23. srpnja 2014. Umro je don Živko Kustić Prvi glavni urednik naše

29/2014
23. srpnja 2014.
Umro je don Živko Kustiæ
Prvi glavni urednik naše agencije don Živko Kustiæ
preminuo je u Zagrebu u 84. godini Ugledni grkokatolièki sveæenik, suprug i otac, glasoviti
propovjednik, jedno od najveæih imena hrvatskoga
novinarstva, nenadmašni komentator društvenih
zbivanja, odgojitelj novih naraštaja novinara,
dugogodišnji glavni urednik Glasa Koncila i Žive
zajednice, pisac je mnogih knjiga i priloga koji su široj
vjernièkoj javnosti na prihvatljiv naèin tumaèili istine
kršæanske vjere Bio je pokretaè i sudionik mnogih velikih inicijativa
Crkve u Hrvata, meðu kojima su Nacionalni
euharistijski kongres u Mariji Bistrici, osnivanje
Kršæanske sadašnjosti, Vjeronauène olimpijade,
Maloga koncila, Informativne katolièke agencije Zagreb...
Jedan od najutjecajnih kršæanskih intelektualaca
posebno æe ostati zapamæen po svojim prilozima u
rubrici Pisma seoskoga župnika don Jure koje je
godinama pisao u Glasu Koncila te puèkim misijama i
duhovnim vježbama koje je vodio diljem Crkve u
Hrvata i dijaspori Bio je otvoren suradnji sa svjetovnim medijima u
kojima je djelovao kao kolumnist Predvodeæi u krugu obitelji i prijatelja pogrebne
obrede na zagrebaèkom groblju Mirogoj, križevaèki
biskup Nikola Kekiæ zahvalio je Bogu "što smo imali
priliku sa Živkom živjeti, njega slušati, s njim
razgovarati i èitati plodove njegova srca i uma"
Domovinske vijesti
Zlatna misa fra Josipa Barièeviæa u Lunu
Djeca Srebrenice posjetila nadbiskupa Devèiæa
Rad DUHOS-a u pastoralnoj godini 2013./2014.
Imenovanja i premještaji u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji
Dr. Richard Pavliæ novi èlan Senjskoga kaptola
50. obljetnica sveæeništva biskupa Ivana Milovana
Nuncij D'Errico pohodio Crkvu hrvatskih muèenika
Imenovanja i premještaji u Krèkoj biskupiji
Misa na poèetku Hrvatskih svjetskih igara
Crkva u Hrvata
Proslavljen zaštitnik banjoluèke katedrale i biskupije
Prigodni program u èast biskupu Komarici
Priopæenje sa 61. redovnog zasjedanja BK BiH
Kardinal Puljiæ posvetio crkvu Sv. Ilije u Bosanskom Brodu
Biskup Komarica predvodio slavlje u Liskovici
Inozemne vijesti
Na internetu godišnje izvješæe vatikanske banke IOR
Irak: Osloboðene otete redovnice
Zabrinjavajuæe pravno stanje kršæana u Sudanu
Papina poruka vjernièkoj zajednici u Gazi
Poruka Papinskoga vijeæa za meðureligijski dijalog muslimanskim
vjernicima
Spaljena biskupska palaèa u Mosulu
Dan molitve za mir u Kamerunu
Papa razgovarao sa sirsko-katolièkim patrijarhom
Prilog dokumenti
Bog je strpljivi otac koji nas uvijek èeka
Prilog prikazi
Don Živko Kustiæ: Kako smo IKA-u stvarali u hodu
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Nuncij D'Errico u Križevcima
Marijapoli u središtu Pokreta fokolara Faro
Križevci, 13.7.2014. (IKA) - U središtu Pokreta fokolara
Faro u Križevcima u nedjelju 13. srpnja završen je
Marijapoli, jedinstveno iskustvo kršæanskog bratstva od
samih njegovih poèetaka u sjevernoj Italiji èetrdesetih
godina prošlog stoljeæa.
Sudjelovalo je oko 200 osoba razlièitih dobi, zvanja,
položaja, pristiglih iz mnogih krajeva Hrvatske. Tema
petodnevnog okupljanja bila je uzajamna ljubav, Isusova
nova zapovijed, promatrana i življena u brojnim nijansama i
situacijama. U želji da se potakne meðugeneracijsko
zajedništvo, program u dvorani svaki je dan pripremala
druga skupina. Svjedoèanstva, pjesme i igre te brojne
interesne radionice bile su dar jednih za druge i prilika za
upoznavanje i rast.
U petak su svi sudionici otišli na hodoèašæe u marijansko
svetište Molve, a nakon toga razgledali crkvu i galeriju
naivne umjetnosti u Hlebinama.
Na otvoreni dan, u subotu 12. srpnja, Marijapoli je posjetio
apostolski nuncij nadbiskup Alessandro D'Errico, uz
nazoènost domaæeg biskupa Nikole Kekiæa.
Mons. D'Errico najprije se ukljuèio u program u dvorani,
slušajuæi svjedoèanstva obitelji. Potom se obratio
nazoènima, izrazivši radost što je došao i pronašao obiteljsko
ozraèje. Želio je doæi na Marijapoli iz više razloga, a
ponajprije zbog "potrebe srca". Pojasnio je da dobro poznaje
Pokret i da u mnogim nuncijaturama svijeta rade fokolarini.
Osvrnuo se na svoj boravak u Pakistanu u vrijeme rata,
nakon napada na tornjeve blizance u New Yorku, kada je
nuncijatura bila jedna od glavnih meta Al Kaide. Tada je
sudjelovao na Marijapoliju u Lahoreu. "Poznajem vatru
fokolara koja pokreæe vaše nakane, vaš život. Kao Papin
predstavnik kažem vam: trebate nam! Treba nam netko tko
æe posvjedoèiti da je moguæe ljubiti uvijek. Moguæe je,
premda je jako teško, ljubiti i neprijatelje. Moguæe je ljubiti
posljednje, periferije svijeta, kao što kaže Sveti Otac", rekao
je mons. D'Errico, istaknuvši kako pronalazi veliki sklad
izmeðu pape Franje i utemeljiteljice Fokolara Chiare Lubich.
On govori jednostavno kao što je govorila i Chiara, dodao je.
Potom je podsjetio kako Papa kaže da je vrijeme nove
evangelizacije. "Treba iznova evangelizirati, kako su to èinili
apostoli. Tu misiju Papa daje onima koji je žele ozbiljno
prihvatiti. On kaže: 'Otvorite vrata. Jer ako je predugo
vremena zatvoreno, poèinje zaudarati.'"
Nuncij D'Errico pozvao je okupljene da preuzmu inicijativu,
potvrdivši da svi trebamo zasukati rukave, slušati, moliti,
svjedoèiti, iæi, pokrenuti se. Treba iæi radosno. Radošæu koja
dolazi iz srca, iz sigurnosti da je Isus uskrsnuo. Pozvao ih je
da proèitaju Papinu pobudnicu Radost evanðelja u kojoj on
piše da sanja drukèiju, misijski opredijeljenu Crkvu, koja se
neæe zatvarati, koja æe iæi prema periferijama svijeta, prema
siromašnima, posljednjima. Hoæemo li prihvatiti ovaj san,
upitao je na kraju nazoène, potvrdivši da je to identièan san
koji je imala Chiara.
Nuncij D'Errico predvodio je i misno slavlje u koncelebraciji
biskupa Kekiæa te ponovno istaknuo da je za njega
Marijapoli važno iskustvo te da nalazi veliki sklad izmeðu
vizije Crkve pape Franje i vizije utemeljiteljice Pokreta
Chiare Lubich.
.
2
23. srpnja 2014. broj 29/2014
"Razlièiti su dari, a isti Duh"
Ljetni kamp "Škola zajedništva" u Kalju u organizaciji župe
sv. Nikole Taveliæa u Kustošiji
Kalje, 13.7.2014. (IKA) - "Razlièiti su dari, a isti Duh" (1
Kor 12,4) geslo je ovogodišnjeg ljetnog kampa "Škola
zajedništva", koji je od 7. do 13. srpnja održan u Caritasovoj
kuæi u Kalju. Tridesetak srednjoškolaca, koji su došli ne
samo iz župe sv. Nikole Taveliæa, nego i iz raznih krajeva
Hrvatske pa tako i iz Dubrovnika, predvodili su
kustošijanski kapelan Ivan Valentiæ te petero animatora.
Program kampa se, kao i prošlih godina, temeljio na èetirima
glavnim uporištima: ljudske vrijednosti, kreativni rad, igra i
rast u katolièkoj duhovnosti, a glavna tema tjedan dana je
bila sedam darova Duha Svetoga. Svako jutro zapoèelo je
zajednièkom molitvom te doruèkom. Uslijedilo je èišæenje
kuæe i okoliša kako bi boravak u kampu bio što ugodniji, a
veæ tradicionalna karitativna nota oèitovala se u pomaganju
starijim mještanima pri cijepanju i slaganju drva za zimu. U
popodnevnim satima mladi su se okupljali na katehezu i
duhovnu notu, u kojoj su sudionici u tišini razmatrali Sveto
pismo i razmišljali o navještaju koji su u katehezi primili.
Kasni popodnevni sati bili su rezervirani za sportske
aktivnosti – odbojku, nogomet, olimpijadu, te razne igre koje
su zahtijevale kreativnost i spretnost sudionika.
Središnji dio dana bilo je euharistijsko klanjanje pred
Presvetim i slavljenje mise, a rad u skupinama s animatorima
i zajednièka veèernja molitva oznaèavali su kraj programa i
odlazak na poèinak.
Posljednjeg dana kampa, misnom slavlju i velikom
zajednièkom roštilju pridružile su se i obitelji sudionika te
ostali animatori iz župe sv. Nikole Taveliæa.
"Škola zajedništva" u organizaciji župe Sv. Nikole Taveliæa
u Kustošiji održava se od 2012. godine, a njezin je program
dosada prošlo 70-ak polaznika i animatora.
Zlatna misa fra Josipa Barièeviæa u Lunu
Lun, 13.7.2014. (IKA) – Fra Josip Barièeviæ proslavio je u
nedjelju 13. srpnja zlatnu misu u rodnome Lunu. Proslava je
zapoèela zlatnom misom u župnoj crkvi Sv. Jeronima a
nastavila se pohodom lunjskome groblju i kratkoj molitvi za
pokojne.
Dr. Milan Šimunoviæ, fra Josipov dugogodišnji suradnik i
kolega, u propovijedi na zlatnoj misi istaknuo je kako je fra
Josip "nastojao biti samo 'sredstvo', u granicama svojih
moguænosti". "Zahvaljujemo Bogu što mu je davao snage da
bude 'uporan'. Njegov govor, u predavanjima, u pisanju,
osobito novih katekizama, u pokretanju raznih projekata, na
crti su evanðeoskoga sijaèa koji se ne umara, makar svjestan
da æe mnogo toga naiæi na otpore, svima ostaje ne samo kao
'lijepo sjeæanje', veæ kao veliko životno obogaæenje", rekao
je dr. Šimunoviæ, istaknuvši kako je od posebnog znaèenja
njegovo djelovanje u Vijeæu za katehizaciju Hrvatske
biskupske konferencije i potom u njenom Nacionalnom
katehetskom uredu, posebice kroz katehetske ljetne škole.
Spomenuo je i da je dr. Barièeviæ dugogodišnji profesor na
Katolièkom bogoslovnom fakultetu i naroèito Katehetskom
institutu u Zagrebu.
Uime župe Lun i rodbine slavljeniku su èestitali župnik
Marijan Kosiæ, jedan od glavnih organizatora slavlja, i
Anðelko Barièeviæ, zlatomisnikov sinovac. Dar uime župe,
križ srebrnih niti, uruèio mu je sinovac Nediljko Barièeviæ, a
košaru lunjskih plodova ministrant Šime Makarun.
Domovinske vijesti
ika
Završetkom liturgijskog dijela, slavlje se nastavilo
domjenkom u župnome dvoru na koje su svi bili pozvani.
Nakon sveèanog objeda u užem krugu rodbine, subraæe
redovnika, sveæenika i prijatelja bio je uprilièen ophod
lunjskih maslinika sa struènim vodièima.
Fra Josip Barièeviæ roðen je 11. lipnja 1938. u Lunu. Nakon
završene puèke škole u Lunu odlazi u sjemenište franjevaca
treæoredaca glagoljaša u samostanu sv. Franje Ksaverskoga u
Zagrebu. Novicijat je završio i redovnièke jednostavne
zavjete položio 14. kolovoza 1955. u Krku, a doživotne
zavjete položio je 16. rujna 1961. na Glavotoku. Teološki
studij završio je na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u
Zagrebu. Za sveæenika je zareðen 29. lipnja 1964. u
Zagrebu. Od 1965. do 1966. nalazi se u samostanu sv. Franje
u Krku, gdje djeluje kao ispovjednik, propovjednik, duhovni
asistent Treæega svjetovnog reda te kao pomoænik magistra
novaka, a povremeno pomaže i u više župa Krèke biskupije.
Od 1966. do 1970. nalazi se u samostanu sv. Mihovila u
Zadru. U to je vrijeme završio studij romanistike i
germanistike na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je
1970. diplomirao te stekao struèni naziv profesora
francuskog i njemaèkog jezika i književnosti. Angažiran je u
pastoralu nadbiskupije osobito kao srednjoškolski i studenski
kateheta.
Godine
1970.
odlazi
na
dvogodišnji
poslijediplomski studij u Bruxelles na Meðunarodni
katehetski institut "Lumen Vitae", koji je afiliran Teološkom
fakultetu Katolièkog sveuèilišta u Louvainu. Magistrirao je
iz katehetike i pastoralne teologije 1972., obranivši radnju
Roditeljski likovi u psihologiji sjemeništaraca i sveæenika.
Od 1972. do 1974. nalazi se u samostanu sv. Franje
Ksaverskog u Zagrebu, gdje obnaša službu magistra
studenata teologije i magistra novaka (1972./1973.). U isto je
vrijeme i profesor vjeronauka i francuskog jezika u klasiènoj
gimnaziji franjevaca treæoredaca u samostanu u Odri.
Godine 1974. postaje urednik je i voditelj novoosnovane
Pastoralno-katehetske službe "Kršæanske sadašnjosti"
(PAKS) a sa suradnicima godine 1979. osniva Katehetsku
radnu ekipu SYMBOLON. Struèno se usavršava u
Meðunarodnom centru za medije u Lyonu (1974.). Struèno
usavršavanje u kršæanskoj pedagogiji i pastoralnoj
konzultaciji, u organizaciji Teološkog fakulteta u Grazu i
Instituta za integrativnu terapiju u Dusseldorfu, nastavlja od
1976. do 1980. Doktorat iz pastoralne teologije i katehetike
postiže na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu
1986., obranivši kao disertaciju sedam objavljenih
znanstveno-teorijskih radova i èetiri objavljene knjige, koji
èine tematsku cjelinu pod naslovom "Obnova religioznog
odgoja i kateheze u našoj Crkvi".
Na Katolièkom bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebu
djeluje od 1973., kada je pozvan na Institutu za teološku
kulturu laika KBF – a voditi kolegij "Pastoralna teologija i
apostolat laika" (do 2000.). Kao stalni èlan Vijeæa toga
Instituta i njegove Statutarne komisije sudjelovao je u
njegovu ustrojstvenom i programskom obnavljanju prije i
poslije demokratskih promjena u nas.
Od 1978. stalni je nastavnik iz više religiozno-pedagoških
odnosno teološko-katehetskih kolegija na Katehetskom
institutu KBF-a u Zagrebu. Na Katehetskom institutu
najprije je zamjenik predstojnika (1978.-1985.), zatim
ravnatelj i zamjenik predstojnika (1985.-1999.) te
predstojnik Instituta (od 1999. do 2005.). Kao koordinator
rada Statutarne komisije Instituta, intenzivno sudjeluje u
njegovoj višekratnoj ustrojstvenoj i programskoj obnovi,
osobito u onoj izmeðu 1978. i 1985. te u onoj izmeðu 1991. i
2005., kada je na Institutu, u skladu s najnovijom reformom
sveuèilišnog studija u nas, uspostavljen petogodišnji
teološko-katehetski studij. Jedan je od glavnih inicijatora i
suradnika u osnivanju i višekratnoj obnovi Instituta za
kršæansku duhovnost KBF-a u Zagrebu (1984.-2005.).
Stalno je bio èlan Vijeæa, Predstojništva i Statutarne
komisije toga Instituta. Od 1972. angažiran je na razlièitim
razinama Biskupske konferencije, osobito kao èlan
Katehetskog vijeæa odnosno Vijeæa za katehizaciju BK
(1972.-1976., 1977.-1996. te od 1988. do 2001.), unutar
kojega su mu bile povjeravane razlièite službe. Nakon
osnutka Nacionalnog katehetskog ureda HBK, njegov je èlan
i viši savjetnik za vjeronauk u osnovnoj školi (1995.-2001.)
te njegov struèni suradnik (od 2001.). Od 1984. do 1989. bio
je èlan Vijeæa BK za mlade.
Fra Josip objavio je više od trideset knjiga, te više od dvije
stotine znanstvenih radova. Danas fra Josip boravi u
samostanu u Odri – Dom za starije i nemoæne osobe "Kuæa
sv. Franje" te sudjeluje u pastoralu sa starijim i bolesnim
osobama.
Mons. Jerèiæ otvorio galeriju sveæenika Andre Ursiæa u
Selcima
U Galeriji Ursiæ sabrane su slike i skulpture poznatih
umjetnika donirane sveæeniku kroz dugi pastoralni rad
Selca, 14.7.2014. (IKA) – U sklopu nadolazeæe svetkovine
Gospe Karmelske koja se slavi kao naslovnica župe Selca na
otoku Braèu, u ponedjeljak 14. srpnja, otvorena je Galerija
Ursiæ sveæenika Andre Ursiæa iz Selaca u sklopu njegovih
selaèkih dvora.
Brojni Selèani, ali i Puèišæani o kojima je duhovna briga
povjerena sveæeniku Ursiæu, okupili su se pred galerijom
koju je otvorio generalni vikar Hvarske biskupije mons.
Stanko Jerèiæ. Pozdravljajuæi okupljene posjetitelje, posebno
one koji žive izvan Selaca, a èiji su korijeni vezani uz tu
župu, sveæenik Ursiæ izrazio je radost što su svojom
nazoènošæu potvrdili kako je svima potrebna kultura srca.
"Kao ljubitelji kulturnoga blaga treba se nadati da æe ono biti
prisutno ne samo u našim galerijama, nego i u našim
obiteljima", rekao je vlè. Ursiæ.
Ukratko je, zatim, predstavio galeriju, rekavši kako su u njoj
sabrane slike i skulpture poznatih umjetnika koje su mu
donirane kroz dugi pastoralni rad, posebno u župi sv. Petra u
Supetru. Meðu slikama posebno se istièu: Skidanje s Križa
(Mile Skraèiæ), Crkva Sv. Roka iznad Supetra (Mladen
Èuliæ), Bl. Alojzije Stepinac (Tomislav Ostoja), Krist pod
trnovom krunom (Vinko Barèeviæ), Polaganje u grob i Pieta
(Zlatan Vrkljan), Zavjetna crkvica i Starohrvatska crkvica
(Matko Trebotiæ), Skidanje s Križa (XIII. postaja, Vasilije
Jordan), a od braèkih slikara slike su donirali Ivo Petroviæ
Mikelanðelo, Petar Damjanoviæ, Josip Raiæ i Uroš
Kolimbatoviæ. Skulpture su darovali: Tomislav Ostoja (Bl.
Alojzije Stepinac, Sv. Martin), Pero Jakšiæ (Raspeti Krist,
Zagrljaj) i Sandra Nejašmiæ – Pirnat (Luko Paljetak).
Otvarajuæi galeriju i izložbu skulptura akademskih kipara
otoka Braèa, generalni vikar mons. Jerèiæ izrazio je
zahvalnost svima koji su obogatili župu Selca kroz
inicijativu Selèanina Ursiæa.
U izložbi postavljenoj u predvorju galerije sudjelovali su:
Paško Èule, Pero Jakšiæ, Sandra Nejašmiæ–Pirnat, Janez
Pirnat–Nejašmiæ, Ðani Martiniæ, Emil Trutaniæ i Ivan Jakšiæ,
a minijature i makete izložili su Josip Radiæ iz Puèišæa i Mili
Šantiæ iz Postira. Programu u predvorju galerije, koji su
glazbenim toèkama obogatili zbor Krista Kralja iz Selaca i
klapa Volat iz Puèišæa, nazoèili su i naèelnici opæina: selaèki
Ivan Marijanèeviæ i puèiški Marino Kaštelan.
.
23. srpnja 2014. broj 29/2014
3
Domovinske vijesti
Djeca Srebrenice posjetila nadbiskupa Devèiæa
Rijeka, 15.7.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ
susreo se u utorak 15. srpnja u Nadbiskupskom domu u
Rijeci s djecom Srebrenice koja su u ponedjeljak 14. srpnja
stigla u Dom "Alojzije Stepinac" u Drivenik na ljetovanje
koje im sedmu godinu za redom organiziraju Katolièki
skauti Rijeèke nadbiskupije. Voditelj, vjerouèitelj Marin
Miletiæ istaknuo je kako je veæina djece islamske
vjeroispovijesti, ali ima i pravoslavnih i katolika. "Svi smo
jednaki u oèima Stvoritelja i Dom u Driveniku primjer je i
svjedoèanstvo da se unatoè razlièitosti može zajedno
živjeti."
O nužnosti zajedništva mladim Srebrenièanima govorio je
nadbiskup Devèiæ, poruèivši djeci da nikada ne pomisle na
moguænost ratovanja, osobito jer dolaze iz grada koji je na
najtragièniji naèin rat osjetio. "Vi ste nova generacija koja
mora graditi novi svijet, novu Bosnu i Hercegovinu u kojoj
æe svi živjeti kao braæa. Svaki èovjek je jedinstven. Bog nas
je stvorio razlièite i zato se moramo uèiti poštovati i
prihvaæati svakoga."
Govoreæi o globaliziranom svijetu u kojemu živimo,
nadbiskup je poruèio kako je važno zajedno raditi, poštovati
se i suraðivati. "Ljubav je jaèa od svega i uvijek je ljepše
kada jedni drugima pružimo ruku pomirenja i zajedništva."
Nadbiskup Devèiæ djeci je poželio ugodno provedeno
vrijeme u Domu "Alojzije Stepinac", dodavši kako æe nakon
malih Srebrenièana, na ljetovanje u Drivenik doæi djeca iz
poplavljenih hrvatskih podruèja.
Vjerouèitelj i voditelj katolièkih skauta Marin Miletiæ
istaknuo je kako se u ovoj skupini Srebrenièana nalazi veliki
broj djece iz obitelji u kojima se suoèavaju s obiteljskim
nasiljem, kao i djece iz izbjeglièkog naselja "Ježevac".
"Radosni smo jer sedam godina uspijevamo ovo organizirati.
Iako smo izraziti domoljubi i volimo svoju zemlju, na ovaj
naèin pokazujemo da ljubav nije iskljuèujuæa. Èovjek mora
voljeti svoje, ali moramo biti otvoreni svakom èovjeku."
Podsjetio je na rijeèi bl. Stepinca da svaki èovjek podno
ovog neba je jednako vrijedan u oèima Stvoritelja. "Ovo je
snažna poruka koju djeca nose u svom srcu i u svoj kraj, a s
druge strane dobra je i za 'bistrenje' glava na našem
podruèju." U njihovoj pratnji su dvije socijalne radnice,
prihoterapeut i voditeljica Udruge "Snaga žene" iz Tuzle,
dok o svima, njih 41, brinu katolièki skauti Rijeèke
nadbiskupije.
"Zahvalni smo Rijeèkoj nadbiskupiji i Katolièkim skautima
što nam omoguæavaju ljetovanje koje je od neizmjerne
važnosti za ovu djecu s kojom intenzivno radimo na
pomirenju, suživotu i oprostu. To su osnovni preduvjeti za
skladan život. Nažalost, u BiH smo imali ružan rat,
Srebrenica je mjesto koje je osobito obilježila ljudska
netrpeljivost koju je uzrokovala netolerancija i nepoštovanje
razlièitosti", poruèila je predsjednica Udruge "Snaga žene"
Branka Antiæ Štauber. Za ovu djecu od neizmjerne važnosti
je maknuti se iz sredine u kojoj su izloženi obiteljskom
nasilju i svaðama, dodala je. "Sve više osoba pati od PTSP-a,
mnogi su nezaposleni pa se njihovo nezadovoljstvo reflektira
agresijom i svaðama u obitelji èemu su izložena mnoga
djeca. "Važno ih je izvuæi iz toga i pokazati im da život ima
širinu i ljepšu stranu, razgovarati s njima, raditi s njima,
rehabilitirati ih kroz ovakve projekte gdje je u centru ljubav,
zajedništvo i dobro raspoloženje."
Djeca æe u Driveniku boraviti do utorka 22. srpnja i do tada
posjetiti Islamski centar u Rijeci, susresti se s pravoslavnim
parohom, posjetiti predsjednika RH Ivu Josipoviæa, ali i otiæi
na nogometnu utakmicu HNK Rijeka - Ferencvaros.
4
23. srpnja 2014. broj 29/2014
ika
Rad DUHOS-a u pastoralnoj godini 2013./2014.
Osijek, 15.7.2014. (IKA/TU) - "Gospodin na prvome mjestu
i izvršavanje Božje volje" bio je cilj za osjeèke studente
okupljene u DUHOS-u, a predvoðene studentskim
kapelanom o. Arkadiuszom Krasickim u ovoj pastoralnoj i
akademskoj godini 2013./2014. Poèetak rada bio je oznaèen
klanjanjem pred Presvetim 17. rujna 2013., a tako je i
završila akademska godina 8. srpnja 2014.
"Naš jedini plan neka bude slijediti Božji plan", istaknuo je
kapelan Krasicki studentima na uvodnom teèaju nove
evangelizacije "Timotej", jednom od novih projekata
zapoèetih ove akademske godine. Znaèajan pomak u
kontekstu nove evangelizacije bila je i suradnja s
Televizijom Slavonije i Baranje (STV) na kojoj je emitirana
tjedna vjerska emisija "Doði i vidi" svakoga utorka od 21.15
sati, kao i prijenos klanjanja te misa za studente u okviru
njihova redovnoga programa petkom. Projekt je zapoèeo s
emitiranjem 24. prosinca 2013., a sezona je završila u srpnju
2014.
Klanjanja za studente veæ su niz godina prepoznatljivo
okupljalište mladih osjeèkoga Sveuèilišta. Redovito su se
održavala i ove akademske godine, utorkom u župi sv. Æirila
i Metoda od 20 sati, a sudjelovalo je stotine studenata i
mladih, èak i više od sedamsto. Uz klanjanja, svaki
posljednji utorak u mjesecu slavljena je i misa. Tijekom
korizme održani su korizmeni seminari koje su vodili gosti
dušobrižnici studenata iz cijele Hrvatske, a tema je bila
"Ljubiti raspetom ljubavlju". Obraðene su teme o èistoæi
prije braka, braku i obitelji te o sveæenièkome i
redovnièkome pozivu. Snimke seminara mogle su se vidjeti
u okviru programa spomenute televizije te na YouTube
kanalu duhos.com.
Studenti su se okupljali i na molitvenim susretima Zajednice
Svete obitelji èetvrtkom od 20 sati u navedenoj osjeèkoj
župi. Ove godine novost je bio naèin organizacije rada.
Naime, studenti, volonteri DUHOS-a organizirali su se u
timove: novinarski, portal i informiranje; poslužiteljski;
karitativni; pravni; odnosi s drugim zajednicama; foto i
video tim; slavljenièki tim i koordinacija.
Jedan je od istaknutih timova i novi pastoralni odsjek DUHOS Alumni koji okuplja sve mlade iznad studentske
dobi, zaposlene i nezaposlene te obitelji koje aktivno žele
pridonositi pastoralu studenata, studentskome kapelanu i
udruzi DUHOS. Uz nekoliko susreta Alumni su organizirali
kulturni dogaðaj obilježavanje kanonizacije Ivana Pavla II.
za sve graðane Osijeka.
DUHOS-ovci su i ove akademske godine hodoèastili izvan
Osijeka. Putovali su u Poljsku te na Susret hrvatske katolièke
mladeži u Dubrovnik, sudjelovali na nadbiskupijskom
križnom putu za mlade, a ljeto æe provesti duhovno aktivno
organizirajuæi evangelizacijske susrete na šibenskome
podruèju u srpnju 2014.
Plod rada DUHOS-a vidljiv je po realizaciji nekoliko
programa za studente za koje su sredstva dobivena preko
natjeèaja Studentskoga zbora za studentske udruge
Sveuèilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u 2013. godini.
