Kako izraditi Odrţivi Energetski Akcioni Plan KAKO IZRADITI ODRŢIVI ENERGETSKI AKCIONI PLAN (SEAP) – VODIČ KAKO IZRADITI ODRŢIVI ENERGETSKI AKCIONI PLAN (SEAP) - VODIČ 2 Pravna riječ: Evropska komisija ne garantuje tačnost podataka navedenih u ovoj publikaciji niti snosi odgovornost koja moţe proizaći iz upotrebe istih. OdreĎeni podaci iz ovog izvještaja su predmet prava na korištenje podataka i/ili su predmet autorskih prava treće strane. Europe Direct je usluţni servis koji vam pomaţe u dobijanju odgovora na vaša pitanja o Evropskoj uniji Besplatan info tel. broj (*): 00 800 6 7 8 9 10 11 (*)OdreĊeni operateri mobilne telefonije ne dozvoljavaju pozive telefonskih brojeva koji poĉinju sa 0 800 ili iste naplaćuju. Dodatne informacije o Evropskoj uniji moţete naći na Internetu (http://europa.eu). Podaci o katalogizaciji se nalaze na kraju ove publikacije. Luksemburg: Odjel za publikacije pri Evropskoj uniji , 2010 © Evropska unija, 2010 Štampanje je dozvoljeno uz prethodno dopuštenje. Štampano u Belgiji 3 Uvod – O Vodiču Evropska unija vodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena i postavila je istu za svoj najvaţniji prioritet. EU se obavezala da će do 2020. god. za 20% reducirati nivo sveukupnih emisija iz 1990. Lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u postizanju ciljeva EU za energiju i klimatske promjene. Sporazum gradonačelnika evropskih gradova je evropska inicijativa kojom se gradovi i regije svojevoljno obavezuju da će smanjiti CO 2 ispod 20%. To formalno obavezivanje ostvaruje se implementacijom Akcionih planova odrţivog energetskog razvitka (SEAP-i). Svrha ovog Vodiča je da potpisnicima Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova pomogne da realizuju svoja obavezivanja koje su preuzeli potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika, konkretnije, da u roku od godine dana nakon zvaničnog pristupanja izrade slijedeće: Bazni inventar emisija (BEI) Akcioni plan odrţivog energetskog razvoja (SEAP) BEI je preduslov za izradu SEAP-a jer pruţa saznanja o prirodi tijela koja ispuštaju CO 2 na2 opštinskom /općinskom nivou, a koji će omogućiti adekvatan izbor odgovarajućih preventivnih akcija. Invetari koji će se izvršiti u narednim godinama će pruţiti mogućnost dokazivanja da li su odreĎene akcije bile adekvatne za reduciranje i da li su neophodne dodatne. Ovaj vodič pruţa detaljne, korak- po-korak preporuke za cijeli proces izrade lokalne energetske i klimatske strategije, od inicijalnih političkih obavezivanja pa do same implementacaije. Podijeljen je u 3 dijela: Prvi dio se odnosi na opis sveukupnih SEAP procesa i obuhvata strateška pitanja; Drugi dio pruţa smjernice kako izraditi Bazni inventar emisija; Treći dio je posvećen opisu tehničkih mjera koje se mogu sprovesti na lokalnom nivou od strane lokalnih vlasti u različitim područjima aktivnosti; Ovaj Vodič pruţa fleksibilan, ali i koherentan set principa i preporuka. Fleksibilnost će omogućiti lokalnim vlastima da izrade SEAP na način koji najviše odgovara njihovim okolnostima, spriječavajući one koji se već uključeni u aktivnosti vezane za energiju i klimu da se priključe. pristupa, a da ih pri tom što je manje moguće prilagode. Broj tema obuhvaćenih ovim Vodičem je proprilično velik i iz tog razloga smo neke od njih obradili na opšti način, pruţajući informacije u detaljnijem smislu. Zajedničkom istraţivačkom centru (The Joint 1 Research Centre ( ), skrać. JRC), Institutu za energiju (Institute for Energy, skrać. IE) i Institut za okolinu i odrţivost (Institute for Environment and Sustainability, skrać. IES) Evropske komisije dodijeljen je zadatak da obezbjede naučnu i tehničku podršku Sporazumu. Ovaj Vodič izraĎen je od strane JRC-a, u saradnji sa Generalnim Direktoratom Evropske komisije za energiju i transport (Energy and Transport Directorate-General, skrać. DG TREN), Kancelarije za implementaciju Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova, uz podršku i doprinos mnogih stručnjaka iz opština, reginalnih vlasti, drugih agencija i privatnih firmi/kompanija. Ovaj dokument je definisan kao pomoć gradovima/regijama- “početnicima” da iniciraju i budu voĎeni kroz proces. Istovremeno, treba da iskusnim loklanim vlastima pruţi odgovore na konkretna pitanja s kojim se suočavaju u kontekstu Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova i, ukoliko je moguće, obezbjedi neke nove, svjeţe ideje kako nastaviti dalje. 2 Dodatne informacije i podrška: Ukoliko niste našli traţenu informaciju u ovom Vodiču pogledajte dio „Frequently Asked Question‟, koji se nalazi na web stranici Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova: http://www.eumayors.eu/faq/index_en.htm TakoĎe, pokrenut je i Helpdesk kako bi se potpisnicima Sporazuma obezbjedile informacije i podrška u pripremi/implementaciji i BEI-a i SEAP-a. Upiti se mogu poslati na slijedeću email adresu: [email protected] ili na telefon: +39 0332 78 9703. Sporazumu gradonačelnika, ukoliko istovremeno nastave sa praktikovanjem prethodno korištenih 4 Priznanja Ovaj Vodič je završen uz podršku i doprinos mnogih stručnjaka iz opštinskih struktura, regionalnih vlasti, agencija, gradskih mreţa i privatnih firmi/kompanija. Zahvaljujemo se svim onima koji su obezbjedili participaciju i doprinos i pomogli da dokument poprimi adekvatnu formu. Slijedeće organizacije su učestvovale u radionicama za pripremu i izradu ovog Vodiča: ADENE, AEAT, Agencia Provincial de Energía de Huelva, Agenzia per l´Energia e lo Sviluppo Sostenible, ARE Liguria, ARPA, ASPA – Surveillance et Etude de la Pollution Atmosphérique en Alsace, ATMO France – Fédération Nationale des Associations Agréées de Surveillance de la Qualité de l‟Air, Brussels Capital Region, grad Almada, grad Budimpešta, grad Delft, grad Freiburg, grad Hamburg, grad Helsinki, grad Lausanne, grad Modena, grad München, grad Växjö grad Zürich, Climate Alliance (Alijansa za klimu), CODEMA Energy Agency (Agencija za energiju), Collège d‟Europe, Covenant of Mayors Office (Kancelarija za implementaciju Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova), CRES, DAPHNE, ENEA, ENEFFECT, Energie-Cités, Ente Vasco de la Energia – EVE, European Energy Award, GRIP, ICLEI – Local Governments for Sustainability (Lokalne Vlade za odrţivost), IFEU – Institut für Energie- und Umweltforschung Heidelberg GmbH, Junta de Andalucía, KOBA SRL, MINUARTIA Consulting, Regionalna Energetska Agencija za sjeverozapadnu Hrvatsku (North-West Croatia Regional Energy Agency), provincija Barcelona, provincija Bologna, Regione Siciliana, SENTERNOVEM Agency, SOFIA ENERGY AGENCY, Softech Team, SOGESCA SRL, SPES Consulting, UITP, Catalonia Polytechnic University, VEOLIA Environnement Europe Services. Rjeĉnik termina Podaci o aktivnostima: Podaci o aktivnostima izračunavaju ljudsku aktivnost na teritoriji lokalne vlasti. Potpisnica Sporazuma: Lokalna vlast koja je potpisala Sporazum gradonačelnika evropskih gradova. Bazna godina: Bazna godina je godina s kojom će se porediti postignuća u smanjenju emisija u 2020. god. Bazni inventor emisija (BEI): Poračun količine CO2 emitovane u skladu sa potrošnjom energije na teritoriji koju pokriva potpisnik Sporazuma tokom bazne godine. Faktori emisije: Faktori emisije su koeficijenti za proračun emisija po pojedinačnoj aktivnosti. Sertifikovana zelena električna energija: Električna energija koja zadovoljava kriterije za garanciju porijekla električne energije proizvedene iz obnovljivih energetskih izvora definisanih Direktivom 2001/77/EC i dopunjenom verzijom Direktiva 2009/28/EC. Stepen dana grijanja (HDD): Označavaju potrebu za grijanjem u datoj godini. Procjena ţivotnog ciklusa (LCA): Metoda koja u obzir uzima emisije tokom cijelog ţivotnog ciklusa robe. Na primjer, ţivotni ciklus naftnih emisija uključuje emisije iz ekstrakcija nafte, rafiniranje, transport, distribuciju i sagorijevanje. Loklana proizvodnja toplotne energije: Proizvodnja toplotne energije na teritoriji koju pokriva lokalna vlast, a koja je prodana /distribuisana kao roba krajnjim korisnicima. Lokalna proizvodnja energije: (u manjoj razmjeri) proizvodnja enrgije na teritoriji koju pokriva lokalna vlast. Kontrolni inventar emisija (MEI): Inventar emisija koji lokalna vlast sprovodi kako bi mjerila napredak ka ostvarivanju cilja. Cilj po glavi stanovnika: Lokalna vlast moţe odlučiti da definiše cilj “po glavi stanovnika”. U tom slučaju, emisije iz bazne godine se dijele na broj stanovnika iz te godine i cilj za 2020. se izračunava na isti način. Teritorija lokalne vlasti: Geografsko područje sa administrativnim granicama kojima upravlja loklana vlast. 5 DIO I SEAP proces, korak po korak do cilja 20% do 2020. Sadrţaj POGLAVLJE 1 Odrţivi Energetski Akcioni Plan - kako postići i prekoračiti EU ciljeve 8 1.1 Šta je SEAP? 1.2 Obim SEAP-a 1.3 Vremenski rok 1.4 SEAP proces 1.5 Ljudski i finansijski resursi 1.6 SEAP obrazac i SEAP procedura za podnošenje 1.7 Preporučena struktura SEAP-a 1.8 Nivo detaljnosti 1.9 Ključni elementi uspješnog SEAP-a 1.10 Deset ključnih elemenata koje treba imati na umu tokom izrade SEAP-a 8 8 8 9 10 11 11 12 12 12 POGLAVLJE 2 15 POGLAVLJE 3 Politička posvećenost Adaptacija administrativnih struktura 17 3.1 Kako adaptirati administrativne structure 3.2 Primjeri potpisnica Sporazuma 3.3 Eksterna podrška POGLAVLJE 4 17 18 19 Izgradnja podrške od sudionika u procesu 21 4.1 Ko su sudionici u procesu? 4.2 Kako obezbjediti participaciju učesnika u procesu 4.3 Komunikacija 21 23 23 POGLAVLJE 5 26 Procjena trenutnog okvira: Gdje smo? 5.1 Analiza relevantnih propisa 5.2 Bazni pregled i Bazni inventar emisija 5.3 Primjeri SMART ciljeva 26 26 28 POGLAVLJE 6 29 Definsanje dugoročne vizije sa jasnim ciljevima 6.1 Vizija: prema budućnosti odrţive energije 6.2 Postavljanje ciljeva 6.3 Primjeri SMART ciljeva 29 29 30 6 POGLAVLJE 7 Izrada SEAP-a POGLAVLJE 8 Politike i mjere primjenjive za vaš SEAP 8.1 8.2 8.3 8.4 8.5 8.6 35 Sektor zgradarstva Transport Obnovljivi izvori energije (RES) I proizvodnja distribuisane energije (DG) Javne nabavke Urbanističko planiranje & planiranje korištenja zemlje Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) POGLAVLJE 9 9.1 9.2 9.3 9.4 32 36 40 47 51 54 56 Finansiranje akcionih planova odrţivog energetskog razvitka 58 Uvod Uvodna razmatranja Izrada profitabilnih projekata Najvaţniji načini finansiranja 58 58 58 58 POGLAVLJE 10 Implementacija SEAP-a 61 POGLAVLJE 11 Monitoring progresa i izvještavanje o progresu 62 DODATAK I Prijedlozi aspekata koji se trebaju obuhvatiti baznim pregledima 65 DODATAK II Prednosti SEAP-a 68 DODATAK III Ključni EU propisi koji utiču na politike za klimu i energiju na lokalnom nivou 69 7 POGLAVLJE 1 Akcioni plan odrţivog energetskog razvitka – Kako postići i prekoračiti ciljeve EU 1.1 Šta je SEAP? Akcioni plan odrţivog energetskog razvoja (SEAP) je ključni dokument koji pokazuje način na koji će potpisnice Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova postići svoje obavezivanje do 2020. god. Bazira se na rezultatima Baznog inventara emisija kako bi se identifikovala najbolja područja djelovanja i mogućnosti za postizanje ciljane redukcije CO2 od strane lokalnih vlasti. On 2definiše konkretne mjere smanjenja, sa vremenskim okvirima i definisanim odgovornostima, koji omogućuju pretvaranje dugoročne strategije u konretno djelovanje. Potpisnice se obavezuju da će podnijeti svoje SEAP-e u roku od godine dana od pristupanja. SEAP ne treba smatrati fiksnim i rigidnim dokumentom jer se okolnosti mijenjaju i kako tekuće aktivnosti definišu odreĎene rezultate i iskustva, korisno je, pa čak i neophodno, da se plan revidira na redovnoj osnovi. 1.2 Obim SEAP-a Sporazum gradonačelnika evropskih gradova se odnosi na djelovanja i akcije na lokalnom nivou u skladu sa nadleţnostima lokalnih vlasti. SEAP treba da se fokusira na mjere koje za cilj imaju smanjenje CO 2 emisija i krajnju potrošnju energije od strane krajnjih korisnika. Obavezanost potpisnika Sporazuma odnose se na cijelu geografsku teritoriju koja je pod jurisdikcijom odreĎenih lokalnih vlasti (grad, regija). U skladu s tim, SEAP treba 2 da obuhvati aktivnosti koje se odnose i na javni i na privatni sektor. Ipak, ono što se očekuje od lokalnih vlasti je da imaju vodeću ulogu pruţajući primjer ostalima tako što će prvo preduzeti mjere koje se odnose na njihove poslovne zgrade i objekte, vozni park, itd. Lokalna vlast moţe donijeti odluku o sveukupnom cilju reduciranja emisija CO2 kao “apsolutnu redukciju” ili “redukciju po glavi stanovnika”(molimo pogledajte poglavlje 5.2, Dio II ovog Vodiča). Glavni ciljani sektori su zgrade, oprema /postrojenja i urbani transport. SEAP takoĎe moţe uključiti djelovanja koja se odnose na lokalnu proizvodnju energije (razvoj PV, poboljšanje lokalnog generisanja energije) i lokalno generisanje grijanja/hlaĎenja. Dodatno, SEAP treba da obuhvata i područja u kojima lokalne vlasti mogu da utiču na potrošnju energije na dugoročnoj osnovi (poput planiranja korištenja zemlje podsticanja trţišta na korištenje energetski efikasnih proizvoda i usluga (javna nabavka) kao i promjena načina potrošnje (rad sa učesnicima u (1) projektu i graĎanima). Naprotiv, industrijski sektor ne predstavlja ključni sektor Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova tako da lokalne vlasti treba da se opredjele da li da obuhvate aktivnosti iz okvira tog sektora ili ne. U svakom slučaju, biljke koje su obuhvaćene ETS-om (European CO2 Emission Trading Scheme) treba isključiti , ukoliko nisu bile uključene u prethodne planove lokalnih vlasti. Detaljan opis područja koja trebaju biti obuhvaćena Baznim inventarom emisija nalazi se u tabeli 1, Dio II 1.3 Vremenski rok Vremenski rok za Sporazum gradonačelnika je 2020.god. U skladu s tim, SEAP mora sadrţavati jasno definisana strateška djelovanja koja lokalna vlast mora da preduzme kako bi ostvarila svoja obavezivanja do 2020. god. SEAP moţe da pokriva i duţi period, ali u tom slučaju mora da sadrţi srednjoročne vrijednosti i ciljeve za 2020.god. Kako nije uvijek moguće detaljno isplanirati konretne mjere i budţete za tako dugo vremensko razdoblje, lokalne vlasti bi trebale napraviti distinkciju izmeĎu: vizije, sa dugoročnom strategijom i ciljevima do 2020.god., uključujući čvrstu posvećenost u područjima poput planiranja korištenja zemlje, transporta i mobilnosti, javnih nabavki, standarda za nove/renovirane zgrade , itd.; (1) Imajte na umu da učinak takvih dugoročnih akcija nije lako procijeniti ili mjeriti odvojeno. Njihov učinak odrazit će se u inventaru emisija CO2 sektora (e) na koje se odnose (zgrada, prijevoz ...). Osim toga, imajte na umu da se kupovine 'zelene energije ne odnose na potrošnju energije. 8 detaljne mjere za narednih 3-5 godina koje pretvaraju dugoročnu strategiju u ciljeve u djelovanja. I DUGOROĈNA VIZIJA I DETALJNE MJERE TREBA DA BUDU SASTAVNI DIO SEAP-a TakoĎe strogo se preporučuje da se mjere koje se odnose na objekte lokalnih vlasti budu prvo sprovedene kako bi sluţile za primjer i motivisale ostale sudionike. Na primjer, kao dio dugoročne startegije, lokalne vlasti mogu donijeti odluku da sva vozila koja treba da se nabave za opštinski/općinski vozni park treba da budu na biogas. Naravno, opština/općina ne moţe da definiše budţet za sva vozila koja će biti nabavljena do kraja 2020. god., ali moţe uključiti ovu mjeru u plan i evaluirati njen učinak do 2020.god. kao rezultat procijenjenih budućih nabavki vozila od strane opštine. Za trajanja političkog mandata lokalne vlasti, ova mjera treba da bude predočena u vrlo praktičnom smislu, sa definisanim budţetima, identifikovanim finansijskim sredstvima , itd. 1.4 SEAP proces Slijedeći grafikon detaljno opisuje ključne korake za izradu i implementaciju uspješnog SEAP -a. Kao što se vidi u grafikonu, SEAP proces nije linearan i odreĎeni koraci se mogu preklapati s drugima. Osim toga moguće je da su odreĎene aktivnosti počele prije pristupanja Sporazumu gradonačelnika (nije prikazano u grafikonu). 9 SEAP PROCES: FAZE KORAKA POGLAVLJE U VODIĈU KORAK VRIJEME FAZA: Iniciranje Političko obavezivanje i potpisivanje CoM Dio I, Poglavlje 2 Politička uključenost i izgradnja podrške sudionika trebaju biti kontinuirani proces. Adaptiranje gradskih administrativnih struktura Dio I,Poglavlje 3 Adaptiranje gradskih struktura se moţe vršiti u intervalima, po potrebi. Izgraditi podršku sudionika Dio I,Poglavlje 4 FAZA: Planiranje Procjena trenutnog okvira(*): Gdje smo? (*): Dio I,Poglavlje 5 + Dio III Definisanje vizije: U kom pravcu idemo? Dio I,Poglavlje 6 Izrada plana:Kako ćemo tamo stići? Dio I,Poglavlja 7, 8 & 9 + Dio II Planiranje odobravanja i podnošenje FAZA: Implementacija Implementcija Implementacija mjera Umreţavanje sa drugim potpisnicama Sporazuma Dio I, Poglavlje 10 FAZA: Monitoring i izvještavanje Monitoring Izvještavanje i podnošenja izvještaja o implementaciji Dio I, Poglavlje 11 + poseban vodič Dio I, Poglavlje 11 + Dio III, Poglavlja 5 i 7 Pregled 1 godina (*) 2 godina Uključujući izradu Baznog inventara CO2 emisija. 1.5 Ljudski i finansijski resursi Izrada i implemenatcija SEAP –a zahtjeva ljudske i finansijske resurse. Lokalne vlasti mogu usvojiti različite pristupe: koristeći interne resurse, na primjer integrisanjem zadataka u postojeće odjeljenje koje se bavi odrţivim razvojem (npr. Lokalni primjer inicijative Agenda 21 kancelarije, kancelarija za zaštitu okoline i/ili energetsku efikasnost ); uspostavljanje novog odjela u okviru lokalne administracije (pribliţno 1 osoba /100 000 stanovnika); spoljni izvori resursa (npr. privatne firme, univerziteti); dijeljenje troškova za jednog koordinatora od strane viiše opština, u slučaju da su lokalne vlasti malobrojne; dobijanjem podrške od regionalnih agencija za energetiku ili Podrţavajućih struktura (vidi poglavlje 3). 10 Treba imati na umu da ljudski resursi imenovani za rad na SEAP-u mogu biti veoma produktivni sa finansijskog aspekta, štednjom na računima za struju, pristupom fondovima EU koji su namjenjeni za razvojne projekte u polju EE i RES. Dalje, korištenje unutarnjih resursa u što većoj mjeri stvara prednosti za bolje vlasništvo nad procesom, spriječava troškove i podrţava samu materijalizaciju SEAP-a. 1.6 SEAP obrazac i procedura za podnošenje Potpisnici Sporazuma gradonačelnika obavezali su se da će podnjeti svoje SEAP-ove u roku od godine dana od pristupanja i da će dostavljati periodične izvještaje o implemenatciji, ističući napredak njihovog akcionog plana. SEAP mora biti odobren od strane opštinskog/općinskog vijeća /skupštine (ili ekvivalentnog izvršnog tijela) i postavljen na domaćem jeziku na Kutku za potpisnike (on-line područje zaštićeno lozinkom). Istovremeno, neophodno je da budu prisutni i potpisnici, kako bi elektronski online popunili SEAP obrazac na engleskom jeziku. To im omogućuje da sumarno prikaţu rezultate Baznog inventara emisija kao i ključne elemente svojih SEAP-a. TakoĎe, obrazac je dragocjena alatka koja osigurava vizuelni identitet SEAP-a koji facilitira njegovu procjenu ,kao i razmjenu iskustava izmeĎu potpisnika Sporazuma. Najvaţnije informacije biće prikazane on-line na web stranici Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova. (www.eumayors.eu). Ukoliko grupa gradova koji pristupaju Sporazumu gradonačelnika evropskih gradova ţele izraditi zajednički SEAP i BEI, dozvoljeno im je ukoliko isti proces koordiniše Podrţavajuća struktura. U tom slučaju, gradovi mogu podnijeti samo jedan SEAP i BEI, ali svaki grad mora popuniti svoj obrazac. Cilj smanjenja CO 2 emisija do 20% ne dijeli se unutar grupe već je individualni cilj svakog potpisnika. Reduciranje emisija koje se odnosi na zajedničke mjere predloţene u SEAP-u biće podijeljene izmeţu gradova kojima su iste mjere zajedničke. SEAP obrazac dostupan je on-line kao internet alatka koja je obavezna za potpisnike Sporazuma koji isti treba da samostalno popune. Detaljne informacije kako popuniti SEAP su dostupne na web stranici u dijelu “Upustva” kojem se direktno pristupa iz Kutka za potpisnike. Kopija SEAP obrasca i upustva za isti se nalaze na web stranici: http://www.eumayors.eu/library/documents_en.htm 1.7 Preporuĉena struktura SEAP-a Potpisnici Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova mogu pratiti strukturu SEAP obrasca tokom pripreme Akcionih planova odrţivog energetskog razvoja. Predloţeni sadrţaj je: 1. Saţetak SEAP -a 2. Cjelokupna strategija A. CIlj(evi) B. Postojeći okvir i vizija budućnosti C. Organizacijski i finansijsi aspekti: Uspostavljene koordinacione i organizacione strukture; Imenovano osoblje; Uključenost partnera i graĎana; Budţet; PredviĎena finansijska sredstva za investicije navedene u akcionom planu; Planirane mjere za nadgledanje i praćenje. 3. Bazni inventar emisija i srodne informacije, uključujući interpretaciju podataka (vidi Dio II ovog Vodiča, poglavlje 5 Izvjštavanje i dokumenatcija) 4. Planirane aktivnosti i mjere tokom cijelog trajanja plana (2020) Dugoročna strategija, ciljevi i obaveze do 2020; Kratkoročna/dugoročna djelovanja. 11 Za svaku mjeru/djelovanje, molimo da specificirate (kadgod je moguće ): opis odgovorno odjeljenje, osoba ili firma/kompanija vremenski raspored (kraj-početak, najvaţnije prekretnice) procjena troškova procjenjena ušteda energije/povećana proizvodnja energije procjena smanjenja CO2. 