostala
Ukupno
vozila
[eodine)
do1
t-2
3-5
vozila
vozila
319
297
1
1
1.595
6-70
7.579
10-15
15 i vi5e
10.385
Izvor:
18
15
56
115
24.538
vozila
70
65
365
24
26
347
4
3
421.
9
13
2
962
400
2.361
1.431
252
265
2.421
337
USK
43
23
36
69
t2.249
230
770
28.411
25
8.869
sigurnost u gradskom prometu narusena je i zbog nedovoljnog broja ploinika
te neuredenosti
postojeiih plodnika, pa je potrebna njihova dogradnja i sanacija. planirana je
i izgradn ja mrete
biciklistidkih staza. Lokacija na kojoj je.planirino uredenje i oznaiavanle
biciktistidke staze je
stara Velagicka cesta u op6ini KIjuE koja prolazi trasom Kljud-velagiii-bonji
Vojiii, a gradnja
biciklistiike staze u duljini od 30 km planirana je i na trasi uskotradne pruge
Laniste-Gornji
Budelj-Gornja sanica-sanica Ravan-Donja sanici-Tuneli-vrhpolje-sanski 'tuo!t.
u planu je i
uredenje kradih biciklistidkih staza za rekreaciju duZ vodotoka rijeka
Sane i Sanice.
6. 7.
2. ie Ij eznidki
sa
ob
ra6aj
u sFR, Jugoslaviji Unska pruga je bila jedna od najfrekventnijih
te su preko nje luke Splita,
Sibenika i zadra imale su b.iu u.ru s unutra5njosti i specijalizirale
su se za pojedine
vrste tereta,
unska pruga, kao dio Zeljezniike pruge zagreb
- spliti, prolazi
kroz BiH, uz granicu
s
Republikom Hrvatskom - Bosanski Novi - Biha6 graniini pri;Llaz
(pravac xninl u duZini od 138
km, od kojih je na podruiju USK-a gg,B4 km. udalj"enost iflita
i zagrebaunskom prugom iznosi
400 kilometara. Unska P_luga je u potpunosti je elektiificirana
do Splita rggr.godine, ali
su pratefi objekti i elektrifikacija znatno o5teieni tokom ratnih godina,
a njihova rekonstrukcija
nije provedena.
Liika pruga je oko L00 kilometara dui.a, i nekvalitetniia, iako su u zadnjih petnaest
godina
uloZena sredstva u njenu sanaciju.
6.
1.3,
Zraini saobrataj
85
Z{i1va na granici s
Na podrudju USK postoje dva objekta zrainog prometa, vojni aerodrol
pistom od 1200 m i pratefim
Republikom Hrvatskom te aerodrom Corali6i sa Sljundanom
Banja Luke' nalazi se
objektima. U Mohovljanima, u opiini Laktasi, na udalienosti 23 km od
n.jutizicivilni aerodrom kojim se osigurava zraini prijevoz robe i ljudi'
na Golubickom polju izmedu
sportski aerodrom Golubic se nalazi 4 km jugoistoino od Biha6a,
pravcem Biha6-Golubi6'
je
rijeke une i brda Debeljaia. Lokacija aerodroma povezana s cestovnim
poletno-sletna staza duljine 1200
U njegovom sastavu se nalaze travnate manevaiske povrSine,
parceli povrsine ZSha' uglavnom se koristi
m, hangari te minimalna infrastruktura za avione na
pour.ri.no za slijetanje i polijetanje malih turistiikih aviona.
kraj Zagreba, udaljena od UsK 2l2kmte
Najblize medunarodne zratne luke su zratnaluka Pleso
zratnaluka Sarajevo na udaljenosti 2Z4km od USK'
6.
2,
Ene rg
e*ka infr as truktur a
elektroenergetskog sistema
Elektrodistributivni objekti na podrudju uSK su dio iedinswenog
javno
energije do krajnjih potrosaia obavlja
BiH, a djelatnost prijenosa i distribucije elektridne
poduzede Elektrodistribucija Biha6'
MW, a elektridna energija se
ukupni elektroenergetski kapaciteti na podrulju usK. su 8,5 Na podruiju USK prisutan je
MW)'
osigurava putem HilKruSnica( 0,5 r',1vUt i Hr Una-Kostela [B
aktivnosti na izradi potrebne
toku
su
te
znatajan neiskorisln f,iaro"nlrgetski potenciial
'hidroelektrana. -u
Izradene su studije za iskoriStavanje
dokumenta cije za izgradnju dodatnih
voanog potencijala put"m izgradnje mini-hidroelektrana'
je od nadzemne dalekovodne mreZe i podzemnih
Elektroenergetska infrastruktura sadinjena
KV
se putem ietiri izvora: dalekovod220
kablova. Napajanje elektridnom energijom osigurava
Bosanski
Vakuf
Kulen
te
prijedor - Biha6, dalekovod 110 KV Oonii r,"p"".- Ku]en Vakuf - Biha6
i dalekovod 110 Kv
petrovac-Kljud - sanski Most, dalekouoa rio KV Drvar - Bos' Petrovac
Priiedor - Sanski Most.
Prosjeinapokrivenostdoma6instavamreZomelektriEneenergijeieokog}Vonoupojedinim
BuZim) iesti zu prekidi opskrbe elektridnom
opcinama ga;e nisu izgr"a.n" trafostanic.-f"pt'
piiieno'n" i distributivna elektromreZa
energijom. Za vrijeme- rata u Bosni i Hercegovini
potpuno u.ni5tena' Dio postoje6e
pretrpjela je znatna oitedenia, a na pojediniri mjestiT" i"
i neispravan Sto izaziva tehniike kvarove' a
elektroenergetske mreZe ie preopter"i.n, dott"jao
i neovlastenog koristenja elektriine energije'
komercijalni gubici se iavljaju ,Uog "ioupot"Ut
javlja se i zbog zastarjelosti zratne
Nepouzdanost opskrbl .tlttritno* Jnergilom
pa ie
drvenim stLlpovima i vodovima od uzeta
niskonaponske mreze koja je izvedena na
je
poslijerainim godinama izgraden velik broi
potrebna njena ,utonrt.ut cija i modernizacija. U
i niskonaponske mreZe) te su
novih elektroenergetskih objekata (trafostinica,'dalekovoda
poveianaulaganjaupokrivenostnaseljaiopiinajavnomrasvjetomsciljemelektrifikacije
stanovni5rva izbjeglog tiiekom rata.
irognanidkih naselja i iovratka
6.3. Telekomunikacije
Sistemtelekomunikacijskeinfrastrukturejeobnovljeniufunkciji.Uspostav|jenoptidki
veze su kvalitetne i pouzdane,
priienosni sistem gih"ejc"rin-Velika KladuSa. Terekomunikaciiske
uzpovrem.n.p."ma.signa|akojisejavljajuuglavnomururalnimsredinama.
i mobilne telefoniie. Broi fiksnih
sistem na podrutju usK iine sistemi fiksne
Telekomunikacijski
';p;l;;iu
nego godinu ranije'
oi ie z6n. godine bio gotovo 15% manji
prikljudaka j.
"
86
Istovremeno, broj korisnika mobilne telefonije znaiajno raste te se od 2005. do 2011. povefao za
55,210/o. Pokrivenost USK signalom mobilnih mreZa je 9\o/o, s povremenim prekidima signala.
i velik rast broja korisnika Interneta pa se u tom
razdoblju njihov broj pove6ao za viSe nego dvostruko te je na podrudju USK u 2011. evidentirano
ukupno 17.355 internetskih prikljuiaka. Povremeno se javljaju prekidi brze internetske veze
zbog joS uvijek nepovezanog glavnog optitkog kabla s mreZom u Sarajevu.
Od 2005. do
20'J,2.
godine zabiljeLen je
Razvojni problemi i potrebe u podruEiu prometa i elektroenersetske infrastrukture
Razvoini problemi
Razvoine Dotrebe
Nedovoljno i neredovito odrZavani
cestovni pravci
Redovito i kvalitetno odrZavati cestovnu
infrastrukturu
Nedovoljna signalizacija ulidnih gradskih
Poboljiati signalizaciju uli6nih i gradskih
mreZa
mreZa
Manjak zaobilaznih cestovnih pravaca i
opteredenost gradskih prometnica
Izraditi planove rasteredenja gradskih
prometnica
Nezadovoljavajuda sigurnost u cestovnom
prometu
Unaprijediti sigurnost u cestovnom
prometu
Nedovoljno razvijen biciklistidki promet
I
a(.ati izdv aj anja za i z gra dn j u b i ci kl i sti dki h
staza i poticanje biciklistiikog prometa
Zastarjelost Zelj eznidke infrastruktu re
Preopteredenost i dotrajalost
elektroenergetske mreZe
Gubici zbog zlouporabe i krade elektriEne
energije
7.
a
Modernizirati Zeljezniiku infrastrukturu
a
fadati ulaganja u obnovu elektroenergetske
mreZe
Provoditi nadzor nad kori5tenjem
elektridne energiie
Za{tita okoliia i komunalna infrastruktura
7.7. Pratenje
stanja okoliia, informacijski sistem okoliia, planiranje zastite okoliia
Sistem kontinuiranog i sistematidnog pra6enja stanja okoliSnih sastavnica na podruiju Unskosanskog kantona nije uspostavljen. Podaci o stanju pojedinih okoli5nih sastavnica postoje ali
je
oteZano jer se mjerenja ne provode kontinuirano i sistematiEno.
Usporedivost podataka je otelana jer metodologija praienja i mjerenja nije uskladena s
metodologijom Europskog ureda za statistiku (Eurostat). Mjerne postaje za praienje kakvoie
zraka ne postoje, dok za podruije svake op6ine uspostavljene su opiinske zone sanitarne zaltite
izvori5ta vode za pi6e, ali se ne provode i druge mjere zaStite kakvode povrSinskih i podzemnih
voda. Stoga se ocjena kakvode pojedinih sastavnica okoliSa donosi na osnovu procjena,
Ustavom Federacije BiH politika zaitite iovjekove okoline je u zajedniikoj nadleZnosti
Federacije BiH i kantona, medutim pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
postoji Odjel za za3titu okoliSa. Federalno ministarstvo za okoliS i turizam prenijelo je odredene
nadleZnosti na kantonalni nivo, kao Sto je na primjer nadleZnost za pitanja upravljanja otpadom.