Sredstva su utrošena na izradu nove mrežne stranice
duhos.com koja je u novom izdanju na platformi Wordpress
od prosinca 2013. Realizirani su informativni i promotivni
projekti u obliku evangelizacijskih letaka i plakata, izraðene
su i majice za animatore te je izdan molitvenik za studente
"Rastimo u zahvalnosti". Uz to izdanje, znaèajno je
spomenuti i nove biblijske meditacije "Svjetlo rijeèi", autora
o. Arkadiusza Krasickog. Ove akademske godine pokrenut
je i projekt "Srebro i zlato ljubavi" s ciljem promicanja braka
i obitelji na lokalnoj i nacionalnoj razini. Za poèetak æe se
održati izložba fotografija, pisama te uspomena osoba koje
ika
su u braku 40 i više godina i to najprije na lokalnome
podruèju (Osijek) uz oèekivanje širenja ideje na ostatak
Hrvatske. U projekt su ukljuèene sve osobe bez obzira na
nacionalnu, rasnu ili vjersku pripadnost buduæi da se
projektom želi naglasiti ljepota, bogatstvo i svevremenost
braka i obitelji, jer je to ono što je zajednièko svim ljudima.
Realizacija projekta oèekuje se u ak. godini 2014./2015.
Od redovitih aktivnosti i ove je akademske godine studentski
kapelan blagoslovio studentske sobe i studente u
studentskim domovima u Osijeku, te im bio na raspolaganju
u svojim uredima na EFOS-u i u Novom studentskom domu.
Blagoslovljeni su i parovi koji hodaju u èistoæi, njih èak 17.
Uz tri sklopljena sakramenta ženidbe bivših èlanova
DUHOS-a, sada DUHOS Alumni-ja, studentski kapelan
istièe i brojne duhovne pozive - odlaske u sveæenstvo
studenata koji su bili dio ovoga zajedništva. Za mnoge
studente svakodnevna misa, tjedni post, svakodnevna
molitva, Božja rijeè, zajedništvo i brojne ideje za buduæi rad
sjeme su s kojim DUHOS kreæe u novu akademsku i
pastoralnu godinu.
Biskup Štambuk proslavio 25. obljetnicu biskupske
službe u rodnim Selcima
Duboko sam uvjeren da je roditeljski dom prvi fakultet i prvo
sveuèilište na kojemu èovjek uèi što je to život
Selca, 15.7.2014. (IKA) – Na uoènicu Gospe Karmelske, u
utorak 15. srpnja, koja se u Selcima na Braèu slavi kao
župna svetkovina, u crkvi Krista Kralja uprilièen je prigodni
program kojim je hvarski biskup Slobodan Štambuk
proslavio 25. obljetnicu biskupske službe u rodnoj župi. Uz
biskupa Štambuka u pratnji su bili generalni vikar biskupije
mons. Stanko Jerèiæ i župnik Puèišæa Selèanin Andro Ursiæ,
a brojni vjernici ispunili su župnu crkvu. Na poèetku
programa biskupa je pozdravila klapa Blaca s pjesmom
"Tebe tražim, Bože moj", a zbor Krista Kralja otpjevao je
skladbu "Neka je Bog prvi", èiji je autor Selèanin maestro
Siniša Vukoviæ.
Župnik Selaca Jakša Rubiniæ èestitao je, zatim, biskupu
Štambuku srebrni jubilej biskupske službe, rekavši da je
mons. Štambuk za svoje geslo uzeo rijeèi svete Ivane Arške
"Neka je Bog uvijek prvi poslužen". Podsjetio je ukratko na
životni put mons. Štambuka te istaknuo da je sveæenièki red
primio u Selcima 3. srpnja 1966. godine. "Kroz biskupsku
službu posebnu je ljubav i brigu pokazivao prema svojoj
rodnoj župi koja slavi Gospu Karmelsku, a koju biskup
Štambuk rado štuje. Istaknuo se u brizi za duhovna i
materijalna dobra povjerene mu biskupije", rekao je, uz
ostalo, u prigodnom govoru vlè. Rubiniæ, podsjetivši da je
mons. Štambuk kao nasljednik biskupa Celestina
Bezmalinoviæa 55. biskup Hvarske biskupije. Uz èestitku
upuæenu uime župljana, župnik Rubiniæ darovao je biskupu
sliku Marije s djetetom Isusom. Uime žitelja Selaca èestitku
biskupu uz srebrni jubilej službe izrekao je naèelnik
tamošnje opæine Ivan Marijanèeviæ. "Molimo zagovor Gospe
Karmelske da Vam podari zdravlje i snagu kako biste i
nadalje vodili našu biskupiju. Uime svih mještana iskreno
Vam èestitam Vašu obljetnicu", rekao je naèelnik
Marijanèeviæ, uruèivši biskupu repliku kapelice Sv. Nikole
izraðenu od braèkoga kamena.
"Naviru mi uspomene na moga suzareditelja mons. Celestina
Bezmalinoviæa, zatim moga biskupa Andra Štambuka koji
poèiva u grobu selaèke crkve, kao i na obiteljski dom oca
Josipa i majke Perice. U tome domu stvoreno je ono što bih
nazvao 'biskup Štambuk'. Duboko sam uvjeren da je
roditeljski dom prvi fakultet i prvo sveuèilište na kojemu
èovjek uèi što je to život. Ovu proslavu doživljavam kao
Domovinske vijesti
èašæenje moga rodnoga mjesta", poruèio je u zahvalnoj rijeèi
biskup Štambuk, zaželjevši da njegovo rodno mjesto ima
zdrave roditelje, zdrave oèeve i majke. Osim župnoga zbora,
u prigodnome programu biskupu u èast nastupio je i Djeèji
zbor pod ravnanjem s. Ines Elek, kao i biskupov brat Juro
recitiravši pjesmu "Procesijun". Djeèji zbor na kraju je
darivao biskupa s 25 žutih ruža, a biskup je nakon iskazane
radosti prema djeci položio darovane ruže u podnožju
Gospina kipa.
Biskup Štambuk nazoèio je, zatim, koncertu puhaèkoga
orkestra KUD "Hrvatski sastanak 1888." iz Selaca i klape
Blaca iz Nerežišæa koji je održan na Pijaci kao uvod u bogati
kulturni program ovogodišnjega ljeta.
Gospa Karmelska proslavljena na brdu Okit
Biskup Ivas prokomentirao donošenje Zakona o životnom
partnerstvu osoba istog spola, rekavši da je to jedan od
najtužnijih dogaðaja u povijesti hrvatskog naroda
Vodice, 16.7.2014. (IKA) – Predvodeæi misu na blagdan
Gospe Karmelske, 16. srpnja, u župnom svetištu Gospe
Karmelske na brdu Okit u Vodicama šibenski biskup Ante
Ivas prokomentirao je donošenje Zakona o životnom
partnerstvu osoba istog spola. "Narodni voðe juèer su
izglasali zakon koji se u temelju protivi Božjem zakonu o
životu. Digli su ruku za smrt svoga naroda. Ono što se juèer
dogodilo držim da je jedan od najtužnijih dogaðaja u
povijesti hrvatskog naroda. Smijemo reæi da nam Bog šalje
Majku Gospu našu da se oko nje okupimo i molimo. Premda
s gorèinom i mukom u srcu želio bih da svi to osjetimo, pa
da s istom mukom s kojom je Gospa stajala pod križem ovu
misu namijenimo za naš narod, koji drugaèije misli i koji
vjeruje da je život u obitelji onakvoj kakvom ju je Bog
zamislio", poruèio je u uvodu u misno slavlje.
Ove godine biskup Ante Ivas slavi pedeset godina
sveæenièke službe. Homiliju koju je kao mladomisnik
izgovorio na blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja 1964.
godine izgovorio je i nakon pedeset godina. Homilija je
aktualna i danas. Biskup u njoj, nadahnut duhom proroka,
Mariju stavlja kao vodilju vjernicima.
"Marija je naša majka. Mi smo sinovi i kæeri, djeca njezina.
Ali, jesmo li pravi sinovi i kæeri naše majke? To je prevažno
pitanje. Jer nema nièega goreg nego prezreti majèinu ljubav i
brigu, zaboraviti majku, pobjeæi od nje", rekao je biskup
Ivas. "Svijet treba majke. Danas više nego ikad. Nikad svijet
nije bio 'bogatiji i uèeniji', ali nikad nesretniji i žalosniji. To
mora svatko priznati tko imalo pametno misli. Treba nam
majèine ljubavi da se smire mržnje, da se svijet ne smrzne od
duhovne hladnoæe. Treba nam majka da ne zaboravimo
roditeljska ognjišta, vjeru, poštenje, dobrotu, od Boga
darovanu dušu, da ne umremo za vjeènost. Što nam sve
koristi ako dušu svoju i svoga naroda izgubimo", poruèio je
biskup Ivas.
"Majko Kraljice drage nam Hrvatske, pogledaj nas.
Blagoslovi naše obitelji, domove, polja, djecu, mladiæe i
djevojke, oèeve i majke. Sve blagoslovi, i one kojih nema
ovdje, jer ti ne prestaješ biti majka makar te sin i ne priznaje.
Obeæavamo ti da æemo se držati skuta tvojih i da æemo iæi za
tobom kuda god ti poðeš", obeæao je biskup Ivas Majci
Mariji prije pedeset godina, a jednako tako i danas.
Blagdan Gospe od Okita obilježava duhovni život cijele
vjernièke zajednice, rekao je župnik Vodica don Franjo
Glasnoviæ. Crkva Gospe od Okita dva puta je rušena, u II.
svjetskom i Domovinskom ratu. Ona je simbol opstojnosti
Vodica, rekao je župnik. U okitskom svetištu i blagdanu
Gospe od Okita on vidi izvorište duhovnosti i za brojne
goste i turiste u Vodicama.
23. srpnja 2014. broj 29/2014
5
Domovinske vijesti
"Umjetnièko blago fažanske crkve"
Gospa Karmelska proslavljena otvaranjem izložbe i misom
koju je predvodio biskup Ivan Milovan
Fažana, 16.7.2014. (IKA) - U Fažani je u srijedu 16. srpnja
misom u drevnoj crkvici Gospe Karmelske te otvorenjem
izložbe "Umjetnièko blago fažanske crkve" proslavljen
blagdan BDM od Karmela. Misno slavlje u crkvici iz 14.
stoljeæa predvodio je umirovljeni poreèki i pulski biskup
Ivan Milovan u suslavlju sa župnikom domaæinom mr.
Ilijom Jakovljeviæem te vlè. mr. Matom Miæanom.
Vlè. Miæan u propovijedi je istaknuo kako nakon Uzašašæa
Isusa Krista postajemo Crkva koja gleda i stremi gore, no
dostizanje našega konaènog cilja èovjeku nije moguæe ako
ide sam. Krist kao cilj nas usmjerava na zajedništvo s
drugima, na meðusobnu pomoæ na tom putu, iz ljubavi; jer
samo je tako moguæe napredovati na tome putu, uz pratnju
blagoga pogleda Nebeske Majke. Govoreæi o karmelskom
redu, propovjednik je spomenuo kako na primjedbu da je to
strogi red karmeliæani odgovaraju da je to sretni red, jer su
doživjeli poziv na život posveæen Bogu. Jednako tako bi se
moglo reæi i za kršæanstvo, zbog, ponekad možda, naizgled
strogih crkvenih pravila, no ta nas pravila èine sretnima i
vode nas Kristu, zakljuèio je vlè. Miæan.
Nakon završetka mise u obližnjem Multimedijalnom centru
sveèano je otvorena izložba "Umjetnièko blago fažanske
crkve". Glazbeni uvod u sveèanost otvaranja izložbe
prigodnim marijanskim pjesmama izveo je fažanski Župni
zbor sv. Kuzme i Damjana koji je glazbeno animirao i misno
slavlje. Naèelnica opæine Ada Damjanac izrazila je
zadovoljstvo realizacijom te inicijative kojom je obogaæena
kulturna ponuda Fažane, a voditeljica Turistièke zajednice
Fažane Melita Perokoviæ zahvalila je svima koji su uz TZ
Fažane sudjelovali u realizaciji izložbe. U nastavku se
okupljenima obratio proèelnik Upravnog odjela za kulturu
Istarske županije Vladimir Torbica.
Autorica izložbe povjesnièarka umjetnosti Sunèica Mustaè
tumaèeæi izložene predmete i fotografije provela je
posjetitelje izložbe kroz povijest Fažane i fažanske župe koja
se prvi put spominje 1150. godine. Prikazala je razvoj
sakralne umjetnosti na tom podruèju kroz razlièite povijesne
periode, od 6 stoljeæa iz kojeg potjeèu prve sakralne
graðevine, poput crkvica Sv. Elizeja, Sv. Lovre i Sv. Flora,
preko razlièitih povijesnih i umjetnièkih epoha sve do naših
dana. Izložba predstavlja struèno povijesno dokumentirane
predmete i slike iz sakralnog i umjetnièkog blaga fažanske
župe: kaleže, pokaznice, svijeænjake i druge liturgijske
predmete te relikvijare iz raznih razdoblja sa relikvijama
svetih Kuzme i Damjana, sv. Vincenta, sv. Antuna i drugih.
Uz ostale raritete izložena je skulptura Bogorodice s
Djetetom iz 15. stoljeæa, oltarna pala iz 17. stoljeæa, misali,
matièna knjiga krštenih iz 17. stoljeæa, te razni zavjetni
darovi, mahom nakit, a i jedna maketa broda koja se ubraja u
fond od više od stotinu maketi brodova od Boke do Istre.
Time se Fažana svrstala u bok s Rovinjom u kojem se èuva
mnogo zavjetnih darova, istaknula je autorica izložbe.
Župnik Jakovljeviæ istaknuo je kako je taj sakralno-kulturni
projekt raðen da bi "obogatili našu kulturnu ponudu tijekom
turistièke sezone te predstavili jedan dio umjetnièkog blaga
ovog mjesta koje su vjernici stoljeæima stvarali i èuvali".
"U ovim umjetninama i sakralnoj baštini èitamo stoljetnu
povijest ovog našeg mjesta te kršæanski duh i vjeru naraštaja
prije nas koji su nam ovo ostavili u baštinu te dali trajni
peèat ovom mjestu. Želja nam je kao Crkvi ne samo
obnavljati umjetnièka djela veæ i stvarati nove sakralne
spomenike i sakralna djela za buduæe naraštaje", zakljuèio je
župnik.
U MMC-u je predstavljen jedan dio, drugi dio - umjetnièke
6
23. srpnja 2014. broj 29/2014
ika
slike su u župnoj crkvi, a treæi dio koji nije izložen se
restaurira ili se priprema za restauraciju. Izložbu je proglasio
otvorenom biskup Milovan, a otvorenju je nazoèio i
nekadašnji fažanski župnik, sada župnik župe sv. Pavla u
Puli, pulski dekan Milan Mužina. U prigodnom katalogu koji
prati izložbu tekstove potpisuju Sunèica Mustaè, Ondina
Krnjak i Ilija Jakovljeviæ, a fotografije su iz raznih izvora.
Slavlje u Karmelu u Brezovici
Karmel-Brezovica, 16.7.2014. (IKA) - U jubilarnoj godini
Stepinèeva Karmela u Brezovici èuvarice svetišta i brojni
hodoèasnici: prijatelji i dobroèinitelji Karmela, te štovatelji
Gospe Karmelske, sveèano su 16. srpnja proslavili
svetkovinu svoje nebeske zaštitnice. Sveèanu prijepodnevnu
euharistiju predslavio je vlè. Ivica Berdik, župnik u
zagrebaèkom Botincu, uz više od dvadesetak suslavitelja:
sveæenika, redovnika, bogoslova i ministranata, dok su ostali
sveæenici ispovijedali, a o. Dario Tokiæ, OCD, primao je
vjernike, koji su se obukli u Gospino odjelce, u Škapularsku
bratovštinu. Misno slavlje animirale su karmeliæanke pod
ravnanjem njihove susestre s. M. Bonite Kovaèiæ.
Èudimo se kako neki, nakon tolikih èudesa, osporavaju
svetost utemeljitelja ovoga Karmela, èiju 80. obljetnicu
biskupskog posveæenja slavimo, kao i 75. obljetnicu osnutka
Karmela u Brezovici, rekao je na poèetku homilije
predvoditelj slavlja. Potom se osvrnuo, nadahnjujuæi se na
blagdanskim èitanjima, na povijest, znaèenje i poslanje
karmeliæanki, s osobitim naglaskom na potrebu osluškivanja
Boga i susreta s njim po primjeru proroka Ilije i Gospe
Karmelske. Prisjetio se samih poèetaka dolaska prvih dviju
sestara, 24. svibnja 1939. godine, na blagdan Marije
Pomoænice: s. Regine Terezije Trbljaniæ i s. Marije Josipe
Laufer, na poziv zagrebaèkog nadbiskupa Alojzija Stepinca.
Bog je brzo odgovorio na vapaje nadbiskupa Stepinca i veæ
14. travnja 1944. godine sestre su prešle iz Dvorca u
sagraðeni Karmel. Tom prigodom njegov utemeljitelj izjavio
je da je Karmel njegovo najvažnije životno djelo, istaknuo je
vlè. Berdik. Propovjednik je potom spomenuo da je Božja
Providnost prekrasno vodila Stepinèev Karmel u Brezovici,
jer je on postao rasadište novih Karmela u Hrvatskoj, u
Bosni i Hercegovini i u Albaniji. Predvoditelj slavlja
zahvalio je Majci Božjoj Karmelskoj i karmeliæankama na
25. obljetnici svoga sveæeništva. Naime, 16. srpnja 1989.,
kad je Karmel slavio svoju 50. obljetnicu osnutka, vlè.
Berdik slavio je mladu misu u zagrebaèkom Preèkom, pod
okriljem Kraljice Karmela.
Popodnevno misno slavlje predslavio je mons. mr. Antun
Sente, župnik sv. Barbare u zagrebaèkom Vrapèu, uz oko
dvadesetak suslavitelja. Pjevao je bor mladih "Glorius" iz
njegove župe, a mnoštvo hodoèasnika im se pridružilo.
Znamo da je ovdje prisutan Bog i zato želimo doæi bliže pod
skute ove svetosti, posvijestio je hodoèasnicima mons.
Sente, na poèetku misnoga slavlja. U propovijedi je rekao da
je kairos, pravo vrijeme, za nas sada, jer Bog uvijek dolazi k
èovjeku, On je Bog prisutni koji traži suradnike i prijatelje u
èovjeku. Možda nam je ova misa prilika da se iznova
opredijelimo za Boga, za život s njime, rekao je
propovjednik, i ustvrdio da nam je Bog poslao svoga Sina
onda, kad se èovjek udaljio od Boga. Jednako tako je rekao
da: Bog želi popraviti èovjekovo zlo. Štoviše, Bog sam
uzima tijelo da bi ponovno Bog i èovjek postali prijatelji.
Bog, premda sve može bez nas, uzeo je za suradnika
èovjeka, Ženu, kojoj daje povjerenje, poštujuæi njezinu
slobodu, i ona postaje Majka njegova Sina. Tu Ženu danas
slavimo, Majku Spasiteljevu, koja je bila vjerna Bogu od
Kristova navještenja do njegove smrti i uskrsnuæa.
ika
Napomenuo je da su Isus, koji je iznad svakoga Zakona, kao
i njegova Presveta Majka Marija, bili podložni Zakonu, za
razliku od nas koji èesto èinimo suprotno. Preèesto
zaboravljamo da smo djeca Božja; da od Boga Oca
posjedujemo vjeèni život, posinstvo, ono što djeca naslijede
od roditelja; i da se kako god nas pritisnu životni križevi, ne
bismo trebali bojati jer smo Božji baštinici.
I ove godine štovatelji Karmelske Gospe, kao i sestre
karmeliæanke, pripremili su se za svetkovinu Majke Božje
Karmelske od brda Karmela devetnicom Veèernje
Èasoslova, Litanija lauretanskih, molitava i pjesama i
trodnevnom duhovnom obnovom. Prvi dan misno slavlje i
homiliju predslavio je don Stjepan Bolkovac, SDB, iz
Zagreba, koji je snažno ocrtao Majku Božju kao slušateljicu,
vršiteljicu i nositeljicu Rijeèi Božje i pozvao sve da budu
poput nje. Vlè. Ivan Topolnjak, župnik u Savskom Gaju,
predslavio je drugi dan trodnevnice i govorio na temu
"Blažena Djevica Marija naša duhovna Majka i Uèiteljica".
Uoènicu Karmelske Gospe predslavio je vlè. Domagoj
Vuletiæ, župnik župe Krista Kralja iz Zagreba, uz suslavitelja
vlè. Marka Kovaèa i ministranta Tomislava Skendera. S
temom "Blažena Djevica Marija uzrok naše radosti" otvorio
je svetkovinu Gospe Karmelske i posvijestio vjernicima da
je Krist uzrok naše radosti, a Marija postaje to po njemu, jer
je ljubila druge kao što je Krist ljubio nas.
Gospa Ribarska proslavljena u Senju
Senj, 16.7.2014. (IKA) - U Senju je 16. srpnja sveèano
proslavljen blagdan Gospe Karmelske ili kako ju u tome
drevnom biskupijskom središtu zovu Gospe Ribarske. Misno
slavlje i sveèanu procesiju s kipom Gospe Ribarske
središtem Senja predvodio je gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ u koncelebraciji brojnih sveæenika, meðu kojima
èlanova drevnog Senjskog kaptola, mjesnog župnika dr.
Richarda Pavliæa kao i sveæenika Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije profesora fundamentalne teologije u Ðakovu
dr. Davora Vukoviæa i Zdravka Èabrajca. Na misi je pjevao
katedrali zbor pod vodstvom Ivana Prpiæa i uz orguljsku
pratnju Milana Duèiæa, a u procesiji je sudjelovala i Gradska
glazba Senj. "Kao što je u današnjem èitanju Majka Božja
poruèila uèenicima da èine sve što im Isus naredi, ona to i
danas poruèuje nama. Ako se tako ponašamo, onda æemo biti
na pravom putu", poruèio je u homiliji biskup Bogoviæ. U
nastavku je pojasnio etimologiju pojma škapular ili škapulir
koji s latinskog prijevoda znaèi tkanina koja pokriva leða, a
upravo je BDM "tražila od nas odgovornost da nosimo jaram
Kristov na svojim leðima". Kroz povijest smo bili pod
raznim jarmovima, od turskog do komunistièkog. Isus je
jasno rekao, uzmite jaram moj na sebe, što znaèi da smo
spremni preuzeti na sebe obveze u društvu. Ako si bio dobar
prema bližnjemu, mirno æeš spavati. Tada smo i spremniji
preuzeti obveze u društvu i životnu odgovornost što je
posebno važno u današnjem vremenu koje promièe
nenavezanost i slobodu, rekao je biskup.
Nakon mise održana je tradicionalna procesija središtem
Senja u kojoj su sudjelovali brojni Senjani kao i hodoèasnici
pristigli s drevnog Modruša i marijanskog svetišta u
Oštarijama kod Ogulina. U završnom obraæanju ispred
senjske katedrale Uznesenja BDM predvoditelj trodnevnice
župnik Svetvinèenta u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji Darko
Zgrabliæ istaknuo je da su išli zajedno s Gospom "ne zbog
tradicije veæ kao izraz naše vjere" te da po njenu nagovor
budu spremni izgarati za Krista. Predstavljen je i novi èlan
Senjskog kaptola umjesto nedavno preminulog Petra Boguta,
dr. Richard Pavliæ, župnik Senja i profesor na Rijeèkoj
teologiji.
Domovinske vijesti
Biskup Štambuk predvodio slavlje u Selcima
I na našim otocima dogaðaju se neka èudna okupljanja koja
iza sebe ostavljaju 30 tona smeæa, 2000 mladih koji su
uhiæeni, 300 eura za pokvareni heroin, a i mlade koji su
završili ili æe završiti na psihijatriji. Kao da ljepota i
pristojnost više nisu izazovi
Selca, 16.7.2014. (IKA) – Župa Gospe Karmelske u
Selcima na Braèu sveèano je proslavila u srijedu 16. srpnja
župnu svetkovinu koja se u toj braèkoj župi slavi i kao Dan
opæine. Središnje misno slavlje u crkvi Krista Kralja
predvodio je hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan
Štambuk u zajedništvu s generalnim vikarom biskupije
mons. Stankom Jerèiæem i desetak sveæenika, meðu kojima
su bili sveæenici iz Slovaèke i Austrije koji se odmaraju na
tome otoku. "Slaveæi dragu svetkovinu Gospe Karmelske,
sve vas srdaèno pozdravljam. Pozdravljam i žitelje Povalja,
Novoga Sela, Sumartina i dakako Selaca, sve koji pripadaju
opæini koja slavi svoju dragu Gospinu svetkovinu, na
poseban naèin naèelnika opæine Ivana Marijanèeviæa i
njegove suradnike", rekao je biskup Štambuk u uvodu u
misno slavlje, zaželjevši svima dobar napredak.
"Što je ono što nas k njoj dovodi? Što je ono što nas oko nje
okuplja, oko njezina lika? Kao da èujemo: 'Djeco moja, ako
me budete slušali, neæete se postidjeti. Ja sam Majka lijepe
ljubavi, Majka koja vodi brigu o svoj svojoj djeci", rekao je
u homiliji hvarski biskup, ustvrdivši da Marijin blagdan
okuplja, povezuje, stvara zajedništvo. U nastavku homilije
biskup Štambuk upozorio je na odreðena okupljanja mladih,
rekavši: "I na našim otocima dogaðaju se neka èudna
okupljanja koja iza sebe ostavljaju 30 tona smeæa, 2 000
mladih koji su uhiæeni, 300 eura za pokvareni heroin, a i
mlade koji su završili ili æe završiti na psihijatriji. Kao da
ljepota i pristojnost više nisu izazovi. Dragi mladi, ljepota i
pristojnost ostaju vrijednosti kojih se ne trebate nikada
sramiti", rekao je, uz ostalo, mons. Štambuk, podsjetivši
okupljene vjernike na Susret hrvatske katolièke mladeži koji
je 26. i 27. travnja okupio u Dubrovniku 35.000 mladih.
"Dragi mladi, ne dajte se opiti od ovoga svijeta, ne dajte se
sramiti onoga što uèinite. Ako samo kriminal gospoduje
svijetom, onda je to smrt ideala. Kranjèeviæ nam jasno
govori: 'I tebi baš što goriš plamenom od ideala silnih,
vjeèitih, ta sjajna vatra crna bit æe smrt, mrijeti ti æeš kada
poèneš sam, u ideale svoje sumnjati'. Nikada nemojte
sumnjati u ljudske i kršæanske ideale", poruèio je mladima
biskup Štambuk, pozvavši roditelje da njeguju i èuvaju
ideale obiteljskoga života. "Draga Gospe Karmelska, pred
tobom stoji puk Božji, stoji i prosi milost. O nebeska
Kraljice, ti znadeš najbolje sve naše nevolje, o spasi nas.
Èuvaj naše mlade da bi krenuli putem finoæe, dobrote,
poštenja i plemenitosti", zakljuèio je biskup Štambuk.
Na kraju misnoga slavlja mjesni župnik Jakša Rubiniæ
èestitao je župljanima i opæinskim vlastima župnu
svetkovinu. Uputio je èestitku i mons. Štambuku na 25.
obljetnici biskupske službe, zaželjevši da ga Gospa
Karmelska pomogne kako bi i nadalje uspješno vodio
Hvarsku biskupiju. Uslijedila je, zatim, sveèana procesija
ulicama mjesta s kipom Gospe Karmelske koju su nosili
mladi župljani. Uz sudjelovanje brojnih vjernika pjevanje
marijanskih pjesama predvodio je zbor Krista Kralja kojim
je ravnao Pero Boškoviæ. Prije završnoga blagoslova pred
župnom crkvom, biskup Štambuk je rekao: "Drago mi je
vidjeti vas okupljene oko njena lika s razlièitih strana našega
otoka. Ne bojte se nikada otvoreno i normalno pristupiti
Gospi za vaše zajedništvo. Gospa æe uvijek biti stvarateljica
dobroga zajedništva i urednoga obiteljskoga života",
poruèivši kako Gospa uvijek nudi stablo života mjesto stabla
smrti.
23. srpnja 2014. broj 29/2014
7
Domovinske vijesti
Obljetnica posvete župe na rijeèkoj Drenovi
Rijeka, 16.7.2014.
(IKA) - Župa Blažene Djevice
Karmelske na rijeèkoj Drenovi proslavila je u srijedu 16.
srpnja blagdan zaštitnice i 151. obljetnicu posvete župe.
Misno slavlje predvodio je vlè. Vjekoslav Ðapiæ. U
propovijedi vjernike je upoznao s poviješæu karmelske
pobožnosti, rekavši kako je nastala na temelju viðenja sv.
Šimuna Stocka, treæega po redu generala karmeliæanskog
reda. Njemu se ukazala Blažena Djevica Marija i dala mu
škapular uz obeæanje da æe svatko tko ga bude nosio i s njim
umro biti pošteðen muka u paklu. Škapular je Marijin znak
te je govoreæi o Isusovoj majci istaknuo kako je Marija
èuvarica prave vjere. "Ona je ta koja štiti i èuva svoju djecu i
u situacijama kada je vjera stavljena na kušnju."
Nakon misnog slavlja nekadašnji župnik mons. Gabrijel
Bratina blagoslovio je 36 novih klupa i dvije nove
ispovjedaonice. Osamnaest starih klupa bit æe darovano župi
na otoku Ižu, rekao je župnik Nikica Juriæ koji je tom
prigodom dobrotvorima novih klupa uruèio zahvalnice.