1.8 Stepen detaljnosti Koliki će biti stepen detaljnosti pri opisivanju svake mjere /djelovanja je na lokalnim vlastima da odluče. MeĎutim, treba imati na umu da je SEAP istovremeno: radni dokument koji treba da se koristi tokom implementacije (bar narednih nekoliko godina); sredstvo za komunikaciju sa učesnicima u procesu; dokument koji je dogovoren na političkom nivou i usvojen od različitih stranki koje imaju svoje nadleţnosti u sklopu lokalnih vlasti: količina detalja i pojedinosti treba biti zadovoljavajuća kako bi se izbjegla daljnja diskusija na političkom nivou o značaju i obimu odreĎenih mjera. 1.9 Kljuĉni elementi uspješnog SEAP-a Izgradite podršku od učesnika u procesu: ukoliko oni podrţe vaš SEAP, ništa ga ne bi trebalo zaustaviti! Sukobljavajući interesi učesnika u procesu zahtjevaju posebnu paţnju. Obezbjedite dugoročnu političku posvećenost. Osigurajte adekvatna finansijska sredstva. Odradite BEI CO2 jer je to od vitalnog značaja. Ono što ne izmjerite nećete ni promijeniti. Integrišite SEAP u svakodnevni ţivot i upravljanje opštinom/općinom: to ne treba da bude samo još jedan fin dokument, već dio zajedničke kulture! Osigurajte odgovarajući menadţment tokom implementacije. Pobrinite se da vaše osoblje posjeduje odgovarajuća znanja i vještine, a ukoliko je neophodno, obezbjedite im usavršavanje. Naučite da planirate i implementirate projekte tokom duţeg vremenskog perioda. Aktivno traţite i iskoristite iskustva i naučene lekcije ostalih gradova koji su već izradili SEAP. 1.10 Deset kljuĉnih elemenata koje treba imati na umu tokom izrade SEAP-a Kao saţetak onoga što je prezentovano u ovom Vodiču, slijedi 10 osnovnih principa koje trebate imati na umu tokom izrade SEAP-a. Ti principi su u vezi sa obavezama koje su na sebe preuzeli potpisnici Sporazuma i oni čine ključne elemente uspješnosti. Neuspjeh u primjeni ovih principa moţe spriječiti usvajanje SEAP-a 1. (2) Oodbrenje SEAP-a od strane opštinskog/općinskog vijeća (ili ekvivalentnog tijela koje donosi odluku) Jaka politička podrška je esencijalna kako bi se obezbjedila uspješnost procesa, od izrade SEAP –a do 2 njegove implementacije i monitoringa( ). Iz tih razloga SEAP mora biti odobren od strane opštinskog /općinsog vijeća (ili ekvivalentnog odlučujućeg tijela) Vidi poglavlje 3 , dio I SEAP Vodič za političku posvećenosti. 12 3 () 4 () 5 () 6 () 7 () 2. Opredjeljenje za smanjenje emisije CO2 za najmanje 20% do 2020. SEAP mora sadrţavati jasnu referencu u odnosu na temeljnu obvavezu preuzete od strane lokalne vlasti prilikom potpisivanja Sporazum gradonačelnika. Preporučuje se 1990. godina kao bazna godina, ali ako lokalna vlast nema podatke za izradu inventara CO 2 za 1990., onda bi se trebala odabrati najbliţa sljedeća godina za koju najsveobuhvatniji i najpouzdaniji podaci mogu biti prikupljeni. Sveukupna obaveza smanjenja CO2 mora biti prevedena u konkretne aktivnosti i mjere zajedno sa procjenom smanjenja CO2 u tonama do 2020. (SEAP obrazac, dio 3). Za lokalne vlasti koje imaju dugoročni cilj smanjenja CO2 (na primjer 2030), oni bi trebali postaviti srednjoročni cilj do 2020. iz razloga usporedivosti. 3. Bazni inventar emisija CO2 (BEI) SEAP treba razraditi na temelju jasnog poznavanja lokalne situacije u pogledu energije i emisije 3 stakleničkih gasova. Stoga, treba se sprovesti procjena trenutnog okvira ( ). To uključuje izradu Baznog 4 inventara emisija CO2 (BEI), koji predstavlja ključnu obavezu ( ). BEI mora biti uključen u SEAP BEI i naknadni inventari su esecijalni instrumenti koji omogućuju lokalnim vlastima da imaju jasnu viziju prioriteta za akciju, za procjenu uticaja mjera i definisanje ostvarenog napretka prema cilju. On omogućuje odrţavanje motivacije svih uključenih strana, jer mogu vidjeti rezultate svojih napora. Slijede neke specifične tačke na koje treba obratiti paţnju: BEI mora biti relevantan za lokalne uslove, odnosno baziran na temelju podataka o potrošnji/proizvodnji energije, podataka o mobilnosti i sl. unutar teritorije lokalne vlasti. Procjene koje se temelje na nacionalnim /regionalnim prosjecima nisu primjerene za većinu slučajeva, jer ne evidentiraju napore lokalnih vlasti da ostvare svoje ciljeve vezane za smanjenje CO 2. Metodologija i izvori podataka trebaju biti konzistentni kroz godine. BEI minimalno mora pokrivati sektore u kojima lokalna vlast namjerava poduzeti akcije kako bi se postigao cilj smanjenja emisija, odnosno sve sektore koji predstavljaju značajne izvore emisija CO 2: stambene, komunalne i tercijarne zgrade i objekti, i transport. BEI treba biti tačan, ili barem predstavljati razumnu viziju realnog stanja. Proces prikupljanja podataka, izvori podataka i metodologija za izračun BEI-ai trebao biti dobro dokumentovan (ako ne u SEAP-u onda barem u evidencijama lokalne vlasti). 4. Sveobuhvatni mjere koje pokrivaju kljuĉne sektore djelatnosti Obveze preuzete od strane potpisnika odnose se i na smanjenje emisije CO 2 na njihovim područjima. Stoga, SEAP mora sadrţavati koherentan skup mjera koje obuhvataju ključne sektore djelatnosti: ne samo zgrade i objekti upravljani od strane lokalnih vlasti, već i glavni sektori aktivnosti na području 5 lokalne vlasti: stambeni sektor, tercijarni sektor, javni i privatni prijevoz, industrija (opcionalno) itd.( ). Prije početka razrade mjera i akcija, uspostavljanje dugoročne vizije s jasnim ciljevima je jako 6 preporučeno( ). SEAP vodič sadrţi mnoge prijedloge politika i mjera koje se mogu primijeniti na 7 lokalnom nivou( ). 5. Strategije i akcije do 2020. Plan mora sadrţavati jasnu strukturu strateških akcija koje lokalna vlast namjerava preduzeti kako bi postigli svoje obaveze u 2020. On mora sadrţavati: dugoročnu strategiju i ciljeva do 2020, uključujući čvrsa obavezivanja u područjima kao što su planiranje korištenja zemljišta, prijevoza i mobilnosti, javne nabavke, norme za nove / obnovljene zgrade, itd. Detaljne mjere za narednih 3-5 godina koje prenose dugoročnu strategiju i ciljeve u akcije. Za svaku mjeru / akciju, vaţno je dati opis, odjel ili odgovornu osobu, vremenski rok (početak-kraj, glavne prekretnice), procjenu troškova i izvor finansiranja, procijenjena ušteda energije /povećanje proizvodnje obnovljive energije i pripadajuće procijenjeno smanjenje CO 2. Vidi poglavlje 3 , dio I SEAP Vodič za smjernice za procjenu trenutnog okvira. Vidi dio III SEAP Vodič za smjernice za izradu baznog inventara CO 2 Vidi poglavlje 2, Dijela II SEAP vodiča za više savjeta o sektorima koji trebaju biti pokriveni. Vidi poglavlje 6, Dijela I SEAP vodiča za više savjeta o definisanju vizije i ciljeva. Posebno, vidi poglavlje 8 Dio I i III. 13 6. Adaptacija gradskih struktura Jedan od faktora uspjeha je da SEAP proces nije zamišljen da različiti odjeli lokalne uprave tretiraju kao vanjski problem, već da bude integrisan u svakodnevni ţivot i rad. To je razlog zašto 'prilagoditi gradske 8 strukture' predstavlja jednu od ključnih obaveza Sporazuma( ). SEAP treba da naznači koje strukture će biti organizovane u cilju sprovoĎenja akcija i postizanja rezultata. TakoĎe, treba odrediti koji su to raspoloţivi ljudski resursi. . 7. Mobilizacija civilnog društva Za implementaciju i postizanje ciljeva plana, od suštinskog značaja je adhezija i sudjelovanje civilnog 9 društva( ). Mobilizacija civilnog društva je dio obaveza Sporazuma. Plan mora sadrţavati opise kako će civilno društvo učestvovati u njegovoj izradi, i kako će biti uključeno u implementaciju i praćenje. 8. Finansiranje Plan se ne moţe sprovesti bez finansijskih sredstava. Plan bi trebao identifikovati ključne izvore 10 finansiranja koja će se koristiti za finansiranje aktivnosti( ). 9. Monitoring i izvještavanje Redovito praćenje uz korištenje relevantnih pokazatelja praćeno odgovarajućim revizijama SEAP-a omogućuje procjenu da li lokalna vlast ostvaruje svoje ciljeve, i da usvoje korektivne mjere ako je to potrebno. Potpisnici Sporazuma su se zato obavezali da podnose redovne “Izvještaj o implementaciji” svake druge godine od podnošenja SEAP. Specifičan vodič će biti objavljen u 2010. SEAP treba 11 sadrţavati kratak pregled o tome kako lokalna vlast namjerava osigurati praćenje akcija i rezultata( ). 10. Podnošenje SEAP –a i popunjavanje obrasca Potpisnice Sporazuma su se obavezale da će svoje SEAP-e podnjeti u roku od godine dana nakon pristupanja. SEAP mora biti dostavljen na nacionalnom jeziiku (ili na engleskom) na web stranicu Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova. Od potpisnika se istovremeno zahtjeva da u odreĎeno vrijeme popune on-line SEAP obrazac na engleskom jeziku. To će im omogućiti da sumiraju rezultate svojih Baznih inventara emisija kao i ključnih elemenata svojih SEAP- a . 8 () 9 () 10 ( ) 11 ( ) Vidi poglavlje 3, Dijela I SEAP vodiča za više savjeta o adaptaciji gradskih struktura. Vidi poglavlje 4 Dijela I SEAP vodiča za više savjeta o mobilizaciji civilnog društva. Vidi poglavlje 4 Dijela I SEAP vodiča za više savjeta o finansiranju SEAP -a. Vidi poglavlje 10 Dio I SEAP Vodiča za savjete vezane za Monitoring 14 POGLAVLJE 2 Politička posvečenost Da bi se osigurala uspješnost procesa (od izrade SEAP-a preko implementacije i monitoringa), bitno je da postoji dovoljno osnaţivanja i podrške od strane najvišeg političkog nivoa. Potpis Sporazuma gradonačelnika od strane općinskog/opštinskog vijeća (ili ekvivalentno tijelo za donošenje odluka) je već jasan i vidljivi znak predanosti. Kako bi pojačali političku podršku, moţe biti korisno da se podsjetimo o mnogim prednostima koje SEAP implementacija moţe obezbjediti lokalnim vlastima (vidi Dodatak II). ZAŠTO GRADONAĈELNICI PRISTUPAJU SPORAZUMU? ‘…Da pokažu kako lokalne vlasti već djeluju i vode borbu protiv klimatskih promjena. Države ih trebaju kako bi postigle Kyoto ciljeve i zato ih treba podržati u njihovim naporima…’ Denis Baupin, Zamjenik Gradonačelnika , Pariz (FR) ‘…kako bi postali snažni partneri Evropske komisije i tako uticali na usvajanje politika i mjera koje pomažu gradovima da ostvare ciljeve Sporazuma …’ Lian Merx, Zamjenik Gradonačelnika, Delft (NL) ‘…da bi upoznali ljude koji imaju iste ambicije, bili motovisani, učili jedni od drugih …’ Manuela Rottmann, Zamjenik Gradonačelnika, Frankfurt (DE) ‘…kako bi podržali pokret koji obavezuje gradove da ostvare svoje ciljeve, dozvoljava im da nadgledaju rezultate i koji uključuje građane EU - jer je to njihov pokret …’ Philippe Tostain, Savjetnik, Lille (FR) Ključni donosioci odluka u sklopu lokalnih vlasti treba da nastave da pruţaju podršku alocirajući odgovarajuće ljudske resurse sa jasnim mandatom i odgovarajućim vremenom i budţetom za izradu i implementaciju SEAP. Od suštinskog je značaja da oni budu uključeni u cjelokupan proces tako da SEAP moţe biti prohvaćen i opet vraćen njima. Politička posvećenost i vodstvo su upravljačke snage koje stimulišu ciklus upravljanja. Zbog toga, treba ih uključiti od samog početka procesa. Zvanično odobrenje SEAP-a od strane opštinskog/općinskog vijeća (ili drugog odgovarajućeg tijela koje donosi odluke), zajedno sa neophodnim budţetima za prvu/e godine implementacije je još jedan ključni korak. Kao najviše odgovorno tijelo i autoritet, opštinsko/općinsko vijeće mora stalno biti informisano o praćenju procesa implementacije. Izvještaj o implementaciji treba biti periodično izraĎen i diskutovan. U skladu sa Sporazumom, izvještaj o implementaciji treba biti dostavljen svake druge godine u svrhu evaluacije, monitoringa i verifikacije. Ukoliko je neophodno SEAP treba da bude aţuriran u skladu s tim. Na kraju, ključni donosioci odluka na nivou lokalne vlasti takoĎe mogu imati značajnu ulogu u: integrisanju SEAP vizije u ostala djelovanja i inicijativama relevantnih opštinski/općinskih odjela, osiguravajći da iste postanu dio sveobuhvatnog planiranja; osiguravanje dugoročnog obavezivanja za implementaciju i monitoring , tokom cijelog trajanja SEAP-a; pruţanje podrške učešću graĎana i uključenosti partnera; osiguravanje da je SEAP proces u rukama lokalnih vlasti i stanovnika; umreţavanje sa ostalim potpisnicima SG, razmjena iskustava i najboljih praksi, uspostavljaje sinergije i ohrabrivanje njihovog učešća u Sporazumu gradonačelnika. Ne postoji samo jedan pravac koji vodi do političke posvećenosti. Administrativne strukture, obrasci političkih odobravanja i političkih kultura variraju od drţave do drţave. Iz tog razloga, sama lokalna vlast najbolje poznaje način na koji treba pristupiti i obezbjediti političku posvećenost, odnosno koga kontaktirati i po kojem redoslijedu (gradonačelnik, opštinsko/općinsko vijeće, specijalizovana odjeljenja, itd.). 15 SUGESTIJE KAKO OSIGURATI POTREBNU LOKALNU POSVEĆENOST: Obezbjedite gradonačelniku i ključnim političkim liderima informativne dokumente o korisnosti i resursima neophodnim za SEAP. Pobrinite se da su isti suštinski, razumljivi i kratki. Informišite ukratko političke grupe i partnere. Naglasite ostale odluke koje je opštinsko/općinsko vijeće donjelo u ovom polju (strategije i planovi, Lokalni plan 21, i sl.) Iskoristite svaku mogućnost koja se ukaţe, npr. kada mediji stave fokus na klimatske promjene. Jasno informišite o uzrocima i efektima klimatskih promjena i obezbjedite informacije o efektivnim i praktičnim rješenjima. Naglasite ostale prednosti u poreĎenju sa doprinošenjem klimatskim promjenama (socijalne, ekonomske, zaposlenost, kvalitet vazduha). Neka vaša poruka bude kratka, jasna i “skrojena” za publiku. Fokusirajte se na mjere za koje moţete osigurati sporazum ključnih aktera. Dodatni izvori 1. MUE-25 PROJEKAT: 'Upravljanje urbanom Evropom-25 (MUE-25)‟ pruţa neke sugestije za izgradnju političke posvećenosti http://www.mue25.net/Political_Commitment_200907_t1z4D.PDF.file 2. Mreţa politika u svojoj publikaciji „Izgradnja budućnosti sa niskim procentom ugljika: politika za klimatske promjene, posvetila je poglavlje političkim strategijama za ojačavanje klimatskih politika: http://politicsofclimatechange.files.wordpress.com/2009/06/building-a-low-carbon-futurepamphlet-chapter-05.pdf 16 POGLAVLJE 3 Adaptacija administrativnih struktura (12) Izrada i implementacija politike odrţivog razvitka je izazovan i vremenski dugotrajan proces koji treba da bude sistematski planiran i kontinuirano upravljan. On zahtjeva saradnju i koordinaciju izmeĎu različitih odjeljenja unutar lokalne administracije kao što su, na primjer, odjeljenje za zaštitu okoline, prostorno odjeljenje, privreda i društvene djelatnosti, upravljanje zgradarstvom i infrastrukturom, mobilinost, i prevoz, budţet i finansijsko planiranje, nabavke, itd. Dalje, jedan od izazova uspješnosti je da SEAP od različitih odjeljenja lokalne adminsitracije ne treba biti posmatran kao eksterno pitanje, već da mora biti integrisan u svakodnevni ţivot i rad istih: odjeljenja za mobilnost i urbanističko planiranje, upravljanje sredstvima lokalne uprave (zgrade, opštinski vozni park, javna rasvjeta, itd.), interna i eksterna komunikacija, javne nabavke. Jasna organizacijska struktura i raspodjela odgovornosti ključ je uspješne i odrţive implementacije SEAP-a. Nedostatak koordinacije izmeĎu nosioca politika, različitih odjeljenja lokalne vlasti i eksternih organizacija predstavljala je značajnu oteţavajuću okolnost u planiranju utroška energije i transporta od strane mnogih lokalnih vlasti. Iz tih razloga „Adaptacija gradskih struktura, uključujući alociranje zadovoljavajući ljudskih resursa‟ predstavlja zvaničnu obavezu svih onih oji potpišu Sporazum garadonačelnika evropskih gradova. U sladu s tim, svi potpisnici Sporazuma treba da prilagode i optimiziraju svoje interne administartivne strukture. Treba da obezbjede da odreĎena odjeljenja raspolaţu odgovarajućim kompetencijama kao i finansijskim i ljudskim resursima za implementaciju obaveza Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova. 3.1 Kako adaptirati administrativne strukture U slučajevima gdje su već odreĎene organizacijske strukture uspostavljene zbog drugih sličnih aktivnosti (jedinica za upravljanje energijom, jedinica za koordinaciju projekta lokalni plan, itd.), iste mogu biti korištene za potrebe i kontekst Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova. Na samom početku procesa izrade SEAP-a treba biti imenovan Koordinator za Sporazum. Ona/on mora imati punu podršku lokalnih političkih struktura i hijerarhije kao i neophodno raspoloţivo vrijeme i budţetska sredstva da bi mogao sprovesti svoje zadatke. U većim gradovima, ona/on mogu imati raspoloţivu jedinicu koja broji nekoliko članova. U zavisnosti od veličine lokalne vlasti, jedna osoba za prikupljanje podataka I popis CO2 takoĎe moţe biti neophodna. Kao primjer jednostavne organizacijske strukture, mogu se oformiti dvije grupe: Upravni odbor, kojeg čine političari i izvršni rukovodioci. Njihov zadatak bi bio da osiguraju strateško upravljanje i neophodnu političku podršku procesu. Jedna ili nekoliko radnih grupa, koju čine rukovodilac energetskog planiranja, ključnih osoba iz različitih odjeljenja lokalnih vlasti, javnih agencija, itd. Njihov zadatak bi bio da preuzmu izradu SEAP-a i njegovo praćenje na sebe, da osiguraju participaciju ključnih aktera u procesu, da organizuju monitoring i pripremaju izvještaje, itd. Radne grupe mogu biti otvorene za učešće ključnih aktera koji nisu iz opštinskih struktura, ali koji su direktno uključeni u aktivnosti SEAP-a. Upravni odbor i radna grupa treba da imaju lidera, iako bi trebalo da su u mogućnosti da rade i zajedno. Dalje, ciljevi i funkcionisanje i jedne i druge grupe mora biti jasno definisano. Dobro planiranje sastanaka sa definisanim agendama i strategijom projektnog izvještavanja su preporučljive kako bi realizacija SEAP-a bila u dobro upravljana. I Upravni odbor i radna grupa trebaju lidera, koji trebaju biti sposobni da rade zajedno. Od suštinskog je značaja da rukovodstvo SEAP-a bude integrisano u ostale aktivnosti i inicijative relevantnih opštinski/općinskih odjeljenja i neophodno je osigurati da će postati dio sveukupnog planiranja lokalne vlasti. Uključenost različitih odjeljenja i multisektoralnost se zahtjeva i organizacijski ciljevi treba da budu integrisani u skaldu sa SEAP-m. Definisanje grafikona koji prikazuje različite interakcije imeĎu odjeljenja i aktera bi bilo korisna kako bi se identifikovala prilagoĎavanja koja mogu biti neophodna unutar organizacije lokalne vlasti. Što većem broju ključnih opštinskih/općinskih aktera treba dodijeliti odgovornost kako bi se obezbjedila ovlast nad procesom (12) Dijelovi ovog poglavlja su preuzeti sa http://www.movingsustainably.net/index.php/movsus:mshome izrađeni od strane Unije Baltčkih gardova za okolinu i Sekreterijata za održivi razvoj , a dijelom je finansiran od strane Evropske unije. Dodatne informacije o izgradnji kapaciteta I prethodnim iskustvima dostupne MODEL projekat web stranici www.energymodel.eu 17 unutar organizacije. Posebna komunikacijska kampanja moţe pomoći da opštinski zaposlenici pravilno djeluju u različitim odjeljenjima. Štaviše, adekvatno stručno usavršavanje iz raznih oblasti kao što su tehničke kompetencije (energetska efikasnost, obnovljiva energija, efikasan transport…), menadţment projekta, menadţment podataka (nedostatak vještina iz ove oblasti moţe da predstavlja pravu poteškoću!), finsnijski menadţment, izrada razvojnih projekata i komunikacija (kako promovisati promjenu ponašanja, itd.) ne treba da bude zanemareno. Uvezivanje sa loklanim univerzitetima u ovu svrhu moţe da bude korisno. 3.2 Primjeri potpisnika Sporazuma Slijede dva primjera struktura iz Minhena i Leicester koje su gradovi uspostavili zbog izrade i implementacije njihovih lokalnih energetskih strategija: PRIKAZ 1: ADMINISTRATIVNE STRUKTURE GRADA Upravni odbor Na čelu: Gradonačelnik; Zamjenik: Savjetnik Organizacija: Odjeljenje za zdravstvo i zaštitu okoline Članovi: načelnici svih odjeljenja koja su uključena i koja vode projektni odbor Projektni odbor Na čelu: Izvršni direktor Dr. ABCD Članovi: osoblje imenovano od strane svih odjeljenja Radna grupa 1 Radna grupa 2 Radna grupa 3 Radna grupa 4 Radna grupa 5 Radna grupa 6 Radna grupa 7 PRIKAZ 2: ADMINISTRATIVNE STRUKTURE GRADA LEICESTER Kabinet Strateški svajetnici Partnerstvo Leicester Odbor za program klimatskih promjena • Predsjedavajući • Direktor programa • VoĎe grupa • Predsjedavajući grupa za strategiju, zajednicu i za mlade • Partnerstvo Leicester Grupa za zajednice Grupa za mlade Programski tim Stanovanje Standardi za nove zgrade Očuvanje energije Obnovljiva energija Adaptacija Transport Planiranje putovanja Smanjiti potrebu za putovanjem Adaptacija Poslovni i javni sektor Smanjenje otpada Očuvanje energije Očuvanje vode Standardi za nove zgrade Nabavke Adaptacijski ciljevi Edukacija i svijest Komunikacijska strategija 18 3.3 Eksterna podrška U zavisnosti od veličine i raspoloţivosti ljudskih resursa, loklane vlasti mogu imati korist od podrţavajućih struktura ili agencija koje se bave energetskim pitanjima. Mogiće je čak da one preuzmu podugovaranje za realizaciju odreĎenih zadatke (e.g. kompilaciju Baznog inventara emisija) ili da koriste interne ljudske resurse (studenti na magistarskom ili trogodišnjem studiju mogu odraditi jako puno posla vezanog za prikupljanje podataka ili unos u GHG program za izračunavanje za izradu BEI-a). Podrţavajuće strukture Lokalne vlasti, koje nemaju na raspolaganju dovoljno stručnih znanja i vještina ili resursa za izradu nacrta i implementaciju sopstvenog SEAP-a treba da budu podrţane od organizacija i struktura koje posjeduju neophodne kapacitete. Podrţavajuće strukture su u poziciji da obezbjede strateško savjetovanje i finansijsku i tehničku podršku lokalnim vlastima koje imaju političku volju da potpisu Sporazum gradonačelnika evropskih gradova, ali koje ne posjeduju vještine i/ili resurse da zadovolje zahtjeve istog. Podrţavajuće strukture takoĎe imaju u svom mandatu obavezu da odrţavaju bliski kontakt sa Evropskom komisijom i Kancelarijom za Sporazum gradonačelnika evropskih gradova kako bi se osigurala najbolja moguća implementacija Sporazuma. Dalje, Podrţavajuće strukture su formalno priznate od Komisije kao ključni saveznici u “shvatanju poruke” i u povećavanju učinka Sporazuma. Postoje dvije vrste Podrţavajućih struktura: 1. Nacionalna i regionalna javna tijela, regije, okruzi, provincije, aglomeracije. 