Entiteti su 2003. godine usvojili Akcioni plan zaStite okoliSa za BiH tzv. NEAP fNational
Environmental Action Plan). Cilj NEAP-a je identifikacija kratkorodnih i dugoroinih prioritetnih
njihovo kori5tenje
87
aktivnosti i swaranje osnove za pripremu dugorodne strategije zaitite okoli5a u skladu sa
privrednim i ekonomskim razvojem Bosne i Hercegovine i njenim dru5weno-politiikim
uredenjem.
Hercegovina opredijelila za proces stabilizacije i pridruZivanja
Europskoj Uniji, a selctor okoli$a je jedan od visoko pozicioniranih prioriteta Europske Unije
2008. godine je usvojena Strategija za5tite okoliSa Federacije BiH 2008. - 2018. koja se sastoji od
4 komponente: Federalna strategija zaStite prirode, Federalna strategiia zaitite zraka, Federalna
strategija upravljanja otpadom i Federalna strategija upravljanja vodama. Sastavni dio Strategije
zaitite okoli5a Federacije BiH je i Akcijski plan zaitite okoli5a. Nadalje, pristupilo se izradi ostale
planske dokumentacije, niZeg ranga, ali je do sada na federalnom nivou iz sektora za5tite okoli5a
S obzirom da se Bosna
i
donesen jedino joS Federalni plan upravljanja otpadom za period 20L2-2077, tako da se moZe
reii da su promjene u olcyiru zaStite Zivotne sredine upravo kod sektora upravlianja otpadom
procesu
dosegnule jednu od najpozitivnijih promjena i prilagoclavanje koje je BiH postigla u
pribliZavanja pravnim steievinama EU.
Zakonska regulativa koja definira pitanja za5tite okoliSa na federalnom nivou obuhvata slijede6e
zakone, kao i obaveze Kantona koje proizlaze iz istih:
I - Zakon o za5titi okoliSa (,,SluZbene novine Federacije BiH" broj: 33/03,38/09)
pripremanie kantonalnog plana zaitite okoli5a (dlan 49. Zakona) - proces u toku,
-
II - Zakon o zastiti prirode (,,sluzbene novine Federacije BiH" broj: 33/03)
- Pripremanje kantonalnog plana zaStite prirode (ilan 18. Zakona),
- pripremanje prijedloga za progla5enje za5tiienog peizala i spomenika prirode
-
po
potrebi (ilan 30. Zakona),
III- Zakon o za$titi zraka [,,sluzbene novine Federacije BiH" broj: 33/03)
- pripremanje kantonalnog plana za5tite kvaliteta zraka (ilan 4. Zakona),
IV- Zakon o upravljanju otpadom [,,SluZbene novine Federacije BiH" broj: 33/03'72/09)
- pripremanje kantonalnog plana upravljanja otpadom (dlan 9. Zakona) - proces u toku,
- pripremanje kantonalnog Zakona o upravljanju otpadom (dlan 9., ilan 10. Zakona)'
donesen,
V- Zakon o fondu za zaititu okoli5a (,,SluZbene novine Federacije BiH" broj: 33/03)
ima
Fond za zastitu okolisa na razini Federacije BiH je osnovan 2003. godine kao tijelo koje
zadafu financijski podupirati projekte iz podruija zastite okolisa.
VI Zakon o vodama (,,SluZbene novine Federacije BiH" broj: 70/06)
- Zakon o vodama Unsko-sanskog kantona donesen
za
Nadleino ministarstvo na podruiju Unsko-sanskog kantona za ova pitanja ie MinistarsWo
gractenje prostorno ureclenje i zastitu okoliSa, dok je sektor voda pri Ministarstvu poljoprivrede,
vodoprivrede i Sumarswa.
je
Ministarswo za gradenje prostorno uredenje i zaStitu okoliSa svojim aktivnostima do sada
nastojalo sworiti potrebne uslove za sprjeiavanje, nadzor i postupanje u pravcu smanjenja
grailenje
zagaclenja zraka, tla i vode. U periodu od posljednje tri godine Ministarswo za
prostorno uredenje i zaititu okoliSa je uloZilo velike napore u stvaranju preduslova za smanjenje
postojefeg i sprje6avanje novog zagadenja okoliSa kroz dono5enje odgovarajuiih zakona i
njihovog provodenja:
88
-
Zakon o komunalnim djelatnostima (,,SluZbeni glasnik USK" broj:4/1,1,n/1,1,i13/IZ)
Zakon o upravljanju otpadom (,,SluZbeni glasnik USK,,broj: 4/12)
Zakon o za5titi od buke (,,SluZbeni glasnik USK,,broj: 3/13)
Potrebno je istaii da je Ministarswo za gractenje prostorno uredenje
navedena prva dva zakona donijelo gotovo sve podzakonske akte.
i za5titu okoliia vezano za
Vezano za plansku dokumentaciju Ministarstvo za graclenje prostorno ureclenje i za5titu okoliia
ie 2073. godine pokrenulo proceduru izrade Plana za5tite okoliSa Unsko-sanskog kantona koji
treba biti gotov do kraja 2014. godine. Sa druge strane ve6 je u zavr5noj fazi izrada plana
upravljanja otpadom Unsko-sanskog kantona i usvajanje ovog dokumenta oiekuje se u toku
20L3' godine. Od ostalih planskih dokumenta Ministarstvo za gradenje prostorno uredenje i
za5titu okoli5a za naredni period planira donijetijoS dva planska dokumenta, a to su plan za5tite
prirode i Plan za5tite kvalitete zraka Unsko-sanskog kantona.
Posebni napori Ministarstva za gradenje prostorno uredenje i za5titu okoli5a uloZeni su u
uredenje oblasti upravljanja otpadom. Upravljanje otpadom predstavlja jedan od vaZnijih
iinilaca za5tite okoline, a time i odrZivog razvoia neke opiine, te zbog toga predstavlja kljuini
problem koji se mora ubrzano rjeiavati. Nekontrolirano, neadekvatno i nelegalno odlaganje
otpada predstavlja stalnu prijetnju zagadenju vode, tla i vazduha, a time i rizik zazdravlje ljudi i
Zivotinja. Poseban problem predstavljaju nelegalne divlje deponije koje se nalaze na podrudju
svih opiina Unsko - sanskog kantona. OdrZivo upravljanje otpadom predstavlja jedno od glavnih
pitanja za5tite Zivotne sredine i odrZivog razvoja za podrudje Unsko - sanskog kantona koje
obuhvata i druge sektore razvoia kao 5to su turizam, mala i srednja i preduzeia kroz ukljudenje
privatnog sektora u upravljanje otpadom kroz pro5irivanje vrste usluga u okviru prikupljanja
komunalnog otpada na udinkovit i odgovoran nadin. Problem neodgovaraju6eg naiina
upravljanja otpadom doprinosi naru5enom izgled okoli5a, te posebno sa zdravstvenog aspekta
postoji ugroZenost izvoriSta vode za piie i razvoj razliiitih bolesti kod ljudi, Zivotinja i biljaka.
7.2. Upravlianie vodama
Velik broj iistih povriinskih vodotoka i podzemnih akumulacija osigurava dostatne kolidine
pitke vode za stanovni5wo USK. Vodotoci USK pripadaju slivnom poaruflu rijeke Save. Veliiina
slivne povrsine ovih vodotoka na podrurju F BiH ie 742 k6z. Hidroloska promatranja i podaci su
nepouzdani, pa se radi o hidrolo5ki slabo izudenom podruiju.
89
Slika 6. Podsliv riieke Une
'-----,a
\
90
Izvor: Strategija upravljanja vodama F BiH 2010.-2022.
Na podruiju USK postoji oko 7 hidrometeoroloikih stanica na kojima se periodiino vr5i
ispitivanje kakvoie povr5inskih vodotoka. Analiza se provodi na temelju pet parametara ietiri
puta godiSnje no ne postoje sumarni godi5nji podaci. Ribolovna udruZenja provode analizu
kvalitete povr5inskih voda svake dvije godine. Procjenjuje se da je vedina povrSinskih vodotoka
I., odnosno II. kategorije kakvoie.
Okvirna direktiva o vodama EU je prenesena u federalni Zakon o vodama dije su izmjene i
dopune u tijeku [Sl. novine F BiH,70/06). Federalni Zakon o vodama je bio osnova zaizradu
Strategije upravljanja vodama F BiH koja je usvojena 2072. godine za razdoblje od 2010. do
2022. godine. U planu je izrada Plana upravljanja vodama za podrudje USK. Nadin upravljanja
vodama na podruiju USK reguliran je kantonalnim Zakonom o vodama (Sl, glasnik USK br.
04/2071), a Zakonom o komunalnim djelatnostima (Sl. glasnik USK br. 04/7L, 71/7\, I3/LZ)
propisuje se naiin snabdijevanja pitkom vodom i odvodnje i proii56avanja otpadnih voda. U
planu je izrada Strategije razvoja komunalnih djelatnosti USK koja ee biti definirana za
desetogodiSnje razdoblje te se odekuje da fe biti sastavni dio Zakona o komunalnim
djelatnostima.
favna komunalna poduzeia za svaku opiinu obavljaju djelatnosti zabvafanja, prodi5iavanja i
distribucije pitke vode te poslove zbrinjavanja otpadnih voda. Sistem vodoopskrbne i
kanalizacijske mreZe je dotrajao i samo djelomiino obnovljen i rekonstruiran na podrudju
pojedinih opdina. Na podruiju opdina Bihai, BuZim i Cazin je pokrenut proces izgradnje
decentraliziranih sistema upravljanja otpadnim vodama primjenom bioloSkih i ekoloSki
prihvatljivih metoda.