Uoèi misnoga slavlja predstavljen je nosaè zvuka Dua
Aledory posveæen Gospi Karmelskoj, dok su uz njih
glazbom mise trodnevne priprave i blagdanske mise
animirali zbor mladih "Zvuk neba" i župni zbor "Lahor".
Povijest župe Blažene Djevice Karmelske seže u godinu
1837. kada je don Ivan Cvetkov, tadašnji župni pomoænik,
izabran za župnika na Drenovi. "Godinu dana kasnije dao je
izgraditi župni stan koji i danas služi toj svrsi. U njemu je
don Cvetko okupljao naprednu djecu i uèio ih prvoj
pismenosti", rekao vlè. Juriæ. Bogoslužje se tada obavljalo u
kapeli Svih svetih na današnjem novom groblju na Drenovi,
jer je kapelica Gospe Karmelske, sagraðena 1628. godine na
prostoru izmeðu Drenovskog puta i samostana u blizini
župnog dvora, bila u ruševnom stanju. "Zalaganjem don
Ivana Cvetka kod civilnih i crkvenih vlasti odobrena je
gradnja nove crkve èiji je kamen temeljac blagoslovljen 10.
svibnja 1847. Crkva je u vanjskim crtama sagraðena za samo
tri mjeseca pa je veæ 22. studenoga iste godine
blagoslovljena i u njoj su se poèele slaviti mise."
Tadašnji biskup senjsko-modruški Vjenceslav Šoiæ posvetio
je crkvu 24. rujna 1863. godine Blaženoj Djevici Mariji s
Karmelskog brda. Izgraðena crkva odoljevala je zubu
vremena do godine 2001. kada je krenula njena temeljita
rekonstrukcija koja je dovršena 2006. s proširenjem crkve i
dogradnjom pastoralnog centra, èime je crkveni kompleks
poprimio današnji izgled.
Milna proslavila zavjetnu svetkovinu Gospe Karmelske
Milna, 16.7.2014. (IKA) – Župa Milna na otoku Braèu
sveèano je u srijedu 16. srpnja proslavila zavjetnu
svetkovinu Gospe Karmelske. Središnje misno slavlje
predvodio je kanonik prvostolnoga kaptola zagrebaèkoga
arhiðakon mons. Ivan Hren u koncelebraciji s mjesnim
župnikom Tonèijem Kusanoviæem, župnikom Pražnica i
Škripa Ivicom Matuliæem i umirovljenim sveæenikom
Ivicom Eteroviæem. Na misi je pjevao župni zbor pod
ravnanjem s. Blandine Rakariæ.
Liturgijsko slavlje završilo je sveèanom procesijom po obali
u kojoj su èetvorica župljana nosili kip Gospe Karmelske
urešen cvijeæem uz pjesmu pobožnoga puka. Jutarnju
blagdansku misu slavio je salezijanac Danko Litriæ,
višegodišnji misionar u Ruandi.
Na uoènicu Gospe Karmelske, u utorak 15. srpnja, pred
župnom crkvom prigodni koncert održala je domaæa klapa
Mrduja.
.
8
23. srpnja 2014. broj 29/2014
ika
Proslava Gospe Karmelske u Karmelu sv. Josipa
Breznica Ðakovaèka, 16.7.2014. (IKA/TU) - Svetkovina
Gospe Karmelske, zaštitnice Karmelskog reda, proslavljena
je 16. srpnja u Karmelu sv. Josipa u Breznici Ðakovaèkoj
misnim slavljem koje je predvodio ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ, a prethodila je sveèana pjevana II.
Veèernja èasoslova u èast Gospe Karmelske. Jutarnje misno
slavlje svetkovine predvodio je mr. Bože Radoš, duhovnik
ðakovaèkoga Bogoslovnog sjemeništa koji je predvodio i
trodnevnu molitvenu pripravu od 13. do 15. srpnja.
Koncelebrirali su vlè. Nikica Bošnjakoviæ, župnik u Šidu i
Sotu, vlè. Mirko Mrnareviæ, domaæi župnik, vlè. Mario
Brkiæ, tajnik Nadbiskupskog ordinarijata, a u asistenciji su
bili bogoslovi Stjepan Matezoviæ i Robert Almaš.
Ispovijedali su vlè. Vinko Zec i vlè. Matej Glavica.
Nadbiskup je karmeliæankama èestitao svetkovinu zaštitnice
Gospe Karmelske, te pozdravio sve koji su se okupili iz
domaæe župe, okolnih sela, Ðakova, Slavonskog Broda,
Osijeka, Vinkovaca, Iloka, Šida, Sonte i Sombora, a osobito
je zahvalio za prisutnost mladima iz župe Šid i Sot iz
Srijemske biskupije, skautima Izviðaèkog odreda "Klasje" iz
Ðakova i Pjevaèkom društvu sv. Josipa iz Osijeka koje je
pod ravnanjem Vladimira Peljhana animiralo liturgijsko
pjevanje.
U homiliji rekao je kako je Karmelski red u malenom
oblaèiæu, koji se ukazao proroku Iliji, prepoznao Mariju,
navještaj spasenja kojega Bog daruje svijetu te je pitao:
"Znamo li poput proroka Ilije u sitnicama svakodnevnog
života prepoznati znakove nade - malene dlanove, oblaèiæe
koji se pojavljuju?" Primijetivši da je srce èovjeka èesto
zahvaæeno gorèinom, bezvoljnošæu, nezadovoljstvom te
odbacuje svaku ideju i prijedlog, preprièava loše stvari,
ogovara druge i u takvom raspoloženju ne vidi ništa
dobroga, nadbiskup je upozorio: "Dok tako postupamo ne
dajemo svoj specifièni kršæanski doprinos ovome svijetu."
"Kršæanski je stav uvijek nada!" naglasio je i pojasnio:
"Nada - jer naša nam vjera govori da poslije svakoga
Velikog petka mora svanuti uskrsno jutro, da možemo biti
pritisnuti, gurnuti u smrt, pokopani i naš grob može biti
poklopljen kao Kristov grob, ali ništa Bogu nije nemoguæe.
On je Gospodar povijesti, svojih nikada ne ostavlja, pa i
najveæe zlo može preokrenuti u dobro. Zato je kršæanin,
unatoè svim poteškoæama, uvijek pozvan snagom povjerenja
u Boga èuvati stijenj nade i optimizma u svome vlastitome
srcu."
Nadbiskup Hraniæ istaknuo je i da treba provjeravati jesu li
znakovi nade pouzdani, kako ne bismo pošli pogrešnim
putem jer "naša nada nije u bilo kakvom oblaku, bilo
kakvom znaku, nego u oblaku i znaku Marijinu, njezinoj
vjeri, poslušnosti volji Božjoj i izabiranju Božje Rijeèi. I naš
spasonosni oblak i znak samo je Onaj koji je ona svijetu
podarila kao izvor svake milosti, života, radosti i nade – a to
je Krist Gospodin."
Na kraju homilije nadbiskup je predstavio povijesni kontekst
i znaèenje karmelskog škapulara. Vjernicima je svratio
pažnju kako bi punina njihova hodoèašæenja Karmelskoj
Gospi bilo tijesno životno savezništvo s Majkom Isusovom
te ih je potaknuo da nošenjem škapulara imaju hrabrosti
odluèiti se na novu kvalitetu kršæanskog života. Nakon mise
i tijekom trodnevnice karmelski škapular kao znak osobne,
posebne povezanosti s Presvetom Djevicom obukle su 73
osobe, najstarijoj je 88 a najmlaðoj 13 godina.
Za veèernja euharistijska slavlja trodnevnice vjernici su se
zajedno s karmeliæankama pripravljali molitvom krunice,
litanija te sveèane pjevane Veèernje èasoslova u èast Gospi
Karmelskoj.
ika
Bagaloviæi: Proslavljena svetkovina Gospe Karmelske
Bagaloviæi, 16.7.2014. (IKA) - U Svetištu Gospe Karmelske
u Bagaloviæima u srijedu 16. srpnja proslavljena je
svetkovina zaštitnice župe - Gospa Karmelska. Slavljeno je
šest misa a središnju kojoj je prethodila procesija predvodio
je mons. Miroslav Vidoviæ, generalni vikar Splitskomakarske nadbiskupije, u koncelebraciji bivšeg župnika don
Zrinka Brkoviæa, don Mladena Margete, župnika župe Vid i
župnika don Augustina Radoviæa.
Ime Karmel znaèi - plodna vrtna zemlja, koja zahtijeva
napor, osobni trud i rad. Stoga je Karmel slika prisutnosti
pravoga Boga, slika ljupkosti i plodnosti Njegova milosrða.
Karmel je slika naroèite Božje blizine koju nam svjedoèi
Blažena Djevica Marija jer je nepodijeljena srca sva
pripadala Bogu. Zato, popeti se na Karmel, slijediti primjer
BDM najprije znaèi osloboditi se svega što nije Bog. Tek
tada i tek tako mogu u svom životu prihvatiti Boga koji je,
kako reèe prorok Zaharija pravièan, pobjedonosan, ponizan i
koji donosi mir, mir koji nam svima tako jako treba.
Proslavi svetkovine prethodila je trodnevnica koju su
uzvelièali, uz puèke pjevaèe župe i župni zbor, puèki pjevaèi
Neretvanskoga dekanata i metkovski župni zbor sv. Nikole
biskupa. Prvog dana trodnevnice misu je predvodio
mostarsko-duvanjski biskup Ratko Periæ, a kako je kazao
župnik Augustin to nije prvi put da mostarski biskup pohodi
to svetište. Naime, 1963. pohodio ga je pokojni biskup Petar
Èule i tim povodom na blagdan zaštitnice krizmao pet
naraštaja krizmanika, njih 155. Biskup Periæ pozvao je
vjernike da mole zagovor don Radovana Jerkoviæa,
sveæenika rodom iz te župe, kojega su komunisti ubili 1950.
godine u 50. godini života i 25. sveæeništva.
Imenovanja i premještaji u Splitsko-makarskoj
nadbiskupiji
Split, 17.7.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ objavio je dekrete o razrješenjima i
imenovanjima sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije,
koji stupaju na snagu 18. kolovoza.
Zbog navršene kanonske dobi umirovljeni su župnik župe
sv. Ivana Krstitelja u Slimenu don Juraj Naranèa, zatim don
Krsto Tomiæ župnik župe Uznesenja BDM u Podgraðu i don
Veæeslav Šupuk, župnik župe Uznesenja BDM u KatunimaKreševu, a ranije ove godine umirovljen je i don Jakov
Cikojeviæ župnik župe Gospe od Karmela u Zagvozdu.
Don Mijo Šurlin razriješen je službe ekonoma
Nadbiskupskog ordinarijata i ravnatelja Ustanove za
uzdržavanje klera te je imenovan upraviteljem Svetišta
Vepric. Dosadašnji upravitelj toga Svetišta don Alojzije
Bavèeviæ ostaje u Vepricu kao duhovni asistent. Don Jozo
Gojsaliæ, dosadašnji župnik župa Biteliæ i Zasiok, imenovan
je ekonomom Splitsko-makarske nadbiskupije i ravnateljem
Ustanove za uzdržavanje klera. Don Ante Rako, koji se
vratio iz Rima s poslijediplomskog studija kanonskog prava,
imenovan je sucem Crkvenog interdijecezanskog suda I.
stupnja u Splitu. Mladomisnik don Nikola Mikaèiæ
imenovan je nadbiskupovim tajnikom i bilježnikom
Nadbiskupskog ordinarijata. Dosadašnji nadbiskupov tajnik
don Franjo-Frankopan Veliæ odlazi na poslijediplomski
studij filozofije u Rim.
Prefektom u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu imenovan
je don Vedran Toriæ koji je obnašao službu župnog vikara
župe sv. Križa u Velom Varošu u Splitu. Službu duhovnika u
Sjemeništu preuzima don Mato Breèiæ, dosadašnji župni
vikar župe sv. Petra u Splitu.
Župu u Slimenu preuzima don Ivan Suèiæ dosadašnji župnik
splitske župe sv. Križa u Velom Varošu. Za župnika u
Domovinske vijesti
Velom Varošu imenovan je don Mihael Jelaviæ koji je
obnašao službu župnog vikara u župi sv. Josipa na
Mertojaku u Splitu. Župu u Podgraðu preuzima don Ivan
Vrdoljak, dosadašnji župnik župe sv. Ante Padovanskog u
Zadvarju. Tu župu preuzima don Nenad Èondiæ, župnik župe
sv. Roka u Jesenicama, a za župnika u Jesenicama imenovan
je don Tomislav Bašiæ koji je do sada obnašao službu
prefekta u Nadbiskupskom sjemeništu. Župu u KatunimaKreševo preuzima don Mijo Grozdaniæ, dosadašnji župnik
župe Gospe Fatimske na Škrapama u Splitu. Župnikom na
Škrapama imenovan je don Pavao Piplica, župnik župe sv.
Lovre u Trogiru. Župu u Trogiru preuzima don Vinko
Sanader, župnik župe Gospe od Otoka u Solinu, na èije
mjesto dolazi don Ranko Vidoviæ, župnik župe Gospe od
milosrða na splitskom Lovrincu. Za župnika na Lovrincu
imenovan je don Ante Èotiæ ml. koji je služio kao župnik u
župi sv. Mateja na Ravnim Njivama u Splitu. Župu Ravne
Njive preuzima mons. Jure Vrdoljak, dosadašnji duhovnik u
Nadbiskupskom sjemeništu. Don Božo Renjiæ, dosadašnji
župnik župe sv. Jeronima u Kaštel Gomilici imenovan je
župnikom župe sv. Pavla na Pujankama u Splitu èiji je
dosadašnji župnik don Ante Vrankoviæ imenovan župnikom
župe Gospe u Siti u Strožancu. Dosadašnji župnik u
Strožancu, don Ante Èotiæ st. imenovan je župnikom u
Kaštel Gomilici. Don Marinko Jurišin koji je obnašao službu
župnika župe Gospe Lurdske u Dobranjama-Bijelom Viru
premješten je za župnika župe Poroðenja BDM u Tugarama.
Župu Dobranje-Bijeli Vir preuzima don Stipe Jerkoviæ koji
je do sada bio na službi u župi sv. Stjepana prvomuèenika u
Opuzenu, dok je za župnika u Opuzenu imenovan dosadašnji
župni vikar župe Presvetog Srca Isusova na Visokoj u Splitu
don Hrvoje Dragun. Dosadašnji župnik u Tugarama don
Mladen Ivišiæ imenovan je župnikom župe sv. Jurja u
Žeževici, a župnik u Žeževici don Ivica Barišiæ koji je i
obnašao službu upravitelja župe u Katunima-Kreševo,
premješten je za župnika župe Gospe od zdravlja u
Podstrani. Dosadašnji župnik u Podstrani don Petar Dukiæ
ml. imenovan je župnikom župe sv. Ivana Krstitelja u Dicmu
Gornjem. Župnik u Dicmu Gornjem don Mario Mihanoviæ
premješten je za župnika župe sv. Stjepana prvomuèenika u
Slivnu-Ravnom, a dosadašnji župnik u Slivnu-Ravnom don
Ante Bekavac imenovan je za župnika u Biteliæu-Zasioku.
Župnik župe sv. Petra na Priku u Omišu don Ivan Deliæ
premješten je za župnika župe sv. Jurja u Kaštel Suæurcu, a
dosadašnji župnik u Kaštel Suæurcu don Emanuel Petrov
imenovan je župnikom župe Omiš-Priko.
Župnim vikarom na Visokoj u Splitu imenovan je
mladomisnik don Ivan Ðonliæ. Mladomisnik don Ivo Bezina
imenovan je župnim vikarom župe sv. Andrije na splitskom
Suæidru, a mladomisnik don Ante Bitunjac imenovan je
župnim vikarom u konkatedralnoj župi sv. Petra u Splitu.
Dekreti i premještaji meðu redovnièkim sveæenicima na
podruèju Splitsko-makarske nadbiskupije su sljedeæi: U
Provinciji Presvetog Otkupitelja: fra Ante Buljan imenovan
je župnikom župa Igrane i Drašnice umjesto dosadašnjeg
upravitelja župe fra Nedjeljka Knezoviæa. U Hrvatskoj
provinciji franjevaca treæoredaca mladomisnik fra Hrvoje
Perkoviæ imenovan je župnim vikarom župe Svete obitelji
nazaretske na Sukoišanu u Splitu. Fra Nikica Devèiæ iz
Franjevaèke provincije Sv. Jeronima u Zadru preuzima
službu župnog vikara župe Svete Trojice na Poljudu u Splitu,
umjesto fra Matije Matoševiæa. Fra Roko Bedalov iz
Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca
razriješen je službe župnoga vikara u splitskoj župi sv.
Stjepana pod Borovima na Mejama, a na njegovo je mjesto
imenovan fra Krunoslav Kemiæ.
23. srpnja 2014. broj 29/2014
9
Domovinske vijesti
Svetkovina Gospe Karmelske u Karmelu Majke Božje
Bistrièke i bl. A. Stepinca
Marija Bistrica, 17.7.2014. (IKA) - Proslava svetkovine
Blažene Djevice Marije od brda Karmela u Karmelu u Mariji
Bistrici zapoèela je 15. srpnja sveèanim pjevanjem Prve
Veèernje i antifone Salve Regina s upaljenim svijeæama. Na
samu svetkovinu Gospe Karmelske, 16. srpnja, sestre su
predmolile slavna otajstva krunice, moleæi zajedno s brojnim
hodoèasnicima, župljanima, te brojnim prijateljima i
dobroèiniteljima Karmela. Sveèanu misu predslavio je
zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski u zajedništvu s
osmoricom sveæenika iz okolnih župa. Svima je
dobrodošlicu izrazio vlè. Antun Motoèiæ.
Predvoditelj slavlja u homiliji je pošao od evanðeoske slike
– Marije i Ivana pod križem Kristovim, istaknuvši kako je to
jedna od najupeèatljivijih slika koja osobito pogaða svako
srce. Isus u darivanju Majke Ivanu i Ivana Majci oèituje
svoju ljudsku crtu brige za majku – udovicu, a to je poticaj
za brigu svih nas za naše majke i sve nemoæne. Taj prizor s
Kalvarije ima i dublju duhovnu poruku jer je tim èinom, tom
svojom oporukom, Isus nas sebi pritjelovio kao braæu,
izjednaèio nas sa sobom. Naš odnos prema drugima mijenja
se u patnji u kojoj na novi naèin postajemo braæa i sestre, a
to se tako zorno osjetilo u nedavnim poplavama. Premda se
èini da su Marija i Ivan pod križem bili bespomoæni i da je
Isus na križu bio udaljen od Boga, ali u tim trenucima i kad
se i nama to dogaða, Bog je najbliži. U patnji èovjek èesto
poseže za brzim rješenjima, gotovo magijskim pa tako
jednom krunicom, seminarom ili neèim drugim želi riješiti
svoj problem. Tu se vidi da novo poganstvo ulazi na sva
vrata pa i u Crkvu. Po primjeru Marijinu treba stajati pod
križem u vjeri i ljubavi, a ako se bježi od strahote, onda se
bježi i od Krista, poruèio je biskup Gorski.
Poslije misnog slavlja obredom primanja u Škapularsku
bratovštinu karmelski je škapular obuklo dvadesetak osoba.
Proslava svetkovine završena je sveèanom Veèernjom.
Za proslavu sestre su se pripremale devetnicom molitava i
trodnevnicom koja je zapoèela 13. srpnja, na svetkovinu
Majke Božje Bistrièke. Tog je dana misu predslavio
ovogodišnji mladomisnik Boris Joziæ u zajedništvu s vlè.
Motoèiæem i o. Danijelom Æolom, OCD. Ostala dva dana
misno slavlje s propovijedi predvodio je vlè. Motoèiæ.
Križevaèki vladika pohodio poplavom pogoðene vjernike
u Rajevu Selu
Rajevo Selo, 17.7.2014. (IKA) - U èetvrtak 17. srpnja, po
povratku iz Banje Luke, gdje je kao delegat Hrvatske
biskupske konferencije nazoèio zasjedanju Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine i proslavi 25. obljetnice
biskupa Franje Komarice na èelu Banjoluèke biskupije te
obavio vizitaciju banjoluèke grkokatolièke župe Krista
Kralja, križevaèki vladika Nikola Kekiæ u pratnji eparhijskog
kancelara i tajnika Livija Marijana, obišao je vjernike svoje
eparhije u poplavom stradaloj župi Rajevo Selo. U pratnji
tamošnjeg župnika o. Vladimira Magoèa i Zvonka Hrubenje,
biskup Kekiæ pohodio je grkokatolièku župnu crkvu Sv.
Jozafata, rimokatolièku župnu crkvu Sv. Ilije proroka, kao i
više obitelji kojima je prije dva mjeseca poplava izazavana
puknuæem nasipa na Savi uèinjena velika materijalna šteta
na obiteljskim i gospodarskim objektima. Uz rijeèi
ohrabrenja i utjehe, vladika je u dogovoru sa župnikom
dogovorio i konkretnu materijalnu pomoæ koju æe Caritas
Križevaèke eparhije dati obiteljima koje su pretrpjele
materijalnu štetu u poplavi koja je pogodila taj kraj u
proljeæe ove godine.
10
23. srpnja 2014. broj 29/2014
ika
Dr. Richard Pavliæ novi èlan Senjskoga kaptola
Senj, 17.7.2014. (IKA) - Senjski kaptol kao izraz dugoga
povijesnog kontinuiteta biskupskog sjedišta u Senju obnovio
je svoj rad osnivanjem Gospiæko-senjske biskupije. Svojim
konstruktivnim prijedlozima umnogome su na pomoæi
gospiæko-senjskom biskupu Mili Bogoviæu kod donošenja
znaèajnih odluka za pastoralni život ove dijeceze. Godišnja
sjednica održana je tradicionalno poèetkom srpnja u Senju
pod predsjedanjem prepozita mons. Mile Èanèara te ostalih
èlanova, teologa mons. mr. Tomislava Šporèiæa,
penitencijara mons. mr. Tomislava Rogiæa, lektora mons.
Mile Peciæa i kustosa mons. Marijana Ožure, dok je zbog
bolesti odsutan zaèasni kanonik Josip Mustaè, a kanonik
kantor preè. Petar Bogut je nedavno preminuo.
Nakon molitve Treæeg èasa u katedrali Uznesenja BDM
zapisnik s protekle sjednice proèitao je kanonik lektor mons.
Peciæ, dok je o provedbi pastoralnog plana biskupije
izvijestio kanonik teolog mons. mr. Šporèiæ. Održani su svi
predviðeni susreti raznih kategorija vjernika od pjevaèa,
ministranata, djelatnika u medijima, djelatnika u Caritasu i
domovima za stare, èitaèa, vjerouèitelja, mladih. Isto tako
održane su sjednice Biskupijskoga pastoralnog vijeæa,
Prezbiterskog vijeæa, Obiteljska škola kao i teèaj za župne
suradnike, drugu godinu u nizu. Svi ti susreti poluèili su
znaèajan pastoralni uèinak, zakljuèio je mons. Šporèiæ.
Zatim je prijedlog pastoralnog plana za 2014/15. godinu
iznio mons. mr. Rogiæ. Godina bi trebala biti u znaku gesla
"Vrati mi radost svoga spasenja i uèvrsti me duhom
spremnim" pri èemu je predstavio sve susrete i dogaðanja do
Velike Gospe 2015. Sjednici se tada prikljuèio i biskup
Bogoviæ. Uslijedio je izbor novog èlana kanonièkog zbora
na upražnjeno mjesto nakon smrti preè. Boguta. Jednoglasno
je izabran župnik Senja dr. Richard Pavliæ.
U planu rada istaknuta je tradicionalna nazoènost kanonika
na proslavama Gospe Karmelske u Senju 16. srpnja, u
slavlju Marije Magdalene i posveta katedrale u Gospiæu 22.
srpnja te sv. Jakova 25. srpnja na Udbini.
Nuncij Eteroviæ zatvorio karmelske sveèanosti kod
zavjetne crkve Sv. Josipa u Postirima
Nakon mise papinski nuncij blagoslovio osobna vozila na
prostoru pred zavjetnom crkvom
Postira, 17.7.2014. (IKA) – Papinski nuncij u Berlinu
nadbiskup Nikola Eteroviæ predvodio je u èetvrtak 17. srpnja
misno slavlje kod zavjetne crkve Sv. Josipa na predjelu
Glavica u Postirima na Braèu. Uz nadbiskupa Eteroviæa
koncelebrirali su mjesni župnik mons. Ante Jelinèiæ, dekan
Hvarskoga dekanata preè. Emil Pavišiæ i nekoliko sveæenika.
Tom misom ujedno su završene ovogodišnje karmelske
sveèanosti koje se u župi odvijaju uz proslavu Gospe
Karmelske, zavjetne svetkovine, koju tamošnji vjernici
osobito sveèano slave.
Predvodeæi misu u zavjetnoj crkvi Sv. Josipa podignutoj
iznad mjesta u maslinskome vrtu, nadbiskup Eteroviæ
ustvrdio je kako su zahvalnost, pravednost i vjernost tri rijeèi
kojima se može opisati sv. Josipa, brižnoga zaštitnika svete
obitelji. "Zahvaljujmo Bogu Ocu za dar Isusa Krista koji je
došao k nama po Blaženoj Djevici Mariji i koji je imao
pooèima Josipa. Zahvalimo mu i za velika dobra koja
nastavlja èiniti u ovoj župi, biskupiji, našemu narodu, ali i u
cijelome svijetu", rekao je, uz ostalo, nuncij Eteroviæ,
ustvrdivši kako Crkva u sv. Josipu prepoznaje brižnoga
èuvara naših obitelji i velike obitelji Crkve.
Govoreæi o sveèevoj pravednosti, rekao je kako biti
pravedan znaèi vršiti Božju volju. "Sveti Josip u svojemu je
životu ispunjavao Božju volju. Svi smo pozvani biti
Domovinske vijesti
ika
pravednici, ispunjavati Božju volju, i to ne samo u našim
životima, veæ i prema obitelji i župnoj zajednici. Sv. Josip
nas poziva na pravednost kako bismo u životu ostvarivali
ljudsko i kršæansko poslanje", istaknuo je papinski nuncij.
Na kraju se osvrnuo i na sveèevu vjernost, ustvrdivši da je
sv. Josip vjerni branitelj Crkve i naš zagovornik kod
Gospodina. "I ova misa ulazi na neki naèin u tu našu
vjernost Gospodinu koji je bio milostiv u teškim danima rata
prema vašim mještanima kada su Nijemci ratne 1944. godine
odveli brodom muškarce iz Postira, od kojih se veæina živa
vratila svojim kuæama. Budimo vjerni Gospodinu, budimo
mu zahvalni na svim darima i molimo od njega milost
pravednosti za nas, ali i za èlanove župne zajednice i našega
naroda", poruèio je nadbiskup Eteroviæ. Nakon mise
papinski nuncij blagoslovio je osobna vozila na prostoru
pred zavjetnom crkvom te na sve vjernike zazvao Božji
blagoslov. Sveèeva crkva podignuta je 2011. godine kao
ispunjenje zavjeta žitelja sv. Josipu ratne 1944. godine, koji
su se u znak zahvalnosti prema svecu zavjetovali da æe mu
podiæi crkvu u èast. Prema njihovu vjerovanju, te godine
upravo su spašeni zagovorom sv. Josipa kojemu se puk Božji
i danas vjerno utjeèe.
Predstavljanje zbirke poezije fra Vendelina Karaèiæa
Vinkovci, 17.7.2014. (IKA) - U program obilježavanja
Dana grada Vinkovaca i proslave zaštitnika sv. Ilije,
proroka, zajednièki su se ukljuèili Gradski muzej Vinkovci,
Galerija likovnih umjetnosti "Slavko Kopaè" Vinkovci i
Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima, organiziravši u
èetvrtak 17. srpnja u Galeriji predstavljanje zbirke poezije
"Kronova galija" fra Vendelina Karaèiæa iz Širokog Brijega i
otvorenje izložbe "U znaku ribe" mr. Antonije Gudelj iz
Krivodola kod Imotskog. Akademska grafièarka-slikarica
mr. Antonija Gudelj, viša asistentica na Grafièkom odsjeku
na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu,
autorica je i likovnih priloga fra Vendelinove zbirke poezije
"Kronova galija".
Predstavljajuæi zbirku, prof. Višnja Sorèik rekla je: "Ovo
nije zbirka od jednog èitanja. To je zbirka koja se mora èitati
uvijek iznova. To je zbirka koja nije razumljiva i zahtijeva
poznavanje i tradicije hrvatske književnosti od dubrovaèke
pa nadalje, kao i poznavanje mitologije, kako grèke, tako
slavenske i tek u tom smislu dobivamo puninu spoznaje."
Kljuèna rijeè i osnovna tema je vrijeme. Zbirka nas tjera da
promislimo o tome kako trošimo svoje vrijeme." O zbirci su
govorili i novinar i književnik Dragan Marijanoviæ i prof.
Jozo Mariæ. Rijeèi zahvale uputio je sam autor fra Vendelin
Karaèiæ, a nekoliko odabranih pjesama proèitale su Tatjana
Kurolt Belamariæ i Snježana Kraljeviæ.