2. Mreţe ili asosijacije regionalnih ili lokalnih vlasti. Podrţavajuće strukture mogu ponuditi direktnu, tehničku i finansijsku podršku kao što je: mobilizacija tehničke ekspertize kako bi se pomoglo potpisnicima Sporazuma da pripreme svoje Bazne inventare emisija (BEI) ili Akcione planove odrţivog energetskog razvoja (SEAP); izrada ili adaptacija metodologija za pripremu SEAP-a , uzimajući pri tom u obzir nacionalni ili regionalni kontekst; identifikacija finansijskih mogućnosti za implementaciju SEAP-a; stručno usavršavanje lolanih zvaničnika, koji će biti krajnji “vlasnici” SEAP-a (tip 1 Podrţavajućih struktura). Neki konkretni primjeri: Regija Andaluzije je na sebe preuzela organizaciju Popisa emisija na svojoj teritoriji , a koji će biti korišten od strane potpisnika Sporazuma za region, odnosno za pripremu njihovog SEAP-a. Poljska Mreţa energetskih gradova (PNEC) pruţa direktnu tehničku podršku za četiri poljska grada koja se u 2009. god. izrazila spremnost da pristupe Sporazumu gradonačelnika evropskih gradova. Ta podrška je bazirana na metodologiji izraĎenoj u sklopu projekta MODEL (Management Of Domains related to Energy in Local authorities), finansiranog od strane EK. Provincija Barselona, pored direktnog finansiranja izrade SEAP potpisnika gradova koje podrţava, takoĎe priprema program u okviru Evropske podrške lokalnim energetskim jedinicama za podršku (European Local Energy Assistance facility ) za razvoj Fotonaponskih sistema od kojih će koristi imati sve opštine/općine uljučene u program . Agencije za energetiku Lokalne i regionalne agencije za energiju - Local and Regional Energy Agencies (LAREAs) su aktivne u lokalnoj energetskoj politici desetljećima i njihovo znanje i ekspertiza moţe biti veoma korisno za potpisnike Sporazuma, posebno za one kojima nedostaju tehnički kapaciteti. U stvari, jedna od prvih aktivnosti svake agencije je da pripremi energetski plan ili da aţurira postojeći na geografskom području koje pokriva Agencija. Ovaj strateški proces čini više koraka, uključujući prikupljanje podataka o energiji, uspostavljanje energetske ravnoteţe kao i razvoj kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih energetskih politika i planova. U skladu s tim, potpisnici Sporazuma mogu očekivati od svojih Lokalnih i regionalnih agencija za energiju da pruţe široki spektar savjetodavnih aktivnosti o svim aspektima energije kao i korisnu tehničku podršku u izradi BEI-a i SEAP-a. 19 Dodatni izvori 1. Irska nacionalna agencija za energiju pruţa link sa smjernicama “Resursi za program upravljanja energijom” http://www.sustainableenergyireland.ie/uploadedfiles/ EnergyMAP/tools/0110a%20Resourcing%20the%20Energy%20Management%20Programme%20v1.0.pdf 20 POGLAVLJE 4 Izgradnja podrške od sudionika (13) Svi članovi društva imaju ključnu ulogu da zajedno sa svojim loklanim vlastima budu aktivni kada su u pitanju energija i klimatske promjene. Zajednički treba da definišu viiju za budućnost, definišu put kojim će vizija biti ostvarena i uloţe neophodne ljudske i finansijske resurse. Učešće sudionika u procesu je početna tačka za stimulisanje promjena ponašanja koje su potrebne kako bi se realizovale tehničke akcije koje su u sastavu SEAP-a. To je ključ za usklaĎen i koordinisan način implementacije SEAP-a. Stanovišta graĎana i sudionika trebaju biti poznati prije nego što se krene u izradu detaljnih planova. Prema tome, graĎani i učesnici u procesu treba da budu uključeni i treba im se ponuditi mogućnost da uzmu učešće u ključnim fazama procesa izrade SEAP-a: izgradnja vizije, definisanje ciljeva, definisanje prioriteta, itd. Postoje različiti stepeni uključenosti: “informisanje” je jedna krajnost, a “osnaţivanje” druga. Da bi se realizovao uspješan SEAP, strogo se preporučuje da se obezbjedi najviši stepen participacije svih sudionika i graĎana. Participacija svih sudionika u procesu je vaţna iz više razloga: participatorno definisanje politika je transparentnije i demokratičnije; odluka donešena zajedno sa svim učesnicima u procesuzasniva se na ekstenzivnijem znanjem; široki koncenzus poboljšava kvalitet, prihvaćenost, efektivnost, i legitimitet plana (u najmanju ruku neophodno je bar osigurati da se učesnici u procesu ne protive nekim od projekata); osjećaj u planiranju osigurava dugoročnu prihvaćenost, odrţivost, podršku strategijama i mjerama; SEAP-i nekad mogu dobiti jaču podršku od eksternih učesnika u procesu nego od internog menadţmenta ili osoblja iz redova lokalnih vlasti. Iz gore navedenih razloga „Mobiizirati civilno društvo na našem geografskom području kako bi učestvovali u izradi akcionog plana” je formalna obaveza svih onih koji potpisuju Sporazum gradonačelnika evropskih gradova. 4.1 Ko su sudionici? Prvi korak je identifikacija glavnih sudionika u procesu. Sudionici su: oni na čije interese utiče problem; oni čije aktivnosti utiču na problem; oni koji posjeduju/kontrolišu informacije, resurse i ekspertizu koja je neophodna za formulisanje i implementacjiu strategije; oni čija je participacija /uključenost neophodna za uspješnu implementaciju. Tabela koja slijedi prikazuje potencijalne uloge koje lokalna vlast i učesnici u procesu mogu imati u SEAP procesu kako je prikazan u poglavlju 1. Slijedi lista potencijalnih, vaţnih sudionika u procesu kada je u pitanju SEAP: lokalna administracija: relevanta opštinska/općinska odjeljenja i firme/kompanije (opštinska/općinska elektroprivreda, prevozničke firme, itd.); lokalne i regionalne agencije za energiju; 14 finansijski partneri kao što su banke, privatni fondovi, ESCO ( ); institucionalni učesnici u procesu kao što je privredna komora, komora arhitekata i inţinjera; snabdjevači energijom, elektroprivrede; akteri u sektoru transporta/mobilnosti: privatne firme/javni prevoz, itd.; graĎevinski sektor: graĎevinske firme; poslovne i indsutrijske djelatnosti; podrţavajuće strukture i agencije za energiju; nevladine organizacije i ostali predstavnici civilinog društva; predstavnici civilnog društva, ukljčujući studente, radnike, itd.; postojeće strukture (Agenda 21, …); univerziteti; (13) 14 ( ) Dijelovi ovog poglavlja su preuzeti sa http://www.movingsustainably.net/index.php/movsus:mshome, izrađeni od strane Unije Baltčkih gradova za okolinu i Sekreterijata za održivi razvoj , a dijelom je finansiran od strane Evropske unije ESCO skrać.f Energy Services Companies – Preduzeća za energetske usluge 21 afirmisani stručnjaci (konsultanti, …); gdje je relavantno, predstavnici nacionalnih/regionalnih administracija i/ili susjednih opština/općina kako bi se obezbjedila koordinacija i konzistentnost sa planovima i akcijama koje su sprovedene na drugim nivoima; turisti, jer turistička industrija predstavlja značajan faktor kada su u pitanju emisije. SEAP PROCES: GLAVNI KORACI –ULOGA KLJUĈNIH AKTERA ULOGA AKTERA Opštinsko/općinsko vijeće ili ekvivalentno tijelo Lokalna administracija Sudionici Politička predanost i potpisivanje Sporazuma Definišite početno opredjeljenje. Pristupite Sporazumu gradonačelnika. Osigurajte potrebni impuls lokalnoj upravi za pokretanje procesa Podstaknite političke vlasti da preduzmu akciju. Obavijestite ih o prednostima (i o potrebnim resursima). Izvršite pritisak na političke vlasti da preduzmu akciju (ako je potrebno) Adaptacija gradske upravne strukture Dodjelite dovoljno ljudskih resursa i pobrinite se da su adekvatne administrativne strukture na mjestu. Izgradnja podrške sudionicima Osigurajte potreban impuls za participaciju sudionika. Pokaţite da uzimate u obzir njihovo sudjelovanje i podršku vaţnim. Prepoznajte glavne sudionike, odlučite koje kanale komunikacije /sudjelovanja ţelite koristiti. Obavijestite ih o procesu koji treba da počne, i uvaţite njihove stavove. Izrazite njihove stavove, objasnite njihovu potencijalnu ulogu u SEAPu. Procjena trenutnog okvira: Gdje smo mi? Provjerite da li su potrebni resursi na mjestu za fazu planiranja. Provedite početnu procjenu, prikupite potrebne podatke, i izradite bazni inventar emisija CO2 Provjerite da li su sudionici ispravno uključeni. Osigurajte vrijedne inpute i podatke, dijelite znanje. Definisanje vizije: Gdje ţelimo ići? Podrţite izradu vizije. Uvjerite se da je dovoljno ambiciozna. Odobrite viziju (ako je primjenjivo). Uspostavite viziju i ciljeve koji podrţavaju viziju. Uvjerite se da je vizija zajednička glavnim sudionicima i političkim vlastima. Učestvujte u definisanju vizije, izrazite svoj pogled na budućnost grada. Izrada plana: Kako ćemo tamo stići? Podrţite izradu plana. Odredite prioritete, u skladu s vizijom prethodno definisanog. Razradite plan: definišite politiku i mjere u skladu s vizijom i ciljevima, uspostaviti budţet i finansiranje, vrijeme, pokazatelje, odgovornosti. Informišite političke vlasti, te uključite sudionike. Sklopite partnerstva s ključnim sudionicima (ako je potrebno). Učestvujte u izradi plana. Osigurajte input, povratne informacije. Plan odobrenja i podnošenje Odobrite plan i potrebne budţete. Predajte SEAP putem web stranice Sporazuma. Iskomunicirajte plan. Izvršite pritisak na političke vlasti da odobre plan (ako je neophodno). KORAK FAZA: Početna faza FAZA: Faza planiranja 22 ULOGA AKTERA KORAK Opštinsko/općinsko vijeće ili ekvivalentno tijelo Lokalna administracija Sudionici Osigurajte dugoročnu političku podršku SEAP procesu. Koordinišite plan implementacije. Uvjerite se da svaki sudionik bude svjestan svoje uloge u implementaciji. Svaki sudionik sprovodi mjere koje su pod njegovom nadleţnošću. Pobrinite se da politike za energiju i klimatske uslove budu integrisane u svakodnevni ţivot lokalne uprave. Provedite mjere koje su pod nadleţnošću lokalnih vlasti. Budite primjer. Komunicirajte o svojim akcijama. Izvršite pritisak /podstaknite lokalnu upravu za implementaciju mjera u okviru njihove odgovornosti (ako je potrebno). Iskaţite interes za implementaciju plana, podstaknite zainteresirane da djeluju, pokazuju primjer. Motivišite sudionike da djeluju (informativne kampanje). Obavijestite ih pravilno o raspoloţivim sredstvima za EE i OIE. Promjene u ponašanju, EE i OIE akcije, opšta podrška implementaciji SEAP-a. FAZA: Faza Implementacije Implementacija Umreţavanje s drugim potpisnicima Sporazuma, razmjena iskustava i najboljih praksi, uspostavljanje sinergija i podsticanje sudjelovanja u Sporazuma gradonačelnika. Ohrabrite druge zainteresirane sudionike da djeluju. FAZA: Faza monitoringa i izvještavanja Monitoring Zahtjevajte da redovno budete obaviješteni o napretku plana. Nastavite redovno praćenje plana: napredak akcija i procjena njihovog uticaja. Osigurajte potrebne inpute i podatke. Izvještavanje i podnošenje izvještaja o implementaciji Odobrite izvještaj (ako je primjenjivo). Periodično izvještavajte političke vlasti i zainteresovane strane o napretku plana. Komunicirajte o rezultatima. Svake druge godine, podnesite izvještaj o implementaciji putem web stranici Sporazuma. Obezbjedite komentare na izvještaj i izvjestite o mjerama iz svoje nadleţnosti. Pregled Pobrinite se da se aţuriranje plana javlja u pravilnim vremenskim razmacima. Periodično aţurirajte plan prema iskustvu i dobivenim rezultatima. Uključite političke vlasti i sudionike. Učestvujte u aţuriranju plana. 4.2 Kako obezbjediti participaciju sudionika Participacija se moţe obezbjediti korištenjem niza metoda i tehnika, i moţe biti korisna da (profesionalni) animator postane prirodni moderator. Mogu se uzeti u obzir rizličiti nivoi i sredstva (alati) participacije (*): 23 STEPEN UKLJUĈENOSTI PRIMJERI SREDSTAVA (ALATA) 1. Informisanje i edukacija Brošure, bilteni, oglasnik, izloţbe, posjete na licu mjesta. 2. Informisanje i povratna informacija Telefonski hotline, web stranice, javni skupovi, telekonferencije, ankete i upitnici s brojem izloţbe, deliberativna anketama. 3. Uključenost i konsultovanje Radionice, fokus grupe, forumi, otvorena kuća. 4. Proširena uključenost Zajednica savjetodavni odbori, planiranje za stvarne graĎanske ţirije. PRIMJER 1 PRIMJER 3 Lokalni energetski forum je participativni proces voĎen od strane lokalne vlasti koji uključuje lokalne sudionike u procesu i graĎane da rade zajedno kako bi pripremili i implementirali zajedničke akcije koje mogu biti uključene u Akcioni plan. Takvi forumi se već koriste od strane nekih potpisnika Sporazuma. Na primjer, Almada (Portugal) je organizovala loklani energetski forum i pozvala sve zaintersovane firme/kompanije i organizacije kako bi prikupila ideje i projektne prijedloge koji mogu doprinjeti Akcionom planu. Partnerstvo sa lokalnim agencijama za energiju i univerzitetom je uspostavljeno kako bi se definisao njihov plan. Slično, grad Frankfurt (Njemačka) je traţio od učesnika foruma da obezbjede svoj doprinos kako bi se ostvarili zajednički energetski ciljevi i predloţile konkretne akcije za sprovoĎenje. Slijedeće metode su korištene tokom primjene strategija za zaštitu okoline od strane gradonačelnika Londona, kako bi se uključili i angaţovali višestruki sudionici: Geografski informacijski sistem javnog učešća (Public Participation Geographic Information Systems -PPGIS) je korišten za osnaţivanje i uključenje marginalizovane populacije (npr. etničke grupe, mladi i stari) čiji se glas inače ne čuje dovoljno u javnosti, a koja se putem interaktivne participacije i integrisane primjene GIS-a (u prilagoĎenom, user-friendly formatu), promijenila nivo uključenosti i svijesti o SEAP-u na lokalnom nivou. Simplificirane GIS-bazirane mape i modeli se mogu koristiti kako bi se vizuelno prikazali efekti SEAP-a na lokalnom nivou te kako bi se facilitirala interaktivna participacija i dalje promovisalo zagovaranje zajednice za procese donošenja strateških odluka o SEAP-u. Upotreba PPGIS transparentnih sredstava i participativnih procesa pomoglo je u izgradnji povjerenja i razumjevanja izmeĎu profesionalno i kulturološki različitih sudionika u procesu. PRIMJER 2 Opština Sabadell (Španija) podigla je svijest graĎana gradnjom pametnih mjerača za 100 domaćinstava. Takvi mjerači pruţaju trenutno čitanje potrošnje eneregije u eurima, kWh I tonama CO2, putem beţičnog ureĎaja. Pored toga, odrţane su radionice za informisanje i edukaciju domaćinstava u vezi štednje energije. Prikupljeni su podaci o potrošnji energije i CO2 emisijama i izvršen je proračun smanjenja potrošnje (očekivanih cca 10% redukcije). Na kraju, rezultati su predočeni porodicama. Metode strukturisanja problema (Problem Structuring Methods -PSMs) su korištene kako bi se definisali mali SEAP modeli na participatoran i iterativan način da bi se pomoglo učesnicima u procesu sa različitim viĎenjima ili konfliktnim interesima da shvate i osiguraju zajedniču posvećenost SEAP-u; da bi prihvatili različite vrijednosti; predstave kompleksnosti SEAP-a dijagramno, a ne po algebri; istaknu i porede diskretne strateške alternative; da se adresira neizvjesnost u smislu “mogućnosti” i “scenarija” radije nego samo u smislu “vjerovatnoća” i “predikcije”. Kognitivno mapiranje (sredstva za mapiranje pojedinačnih stanovišta učesnika u procesu) takoĎe moţe biti korišten kao model za “izvlačenje” individualnih stanovišta o SEAP-u. Spojene kognitivne mape mogu obezbjediti okvir za radioničke diskusije usmjerene na procjenu ciljeva SEAP-a i postizanja sporazuma oko portfolija akcija. Uloge i odgovornosti svakog aktera moraju biti jasno odreĎene i specifikovane. Partnerstva sa ključnim akterima su često neophodna u izradi i implementaciji uspješnog SEAP-a. Daljnja komunikacija o rezultatima implemenatcije SEAP-a biće neophodna kako bi se odrţala motivacija sudionika u procesu. (*) Preuzeto od Judith Petts i Barbara Leach, Metode evaluacije za participaciju javnostin:, Bristol Environment Agency, 2000. 24 NEKI PRAKTIĈNI SAVJETI: Razmišljajte šire: Ne fokusirajte se samo na uobičajne kontakte. Obezbjedite učešće donosioca odluka Odaberite odgovarajućeg facilitatora/moderatora. Neki od sudionika u procesu mogu imati sukobljavajuće interese. U tom slučaju, sa vjetuje se da se organizuju odvojene radionice za svaku grupu posebno kako bi se shvatili sukobljavajući interesi prije nego što se sudionici spoje. Kako bi se povećao interes graĎana, preporučuje se upotreba vizuelnih sredstava (GIS sredstvo koje prikazuje energetsku efikasnost po područjima koje pokriva odrĎene lokalna vlast, vazdušna termogafija koja prikazuje termalne gubitke pojedinačnih zgrada i objekata ili bilo koji drugi jednostavan model koji dozvoljava vizuelnu prezentaciju podataka. Privucite paţnju medija. Dodatni izvori 1. 2. 3. 4. 5. Projekat “Vjeruj” (Belief project) je proizveo sveobuhvatan vodič kako “Uključiti i graĎane u vašu lokalnu energetsku politiku” kroz energetske forume. www.belief-europe.org Agencija za zaštitu okoline Bristola izdala je slijedeći dokument koji sadrţi pregled raznih participatornih tehnika, sa svojim prednostima i manama (str. 28). http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.129.8717&rep=rep1&type=pdf Organizacija poslodavaca pri lokalnoj vladi (The Employers‟ Organisation for local government - EO) proizvela je alat za pomoć lokalnim vlastima i njihovim partnerima za učinkovitiji zajednički rad i saradnju. http://www.lgpartnerships.com/ Partnerska fondacija za loklani razvoj (The Partner Foundation for Local Development) razvila je obuku za izabrane lidere. Vidi Priručnik 4, savjetnik kao komunikator http://www.fpdl.ro/publications. hp?do=training_manuals&id=1 Interesantne informacije o komunikacijskoj strategiji se mogu naći u Modelu energetskog projekta u koraku 9 pod nazivom „Implemenatcija programa”. www.energymodel.eu 25 POGLAVLJE 5 Procjena trenutnog okvira: Gdje smo mi? 5.1 Analiza relevantnih propisa Na opštinskom/općinskom nivou, postoje nekad sukobljavajuće politike i procedure. Prvi korak je identifikacija postojećih opštinskih/općinskih, regionalnih i nacionalnih politika, planova, procedura i propisa koji se odnose na energetska pitanja i klimatske promjene na nivou lokalne vlasti. Mapiranje i analiza postojećih planova i politika je dobra početna tačka prema boljoj integraciji politika. Vidi Dodatak III , listu ključnih evropskih regulatornih instrumenata za lokalne vlasti. Slijedeći korak je prolaţenje kroz identifikovane dokumente, provjera i poreĎenje zadataka i ciljeva sa onima iz politike energetske odrţivosti. Cilj je da se utvrdi da li su zadaci i ciljevi srodni ili su sukobljavajući. I na kraju, lokalna vlast treba da okupi sve relavantne aktere i sudionike u procesu radi diskusije o svim sukobljavajućim faktorima koji su identifikovani. Trebali bi da postignu sporazum o promjenama koje su neophodne za aţuriranje politika i planova i da se jasno definiše ko i kada treba da počne sa prakticiranjem istih. Relevantne akcije treba da budu planirane (kad je to moguće) i lista akcija treba da bude dio SEAP-a. Moguće je da će promjenama trebati više vremena kako bi pokazale efekte krajnje koristi, ali svejedno treba da budu odobrene od političkog rukovodstva. 