Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
Kačićeva 26, 10000 Zagreb, tel.: 01/4639-470; fax: 01/4639-284
SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA
OPĆINA MILNA
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA
„Osibova Lučice“ TZ „Lučice“
I izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog plana za javnu raspravu
Knjiga I
- odredbe za provođenje
- kartografski dio Plana
Zagreb, lipanj 2013.
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
Elaborat:
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „Osibova Lučice“ TZ
„Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Broj ugovora
08/11-19
Naručitelj:
OPĆINA MILNA
Sridnja kala bb
21405 MILNA
Koordinator
od strane Naručitelja:
FRANE LOZIĆ, načelnik općine
Izrađivač:
Sveučilište u Zagrebu - ARHITEKTONSKI FAKULTET
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
10000 Zagreb, Kačićeva 26, tel.: 01/4639-470, fax: 01/4639-284
MB: 3204952 OIB 42061107444
Odgovorni voditelj:
Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh.
Stručni tim u izradi:
Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh.
MATIJA FEGEŠ, dipl.ing.arh.
MARKO JAKELIĆ, ing.arh.
Prof..dr.sc. MILJENKO HAIMAN, dipl.ing.građ.
DEANKA HIRJAN, dipl.iur.
Prof.dr.sc. ANKA MIŠETIĆ, dipl.soc.
Predstojnik Zavoda:
Prof.dr.sc. JESENKO HORVAT, dipl.ing.arh,
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
Županija:
Općina:
SPLITSKO DALMATINSKA
MILNA
Naziv prostornog plana:
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA
„OSIBOVA LUČICE“ TZ „LUČICE“ I IZDVOJENI DIO NASELJA MILNA U OSIBOVOJ
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
Kačićeva 26, 10000 Zagreb; tel.: 01/4639-470; tel.: 01/4639-284
Predstojnik Zavoda:
Odgovorni voditelj:
Prof.dr.sc. JESENKO HORVAT, dipl.ing.arh.
Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh.
__________________________
__________________________
Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:
Stručni tim u izradi plana:
Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh.
MATIJA FEGEŠ, dipl.ing.arh.
MARKO JAKELIĆ, ing.arh.
Odluka predstavničkog tijela o izradi Plana
(službeno glasilo):
Službeni glasnik Općine Milna broj 4/11.
Javna rasprava (datum objave):
26.06.2013.
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:
Pečat odgovorne osobe:
Doc.dr.sc. MILJENKO HAIMAN, dipl.ing.građ.
DEANKA HIRJAN, dipl.iur.
Doc.dr.sc. ANKA MIŠETIĆ, dipl.soc.
Odluka predstavničkog tijela o donošenju Plana (službeno
glasilo):
Službeni glasnik Općine Milna broj
Javni uvid održan:
04.07.2013. do 03.08.2013.
Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Načelnik:
FRANE LOZIĆ
______________________________
Suglasnost na plan prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)
članku 97., Klasa:
Ur.broj:
Datum:
članku 98., Klasa:
Ur.broj:
Datum:
Predsjednik predstavničkog tijela:
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom
ovjerava:
Predsjednik Općinskog vijeća:
______________________________
______________________________
Pečat nadležnog tijela:
Pečat nadležnog tijela:
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
SADRŽAJ KNJIGE I
I.
tekstualni dio plana - ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.
OPĆE ODREDBE
2.
UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
2.1.
Korištenje i namjena površina
2.2.
Opći uvjeti gradnje
2.2.1. Opći uvjeti gradnje unutar površina turističkog naselja
2.2.1.1. Visina zgrada
2.2.1.2. Uvjeti za oblikovanje građevina i otvorenih prostora na građevnoj čestici
2.2.1.3. Pristup na građevnu česticu i propisani broj parkirnih mjesta
2.2.1.4. Smještajne zgrade - ugostiteljski objekti i smještajne jedinice na površinama (T2) i (T1)
2.2.1.5. Vile
2.2.2. Opći uvjeti gradnje unutar površina naselja Milna – izdvojeni dio Osibova
2.2.2.1. Regulacijska i građevinska linija, udaljenost osnovne zgrade od susjednih čestica; izgrađenost
čestice
2.2.2.2. Visina zgrada
2.2.2.3. Uređenje i oblikovanje te urbana oprema
2.2.2.4. Prometno i komunalno opremanje
3.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKOH DJELATNOSTI
3.1.
Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-1-O
3.2.
Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-2-O
3.3.
Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-O
3.4.
Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-OJ
3.5.
Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-S
3.6.
Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-2-S
3.7.
Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-3-S
3.8.
Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-1-L
3.9.
Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-2-L
3.10. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-L
3.11. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-2-L
3.12. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-3-L
3.13. Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine „turistički apartmani“ (T4) unutar prostornih jedinica T41-O, T4-1-OJ i T4-1-S
3.14. Postojeća poslovna građevina - pretežito uslužna „restoran“ (K4) unutar prostorne jedinice K4-1-L
3.15. Uvjeti smještaja građevina na površinama pratećih namjena (R2) i (K1) - unutar prostorne jedinice
R2/K1-1-O
3.16. Uvjeti smještaja građevina na površinama pratećih namjena (R2) i (K1) - unutar prostorne jedinice
R2/K1-1-OJ
3.17. Uvjeti smještaja kupališta, odnosno uređenih plaža (R3) - unutar prostornih jedinica R3-1-O, R3-1OJ i R3-1-L
3.18. Uvjeti smještaja turističkog privezišta (P) - unutar prostornih jedinica P-1-OJ, P-1-L i P-2-L
3.19. Uvjeti smještaja turističkog sidrišta (S) - unutar prostorne jedinice S-1-L
4.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5.
UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
5.1.
Zgrade na građevnoj čestici
5.1.
Namjena (uporaba) osnovne zgrade
5.3.
Stambene zgrade
5.3.1. Obiteljske stambene zgrade
5.3.1. Višestambene zgrade
5.4.
Zgrade mješovite namjene – pretežito stambene
5.5.
Pomoćne i gospodarske zgrade te pomoćne građevine
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
5.5.1. Pomoćne zgrade
6.
UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
6.1.
Uvjeti gradnje prometne mreže
6.1.1. Javna parkirališta i garaže
6.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
6.2.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
6.3.
Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
6.3.1. Vodoopskrba
6.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda - sanitarnih, oborinskih i drugih
6.3.3. Elektroenergetski sustav
6.3.4. Javna rasvjeta
7.
UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
8.
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH
VRIJEDNOSTI
8.1.
Zaštita prirodnih vrijednosti i ekološki značajnih područja
8.2.
Zaštita kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
9.
POSTUPANJE S OTPADOM
10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
10.1. Zaštita okoliša
10.1.1. Opći elementi zaštite okoliša
10.1.2. Zaštita tla
10.1.3. Zaštita voda
10.1.4. Zaštita mora
10.1.5. Zaštita kakvoće zraka
10.1.6. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja
10.1.7. Zaštita od buke
10.2. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća - Urbanističke mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti
10.2.1. Opći elementi zaštite od prirodnih i drugih nesreća
10.2.2. Sklanjanje ljudi
10.2.3. Zaštita od požara i eksplozija
10.2.4. Zaštita od potresa i rušenja
10.2.5. Zaštita od bujica
10.2.6. Zaštita u slučaju plimnog vala i uspora
10.2.7. Zaštite od ostalih slučajeva ugroze
11.
MJERE PROVEDBE PLANA
11.1. Detaljni planovi uređenja i uvjeti za provedbu urbanističko-arhitektonskih i arhitektonskih natječaja
II.
grafički dio plana - KARTOGRAFSKI PRIKAZI
1.
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2.
PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽ
2.A.
PROMET
2.B.
TELEKOMUNIKACIJE I ELEKTROENERGETIKA
2.C. VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA
3.
UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA
4.
NAČIN I UVJETI GRADNJE
(svaki kartografski prikaz: dvije sekcije u mjerilu 1:1000, na posebnoj geodetskoj podlozi)
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1.
1. Odredbe za provođenje
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1)
Odredbe za provođenje Urbanističkog plana uređenja „Osibova Lučice“ (u daljnjem tekstu: Plan)
primjenjuju se unutar obuhvata čija je granica utvrđena Prostornim planom uređenja Općine Milna
("Službeni glasnik Općine Milna", br. 5/07.; u daljnjem tekstu: PPUO Milna) na kartografskom prikazu
“Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja” sekcija 4a-2 u mjerilu 1:5000 na katastarskoj
podlozi.
(2)
Obuhvat Plana nalazi se unutar zaštićenog obalnog područja mora (u daljnjem tekstu: ZOP) i
njegova površina iznosi 50,1461 ha kopnenog dijela te 18,4797 ha morskog dijela, ukupno 68,6258 ha.
(3)
Detaljno razgraničenje površina pojedinih namjena utvrđeno je prema posebnoj geodetskoj podlozi
u mjerilu 1:1000 koja je izrađena za potrebe ovog Plana od strane tvrtke TOPOING doo., Rubeši 80A, Kastav
(4)
Plan je izrađen u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07., 38/09., 55/11,
90/11 i 50/12.) te ostalim odgovarajućim i pratećim Zakonima i Pravilnicima.
Članak 2
POJMOVNIK
(1)
Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Planu primjenjuju se sukladno Zakonu o prostornom
uređenju i gradnji (NN 76/07., 38/09., 55/11, 90/11 i 50/12.) i posebnim propisima, a tumačenja i dodatni
opisi dani su u nastavku:
1.
PLANIRANJE (UREĐENJE) PROSTORA
1.1.
Prostorna jedinica je Planom utvrđena i razgraničena površina koja, u pravilu, predstavlja jednu
građevnu česticu odnosno jedan cjeloviti zahvat u prostoru unutar kojeg je moguća gradnja jedne ili više
zgrada turističke namjene.
1.2.
Koeficijent izgrađenost građevne čestice (Kig) - odnos površine suterena/prizemlja i tlocrtne
projekcije svih zatvorenih istaka podne konstrukcije prve etaže zgrade na građevnoj čestici i ukupne površine
građevne čestice izražen u postotku na dvije decimale. Ako se kota donje plohe konstrukcije poda prve etaže
nalazi na visini većoj od 4,50 m od kote uređenog terena, tada se možebitni istaci ne uračunavaju u površinu
za izračun koeficijenta izgrađenosti Kig.
1.3.
Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) - odnos zbroja bruto razvijene tlocrtne površine svih
nadzemnih etaža (razina) na svim zgradama izgrađenim na građevnoj čestici i površine te građevne čestice,
izražen na dvije decimale.
1.4.
Tlocrtna površina zgrade je površina lika dobivenog okomitom projekcijom vanjskih ploha zidova ili
ograda svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktnih dijelova suterena/prizemlja zgrade, uključivši i
terase kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže, ne računajući potpuno ukopane dijelove zgrade.
1.5.
Ukupna neto površina etaže (zgrade) je zbroj neto površina svih prostorija na pojedinoj etaži (unutar
zgrade) uvećan za umanjeni iznos površine balkona, loggia ili otvorenih/natkrivenih terasa.
1.6.
Ukupna bruto razvijena površina etaže (zgrade) - BRP je zbroj površina svih etaža zgrade uključivo i
debljinu zidova i svih površina balkona, loggia ili otvorenih/natkrivenih terasa.
1.7.
Pejsažno uređeni teren je dio površine građevne čestice, ili površina ostalih čestica predviđenih za
uređenje javnih perivojnih površina, koje je uređeno s nasadima niskog ili visokog zelenila, pratećim
stazama, odmorištima, ali bez parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.
1.8.
Uređeni teren je dio površine građevne čestice koji je uređen kao vanjsko parkiralište, sportski teren,
trajno natkriveni prostori za boravak ljudi. Ako se izvode asfaltirane ili popločene površine sa nadstrešnicama
trajnog ili privremenog obilježja koje trebaju poslužiti za zaštitu skladištenja tada se te površine ne smatraju
uređenim terenom, već otvorenim skladištem.
2.
DIJELOVI (ETAŽE) I VISINE ZGRADE:
2.1.
Etaža je naziv za pojedinu razinu unutar određene zgrade. Može biti podzemna ili nadzemna.
Najmanja svjetla visina pojedine etaže ne smije biti manja od 2,60 metara, a najveća se utvrđuje u odnosu
na namjenu korištenja prostora na pojedinoj razini (etaži).
2.2.
Suteren (Su) je etaža zgrade koja je djelomično ukopana (do 50% svojeg volumena).
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
1
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
2.3.
Prizemlje (P) je etaža zgrade čiji se prostor nalazi iznad podruma (ili suterena), a kota gornje plohe
konstrukcije poda nalazi iznosi najviše 1,50 metar iznad kote uređenog terena. Etaža čija se kota gornje
plohe konstrukcije poda nalazi više od 1,50 metar iznad kote uređenog terena smatra se prvim katom.
2.4.
Potkrovlje (Pk) je etaža zgrade čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili
zaobljenog krovišta s visinom krovnog nadozida od najviše 1,20 metar mjereno od kote gornje plohe
konstrukcije poda.
2.5.
Tavan (T) je dio zgrade čiji se prostor nalazi isključivo ispod kosog krovišta bez nadozida, bez
namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje. Otvori se mogu nalaziti na zabatnom zidu, unutar
ravnine krovne plohe ili kaso krovne kućice unutar jednog razmaka rogova.
2.6.
Nadgrađe je etaža koja se sastoji od zatvorenog dijela (oblikovanog ravnim krovom, ili krovom
nagiba do 10°) i otvorene, ili djelomično natkrivene terase
2.7.
Visina zgrade (Vm) mjeri se u metrima od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje zgrade
na njegovom najotvorenijem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha
krovnog nadozida potkrovlja.
2.8.
Visina zgrade (Ve) mjeri se brojem podzemnih i nadzemnih etaža (razina). Broj etaža na kosom
terenu mjeri se na najotvorenijem pročelju.
2.9.
Krovni nadozid zgrade je produžetak pročeljnog zida zgrade iznad stropne ploče posljednjeg kata.
2.10. Krovni vijenac zgrade je gornja ploha istaknutog dijela konstrukcije stropne ploče (ako nema
krovnog nadozida), odnosno gornja ploha krovnog nadozida.
2.11. Loggia je poluotvoreni dio pojedine etaže zgrade, koji može djelomično izlaziti izvan obrisa zgrade
(do 1/3 svoje širine) i biti natkriven najmanje 70% svoje površine.
2.12. Balkon je dio pojedine etaže zgrade, koji cijelom svojom površinom izlazi izvan obrisa zgrade i nije
natkriven, osim podnom pločom balkona na etaži iznad.
2.13. Terasa je otvoreni dio posljednje etaže zgrade koji može biti i djelomično natkrit (do 30% tlocrtne
površine).
2.14. Nadstrešnica je konstrukcija kojom se natkriva određena površina/prostor (terasa ili dio uređenog
terena građevne čestice. Otvorena je sa svih strana (iznimno može imati zid na jednoj strani i to kada se
postavlja uz zgradu, ili potporni zid).
2.15. Erker je dio prostorije na pojedinoj etaži zgrade koji je izbočen najviše 1,50 m u odnosu na pročelje
zgrade. Može se izvoditi isključivo na etažama iznad prizemlja, odnosno kota donje plohe podne konstrukcije
ne smije biti manja od 4,50 m. U protivnom se površina erkera mora uračunati u tlocrtnu površinu zgrade.
Ako se radi o erkeru na prednjem pročelju zgrade isti se mora graditi na propisanoj građevnoj liniji. Iznad
stropne ploče erkera moguće je izvesti prohodnu/neprohodnu terasu, balkon ili koso krovište.
2.16. Krovna kućica, tip I je dio krovne konstrukcije kosog krovišta, koji služi za ugradnju okomitog
prozora za osvjetljenje prostora tavana ili potkrovlja. Krovne kućice mogu se izvoditi samo na krovištu nagiba
krovne plohe od najmanje 30o i na najmanjem međusobnom horizontalnom razmaku od jednog razmaka
rogova. Krovište krovne kućice može biti dvostrešno sa nagibom krovnih ploha usklađenim sa glavnim
krovištem, ili pak jednostrešno nagiba od 15o do 30o. Svi nagibi se računaju u odnosu na podnu konstrukciju.
Prednje pročelje kućice mora biti izvedeno na način da se nalazi ili u istoj pročeljnoj ravnini kao i prethodna
etaža ili na način da se donji rub otvora nalazi najviše na visini od 90 cm od kote završne kote podne
konstrukcije, odnosno visina sljemena krovne kućice mora biti najmanje 50 cm ispod razine sljemena
glavnog krovišta. Pokrov krovnih kućica mora biti u istom materijalu kao i osnovni krov. Krovni istaci strehe i
zabata mogu biti najviše 40 cm. Ne dozvoljava se izvedba tzv. francuskih prozora unutar krovne kućice tip I.
2.17. Krovna kućica, tip II je dio krovne konstrukcije kosog krovišta unutar kojeg se mogu ugraditi
staklene stijene za osvjetljenje tavanskog prostora ili pak etaže potkrovlja.
3.
ZGRADE I GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
3.1.
Glavna zgrada je zgrada čija je namjena u skladu sa temeljnom namjenom prostora utvrđenom
Planom (obiteljska kuća, stambena zgrada, stambeno-poslovna ili poslovna zgrada, hotel, aparthotel, vila,
ugostiteljska zgrada, sportska zgrada). Visina zgrade mora zadovoljiti uvjete propisane odredbama Plana, a u
ovisnosti o namjeni.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
2
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
3.2.
Pomoćna zgrada je zgrada koja svojom namjenom upotpunjuje glavnu zgradu na građevnoj čestici.
U njoj se nalaze garaže, spremišta i druge pomoćne prostorije u funkciji stanovanja. Visina pomoćne zgrade
mora zadovoljiti uvjete propisane odredbama Plana, a u ovisnosti o pretežitoj namjeni.
3.3.
Samostojeća zgrada je zgrada do čijih se svih pročelja može prići preko uređenog ili neuređenog
dijela građevne čestice na kojoj je izgrađena ili pak s uređene (prometne) površine.
3.4.
Poluugrađena zgrada je zgrada kojoj se jedno bočno pročelje nalazi izgrađeno uz bočno pročelje
susjedne zgrade, a uz ostala pročelja nalazi se uređeni ili neuređeni dio građevne čestice, odnosno uređena
prometna površina.
3.5.
Ugrađena zgrada je zgrada izgrađena između dvije poluugrađene zgrade, ili između jedne ugrađene
i jedne poluugrađene zgrade, ili između dvije ugrađene zgrade. Dozvoljava se gradnja najviše 6 ugrađenih
zgrada (niz).
3.6.
Potporni zid je građevina koja se koristi kod izvedbe zasjeka/usjeka terena (kod gradnje građevina
niske ili visoke gradnje), čija vidljiva visina pojedinog dijela zidne plohe ne smije prijeći visinu od 2,00 metra.
U slučaju većeg nagiba terena i potrebe izgradnje zida veće visine, isti se mora izvesti stepenasto.
4.
ZGRADE PO NAMJENI
4.1.
Obiteljska kuća (S) je zgrada isključivo stambene namjene s najviše tri stambene jedinice, izgrađena
na zasebnoj građevnoj čestici i BRP-a do 400 m2 u koji se uračunava i površina svih pomoćnih zgrada na toj
građevnoj čestici.
4.2.
Stambena zgrada (S) je zgrada, isključivo stambene namjene s najviše tri (3) stambene jedinice,
izgrađena na zasebnoj građevnoj čestici i BRP-a većeg od 400 m2 u koji se uračunava i površina svih
pomoćnih i gospodarskih zgrada na toj građevnoj čestici.
4.3.
Stambeno-poslovna zgrada (S) je zgrada, većinom stambene namjene gdje je moguće uređenje
prostora za poslovnu namjenu na pojedinim etažama, ali uvijek manje od 50% ukupnog BRP-a.
4.4.
Poslovno zgrada (K) je zgrada unutar koje se može obavljati jedna ili više poslovnih djelatnosti
(uredi, trgovina) u skladu s ovim Planom i važećim Zakonima i Propisima.
4.5.
Ugostiteljska zgrada je zgrada unutar koje se može obavljati jedna ili više ugostiteljskih ili
smještajnih usluga (hotel, aparthotel, vila, restoran,...).
4.6.
Hotel je ugostiteljska zgrada u kojoj se gostima obvezno pružaju usluge smještaja i doručka, a mogu
se pružati i druge ugostiteljske usluge. U pravilu je to jedna građevna cjelina ili dio građevine s zasebnim
ulazom ili najviše četiri zasebne građevine koje moraju biti povezane zatvorenim hodnikom (ako preostale
zgrade nisu depandanse hotela). Usluga prehrane mora biti u istoj zgradi gdje se nalaze smještajne jedinice.
Smještajne jedinice u hotelu su: sobe i/ili hotelski apartmani (suite) a iznimno, u postojećim hotelima i
depandansama novih hotela obiteljske sobe (family room). Broj ležaja u depandansama ne smije biti veći od
40% broja ukupnog ležaja hotela. Hotel mora ispunjavati i sve ostale uvjete iz članka 6 i 7 Pravilnika o
razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN br. 88/07.,
58/08. i 62/09.).
4.7.
Aparthotel je ugostiteljska zgrada u kojoj se gostima obvezno pružaju usluge smještaja i doručka, a
mogu se pružati i druge ugostiteljske usluge. U pravilu je to jedna građevna cjelina ili dio građevine s
zasebnim ulazom ili najviše četiri zasebne građevine koje moraju biti povezane zatvorenim hodnikom (ako
preostale zgrade nisu depandanse hotela). Usluga prehrane mora biti u istoj zgradi gdje se nalaze
smještajne jedinice. Smještajne jedinice u aparthotelu su: sobe, studio apartmani i apartmani. Pri tome broj
soba ne smije prijeći više od 49% ukupnog broja smještajnih jedinica. Broj ležaja u depandansama ne smije
biti veći od 40% broja ukupnog ležaja aparthotela. Aparthotel mora ispunjavati i sve ostale uvjete iz članka 8
i 9 Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli
(NN br. 88/07., 58/08. i 62/09.).
4.8.
Turističko naselje je ugostiteljsko područje u kojemu se gostima obvezno pružaju usluge smještaja s
doručkom, kao i neke druge ugostiteljske usluge. U turističkom naselju gost se mora moći baviti sportom i
rekreacijom na otvorenom. Čini ga više samostalnih zgrada u kojima se, osim smještajnih jedinica (sobe,
obiteljske sobe, hotelski apartmani, studio apartmani i apartmani), mogu nalaziti i različiti trgovačko-uslužni
sadržaji u službi turističke ponude. Sadržaj turističkog naselja kao i svi ostali posebni uvjeti propisani su
člankom 10. Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz
skupine hoteli (NN br. 88/07., 58/08. i 62/09.).
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
3
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
4.9.
Vila je samostalna ugostiteljska zgrada u kojoj se nalaze smještajne jedinice u Turističkom naselju.
Zgrada vile može biti izvedena kao samostojeća, poluugrađena ili ugrađena (dio niza). Ostali uobičajeni
nazivi za ovu vrstu zgrada su: bungalov, paviljon, i sl.
4.10. Turistički apartman je zgrada (funkcionalna cjelina) u kojem se gostima pružaju usluge smještaja u
smještajnim jedinicama (u jednoj ili više samostojećih zgrada) ustrojenim i opremljenim tako da gost može
sam pripremati jela. Smještajne jedinice su studio apartmani i/ili apartmani. Dodatni uvjeti i opisi pojedinih
pojmova propisani su člankom 11 Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima
ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN br. 88/07., 58/08. i 62/09.).
4.11. Sportska zgrada/građevina (R) je zgrada/građevina unutar koje se može obavljati neka od sportskih
i rekreacijskih aktivnosti (sportska dvorana, otvoreni i zatvoreni bazeni, …).
4.12.
Prometna građevina je građevina koja služi za odvijanje cestovnog prometa (ceste, parkirališta,).
2.
UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I
DRUGIH NAMJENA
2.1.
Korištenje i namjena površina
Članak 3.
(1)
Na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA izrađenom u mjerilu 1:1000,
prikazano je međusobno razgraničenje površina različitih namjena unutar obuhvata Plana:
A.
POVRŠINE TURISTIČKOG NASELJA
I. GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA (T) I RAZGRANIČENE PRATEĆE NAMJENE
(T1) Hotel
‐
prostorna jedinica T1-1-O Osibova (hotel + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +
rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine);
‐
prostorna jedinica T1-2-O Osibova (hotel + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +
rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine);
‐
prostorna jedinica T1-1-L Lučica (hotel + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +
rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine);
‐
prostorna jedinica T1-2-L Lučica (hotel + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +
rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine);
(T2) Turističko naselje
‐
prostorna jedinica T2-1-O Osibova (vile + hotel + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa
+ rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine);
‐
prostorna jedinica T2-1-S Smerčevo (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena
terasa + rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine);
‐
prostorna jedinica T2-2-S Smerčevo (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena
terasa + rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine);
‐
prostorna jedinica T2-3-S Smerčevo (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena
terasa + rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine);
‐
prostorna jedinica T2-1-OJ Osibova Jug (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena
terasa + rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine);
‐
prostorna jedinica T2-1-L Lučice (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +
rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine);
‐
prostorna jedinica T2-2-L Lučice (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +
rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine);
‐ prostorna jedinica T2-3-L Lučice (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +
rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine);
(T4) postojeće ugostiteljsko-turističke jedinice „turistički apartmani“
‐ prostorna jedinica T4-1-O Osibova
‐ prostorna jedinica T4-1-OJ Osibova Jug
‐ prostorna jedinica T4-1-S Smrčevo
(K4) postojeća poslovna građevina - pretežito uslužna „restoran“
‐
prostorna jedinica K4-1-L Lučica
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
4
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
II.
III.
IV.
V.
VI.
B.
I.
II.
III.
IV.
V.
C.
I.
II.
III.
1. Odredbe za provođenje
(R2/K1) prateća namjena - rekreacija i poslovna - pretežito uslužna
‐
prostorna jedinica R2/K1-1-O Osibova
‐
prostorna jedinica R2/K1-1-OJ Osibova Jug
GOSPODARSKA NAMJENA - SPORTSKO-REKREACIJSKA
(R3) uređena plaža
‐ prostorna jedinica R3-1-O Osibova
‐ prostorna jedinica R3-2-OJ Osibova Jug
‐ prostorna jedinica R3-1-L Lučica
GOSPODARSKA NAMJENA - TURISTIČKA/POMORSKI PROMET
(P)
turističko privezište P-1-OJ Osibova Jug (akvatorij + dodirni prirodni dio kopna);
‐ turističko privezište P-1-L Lučice (akvatorij + dodirni prirodni dio kopna);
‐ turističko privezište P-2-L Lučice (akvatorij + dodirni prirodni dio kopna);
(S)
sidrište S-1-L Lučice
PRIRODNA PLAŽA
(R4T) kopneni dio prirodne plaže
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE
(ZT) zaštitne zelene površine - površine rezervirane za budući razvoj
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(IST) javne prometne površine
(ISP) javno parkiralište
POVRŠINE NASELJA MILNA - IZDVOJENI DIO OSIBOVA
MJEŠOVITA NAMJENA
(M1) mješovita namjena - pretežito stambena
LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET - KOMUNALNI VEZ
(KV) luka otvorena za javni promet (komunalni vez)
PRIRODNA PLAŽA
(R4N) kopneni dio prirodne plaže naselja
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE
(ZN) zaštitne zelene površine naselja
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(IST) javne prometne površine
OSTALE POVRŠINE
POVRŠINE IZVAN GRAĐEVNIH PODRUČJA
(-)
Površine izvan građevnih područja - prema PPUO Milna kopno
(ISK) površine infrastrukturnih sustava razgraničene unutar površine izvan građevnih područja javne prometne površine
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(IST) javne prometne površine
POVRŠINE OSTALOG MORA
(-)
površine ostalog mora
(2) Prostorna jedinica je Planom utvrđena i razgraničena površina koja, u pravilu, predstavlja jednu
građevnu česticu odnosno jedan cjeloviti zahvat u prostoru. Prostorne jedinice su prikazane granicom i
oznakom na svim kartografskim prikazima Plana.
(3)
Na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA prikazana su i detaljnija
razgraničenja unutar pojedinih prostornih jedinica - namjene (T1) i (T2), kojima su utvrđene površine
namijenjene smještaju pratećih sadržaja, odnosno pratećih zajedničkih sadržaja i uređenju ostalih
zajedničkih površina za svaku od utvrđenih prostornih jedinica. Dodatnim oznakama unutar pojedinih
gradivih površina, prikazan je i razmještaj smještajnih zgrada (H - hotel i V -vile). U prostornim
jedinicama(T1) (T2), posebno je razgraničena površina zgrade, odnosno površina za uređenje višenamjenske
otvorene terase („trg“, „atrij“) u sustavu zajedničkih površina pojedine prostorne jedinice. Površine unutar
prostornih jedinica (T1) i (T2) isključivo namijenjene gradnji i uređenju pratećih sadržaja i uređenju
zajedničkih površina razvrstane su na:
(a) M - mješoviti prateći sadržaji i uređenja
(b) R - površine za rekreaciju na otvorenom
(c) Z - perivojno uređene zajedničke površine (s pješačkim stazama i odmorištima).
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
5
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
(4)
Površine infrastrukturnih sustava - površine javne i komunalne infrastrukture (IS), namijenjene su za
gradnju, uređenje i opremanje javnih prometnih površina i javnih parkinga, a sve to je detaljnije prikazano
na kartografskom prikazu 2.A PROMET u mjerilu 1:1000. Unutar pojaseva prometnih površina moguće
vođenje, odnosno izgradnja komunalne i infrastrukturne mreže sukladno kartografskim prikazima 2.B
(telekomunikacije i elektroenergetika) i 2.C (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda) u mjerilu 1:1000.
(5)
Na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA u mjerilu
1:1000, površine su posebno razgraničene prema oblicima korištenja - uzimajući u obzir postojeće građevine
u obuhvatu Plana:
A.
POVRŠINE TURISTIČKOG NASELJA
I. NOVA GRADNJA I UREĐENJA (DRUGI RADOVI) - s utvrđenim površinama:
(a)
pretežito za smještajne zgrade s pratećim građevinama i uređenjima (uključujući i glavne
elemente interne prometne mreže);
(b)
isključivo za prateće namjene, odnosno prateće sadržaje i uređenja;
(c)
za zahvate na pomorskom dobru;
II. NOVA GRADNJA - DOVRŠENJE ZAPOČETE GRADNJE SUKLADNO GRAĐEVINSKIM DOZVOLAMA:
(a)
postojeće ugostiteljsko-turističke jedinice "turistički apartmani"
III. SANACIJA, REKONSTRUKCIJA, ILI ZAMJENA
(a)
postojeći restoran - sanacija, rekonstrukcija, ili zamjena, s dopunom ugostiteljske namjene
(usluge pića, napitaka i prehrane) trgovačkim i drugim uslužnim sadržajima
IV. ODRŽAVANJE I MANJI ZAHVATI SANACIJE GRAÐEVINA
(a)
pristupni putovi i postojeće građevine koja se koristi za povremeno stanovanje - održavanje
do privođenja ugostiteljsko-turističkoj ili pratećoj namjeni
V. ZAHVATI NA POMORSKOM DOBRU
VI. KOPNENI DIO PRIRODNE PLAŽE
VII. NEIZGRAĐENE POVRŠINE REZERVIRANE ZA BUDUĆI RAZVOJ
Na kartografskom prikazu 3. su utvrđena i područja unutar pojedinih prostornih jedinica koja se obvezno
uređuju sadnjom i/ili očuvanjem postojeće visoke autohtone vegetacije („visoko zelenilo“). Sukladno
člancima 15-26. ovih Odredbi te pobližim odredbama za svaku od prostornih jedinica, unutar tih područja
nisu dopušteni zahvati kojima bi se značajnije mijenjao postojeći reljef terena i udjel procjednih površina.
B.
POVRŠINE NASELJA MILNA - IZDVOJENI DIO OSIBOVA
I. SANACIJA, REKONSTRUKCIJA, ILI ZAMJENA POSTOJEĆIH GRAĐEVINA TE NOVA GRADNJA UZ
POSTOJEĆE GRAĐEVINE
II. ZAHVATI NA POMORSKOM DOBRU
III. KOPNENI DIO PRIRODNE PLAŽE
IV. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE
C.
PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA - KULTURNA DOBRA
I. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA KULTURNA DOBRA -POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA
Sakralna građevina - Crkva sv. Josipa u uvali Osibova - Z-4998
II. EVIDENTIRANA GRADITELJSKA KULTURNA DOBRA- POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA
Sakralna građevina - Crkva sv. Ivana u uvali Osibova - E
D.
OSOBITO VRIJEDAN PREDJEL - PRIRODNI KRAJOBRAZ
Obalni potez uvale Lučice
(6)
Zaštitne zelene površine (ZT) unutar površina naselja Milna - izdvojeni dio Osibova se održavaju u
postojećem stanju. Moguće je: održavanje postojeće vegetacije i kultura, ili „pošumljavanje“ autohtonom
visokom vegetacijom, te održavanje suhozida i gomila. Iznimno, unutar zaštitnih zelenih površina dopušta se
gradnja linijskih i površinskih građevina komunalne infrastrukture (vođenih ili smještenih unutar dodatnih
javnih prometnih površina, odnosno smještenih na vlastitim građevnim česticama) - sve samo u slučajevima
nužne dopune Planom utvrđene osnove razgraničenja javnih i drugih namjena.
(7)
Zaštitne zelene površine (ZN) unutar turističkog naselja zadržavaju se u postojećem stanju i
smatraju rezervom za budući razvoj. Moguće je: održavanje postojeće vegetacije, ili „pošumljavanje“
autohtonom visokom vegetacijom, te održavanje suhozida i gomila. Iznimno, unutar ovih površina dopušta
se gradnja i uređenje dodatnih (Planom ne-razgraničenih, odnosno utvrđenih): javnih prometnih površina te
ostalih linijskih i površinskih građevina komunalne infrastrukture (vođenih ili smještenih unutar dodatnih
javnih prometnih površina, odnosno smještenih na vlastitim građevnim česticama) - sve samo u slučajevima
nužne dopune Planom utvrđene osnove razgraničenja javnih i drugih namjena.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
6
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(8)
‐
‐
‐
‐
2.2.
1. Odredbe za provođenje
Na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000, prikazane su:
gradive površine unutar prostornih jedinica, s oznakama najveće dopuštene visine (oznakama
„katnosti“) unutar gradivih površina za: hotele, vile, zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih
sadržaja i građevine na kopnenom dijelu marine,
osnova interne prometne mreže unutar prostornih jedinica,
perivojno uređene zajedničke površine s pješačkim stazama i odmorištima te
površine za koje je propisano pejsažno uređenje visokom vegetacijom („visoko zelenilo“).
Opći uvjeti gradnje
2.2.1. Opći uvjeti gradnje unutar površina turističkog naselja
2.2.1.1.
Visina zgrada
Članak 4.