Prosjedni gubici vode u razdoblju od 2005. do 2O77. godine su iznosili 57,420/o Sto predstavlja
jedan od najveiih problema u sistemu upravljanja vodama na podruiju USK. U 2017. godini je
53% ukupnog stanovni5wa USK bilo pokriveno sistemom snabdijevanja vode iz javnih vodovoda
no postoje znatna odstupanja tako da pojedine opiine imaju znatno ve6u pokrivenost
stanovni5tva javnim sistemom vodoopskrbe u odnosu na kantonalni prosjek, a druge viSe nego
dvostruko niZu.
Kanalizacijski sistem uglavnom obuhvada samo urbane gradske dijelove, a prodi5iavanje
otpadnih voda se ne provodi pa se one izravno ispu5taju u vodotoke. Izravno ispuitanje
komunalnih i industrijskih otpadnih voda u vodotoke predstavlja najvedi problem u podruiju
politike upravljanja vodama USK. Postojeia kanalizacijska mreZa je zastarjela, pa je potrebna
njezina obnova. U 2077. godini je oko 15%o kuianstava s podrudja USK imalo prikljudak na
kanalizacijsku mreZu, a ostatak stanovniStva je bio prikljuien na septidke jame i kanale. Na
podrudju opiine Bihai iak75o/o stanovniStva koristi septiike jame. Septidke jame u prigradskim
naseljima i ruralnim sredinama nisu propisno izgrailene, a mnoge od njih ne zadovoljavaju
minimalne tehnidke standarde. Zastarjelost i nepotpuna izgradenost kanalizacijske mreZe te
izravno ispu5tanje otpadnih voda bez proii5iavanja ugroZavaju kakvodu povr5inskih i
podzemnih vodnih tokova. U vedini opiina USK u tijeku su aktivnosti usmjerene prema obnovi i
pro5irenju kanalizacijske mreZe te uvodenju prodistaia otpadnih voda [Bosanska Krupa, Velika
Kladu5a, Cazin, Sanski Most, Bihai). Na podrutju Bihaia ie zapoieo projekt izgradnje proiistada
otpadnih voda. Ve6ina ostalih opiina ima izradenu dokumentaciju za izgradniu postrojenja za
prodi5iavanje otpadnih voda te zakljuien ugovor s Europskom investicijskom bankom o
fi
nanciranju njihove izgradnje.
7.3,
Zrak
Za5tita kvalitete zraka definirana je Zakonom o zaStiti zraka F BiH (Sl. novine F BiH, 33/03). U
zakon su transponirane odredbe EU IPPC direktive dime su postavljeni uvjeti za izdavanje
9T
okoliSnih dozvola industrijskim postrojenjima. Na podruiju USK, okoliSne dozvole izdaje od
2008. godine Ministarstvo za gradenje, prostorno uredenje i zaStitu okoline. U 2008. godini
izdanole 26 okoliinih dozvola ,au20L2.je izdano novim i postojeiim poduze6ima 45 okolisnih
dozvola.
Federalna strategija zaitite zraka usvojena je za desetogodiSnje razdoblje kao dio Federalne
strategije zaitite oXotiSa. lzradai usvajanje kantonalnog plana za5tite zraka planirana ie za20t4.
godinu.
jer nisu
Egzaktnih pokazatelja o koncentraciji oneii5iujudih Wari u zraku na podruiju USK nema,
uipostavllene mjerne stanice za kontinuirano pradenje kakvo6e zraka. Postoji potreba za
uspostavljanjem jedne mjerne stanice u zoni najveie emisije oneiiS6ujuiih tvari'
procjenjuje se da je kakvoia zraka zadovoljava juia, uz perioditna onediS6enja zraka koja ne
prelaze granice dozvoljenih vrijednosti oneii56ujuCih tvari.
Od stacionarnih izvora onedi5den ja zraka vaZno je spomenuti sumpordioksid iz industrijskih
postrojenja koji je bio glavni uzrok oneEis6enja u prijeratnim godinama. Mjerenje razine
iumpordioksida u zraku provodilo se u prijeratnim godinama na podruiju op6ine Bihai.
Stagnacijom industrijske proizvodnje i zawaranjem industrijskih postrojenja koncentracija
,urpo.dioksida u zraku znaiajno je smanjena.L) 20L1. godini je na podruiju USK poslovalo 51
industrijsko postrojenje s okoli5nom dozvolom'
poduze6e koje se bavi proizvodnjom gradevinskog materijala i izvoclenjem gra(levinskih radova
svojim poslovnim alitivnostima naruSava kvalitetu zraka na podruiju opdine Velika Kladu5a.
je
Zavod za javno zdravstvo provodi mikrobioloika ispitivanja zraka u poduze6ima dija
djelatnost proizvodnja medicinskih materijala'
Najve6i onedi$fivaii zraka iz stacionarnih izvora su pojedinaina loZi5ta u ku6anstvima koja
orobito oneiiS6uju zrak tijekom zimskih mjeseci izgaranjem pogonskih goriva drveta i ugljena'
Centralna toplana koja bi smanjila negativan utjecaj na kvalitetu zraka iz pojedinainih loZiSta ne
postoji. Procjenjuje se da kvaliietu ziaka naruiava praSina iz oko 100 kamenoloma kao i velik
broj iiegalnih odlagali5ta otpada, no ispitivanje njihovog utjecaja na kakvodu zraka se ne provodi'
Od mobilnih izvora oneii56enja zraka najzastupljenije su emisije oneEis6ujudih
tvari iz cestovnih
motornih vozila.
7.4. Upravljanje otpadom
U sektoru upravljanja otpadom postignuta je najveia uskladenost zakonodavstva Federacije
Bosne i Hercegovine s pravnom stedevinom EU. Na federalnoj razini nadin upravljanja otpadom
definiran je Zakonom o upravljanju otpadom f,,StuZbene novine Federacije BiH" broj: 33/03'
7Z/Og), a na nivou Kantona je to Zakon o upravljanju otpadom (,,SluZbeni glasnik USK" broj:
4/l1)iZakon o komunalnim djelatnostima (,,SluZbeniglasnikUSK" broj: 4/LL,1I/77,13/12)'
po
Federalni plan upravljanja otpadom izraden je i usvojen za razdoblie 2012 do 20L7. godine, a
uzoru na njega u 2011. godini pokrenut je postupak izrade Plana upravljanja otpadom Unskoje provedbeni
sanskog kantona za period od2014. do 20L9. godine. Plan upravljanja otpadom
planski dokument kojim se urecluju uvjeti za planiranje upravljanja otpadom na podruiju Unskogodini'
sanskog kantona i njegovih opiina, a zavrietak izrade dokumenta planiran je u 2013.
prostorno
OdrZivo upravljanje otpadom jedan je od glavnih prioriteta Ministars|va za graclenje,
uredenje i za5titu okoliSa Unsko-sanskog kantona.
Razvojnim kreditnim sporazumom potpisanim 2002. godine izmedu BiH i Medunarodne
asocijaciie
za razvoj (lnternacional
Development Association-lDA) zapodeo
ie Projekat
92
\ '
upravljania ivrstim otpadom u Bosni i Hercegovini. Medutim, zbog nepovjerenja skoro svih
zainteresiranih strana u Unsko-sanskom kantonu ovaj proces nije i5ao planiranom dinamikom,
tako da se I godina poslije - podetkom 2010. godine situacija mogla opisati na slijedeii na|in:
- Nepostojanje zakonske legislative i Plana o upravljanju otpadom Unsko-sanskog
kantona,
-
Nedostatak
politiike podr5ke procesu unapredenja upravljanja otpadom,
Nedostatak odgovarajudeg kadra za upravljanje procesom,
Nije bilo dogovora svih opfina po pitanju zajedniikog pristupa upravljanju otpadom i
opiine nisu prihvatale predloieni regionalni koncept,
Lokacija za regionalno sanitarno odlagaliSte otpada nije bila odredena,
Status preduze6a "US REG DEp" bio je neodrZiv,
Neadekvatnastudijsko-projektnadokumentacija,
Nedostatak finansijskih sredstava i nepovjerenje medunarodnih donatora,
Izvori5ta vode za piie i okoliSa opienito bito je ugroZeno,
Sva postojeia sluZbena odlagaliSta otpada su nesanitarna.
93
za gradenje'
Medutim, proces stagnacije prekinut je 2010. godini kada su opiine i Ministarstvo
Svicarske
prostorno uredenje i zastitu okolisa dobili podriku i pomot od meclunarodnog donatora'
otpadom na Unskoagencije za razvoj i saradnju, da se postojeie stanje po pitanju upravljanja
je politidki konsenzus i
sanskom kantonu podne rje5avati. UloZen je dodatni napor, postignut
ostvareni su znaiajni rezultati.
trgovine i ekonomskih odnosa
Naime, Delegacija Europske komisije u BiH sa Ministarswom vanjske
za odabir regionalnih
BiH u 2011. godine zapoiela je provedbu projekta ,,lzradastudije izvodljivosti
ekonomskom
je
sanitarnih deponija u Bosni i Hercegovini". cilj ovog projekta doprinos odrzivom
uniie, ojadala
razvoju kako bi se Bosna i Hercegovina pribliZila okoliSnim standardima Europske
EU (acquis
administrativna struktura i potaklo na usklaclivanje sa pravnom stedevinom
Regionalnog centra za
communautaire). Ovaj projekat za rezultat ima izradenu Studiju izvodljivosti
razvoia Regionalnog centra
upravljanje otpadom. Studija je osigurala opiirnu analizu svih aspekata
za upravljanje otpadom, ukljuduju6i prognozu swaranja otpada, tlocrt lokacije' optimizaciju
na deponiju preko - ako
upravljanja procjednim vodama i plinom sa deponije, optimizaciju prevoza
je isplativo - pretovarnih stanica, tro5kove, financijske i ekonomske analize' plan nabave itd'
a sa druge strane problem
Medutim ovaj dokument joS uvijek nije usvojen od nadleZnih nivoa vlasti,
iako su
jo5 uvijek predstavlja ne odredena lokacija za regionalno sanitarno odlagaliste otpada,
iskoriSteni sa stanoviSta
kapaciteti svih postojeiih sluZbenih opdinskih odlagalista otpada uglavnom
(tlo, zrah podzemne i
popunjenosti, nesanitarna su i ugroZavaju zdravlje ljudi i okoli5a Sireg regiona
povr5inske vode).