Potom je o izložbi "U znaku ribe" mr. Antonije Gudelj
govorio akademski slikar Josip Mijiæ, istaknuvši kako je
autorica preko "ribljih" pejzaža ostvarila sakralni odnos s
prirodom i samom sobom. "Uspostavila je vjeènu sliku
èovjeka u kojoj je njegova ljudska strana održiva zbog
prihvaæanja nadnaravne dimenzije koja potvrðuje postojanje
našega Stvoritelja", rekao je Mijiæ.
Jednom dijelu programa nazoèili su, meðu ostalima,
vinkovaèki gradonaèelnik dr. Mladen Karliæ i njegov
zamjenik Ivan Bosanèiæ. Izložbu je otvorio bivši student mr.
Gudelj Drago Stojanoviæ. Nazoènima su se obratili i
predsjednik OMH-a u Vinkovcima doc. dr. Dražen Švagelj i
ravnatelj Gradskog muzeja Vinkovci Danijel Petkoviæ.
Moderator predstavljanja zbirke poezije i otvaranja izložbe
bio je povjesnièar umjetnosti i kustos Galerije likovnih
umjetnosti "Slavko Kopaè" Vinkovci Ivica Belamariæ na
gitari.
U Gospiæu predstavljena knjiga biskupa Bogoviæa
Nuncij D'Errico predao biskupu Bogoviæu poruku pape
Franje
Gospiæ, 18.7.2014. (IKA) - Predstavljanje najnovije knjige
gospiæko-senjskoga biskupa Mile Bogoviæa "Lika i njezina
Crkva u prošlosti i sadašnjosti" održano je u petak 18. srpnja
u Puèkom otvorenom uèilištu "Dr. Ante Starèeviæ" u
Gospiæu To je 13. naslov edicije "Prilozi za povijest Like"
koju izdaje Državni arhiv u Gospiæu, a koji je bio uz
Gospiæko-senjsku biskupiju jedan od organizatora
predstavljanja. Uz katedralni zbor iz Gospiæa koji je bio
zadužen za umjetnièko-glazbeni dio predstavljanja knjige,
moderator skupa bio je don Anðelko Kaæunko.
Predstavljanju je nazoèio i apostolski nuncij u RH nadbiskup
Alessandro D'Errico, kao i gradski i županijski èelnici.
Predstavljaèi knjige bili su povjesnièar dr. Milan Kruhek, dr.
Ante Bežen, prof. Ivica Mataija i sam biskup. Dr. Kruhek,
struènjak za srednjovjekovnu povijest Like i Hrvatske,
istaknuo je poseban znaèaj biskupa Bogoviæa kao
povjesnièara koji povijest spoznaje u samom prostoru
terenskim obilascima, što je od njega i sam nauèio. Knjiga
predstavlja sintetski pogled na znaèenje Crkve u Hrvata, a za
znanstvenike se postavljaju tri dodatne teme vezane za
oslobaðanje Like od Turaka 1689. godine koje treba istražiti,
lièki Vlasi, ponovna uspostava krajiške kontrole i ponovna
uspostava Crkve u Lici. Dr. Bežen izmeðu ostaloga je rekao
kako je ta knjiga ukazala da je Lika najranjiviji dio Hrvatske,
što je biskup uoèio i pripomogao da Crkva meðu prvima
revitalizira Liku nakon komunistièkog razdoblja i
Domovinskog rata. Izgradivši Crkvu hrvatskih muèenika na
Udbini biskup je pokazao da i devastirana Lika može dati
doprinos nacionalnoj stvari. Ivica Mataija rekao je da je
povijest Crkve neraskidivo vezana i za povijest Like koja je
bila dosta fragmentirana. Ova knjiga popunjava dosada
neistražena razdoblja.
Sam autor biskup Bogoviæ podsjetio je da je motiv za pisanje
knjige bio da se na jednom mjestu naðu do sada objavljivana
poglavlja o povijesti Crkve u Lici - u "Kani" njih 9 te je uz
kasnije napisano poglavlje o pravoslavlju u Lici dodao tri
nova, o nastanku biskupije, o šest posebnih župa koje
simboliziraju lièki prostor te ratnim zapisima i stradanjima.
Motiv i izazov za ukorièenje tih èlanaka bio je jubilej
zlatomisništva, a još mu ostaje zadatak i povijest Crkve na
Kordunu.
Nuncij D'Errico izrazio je biskupu Bogoviæu svoje
zadovoljstvo njegovim radom kao povjesnièara koji
pokazuje ljubav za svoj kraj, ali i kao biskupa s doprinosom
u pastoralu a posebno radu Komisije za martirologij, zbog
èega mu je osobno došao iskazati povjerenje. Tom prilikom
mu je uruèio poruku pape Franje u kojoj Sveti Otac izražava
poštovanje samom biskupu Bogoviæu vezano za njegov rad u
povodu 50 godina misništva i 15 godina biskupstva, kao i
posebni papinski blagoslov sveæeništvu i puku biskupije.
Mons. D'Errico na kraju je izrazio i zahvalnost Apostolske
nuncijature za sve što je biskup Bogoviæ uèinio i institucije
koje je ustanovio posljednjih 15 godina u Crkvi u Lici.
Nuncij D'Errico zajedno s kancelarom biskupije mr.
Marinkom Milièeviæem obišao je katedralu Navještenja
BDM u Gospiæu kao i ostale ustanove.
.
23. srpnja 2014. broj 29/2014
11
Domovinske vijesti
Umro je don Živko Kustiæ
Prvi glavni urednik naše agencije, jedno od najveæih imena
hrvatskoga novinarstva, nenadmašni komentator društvenih
zbivanja, odgojitelj novih naraštaja novinara i glasoviti
propovjednik preminuo u Zagrebu u 84. godini
Zagreb, 19.7.2014. (IKA) - Prvi glavni urednik naše
agencije don Živko Kustiæ preminuo je u subotu 19. srpnja u
Zagrebu u 84. godini života. Ugledni grkokatolièki sveæenik,
suprug i otac, glasoviti propovjednik, jedno od najveæih
imena hrvatskoga novinarstva, nenadmašni komentator
društvenih zbivanja, odgojitelj novih naraštaja novinara,
dugogodišnji glavni urednik Glasa Koncila i Žive zajednice,
pisac brojnih knjiga koje su široj vjernièkoj javnosti na
prihvatljiv naèin tumaèile istine kršæanske vjere; bio je
pokretaè i sudionik mnogih velikih inicijativa Crkve u
Hrvata, meðu kojima su Nacionalni euharistijski kongres u
Mariji
Bistrici,
osnivanje
Kršæanske
sadašnjosti,
Vjeronauène olimpijade, Maloga koncila, Informativne
katolièke agencije - Zagreb...
Jedan od najutjecajnih kršæanskih intelektualaca posebno æe
ostati zapamæen po svojim prilozima u rubrici Pisma
seoskoga župnika don Jure koje je godinama pisao u Glasu
Koncila te puèkim misijama i duhovnim vježbama koje je
vodio diljem Crkve u Hrvata i dijaspore.
Don Živko Kustiæ roðen je u Splitu 12. prosinca 1930. Bio je
suprug i otac petero djece. U Zagrebu je studirao
matematiku, fiziku i teologiju. Za sveæenika grkokatolièke
Križevaèke biskupije zareðen je 5. svibnja 1958. u
Križevcima. Od 1958. do 1963. godine bio je župnik u
Mrzlom Polju i Sošicama na Žumberku.
Od 1963. do 1972. godine bio je pokretaè, novinar, reporter i
kolumnist Glasa Koncila. Glavni urednik Glasa Koncila bio
je od 1972. do 1983. a glavni i odgovorni urednik od 1983.
do 1990. Više puta je suðen i osuðivan. Od 1990. do 1991.
bio je struèni savjetnik u Ministarstvu iseljeništva, voditelj
Odjela za djelovanje vjerskih zajednica meðu Hrvatima
izvan domovine. Od 1991. do 1993. godine djelovao je kao
urednik lista "Živa zajednica" za iseljene hrvatske vjernike u
Njemaèkoj.
Od studenoga 1993. do listopada 1998. bio je pokretaè i
glavni urednik Informativne katolièke agencije - Zagreb. Bio
je pokretaè i suradnik "Maloga koncila" te kolumnist
"Globusa" i "Jutarnjeg lista".
Bio je èlan Društva hrvatskih katolièkih novinara, koje mu je
godine 2002. dodijelilo nagradu za životno djelo, Društva
hrvatskih
književnika,
potpredsjednik
Hrvatskoga
novinarskog društva i èlan Upravnog odbora Hrvatskoga
katolièkog radija. Bio je èlan Komisije Iustitia et pax
Biskupske konferencije Jugoslavije i Hrvatske biskupske
konferencije. U Križevaèkoj biskupiji bio je biskupov
službeni konzultor. Od Svete Stolice promaknut je u
protoprezbitera stavrofora.
Objavio je brojne katehetske priruènike: Velike religije
svijeta, Domagoj - misni kljuè vjerovanja, Mali kljuè Biblije,
Mali kljuè povijesti Crkve u Hrvata, Tomica i njegova
pisma, Maè duha, Svadbeno ruho, Hoæeš li se krstiti?, Bog
za odrasle, Abeceda biblijske vjere i druge. Autor je djela
"Hrvatska mit ili misterij?" i romana: Zaljubljeni robovi i
Denis djeèak u prozoru. Pisac je scenarija za više filmova, te
autor popularnih publikacija o kardinalu Alojziju Stepincu,
o. Anti Antiæu, o. Maksimilijanu Kolbeu...
Posljednjih godina sa suprugom Maricom boravio je u Domu
umirovljenika u Klaiæevoj ulici, gdje je služio kao duhovnik
sve dok su mu to snage dopuštale.
12
23. srpnja 2014. broj 29/2014
ika
50. obljetnica sveæeništva biskupa Ivana Milovana
Na slavlju u Eufrazijevoj bazilici èestitku pape Franje
umirovljenome poreèko-pulskom biskupu proèitao nadbiskup
Puljiæ, a za sve dobro što je u pola stoljeæa uèinio za Crkvu
zahvalio mu je biskup Kutleša
Poreè, 19.7.2014. (IKA) - Umirovljeni poreèko-pulski
biskup Ivan Milovan proslavio je 19. srpnja u Eufrazijevoj
bazilici u Poreèu 50. obljetnicu sveæeništva. Nakon
dobrodošlice upuæene okupljenim biskupima, sveæenicima,
redovnicama, bogoslovima i puku, biskup Dražen Kutleša
izrazio je zahvalnost slavljeniku za sve dobro što je u pola
stoljeæa svoje sveæenièke službe uèinio za Crkvu. U
koncelebraciji su sudjelovali i predsjednik HBK zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ, rijeèki nadbiskup i metropolit Ivan
Devèiæ, krèki biskup Valter Župan, koparski biskup Jurij
Bizjak, umirovljeni koparski biskup Metod Pirih i pedesetak
sveæenika. Uz vjernike na sveèanosti su se okupili istarski
župan Valter Flego, poreèki gradonaèelnik Edi Štifaniæ,
rovinjski gradonaèelnik Giovanni Sponza kao i predstavnici
drugih institucija.
"Za sveæenika se, kao i za biskupa, kaže da je uzet iz naroda
i postavljen za narod, rekao je mons. Devèiæ u uvodnom
dijelu homilije te istaknuo da "pedeset sveæenièkih godina
mons. Ivana Milovana, ne pripadaju samo njemu, veæ je to i
dio povijesti mjesne, domovinske i sveopæe Crkve, èiji je on,
kao sveæenik i biskup, bio èlan i službenik". U njegovih je
pedeset godina i pedeset godina naše Crkve koja je trpjela
pod komunizmom, te unatoè svemu nastojala saèuvati vjeru i
nadu u narodu te održati korak s univerzalnom Crkvom, koja
je u doba II. vatikanskog koncila èinila epohalne iskorake na
planu obnove ad intra i otvaranja ad extra, rekao je
nadbiskup Devèiæ, podsjetivši da je mons. Milovan postao
sveæenik u tijeku Koncila te je bio svjedokom radosnih
oèekivanja i svih previranja koja je taj dogaðaj pobudio,
napose nade, oèekivanja, traženja te nastojanja da se Crkvi
dade "novo lice" a svijetu više humanosti i pravednosti.
"Konaèno, u tih je pedeset godina sadržano i sve ono što se
je dogaðalo s hrvatskim narodom, od komunistièke
vladavine, demokratskih promjena sve do stvaranja
samostalne države. U svemu je tome mons. Milovan
sudjelovao i dao svoj doprinos, uzdajuæi se pritom u
Gospodina, u skladu sa svojim mladomisnièkim geslom
"Gospodine, zaštitnièe moj, u tebe se uzdam!" Postavši
biskupom godine 1998., zahvaljujuæi slobodi koju je Crkva
zadobila u samostalnoj državi još se više imao moguænosti
ukljuèiti u crkvena i društvena zbivanja u Istri, gradeæi i
obnavljajuæi Kristovu Crkvu te tako oživotvoriti svoje
biskupsko geslo "Graditi u ljubavi".
"Crkva je daleko više od ljudske organizacije", rekao je
nadbiskup, "ona je otajstvena stvarnost, koju saziva i u kojoj
je, po svome duhu, trajno prisutan uskrsli Gospodin". Poziv
za sveæenièku službu dogaða se slièno kao proroèki poziv.
Bog izabire, "i prije nego te oblikovah u majèinoj utrobi ja te
znadoh", a taj se Božji izbor objavljuje kada osoba postaje
svjesna toga poziva. Nakon toga na èovjeku je da odgovori
na taj poziv, s potpunim predanjem i pouzdanjem.
Citirajuæi poslanicu Efežanima, iz koje je mons. Milovan
uzeo svoje biskupsko geslo "Graditi u ljubavi", nadbiskup je
podsjetio da se svakome daje po "mjeri Kristova dara", te
istaknuo nastojanja mons. Milovana u kojima se prepoznaje
konkretiziranje
razlièitih
poziva
kroz
njegovo
navjestiteljsko, posvetiteljsko, pastirsko i uèiteljsko
djelovanje. Nadbiskup Devèiæ na kraju je istaknuo
univerzalnu dimenziju poslanja Crkve u djelu Spasenja.
Stoga je svaki sveæenik pozvan biti svjestan da je
najneposredniji i sudionik i suradnik u ostvarenju sveopæeg
spasenja u Kristu i po Kristu, zakljuèio je propovjednik.
ika
Na kraju misnog slavlja uime hrvatskih biskupa èestitke
slavljeniku uputio je nadbiskup Puljiæ, koji je proèitao i
èestitku Papina državnog tajnika kardinala Pietra Parolina, u
kojoj je prenio èestitke pape Franje. "Preuzvišenom
gospodinu Ivanu Milovanu, biskupu poreèkom i pulskom u
miru: Vrhovni sveæenik Franjo èestita ti 50-godišnje spomenslavlje sveæenièkog reðenja koje pada na blagdan sv. Jakova
te ti blagohotno udjeljuje apostolski blagoslov kao zalog
nebeskih milosti", proèitao je mons. Puljiæ. Tim su se
èestitkama pridružili i apostolski nuncij u Republici
Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico i zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.
Uime Istarske županije slavljeniku je uz prigodni dar èestitao
župan Flego, uime sveæenika i redovnika Poreèke i Pulske
biskupije èestitke je izrazio preè. Marijan Kancijaniæ, a uime
vjernika Poreèke i Pulske biskupije Tomislav Milohaniæ.
Biskup Kutleša slavljeniku je zahvalio za sve dobro što je
uèinio za 50 godina sveæenièke i 16 godina biskupske
službe, posebno za veliki trud koji je uložio, zajedno sa
svojim bratom mons. Vjekoslavom Milovanom, da bi se
uzdignulo na oltar bl. Miroslava Bulešiæa, te za svu pomoæ
koju, unatoè mirovini, pruža biskupu i svim sveæenicima u
pastoralnom djelovanju.
Na kraju se okupljenima obratio sam slavljenik, zahvalivši
obitelji, rodbini, suradnicima, sveæenicima, te svim dobrim
ljudima od kojih je tijekom života primio toliko dobra i koji
su mu na razne naèine bili oslonac i podrška.
Mons. Milovan roðen je 22. rujna 1940. u Režancima, župa
Svetvinèenat, župi bl. Miroslava Bulešiæa. Završio je
klasiènu gimnaziju u Biskupskom sjemeništu u Pazinu.
Teologiju je studirao najprije na Visokoj teološkoj školi u
Pazinu, a posljednje tri godine, od 1961. do 1964., na
Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Na istom je
fakultetu 1965. , postigao magisterij iz teoloških znanosti. Za
sveæenika je zareðen 25. srpnja 1964. godine. Obavljao je
sljedeæe službe: od 1964. do 1965. bio je župni vikar u
Poreèu i Novoj Vasi Poreèkoj; od 1965. do 1967. župni vikar
u Rovinju; od 1967. do 1970. prefekt sjemeništa u Pazinu;
ponovno je u Rovinju bio najprije pastoralni suradnik od
1970. do 1981., a potom župnik od 1981. do imenovanja za
biskupa. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je poreèkim i
pulskim biskupom 18. studenoga 1997. godine. Za biskupa
je zareðen 10. sijeènja 1998., od kad je i preuzeo službu te ju
obnašao do umirovljenja, 14. lipnja 2012.
Nuncij D'Errico pohodio Crkvu hrvatskih muèenika
Udbina 19.7.2014. (IKA) - Apostolski nuncij u Republici
Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico posjetio je u petak
18. srpnja Udbinu i nacionalno svetište Crkve hrvatskih
muèenika u pratnji gospiæko-senjskog biskupa Mile
Bogoviæa. Uz prvoga savjetnika nuncijature u Zagrebu
mons. Jeana Francoisa Lantheaumea doèekao ih je domaæin,
upravitelj svetišta i župnik i dekan udbinski mons. Tomislav
Rogiæ.
Biskup Bogoviæ nuncija je proveo kompleksom svetišta te
mu pojasnio tijek nastanka ideje potaknute porukom pape
Ivana Pavla II. na prijelazu u treæe tisuæljeæe da svi narodi
popišu svoje muèenike koji su kroz povijest dali svoje živote
za suvremenike, èime bi im se dao pijetet ali i ideja vodilja
za nove generacije. Biskup Bogoviæ tu je ideju oživotvorio
na Udbini, u što se nuncij D'Errico osobno uvjerio obišavši
crkvu, kriptu, muzej i memorijalni park. Sa zadovoljstvom
se uvjerio da je to svetište u novije vrijeme postalo cilj
hodoèasnika koji su prepoznali znaèaj i snagu koja Udbina
daje Crkvi u Hrvata.
Domovinske vijesti
Proslavljen sv. Ilija, zaštitnik Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije
Ðakovo, 20.7.2014.
(IKA/TU) – Svetkovina sv. Ilije
proroka, zaštitnika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije,
sveèano je proslavljena 20. srpnja misnim slavljem koje je u
ðakovaèkoj prvostolnici predvodio nadbiskup Ðuro Hraniæ.
U homiliji nadbiskup je rekao kako proèitani evanðeoski
odlomak govori kako Isus ne dopušta da se iz pšenice èupa
kukolj zbog opasnosti da se s kukoljem išèupa i žito. "Za
Isusa kukolj ne dovodi u pitanje niti rast žita, niti žetvu.
Božje Kraljevstvo raste u zlome svijetu, ali mu on ne može
nauditi. Nije potrebno, stoga, najprije iskorijeniti zle, da bi
se onda poèelo èiniti dobro i da bi se poèelo graditi
Kraljevstvo Božje", istaknuo je nadbiskup, dodavši kako æe
razluèivanje biti na svršetku. Dokle god traje svijet,
Kraljevstvo je Božje samo sebi dostatno i nema se èega
bojati s obzirom na konaèni ishod.
Težnja za iskorjenjivanjem zlih i opakih u stvari pokazuje
èesto nesigurnost i nepostojanost onoga tko želi tako
postupiti. Koje državne vlasti najviše progone nutarnje
neprijatelje i gdje ima najviše politièkih zatvorenika? Tamo
gdje se državna vlast osjeæa slabom i ugroženom, gdje je na
klimavim nogama i boji se da æe biti srušena. Obrambeni
stav na van uvijek pokazuje nutarnju nesigurnost. Isto tako i
opravdavanje vlastitih postupaka tuðim postupcima te
uvjetovanje da bude ovako ili onako, bez ovoga ili onoga, da
se drugi mora pokajati i obratiti itd. pokazuje našu nutarnju
neodluènost i pomanjkanje postojanosti u dobru. Kad sam ja
uvjeren da je nešto dobro i kad mi je stalo do dobra, onda ja
ne gledam lijevo ili desno, što radi i kako se ponaša ovaj ili
onaj, nego sam jednostavno postojan u dobru, rekao je
nadbiskup.
Na kraju homilije nadbiskup je potaknuo okupljene da svoje
snage ne iscrpljuju u otkrivanje i èupanje "kukolja", veæ u
gajenju i podržavanju "dobroga sjemena" te da sa sobom
ponesu poruku života sv. Ilije proroka, zaštitnika
nadbiskupije i Isusovu poruku: Dobrota i ljubav su najveæa
ljudska snaga. U ljudskoj dobroti, blagosti i ljubavi oèituje
se i Božja pedagogija te Božja snaga.
Predsjednik Josipoviæ uputio suæut obitelji don Živka
Kustiæa
Pamtit æe ga generacije èitatelja, štovatelja i župljana
Zagreb, 21.7.2014. (IKA) - Predsjednik Republike Hrvatske
Ivo Josipoviæ uputio je suæut obitelji don Živka Kustiæa u
povodu njegove smrti.
"S iskrenim žaljenjem primio sam vijest o smrti cijenjenoga
gospodina don Živka Kustiæa. Don Živko je èitav svoj
životni vijek savjesno, otvorenoga srca i uma vršio svoje
sveæenièko poslanje. Zalagao se za Crkvu koja se temelji na
univerzalnoj etici, koja komunicira sa svijetom, dobrohotno,
razložno i s razumijevanjem. Bio je pionir katolièkog
novinarstva sredinom šezdesetih, kada su utjecaji Drugoga
vatikanskog koncila poèeli stizati i u naše krajeve. Bio je
vrhunski intelektualac i ustrajni promicatelj ideje dobra.
Njegov doprinos širenju ideja tolerancije i dijaloga u
okolnostima koje nisu bile naklonjene vjeri i Crkvi, bio je
nemjerljiv. Don Živko je bio dobar i plemenit èovjek, koji je
uvijek mislio na dobrobit Crkve i svoje Domovine. Bio je
spreman do posljednjeg dana svoga života, vršiti sveæenièko
poslanje: pružati bližnjemu duhovnu utjehu i nadu. Pamtit æe
ga generacije èitatelja, štovatelja i župljana. Nedostajat æe
svima koji su ga voljeli i cijenili", stoji u suæuti predsjednika
Josipoviæa.
23. srpnja 2014. broj 29/2014
13
Domovinske vijesti
Suæut kardinala Bozaniæa u povodu smrti don Živka
Kustiæa
"Don Živko je svojim sveæenièkim služenjem, kao i svojim
dugogodišnjim novinarskim radom u pokretanju i voðenju
Glasa Koncila te osnivanju Informativne katolièke agencije
dao iznimni doprinos Crkvi u hrvatskom narodu"
Zagreb, 21.7.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ u povodu smrti don Živka Kustiæa izrazio je
suæut križevaèkom biskupu Nikoli Kekiæu:
"Saznavši da je umro don Živko Kustiæ, izražavam iskrenu
kršæansku suæut Vama, njegovoj obitelji i rodbini, kleru i
vjernicima Križevaèke eparhije, kao i svima koji su
ožalošæeni don Živkovom smræu. U molitvi sam se
spomenuo dragog Pokojnika te preporuèio njegovu
plemenitu dušu Božanskom milosrðu.
Pokojni don Živko je svojim sveæenièkim služenjem, kao i
svojim dugogodišnjim novinarskim radom u pokretanju i
voðenju Glasa Koncila te osnivanju Informativne katolièke
agencije dao iznimni doprinos Crkvi u hrvatskom narodu.
Kao novinar, komentator i kolumnist pratio je zbivanja u
domovinskoj i opæoj Crkvi te trajno poticao vjernike na život
prema izvornim kršæanskim vrjednotama, koje je i sam
svojim životom svjedoèio.
Zahvaljujuæi stoga za ljubav i dobrotu u životu dragog
Pokojnika, s vjerom i nadom ga preporuèujemo Gospodinu,
koji je rekao: Idem pripraviti vam mjesto. Neka mu dobri
Bog po oproštenju grijeha udijeli radost nebeskog
zajedništva sa svetima i izabranima.
Izražavajuæi Vam duhovnu blizinu i zajedništvo u Kristu, u
kršæanskoj nadi uskrsnuæa srdaèno Vas pozdravljam."
Imenovanja i premještaji u Krèkoj biskupiji
Krk, 21.7.2014. (IKA) - Prema odluci krèkog biskupa
Valtera Župana ovog su ljeta u Krèkoj biskupiji izvršene
sljedeæe promjene u sveæenièkim službama:
Vlè. Krunoslav Boras razriješen je službe župnika u
Dubašnici, te je imenovan župnikom u Krasu. Mons. Ivan
Brniæ razriješen je službe župnika Ilovika, te mu ostaje
služba župnika i dekana u Malom Lošinju.
Vlè. Ivan Buiæ razriješen je službe župnika u Krasu, te je
umirovljen.
Vlè. Marin Dašek razriješen je službe župnog vikara u
Dubašnici, te je imenovan župnikom u Dubašnici. Mons.
Andrija Depikolozvane razriješen je službe arhivara i
bibliotekara Krèke biskupije te je umirovljen; imenovan je
zaèasnim kanonikom Stolnog kaptola u Krku, te mu prestaje
aktivna kanonièka služba. Vlè. Milivoj Guszak razriješen je
službe biskupova tajnika i ceremonijara, te je imenovan
župnikom Ilovika i Unija i župnim vikarom u Malom
Lošinju. Vlè. Ranko Papiæ razriješen je službe župnog vikara
u Novalji, te je imenovan župnim vikarom u Malom Lošinju.
Mons. Nikola Radiæ imenovan je zaèasnim kanonikom
Stolnog kaptola u Krku, te mu prestaje aktivna kanonièka
služba. Vlè. Silvio Španjiæ razriješen je službe župnika
Unija, te mu ostaju službe župnika Æunskog i župnog vikara
u Malom Lošinju.
Preè. dr. Franjo Velèiæ imenovan je arhivarom i
bibliotekarom Krèke biskupije, te mu ostaje služba
kancelara. Vlè. Josip Vidas razriješen je službe župnog
vikara u Malom Lošinju, te je poslan na studij crkvene
glazbe u Rim. Vlè. Denis Žuškin, mladomisnik, imenovan je
župnim vikarom u Novalji.
.
14
ika
Misa na poèetku Hrvatskih svjetskih igara
Zagreb, 21.7.2014. (IKA) - "Svijetom je bijelim poæi, al'
doma je uvijek doæi, nikad ne zaboravi", slogan je treæih
Hrvatskih svjetskih igara (HSI) koje od 21. do 26. srpnja u
Zagrebu okupljaju 750 amaterskih sportaša hrvatskih
korijena iz 25 zemalja, koji se natjeèu u 16 sportskih
disciplina. Želja organizatora, Hrvatskoga svjetskog
kongresa, je promicanje zajedništva domovinske i iseljene
Hrvatske.
Uoèi otvaranja Igara u ponedjeljak 21. srpnja euharistijsko
slavlje u zagrebaèkoj prvostolnici predvodio je zagrebaèki
pomoæni biskup Mijo Gorski, u koncelebraciji sa
sveæenicima iz domovine i inozemstva, prenosi portal Glasa
Koncila.
"Hrvatske svjetske igre, premda se tako zovu, više su od
sporta, i više od igre. I to je znak ovog trenutka, znak
povezivanja i želje za zajedništvom. Znak želje da se ne
zaboravi podrijetlo, da se ne prekine veza, ona duhovna,
katolièka, narodna. Znak da vjerujete u domovinu svojih
djedova i baka, oèeva i majki. Želio bih da svi vi, koji ste
došli iz raznih zemalja, ali iz istoga korijena hrvatskoga, i vi
koji trajno boravite u ovoj našoj domovini, prepoznate Božje
djelovanje koje nas zbližava i tako otvara nove moguænosti,
nove perspektive naroda i pojedinaca", napomenuo je biskup
Gorski.
Istaknuo je kako su zagrebaèka katedrala i grob blaženoga
Alojzija Stepinca mjesto dobrodošlice, jaèanja i hrabrenja u
vjeri i djelovanju svih hrvatskih vjernika. "On koji je i sam
bio vrstan sportaš neka vas prati svojim blagoslovom, ne
samo tijekom ovih Igara, nego i tijekom vaše životne trke da
prispijete svome trajnome cilju, svome Bogu i Spasitelju",
rekao je biskup. Pozdravnu rijeè uime Hrvatskoga svjetskoga
kongresa uputio je Šimun Šito Æoriæ, koji je podsjetio kako
se u zagrebaèkoj prvostolnici više od devet stoljeæa
okupljaju i mole hrvatski vjernici.