(1)
Unutar svake prostorne jedinice, na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE označen je
najveći broj nadzemnih etaža za gradnju zgrada unutar pojedinih gradivih površina. Detaljniji opis i
određenje tih zadanih visina mogu se naći u odredbama koje su određene za svaku pojedinu prostornu
jedinicu (poglavlje 3. Ovih Odredbi).
(2)
Sukladno stavku (1) ovog članka, najveća dopuštena visina zgrada određena je s dva pokazatelja:
najvećim dopuštenim brojem nadzemnih etaža (Vemax) i najvećom dopuštenom visinom vijenca zgrade
izraženom u metrima (Vmmax), na način da oba pokazatelja moraju biti zadovoljena.
(3)
Nadzemnim etažama, u smislu ovih Odredbi, smatraju se: suteren, prizemlje i sve ostale etaže iznad
navedenih.
(4)
Umjesto „stambenog potkrovlja“ (Pks) za pojedine gradive površine prema odredbama u poglavlju 3.
Ovih Odredbi dopušta se nadgrađe uz primjenu sljedećih općih uvjeta:
(a) najveća dopuštena visina vijenca zgrade (mjerena do vijenca nadgrađa) veća je za 1,0 m u odnosu
na najveću dopuštenu visinu vijenca zgrade s Pks, ali je ona ujedno i najveća dopuštena ukupna
visina zgrade.
(b) ukupna površina zatvorenog i natkrivenog dijela nadgrađa može iznositi do 55% površine etaže
ispod nadgrađa, pri čemu zatvoreni ili natkriveni dio mora biti povučen najmanje 1,50 m u odnosu
na svako od pročelja zgrade. Iznimno, u slučajevima gradnje vila u nizu ili kao dvojne zgrade,
nadgrađe ne mora biti povučeno u odnosu na bočna pročelja prema susjednim zgradama.
(c) visina pročelja do gornje kote ograde terase nadgrađa mora biti najmanje 0.50 m niža od najveće
dopuštene visine vijenca zgrade s Pk, a prema odredbama ovog Plana.
(5)
Svaka zgrada može imati podrum. Gradnja više podrumskih etaža dopuštena je samo u slučaju
gradnje zgrada Hotela i Aparthotela i to u slučaju kada se više od 70% prve podzemne etaže i sve ostale
koriste za smještaj vozila gostiju ovih ugostiteljskih zgrada.
(6)
Kod projektiranja i izvedbe zgrade razvedenih i/ili izduženih oblika na nagnutom terenu dopušta se
određivanje broja nadzemnih etaža i visina zgrade posebno za svaku pojedinu dilataciju zgrade.
2.2.1.2.
Uvjeti za oblikovanje građevina i otvorenih prostora na građevnoj čestici
Članak 5.
(1)
Oblikovanje glavne zgrade ili sklopa te pomoćnih zgrada i građevina, odnosno svih otvorenih
prostora na građevnoj čestici, odnosno prostornoj cjelini (uključujući i pejsažno uređenje), mora biti cjelovito
osmišljeno i međusobno usklađeno na razini oblikovanja i smještaja pojedinih elemenata u prostoru te
odnosa koje tvore, a sve u skladu s razinom projekta.
(2)
Arhitektonsko oblikovanje zgrada i građevina treba biti suvremeno i utemeljeno na primjeni
suvremenih materijala i konstrukcija te prostornih rješenja primjerenih lokalnom podneblju i usklađeno s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima. Uz odgovarajući kritički pristup, moguća su arhitektonska
rješenja u kojima se, polazeći od izvornih vrijednosti lokalne graditeljske baštine i iskustava (suzdržano i
funkcionalno oblikovanje posebno usklađeno s lokalnim klimatskim obilježjima), a ne preuzimajući izravno
tradicijske oblike, ostvaruju suvremene oblikovno-funkcionalne i prostorne vrijednosti.
(3)
Ne dopušta se građenje serijski proizvedenih i montažnih zgrada/građevina pseudo stilskih obilježja,
posebno građevina s prepoznatljivim oblikovnim obilježjima drugih podneblja (strmi krovovi, pokrov
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
7
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
„šindrom“, fasadna opeka, upotreba većih drvenih obloga na pročeljima i sl.).
(4)
Pročelja ili njihovi dijelovi ne smiju biti jarkih boja. Prevladavajuća boja mora biti bijela uz korištenje
obloge svijetlim kamenom ili kamenim pločama. Kamenom se oblažu vanjski dijelovi pročelja podruma ili
suterena te prizemlje. Polaganje kamenih ploča mora biti u ravnim (vodoravnim) redovima jednake visine,
obrađenim na tradicijski način (na puntu mlata ili na martelinu), ili pak na način koji predstavlja suvremenu
interpretaciju takve obrade. Ne dozvoljava se oblaganje pročelja tankim kamenim pločama manjih veličina i
grublje obrade (tzv. bunja ili bunjica). Reške ne smiju biti isticane bojom različitom od boje kamena.
(5)
Krovišta zgrada mogu biti ravna ili blagog nagiba (do 10o), jednostrešna (18-25o), dvostrešna ili
višestrešna (nagiba 25-35o). U slučaju kosog krovišta, nagib pojedine krovne plohe mora biti stalan od
vijenca do sljemena (osim na dijelu gdje se planira postava krovnih kućica).
(6)
Dozvoljava se korištenje različitih vrsta krovišta na jednoj zgradi, kao i rješenja sa „zelenim krovom“.
Moguća su rješenja i sa skrivenim obrnutim krovištem blagog nagiba. U tom slučaju visina vijenca skriva tu
inverziju i ona predstavlja najveću dozvoljenu visinu sljemena. Kod korištenja ravnih (neprohodnih) krovova
dozvoljava se korištenje krovnih nadsvjetla (kupola ili prozora).
(7)
Sljeme kosog krova postavlja se po dužoj strani zgrade, a na kosom terenu približno paralelno
slojnicama. Od navedenog se može odstupiti u slučaju gradnje poluugrađenih ili ugrađenih zgrada kada je
moguće sljeme planirati i paralelno s kraćom stranom zgrade. U slučaju da se poluugrađene zgrade ili niz
ugrađenih zgrada planira izvesti okomito na slojnice terena, sljeme se može izvesti okomito na slojnice.
(8)
Kosa krovišta glavnih zgrada izložena prema moru moraju biti pokrivena kupom kanalicom. U svim
ostalim slučajevima, pokrov krovišta može se odabrati sukladno nagibu, funkcionalnim potrebama i općem
konceptu arhitektonskog rješenja / oblikovanja.
(9)
U slučaju korištenja prozora Na etaži potkrovlja (Pk), prozori, loggie i/ili balkoni mogu se izvesti
samo u ravnini zabatnog zida, dok se prozori mogu izvesti i u krovnoj ravnini ili kao krovna kućica. Loggie i/ili
balkoni mogu se izvesti samo ako isti postoje na nižim etažama. Rješenje prozora unutar krovne kućice ne
smije biti kao francuski prozor - otvor bez parapeta. Na razini potkrovlja moguće je planirati i izvesti
nenatkrivenu terasu, ali samo prema zabatnom zidu (u njegovoj punoj širini, a dubine ne više od 25%
dužine osnovnog pročelja. Krovne kućice mogu se planirati, ali njihova ukupna širina ne smije premašiti 30%
duljine pročelja zgrade na kojem se planiraju.
(10)
Na krovne plohe dozvoljava se postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih panela.
(11)
Podzidi i pripadajuće terase na terenu, grade se i uređuju prema sljedećim uvjetima:
(a) Ne dopušta se gradnja podzida viših od 1,50 m. U slučaju većih visinskih razlika terena, podzid i
terase treba izvesti u više razina. Terase se moraju ozeleniti i izvesti u blagom nagibu prema „van“.
Najmanja dubina terase, u slučaju više razina, ne smije biti manja od 1,50 m. Kada se podziđe i
terase izvode uz stubišta i rampe (okomitim na slojnice) i koje služe za prilaz pojedinim etažama
zgrade isti mogu biti visoki/duboki najviše 2,50 m.
(b) Ne dopušta se izvedba podzida kojim se najniža kota zaravnatog, odnosno konačno uređenog terena
uz glavnu zgradu, povisuje za više od 1,00 m u odnosu prijašnju kotu terena. Veća visina iznimno se
dopušta u slučajevima kada se taj podzid mora napraviti uz planiranu ili postojeću prometnu ili javnu
površinu (kojom prilikom se javljaju nužni zasjeci i nasipi na terenu. U tom slučaju završna ploha
zida prema mora biti izvedena u kamenu na način gradnje suhozida.
(c) Betonski podzidi (bez završne obrade) ne smiju biti viši od 1,00 m; a po potrebi viši podzidi moraju
se graditi kao kameni zid, ili betonski zid obložen kamenom.
(d) Gradnjom ovih podzida i terasa ne smije se omogućiti otjecanje površinskih oborinskih voda na
susjedne čestice.
(12)
Pergolom se smatraju prozračne sjenice i paviljoni sastavljeni od niza stupova povezanih u
horizontalnoj ravnini drvenim ili metalnim gredama (letvicama), ili sličnim vrstama laganih konstrukcija. U
slučaju pergola s betonskim, ili kamenim stupovima, najmanja dopuštena međusobna udaljenost stupova je
2,00 m, a najveća dopuštena širina (odnosno promjer) stupova je 0,25 m.
(13)
Sva uređenja terena i drugi zahvati koji se mogu izvoditi sukladno posebnom propisu o jednostavnim
građevinama i radovima izvode se uz uvjet da se udjel ozelenjenog prirodnog terena na građevnoj čestici ne
bude manji od propisanog ovim Odredbama.
(14)
Ozelenjeni prirodni teren na čestici smatra se pejsažno uređena površina na način da omogućava
upijanje/procjeđivanje oborinske vode. Pojedinačna površina na građevnoj čestici (unutar utvrđene površine
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
8
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
za gradnju) koja se može obračunati kao dio ukupne površine pejsažno oblikovanog prirodnog terena na
građevnoj čestici ne može biti manja od 1,00 m2, niti uža od 0,70 m.
(14)
Površine s uređenim parkirališnim mjestima ne mogu se uračunavati u površinu prirodno
ozelenjenog terena bez obzira na vrstu materijala koji se koristi za oploćavanje istih.
2.2.1.3.
Pristup na građevnu česticu i propisani broj parkirnih mjesta
Članak 6.
(1)
Građevna čestica unutar svake prostorne jedinice mora imati neposredan kolni pristup s uređene
prometne površine.
(2)
Točke kolnih pristupa s javnih prometnih površina prema pojedinim prostornim jedinicama načelno
su označena na kartografskom prikazu 2.A.
(3)
Na površinama koje su na kartografskom prikazu 3. razgraničene kao površine za novu gradnju,
gradnja je moguća i na građevnoj čestici čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i
uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu pod uvjetom da su izvedeni barem zemljani
radovi u skladu s pojasevima utvrđenim Planom. Iznimno od navedenog, dopušta se gradnja i u slučaju
izvedenih zemljanih radova sukladno projektiranoj faznoj gradnji uzdužnog presjeka.
(4)
Ovisno o sadržajima unutar pojedine prostorne jedince, nužno je osigurati potreban broj parkirnih
mjesta unutar same prostorne jedinice prema narednoj tablici.
Hotel
Aparthotel
vila s 2 ili 3 stalna kreveta
vila s 4 ili 5 stalnih kreveta
vila sa 6 stalnih kreveta
prateći sadržaji - ugostiteljski (usluge hrane i pića)
prateći sadržaji - usluge, trgovina i drugo
Najmanji broj parkirnih mjesta (PM)
0.75 PM / jedna smještajna jedinica
1 PM / jedna smještajna jedinica
1 PM / vila
1,5 PM / vila
2 PM / vila
4 PM / 100 m2 korisnog prostora
1,5 PM / 100 m2 korisnog prostora
Broj PM matematički se zaokružuje na cijeli veći broj, ali ne manji od 1. (za 6 četverokrevetnih i 3
peterokrevetne vile, potrebno je osigurati 1.5x9=13.5, odnosno 14 PM; za 50 m2 korisnog prostora
namijenjenog trgovini potrebno je osigurati 1.5/100x50 = 0.75 odnosno 1 PM).
(5)
Normativ za svaki od sadržaja unutar jedne prostorne jedinice mora biti zadovoljen, tako da se
ukupni najmanji broj parkirnih mjesta za tu prostornu jedinicu dobije zbroju najmanjeg potrebnog broja za
svaki od planiranih sadržaja, pri čemu se za svaki sadržaj broj parkirnih mjesta zaokružuje na prvi veći broj.
(6)
Normativi, odnosno najmanji broj parkirališnih mjesta prema ovim Odredbama, vrijede neovisno o
tome da li željena kategorizacija ugostiteljske zgrade prema posebnom propisu zahtjeva manji broj mjesta.
Ovisno o potrebama, odnosno željenoj kategorizaciji, broj parkirnih mjesta može se i povećati. Potreban broj
parkirnih mjesta može se riješiti kao otvoreno (nenatkriveno), ili natkriveno parkiralište, u garaži u dijelu
glavne, ili pomoćne zgrade, na ravnom krovu podzemne etaže ili suterena neke od zgrada, ili u kombinaciji.
(7)
Parkirna mjesta za posjetitelje uređenih plaža unutar obuhvata Plana riješena su na zasebnim
prometnim površinama (kartografski prikaz 2.A).
(8)
Za sve sadržaje koji zahtijevaju povremeni pristup dostavnih vozila, ili privremeno parkiranje /
zaustavljanje vozila gostiju pri prijemu / odjavi na recepciji i slično, odgovarajući prostor za zaustavljanje
treba osigurati na samoj građevnoj čestici, kako se zadržavanjem vozila na javnoj prometnoj površini ne bi
priječilo normalno odvijanje prometa.
2.2.1.4.
Smještajne zgrade - ugostiteljski objekti i smještajne jedinice na površinama
(T2) i (T1)
Članak 7.
(1)
Nazivi ugostiteljskih zgrada i smještajnih jedinica na površinama (T2) i (T1) te njihova kategorizacija
korištena u ovim Odredbama u suglasju je sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, 152/08,
43/09 i 88/10) i Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz
skupine hoteli (NN 88/07, 58/08 i 62/09.
(2)
Za svaku od prostornih jedinica turističkih naselja (T2), uz najmanji dopušteni smještajni kapacitet
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
9
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
Hotela odnosno Aparthotela, određen je odgovarajući najveći dopušteni smještajni kapacitet u vilama. Svi
kapaciteti odnose se na broj stalnih kreveta.
2.2.1.5.
Vile
Članak 8.
(1)
Unutar pojedinih prostornih jedinica turističkih naselja (T2) osim vile iz članka 2, točka 4.9., vilom se
smatra i smještajna zgrada s jednom smještajnom jedinicom (apartman) te najviše 6 stalnih kreveta. Isto se
odnosi i na poluugrađenu zgradu (funkcionalnu jedinicu) s najviše 6 stalnih kreveta (stavak 6 ovoga članka)
ili pak zgradu u nizu od tri zgrade (stavak 6 ovoga članka). Moguće je planirati i druge vrste Vila, ali u
suglasju s uvjetima iz stavka 7 ovoga članka.
(2)
Sve vile iz prethodnog stavka moraju se graditi na način da odnos unutarnje prostorne organizacije
vile i uređenja vanjskih i neposredno povezanih površina okolnog terena omogućuje gostima najveću
moguću intimnost (skrivenost) u odnosu na goste u susjednim zgradama. Zemljište na kojem su izgrađene
vile (slobodnostojeće, poluugrađene ili ugrađene) i prateće pomoćne zgrade i građevine sastavni su i
nedjeljivi dio jedinstvene građevne čestice.
(3)
Vila može sadržavati prostorije za prateće i/ili pomoćne sadržaje korisnika kao što su: sauna, fitness,
spremišta, garaže i sl. Ovi sadržaji mogu se graditi i kao zasebne zgrade pratećih sadržaja unutar utvrđenih
gradivih površina za vile, odnosno pomoćne zgrade za jednu, ili više vila. Vile u nizu mogu dijeliti pojedine
prateće i/ili pomoćne sadržaje izgrađene kao zasebna zgrada.
(4)
Najveća dopuštena građevna (bruto) površina vile za samostojeće zgrade iznosi 500,00 m2, a za
poluugrađene i ugrađene zgrade 300,00 m2.
(5)
Poluugrađena zgrada, koja će se nazivati vila, mora zadovoljavati slijedeće uvjete za građenje:
(a) Zgrada smije sadržavati najviše dvije funkcionalne jedinice od kojih svaka ima po jedan apartman s
najviše 6 kreveta.
(b) Svaka funkcionalna jedinica mora imati otvore na bar tri pročelja te zaseban ulaz na razini prizemlja
i/ili suterena.
(c) U slučaju da se planira vila s dvije funkcionalne jedinice koje su odijeljene pregradnim zidom, svaka
od njih mora imati zasebne unutrašnje komunikacije.
(d) Tlorisne projekcije izbočenih dijelova pojedinih funkcionalnih jedinica (terase, loggie, balkoni i sl.) ne
smiju se preklapati.
(e) Najveća dozvoljena visina određuje se za zgradu kao cjelinu, dok se najveći dopušteni broj
nadzemnih etaža određuje posebno za svaku od funkcionalnih jedinica.
(6)
Zgrada s vilama u nizu mora zadovoljavati slijedeće uvjete za građenje:
(a) Smije imati 3 ili više funkcionalnih jedinica od kojih svaka sadržava po jedan apartman s najviše 6
kreveta (najveća dopuštena duljina niza kao i najveći dopušteni broj vila u nizu određeni su
odredbama za svaku od gradivih površina za vile po pojedinim prostornim jedinicama).
(b) Sve funkcionalne jedinice imaju otvore na dva nasuprotna pročelja, osim prve i posljednje u nizu
koje mogu imati otvore na sva tri vidljiva pročelja.
(c) Svaka funkcionalna jedinica, na razini prizemlja i/ili suterena, ima zaseban ulaz iz vanjskog prostora.
(d) Tlorisne projekcije pojedinih dijelova funkcionalnih jedinica (terase, loggie, balkoni i sl.) ne smiju se
preklapati.
(e) Najveća dozvoljena visina utvrđuje se i provjerava za zgradu kao cjelinu, a najveći dopušteni broj
nadzemnih etaža utvrđuje se i provjerava posebno za svaku od funkcionalnih jedinica.
(f) Ako ovim Odredbama za pojedinu prostornu jedinicu odnosno gradivu površinu za vile nije drugačije
propisano, ukupna dužina zgrade s ugrađenim vilama ne smije biti veća od 40,00 m.
(g) Zgrada može imati podrumsku, ili suterensku etažu kao zasebnu uporabnu cjelinu namijenjenu
isključivo parkiranju vozila.
(7)
Zgrada koja se smatra posebnim slučajem vile, gradi se sukladno sljedećim pravilima:
(a) Ispunjavanje prostornih standarda kategorizacije s 5* prema posebnom propisu o kategorizaciji
ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, uz slijedeće oblike korištenja: kao jedna cjelovita smještajna
jedinica vrste apartman, ili kao funkcionalna cjelina opremljena tako da gosti mogu sami pripremati
hranu (samo jedan prostor) i boraviti u jednom ili više zajedničkih prostora. Ona može imati najviše
3 smještajne jedinice od kojih svaka može biti soba i/ili obiteljska soba i/ili hotelski apartman.
(b) Najveća dopuštena građevna (bruto) površina iznosi 500 m2, s najviše 6 stalnih kreveta.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
10
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
(c) Ova vrsta zgrade ne smije se naslanjati na neku drugu smještajnu ili pomoćnu zgradu.
Najmanja dozvoljena međusobna udaljenost vila iznosi Hm1/2 + Hm2/2, ali ne manje od 8,00 m.
(8)
(9)
Zgrada pratećih sadržaja, odnosno pomoćna (servisna) zgrada, iz stavka (3) ovog članka, može se
graditi kao samostojeća, ili poluugrađena uz vilu, odnosno smještajnu zgradu. Najmanja dopuštena
udaljenost od drugih zgrada je 4,00 m.
(10)
Detaljniji uvjeti gradnje ove vrste smještajnih zgrada dati su u odredbama za pojedine prostorne
jedinice.
2.2.2. Opći uvjeti gradnje unutar površina naselja Milna – izdvojeni dio Osibova
2.2.2.1.
Regulacijska i građevinska linija, udaljenost osnovne zgrade od susjednih
čestica; izgrađenost čestice
članak 9.
Regulacijska linija razdvaja javnu površinu od privatne (u smislu režima korištenja).
(1)
(2)
Građevna linija određuje položaj gradnje prednjeg pročelja zgrade. Najmanja udaljenost građevne
linije od regulacijske (odnosno zgrade od regulacijske linije) iznosi 5,00 m, a iznimke su moguće samo u
skladu s daljnjim odredbama ovog Plana.
(3)
U izgrađenom dijelu građevnog područja naselja moguće je udaljenost zgrade od regulacijske linije
prilagoditi građevnim linijama postojećih (legalnih) bočnih susjednih zgrada.
(4)
Ako se zgrada gradi na regulacijskoj liniji, gradnja izvan regulacijske linije dozvoljena je samo za
strehe (do 0,40 m) i balkone (istaknuti do najviše 1,30 m, u dužini ne više od 1/3 duljine pročelja), i to pod
uvjetom da se nalaze na visini većoj od 3,50 m iznad javne površine.
članak 10.
(1)
a)
b)
c)
Zgrade se mogu graditi:
odmaknuto od bočnih međa građevne čestice tj. kao samostojeća zgrada;
na jednoj bočnoj međi, tj. kao poluugrađena zgrada tako da sa susjednom zgradom na toj međi čini
sklop dvojne zgrade ili završetak niza zgrada;
na obje bočne međe (kao ugradnja u postojeću izgradnju ili dio planiranog niza) – tj. kao ugrađena
zgrada.
(2)
Udaljenost samostojeće zgrade od bočne međe (tj. od granice njene građevne čestice prema
susjednim građevnim česticama) ne smije biti manja od 3,00 m.
(3)
U svim slučajevima izgradnje na međi, zid na međi mora biti vatrootporan i bez otvora, sljeme krova
mora obvezno biti okomito na susjednu među na kojoj se zgrada gradi i krov bez krovnog prepusta.
članak 11.
(1)
Izgrađenost građevne čestice je udjel ukupne površine zemljišta pod građevinama (osnovnom,
pomoćnom i gospodarskom zgradom te ostalim pomoćnim građevinama) u površini te građevne čestice,
izražena bilo kao postotni udjel (postotak izgrađenosti) ili kao koeficijent izgrađenosti - kig na dvije decimale.
(2)
Najveća izgrađenost daje najveću dozvoljenu osnovnu površinu za gradnju na određenoj čestici. Ako
su konstruktivno odvojeni od osnovne, pomoćne i/ili gospodarske zgrade, zgrade stambene, mješovite,
poslovne ili društvene (javne) namjene na jednoj građevnoj čestici, u proračun izgrađenosti se, pri provjeri
koeficijenta izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) propisanih ovim Planom, ne uračunavaju:
‐
pješačke i kolne staze i pristupi te otvorena (nenatkrivena) parkirališta, stube i terase (platoi), dječja
igrališta, sportski tereni bez tribina, a koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo, te ostala
parterna uređenja;
‐
pergole (brajde, odrine), vanjski kamin, vrtni bazen površine najviše 12,00 m2 i dubine najviše 1,00
m od razine okolnog tla;
‐
cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ako im visina osnovnog volumena (osim
povišenog okna/otvora) ne prelazi 1,00 m od najniže točke okolnog konačno uređenog (zaravnatog)
terena.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
11
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
2.2.2.2.
1. Odredbe za provođenje
Visina zgrada
članak 12.
(1)
Najveća dopuštena visina zgrada određena je s dva pokazatelja: brojem nadzemnih etaža (Vemax) i
visinom vijenca zgrade izraženom u metrima (Vmmax), pri čemu oba pokazatelja moraju biti zadovoljena.
(2)
Nadzemnim etažama smatraju se: suteren, prizemlje i sve ostale etaže iznad navedenih.
(3)
Umjesto „stambenog potkrovlja“ (Pks) za pojedine gradive površine prema odredbama u poglavlju 3.
Ovih Odredbi dopušta se nadgrađe uz primjenu sljedećih općih uvjeta:
(a) najveća dopuštena visina vijenca zgrade (mjerena do vijenca nadgrađa) veća je za 1,00 m u odnosu
na najveću dopuštenu visinu vijenca zgrade s Pks, ali je ona ujedno i najveća dopuštena ukupna
visina zgrade.
(b) ukupna površina zatvorenog i natkrivenog dijela nadgrađa može iznositi do 55% površine etaže
ispod nadgrađa, pri čemu zatvoreni ili natkriveni dio mora biti povučen najmanje 1,50 m u odnosu
na svako od pročelja zgrade, osim kod gradnje u nizu ili kao dvojne zgrade.
(c) visina pročelja do gornje kote ograde terase nadgrađa mora biti najmanje 0.50 m niža od najveće
dopuštene visine vijenca zgrade s Pk, a prema odredbama ovog Plana.
(4)
Svaka zgrada može imati samo jednu podrumsku etažu, osim u slučaju izgradnje višeetažne
podzemne garaže (bilo kao samostalne građevine ili kao dijela zgrade, a radi potrebe zadovoljenja broja
parkirališnih mjesta na određenoj građevnoj čestici).
(5)
Kod projektiranja i izvedbe zgrade razvedenih i/ili izduženih oblika na kosom terenu moguće je broj
etaža i visinu zgrade utvrditi posebno za svaku pojedinu dilataciju zgrade.
(6)
Nestambeno potkrovlje (tavan, šufit; «Pk») ne smatra se «korisnom», već «konstruktivnom
etažom», tj. "etažom bez namjene" te se ne iskazuje pri provjeri usklađenosti broja etaža građevine s ovim
odredbama. Nestambeno potkrovlje može imati otvore za svjetlo i prozračivanje na zabatu (do 0,50 m2), ili u
ravnini krovne plohe. Odstupanja od navedenog moguća su isključivo kod postojećih legalnih stambenih
zgrada ili njihovih adaptacija i rekonstrukcija u izgrađenim dijelovima građevnog područja naselja.
(7)
Stambeno potkrovlje (Pks) može imati nadozid do najveće dozvoljene visine od 1,20 metra te
provjerava u odnosu na ovim Planom propisani najveći dozvoljeni broj etaža zgrade (Vemax).
(8)
Smanjivanjem međustropnih visina pojedinih etaža ne omogućava se veća visina nadozida
stambenog potkrovlja od propisanih 1,20 m.
(9)
Najveće dozvoljene visine vijenca, broja etaža (katnosti) i ukupne visine zgrade mogu se uskladiti
prema visinama susjednih legalnih zgrada. U takvom slučaju, visina vijenca, broj etaža i ukupna visina mogu
biti i veći od vrijednosti propisanih ovim člankom.
2.2.2.3.
Uređenje i oblikovanje te urbana oprema
članak 13.
(1)
Osnovna zgrada na građevnoj čestici u pravilu se gradi prema ulici, a pomoćne i gospodarske zgrade
grade u pozadini. Može se dozvoliti i drugačiji smještaj zgrada na čestici ako oblik terena i oblik čestice, te
tradicijski način izgradnje dopuštaju iznimku.
(2)
Teren oko zgrade, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled
naselja, te da se ne promijeni prirodno (zatečeno) oticanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih
zgrada. Izgradnja potpornih zidova (podzida) dozvoljava se primjereno postojećim okolnim uvjetima te
uvjetima ovog Plana. Ne dozvoljava se izgradnja podzida viših od 1,50 m, kao ni isključivo betonskih podzida
viših od 1,00 m. Kod izgradnje potpornog zida uz javnu površinu, završna ploha zida ne smije biti betonska,
već kamena u maniri suhozida.
(3)
Najniža kota zaravnatog, odnosno konačno uređenog terena uz osnovnu zgradu smije biti najviše ±
1,00 metar u odnosu na zatečenu kotu prirodnog terena na toj građevnoj čestici.
(4)
Na građevnim česticama stambenih zgrada i zgrada mješovite namjene najmanje 20% površine
čestice mora biti uređeno kao zelena (vrtna) površina.
(5)
Izgradnja ograda pojedinih građevnih čestica treba biti u skladu s tradicijskim načinom građenja.
Najveća visina ograde ne smije biti veća od 1,50 m visine (u kombinaciji kamena, betona ili sl. u donjoj
polovini, a metala i bilja (živica) u gornjoj polovini ograde). Mogu se izvoditi i visoki kameni ili žbukani
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
12
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
ogradni zidovi osobito u starim tradicijskim sklopovima. Nisu dozvoljene montažne ograde od armiranog
(prefabriciranog) betona.
(6)
Slijedeći suvremeni razvoj arhitekture i urbanizma, uz odgovarajući kritički pristup, moguća su i
arhitektonska rješenja u kojima se, polazeći od izvornih vrijednosti graditeljske baštine sredine, a ne
preuzimajući izravno tradicionalne oblike i estetiku, ostvaruju nove vrijednosti koje predstavljaju logičan
kontinuitet u povijesnom razvoju arhitekture.
(7)
Na javnim površinama mogu se postavljati kiosci, pokretne naprave i druge konstrukcije privremenih
obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.).
(8)
Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih konstrukcija privremenih obilježja izdaju se dozvole u
skladu s propisima te ovim odredbama, Odlukom o rasporedu kioska i pokretnih naprava na javnim
površinama, Odlukom o komunalnom redu, te drugim odgovarajućim aktima za područje Općine.
(9)
Kioskom se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije, površine do 12 m2, koji se
može u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama.
(10)
Pokretnim napravama smatraju se, stolovi, klupe, stolci, automati za prodaju napitaka, cigareta i sl.
robe, hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, peći za pečenje plodina, drvena spremišta za priručni alat i
materijal komunalnih organizacija, sanduci za čišćenje obuće, vage za vaganje ljudi, sanduci za glomazan
otpad i slične naprave, pokretne ograde i druge naprave, postavljene ispred zgrada s ugostiteljskom odnosno
zanatskom namjenom, te šatori u kojima se obavlja promet robom, ugostiteljska djelatnost i privremene
zabavne manifestacije, te prijenosni WC-i i sl.
(11)
Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i grupa kioska, mora biti smještena tako da ni u kojem
pogledu ne umanjuju preglednost prometa, ne ometa promet pješaka i vozila, ne narušava izgled prostora,
ne otežava održavanje i korištenje postojećih pješačkih, prometnih i komunalnih građevina i površina.
(12)
Na javnoj pješačkoj površini ispred zgrade u čijem je prizemlju trgovačko-poslovno-ugostiteljski
sadržaj, može se dopustiti kalendarski ograničeno korištenje vanjskog predprostora u vezi sa sadržajem iz
prizemlja zgrade, ali uz uvjet da se osigura prolaz za pješake u najmanjoj širini od 1,50 m.
2.2.2.4.
Prometno i komunalno opremanje
članak 14.
(1)
Svaka građevna čestica (kao i zgrade na njoj) mora imati neposredni kolni pristup na javnu
prometnu površinu, najmanje širine 2,50 m, a ne više od 3,50 m.
(2)
Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke zgrade mora se osigurati smještaj za sva
potrebna osobna vozila sukladno ovom m normativu:
Potreban broj
Namjena zgrade
Obračunska jedinica
mjesta
Obiteljske stambene zgrade
Do 100 m2 BRP
1,0
Obiteljske stambene zgrade
Jedna stambena jedinica
1,0
Zgrade mješovite namjene
Do 75 m2 BRP
1,0
Zgrade mješovite namjene
Jedna stambena/smještajna jedinica
1,0
2
Višestambena zgrada
Do 75 m BRP
1,0
Višestambena zgrada
Jedna stambena jedinica
1,5
Školske i predškolske ustanove
100 m2 korisnog prostora
0,5-1,0
Zdravstvene ustanove
100 m2 korisnog prostora
1,0
Socijalna zaštita
100 m2 korisnog prostora
1,0
2
Kultura i fizička kultura
100 m korisnog prostora
0,5
Uprava i administracija
100 m2 korisnog prostora
1,0
Poslovanje (uredi, kancelarije, biroi i sl.) 100 m2 korisnog prostora
1,5
Usluge
100 m2 korisnog prostora
1,5
2
Trgovina
100 m korisnog prostora
1,5-2,5
Ugostiteljstvo
100 m2 korisnog prostora
4,0
Ugostiteljstvo
jedan stol
1,5
Banka, pošta
100 m2 korisnog prostora
2,5
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
13
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
Za planiranje uzimaju se vrijednosti koje daju veći broj parkirališta/garaža po namjeni. U slučaju da se
unutar zgrade predviđa neki poslovno-trgovačko-ugostiteljski-turistički ili sličan sadržaj, koji zahtijeva
dostavu, obvezno treba osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozila na samoj građevnoj čestici.
Ako se na građevnoj čestici ne može osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta mora se: ili
smanjiti planirani kapacitet, ili se planirana zgrada ne može graditi. Od ovog normativa se može odstupiti
samo kod već izgrađenih građevinskih čestica koje su u funkciji.
(3)
Zgrade se moraju obvezatno priključiti na komunalnu infrastrukturu ukoliko ista postoji i ako za to
postoje tehnički uvjeti. Priključivanje zgrada na komunalnu infrastrukturu obavlja se prema posebnim
uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, akta lokalne samouprave i sukladno propisima.
(4)
Izgradnja zgrada je moguća samo na građevnim česticama koje imaju riješen način priključka
odvodnje otpadnih voda (javni sustav odvodnje ili nepropusne sabirne jame s osiguranim odvozom
prikupljenog efluenta u sustav s propisanim pročišćavanjem, odnosno putem vlastitog uređaja za
pročišćavanje). Udaljenost sabirne jame od granica građevne čestice ne smije biti manja od 2,00 m.
Zatečene zakonito izgrađene čestice koriste zatečeni sustav odvodnje putem sabirnih jama (izgradnjom
javnog sustava odvodnje i ove se čestice moraju na njega priključiti).
(5)
Uređaji koji služe za opskrbu pitkom vodom (cisterne) moraju biti izgrađeni i održavani prema
postojećim sanitarno-tehničkim i higijenskim propisima. Moraju biti nepropusni te propisno udaljeni
(odvojeni) od postojećih sabirnih jama i sl. Na udaljenosti manjoj od 2,00 m od susjedne međe, cisterna se
može graditi samo uz suglasnost susjeda.
(6)
Na građevnim česticama, potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada (odnosno
smještaj kućnog spremnika), bilo kao dio neke od zgrada na čestici, bilo kao poseban prostor ili pomoćnu
građevinu. Prostor za odlaganje treba biti lako pristupačan s javne prometne površine i zaklonjen od
izravnoga pogleda s ulice, arhitektonski oblikovan i usklađen sa oblikovanjem ostalih zgrada na čestici.
Položaj prostora za odlaganje otpada ne smije ugrožavati obližnje cisterne ili bunare te redovnu uporabu
sadržaja na susjednim česticama.
3.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
3.1.
Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-1-O
Članak 15.