na ureclenje ove oblasti:
uz podrsku projekta Gow WADE donesena su dva zakona koja se odnose
Zakon o komunalnim
Zakon o upravljaniu otpadom (,,sluzbeni glasnik uSK" broj: 4/I2) i
zakoni nalazu uvoclenje
djelatnostima [,,Sluzbeni glasnik usK" broj: 4/17, 1I/LL,13/L2). Navedeni
otpada na zivotnu sredinu'
strogih tehniikih zahtieva kojim se redukuju negativni efekti odlaganja
stanovniswa' Znaiaj ovih
narodito na zemlji5te, podzemne i povriinske vode, kao i efekti na zdravlje
na lokalne zajednice'
zakona izmedu ostalog je 5to su nadleZnosti decentarlizirane i spu5tene
je proces izrade Plana
Ministarswo za gradenje, prostorno ureclenje i zastitu okoline zapotelo
dokumenta je doprinijeti
upravljanja otpadom unsko-sanskog kantona. cilj izrade ovog planskog
uz promociju
zastiti okolisa i poboljianju kvaliteta Zivljenja graclana Unsko-sanskog kantona
upravljanja otpadom' te
poticanja odrZivog koriStenja resursa kroz uspostavu integralnog sistema
kantona' Plan ie biti
da se na taj nadin minimizira rizik po zdravlje stanovnika unsko ' sanskog
osnova za izradu opiinskih planova za upravljanje otpadom'
duzne za postojeie deponije
Prema Zakonu o upravlianju otpadom Federacije BiH opiine su bile
Zakona dozvola za
izraditi Plan prilagodavanja upravljanja otpadom, odnosno na osnovu istoga
regionalnom nivou' odnosno
nove sanitarne deponije moZe se izdati samo za deponovanje na
Bitno ie istaii
prioritet u izdavanju potrebnih dozvola za nove deponije imaju regionalne deponije'
ovaj planski dokument, doiim
da su opiine Biha6, Bosanski Petrovac, Kljui i Sanski Most izradile
Bosanska Krupa' BuZim i
opiina velika KladuSa je procesu dobijanja saglasnosti na isti, a opcine
dokumenta'
Cazin koje imaju zajednidku deponiju su tek u procesu izrade ovog
94
Dodatni argument da se zapodeti proces nastavi odvijati zapodetom dinamikom je i gore spomenuta
iinjenica da su postojeia odlagali5ta otpada nesanitarna, da ugroZavaju izvore vodezapiie i da sada
predstavljaju direktnu opasnost po Zivot i zdravlje svih gradana Unsko-sanskog kantona, ugroZavaju
okoliS, uglavnom su iskori5tena sa stanovi5ta popunjenosti i nijedno ne posjeduje potrebnu dozvolu
za rad.
Nadalje, pored ovih odlagali5ta veliki je broj divljih deponija koje nastaju svakodnevno i koje su
stalna prijetnja zagaclenju vode, tla i vazduha, a time i rizika za zdravlje ljudi i Zivotinja, a ovaj
problem neie moii biti rije5en dok se ne uspostavi Regionalna sanitarna deponija.
Kad se govori o otpadu potrebno je istaii iinjenicu da se problem otpada nastoji rije5iti na
regionalnom nivou, odnosno tzv. regija Bihai obuhvata svih osam opiina Unsko-sanskog kantona i
opiinu Drvar iz Livanjskog kantona.
Na podrudju regije Bihai postoji Javno preduzeie Centar upravljanja otpadom ,,REG DEp" d.o.o.
Biha6, koje je zajedniiki regionalni operater za upravljanje otpadom i koje je u veiinskom vlasniitvu
opiina.
Ministarstvo za gradenje, prostorno uredenje i za5titu okoli5a je zajedno sa opiinama, javnim
komunalnim preduzedima, Resursnim centrom za vode i okoli5 ,,Una Consultinga" i uz kontinuiranu
podr5ku Svicarske agencije za saradnju i razvoj zavr5ilo nekoliko znaiajnih projekata koji trebaju
unaprijediti sektor upravljanja otpadom na podrudju regije Bihai. Projekat "Prikupljanje podataka o
sastavu i kolidinama otpada" koji je kroz metode prikupljanja, sortiranja, analiziranja i evidentiranja
komunalnog otpada dao tadne i objektivne podatke o svim vrstama i koliiinama otpada koji
proizvode gradani i privredna dru5wa.
Projekat ,,Studijska posjeta Regionalnom centru za upravljanje otpadom u Celju", koje se nalazi u
Republici Sloveniji, gdje su udesnici bili predstavnici 4 mjesne zajednice iz Biha6a koje gravitiraju
potencijalnoj lokaciji za regionalnu sanitarnu deponiju, predstavnici opiine Bihai i predstavnici
medija. Projekat ie za cilj imao da se svi uiesnici krozrazgovor i razmjenu iskustava na licu mjesta
upoznaju se savremenim nadinom rada i funkcionisanja Regionalnog odlagaliSta otpadom, i
istovremeno dobiju odgovore na pitanja vezana za izgradnju, rad i odrZavanje, uticaj na zdravlje
ljudi i Zivotinja koji Zive u blizini, kao i opienito na stanje okoli5a u njenoj neposrednoj blizini.
Omoguieno je i da se kroz razgovor sa mjesnim zajednicama koje Zive uz ovu regionalnu deponiju
ukloni eventualne strahovi i barijere za nastavak dalje implementacije projekta izgradnje Centra za
upravljanje otpadom na podruiju na5eg regiona.
U toku su brojni projekati koji trebaju doprinijeti uspje5no uspostavljenom cjelovitom sistemu
upravljanja na podruiju Unsko-sanskog kantona.
,,Kampanja ukljuiivanja javnosti i gradana u proces upravljanja otpadom" koja kroz rad sa djecom iz
vrtiia i
Skola, mjesnim zajednicama i nevladinim organizacijama treba upoznati gradane sa
udinkovitom, okoliSu prihvatljivom, dobro prihvadenom i podrianom regionalnom sistemu odrZivog
integralnog upravljanja otpadom na podrudju opiina Unsko-sanskog kantona i opiine Drvar.
Namjera je da se graclani upoznaju sa selektiranjem, ponovnom upotrebom i nadinima smanjenja
otpada koje de se u buduinosti odlagati kao neiskoristivo na regionalnu deponiju. Jedna od
aktivnosti ovog projekta je EKO-kviz organizovan sa svrhom poticanja ulenja i sticanje znanja iz
95
oblasti zastite okoli6a, komunalnih djelatnosti i zaStite voda, kroz takmiienje djece svih Skolskog
uzrasta iz svih opiina Unsko-sanskog kantona i opiine Drvar, a kroz televizijsku ekranizaciju
projekta i ostali dio gratlana.
projekat ,,Uvotlenje kompostiranja bio-otpada na podrudju Unsko-sanskog kantona i opiine Drvar"
ima za cilj smanjenje bio-otpada u ukupnoj koliiini komunalnog otpada na podruiju svih opdina,
obzirom da je u projektu Prikupljanje podataka o sastaw i koliiinama komunalnog otpada
evidentirano da se nalazi oko 31 0/o biolo5kog otpada'
Tu su i brojne aktivnosti kojima Ministarstvo za gradenje, prostorno urealenje i zaStitu okoli5a
nastoji podi6i svijest gradana i javnosti o vainosti za5tite okoliSa: Let's do it oEistimo BiH za iedan
i
dan, obiljeZavanje svjetskih znadajnih datuma iz oblasti za5tite okoli5a, uEe5ie na eko sajmovima
slitno.
prosjedna pokrivenost stanovni5tva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada na podrudju
Unsko-sanskog kantona je 75o/o, a udaljeni ruralni dijelovi uglavnom nisu pokriveni organiziranim
javnih komunalnih
skupljanjem otpada. Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada je u nadleZnosti
preduzeia iiji su osnivadi opiine Unsko-sanskog kantona. Na podrudju Unsko-sanskog kantona
posluju slijedeca javna komunalna predu zer:t: lKP "Komrad" (Bihai), JKP "10. f uli" d'o.o. (Bosanska
Krupa), ,'Komunalno" d.o.o. (Bosanski Petrovac), fKP "Komb" d.o.o (BuZim), fKP "eistoia" d.o.o'
(Sanski
(Cazin), JKp "Rad" d.o.o. (Kljut), JKUP "Komunalije" d.o.o. [Velika Kladu5a) i JKP "Sana" d'o.o.
Most). Ostale vrste otpada (ambalaZni, industrijski, gratlevinski, medicinski, opasni, elektronidki,
animalni i ostale vrste) su u nadleZnosti Federacije BiH'
7.5. Buka
buke,
Zakonom o zaStiti od buke [SluZbeni glasnik USK br. 3/13) propisuje se dozvoljena razina
USK'
podrutju
na
buke
utvrduju mjere za5tite od buke i nadin mjerenja buke te nadz-or nad razinom
br'
F
BiH,
(Sl.
novine
Zakon je donesen u skladu sa Zakonom o ,j5titi buke na federalnoj razini
i
razini
izvorima
LtO/Li) U praksi se mjerenja buke ne provode pa ne postoje egzaktni podaci o
bukom
buke. Iivje5tavanje o razini buke na pod-ruEju kantona se ne provodi. Registar onetiSiivaEa
nije izraden.
prema procjeni, najznadajniji uzrodnici buke su cestovna motorna vozila te kamenolomi' Prema
je
kantonilnom Zakonu o r"ititi od buke, mjerenje razine buke u kamenolomima preduvjet
dobivanja okoliSne dozvole.
planiranje je
Zakonska obveza opiinskih i kantonalnih organa uprave nadleZnih za prostorno
izraditi karte buke do 20L6.godine te ih azurirati svake tri godine.