Na euharistijskom slavlju bili su predsjednik Hrvatskoga
sabora Josip Leko, zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ i
ostali uzvanici. Sveèanost otvorenja Hrvatskih svjetskih
igara nastavila se na Trgu bana Josipa Jelaèiæa mimohodom
sudionika i prigodnim glazbenim programom.
Suæut predsjednika Hrvatskog sabora u povodu smrti
don Živka Kustiæa
Bio je legenda hrvatskog novinarstva i neustrašivi borac za
pravdu. Nedostajat æe nam živost i odluènost kojima je
branio vlastite stavove
Zagreb, 21.7.2014. (IKA) - U povodu smrti don Živka
Kustiæa predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko uputio je
izraze suæuti njegovoj obitelji i sveæenstvu te vjernicima
Križevaèke eparhije. "U tuzi zbog smrti don Živka Kustiæa
izražavam suæut uime Hrvatskog sabora i u svoje osobno
ime. Njegov život i rad svjedoèanstvo su nepobjedive vjere u
istinu, slobodu i pravednost. U britkim i nadahnutim
polemikama èvrsto je branio i zastupao duh vjerskih
sloboda, snošljivosti, suradnje te opæenito razumijevanja
meðu ljudima. Time je pridonio širenju i uèvršæenju
demokratskih vrijednosti u hrvatskom društvu. Don Živko
Kustiæ bio je legenda hrvatskog novinarstva i neustrašivi
borac za pravdu. Nedostajat æe nam živost i odluènost
kojima je branio vlastite stavove", piše u izrazima suæuti
predsjednika Hrvatskog sabora.
.
23. srpnja 2014. broj 29/2014
ika
Ispraæaj don Živka Kustiæa
Zagreb, 22.7.2014. (IKA) - Obitelj i prijatelji oprostili su se
od don Živka Kustiæa u utorak 22. srpnja na zagrebaèkom
groblju Mirogoj. Pogrebne obrede u asistenciji više
sveæenika predvodio je križevaèki vladika Nikola Kekiæ.
"Doðosmo i okupismo se ovdje na ovom brežuljku našega
grada da svojom nazoènošæu, molitvama i duhovnim
pjesmama Bogu zahvalimo što smo imali priliku sa Živkom
živjeti, njega slušati, s njim razgovarati i èitati plodove
njegova srca i uma", istaknuo je biskup u oproštajnom
govoru.
"Živko je, kao i svaki od nas, bio neponovljiva slika Božja.
A i cijeli život njegov kroz ovih 84 godina bio je poseban",
istaknuo je vladika. Zahvalio je za "temelje ljudske i
kršæanske na kojima se onda sve dalje nadograðuje", izmeðu
ostalih, don Živkovoj baki Ani, istinskoj vjernici koju je u
životu èesto spominjao, majci Josipi i njegovu župniku u
Pagu don Josi Felicinoviæu, dodavši: "Neka je hvala Marici,
pokojnoj supruzi našega Živka, koja se potpunoma posvetila
svome mužu i odgoju dviju kæeri i trojice sinova te brojne
unuèadi."
Govoreæi o don Živku kao sveæeniku, biskup je posebno
istaknuo isusovca Scheibela, "duhovnog voðu mladoga
studenta, koji ga je mudro savjetovao i u njemu podržavao
Božji poziv". Govorio mu je: "Živko, Bog ima svoje posebne
putove na koje on èovjeka usmjerava. Samo se daj voditi i
sreæa æe ti zasjati. Tako i bi." Naime, da bi se ipak ostvarila
Živkova želja da kao oženjen èovjek postane sveæenik,
otvorila su mu se vrata Grkokatolièke Crkve, odnosno
Križevaèke eparhije pod tadašnjim duhovnim vodstvom
vladike Gabrijela Bukatka, koji ga je zaredio za sveæenika u
svibnju 1958. u katedrali Presvete Trojice u Križevcima. "I
mladi sveæenik Živko sa svojom gospoðom Maricom i troje
djece napušta 1. studenoga Zagreb i seli u Žumberak, u staru
žumberaèku grkokatolièku župu sv. Petra i Pavla u Mrzlom
Polju."
"U tom gorovitom vinogradu Gospodnjem veleèasni Živko
oduševljeno, kao ono apostoli poslije Pedesetnice, naviješta
Radosnu vijest i okuplja djecu u brojnim selima te župe,
usprkos prijetnjama lokalnih komunista i udbaša. Iako je na
ovoj župi bio svega tri godine, ostavio je neizbrisivi trag",
rekao je biskup. Nakon još tri godine pastoralnog rada u župi
sv. Petra i Pavla u Sošicama, u vrijeme kada je poèeo II.
vatikanski koncil, u Zagrebu se pokreæe izdavanje glasila
Glas Koncila èime poèinje i novi život žumberaèkog
sveæenika. "Okuplja se ekipa katolièkih mudraca koji imaju
viziju o Crkvi u suvremenom društvu. To žele postiæi
izvješæujuæi o tijeku Koncila katolièku i sveopæu hrvatsku
javnost. Glas Koncila bio je pravi novinarski bum u ona
vremena kada su vlastodršci preko svojih poslušnika
kontrolirali svaku rijeè. Za njih je slobodna rijeè bila
opasnija od ikakva oružja. Tu rijeè slobode Crkve i svakoga
pojedinca visoko je godinama uzdizao naš Živko u svojim
vrsnim komentarima i èlancima – posebice u rubrici 'Pismo
seoskog župnika'. Preko njegovih vrsnih reportaža upoznali
smo mnoge naše župe i život Hrvata katolika diljem svijeta.
Ljudi su s nestrpljenjem èekali novi broj Glasa Koncila i
gutali svaku rijeè", rekao je biskup Kekiæ, istaknuvši:
"Možemo slobodno ustvrditi da je Glas Koncila sa svojim
glavnim urednikom Živkom Kustiæem i ostalim vrijednim
suradnicima krèio put slobodnoj državi Hrvatskoj i u njoj
slobodnoj Crkvi."
Evanðelje Kristovo, Radosnu rijeè, "Živko je znao Božjem
narodu tako zorno i suvremeno naviještati, da bi ga slušali
dan i noæ. Njegove 'Jutarnje propovijedi' koje su godinama
izlazile u jednom našem dnevnom listu èitatelji bi najprije
èitali i divili se kako on u tako malom èlanèiæu može tako
Domovinske vijesti
puno reæi", rekao je vladika.
Istaknuo je zatim kako je za korisnike Doma umirovljenika u
Klaiæevoj ulici, gdje je don Živko sa svojom suprugom
boravio posljednjih godina, bio pravi Božji dar: "služeæi
liturgiju, tumaèeæi Rijeè Božju, ispovijedajuæi i tješeæi,
posebno one kojima nitko nije dolazio u posjetu. Njih, kao i
samoga sebe, pripremao je za smrt i za radosni susret sa
Spasiteljem našim Gospodinom Isusom Kristom".
Biskup Kekiæ zatim je primijetio kako je "o nama
grkokatolicima hrvatska katolièka javnost, iako smo jedna
Crkva, malo znala, pa ni danas, nažalost, mnogi ne znaju i
nisu nam baš uvijek skloni. Mi smo u Živku imali svoj
oslonac. Kad god mu se pružila prilika, on je ljudima
tumaèio tko smo i što smo, o tome pisao i ljude pouèavao".
I poput pisca poslanice Hebrejima i ja se pitam: "I što još da
kažem? Ta ponestat æe mi vremena" nastavim li govoriti o
mnogim drugim pothvatima kojima je Živko bio pokretaè i
duša: velièanstveni Nacionalni euharistijski kongres u Mariji
Bistrici, Mali koncil, Kršæanska sadašnjost, vjeronauèna
olimpijada, IKA, brojne tribine, TV emisije... rekao je
vladika Kekiæ, zakljuèivši: "On je jedan od onih iz evanðelja
kojima je Gospodar dao pet talenata. Dobro je iskoristio tih
pet talenata u ovozemaljskom životu i sada mirne duše može
stati pred lice Božje i reæi: 'Gospodaru, pet si mi talenata
predao. Evo, drugih sam pet talenata stekao'. A èut æe
odgovor: 'Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio
vjeran, nad mnogim æu te postaviti! Uði u radost Gospodara
svoga!' (Mt 25, 20 - 21). Molimo Gospoda da i svaki od nas
jednoga dana od dobroga Boga može èuti te iste rijeèi!"
Suæut biskupa Jezerinca u povodu smrti don Živka
Kustiæa
Zagreb, 22.7.2014. (IKA) – U povodu smrti don Živka
Kustiæa vojni ordinarij Juraj Jezerinac uputio je izraze suæuti
biskupu križevaèkom mons. Nikoli Kekiæu, pokojnikovoj
obitelji i rodbini te svim sveæenicima i vjernicima
Križevaèke eparhije.
"Iznenadila je vijest o smrti Vašeg sveæenika don Živka
Kustiæa, velikoga prijatelja hrvatskoga naroda, neumornog i
punog pouzdanja u Boga, koji je do zadnjeg djeliæa svoga
biæa bio ispunjen ljubavlju prema Crkvi koju je gradio
perom kao rijetki u Hrvatskoj. U trenucima žalosti
zahvaljujem dobrom Bogu i njegovoj Križevaèkoj biskupiji
za dar èovjeka i sveæenika don Živka. Snaga don Živkove
vjere oèitovala se u svim njegovim službama, u njegovu
osobnom sveæenièkom predanju, uvijek bez beznaða,
poloviènosti i kolebanja. Dragi naš don Živko, velika Ti
hvala! Neka Te dobri Bog nagradi vjeènim i zasluženim
životom u svome kraljevstvu. Mnoge molitve bit æe
prikazane za Tebe kao znak naše ljudske, hrvatske,
kršæanske i sveæenièke zahvalnosti. Preuzvišeni oèe biskupe,
Vama, njegovoj obitelji i rodbini, cijeloj Križevaèkoj
biskupiji, svim sveæenicima i vjernicima izrièem iskrena
suæut u moje osobno ime i ime svih djelatnika Vojnog
ordinarijata i s kojima skupa ponizno molim: Pokoj vjeèni
daruj mu Gospodine! U kršæanskoj nadi uskrsnuæa, primite
moje osobne iskaze suæuti", istaknuo je biskup Jezerinac.
23. srpnja 2014. broj 29/2014
15
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Redovnièko oblaèenje u Gornjoj Dubici
Gornja Dubica, 13.7.2014. (IKA/KTA) - Pod sveèanom
misom koju je 13. srpnja u župi Gornja Dubica u BiH
predvodio provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran uz
koncelebraciju magistra postulanata fra Danijela Rajiæa,
odgojitelja sjemeništaraca fra Josipa Mrnjavca, magistra
novaka fra Marka Ešegoviæa i tridesetak sveæenika, dvanaest
je mladiæa prvi put obuklo franjevaèki habit. Kandidati su
pred oltar položili svoje habite te nakon sveèano izreèenog
"Evo me" obukli odjeæu siromaštva, poslušnosti i èistoæe. U
tome su im pomogli župnici župa iz kojih dolaze, ali i ostali
prisutni franjevci. Tim èinom za njih je zapoèela godina
novicijata.
Proslavljen zaštitnik banjoluèke katedrale i biskupije
Obilježena 25. obljetnica upravljanja biskupijom mons.
Franje Komarice
Banja Luka, 15.7.2014. (IKA/KTA) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica, predsjednik Biskupske konferencije Bosne
i Hercegovine, proslavio je 25. obljetnicu upravljanja
biskupijom sveèanim euharistijskim slavljem u banjoluèkoj
katedrali na svetkovinu njezina nebeskoga zaštitnika i
zaštitnika biskupije sv. Bonaventure, 15. srpnja.
Misno slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup
metropolit kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu s biskupom
Komaricom i svim èlanovima BK BiH: biskupom mostarskoduvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjskomrkanskim Ratkom Periæem, vojnim biskupom Tomom
Vukšiæem, pomoænim biskupima vrhbosanskim Perom
Sudarom, banjoluèkim Markom Semrenom te delegatima
Hrvatske i Slovenske BK križevaèkim biskupom Nikolom
Kekiæem, koparskim biskupom Jurjem Bizjakom, delegatom
Meðunarodne BK beogradskim nadbiskupom Stanislavom
Hoèevarom, delegatom kardinala Josipa Bozaniæa
zagrebaèkim pomoænim biskupom Mijom Gorskim i
pedesetak dijecezanskih i redovnièkih sveæenika, meðu
kojima i provincijal Franjevaèke provincije Bosne Srebrene
fra Lovro Gavran te trapisti iz samostana Marija Zvijezda u
Banjoj Luci.
Na misi su se okupile redovnice iz družbi klanjateljica Krvi
Kristove, milosrdnica sv. Vinka Paulskog, misionarki
ljubavi, školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske
provincije, grkokatolkinje bazilijanke iz Prnjavora i Zagreba
i službenice Bezgrešnog zaèeæa iz Banje Luke. Nazoèni su
bili i vijeænici iz raznih župa Banjoluèke biskupije te
predstavnici vlasti ministar za raseljene osobe u Vladi RS-a
Davor Èordaš, predstavnici Vijeæa naroda RS, Opæine Bihaæ,
Grada Zagreba, Hrvatskog sabora i drugi.
Kratku èestitku slavljeniku biskupu Komarici uputio je uime
cijele Banjoluèke biskupije generalni vikar biskup Semren,
zaželjevši mu da poput sv. Bonaventure i u skladu s
poticajima sv. Pavla, služi Bogu, bude osjetljiv za bližnje,
radostan u nadi, strpljiv u nevolji, postojan u molitvi i
zajedništvu, ponizan. Luka Æavar, uèenik šestog razreda iz
prognanièke župe Presnaèe kod Banje Luke u kojoj su 12.
svibnja 1995. ubijeni župnik Filip Lukenda i s. Cecilija
Grgiæ, izrekao je biskupu Komarici prigodnu recitaciju i
uime svih predao buket crvenih ruža kao simbol stradanja,
ali i ljubavi banjoluèke mjesne Crkve. U uvodu slavlja
kardinal Puljiæ prisjetio se 15. srpnja 1989., kada je kao
bosansko-gradiški župnik i banjoluèki sveæenik vodio
ceremonije na misi tijekom koje je biskup Komarica sveèano
16
23. srpnja 2014. broj 29/2014
preuzeo upravu biskupije.
Biskup Komarica u propovijedi se osvrnuo na svetkovinu sv.
Bonaventure i 25 godina "od kako mu je – tadašnji
nasljednik apostola Petra – a sada i službeno sveti papa Ivan
Pavo II. povjerio upravu njegove rodne biskupije
Banjoluèke". Uslijedila su zatim razna dinamièna dogaðanja,
u našoj biskupiji - kada je - nakon duge i teške duhovne
"zime" i neslobode – i naša domovinska Crkva – slièno kao i
druge vjerske zajednice u tadašnjoj državi – mogla zapoèeti
slobodnije disati. Zapoèeli smo bili s mnogim aktivnostima i
programima – osobito s veæim angažiranjem vjernika laika.
Sve to, nažalost, nije dugo trajalo! Na to novo, snažno i
plodno bujanje vjernièkoga i crkvenog života, domalo se
sruèio užasni ratni uragan. Mnogi su naši vjerni župljani, ali
i drugi naši sugraðani, uz najteža maltretiranja nasilno
protjerani iz njihova najsvetijeg mjesta koje im je dao sam
njihov Stvoritelj – iz rodnog im mjesta da se u njega više i
ne vrate, kazao je biskup Komarica, napominjuæi da ratni
vihor ostavio užasnu materijalnu pustoš. No, nisu klonuli
duhom. "Poslušni Božjem proroku naših dana papi Ivanu
Pavli II. udruženim snagama krenuli smo u duhovnu i
materijalnu obnovu zgažene naše mjesne Crkve", kazao je
biskup Komarica, istaknuvši da su "prepoznali kao osobiti
dar Božje utjehe i kao svojevrsnu nagradu za našu
poslušnost Kristovu namjesniku na zemlji i njegov osobni
dolazak u središte naše biskupije i podizanje na èast oltara
jednog èlana naše biskupije – vjernika laika – blaženog
Ivana Merza". Biskup Komarica zahvalio je Trojedinom
Bogu za nebrojene njegove milosti tijekom proteklih 25
godina povjerene mu službe, osobito za nova, poletna
duhovna zvanja – sveæenièka i redovnièka u Banjoluèkoj
biskupiji.
Mons. dr. Franjo Komarica roðen je 3. veljaèe 1946. u
Novakoviæima, župa Petriæevac. Sjemenišnu gimnaziju
završio je u Zagrebu i Ðakovu, gdje je i maturirao, zajedno s
kardinalom Puljiæem. Nakon odsluženja obveznog vojnog
roka zapoèeo je teološki studij u Ðakovu, a nastavio ga je na
Teološkom fakultetu Sveuèilišta u Innsbrucku. Za sveæenika
ga je zaredio biskup Alfred Pichler u crkvi otaca trapista u
Banjoj Luci 29. lipnja 1972. Nakon reðenja nastavio je
posebni studij u Innsbrucku, gdje je 1973. magistrirao, a
1978. doktorirao liturgiku. Usto je studirao glazbu na
insbruškom Konzervatoriju i andragogiju tamošnjega
Filozofskog fakulteta.
Po svršetku studija imenovan je predavaèem na
Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu, gdje od
1978. do 1986. predaje liturgiku, liturgijski pastoral, pastoral
selilaca i crkveno pjevanje. Ujedno je vodio dva crkvena
zbora: bogoslovski i katedralni. Papa Ivan Pavao II.
imenovao ga je 28. listopada 1985. pomoænim biskupom
banjoluèkim i naslovnim biskupom biskupije Satafis u
Africi, te ga zaredio za biskupa u bazilici Sv. Petra na
Bogojavljenje, 6. sijeènja 1986. Oko tri i pol godine bio je
generalni vikar biskupa Pichlera u Banjoj Luci, sve do
njegova umirovljenja. Imenovan je rezidencijalnim
biskupom 15. svibnja 1989., a 15. srpnja iste godine sveèano
preuzima upravu biskupije.
Osim uprave povjerene mu Banjoluèke biskupije obnašao je
i obnaša niz dužnosti u Biskupskim konferencijama, prvo
Jugoslavije, a potom Bosne i Hercegovine. U BKJ bio je
predsjednik Vijeæa za laike (1986. - 1989.) i Hrvatskog
liturgijskog vijeæa (1989. - 1993.). Nakon što je 1994.
godine osnovana Biskupska konferencija BiH, u njoj obnaša
ika
službu predsjednika nekoliko vijeæa. U jednom mandatu
(2002. - 2005.) bio je predsjednik BK BiH. Osim toga papa
Ivan Pavao II. imenovao ga je 1992. èlanom Papinskog
vijeæa za dijalog s nekršæanima.
Uz svoje profesorske i biskupske obveze bavi se i pisanjem.
Objavio je više struènih radova iz podruèja liturgijske
znanosti, ljudskih prava i crkvene glazbe u domaæim i
stranim èasopisima i zbornicima. Kao biskup objavio je
zbirku dokumenata koje je napisao tijekom ratnih zbivanja
1991. - 1995. pod naslovom: "U obrani obespravljenih".
Izbor iz dokumenata banjoluèkog biskupa i Biskupskog
ordinarijata tijekom ratnih godina od 1991. do 1995, koja je
doživjela dva izdanja, a objavljena je i na engleskome,
njemaèkome (takoðer dva izdanja) i talijanskome jeziku.
Povodom nominacije za Nobelovu nagradu izdana mu je
knjiga pod naslovom "U obrani èovjekova dostojanstva".
Providnost mu je namijenila tešku zadaæu: voditi biskupiju u
dramatiènom razdoblju oružane agresije na Bosnu i
Hercegovinu, kada je gotovo posve uništena. Zlostavljana su
i ubijena od srpskih snaga sedmorica sveæenika i jedna
redovnica, nekoliko je sveæenika jedva preživjelo
zlostavljanje, brojne crkve, kapelice, župne kuæe i samostani
srušeni su ili teško ošteæeni, dvije treæine vjernika prognano
je i nikada se više nisu vratili, više je župa posve ugaslo, a u
drugima je ostalo tek po nekoliko desetaka ili stotina
vjernika. Od 130.000 katolika, koliko je u biskupiji živjelo
1991. godine, danas ih je nešto manje od 40.000. Biskup
Komarica neumorno se trudio oko oèuvanja mira, poticao
brojne mirovne inicijative s državnim i crkvenim prvacima,
kad je rat izbio, trudio se oko ponovne uspostave mira, po
prestanku rata borio se za povratak svih prognanih na svoja
ognjišta, neumorno se zauzimao za dostavu humanitarne
pomoæi svojim vjernicima, ali i svima drugima, koliko je to
bilo moguæe, brine se za obnovu obiteljskih kuæa, ali i
crkvenih objekata, od kojih su mnogi graðeni posve od
temelja.
Osobit vid humanitarnog odnosno karitativnog rada bilo je
stavljanje biskupske kuæe na raspolaganje za Caritasove
ambulante, dok je sam biskup, zajedno sa svojim
suradnicima, preselio u Sveæenièki dom. Zauzimao se za
nabavku potrebnih aparata, lijekova i pomagala za gradske
bolnice, za bolesne po kuæama itd. Neposredno pred
izbijanje ratnih sukoba, godine 1990. osnovao je Teološki
institut u Banjoj Luci za obrazovanje katolièkih vjernika
laika, koji je radio sve do 1995., kada je silom (ne)prilika
morao prestati s radom. U ljeto 2005. dao je obnoviti zgradu
nekadašnje škole sestara milosrdnica, u kojoj je u jesen te
godine zapoèela s radom katolièka gimnazija koju vodi
mons. mr. Ivica Božinoviæ.
U jesen 2005. na biskupovu zamolbu otvorile su u središtu
Banje Luke svoju prvu redovnièku kuæu u BiH redovnice
Družbe misionarke ljubavi bl. Terezije iz Kolkate. U zgradi
Biskupskog ordinarijata 16. studenoga 2005. utemeljio je
Europsku akademiju, a 3. veljaèe 2006. osnovao je Centar za
život i obitelj pri Caritasu Banjoluèke biskupije.
Za svoje djelovanje primio je niz meðunarodnih priznanja i
nagrada, a 2004. nominiran je i za Nobelovu nagradu. Sav
taj rad u ovom trenutku nije moguæe posve sagledati, a
pogotovo ne vrjednovati, buduæi da su neki procesi još
uvijek u tijeku. Jedno od najveæih djela biskupa Komarice
njegovo uporno zauzimanje za proglašenje blaženim Ivana
Merza. Za tu radosnu prigodu pozvao je u Banju Luku slugu
Božjega papu Ivana Pavla II., koji je, premda veæ teško
bolestan, 22. lipnja 2003. pohodio biskupiju i na Petriæevcu
proglasio blaženim Ivana Merza.
Crkva u Hrvata
Prigodni program u èast biskupu Komarici
Banja Luka, 16.7.2014.
(IKA/KTA) - U banjoluèkoj
katedrali Sv. Bonaventure u veèernjima satima 16. srpnja
prireðen je prigodni program u èast banjoluèkom biskupu i
predsjedniku Biskupske konferencije BiH Franji Komarici u
povodu 25. obljetnice upravljanja Banjoluèkom biskupijom.
Moderator programa vlè. Zlatko Matiæ, osobni tajnik
biskupa Komarice, podsjetio je na poèetku da su "proslavom
sv. Bonaventure dali hvalu Bogu u euharistijskom slavlju, za
sve godine služenja, pastira Crkve banjoluèke, biskupa
Franje" te da su istog dana u veèernjim satima imali
moguænost u dvorani Djeèjeg kazališta u Banjoj Luci
pogledati dramu Majka Terezija - "Svetica tame" u režiji
Gradimira Gojera. U program su uvela braæa Filip i David
Vukeliæ, uèenici Katolièkoga školskog centra bl. Ivan Merz
u Banjoj Luci, kompozicijom "Sanje" skladatelja Izidora
Bajiæa.
Banjoluèki pomoæni biskup Marko Semren predstavio je
Zbornik "Gospodin je moja snaga i moja pjesma" prireðen i
tiskan upravo povodom srebrenog jubileja biskupa Komarice
pod naslovom "Biskup Franjo Komarica – 25 godina na
katedri banjoluèkih biskupa". "Ovaj zbornik radova pisani je
znak zahvalnosti mons. dr. Franji Komarici, biskupu
ordinariju, u povodu njegovih 25 godina upravljanja
Banjoluèkom biskupijom. U tom spomen-spisu prilozi su
kolega, prijatelja i studenata biskupa Komarice. Tekstovi su
usredotoèeni na osobu i djelo mons. dr. Franje Komarice,
biskupa ordinarija, poèevši s predgovorom, životopisom,
èestitkama, prilozima u kojima se govori o znaèenju
biskupske službe i njezinom vršenju kroz 25 godina te
osvrtima", kazao je biskup Semren, istièuæi da je svaki od
autora pokušao osvijetliti lik biskupa Komarice s razlièitog
stajališta.
"Putovi biskupa Komarice kroz ovih 25 godina su bremeniti:
u godinama predraæa, rata i poslije rata bili su dugi, muèni,
ponekad gotovo bezizlazni. Bez snage Duha Svetoga kojim
ga je Krist obdario ne bi toliko toga ostvario. A o njegovim
djelima svjedoèi veliki broj ljudi kojima je pomagao. Ljudi
su u njemu prepoznali Božjeg èovjeka, koji u vremenu zla,
zajedno sa svojim suradnicima, nije ustuknuo pred silama
mraka, veæ se hrabro odupro, s vjerom u Boga i u ljude;
èovjekoljupca koji je za vrijeme strašne tragedije koja je
zadesila Banjoluèku biskupiju i cijelu Bosnu i Hercegovinu
podizao svoj glas protiv nasilja, pozivao na obustavu rata i
uspostavu pravednog mira, izražavao solidarnost s onima
koji su nedužno teško stradavali i pozivao svijet da im pruži
nužnu
pomoæ;
vjerodostojnoga
glasnogovornika
obespravljenoga
bosansko-hercegovaèkog
èovjeka
i
zastupnika
mnoštva
nestalih,
stradalih,
ubijenih;
glasnogovornika mnoštva prognanih; glasnogovornika svih
koji vapiju, traže, mole da se vrate na svoja rodna ognjišta;
istinskog borca za istinu, za opraštanje, za pomirenje, za
novi suživot; domoljuba koji je za sve domoljube Bosne i
Hercegovine postao metaforom istine i pravde; èovjeka koji
je u sebi imao 'civilnu hrabrost' biti èuvar svoje braæe, a
njegov brat bio je svaki èovjek kao Božje stvorenje",
istaknuo je mons. Semren, koji je biskupu Komarici zaželio
"da ne klone u ustrajnom i strpljivom sijanju, jer Božja rijeè
i kraljevstvo napreduju samo u muci i strpljivosti".
Uslijedila je video-prezentacija novih i starih foto-albuma uz
glazbu i rijeè kojim su mons. Ivica Božinoviæ i Lado
Jakovljeviæ prikazali 25-godišnje biskupsko služenje mons.
Komarice i podsjetili "na protekla vremena – lijepa, manje
lijepa, ali i ona teška".
Na kraju je biskup Komarica uputio rijeèi zahvale
organizatorima programa i svim nazoènima, a posebno braæi
u biskupstvu koji su okupljeni na redovnom zasjedanju BK
23. srpnja 2014. broj 29/2014
17
Crkva u Hrvata
BiH, istièuæi da je i on kao i svaki pojedinac dio odreðene
zajednice. Naglasio je da je Božji dar sve dobro koje je
uèinio zahvalivši svim dobrim ljudima koje je Bog u svojoj
dobroti stavio na njegov životni put. Posebno je zahvalio
svima koji su radili na ureðivanju Zbornika, istièuæi da æe to
djelo ostati neka vrsta spomenika dogaðanja i života
Banjoluèke biskupije.
Program je završen zajednièkom pjesmom sv. Ivana Pavla II.
"Krist jednom stade na žalu" i druženjem u dvorani
Biskupskog ordinarijata.
Priopæenje sa 61. redovnog zasjedanja BK BiH
Sarajevo, 17.7.2014. (IKA/KTA) - Pod predsjedanjem
predsjednika BK BiH banjoluèkoga biskupa Franje
Komarice u zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci
16. i 17. srpnja održano je 61. redovno zasjedanje Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine. Na zasjedanju su
sudjelovali svi èlanovi BK BiH te delegati: Hrvatske
biskupske konferencije križevaèki vladika Nikola Kekiæ,
Slovenske BK koparski biskup Jurij Bizjak i Meðunarodne
BK sv. Æirila i Metoda beogradski nadbiskup metropolit
Stanislav Hoèevar.
Biskupi delegati prenijeli su pozdrave i izraze zajedništva
svojih biskupskih konferencija, s posebnim naglaskom na
solidarnosti s ljudima koji su pogoðeni poplavama i
klizištima. Takoðer su upoznali nazoène biskupe s
najvažnijim crkvenim i društvenim dogaðanjima na podruèju
svoje krajevne Crkve.