5.2 Bazni pregled i Bazni inventar emisija Potrošnja energije i emisije CO2 na lokalnom nivou zavise od mnogih faktora: ekonomske strukture (industrija /usluţne djelatnosti i vrsta aktivnosti), nivo ekonomske aktivnosti, stanovništvo, razuĎenost, karakteristike graĎevinskih struktura, upotreba i nivo razvijenosti sredstava transporta, ponašanje graĎana, klima,itd Na neke faktore se moţe uticati kratkoročno (poput ponašanja graĎana) dok se na ostale moţe uticati samo sredjnoročno ili dugoročno (energetske performanse u zgradarstvu). Korisno je poznavati uticaj ovih parametara, kako oni variraju kroz vrijeme, i na koji način lokalna vlast moţe djelovati (kratkoročno, srednjoročno i dugoročno). To je svrha baznog pregleda: definisati jasnu sliku “gdje smo”, opis trenutne situacije u kojoj se grad nalazi kad su u pitanju energija i klimatske promjene. Bazni pregled je početna tačka u SEAP procesu sa koje je moguće krenuti ka relevantnom cilju, izradi adekvatnog Akcionog plana, i monitoringu. Bazni pregled treba da bude zasnovan na postojećim podacima. Treba da uključuje relevantne institucije, planove, instrumente i sva uključena odjeljenja/sudionike u procesu. Kompletiranje baznog pregleda zahtjeva adekvatne resurse kako bi se omogućilo prikupljanje i analiza setova podataka. Takva analiza dozvoljava izradu SEAP-a koji odgovara novonastalim problemima i pitanjima kao i potrebama koje proizilaze iz trenutne situacije u kojoj se nalazi lokalna vlast. U Dodatku II, nalazi se spisak predloţenih aspekata koji trebaju biti obuhvaćeni Baznim pregledom. Aspekti koji trebaju biti obuhvaćeni su ili kvantitativni (porast potrošnje energije) ili kvalitativna (upravljanje energijom, implementacija mjera, svijest…). Bazni pregled dozvoljava prioritiziranje akcija, a zatim nadgledanje efekata pomoću relevantnih indikatora. Najzahtjevniji element je definisanje kompletnog popisa štetne emisije CO2, bazirane na podacima o aktuelnoj potrošnji energije (odnosi se na Dio II ovog Vodiča, koji pruţa smjernice o načinu prikupljanja podataka o energiji i kako izraditi popis štetnih emisija CO2. 26 DETALJNI KORACI ZA IZVOĐENJE BAZNOG PREGLEDA: 1. Odabrati tim za pregled – poţeljna je intersektoralna radna grupa. U ovoj fazi treba da odlučite o stepenu uključenosti učesnika. Kako učesnici u procesu generalno raspolaţu sa mnogo dragocjenih informacija, njihova uključenost je strogo preporučljiva (vidi poglavlje 3). 2. Raspodijeliti zadatke ĉlanovima tima. Kako bi članovima tima dodijelili zadatke koje će biti u mogućnosti ispuniti, uzmite u obzir komptencije i raspoloţivost svakog člana grupe. 3. Definisati raspored pregleda . Odredite realan početak i kraj svih aktivnosti oko prikupljanja podataka. 4. Identifikovati najvaţnije indikatore koji trebaju biti ukljuĉeni u procjenu. Treba obuhvatiti slijedeće elemente: Kolika je potrošnja energije i količina štetnih emisija CO2 u različitim sektorima i od strane različitih aktera prisutna na teritoriji loklane valsti i kakvi su trendovi? (Vidi Dio II). Ko proizvodi energiju i koliko? Koji su najvaţniji izvori eneregije? (Vidi Dio II). Ko su pokretači uticaja potrošnje energije? Koji su učinci povezani sa potrošnjom energije u gradovima (zagaĎenost vazduha, saobraćaj…)? Koji napori su već učinjeni u smislu upravljanja energijom i koji su rezultati proizvedeni? Koje prepreke treba otkloniti? Koji je stepen osviještenosti visokoduţnosnika, graĎana i ostalih učesnika u procesu kad je u pitanju očuvanje enerije i zaštita klime? U dodatku se nalazi tabela sa detaljnijim specifikacijama aspekata koje treba obuhvatiti procjenom. 5. Prikupiti bazne podatke. Zahtjeva prikupljanje i obradu kvantitativnih podataka, definisanje indikatora, prikupljanje kvalitativnih podataka koristeći pri tom pregled dokumentacije i intrevjue/radionice sa učesnicima u procesu. Selekcija setova podataka mora biti bazirana na kriterijima koji moraju biti dogovoreni sa učesnicima u procesu, koji će na taj način biti aktivno uključeni i doprinjeti kvalitetu podataka. Dio II ovog Vodiča pruţa smjernice za prikupljanje podataka koji se odnose na potrošnju energije. 6. Kompilirati bazni inventar emisija CO2 Na osnovu podataka o energiji moguće je izvršiti kompilaciju baznog inventara emisija CO2 (vidi Dio II ovog Vodiča). 7. Analizirati podatke. Nije samo dovoljno prikupiti podatke: podaci se moraju obraditi i interpretirati kako bi se potkrijepila politika. Na primjer, ako bazni pregled pokaţe da se potrošnja energije povećava u odreĎenom sektoru, pokušati definisati razloge: priraštaj stanovništva, povećana aktivnost, povećana potrošnja električnih ureĎaja, itd. 8. Napisati izvještaj o samoprocjeni–budite iskreni i otvoreni jer izvještaj koji ne odraţava realno stanje nije svrsishodan Bazni pregled se moţe sprovoditi inetrno od strane lokalne vlasti kao proces samoprocjene, ali kombinovanjem samoprocjene sa pregledom od strane eksternih saradnika dodaje vrijednost 27 procesu. Takav pregled od strane treće strane pruţa objektivan uvid u postignuća i buduće mogućnosti. Oni mogu da se sprovode od strane eksternih stručnjaka koji rade u drugim gradovima ili organizacijama u srodnoj oblasti ekspertize. To je isplativa metoda i često više politički prihvatljiva alternativa od angaţovanja konsultanata. Na osnovu prikupljenih podataka i različitih hipoteza, vaţno je definisati scenarije: kako se potrošnja energije i štetne emisije CO2 razvijaju u trenutnim uslovima, koji će biti učinak predviĎenih akcija?, itd. 5.3 SWOT analiza SWOT analiza je korisan alat za strateško planiranje koji se moţe primijeniti u SEAP procesu. Na temelju baznog pregleda, omogućava odreĎivanje prednosti i slabosti lokalne vlasti u pogledu energije i klimatskih upravljanja, kao i mogućnosti i prijetnje koje bi mogle utjecati na SEAP. Ova analiza moţe pomoći u odreĎivanju prioriteta pri izradi i odabiru SEAP aktivnosti i mjere. Dodatni izvori 1. 2. 3. 4. Model projekat pruţa odreĎene smjernice za definisanje različitih scenarija http://www.energymodel.eu/IMG/pdf/IL_4_-_Baseline.pdf Projekat “Upravljanje urbanom Evropom 25 “ pruţa detaljne instrukcije kako pripremiti bazni pregled (zasnovan na upravljanjem odrţivosti) http://www.localmanagement.eu/index.php/ mue25:mue_baseline Web stranica dobrotvorne ustanove Charitz Village pruţa dodatne smjernice o SWOT analizi. http://www.charityvillage.com/cv/research/rstrat19.html Web stranica ‟‟businessballs‟‟ pruţa besplatne resurse za SWOT analizu kao i primjere. http://www.businessballs.com/ swotanalysisfreetemplate.htm 28 POGLAVLJE 6 Definisanje dugoročne vizije sa jasnim ciljevima 6.1 Vizija: prema budućnosti odrţive energije Slijedeći korak koji će vašu opštinu /općinu uskladiti sa ciljevma energetske efikasnosti Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova je definisanje vizije. Vizija za budućnost sa odrţivom energijom je principvodilja lokalne vlasti u radu oko SEAP-a. Ona ističe pravac kojim lokalna vlast ţeli da ide. PoreĎenje izmeĎu vizije i trenutne situacije u kojoj se nalazi lokalna vlast je osnova za identifikovanje akcija i razvoja koji su neophodni da bi se ostvarili ţeljeni ciljevi. Izrada i implementacija SEAP-a predstavlja sistematski pristup kako bi se pribliţilo ostvarenju vizije. Vizija mora biti u skladu sa obavezama Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova, odnosno treba da implicira da će smanjenje štetnih emisija CO2 za 20% do 2020. god. biti ostvarena (minimalno). Ali naravno, ona moţe biti i ambicioznija. OdreĎeni gradovi već planiraju da dugoročno neutrališu karbon. 2 Vizija treba da bude realistična, ali da ipak sadrţi i nešto novo, da ima realnu vrijednost i da ne sadrţi ograničavanja koja više nemaju realnu opravdanost. Vizija treba da opisuje ţeljenu budućnost grada i treba da bude izraţena i vizuelno kako bi bila razumljivija za graĎane i ostale učesnike u procesu. Toplo se preporučuje da se u proces uključe sudionici u projektu da bi se obezbjedile nove i smjele ideje kao i da se koristi njihova participacija kao početna tačka promjene ponašanja u gradu. Pored toga, učesnici u procesu i graĎani mogu pruţiti jaku podršku procesu, jer oni nekad ţele snaţnije akcije od onih koje su ostali nivoi vlasti bili spremni da podrţe. 6.2 Definisanje ciljeva PRIMJERI VIZIJE NEKIH LOKALNIH VLASTI Växjö (Švedska): „U Växjö, naša vizija je da naš način ţivljenja i djelovanja doprinese odrţivom razvoju gdje će naša potrošnja i proizvodnja biti efektivna u odnosu na trošenje resursa, bez zagaĎenja....‟ „Vizija je da Växjö postane grad gdje je lako i profitabilno ţivjeti dobar način ţivota bez fosilnih goriva..‟ Lausanne (Švicarska): „Naša vizija je smanjenje štetnih emisija CO za 50 % do 2050.godine u našem gradu‟ Kad je vizija dobro definisana, neophodno je da se prevede konkretne ciljeve i targete za različite sektore u kojima lokalne vlasti namjeravaju da sprovde akcije. Ti ciljevi treba da budu zasnovani na indiatorima selektovanim iz baznog pregleda. (vidi poglavlje 5.2). Ti ciljevi treba da prate principe SMART skraćenice: Specifični, Mjerljivi, Ostvarljivi, Realistični i Vremenski obavezujući. Koncept SMART ciljeva postao je popularan 80-tih god. kao efikasan menadţerski koncept. Da bi se postavili SMART ciljevi, postavite sebi slijedeća pitanja: 1. Specifični (dobro definisani, fokusirani, detaljni i konkretni) – postavite pitanja: Šta pokušavamo uraditi? Zašto je to vaţno? Ko će to uraditi? Do kada treba da to bude završeno? Kako ćemo to ostvariti? 2. Mjerljivi (kWh, vrijeme , novac, %, itd.) – postavite pitanja: Kako ćemo znati kada je ovaj cilj ostvaren?Kako moţemo realizovati relevantna mjerenja? 3. Ostvarljivi (izvodljivi, sprovodljivi) – postavite pitanja: Da li je to moguće? Da li to moţemo ostvariti u zadatom vremenskom roku? Da li razumijemo ograničenja i faktore rizika? Da li je to već ranije bilo odraĎeno (uspješno)? 29 4. 5. Realistični (u kontekstu resursa koji bi trebali biti raspoloţivi)) – postavite pitanja: Da li trenutno imamo resurse koji su nam neophodni da bi ostvarili ovaj cilj? Ukoliko ne, da li moţemo osigurati dodatne resurse? Da li je neophodno da revidiramo prioritetnu alokaciju vremena, budţeta i ljudskih resursa kako bi ostvarili što smo planirali? Vremenski ograničeni (definisan rok ili raspored) – postavite pitanja: Kada će ovaj cilj biti ostvaren? Da li je rok nedvosmislen? Da li je vremenski rok ostvarljiv i realističan? 6.3 Primjeri SMART ciljeva (15) VRSTA INSTRUMENTA Standard za energetske performanse Shema subvencija (dobrovoljno) Energetski pregled (revizija) PRIMJERI SMART CILJEVA S: Fokus na konkretan proizvod ili grupu proizvoda M: Karakteristike performansi u odnosu na definisan bazni podatak A: Standard performansa vezan za najbolji raspoloţivi proizvod na trţištu koji se redovno aţurira R: Najbolji raspoloţivi proizvod je prihvaćen od ciljne grupe T: Definisati jasan ciljani period S: Fokus na konkretnu ciljanu grupu i na konkretne tehnologije M: Kvantifikovati ciljane energetske uštede u odnosu na bazni podatak A: Minimalizovati besplatne “dodavače” R: Povezati energetske uštede sa raspoloţivim budţetom T: Povezati ciljane energetske uštede sa ciljanim periodom S: Fokus na konkretnoj ciljanoj grupi M: Kvantifikovati: ciljani obim pregleda (m2, broj firmi, % korištenja energije, isl.)/ u odnosu na bazni podatak A: Ohrabriti implementaciju preporučenih mjera, npr. sa finansijskim podsticajima R: Pobrinute se da dovoljno kvalifikovani revizori budu dodijeljeni i da su financijski podsticaji za obavljanje revizije raspoloţivi T: Povezati kvantificirani cilj sa ciljnim periodom U praksi, potencijalni SMART cilj mogu biti: „15 % stambenih jedinica će biti pregledano izmeĎu 1/1/2010 i 31/12/2012‟. Zatim, neophodno je provjeriti svaki uslov za zadovoljavanje SMART kriterija. Na primjer, odgovor moţe biti: „Specifična je jer je naša akcija (energetski pregledi) i ciljna grupa (stanovi) dobro definisana. Mjerljivi jer je cilj kvantificiran (15%) i zato imamo sistem koji pruža podatak koji broj pregleda se zapravo sprovodi. Ostvarljiv, jer postoji shema finansijskog podsticaja koji omogućuje ljudima povrat i zato ćemo organizirati komunikacijske kampanje o pregledima. Realan je jer smo obučili 25 revizora koji su sada dobro kvalifikovani, a mi smo potvrdili da je taj broj dovoljan. Vremenski je potkrepljen jer je vremenski okvir dobro definsan (između 1/1/2010 i 31/12/2012). NEKI SAVJETI Izbjegavajte “podizanje svijesti”kao cilj. CIlj je prevelik, neodreĎen i veoma teţak za mjerenje. Dodajte slijedeće karakteristike ciljevima: razumljivi – tako da svi znaju šta se treba postići istim; izazovni – tako das vi imaju nešto čemu teţe. Definištite specifične ciljeve za 2020. za različite sektore koji su uzeti u obzir i definišite meĎuciljeve (na primjer za svake 4 godine). (15) http://www.aid-ee.org/documents/SummaryreportFinal.PDF – april 2007. 30 Dodatni izvori 1. 2. Web stranica “Prakticiranje liderstva” pruţa dodatne smjernice za definiasnje SMART ciljeva: http://www.thepracticeofleadership.net/2006/03/11/ setting-smart-objectives/ http://www.thepracticeofleadership. net/2006/10/15/10-steps-to-setting-smart-objectives/ Evropska Mreţa odrţivog razvoja objavila je studiju o (SMART) ciljevima i indikatorima odrţivog razvoja u Evropi: www.sd-network.eu/?k=quarterly%20reports&report_id=7. 31 POGLAVLJE 7 Izreada SEAP-a Suštinski dio SEAP odnosi se na politike i mjere koje će omogućiti da se postignu prethodno definisani ciljevi (vidi poglavlje 6). Izrada SEAP-a je samo jedan korak u cjelokupnom procesu i ne treba ga smatrati ciljem unutar cilja, već radije kao sredstvo koji omogućuje da se: definiše budući izgled grada, u smislu energije, klimatskoj politici i mobilnosti (vizija); iskomunicira i podijeli plan sa ostalim učesnicima u procesu; da se vizija pretvori u praktične akcije sa dodijeljenim rokovima i budţetskim sredstvima za svaku posebno; koristi kao referenca tokom procesa implementacije i monitoringa. Poţeljno je da se za SEAP stvori široki politički koncenzus kako bi se osigurala dugoročna podrška i stabilnost, bez obzira na sve promjene u političkom vrhu. Diskusije i dogovori na najvišem nivou su neophodni kako bi se postigao sporazum o načinu uključenosti učesnika u procesu i političkih grupa u elaboriranje SEAP-a. TakoĎe, imajte na umu da posao nije gotov sa izradom nacrta SEAP-a i njegovog zvaničnog odobravanja. Naprotiv, taj trenutak moţe biti početak konkretnog rada i pretvaranje planiranih akcija u djela. Da bi se to ostvarilo od suštinskog je značaja da SEAP bude jasan i dobro strukturiran (sve akcije treba da budu paţljivo definisane i dobro opisane, da uključuju vremenski okvir, budţet, izvore finansiranja i odgovornosti, itd.). Neka poglavlja ovog Vodiča (poglavlje 8 koje se odnosii na politike, kao i Dio III ovog Vodiča) će vam obezbjediti korisne informacije kako bi odabrali i definisali adekvatne politike i mjere za vaš SEAP. Adekvatne politike i mjere zavise od specifičnog konteksta svake lokalne vlasti. Prema tome, definisanje mjera koje odgovaraju svakom kontekstu u mnogome zavise od kvaliteta procjene trenutnog okvira (vidi poglavlje 5). Slijedi lista preporučenih koraka za izradu nacrta uspješnog SEAP-a: Iskoristite najbolje prakse Kao dodatak smjernicama vezanim za politike i mjere iz ovog Vodiča (vidi poglavlje 8), bilo bi korisno da se identifikuje koje su to najbolje prakse (uspješni primjeri) obezbjedili efektivne rezultate u sličnim kontekstima, u dostizanju sličnih ciljeva u poreĎenju s onima setovanim od strane opštine /općine, u svrhu definisanja najboljih akcija i mjera. U tom smislu, članstvo u mreţi lokalih vlasti moţe biti jako korisno. Definišite prioritete i odredite kljuĉne akcije i mjere Različitost akcija i mjera moţe doprinjeti boljem postizanju ciljeva. Preduzimanje svih mogućih akcija bi prevazišlo trenutne kapacitete loklane vlasti u smislu troškova, upravljanja projektom, kapaciteta za upravljanje projektom, itd. U skladu s tim, neke od njih mogu biti meĎusobno isključive. Iz tih razloga, neophodna je selekcija akcija za dati vremenski period. U ovoj fazi, preliminarna analiza mogućih akcija je obavezna: koji su troškovi i koristi svake (čak i kvalitativnom smislu). Da bi sprovela selekciju mjera, lokalna vlast moţe rangirati moguće mjere po vaţnosti u tabelu, sumarno prikazujući osnovne karakteristike svake akcije: trajanje, nivo zahtjevanih resursa, očekivani rezultati, rizci, itd. Akcije se mogu podijeliti na kratkoročne akcije (3-5 godina) i dugoročne akcije (prema 2020). 16 Raspoloţive su i specifične metode za selekciju prioriteta. ( ). Jednostavno, treba da: definišete koji od kriterijuma ćete uzeti u obzir pri odabiru mjera (potrebna ulaganja, uštede energije,povećana zaposlenost, poboljšan kvalitet vazduha, vaţnost u odnosu na sveobuhvatne ciljeve loklane vlasti, politička i društvena prihvaćenost); odlučite koju teţinu ćete dodijeliti svakom kriteriju; evaluirajte svaki kriterij, mjeru po mjeru, kako bi se definisao “rezultat” svake mjere; ukoliko je potrebno, ponavljajte ovu aktivnost koristeći različite scenarije, sve u cilju što boljeg definisanja mjera čiji uspjeh ne zavisi od scenarija (vidi poglavlje 5). Ovakva evaluacija je tehnička aktivnost, ali koja definitivno ima političku dimenziju, posebno kada se vrši selekcija kriterija i odreĎuje njihova teţina. Prema tome, treba je realizovati na paţljiv način i treba da bude zasnovana na (16) vidi http://www.energymodel.eu/IMG/pdf/IL_6_-_ Priorities.pdf (17) Dodatne informacije o rizicima i upravljanju projektima mog se naći u naučnoj literaturi. Ova informacija o upravljanju rizicima zasnovana je na radu 'Uloga javno-privatnog partnerstva za upravljanje rizicima u javnom sektoru projekta u Hong Kongu' International Journal of Project Management 24 (2006) 587-594. 32 relevantnom mišljenju stručnjaka i učesnika u procesu. Moţe biti korisno da se primjene različiti scenariji. (vidi poglavlje 5). 17 Sprovedite analizu rizika ( ) Odabir akcija i mjera takoĎe treba biti baziran na paţljivoj procjeni rizika povezanih sa njihovim sprovoĎenjem (posebno kada su planirana značajna ulaganja): do koje mjere je moguće da odreĎene akcije ne uspiju ili ne donesu očekivane rezultate? Koje su moguće mjere za otklanjanje nedostataka? Rizici mogu biti različite prirode: Rizici vezani za projekat: prekoračenja troškova i vremena, loše upravljanje ugovorenim aktivnostima, ugovorne nesuglasice, kašnjenja u tenderima i tenderskim procedurama, loša komunikacija izmeĎu projektnih strana … Rizici vezani za vladu: nedakvatno odobreni projektni budţeti, kašnjenju u dobijanju dozvola, promjene u vladinim regulativama i zakonima, nedostatak kontrole nad projektima, administrativne prepreke… Tehnički rizici: neadekvatan dizajn ili tehničke specifikacije, tehnički propusti, lošiji performans od očekivanog, veći operativni troškovi od očekivanih,… Rizici vezani za izvoĎača: neadekvatni proračuni, finansijske poteškoće, kašnjenja, nedostatak iskustva, loš menadţment, teškoće u kontrolisanju nominovanih podizvoĎača, loša komunikacija sa ostalim stranama uključenim u projekat, itd., Rizici vezani za trţište: povećanje plata, nedostatak teničkog osoblja, inflacija materijala, nedostatak materijala ili opreme, varijacije cijena od strane različitih nosioca energetskih resursa. Rizici mogu biti procijenjeni korištenjem konvencionalnih tehnika za kvalitet menadţmenta. Na kraju, preostali rizici se moraju evaluirati i biti prihvaćeni ili ne. Odredite vrijeme realizacije, jasne odgovornosti, budţet i izvore finansiranja za svaku akciju Kada se akcije odaberu, neophodno ih je paţljivo isplanirati kako bi mogle postati realne i stvarne. Za svaku akciju, specifikujte: Vrijeme realizacije (datum početka – datum završetka). Osoba/odjeljenje odgovorno za implemenatciju. Način finansiranja. Kako su opštinska/općinska sredstva ograničena, velika je vjerovatnoća da će uvijek postojati “trka” za raspoloţivim ljudskim i finansijskim sredstvima. Iz tih razloga, neophodno je stalno ulagati napore kako bi se pronašli alternativni izvori ljudskih i finansijskih resursa (vidi poglavlje 9). Način vršenja monitoringa: odredite vrstu podataka koja treba da bude prikupljena kako bi se izvršio monitoring napretka i rezultata svake akcije. Specifišite kako i ko će vršiti prikupljaje podataka i ko će izvršiti kompilaciju istih. Vidi poglavlje 11 i spisak mogućih indikatora. Kako bi se facilitirala implementacija, sloţene akcije treba razdijeliti na jednostavne korake, i da svaki od njih ima svoje vrijeme za realizaciju, budţet, odgovornu osobu, itd. Redovan monitoring praćen adekvatnim adaptacijama plana dozvoljava iniciranje kontinuiranog ciklusa poboljšavanja. To predstavlja suštinu ciklusa projektnog menadţmenta: Planiraj, Uradi, Provjeri, Djeluj. Jako je vaţno da se o napretku u implementaciji izvještava političkom rukovodstvu. Revizije SEAP-a mogu se vršiti svake druge godine, nakon što je izvještaj o implementaciji predan (obaveza po Sporazumu gradonačelnika evropskih gradova). Izradite nacrt Akcionog plana U ovoj fazi trebalo bi da su vam na raspolaganju sve informacije za kompleteiranje SEAP-a. Predloţeni Sadrţaj prezentovan je u poglavlju 1. Odobrite Akcioni plan i budţet za njegovu realizaciju. Zvanično odobrenje SEAP-a od strane opštinskog /općinskog vijeća je obavezan zahtjev iz Sporazuma. U skldu s tim , lokalna vlast bi trebala da odvoji neophodna sredstva u sklopu godišnjeg budţeta i kad je to moguće das se obaveţe da unaprijed, dugoročno planira budţet (3-5 godina). Vršite redovne revizije SEAP-a Da bi se pratila implementacija i napredak ka definisanim ciljevima u smislu energije /CO 2 uštede ili u smislu loše komunikacije sa ostalim stranama uključenim u projekat i sl., neophodan je kontinuirani monitoring. 33 Dodatni izvori 1. 2. 