7.6. Zaltiteni diielovi Prirode
prirode (Sl.
Zakonski okvir iz podruija zastidenih dijelova prirode tini federalni Zakon o zaStiti
novog
nacrt
je
godini
izraden
2012.
u
novine F BiH, 93/03). U tijeku je revizija tog zakona te
je
nadleZno
podrudju
USK
federalnog zakona o iastiti-prirode. o zaitidenim dijelovima prirode na
na
prirode
Ministarstv o za gradenje, prostorno ureclenje i za5titu okoline. Zakon o za5titi
kantonalnoi razini nije izraden.
96
Sistem praienja, prikupljanja, obrade i analize podataka o kori5tenju zaitiienih dijelova prirode
uspostavljen je na federalnoj razini 2003. godine (Pravilnik o uspostavljanju i uprivljanju
informacijskim sistemom za za5titu prirode ivrSenje monitoring Sl. novine F BiH 33/03).
Za5tiienim prirodnim podrudjima ne upravlja se u skladu sa znanstvenim ekolo5kim praksama.
Brojni spomenici prirode nedovoljno su istraZeni (npr. Grbiia peiina, peiina Suvaja, Kerkezova
peiina iJama oko).
Na podruiju Federacije Bosne i Hercegovine postoji jedan nacionalni park koji se cijelom povrsinom
proteZe teritorijem USK. Radi se o Nacionalnom parku Una, osnovanom 2008. godine, koji obuhvaia
podrudje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim podrudje kanjonskog
dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog u5ia u Unu uzvodno od Drvarskog pblla, te mecluprostoi
izmedu Une i Unca. Cijelo podruije Nacionalnog parka potpada pod Opdinu glhai u ukupnoj povr5ini
od 19' 800 ha' Upravljanje Nacionalnim parkom Una provodi favno poduzeie Np Una koje provodi
mjere za5tite i odriavanja izvornih prirodnih vrijednosti parka, osigurava neometano oivijanje
prirodnih procesa i odriivo kori5tenje prirodnih dobara te nadzire provodenje mjera za5tite p.irodu
unutar parka.
Za5tita, upravljanje i kori5tenje prirodnih resursa Nacionalnog parka Una regulirano je Zakonom o
'44/BB).
Nacionalnom parku Una fsluibene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br.
plan
upravljanja Nacionalnim parkom Una usvojen je 2011. godine za desetogodiSnje razdobile s ciljem
definiranja smjernica za uspostavljanje dugorodne za5tite i odrZivo uprivljanje bioraznoliko5iu te
prirodnim i kulturnim resursima unutar parka. U Nacionalnom parliu uspostavljena su podrudja
stroge i usmjerene za5tite i podrudje usmjerenog razvoja. ReZimu stroge i usmjerene za5tite pripada
13 500 ha parka, a unutar reZima usmjerenog razvojanalazi se 6 300 hi njegove povriine.
Dio Nacionalnog parka Una, kojeg dini sedreno podrudje rijeke Une u Martin Brodu na podrudju
opdine Bihai, progla5eno je geolo5kim spomenikom prirode. Sedreno podruije se proteZe 'od izlaza
Une iz njenog kanjona do usda Unca u Unu te ga iine dva dijela: gornji-plavljeni dio i donji suhi dio.
Oba dijela prostiru se izmedu 300 i 400 m nadmorske visine te dine oazu u okolnom kriu. Ovo
podruije dine brojni slapovi i vodopadi te okolno sedreno zemljiSte nastalo djelovanjem mahovine
Cratoneurone. Vodopadi ovog podrudja jo5 se nazivaju i martinbrodskim slipovima zbog blizine
miesta Martin Brod. Najistaknutiji slapovi su faladki buk srednji Buh Milandev Buk
fveliki BukJ i
Mali SIap. Ostali geomorfolo5ki spomenici prirode na podrudju USK obuhvaiaju izvore rijeka Dabar
(Sanski Most), Klokota (Bihai), Kruinica (Bosanska Krupa), vodopad Bliha (sanski Most) i Dabarsku
peiinu (Sanski MostJ. Vodopad Bliha (Blihin Skok) nalazi se izmedu sela Fajtovci i Kamengrad,14
km od sredi5ta opiine Sanski Most. Vodopad se nalazi na rjedici Blihi koja se ulijeva u Sanu te je
visok 40 m, a Sirok 10 m.
Na podrudju USK postoje i strogi prirodni rezervati, specijalne geolo5ki rezervati, rezervati
prirodnih predjela te geolo5ki i geomorfolo5ki spomenici prirode. Kategoriji strogih prirodnih
rezervata pripadaju pra5uma Lom na planini Klekovaia i pra5uma PljeSevica na istoimenojplanini u
Pra5uma Lom pripada opiini Bosanski Petrovac, a njena ukupna povrSina iznosi ZgZ,7
ha. Od ukupne povr5ine, B2o/o praiume dine Sumske zajednice bukve, jele i smreke, a na visim
nadmorskim visinama prevladavaju Sumske zajednice subalpske bukove 5ume. Pedina Hrustovada u
mjestu Vrhpolje u opiini Sanski Most za5tiiena je kao specijalni geolo5ki rezervat. Suvajsko
medugorje na podrudju opiine Bosanska Krupa je rezervat prirodnih predjela dija je povriina 5d ha,
a uglavnom ga dine Sume i palnjaci.
opiini Bihai.
Za5tiienim spomenicima prirode pripadaju i: Martinbrodski slapovi, Strbaeki buk, Troslap, Dvoslap,
Ripadki slap i Kostelski slapovi.
97
u za5tite okoliSa
Razvoini problemi
Nema sistemskog i kontinuiranog praienja
kvalitete pojedinih okoliSnih sastavnica
Statistidki podaci iz podruija za5tite okoli5a
nisu usklacleni s metodologijom EUROSTATa
Nedostaje fiziika infrastruktura za pra6enje
kvalitete pojedinih okoliSnih sastavnica
Nedostatak suradnje svih uiesnika u
podruiju za5tite okoliSa [organizacije
civilnog druBwa, struka, Politika)
Prostorni plan na razini USK nije usvojen
Kantonalni plan zaStite okoli5a i plan zaStite
okoli5nih sastavnica nije usvojen
Dotrajalost vodoopskrbne i kanal izacijske
mreZe
Nizak stupanj pokrivenosti stanovniStva
opskrbom pitke vode i prikljudenosti na
kanalizacijsku mreZu
Kakvoia vode iz lokalnih vodovoda nije pod
nadzorom, septitke jame u prigradskim
naseljima i ruralnim sredinama nisu
propisno izgraclene
Otpadne vode se bez prodiSdavanja ispu5taju
u vodotoke
Velik broj ilegalnih odlagali5ta otpada i
neizgradenost zajednif kog regionalnog
sanitarnog dePonija
Pomijeianost komunalnog i ostalih vrsta
otpada
Nisu izrailene karte buke
Razviti sistem kontinuiranog praienja
kvalitete pojedinainih okoliSnih sastavnica i
registar oneiiSiivada
Uskladiti sistem prikupljanja i obrade
podataka s metodologijom EUROSTAT-a
Definirati vrstu i broj potrebnih mjernih
jedinica fza praienje kakvode zraka,
povr5inskih i podzemnih voda, mjerenje
buke), planirati financijska sredstva za
nabavu i institucionalna rjeienja za mjerenje,
izvje5tavanje i nadzor
Unaprijediti i jaiati suradnju u podrudju
upravljanja politikom za5tite okoli5a
@
Nastaviti proces izrade i usvajanja
Prostornog plana USK
Dovriiti proces izrade iusvajanja plana
za5tite okoliSa i plan zaStite okoli5nih
sastavnica
Provoditi rekonstrukciju i modernizaciju
vodoopskrbne i kanalizacijske mreie
Kontrolirati kvalitetu vode iz lokalnih
vodovoda te postivanje minimalnih
tehnidkih standarda za septiike jame
Uvesti sistem proiiSiavanja otpadnih voda
prije ispu5tanja u vodotoke
Usvojiti plan upravljanja otpadom na
kantonalnoj razini i donijeti opiinske
planove upravljanja otpadom i sanacije
divljih odlagali5ta, izgraditi regionalni
sanitarnog dePonija
@
Raditi na kreiranju uslova za organizirano
prikuplianje i zbrinjavanje ostalih vrsta
otpada (medicinskog, animalnog,
ambalaZno g elektronskog, gradevinskog,
industrijskog, opasnog i drugih vrsta)
Izraditi karte buke
98
B. Analiza budieta USK
U 20lL godini su planirani prihodi budZeta USK iznosili 197.068.000 KM ili 0,085% vi3e nego u
2010. godini. Do kraja 2011. prikupljeno je L74.566.000 KM ukupnih budZetskih prihoda, Sto je
17,4I0/o manje u odnosu na planirane prihode te godine.
Tabela 42. Ukupni planirani i ostvareni prihodi kantonalnog budZeta U 000 KM
Planirani
Oswareni
20to
2009
2008
zts.0B9
t75.372
2017
20L2.
186.009
196.900
t97.068
197.899
169.864
777.ztg
774.556
764.054
U strukturi prihoda kantonalnog budZeta prevladavaju poreski prihodi dije uie5ie u ukupnim
budZetskim prihodima raste. U 20L2. godini ukupni poreski prihodi u budZetu USK su iznosili
139.205.000 KM ili 87 ,450/o ukupnih budZetskih prihoda USK. U 2012. godini je ostvareno za 6,360/o
manje poreskih prihoda nego u 201L. godini. Ostatak prihoda budZeta USK dine neporeski prihodi
kojisu u2012. godini iznosili 19.984.000 KM ili L2,55o/o ukupnih budZetskih prihoda.
Tabela 43. Kretanie poreskih
ZOL3. godine (u 000 KM)
i neporeskih prihoda u budietu
USK u razdobliu od 2008. do
Godina
2008.
2009.
20LO.
20LL.
20L2.