Prvog dana zasjedanja s biskupima se susreo apostolski
nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto. Istaknuo im je važnost
dobre formacije buduæih sveæenika što ukljuèuje odgoj
psihe, intelekta, duha i srca sveæenièkih kandidata kako bi
postali pastiri spremni staviti se u službu zajednice povjerene
njihovoj pastoralnoj skrbi. Govoreæi o politièko-socijalnim
prilikama u Bosni i Hercegovini i predstojeæim izborima,
poseban naglasak stavio je na socijalni nauk Crkve i služenje
opæem dobru.
Biskupi su saslušali izvješæa svojih delegata: s plenarnog
zasjedanja Talijanske BK održanog od 19. do 22. svibnja
2014. u Rimu; s 99. njemaèkoga katolièkog zborovanja
održanog od 28. svibnja do 1. lipnja u Regensburgu
(Njemaèka), sa Susreta glasnogovornika europskih
biskupskih konferencija održanog od 11. do 14. lipnja u
Lisabonu (Portugal) te sa Susreta generalnih tajnika
europskih BK održanog od 19. do 22. lipnja u Strasbourgu
(Francuska).
Biskupi su dali svoje primjedbe na prijedloge Pravilnika za
hrvatski martirologij HBK i BK BiH, Pravilnika
Nacionalnog ureda za hrvatsku inozemnu pastvu, Pravilnika
Vijeæa HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu i
Pravilnika delegatske službe za hrvatsku inozemnu pastvu, te
æe ih uputiti na razmatranje Hrvatskoj biskupskoj
konferenciji.
Biskupi su saslušali Izvješæe Caritasa BK BiH za 2013.
godinu te prihvatili izvješæe Nadzornog vijeæa spomenutog
Caritasa. Takoðer su odobrili Caritasu BK BiH pokretanje
procesa promjena u provedbi projekta: "Organizacijski
razvoj Caritasa" koji za cilj ima usklaðivanje Statuta
nacionalnog Caritasa s Meðunarodnim i Europskim
Caritasom.
Razmotrivši izvješæe Caritasa BK BiH o programu pomoæi
poplavljenim podruèjima realiziranom kroz biskupijske i
župne Caritase, biskupi i ovom prigodom izražavaju posebnu
blizinu sa svima koji su pogoðeni poplavama ili klizištima.
Odaju osobito priznanje sveæenicima, redovnicima i
redovnicama koji su u vrijeme i nakon poplava ostali sa
18
23. srpnja 2014. broj 29/2014
ika
svojim vjernicima hrabreæi ih u vjeri i pomažuæi svim
ljudima u potrebi u èemu su im se pridružili brojni volonteri.
Zahvaljuju Meðunarodnom i Europskom Caritasu te osobito
Hrvatskom Caritasu za ovogodišnju akciju Tjedan
solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini te
nesebiènu pomoæ ljudima u poplavljenim podruèjima.
Raduje ih što je iskazana velika solidarnost meðu svim
ljudima u Bosni i Hercegovini koja je jasan pokazatelj da
stanovnici Bosne i Hercegovine zaslužuju državu koja æe
uistinu biti u službi svakoga èovjeka i svakog naroda na
svim prostorima. Potièu sve odgovorne institucije i
pojedince da se snažno zauzmu u davanju strukturalne
pomoæi ljudima na klizištima i u poplavljenim i podruèjima.
Biskupi su izrazili svoju potporu pokretanju postupka za
beatifikaciju ubijenih sveæenika – svjedoka vjere –
Banjoluèke biskupije vlè. Ante Dujloviæa, vlè. Waldemara
Maximilijana Nestora, don Jure Gospodnetiæa, vlè. Ivana
Grgiæa, vlè. Filipa Lukende ubijenog zajedno sa sestrom
milosrdnicom Cecilijom Grgiæ, vlè. Tomislava Matanoviæa i
mons. Kazimira Višatickog.
Imajuæi u vidu Opæe izbore u Bosni i Hercegovini, koji æe se
održati 12. listopada 2014., biskupi ponovno potièu sve one,
koji su se rodili u Bosni i Hercegovini, a trenutaèno u njoj ne
žive, bilo da su prognani ili je napustili iz drugih razloga, da
se ne odrièu svoje domovine te da na vrijeme izvade CIPSovu (osobnu) iskaznicu i da se, ako æe glasovati dopisnim
putem, do 29. srpnja 2014. prijave Centralnom izbornom
povjerenstvu kako bi imali moguænost sudjelovati na
izborima i dati svoj glas onima koji æe se uistinu zauzimati
za dobro èovjeka i za dobro svog i svih drugih naroda i svih
ljudi. Biskupi su takoðer odluèili da æe uputiti posebnu
izjavu uoèi jesenskih izbora.
Nakon što je nekim predsjednicima i èlanovima Vijeæa i
Komisija BK BiH istekao petogodišnji mandat, biskupi su
dogovorili da predsjedaju: kardinal Vinko Puljiæ Vijeæem za
bogoslovna sjemeništa, Vijeæem za mala sjemeništa te
Vijeæem za ekumenizam i dijalog meðu religijama i
kulturama; biskup Ratko Periæ Vijeæem za katehezu i
Povjerenstvom za vjerski odgoj u predškolskim ustanovama,
u vjeronauk u osnovnim i srednjim školama pri spomenutom
Vijeæu te Vijeæem za kler; biskup Franjo Komarica Vijeæem
za liturgiju i Komisijom Justitia et pax te Caritasom BK
BiH; biskup Tomo Vukšiæ Komisijom za nauk vjere,
Vijeæem za sredstva društvenog priopæivanja te Nadzornim
vijeæem Caritasa BK BiH, a ostaje èlan Biskupske komisije
za Hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu; biskup Pero Sudar
Pedagoškim vijeæem katolièkih "Škola za Europu" i Vijeæem
HBK i BK BiH za inozemnu pastvu, a nadzirat æe i
upravljanje jedinstvenom blagajnom BK BiH; biskup Marko
Semren Vijeæem za obitelj i Vijeæem za laike te Odborom za
mlade pri tom Vijeæu. Biskupi su takoðer dogovorili sastav
èlanova Vijeæa i Komisija.
Na svetkovinu sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika
banjoluèke katedrale i biskupije, 15. srpnja, biskupi su
sudjelovali na misnom slavlju u banjoluèkoj katedrali kojim
je biskup Komarica obilježio 25. obljetnicu upravljanja
Banjoluèkom biskupijom. Euharistiju je predslavio kardinal
Puljiæ, a prigodnu propovijed uputio biskup Komarica.
.
ika
Biskup Komarica predstavio radove zasjedanja BK BiH
Posebna pozornost posveæena aktualnoj i "još uvijek
dramatiènoj" situaciji u župama i sredinama pogoðenim
poplavama
Banja Luka, 17.7.2014. (IKA/KTA) - Nakon završetka 61.
redovnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i
Hercegovine održanog 16. i 17. srpnja u zgradi Biskupskog
ordinarijata u Banjoj Luci, uprilièena je konferencija za
novinare na kojoj je o tijeku zasjedanja govorio banjoluèki
biskup
Franjo
Komarica,
predsjednik
Biskupske
konferencije BiH.
Nakon proèitanog priopæenja sa zasjedanja, biskup
Komarica istaknuo je da su biskupi posebnu pozornost
posvetili aktualnoj, "još uvijek dramatiènoj" situaciji u
župama i sredinama pogoðenim poplavama. "Razmotrili smo
detaljno i temeljito kako i mi sa svoje strane možemo
pripomoæi onim naporima u našem društvu, u našoj državi,
koje poduzimaju razlièiti i službeni odgovorni gremiji da se
ciljano i što uèinkovitije i što brže pomogne
najugroženijima. Direktor Caritasa Biskupske konferencije
BiH mons. Bosiljko Rajiæ naš je službeni predstavnik, i
danas je u Bruxellesu na važnoj meðunarodnoj donatorskoj
konferenciji. Tamo smo pozvani, jer i meðunarodna
zajednica, ne samo crkvena, ozbiljno raèuna s dobro
ureðenom strukturom Katolièke Crkve u Bosni i
Hercegovini kad je u pitanju konkretna pomoæ ugroženim
stanovnicima ove zemlje", kazao je biskup Komarica,
dodavši da biskupi smatraju svojom svetom dužnošæu da
konstruktivno pridonose uèinkovitom lijeèenju ratnih rana i
doživljavanju pravne države.
"I zato, i ovakvi i slièni izazovi, kao što je poplava, ali i
drugi problemi naših sugraðana, jesu za nas obaveza, ali i
šansa da pokažemo koliko smo mi dorasli situaciji u kojoj
živimo i koliko se, udruženim snagama sa svim ljudima
dobre volje, nastojimo takoðer staviti na raspolaganje
trasiranju bolje sutrašnjice za sve ljude ovdje, dakako, i za
pripadnike Katolièke Crkve u Bosni i Hercegovini", istaknuo
je mons. Komarica. Potom je zahvalio biskupima,
sveæenicima, vjernicima i drugim prijateljima na
sudjelovanju u programu obilježavanja 25. obljetnice
njegova upravljanja Banjoluèkom biskupijom. Rijeèi
zahvalnosti uputio je i predstavnicima medija za njihovo
zanimanje i prenošenje informacija o nastojanjima biskupa
svim ljudima dobre volje. Na zamolbu da u svjetlu
predstojeæih izbora kaže nekoliko rijeèi o Hrvatima iz BiH
koji su inozemstvu, biskup Komarica izvijestio je da su
biskupi na zasjedanju dogovorili da æe pravovremeno uputiti
prikladnu izjavu i poziv za izlazak na izbore kao vjersku i
moralnu obavezu svakoga katolika. "I katolici ovdje imaju
dužnost konstruktivno pridonositi u ovoj zemlji za njezinu
sretniju buduænost. I ne dolikuje nikako pravom katoliku da
se povlaèi od suodgovornosti, pogotovo svoga rodnog mjesta
i svoje životne sredine", poruèio je biskup Komarica.
Na novinarsko pitanje ima li kao predsjednik Caritasa BK
BiH informaciju o visini novèane pomoæi do sada upuæene
za poplavama pogoðena podruèja i koliko se novca još
oèekuje u buduænosti, te što smatra o bojazni meðunarodne
zajednice o zloupotrebi humanitarnih sredstava, biskup
Komarica odgovorio je da je tijekom zasjedanja BK BiH,
predstavljeno godišnje izvješæe o radu Caritasa BK BiH. Pri
tome je naglasio da je neosnovano razmišljati o pronevjeri
sredstava upuæenih preko Caritasa BK BiH, buduæi da se
sredstva kontroliraju s više strana. Istaknuo je da su javno
dostupne sve informacije o pomoæi koja je išla preko
Caritasa te da projekt pomaganja nije završio, kao i da æe
pomoæ pristizati ubuduæe, ne samo za katolike veæ i za sve
koji se obrate Caritasu za pomoæ.
Crkva u Hrvata
Kardinal Puljiæ posvetio crkvu Sv. Ilije u Bosanskom
Brodu
U oltar ugraðene moæi bl. Ivana Merza, koje je župi darovao
banjoluèki biskup Franjo Komarica
Bosanski Brod, 19.7.2014. (IKA) - Vrhbosanski nadbiskup
kardinal Vinko Puljiæ posvetio je u subotu 19. srpnja župnu
crkvu Sv. Ilije proroka u Bosanskom Brodu u bosanskoj
Posavini, sagraðenu u vrijeme prvoga poslijeratnog župnika
Roberta Ružiæa na temeljima prve župne crkve, porušene
godine 1992. u Domovinskom ratu. Tom je prigodom
kardinal u oltar ugradio moæi bl. Ivana Merza, koje je župi
darovao banjoluèki biskup Franjo Komarica.
Kardinal se prisjetio 1999. godine, kada je prvi puta nakon
Domovinskog rata slavio misu u podrumu župnog stana u
kojem je bilo još vode. Tada su neprijatelji poravnali temelje
u ratu porušene prve župne crkve i nijekali da je tu ikada bilo
crkve. No otkopavanjem temelja istina je došla na vidjelo te
je na istim temeljima i po istom projektu sagraðena nova
crkva. Ne skrivajuæi svoju radost zbog te istine i toga
velikog dana za župu, ali i za cijelu Vrhbosansku
nadbiskupiju u kojoj su mnoge crkve doživjele istu sudbinu,
kardinal je na poèetku mise istaknuo kako se posebno
"raduje posveti te župne crkve, koja je još jedan dokaz da je
ljubav pobijedila mržnju".
U pozdravnom govoru domaæi župnik Pavao Brajnoviæ
istaknuo je kako je taj dan za župu dan pobjede ljubavi nad
mržnjom, jer sve ono što je u svom krvoloènom bijesu
mržnja porušila, ljubav je ponovno izgradila. Posebno je
istaknuo veliki drveni crni križ koji je postavljen u crkvi kao
simbol svih stradanja u bosanskoj Posavini. Zahvalio je
kumovima crkve koji su uz domaæe župljane te ostale
dobroèinitelje zaslužni da je crkva doživjela svoje
posveæenje; osobito Tanji Bubalo, domaæoj župljanki èija je
zasluga da bude kuma crkve najposebnija, jer unatoè svom
zdravstvenom stanju svaki dan na svojim štakama dolazi u
crkvu na misu. U toj je župi prije rata živjelo je 3500 Hrvata
katolika. Unatoè blizini Hrvatske s kojom ih dijeli rijeka
Sava, vratilo ih se tek osamdesetak uglavnom starijih i
nemoænih.
Biskup Komarica predvodio slavlje u Liskovici
Bio je to najveæi vjernièki skup te prognanièke župe tijekom
svih poratnih godina
Liskovica, 19.7.2014.
(IKA/TABB) - Župljani župe
Liskovica kod Mrkonjiæ Grada okupljeni iz više europskih
zemalja sveèano su u subotu 19. srpnja proslavili blagdan sv.
Ilije Proroka. Koncelebrirano misno slavlje u grobljanskoj
kapeli predvodio je banjoluèki biskup Franjo Komarica, a
koncelebrirali su mrkonjiægradski župnik Darko Anušiæ i
biskupov tajnik Zlatko Matiæ. Bio je to najveæi vjernièki
skup župljana te prognanièke župe tijekom svih poratnih
godina. Više od 500 župljana, meðu kojima veliki broj djece
i mladih, došlo je na grobove svojih roditelja i predaka, te na
zgarišta svojih spaljenih i devastiranih kuæa.
Ta je župa sa svojih 1400 predratnih župljana bila prva od 75
posto župa Bnjoluèke biskupije èiji su župljani morali
napustiti svoje domove, svoju crkvu i groblja. Župna im je
crkva najprije bila spaljena a onda do temelja srušena, a
župna kuæa i vjeronauèna dvorana tijekom rata spaljene.
Tijekom prvih desetak poratnih godina nitko se nije mogao
vratiti na podruèje te župe, jer je tadašnja službena politika
naèelnika mrkonjiægradske opæine izrièito to zabranjivala,
kako je banjoluèkom biskupu izrièito bilo reèeno u zgradi
opæine, kad je on u više navrata tražio moguænost povratka
prognanih katolika. Takvu su politiku podržavali i službeni
23. srpnja 2014. broj 29/2014
19
Crkva u Hrvata
predstavnici meðunarodnih institucija i organizacija
zaduženih za ostvarivanje održivog povratka svih prognanih,
koji su na biskupove višekratne molbe tvrdili da se prognani
katolièki žitelji Liskovice uopæe ne misle više vratiti u svoje
rodne župe.
Biskup Komarica je tijekom vjernièkog slavlja izrazio
žaljenje što nikoga od domaæih i inozemnih politièara, kao ni
od meðunarodnih organizacija nije bilo na tom slavlju da se
osobno uvjeri što je prava istina o prognanim župljanima
Liskovice, koji ni 22 godine nakon progonstva ne odustaju
od želje za povratkom i ostankom u svom rodnom kraju.
Sve je na poèetku slavlja pozdravio upravitelj te patnièke
župe vlè. Anušiæ, zahvalivši im što su se okupili na groblju
pored spaljene župne kuæe i srušene župne crkve. Isprièao se
biskupu i okupljenima što unatoè velikim naporima koje je
zajedno sa skupinom župljana koji su se trajno vratili i žive u
kuæama koje su sami obnovili, nije uspio potpuno osposobiti
spaljenu vjeronauènu dvoranu da bi ona mogla ovom
prigodom biti i blagoslovljena, kako su oni, a i biskup željeli.
Biskup je sve pozvao na zahvaljivanje Bogu što su doèekali
"ovaj radosni dan" te na molitvu za sve župljane, žive i
preminule. U propovijedi je biskup govorio o velièini
starozavjetnog svetog proroka Ilije kao i o opravdanim
razlozima što ga vjerni narod i Novog zavjeta štuje i utjeèe
mu se u zagovor. Èestitao je roditeljima koji ni u tuðini nisu
zaboravili vrijednost vjere koju su baštinili od svojih predaka
i zahvalio im što u toj vjeri odgajaju svoju djecu. Podsjetio je
da svi oni koji se odmetnu od vjere u pravoga Boga lako
postaju robovi raznih kumira i samozvanih ovozemaljskih
bogova. Ohrabrio je nazoène da, poput svetog proroka Ilije,
ostanu postojani u svetoj vjeri koju nauèava Kristova Crkva
preko sveæenika i biskupa. Zahvalio im je za slogu i
odluènost u konaènom obnavljanju vlastitih domova, kao i
župne dvorane koja bi privremeno trebala služiti za redovita
slavlje bogoslužja u župi.
Na kraju misnog slavlja izmoljene su posebne molitve za sve
preminule župljane i njihove duhovne pastire. A onda je
biskup predstavio na misi nazoène redovnice misionarke
ljubavi i milosrdnice sv. Vinka Paulskog koje imaju svoje
redovnièke kuæe u Banjoj Luci. Jedna od sestara je rodom iz
Slovaèke a druga iz Indije. One su izmeðu ostalog, pojasnile
da jedna od župljanki iz Liskovice djeluje kao sestra njihove
Družbe u Indiji.
Nakon misnog slavlja nastavljeno je višesatno zajednièko
radosno druženje svih misara zajedno s biskupom i
sveæenicima u prostoru oko srušene crkve i spaljene župne
kuæe. Bilo je i mnogo pjesme i veselja.
Biskup je s pratnjom i predstavnicima župe pregledao do
sada izvršene radove na obnovi vjeronauène dvorane i
izrazio svoje veliko zadovoljstvo.
Dogovorio je sa župljanima i èlanovima Župnog vijeæa da se
nastave potrebni radovi, nadajuæi se da æe se uz Božju
pomoæ skupiti još potrebnih nekoliko tisuæa KM za materijal
te neke struènije radove. U rujnu bi bio blagoslov
bogoslužnog prostora i dvije podrumske prostorije
namijenjene za okupljanje župljana prije i poslije mise.
Župljani su ponovno biskupa zamolili da se zauzme kod
domaæih vlasti i meðunarodne zajednice za popravak puta
kroz selo i dovoðenje struje do zgarišta onih kuæa èiji
vlasnici žele da ih obnove. Biskup im je obeæao da æe se i
ubuduæe za njih zauzimati gdje god i kako god bude znao i
mogao.
Ove godine župa Liskovica obilježava 130 godina svoga
postojanja kao župa. Prije je bila kapelanija susjedne župe
Varcar Vakuf (današnji Mrkonjiæ Grad).
20
23. srpnja 2014. broj 29/2014
ika
Biskup Košiæ pohodio župu Garevac
Garevac, 20.7.2014. (IKA) - Misno slavlje na blagdan sv.
Ilije proroka, 20. srpnja, na groblju prognane
bosanskoposavske župe u Garevcu, koje je okupilo više od
tisuæu vjernika, predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ u
zajedništvu s domaæim župnikom Filipom Brajinoviæem i
Antom Buriæem, kancelarom Sisaèke biskupije mons.
Markom Cvitkušiæem, Antom Periæem i Fabijanom
Stanušiæem.
Na poèetku mise biskup Košiæ blagoslovio je kip sv. Ilije,
dar dviju povratnièkih obitelji. U propovijedi biskup je
govorio o dugom povijesnom štovanju sv. Ilije na tim
prostorima, još od vremena kada je nadomak sela bosanski
ban Tvrtko, kasnije prvi bosanski kralj, dao sagraditi crkvu
Sv. Ilije u 14. st. Kada su krajem 17. st. franjevci iz
susjednoga modrièkog samostana izveli u Slavoniju više
tisuæa vjernika pred turskim progonima, ostalo je da se mali
broj raspršenog vjernièkog puka na blagdan sv. Ilije sastajao
na ovome groblju na slavlje mise.
Na kraju slavlja župnik Brajinoviæ zahvalio je svima što su
svojim dolaskom dali Bogu hvalu èasteæi proroka Iliju, a
posebno biskupu Košiæu. Sve je pozvao da se registriraju i
izaðu na predstojeæe lokalne izbore. Potom je uime župe
biskupu uruèen domaæi ruènik kao znak dobrodošlice i
poštovanja i košara s raznovrsnim domaæim specijalitetima.
Prije blagoslovne molitve biskup Košiæ je sve pozvao da
ustraju u vjeri i nadi, te da ne sustaju èineæi dobro i ostanu
vjerni svojoj grudi jer je Bosna i hrvatska zemlja.
Bosanski Brod: Proslavljena 150. obljetnica župe
Bosanski Brod, 20.7.2014. (IKA/KTA) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica predvodio je u nedjelju 20. srpnja, na
blagdan sv. Ilije proroka, euharistijsko slavlje u župi sv. Ilije
u Bosanskom Brodu, koja je toga dana ujedno proslavila
150. obljetnicu djelovanja župne zajednice.
Osvræuæi se na bogatu povijest župe, biskup Komarica
ustvrdio je da je župna zajednica živa i plodna onoliko
koliko su u njoj žive i plodne obitelji koje su spremne
suraðivati s Gospodinom. Osvjetljavajuæi lik sv. Ilije
proroka, koji je revnovao za Gospodina i nije se bojao reæi
Božju istinu, opomenuti grešnike, zapitao se: "Gdje su danas
Ilije, a mora ih biti, jer isti je Božji duh i danas kao i prije
2900 godina, jer nije se on zatvorio u neku malu kolibu i ne
smije izaæi iz njih jer vani je uragan destrukcije uništavanja?!
Posvijestivši
im
odgovornost
služenja
narodu
predstavnicima vlasti je poruèio da budu vjerodostojni, jer ih
mnoge oèi gledaju, njihova naroda, njihove struke...
Ustvrdio je da nam danas nedostaju vjerodostojni
predstavnici Kristovi, osobito u politici, gospodarstvu i
društvenom životu.
Prisjeæajuæi se nedavnog rata koji je opustošio cijelu
bosansku Posavinu, upozorio je kako nitko nema pravo
ubijati èovjeka kojega je Bog postavio kao najsvetije
stvorenje na zemlji. Zamolio je Posavljake da ne gube dar
zajedništva koje im je Bog darovao i ne zaborave rodno
mjesto koje im pripada, te na kraju poruèio: "Ako ne
oprostite onima koji su vas istjerali, nema povratka nazad u
svoj rodni kraj, u svoje životno gnijezdo. Koliko ste oprostili
onima koji su vam zlo èinili, koliko ste se ugledali u onoga
koji vam s križa govori, 'Oèe oprosti im jer ne znaju što
èine'? Ne mogu dozvoliti da moj vjerni puk katolièki
Posavine ne može oprostiti, a crpi snagu iz izvora milosrða i
praštanja. Tko æe slaviti Boga ovdje u Posavini ako nema
katolika Hrvata? Moramo i moliti i govoriti i raditi da se
ispravi velika nepravda koja je nanesena Bogu, jer njemu se
ovdje uèinila nepravda, jer on vas je ovdje posadio."
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Papa uputio poruku sudionicima seminara o selilaštvu
Ciudad de Mexico, 14.7.2014. (IKA) - Povodom seminara o
selilaštvu, koji se od 14. srpnja održava u glavnom gradu
Meksika i na kojemu, meðu ostalima, sudjeluje i papin
državni tajnik kardinal Pietro Parolin, Sveti Otac je
sudionicima skupa uputio prigodnu poruku. Globalizacija je
pojava koja traži objašnjenje, posebno u jednom od svojih
temeljnih izraza kao što je selilaštvo. Rijeè je o jednom od
znakova vremena u kojemu živimo, smatra papa Franjo, i
koji nam u pamet priziva Isusove rijeèi: Kako onda ne
rasuðujete ovo vrijeme?(Lk 12,57). Bez obzira na veliki
protok selilaca, kojih ima na svim kontinentima i gotovo u
svakoj zemlji, selilaštvo se shvaæa i kao hitnost ili kao
povremena i okolnostima uvjetovana èinjenica, dok je ono
veæ postalo karakteristièan element i izazov našim
društvima, kaže se u poruci. Papa nadalje kaže da ta pojava
sa sobom nosi velika obeæanja, ali i višestruke izazove jer
mnoge osobe koje se sele, trpe i nerijetko umiru na tragièan
naèin. Mnogima su meðu njima zanijekana prava; obvezni
su odvojiti se od svojih obitelji te su i dalje žrtve rasistièkih
ili ksenofobiènih oblika ponašanja. Pred tim stanjem,
ponavljam ono što stoji u Poruci za Svjetski dan selilaca i
izbjeglica: 'Svi trebaju promijeniti svoj stav prema seliocima
i izbjeglicama, prijeæi sa stavova obrane i straha,
nezainteresiranosti ili marginalizacije – što, naposljetku,
odgovara upravo "kulturi odbacivanja" – na stav koji se
temelji na "kulturi susreta", koja je jedina kadra izgraditi
pravedniji svijet, svijet u kojem æe vladati veæe bratstvo,
uratko: bolji svijet'. Osjeæam, izmeðu ostaloga, potrebu
skrenuti pozornost i na desetke tisuæa djece, koji se sele sami
i bez pratnje, kako bi pobjegli od siromaštva i nasilja: to je
kategorija selilaca, koji iz Srednje Amerike i Meksika
prelaze granicu Sjedinjenih Amerièkih Država, u
ekstremnim uvjetima; u potrazi za nadom koja se u veæini
sluèajeva pokaže uzaludnom. Njihov broj raste iz dana u
dan, piše Papa. Takva teška humanitarna situacija, na
prvomu mjestu zahtijeva, žurno posredovanje da se ta djeca
prihvate i zaštite. To ipak neæe biti dovoljno – smatra Papa –
ako ih ne prate informacije o opasnostima takvoga putovanja
– i posebice – promicanje razvoja zemalja iz kojih potjeèu.
Na kraju je potrebno pred ovim izazovom skrenuti pozornost
èitave meðunarodne zajednice, kako bi se usvojili novi oblici
zakonite i sigurne selidbe, kazao je Sveti Otac. Toj
hvalevrijednoj inicijativi Ministarstva vanjskih poslova
meksièke Vlade – za organizaciju ovakvoga susreta studija i
promišljanja o velikom izazovu selilaštva – želim potpun
uspjeh, te svakom od prisutnih udjeljujem svoj apostolski
blagoslov, zakljuèuje poruku Sveti Otac.
Na internetu godišnje izvješæe vatikanske banke IOR
Vatikan, 15.7.2014. (IKA) - Vatikanska banka IOR na
svojim internetskim stranicama objavila je 15. srpnja
godišnje financijsko izvješæe za 2013. godinu. Na adresi
www.ior.va dostupna je engleska verzija izvješæa koje ima
oko 100 stranica. Krajem srpnja bit æe dodan i talijanski
prijevod izvješæa.
"Institut za vjerske djela" prije tjedan dana, po drugi put u
svojoj povijesti, predstavio je svoje godišnje financijsko
izvješæe. U odnosu na prethodnu godinu iskazan je drastièan
pad dobiti s 86,6 milijuna na 2,9 milijuna eura. Razlog tome
je dalekosežno restrukturiranje u sklopu reformi u banci,
koje još traje.
Irak: Osloboðene otete redovnice
Bagdad, 15.7.2014. (IKA) - Sestra Atur i sestra Miskinta,
kaldejske redovnice Kongregacije kæeri Bezgrešne Marije,
koje su 28. lipnja oteli militanti Islamske Države Iraka i
Levanta, osloboðene su i dobro su. S njima je osloboðeno i
troje kršæanske djece siroèadi, iz Kuæe obitelji koju
redovnice vode u Mosulu. Vijest je potvrdio babilonski
kaldejski patrijarh Louis Raphael I. Sako, u telefonskom
razgovoru za Radio Vatikan.
Patrijarh je napomenuo da su otmièari dobro postupali s
redovnicama i s djecom, a zahvaljujuæi nekim posrednicima,
patrijarh i mosulski nadbiskup stupili su s njima i u kontakt, i
na kraju su svi osloboðeni, što je za sve njih velika radost.
Na pitanje o ustanovljenju kalifata izmeðu Sirije i Iraka,
patrijarh je izrazio mišljenje da postoje problemi u
politièkom islamu. Propao je nacrt o ujedinjenom arapskom
narodu; i politièki je islam Muslimanske braæe propao… A
džihadisti misle da mogu biti alternativa muslimanskoj
državi, s kalifatom, kao što je bilo u VII. stoljeæu. Ali,
mislim da to ne može oživjeti; premda oni pokušavaju to
ostvariti, ali danas to nije lako. Nitko danas ne prihvaæa
nešto takvo! Potreban je otvoreni islam, inaèe neæe imati
buduænosti, napomenuo je patrijarh Sako.