(1)
Za prostornu jedinicu T1-1-O propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
(a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji hotela (T1) kao funkcionalne i poslovne cjeline sastavljene
od:
- Hotela ili Aparthotela, u oba slučaja kao jedne zgrade (dalje u tekstu: osnovna zgrada),
- građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće sadržaje,
- ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te
uređenja građevne čestice.
(b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 85 kreveta (prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 10002,32 m2 te za najveći dopušteni ukupni smještajni
kapacitet proizlazi 84,98 kreveta/ha).
(c) Hotel se gradi kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg se lokacijska dozvola ishodi neposrednom
provedbom Plana sukladno detaljnijim uvjetima iz stavka (2) ovog članka.
(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te
mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama
infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne
infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
(2)
Način i uvjeti gradnje hotela u prostornoj jedinici T1-1-O, pobliže su određeni kako slijedi:
(a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka.
(b) Namjena građevina:
- građevina se gradi u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene –
hotel/Aparthotel (pružanje usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga). Druge usluge (usluge u
turizmu, sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
14
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(c)
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
u prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije
osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno
proširenja turističke ponude;
druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na
uređene površine na čestici;
tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna
mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrade osnovne namjene, ili biti smješteni
unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici;
ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada. Funkcionalne jedinice određene
za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem
osnovne namjene;
Smještaj građevina na građevnoj čestici:
na građevnu česticu primjenjuje se detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.
kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“
i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i
uređenih zajedničkih površina hotela.
unutar površine pretežito namijenjene osnovnoj zgradi, sukladno kartografskim prikazima 1. i 4.
smještaju se: osnovna zgrada - (H), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene
površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutarnje infrastrukturne mreže.
osnovna zgrada se smješta unutar gradive površine sukladno kartografskom prikazu 4. Izvan
gradive površine utvrđene Planom, kao konstruktivni dio osnovne zgrade može se graditi samo
nadstrešnica nad glavnim ulazom.
unutar gradive površine za osnovnu zgradu moguće je djelomično smjestiti i: zasebne građevine
odnosno uređenja pratećih i servisnih sadržaja, unutrašnje kolno-pješačke, pješačko-kolne i/ili
pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju, terase i sl., ozelenjene površine,
elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale pomoćne građevine i uređenja;
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „M“, mogu se planirati:
 zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline
turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane),
uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,
 unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru,
te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl.,
 pejsažno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar, rasvjeta i
sl.),
unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena
rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na
kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno
građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za
prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti
zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela.
Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine
pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax =
3,5 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za
sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada
pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „R“ smještaju se:
 prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina
kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,
terase i drugi elementi uređenja čestice).
 unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
15
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
(d)
-
(e)
(f)
(g)
1. Odredbe za provođenje
platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne
građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi pejsažnog uređenja (klupe i drugi
perivojni inventar, rasvjeta i sl.).
 nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
 pejsažno uređene zelene površine.
Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Rekreacijski sadržaji planiraju se
unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima
3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti pejsažno uređeno razmjerno gustom sadnjom uz
očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje rekreacijske
sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje i/ili minimalne
prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u pejsažno
uređenje.
površina koja je na označena sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) mora se detaljno
pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređena zajednička površina. Perivojno uređenje i
opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i visoke vegetacije te
uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara; uz uređenje terena
terasiranjem. Moguća je gradnja pergola i „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do 1,00 m
dubine, fontane i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje, odnosno gradnja i
uređenje nužnih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena
gradnja smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolnopješačke prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.
zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te
prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m
od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih
površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.
ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se
izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao
prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice); nužni potporni zid na granici
čestice, odnosno njegova visina, ne smatra se ogradom, te se njegova visina ne smatra visinom
ogradnog zida;
Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:
gradi se hotel kapaciteta 85 kreveta.
u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela uz smještajne jedinice mora sadržavati i jednu ili
više funkcionalnih jedinica (uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje.
broj, vrste i veličine smještajnih jedinica odnosno prostorija od kojih su smještajne jedinice
sastavljene, kao i drugih funkcionalnih jedinica (pratećih odnosno servisnih sadržaja) u Hotelu,
odnosno Aparthotelu, određuju se detaljnijom razradom poslovnog programa unutar predmetne
prostorne jedinice polazeći od ovih Odredbi te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji
ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*.
Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4. Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m
ako se zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju
oznake „P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže
ili suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U
propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak
terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl. Za zgrade pratećih
sadržaja oznake „P“ - Vemax=1, Vmmax=4,00 m (za zgrade s kosim krovom), odnosno Vmmax=5,00
m (za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba). Za pomoćne (servisne) zgrade Vemax=1 i
Vmmax=3,50 m.
Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.
Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
16
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
(h) Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi;
(i) Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta
određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
- najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40.
- broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.
- unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze)
gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim
prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih
mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna
mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje
prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi
unutar površina „M“, „R“ i „Z“.
- područja utvrđena na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ moraju biti pejsažno
uređena sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije.
(j) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.
(k) Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom.
(l) Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
(m) Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava
građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
posebnim propisima.
(n) U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, ne smije se idejnim projektom za izdavanje
lokacijske dozvole predvidjeti fazno građenje.
3.2.
Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-2-O
Članak 16.
(1)
Za prostornu jedinicu T1-2-O propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
(a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji hotela (T1) kao funkcionalne i poslovne cjeline sastavljene
od:
- Hotela ili Aparthotela, u oba slučaja kao jedne zgrade (dalje u tekstu: osnovna zgrada),
- građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće sadržaje,
- ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te
uređenja građevne čestice.
(b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 138 kreveta (prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 16178,25 m2, te za najveći dopušteni ukupni
smještajni kapacitet, proizlazi najveća dopuštena gustoća korištenja prostorne jedinice od 85,30
kreveta/ha
(c) Hotel se gradi kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg se lokacijska dozvola ishodi neposrednom
provedbom Plana sukladno pobližim uvjetima u stavku (2) ovog članka;
(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te
mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama
infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne
infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
(2)
Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T1-2-O, pobliže su određeni kako
slijedi:
(a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (e) ovog članka
(b) Namjena građevina:
- građevine se grade u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene –
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
17
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(c)
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
hotel/Aparthotel, (pružanje usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga). Druge usluge (usluge u
turizmu, sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo
u prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije
osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno
proširenja turističke ponude.
druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na
uređene površine na čestici.
tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna
mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrade osnovne namjene, ili biti smješteni
unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.
ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada. Funkcionalne jedinice određene
za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem
osnovne namjene.
Smještaj građevina na građevnoj čestici:
na građevnu česticu primjenjuje se detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.
kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“
i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i
uređenih zajedničkih površina hotela.
unutar površine pretežito namijenjene osnovnoj zgradi, sukladno kartografskim prikazima 1. i 4.
smještaju se: osnovna zgrada - (H), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene
površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutarnje infrastrukturne mreže.
osnovna zgrada se smješta unutar gradive površine sukladno kartografskom prikazu 4. Izvan
gradive površine utvrđene Planom, kao konstruktivni dio osnovne zgrade može se graditi samo
nadstrešnica nad glavnim ulazom.
unutar gradive površine za osnovnu zgradu moguće je djelomično smjestiti i: zasebne građevine
odnosno uređenja pratećih i servisnih sadržaja, unutrašnje kolno-pješačke, pješačko-kolne i/ili
pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju, terase i sl., ozelenjene površine,
elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale pomoćne građevine i uređenja;
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „M“, mogu se planirati:
 zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline
turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane),
uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,
 unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru,
te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl.,
 pejsažno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar, rasvjeta i
sl.),
unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena
rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na
kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno
građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za
prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti
zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela.
Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine
pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax =
3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za
sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada
pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „R“ smještaju se:
 prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina
kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
18
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
(d)
-
(e)
(f)
1. Odredbe za provođenje
terase i drugi elementi uređenja čestice).
 unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,
platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne
građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi pejsažnog uređenja (klupe i drugi
perivojni inventar, rasvjeta i sl.).
 nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
 pejsažno uređene zelene površine.
Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Rekreacijski sadržaji planiraju se
unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima
3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti pejsažno uređeno razmjerno gustom sadnjom uz
očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje rekreacijske
sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje i/ili minimalne
prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u pejsažno
uređenje.
površina koja je na označena sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) mora se detaljno
pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređena zajednička površina. Perivojno uređenje i
opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i visoke vegetacije te
uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara; uz uređenje terena
terasiranjem. Moguća je gradnja pergola i „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do 1,00 m
dubine, fontane i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje, odnosno gradnja i
uređenje nužnih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena
gradnja smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolnopješačke prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.
zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te
prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m
od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih
površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.
ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se
izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao
prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice); nužni potporni zid na granici
čestice, odnosno njegova visina, ne smatra se ogradom, te se njegova visina ne smatra visinom
ogradnog zida.
Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:
gradi se hotel kapaciteta 138 kreveta.
u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela uz smještajne jedinice mora sadržavati i jednu ili
više funkcionalnih jedinica (uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje.
broj, vrste i dimenzije smještajnih jedinica odnosno prostorija od kojih su smještajne jedinice
sastavljene, kao i drugih funkcionalnih jedinica (pratećih odnosno servisnih sadržaja) u Hotelu,
odnosno Aparthotelu, određuju se pobližom razradom poslovnog programa unutar predmetne
prostorne jedinice polazeći od ovih Odredbi, te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji
ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*;
Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4. Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m
ako se zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju
oznake „P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže
ili suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U
propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak
terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl. Za zgrade pratećih
sadržaja oznake „P“ - Vemax=1, Vmmax=4,00 m (za zgrade s kosim krovom), odnosno Vmmax=5,00
m (za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba). Za pomoćne (servisne) zgrade Vemax=1 i
Vmmax=3,50 m.
Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
19
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
(g) Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima.
(h) Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi;
(i) Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta
određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
- najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40.
- broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.
- unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze)
gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim
prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih
mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna
mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje
prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi
unutar površina „M“, „R“ i „Z“.
- područja utvrđena na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ moraju biti pejsažno
uređena sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije.
(j) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.
(k) Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom.
(l) Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
(m) Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava
građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
posebnim propisima.
(n) U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, ne smije se idejnim projektom za izdavanje
lokacijske dozvole predvidjeti fazno građenje.
3.3.
Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-O
(1)
Za prostornu jedinicu T2-1-O propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline
sastavljene od:
Hotela ili Aparthotela (dalje u tekstu: hotel), u oba slučaja kao jedne zgrade, ili funkcionalnog
sklopa više zgrada,
vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima,
građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće, odnosno zajedničke sadržaje turističkog
naselja,
ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te
uređenja građevne čestice.
Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 191 krevet (prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 22293,02 m2 te je najveći dopušteni ukupni smještajni
kapacitet 85,68 kreveta/ha.
Turističko naselje iz podstavka (a) ovog stavka gradi se kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg
se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana sukladno pobližim uvjetima u stavku (2)
ovog članka;
U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te
mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama
infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne
infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
Članak 17.
(a)
(b)
(c)
(d)
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
20
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(2)
(a)
(b)
-
(c)
-
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T2-1-O, pobliže su određeni kako
slijedi:
Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka
Namjena građevina:
građevine se grade u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene - turističko
naselje (pružanja usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga. Druge usluge (usluge u turizmu,
sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u
prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije
osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno
proširenja turističke ponude.
druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na
uređene površine na čestici.
tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna
mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrada osnovne namjene, ili biti smješteni
unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.
ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada; funkcionalne jedinice određene
za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem
osnovne namjene.
Smještaj građevina na građevnoj čestici:
na građevnu česticu se primjenjuje detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.
kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“
i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i
uređenih zajedničkih površina turističkog naselja.
unutar površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama, sukladno kartografskim prikazima 1.
i 4. smještaju se: hotel („H“) i vile („V“), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene
površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
zgrada hotela se smješta unutar gradive površine za hotel sukladno kartografskom prikazu 4.
Unutar gradive površine hotel se može graditi kao jedna zgrada, ili kao funkcionalni sklop (cjelina)
od jedne glavne zgrade i najviše jedne depandanse;
zgrada ili funkcionalni sklop hotela unutar gradive površine za hotel gradi se na način da nadzemni
volumen(i) sa smještajnim jedinicama i/ili pratećim sadržajima omeđuju (tvore) otvorenu ili
djelomično natkrivenu višenamjensku površinu (trg/atrij) povezanu s mrežom unutrašnjih pješačkih
i perivojnih zajedničkih površina turističkog naselja. Položaj i minimalni obrisi te površine unutar
koje se ne mogu graditi smještajne jedinice, utvrđeni su na kartografskim prikazima 1., 3. i 4.
Površina može sadržavati otvorene, ili djelomično natkrivene terase, otvoreni bazen, auditorij,
ozelenjene površine i sl., odnosno može biti višenamjenski pretežito prohodni ravni krov nad
suterenskim ili podrumskim dijelom hotela (npr. garažom i/ili drugim servisnim prostorima).
vile se smještaju unutar gradivih površina za vile sukladno kartografskom prikazu 4. Unutar tih
površina smještaju se i sve pomoćne građevine vila (garaže, spremišta, otvoreni bazeni, pergole,
vrtne sjenice, ograde i sl.)
unutar gradive površina za vile koja je na kartografskom prikazu 4. Ima oznaku „a“, moguće je
umjesto vila smjestiti depandansu hotela (ako se unutar gradive površine gradi depandansa, ne
mogu se graditi vile). Unutar gradive površine za vile, depandansa se gradi kao zgrada izduženog
tlocrta duljina mora biti manja od 50,00 m.
dopušta se da se izvan gradive površine za hotel, a unutar neposredno kontaktne gradive površine
za građevine pratećih sadržaja, grade nadzemne (suteren, prizemlje) i/ili podrumske veze zgrade
hotela sa zgradama pratećih sadržaja. Isto se primjenjuje i u slučaju gradnje depandanse hotela
unutar gradive površine za vile s oznakom „a“. Kao konstruktivni dio zgrade hotela, izvan gradive
površine za hotel može se graditi samo nadstrešnica nad glavnim ulazom.
unutar gradivih površina za hotel, odnosno vile, moguće je djelomično smjestiti i građevine,
odnosno uređenja pratećih/zajedničkih i servisnih sadržaja turističkog naselja, unutrašnje kolnopješačke, pješačko-kolne i/ili pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju,
trgove, terase i sl., ozelenjene površine, elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale
pomoćne građevine i uređenja.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
21
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „M“, mogu se planirati:
 zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline
turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane),
uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,
 unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru,
te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl.,
 pejsažno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar, rasvjeta i
sl.),
unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena
rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na
kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno
građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za
prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti
zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela.
Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine
pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax =
3,5 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za
sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada
pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „R“, smještaju se:
 prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina
kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,
terase i drugi elementi uređenja čestice).
 unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,
platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne
građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi pejsažnog uređenja (klupe i drugi
perivojni inventar, rasvjeta i sl.).
 nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
 pejsažno uređene zelene površine.
Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila Rekreacijski sadržaji planiraju se
unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima
3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti pejsažno uređeno razmjerno gustom sadnjom uz
očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje rekreacijske
sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje i/ili minimalne
prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u pejsažno
uređenje.
površine koje su označene sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) moraju se detaljno
pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređene zajedničke površine (sadržaji) turističkog naselja.
Perivojno uređenje i opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i
visoke vegetacije te uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara.
Dopuštena je i gradnja, odnosno uređenje, manjih rekreacijskih sadržaja, dječjih igrališta,
perivojnih sjenica, nadstrešnica, pergola, pozornica, „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do
1,00 m dubine, te fontane, i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje nužnih
elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena gradnja
smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolno-pješačke
prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.
zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te
prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m
od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
22
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
(d)
-
-
-
(e)
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.
ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se
izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao
prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Iznimno, ograda na/prema
obalnoj šetnici i ograde na granici građevnog područja (sjeverna granica prostorne jedinice) izvode
se u maniri suhozida visine do 1,50 m (uz očuvanje postojećih suhozida gdje je to moguće), a
iznad toga moguća je izvedba prozračne metalne (žičana) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Na
granici i unutar utvrđenih gradivih površina za vile, ograde mogu biti pune (žbukane betonske,
kamene) do visine 2,50 m. Nužni potporni zid na granici čestice, ne smatra se ogradom, te mu se
visina ne uračunava u visinu ogradnog zida.
Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:
smještajni kapacitet zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada, unutar gradive površine za
hotel ne može biti manji od 67 kreveta.
u slučaju gradnje depandanse hotela unutar gradive površine za vile (prema točki 6. podstavka (c)
ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile
„a“ je 50 kreveta.
ukupni smještajni kapacitet u depandansi hotela, ne smije biti veći od ukupnoga smještajnog
kapaciteta u glavnoj zgradi hotela;
u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela, odnosno glavna zgrada funkcionalnog sklopa
Aparthotela, mora uz smještajne jedinice sadržavati i jednu ili više funkcionalnih jedinica
(uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje.
broj, vrste i veličine smještajnih jedinica i njihovih prostorija te drugih funkcionalnih jedinica
(pratećih i servisnih sadržaja) u Hotelu/Aparthotelu (s mogućim pripadajućom depandansom),
određuju se pobližom razradom poslovnog programa unutar predmetne prostorne jedinice polazeći
od ovih Odredbi, te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine
hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*.
najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi:
 unutar gradive površine za vile „a“ je 10,
 unutar gradive površine za vile „b“ je 14,
 unutar gradive površine za vile „c“ je 7,
najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama je određen razlikom između najvećeg dopuštenog
ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (191 kreveta) i projektiranog broja kreveta u
hotelu (67, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni
smještajni kapacitet hotela (67 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 124 kreveta u vilama.
Kako je najveći broj vila 31, to izlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.
vile, odnosno smještajne jedinice, grade se na način da sukladno posebnom propisu o
kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*,
odnosno 5* za atipičan slučaj vile prema članku 8. stavak (8) ovih Odredbi.
Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4.
Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m ako se
zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju oznake
„P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže ili
suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U
propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak
terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl.
za vile te visine su: P+1+Pks (samo u slučaju gradnje vila u nizu - Vemax=3,00 i Vmmax=7,50 m,
odnosno Vmmax=9,00 m ako je za isti Vemax prva nadzemna etaža suteren, a zadnja etaža
oblikovana kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju gradnje samostojećih
i/ili dvojnih (poluugrađenih) vila na gradivim površinama označenim „P+1+Pks“, primjenjuje se
Vemax=2 i Vmmax=6,50 m.
za depandansu hotela unutar gradive površine za vile: Vemax=2 i Vmmax=7,00 m.
za zgrade pratećih sadržaja: „P“ - Vemax=1 i Vmmax=4,00 m za zgrade s kosim krovom, odnosno
Vmmax=5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
23
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
za pomoćne (servisne) zgrade: Vemax=1 i Vmmax=3,50 m.
(f) Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.
(g) Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima, uz dodatne uvjete za gradnju vila:sukladno članku 8. ovih Odredbi, vile se
mogu graditi na samostojeći način, kao poluugrađene (dvojne), ili u nizu. U slučaju gradnje u nizu,
najveća duljina jednog niza može biti 35,00 m, odnosno najviše 5 vila;
(h) Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi;
(i) Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta
određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
- najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40.
- broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.
- unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze)
gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim
prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih
mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna
mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje
prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi
unutar površina „M“, „R“ i „Z“.
- područja utvrđena na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ moraju biti pejsažno
uređena sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije.
(j) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.
(k) Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom.
(l) Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
(m) Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava
građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
posebnim propisima.
(n) U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za izdavanje
lokacijske dozvole predvidjeti etapno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete:
- prva etapa mora obuhvatiti (najmanje): gradnju hotela, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada
unutar gradive površine za hotel (propisanog najmanjeg smještajnog kapaciteta, ili većeg), gradnju
i uređenje odgovarajućih rekreacijskih sadržaja, pejsažno uređenje ostatka površina „M“, „R“, i „Z“,
gradnju odgovarajućih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže te uređenje ostalih površina
građevne čestice;
- broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi građenja.
- izgrađena etapa može se početi koristiti, odnosno izdati rješenje za obavljanje djelatnosti i
objekt(e) kategorizirati sukladno posebnim propisima, prije građenja sljedeće faze predviđene
lokacijskom dozvolom. Dopušta se i slučaj gradnje te zasebne kategorizacije i korištenja Hotela, ili
Aparthotela, kao i gradnja te obavljanje djelatnosti pojedinih pratećih sadržaja, u fazi koja prethodi
fazi gradnje vila i drugih sadržaja kojima će se izgraditi cjelovito turističko naselje.
3.4.
Uvjeti smještaja turist. naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-OJ
Članak 18.
(1)
Za prostornu jedinicu T2-1-OJ propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
(a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline
sastavljene od:
- Hotela ili Aparthotela (dalje u tekstu: hotel), u oba slučaja kao jedne zgrade, ili funkcionalnog
sklopa više zgrada,
- vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima,
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
24
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(b)
(c)
(d)
(2)
(a)
(b)
-
(c)
-
-
1. Odredbe za provođenje
građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće, odnosno zajedničke sadržaje turističkog
naselja,
ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te
uređenja građevne čestice.
Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 439 kreveta (Prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 56580,28 m2 te je najveći dopušteni ukupni smještajni
kapacitet 77,59 kreveta/ha.
Turističko naselje iz podstavka (a) ovog stavka gradi se kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg
se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana sukladno pobližim uvjetima u stavku (2)
ovog članka.
U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
turističkog naselja iz podstavka (a) ovog stavka dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz
nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i
priključi kontaktnim površinama infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za
gradnju nekog od elemenata javne infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T2-1-OJ, pobliže su određeni kako
slijedi:
Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka
Namjena građevina:
građevine se grade u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene - turističko
naselje (pružanja usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga. Druge usluge (usluge u turizmu,
sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u
prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije
osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno
proširenja turističke ponude.
druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na
uređene površine na čestici.
tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna
mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrada osnovne namjene, ili biti smješteni
unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.
ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada; funkcionalne jedinice određene
za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem
osnovne namjene.
Smještaj građevina na građevnoj čestici:
na građevnu česticu se primjenjuje detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.
kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“
i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i
uređenih zajedničkih površina turističkog naselja.
unutar površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama, sukladno kartografskim prikazima 1.
i 4. smještaju se: hotel („H“) i vile („V“), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene
površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
zgrada hotela se smješta unutar gradive površine za hotel sukladno kartografskom prikazu 4.
Unutar gradive površine hotel se može graditi kao jedna zgrada, ili kao funkcionalni sklop (cjelina)
od jedne glavne zgrade i najviše jedne depandanse;
zgrada ili funkcionalni sklop hotela unutar gradive površine za hotel gradi se na način da nadzemni
volumen(i) sa smještajnim jedinicama i/ili pratećim sadržajima omeđuju (tvore) otvorenu ili
djelomično natkrivenu višenamjensku površinu (trg/atrij) povezanu s mrežom unutrašnjih pješačkih
i perivojnih zajedničkih površina turističkog naselja. Položaj i minimalni obrisi te površine unutar
koje se ne mogu graditi smještajne jedinice, utvrđeni su na kartografskim prikazima 1., 3. i 4.
Površina može sadržavati otvorene, ili djelomično natkrivene terase, otvoreni bazen, auditorij,
ozelenjene površine i sl., odnosno može biti višenamjenski pretežito prohodni ravni krov nad
suterenskim ili podrumskim dijelom hotela (npr. garažom i/ili drugim servisnim prostorima).
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
25
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
vile se smještaju unutar gradivih površina za vile sukladno kartografskom prikazu 4. Unutar tih
površina smještaju se i sve pomoćne građevine vila (garaže, spremišta, otvoreni bazeni, pergole,
vrtne sjenice, ograde i sl.)
unutar gradive površina za vile koja je na kartografskom prikazu 4. Ima oznaku „a“, moguće je
umjesto vila smjestiti depandansu hotela (ako se unutar gradive površine gradi depandansa, ne
mogu se graditi vile). Unutar gradive površine za vile, depandansa se gradi kao zgrada izduženog
tlocrta duljina mora biti manja od 50,00 m.
dopušta se da se izvan gradive površine za hotel, a unutar neposredno kontaktne gradive površine
za građevine pratećih sadržaja, grade nadzemne (suteren, prizemlje) i/ili podrumske veze zgrade
hotela sa zgradama pratećih sadržaja. Isto se primjenjuje i u slučaju gradnje depandanse hotela
unutar gradive površine za vile s oznakom „a“. Kao konstruktivni dio zgrade hotela, izvan gradive
površine za hotel može se graditi samo nadstrešnica nad glavnim ulazom.
unutar gradivih površina za hotel, odnosno vile, moguće je djelomično smjestiti i građevine,
odnosno uređenja pratećih/zajedničkih i servisnih sadržaja turističkog naselja, unutrašnje kolnopješačke, pješačko-kolne i/ili pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju,
trgove, terase i sl., ozelenjene površine, elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale
pomoćne građevine i uređenja.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „M“, mogu se planirati:
 zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline
turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane),
uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,
 unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru,
te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl.,
 pejsažno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar, rasvjeta i
sl.),
unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena
rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na
kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno
građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za
prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti
zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela.
Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine
pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax=1 i
Vmmax=3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna)
zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov
zgrada pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „R“, smještaju se:
 prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina
kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,
terase i drugi elementi uređenja čestice).
 unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,
platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne
građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi pejsažnog uređenja (klupe i drugi
perivojni inventar, rasvjeta i sl.).
 nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
 pejsažno uređene zelene površine.
Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila. Rekreacijski sadržaji planiraju se
unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima
3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti hortikulturno uređeno razmjerno gustom sadnjom
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
26
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
(d)
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje
rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje
i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u
pejsažno uređenje. Unutar područja posebno opisanog granicom gradive površine za zatvorene i/ili
natkrivene građevine pratećih sadržaja označenih s „a“ i „b“ na kartografskom prikazu 4. Unutar
označenih površina „R“na kartografskom prikazu 1. dopušta se gradnja zgrade, ili funkcionalnog
sklopa zgrada (Vemax=1 i Vmmax=3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih
sadržaja i uređene plaže: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje
rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“, „pool bar“ i sl.). Unutar iste gradive površine mogu se
smjestiti kabine za presvlačenje i promatračnica nadzornika kao lagane konstrukcije i druga
montažna oprema, dok se isključivo unutar površina oznake „b“ mogu planirati i otvoreni bazeni.
površine koje su označene sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) moraju se detaljno
pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređene zajedničke površine (sadržaji) turističkog naselja.
Perivojno uređenje i opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i
visoke vegetacije te uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara.
Dopuštena je i gradnja, odnosno uređenje, manjih rekreacijskih sadržaja, dječjih igrališta,
perivojnih sjenica, nadstrešnica, pergola, pozornica, „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do
1,00 m dubine, te fontane, i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje nužnih
elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena gradnja
smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolno-pješačke
prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.
zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te
prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m
od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih
površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.
ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se
izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao
prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Iznimno, ograda na/prema
obalnoj šetnici i ograde na granici građevnog područja (sjeverna granica prostorne jedinice) izvode
se u maniri suhozida visine do 1,50 m (uz očuvanje postojećih suhozida gdje je to moguće), a
iznad toga moguća je izvedba prozračne metalne (žičana) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Na
granici i unutar utvrđenih gradivih površina za vile, ograde mogu biti pune (žbukane betonske,
kamene) do visine 2,50 m. Nužni potporni zid na granici čestice, ne smatra se ogradom, te mu se
visina ne uračunava u visinu ogradnog zida.
Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:
smještajni kapacitet zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada, unutar gradive površine za
hotel ne može biti manji od 151 kreveta.
u slučaju gradnje depandansa hotela unutar gradive površine za vile (prema točki 6. podstavka (c)
ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile
„a“ je 60 kreveta (u svakoj od dvije depadanse po 30 kreveta), a unutar „b“ 66 kreveta (u svakoj
od dvije depadanse po 33 kreveta).
ukupni smještajni kapacitet u depandansi hotela, ne smije biti veći od ukupnoga smještajnog
kapaciteta u glavnoj zgradi hotela.
u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela, odnosno glavna zgrada funkcionalnog sklopa
Aparthotela, mora uz smještajne jedinice sadržavati i jednu ili više funkcionalnih jedinica
(uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje.
broj, vrste i veličine smještajnih jedinica i njihovih prostorija te drugih funkcionalnih jedinica
(pratećih i servisnih sadržaja) u Hotelu/Aparthotelu (s mogućim pripadajućom depandansom),
određuju se pobližom razradom poslovnog programa unutar predmetne prostorne jedinice polazeći
od ovih Odredbi, te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine
hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*.
najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi:
- unutar gradive površine za vile „a“ je 12,
- unutar gradive površine za vile „b“ je 13,
- unutar gradive površine za vile „c“ je 17,
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
27
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
(e)
-
-
(f)
(g)
(h)
(i)
-
(j)
(k)
(l)
(m)
1. Odredbe za provođenje
- unutar gradive površine za vile „d“ je 11,
- unutar gradive površine za vile „e“ je 19,
najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama je određen razlikom između najvećeg dopuštenog
ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (439 kreveta) i projektiranog broja kreveta u
hotelu (151, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni
smještajni kapacitet hotela (151 krevet), proizlazi najveći mogući broj od 288 kreveta u vilama,
odnosno najveći mogući ukupan broj vila (72). Prema najvećem mogućem broju kreveta u vilama
proizlazi prosjek od 4 kreveta u vili.
vile, odnosno smještajne jedinice, grade se na način da sukladno posebnom propisu o
kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*,
odnosno 5* za atipičan slučaj vile prema članku 8. stavak (8) ovih Odredbi.
Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4.
Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m ako se
zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju oznake
„P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže ili
suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U
propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak
terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl.
za vile te visine su: P+1+Pks (samo u slučaju gradnje vila u nizu - Vemax=3,00 i Vmmax=7,50 m,
odnosno Vmmax=9,00 m ako je za isti Vemax prva nadzemna etaža suteren, a zadnja etaža
oblikovana kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju gradnje samostojećih
i/ili dvojnih (poluugrađenih) vila na gradivim površinama označenim „P+1+Pks“, primjenjuje se
Vemax=2 i Vmmax=6,50 m.
za depandansu hotela unutar gradive površine za vile: Vemax=2 i Vmmax=7,00 m.
za zgrade pratećih sadržaja: „P“ - Vemax=1 i Vmmax=4,00 m za zgrade s kosim krovom, odnosno
Vmmax=5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba.
za pomoćne (servisne) zgrade: Vemax=1 i Vmmax=3,50 m.
Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.
Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima, uz dodatne uvjete za gradnju vila:sukladno članku 8. ovih Odredbi, vile se
mogu graditi na samostojeći način, kao poluugrađene (dvojne), ili u nizu. U slučaju gradnje u nizu,
najveća duljina jednog niza može biti 40,0 m, odnosno najviše 6 vila;
Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi;
Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta
određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40.
broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.
unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze)
gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim
prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih
mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna
mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje
prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi
unutar površina „M“, „R“ i „Z“.
područja utvrđena na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ moraju biti pejsažno
uređena sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije.
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom.
Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
28
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(n)
-
-
3.5.
1. Odredbe za provođenje
Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava
građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
posebnim propisima.
U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za izdavanje
lokacijske dozvole predvidjeti etapno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete:
prva etapa mora obuhvatiti (najmanje): gradnju hotela, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada
unutar gradive površine za hotel (propisanog najmanjeg smještajnog kapaciteta, ili većeg), gradnju
i uređenje odgovarajućih rekreacijskih sadržaja, pejsažno uređenje ostatka površina „M“, „R“, i „Z“,
gradnju odgovarajućih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže te uređenje ostalih površina
građevne čestice;
broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi građenja.
izgrađena etapa može se početi koristiti, odnosno izdati rješenje za obavljanje djelatnosti i
objekt(e) kategorizirati sukladno posebnim propisima, prije građenja sljedeće faze predviđene
lokacijskom dozvolom. Dopušta se i slučaj gradnje te zasebne kategorizacije i korištenja Hotela, ili
Aparthotela, kao i gradnja te obavljanje djelatnosti pojedinih pratećih sadržaja, u fazi koja prethodi
fazi gradnje vila i drugih sadržaja kojima će se izgraditi cjelovito turističko naselje.
Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-S
Članak 19.
(1)
Za prostornu jedinicu T2-1-S propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
(a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline
sastavljene od:
- Hotela ili Aparthotela (dalje u tekstu: hotel), u oba slučaja kao jedne zgrade, ili funkcionalnog
sklopa više zgrada,
- vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima,
- građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće, odnosno zajedničke sadržaje turističkog
naselja,
- ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te
uređenja građevne čestice.
(b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 191 krevet (prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 22293,02 m2 te je najveći dopušteni ukupni smještajni
kapacitet 85,68 kreveta/ha.
(c) Turističko naselje iz podstavka (a) ovog stavka gradi se kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg
se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana sukladno pobližim uvjetima u stavku (2)
ovog članka;
(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te
mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama
infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne
infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
(2)
Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T2-1-S, pobliže su određeni kako
slijedi:
Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka
Namjena građevina:
građevine se grade u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene - turističko
naselje (pružanja usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga. Druge usluge (usluge u turizmu,
sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u
prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije
osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno
proširenja turističke ponude.
druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na
(a)
(b)
-
-
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
29
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(c)
-
-
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
uređene površine na čestici.
tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna
mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrada osnovne namjene, ili biti smješteni
unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.
ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada; funkcionalne jedinice određene
za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem
osnovne namjene.
Smještaj građevina na građevnoj čestici:
na građevnu česticu se primjenjuje detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.
kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“
i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i
uređenih zajedničkih površina turističkog naselja.
unutar površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama, sukladno kartografskim prikazima 1.
i 4. smještaju se: hotel („H“) i vile („V“), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene
površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
zgrada hotela se smješta unutar gradive površine za hotel sukladno kartografskom prikazu 4.
Unutar gradive površine hotel se može graditi kao jedna zgrada, ili kao funkcionalni sklop (cjelina)
od jedne glavne zgrade i najviše jedne depandanse;
zgrada ili funkcionalni sklop hotela unutar gradive površine za hotel gradi se na način da nadzemni
volumen(i) sa smještajnim jedinicama i/ili pratećim sadržajima omeđuju (tvore) otvorenu ili
djelomično natkrivenu višenamjensku površinu (trg/atrij) povezanu s mrežom unutrašnjih pješačkih
i perivojnih zajedničkih površina turističkog naselja. Položaj i minimalni obrisi te površine unutar
koje se ne mogu graditi smještajne jedinice, utvrđeni su na kartografskim prikazima 1., 3. i 4.