Ukupno
Poreski
t48.609
729.349
t42.323
t48.556
L39.205
708.L42
Neooreski
26.443
24.985
26.268
2L.542
L9.984
t19.222
Ukunno
175.052
54.334
168.591
170.r98
159.189
827.364
Izvor: USK
Kretanje budZetskih rashoda
smanjenje za oko
i
izdataka u razdoblju 2008. do 2013. godine pokazuje prosjetno
L0o/o.
Tabela 44. Kretanie ukupnih budietskih rashoda i izdataka po ekonomskim i funkcionalnim
kodovima u razdobliu od 2008. do 2013. godine
Ukupni rashodi i izdaci
Ekonomski i
funkconalni
kod
2008.
0100
L9.456.960
2009.
t2.724.967
20LO.
t0.770.298
20tt.
10.986.757
2012.
Ll.0L2.972
99
0200
489.847
580.342
301.067
385.73s
345.800
0300
45.216.743
42.743.406
43.697.86s
46.989.19r
46.042.858
0400
93.2L8.592
81.704.509
87.777.905
92.486.514
88.437.400
0500
L4.733.490
70.654.237
72.176.911
11.533.002
12.117.107
0600
7.566.649
5.511.120
7.132.352
6.886.709
6.939.779
0700
742.141
374.434
436.526
505.915
1.387.372
0800
1.098.596
t.293.413
t.036.647
7.729.766
988.116
0900
0
0
0
0
0
1000
5.931.580
5.302.487
6.627.883
9.868,940
7.599.177
100
0
0
0
0
0
1200
5.551.573
8.993.044
6.527.599
0
0
1300
t.7L6.673
496.389
578.983
746.733
7.605.47r
1400
0
0
0
0
0
L95.822.778
t69.778.348
t76.564.036
1
Ukupno:
L8t.619.262
t76.465.392
Izvor: USK
Dug kantona F BiH obuhvaia kreditnu zaduZenost opdina, gradova i izvanproradunskih korisnika
kod unutarnjih i vanjskih kreditora. Stanje kreditne zaduZenosti svih kantona F BiH iznosi 273,05
milijuna KM, od iega se na unutarnji dug, odnosno zaduZenost kod domaiih komercijalnih banaka,
odnosi 65,81 milijun KM, a na vanjski 207,24 milijuna KMt6. Unutarnji dug USK je u 2012' godini
iznosio pribliZno 17,3 milijuna KM 5to je oko 26,290/o ukupnog unutarnjeg duga svih kantona F BiH.
Tabela 45. Kretanie unutra5nieg duga, odnosno zaduZenia opdina, kantona i izvanbudietskih
ne (u 000 KM
fondova USK u razdobliu od 2008. do 2013
UnutraSnii dus
Godina
Glavnica
Kamate
2008
5.543.153,2s
1.303.358,68
2009
17.328.7 44,40
1.028.559,82
2010
L7.233.853,48
1.7t6.635,1r
2077
17.029.L53,56
1.268.073,39
2072
t6.473.830,52
882.045,97
Izvor: USK
15
podaci federalnog Ministarstva Finansija, obuhvaiaju kreditnu zaduienost na dan 30.06.2012
100
@
II - SWOT analiza
@
101
prijetnji) uwrdeni su unutarnji i
Metodom swoT analize [analiza snaga, slabosti, moguinosti i
vanjski faktori koji pozitivno ili negativno utjeiu na razvoj usK.
unutar Kantona poput
snage usK predstavljaju one faktore koji ukazuju na pozitivna stanja
voda i Suma'
pouifinog geografskoi poloi.aia, oiuvana prirodne i kulturne ba5tine, bogatsWa
i sportske
kulturne
obrazovne,
zdravstvene,
tradicije u industriiskoj proizvodnji, posio;e6e
sektorima
nekim
u
dru5Wa
civilnog
infrastruktu.", ."ruillnitr irusWunifi a;et"tnosti i aktivnog
i druswa
okoline
ekonomije,
(briga za djecu borba protiv malignih b-olesti). Slabosti su oni faktori
nastojati
ih
ili
umanjiti
bitno
koji onemoguiavaju rizvoi ili slabe razvoini Sanse. Niih usK treba
poslovna
losa
su
USK
razvoi
ograniditi u cijelosti. i.-.iln" slabosti koje usporavaju i ogranidavaju
prirodni resursi (sume ,
resursi,
Postojeeitluasn
poduzeinicima.
poa.st.
klima i izostanak aktivne
nedovolino koriste.za potrebe razvoia'
vode i mineralne sirovinej te kultu;no - povijesna baitina se
europske unije oni se ne
lako su doneseni zakoni uglavnom usuglaseni sa pravnom steievinom
reforme kao bi se
provode [posebno u poat,iilu zaitite ofoli5a). Obrazovni sistem ieka ozbiljne
s utjecati USK je
moze
koiu
na
slabost
uskladio sa potrebama i kretanjima na trzi5tu rada. Takoder
posebnim potrebama'
nedovoljna briga za mlade i za stariie osobe kao i za osobe s
ili prepreka razvoju' Rastuii interes
Vanjski faktori koji urjedu na razvoj USK mogu biti ili zamasnjak
i vitality turizma razvojna su prilika
u okruZenju za organsku hranu, resurse za kirlturni, eko, ruralni
zarazvoi su i sredstva fondova
prilika
za koju postoje nedovoljno iskoristeni resursi u USK. Takoder,
za sto postoji tradicija i
ilanicom
EU posebno za prekogranitnu suradnju sa Hrvatskom kao novom
ba5tine, oiuvanju okolisa, poticanju
interes za jaianjem sriradnje u zalednitkom kori5tenju kulturne
poduzetnisWa i suradnji civilnog sektora'
prijetnie za razvoj USK su neuskladenost zakona i procedura te opseZna birokraciia na razliditim
van granica USK, naruSavanje okoli5a
razinama vlasti u F BiH, odlazak mladih obrazovaniit kadtou"
djelovanjim aizvanUSK te daljnja recesija i kriza u okruzenju.
LO2
za poboljSanje kvalitete
iivota stanovnika (koja
5. OdrZivi rast i razvoj
zadovoljava potrebe
druiwal
5. OdrZivi rast i razvoj
OdrZivi rast
4.Razvijati ljudske resurse i
unaprijediti trZiSte rada
2. Konkurentnost
Pametan rast
Osigurativisok nivo
socijalne sigurnosti i za5tite
fiavna svijest i poticanje
druStvene odgovornosti
6. Socijalna ukljudenost
3.Unaprijediti za5titu
okoli5a i oduvanje prirode
5.
5. Zaposlenost
Ukljuiujudi rast
"Sffategija socijalnog
ukljudivanja BiH"
111
Dobar geografski poloZaj
NeiskoriSteni prirodni resursi /vodni, Sumski
Prirodni resursi- bogatswo voda i Suma
(kanton sa najviSe vode)
Nepostojanje podataka i evidencije o zraku
dista, nezagaalena priroda
LoSa implementacija
NP Una
Dobro organizirana priprema za postavljanje
i implementaciju,,vodne" infrastrukture
Doneseni zakoni na kantonalnom nivou sa
aspekta za5tite okoli5a
I
ndustrijska tradicija
Poduzetnidka infrastruktura/poduzetnidke
zone
TrZiSte rada - jeftinija radna snaga, radno
sposobni ljudi iz oblasti industrije
Financijski potencijal radnika na radu u
inozemstvu i umirovljenika s inozemnim
penzijama
Dobra prekograniina suradnja
Jeftinija radna snaga u odnosu na EU i zemlje
okruZenja
nfrastrukt ura za razvoi liudskih resursa (za
osnovno i srednje SkolsWo, sveudili5te)
I
Ikvalitet)
veiine zakonskih propisa
o za5titi okoli5a
Nisu doneseni strate5ki dokumenti za razvoi
USK a planovi se donose samo na godi5njem
nivou
NVO
- u sektoru okoli5a i infrastrukture
Nerazvijena saobraiajna infrastruktura i
povezanost (lose stanje prometne
infrastrukture)
Nerije5en sistem zbrinjavanja oborinskih voda
Neodgovaraj uie zbrinjavanj e otpada
Visoka stopa nezaposlenosti
Nerazvijen sektor malih i srednjih preduzeda
Nedovoljan institucionalni okvir i poticaji za
razvoj poduzetni5tva
LoSa poslovna klima
Neiskori5tenost fi nancijskih i ljudskih
potencijala dijaspore i umirovljenika koji su
radili u inozemstvu
nfrastruktura za zdravstvo (Kanto nalna
bolnica), kulturu (ustanove) , sport (sportski
objekti)
Administrativne prepreke
Socijalna, imovinska, osobna sigurnost
grailana
Usitnjeni poljoprivredni posjedi
I
Dobri uslovi za kvalitetno stanovanie (6ist
zrak, dist okoli5 - Una i druge rijeke, parkovi)
Komunalna i nfrastruktura (postoj i
vodovodna i nstalacija, elektridne instalacije,
telekomunikacije, komunalne sluZbe)
Brojne nevladine organizacije -postoje
udruge koje pokrivaniu odreclene oblasti
(zlostavljanje djece, borba protiv raka i dr.)
B
ogato kulturno-historijsko naslijetle
Zastoj investicija (stranih i doma6ih posebno
investicija u proizvodnj u)
Slaba turistidka
infrastruktura
Nezadovoljavajuia promocija postojeiih
turistiiki i ostalih potencijala
NeiskoriSteno kulturno-turistiiko naslijede
zbog nepostojanja elemenata turistidkih
sadriaja i promocije istih
Politiika nestabilnost
Velik udio sive ekonomije
Neuskladenost obrazovnog sistema i trZi5ta
rada novo trZi3te rada
103
.
Hiperprodukcija kadrova koji nisu konkurentni
na trZiStu rada (slaba zapo5ljivost), a na drugoj
strani nedovoljno adekvatnih kadrova u
odredenim industrijskim granama
o
Inertnost sistema obrazovanja i zdravstva za
restrukturiranje
.