3. JRC je objavio pregled postojećih metodologija i sredstava za izradu i implementaciju SEAP-a: http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/pdf/CoM/Methodologies_and_tools_for_the_developm ent_of_ SEAP.pdf Alijansa za klimatska pitanja je razvila „Kompendijum mjera‟ koji je od pomoći za proces razvoja strategije klimatskih promjena na loklanom nivou. Lokalne vlasti imaju mogućnost da odaberu set mjera u onim oblastima za koje su više zainteresovani i da odluče o stepenu svoje ambicije za svaku oblas (to će pomoći definisanje indikatora postignuća) http://www.climatecompass.net/fileadmin/cc/dokumente/Compendium/CC_compendium_of_measures_en.pdf TakoĎe, postoje i studije slučajeva bazirane na različitim područjima aktivnosti koje su relevantne za Akcioni plan http://www.climate-compass.net/_cases.html 34 POGLAVLJE 8 Politike i mjere primjenljive u SEAP-u Sporazum gradonačelnika evropskih gradova se odnosi na akcije na lokalnom nivou koje su u okviru kompetencija lokalnih vlasti. Ovo poglavlje pruţa prijedloge i primjere politika i mjera koje se mogu usvojiti od strane lokalne vlasti kako bi se postigli ciljevi SEAP-a. On se fokusira na akcije zasnovane na politikama koje će obezbjediti smanjenje štetnih emisija CO/ povećanje uštede energije u dugoročnom smislu npr. putem subvencija, propisa, informativnih kampanja. Realizacija baznog pregleda (poglavlje 5), a posebno saznanja o udjelu raznih privredni sektora u ukupnoj količini štetnih emisija, biće od pomoći opštini/općini da definiše prioritete I odabere relevantne mjere kako bi srezala štetene emisije CO2 . Kako je udio štetnih emisija po sektoru poseban za svaki grad, slijede tri različita primjera PROCENAT CO2 EMISIJA PO SEKTORIMA U DABLINU, GRENOBLU I HAMBURGU Transport Industrija Doamaćinstva, mala industrija, usluge Izvor:podaci preuzeti iz vrijednosti Akcionih planova za klimatska pitanja Hamburga, Dablina i Grenobla. Politike i mjere ciljane na smanjenje CO2 štetnih emisija na lokalnom nivou mogu biti kategorizovane na različite načine, na primjer: ciljana vrsta sektora (stambeni, industrijski, transportni,itd.); da li su adresirane i na samu lokalnu administraciju ili ne; vrsta instrumenta koji se koristi (finansijska podrška, propisi, komunikacije i informisanje, demonstriranje, itd.); tip učinka na potrošnju energije i proizvodne obrasce: energetska efikasnost opreme, zgrade , automobili, itd., racionalnije ponašanje (npr. gašenje svijetla, povećano korištenje javnog prevoza, čistija energija, (npr. korištenje obnovljive energije, bio goriva, itd.). Ovo poglavlje pruţa informacije o politikama vezanim za ključne sektore Sporazuma: zgradarstvo i transport, korištenje obnovljivih izvora energije i CHP, i pokriva ključna područja za akcije: korištenje zemljišta, javne nabavke, rad sa graĎanima kao i informativne i komunikacijske tehnologije (ICT). Dodatni izvori 1. 2. Studija sprovedena od strane Evropske komisije (DG TREN) i koordinisana od strane zavoda Fraunhofer-Institute pruţa informacije o potencijalima za uštedu energije u raznim sektorima: http://ec.europa.eu/energy/efficiency/studies/doc/2009_03_15_esd_efficiency_potentials_final_ report.pdf AID-EE projekat pruţa smjernice za monitoring, evaluaciju I kreiranje politika za energetsku efikasnost: http://www.aid-ee.org/documents/000Guidelinesforthe monitoringevaluationanddesign.PDF 35 3. AID-EE projekat takoĎe pruţa informacije o sveukupnom učinku analize postojećih politika I potencijala “politika s dobrom praksom”: http://www.aid-ee.org/documents/WP5_AID-EE_ Final_000.pdf 8.1 Sektor zgradarstva Zgrade su odgovorne za 40% ukupne potrošnje energije i najčešće su najveći potrošač i emiteri CO2 u urbanim područjima. U skladu s tim, od krucijalanog značaja je da se smanji potrošnja energije i CO2 emisija u ovom sektoru. Politike i mjere koje omogućuju promovisanje enregetske efikasnosti i obnovljivih izvora energijae u zgradarstvu zavise od tipa zgrade, njihove namjene, starosti, lokacije, vlasništva (privatno/javno…) i da li je zgrada u projektnoj fazi ili je postojeća. Na primjer, zgrade i objekti od istorijskog značaja mogu biti zakonski zaštićene. Ključni faktori koji utiču na potrošnju energije su slijedeći: karakteristike spoljnog dijela zgrade (termoizolacija, širina zgrade, površina i orijentacija glatkih površina…); ponašanje (kako koristimo zrade i pripadajuću opremu u svakodnevnom ţivotu); efikasnost tehičkih instalacija; kvalitet regulisanja i odrţavanja tehničkih instalacija (da li su tehničke instalacije postavljene i odrţavane kako bi maksimalno povećale svoju efikasnost i minimizirale svoju sveukupnu upotrebu?); mogućnost da se poveća korist og toplote zimi a ograničava ljeti (odgovarajuća “ljetna” strategija); mogućnost da se iskoristi prirodno osvjetljenje; efikasnost električnih ureĎaja i osvjetljenja. Prelaz na obnovljive energetske izvore neće rezultirati samnjenju potrošnje energije, ali će osigurati da energija korištena u zgradama ima manji negativni uticaj na okolinu. U ovom dijelu, prvo ćemo pruţiti sugestije politika koje su primjenjive na loklanom nivou za sektor zgradarstva kao cjeline. U dijelu III ovog Vodiča , obezbjedićemo specifične primjere koji se odnose na različite situacije: nove zgrade, postojeće zgrade, javne zgrade, istorijske zgrade, itd.. Tehničke mjere koje mogu biti sprovedene da bi se povećala efikasnost zgrada takoĎe je opisana u dijelu III ovog Vodiča. Direktiva za energetske performanse zgrada (20002/91/ EC) je ključni regulatorni instrument koji je namjenjen poboljšanju energetskih performansi u sektoru zgradarstva. Predlaţemo lokalnim vlastima da se informišu o specifičnim pravilima koja se primjenjuju u njihovoj drţavi i da izvuku masimalnu prednost ovog propisa koji se odnosi na sektor zgradarstva (na primjer lokalne vlasti bi mogle upotrijebiti standarde definisane na nacionalnom /regionalnom nivou kako bi uvele stroţije zahtjeve od onih koji se primjenjuju na nacionalnom /regionalnom nivou - slijedi razrada) Vidi Dodatak III. Slijede neke predloţene politike koje se mogu sprovesti na lokalnom nivou kako bi se poboljšala energetska efikasnost i obnovljivost u zgradarstvu: Propisi za nove/renovirane zgrade Usvojite striktnije globalne standarde za energetske performanse od onih koji su na snazi na nacionalnom /regionalnom nivou, posebno ako isti nisu posebno zahtjevni. U zavisnosti od nacionalnog /regionalnog konteksta, lokalne vlasti mogu biti u mogućnosti da usvoje takve standarde u okviru svojih urbanističkih pravila i propisa. Globalni standardi eneregetskih performansi ostavljaju mnoge opcije otvorene graĎevinskim stručnjacima. U principu, graĎevinski inţinjeri i arhitekte treba da su upoznati sa takvim normama, jer se one primjenjuju na cijeloj nacionalnoj /regionalnoj teritoriji. Generalno, postoji nekoliko opcija za smanjenje potrošnje energije kada su u pitanju renoviranja u poreĎenju sa novoizgraĎenim zgradama pa prema tome i zahtjevi su manje striktni. Oni eventualno mogu biti prilagoĎeni u skladu sa karakteristikama zgrade. Usvojite posebne standarde za komponente zgrade (toplotni prolazak omotača, prozora, efikasnost 36 sistema grijanja, itd.) Ova opcija ima prednosti jer je jednostavnija za razumjevanje i garantuje minimalne negativne performanse komponenti, čak i ako sveukupna performansa ne moţe biti postignuta. Nametnite inkluziju odreĎenih komponenti koje će poboljšati energetsku efikasnost (ureĎaji za zamračivanje, prisustvo mjerača koji snimaju potrošnju energije, ureĎaji za poboljšanje grijanja za mehaničku ventilaciju, itd. ). Ovo moţe postati opšte pravilo koje bi se primjenjivalo u svim novim zgradama ili moţe biti primjenjeno od slučaja do slučaja u skladu sa karakteristikama zgrade (uvesti obavezne ureĎaje za zamračivanje, koje imaju značajnu količinu ostakljenih juţnih površina). Uvedite odreĎenu količinu proizvodnje /potrošnje obnovljive energije, posebno u javnim zgradama. Usvojite standarde za energetske performanse za renoviranje /rekonstrukcijske radove koji po nacionalnom /regionalnom zakonu ne spadaju pod “glavno renoviranje /rekonstrukciju” i za koje se ne primjenjuju standardi energetskih performansi. Primjena propisa Obezbjedite primjenu standarda energetskih performasi u praksi i primjenite kaznene mjere ukoliko je to neophodno. Preporučuje se da se i u dokumentaciji –“na papiru”, a i praktično na gradilištu, obezbjede verifikatori za navedeno. Prisustvo predstavnika vlasti tokom izvoĎenja rekonstrukcijskih radova /renoviranja će jasno dati do znanja da vlast ozbiljno shvata propise i da ţeli da podstakne poboljšanje kvaliteta praksi u sklopu graĎevinskog sektora na loklanom nivou. Finansijski podsticaji i krediti Lokalna vlast moţe uspostaviti mehanizme finansijske podrške na nacionalnom ili regionalnom nivou sa dodatnim podsticajima za energetsku efikasnost ili obnovljive izvore energije. Takav plan se moţe fokusirati na opšti energetski peformans u zgradarstvu (npr. olakšice mogu biti proporcionalne razlici izmeĎu minimalnog praga energetskog performansa, proračunate prema postojećim nacionanim /regionalnim standardima i nivoa postignutog perfomansa), ili se moţe koristiti za podršku posebnih tehnika koja je za lokalnu vlast od posebnog značaja kad su u pitanju nove zgrade, uzimajući pri tomu u obzir sopstveni kontekst i ciljeve (termo izolacija, OIE, itd. ). Poslednja opcija je od posebnog značaja za renovirane zgrade jer za njih precizan proračun sveukupnog energetskog performansa je uopšteno teţi nego za novoizgraĎene. U idelanom slučaju, finansijske oakšice bi trebalo da pokriju (dio) razliku izmeĎu “troškova standardnog graĎevinskog rada” i izgradnje /rekonstrukcije koja se smatra energetski efikasnom . Dalje, loklana vlast bi mogla da pruţi finasijsku podršku pri kupovini energetski efikasne opreme koja će obezbjediti smanjenje potrošnje energije u zgradama (efikasne sijalice, ureĎaji, itd.). Iako fiansijske olakšice smanje troškove ulaganja kada je u pitanju energetska efiaksnost, investitori (graĎani, privatne firme /kompanije, itd.) suočavaju se sa dodatnim troškovima i plaćanjima. Da bi se osigurao pristup kapitalu, lokalna vlast se moţe uvezati sa lokalnim bankama i finansijskim institucijama, kako bi se obezbjedili povoljniji krediti za energetsku efikasnost ili OIE. Napomena: Iako budţeti koje lokalna vlast moţe odvojiti za subvencioniranje nisu veliki, ipak mogu imati značajnu ulogu kada je u pitanju motivisanje graĎana:uz odgovarajuće predstavljanje takve subvencije se mogu prepoznati kao jasan znak da je lokalna vlast voljna da postigne uspjeh u oblasti energetske i klimatske politike i da je spremna da podrţi svoje graĎane da idu u tom smjeru. Evropski propisi za drţavnu pomoć (European Regulations on State Aid) su definisali okvir za finansijsku pomoć drţava članica odnosno, koliko je istim dozvoljeno da odvoje sredstava za komercijalne aktivnosti. Informacije i obuĉavanje Podignite svijest relevantnih učesnika u procesu (arhitekte, graĎevinski inţinjeri, graĎevinske firme, graĎani…) o novim zahtjevima za energetski perfomans i pruţite im motivirajuću argumentaciju (istaknite uštede na računima za struju, kao i u ostvarivanju koristi u vidu zaštite okoline, itd. ). Informišite širu javnost i ključne učesnike u procesu o značaju i prednosti stavova koji favorizuju smanjenje potrošnje energije i emisija CO2. Uključite lokalne firme /kompanije: mogu imati ekonomski interes za poslovanje u sektoru energetske efikasnosti i obnovljive energije 37 Informišite učesnike u procesu o raspoloţivim resursima: Gdje su informacije?, Kako doći do njih? Koje su to prioritetne mjere? Ko moţe obezbjediti savjetodavne usluge? Koliko one koštaju? Kako domaćinstva mogu obezbjediti energetsku efikasnost? Koja su to raspoloţiva sredstva, koje su arhitekte i poduzetnici kompetentni, gdje se neophodni materijal moţe nabaviti, koji su to podsticaji raspoloţivi, itd. Odgovori na navedena pitanja se mogu pruţiti putem info dana, brošura, informativnog portala, informativnog centra, help deska, itd. Organizovati posebne infrmativne i edukacijske sesije za arhitetkte, radnike i graĎevinske firme /kompanije: moraju biti upoznati sa novim dizajnom i graĎevinskim praksama i propisima. Poseban trening /obuka moţe biti organizovan kako bi se obuhvatila osnovna pitanja (graĎevinska fizika, kako pravilno instalirati izolacijski sloj odgovarajuće debljine) ili posebna pitanja koja su obično zanemarena (termalni mostovi, zračna nepropusnost, tehike prirodnog hlaĎenja, itd). Osigurajte da stanari, vlasnici i upravnici novih i renoviranih zgrada budu informisani o karakteristikama zgrade: šta odreĎenu zgradu čini energetski efikasnom, kako koristiti ponuĎenu opremu i objekte i obezbjediti komfor i minimalnu potrošnju energije. Sve tehičke informacije trebaju biti proslijeĎene tehničkim licima i firmama za odrţavanje. Promovišite uspjeh Ohrabrite ljude da grade efikasne graĎevinske objekte tako što ćete im ponuditi priznanje: zgrade koje su iznad prosjeka po energetskom performansu treba da budu prepoznatljive i označene, otvorene za posjetitelje, ili im se moţe odati piznanje tokom izloţbe u gradskoj vijećnici, sluţbene ceremonije, postavljanjem priznanja i znaka lokalne vlasti, itd. Certifikat o energetskom performansu, koji je zahtjev “Direktive za energetski performans u zgradarstvu “(Energy Performance of Buildings Directive” , vidi u prethodnom tekstu ) se moţe upotrijebiti u te svrhe (npr. lokalna vlast moţe organizovati takmičenje za prve “Oznaka A” zgrade izgraĎene u opštini/općini). TakoĎe, mogu se koristiti i ostali standardi (standard “pasivne kuće”, itd.). Demonstrativne (pokazne) zgrade Demonstrirajte da je izvodljivo da se izgrade energetski efikasne zgrade ili da se izvrši renoviranje i zadovolje visoki eneregetski standardi. Pokaţite kako je to moguće i na koji način. Neke od zgrada koje imaju visok performans mogu biti otvorene za javnost i ostale sudionike u procesu. To ne mora obavezno biti zgrada visoke tehnologije - one najefikasnije su najčešće i one najjednostavnije: problem sa energetskom efikasnošću leţi u tome da ona nije baš uvijek vidljiva (na primjer kao što je slučaj sa debelom izolacijom). Ipak, slušanje vlasnika i stanara kako pričaju o svojim iskustvima, njihovom smanjenju troškova za struju, njihovom poboljšanom komforu, itd. vrijedno je truda. Posjete tokom faze izgradnje mogu biti interesantne u edukacijske svrhe za arhitekte i graĎevinske firme. Promovišite energetske preglede Energetski pregledi predstavljaju značajnu komponentu politike eneregetske efikasnosti jer omogućuju definisanje, najbolje mjere za smanjenje potrošnje energije za svaku zgradu koja je predmet pregleda. Prema tome, lokalna vlast moţe promovisati takve preglede uz odgovarajuće informacije, osiguravajući raspoloţivost kompetentnih stručnjaka za obavljanje pregleda (trening,…), pruţanjem finansijske podrške istima, itd. (vidi dio III ovog Vodiča za više informacija o energetskom pregledu. Urbanistiĉko planiranje Kao što je i objašnjeno u sekciji za urbanističko planiranje, ono predstavlja ključni instrument za planiranje obnove rekonstrukcije. Kao prilog uspostavljanju standarda energetskog performansa koji je definisan u dijelu “propisi”, urbanistički propisi trebaju biti tako definisani da ne zadrţavaju energetsku efikasnost i RES projekte. Na primjer, duga i komplikovana procedura za postavljanje solarnih panela na krovove postojećih zgrada predstavljaće evidentnu prepreku promovisanju RES-a i treba je izbjegavati. Povećati stepen obnavljanja Povećanjem broja zgrada koje su u procesu energetski efikasnog obnavljanja, učinak gore navedenih mjera na balans energije i štetnih emisija CO2 će biti povećan. Neke od gore navedenih mjera, posebno urbanističko planiranje, finansijski podsticaji, zajmovi ili informativne kampanje o prednostima energetski efikasnog renoviranja će vjerovatno osigurati takav efekat. 38 Takse i porezi za energiju Više cijene za energiju generalno povećavaju svijest i motivaciju za štednju energije. Ako lokalna vlast ima pravnu moć da to uradi, moţe da poveća poreze na energiju. MeĎutim, socijalne posljedice takvih mjera treba da budu evaluirane i treba da budu predmet temeljne debate prije nego što se takva odluka donese. Kao dodatak tome, adekvatan komunikacijski plan treba da bude donešen kako bi se osiguralo razumjevanje graĎana za donošenje takve politike. Pitanje vezano za korištenje sredstava prikupljenih od povećanja finansijskih obaveza treba da bude definisano na veoma transparentan način (npr. finansiranje fonda za energetsku efikasnost, finansijska kompenzacija za socijalno ugroţene grupe graĎana, itd.) Kordinišite politike sa ostalim nivoima vlasti Postoji veliki broj politika, instrumenata, sredstava, iz oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu i RES-a na regionalnom, nacionalnom i evropskom nivou. Preporučujemo da lokalna vlast ima jasnu sliku o ovome kako bi izbjegla dupliranje i kako bi izvukla maksimum iz postojećeg . Neke preporuke vezane za javne zgrade Upravljanje javnim zgradama: lokalna vlast često ima kontrolu nad velikim brojem zgrada. U skladu s tim, preporučuje se sistemski pristup kako bi se osigurala koherentna i efikasna energetska politika koja obuhvata cijelokupni sector zgradarstva nad kojom lokalna vlast ima kontrolu. Takav pristup moţe da sadrţi slijedeće aktivnosti: Identifikovati sve zgrade i objekte u vlasništvu i pod kontrolom i upravljanjem od strane lokalnih vlasti Prikupiti podatke vezane za te zgrade i uspostaviti sistem upravljanja podacima (vidi sekciju 4.1.2 dio II ovog Vodiča). Klasifikujte zgrade u skladu s njihovom potrošnjom energije i u apsolutnim vrijednostima i po kvadratnom metru ili nekom drugom relevantnom parametru poput broj učenika u školi, broj radnika, broj korisnika biblioteke i bazena, itd. Identifikujte zgrade čija je potrošnja najveća i njih odaberite za prioritetne akcije. Pripremite Akcioni plan (dio SEAP-a) u cilju progresivnog smanjenja potrošnje energije u zgradarstvu. Imenujte nekoga ko će biti zaduţen za implementaciju plana! Verifikujte da su obaveze i posvećenost ugovarača u smislu energetske efikasnosti i praktično izvršene i ukoliko nisu primjenite kaznene mjere. Verifikacije na licu mjesta dok traje izgradnja su preporučljive (npr. debela izolacija koja nije adekvatno postavljena neće biti efikasna). ”Reciklirajte” uštede: ukoliko finansijska pravila lokalne vlasti i to dozvoljavaju, uštede stvorene od jednostavnih i niskobudţetnih mjera se mogu upotrijebiti za finansiranje većih investicija za energetsku efikasnost (npr. revolving fondovi, za vise detalja vidi poglavlje 9). 39 INSTRUMENTI ZA POLITIKU NA RASPOLAGANJU LOKALNOJ VLASTI PRIVATNE ZGRADE JAVNE ZGRADE Nove Renovirane Postojeće Nove Renovirane Postojeće Propisi za energetski performans X X – + + – Finansijski podsticaji i krediti X X + + + – Informisanost i obučavanje X X X X X X Promovisanje uspješnosti X X + X X + Demonstrativne zgrade X X – X X – Promovisanje energetskih pregleda – X X – X X Urbanističko planiranje i propisi X + – X + – Povećanje nivoa obnavljanja – X – – X – Takse i porezi na energiju + + + + + + Koordinacija politika sa ostalim nivoima vlasti X X X X X X X = najvaţnije + = donekle vaţne – = niske vaţnosti Tabela: Relevantnost politika navedenih u ovom Vodiču po vrstama i stanjima. 8.2 Transport (18) U Evropskoj uniji, sektor transporta predstavlja pribliţno 30% ukupne potrošnje energije. Automobili, kamioni, i vozila su odgovorni za 80% ukupne potrošnje energije u sektoru transporta. Evropska komisija i Evropski parlament su nedavno usvojili Komunikacijski Akcioni plan za urbanu mobilnost”. Akcioni plan predlaţe dvadeset mjera za ohrabrenje i pomoć loklanim, regionalnim i nacionalnim vlastima u postizanju ciljeva, za odrţivu urbanu mobilnost. Prije nego što lokalna vlast predloţi posebne politike i mjere vezane za transport temeljna analiza trenutne situacije je jako preporučljiva. Sredstva transporta i moguće veze i sinergije sa različitim sredstvima transporta moraju biti dobro usklaĎene sa geografskim i demografskim karakteristikama grada i mogućnostima za kombinovanje različitih vrsta transporta. 20 Efektivno, urbano odrţivo planiranje transporta (Effective, Sustainable Urban Transport Planning -SUTP) ( ) zahtjeva dugoročnu viziju za planiranje finansijskih zahtjeva vezanih za infrastrukturu i vozila, zatim definisanje i izradu podsticajnih nacrta za promovisanje visokokvalitetnog javnog transporta, bezbjedan biciklizam, pješačenje uz planiranje, korištenja zemlje na odgovarajućim administartivnim nivoima. Planiranje transporta treba da uključuje sigurnost i bezbjednost, pristup robama i uslugama, zagaĎenje vazduha, buku, emisije gasova staklene bašte, potrošnju energije, korištenje zemlje, putnički i teretni prevoz kao i ostale vrste prevoza. Rješenja moraju biti “skrojena” na bazi sveobuhvatnih konsultacija sa javnošću i ostalim učesnicima u procesu i ciljevi moraju odraţavati lokalnu situaciju. Ovo poglavlje nudi različite mogućnosti za definisanje i izradu vlastitog SUTP-a. (18) (19) (20) Dodatne informacije o sektoru transporta na stranici Centra za istraživanje transporta (TRKC) www.transport-research.info. Projekt je finansiran od strane Evropske komisije – Generalni Direktorat za energetiku i transport unutar Šestog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP6). Ovo poglavlje temelji se na dokumentu “Stručne radne grupe o održivim planovima za gradski prijevoz od " , Međunarodna asocijacija za javni prijevoz UITP. www.uitp.orgv Dostupno na http://ec.europa.eu/transport/urban/urban_ mobility/action_ plan_en.htm. Svi propisi Evropske unije mogu se naći na http://eur-lex.europa.eu/ Ostale informacije o SUTPs na http://ec.europa.eu/environment/urban/urban_transport.htm. In addition, the webpage http://ec.europa.eu/environment/urban/pdf/transport/2007_ sutp_ annex.pdf daju važne podatke o politikama lokalnog transporta i dobrim praksama iz nekoliko evropskih gradova. 