Površina može sadržavati otvorene, ili djelomično natkrivene terase, otvoreni bazen, auditorij,
ozelenjene površine i sl., odnosno može biti višenamjenski pretežito prohodni ravni krov nad
suterenskim ili podrumskim dijelom hotela (npr. garažom i/ili drugim servisnim prostorima).
vile se smještaju unutar gradivih površina za vile sukladno kartografskom prikazu 4. Unutar tih
površina smještaju se i sve pomoćne građevine vila (garaže, spremišta, otvoreni bazeni, pergole,
vrtne sjenice, ograde i sl.)
unutar gradive površina za vile koja je na kartografskom prikazu 4. Ima oznaku „a“, moguće je
umjesto vila smjestiti depandansu hotela (ako se unutar gradive površine gradi depandansa, ne
mogu se graditi vile). Unutar gradive površine za vile, depandansa se gradi kao zgrada izduženog
tlocrta duljina mora biti manja od 35,00 m.
dopušta se da se izvan gradive površine za hotel, a unutar neposredno kontaktne gradive površine
za građevine pratećih sadržaja, grade nadzemne (suteren, prizemlje) i/ili podrumske veze zgrade
hotela sa zgradama pratećih sadržaja. Isto se primjenjuje i u slučaju gradnje depandanse hotela
unutar gradive površine za vile s oznakom „a“. Kao konstruktivni dio zgrade hotela, izvan gradive
površine za hotel može se graditi samo nadstrešnica nad glavnim ulazom.
unutar gradivih površina za hotel, odnosno vile, moguće je djelomično smjestiti i građevine,
odnosno uređenja pratećih/zajedničkih i servisnih sadržaja turističkog naselja, unutrašnje kolnopješačke, pješačko-kolne i/ili pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju,
trgove, terase i sl., ozelenjene površine, elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale
pomoćne građevine i uređenja.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „M“, mogu se planirati:
 zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline
turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane),
uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,
 unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru,
te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl.,
 hortikulturno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar,
rasvjeta i sl.),
unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
30
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
-
(d)
1. Odredbe za provođenje
rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na
kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno
građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za
prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti
zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela.
Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine
pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax =
3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za
sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada
pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „R“, smještaju se:
 prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina
kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,
terase i drugi elementi uređenja čestice).
 unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,
platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne
građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi hortikulturnog uređenja (klupe i
drugi perivojni inventar, rasvjeta i sl.).
 nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
 pejsažno uređene zelene površine.
Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila. Rekreacijski sadržaji planiraju se
unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima
3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti hortikulturno uređeno razmjerno gustom sadnjom
uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje
rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje
i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u
pejsažno uređenje.
površine koje su označene sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) moraju se detaljno
pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređene zajedničke površine (sadržaji) turističkog naselja.
Perivojno uređenje i opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i
visoke vegetacije te uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara.
Dopuštena je i gradnja, odnosno uređenje, manjih rekreacijskih sadržaja, dječjih igrališta,
perivojnih sjenica, nadstrešnica, pergola, pozornica, „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do
1,00 m dubine, te fontane, i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje nužnih
elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena gradnja
smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolno-pješačke
prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.
zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te
prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m
od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih
površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.
ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se
izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao
prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Iznimno, ograda na/prema
obalnoj šetnici i ograde na granici građevnog područja (sjeverna granica prostorne jedinice) izvode
se u maniri suhozida visine do 1,50 m (uz očuvanje postojećih suhozida gdje je to moguće), a
iznad toga moguća je izvedba prozračne metalne (žičana) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Na
granici i unutar utvrđenih gradivih površina za vile, ograde mogu biti pune (žbukane betonske,
kamene) do visine 2,50 m. Nužni potporni zid na granici čestice, ne smatra se ogradom, te mu se
visina ne uračunava u visinu ogradnog zida.
Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
31
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
-
smještajni kapacitet zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada, unutar gradive površine za
hotel ne može biti manji od 67 kreveta.
- u slučaju gradnje depandanse hotela unutar gradive površine za vile (prema točki 6. podstavka (c)
ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile
„a“ je 50 kreveta.
- ukupni smještajni kapacitet u depandansi hotela, ne smije biti veći od ukupnoga smještajnog
kapaciteta u glavnoj zgradi hotela;
- u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela, odnosno glavna zgrada funkcionalnog sklopa
Aparthotela, mora uz smještajne jedinice sadržavati i jednu ili više funkcionalnih jedinica
(uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje.
- broj, vrste i veličine smještajnih jedinica i njihovih prostorija te drugih funkcionalnih jedinica
(pratećih i servisnih sadržaja) u Hotelu/Aparthotelu (s mogućim pripadajućom depandansom),
određuju se pobližom razradom poslovnog programa unutar predmetne prostorne jedinice polazeći
od ovih Odredbi, te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine
hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*.
- najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi:
- najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi:
 unutar gradive površine za vile „a“ je 12,
 unutar gradive površine za vile „b“ je 9,
 unutar gradive površine za vile „c“ je 9,
- najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama je određen razlikom između najvećeg dopuštenog
ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (214 kreveta) i projektiranog broja kreveta u
hotelu (94, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni
smještajni kapacitet hotela (94 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 120 kreveta u vilama.
Kako je najveći broj vila 30 , to izlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.
- vile, odnosno smještajne jedinice, grade se na način da sukladno posebnom propisu o
kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*,
odnosno 5* za atipičan slučaj vile prema članku 8. stavak (8) ovih Odredbi.
(e) Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4.
Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m ako se
zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju oznake
„P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže ili
suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U
propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak
terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl.
za vile te visine su: P+1+Pks (samo u slučaju gradnje vila u nizu - Vemax=3,00 i Vmmax=7,50 m,
odnosno Vmmax=9,00 m ako je za isti Vemax prva nadzemna etaža suteren, a zadnja etaža
oblikovana kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju gradnje samostojećih
i/ili dvojnih (poluugrađenih) vila na gradivim površinama označenim „P+1+Pks“, primjenjuje se
Vemax=2 i Vmmax=6,50 m.
za depandansu hotela unutar gradive površine za vile: Vemax=2 i Vmmax=7,00 m.
za zgrade pratećih sadržaja: „P“ - Vemax=1 i Vmmax=4,00 m za zgrade s kosim krovom, odnosno
Vmmax=5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba.
za pomoćne (servisne) zgrade: Vemax=1 i Vmmax=3,50 m.
(f) Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.
(g) Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima, uz dodatne uvjete za gradnju vila:sukladno članku 8. ovih Odredbi, vile se
mogu graditi na samostojeći način, kao poluugrađene (dvojne), ili u nizu. U slučaju gradnje u nizu,
najveća duljina jednog niza može biti 35,00 m, odnosno najviše 5 vila;
(h) Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi;
(i) Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta
određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
- najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40.
- broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
32
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
(j)
(k)
(l)
(m)
(n)
-
-
3.6.
1. Odredbe za provođenje
unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze)
gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim
prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih
mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna
mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje
prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi
unutar površina „M“, „R“ i „Z“.
područja utvrđena na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ moraju biti pejsažno
uređena sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije.
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom.
Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava
građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
posebnim propisima.
U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za izdavanje
lokacijske dozvole predvidjeti etapno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete:
prva etapa mora obuhvatiti (najmanje): gradnju hotela, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada
unutar gradive površine za hotel (propisanog najmanjeg smještajnog kapaciteta, ili većeg), gradnju
i uređenje odgovarajućih rekreacijskih sadržaja, pejsažno uređenje ostatka površina „M“, „R“, i „Z“,
gradnju odgovarajućih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže te uređenje ostalih površina
građevne čestice;
broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi građenja.
izgrađena etapa može se početi koristiti, odnosno izdati rješenje za obavljanje djelatnosti i
objekt(e) kategorizirati sukladno posebnim propisima, prije građenja sljedeće faze predviđene
lokacijskom dozvolom. Dopušta se i slučaj gradnje te zasebne kategorizacije i korištenja Hotela, ili
Aparthotela, kao i gradnja te obavljanje djelatnosti pojedinih pratećih sadržaja, u fazi koja prethodi
fazi gradnje vila i drugih sadržaja kojima će se izgraditi cjelovito turističko naselje.
Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-2-S
Članak 20.
(1)
Za prostornu jedinicu T2-2-S propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
(a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline
sastavljene od:
- Hotela ili Aparthotela (dalje u tekstu: hotel), u oba slučaja kao jedne zgrade, ili funkcionalnog
sklopa više zgrada,
- vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima,
- građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće, odnosno zajedničke sadržaje turističkog
naselja,
- ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te
uređenja građevne čestice.
(b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 258 kreveta (prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 33969,36 m2 te je najveći dopušteni ukupni smještajni
kapacitet 75,95 kreveta/ha.
(c) Turističko naselje iz podstavka (a) ovog stavka gradi se kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg
se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana sukladno pobližim uvjetima u stavku (2)
ovog članka.
(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
33
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te
mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama
infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne
infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
(2)
(a)
(b)
-
(c)
-
-
-
-
Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T2-2-S, pobliže su određeni kako
slijedi:
Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka
Namjena građevina:
građevine se grade u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene - turističko
naselje (pružanja usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga. Druge usluge (usluge u turizmu,
sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u
prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije
osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno
proširenja turističke ponude.
druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na
uređene površine na čestici.
tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna
mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrada osnovne namjene, ili biti smješteni
unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.
ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada; funkcionalne jedinice određene
za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem
osnovne namjene.
Smještaj građevina na građevnoj čestici:
na građevnu česticu se primjenjuje detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.
kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“
i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i
uređenih zajedničkih površina turističkog naselja.
unutar površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama, sukladno kartografskim prikazima 1.
i 4. smještaju se: hotel („H“) i vile („V“), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene
površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
zgrada hotela se smješta unutar gradive površine za hotel sukladno kartografskom prikazu 4.
Unutar gradive površine hotel se može graditi kao jedna zgrada, ili kao funkcionalni sklop (cjelina)
od jedne glavne zgrade i najviše jedne depandanse;
zgrada ili funkcionalni sklop hotela unutar gradive površine za hotel gradi se na način da nadzemni
volumen(i) sa smještajnim jedinicama i/ili pratećim sadržajima omeđuju (tvore) otvorenu ili
djelomično natkrivenu višenamjensku površinu (trg/atrij) povezanu s mrežom unutrašnjih pješačkih
i perivojnih zajedničkih površina turističkog naselja. Položaj i minimalni obrisi te površine unutar
koje se ne mogu graditi smještajne jedinice, utvrđeni su na kartografskim prikazima 1., 3. i 4.
Površina može sadržavati otvorene, ili djelomično natkrivene terase, otvoreni bazen, auditorij,
ozelenjene površine i sl., odnosno može biti višenamjenski pretežito prohodni ravni krov nad
suterenskim ili podrumskim dijelom hotela (npr. garažom i/ili drugim servisnim prostorima).
vile se smještaju unutar gradivih površina za vile sukladno kartografskom prikazu 4. Unutar tih
površina smještaju se i sve pomoćne građevine vila (garaže, spremišta, otvoreni bazeni, pergole,
vrtne sjenice, ograde i sl.)
unutar gradive površina za vile koja je na kartografskom prikazu 4. Ima oznaku „a“, moguće je
umjesto vila smjestiti depandansu hotela (ako se unutar gradive površine gradi depandansa, ne
mogu se graditi vile). Unutar gradive površine za vile, depandansa se gradi kao zgrada izduženog
tlocrta duljina mora biti manja od 35,00 m.
dopušta se da se izvan gradive površine za hotel, a unutar neposredno kontaktne gradive površine
za građevine pratećih sadržaja, grade nadzemne (suteren, prizemlje) i/ili podrumske veze zgrade
hotela sa zgradama pratećih sadržaja. Isto se primjenjuje i u slučaju gradnje depandanse hotela
unutar gradive površine za vile s oznakom „a“. Kao konstruktivni dio zgrade hotela, izvan gradive
površine za hotel može se graditi samo nadstrešnica nad glavnim ulazom.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
34
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
unutar gradivih površina za hotel, odnosno vile, moguće je djelomično smjestiti i građevine,
odnosno uređenja pratećih/zajedničkih i servisnih sadržaja turističkog naselja, unutrašnje kolnopješačke, pješačko-kolne i/ili pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju,
trgove, terase i sl., ozelenjene površine, elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale
pomoćne građevine i uređenja.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „M“, mogu se planirati:
 zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline
turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane),
uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,
 unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru,
te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl.,
 hortikulturno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar,
rasvjeta i sl.),
unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena
rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na
kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno
građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za
prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti
zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela.
Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine
pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax=1 i
Vmmax=3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna)
zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov
zgrada pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „R“, smještaju se:
 prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina
kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,
terase i drugi elementi uređenja čestice).
 unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,
platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne
građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi hortikulturnog uređenja (klupe i
drugi perivojni inventar, rasvjeta i sl.).
 nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
 pejsažno uređene zelene površine.
Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila. Rekreacijski sadržaji planiraju se
unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima
3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti hortikulturno uređeno razmjerno gustom sadnjom
uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje
rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje
i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u
pejsažno uređenje.
površine koje su označene sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) moraju se detaljno
pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređene zajedničke površine (sadržaji) turističkog naselja.
Perivojno uređenje i opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i
visoke vegetacije te uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara.
Dopuštena je i gradnja, odnosno uređenje, manjih rekreacijskih sadržaja, dječjih igrališta,
perivojnih sjenica, nadstrešnica, pergola, pozornica, „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do
1,00 m dubine, te fontane, i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje nužnih
elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena gradnja
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
35
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
(d)
-
-
-
(e)
-
-
1. Odredbe za provođenje
smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolno-pješačke
prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.
zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te
prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m
od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih
površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.
ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se
izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao
prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Iznimno, ograda na/prema
obalnoj šetnici i ograde na granici građevnog područja (sjeverna granica prostorne jedinice) izvode
se u maniri suhozida visine do 1,50 m (uz očuvanje postojećih suhozida gdje je to moguće), a
iznad toga moguća je izvedba prozračne metalne (žičana) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Na
granici i unutar utvrđenih gradivih površina za vile, ograde mogu biti pune (žbukane betonske,
kamene) do visine 2,50 m. Nužni potporni zid na granici čestice, ne smatra se ogradom, te mu se
visina ne uračunava u visinu ogradnog zida.
Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:
smještajni kapacitet zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada, unutar gradive površine za
hotel ne može biti manji od 67 kreveta.
u slučaju gradnje depandanse hotela unutar gradive površine za vile (prema točki 6. podstavka (c)
ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile
„a“ je 50 kreveta.
ukupni smještajni kapacitet u depandansi hotela, ne smije biti veći od ukupnoga smještajnog
kapaciteta u glavnoj zgradi hotela;
u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela, odnosno glavna zgrada funkcionalnog sklopa
Aparthotela, mora uz smještajne jedinice sadržavati i jednu ili više funkcionalnih jedinica
(uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje.
broj, vrste i veličine smještajnih jedinica i njihovih prostorija te drugih funkcionalnih jedinica
(pratećih i servisnih sadržaja) u Hotelu/Aparthotelu (s mogućim pripadajućom depandansom),
određuju se pobližom razradom poslovnog programa unutar predmetne prostorne jedinice polazeći
od ovih Odredbi, te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine
hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*.
najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi:
- unutar gradive površine za vile „a“ je 14,
- unutar gradive površine za vile „b“ je 11,
- unutar gradive površine za vile „c“ je 11,
najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama je određen razlikom između najvećeg dopuštenog
ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (258 kreveta) i projektiranog broja kreveta u
hotelu (114, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni
smještajni kapacitet hotela (114 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 144 kreveta u vilama.
Kako je najveći broj vila 36, to proizlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.
vile, odnosno smještajne jedinice, grade se na način da sukladno posebnom propisu o
kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*,
odnosno 5* za atipičan slučaj vile prema članku 8. stavak (8) ovih Odredbi.
Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4.
Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m ako se
zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju oznake
„P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže ili
suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U
propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak
terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl.
za vile te visine su: P+1+Pks (samo u slučaju gradnje vila u nizu - Vemax=3,00 i Vmmax=7,50 m,
odnosno Vmmax=9,00 m ako je za isti Vemax prva nadzemna etaža suteren, a zadnja etaža
oblikovana kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju gradnje samostojećih
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
36
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(f)
(g)
(h)
(i)
-
(j)
(k)
(l)
(m)
(n)
-
-
3.7.
1. Odredbe za provođenje
i/ili dvojnih (poluugrađenih) vila na gradivim površinama označenim „P+1+Pks“, primjenjuje se
Vemax=2 i Vmmax=6,50 m.
za depandansu hotela unutar gradive površine za vile: Vemax=2 i Vmmax=7,00 m.
za zgrade pratećih sadržaja: „P“ - Vemax=1 i Vmmax=4,00 m za zgrade s kosim krovom, odnosno
Vmmax=5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba.
za pomoćne (servisne) zgrade: Vemax=1 i Vmmax=3,50 m.
Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.
Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima, uz dodatne uvjete za gradnju vila:sukladno članku 8. ovih Odredbi, vile se
mogu graditi na samostojeći način, kao poluugrađene (dvojne), ili u nizu. U slučaju gradnje u nizu,
najveća duljina jednog niza može biti 35,00 m, odnosno najviše 5 vila;
Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi;
Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta
određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40.
broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.
unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze)
gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim
prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih
mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna
mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje
prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi
unutar površina „M“, „R“ i „Z“.
područja utvrđena na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ moraju biti pejsažno
uređena sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije.
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom.
Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava
građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
posebnim propisima.
U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za izdavanje
lokacijske dozvole predvidjeti etapno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete:
prva etapa mora obuhvatiti (najmanje): gradnju hotela, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada
unutar gradive površine za hotel (propisanog najmanjeg smještajnog kapaciteta, ili većeg), gradnju
i uređenje odgovarajućih rekreacijskih sadržaja, pejsažno uređenje ostatka površina „M“, „R“, i „Z“,
gradnju odgovarajućih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže te uređenje ostalih površina
građevne čestice;
broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi građenja.
izgrađena etapa može se početi koristiti, odnosno izdati rješenje za obavljanje djelatnosti i
objekt(e) kategorizirati sukladno posebnim propisima, prije građenja sljedeće faze predviđene
lokacijskom dozvolom. Dopušta se i slučaj gradnje te zasebne kategorizacije i korištenja Hotela, ili
Aparthotela, kao i gradnja te obavljanje djelatnosti pojedinih pratećih sadržaja, u fazi koja prethodi
fazi gradnje vila i drugih sadržaja kojima će se izgraditi cjelovito turističko naselje.
Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-3-S
Članak 21.
(1)
Za prostornu jedinicu T2-3-S propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
37
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
(a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline
sastavljene od:
- Hotela ili Aparthotela (dalje u tekstu: hotel), u oba slučaja kao jedne zgrade, ili funkcionalnog
sklopa više zgrada,
- vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima,
- građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće, odnosno zajedničke sadržaje turističkog
naselja,
ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te
uređenja građevne čestice.
(b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 202 kreveta (prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 26622,03 m2 te je najveći dopušteni ukupni smještajni
kapacitet 75,88 kreveta / hektaru.
(c) Turističko naselje iz podstavka (a) ovog stavka gradi se kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg
se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana sukladno pobližim uvjetima u stavku (2)
ovog članka.
(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te
mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama
infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne
infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
(2)
Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T2-3-S, pobliže su određeni kako
slijedi:
(a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka
(b) Namjena građevina:
naselje (pružanja usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga. Druge usluge (usluge u turizmu,
sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u
prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije
osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno
proširenja turističke ponude.
- druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na
uređene površine na čestici.
- tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna
mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrada osnovne namjene, ili biti smješteni
unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.
- ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada; funkcionalne jedinice određene
za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem
osnovne namjene.
(c) Smještaj građevina na građevnoj čestici:
- na građevnu česticu se primjenjuje detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.
kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“
i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i
uređenih zajedničkih površina turističkog naselja.
- unutar površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama, sukladno kartografskim prikazima 1.
i 4. smještaju se: hotel („H“) i vile („V“), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene
površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
- zgrada hotela se smješta unutar gradive površine za hotel sukladno kartografskom prikazu 4.
Unutar gradive površine hotel se može graditi kao jedna zgrada, ili kao funkcionalni sklop (cjelina)
od jedne glavne zgrade i najviše jedne depandanse;
- zgrada ili funkcionalni sklop hotela unutar gradive površine za hotel gradi se na način da nadzemni
volumen(i) sa smještajnim jedinicama i/ili pratećim sadržajima omeđuju (tvore) otvorenu ili
djelomično natkrivenu višenamjensku površinu (trg/atrij) povezanu s mrežom unutrašnjih pješačkih
i perivojnih zajedničkih površina turističkog naselja. Položaj i minimalni obrisi te površine unutar
koje se ne mogu graditi smještajne jedinice, utvrđeni su na kartografskim prikazima 1., 3. i 4.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
38
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
Površina može sadržavati otvorene, ili djelomično natkrivene terase, otvoreni bazen, auditorij,
ozelenjene površine i sl., odnosno može biti višenamjenski pretežito prohodni ravni krov nad
suterenskim ili podrumskim dijelom hotela (npr. garažom i/ili drugim servisnim prostorima).
vile se smještaju unutar gradivih površina za vile sukladno kartografskom prikazu 4. Unutar tih
površina smještaju se i sve pomoćne građevine vila (garaže, spremišta, otvoreni bazeni, pergole,
vrtne sjenice, ograde i sl.)
unutar gradive površina za vile koja je na kartografskom prikazu 4. Ima oznaku „a“, moguće je
umjesto vila smjestiti depandansu hotela (ako se unutar gradive površine gradi depandansa, ne
mogu se graditi vile). Unutar gradive površine za vile, depandansa se gradi kao zgrada izduženog
tlocrta duljina mora biti manja od 35,00 m.
dopušta se da se izvan gradive površine za hotel, a unutar neposredno kontaktne gradive površine
za građevine pratećih sadržaja, grade nadzemne (suteren, prizemlje) i/ili podrumske veze zgrade
hotela sa zgradama pratećih sadržaja. Isto se primjenjuje i u slučaju gradnje depandanse hotela
unutar gradive površine za vile s oznakom „a“. Kao konstruktivni dio zgrade hotela, izvan gradive
površine za hotel može se graditi samo nadstrešnica nad glavnim ulazom.
unutar gradivih površina za hotel, odnosno vile, moguće je djelomično smjestiti i građevine,
odnosno uređenja pratećih/zajedničkih i servisnih sadržaja turističkog naselja, unutrašnje kolnopješačke, pješačko-kolne i/ili pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju,
trgove, terase i sl., ozelenjene površine, elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale
pomoćne građevine i uređenja.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „M“, mogu se planirati:
 zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline
turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane),
uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,
 unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru,
te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl.,
 hortikulturno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar,
rasvjeta i sl.),
unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena
rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na
kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno
građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za
prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti
zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela.
Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine
pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i
Vmmax=3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna)
zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov
zgrada pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „R“, smještaju se:
 prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina
kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,
terase i drugi elementi uređenja čestice).
 unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,
platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne
građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi hortikulturnog uređenja (klupe i
drugi perivojni inventar, rasvjeta i sl.).
 nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
 pejsažno uređene zelene površine.
Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
39
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
(d)
-
-
1. Odredbe za provođenje
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila. Rekreacijski sadržaji planiraju se
unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima
3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti hortikulturno uređeno razmjerno gustom sadnjom
uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje
rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje
i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u
pejsažno uređenje.
površine koje su označene sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) moraju se detaljno
pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređene zajedničke površine (sadržaji) turističkog naselja.
Perivojno uređenje i opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i
visoke vegetacije te uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara.
Dopuštena je i gradnja, odnosno uređenje, manjih rekreacijskih sadržaja, dječjih igrališta,
perivojnih sjenica, nadstrešnica, pergola, pozornica, „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do
1,00 m dubine, te fontane, i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje nužnih
elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena gradnja
smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolno-pješačke
prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.
zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te
prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m
od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih
površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.
ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se
izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao
prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Iznimno, ograda na/prema
obalnoj šetnici i ograde na granici građevnog područja (sjeverna granica prostorne jedinice) izvode
se u maniri suhozida visine do 1,50 m (uz očuvanje postojećih suhozida gdje je to moguće), a
iznad toga moguća je izvedba prozračne metalne (žičana) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Na
granici i unutar utvrđenih gradivih površina za vile, ograde mogu biti pune (žbukane betonske,
kamene) do visine 2,50 m. Nužni potporni zid na granici čestice, ne smatra se ogradom, te mu se
visina ne uračunava u visinu ogradnog zida.
Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:
smještajni kapacitet zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada, unutar gradive površine za
hotel ne može biti manji od 90 kreveta;
u slučaju gradnje depandanse hotela unutar gradive površine za vile (prema točki 6. podstavka (c)
ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile
„a“ je 72 kreveta
ukupni smještajni kapacitet u depandansi hotela, ne smije biti veći od ukupnoga smještajnog
kapaciteta u glavnoj zgradi hotela;
u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela, odnosno glavna zgrada funkcionalnog sklopa
Aparthotela, mora uz smještajne jedinice sadržavati i jednu ili više funkcionalnih jedinica
(uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje.
broj, vrste i veličine smještajnih jedinica i njihovih prostorija te drugih funkcionalnih jedinica
(pratećih i servisnih sadržaja) u Hotelu/Aparthotelu (s mogućim pripadajućom depandansom),
određuju se pobližom razradom poslovnog programa unutar predmetne prostorne jedinice polazeći
od ovih Odredbi, te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine
hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*.
najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi:
- unutar gradive površine za vile „a“ je 13,
- unutar gradive površine za vile „b“ je 15,
najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama je određen razlikom između najvećeg dopuštenog
ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (202 kreveta) i projektiranog broja kreveta u
hotelu (90, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni
smještajni kapacitet hotela (67 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 112 kreveta u vilama.
Kako je najveći broj vila 28 to izlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
40
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(e)
-
-
(f)
(g)
-
(h)
(j)
(k)
(l)
(m)
(n)
-
-
1. Odredbe za provođenje
vile, odnosno smještajne jedinice, grade se na način da sukladno posebnom propisu o
kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*,
odnosno 5* za atipičan slučaj vile prema članku 8. stavak (8) ovih Odredbi.
Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4.
Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m ako se
zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju oznake
„P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže ili
suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U
propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak
terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl.
za vile:
- za vile te visine su: P+1+Pks (samo u slučaju gradnje vila u nizu - Vemax=3,00 i Vmmax=7,50 m,
odnosno Vmmax=9,00 m ako je za isti Vemax prva nadzemna etaža suteren, a zadnja etaža
oblikovana kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju gradnje
samostojećih i/ili dvojnih (poluugrađenih) vila na gradivim površinama označenim „P+1+Pks“,
primjenjuje se Vemax=2 i Vmmax=6,50 m.
za depandansu hotela unutar gradive površine za vile: Vemax=2 i Vmmax=7,00 m.
za zgrade pratećih sadržaja: „P“ - Vemax=1 i Vmmax=4,00 m za zgrade s kosim krovom, odnosno
Vmmax=5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba.
za pomoćne (servisne) zgrade: Vemax=1 i Vmmax=3,50 m.
Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.
Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima, uz dodatne uvjete za gradnju vila:sukladno članku 8. ovih Odredbi, vile se
mogu graditi na samostojeći način, kao poluugrađene (dvojne), ili u nizu. U slučaju gradnje u nizu,
najveća duljina jednog niza može biti 35,00 m, odnosno najviše 5 vila;
Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi;
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom.
Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava
građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
posebnim propisima.
U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za izdavanje
lokacijske dozvole predvidjeti etapno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete:
prva etapa mora obuhvatiti (najmanje): gradnju hotela, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada
unutar gradive površine za hotel (propisanog najmanjeg smještajnog kapaciteta, ili većeg), gradnju
i uređenje odgovarajućih rekreacijskih sadržaja, pejsažno uređenje ostatka površina „M“, „R“, i „Z“,
gradnju odgovarajućih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže te uređenje ostalih površina
građevne čestice;
broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi građenja.
izgrađena etapa može se početi koristiti, odnosno izdati rješenje za obavljanje djelatnosti i
objekt(e) kategorizirati sukladno posebnim propisima, prije građenja sljedeće faze predviđene
lokacijskom dozvolom. Dopušta se i slučaj gradnje te zasebne kategorizacije i korištenja Hotela, ili
Aparthotela, kao i gradnja te obavljanje djelatnosti pojedinih pratećih sadržaja, u fazi koja prethodi
fazi gradnje vila i drugih sadržaja kojima će se izgraditi cjelovito turističko naselje.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
41
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
3.8.
1. Odredbe za provođenje
Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-1-L
Članak 22.
(1)
Za prostornu jedinicu T1-1-L propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
(a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji hotela (T1) kao funkcionalne i poslovne cjeline sastavljene
od:
- Hotela ili Aparthotela, u oba slučaja kao jedne zgrade (dalje u tekstu: osnovna zgrada),
- vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima,
- građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće sadržaje,
- ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te
uređenja građevne čestice;
(b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 43 kreveta (prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 5351,62 m2 te za najveći dopušteni ukupni smještajni
kapacitet proizlazi 80,34 kreveta/ha.
(c) Hotel se gradi kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg se lokacijska dozvola ishodi neposrednom
provedbom Plana sukladno detaljnijim uvjetima iz stavka (2) ovog članka.
(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te
mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama
infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne
infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
(2)
Način i uvjeti gradnje hotela u prostornoj jedinici T1-1-L, pobliže su određeni kako slijedi:
(a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka.
(b) Namjena građevina:
- građevina se gradi u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene –
hotel/Aparthotel (pružanje usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga). Druge usluge (usluge u
turizmu, sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo
u prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije
osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno
proširenja turističke ponude;
- druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na
uređene površine na čestici;
- tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna
mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrade osnovne namjene, ili biti smješteni
unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici;
- ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada. Funkcionalne jedinice određene
za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem
osnovne namjene;
(c) Smještaj građevina na građevnoj čestici:
- na građevnu česticu primjenjuje se detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.
kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“
i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i
uređenih zajedničkih površina hotela.
- unutar površine pretežito namijenjene osnovnoj zgradi, sukladno kartografskim prikazima 1. i 4.
smještaju se: osnovna zgrada - (H), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene
površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutarnje infrastrukturne mreže.
- osnovna zgrada se smješta unutar gradive površine sukladno kartografskom prikazu 4. Izvan
gradive površine utvrđene Planom, kao konstruktivni dio osnovne zgrade može se graditi samo
nadstrešnica nad glavnim ulazom.
- unutar gradive površine za osnovnu zgradu moguće je djelomično smjestiti i: zasebne građevine
odnosno uređenja pratećih i servisnih sadržaja, unutrašnje kolno-pješačke, pješačko-kolne i/ili
pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju, terase i sl., ozelenjene površine,
elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale pomoćne građevine i uređenja;
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
42
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „M“, mogu se planirati:
 zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline
turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane),
uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,
 unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru,
te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl.,
 pejsažno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar, rasvjeta i
sl.),
unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena
rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na
kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno
građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za
prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti
zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela.
Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine
pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax =
3,5 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za
sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada
pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „R“ smještaju se:
 prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina
kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,
terase i drugi elementi uređenja čestice).
 unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,
platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne
građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi pejsažnog uređenja (klupe i drugi
perivojni inventar, rasvjeta i sl.).
 nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
 pejsažno uređene zelene površine.
Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Rekreacijski sadržaji planiraju se
unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima
3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti pejsažno uređeno razmjerno gustom sadnjom uz
očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje rekreacijske
sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje i/ili minimalne
prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u pejsažno
uređenje.
površina koja je na označena sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) mora se detaljno
pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređena zajednička površina. Perivojno uređenje i
opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i visoke vegetacije te
uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara; uz uređenje terena
terasiranjem. Moguća je gradnja pergola i „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do 1,00 m
dubine, fontane i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje, odnosno gradnja i
uređenje nužnih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena
gradnja smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolnopješačke prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.
zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te
prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m
od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih
površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
43
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
(d)
-
(e)
(f)
(g)
(h)
(i)
-
(j)
(k)
(l)
(m)
1. Odredbe za provođenje
na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.
ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se
izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao
prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice); nužni potporni zid na granici
čestice, odnosno njegova visina, ne smatra se ogradom, te se njegova visina ne smatra visinom
ogradnog zida.
Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:
gradi se hotel kapaciteta 85 kreveta.
u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela uz smještajne jedinice mora sadržavati i jednu ili
više funkcionalnih jedinica (uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje.
broj, vrste i veličine smještajnih jedinica odnosno prostorija od kojih su smještajne jedinice
sastavljene, kao i drugih funkcionalnih jedinica (pratećih odnosno servisnih sadržaja) u Hotelu,
odnosno Aparthotelu, određuju se detaljnijom razradom poslovnog programa unutar predmetne
prostorne jedinice polazeći od ovih Odredbi te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji
ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*.
Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4. Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m
ako se zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju
oznake „P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže
ili suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U
propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak
terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl. Za zgrade pratećih
sadržaja oznake „P“ - Vemax=1, Vmmax=4,00 m (za zgrade s kosim krovom), odnosno Vmmax=5,00
m (za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba). Za pomoćne (servisne) zgrade Vemax=1 i
Vmmax=3,50 m.
Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.
Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima.
Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi;
Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta
određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40.
broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.
unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze)
gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim
prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih
mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna
mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje
prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi
unutar površina „M“, „R“ i „Z“.
područja utvrđena na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ moraju biti pejsažno
uređena sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije.
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom.
Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava
građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
posebnim propisima.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
44
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
(n) U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, ne smije se idejnim projektom za izdavanje
lokacijske dozvole predvidjeti fazno građenje.
3.9.
Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-2-L
Članak 23.
(1)
Za prostornu jedinicu T1-2-L propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
(a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji hotela (T1) kao funkcionalne i poslovne cjeline sastavljene
od:
- Hotela ili Aparthotela, u oba slučaja kao jedne zgrade (dalje u tekstu: osnovna zgrada),
- građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće sadržaje,
- ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te
uređenja građevne čestice.
(b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 28 kreveta (prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 3531,02 m2 za najveći dopušteni ukupni smještajni
kapacitet proizlazi 79,30 kreveta/ha.
(c) Hotel se gradi kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg se lokacijska dozvola ishodi neposrednom
provedbom Plana sukladno detaljnijim uvjetima iz stavka (2) ovog članka.
(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te
mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama
infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne
infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
(2)
Način i uvjeti gradnje hotela u prostornoj jedinici T1-2-L, pobliže su određeni kako slijedi
(a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka.