Nedostatak ustanova socijalne zaStite - briga o
starima, nemoinima, duSevnim bolesnicima
.
o
Nedovoljno poticajna politika za mlade
Neinformiranosti nezainteresiranostgrailana
u procesu EU integracija i ostalih procesa, kao i
kreirania nolitika koie su bitne za razvoia USKJ
Priietnie
Prilike
Dinam idni r azv oj selektivnih obl i ka fru ral ni,
sportski, eko, vitality i dr.)turizma
Rast potraZnje za proizvodima eko i
integralne poljoprivrede [zdrava hrana,
organski proizvodi)
KoriStenje fondova EU i drugih
medunarodnih financijskih izvora za razvoi
USK-a
Ulazak Hrvatske u EU i programi
prekogranidne suradnje (stvaranje
prekogranidnih klastera, pogodnost
kompanijama da presele svoja postrojenja u
USK, odnosno izvan granica EU)
Potencijal dinamidnog razv oja turizma u
o
Samoizolacija i izolacija jer BiH nije u EU
Ulazak HR u EU
Destimulativna porezna i carinska politika
Birokratske procedure (na razliditim nivoima
vlasti)
Neuskladenost nivoa vlasti kod donoienja
odluka (ceste, hidrocentrale i dr.)
Iskljudenost iz Nacionalne prometne strategije
(Koridor 5C)
Odlazak mladih obrazovanih kadrova van
granica BiH
Naru5avanje okoli5a djelovanj
im a izv an USK-a
prekogranidnoj regiji Hrvatske- Pliwidka
jezera
Nedovoljna svijest gradana o znadaju oduvanja
prirode i okoliSa
Mogudnost prometnog povezivanja sa drugim
regijama (lll razvojna OS)
Naru5avanje zdravlja ljudi i ugroZenost biljnih i
Zivotinjskih vrsta djelovanjima izvan USK-a
Poticaji razvoju civilnog dru5tva (inozemne
organizacij e i fondovi)
Recesija i kriza u okruZenju
Odljev kapitala zbog nemoguinosti investicija
704
@
ilI -
Vizija, strateiki cilievi i prioriteti
105
1.
Vizija razvoja Unsko-sanskog kantona
Definiranje vizije razvoja Unsko-sanskog kantona odraZava strate5ku namjeru, dubinu i Sirinu
strateSke promjene koje stanovnisWo Zeli u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Yiziia
karakteristiina je ba5 za tu sredinu - saZima prirodne ljepote i bogatu kulturnu ba5tinu na pragu
Europske unije, umjerenu klimu, oduvane prirodne resurse [obilje vode i Sume), poljoprivredno tlo
pogodno za organski uzgoj vo6a i povrda, tradicionalne industrije temeljene na raspoloZivim
resursima frudarstvo, drvna, prehrambena industrija) i marljive ljude.
Vizija razvoja USK pruZa jasnu orijentaciju stanovni5tvu, poduzetnicima, javnoj i lokalnoj upravi.
Inspirativna je, djeluje poticajno, potide zajednicu na promjene i privlati paZnju potencijalnih
ulagada.
VlZllA razvoia USK
uNsKo-sANsKI KANTON
JE
EURO-REGIIA
- SMARAGD BOSNE I HERCEGOVTNE, PODRUCIU UCOOIIOC
ZrvorA TEMELIENoc NA RAVNoMIERNoM oDRZIvoM RAzvolu.
2.
Stratefki ciljevi i prioriteti
Strate5ka platforma razvoja USK kompletira se kroz pet strate5kih ciljeva koji osiguravaju
sinergijske efekte izmedu ekonomije, okoli5a i dru5wa. Oni imaju prepoznatljiva sektorska teZi5ta,
ali su istovremeno integralni i povezujudi.
Pet je
kljuinih strate5kih ciljeva razvoja
l.
2.
USK:
Razviti konkurentnu privredu i dostiii nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH
Izgraditi infrastrukturu za pobotj5anje kvalitete Zivota stanovnika [koja zadovoljava
potrebe druStva)
3.
4.
5.
Unaprijediti za5titu okoli5a i oiuvanje prirode
Razvijati ljudske resurse i unaprijediti trZiSte rada
Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti
odgovornosti)
Prvi strate5ki cilj razvoja USK koji
ie
i
za5tite fiavna svijest
i
poticanje dru5wene
doprinijeti ostvarenju postavljene vizije
je
razviti
konkurentnu privredu i dostidi nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH.
Za razvoj Unsko- sanskog kantona bitno je sistemski poticati i jadati konkurentnost poduzetnika i
privrede u cjelini, svim raspoloZivim lokalnim sredstvima i kori5tenjem moguinosti koje pruZaju
106
donatori prisutni u regiji i EU programi. Polazedi od toga da je konkurentnost skup faktora, javnih
politika i institucija koje kompleksno utjetu na razinu produktivnosti odnosno na kvalitetu
poslovnog sektora i poslovnog okruZenja, za USK, imajuii u vidu resurse s kojima raspolaZe kljudna
su slijedeia podrudja konkurentnosti: infrastruktura, institucije, obrazovanje i savjetodavna
podr5ka, efikasnost trZiSta rada i financiiski poticaji te inovativnost.
Ova podrudja obuhvaiena su u 6 prioriteta kojima se ostvaruje prvi strateSki cilj razvoja USK:
kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetni5tva, razviti poljoprivredu na trZiSnim
osnovama, razviti turizam, smanjiti (identificirati i preveniratiJ sivu ekonomiju, razviti industrije s
ve6om dodanom vrijednosti zasnovane na tehnolo5kom razvoju i inovacijama te pobolj5ati
upravljanj e privrednim razvoj em.
Drugi strateSki cilj razvoja USK ie izgraditi infrastrukturu za poboli5anie kvalitete iivota
stanlvnika. PoboljSanje i izgradnja infrastrulrture strateiki ie vaino za buduiu svekoliku
razvijenost USK i povezivanje u regiji i 5ire. Ponajprije se to odnosi na stvaranje prostornih,
privrednih i dru$tvenih uvjeta za iivot i rad kroz daljnju izgradnju komunalne infrastrukture,
izgradnju i pobolj$anje prometne mreZe te posebice provodenje mjera energetske efikasnosti, a sve
na nadelima odrZivog raz'toia.
Ovaj strateiki cilj razraden je kroz 3 prioriteta: razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do
stupnja prihvatljivosti za europske standarde), razviti prometnu infrastrukturu (modernizirati
transportne kapacitete, racionalizirati njihovo kori5tenje) i poboljiati povezanost sa nacionalnim i
regionalnim centrima te razviti i jatati primjenu energetske efikasnosti ffavni i privatni sektor te
gradanstvo) uz potenciranj e kori5tenja obnovljivih izvora energije.
Unapretlenie zaStite okoli$a i oiuvanje prirode treii je strate5ki cili razvoia USK koji ie doprinijeti
oduvlnju prirodnih ljepota smaragda Bosne I Hercegovine i ostvarenju odrZivog razvoia'
Zakonodaviryo za$tite okoli5a je u znatnoj mjeri uskladeno sa pravnom stedevinom Europske unije
procesa.
- posebno u podrudju upravljanja otpadom, no kljudno je uloZiti napore za nastavak ovog
nove
sisteme
te
uvesti
okoli3em
tjkoder, nuZno je uvesti kontinuirano planiranje upravljanja
i
biljnih
raznolikost
i
zrak
te
upravljanja otpadom, vodama i zaititom od buke. Oduvano tlo, voda
informiranje
i
Zivotinjskih vrlta .""vojni su resurs USK. Kontinuirano senzibiliziranje, ukljuiivanje
javnosti o okoli$nim temama korak su ka oiuvanju okoli5a za generacije koje dolaze.
se kroz slijedede prioritete: uskladivanje zakonodavstva sa EU
legislativom za odr1ivo kori5tenje resursa, osiguranje efikasnih instrumenata implementacije mjera
r"Stit" okoliia, razvijanje ljudskih resursa za zaititu okoliSa i oiuvanje prirode, ukljudenost javnosti
Tredi strateiki cilj ospariti
ie
u temama okoli5a.
Razviiati ljudske resurse i unapriiediti trii5te rada fewrti ie strateski cilj razvoja USK' Podruije
ugodnog Zivljenja iz vizije razvoji USK mogude je ostvariti ukoliko se postigne znaiajna zaposlenost
rinounistu". f!Zn;. ka oswarenju pune zaposlenosti oswarive su kroz strukturne reforme
obrazovnog sistema, kontinuirano pradenje potreba poslodavaca, programe prekvalificiranja,
do3kolovanja i usavr$avanja, osposobljavanje radne snage za rad sa suvremenim tehnologijama.
Pritom ne treba zanemariti suzbijanje sive ekonomije i zaposlenosti izvan sistema.
U Unsko-sanskom kantonu ovaj strateiki cilj ie se ostvariti kroz pet prioriteta: razviti sistem za
povezivanje i uskladivanje ponude i potraZne na trZiStu rada, razviti programe prekvalifikacije,
olatati i razvijati cjeloZivotno udenje, pobolj5ati rad sluZbi za zapoSliavanje te podsticati
zapoSljavanje visoko obrazovnog kadra u privredi i poveianje mobilnosti kadrova izmedu privrede i
istraZivadko- obrazovnih institucija.
peti strate5ki cilj razvoja USK je osigurati visok nivo sociialne sigurnosti i za5tite. Polazeii od
opieg sveukupnog cilja druSwenoekonomskog razvoja, poboljianje blagostanja i uvjeta Zivota ljudi,
LO7
ovaj strate5ki cilj razvoja odrecluje glavne pravce i aktivnosti koje treba poduzimati da bi se
osWarilo pove6anje kvalitete Zivljenja stanovni5tva i sada i u buduinosti. Naglasak je aktivnostima
koje trebaju pomoii gradanima da se osjeiaju sigurno i da zdravo Zive u duhovom i tjelesnom
pogledu. Potrebno je osigurati dobre uvjete za sport i rekreaciju, uvjete zazadovolienje kulturnih
potreba stanovniStva, dobru socijalnu i zdravsWenu zaititu starijim osobama i onima s posebnim
potrebama te brigu o djeci.
jaiati kapacitete institucija
poticati
i razvijati sportske aktivnosti, oduvati i odrZivo koristiti
za socijalnu i zdravstvenu zaStitu,
kulturnu ba5tinu, pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema, poticati solidarnost,
druStvenu i moralnu odgovornost graclana za javno odbor.