40 21 1. Smanjenje potrebe za prevozom ( ) Lokalne vlasti imaju mogućnost za reduciranje potreba za prevozom. Slijede neki od primjera politika koje se mogu sprovesti na lokalnom nivou. Pruţanje izbora “od vrata do vrata” kroz urbanu aglomeraciju. Ovaj cilj se mora postići putem odgovarajuće kombinacije manje fleksibilnih vidova transpota kada su u pitanju duţe i srednje duge razdaljenosti dok se fleksibilni vidovi poput najma bicikla, moţe koristiti za kraće relacije. Efikasnim korištenjem prostora, promovisanjem “Kompaktnog grada” i targetiranjem urbanog razvoja putem korištenja javnog prevoza, pješačenjem i biciklizmom. S višom upotrebom informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT). Loklane valsti imaju mogućnost da koriste ICT tehnologije za implementaciju online administrativnih procedura i da na taj način smanje dolazak graĎana i njihova putovanja kako bi izvršila svoje obaveze prema javnim upravama. Čuvajući postojeće kratke rute unutar mreţe saobraćajnica kako bi se smanjila energetska potrošnja onih manje efikasnih ili neophodnijih vidova transporta (npr. teški javni prevoz). 2. Povećanje privlaĉnosti ‘alternativnih’ vidova transporta Povećanje zajedničkog pozitivnog stava prema pješačenju, bicikliranju i korištenju javnog prevoza moţe se ostvariti putem velikog broja planova, politika i programa. Kao opšti princip koji je vezan za politike transporta, upravljanje cjelokupne ponude i potraţnje za tranportom je od suštinskog značaja za optimiziranje infrastrukturnih i transportnih sistema. Navedeno dozvoljava stvaranje kompatibilnosti izmeĎu različitih sredstava i vidova transporta kao što su autobusi, tramvaji i podzemna ţeljeznica koji uzimaju prednost jedni od drugih i na taj način se izbjegava nepotrebno preklapanje. Javni prevoz Povećanje usvajanja modela korištenja javnog prevoza iziskuje gustu mreţu ruta koja zadovoljava potrebe mobilnosti ljudi. Prije implementacije bilo kakve politike transporta, lokalna vlast treda da odredi razloge /faktore zašto graĎani /pravna lica NE KORISTE javni prevoz. U skladu s tim, esencijalno je da se izvrši identifikacija 22 ograničenja za korištenje javnog prevoza. Neki primjeri ( ) prepreka za autobuse su slijedeći: neadekvatna stajališta i stanice; poteškoće pri ukrcavanju u autobuse; neredovne, indirektne i nepouzdane usluge; nedostatak informacija o uslugama i cijenama voţnji; visoke cijene voţnji; dugotrajna putovanja; nedostatak praktične povezanosti sa ostalim sredstvima transporta; strah od kriminalnih dešavanja, posebno noću. Kako bi se povećala upotreba javnog prevoza od strane graĎana, loklana vlast moţe sprovesti slijedeće mjere: Razviti set indikatora koji će mjeriti dostupnost javnog prevoza graĎanima. Sprovedite opseţnu analizu trenutnog stanja i usvojiti korektivne akcije kako bi se popravili definisani pokazatelji. Mreţa treba da bude atraktivna i dostupna svim interesnim zajednicama i treba da ima stanice koje su vidljive sa pješačke distance u odnosu na ključne stambene, komercijalne i turističke centre. Marketinška strategija i raspoloţivost servisnim informacijama treba da bude integrisana u svim vrstama javnog prevoza na područjima “put do posla”. Upotreba marketinga omogućava trajno poboljšanje u svim potrošačkim aktivnostima poput prodaje, reklamiranja, brendiranja, dizajn mreţe, proizvoda (Javni prevoz), specifikacije proizvoda i korisničkih servisa. Promovisanje kolektivnih transportnih programa za škole i pravna lica. Ovo iziskuje sporazum sa firmama, sindikatima i udruţenjima potrošača kako bi se identifikovale njihove potrebe, podijelili troškovi usluge i maksimalno povećali broj graĎana koji imaju pristup javnom prevozu. ObezbjeĎivanje integrisane, informativne usluge o javnom prevozu putem korisničkih informativnih centara 24 h informativnih portala i interneta. (21) (22) Ovaj paragraf je razvijen uz korištenje informacija iz projekta Projekat za održivo kretanje koji sadrži interesantnu metodologiju za implementaciju planove za održivi urbani transport (SUTP). Daljnje informacije su na www.movingsustainably.net gdje se može naći metodologija za izradu SUTP-a Ovi razlozi nevedeni kao primjer potiču iz dokumenta ‘Lancashire-Plan lokalog prijevoza 2008-2010’ koji je dostupan na www.lancashire.gov.uk/environment/ 41 Usluge moraju biti pouzdane, frekventne, prihvatljive po cijeni i vremenu, bezbjedne za korištenje, i kao takve prihvaćene od strane javnosti. Prema tome, značajni napori u komunikaciji su neophodni kako bi se informisali korisnici o prednostima upotrebe javnog prevoza uz poštovanje prema ostalim sredstvima transporta. Informacije o uslugama treba da budu blagovremene, široko dostupne i treba da uključuju predviĎeno vrijeme neophodno za dolazak na ţelejenu destinaciju (za putnike koji dolaze takoĎe je moguće obezbjediti informaciju o vezama). Na primjer, displeji mogu pruţati informaciju putnicima u minutama do dolaska slijedećeg autobusa, kao i prikazivanje naziva stanice i trenutnog vremena. „Samo za javni prevoz‟ i prioritetne rute će predstavljati suštinske politike. To će smanjiti vrijeme za putovanje što je jedan od najvaţnijih faktora od strane korisnika pri odabitu vidoda prevoza. Prostorno planiranje treba da obezbjede preduslove kako bi se javni prevoz mogao “takmičiti “sa voţnjom automobilima. Partnerstvo sa vijećima i ostalima kako bi se osigurao visok standard raspoloţivosti i odrţavanja infrastrukture javnog prevoza, uključujući autobusna stajališta i poboljšane autobuske i ţeljezničke stanice. Izradite kutiju za prijedloge kako bi u obzir uzeli ideje korisnika i “nekorisnika” ideja kako bi se poboljšale vaše usluge. Razmislite mogućnost kreiranja posebnih linija u skladu sa posebnim potrebama korisnika. Kreirajte besplatne turističke, kratke relacije sa fiksnim rutama i stanicama za više pupularnih turističkih destinacija. To će eliminisati izlete vozilima i stvaranje parking mjesta na popularnim destinacijama i pruţiti jednostavnu alternativu za prevoz turista kojima su sloţeni tranzitni rasporedi neugodni. Vaţno je imati na umu da se izbor temelji na poreĎenjima izmeĎu javnog prijevoza i automobila. Na primjer, neke akcije usmjerene na povećanje udjela javnog prijevoza nisu samo povezane s preduzetim mjerama u tom sektoru, veći i u drugim područjima kao što su npr.mjere za smanjenje upotrebe automobila (npr. definisanja cijene javnog parkinga). Rezultati monitoringa javnog prijevoza mogu biti učinkovit pokazatelj efektivnosti nekih politika navedenih u ovom poglavlju. 23 Biciklizam ( ) Povećanje modalnog udjela za biciklizam takoĎer zahtijeva gustu mreţu dobro ureĎenih puteva koji su i sigurni za korištenje, a i viĎeni od strane javnosti kao takvi. Prostornim i prometnim planiranjem treba, uz automobile i javni prijevoz, tretirati biciklizam kao ravnopravan način prijevoza. To znači rezervisanost prostora koji je potreban za 'biciklizam infrastrukturu', direktne veze i osiguranje kontinuiteta s atraktivnim i sigurnim objektima za parkiranje u prometnim čvorištima (ţeljeznička i autobuska stanica) i radnim mjestima. Plan infrastrukture treba osigurati da postoji hijerarhija puteva koji su sigurni, atraktivni, dobro osvijetljeni, označeni, odrţavani tokom cijele godine i integrisani sa zelenim površinama, cestama i zgradama urbanih područja. 24 25 MeĎunarodni forum za transport ( ) (OECD) je identifikovao sedam ključnih područja politika ( ) u kojem vlasti mogu djelovati na promovisanju biciklizma: Slika biciklizma: to nije samo aktivnost za provoĎenje slobodnog vremena /sporta, već i prijevozno sredstvo. Infrastruktura: integrisana mreţa biciklističkih staza koja povezuje destinacije, i koja je odvojena od motorizovanog saobraćaja je od suštinskog značaja za promovisanje biciklizma. Rute i informacije: informacije kao što su broj ili boja biciklističkih staza i udaljenosti kako bi ih bilo lako slijediti od strane biciklista. Sigurnost: odobriti standarde za sigurnu voţnju i izbjegavati mješanja bicikla i ostalih teških sredstava prijevoza. Veze s javnim prijevozom: izgraditi parking na ţeljezničkim stanicama ili tramvajskim /autobuskim stajalištima. Rentiranje bicikla na stanicama javnog prijevozu kao i ţeljezničkim stanicama. Treba uzeti u obzir financijske aranţmane za biciklističku infrastrukturu. (23) (24) (25) Više informacija o politikama za biciklizam, povećanje upotrebe bicikala i bezbjednost implmentiranjem pregleda u u evropskim gradovima i regijama dostupne su na ByPad projekat web stranici www.bypad.org i www.astute-eu.org. Informacije o mobilnosti dostupne na www.add-home.eu. Svi ovi projekti podržani su od Intelligent Energy Europe. ‘Nacionalne politike za promovisanje biciklizma “ OECD – http://www.internationaltransportforum.org/europe/ecmt/pubpdf/04Cycling.pdf www.internationaltransportforum.org http://www.internationaltransportforum.org/europe/ecmt/pubpdf/04Cycling.pdf sadrži ‘‘Nacionalne politike za promovisanje biciklizma OECD –Ovaj dokument je upućen državnim tijelima, ali većinu predloženih politika u ovom dokumentu mogu koristiti ili prilagoditi lokalne vlasti. 42 KraĎa bicikala: spriječiti kraĎu postavljanjem elektronske identifikacije na bicikle i/ili realizovati 26 registraciju nacionalne policije za ukradene bicikle( ). Grad San Sebastian (Španija) započeo je veliki program za razvoj biciklističke kulture u gradu, zajedno sa stvaranjem nove biciklističke mreţe.Evropska sedmica kretanja predstavlja savršenu priliku za promovisanje prednosti bicikla, za organizaciju obuku za voţnju bicikla i besplatno odrţavanje kao i za stvaranje novih biciklističkih staza. Ovaj sveobuhvatan program za podizanje svijesti o odrţivoj urbanoj mobilnosti i blagim modovima takoĎe uključuje obrazovne aktivnosti iz sigurnosti uličnog prometa usmjerenih na djecu. Te akcije dovele su do jasnog modalnog pomaka u korist bicikala. U 2007.godini grad je imao 4% modalni udio 27 za bicikle, što je ogroman porast u odnosu na prethodne godine ( ). Pješaĉenje Kao što je ranije navedeno za 'Biciklizam', povećanje modalnog udjela za pješačenje zahtijeva gustu mreţu ureĎenih ruta koje su i sigurne za korištenje i percipirane od strane javnosti kao takve. Prostorno planiranje treba rezervisati prostor koji je neophodan za infrastrukturu 'pješačenja' i osigurati da su lokalne sluţbe smještene na pješačkoj udaljenosti od naseljenih područja. Mnoga urbana područja su proizvela priručnike koji pruţaju detaljne specifikacije za praktične alate i tehnike koje donose mogućnosti za visoko kvalitetno pješačenje urbanim sredinama. Primjeri takvih okruţenja su "zone samo za pješake''i ''zone niske brzine” s visokim ograničenjima brzine vozila koje omogućuju pješacima i automobilima da sigurno dijele isti prostor. U tim područjima pješaci uvijek imaju prednost nad automobilima. 28 3. Prikazivanje putovanja automobilima neprivlaĉnim ( ) Pješačenje, biciklizam i javni prijevoz mogu postati atraktivne alternative ako putovanje automobilima postane teško ili skupo. Destimulirajći faktori uključuju: 29 Cijena ( ) Ako vozači automobila plate naknadu za voţnju u gradu (u cenru grada), vozačima se mogu naplatiti neki od društvenih troškova za gradsku voţnju, što stvara voţnju automobilima manje privlačnom opcijom. Iskustvo lokalnih vlasti da naplaćivanje naknada za zagušenja, pokazuje da se prijevoz automobilima moţe znatno smanjiti i povećati korištenje drugih načina prijevoza. Cijene mogu biti učinkovito sredstvo za smanjenje zagušenja i povećanje korištenja javnog prijevoza. Upravljanje parkiralištima Upravljanje parkiralištima je moćan alat lokalnih vlasti za upravljajnjem korištenja automobila. Oni imaju nekoliko alata za upravljanje parkinzima, npr. cijena, vremenska ograničenja i kontrola broja raspoloţivih parkirnih mjesta. Ograničenje trajanja parkiranja za nerezidenata, na primjer, do dva sata, je dokazani alat za smanjenje korištenja automobila bez pravljenja štete kad je u pitanju dostupnost gradskih trgovina. Broj parkirnih mjesta ponekad je regulisan aktom lokalnog graĎevinskog sistema, koji zahtjeva odreĎeni broj parkirnih mjesta za nove razvojne aktivnosti. Neke lokalne vlasti imaju graĎevinske propise, gdje lokacija i dostupnost javnim prijevozom, utiču na broj dozvoljenih parking mjesta. Adekvatna cijena gradskih parking mjesta je još jedan vaţan alat sa sličnim potencijalom da se utiče na gradsku voţnju kao faktor povećavanja zagušenja. (26) (27) (28) (29) Politike implementirane od strane Ministarstvo za transport, javne radove I vodoprivredu Holandijet, http://www.mobilityweek.eu/IMG/pdf_ best_ practice_en.pdf Primjer iz Evropske mobilne sedmice najbolje prakse – Vodič 2007 http://www.mobilityweek.eu/IMG/pdf_best_practice_en.pdf Mjere usmjerene na stvaranje putovanja automobilom manje atraktivnim treba razvijati na isti način kao i one kojima je cilj ponuditi bolje alternative za korisnike. Kako bi se izbjegle negativne posljedice, ove vrste mjera treba raspravljati i planirati temeljito. Dodatne informacije o naplatama korištenja gradskih puteva mogu se naći na CURACAO – Coordination of Urban Road User Charging Organisationa Issues (Issues–web stranica www.curacaoproject.eu. Ovaj projekat finansiran je od strane Evropske komisiije kroz program FP6. 43 GRAZ (AT): NIŢE CIJENE PARKINGA ZA VOZILA SA MANJOM EMISIJOM U Grazu, vozila sa niskim emisijama mogu dobiti 30-postotno smanjenje parking naknada. Od tog novog diferenciranog sistema parkiranja se očekuje da će potaknuti graĎane da više koriste vozila sa niskim emisijama. Vozači vozila sa visokim emisijama moraju platiti 1,20€ po satu, dok vozači vozila sa niskim emisijama plaćaju 0,80€ po satu. Dakle, plan daje stvarne prednosti za vozila sa niskim emisijama i pruţa popularne prodajna točka novih sistema. Da bi dobili smanjenje naknade, automobil mora biti u skladu s EURO 4 emisijskim standardima (svi novi automobili u prodaji nakon 1. januara 2005. moraju biti u skladu s EURO 4 Standardom za emisije) i imati nisku emisiju CO2. Benzinski automobili moraju emitovati manje od 140 gCO2 /km, dok dizelski automobili mogu emitovati manje od 130 gCO2 /km i biti opremljen s filterima. Da bi dobili posebnu naknadu, vozači moraju registrovati svoje vozilo u gradskom vijeću. Onda dobiju poseban parking novčić ('Umweltjeton') i posebnu naljepnicu. Naljepnica je sluţbeni dokument koji je ispunjen od strane grada, a uključuje broj auta, vrstu automobila, boju auta i sluţbeni pečat grada Graza. Umweltjeton i posebna naljepnica su besplatni, tako da nema dodatnih kotizacija. Naljepnica vrijedi dvije godine, korisnik moţe podnijeti zahtjev za produţenje validnosti naljepnice.Umweltjeton treba biti umetnuta u parkirng aparate kako bi aktivirala naknadu za smanjenje. Jednom umetnuta, parking kartica je označena u gornjem uglu sa U značenja 'Umweltticket' (ekološki prijateljska kartica). Naljepnica mora biti smještena na ploči iza vjetrobranskog stakla kako bi bila jasno vidljiva za kontrolni tim. Izvor: CIVITAS inicijativa www.civitas-initiative.org 4. Informacije i marketing Lokalne marketinške kampanje koje pruţaju posobno prilagoĎene informacije o alternativama javnog prijevoza, pješačenja i biciklizma su bile uspješne u smanjenju korištenje automobila i povećanju uporabe javnog prijevoza. Za ove kampanje takoĎer treba koristiti argumente zdravstvenih i ekoloških prednosti koje pruţaju pješačenje i biciklizam. Informacije o tome kako pokrenuti kampanju i kako doći do izvora informacija dostupne su u izvještaju 'Postojeće metodologije i alati za izradu i implementaciju SEAP-a' koji predstavlja zbirku metodologija (WP1). Kompletna 30 verzija ovog dokumenta se moţe naći na stranici Instituta za energiju ( ). Kao primjer uspješne kampanje za podizanje svijesti, Evropska komisija DG ENER svake godine organizuje Evropsku sedmicu odrţive energije www.eusew.eu. 5. Smanjenje emisija opštinskog/općinskog voznog parka Smanjenje emisija vozila u opštiniskom/općinskom voznom parku moţe se postići pomoću hibridnih ili drugih visoko učinkovitih tehnologija, uvoĎenjem alternativnih goriva i promovisanja efikasnog načina voţnje. MeĎu glavnim načinima korištenja zelenog pogona u javnim voznim parkovima su sljedeći: Koristite hibridna ili potpuno električna vozila u javnim voznim parkovima. Ove vrste vozila imaju motore na gorivo (hibridna vozila) i električni motor čiji je cilj proizvodnja energije za pokretanje. Struja koja snabdijeva vozila je pohranjena u baterijama koje se mogu puniti bilo uključivanjem automobila na električnu mreţu ili proizvodnjom električne energije u ploči, imajući prednost od kočenja i inercije vozila kada napajanje nije zahtijevano. Maksimalno iskoristite električna vozila u javnom prijevozu i puniti ih s obnovljivim izvorima električne energije. Prema direktivi Evropske komisije 93/116/EC koja se odnosi na potrošnju goriva motornih vozila, emisija CO2 za dva jednaka vozila (sa sagorevanjem i hibridna) mogu biti smanjena za 50% (na primjer sa 200g/Km 31 na 100g/Km) ( ). (30) http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/ (31) Dodatne informacije o emisijama možete nači na stranici http://www.vcacarfueldata.org.uk/index.asp Ihttp://www.idae.es/coches/ 44 Koristite biogoriva u javnim voznim parkovima i pobrinite se da vozila nabavljena putem javnih nabavki budu takoĎe na biogorivo. Najčešća biogoriva koje se mogu isporučiti trţištu su biodizel, bioetanol i bioplin. Biodizel i bioetanol mogu se koristiti u smjesama u dizelskim i benzinskim motorima, dok se bioplin moţe koristiti u vozilima na prirodni plin (NGV). Korištenje biogoriva u vozilima, u skladu s 2009/28/EC Direktiva, smanjiće emisije staklenih gasova u rasponu 30% - 80% u poreĎenju s fosilnim gorivima tokom cijelog ţivotnog ciklusa. Te vrijednosti iz Direktive, Dodatak V odgovaraju slučajevima kada su biogoriva proizvedena bez neto emisije ugljen dioksida iz promjena korištenja zemljišta. Kao kod električnih automobila, u koliko su proizvodena iz obnovljivih izvora, hidrogenska goriva generišu gotovo nula emisije CO2 tokom cijelog procesa korištenja goriva - od proizvodnje do upotrebe. Opet, kao i za punjenje električnih automobila, hidrogen će zahtijevati uspostavljanje nove infrastrukture za distribuciju i punjenje. Javni vozni park je idealan za primjenu jer se vozila obično vraćaju u centralnu bazu za garaţiranje, punjenje gorivom i odrţavanje. Autobusi i dostavna vozila na hidrogen su od posebnog interesa za gradove, zbog svojih nula emisija (ultra niska ukoliko su u pitanju motori sa sagorijevanjem), niskog nivoa buke, povećanog obima korištenja, boljeg “punjenja” u poreĎenju sa dizel autobusima. Demonstracije su pokazale visok nivo pouzdanosti i javnog prihvaćanja. Razvojni napori se nastavljaju s ciljem daljnjeg poboljšanja performansi, trajnosti i smanjenje troškova. Promovisati nisku potrošnju goriva, te hibridna i električna vozila za koja se primjenjuje nizak porezni reţim. To se moţe učiniti podjelom vozila na različite kategorije prema prioritetima lokalne vlasti. U svojim vozilima 'Fiskalna sluţba”, madridskog gradskog vijeća primjenjuje smanjenje od 50%, 30%, 20% i 15% popusta na porez tokom prve 4 godine za mala vozila i 75% popusta na porez za hibridna vozila tokom šest godina. U slučajevima kada je vozilo u potpunosti električno, 75% se primjenjuje na cijeli ţivotni ciklus. Ova energetski efikasna vozila takoĎe mogu biti promovisana od strane lokalnih vlasti kroz primjenu lokalnih podsticaja: Besplatan parking. Testna vozila (firme mogu posuditi vozila s alternativnim gorivom na sedam dana kako bi isprobala nove tehnologije, efikasnost, sipanje goriva, itd.). Posebne trake za alternativna vozila. Pristup gradskim zona s ograničenjima za automobile s visokim stepenom stakleničkih gasova (GHG), odnosno gradskim središtima od kulturnog značaja, zonama gdje se vodi računa o zaštiti okoline. Ukidanje naknade za zagaĎenje za čista vozila. Neki primjeri nacionalnih podsticaja su smanjenja poreza na gorivo, za voziila i propisi koji favoriziraju korištenje alternativnih vozila u firmi. Posebne zone za zaštitu okoline koje se nalaze u blizini pješačkih površina, a koje su otvorene samo za alternativna vozila. Efikasno ponašanje u voţnji moţe smanjiti emisije staklenickih gasova automobila u atmosferu do 15%. Evropski projekat ECODRIVEN - www.ecodrive.org - pruţa dobre prakse za vozače. U okviru Direktive 2006/32/EZ, neke evropske zemlje su u sklopu svojih nacionalnih akcionih planova za energetsku efikasnost potpisali ugovore sa auto školama kako bi proširila znanja graĎana o efikasnim praksama voţnje. Neke od tih edukacija nisu usmjerena samo za vozače automobile već i za vozače kamiona. 