(b) Namjena građevina:
- građevina se gradi u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene –
hotel/Aparthotel (pružanje usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga). Druge usluge (usluge u
turizmu, sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo
u prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije
osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno
proširenja turističke ponude;
- druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na
uređene površine na čestici;
- tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna
mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrade osnovne namjene, ili biti smješteni
unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici;
- ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada. Funkcionalne jedinice određene
za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem
osnovne namjene;
(c) Smještaj građevina na građevnoj čestici:
- na građevnu česticu primjenjuje se detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.
kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“
i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i
uređenih zajedničkih površina hotela.
- unutar površine pretežito namijenjene osnovnoj zgradi, sukladno kartografskim prikazima 1. i 4.
smještaju se: osnovna zgrada - (H), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene
površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutarnje infrastrukturne mreže.
- osnovna zgrada se smješta unutar gradive površine sukladno kartografskom prikazu 4. Izvan
gradive površine utvrđene Planom, kao konstruktivni dio osnovne zgrade može se graditi samo
nadstrešnica nad glavnim ulazom.
- unutar gradive površine za osnovnu zgradu moguće je djelomično smjestiti i: zasebne građevine
odnosno uređenja pratećih i servisnih sadržaja, unutrašnje kolno-pješačke, pješačko-kolne i/ili
pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju, terase i sl., ozelenjene površine,
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
45
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale pomoćne građevine i uređenja;
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „M“, mogu se planirati:
 zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline
turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane),
uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,
 unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru,
te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl.,
 pejsažno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar, rasvjeta i
sl.),
unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena
rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na
kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno
građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za
prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti
zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela.
Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine
pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax =
3,5 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za
sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada
pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „R“ smještaju se:
 prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina
kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,
terase i drugi elementi uređenja čestice).
 unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,
platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne
građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi pejsažnog uređenja (klupe i drugi
perivojni inventar, rasvjeta i sl.).
 nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
 pejsažno uređene zelene površine.
Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Rekreacijski sadržaji planiraju se
unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima
3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti pejsažno uređeno razmjerno gustom sadnjom uz
očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje rekreacijske
sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje i/ili minimalne
prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u pejsažno
uređenje.
površina koja je na označena sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) mora se detaljno
pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređena zajednička površina. Perivojno uređenje i
opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i visoke vegetacije te
uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara; uz uređenje terena
terasiranjem. Moguća je gradnja pergola i „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do 1,00 m
dubine, fontane i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje, odnosno gradnja i
uređenje nužnih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena
gradnja smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolnopješačke prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.
zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te
prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m
od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
46
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
(d)
-
(e)
(f)
(g)
(h)
(i)
-
(j)
(k)
(l)
(m)
1. Odredbe za provođenje
površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.
ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se
izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao
prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice); nužni potporni zid na granici
čestice, odnosno njegova visina, ne smatra se ogradom, te se njegova visina ne smatra visinom
ogradnog zida;
Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:
gradi se hotel kapaciteta 28 kreveta
u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela uz smještajne jedinice mora sadržavati i jednu ili
više funkcionalnih jedinica (uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje.
broj, vrste i veličine smještajnih jedinica odnosno prostorija od kojih su smještajne jedinice
sastavljene, kao i drugih funkcionalnih jedinica (pratećih odnosno servisnih sadržaja) u Hotelu,
odnosno Aparthotelu, određuju se detaljnijom razradom poslovnog programa unutar predmetne
prostorne jedinice polazeći od ovih Odredbi te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji
ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*.
Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4. Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m
ako se zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju
oznake „P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže
ili suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U
propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak
terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl. Za zgrade pratećih
sadržaja oznake „P“ - Vemax=1, Vmmax=4,00 m (za zgrade s kosim krovom), odnosno Vmmax=5,00
m (za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba). Za pomoćne (servisne) zgrade Vemax=1 i
Vmmax=3,50 m.
Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.
Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima.
Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi;
Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta
određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40.
broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.
unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze)
gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim
prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih
mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna
mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje
prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi
unutar površina „M“, „R“ i „Z“.
područja utvrđena na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ moraju biti pejsažno
uređena sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije.
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom.
Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava
građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
47
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
posebnim propisima.
(n) U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, ne smije se idejnim projektom za izdavanje
lokacijske dozvole predvidjeti fazno građenje.
3.10. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-L
Članak 24.
(1)
Za prostornu jedinicu T2-1-L propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
(a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline
sastavljene od:
- Hotela ili Aparthotela (dalje u tekstu: hotel), u oba slučaja kao jedne zgrade, ili funkcionalnog
sklopa više zgrada,
- vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima,
- građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće, odnosno zajedničke sadržaje turističkog
naselja,
- ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te
uređenja građevne čestice.
(b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 158 kreveta (prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 19447,95 m2 te je najveći dopušteni ukupni smještajni
kapacitet 81,24 kreveta/ha.
(c) Turističko naselje iz podstavka (a) ovog stavka gradi se kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg
se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana sukladno pobližim uvjetima u stavku (2)
ovog članka;
(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te
mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama
infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne
infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
(2)
Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T2-1-O, pobliže su određeni kako
slijedi:
Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka
Namjena građevina:
građevine se grade u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene - turističko
naselje (pružanja usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga. Druge usluge (usluge u turizmu,
sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u
prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije
osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno
proširenja turističke ponude.
druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na
uređene površine na čestici.
tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna
mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrada osnovne namjene, ili biti smješteni
unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.
ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada; funkcionalne jedinice određene
za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem
osnovne namjene.
Smještaj građevina na građevnoj čestici:
na građevnu česticu se primjenjuje detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.
kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“
i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i
uređenih zajedničkih površina turističkog naselja.
unutar površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama, sukladno kartografskim prikazima 1.
i 4. smještaju se: hotel („H“) i vile („V“), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene
površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
(a)
(b)
-
(c)
-
-
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
48
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
zgrada hotela se smješta unutar gradive površine za hotel sukladno kartografskom prikazu 4.
Unutar gradive površine hotel se može graditi kao jedna zgrada, ili kao funkcionalni sklop (cjelina)
od jedne glavne zgrade i najviše jedne depandanse;
zgrada ili funkcionalni sklop hotela unutar gradive površine za hotel gradi se na način da nadzemni
volumen(i) sa smještajnim jedinicama i/ili pratećim sadržajima omeđuju (tvore) otvorenu ili
djelomično natkrivenu višenamjensku površinu (trg/atrij) povezanu s mrežom unutrašnjih pješačkih
i perivojnih zajedničkih površina turističkog naselja. Položaj i minimalni obrisi te površine unutar
koje se ne mogu graditi smještajne jedinice, utvrđeni su na kartografskim prikazima 1., 3. i 4.
Površina može sadržavati otvorene, ili djelomično natkrivene terase, otvoreni bazen, auditorij,
ozelenjene površine i sl., odnosno može biti višenamjenski pretežito prohodni ravni krov nad
suterenskim ili podrumskim dijelom hotela (npr. garažom i/ili drugim servisnim prostorima).
vile se smještaju unutar gradivih površina za vile sukladno kartografskom prikazu 4. Unutar tih
površina smještaju se i sve pomoćne građevine vila (garaže, spremišta, otvoreni bazeni, pergole,
vrtne sjenice, ograde i sl.)
unutar gradive površina za vile koja je na kartografskom prikazu 4. Ima oznaku „a“, moguće je
umjesto vila smjestiti depandansu hotela (ako se unutar gradive površine gradi depandansa, ne
mogu se graditi vile). Unutar gradive površine za vile, depandansa se gradi kao zgrada izduženog
tlocrta duljina mora biti manja od 35,00 m.
dopušta se da se izvan gradive površine za hotel, a unutar neposredno kontaktne gradive površine
za građevine pratećih sadržaja, grade nadzemne (suteren, prizemlje) i/ili podrumske veze zgrade
hotela sa zgradama pratećih sadržaja. Isto se primjenjuje i u slučaju gradnje depandanse hotela
unutar gradive površine za vile s oznakom „a“. Kao konstruktivni dio zgrade hotela, izvan gradive
površine za hotel može se graditi samo nadstrešnica nad glavnim ulazom.
unutar gradivih površina za hotel, odnosno vile, moguće je djelomično smjestiti i građevine,
odnosno uređenja pratećih/zajedničkih i servisnih sadržaja turističkog naselja, unutrašnje kolnopješačke, pješačko-kolne i/ili pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju,
trgove, terase i sl., ozelenjene površine, elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale
pomoćne građevine i uređenja.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „M“, mogu se planirati:
 zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline
turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane),
uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,
 unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru,
te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl.,
 hortikulturno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar,
rasvjeta i sl.),
 dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih
servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila).
Nadstrešnice/sjenice, otvorena rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar
gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka.
Gradnjom tih sadržaja, odnosno građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih
gradivih površina za hotel. Zgrada za prateće sadržaje unutar gradive površine koja je
pored gradive površine za hotel, može biti zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa
zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela. Unutar područja (R) određenog
granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja
moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax = 3,50 m) i
građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za
sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov
zgrada pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „R“, smještaju se:
 prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina
kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,
terase i drugi elementi uređenja čestice).
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
49
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
(d)
-
-
1. Odredbe za provođenje
 unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,
platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne
građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi hortikulturnog uređenja (klupe i
drugi perivojni inventar, rasvjeta i sl.).
 nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
 pejsažno uređene zelene površine.
Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila. Rekreacijski sadržaji planiraju se
unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima
3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti hortikulturno uređeno razmjerno gustom sadnjom
uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje
rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje
i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u
pejsažno uređenje.
površine koje su označene sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) moraju se detaljno
pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređene zajedničke površine (sadržaji) turističkog naselja.
Perivojno uređenje i opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i
visoke vegetacije te uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara.
Dopuštena je i gradnja, odnosno uređenje, manjih rekreacijskih sadržaja, dječjih igrališta,
perivojnih sjenica, nadstrešnica, pergola, pozornica, „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do
1,00 m dubine, te fontane, i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje nužnih
elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena gradnja
smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolno-pješačke
prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.
zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te
prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m
od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih
površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.
ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se
izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao
prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Iznimno, ograda na/prema
obalnoj šetnici i ograde na granici građevnog područja (sjeverna granica prostorne jedinice) izvode
se u maniri suhozida visine do 1,50 m (uz očuvanje postojećih suhozida gdje je to moguće), a
iznad toga moguća je izvedba prozračne metalne (žičana) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Na
granici i unutar utvrđenih gradivih površina za vile, ograde mogu biti pune (žbukane betonske,
kamene) do visine 2,50 m. Nužni potporni zid na granici čestice, ne smatra se ogradom, te mu se
visina ne uračunava u visinu ogradnog zida.
Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:
smještajni kapacitet zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada, unutar gradive površine za
hotel ne može biti manji od 54 kreveta;
u slučaju gradnje depandanse hotela unutar gradive površine za vile (prema točki 6. podstavka (c)
ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile
„a“ je 44 kreveta
ukupni smještajni kapacitet u depandansi hotela, ne smije biti veći od ukupnoga smještajnog
kapaciteta u glavnoj zgradi hotela;
u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela, odnosno glavna zgrada funkcionalnog sklopa
Aparthotela, mora uz smještajne jedinice sadržavati i jednu ili više funkcionalnih jedinica
(uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje.
broj, vrste i veličine smještajnih jedinica i njihovih prostorija te drugih funkcionalnih jedinica
(pratećih i servisnih sadržaja) u Hotelu/Aparthotelu (s mogućim pripadajućom depandansom),
određuju se pobližom razradom poslovnog programa unutar predmetne prostorne jedinice polazeći
od ovih Odredbi, te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine
hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*.
najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi:
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
50
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
(e)
-
-
(f)
(g)
(h)
(i)
-
(j)
(k)
(l)
(m)
1. Odredbe za provođenje
- unutar gradive površine za vile „a“ je 13,
- unutar gradive površine za vile „b“ je 13,
najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama je određen razlikom između najvećeg dopuštenog
ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (158 kreveta) i projektiranog broja kreveta u
hotelu (54, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni
smještajni kapacitet hotela (54 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 104 kreveta u vilama.
Kako je najveći broj vila 26, ) to izlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.
vile, odnosno smještajne jedinice, grade se na način da sukladno posebnom propisu o
kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*,
odnosno 5* za atipičan slučaj vile prema članku 8. stavak (8) ovih Odredbi.
Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4.
Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m ako se
zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju oznake
„P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže ili
suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U
propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak
terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl.
za vile te visine su: P+1+Pks (samo u slučaju gradnje vila u nizu - Vemax=3,00 i Vmmax=7,50 m,
odnosno Vmmax=9,00 m ako je za isti Vemax prva nadzemna etaža suteren, a zadnja etaža
oblikovana kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju gradnje samostojećih
i/ili dvojnih (poluugrađenih) vila na gradivim površinama označenim „P+1+Pks“, primjenjuje se
Vemax=2 i Vmmax=6,50 m.
za depandansu hotela unutar gradive površine za vile: Vemax=2 i Vmmax=7,00 m.
za zgrade pratećih sadržaja: „P“ - Vemax=1 i Vmmax=4,00 m za zgrade s kosim krovom, odnosno
Vmmax=5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba.
za pomoćne (servisne) zgrade: Vemax=1 i Vmmax=3,50 m.
Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.
Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima, uz dodatne uvjete za gradnju vila:sukladno članku 8. ovih Odredbi, vile se
mogu graditi na samostojeći način, kao poluugrađene (dvojne), ili u nizu. U slučaju gradnje u nizu,
najveća duljina jednog niza može biti 35,00 m, odnosno najviše 5 vila;
Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi;
Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta
određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40.
broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.
unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze)
gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim
prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih
mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna
mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje
prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi
unutar površina „M“, „R“ i „Z“.
područja utvrđena na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ moraju biti pejsažno
uređena sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije.
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom.
Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
51
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(n)
-
-
3.11.
1. Odredbe za provođenje
građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
posebnim propisima.
U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za izdavanje
lokacijske dozvole predvidjeti etapno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete:
prva etapa mora obuhvatiti (najmanje): gradnju hotela, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada prva etapa mora obuhvatiti (najmanje): gradnju hotela, odnosno funkcionalnog sklopa
zgrada unutar gradive površine za hotel (propisanog najmanjeg smještajnog kapaciteta, ili većeg),
gradnju i uređenje odgovarajućih rekreacijskih sadržaja, pejsažno uređenje ostatka površina „M“,
„R“, i „Z“, gradnju odgovarajućih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže te uređenje ostalih
površina građevne čestice;
broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi građenja.
izgrađena etapa može se početi koristiti, odnosno izdati rješenje za obavljanje djelatnosti i
objekt(e) kategorizirati sukladno posebnim propisima, prije građenja sljedeće faze predviđene
lokacijskom dozvolom. Dopušta se i slučaj gradnje te zasebne kategorizacije i korištenja Hotela, ili
Aparthotela, kao i gradnja te obavljanje djelatnosti pojedinih pratećih sadržaja, u fazi koja prethodi
fazi gradnje vila i drugih sadržaja kojima će se izgraditi cjelovito turističko naselje.
Uvjeti smještaja turist naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-2-L
Članak 25.
(1)
Za prostornu jedinicu T2-2-L propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
(a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline
sastavljene od:
- Hotela ili Aparthotela (dalje u tekstu: hotel), u oba slučaja kao jedne zgrade, ili funkcionalnog
sklopa više zgrada,
- vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima,
- građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće, odnosno zajedničke sadržaje turističkog
naselja,
- ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te
uređenja građevne čestice.
(b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 236 kreveta (prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 29325,25 m2 te je najveći dopušteni ukupni smještajni
kapacitet 80,48 kreveta/ha.
(c) Turističko naselje iz podstavka (a) ovog stavka gradi se kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg
se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana sukladno pobližim uvjetima u stavku (2)
ovog članka;
(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te
mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama
infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne
infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
(2)
Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T2-2-L, pobliže su određeni kako
slijedi:
Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka
Namjena građevina:
građevine se grade u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene - turističko
naselje (pružanja usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga. Druge usluge (usluge u turizmu,
sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u
prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije
osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno
proširenja turističke ponude.
druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na
(a)
(b)
-
-
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
52
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
uređene površine na čestici.
tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna
mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrada osnovne namjene, ili biti smješteni
unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.
- ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada; funkcionalne jedinice određene
za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem
osnovne namjene.
(c) Smještaj građevina na građevnoj čestici:
- na građevnu česticu se primjenjuje detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.
kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“
i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i
uređenih zajedničkih površina turističkog naselja.
- unutar površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama, sukladno kartografskim prikazima 1.
i 4. smještaju se: hotel („H“) i vile („V“), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene
površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
- zgrada hotela se smješta unutar gradive površine za hotel sukladno kartografskom prikazu 4.
Unutar gradive površine hotel se može graditi kao jedna zgrada, ili kao funkcionalni sklop (cjelina)
od jedne glavne zgrade i najviše jedne depandanse;
- zgrada ili funkcionalni sklop hotela unutar gradive površine za hotel gradi se na način da nadzemni
volumen(i) sa smještajnim jedinicama i/ili pratećim sadržajima omeđuju (tvore) otvorenu ili
djelomično natkrivenu višenamjensku površinu (trg/atrij) povezanu s mrežom unutrašnjih pješačkih
i perivojnih zajedničkih površina turističkog naselja. Položaj i minimalni obrisi te površine unutar
koje se ne mogu graditi smještajne jedinice, utvrđeni su na kartografskim prikazima 1., 3. i 4.
Površina može sadržavati otvorene, ili djelomično natkrivene terase, otvoreni bazen, auditorij,
ozelenjene površine i sl., odnosno može biti višenamjenski pretežito prohodni ravni krov nad
suterenskim ili podrumskim dijelom hotela (npr. garažom i/ili drugim servisnim prostorima).
- vile se smještaju unutar gradivih površina za vile sukladno kartografskom prikazu 4. Unutar tih
površina smještaju se i sve pomoćne građevine vila (garaže, spremišta, otvoreni bazeni, pergole,
vrtne sjenice, ograde i sl.)
- unutar gradive površina za vile koja je na kartografskom prikazu 4. Ima oznaku „a“, moguće je
umjesto vila smjestiti depandansu hotela (ako se unutar gradive površine gradi depandansa, ne
mogu se graditi vile). Unutar gradive površine za vile, depandansa se gradi kao zgrada izduženog
tlocrta duljina mora biti manja od 35,00 m.
- dopušta se da se izvan gradive površine za hotel, a unutar neposredno kontaktne gradive površine
za građevine pratećih sadržaja, grade nadzemne (suteren, prizemlje) i/ili podrumske veze zgrade
hotela sa zgradama pratećih sadržaja. Isto se primjenjuje i u slučaju gradnje depandanse hotela
unutar gradive površine za vile s oznakom „a“. Kao konstruktivni dio zgrade hotela, izvan gradive
površine za hotel može se graditi samo nadstrešnica nad glavnim ulazom.
- unutar gradivih površina za hotel, odnosno vile, moguće je djelomično smjestiti i građevine,
odnosno uređenja pratećih/zajedničkih i servisnih sadržaja turističkog naselja, unutrašnje kolnopješačke, pješačko-kolne i/ili pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju,
trgove, terase i sl., ozelenjene površine, elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale
pomoćne građevine i uređenja.
- unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „M“, mogu se planirati:
 zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline
turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane),
uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,
 unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru,
te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl.,
 hortikulturno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar,
rasvjeta i sl.),
unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena
-
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
53
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na
kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno
građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za
prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti
zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela.
Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine
pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax =
3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za
sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada
pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „R“, smještaju se:
 prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina
kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,
terase i drugi elementi uređenja čestice).
 unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,
platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne
građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi hortikulturnog uređenja (klupe i
drugi perivojni inventar, rasvjeta i sl.).
 nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
 pejsažno uređene zelene površine.
Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila. Rekreacijski sadržaji planiraju se
unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima
3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti hortikulturno uređeno razmjerno gustom sadnjom
uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje
rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje
i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u
pejsažno uređenje. Unutar područja utvrđenih granicom gradive površine za zatvorene i/ili
natkrivene građevine pratećih sadržaja označenih s „a“ na kartografskom prikazu 4., a unutar
površina „R“ (na kartografskom prikazu 1.), dopušta se gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa
zgrada (Vemax=1 i Vmmax=3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja i
uređene plaže kao što su: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta za iznajmljivanje
rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“, „pool bar“ i sl.); unutar iste gradive površine mogu se
smjestiti kabine za presvlačenje i promatračnica nadzornika kao lagane konstrukcije i druga
montažna oprema te otvoreni bazeni.
površine koje su označene sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) moraju se detaljno
pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređene zajedničke površine (sadržaji) turističkog naselja.
Perivojno uređenje i opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i
visoke vegetacije te uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara.
Dopuštena je i gradnja, odnosno uređenje, manjih rekreacijskih sadržaja, dječjih igrališta,
perivojnih sjenica, nadstrešnica, pergola, pozornica, „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do
1,00 m dubine, te fontane, i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje nužnih
elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena gradnja
smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolno-pješačke
prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.
zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te
prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m
od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih
površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.
ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se
izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao
prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Iznimno, ograda na/prema
obalnoj šetnici i ograde na granici građevnog područja (sjeverna granica prostorne jedinice) izvode
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
54
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(d)
-
-
-
(e)
-
-
(f)
(g)
1. Odredbe za provođenje
se u maniri suhozida visine do 1,50 m (uz očuvanje postojećih suhozida gdje je to moguće), a
iznad toga moguća je izvedba prozračne metalne (žičana) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Na
granici i unutar utvrđenih gradivih površina za vile, ograde mogu biti pune (žbukane betonske,
kamene) do visine 2,50 m. Nužni potporni zid na granici čestice, ne smatra se ogradom, te mu se
visina ne uračunava u visinu ogradnog zida.
Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:
smještajni kapacitet zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada, unutar gradive površine za
hotel ne može biti manji od 76 kreveta.
u slučaju gradnje depandanse hotela unutar gradive površine za vile (prema točki 6. podstavka (c)
ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile
„a“ je 61 krevet.
ukupni smještajni kapacitet u depandansi hotela, ne smije biti veći od ukupnoga smještajnog
kapaciteta u glavnoj zgradi hotela;
u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela, odnosno glavna zgrada funkcionalnog sklopa
Aparthotela, mora uz smještajne jedinice sadržavati i jednu ili više funkcionalnih jedinica
(uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje.
broj, vrste i veličine smještajnih jedinica i njihovih prostorija te drugih funkcionalnih jedinica
(pratećih i servisnih sadržaja) u Hotelu/Aparthotelu (s mogućim pripadajućom depandansom),
određuju se pobližom razradom poslovnog programa unutar predmetne prostorne jedinice polazeći
od ovih Odredbi, te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine
hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*.
najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi:
- unutar gradive površine za vile „a“ je 4,
- unutar gradive površine za vile „b“ je 3,
- unutar gradive površine za vile „c“ je 3,
- unutar gradive površine za vile „d“ je 14,
- unutar gradive površine za vile „e“ je 16,
najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama određen je razlikom između najvećeg dopuštenog
ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (236 kreveta) i projektiranog broja kreveta u
hotelu (76, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni
smještajni kapacitet hotela (76 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 160 kreveta u vilama.
Kako je najveći broj vila 40, to izlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.
vile, odnosno smještajne jedinice, grade se na način da sukladno posebnom propisu o
kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*,
odnosno 5* za atipičan slučaj vile prema članku 8. stavak (8) ovih Odredbi.
Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4.
Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m ako se
zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju oznake
„P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže ili
suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U
propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak
terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl.
za vile te visine su: P+1+Pks (samo u slučaju gradnje vila u nizu - Vemax=3,00 i Vmmax=7,50 m,
odnosno Vmmax=9,00 m ako je za isti Vemax prva nadzemna etaža suteren, a zadnja etaža
oblikovana kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju gradnje samostojećih
i/ili dvojnih (poluugrađenih) vila na gradivim površinama označenim „P+1+Pks“, primjenjuje se
Vemax=2 i Vmmax=6,50 m.
za depandansu hotela unutar gradive površine za vile: Vemax=2 i Vmmax=7,00 m.
za zgrade pratećih sadržaja: „P“ - Vemax=1 i Vmmax=4,00 m za zgrade s kosim krovom, odnosno
Vmmax=5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba.
za pomoćne (servisne) zgrade: Vemax=1 i Vmmax=3,50 m.
Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.
Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima, uz dodatne uvjete za gradnju vila:sukladno članku 8. ovih Odredbi, vile se
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
55
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(h)
(i)
-
(j)
(k)
(l)
(m)
(n)
-
-
1. Odredbe za provođenje
mogu graditi na samostojeći način, kao poluugrađene (dvojne), ili u nizu. U slučaju gradnje u nizu,
najveća duljina jednog niza može biti 35,00 m, odnosno najviše 5 vila;
Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi;
Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta
određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40.
broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.
unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze)
gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim
prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih
mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna
mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje
prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi
unutar površina „M“, „R“ i „Z“.
područja utvrđena na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ moraju biti pejsažno
uređena sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije.
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom.
Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava
građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
posebnim propisima.
U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za izdavanje
lokacijske dozvole predvidjeti etapno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete:
prva etapa mora obuhvatiti (najmanje): gradnju hotela, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada
unutar gradive površine za hotel (propisanog najmanjeg smještajnog kapaciteta, ili većeg), gradnju
i uređenje odgovarajućih rekreacijskih sadržaja, pejsažno uređenje ostatka površina „M“, „R“, i „Z“,
gradnju odgovarajućih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže te uređenje ostalih površina
građevne čestice;
broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi građenja.
izgrađena etapa može se početi koristiti, odnosno izdati rješenje za obavljanje djelatnosti i
objekt(e) kategorizirati sukladno posebnim propisima, prije građenja sljedeće faze predviđene
lokacijskom dozvolom. Dopušta se i slučaj gradnje te zasebne kategorizacije i korištenja Hotela, ili
Aparthotela, kao i gradnja te obavljanje djelatnosti pojedinih pratećih sadržaja, u fazi koja prethodi
fazi gradnje vila i drugih sadržaja kojima će se izgraditi cjelovito turističko naselje.
3.12. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-3-L
Članak 26.
(1)
Za prostornu jedinicu T2-3-L propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
(a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline
sastavljene od:
- Hotela ili Aparthotela (dalje u tekstu: hotel), u oba slučaja kao jedne zgrade, ili funkcionalnog
sklopa više zgrada,
- vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima,
- građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće, odnosno zajedničke sadržaje turističkog
naselja,
- ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te
uređenja građevne čestice.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
56
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
(b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 84 kreveta. (prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 10391,93 m2 te je najveći dopušteni ukupni smještajni
kapacitet 80,83 kreveta/ha.
(c) Turističko naselje iz podstavka (a) ovog stavka gradi se kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg
se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana sukladno pobližim uvjetima u stavku (2)
ovog članka;
(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te
mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama
infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne
infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
(2)
(a)
(b)
-
(c)
-
-
-
Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T2-3-L, pobliže su određeni kako
slijedi:
Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka
Namjena građevina:
građevine se grade u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene - turističko
naselje (pružanja usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga. Druge usluge (usluge u turizmu,
sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u
prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije
osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno
proširenja turističke ponude.
druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na
uređene površine na čestici.
tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna
mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrada osnovne namjene, ili biti smješteni
unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.
ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada; funkcionalne jedinice određene
za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem
osnovne namjene.
Smještaj građevina na građevnoj čestici:
na građevnu česticu se primjenjuje detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.
kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“
i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i
uređenih zajedničkih površina turističkog naselja.
unutar površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama, sukladno kartografskim prikazima 1.
i 4. smještaju se: hotel („H“) i vile („V“), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene
površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
zgrada hotela se smješta unutar gradive površine za hotel sukladno kartografskom prikazu 4.
Unutar gradive površine hotel se može graditi kao jedna zgrada, ili kao funkcionalni sklop (cjelina)
od jedne glavne zgrade i najviše jedne depandanse;
zgrada ili funkcionalni sklop hotela unutar gradive površine za hotel gradi se na način da nadzemni
volumen(i) sa smještajnim jedinicama i/ili pratećim sadržajima omeđuju (tvore) otvorenu ili
djelomično natkrivenu višenamjensku površinu (trg/atrij) povezanu s mrežom unutrašnjih pješačkih
i perivojnih zajedničkih površina turističkog naselja. Položaj i minimalni obrisi te površine unutar
koje se ne mogu graditi smještajne jedinice, utvrđeni su na kartografskim prikazima 1., 3. i 4.
Površina može sadržavati otvorene, ili djelomično natkrivene terase, otvoreni bazen, auditorij,
ozelenjene površine i sl., odnosno može biti višenamjenski pretežito prohodni ravni krov nad
suterenskim ili podrumskim dijelom hotela (npr. garažom i/ili drugim servisnim prostorima).
vile se smještaju unutar gradivih površina za vile sukladno kartografskom prikazu 4. Unutar tih
površina smještaju se i sve pomoćne građevine vila (garaže, spremišta, otvoreni bazeni, pergole,
vrtne sjenice, ograde i sl.)
unutar gradive površina za vile koja je na kartografskom prikazu 4. Ima oznaku „a“, moguće je
umjesto vila smjestiti depandansu hotela (ako se unutar gradive površine gradi depandansa, ne
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
57
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
-
-
1. Odredbe za provođenje
mogu se graditi vile). Unutar gradive površine za vile, depandansa se gradi kao zgrada izduženog
tlocrta duljina mora biti manja od 35,00 m.
dopušta se da se izvan gradive površine za hotel, a unutar neposredno kontaktne gradive površine
za građevine pratećih sadržaja, grade nadzemne (suteren, prizemlje) i/ili podrumske veze zgrade
hotela sa zgradama pratećih sadržaja. Isto se primjenjuje i u slučaju gradnje depandanse hotela
unutar gradive površine za vile s oznakom „a“. Kao konstruktivni dio zgrade hotela, izvan gradive
površine za hotel može se graditi samo nadstrešnica nad glavnim ulazom.
unutar gradivih površina za hotel, odnosno vile, moguće je djelomično smjestiti i građevine,
odnosno uređenja pratećih/zajedničkih i servisnih sadržaja turističkog naselja, unutrašnje kolnopješačke, pješačko-kolne i/ili pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju,
trgove, terase i sl., ozelenjene površine, elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale
pomoćne građevine i uređenja.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „M“, mogu se planirati:
 zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline
turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane),
uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,
 unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru,
te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl.,
 hortikulturno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar,
rasvjeta i sl.),
unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena
rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na
kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno
građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za
prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti
zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela.
Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine
pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax =
3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za
sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada
pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.
unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i
označena „R“, smještaju se:
 prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina
kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,
terase i drugi elementi uređenja čestice).
 unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,
platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne
građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi hortikulturnog uređenja (klupe i
drugi perivojni inventar, rasvjeta i sl.).
 nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.
 pejsažno uređene zelene površine.
Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih
dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih
(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila. Rekreacijski sadržaji planiraju se
unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima
3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti hortikulturno uređeno razmjerno gustom sadnjom
uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje
rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje
i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u
pejsažno uređenje.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
58
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
-
površine koje su označene sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) moraju se detaljno
pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređene zajedničke površine (sadržaji) turističkog naselja.
Perivojno uređenje i opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i
visoke vegetacije te uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara.
Dopuštena je i gradnja, odnosno uređenje, manjih rekreacijskih sadržaja, dječjih igrališta,
perivojnih sjenica, nadstrešnica, pergola, pozornica, „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do
1,00 m dubine, te fontane, i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje nužnih
elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena gradnja
smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolno-pješačke
prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.
- zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te
prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m
od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih
površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.
- ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se
izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao
prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Iznimno, ograda na/prema
obalnoj šetnici i ograde na granici građevnog područja (sjeverna granica prostorne jedinice) izvode
se u maniri suhozida visine do 1,50 m (uz očuvanje postojećih suhozida gdje je to moguće), a
iznad toga moguća je izvedba prozračne metalne (žičana) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Na
granici i unutar utvrđenih gradivih površina za vile, ograde mogu biti pune (žbukane betonske,
kamene) do visine 2,50 m. Nužni potporni zid na granici čestice, ne smatra se ogradom, te mu se
visina ne uračunava u visinu ogradnog zida.
(d) Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:
- smještajni kapacitet zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada, unutar gradive površine za
hotel ne može biti manji od 44 kreveta;
- u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela, odnosno glavna zgrada funkcionalnog sklopa
Aparthotela, mora uz smještajne jedinice sadržavati i jednu ili više funkcionalnih jedinica
(uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje;
- broj, vrste i dimenzije smještajnih jedinica, prostorija od kojih su smještajne jedinice sastavljene,
te drugih funkcionalnih jedinica (pratećih i servisnih sadržaja) u Hotelu / Aparthotelu (s mogućim
pripadajućom depandansom), određuju se pobližom razradom poslovnog programa unutar
predmetne prostorne jedinice polazeći od ovih Odredbi, te sukladno posebnom propisu o
kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s
najmanje 4*;
- najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi:
 unutar gradive površine za vile je 10,
- najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama određen je razlikom između najvećeg dopuštenog
ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (84 kreveta) i projektiranog broja kreveta u
hotelu (44, ili više). Za najmanji dopušteni smještajni kapacitet hotela (44 kreveta), proizlazi
najveći mogući broj od 40 kreveta u vilama. Kako je najveći broj vila 10 to izlazi da je u svakoj vili
moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.
- vile, odnosno smještajne jedinice, grade se na način da sukladno posebnom propisu o
kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*,
odnosno 5* za atipičan slučaj vile prema članku 8. stavak (8) ovih Odredbi.
vile, odnosno smještajne jedinice, grade se na način da sukladno posebnom propisu o kategorizaciji
ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*, odnosno 5* za
atipičan slučaj vile prema članku 8. stavak (8) ovih Odredbi.
Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m ako se
zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju oznake
„P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže ili
suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U
propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak
terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
59
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
(f)
(g)
(h)
(i)
-
(j)
(k)
(l)
(m)
(n)
-
-
1. Odredbe za provođenje
za vile te visine su: P+1+Pks (samo u slučaju gradnje vila u nizu - Vemax=3,00 i Vmmax=7,50 m,
odnosno Vmmax=9,00 m ako je za isti Vemax prva nadzemna etaža suteren, a zadnja etaža
oblikovana kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju gradnje samostojećih
i/ili dvojnih (poluugrađenih) vila na gradivim površinama označenim „P+1+Pks“, primjenjuje se
Vemax=2 i Vmmax=6,50 m.
za depandansu hotela unutar gradive površine za vile: Vemax=2 i Vmmax=7,00 m.
za zgrade pratećih sadržaja: „P“ - Vemax=1 i Vmmax=4,00 m za zgrade s kosim krovom, odnosno
Vmmax=5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba.
za pomoćne (servisne) zgrade: Vemax=1 i Vmmax=3,50 m.
Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.
Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima, uz dodatne uvjete za gradnju vila:sukladno članku 8. ovih Odredbi, vile se
mogu graditi na samostojeći način, kao poluugrađene (dvojne), ili u nizu. U slučaju gradnje u nizu,
najveća duljina jednog niza može biti 35,00 m, odnosno najviše 5 vila;
Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi;
Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta
određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40.
broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.
unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze)
gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim
prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih
mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna
mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje
prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi
unutar površina „M“, „R“ i „Z“.
područja utvrđena na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ moraju biti pejsažno
uređena sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije.
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom.
Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava
građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
posebnim propisima.
U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za izdavanje
lokacijske dozvole predvidjeti etapno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete:
prva etapa mora obuhvatiti (najmanje): gradnju hotela, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada
unutar gradive površine za hotel (propisanog najmanjeg smještajnog kapaciteta, ili većeg), gradnju
i uređenje odgovarajućih rekreacijskih sadržaja, pejsažno uređenje ostatka površina „M“, „R“, i „Z“,
gradnju odgovarajućih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže te uređenje ostalih površina
građevne čestice;
broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi građenja.
izgrađena etapa može se početi koristiti, odnosno izdati rješenje za obavljanje djelatnosti i
objekt(e) kategorizirati sukladno posebnim propisima, prije građenja sljedeće faze predviđene
lokacijskom dozvolom. Dopušta se i slučaj gradnje te zasebne kategorizacije i korištenja Hotela, ili
Aparthotela, kao i gradnja te obavljanje djelatnosti pojedinih pratećih sadržaja, u fazi koja prethodi
fazi gradnje vila i drugih sadržaja kojima će se izgraditi cjelovito turističko naselje.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
60
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
3.13. Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine „turistički apartmani“ (T4)
unutar prostornih jedinica T4-1-O, T4-1-OJ i T4-1-S
Članak 27.
(1)
Unutar prostornih jedinica T4-1-O, T4-1-OJ i T4-1-S dopušta se isključivo dovršenje započetog
građenja građevina sukladno građevinskim dozvolama te njihova uporaba i održavanje (prema lokacijskim
uvjetima uz akt kojim je za pojedinu građevinu odobreno građenje), sukladno gospodarskoj - ugostiteljskoturističkoj namjeni te ovim Odredbama.
(2)
Sukladno zatečenom korištenju prostora (postojećim građevinama), Planom utvrđena gospodarska ugostiteljsko-turistička namjena u slučaju površina (T4) obuhvaća gradnju (uporabu i održavanje) u pravilu
pojedinačnih osnovnih smještajnih zgrada sastavljenih od više zasebnih funkcionalnih (smještajnih) jedinica
za obavljanje ugostiteljske djelatnosti - pružanja usluga smještaja, koje se prema posebnom propisu
smatraju „drugim vrstama ugostiteljskih objekata za smještaj“ - apartmanima, ili studio-apartmanima. Za
površine (T4), izraz „turistički apartmani“ se u Planu koristi prvenstveno u smislu obilježja predmetnih
građevina u smislu dokumenata prostornog uređenja i akata kojima je za pojedinu građevinu odobreno
građenje prije stupanja na snagu Plana, a ne u smislu posebnog propisa.
(3)
Unutar prostornih jedinica ne dopušta se povećavanje broja smještajnih jedinica, niti broja kreveta.
Broj smještajnih jedinica i broj kreveta, utvrđeni su Planom, kako slijedi:
(a) prostorna jedinica T4-1-O
- oblik i veličina prostorne jedinice (za koju je ujedno i započeto građenje) utvrđena je na
kartografskim prikazima Plana. Potrebno je dovršenje započetog građenja sukladno građevinskim
dozvolama. Započeta je gradnja slijedećih sadržaja: 1. recepcija/apartmani, 2. apartmani u nizu, 3.
apartmani, 4. apartmani u dvojnim zgradama, 5. restoran (u sklopu zgrade restorana planiran je
bazen), 6. igrališta za tenis i 7. igrališta za odbojku na pijesku i boćalište (zgrade su brojčano
označene na kartografskom prikazu 4.
- u slučaju da je isteklo važenje građevinske dozvole za građenje bilo koje zgrade iz prethodne
alineje, a nema prijave početaka građenja ili potvrde ispravnost iskolčenja, ta zgrada se ne može
dovršiti dok se ne ishode potrebni dokumenti.
- za smještajne zgrade određene su smještajne jedinice i kapacitet: 1. - 11 apartmana (22 kreveta);
2. - 9 apartmana (18 kreveta); 3. - 15 apartmana (30 kreveta); 4. - 7 apartmana (14 kreveta), što
ukupno iznosi 84 kreveta.
- prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 13310,88 m2 te za ukupni
smještajni kapacitet proizlazi gustoća korištenja prostorne jedinice od 63,11 kreveta/ha.
(b) prostorna jedinice T4-1-OJ
- oblik i veličina prostorne jedinice (za koju je ujedno i započeto građenje) utvrđena je na
kartografskim prikazima Plana. Potrebno je dovršenje započetog građenja sukladno građevinskim
dozvolama. Započeta je gradnja slijedećih sadržaja: 1. recepcija, restoran, apartmani, 2. apartmani
u dvojnim zgradama, 3. apartmani (zgrade su označene na kartografskom prikazu 4). Unutar
prostorne jedinice smještena je pomoćna građevina - otvoreni bazen, a zgrada 3. sadrži restoran.
- u slučaju da je isteklo važenje građevinske dozvole za građenje bilo koje zgrade iz prethodne
alineje, a nema prijave početaka građenja ili potvrde ispravnost iskolčenja, ta zgrada se ne može
dovršiti dok se ne ishode potrebni dokumenti.
- za smještajne zgrade određene su smještajne jedinice i kapacitet: 1. - 8 apartmana (8 kreveta), 2.
- 30 apartmana (90 kreveta), 3. - 6 apartmana (24 kreveta), što ukupno iznosi 122 kreveta.
- prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 13035,83 m2 te za ukupni
smještajni kapacitet proizlazi gustoća korištenja prostorne jedinice od 93,59 kreveta/ha.
(c) prostorna jedinicaT4-1-S
- oblik i veličina prostorne jedinice (za koju je ujedno i započeto građenje) utvrđena je na
kartografskim prikazima Plana. Potrebno je dovršenje započetog građenja sukladno građevinskim
dozvolama. Započeta je gradnja slijedećih sadržaja: 1. recepcija, 2. apartmani u prvoj zgradi, 3.
apartmani u drugoj zgradi, 4. apartmani u trećoj zgradi, 5. pomoćna građevina - otvoreni bazen
(zgrade su označene na kartografskom prikazu 4). Unutar prostorne jedinice smještena je
pomoćna građevina - otvoreni bazen, a zgrada 3. sadrži restoran.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
61
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
-
u slučaju da je isteklo važenje građevinske dozvole za građenje bilo koje zgrade iz prethodne
alineje, a nema prijave početaka građenja ili potvrde ispravnost iskolčenja, ta zgrada se ne može
dovršiti dok se ne ishode potrebni dokumenti.
- za smještajne zgrade određene su smještajne jedinice i kapacitet: 2. - 11 apartmana (24 kreveta)
3. - 11 apartmana (24 kreveta), 4. - 16 apartmana (40 kreveta), što ukupno iznosi 68 kreveta.
- prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 3277,03 m2 te za ukupni
smještajni kapacitet, proizlazi gustoća korištenja prostorne jedinice od 207,51 kreveta/ha.
Broj kreveta utvrđen ovim stavkom odnosi se na broj stalnih kreveta. U slučajevima kad su postojećim
rješenjima o kategorizaciji utvrđeni dodatni („pomoćni“) kreveti sukladno posebnom propisu, dodatni
kreveti ne predstavljaju osnovu za povećanje broja (stalnih) kreveta utvrđenog ovim Odredbama.
(4)
Iznimke od stavka (1) ovog članka dopuštene su isključivo u slučaju prostornih jedinice T4-1-O i T41-S, i to za promjene oblika i veličine postojeće građevne čestice, odnosno parcelacije, ako nužno proizlazi iz
rekonstrukcije (proširenja) postojećeg puta u Planom predviđenu cestu, koji omeđuje izvornu građevnu
česticu.
3.14. Postojeća poslovna građevina - pretežito uslužna „restoran“ (K4) unutar
prostorne jedinice K4-1-L
Članak 28.
(1)
Sukladno zatečenom korištenju prostora (postojećim građevinama), Planom utvrđena prateća
namjena - poslovna - pretežito uslužna (K1), površina obuhvaća gradnju restorana (sanaciju, rekonstrukciju,
ili zamjenu, s dopunom ugostiteljske namjene (usluge pića, napitaka i prehrane) trgovačkim i drugim
uslužnim sadržajima). Unutar ove prostorne jedinice nije dopuštena gradnja smještajnih kapaciteta.
(2)
Oblik i veličina prostorne jedinice utvrđena je na kartografskim prikazima Plana; prema PGP na kojoj
je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 489,24 m2. U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene
Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju pratećih sadržaja iz prethodnog stavka dopuštaju se
manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan te mogućnosti da se manji dio
prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama infrastrukturnih sustava, ili pak oblikuje zasebnu
građevnu česticu za gradnju građevine javne infrastrukturne mreže (trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
(3)
Najveći dopušteni broj etaža i visina zgrade je: „P+1“ i Vmax = 6,00 m, uz uvjet da tlocrtna površina
zatvorenog i/ili natkrivenog dijela druge nadzemne etaže nije veća od 50% površine etaže ispod nje. Najveći
dopušteni kig iznosi 0,15, a kis građevne čestice 0,30.
(4)
Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito ozelenjenih i parkirališnih površina polaze od općih
uvjeta određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, uz dodatak: najmanji dopušteni udjel ozelenjenog prirodnog
terena na građevnoj čestici je 0,40, dok se broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6,
stavka 4.
(5)
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu:
sukladno načelnim pozicijama na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim Odredbama te prema prema
posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta lokalne samouprave.
(6)
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
pokretljivosti su određeni posebnim propisom;
(7)
Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u
poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
(8)
Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog
Plana odnosno u ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole odnosno akta kojim se odobrava građenje
postupa se sukladno odredbama u poglavlju 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH
CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno posebnim propisima.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
62
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
3.15. Uvjeti smještaja građevina na površinama pratećih namjena (R2) i (K1) unutar prostorne jedinice R2/K1-1-O
Članak 29.
(1)
(a)
(b)
(c)
(d)
(e)
(2)
Za prostornu jedinicu R2/K1-1-O propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
prostorna jedinica obuhvaća dvije razgraničene površine pratećih namjena: površinu prateće
namjene - rekreacija (R2) i površinu prateće namjene - poslovne - pretežito uslužne (K1). Sukladno
kartografskim prikazima Plana i ovim Odredbama, navedene površine zajedno oblikuju zasebnu
funkcionalnu cjelinu pratećih sadržaja koji se grade u funkciji osnovne ugostiteljsko-turističke
namjene, odnosno proširenja turističke ponude.
unutar prostorne jedinice nije dopuštena gradnja smještajnih kapaciteta.
prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 8 876 m2.
prateći sadržaji sukladno namjenama iz stavka (a) ovog članka grade se kao jedinstveni zahvat u
prostoru, za kojeg se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana, sukladno detaljnijim
uvjetima u stavku (2) ovog članka;
U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
pratećih sadržaja iz prethodnog stavka dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti
PGP na kojoj je izrađen Plan te mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi
kontaktnim površinama infrastrukturnih sustava, ili pak oblikuje zasebnu građevnu česticu za
gradnju građevine javne infrastrukturne mreže (trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
Način i uvjeti gradnje unutar prostorne jedinice R2/K1-1-O, detaljnije su određeni kako slijedi:
(a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (e) ovog članka.
(b) Namjena građevina:
- na površini (K1) - ugostiteljstvo (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane) i druge
usluge (usluge u turizmu, sport, rekreacija, zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti i
sl.) te trgovina na malo.
- na površini (R2) - rekreacija na otvorenom s pomoćnim prostorijama / građevinama.
- ne dopušta se gradnja smještajnih jedinica, niti udjel stambene namjene u GBP bilo koje od
zgrada; funkcionalna jedinica određena za boravak domara / čuvara, smatra se pomoćnim
(servisnim) sadržajem osnovne namjene.
(c) Smještaj građevina na građevnoj čestici:
- Unutar površine (K1) može se smjestiti/urediti: zgrada ili funkcionalni sklop zgrada i građevina u
funkciji pratećih sadržaja prema točki 1. podstavka (b) ovog stavka, - parkirna mjesta - isključivo
u potezu ucrtanom na kartografskim prikazima Plana, - interne pješačke i pješačko-kolne (servisne)
površine (za pristup servisnih / interventnih vozila), stubišta i rampe u vanjskom prostoru, te drugi
elementi interne infrastrukturne mreže, pejsažno uređene zelene površine. Zatvorene i/ili
natkrivene građevine te mogući otvoreni bazen grade se isključivo unutar gradive površine
utvrđene na kartografskom prikazu 4.
- unutar površine (R2) terasasto se mogu smjestiti: jedno ili više otvorenih rekreacijskih igrališta za
male sportove (npr. tenis, badminton, košarka, boćanje, odbojka na pijesku i/ili sl.) bez tribina kao
zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi, terase i
drugi elementi uređenja čestice) i/ili jedan, ili više otvorenih rekreacijskih bazena (u razini najniže
točke konačno zaravnanog i uređenog okolnog terena i dubine do 1,5 m), parkirna mjesta isključivo u potezu ucrtanom na kartografskim prikazima Plana unutarnje pješačke i pješačko-kolne
(servisne) površine (za pristup servisnih / interventnih vozila), stubišta i rampe u vanjskom
prostoru, te drugi elementi interne infrastrukturne mreže, terase (sunčališta, platoi), moguće i niski
pješački „mostovi“ i/ili slične atrakcije visine do 1,5 m, pergole, dječje igralište i sl., te pejsažno
uređene zelene površine. Igrališta i/ili otvoreni bazeni smještaju se unutar gradive površine
utvrđene na kartografskom prikazu 4. Unutar granica gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene
građevine pratećih sadržaja dopušta se gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada i građevina
povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja i uređene plaže: pomoćna (servisna) zgrada za
sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“, „pool bar“ i sl.). Unutar
iste gradive površine mogu se smjestiti kabine za presvlačenje i promatračnica nadzornika kao
lagane konstrukcije i druga montažna oprema te otvoreni bazeni.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
63
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
-
-
(d)
(e)
(f)
(g)
(h)
(i)
(j)
(k)
(l)
(m)
1. Odredbe za provođenje
zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine tipa cisterna / gustirni, spremnika ukapljenog
plina / nafte i sl., te prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada i sl. grade se na
udaljenosti najmanje 5m od granice građevne čestice; ostale pomoćne građevine koje je ovim
Odredbama dopušteno graditi izvan gradivih površina, osim ograda, nužnih podzida te s njima
povezanih rampi i/ili stubišta, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od H/2 od granice čestice;
ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na, ili prema, regulacijskoj liniji se
mogu izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo
kao prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice); iznimno od navedenog,
ograda na / prema obalnoj šetnici izvodi se u maniri suhozida visine do 1,50 m, a iznad toga
moguće kao prozračna metalna (žičana) i/ili ograda od punog zelenila (živice); nužni potporni zid
na granici čestice, odnosno njegova visina, ne smatra se ogradom, te se njegova visina ne smatra
visinom ogradnog zida;
Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4. Unutar površine (K1) - „P“ i Vmmax = 4,00 m za zgrade s kosim krovom, odnosno Vmmax
= 5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba. Unutar površine (R2) - „(S ili P)“ i
Vmmax = 3,50 m.
Najveći dopušteni kig iznosi 0,15, a kis 0,20.
Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4.
i posebnim propisima.
Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi.
Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina polaze od općih
uvjeta određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
- najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40,
- broj parkirnih mjesta se određuje temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.; parkirna mjesta se
rješavaju u potezima koji su unutar prostorne jedinice ucrtani na kartografskim prikazima Plana;
osim poteza ucrtanih na kartografskim prikazima Plana, unutar površina (K1) i (R2) nije
dopuštena gradnja drugih parkirališta ili garaža, niti drugih dodatnih elemenata interne kolne /
kolno- pješačke prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi
interventnih / servisnih vozila)
- područje utvrđeno na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ mora biti pejsažno
uređeno razmjerno gustom sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije;
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu: sukladno načelnim pozicijama na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta lokalne
samouprave.
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti pokretljivosti su određeni posebnim propisom;
Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su
u poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su rješenja
Plana odnosno ove Odredbe - pri ishođenju lokacijske dozvole odnosno akta kojim se odobrava
građenje postupa se sukladno odredbama u poglavlju 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlju 10. MJERE
SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno
posebnim propisima.
Usklađeno s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za
izdavanje lokacijske dozvole predvidjeti etapno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete: gradnja
zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada unutar površine (K), odgovarajućih rekreacijskih
sadržaja na otvorenom unutar površine (R) te pejsažno uređenje moraju biti obuhvaćeni prvom
fazom gradnje, a broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi gradnje.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
64
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
3.16. Uvjeti smještaja građevina na površinama pratećih namjena (R2) i (K1) unutar prostorne jedinice R2/K1-1-OJ
Članak 30.
(1)
(a)
(b)
(c)
(d)
(e)
(2)
(a)
(b)
(c)
-
-
Za prostornu jedinicu R2/K1-1-O propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:
prostorna jedinica obuhvaća dvije razgraničene površine pratećih namjena: površinu prateće
namjene - rekreacija (R2) i površinu prateće namjene - poslovne - pretežito uslužne (K1); sukladno
kartografskim prikazima Plana i ovim Odredbama, navedene površine zajedno formiraju zasebnu
funkcionalnu cjelinu pratećih sadržaja koji se grade u funkciji osnovne ugostiteljsko-turističke
namjene, odnosno proširenja turističke ponude;
unutar prostorne jedinice nije dopuštena gradnja smještajnih kapaciteta;
prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 8 876 m2;
prateći sadržaji sukladno namjenama iz podstavka (a) ovog stavka grade se kao jedan zahvat u
prostoru, za kojeg se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana, sukladno pobližim
uvjetima u stavku (2) ovog članka;
u odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju
pratećih sadržaja iz podstavka (a) ovog stavka dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz
nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i
priključi kontaktnim površinama infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za
gradnju nekog od elemenata javne infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).
Način i uvjeti gradnje unutar prostorne jedinice R2/K1-1-O, pobliže su određeni kako slijedi:
Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih
odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (e) ovog članka;
Namjena građevina:
na površini (K1) - ugostiteljstvo (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane) i druge
usluge (usluge u turizmu, sport, rekreacija, zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti i
sl.) te trgovina na malo;
na površini (R2) - rekreacija na otvorenom s pomoćnim prostorijama / građevinama;
ne dopušta se gradnja smještajnih jedinica, niti udjel stambene namjene u GBP bilo koje od
zgrada; funkcionalna jedinica određena za boravak domara / čuvara, smatra se pomoćnim
(servisnim) sadržajem osnovne namjene;
Smještaj građevina na građevnoj čestici:
unutar površine (K1) se smještaju:
 zgrada ili funkcionalni sklop zgrada i građevina u funkciji pratećih sadržaja prema točki 1.
podstavka (b) ovog stavka,
 parkirna mjesta - isključivo u potezu ucrtanom na kartografskim prikazima Plana,
 interne pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine (za pristup servisnih / interventnih vozila),
stubišta i rampe u vanjskom prostoru, te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 pejsažno uređene zelene površine,
 zatvorene i/ili natkrivene građevine te mogući otvoreni bazen grade se isključivo unutar gradive
površine utvrđene na kartografskom prikazu 4.;
unutar površine (R2) terasirano se smještaju:
 jedno ili više otvorenih rekreacijskih igrališta za male sportove (npr. tenis, badminton, košarka,
boćanje, odbojka na pijesku i/ili sl.) bez tribina kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena
na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi, terase i drugi elementi uređenja čestice) i/ili
jedan, ili više otvorenih rekreacijskih bazena (u razini najniže točke konačno zaravnanog i
uređenog okolnog terena i dubine do 1,5 m),
 parkirna mjesta - isključivo u potezu ucrtanom na kartografskim prikazima Plana;
 interne pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine (za pristup servisnih / interventnih
vozila), stubišta i rampe u vanjskom prostoru, te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,
 terase (sunčališta, platoi), moguće i niski pješački „mostovi“ i/ili slične atrakcije visine do 1,5 m,
pergole, dječje igralište i sl., te pejsažno uređene zelene površine,
 igrališta i/ili otvoreni bazeni smještaju se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom
prikazu 4.; unutar granica gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih
sadržaja dopušta se gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada i građevina povezanih s
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
65
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
(d)
(e)
(f)
(g)
(h)
-
(i)
(j)
(k)
(l)
(m)
-
1. Odredbe za provođenje
korištenjem rekreacijskih sadržaja i uređene plaže: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije,
spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“, „pool bar“ i sl.); unutar iste
gradive površine mogu se smjestiti kabine za presvlačenje i promatračnica nadzornika kao
lagane konstrukcije i druga montažna oprema te otvoreni bazeni;
- zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine tipa cisterna / gustirni, spremnika ukapljenog
plina / nafte i sl., te prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada i sl. grade se na
udaljenosti najmanje 5m od granice građevne čestice; ostale pomoćne građevine koje je ovim
Odredbama dopušteno graditi izvan gradivih površina, osim ograda, nužnih podzida te s njima
povezanih rampi i/ili stubišta, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od H/2 od granice čestice;
- ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na, ili prema, regulacijskoj liniji
se mogu izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,5 m, a iznad toga
isključivo kao prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice); iznimno od
navedenog, ograda na / prema obalnoj šetnici izvodi se u maniri suhozida visine do 1,5 m, a
iznad toga moguće kao prozračna metalna (žičana) i/ili ograda od punog zelenila (živice); nužni
potporni zid na granici čestice, odnosno njegova visina, ne smatra se ogradom, te se njegova
visina ne smatra visinom ogradnog zida;
Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi,
određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom
prikazu 4. odnosno: unutar površine (K1) - „P“ - Vemax=1 i Vmmax=4,00 m za zgrade s kosim
krovom, odnosno Vmmax = 5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba. Unutar
površine (R2) - „(S ili P)“ i Vmmax = 3,50 m.
Najveći dopušteni kig je 0,15, a kis 0,20.
Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i
posebnim propisima.
Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi.
Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina polaze od općih
uvjeta određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi:
najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40,
broj parkirnih mjesta se određuje temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.; parkirna mjesta se
rješavaju u potezima koji su unutar prostorne jedinice ucrtani na kartografskim prikazima Plana;
osim poteza ucrtanih na kartografskim prikazima Plana, unutar površina (K1) i (R2) nije dopuštena
gradnja drugih parkirališta ili garaža, niti drugih dodatnih elemenata interne kolne / kolnopješačke prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih /
servisnih vozila)
područje utvrđeno na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ mora biti pejsažno
uređeno razmjerno gustom sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije;
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu: sukladno načelnim pozicijama na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim
Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta lokalne
samouprave.
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti pokretljivosti su određeni posebnim propisom;
Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su
u poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;
Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su rješenja
Plana odnosno ove Odredbe - pri ishođenju lokacijske dozvole odnosno akta kojim se odobrava
građenje postupa se sukladno odredbama u poglavlju 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlju 10. MJERE
SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno posebnim
propisima.
Usklađeno s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za
izdavanje lokacijske dozvole predvidjeti fazno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete:
gradnja zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada unutar površine (K), odgovarajućih
rekreacijskih sadržaja na otvorenom unutar površine (R) te pejsažno uređenje moraju biti
obuhvaćeni prvom fazom gradnje;
broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi gradnje.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
66
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
3.17.
1. Odredbe za provođenje
Uvjeti smještaja kupališta, odnosno uređenih plaža (R3) - unutar
prostornih jedinica R3-1-O, R3-1-OJ i R3-1-L
Članak 31
(1)
U smislu ovih Odredbi, kupalište je uređeni - kupačima prilagođen - pojas kopna (obale) između
obalne crte i dužobalne šetnice.
(2)
Kupališta, odnosno uređene plaže u cijelosti ili dijelom, se smještaju unutar prostornih jedinica R31-O, R3-1-OJ i R3-1-L.
(3)
Na kartografskom prikazu 1., unutar prostornih jedinica iz stavka (2) ovog članka razgraničeni su:
(a) akvatorij - načelno određeni pojas mora namijenjen rekreaciji - kupačima; odlukama o koncesiji
sukladno posebnom propisu i pod uvjetima koje odredi teritorijalno nadležna lučka kapetanija,
pobliže se utvrđuje korištenje površine mora u smislu pojasa namijenjenog kupačima (kupališni
pojas) i pojasa drugih oblika rekreacije, odnosno sportskih sadržaja na moru;
(b) kopneni dio - kao pojas obale od postojeće obalne crte prema PGP na kojoj je izrađen Plan do
planirane dužobalne šetnice.
Sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima, kupalište se oblikuje promjenom prirodnih, odnosno
zatečenih, obilježja pojasa iz podstavka (b), tj. uređuje zahvatima u rasponu od razmjerno minimalnih
zahvata na adaptaciji grota i infrastrukturnom opremanju, do zahvata koji uključuju nasipavanja i gradnju
obale, izvedbu pera i formiranje plažnih površina, odnosno promjenu prirodne / zatečene obalne crte.
(4)
Uređena plaža mora biti:
(a) nadzirana i svima pristupačna pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i
osobama smanjene pokretljivosti;
(b) infrastrukturno i sadržajno opremljena, minimalno: tuševima, kabinama za presvlačenje i ,
sanitarnim uređajima, koševima za otpatke;
(c) označena i zaštićena s morske strane.
(5)
Uređena plaža se formira:
(a) uređenjem kupališta i pripadajućeg akvatorija, ili
(b) kao funkcionalna cjelina koja sadržava uređenje kupališta i pripadajućeg akvatorija, te površine i
sadržaje u funkciji uređene plaže unutar susjedne prostorne jedinice ugostiteljsko-turističke, ili
prateće namjene utvrđene Planom.
(6)
Ovim Planom se:
(a) pretpostavlja uređenje R3-1-O na način da sa susjednim rekreacijskim površinama pratećih
namjena ( R 2 ) i ( K 1 ) unutar prostornih jedinice R2/K1-1-O i R2/K1-1-OJ čini funkcionalnu
cjelinu; tako uređena plaža primarno služi potrebama turističkog naselja unutar cjelina Osibova i
Osibova jug te sekundarno drugim korisnicima;
(b) pretpostavlja uređenje R3-1-OJ na način da sa susjednim rekreacijskim površinama prostorne
jedinice T2-1-OJ čini funkcionalnu cjelinu; tako uređena plaža primarno služi potrebama turističkog
naselja unutar prostorne jedinice T2-1-OJ te sekundarno drugim korisnicima;
(c) pretpostavlja uređenje R3-1-L na način da sa susjednim rekreacijskim površinama prostorne jedinice
T2-2-L čini funkcionalnu cjelinu; tako uređena plaža primarno služi potrebama turističkog naselja
unutar prostorne jedinice T2-2-L te sekundarno drugim korisnicima;
(d) obvezuje očuvanje kontinuiteta dužobalne šetnice kao javne prometne
površine;
(e) dopušta proširenje obuhvata zahvata uređenja kupališta (kartografski prikaz 3.) na način da
obuhvati i gradnju, odnosno rekonstrukciju, odgovarajućeg segmenta dužobalne šetnice; u takvom
slučaju, moguće je proširiti koridor dužobalne šetnice u odnosu na koridor prikazan na kartografskim
prikazima Plana (minimalnih 4,5 m), na način da se proširi na dio površine koja je Planom
razgraničena kao kopneni dio uređene plaže;
(f) dopušta vođenje, odnosno gradnja i opremanje mreže javne i komunalne infrastrukture unutar
kupališta;
(7)
Na kartografskim prikazima Plana shematski su označene karakteristične intervencije u
oblikovanju obalne crte/kupališta, odnosno granice (na moru) zone zahvata oblikovanja obalne crte. Zona
zahvata utvrđena na kartografskom prikazu 3. je brutto zona - po svakoj od ovih Planom utvrđenih
prostornih jedinica, u zoni zahvata može se oduzeti najviše 40% površine mora. U skladu s navedenim
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
67
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
uvjetom, mogući su sljedeći zahvati, uređenja i opremanja:
(a) postava plivajućih i/ili fiksnih (pilotiranih) pontonskih sunčališta s pristupnim mostovima;
(b) uređenje površina za boravak na plaži i sunčališta interpolacijom manjih prostora boravka u
stjenovitim dijelovima pažljivom adaptacijom grota (zapunjavanje i opločenje kamenim pločama,
odnosno postava platformi od drveta ili plastificiranih materijala sličnih drvetu);
(c) uređenje pristupa i rampi za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti pokretljivosti;
(d) nanošenje šljunka (oblutaka), odnosno povećanje šljunkovitih površina (dohranjivanje);
(e) izvedba platoa i/ili bočnih pera te kamenih podmorskih nasipa za formiranje odnosno zaštitu plažnih
površina;
(f) uređenje manjih plitkih otvorenih bazena interpoliranih u konfiguraciju obale (dječji bazeni, bazeni
koji se pune i prazne plimom i osekom i sl.) do 100 m2;
(g) postava tuševa te postava promatračnica za nadzornika plaže i kabina za presvlačenje kao laganih
konstrukcija;
(h) postava kioska i pokretnih naprava te ostale montažne opreme (klupe, stolovi, informativne ploče i
stupovi, koševi za otpatke i sl. );
(i) izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodoopskrba, odvodnja, hidrantska, elektroenergetska, te
telekomunikacijska mreža, rasvjeta).
(8)
Na pozicijama načelno ucrtanim na kartografskim prikazima Plana, dopušta se izvedba plaža s
perima kao elementima novoformiranog kupališta. Bočna pera - dužine najviše 25,00 m od postojeće
obalne crte - grade se od betona širine do 3,00 m, temeljena direktno na stijeni. Između betonskih pera s
nadmorskom kotom cca 1 - 1.3, rasprostire se plažni segment.
(9)
Na kupalištu se dopušta gradnja jedne prizemne prateće građevine do 50 m2 građevinske (bruto)
površine, Vmmax = 3,50 m u funkciji uređene plaže (sanitarije, spremište pribora za čišćenje i održavanje,
oprema za iznajmljivanje i sl.).
(10)
Kupalište mora omogućiti pristup moru osobama smanjene pokretljivosti.
(11)
Nadmorski dio svih planiranih vodnih građevina mora se izvesti na način da se građevine što više
uklapaju u izvorni ambijent.
3.18.
Uvjeti smještaja turističkog privezišta (P) - unutar prostornih jedinica
P-1-OJ, P-1-L i P-2-L
Članak 32.
(1)
Turističko privezište (P), u smislu ovih Odredbi, je manji pomorsko-građevinski objekt (uređena
obala, ponton, gat, mol, privez) za povremeni prihvat plovnih objekata (nautičkog turizma i rekreacije na
moru, opskrbnih i sl.).
(2)
Turistička privezišta planirana su: jedno u uvali Osibova unutar prostorne jedinice P-1-OJ i druga dva
u uvali Lučice unutar prostornih jedinica P-1-L i P-2-L, kako je prikazano na kartografskim prikazima 1., 2.A,
3. i 4. Prostorne jedinice turističkih privezišta sastoje se od akvatorija i kontaktne površine obale. Na
predmetnoj lokaciji ne određuje se obveza izvedbe zahvata kojima bi se postigla potpuna umjetna zaštita
akvatorija, već se pretpostavlja funkcioniranje turističkih privezišta u određenom dijelu godine, ovisno o
prirodnim uvjetima.
(3)
Turistička privezišta iz stavka (2) ovog članka gradi se sukladno sljedećim pravilima:
(a) turistička privezišta ne mogu se graditi kao autonomne cjeline s vlastitim pratećim sadržajima na
kopnu, već se grade uz turistička naselja:
- privezište unutar prostorne jedinice P-1-O uz prostornu jedinicu T2-1-OJ - kao prateći (servisni)
objekt koji s T2-1-OJ čini funkcionalnu i infrastrukturnu cjelinu; gradi se u paralelnom postupku, ili
nakon gradnje prve faze T2-1-OJ,
- privezište unutar prostorne jedinice P-1-L uz prostornu jedinicu K4-1-L - kao prateći (servisni)
objekt koji s K4-1-L čini funkcionalnu i infrastrukturnu cjelinu; gradi se u paralelnom postupku, ili
naknadno,
- privezište unutar prostorne jedinice P-2-L uz prostornu jedinicu T2-2-L - kao prateći (servisni)
objekt koji s T2-2-L čini funkcionalnu i infrastrukturnu cjelinu; gradi se u paralelnom postupku, ili
nakon gradnje prve faze T2-2-L,
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
68
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
(b) turistička privezišta se, u pravilu, grade na način da nema intervencija u smislu zasipanja mora i/ili
otkopavanje obale - uređenjem obale u okviru zahvata kojim se grade turistička privezišta, ne smije
se mijenjati postojeća obalna crta utvrđena na kartografskim prikazima Plana;
(c) s uređene kontaktne površine obale, postavlja se jedan ili više pristupa („mostova“) do gata / gatova
pontonskog tipa (na kartografskim prikazima Plana je shematski prikazano pružanje gata / gatova);
(d) turistička privezišta opremaju se napravama za privez, a mogu biti opremljena i napravama za
pružanje usluge opskrbe vodom i električnom energijom;
(e) na turističkim privezištima se predviđaju vezovi:
- na privezištu unutar prostorne jedinice P-1-O najviše 20 vezova (ukupan broj vezova u moru za
plovila standardne duljine 12m)
- na privezištu unutar prostorne jedinice P-1-L najviše 5 vezova (ukupan broj vezova u moru za
plovila standardne duljine 12m)
- na privezištu unutar prostorne jedinice P-2-L najviše 5 vezova (ukupan broj vezova u moru za
plovila standardne duljine 12m).
3.19.
Uvjeti smještaja turist. sidrišta (S) - unutar prostorne jedinice S-1-L
Članak 33.
(1)
Turističko sidrište (S), u smislu ovih Odredbi, je manji pomorsko-građevinski objekt (privez) za
povremeni prihvat plovnih objekata (nautičkog turizma i rekreacije na moru, opskrbnih i sl.).
(2)
Turističko sidrište planirano je u uvali Lučicce unutar prostorne jedinice S-1-L Prostorna jedinica
turističkog sidrišta sastoje se samo od akvatorija..
(3)
4.
Turističko sidrište iz stavka (2) ovog članka gradi se sukladno sljedećim pravilima:
(a) gradi se kao autonomna cjelina,
(b) gradi se na način da nema intervencija u smislu zasipanja,
(c) oprema sa napravama za privez.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 34.