Zabrinjavajuæe pravno stanje kršæana u Sudanu
Khartoum, 15.7.2014. (IKA) - Pravno stanje kršæana u
Sudanu doista je zabrinjavajuæe, istaknuo je poglavar
južnosudanske biskupije Tambura-Yambio Eduardo Hiiboro
Kussala, posjetivši ovih dana glavno sjedište zaklade Pomoæ
Crkvi u nevolji, prenosi Radio Vatikan. Premda Ustav svim
graðanima Sudana jamèi jednaka prava, bez razlike na vjeru,
kršæani se smatraju graðanima drugog reda, i takav je i
odnos prema njima. Èlanovi klera ne mogu dobiti putovnicu,
a kada iziðu iz zemlje, nikada ne znaju hoæe li se moæi
vratiti, rekao je biskup te dodao da su brojni sveæenici
istjerani, a biskupi su primorani na šutnju jer ne mogu
slobodno izraziti svoje mišljenje. Kršæanima je dopušteno
sudjelovati na liturgijskim slavljima, ali Khartoum nikako ne
štiti vjersku slobodu.
Biskup Hiiboro dao je primjer nedavnoga sluèaja Meriam
Yahie Ibrayim Ishaq, osuðene na smrt zbog apostazije.
Meriamina je vjera bila svima dobro poznata ali su jednoga
dana djevojci iznenada upuæene prijetnje, a nakon toga je
osuðena. Vlasti nisu ni na koji naèin intervenirale,
ostavljajuæi da islamski voðe odluèe o buduænosti te žene.
Biskup je potom napomenuo da se Meriam uopæe nije
obratila. Otac je bio musliman, ali je ostavio obitelj kada je
ona imala pet godina. Tako je odgojena u vjeri svoje majke,
pravoslavne kršæanke, ali je poslije postala katolkinja, nešto
prije nego što je godine 2011. upoznala svojega buduæeg
muža Danijela Wanija. Meriam je puštena na slobodu samo
zbog snažnoga meðunarodnog pritiska, a u meðuvremenu je
bila primorana svoju djevojèicu roditi u zatvoru, primijetio
je biskup. Premda diskriminacija kršæana nije nova pojava u
Sudanu, slijedom odcjepljenja juga u kojemu je veæinsko
kršæansko stanovništvo, u srpnju 2011. godine stanje se
pogoršalo. Crkva je u Sudanu otvoreno poduprla stvaranje
Južnoga Sudana, više puta pozivajuæi vlasti na poštovanje
volje graðana, stoga ju se sada smatra odgovornom za
odvajanje dviju država. Premda smo se mi ogranièili samo
na poticanje Vlade da zajamèi vjersku slobodu i slobodu
savjesti, istaknuo je biskup Hiiboro Kussala.
23. srpnja 2014. broj 29/2014
21
Inozemne vijesti
Susret mladih isusovaca
Rim, 15.7.2014. (IKA) – Mladi isusovci, njih 29 koji
pripadaju Hrvatskoj pokrajini Družbe Isusove, okupili su se
od 5. do 10. srpnja u Rimu na Susretu mladih isusovaca –
SMI. Geslo susreta bilo je "Prijatelji u Gospodinu", a Rim je
odabran kako bi na taj naèin obilježili 200. obljetnicu
ponovne uspostave Družbe Isusove. Stoga je susret bio
obilježen promišljanjem o temeljima isusovaèkog identiteta i
naèinima kako ga danas živjeti i jaèati, izvještava portal
hrvatskih isusovaca.
Mladi isusovci, tj. novaci, bogoslovi, èasna braæa i mladi
sveæenici, iskoristili su taj susret i za posjet znaèajnim
mjestima isusovaèke povijesti. Tako su razgledavali sobe sv.
Ignacija i slavili misu na mjestu gdje je umro, boravili u
isusovaèkim kolegijima Del Gesu i Bellarmino. Takoðer su
posjetili Družbinu Generalnu kuriju, crkve Sv. Ignacija i sv.
Andrije, kapelice Gospe od Puta i Dei nobili, te La Stortu,
gdje je Ignacije imao poznatu viziju Boga Oca i Krista koji
mu je rekao "Hoæu da nam služiš".
Nadbiskup Longly o odluci Anglikanske Crkve da žene
pripusti u biskupsku službu
York, 16.7.2014. (IKA) - Odluka Anglikanske Crkve da
žene pripusti u biskupsku službu jedna je od posljednjih
zapreka na putu ostvarenja jedinstva, ali unatoè tome
nastavit æemo sa svojim zauzimanjem za ekumenski dijalog,
u traženju dubljega meðusobnog razumijevanja i praktiène
suradnje, gdje to bude moguæe, kazao je nadbiskup
Birminghama Bernard Longly, predsjednik Odjela za dijalog
i jedinstvo engleskih i velških biskupa, komentirajuæi odluku
Glavnoga sinoda i Anglikanske Crkve u Yorku, prenosi
Radio Vatikan.
Reforma koja je veæ godinama predmet razlièitih podjela u
središtu Anglikanske zajednice, odobrena je dvotreæinskom
veæinom glasova u svakoj od tri komore, koje èine Sinodu
(biskupi, kler i laici). U ovom teškom trenutku još jednom
priznajemo znaèajan ekumenski napredak ostvaren u
desetljeæima nakon Drugoga vatikanskoga koncila i razvoj
èvrstoga prijateljstva meðu našim zajednicama. Uèinit æemo
ono moguæe kako bismo ojaèali tu povezanost i zajedno
tražili moguænost svjedoèenja Evanðelja u našemu društvu,
zakljuèio je nadbiskup Longly.
Biblija prevedena na još sedam jezika
Stuttgart, 16.7.2014. (IKA) - Cijela Biblija prevedena je na
još sedam jezika. Od toga tri se jezika govore u Africi, dva u
Aziji i još po jedan u Latinskoj Americi i u Europi, objavilo
je 16. srpnja njemaèko Biblijsko društvo iz Stuttgarta.
Nova Biblija je na jeziku mandinka, kojim se govori u
Gambiji, Maliju, Gvineji Bisao i u Senegalu. Krio se govori
uglavnom u Sierra Leoneu a shilluk je jezik plemena u
Južnom Sudanu. Dva nova prijevoda Biblije su u Aziji, u
Indiji i Maleziji: kokborok se govori u saveznoj državi
Tripura, a murut u unutrašnjosti Bornea.
Cijelo Sveto pismo na svom jeziku sada ima i narod Toba
koji živi na sjeveru Argentine i na jugu Bolivije. Udmurtski
se govori u europskom dijelu Rusije, a taj jezik pripada ugrofinskoj skupini.
Prema podacima Biblijskog društva, Sveto pismo sada je u
cijelosti prevedeno na 511 jezika. Novi zavjet preveden je na
još 1295 jezika, odnosno time na ukupno 1806 jezika.
Pojedine knjige Biblije dostupne su na još 844 jezika.
Struènjaci pretpostavljaju da na svijetu ima oko 6900 živih
jezika.
22
23. srpnja 2014. broj 29/2014
ika
Poslanje Crkve u Koreji: raditi na pomirenju i
ujedinjenju zemlje
Glasnogovornik Seulske nadbiskupije o predstojeæem
pohodu pape Franje
Seul, 16.7.2014. (IKA) - Za manje od mjesec dana papa
Franjo otputovat æe u Južnu Koreju. Bit æe to njegovo treæe
meðunarodno putovanje, a trajat æe od 13. do 18. kolovoza.
Glavni dogaðaji Papina pohoda toj zemlji su susret s
mladima u prigodi VI. dana azijske mladeži, beatifikacija
124 korejskih muèenika, te misa za mir i pomirenje.
Na taj se važni dogaðaj u razgovoru za Radio Vatikan
osvrnuo glasnogovornik Seulske nadbiskupije o. Hur Youngyup, te prije svega istaknuo da je Crkva u Koreji prva na
Azijskom kontinentu koju æe pohoditi papa Franjo. Kroz taj
æe znakoviti dogaðaj Crkva u Koreji postati ulaz prema
evangelizaciji u Aziji. Možemo reæi da je Koreja zemlja koja
simbolizira svijet kojemu su potrebni mir i pomirenje,
napomenuo je o. Hur, te dodao da stoga pohod Svetoga Oca
može toj zemlji donijeti važnu poruku nade i mira.
Papa Franjo sviða se svim Korejcima, ne samo katolicima.
Cijenimo njegovu jednostavnost, naèin na koji se brine o
siromašnima i onima stavljenima na rub društva. Cijelo
korejsko puèanstvo nestrpljivo oèekuje susret sa Svetim
Ocem. Što se pak tièe njihove priprave za Papin pohod, o.
Hur rekao je da uz Crkvu u Koreji i Vlada daje svoju punu
potporu u pripremi Papina pohoda.
To nije samo pojedinaèna prigoda za Crkvu u Koreji, nego i
važna prigoda za unutarnje reforme i vanjsku evangelizaciju.
Prisjetivši se pak drugoga pohoda sv. Ivana Pavla II. toj
zemlji, godine 1989., o. Hur istaknuo je da je imao pozitivni
utjecaj na Crkvu u Koreji. Katolièka Crkva postala je
poznatija u društvu i ostavila je dobar dojam na cijelo
stanovništvo.
Osvrnuvši se na postupak sekularizacije, o. Hur napomenuo
je da je njegova zemlja ozbiljno pogoðena ideologijom
materijalizma, individualizma, sekularizma, i vjerske
ravnodušnosti, te istaknuo da isti taj problem postoji i unutar
Crkve. Stoga je važno da Crkva pronaðe nove putove i nove
metode za suoèavanje s tim problemima. U tom je smislu to
važna zadaæa i cilj nove evangelizacije. A za to je vrlo važno
da se najprije promijeni sama Crkva, kako bi "izišla" u svijet
i širila Evanðelje novim sredstvima i s novim rezultatima.
Crkva u Koreji treba još mnogo toga napraviti, ali èini sve
moguæe kako bi se evangelizacija pretvorila u djelovanje,
rekao je o. Hur.
Govoreæi potom o poèecima katolištva u Koreji, istaknuo je
da je ono doneseno u zemlju nakon što su katolièke knjige
prevedene na korejski jezik, pa su ih korejski uèenici poèeli
prouèavati. Potom su oblikovali katolièke zajednice te
propovijedali svoju vjeru drugima. Stoga je osobitost Crkve
u Koreji to da je nastala kroz rad laika, a ne misionara.
Crkva u Koreji podnijela je mnogo progona, ali unatoè tomu,
naši su preci oèuvali svoju snažnu vjeru, i nastavili širiti
Radosnu vijest o Isusu Kristu. Na novinarov upit kako se
Crkva zauzima za ujedinjenje zemlje, o. Hur istaknuo je da
je to poslanje Crkve u Koreji: raditi na pomirenju i
ujedinjenju zemlje. Mislim da su najpotrebniji humanitarna
potpora i iskreni dijalog, a Crkva je nastavila davati
humanitarnu potporu i onda kada je stanje izmeðu Sjevera i
Juga bilo napeto, istaknuo je glasnogovornik Seulske
nadbiskupije.
.
ika
Velika Britanija: Izjava vjerskih poglavara u povodu
nacrta Zakona o potpomognutoj smrti
London, 17.7.2014. (IKA) - Vjerski voðe dvadeset triju
veæih vjeroispovijesti na podruèju Velike Britanije, izdali su
zajednièku izjavu u povodu nacrta Zakona o potpomognutoj
smrti, predloženim u Domu lordova, a o kojemu æe se
raspravljati sutra, prenosi Radio Vatikan.
Izjavu su izmeðu ostalih potpisali canterburyjski nadbiskup
Justin Welby, kardinal Vincent Nichols, predsjednik
katolièkih biskupa Engleske i Walesa; zajedno s glavnim
rabinom Velike Britanije, Ephraimom Mirvisom i glavnim
tajnikom Britanskoga muslimanskog vijeæa Shujom
Shafijem, prenosi Radio Vatikan. Predložena bi zakonska
norma dopustila lijeèniku da terminalnim bolesnicima, koji
pokazuju trajnu volju za prekidom života, a koji su u posjedu
svojih mentalnih sposobnosti, te nisu subjekti ogranièenja ili
pritisaka, pribave smrtonosni sadržaj kako bi sebi prekinuli
život.
Svaki ljudski život ima nutarnju vrijednost koja se ima
poštovati i ljubiti, istièe se u izjavi vjerskih voða. To je
temeljno za naše zakone i naše društvene odnose. Nacrt
zakona propušta se pitati o vrsti društva koje želimo postati:
želimo li postati društvo u kojem se život shvaæa samo u
smislu prednosti i u kojemu se osobe vrednuju na osnovi
svoje korisnosti; ili društva u kojem se svaka osoba
podupire, štiti i voli – makar ponekad ne uspijevala voljeti
sama sebe. Vjerski su voðe u potpunom suglasju u tvrdnji da
nacrt Zakona o potpomognutom suicidu ili samoubojstvu
potkopava temeljne vrijednosti i djelovanja za buduænost
društva koje sve poštuje i o njima se brine. Osim toga, želja
za okonèanjem vlastitog života može u bilo kojoj njegovoj
fazi potjecati od depresije ili zbog vanjskih pritisaka. Nacrt
zakona mogao bi samo pridonijeti vanjskom pritisku na
ranjive osobe i utoliko æe se terminalni bolesnici osjeæati
neugodno i pod prisilom u trenutku kad su im ljubav i
potpora najpotrebnije.
Ono što je nasuprot tomu potrebno, jest bolji pristup
kvalitetnoj palijativnoj skrbi, veæa potpora od strane bližnjih
te kvalitetnije pružanje same pomoæi, što æe biti jasni
znakovi suosjeæajnoga društva, te tomu cilju imamo
usmjeriti naše snage, istièu potpisnici izjave.
Biskupska konferencija Engleske i Walesa veæ se oèitovala o
tome krajem lipnja. Pod geslom "Lijeèiti, a ne ubiti",
Engleska Crkva suprotstavila se nacrtu spomenutog zakona
putem kampanje koja je vjernike pozivala da izraze svoje
mišljenje te istaknu svetost i nepovrjedivost života preko
jedne mrežne stranice. Crkva uèi da je namjerno ubojstvo
neke osobe ili pomaganje toj osobi da okonèa vlastiti život
zabranjeno, jer podrazumijeva davanje vlasti nad životom ili
smræu drugima, a što zapravo pripada jedino Bogu, poruèuju
biskupi.
Papin apel za mir u Ukrajini
Vatikan, 18.7.2014. (IKA) - Papa Franjo sa zaprepaštenjem
je primio vijest o obaranju zrakoplova malezijske zraène
kompanije nad istoènim dijelom Ukrajine, koja je obilježena
teškim napetostima. Papa uzdiže svoju molitvu za brojne
žrtve te tragedije, kao i za njihove obitelji, upuæujuæi još
jednom sukobljenim stranama svoj iskreni apel za mir, kao i
za zauzetost u iznalaženju rješenja putem dijaloga, s ciljem
izbjegavanja gubitka nevinih ljudskih života, istièe se u
priopæenju Tiskovnog ureda Svete Stolice, prenosi Radio
Vatikan.
Inozemne vijesti
Papina poruka vjernièkoj zajednici u Gazi
Vatikan, 18.7.2014. (IKA) – Papa Franjo uputio je poruku
katolièkoj zajednici u Gazi u kojoj izražava svoju blizinu
vjernicima. "Dragi brate, primio sam vijesti preko don
Marija Corniolija. Blizu sam vama i èitavoj katolièkoj
zajednici. Pratim vas svojim molitvama i blizinom. Neka vas
Isus blagoslovi i Sveta Djevica èuva", piše Sveti Otac u
poruci župniku župe Svete obitelji iz Gaze o. Jorgeu
Hernandezu koju prenosi agencija SIR. Prema onome što je
agenciji rekao sam don Cornioli, poruka je stigla 17. srpnja
naveèer i odmah je proslijeðena kršæanskoj zajednici koja ju
je "primila s velikom radošæu". "Papine nam rijeèi daju
veliku hrabrost", rekao je Hernandez, "u trenutku u kojem u
pojasu Gaze jaèaju sukobi izmeðu Izraela i Hamasa".
Nakon višednevnog bombardiranja u kojem je 260
Palestinaca izgubilo život, a 2000 ih je ranjeno, izraelska je
vojska u pojasu Gaze pokrenula kopnenu ofenzivu.
Papa izrazio zabrinutost zbog sukoba u pojasu Gaze
Sveti Otac prenio je osobno svoje zabrinutosti izraelskom i
palestinskom predsjedniku
Vatikan, 18.7.2014. (IKA) - Nakon poziva na nastavak
molitve za mir u Svetoj zemlji upuæenog prošle nedjelje,
papa Franjo osobno je 18. srpnja nazvao predsjednika
Shimona Peresa i predsjednika Mahmouda Abbasa
podijelivši s njima vrlo ozbiljne zabrinutosti u vezi
trenutaène situacije sukoba kojim je zahvaæen napose pojas
Gaze i koji, u ozraèju sve veæeg neprijateljstva, mržnja i
patnje za dva naroda, odnosi mnoge žrtve i dovodi do
ozbiljne humanitarne situacije, priopæio je Tiskovni ured
Svete Stolice.
Kao što je uèinio tijekom svog nedavnog hodoèašæa u Svetu
zemlju i prigodom molitve za mir 8. lipnja, Sveti Otac
zajamèio je svoju neprestanu molitvu i molitvu cijele Crkve
za mir u Svetoj zemlji. Podsjetio je svoje sugovornike, koje
smatra ljudima mira i tražiteljima mira, na potrebu daljnje
molitve i ulaganja napora da se osigura da sve zainteresirane
strane i oni koji obnašaju politièku vlast na lokalnoj i
meðunarodnoj razini rade na okonèanju svih neprijateljstava,
zalažuæi se za primirje, mir i pomirenje u srcima, kaže se u
priopæenju Svete Stolice.
Indonezijske Crkve pozvale na jedinstvo
Jakarta, 18.7.2014.
(IKA) - Uslijed napetosti nakon
predsjednièkih izbora, kršæanske Crkve u Indoneziji pozvale
su na jedinstvo i pomirenje. Katolièka i protestantske Crkve
u najmnogoljudnijoj muslimanskoj zemlji u zajednièkom
pismu izrazile su zabrinutost zbog porasta nasilja u zemlji te
pozvale obojicu predsjednièkih kandidata da se zauzmu za
miran suživot.
Predsjednièki izbori u Indoneziji održani su 9. srpnja.
Nedugo nakon glasovanja došlo je do sporova izmeðu
pristalica dvojice kandidata, koji se meðusobno optužuju za
izbornu prijevaru. Prvi rezultati pokazali su lagano vodstvo
bivšeg guvernera Jakarte, Joko "Jokowi" Widodoa u odnosu
na njegova protukandidata bivšega generala Prabowo
Subiantoa. Crkve obojicu pozivaju da se suzdrže od
proglašavanja pobjede prije konaènih rezultata izbora koji se
oèekuju sljedeæeg tjedna, te da èuvaju mir u zemlji.
Kako izvještava rimski portal "AsiaNews", posljednjih deset
godina
vladavine
predsjednika
Susila
Bambanga
Yudhoyonoa obilježeno je korupcijom, podjelama i
nedostatkom socijalne osjetljivosti. Zemlja zahtijeva duboke
promjene, pri èemu se kao moguæa alternativa pokazuje
Jokowi, koji do sada nije optuživan za korupciju.
23. srpnja 2014. broj 29/2014
23
Inozemne vijesti
Neka se vrši pravda!
Vatikan, 18.7.2014. (IKA) - Terorizam je ludost. Terorizam
zna samo ubiti; ne zna graditi, nego uništava, upozorio je
papa Franjo u video-poruci povodom 20. obljetnice napada
na sjedište Udruge zajedništva Izraela i Argentine u Buenos
Airesu 18. srpnja 1994. g. Toga je dana na parkiralištu ispod
zgrade u kojoj se nalazio ured Udruge, eksplodirao kombi
natovaren dinamitom, ubivši 85, a ranivši više od 200 osoba.
Video-poruku je mobitelom snimio Claudio Epelman,
ravnatelj Židovskoga latino-amerièkoga kongresa, koji je
nedavno posjetio Papu.
O navršenih 20 godina od te tragedije želio bih izraziti
blizinu Izraelsko-argentinskoj zajednici, kao i svim
obiteljima žrtava, bili oni Židovi ili kršæani. Sjeæajuæi se
tolikih ugašenih života, uništenih nada te ruševina koje je taj
napad prouzroèio, Sveti Otac kazao je da je Buenos Aires
grad koji ima potrebu plakati; te da se još nije dovoljno
isplakao, jer mnogi od nas su skloni stvari stavljati u ladicu,
te ih zaboraviti, kako ne bi bili odgovorni za dogaðaje, za
patnju i za stvari koje su trebale biti lijepe, a nisu. Zbog toga
nam je teško zaputiti se putom pravednosti i suoèiti se sa
štetom koju je takva tragedija prouzroèila u društvu. Sveti
Otac uputio je apel: Neka se vrši pravda. Video-poruka
završava Papinom molitvom za pokoj žrtava i blagoslovom
njihovih obitelji, izvještava Radio Vatikan.
U Mosulu gotovo i nema više kršæana
Mosul, 18.7.2014. (IKA) - Posljednje kršæanske obitelji, još
uvijek nazoène u Mosulu, napuštaju grad i odlaze prema
Erbilu, Dohuku, i drugim mjestima iraèkoga Kurdistana,
koja se smatraju sigurnijima, potvrdili su za agenciju Fides
lokalni izvori kaldejske zajednice, prenosi Radio Vatikan.
Novi se egzodus pojaèao u posljednja dva dana, nakon što su
sunitski pobunjenici i militanti samoproglašenoga islamskog
kalifata poèeli obilježavati kuæe kršæana i šijita, kako bi ih
prepoznali i prisvojili. Kako izvještava mrežna stranica
www.ankawa.com, evakuacija posljednjih kršæana potaknuta
je i zbog sve jaèega bombardiranja vladinih oružanih snaga u
brojnim gradskim èetvrtima, i to ponajviše noæu. U mnogim
je selima na podruèju Ninive u ovom trenutku veliki
problem to što je prekinut dovod vode, a stanje još otežavaju
visoke temperature. Kršæane koje Islamska država Iraka i
Levanta primorava napustiti vlastite domove i otiæi iz grada,
a èiji se broj kreæe od 50 do 100 obitelji, istaknuo je vikar
Kaldejskoga patrijarhata u Bagdadu Shlemon Warduni, a
njegove rijeèi prenosi mrežna stranica Baghdahope u
njihovu se bijegu zaustavlja na nadzornim toèkama
postavljenima na izlazu iz naseljenoga središta. Tu im se
oduzima sve: novac, sve što nose sa sobom, pa èak i
automobil, uz rijeèi: idite, hodajte. "Ne možemo govoriti,
preopasno je za nas", jedine su pak rijeèi koje je jedan
kršæanski izvor iz Mosula, anoniman iz sigurnosnih razloga,
rekao za agenciju Sir, prije nego što je prekinuo telefonsku
vezu. To malo rijeèi opisuje teror koji obavija kršæansku
zajednicu koja još uvijek živi oko Mosula. Drugi izvor za
agenciju Sir kazao je da u samom Mosulu vjerojatno više
nema kršæana.
Kaldejski patrijarh Sako je pak iz Bagdada za agenciju
AsiaNews, s ogorèenjem komentirao zatvaranje bilo kojeg
moguæeg oblika dijaloga s muslimanima, koji samo
ponavljaju "meðu nama nema drugoga, samo maè". Od juèer
ujutro, ljudi koji su još preostali, poèeli su odlaziti, te je sada
ostalo još vrlo malo osoba, samo najsiromašniji meðu
kršæanima, koji nemaju sredstva za bijeg. Oni koji napuste
Mosul, sklanjaju se u samostanima, u selima. Jutros su
automobili sa zvuènicima prolazili gradom, nareðujuæi
24
23. srpnja 2014. broj 29/2014
ika
kršæanima da bježe. U tom dramatiènom ozraèju lova na
kršæane teško je i zamisliti oblike dijaloga ili pregovora.
Nema vlasti s kojom se može razgovarati, nema nikoga – ne
znamo otkuda dolaze i što uistinu žele. Središnje vlasti
nemaju nikakav kontakt, a sad su zapoèela i bombardiranja
iz zraka, rekao je patrijarh, a osvrnuvši se na muslimane,
istaknuo "zid" s kojim je teško uspostaviti bilo koji oblik
dijaloga.
Poruka Papinskoga vijeæa za meðureligijski dijalog
muslimanskim vjernicima
Vatikan, 18.7.2014.
(IKA) - U prigodi završetka
muslimanskoga mjeseca posveæenoga postu, molitvi i
pomoæi siromasima, Papinsko vijeæe za meðureligijski
dijalog poslalo je poruku muslimanskim vjernicima. Velika
nam je radost èestitati vam i zaželjeti sve najbolje na
svršetku mjeseca Ramazana, posveæenog postu, molitvi i
pomoæi siromašnima. Prošle godine, prve godine svoje
službe, papa Franjo osobno je potpisao Poruku upuæenu
vama, takoðer u istoj prigodi. U drugoj vas je prigodi
pozdravio kao "našu braæu" (Angelus, 11. kolovoza 2013.).
Svi poznajemo bremenitost tih rijeèi. Zapravo, kršæani i
muslimani su braæa i sestre jedne jedine ljudske obitelji, koju
je stvorio isti Bog. Podsjeæamo na ono što je rekao papa Ivan
Pavao II. nekim muslimanskim voðama 1982. godine: "Svi
mi, kršæani i muslimani, živimo pod suncem jednoga jedinog
milosrdnoga Boga. Svi vjerujemo u jednoga Boga Stvoritelja
èovjeka. Proglašujemo Božje gospodstvo i branimo
dostojanstvo èovjeka, kao Božjega sluge. Bogu se klanjamo i
priznajemo mu potpunu podložnost. U ovom smislu, jedne
drugima možemo zvati braæom i sestrama, u vjeri u jednoga
jedinoga Boga" (Kaduna, Nigeria, 14. 02. 1982).
U nastavku poruke potièe se: "Hvalu iskažimo Svevišnjemu
na svemu onom što nam je zajednièko, makar svjesni i
meðusobnih razlika. Primjeæujemo važnost promicanja
plodnoga dijaloga, zasnovanog na vjerodostojnom bratstvu,
pozvani smo zajednièki raditi za pravednost, mir i
poštovanje prava i dostojanstva svake osobe. Posebno se
osjeæamo odgovornima za osobe u veæoj potrebi: siromahe,
bolesnike, siroèad, selioce, žrtve trgovine ljudima kao i za
sve one koji trpe od bilo koje vrste ovisnosti."
Papinsko vijeæe za meðureligijski dijalog podsjeæa da se
današnji svijet ima suoèiti s velikim izazovima koji
zahtijevaju solidarnost osoba dobre volje. Ti izazovi
ukljuèuju opasnosti za okoliš, opæu ekonomsku krizu te
visoku razinu nezaposlenosti, posebno meðu mladima.
Takvo stanje stvara osjeæaj ranjivosti i manjak nade u
buduænost. Ne smijemo zaboraviti ni probleme s kojima su
suoèene tolike obitelji, èiji su èlanovi razdvojeni; koji
ostavljaju svoje drage i nerijetko malenu djecu. Radimo
zajedno kako bismo izgradili mostove mira i promicali
pomirenje, naroèito u podruèjima u kojima muslimani i
kršæani, zajednièki podnose strahote rata, potièu iz
Papinskoga vijeæa.
Neka nam naše prijateljstvo uvijek bude nadahnuæe za
suradnju u suèeljavanju s brojnim izazovima, mudro i
razborito. Na taj æemo naèin moæi pomoæi da se smanje
napetosti i sukobi, a napreduje opæe dobro. Pokazat æemo
takoðer da religije mogu biti izvor skladnoga suživota, na
korist cijeloga društva. Molimo da pomirenje pravednost,
mir i razvoj, ostanu naš prioritet za dobrobit i blagostanje
cijele ljudske obitelji. S papom Franjom upuæujemo vam
naše srdaène èestitke za radosnu proslavu i život napretka u
miru, stièe se na kraju poruke koju je potpisao kardinal JeanLouis Tauran, predsjednik Papinskoga vijeæa za
meðureligijski dijalog.
ika
Italija: Mafija prijeti novinaru zbog izvješæa o
marijanskoj procesiji
Rim, 19.7.2014. (IKA) - Zato što je otkrio da je na procesiji
s Gospinim kipom iskazana poèast mafijaškom šefu,
talijanski novinar sada se mora bojati za svoj život. Michele
Albanese, suradnik dnevnika "Quotidiano del Sud" stavljen
je pod policijsku zaštitu i dobio je blindirano vozilo,
izvijestio je talijanski list "Corriere della Sera" 19. srpnja,
prenosi Radio Vatikan.
Razlog za mjere zaštite, prema medijskom izvješæu,
prisluškivani je razgovor izmeðu èlanova kalabrijske mafije,
tzv. ndranghete koji su raspravljali o napadu na Albanesea.