Ovaj strate5ki cilj ima 6 razvojnih prioriteta: unaprijditi socijalnu za5titu,
PRIOIRTETI
STRATESKI CILIEVI
1.1.
1. Razviti konkurentnu
privredu i dostidi nivo
prosjeka ekonomskog
razvoia F BiH
Kreirati efikasan operativni okvir za razvoj poduzetni5tva
(razviti institucionalni okvir za MSP, poboljiati pristup
financiranju /krediti, garancije, subvencije, grantovi i dr./,
osigurati edukaciju, trening i konzultanrcku pomo6, razviti
poduzetniiku infrastrukturu /poduzetniike zone, poduzetnitki
i tehnoloiki centri, inkubatori/ komunikacija medu
nrivrednim subiektimaJ
1.2. Razviti oolioorivredu na trZi5nim osnovama
1.3. Razviti turizam (turistiiku infrastrukturu posebno za ruralni
i druse oblike turizama)
1.4. Smaniiti ftdentificirati i nreveniraff) sivu ekonomiiu
1.5. Razviti industrije s ve6om dodanom vrijednosti zasnovane
na tehnolo5kom razvoju i inovacijama ( sa posebnim
naalaskom na industriie s tradiciiom u USK-u)
1.6. Poboljiati upravljanje privrednim razvojem (osigurati vetu
ukljuienosti nadleinih institucija i suradnju s privrednicima u
ra zv oj u p riv re d e, j a ianj e p o d rike izv o zn i cim a, okon ianj e
orivatizaciiel
2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu [do stupnja
2. lzgr aditi infrastrukturu
za poboliSanie kvalitete
iivota stanovnika (koia
zadovoliava potrebe
druSwa)
orihvatliivosti za eurooske standarde)
2.2. Razviti
frastruktu ru [modernizi rati tra nsp ortn e
kapacitete. racionalizirati njihovo koriStenjeJ i poboljSati
Dovezanost sa nacionalnim i regionalnim centrima
p
ro m etnu in
2.3. Razviti ijaEati primjenu energetske efikasnosti (javni i
privatni sektor te gradanswo) i koriStenje obnovljive izvore
energije
3.Unaprijediti zaititu
okoli5a i oduvanje prirode
3.1. Pratiti i efikasno provoditi zakonodavswo u skladu s EU
legislativom za odrtivo kori5tenje resursa (zaltitu okoli{a i
oiuvanie nrirodel
3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera
zaitite
okoli5a i oduvania prirode
108
3.3. Razviti ljudske resurse za zaititu okoliSa i oduvanje prirode
ha ekonomsku odriivost u oblasti okoliia)
3.4. Osigurati ukljuienost javnosti u aktivnosti zaStite okoli5a i
oduvanja
prirode (informisati, edukovati gradane, privrednike
sluibenike
4.Razviiati ljudske resurse
i unapriiediti trZiSte rada
o
znaiaiu otuvania okoliia i nrirode)
4.1. Razvitisistem zapovezivanje i usklaclivanje ponude i
potraZne na trZi5tu rada (kontinuirano pratiti, analizirati i
uskladivoti potrebe zo radnom snqgom na triiitu rada i na osnovu
toga donositi upisne kvote na fakultetima i srednjim ikolama,
organiziranje edukativnih radionica u osnovnim i srednjim
ikolama, gdje bi se pokazale budutim srednjoikolcima i studentima
stvarne potrebe za radnom snegom, (aktivno ukljuiivanje
nastavnika, roditelja, a i samih uienika osnivanje i rad lokalnog
Dartnerswa za zapoiliavanie i dr.)
4.2. Razviti p rograme prekval i fi ka cije (kroz zaj e dn i i ke ob ra zov n e
programe obrazovnih instituciia i predstavnika realnog sektora)
4.3. Oiaiati i razviiati cieloZivotno udenie
4.4. Poboljiati rad sluZbi za zapoSliavanie (uskladiti metodologiju
rada sluibe zapoiljavanja po evidenciji nezaposlenosti; uskladiti
s potrebama zapoiljavanja (kreiranje novih
radnih mj esta; identificirati probleme zaposlenosti i nezaposlenosti
kod evidentirania)
poticajne politike
4.5. Podsticati zapoSljavanje visoko obrazovnog kadra u privredi i
poveianje mobilnosti kadrova izmedu privrede i istraZivadkoobrazovnih instituciia
4.5. Uspostaviti i jalati provedbu sistema vrednovanja kvalitete
obrazovnih Drograma
5. Osigurati visok nivo
sociialne sigurnosti i
za5tite $avna wijest i
poticanie druStvene
odgovornosti)
5.l.Unaprediti socijalnu za5titu (pomod starim i iznemoglim
osobama; pomot djeci sa posehnim potrebama i marginaliziranim
skupinama)
5.2.latati kanacitete instituciia za sociialnu i zdravstvenu zaStitu
5.3. Poticati i
razviiati sportske aktivnosti
5.4. Oduvati i odrZivo
koristiti kulturnu baitinu
5.6. Poticati solidarnost, dru5wenu i moralnu odgovornost
graclana za javno odbor (kroz razne radionice, edukaciie i
humanitarne akciie, monifestaciie i dr)
6. Unravlianie razvoiem
6.1. Iadatikapacitete
Napomena: pojainjenja prioriteta napisana italikom u zagradi podsjetnik su za definiranie mjera u
dalj nj i m fazam a pl a n iranj a razvoj a U SK.
109
3.
Veza
sa strateikim dokumentima vifle razine
Definirani strateiki ciljevi razvoja USK uklapaju se u hijerarhijski viSe sisteme planirane kroz
Strategiju razvoia Bosne i Hercegovine u razdoblju 2010- 2020., Strategiju socijalnog ukljudivanja
[2010) i Strateiki razvojni dokument Europa 2020.
Strategija razvoja BiH,2010-2020 nastala je kao rezultat potrebe sistematskograzvoia F BiH. U
dokunrentu su kao kljuini izazovi razvoja navedeni [ne)odrZivost ekonomskog rasta i ugroZenost
konvergencije prema EU. Strategija navodi nekoliko faktora na kojima treba temeljiti razvoja:
prirodni resursi [voda , hidroenergija, mineralne sirovine i Sume), poljoprivredno zemlji5te i
stanovni5tvo (radna snaga). Okvirni strateSki ciljevi razvoja F BiH su: stabilni makroekonomski
okvir [posebno fiskalna odrZivost i razvoja financijskog sektora), konkurentnost (kroz klastere,
kompetentnu radnu snagu, izvoz i energetsku infrastrukturu), uiinkoviti javni sektor [prema EU
standardima), zaposlenost [kroz podr5ku poduzetniStvu i razvoj malih i srednjih poduzeiaJ, odrZivi
rast (kroz ruralni razvoj, ekologiju i energetsku efikasnost) te socijalnu ukljutivost. Obuhvat
predloZenih ciljeva razvoja podrazumijeva oswarivanje prethodno usvojenih strate5kih dokumenta
na razini F BiH posebno postojeiih sektorskih strategija i ostalih planova i programa. Posljednji cilj
razvoja BiH posebno je obratlen u dokumentu ,,Strategija socijalnog ukljudivanja BiH) gdje su
postavljeni ciljevi iijim oswarivanjem de se stvoriti uvjeti za poboljianja u socijalnoj politici,
obrazovanju, zdravstvenoj zaStiti, poloZaju obitelji sa djecom te poloZaju osoba sa posebnim
potrebama.
Strate5ki ciljevi razvoja USK u skladu su i s europskim planskim okvirom izray',enim u dokumentu
Europa 2020, kojim se EU opredijelila za pametni, odrZivi i ukljuiivi rast. Pametni rast je u skladu s
teZnjama USK za povezivanjem obrazovanja sa trZistem rada, osnivanjem konkurentnog
ekonomskog i razvoja pozitivnog poslovnog okruZenja kroz provedbu i povezivanie prirodnih i
kulturnih resursa te tradicionalne industrije za poveianje konkurentnosti. OdrZivi rast naglaSen je
vei u viziji razvoja USK i dodatno preciziran kroz strate5ke ciljeve kroz teZnje za pobolj5anjem
kvalitete Livota i zaStitu okoli5a i oiuvanje prirode.
Ukljuiivi rast takoder je opredjeljenje USK koje se odituje kroz peti strate5ki cilj razvoja - osiguranje
visokog nivoa socijalne zaitite i poticanje dru5tvene odgovornosti).
USKLADENOST SA STRATESKIM DOKUMENTIMA VISE RAZINE
Europa 2020
Strategifa razvoia USK,
2014.-2020.
Strategij a razvof a BiH,
Strate5ki cilievl
Strate5ki cilievi
Strate5ki cilievi
konkurentnu
privredu i dostiii nivo
2. Konkurentnost
Pametan rast
2. Konkurentnost
Odriivi rast
1. Razviti
20to.-2020.
prosjeka ekonomskog
razvoia F BiH
2. lzsr aditi infrastruktu ru
110

Razvoj inovacija i privlačenje investicija u USK - BINOVA

Newsletter br. 2

STRATEGIJA RAZVOJA USK I PODRŠKA MALOM I SREDNJEM

VIŠE - Razvojna agencija Unsko

PDF formatu (klikni za preuzimanje)

preuzmi - Skupstina Unsko

JABLANICA Razvoj turističkog itinerera u prekograničnoj oblasti

linku - SPUS

preuzmi - Skupstina Unsko

Chess Federation of Šahovski savez Federacije Federation of

Glavna skupština JADRANKE dioničko društvo