(1)
U obuhvatu Plana postoje dvije crkve (Crkva sv. Josipa u uvali Osibova i Crkva sv. Ivana u uvali
Osibova). Sukladno PPUO Milna, Crkva sv. Josipa se nalazi izvan građevinskog područja dok se Crkva sv.
Ivana nalazi unutar Izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, gospodarske namjene - ugostiteljskoturističke, T2 – turističko naselje. Sukladno navedenom, Crkva sv. Josipa je svrstana u Površine izvan
građevnih područja - prema PPUO Milna kopno u sklopu Ostalih površina dok je Crkva sv. Ivana svrstana u
Javnu i društvenu namjenu, D7 – vjersku u sklopu Površina turističkog naselja sve prikazano na
kartografskom prikazu 1.)
(2)
Crkva sv. Josipa je zaštićeno graditeljsko kulturno dobro i upisana je u Registar kulturnih dobara RH
pod brojem Z-4998 i spada u kategoriju povijesni sklop i građevina, sakralna građevina; uvjete gradnje i
uređenja prostora crkve propisuje Konzervatorski odjel u Splitu, Uprava za zaštitu kulturne baštine,
Ministarstvo kulture.
(3)
Crkva sv. Ivana je evidentirano graditeljsko kulturno dobro i spada u kategoriju povijesni sklop i
građevina, sakralna građevina; uvjete gradnje i uređenja prostora crkve propisuje nadležni Konzervatorski
odjel.
(4)
U sklopu planiranih prostornih jedinica ugostiteljsko-turističke i pratećih namjena, a u skladu s
pobližim odredbama za pojedinu prostornu jedinicu te dopuštenim pratećim sadržajima (uslugama koje se
primarno pružaju turistima), moguće je obavljati poslovne djelatnosti koje pružaju usluge iz područja
društvenih djelatnosti, npr.: skrb za djecu i starije osobe, primarna zdravstvena zaštita, ljekarna,
specijalističke ambulante i/ili poliklinika (vezano uz posebne oblike turističke ponude tipa zdravstvenog i
wellness turizma), sport i sportska rekreacija, edukacija, kultura. Kao prateći vjerski sadržaj, kapelice se
mogu smjestiti unutar hotela, zgrada za prateće sadržaje, ili kao pomoćne građevine unutar utvrđenih
gradivih površina.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
69
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
5.
UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
5.1.
Zgrade na građevnoj čestici
1. Odredbe za provođenje
članak 35.
(1)
Na jednoj građevnoj čestici se mogu graditi:
a) jedna osnovna zgrada i
b) jedna pomoćna zgrada te
c) uz obiteljske stambene zgrade i jedna gospodarska zgrada,
koje čine funkcionalnu cjelinu.
(2)
Osim zgrada b) i c) iz stavka (1) ovog članka, na čestici osnovne zgrade se mogu graditi i druge
pomoćne građevine te uređenja koja služe za redovitu uporabu osnovne zgrade (vidjeti pobliža određenja u
člancima 41 i 42. ovih Odredbi za provođenje).
5.1.
Namjena (uporaba) osnovne zgrade
članak 36.
(1)
Namjena osnovne zgrade na građevnoj čestici, određena je udjelom površine određene namjene u
ukupnoj površini zgrade. Zgrade prema namjeni mogu biti:
a) stambene namjene - stanovanje > 70% udjela - tj. stambene zgrade;
b) mješovite namjene - pretežito stambene (stambeno-poslovne zgrade);
(2)
U zgradama iz stavka (1) ovog članka je moguća prisutnost odnosno obavljanje tihe i čiste
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije.
(3)
U postojećim i planiranim zgradama iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi i otvarati poslovni
prostori (lokali) odnosno obavljati djelatnosti – kako slijedi:
a) trgovina (prehrana, mješovita roba, tekstil, odjeća, obuća, kožnata galanterija, papirnica, proizvodi
od plastike, pletena roba, tehnička roba, pokućstvo, cvijeće, svijeće, suveniri, rezervni dijelovi za
automobile i poljodjelske strojeve, poljodjelske potrepštine i sl.),
b) ugostiteljstvo i turistički smještaj (buffet, snack-bar, kavana, slastičarnica, pizzeria, restoran,
catering, sobe i apartmani u domaćinstvu, te u poslovno-stambenoj zgradi: guest house, pansion,
apart-hotel, hotel i dr. ),
c) zanatstvo i osobne usluge (krojač, obućar, staklar, fotograf, servisi kućanskih aparata, servisi
osobnih automobila /ne lakiranje/, praonica osobnih automobila, kemijska čistionica, fotokopiraonica,
zdravstvene usluge, usluge rekreacije, proizvodno zanatstvo i sl.),
d) ostalo (odvjetništvo, odjeljenja dječjih ustanova, uredi i predstavništva poduzeća, intelektualne
usluge i sl.).
U smislu ovih odredbi, u broj stambenih jedinica računaju se i apartmani i studio-apartmani u kojima se
obavljaju usluge ugostiteljskog smještaja u domaćinstvu.
5.3.
Stambene zgrade
članak 37.
(1)
Stambene zgrade prema broju stambenih jedinica ovim Planom se dijele na:
obiteljske stambene zgrade s do tri samostalne stambene jedinice - uključivo i obiteljske kuće
sukladno zakonu;
b) višestambene zgrade s četiri i više samostalnih stambenih jedinica.
a)
5.3.1. Obiteljske stambene zgrade
članak 38.
(1)
Pod obiteljskim stambenim zgradama podrazumijevaju se obiteljske kuće te ostale zgrade u kojima
stambena namjena zauzima više od 70% površine zgrade, a imaju najviše tri samostalne stambene jedinice.
Obiteljska stambena zgrada ne može biti manja od 60 m2 građevinske (bruto) površine.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
70
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
(2)
Građevna čestica obiteljske stambene zgrade mora omogućiti projektiranje zgrade koja će zadovoljiti
osnovne uvjete suvremenog stanovanja, odnosno sve propisane higijenske i tehničke standarde, te na
zadovoljavajući način participirati u fizičkoj strukturi i izgledu naselja.
(3)
Površina građevne čestice obiteljske stambene zgrade ne može biti manja od:
a) za građenje samostojeće zgrade 400 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu
građevinske linije zgrade ne može biti manja od 14,0 m;
b) za građenje poluugrađene zgrade 350 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu
građevinske linije zgrade, ne može biti manja od 10,0 m
c) za građenje ugrađene zgrade 300, s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinske
linije zgrade, ne može biti manja od 6,0 m.
Iznimno u slučajevima zakonito izgrađenih postojećih zgrada na česticama manjim od veličina navedenih u
alinejama a), b) i c), građevne čestice mogu biti i manjih površina od navedenih te se prema zatečenom
stanju mogu zadržati u postojećim veličinama i oblicima, a zgrade u postojećim gabaritima. Okućnicu
postojeće zakonito izgrađene obiteljske stambene zgrade može tvoriti i nekoliko neposredno povezanih
katastarskih čestica, koje služe normalnoj uporabi osnovne zgrade i koje se mogu parcelacijskim elaboratom
objediniti u jednu građevinsku česticu veličine do 600,0 m2. To je slučaj redovito u izgrađenom dijelu
građevinskih područja naselja gdje okućnicu često tvori više katastarskih čestica, a sve one zajedno tvore
prostor koji služi uporabi osnovne građevine izgrađene na jednoj od čestica.
(4)
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža (Vemax) obiteljskih stambenih zgrada te proizlazeća najveća
visina vijenca (Vmmax) je do Po+P+1+Pks.
(5)
Koeficijenti izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) građevinskih čestica novogradnjama obiteljskih
stambenih zgrada:
a) za samostojeće zgrade, a za različite veličine građevne čestice, sukladno vrijednostima iz Tablice
ovog stavka, ali ne više od 225m2;
b) za poluugrađene zgrade, a za različite veličine građevne čestice, sukladno vrijednostima iz Tablice
ovog stavka, ali ne više od 175m2
c) za ugrađene zgrade (zgrade u nizu) do 50%, ali ne više od 150 m2.
NAJVEĆI
IZGRAĐENOST
OSNOVNA POVRŠINA
KOEFICIJENT
(izražena kao postotak
POVRŠINA ČESTICE
ZA GRADNJU
ISKORIŠTENOSTI
izgrađenosti - IZGR;
(čl.19)
ČESTICE
kig= IZGR/100)
(kis)
min
max
od
do
min
max
max
IZGR
IZGR
m2
m2
%
%
m2
m2
koef.
201
250
22,50
40,00
45
100
1,3
251
301
351
401
451
501
551
601
651
701
751
801
851
901
951
300
350
400
450
500
550
600
650
700
750
800
850
900
950
1000
20,00
17,00
15,00
13,00
12,00
11,00
10,00
10,00
10,00
10,00
10,00
10,00
10,00
10,00
10,00
38,00
36,00
34,00
32,00
30,00
28,50
27,00
26,00
25,00
24,00
23,00
22,20
21,40
20,70
20,10
50
51
53
52
54
55
55
60
65
70
75
80
85
90
95
114
126
136
144
150
157
162
169
175
180
184
189
193
197
201
1,3
1,2
1,2
1,1
1,1
1,0
1,0
0,9
0,9
0,9
0,8
0,8
0,8
0,7
0,7
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
71
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1001
1050
1051
1100
1101
1150
1151
1200
1201
1250
1251
1300
1301
1350
1351
1400
1401
1451
1451
1500
1501 i više
10,00
10,00
10,00
10,00
10,00
10,00
10,00
10,00
10,00
10,00
10,00
19,50
19,00
18,50
18,00
17,50
17,00
16,50
16,00
15,50
15,00
15,00
100
105
110
115
120
125
130
135
140
145
145
205
209
213
216
219
221
223
224
225
225
225
1. Odredbe za provođenje
0,7
0,7
0,7
0,7
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
napomene:
- za pojedini interval površina čestica (od – do) mjerodavan je najveći dozvoljeni postotak izgrađenosti - max IZGR
(%) – te najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti - max kis - a najveća osnovna površina za gradnju - max (m2) vrijedi za najveću površinu čestice u pojedinom intervalu;
Izgrađena građevna čestica ne može se parcelacijom dijeliti na manje građevne čestice ako novoformirana
čestica sa zgradom na njoj ne zadovoljava parametre izgrađenosti iz ove tabele. Ako je površina građevne
čestice:
a) samostojeće obiteljske stambene zgrade veća od 1500 m2 - primjenjuju se odredbe o najvećoj
osnovnoj površini za gradnju kao da je čestica veličine 1500 m2
b) poluugrađene obiteljske stambene zgrade veća od 700 m2 - primjenjuju se odredbe o najvećoj
osnovnoj površini za gradnju kao da je čestica veličine 700 m2
(6)
Broj parkirnih mjesta određuje se temeljem tablice članka 13. stavka (2).
(7)
«Negradivi dio čestice» mora se urediti kao vrt, perivoj, povrtnjak, voćnjak i/ili sl.
5.3.1. Višestambene zgrade
članak 39.
(1)
Pod višestambenim zgradama podrazumijevaju se zgrade koje zadovoljavaju dva pokazatelja:
sadržavaju četiri ili više samostalnih stambenih jedinica te u ukupnoj površini, stambena namjena čini više od
70%.
(2)
Građevna čestica obiteljske stambene zgrade mora omogućiti projektiranje zgrade koja će zadovoljiti
osnovne uvjete suvremenog stanovanja, odnosno sve propisane higijenske i tehničke standarde, te na
zadovoljavajući način participirati u fizičkoj strukturi i izgledu naselja.
(3)
Površina građevne čestice višestambene zgrade ne može biti manja od:
za građenje samostojeće zgrade 500 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu
građevinske linije zgrade ne može biti manja od 16,0 m;
b) za građenje poluugrađene zgrade 425 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu
građevinske linije zgrade, ne može biti manja od 12,0 m
c) za građenje ugrađene zgrade 375, s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinske
linije zgrade, ne može biti manja od 8,0 m.
Iznimno u slučajevima zakonito izgrađenih postojećih zgrada na česticama manjim od veličina navedenih u
alinejama a), b) i c), građevne čestice mogu biti i manjih površina od navedenih te se prema zatečenom
stanju mogu zadržati u postojećim veličinama i oblicima, a zgrade u postojećim gabaritima.
a)
(4)
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža (Vemax) obiteljskih stambenih zgrada te proizlazeća najveća
visina vijenca (Vmmax) je do Po+P+1+Pks.
(5)
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) smije biti najviše 0.3., dok koeficijent iskorištenosti
građevne čestice (kis) smije biti najviše 1,2. Izgrađena građevna čestica ne može se parcelacijom dijeliti na
manje građevne čestice ako novoformirana čestica sa zgradom na njoj ne zadovoljava parametre
izgrađenosti.
(6)
(7)
Broj parkirnih mjesta određuje se temeljem tablice članka 13. stavka (2).
«Negradivi dio čestice» mora se urediti kao vrt, perivoj, povrtnjak, voćnjak i/ili sl.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
72
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
5.4.
1. Odredbe za provođenje
Zgrade mješovite namjene – pretežito stambene
članak 40.
(1)
Zgradom mješovite namjene – pretežito stambene, tj. stambeno-poslovne zgrade, smatra se zgrada
koja zadovoljava dva pokazatelja: sadržava jednu ili više samostalnih stambenih jedinica i najmanje jednu
samostalnu poslovnu jedinicu te da je u građevinskoj (bruto) površini zgrade stambena namjena pretežita
namjena (stambena namjena čini više od 50% površin)e. Pretežita namjena građevine je korištenje prostora
i površina građevine za više namjena a jedna je prevladavajuća, što znači da ta namjena čini više od 50%
građevinske (bruto) površine.
(2)
Na zgrade mješovite namjene – pretežito stambene, tj. stambeno-poslovne zgrade primjenjuju se
odredbe za izgradnju višestambenih zgrada.
5.5.
Pomoćne i gospodarske zgrade te pomoćne građevine
članak 41.
(1)
Na građevnim česticama se uz osnovnu zgradu, u sklopu zadanih (i ukupnih) vrijednosti izgrađenosti
građevne čestice, može graditi i jedna pomoćna zgrada koji služi za redovitu uporabu osnovne zgrade.
(2)
U smislu ovih odredbi, pomoćne zgrade su: garaže za putničke automobile, poljodjelske i slične
strojeve, ljetne kuhinje, vrtne sjenice i nadstrešnice, zatvoreni i/ili natkriveni bazeni, ostave sitnog alata i
radionice, drvarnice, «šupe», kotlovnice, sušare, pušnice i slične građevine.
(3)
U sklopu građevinskih područja naselja, na građevnim česticama obiteljskih stambenih zgrada, u
sklopu zadanih (i ukupnih) vrijednosti izgrađenosti građevne čestice, može se uz osnovnu i pomoćnu zgradu
graditi i jedna gospodarska zgrada. Takva zgrada može biti :
a) gospodarska zgrada u domaćinstvu - za proizvodnju za vlastite potrebe ili
b) gospodarska zgrada - mala poslovna zgrada.
Zbroj površine poslovne namjene unutar osnovne (obiteljske stambene) zgrade i površine gospodarske
zgrade (a) ili (b) na čestici na smije prijeći 50% ukupne građevinske (bruto) površine građevina na čestici.
(4)
Gospodarske zgrade u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora onečišćenja su:
staklenici, plastenici, male građevine za tih i čist rad za potrebe domaćinstva i sl.
(5)
Gospodarske zgrade u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe s izvorom onečišćenja su:
staje, svinjci, kokošinjci, pčelinjaci, kuničnjaci i sl te se one ne smiju graditi u obuhvatu ovog Plana.
(6)
Male poslovne zgrade koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljske stambene zgrade su:
uredi, trgovine, zanatske radionice i radionice proizvodnog zanatstva, te druge slične manje poslovne ili
proizvodne zgrade bez izvora onečišćenja.
(7)
Osim pomoćne, odnosno pomoćne i gospodarske zgrade, na građevnoj čestici osnovne zgrade se
mogu graditi i druge pomoćne građevine te uređenja koja služe za redovitu uporabu osnovne zgrade:
a) pretežito podzemne (ukopane) pomoćne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za
vodu - gustirne i sl.) ako im visina osnovnog volumena (osim povišenog okna/otvora) ne prelazi 1m
od najniže točke okolnog zaravnatog terena.
b) otvorena (nenatkrivena) dječja i sportska igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na
tlo, otvoreni bazeni i sl.;
c) ograde, pergole (brajde, odrine), ognjišta, prostor za odlaganje kućnog otpada, parterna uređenja
(staze, platoi, parkiralište, stube), temelji solarnih kolektora, potporni zidovi i sl.
Ako je visina građevina iz alineje a) ili otvorenog bazena iz alineje b) veća od 1m, smatra ih se pomoćnim
zgradama te je isključena mogućnost građenja druge pomoćne zgrade na čestici osnovne zgrade.
5.5.1. Pomoćne zgrade
članak 42.
(1)
Pomoćne zgrade mogu imati: samo jednu etažu, u načelu prizemlje te visinu do vijenca zgrade
(mjerena uz zgradu od konačno zaravnatog i uređenog terena uz zgradu na njegovom najnižem dijelu, do
vijenca zgrade) najviše 3,00 m.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
73
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
(2)
Pomoćne zgrade se mogu graditi počevši od građevinske linije osnovne zgrade prema dubini čestice,
ali ne na manjoj udaljenosti od 5,0 m od regulacijske linije. U slučajevima gradnje na međi, zid prema
susjedovoj međi mora biti vatrootporan (susjed ima isto pravo za istu zgradu). Krovna voda mora se slijevati
na vlastitu česticu. Materijalima i oblikovanjem moraju biti usklađene sa zgradom uz koju se grade.
Udaljenosti ovih zgrada od susjedne međe treba biti minimalno 3,0 m, ako je pročelje bez otvora može se
smjestiti i bliže susjedovoj međi, ali ne bliže od 1,0 m. Otvorima se ne smatraju dijelovi zida izgrađeni od
staklene opeke ili neprozirnog stakla (bez mogućnosti otvaranja) površine do 2,0 m2 te neprozirni
ventilacijski otvori veličine do 60/60 cm ili 3600 cm2 (u zbroju otvora ili kao jedan otvor). Uz suglasnost
susjeda može se graditi i na međi.
(3)
Odredbe stavaka (1) i (2) primjenjuju se i na gradnju zatvorenih, natkrivenih ili otvorenih bazena,
bilo kao pomoćnih zgrada ili pomoćnih građevina (tj. u slučaju otvorenog bazena građevinske bruto površine
manja ili jednake 24m2, dubine manje ili jednake 2m, te visine manje od 1m).
(4)
Garaža za osobne automobile kao pomoćna zgrada: može imati konstruktivnu visinu najviše 2,4 m i
može se gradi na udaljenosti od 5,0 m ili više od regulacijske linije. Ako je garaža ukopana (odnosno samo
jednog otkrivenog pročelja) i nije u konstruktivnoj vezi sa osnovnom zgradom, površina garaže ne ulazi u
izgrađenost čestice niti katnost zgrade.
(5)
Gospodarske zgrade u domaćinstvu, za proizvodnju za vlastite potrebe, koje se grade na istoj čestici
sa osnovnom obiteljskom stambenom zgradom i s njom čine funkcionalnu cjelinu mogu imati samo prizemlje
(P). Gospodarske zgrade u domaćinstvu, bez izvora zagađenja:
a) smiju imati visinu do vijenca zgrade mjerenu uz zgradu od konačno zaravnatog i uređenog terena na
njegovom najnižem dijelu, najviše 3,0 m,
b) zgrada može biti građena na susjednoj međi i u tome slučaju susjed može graditi svoju gospodarsku
zgradu kao prislonjenu, zidovi na međi moraju biti vatrootporni,
c) bruto izgrađena površina gospodarske zgrade ulazi u obračun ukupno dozvoljene bruto izgrađene
površine građevne čestice,
d) nagib krovne plohe iznosi 200-350,
(6)
gospodarske zgrade za proizvodnju manjeg opsega preko vlastitih potreba se mogu graditi: na
građevnoj čestici osnovne obiteljske stambene zgrade - kao mala poslovna zgrada za tihi i čisti rad ili na
vlastitoj građevnoj čestici kao osnovna građevina – zgrada gospodarske namjene. Proizvodnjom manjeg
opsega preko vlastitih potreba smatra se količina proizvoda koja ne prelazi 10% količine za koju je nužna
izrada procjene utjecaja na okoliš. Zgrade za proizvodnju veće količine od 10% količine za koju je nužna
izrada procjene utjecaja na okoliš, ne mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja mješovite
namjene. Zgrada (jedna tehnološka cjelina):
a)
može imati ukupno do 200 m2 građevinske (bruto) površine
b)
tlocrtna površina zgrade smije biti do 150 m2
c)
udaljenost od bočnih međa mora biti najmanje 4,0 m
d)
udaljenost od regulacijske linije najmanje 5,0 m
e)
najveća visina do vijenca za zgrade gospodarske namjene je 6,5 m (s najvećom visinom do
sljemena krova, tj. ukupnom visinom, za zgrade s kosim krovom do 7,5 m), dok za male
poslovne zgrade najveća visina do vijenca iznosi 5m
f)
nagib krovne plohe do 300
g)
na vlastitoj čestici moraju biti zadovoljene parkirališne potrebe u skladu s uvjetima ovog Plana,
kao što moraju biti zadovoljeni i uvjeti odvijanja prometa dovoza i odvoza u skladu s posebnim
propisima
h)
do građevne čestice smiju voziti kamioni sa opterećenjem do 5,0 tona
i)
bruto izgrađenost građevne čestice zgrade gospodarske namjene (na vlastitoj čestici) u
građevinskom području naselja mješovite (pretežito stambene) namjene ravna se po
vrijednostima iz tablica članka 37. stavka (5), ali uz sva ostala ograničenja iz ovog članka; male
poslovne zgrade (na čestici osnovne obiteljske stambene zgrade) dio su izgrađenosti predmetne
građevne čestice u skladu s tablicom članka 37. stavka (5).
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
74
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
6.
UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
6.1.
Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 43.
(1)
Mreža javnih prometnih površina unutar obuhvata Plana utvrđena je i ucrtana na kartografskom
prikazu 2.A PROMET. Na kartografskom prikazu 2.A su kvantificirane planirane širine koridora te shematski
prikazani i karakteristični presjeci pojedinih elementa mreže.
(2)
Mreža javnih prometnih površina iz stavka (1) ovog članka, sastoji se od:
(a) planirane (nerazvrstane) ceste koja se od naselja Milna pruža uz sjeveroistočnu granicu obuhvata
(vanjski rub koridora određuje granicu obuhvata Plana) ulazi u turističko naselje te nastavlja dalje
prema izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja Osibova. Kod ulaska u turističko naselje
skreće prema jugoistoku, pa prema sjeveroistoku i izlazi iz turističkog naselja prema naselju Milna;
(b) mreže postojećih i planiranih koridora javnih prometnih površina unutar kojih se planira odvijanje
kolnog prometa i pristup pojedinim prostornim jedinicama - ulica različitog tipa:
razdvojenog kolnog prometa i nogostupa za kretanje pješaka,
kolno-pješačkih površina mješovitog profila (tamno-sive na kartografskom prikazu 2.A),
(c) pješačko-kolnih površina koje se osim za pješački promet mogu koristiti i kao pristupi / prilazi
interventnih vozila, a koja uključuje i dužobalnu šetnicu;
(d) mreže postojećih i planiranih pješačkih staza.
(3)
Javne prometne površine u obuhvatu Plana obvezno se grade i uređuju na način kojim se
omogućuje vođenje planiranih sustava javne i komunalne infrastrukture (javni sustav vodoopskrbe,
odvodnje, elektroopskrbe, telekomunikacija) sukladno kartografskim prikazima 2.B i 2.C.
(4)
Planirani koridori javnih prometnih površina smatraju se rezervatom i u njihovoj širini po čitavoj trasi
nije dopušteno nikakvo drugo građenje osim onog koje je u funkciji javne prometne površine, odnosno
vođenja javne i komunalne infrastrukture.
(5)
Mreža javnih prometnih površina gradi se i rekonstruira neposrednom provedbom Plana. Sve javne
prometne površine mogu se graditi u etapama. Faznost gradnje moguća je u smislu fazne gradnje uzdužnih
segmenata i u smislu fazne gradnje i uređenja poprečnih profila.
(6)
Za javne kolno-pješačke, odnosno pješačko-kolne površine mješovitog profila utvrđene Planom,
pretpostavlja se utvrđivanje zone smirenog prometa sukladno posebnom propisu.
(7)
Sve javne pješačke površine moraju omogućiti nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti pokretljivosti, prema važećim propisima. Na mjestu kontakta
pješačkog prijelaza (preko kolnika) s nogostupom, obvezna je primjena elemenata za sprečavanje
arhitektonsko-urbanističkih barijera pri čemu treba izvesti pristupnu rampu (upušteni nogostup).
(8)
Prometne površine predviđene za prilaz i operativni rad vatrogasnih vozila moraju osigurati
minimalnu nosivost na osovinski pritisak od 100 kN.
(9)
U obuhvatu Plana nisu utvrđene i razgraničene površine za stajališta javnog prijevoza. Stajališta
javnog cestovnog prijevoza mogu se po potrebi urediti unutar koridora javnih prometnih površina. Unutar
samih prostornih jedinica osigurava se poseban prostor za povremeno parkiranje radi ukrcaja / iskrcaja
gostiju i prtljage, odnosno povremenog parkiranja dostavnih vozila.
(10)
Na kartografskom prikazu 2.A načelno je prikazana mreža internih prometnih površina unutar
pojedinih prostornih jedinica. Načelni prikaz interne prometne mreže obuhvaća glavne kolne odnosno kolnopješačke prometnice, pješačko-kolne površine (površine primarno namijenjene pješacima koje se mogu
koristiti za pristup interventnih / servisnih vozila), glavne pješačke pravce i potencijalne lokacije značajnijih
poteza parkirnih mjesta. Načelni prikaz daje osnovnu organizaciju internih prometnih površina, nije
obvezujući u smislu preciznog trasiranja i pretpostavlja se mogućnost, odnosno potreba njegove dopune sukladno pobližim odredbama za svaku od prostornih jedinica pod naslovom 3. UVJETI SMJEŠTAJA
GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ovih Odredbi.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
75
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
6.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak 44.
(1)
Površine isključivo namijenjene javnim parkiralištima i garažama (kao osnovnim građevinama na
zasebnim građevnim česticama)razgraničene su na kartografskim prikazima 1., 2A. i 3 i mogu se graditi
unutar jedinica pod oznakom ISP-1-O, ISP-1-OJ i ISP-1-L. Javna parkirališta se moraju graditi terasirano sa
suhozidima uz maksimalno očuvanjem visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati
parking mjesta. Maksimalni kapacitet javnog parkirališta:
- ISP-1-O - maksimalno 120 parkirališnih mjesta,
- ISP-1-OJ - maksimalno 130 parkirališnih mjesta,
- ISP-1-L - maksimalno 65 parkirališnih mjesta,
(2)
Unutar koridora pojedinih javnih prometnih površina, obvezno je osigurati parkirna mjesta sukladno
kartografskom prikazu 2.A. kao javna parkirališta, planirana primarno za ne-stacionirane posjetitelje sadržaja
u obuhvatu Plana.
(3)
Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
su određeni posebnim propisom.
6.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 45.
(1)
Javnu pješačku mrežu u obuhvatu Plana čine pješačke površine planirane u koridorima prometnica
kao nogostupi, kolno-pješačke i pješačko-kolne površine mješovitog profila (uključujući i dužobalnu šetnicu)
i pješačke staze. U okviru mreže javnih pješačkih površina nisu planirani trgovi niti druge veće pješačke
površine kao izdvojene površine.
(2)
Trgovi i druge veće pješačke površine, kao dio zajedničkih površina unutar pojedinih prostornih
jedinica (T1) i (T2), smještaju se na način da se nadovezuju na javnu pješačku mrežu iz stavka (1) ovog
članka i/ili nadovezuju na osnovu interne prometne mreže koja je unutar prostornih jedinica ucrtana na
kartografskim prikazima Plana. Neovisno o mogućem ograđivanju prostornih jedinica, mjesta na kojima se
osnovni interni pješački pravci utvrđeni Planom spajaju s javnim prometnim površinama, trebaju biti
riješena na način da se (pod odgovarajućim režimom) lako ostvaruje kontinuitet pješačkog kretanja. U tom
smislu, za interne pješačke površine prostornih jedinica (T1) i (T2), a koje se nalaze unutar razgraničenih
perivojno uređenih zajedničkih površina s pješačkim stazama i odmorištima i drugih površina određenih za
prateće sadržaje, pretpostavlja se način (režim) korištenja koji osigurava njihovu protočnost kako za goste
stacionirane unutar prostorne jedinice, tako i za povremene posjetitelje. Isto načelo protočnosti primjenjuje
se i za sve osnovne interne pješačke pravce unutar prostornih jedinica razgraničenih pratećih namjena.
(3)
Završnu obradu hodne plohe javnih pješačkih površina moguće je izvesti opločnicima (betonskim ili
kamenim elementima položenima na odgovarajuću podlogu) ili od asfalta.
(4)
Sve pješačke površine moraju omogućiti nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti, sukladno posebnom propisu.
6.2.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 46.
(1)
Izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura (u daljnjem tekstu: EKI) za pružanje javnih
komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova (nepokretna / zemaljska
telekomunikacijska mreža) može se dograđivati - rekonstruirati i proširivati - radi implementacije novih
tehnologija i/ili lokacija, odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od
strane svih operatora. Postojeće TK čvorište «Milna», koje se nalazi izvan obuhvata Plana, može uspješno
zadovoljavati sve potrebe budućih korisnika unutar obuhvata Plana, kako za govornim tako i za
širokopojasnim TK uslugama.
(2)
Nova EKI za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova
(nepokretna / zemaljska telekomunikacijska mreža), planira se unutar infrastrukturnih koridora (IS)
utvrđenih na kartografskom prikazu 2.B. TELEKOMUNIKACIJE I ELEKTROENERGETIKA. Kartografski prikaz
2.B shematski pokazuje i odnos postojećeg (u vrijeme izrade Plana) i planiranog dijela mreže. Planira se
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
76
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
polaganje podzemnih TK vodova (u načelu, pod pješačkim površinama – pločnicima, PVC cijevima promjera
110 mm), pri čemu se u slučaju vođenja istom prometnicom paralelno sa elektroenergetskom mrežom
koristi suprotna strana prometnice. Odcijepi se moraju rješavati kabelskim zdencima - montažnog tipa i
različitih veličina s odgovarajućim poklopcima. Radi pružanja novih TK usluga i proširenja kapaciteta, moguć
je smještaj TK opreme na javnim površinama (vanjski kabinet-ormarić), uz uvjet da se ne ometa kolni i
pješački promet te da ne narušavaju integritet zelenih površina. Predviđa se spajanje svih građevnih čestica
(zgrada, odnosno funkcionalnih sklopova) na fiksnu telekomunikacijsku mrežu (privodi do objekata cijevima
PEHD promjera 50 mm), a time i povećanje kapaciteta zatečene telekomunikacijske mreže, odnosno
osiguranje dovoljnog broja telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj
spojnih veza.
(3)
Novu EKI za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova - bez
korištenja vodova (pokretne komunikacije) – planira se postavom baznih stanica (osnovnih postaja) i
njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima, bez pobližeg utvrđivanja samih „točkastih“ lokacija. U
obuhvatu Plana ne planira se postava samostojećih stupova kao antenskih prihvata, već je u tu svrhu
moguće korištenje zgrada različitih namjena, a sukladno propisima i uz načelo zajedničkog korištenja od
strane svih operatora-koncesionara. Ako se u cilju pokrivanja područja signalom mobilnih komunikacija
utvrdi potreba postave baznih stanica i pripadajućih antenskih sustava, treba primjenjivati mikro bazne
stanice i pripadajuće male antene (obojene bijelo, odnosno bojom kao podloga na koju se učvršćuje tako da
budu što manje uočljive). Za učvršćivanje koristiti isključivo nosače od nehrđajućeg čelika ili vruće
pocinčanog čelika i vijke od nehrđajućeg čelika.
6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
6.3.1. Vodoopskrba
Članak 47.
(1)
Vodoopskrbni sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.C. VODOOPSKRBA I ODVODNJA
OTPADNIH VODA. Prikazani su postojeći (u vrijeme izrade Plana) i planirani elementi sustava. Prikaz
planiranih elemenata sustava je shematskog i načelnog karaktera. Temeljem ovih Odredbi, konačna
rješenja (točan položaj vodovodnih cijevi, crpnih stanica itd.) se utvrđuju razradom nastavne
dokumentacije u skladu s posebnim uvjetima Hrvatskih voda i Vodovoda Brač.
(2)
Sve površine u kojima se postavlja javna vodoopskrbna mreža moraju biti javne prometne površine.
Spajanje objekata na javni vodoopskrbni sustav provodi se na način da svaka zasebno formirana građevna
čestica ima mogućnost direktnog priključenja na sustav putem priključnog voda max. dužine 20 m.
(3)
Vodovodna mreža u obuhvatu Plana izvodi se od ductilnih ili PEHD cijevi.
(4)
Na površinama za novu gradnju, ili u slučaju rekonstrukcije postojećih građevina koje nemaju
priključak na vodoopskrbni sustav, preduvjeti za priključenje na vodoopskrbni sustav su:
a) izgradnja procrpnice Mirca (izvan obuhvata Plana - područje Grada Supetra), čija je izgradnja
utvrđena studijom Određivanje propusne moći podsustava istok i zapad (Hidroekspert Split doo,
siječanj 2008. godine);
b) izgradnja planiranog vodoopskrbnog cjevovoda profila 150 mm iz smjera naselja Milna prema
izdvojenom dijelu Osibova.
(5)
U obuhvatu Plana treba osigurati i potrebnu količinu vode za gašenje požara vanjskom i unutarnjom
hidrantskom mrežom, odnosno stabilnom instalacijom za gašenje požara. Hidrantska mreža određuje se za
pojedinačne zahvate prilikom ishođenja lokacijskih dozvola prilikom čega je potrebno poštivati Pravilnik o
hidrantskoj mreži za gašenje požara. Hidranti vanjske javne hidrantske mreže se projektiraju u
koridoru javnih prometnih površina, na najvećoj međusobnoj udaljenosti do najviše 150,0 m. Načelne
pozicije u koridorima javnih prometnih površina utvrđene su na kartografskom prikazu 2.C. Točne pozicije
se određuju u nastavnoj projektnoj dokumentaciji.