6. Pametan transport Urbani sistemi kontrole prometa predstavljaju specijalizirani oblik upravljanja prometom koji integrišu i koordiniraju kontrolu signalizacije prometa. Osnovna svrha kontrole urbanog prometa je optimizirati ukupne performanse prometa u skladu s politikom upravljanja prometom lokalnih vlasti. Ona koristi signalne postavke za optimiziranje 45 parametara, kao što su trajanje putovanja ili zaustavljanja. Sistemi kontrole urbanog prometa su ili fiksno vrijeme, koristeći programe kao što su TRANSYT, ili stvarno 32 vrijeme, kao što je program SCOOT. ( ). Eksperimenti su pokazali prednosti takvih sistema, odnosno pozitivne efekte na poboljšanje očuvanja okoline, smanjene kolone i redovi i bezbjednost, sa smanjenjem saobraćajnih nesreća od 10%. MeĎutim, vaţno je imati na umu da ove prednosti moge biti ugroţene induciranim prometom. Osim toga, kontrolni sistemi se mogu koristiti za regulaciju prioriteta različitih 'interesnih grupa', kao što su pješaci, biciklisti, invalidi ili autobusi. Na primjer, ovi sistemi kontrole mogu razlikovati da li je autobus tačan ili kasni i do kojeg stepena. U zavisnosti od analize, prioriteti prometne regulacije će se podesiti kako bi se smanjila kašnjenja kako bi javni prijevoz autobusom bio efikasniji. Druga mogućnost koju nudi sistem kontrole u velikim gradovima je "Rampa mjerenja', kao alat upravljanja prometom koji reguliše protok vozila koji se priključuju na autoputeve tokom najfrekventnijih perioda. Cilj je spriječiti ili odgoditi početak prekida toka. Prednosti su jednostavnost u sprječavanju zagušenja i poboljšanje u prometnim tokovima, veća propusnost tokom udarnih perioda, mirnije, i pouzdanije vrijeme koje se provede putujući i poboljšanu energetske potrošnje. Dodatni izvori 1. 2. 3. 4. 5. (32) Web stranica Evropske komisije za transport - Čisti gradski prijevoz– Clean Urban Transport. Ova web stranica obuhvata veliki niz informacija o politikama, programima i alatima za urbanu mobilnosti i čista i energetski efikasna vozila http://ec.europa.eu/information_society/activities/ ict_psp/cf/expert/login/index.cfm Eltis, Evropski web portal za transport. ELTIS podrţava prijenos znanja i razmjenu iskustava u urbanom i regionalnom prometu. Baza podataka trenutno sadrţi više od 1.500 dobre prakse, studije slučaja, uključujući i slučajeve iz drugih inicijativa i – baza podataka poput EPOMM, CIVITAS, SUGRE, LINK, ADD HOME, VIANOVA, etc. http://www.eltis.org CIVITAS inicijativa. CIVITAS inicijativa, pokrenuta u 2002, pomaţe lokalne vlasti kako bi postigle više odrţiv, čist i energetski učinkovit sistem urbanog prijevoza, sprovoĎenjem i vrednovanjem ambicioznog, integrisanog skupa tehnologija i mjera utemeljenih na politikama. Na web stranici, mogu se naći primjeri uspješne sprovedbe odrţivih inicijativa za prijevoz. http://www.civitas-initiative.org GUIDEMAPS priručnik je namijenjen za podršku donosiocima odluka i dizajnerima u vezi prijevoza u evropskim gradovima i regijama. Poseban naglasak priručnika je na korištenje alata za angaţman zainteresovanih sudionika i tehnike za prevladavanje komunikacijske barijere u procesu donošenja odluka za promet. Pruţa primjere i indikacije relativnih troškova korištenja različitih alata i tehnika vezanih za upravljanje projektima i angaţman sudionika. http://www.civitas-initiative.org/docs1/ GUIDEMAPSHandbook_web.pdf BESTUFS projekat Ovaj projekt ima za cilj zadrţati i proširiti otvorenu evropsku mreţu izmeĎu urbanih stručnjaka teretnog transporta, korisničkih grupa /udruţenja, projekata u toku, relevantnih uprava Evropske komisije i predstavnika nacionalnih, regionalnih i lokalnih prometnih uprava i transportnih operatora kako bi se identifikovale, opisale i širile najbolje prakse, uspješni kriteriji i prepreke s obzirom na Gradska logistička rješenja (City Logistics Solutions). http://www.bestufs.net/ COMPRO projekat Cilj ovog projekta je doprinos razvoju zajedničkog evropskog trţišta čistih vozila, preduzimanja akcija na strani potraţnje, kako bi se homogenizirali u tehnički uslovi proizvodnji i stvorili konzorcijumi kupaca od strane lokalnih vlasti za zajedničke akcije, te kako bi se formirala kritička masa potrebna za osiguravanje brzog razvoja trţišta. http://www.compro-eu.org TRL – Transport Research Foundation (Fondacija za istraživanje transporta) na osnovu www.trl.co.uk 46 6. 7. LUTR-PLUME LUTR web stranica PLUME projekat (planiranje i urbana mobilnost u Evropi), čiji je cilj razvoj strateških pristupa i metodologija u urbanističkom planiranju koje pridonose promicanju odrţivog urbanog razvoja. Web stranica sadrţi 'state-of-the-art' izvješća i zbirni izvještaj koji se odnosi na pitanja vezana za transport i mobilnost. http://www.lutr.net/index.asp HITRANS HiTrans je Evropski projekat, s ciljem olakšavanja razvoja visoke kvalitete javnog prijevoza u srednje velikim evropskim gradovima (pop 100.000-500.000).Projekt je izradio vodič najbolje prakse i smjernica za korištenje od strane lokalnih vlasti. http://www.hitrans.org 8.3 Obnovljivi izvori energije (RES) i distribuisana proizvodnja energije (DG) Ovo poglavlje je usmjereno na pruţanje primjera opštinskih /općinskih politika i strategija za promovisanje lokalne proizvodnje električne energije (obnovljivo ili ne), korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplotne 33 energije i promovisanje centralnog grijanja i hlaĎenja ( ) (DHC-district heating and cooling). Tehnologije obnovljivih izvora energije pruţaju mogućnost za proizvodnju energije s vrlo niskim uticajem na okolinu. DHC i kogeneracije (ili CHP Combined Heat and Power /Kombinirana proizvodnja električne i toplotne energije) nude energetski efikasan način za proizvodnju toplotne i električne energije za urbana područja. Da bi bila isplativa i maksimizirala uticaj politika bi se trebala usredotočiti na mjere ciljnih područja s visokim opterećenjima grijanja i hlaĎenja. Osim toga, DHC pruţa dokazano rješenje za efikasno korištenje mnogih vrsta OIE (biomasa, geotermalna, solarna toplinska) u velikom obimu, a uz to je evidentna i korist od recikliranja i proizvodnje toplotne energije (od proizvodnje električne energije, od rafiniranja goriva i biogoriva, spaljivanja otpada i drugih industrijskih procesa). Distribuisana proizvodnja električne energije omogućava da se smanje gubici vezani za prenos energije i da se koristi mikrokogeneracija i tehnologije obnovljivih izvora energije manjeg obima. Distribuisana proizvodnju energije povezana sa nepredvidljivim (solarni fotonaponski, vjetar, biomasa ...) obnovljivim izvorima energije postaje vaţno pitanje u Evropskoj uniji. Elektro mreţa mora biti u mogućnosti distribuisati tu energiju krajnjim potrošačima kad su resursi dostupni, i brzo se prilagoditi potraţnji, ili pokriti energiju potrebnu koristeći više prilagodljive (npr. hidro ili biomase) tehnologije kada prethodne više nisu dostupne. Iako postoji širok raspon politika za promovisanje OIE i DG, neki od njih su pod nacionalnim ili regionalnim nadleţnostima. Iz tog razloga, svi uslovi predloţeni u ovom poglavlju trebaju se nadopuniti bliskom saradnjom s različitim drţavnim upravama koje imaju značajnu ulogu u ovom sektoru. Lokalne politike za proizvodnju energije 1. Dajte dobar primjer i podrţite lokalnu proizvodnju energije• Napravite analizu pravnih, fizičkih (resursi), društvenih i ekonomskih prepreka koje koče lokalnu proizvodnju energije, te osigurajte korektivne mjere (subvencije, regulacija, kampanja ...). (33) IEA, 2004, ‘Coming in from the Cold. Poboljšanje politika daljinskog sistema grijanja u zemljama u tranziciji’ http://www.iea.org/textbase/nppdf/ free/2004/cold.pdf i IEA, 2009, ‘Kogeneracija i Daljinsko grijanje – Održive energettske tehnologije za danas…i sutra’, http://www.iea.org/files/CHPbrochure09.pdf 47 Neki primjeri: Procjenite geotermalne energetske potencijale uzimajući u obzir pravne i tehničke barijere za perforaciju zemlje i uticaj na okolinu putem podzemnih voda. Kad je u pitanju korištenje biomase, napravite tehničku i ekonomsku procjenu potencijala biomase dobivenih iz javni prostora, firmi i vlasništva graĎana. Pribliţite spaljivanje otpada (u skladu sa lokalnim propisom) u gradove, a ne da ih postvljate na zelenim površinama, kako bi zadovoljili potrebe za grijanjem koristeći toplotu iz postrojenja za spaljivanje otpada. Definišite javne i privatne zgrade /objekte koji su veliki konzumenti toplotne energije i izradite startegiju za zamjenu starih kotlovnica instalacijama za kogeneracijsku ili obnovljivu energiju (ili kombinovano postrojenje). Razmislite u strategiji ne samo o tehničkim aspektima, već predlaţite inovativne programe financiranja. Tipični javni objekti koji su veliki potrošači energije su bazeni, sportski objekti, poslovne zgrade, bolnice ili starački domovi. Na primjer, sljedeće akcije (potencijal za repliciranje) predlaţu se: Zamjena stare toplotne instalacije u bazenu sa instalacijom kombinovanih kotlova - solarnih i biomase, koji bi se finansirali kroz ESCO program. Zamjena starihom postrojenja grijanja i hlaĎenja trigeneracijskim instalacijama kako bi se zadovoljili osnovni zahtjevi potraţnje za grijanjem i hlaĎenjem tokom cijele godine u opštinskim /općinskim zgradama. Navedene akcije imaju visok potencijal za replikaciju i u nekim privatnim sektorima, kao što su u prehrambenoj industriji, ili hotelijerstvu izmeĎu ostalih. Iz tog razloga jaka komunikacijska politika je bitna kako bi se ostvarili rezultati i u privatnom sektoru. Uvesti zahtjeve za obnovljiva energetska postrojenja (kao što su prostori za biomasu i skladištenje sirovina, kotao na biomasu ili slobodnog prostora na ravnim krovovima kako bi se olakšalo korištenje solarnih sistema) pri izgradnji novih javnih zgrada. Kada je to moguće, postavljati DHC mreţe u područjima javnih zgrada. Prikaţite javno uspješnost mjera obnovljivih izvora energije implementiranih u javnim zgradama. Instalirajte vizualne konzole koji ukazuju na količinu izbjegnute CO 2 emisije što je jednostavan grafički način pokazivanja neposrednih pozitivnih posljedica djelovanja. Integracija komunalnih preduzeća u nove projeke distribusane proizvodnje energije u cilju da se iskoriste prednosti njihovog iskustva, obezbjedi pristup na mreţu i velikii broj individualnih potrošača. Promovišite pilot projekte za testiranje i prikazivanje novih tehologija kako bi privukli interes učesnika u procesu. Testirajte neproširene tehnologije kao što su niskoenergetski hladnjaci manje apsorpcije mikrokogeneraciju. Prikaţite pilot postrojenja i rezultate (pozitivne i negativne) učesnicima u procesu. ili Sprovedite ili učinite obaveznim centralno grijanje /hlaĎenje, integrisane obnovljive izvore energije (solarna, PV i biomasa) ili mikrokogeneraciju u stambenim zgradama. To podrazumijeva prilagoĎavanja stambenih zgrada zahtjevima navedenih tehnologija. 48 2. 3. 4. (34) (35) Obezbjedite informacije i podršku uĉesnicima u procesu Organizovati informativne sastanke sa zainteresovanim stranama kako bi pokazali ekonomske, socijalne i ekološke prednosti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Osigurati finansijska sredstva za udruţenja potrošača i nevladine organizacije za širenje ove pogodnosti za krajnje potrošače. Razmislite o promovisanju distribuisane energije kao marketinškom projektu u kojem je bitno da krajnji potrošači vjeruju u ovaj proizvod. Postignite sporazume s drugim javnim osobama ili udruţenjima, pruţajući obuke usmjerene na tehnička, ekološka i financijska pitanja za instalatere, konsalting i inţenjering firme. Kao primjer, trening 34 materijali( ) se mogu naći na web-stranicama evropskih projekata koji se finansiraju iz fonda Evropska Pametna Energija (Intelligent Energy Europe). Stvaranje info-portala o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti u sektorima u vašem gradu, sa praktičnim i blagovremenim informacije za graĎane (gdje kupiti biomasu, gdje su najbolja područja za instalaciju solarnih kolektora ili vjetrenjača isl., popis instalatera i oprema). Takva baza podataka moţe uključivati informacije o najboljm praksama u vašem gradu Ponudite besplatan savjet i podršku učesnicima u procesu. Više od 350 lokalnih i regionalnih energetskih agencija širom Evrope već nudi mnoge relevantne usluge. Stoga, iskoristite svoje znanje i dobiti u kontaktu s najbliţim. Motivišite graĎane da odlaţu organski otpad, obezbjeĎujući adekvatne kantu za odlaganje smeća. Koristite ga za proizvodnju biogasa u pogonima za obradu otpada. Učinite isto u pogonima za pročišćavanje vode. Iskoristite proizvedeni biogas u kogeneracijskom postrojenju ili biogas /prirodni gas 35 za javni vozni park ( ). Uspostavljanje propisa i akcija koje promovišu lokalne projekte proizvodnje energije Izmjena propisa u urbanom planiranju u cilju da da razmotre potrebne infrastrukture za postavljanje toplovodnih/vrelovodnih cjevovoda kroz javne prostore u novim gradskim razvojnim projektima. U slučaju DHC, primijeniti kriterije koji se koriste za instalaciju vode, energije, gasa i cjevovoda. Prilagoditi administrativne procedure kako bi se skratilo vrijeme potrebno za dobivanje dozvola, te smanjili lokalni porezi radi poboljšanja energetske efikasnosti ili da izvori obnovljive energije budu uključeni u prijedloge. Objavite ove projekte kao 'projekte od javnog interesa' i primijeniti na njih povoljne administrativne uslove u poreĎenju sa energetski neefikasnim projektima .Razvoj DHC podrazumijeva ne samo velike investicije, već i usklaĎenost s ovlaštenjima i procedurama za dobijanje dozvola. Dugi i neizvjesni pregovori s vlastima mogu postati prepreka. Administrativne procedure za razvoj infrastrukture moraju biti jasne, transparentne i dovoljno brze kako bi se olakšao razvoj DHC projekata. Kontaktirajte mreţu drugih lokalnih vlasti ili evropskih /nacionalnih /regionalnih lokalnih vlasti i izradite zajednički prijedlog novog propisa za podsticanje distribuisane energije upućene nadleţnim tijelima javne vlasti. Kada je to potrebno, postavite pravila (regulilišite) za uloge i odgovornosti svih uključenih strana u prodaji i kupovini energije (na primjer, u zemljama koje nemaju iskustva i propise vezane za centralno grijanje i hlaĎenje). Provjerite da li su duţnosti i odgovornosti jasno identifikovani i da je svaki strana svjestna istih. U energetskom sektoru prodaje, pobrinite se da su mjerenja energije u skladu s odreĎenim standardom (npr. IPMVP). Transparentnost je ključni aspekt sa tačke gledišta potrošača i investitora. Pretpostavlja se da su 'pravila igre' na snazi u najkraćem mogućem roku. Sazvati sve sudionike kako bi saznali njihove stavove i imali dobro razumijevanje njihovih interesa i zabrinutosti. Osigurati dostupnost prostora kako bi se realizovali projekti Ako je potrebno, osigurati javni prostor za postavljanje instalacija za lokalnu proizvodnju energije. Neke evropske lokalne vlasti nude komad zemlje privatnim firmama za iznajmljivanje s ciljem proizvodnje energije pomoću fotonaponskih kolektora. Trajanje ugovora je unaprijed utvrĎeno i cilj je iskoristiti velike neiskorištene prostore za promovisanje obnovljivih izvora energije Materijal za trening se može preuzeti sa : ACCESS projekt www.access-ret.net Druge informacije NICHES + projekta su na webpage www.niches-transport.org. Projekat je finansiran od strane EC DG Research kroz FP7 program. Misija NICHES+ je promovisati inovativne mjere u stvaranju efikasnijeg i održivog urbanog transporta i premjestiti ga iz trenutne 'niše' položaja u glavni tok gradskog prijevoza. 49 KONKRETAN PRIMJER PROMOVISANJA SOLARNE ENERGIJE U 2005. Grad München (Njemačka) je dobio nagradu ''Glavni grad energetske efikasnosti”. Kao dio sveobuhvatnog programa zaštite klime, grad nudi krovne površine svojih javnih zgrada (uglavnom škole) za privatna ulaganja fotonaponske solarne sisteme. Grad je razvio plan takmičenja za odabir investitora. Polovica plana je rezervisan za graĎane. Ako postoji nekoliko zahtjeva za jednim krovom, pobjednik je odabran izvlačenjem. Iako su krovovi osloboĎeni od najma, korisnici potpisuju ugovor koji im omogućuje korištenje krova pod odreĎenim uslovima. Korisnici su duţni platiti polog tokom trajanja ugovora, odgovorni 37 su za provjeru stanja površine krova i da obezbjede neophodne prezentacije sistema u javnosti ( ). Rezultati posljednja dva javna poziva obezbjedili su proizvodnju više od 200 000 kWh/godišnje fotonaponske električne energije. Cilj poziva je proizvesti oko 400 000 kWh/godišnje fotonaponske električne 2 energije, koristeći krovove škola (oko 10 000 m je na raspolaganju za ovaj poziv). Izvor: Vodič za lokalne i regionalne samouprave "Sačuvaj energiju, spasi klimu, uštedi novac '(CEMR, Alijansa za klimu, Energie- Cités 2008) – http://www.ccre.org/bases/T_599_34_3524.pdf 1. 2. 3. 4. 5. 6. Dodatni izvori MeĎunarodna Agencija za energiju International Energy Agency (IEA) IEA Program za istraţivanje, razvoj i demonstraciju centralnog grijanja i hlaĎenja, uključujući kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije http://www.iea-dhc.org/index.html 2. ELEP Projekat ELEP (Evropska loklana proizvodnja energije /European Local Electricity Production) je evropski projekat podrţan od strane Evropske pametne energije koja pruţa tehničke informacije i informacije o politikama, sredstva i najbolje prakse o loklanoj proizvodnji eneregije. www.elep.net ST-ESCOs Projekat ST-ESCOs (Preduzeća za solarne i termalne energetske usluge) nudi tehnički i ekonomski softver za proučavanje izvodljivosti ST-ESCO projekata,, sa najboljim praktičnim primjerima. Podrţan je od Evropske pametne energije. www.stescos.org Pametna energije – Evropski program Pametna energija – evropski program je EU alatka za akcije finansiranja trţišnih uslova za energetsku efikasnost i upotrebu obnovljivih izvora energije. Lokalna proizvodnja energije je dio ciljanih oblasti. http://ec.europa.eu/energy/intelligent/index_en.html ECOHEATCOOL Projekat Sveukupna svrha projekta je iskorištavanje potencijala centralnog grijanja i hlaĎenja koji će obezbjediti veću energetsku efikasnost i sigurnije snabdijevanje uz smanjenje emisija ugljen dioksida. Podrţan od Evropske pametne energije. www.ecoheatcool.org Euroheat & Power Euroheat & Power je asocijacija koja udruţuje toplotnu i elektrićnu energiju, centralno grijanje i hlaĎenje širom Evrope i sire, sa članovima iz više od trideset zemalja. www.euroheat.org 50 8.4 Javne nabavke (36) 1. Zelene javne nabavke Javne nabavke i način na koji su procesi nabavke oblikovani, prioriteti postavljeni u donošenju odluka, nude značajnu priliku za lokalne vlasti da unaprijede svoj ukupni performans smanjenja potrošnje energije. Zelene javne nabavke znače da javni naručitelji prilikom nabavke roba, usluga i radova u obzir uzimaju i ekološka razmatranja. Odrţiva javna nabavka ide još dalje i znači da naručitelji uzimaju u obzir tri stuba odrţivog razvoja - efekat na okolinu, društvo i privredu – prilikom nabavki roba, usluga ili radova. Energetski efikasna javna nabavka omogućuje poboljšanje energetske efikasnosti postavljanjem istog kao relevantnog kriterija u tenderima i procesima donošenja odluka vezanih za robu, usluge ili radove. To se odnosi i na dizajn, izgradnju i menadţment zgrada, kao što su grijanje, vozila i električna oprema, a takoĎe i na direktnu 37 kupovinu energije, primjerice struje. To uključuje i prakse kao što je cjeloţivotni trošak( ), postavljanje minimalnih standarda energetske efikasnosti, korištenje energetski efikasnih kriterija u natječajnom procesu, kao i mjere za promovisanje energetske efikasnosti meĎu organizacijama. Energetski efikasna javna nabavka nudi javnim vlastima, i njihovim zajednicama, socijalne, ekonomske i ekološke prednosti: Korištenjem manje energije, tijela javne vlasti će smanjiti nepotrebne troškove, i uštedjeti novac. Neki energetski efikasni proizvodi, kao što su sijalice, imaju duţi ţivotni vijek i kvalitetnije su od njihovih jeftinijih alternativa. Kupovinom istih ćete smanjiti dragocjeno vrijeme i trud koji su uključeni u često mijenjanje opreme. Smanjenje emisije CO2 kao rezultat energetski efikasne nabavke pomoći će tijela javnih vlasti da smanje svoju emisiju ugljin dioksida. Vodeći se primjerima, tijela javne vlasti će moći lakše uvjeriti javnost i privatne firme o vaţnosti energetske efikasnosti. Interes u razvoju Zelene javne nabavke nije samo njegov učinak u smislu smanjenja emisije CO 2 u prosjeku (vidi 38 studij 'Prikupljanja statističkih podataka o Zelenoj javnoj nabavci u EU ( ) sprovedena za Evropsku komisiju DG Okolina) za 25%, ali u smislu njegovog financijskog učinka, čiji je prosjek 1,2% štednje. Ovdje su neki primjeri energetski efikasnih mjera predloţenih u visokoprioritetnim grupama proizvoda: GRUPA PROIZVODA Javni prevoz PRIMJERI ZAHTJEVA JAVNE NABAVKE Nabavka autobusa i voznog parka sa niskom emisijom. Struja Autobusi moraju biti opremljeni za praćenje načina voţnje i potrošnje goriva. IT proizvodi Povećanje udjela električne energije iz obnovljivih izvora izvan nacionalnih programa podrške. Ova mjera moţe biti završena uključivanjem usluga energetske efektivnosti. Na primjer ESCO-a. Izgradnja /renoviranje graĎevinskih objekata Kupovina IT opreme koja je manje štetna za okolinu i koja zadovoljava najviše standarde za energetski performans. Obezbjedite trening za korisnike kako da uštede energiju korištenjem svojih IT ureĎaja. (36) 37 ( ) (38) Izvor: Evropska komisija DG ENV http://ec.europa.eu/environment/gpp/index_en.htm, www.iclei-europe.org/deep and www.smart-spp.eu Cjeloživotno koštanje odnosi se na ukupne troškove vlasništva nad životnim trajanjem imovine. To uključuje nabavke (isporuka, montaža, puštanje u rad), rad (energija, rezervni dijelovi), održavanje, konverzije i troškovi dekomisije. Ova studija se može preuzeti sa http://ec.europa.eu/environment/gpp/study_en.htm. Izvještaj predstavlja statističke informaciije i zaključke istraživanja u 7 najnaprednijih Evropskim zemljama u zelenim javnim nabavkama. Zaključci su da su smanjenja emisijabila od -47 %/-9 % , a finansijski učinak u rasponu od -5.7 %/+0.31 %. 