Novinar je u meðuvremenu izjavio da želi nastaviti raditi
svoj posao kao i do sada. Sluèaj povezan s marijanskom
procesijom u mjestu Oppido Mamertina na jugu Italije,
izazvao je pravu pomutnju diljem zemlje. Crkvena procesija
s Gospinim kipom, koja je održana 2. srpnja, zastala je
ispred kuæe veæ uhiæivanoga šefa klana Giuseppea
Mazzagattia. Tom prigodom nosaèi kipa okrenuli su statuu u
smjeru mafijaševa imanja, a Albanese je prvi izvijestio o tom
incidentu.
Dva tjedna ranije papa Franjo je tijekom pohoda Kalabriji
sve pozvao na borbu protiv ndranghete, dodavši da su
mafijaši ekskomunicirani, jer nisu u zajedništvu s Bogom.
Talijanska biskupska konferencija sa zgražanjem se
oèitovala o incidentu. Odgovorni su iskrivili znaèenje
procesije time što su iskazali poèast nekome tko je uèinio
zlo, rekao je generalni tajnik biskup Nunzio Galantino.
Protiv tamošnjeg župnika koji je sudjelovao u procesiji,
mjesni biskup pokrenuo je istragu. Don Benedetto, prema
medijskim izvješæima, roðak je mafijaškog šefa osuðenog na
doživotnu robiju.
Spaljena biskupska palaèa u Mosulu
Patrijarh Younan o dramatiènom stanju kršæana u Iraku
Mosul, 19.7.2014. (IKA) - Stanje kršæana u Iraku sve je
dramatiènije. Kako je izvijestio patrijarh Sirijsko-katolièke
Crkve Ignace Joseph III. Younan, muslimanski ekstremisti
Islamske države Iraka i Levanta spalili su siro-katolièku
biskupsku palaèu u Mosulu. Patrijarh se 19. srpnja u
Vatikanu
susreo
s
nadbiskupom
Dominiqueom
Mambertijem, tajnikom za odnose s državama. Papa Franjo,
naime, vrlo zabrinut, i s osjeæajima blizine prati stanje u
Iraku, u kojemu je u pitanju preživljavanje kršæanske
zajednice. Nakon gotovo dvije tisuæe godina kršæana u
Mosulu više nema.
Posljednje su vijesti katastrofalne, istaknuo je u razgovoru za
Radio Vatikan patrijarh Younan. Stalno sa žaljenjem
ponavljamo da ne treba religiju miješati s politikom. Ako
postoje neprijateljstva izmeðu šijita, sunita, ili bilo koga
drugoga, to nikako ne smije biti razlog za napad na nedužne
kršæane i druge manjine u Mosulu, ili bilo gdje drugdje. To
nikako nije razlog ni za uništavanje bogoštovnih mjesta,
crkvi, biskupija, ili župa, uime takozvane teroristièke
organizacije koja ne sluša razum i ne obazire se na savjest.
Naš je nadbiskupski dvor u Mosulu potpuno spaljen, zajedno
s rukopisima, bibliotekom… A veæ su stigle i prijetnje da
ako se ne obrate na islam, svi æe kršæani biti ubijeni. Strašno!
To je velika sramota za meðunarodnu zajednicu, poruèio je
patrijarh.
Patrijarh je potvrdio da je posljednjih desetak kršæanskih
obitelji pobjeglo 18. srpnja, ali su im oteli sve. Ostavili su ih
na rubu grada, ali su im ukrali sve što su imali, vrijeðali ih, i
tako ih ostavili usred pustinje. Nažalost, to je stvarnost,
rekao je patrijarh te dodao da svi ti izbjegli kršæani traže
utoèište u Kurdistanu, koji ih prima, ali je kurdistanski
Inozemne vijesti
premijer rekao da ne mogu više primati izbjeglice, jer imaju
i druge manjine, šijite, jazide… koji su pobjegli u Kurdistan.
Na pitanje kako se može zaustaviti te islamske integraliste,
patrijarh Younan istaknuo je da im treba ukinuti svaku
financijsku pomoæ. Oružje primaju od fundamentalistièkih
zemalja u Zaljevu, uz dopuštenje politièara sa Zapada, jer im
treba njihova nafta. Nažalost, to je tako. I to je prava
sramota, poruèio je patrijarh.
Tražimo stoga od meðunarodne zajednice da bude vjerna
naèelima ljudskih prava, vjerske slobode, i slobode savjesti.
Mi, kršæani, u Iraku, Siriji i Libanonu, nismo uvezeni na te
prostore, tu smo veæ tisuæljeæima, stoga imamo pravo na
odnos kao prema ljudskim biæima i graðanima tih zemalja.
Progone nas uime njihove religije, i ne samo da nam prijete,
nego te svoje prijetnje i ostvaruju, paleæi i ubijajuæi, istaknuo
je patrijarh Younan.
Dan molitve za mir u Kamerunu
Yaounde, 19.7.2014. (IKA) - U Kamerunu se 19. srpnja
molilo za mir u zemlji kao i u svim državama zahvaæenih
ratom. Na poticaj mons. Samuela Klede, nadbiskupa Douala,
taj je dan proglašen Danom molitve, a odnosi se i na
susjedne afrièke države, èijim sjevernim pokrajinama prijeti
nigerijski islamistièki pokret Boko Haram. Upravo je taj
pokret u noæi izmeðu èetvrtka i petka izveo novi krvavi
napad na grad Damboa na sjeveroistoku nigerijske pokrajine
Borno. Kuæe su spaljene i porušene, a toèan broj ljudskih
žrtava još se ne zna, izjavili su lokalni dužnosnici, nazvavši
ga dosad "najtežim napadom". Na poèetku mjeseca takoðer
je izvršen napad na grad i od tada je grad bez zaštite
redarstvenih snaga, koje su izgubile više od pedesetero ljudi.
Osvrnuvši se na Dan molitve u razgovoru za Radio Vatikan,
Lorenzo Zaupa, dugogodišnji misionar u Kamerunu, rekao je
da je Dan molitve odvažan pothvat, a važan je radi isticanja
vrijednosti sjevernoga dijela zemlje. Sjeverni dio Kameruna
kao i Nigerije, nerazvijene su pokrajine u odnosu na one
južne, jer se ne ulaže u njihov društveni, obrazovni i
zdravstveni razvoj, kazao je misionar Zaupa.
Papa razgovarao sa sirsko-katolièkim patrijarhom
Rim, 20.7.2014. (IKA) – Papa Franjo nazvao je u nedjelju
20. srpnja popodne sirsko-katolièkog patrijarha Ignatiusa
Youssefa III. Younana. Papa je u razgovoru prenio patrijarhu
da prati izbliza i sa zabrinutošæu dramu kroz koju prolaze
kršæani u iraèkom gradu Mosulu. Prema priopæenju Sirskokatolièkog patrijarhata, koje prenosi agencija SIR, "razgovor
je trajao devet minuta tijekom kojih je patrijarh Younan
zahvalio Papi i zamolio ga da intenzivira napore sa svjetskim
moænicima te ih upozna da èinjenicom da se u pokrajini
Ninive dogaða masovno èišæenje na temelju vjere". Patrijarh
je šutnju "takozvanog civiliziranog svijeta" nazvao
"sramotnom". Na kraju telefonskog razgovora papa Franjo
uputio je apostolski blagoslov èitavom kršæanskom narodu
na Istoku, zajamèivši da æe uvijek biti prisutan u svojim
molitvama za mir i sigurnost". Nekoliko dana ranije patrijarh
je obavijestio svjetsku javnost o požaru u biskupskoj palaèi
koji su podmetnuli islamski ekstremisti ISIL-a (Islamske
države Iraka i Levanta).
23. srpnja 2014. broj 29/2014
25
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Bog je strpljivi otac koji nas uvijek èeka
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 20.
srpnja 2014.
Draga braæo i sestre!
Ovih nedjelja u liturgiji slušamo neke evanðeoske
prispodobe, to jest kratke naracije koje je Isus koristio da bi
mnoštvu navijestio kraljevstvo nebesko. Jedna od onih koje
smo èuli u današnjem Evanðelju je prilièno složena te je Isus
tumaèi svojim uèenicima: rijeè je o prispodobi o pšenici i
kukolju, koja govori o problemu zla u svijetu i istièe Božje
strpljenje (usp. Mt 13, 24-30.36-43). Radnja se odvija na
polju gdje gospodar sije pšenièno sjeme; no, jedne noæi
dolazi neprijatelj i sije sjeme kukolja, izraz koji na
hebrejskom jeziku ima isti korijen kao i imenica "Sotona" i
doziva u svijest pojam razdjeljivanja. Svi znamo da zloduh
sije kukolj, on uvijek nastoji razdvojiti osobe, obitelji,
narode. Sluge bi smjesta htjele išèupati kukolj, ali gospodar
to brani govoreæi: "Da ne biste sabiruæi kukolj išèupali
zajedno s njim i pšenicu" (Mt 13, 29). Jer svi znamo da je
kukolj, kada raste, veoma slièan pšenici i postoji opasnost da
ih se zamijeni.
Pouka je ove prispodobe dvojaka. Prije svega nam govori da
zlo koje je u svijetu ne dolazi od Boga, veæ od njegova
neprijatelja, od Zloga. Zanimljivo je to kako zloduh dolazi
sijati kukolj noæu, u tami, u nejasnoæi; on ide sijati kukolj
tamo gdje nema svjetla. Taj je neprijatelj lukav: posijao je
zlo sred dobra, tako da je nama ljudima nemoguæe jasno
odvojiti jedno od drugoga; ali æe Bog to na kraju uspjeti
uèiniti.
Ovdje dolazimo do druge teme: opreènost izmeðu
nestrpljivosti slugu i strpljivog èekanja gospodara polja, koji
predstavlja Boga. Ponekad nam se veoma žuri osuditi,
dijeliti jedne od drugih, stavljati na jednu stranu dobre a na
drugu zle... Ali sjetite se molitve onog oholog èovjeka:
"Bože, hvala ti što sam dobar, što nisam kao ostali ljudi,
zli…" (usp. Lk 18, 11-12). Bog meðutim zna èekati. Gleda
na "polje" života svake osobe s pažnjom i milosrðem: mnogo
bolje od nas vidi prljavštinu i zlo, ali vidi i klice dobra i s
povjerenjem èeka da sazriju. Bog je strpljiv, on zna èekati.
Kako je to lijepo: Bog je naš strpljivi otac koji nas uvijek
èeka, èeka nas gorljiva srca da nas prigrli, da nam oprosti.
Ako njemu poðemo, on nam uvijek oprašta.
Gospodarevo ponašanje resi nada utemeljena na sigurnosti
da zlo nema ni prvu niti posljednju rijeè. I upravo
zahvaljujuæi toj Božjoj strpljivoj nadi sâm kukolj, to jest zlo
srce s mnogim grijesima, na kraju može postati dobro zrno.
Ali pozor: evanðeoska strpljivost nije ravnodušnost prema
zlu; dobro i zlo se ne smije miješati! Pred kukoljem
prisutnim u svijetu, Gospodinov uèenik je pozvan
nasljedovati Božju strpljivost, njegovati nadu oslanjajuæi se
na nepokolebljivo pouzdanje u konaènu pobjedu dobra, to
jest Boga.
Na kraju æe, naime, zlo biti išèupano i uklonjeno: u vrijeme
žetve, to jest suda, žeteoci æe izvršiti gospodarov nalog,
odvajajuæi kukolj da se spali (Mt 13, 30). U taj dan konaène
žetve sudac æe biti Isus, onaj koji je zasijao dobro sjeme u
svijet i koji je i sâm postao "sjeme pšenice"; umro je i
uskrsnuo. Na kraju æemo svi biti suðeni istim mjerilom
kojim smo sudili: milosrðe koje smo iskazivali drugima i
nama æe se iskazati. Zamolimo Gospu, našu Majku, da nam
pomogne rasti u strpljivosti, nadi i milosrðu sa svom braæom.
26
23. srpnja 2014. broj 29/2014
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre, primio sam sa zabrinutošæu vijesti koje
dolaze od kršæanskih zajednica u Mosulu u Iraku i u drugim
krajevima Bliskog istoka, gdje su one, od samih poèetaka
kršæanstva, živjele zajedno sa svojim sugraðanima pružajuæi
znaèajan doprinos dobru društva. Danas su one progonjene;
našu se braæu progoni, tjera iz njihovih domova, moraju
napustiti svoj dom i ne smiju ponijeti ništa sa sobom. Tim
obiteljima želim izraziti svoju blizinu i svoju neprekidnu
molitvu. Predraga braæo i sestre koji ste izloženi tolikim
progonima, znam koliko trpite i znam da vam je sve oduzeto.
S vama sam u vjeri u onoga koji je pobijedio zlo! A vas,
ovdje na Trgu i sve one koji nas prate putem televizijskih
prijemnika, pozivam da se sjetite u molitvi tih kršæanskih
zajednica. Potièem vas isto tako da ustrajete u molitvi za
razlièita podruèja u svijetu gdje vladaju napetosti i sukobi, a
posebice za Bliski istok i Ukrajinu. Neka Bog mira u svima
pobudi iskrenu želju za dijalogom i pomirenjem. Nasilje se
ne pobjeðuje nasiljem. Nasilje se pobjeðuje mirom.
Pomolimo se u tišini za mir; svi, u tišini… Marijo, Kraljice
mira, moli za nas!
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Don Živko Kustiæ: Kako smo IKA-u stvarali u hodu
IKA - arhiv: Zbornik radova s Meðunarodnoga znanstvenog
kolokvija "Agencijsko novinarstvo i kršæanska poruka", koji
je održan 22. travnja 2003. u Zagrebu u povodu 10.
obljetnice osnutka IKA-Zagreb
Nakon svih inicijativa za osnivanje katolièke novinske
agencije za svu Crkvu hrvatskoga jezika - o èemu opširno
izvješæuje o. Tonèi Trstenjak, DI, u svom prilogu u ovom
Zborniku - dugo se nije ništa dogodilo. U to vrijeme bio sam
u Frankfurtu glavni urednik mjeseènika za hrvatske katolike
u Njemaèkoj "Živa zajednica". Mislio sam ondje dugo ostati.
No, poèetkom 1993. godine došao mi je mons. Vladimir
Stankoviæ s viješæu da æe se u Zagrebu ipak utemeljiti
katolièka novinska agencija. Predložio mi je da se primim
toga posla. Pravo govoreæi, nije bilo lako ostaviti dobro
uhodani i siguran posao u Njemaèkoj, ali nisam mogao
odoljeti zovu Zagreba i Kaptola. Uskoro mi je mons.
Stankoviæ javio da su hrvatski biskupi prihvatili prijedlog da
se taj posao meni povjeri. Uslijedili su dekreti HBK od 22.
travnja 1993. godine. Jednim je dekretom utemeljena
Informativna katolièka agencija - Zagreb, drugim je
ondašnjem šibenskom biskupu Sreæku Badurini povjeren
nadzor nad tom ustanovom, a treæim sam ja imenovan
glavnim urednikom. Dao sam ostavku na službu u
Frankfurtu i vratio se u Zagreb. Agenciju je trebalo stvarati
ni iz èega. Treba istaknuti da glavna zasluga za tu inicijativu
i njezino ostvarenje pripada prelatu Vladimiru Stankoviæu.
Razumio sam da je on zapravo u Njemaèkoj pronašao
donatore te je hrvatskim biskupima bilo preostalo da taj dar
prime i ustanovu ozakone. Njemaèka donacija imala nam je
osigurati djelovanje u tijeku više godina, dok se ne uspijemo
osamostaliti. On se je pobrinuo takoðer da nova agencija
dobije prostorije u kojima i sada djeluje u potkrovlju
kanonièke kurije na Kaptolu 4. Sa svojom suradnicom s.
Karolinom Miljak on se pobrinuo i za obnovu i adaptaciju
tih prostorija.
Nisam još imao iskustva sa specifiènim agencijskim
novinarstvom, ali sam se pouzdao da æu se nakon više
desetljeæa voðenja novinskih redakcija ipak snaæi. Trebalo je
poèeti prikupljati suradnike. Teško je povjerovati da uz
tolike veæ istaknute medijske djelatnike kako sveæenike, tako
i katolièke laike, nismo mogli lako naæi osobe koje bi bile
sposobne i koje bi službu prihvatile. Znao sam za novinarku
Suzanu Vrhovski, koja je više godina veæ radila u
Kršæanskoj sadašnjosti i posebno u posljednje vrijeme
suraðivala s dr. Mirkom Mataušiæem u pripremanju
Liturgijskog listiæa. Nisam prije s njom suraðivao, ali sam
zakljuèio da posao treba povjeriti provjerenom struènjaku.
Mislim da se nisam prevario. Ona je osim rada u KS-u veæ
putovala svijetom na razne meðunarodne sastanke katolièkih
novinara, poznavala je više istaknutih djelatnika katolièkih
agencija i uredništava po Europi i dobro se služila
njemaèkim i engleskim jezikom. Ona je nakon vrlo kratkog
oklijevanja pristala te je imenovana mojom zamjenicom.
Mnogo je teže bilo pronaæi prikladnu osobu za direktora. Ja
sam, naime, prihvatio imenovanje za glavnoga urednika, ali
sam svakako želio da netko drugi bude direktor. Mons.
Stankoviæ i ja tih smo tjedana kontaktirali s nekoliko
istaknutih katolièkih laika. Ljudi su jedan za drugim odbijali
ponudu. One koji se nisu veæ radom dokazali nismo pozivali,
a oni koji su veæ pokazali što umiju imali su veæ solidna
radna mjesta te nisu htjeli riskirati. Jer nitko još nije mogao
znati kako æe IKA uspjeti i koliko æe trajati. Svakako sam
želio da to bude pouzdan èovjek s nekim medijskim
iskustvom i znanjem stranih jezika. Želio sam zapravo da
budemo urednièko-direktorski dvojac te da možemo jedan
drugoga zamjenjivati osobito kad je rijeè o sudjelovanju na
meðunarodnim skupovima, takoðer u voðenju poslova u
samoj agenciji. Nakon prilièno dugog traženja uspio sam da
taj posao prihvati direktor izdavaèke kuæe "Teovizija" Ivica
Domaæinoviæ. On nije ni imao namjeru ostaviti posao u
"Teoviziji", ali se kao ravnatelj IKA-e zaista zauzeo.
Istodobno se pokazala potreba èvršæeg povezivanja IKA-e s
ustrojstvom HBK. Tražili smo i pronašli novo rješenje.
Biskupi su oživjeli veæ zamrznutu, ali pravno neugašenu
ustanovu Tiskovnog ureda HBK. Proèelnikom toga ureda
imenovan je franjevac treæoredac dr. Ilija Živkoviæ, koji je
veæ djelovao u Tajništvu HBK. Biskupi su prihvatili naš
prijedlog da proèelnik Tiskovnog ureda po službi bude i
ravnatelj IKA-e, a naša agencija da pruža Tiskovnom uredu
sve administrativne i tehnièke usluge. Tako smo postigli
èvršæu vezu IKA-e s HBK, a novi direktor nije bio za IKA-u
ekonomsko optereæenje.
Iz mjeseca u mjesec od poèetka smo pronalazili nove
suradnike. Bili su to listom mladiæi i djevojke s visokom
naobrazbom, neki s novinarskim neki s teološkim
fakultetom, a neki s oba. Trebalo je u hodu vršiti specifièni
posao novinske agencije i osposobljavati ljude za taj
specifièni rad. Mislim da smo u jednom i drugom uvelike
uspjeli. IKA je poèela proizvoditi i dnevno nuditi mnogim
uredništvima vijesti iz života Crkve u svim našim
biskupijama, kao i hrvatskih katolièkih ustanova u
inozemstvu. Takoðer smo selektivno preuzimali vijesti
katolièkih i drugih agencija iz drugih zemalja i njima takoðer
opskrbljivali domaæa katolièka i graðanska uredništva. Svi
su suradnici pokazali spremnost u tom se poslovnom hodu
dodatno teološki obrazovati. Upoznavali su koncilske i druge
novije crkvene dokumente te se uèili služiti Zakonikom
crkvenoga prava i raznim katolièkim enciklopedijama.
Posebnu smo pozornost poklanjali usavršavanju u hrvatskom
jeziku, pazeæi na toènost i teoloških izraza i crkvenih
nazivlja i na koliko je najviše moguæe izbjegavanje tuðica. U
to sam doba znao biskupima isticati da IKA nije samo
katolièka novinska agencija nego i škola mladih katolièkih
novinara i novinarki koji æe moæi poslužiti i drugim
katolièkim javnim glasilima. To se je posebno obistinilo u
suradnji IKA-e i Hrvatskoga katolièkog radija, gdje i danas
djeluje više novinara koji su se tako pripremili radom u ovoj
agenciji.
Kako se moje zdravstveno stanje nije popravljalo, morao
sam priznati da neæu moæi dulje vršiti dužnost glavnog
urednika. Nisam mogao podnijeti da to budem sa skraæenim
radnim vremenom, da ne kažem poèasno ili simbolièki.
Predložio sam zagrebaèkom nadbiskupu kardinalu Josipu
Bozaniæu da mi potraži zamjenu te smo zajedno došli na
misao da bi to mogao biti prof. Anton Šuljiæ, koji je u to
vrijeme djelovao u Rijeci. Dr. fra Ilija Živkoviæ uskoro je
prešao na službu u Hrvatski katolièki radio a zatim je izabran
za generala svoga reda te se je preselio u Rim. Prof. Anton
Šuljiæ postao je i glavni urednik i ravnatelj IKA-e. I tako je
do danas. IKA se oèito uklopila u ustrojstvo HBK te veæ
pouzdano ispunjava ono što se od nje oèekuje. Prijelaz od
inozemnih donacija na budžet HBK oèito je utjecao na
moguænosti proširenja agencijskih pothvata kao smo ih mi
nekoæ zamišljali. Ali agencija je u hrvatskom katolièkom
medijskom prostoru postala nezamjenjiva.
23. srpnja 2014. broj 29/2014
27
Prilog prikazi
Apostol našega vremena
IKA - arhiv: 50 godina sveæeništva don Živka Kustiæa
Don Živko Kustiæ proslavio je u nedjelju 4. svibnja 2008.
godine 50 godina sveæeništva misnim slavljem u kapeli Sv.
Leopolda Bogdana Mandiæa Doma za starije i nemoæne
osobe "Centar" Zagreb. U koncelebraciji su bili prelat
Vladimir Stankoviæ, župnik župe sv. Blaža Zvonimir Sekelj,
upravitelj svetišta Sveta Mati slobode don Petar Šimiæ,
rektor grkokatolièkog sjemeništa protojerej stavrofor Nikola
Kekiæ i mladomisnik o. Gorazd Bastašiæ.
Na poèetku mise, prelat Stankoviæ proèitao je poruku
zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa. U
poruci je kardinal ocrtao sveæenièki put don Živka od
pastoralnih poèetaka na Žumberku nakon sveæenièkog
reðenja u svibnju 1958. godine u Križevcima, do "Glasa
Koncila". Vi ste bili novinar, reporter, kolumnist, glavni
urednik, pa glavni i odgovorni urednik "Glasa Koncila", više
puta i osuðivan. Mnogi su u onim olovnim vremenima
prošloga režima živjeli i obnavljali svoju vjeru i nadu
zahvaljujuæi nadahnutim tekstovima sa stranica "Glasa
Koncila", a ti tekstovi bili su ponajviše upravo plod Vašega
rada, traženja i intelektualnog napora. Pišuæi tisuæe i tisuæe
kartica pretvorili ste "Glas Koncila" u glas slobode, glas
nade u bolju buduænost, glas poniženih i potisnutih na rub,
podsjetio je kardinal Bozaniæ.
Istaknuo je i angažiranost don Živka u Informativnoj
katolièkoj agenciji te u apostolatu žive rijeèi kao veoma
traženog propovjednika, voditelja brojnih misija i duhovnih
obnova u domovini i diljem svijeta po hrvatskim katolièkim
misijama. Uz brojne povjerene Vam službe u crkvenim
ustanovama i u drugim tijelima bili ste i biskupov službeni
konzultor Križevaèke eparhije, a od Svete Stolice odlikovani
ste naslovom protoprezbitera stavrofora, istaknuo je
kardinal. Na kraju poruke, èestitajuæi don Živku
zlatomisnièki jubilej, kardinal Bozaniæ mu zahvaljuje za
velikodušnu i nesebiènu sveæenièku službu kojom je na
osobit naèin zadužio hrvatski narod i Katolièku Crkvu u
njemu, te mu odaje priznanje za crkvenost, kojoj je uvijek
ostao vjeran, spreman raditi, svjedoèiti, pa i trpjeti.
U propovijedi je mons. Stankoviæ misna èitanja povezao s
jubilejom 50. obljetnice misništva. Kao što su apostoli bili
razlièiti po svojim sposobnostima pa su iza sebe u povijesti
ostavili razlièite tragove, tako su i kasnije pojedini biskupi i
sveæenici ostavili razlièite tragove svoje redovite službe, ali
je nekima Bog podijelio posebne talente koje su uložili u
širenje kraljevstva Božjega pa su dublje zaorali i iza sebe
ostavili posebno vidljive tragove. Meðu takve se usuðujem
ubrojiti današnjeg sveèara don Živka Kustiæa i - si licet
parva componere magnis, ako je dozvoljeno ono veliko
usporeðivati s onim malim - nazvao bih ga apostolom našeg
vremena! Jer on se okušao u svim oblicima pastoralnog,
novinarskog, publicistièkog; govornièkog, rodoljubnog i
svakog drugog djelovanja i to s odjecima ne samo u nekom
žumberaèkom Mrzlom Polju ili Sošicama, u Križevaèkoj
eparhiji i Zagrebaèkoj nadbiskupiji, ne samo u biskupijama
hrvatskoga jeziènog podruèja nego naroèito i u
višemilijunskoj hrvatskoj dijaspori na svim kontinentima,
istaknuo je mons. Stankoviæ.
Podsjetio je kako je slavljenik u svojem neumornom i
svestranom javnom angažmanu morao iskusiti istinitost
onoga što je Petar rekao prvim kršæanima "Pogrðuju li vas
zbog imena Kristova, blago vama, jer Duh Slave, Duh Božji
u vama poèiva". A na don Živku je poèinuo Duh Božji onda
kad je kod sveæenièkog reðenja prije pedeset godina postao
"zajednièar Kristovih patnji". A te su patnje kod njega bile
mnogobrojne i razlièite i to od samog poèetka na Žumberku,
od onih elementarnih egzistencijalnih u fizièkom radu i borbi
28
23. srpnja 2014. broj 29/2014
ika
za preživljavanjem, do brige i danonoæne skrbi za brojnu
djecu koju mu je podarila vjerna životna pratilica Marica uz molitve i blagoslov danas bl. Alojzija Stepinca u
nedalekom Krašiæu - koji je njemu i kolegama sveæenicima,
a posebno samoborskom župniku Franji Kuhariæu bio ne
samo uzor nego i nadahnuæe i vidljiva duhovna pomoæ.
"Don Živko je u svojim mlaðim sveæenièkim danima stasao
uz dva kardinala, uz dva sveca, a treæi - Franjo Šeper u
njemu je prepoznao novinarsku velièinu i povukao ga u Glas
Koncila i time mu otvorio nepregledno polje rada po kojem
on još i danas ore i sije i ne da se ušutkati, na èemu mu i
èetvrti zagrebaèki nadbiskup kardinal Bozaniæ odaje
priznanje", istaknuo je mons. Stankoviæ, te podsjetio kako je
sveæenièko zvanje Božji izbor i Božji dar i sve vjerne
sveæenike prati Isusova velikosveæenièka molitva koja im je
potrebna jer su i oni ljudi sa svim svojim slabostima - "oni
su u svijetu". A za sve velike uspjehe u pastoralnom i
javnom radu sveæenika Isus je ustvrdio "I ja se proslavih u
njima".
Ako je itko od naših sveæenièkih suvremenika, ljudski
govoreæi, imao velikih priznanja, vanjskih uspjeha i pravih
trijumfa diljem svijeta, onda je to bio don Živko. No, dobar
poznavatelj života i prolaznosti slave, Živko je znao i uvijek
priznavao da se to Isus proslavio u njemu.
Misno slavlje pjevanjem je uvelièao zbor Doma za starije i
nemoæne osobe "Centar" uz orguljsku pratnju s. Vjere
Posavec, Vokalni sastav "Duga" iz Dugog Sela pod
vodstvom Zlatice Šajkoviæ i Æirilometodov kor pod
ravnanjem Darjane Blaæe Šojat. Liturgijski dio slavlja
završen je zahvalnom pjesmom "Tebe Boga hvalimo", a
proslava je nastavljena u velikoj blagovaonici Doma gdje je
upravitelj Ivan Šimunoviæ zahvalio don Živku na
desetogodišnjoj pastoralnoj djelatnosti u tijeku koje je
podijelio 3500 prièesti i u svako doba dana i noæi bio
spreman pohoditi bolesnike i umiruæe. Kardinal Bozaniæ
pohodio je don Živka 2. svibnja i u znak priznanja predao
mu medalju "Blaženici pastiri Crkve zagrebaèke".