(6) Kao dopunski elementi sustava vodoopskrbe, dopuštaju se: gradnja i korištenje sezonskih akumulacija,
desalinizacija morske vode, dovoz vode vodonoscima, gradnja sustava u kojem/kojima se uz odgovarajuće
pročišćavanje oborinske vode akumuliraju i ponovo koriste kao „tehnička voda“ (npr. za sanitarna ispiranja,
zalijevanje hortikulturnih površina i sl.), varijante gradnje zasebne hidrantske mreže s korištenjem mora
kao izvora vode, korištenje hidrantskog sustava za crpljenja vode s vodonosca i transport do akumulacije,
crpljenje mora i punjenje bazena (preko hidranata i vatrogasnih crijeva), korištenje hidrantskog sustava za
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
77
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
crpljenje oborinskih voda iz retencijskog bazena smještenog u blizini crpnog postrojenja (koje treba biti
smješteno što bliže moru i na što nižoj koti) i drugi alternativni sustavi u skladu s važećim propisima i
normama.
6.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda - sanitarnih, oborinskih i drugih
Članak 48.
(1)
Sustav odvodnje otpadnih voda prikazan je na kartografskom prikazu 2.C. VODOOPSKRBA I
ODVODNJA OTPADNIH VODA. Prikazani su postojeći (u vrijeme izrade Plana) i planirani elementi sustava.
Prikaz planiranih elemenata sustava je shematskog i načelnog karaktera. Temeljem ovih Odredbi,
konačna rješenja (točan položaj tlačnih i gravitacijskih cjevovoda, crpnih stanica, odnosno ES, stupanj
pročišćavanja itd.) se utvrđuju razradom nastavne dokumentacije u skladu s posebnim uvjetima Hrvatskih
voda i Vodovoda Brač.
(2)
U obuhvatu Plana planira se razdjelni sustav odvodnje, u smislu da se posebno rješava odvodnja
oborinskih voda i otpadnih voda u užem smislu - „fekalnih“, tj. sanitarnih i drugih.
(3)
Sve površine u kojima se postavlja javna mreža odvodnje otpadnih i oborinskih voda moraju biti
javne prometne površine. Spajanje objekata na javne sustave odvodnje otpadnih i oborinskih voda provodi
se na način da svaka zasebno formirana građevna čestica ima mogućnost direktnog priključenja na sustave
putem priključnog voda.
(4)
Odvodnja oborinske vode planira se na sljedeći način:
(a) poniranjem u teren na površinama građevne čestice ili otjecanjem po površini do recipijenta;
proces se mora odvijati bez ugrožavanja okolnog zemljišta, imovine i objekata;
(b) oborinske vode s većih javnih prometnih kolnih površina, parkirališta (više od 10 parkirališnih
mjesta) i većih manipulativnih prometnih površina trebaju se prije ispuštanja u recipijent, ili
ponovnog korištenja, pročistiti putem skupljača motornih ulja, masti i benzina;
(c) u obuhvatu Plana nema vodotoka niti javnog vodnog dobra koji bi bili recipijenti oborinske
kanalizacije, te glavni kolektori oborinske odvodnje trebaju oborinske vode (čiste i pročišćene)
provoditi do mora, a samo u iznimnim slučajevima dopušta se predvidjeti upojni bunar kao
recipijent oborinske kanalizacije; nije nužno imati jedan jedinstveni kolektor za prikupljanja
oborinskih voda, već je projektom moguće planirati više pojedinačnih manjih sustava s
kontroliranim ispustima u more odnosno tlo, a radi racionalnije izgradnje i održavanja;
(d) sukladno karakteristikama prostora u obuhvatu Plana, na kartografskom prikazu 2.C načelno
je prikazana varijanta mreže kojom se oborinske vode s javnih prometnih površina vode do
kolektora i ispuštaju u more kao recipijent;
(e) u okviru većih prostornih jedinica, ili za više prostornih jedinica, preporuča se razraditi sustav
kojim se, uz odgovarajuće pročišćavanje, oborinske vode akumuliraju i ponovo koriste kao „tehnička
voda“.
(5)
Odvodnja otpadnih voda planira se spajanjem na glavni kolektor koji otpadne vode odvodi izvan
obuhvata Plana do uređaja za pročišćavanje «Zubatni Ratac» te podmorskog ispusta (sukladno PPUO
Milna). Realizacija planiranog kanalizacijskog sustava s pročišćavanjem i podmorskim ispustom je preduvjet
za građenje sadržaja planiranih na površinama za novu gradnju i rekonstrukcije postojećih sadržaja u
obuhvatu Plana (kartografski prikaz 3.). U obuhvatu Plana uz obalnu crtu položeni su glavni objekti sustava
odvodnje otpadnih voda, kako je prikazano na kartografskom prikazu 2.C. Svi ostali objekti javne odvodnje
područja tj. sekundarni objekti moraju biti isključivo gravitacijski cjevovodi.
(6)
Odvodnja otpadnih voda s područja obuhvata plana će se provoditi u skladu s odredbama Zakona o
vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluke o odvodnji otpadnih voda i Odluke o priključenju na
komunalnu infrastrukturu, Općim i tehničkim uvjetima za opskrbu vodom i uslugama odvodnje
otpadnih voda, uz sljedeće uvjete:
(a) cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima treba izvesti vodonepropusno,
(b) trasu kanala za odvodnju otpadnih voda treba u načelu položiti uz poštovanje minimalne udaljenosti
kanala od drugih instalacija (voda min. 1,5 m, ostalo min. 1,0 m),
(c) sva izljevna mjesta u građevini, odnosno funkcionalnom sklopu, koja se nalaze u nivou uspora u
javnom sustavu za odvodnju otpadnih voda te podrumski prostori, mogu se priključiti na javni sustav
samo preko posebnih prepumpnih uređaja i prepumpnih stanica na internoj instalaciji građevine za
koju je odgovoran korisnik;
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
78
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
(d) na javni sustav odvodnje otpadnih voda moraju se priključiti svi sadržaji u obuhvatu Plana;
sadržaji (praonice, restorani i sl.) koji zbog tehnoloških procesa proizvode otpadne vode koje ne
zadovoljavaju granične vrijednosti i dopuštene koncentracije za ispuštanje u sustav javne odvodnje,
trebaju imati uređaj za prethodno čišćenje, kojim postižu granične vrijednosti i dopuštene
koncentracije; lokacija tih uređaja, veličina i način prethodnog čišćenja rješava se u sklopu
projektnog rješenja (tj. unutar pojedinačnih zahvata, odnosno prostornih jedinica);
(e) na površinama s postojećim građevinama za koje se planira održavanje (kartografski prikaz 3.), do
izgradnje javnog sustava odvodnje:
- odvodnja otpadnih voda zgrada kapaciteta potrošnje do 10 ES (ekvivalentnih stanovnika) može
se riješiti prikupljanjem otpadnih voda u vodonepropusnim i sanitarno ispravnim nepropusnim
sabirnim jamama s osiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sustav s propisanim
pročišćavanjem; vodonepropusna sabirna jama treba biti pristupačna za specijalno vozilo radi
redovitog pražnjenja, odvoženja sadržaja na za to propisano mjesto i raskuživanja;
- u slučajevima objekata s kapacitetom potrošnje većim od 10 ES, otpadne vode je potrebno prije
ispuštanja u recipijent tretirati na adekvatnom vlastitom uređaju za pročišćavanje, ovisno o količini
i karakteristikama otpadnih voda i prijemnim mogućnostima recipijenta.
(7)
Izradom projektne dokumentacije za ishođenja akata kojima se odobrava građenja, potrebno je
detaljno razraditi odvodnju otpadnih i oborinskih voda sukladno odredbama Plana, posebnim uvjetima
nadležne tvrtke ili davatelja usluge, akta lokalne samouprave i sukladno propisima.
(8)
Izgradnjom sustava odvodnje sa objektima zaštite voda i mora, obavezno je ostvariti propisani nivo
zaštite priobalnog mora - mora II kategorije (tj. mora u zoni utjecaja otpadnih voda).
6.3.3.
Elektroenergetski sustav
Članak 49.
(1)
Elektroenergetski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.B. TELEKOMUNIKACIJE I
ELEKTROENERGETIKA. Prikazani su postojeći (u vrijeme izrade Plana) i planirani elementi sustava –
elektroprijenosni uređaji: transformatorske stanice i kabeli. Prikaz je shematskog i načelnog karaktera, a
temeljem ovih Odredbi, konačna rješenja se utvrđuju razradom nastavne dokumentacije u skladu s
posebnim propisima i normama.
(2)
U obuhvatu Plana, postojeći objekti opskrbljuju se električnom energijom putem niskonaponske
zračne i kabelske mreže izvedene sa SKS 3x70+71, 5+2x16 mm² i podzemnim kabelom PP 00 A 4x150
mm², iz GTS 10/0,4 kV MILNA-9 OSIBOVA. Srednjenaponska mreža izgrađena je podzemnim kabelima XHE
49 A 3x1x150 mm² i položena je u lokalnom putu.
(3)
Za opskrbu električnom energijom površina za novu gradnju, planira se gradnja tri nove
trafostanice GTS 10(20)/0,4 kV MILNA-11, GTS 10(20)/0,4 kV MILNA-11 OSIBOVA-GAVA te GTS 10(20)/0,4
kV MILNA-14 SMRČEVA LUKA, koje se sistemom ulaz-izlaz priključuju na postojeći srednjenaponski kabel.
Za smještaj planiranih transformatorskih stanica treba formirati građevnu česticu okvirnih dimenzija 7,0 x
8,0 m. Na kartografskom prikazu 2.C dat je prijedlog lokacija TS 10(20)/0,4 kV.
(4)
Pristup transformatorskoj stanici, odnosno njen smještaj, mora osigurati neometano servisiranje
(pristup vozila), odnosno tehničko održavanje i očitanje stanja brojila. Izgradnja trafostanice 20/0,4 kV
moguća je bez ograničenja ovim Odredbama u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele.
(5)
Izradom projektne dokumentacije, moguće je predvidjeti dodatne transformatorske stanice kao
dopunu planiranoj elektroenergetskoj mreži.
(6)
Elektroenergetska mreža gradi se kao kabelska i polaže se, gdje god je to moguće, u koridoru
javnih prometnih površina (uključujući i pješačke staze), stranom suprotnom od strane kojom se polažu
telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi, obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50
cm). Isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45º.
(7)
Niskonaponski kabelski rasplet i položaj kabelskih razvodnih ormarića utvrđuje se u odnosu na
položaje budućih građevnih čestica, sadržaje i kapacitete utvrđene Planom te nastavnom dokumentacijom.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
79
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
6.3.4. Javna rasvjeta
Članak 50.
(1)
Javna rasvjeta gradi se prema sljedećim pravilima:
(a) sve javne prometne površine moraju biti opremljene javnom rasvjetom;
(b) projektnom dokumentacijom utvrđuje se klasa rasvjete pojedinih prometnica, posebna mjesta
u prometu (prilazi križanjima), rasvjeta pješačkih i javnih zelenih površina u koridorima javnih
prometni površina, odnosno uvjeti rasvjete temeljem namjene i korištenja površina utvrđenih
Planom. Sukladno uvjetima rasvjete odredit će se točna visina i međusobni razmak stupova, odnosno
snaga svjetiljki;
(c) sve svjetiljke javne rasvjete moraju udovoljavati uvjetima ekološke zaštite od svjetlosnog zagađenja
te biti opremljene potpuno ravnim zaštitnim staklom. Napajanje javne rasvjete treba biti riješeno
posebnim ormarićima s uređajima za regulaciju jačine rasvjete.
7.
UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 51.
(1)
U obuhvatu Plana, javne zelene površine (drvoredi i travnjaci) planirane su isključivo kao dio sustava
javnih prometnih površina - drvoredi i travnjaci u okviru koridora javnih prometnih površina - na način kako
je prikazano na kartografskom prikazu 2.A. i pod naslovom 6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže ovih
Odredbi.
(2)
Uvjeti uređenja zelenih površina unutar pojedinih prostornih jedinica ugostiteljsko-turističke i
pratećih namjena propisani su za svaku od prostornih jedinica pod naslovom 3. UVJETI SMJEŠTAJA
GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ovih Odredbi.
8.
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I
GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
8.1.
Zaštita prirodnih vrijednosti i ekološki značajnih područja
Članak 52.
(1)
U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11.) u obuhvatu Plana nema
zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti – zaštićenih područja.
(2)
U smislu odredbi PPUO Milna, u obuhvatu Plana, u jugoistočnom dijelu obuhvata Plana, u uvali Lučice
označen je vrijedni dio prirode evidentiran kao osobito vrijedni predjel – prirodni krajobraz, Obalni potez uvale
Lučice. Ovaj prirodni krajobraz, s razmjerno gustom visokom i niskom autohtonom vegetacijom, čuvati u
izvornom obliku.
(3)
Temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske (NN 109/07) cjelokupni obuhvat
Plana sastavni je dio područja Ekološke mreže Republike Hrvatske na način da je:
(a) Kopneni dio obuhvata Plana je dio Međunarodno važnog područja za ptice, šifra i naziv područja:
HR1000036 # , Srednjedalmatinski otoci i Pelješac,
(b) Akvatorij u obuhvatu Plana dio je Morskog područja NEM-a, šifra i naziv područja: HR3000127 #,
Brač – podmorje.
Na područjima ekološke mreže RH obvezno se primjenjuju smjernice propisane Uredbom o proglašenju
Ekološke mreže RH, te donosi i provodi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže,
te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. Svi planirani zahvati koji mogu
imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu,
sukladno Zakonu o zaštiti prirode i te Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku
mrežu. Također, potrebno je izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring)
kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.
(4)
Sastavni dio ekološke mreže iz stavka (3) ovog članka čine također sve morske špilje i svi speleološki
objekti u smislu Zakona o zaštiti prirode. Otkriće svakog speleološkog objekta ili njegovog dijela prijavljuje se
nadležnom ministarstvu, sukladno navedenom Zakonu, a gradnja mora prilagoditi odgovarajućim uvjetima i
mjerama zaštite.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
80
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
(5)
Pejsažno uređenje mora se temeljiti na sadnji mješovite autohtone vegetacije. Ako se na površinama
koje se sukladno Planu pejsažno uređuju nalazi postojeća visoka autohtona vegetacija, pejsažno uređenje se
treba temeljiti na njenom očuvanju.
8.2.
Zaštita kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak 53.
(1)
U obuhvatu Plana postoje dvije crkve (Crkva sv. Josipa u uvali Osibova i Crkva sv. Ivana u uvali
Osibova). Sukladno PPUO Milna, Crkva sv. Josipa se nalazi izvan građevinskog područja dok se Crkva sv.
Ivana nalazi unutar Izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, gospodarske namjene - ugostiteljskoturističke, T2 – turističko naselje.
(2)
Crkva sv. Josipa je zaštićeno graditeljsko kulturno dobro i upisana je u Registar kulturnih dobara RH
pod brojem Z-4998 i spada u kategoriju povijesni sklop i građevina, sakralna građevina; uvjete gradnje i
uređenja prostora crkve propisuje Konzervatorski odjel u Splitu, Uprava za zaštitu kulturne baštine,
Ministarstvo kulture.
(3)
Crkva sv. Ivana je evidentirano graditeljsko kulturno dobro i spada u kategoriju povijesni sklop i
građevina, sakralna građevina; uvjete gradnje i uređenja prostora crkve propisuje Konzervatorski odjel u
Splitu, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo kulture.
(4)
Ako se pri izvođenju građevinskih ili drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili predmete od
arheološkog značaja, izvođač radova je dužan o tome izvijestiti nadležni Konzervatorski odjel.
(5)
Suhozidi, gomile i bunje izvan Planom utvrđenih površina za gradnju te unutar zaštitnih zelenih
površina, trebaju se čuvati, odnosno uz minimalne intervencije prilagoditi uređenjima dopuštenim ovim
Odredbama.
(6)
Prije izrade projekata uređenih plaža, privezišta i sidrišta potrebno je izvršiti podmorsku reambulaciju
uvale.
(7)
Zaštita ambijentalnih vrijednosti smatra se ugrađenom u urbanistička rješenja Plana i ove Odredbe.
9.
POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 54.
(1)
Unutar svake od prostornih jedinica, mora se urediti prostor za prikupljanje i privremeno
(kratkotrajno) odlaganje otpada, odnosno smještaj odgovarajućih spremnika. Iznimno, u slučajevima kada
Planom utvrđene prostorne jedinice predstavljaju funkcionalnu cjelinu (npr. turističko privezište i susjedna
prostorna jedinica za gradnju turističkog naselja i sl.), dopušta se gradnja, odnosno uređenje zajedničkog
(„centralnog“) prostora za privremeno prikupljanje i odlaganje otpada.
(2)
a)
b)
c)
d)
Prostor iz stavka (1) ovog članka:
može biti dio osnovne zgrade odnosno jedne od zgrada osnovnog funkcionalnog sklopa unutar
prostorne jedinice (građevne čestice), dio pomoćne građevine, ili posebno uređen natkriveni, ili
otvoreni prostor na građevnoj čestici;
mora biti lako pristupačan s javne prometne površine, odnosno preko interne prometne mreže
unutar prostorne jedinice dostupan vozilima kojima se obavlja odvoz otpada;
svojim smještajem ne smije ometati redovnu uporabu sadržaja u susjednim prostornim
jedinicama, odnosno ugrožavati vrijednosti okoliša u obuhvatu Plana; parter (korisna površina)
prostora za privremeno odlaganje otpada mora biti vodonepropustan, odnosno ne može biti
„procjedna površina“;
arhitektonskim oblikovanjem i/ili hortikulturnim uređenjem mora biti usklađen s oblikovanjem
ostalih građevina i uređenja unutar prostorne jedinice.
(3)
Veće otvorene površine unutar prostornih jedinica pretežito u javnom odnosno „polu-javnom“ režimu
korištenja (površine isključivo za prateće sadržaje - rekreacija i zelenilo, perivojno uređene zelene površine)
obvezno moraju biti opremljene koševima za otpatke s osiguranim redovitim pražnjenjem.
(4)
Sustav javnih prometnih površina obvezno mora biti opremljen koševima za otpatke s osiguranim
redovitim pražnjenjem u okviru sustava odvoza komunalnog otpada.
(5)
Komunalni otpad odvozi se prema komunalnom redu po ovlaštenom komunalnom poduzeću.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
81
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
10.
1. Odredbe za provođenje
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
10.1. Zaštita okoliša
10.1.1.
Opći elementi zaštite okoliša
Članak 55.
(1)
U obuhvatu Plana, ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom,
neposredno ili možebitno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi te vrijednosti prevladavajućeg turističkog i
rekreacijskog karaktera okoliša u obuhvatu Plana, niti se smije zemljište uređivati i/ili koristiti na način koji bi
izazvao takve posljedice.
(2)
Sukladno načelu cjelovitog pristupa i stavku (1) ovog članka, elementi zaštite okoliša, odnosno mjere
sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, smatraju se ugrađenima u urbanistička rješenja Plana i ove
Odredbe, posebno kroz:
(a) namjenu površina i građevina, odnosno smještaj građevina i djelatnosti u prostoru, te
proizlazeća najveća opterećenja okoliša i sustava javne i komunalne infrastrukture,
(b) planirani sustav javnih prometnih površina,
(c) planirani sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda, vodoopskrbe i zaštite od štetnog
djelovanja voda, koji cjelovito djeluje u smislu zaštite tla, voda i mora,
(d) planirani sustav elektroopskrbe (primjena kabelskih – podzemnih – vodova, kojom se povećava
sigurnost napajanja potrošača te eliminira vizualni utjecaj na okoliš),
(e) propisanu primjenu energetski učinkovite – ekološke - javne rasvjete,
(f) odredbe o postupanju s otpadom,
(g) urbanističke parametre kojima je regulirana izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica,
najmanji udjel zelenih prirodnih površina, visina i međusobne udaljenosti građevina,
(h) utvrđene površine na kartografskim prikazima 3. i 4. unutar pojedinih prostornih jedinica koje
se moraju pejsažno urediti sadnjom visoke autohtone vegetacije, bez većih zahvata kojima bi se
mijenjao postojeći reljef terena;
(i) određivanje zahvata u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća, odnosno
određivanje urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
Ostali elementi zaštite okoliša i mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš (zaštita od utjecaja
opterećenja na okoliš), osiguravaju s i provode primjenom posebnih propisa, te odgovarajućim
dokumentima Općine Milna sukladno posebnim propisima.
10.1.2.
Zaštita tla
Članak 56.
(1)
Elementi zaštite tla su u ovim Odredbama primarno određeni pod naslovom 6.3.2. Odvodnja i
pročišćavanje otpadnih voda - sanitarnih, oborinskih i drugih te pod naslovom 9. POSTUPANJE S OTPADOM.
(2) Zaštita od erozije obuhvaćena je urbanističko-planskim rješenjima u cjelini, a posebno odredbama za
gradnju unutar svake od prostornih jedinica vezano uz visine podzida, terasiranje i sl. Površine utvrđene na
kartografskim prikazima 3. i 4. („visoko zelenilo“) moraju se pejsažno urediti bez značajnijih zahvata u
postojeći reljef, rekonstrukcijom (sanacijom) postojećih, ili građenjem novih podzida u maniri suhozida. Te
površine mogu se očistiti, prokrčiti te se obvezno uređuju pretežito sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone
vegetacije. Osim u slučajevima:
kad je unutar tih površina u pojedinim prostornim jedinicama dopušteno interpoliranje manjih
rekreacijskih sadržaja (npr. stolni tenis, mini-golf),
kad te površine presijeca nužni prilaz servisnih i dr. vozila do planiranih sadržaja sukladno ovom
Planu,
pješačkih staza (uključujući i stubišta i rampe u vanjskom prostoru) koje se pružaju sukladno
osnovnim pješačkim pravcima utvrđenim na kartografskim prikazima Plana,
ostale interne staze, odmorišta i druge površine se izvode, odnosno uređuju i održavaju kao vodopropusne
(„procjedne“) površine.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
82
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
10.1.3.
1. Odredbe za provođenje
Zaštita voda
Članak 57.
(1)
U obuhvatu plana nema registriranih vodotoka niti javnog vodnog dobra.
(2)
Obuhvat Plana ne zahvaća zone zaštite izvorišta vode za piće.
(3)
Elementi zaštite voda su u ovim Odredbama određeni pod naslovom 6.3.2. Odvodnja i pročišćavanje
otpadnih voda - sanitarnih, oborinskih i drugih.
10.1.4.
Zaštita mora
Članak 58.
(1)
voda.
Priobalno more u obuhvatu Plana smatra se morem II kategorije - morem u zoni utjecaja otpadnih
(2)
Elementi zaštite mora su u ovim Odredbama primarno određeni pod naslovom 6.3.2. Odvodnja i
pročišćavanje otpadnih voda - sanitarnih, oborinskih i drugih.
(3)
Pri uređenju kupališta, odnosno uređenih plaža, zahvati se moraju temeljiti na procjeni prihvatnog
kapaciteta kupališta. U akvatoriju uređenih plaža potrebno je osigurati i provoditi sustavno praćenje kakvoće
mora (u praćenje uključivati više zainteresiranih pravnih subjekata), odnosno provoditi mjere upravljanja
morem za kupanje sukladno važećim propisima.
10.1.5.
Zaštita kakvoće zraka
Članak 59.
(1)
Smatra se da obuhvat Plana, pripada I. kategoriji kakvoće zraka prema razini onečišćujućih tvari –
čist ili neznatno onečišćen zrak - u kojem nisu prekoračene granične vrijednosti kakvoće zraka (GV) niti za
jednu onečišćujuću tvar.
(2)
U obuhvatu Plana dopuštena je gradnja isključivo na način i uz mjere sukladno posebnim
propisima kojima se osigurava da se zadržava (čuva) postojeća kakvoće zraka, odnosno na način da
uvođenjem novog izvora ne dolazi do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline
izvora.
10.1.6.
Zaštita od svjetlosnog onečišćenja
Članak 60.
(1)
Zaštita od svjetlosnog onečišćenja osigurava se primjenom posebnog propisa te primjenom
energetski učinkovite – ekološke - javne rasvjete, kao mjerom usmjerenom ka otklanjanju svjetlosnog
onečišćenja okoliša odnosno negativnog utjecaja svjetlosnog onečišćenja na bioraznolikost, čovjekovo
zdravlje i noćni krajobraz.
10.1.7.
Zaštita od buke
Članak 61.
(1)
U smislu zaštite od buke prema posebnom propisu, te primjene Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04.), a s obzirom na planirane
sadržaje (namjene zgrada i djelatnosti) utvrđene Planom – u obuhvatu Plana se primjenjuju najviše
dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru za 1. zonu buke tj. za „zonu namijenjenu
odmoru, oporavku i liječenju“.
10.2. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća - Urbanističke mjere zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
10.2.1.
Opći elementi zaštite od prirodnih i drugih nesreća
Članak 62.
(1)
Zaštita od prirodnih i drugih nesreća, odnosno odgovarajuće urbanističke mjere zaštite od
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
83
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u dokumentima prostornog uređenja Općine Milna temelje se na
„Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja - Općina Milna“ (dalje u tekstu:
Zahtjevi zaštite i spašavanja) koji je izvadak iz dokumenta „Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i
kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća - Općina Milna“ (dalje u tekstu: Procjena
ugroženosti) te zahtjevima tijela i osoba s javnim ovlastima sukladno posebnim propisima (zaštita i
spašavanje te zaštita od požara).
(2)
Zahtjevi zaštite i spašavanja iz stavka (1) ovog članka sastavni su dio Plana („Ostali obvezni prilozi“).
U njima se utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom se implementacijom umanjuju posljedice i učinci
djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećava stupanj
sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na vrste
mogućih ugroza koje mogu pogoditi stanovništvo, materijalna dobra i okoliš na području Općine Milna.
(3)
Vlasnici i korisnici zgrada u obuhvatu Plana dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja
koje mogu spriječiti nastalu prijetnju koja ugrožava sigurnost, zdravlje i živote ljudi te osigurati uvjete za
provedbu osobne i uzajamne zaštite osoba i zajedničke imovine u tim objektima, te na površinama i
zgradama čiji su vlasnici odnosno korisnici, na zahtjev nadležne uprave za zaštitu i spašavanje, dopustiti
postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana. Smještaj sirena za uzbunjivanje dopušten je na
način da ne ometa svakodnevnu namjenu i korištenje površina i sadržaja, te na način da su što manje
vizualno eksponirane.
10.2.2.
Sklanjanje ljudi
Članak 63.
(1)
Prema odredbama Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se
moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91) za naselja sa manje od 2000 stanovnika te u
okviru objekata turističkih naselja, ne moraju se graditi skloništa te se njihova gradnja ne planira u obuhvatu
Plana. Temeljem navedenog Pravilnika, a s obzirom na broj stanovnika i ne postojanje objekata koji su
posebno ugroženi, odnosno s obzirom na poziciju, korisnike i namjenu površina u obuhvatu Plana, ne
propisuje se ni obveza osiguranja sklanjanja stanovništva gradnjom drugih objekata za zaštitu u obuhvatu
Plana.
10.2.3.
Zaštita od požara i eksplozija
Članak 64.
(1)
Pri projektiranju građevina obvezno je primjenjivati sljedeće posebne uvjete građenja iz područja
zaštite od požara:
(a) Ugostiteljske objekte projektirati sukladno odredbama Pravilnika o zaštiti od požara
ugostiteljskih objekata (NN 100/99.).
(b) U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i
plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i
plinovima (NN br. 108/95, 56/10.).
(c) Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji
reguliraju ovu problematiku s posebitom pozornošću na: Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe
(NN br. 35/94, 55/94, 142/03.) s uvjetima za vatrogasne pristupe, odnosno prilaze vatrogasne
tehnike do građevine i dr., te Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06) vezano
uz mjesta postavljanja hidranata, njihovu međusobnu udaljenost itd.
(d) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od
susjednih građevina u pravilu najmanje 4,0 m. Navedena udaljenost može biti manja ako se dokaže
uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala
građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti
na susjedne građevine. U slučajevima poluugrađenog (dvojnog) ili ugrađenog (u nizu) načina
gradnje, građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti
najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov
vatrootpornosti najmanje 90 minuta):
a - nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m, ili
b - završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
84
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(e) Izlazne putove iz građevina projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (Life Safety
Code, izdanje 2003.)
(f) Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih
instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i
dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru,
pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102.
(g) Garaže projektirati prema austrijskim standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106, a sprinkler
uređaj projektirati shodno njemačkim smjernicama VDS (Verband der Sacherversicherer e.V. Koeln
1987. god.).
(h) Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko
dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat
zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta.
(i) U glavnom projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, navesti norme i propise
prema kojima se dokazuje kvaliteta ugrađenih proizvoda i opreme glede zaštite od požara, utvrditi
odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih
konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili,
kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti.
10.2.4.
Zaštita od potresa i rušenja
Članak 65.
(1)
Prema postojećim seizmološkim kartama, obuhvat Plana nalazi se u području intenziteta VIII
stupnja MCS ljestvice, odnosno području očekivanih maksimalnih intenziteta potresa VIII stupnja MSK-64
ljestvice.
(2)
Do izrade detaljnijih karata seizmičkog rizika, odnosno mikrozoniranja (mikrorajonizacije),
protupotresno projektiranje građevina i njihovo građenje mora se provoditi sukladno postojećim podacima,
propisima i normama. U slučajevima gradnje uz područja već izgrađenih građevina za koje postoji izrađeno
lokalno mikrozoniranje, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe nove gradnje.
(3)
U slučaju rekonstrukcije postojeće građevine koja nije projektirana sukladno važećim propisima i
normama za protupotresno građenje, potrebno je ojačati konstruktivne elemente građevine sukladno
važećim propisima i normama.
(4)
Radi omogućavanja pristupa interventnih vozila, odnosno evakuacije ljudi i dobara, javne prometne
površine (ceste / ulice) štite se od rušenja zgrada minimalnom udaljenošću građevinske od regulacijske linije
od 5m te propisanim i najvećim dopuštenim visinama građevina. Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati
kolnik ceste, pri čemu zona urušavanja oko zgrade iznosi pola njene visine - H/2. Navedenim je osigurano
da se, u većini slučajeva, potencijalno urušavanje događa unutar granica građevinske čestice pojedine
građevine, a prometna površina ostaje nezakrčena. U slučajevima Planom dopuštenih manjih udaljenosti od
regulacijske linije (prema kartografskom prikazu 4.), Planom utvrđena razgraničenja javnih prometnih
površina (cesta / ulica) osiguravaju alternativne pristupe i putove evakuacije, a tehničkom dokumentacijom
objekta / objekata treba dokazati da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od elementarnih nepogoda,
te da rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.
(5)
Sukladno važećim propisima i normama, detalji interne prometne mreže unutar prostornih
jedinica utvrđuju se prilikom ishođenja lokacijske dozvole za svaku prostornu jedinicu (pojedinačni zahvat)
na način da eventualno urušavanje građevina ne ometa pristup interventnih vozila sadržajima unutar
prostorne jedinice, odnosno na način da je osigurana brza i jednostavna evakuacija ljudi i dobara.
10.2.5.
Zaštita od bujica
Članak 66.
(1)
U obuhvatu Plana nema registriranih bujica niti stalnih vodenih tokova. Pri gradnji mreže odvodnje
oborinskih voda s javnih prometnih površina te interne mreže unutar planiranih prostornih jedinica ugostiteljsko turističke i pratećih namjena - treba voditi računa o maksimalnim intenzitetima kiše u kratkim
vremenskim razmacima te mrežu dimenzionirati vodeći računa o takvim uvjetima. Prema Procjeni
ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća - Općina
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
85
OPĆINA MILNA
Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj
Prijedlog Plana za javnu raspravu
1. Odredbe za provođenje
Milna, područje općine Milna ima najveću količinu oborina u kasnoj jeseni (studeni) sa 250-300 mm.
10.2.6.
Zaštita u slučaju plimnog vala i uspora
Članak 67.
(1)
U obuhvatu Plana nije zabilježeno dugotrajno plavljenje uslijed podizanja razine mora, ali postoji
mogućnost njegova nastanka. Temeljem namjene površina i razmještaja gradivih površina, a u odnosu na
more i reljef (visinske kote), ne očekuje se da zone plavljenja u slučaju najgoreg scenarija ozbiljnije ugroze
ljude i dobra u obuhvatu Plana. Mogućnost plavljenje uslijed podizanja razine mora potrebno je uzeti u obzir
pri gradnji (rekonstrukciji) dužobalne šetnice i infrastrukture koja se njom vodi povišavanjem visinskih kota
šetnice, te pri zahvatima uređenja kupališta, zahvatima u akvatoriju te zahvatima na uređenju turističkog
privezišta i sidrišta.
10.2.7.
Zaštite od ostalih slučajeva ugroze
Članak 68.
(1)
Zaštita od ostalih slučajeva ugroze provodi se kako slijedi:
(a) preventivne mjere u s lučaju olujna ili orkanska nevremena, pijavica, jakih vjetrova i tuče,
ostvaruju se gradnjom i uređenjima u skladu s Planom te prema važećim propisima i normama
kojima se osigurava mehanička otpornost i stabilnost građevina;
(b) sukladno naslovu 6.3.1. Vodoopskrba ovih Odredbi, dopušteno je i preporuča se uvođenje
dopunskih, odnosno alternativnih sustava vodoopskrbe, koji mogu biti od značaja za zaštitu i
spašavanje u slučaju suše i drugih slučajeva ugroze obuhvata Plana i područja Općine;
(c) zaštita od tehnološko-tehničkih katastrofa i velikih nesreća u gospodarskim objektima i
prometu obuhvaćena je propisanim mjerama zaštite od požara i eksplozija sukladno Planu te
primjenom posebnih propisa, kako za sadržaje na kopnu, tako i u akvatoriju (turističko privezište i
sidrište);
(2)
Prema Procjeni ugroženosti, opasnost od prometnih nesreća u pomorskom prometu na području
naselja Milna i u obuhvatu Plana je visoka zbog neposredne blizine Splitskih vrata, ali se u djelokrugu Plana
ne propisuju posebne preventivne mjere. U djelokrugu Plana ne propisuju se ni posebne preventivne mjere
zaštite i spašavanja u slučajevima epidemiološke i sanitarne opasnosti.
11.
MJERE PROVEDBE PLANA
11.1. Detaljni planovi uređenja i uvjeti za provedbu urbanističkoarhitektonskih i arhitektonskih natječaja
Članak 69.
(1)
U obuhvatu Plana nema slučajeva utvrđene obveze izrade detaljnih planova uređenja i zahvata za
koje je utvrđena obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih i/ili arhitektonskih natječaja te se Plan
provodi neposredno.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
lipanj, 2013
86

Program simpozija OBNOVA ZAŠTIĆENIH KULTURNIH

smjernice

Uputa za legalizaciju

Posebne pogodnosti koje nudimo

CROSKILLS - BUILD UP Skills Croatia

Q``H,nd,ref - Energetski certifikat

BROŠURA ZA LEGALIZACIJU OBJEKATA(u pdf.formatu)

ZAPISNIK - Općina Milna

E n e rg e ts k i c e rtifik a t s ta m b e n e zg ra d e Q``H,nd,ref

02. Pravilnik o sertifikovanju energetskih karakteristika zgrada