51 Zelena, odrţiva ili energetski efikasna javna nabavka je visoko preporučena. MeĎutim, u kontekstu Sporazuma gradonačelnika, samo mjere vezane uz energetski efikasnu javnu nabavku, odraziće se u inventaru CO2 emisija. U stvari, Sporazum gradonačelnika se uglavnom fokusira na potrošnju energije i emisije koje se javljaju na području lokalne vlasti. Nova Direktiva 2009/33/EC o promovisanju čistih i energetski efikasnih vozila zahtijeva doţivotni uticaj na potrošnju energije, CO2 i ostalih onečišćujućih emisija, a koji se uzimaju u obzir pri svim nabavkama vozila za javni prevoz. Drţave članice će donijeti potrebne zakone na snagu kako bi se uskladile s ovom Direktivom do 4. decembra 2010. Kupnja vozila javnog prijevoza predstavljaju ključnu faktor visoke prepoznatljivosti. Primjena ove Direktive, dakle, moţe promovisati uvoĎenje na šire trţište čistih i energetski efikasnih vozila u gradovima i smanjiti svoje troškove kroz ekonomiju, što rezultira u progresivnom poboljšanju cjelokupnog voznog parka. 2. Zajedniĉke javne nabavke (39) Zajednička nabavka (JP) znači kombinovanje nabavki dva ili više naručitelja. Ključna karakteristika je da bi trebala postojati samo jedna ponuda objavljena u ime svih sudionika. Takve aktivnosti nisu novost - u zemljama poput Velike Britanije i Švedske tijela javne vlasti zajedno vrše nabavke već dugi niz godina - iako u mnogim evropskim zemljama, osobito na jugu, se to dešava jako rijetko i jako je malo ili gotovo nema iskustva u tom području. Postoji nekoliko vrlo jasnih prednosti za naručitelje zajedničkih nabavki: Niţe cijene - Kombinovanje nabavne aktivnosti dovodi do bolje ekonomije. To je od posebne vaţnosti u slučaju projekta obnovljivih izvora energije čiji troškovi mogu biti veći od konvencionalnih projekata. Administrativne uštede - ukupni administrativni poslovi za grupu vlasti uključenih u pripremu i provoĎenje jednog, umjesto nekoliko tendera mogu biti znatno smanjeni. Vještine i stručniosti - Udruţivanjem nabavke od strane nekoliko vlasti takoĎe se omogućuje udruţivanje različitih vještina i znanja izmeĎu vlasti. Ovaj model za javnu nabavku iziskuje sporazum i saradnju izmeĎu različitih naručitelja. Dakle, jasan sporazum o potrebama, sposobnostima, odgovornostima i zajednički i individualnog pravnog okvira svake strane je neophodan. 40 PRIMJER: ZAJEDNIĈKA NABAVKA ĈISTIH VOZILA U ŠTOKHOLMU ( ) Grad Stoškholm i druge javne uprave su organizovali zajedničku nabavku čistih automobila. Grad je predstavio veliki broj čistih vozila i mopeda koji se koriste za gradske potrebe. Godine 2000 bilo je oko 600 čistih vozila koja djeluju u gradu. Plan je da se poveća broj čistih vozila u regiji, na oko 10 000 do oko 2010. Najčešća su goriva etanol i biogas i očekuje se da će 60% vozila koristiti ekološka goriva, a ostatak na benzin ili dizel i električnu energiju. Veći broj benzinskih stanica za ekološka goriva će biti potrebna kako bi se omogućilo čistim vozilima da koriste goriva koja nisu benzin i dizel. Do 2050., očekuje se da će svi automobili biti zamijenjen čistim vozilima. Smanjenje ugljen dioksida: 2005 1 600 tona godišnje;- 2030/2050 480 000 tona godišnje. Troškovi: SEK 6m godišnje (oko 576 000 €). (39) (40) Smjernice za implementaciju javne zelene nabavke i Zajedničke javne nabavke mogu se naći na stranici LEAP projkta www.iclei-europe.org/index.php?id=3113. Projekat je finansiran od strane Evropske komisije DG ENV kroz projekat LIFE. http://ec.europa.eu/environment/life/index.htm Iz Programa grada Štokholma smanjenje stakleničkih emisija (2003). 52 41 3. Kupovina zelene elektriĉne energije ( ) Liberalizacija evropskog energetskog trţišta nudi lokalnim vlastima mogućnost slobodnog odabira energetskog snabdjevača. Prema Direktivi 2001/77/EC, električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije ili zelena električna energija se moţe definisati kao: "električna energija proizvedena u postrojenjima uz korištenje jedino obnovljivih izvora energije, kao i udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u hibridnim postrojenjima i korištenjem konvencionalnih izvora energije, uključujući i obnovljive izvore električne energije koja se koristi za punjenje sistema za skladištenje, a isključujući električnu energiju proizvedenu kao rezultat sistema za skladištenje '. Kako bi bili sigurni da struja koja se isporučuje dolazi iz obnovljivih izvora energije, potrošači imaju mogućnost zatraţiti potvrde i garancije o porijektu električne energije. Ovaj mehanizam je predviĎen u Direktivi 2001/77/EC. Dobavljač ima i mogućnost pruţanja nezavisnog dokaza da odreĎena količina električne energije potiče iz obnovljivih izvora energije, ili je proizvedena pomoću visoko efikasnosnih kogenerativnih postrojenja. ISKUSTVO NJEMAĈKE JAVNE ADMINISTRACIJE TOKOM NABAVKE ZELENE ENERGIJE KOJA JE U POZIVU ZA NABAVKU UKLJUĈILA SLIJEDEĆE SPECIFIKACIJE 1. 2. 3. 4. 5. 100% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora energije kao što je definisano od strane Evropske direktive 2001/77/EC. OIE-nabavka će biti u kombinaciji s certifikatom CO2 smanjenja tokom razdoblja isporuke, što znači da je: a. smanjenje postignuto tokom perioda isporuke za najmanje 30% prosječne potrošnje tokom istog perioda; i b. dokaz o stepenu smanjenja CO2 ostvaren putem novih postrojenja, tj. postrojenja koja postaju operativna u godini stvarne nabavke, mora biti obezbjeĎen. Dokaz mora biti obezbjeĎen kroz pruţanje posebnih podataka i zapisnika. Garancija porijekla: Porijeklo električne energije mora biti evidentno i na temelju prepoznatljivih izvora. U slučaju da postoje razni izvori, podijela izmeĎu izvora mora biti jasno objašnjena. Posebni podaci sluţe za pruţanje dokaza o porijeklu električne energije i očekivanog smanjenja CO 2 tokom perioda isporuke.hlaĎenja. PonuĎač moţe ponuditi električnu energiju iz obnovljivih izvora iz postrojenja koja nisu navedena u ugovoru, meĎutim, takoĎe mora ispuniti ciljane nivoe CO 2 smanjenja navedenih u ponudi. Isključenje subvencioniranih ponuda: dobavljač je duţan potvrditi u obliku izjave da snabdjevanje nije subvencionirano, u cijelosti ili djelimično, na domaćem ili meĎunarodnom nivou. Tokom faze dodjele, dodatni bodovi se dodijeljuju dobavljaču, čija je ponuda otišla izvan minimalnog zahtjeva za ostvarivanje CO2 smanjenja od 30%, u odnosu na postojeće energetske politike u Njemačkoj u to vrijeme. Ekonomski najpovoljnija ponuda utvrĎena je na bazi najboljeg omjera cijene i performansi. Razlike u cijeni izmeĎu klasične i zelene električne energije zavise i o statusu liberalizacije, šema nacionalnih podrški i postojanja ponuĎača zelene električne energije. Zelena struja je često skuplja, iako su razlike u cijenama bitno smanjuju, a tu su i slučajevi gdje je zelena struja čak i jeftinijija. Zelena struja je dokazano grupa proizvoda koja je dostupna za javnu nabavku baziranu na konkurentnoj osnovi. 53 41 ( ) Dalje infromacije na www.procuraplus.org 1. 2. 3. 4. Dodatni izvori Evropska komisija– DG Okolina Web stranica DG Okolina Evropske komisije, nudi smjernice, dobre prakse, prethodna iskustva, linkove i FAQ koji se odnose na Zelene javne nabavke http://ec.europa.eu/environment/gpp/index_en.htm ICLEI – Procura+ Procura+ je iniciajtiva koja pruţa dalje informacije o Zelenim javnim nabavkama. www.procuraplus.org SENTERNOVEM SenterNovem je razvio kriterije i praktične imstrumente za implementaciju Odrţive nabavke za inkorporiranje odrţivost u procesima nabavke i tender procedura. http://www.senternovem.nl/sustainableprocurement/ index.asp CLIMATE ALLIANCE (Alijansa za klimu) – PRO-EE Projekat Pro-EE ('Javna nabavka za energetsku efikasnost' –'Public procurement boosts Energy Efficiency‟) ima za cilj poboljšanje energetske efikasnosti putem odrţive javne nabavke. Razvija model procedura i pristupa za umreţavanje koji se mogu implementirati od strane bilo koje javne vlasti u Evropi. http://www.pro-ee.eu/materials-tools.html 8.5 Urbanistiĉko planiranje i korištenje zemlje Planiranje korištenja zemlje ima značajan učinak na potrošnju energije u sektorima transporta i graĎevinarstva. Strateške odluke koje se odnose na razvoj urbanizma, kao što su izbjegavanje urbane raštrkanosti, uticaj na korištenje energije u urbanim područjima i energetski intenzitet transporta. Kompaktne urbane sredine mogu sebi dopustiti isplatljivij i energetski efikasniji javni prijevoz. Balansiranje stanovanja, usluga i radnih prilika (mješovite upotrebe) u urbanom planiranju imaju jasan uticaj na mobilnost uraĎana i njihove potrošnje energije. Lokalne i regionalne vlasti mogu razviti odrţive planove za mobilnost i podstaknuti modalno pomjeranje prema odrţivom načina prijevoza. Oblik i orijentacija zgrada imaju vaţnu ulogu sa stanovišta grijanja, hlaĎenja i rasvjete. Adekvatna orijentacija i ureĎenje zgrada i područja oko istih smanjuju pribjegavanje tradicionalnim načinima. Sadnja stabala oko zgrada i stvaranje sjena za urbane površine, zelenih krovova koji će smanjiti njihovu temperaturu, moţe dovesti do značajnih smanjenja potrošnje energije za klimatizaciju. Omjer izmeĎu širine, duljine i visine, kao i njihovoj 42 kombinaciji s orijentacijom ( ) sadnja drveća pored zgrade moţe dovesti do smanjenja energetskih potreba, a zatim smanjiti emisije stakleničkih gasova Tu su i primjeri lokalnih vlasti koji su počeli razvijati naselja bez CO2 ili čak postavili sveukupni cilj 'bez fosilnog goriva'. Naselja bez CO2 znači pretvoriti odreĎena naselja u ona koja ne koriste fosilna goriva. Urbana gustoća je jedan od ključnih problema koji utiču na potrošnju energije u urbanim područjima. U donjoj tabeli su prikazani efekti, i pozitivni i negativni. Kao što je već predstavljeno u tabeli, urbana gustoća moţe imati sukobljavajuće efekte. Urbanističko planiranje je ključni instrument koji dopušta uspostavljanje zahtjeva za postizanje energetske efikasnosti za nove i obnovljene zgrade. 43 TABELA1. POZITIVNI I NEGATIVNI EFEKTI URBANE GUSTOĆE NA POTROŠNJU ENERGIJE ( ) PARAMETRI POZITIVNI EFEKTI NEGATIVNI EFEKTI Transport Promovisati javni prijevoz i smanjiti Zagušenja u urbanim sredinama potrebu i duţinu putovanja privatnim smanjuju efikasnu potrošnju goriva automobilima. vozila. Infrastruktura Skratiti duljinu infrastrukturnih objekata, kao što su vodovod i kanalizacije, jer se tako povećava potrošnja energija potrebne za crpljenje. (41) (42) (43) Dalje infromacije na www.procuraplus.org A. Yezioro, Isaac G. Capeluto, E. Shaviv – Smjernice za planiranje odgovarajuće izolacije gradskih trgova – Obnovljiva energija 31 (2006) 1011-1023 Ova tabela je preuzeta iz: Sam C.M. Hui – Dizajn izgradnje niskoenergetskih zgrada u gusto naseljenim gradovima – Obnovljiva energija 24 (2001) 627-640. 54 Vertikalni prevoz Ventilacija Toplotne karakteristike Višejedinična zgrada moţe smanjiti ukupnu površinu omotača zgrade i gubitke toplote zgrada. Sjenčanje meĎu zgradama moţe smanjiti izloţenost zgrada sunčevim zrakama tokom ljetnog razdoblja. - - Toplota puštena i zarobljena u urbanim sredinama moţe povećati potrebu za klimatizacijom. Potencijal za prirodnim osvjetljenjem uopšteno se smanjuje u gusto naseljenim područjima, povećava se potreba za električnom rasvjetom i opterećenje klima ureĎaja za otklanjanje toplote koja proizlazi iz električne rasvjete. Ostrvo urbane toplote Energetski sistemi Upotreba solarne energije Energija za ventilaciju Visoke zgrade koje imaju liftove , s čim se povećava potreba za električnom energijom za vertikalni prevoz. Koncentracija nebodera i velikih zgrada moţe ometati urbane uslove za ventilaciju. Opštinski/općinski sistemi centralnog hlaĎenja i grijanja koje su obično više energetski efikasnija, su izvodljivijI jer je gustoća veća Poţeljan uzorak protoka zraka oko zgrada moţe se dobiti pravilnim rasporedom nebodera. Krovna i izloţena područja za prikupljanje solarne energije su ograničena. - GRONINGEN (HOLANDIJA) Od 1960-ih, općina/opština Groningen je daleko ispred u svojim prometnim planovima i politikama prostornog planiranja; implementaciji urbane politike koje su dovele do prometno slobodnog centra grada i mješovitog javnog prostora, sa svim područjima lako dostupnim biciklom. Osnovni koncept korišten u urbanističkom planiranju temelji se na vizije 'kompaktnog grada', koja stavlja integrisani transportni sistem visoko na općinski/opštinski dnevni red. Glavni cilj bio je ostvariti relativno kratak razmak izmeĎu kuće i posla, ili kuće i škole, tako da korištenje javnog prijevoza stvara dobru alternativu voţnji privatnim automobilima u smislu duţine vremena putovanja. Stanovnici bi trebali imati mogućnosti da obavljaju kupovinu za svoje svakodnevne potrebe u svojim četvrtima, dok je centar grada trebao posluţiti kao glavni shopping centar. Sportski objekti i škole trebaju biti u blizini stambenih prostora. Niz značajnih prometnih politika je razvijen u korist pješačenja, javnog prijevoza i prvenstveno biciklizma. Plan saobraćajne cirkulacije podijelio je centar grada na četiri dijela i kruţni tok koji smanjenje mogućnost dolaţenja do centra autom. Tokom 1980-ih i 1990-ih parkirna politika se strogo sprovodila. Parkinzi s vremenskim ograničenjima su uvedena u širokom krugu oko centra grada. Park i područja za voţnja bicikla su definisani u kombinaciji sa gradskim autobusima i drugim visoko kvalitetnim javnim prijevozom. Ulaganja u biciklističku infrastrukturu su napravljena kako bi se proširila mreţu biciklističkih staza, unapreĎenje pločnika, mostovi za bicikliste, mnogo više parkirališta za bicikle itd. Saradnju i učestvovanje lokalnog stanovništva, odnosno odreĎenih društvenih grupa je bilo neophodno u odnosu na razne sprovedene akcije. Osim toga, proširenje politike upravljanjem putovanjima, bazirane na temelju regionalnog plana o mobilnosti, pripremljeno je u saradnji s provincijskim i nacionalnim donosiocima odluka. To je rezultiralo da je centar 55 grada potpuno zatvoren za automobile, te je samo moguće kroz isti prolaziti pješke, biciklom ili javnim prijevoz. Konkretni rezultati? vidi: http://www.fietsberaad.nl/librar y/repositor y/bestanden/document000113.pdf Izvori: EAUE baza podataka „SURBAN – Dobre prakse urbanog razvoja‟ i „Fiets Beraad‟ www.fietsberaad.nl. Urbanističke propise treba osmisliti na takav način da se ne ugroţava energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije. Na primjer, duge i sloţene procedure odobrenja će biti jasna prepreka za OIE i promovisanje energetske efikasnosti i treba ih izbjegavati. Takva razmatranja trebaju biti integrisana u urbanisticke planove lokalnej vlasti. BRZI SAVJETI Uvesti energetske kriterije u planiranju (korištenje zemljišta, urbanističko planiranje, planiranje mobilnosti). Promovisati mješovite namjene (stambene, usluge i radna mjesta). Planirajte kako bi se izbjeglo širenje grada: Kontrolisati širenje izgraĎenih područja; Razviti i revitalizirati stara (zanemarena) industrijska područja; Pozicionirati nova razvojna područja unutar dometa postojećih javnih prometnih linija; Izbjegavati „van grada' trgovačke centre. Planiranje područja zabranjenih za auta ili uz ograničeni pristup; uvoĎenje naplata, itd. Promovisati solarno orijentisano urbano planiranje, na primjer, planiranje pozicioniranja nove zgrade s optimalnom izloţenošću suncu. 1. 2. Dodatni izvori Plairanje korištenja zemljišta i primjeri revitaliziranja urbanih područja raspoloţivi na http://www.eukn.org/eukn/themes/index.html Dokument: Energija iz zajednice, Urbanističko planiranje za budućnost sa niskim procentom ugljika „Community Energy; Urban Planning for a low carbon future‟ http://www.chpa.co.uk/news/reports_pubs/Community%20Energy-%20Urban%20Planning%20 For%20A%20Low%20Carbon%20Future.pdf 8.6 Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) U razvoju vaše SEAP-a, bitno je da se iskoristiti prednosti ključnih uloga koje mogu igrati ICT u stvaranju niskougljičnog društva. ICT igraju ključnu ulogu u dematerijalizaciji našeg svakodnevnog načina ţivota. Zamjena visokih ugljiko proizvoda i aktivnosti s alternativam niskog procenta ugljika, npr. zamjene face-to-face sastanaka s video konferencijama, ili papir sa e-računima, mogao bi odigrati značajnu ulogu u smanjenju emisije štetnih plinova. Poput e-trgovine, evlada moţe imati značajan uticaj na smanjenje emisija stakleničkih gasova. Trenutno najveća identifikovana mogućnost unutar dematerijalizacije je rad na daljinu - gdje ljudi rade od kuće radije nego u kancelariji. Dematerijalizacija takoĎe moţe neposredno smanjiti emisiju tako što će uticati na ponašanje zaposlenika, izgradnji veće svijesti o klimatskim promjenama i stvaranje kulture niskog-ugljika po firmama, iako su ti uticaji manje mjerljivi. Dematerijalizacija barem pruţa alternative, dopuštajući pojedincima da kontroliraju svoje emisije ugljen dioksida na vrlo direktan način. Konačno, ICT takoĎer ima ključnu ulogu u omogućavanju efikasnocti: potrošači i firme ne mogu kontrolisati ono 56 što ni oni ne mogu mjeriti. ICT nudi rješenja koja nam omogućuju da “vidimo” našu energiju i emisiju štetnih gasova u realnom vremenu i da osiguramo sredstva za optimiziranost sistema i procesa kako bi ih učinili efikasnijim. Slijede neki primjeri mjera koje bi mogle biti sprovedene na lokalnom nivou: Podstaknuti otvorenu raspravu s relevantnim sudionicima iz relevantnih područja s visokim potencijalnim uticajem kao energetski pametne kuće i zgrade, pametna rasvjeta, personalizovan javni prijevoz Okupiti sudionike iz domena ICT i energetike kako bi se stvorila sinergija i novi oblici saradnje. Na primjer, saradnja s komunalnim preduzećem kako bi se osigurala odgovarajuća promocija i korištenje pametnih mjerenja. Provjerite da li odabrani pametni mjerači osiguravaju odgovarajuću ravnoteţu izmeĎu dodatnog troška za kupca i potencijalne koristi u smislu uštede energije, ili promovisati primjenu širokopojasne infrastrukture i saradničkih tehnologija koje omogućuju najšire i najefikasnije korištenje sistema e-tehnologija. Razviti e-vladu, tele rad, telekonferencije, itd. unutar lokalne uprave i promovisati njihovo korištenje. Integrisati ICT za poboljšanje energetske efikasnosti u kontrolama javnih zgrada, javne rasvjete i transporta. 44 Bolje upravljanje lokalne vlasti voznim parkom: sprovoditi eko-voţnje, (u stvarnom vremenu ( )) izvršiti optimizaciju ruta i upravljanje voznim parkom i nadzorom. Pratiti i napraviti više vidljivim podatke o GHG stakleničkih gasova i drugih podataka o okolini za graĎane. To 'real-time' praćenje osigurava sredstva za proučavanje uzoraka emisija, praćenje napretka i 45 intervencija ( ). Pokazati praktičnim primjerima da lokalne vlasti moţe realizovati aktivnosti kojima će se obezbjediti da vlastitu ICT infrastrukturu i digitalne usluge grada imaju najmanji mogući stepen ugljika. Promovišite ove prakse i prema privatnom sektoru i široj društvenoj zajednici. Vaţno je da znamo da ICT sama po sebi ima emisiju ugljen dioksida, no zelene ICT politike moraju biti na snazi kako bi se osiguralo da ICT ostaje rješenje, a ne dio problema klimatskih promjena. 1. 2. (44) (45) Dodatni izvori Web stranica Evropske komisije DG INFSO sadrţi velik broj informacija o mogućnostima ICT-a u Pametnim zgradama. http://ec.europa.eu/information_society/activities/sustainable_growth/index_en.htm Grupa za klimatske promjene i inicijative za globalnu odrţivost 'The Climate Group and the Global Sustainability Initiative' (2008) je objavila izvještaj koji promoviše prednosti ICT-a: http://www.theclimategroup.org/assets/resources/ publications/Smart2020Report.pdf sa informacijama o saobraćajnoj gustoći, vremenu, alternativnim rutama … Kontakt podaci i dodatne informacije na www.eurocities.eu i www.clicksandlinks.com 57 POGLAVLJE 9 Finansiranje odrţivih energetskih akcionih planova 9.1 Uvod Uspješna implementacija SEAP-a zahtijeva dovoljno finansijskih sredstava. Stoga je potrebno utvrditi raspoloţiva finansijska sredstva, kao i šeme i mehanizme za dobivanje tih sredstava kako bi se obezbjedila sredstva i finansiranje akcija za SEAP. Odluke o finansiranju energetska efikasnosti moraju biti u skladu s pravilima javnih budţeta. Na primjer, novac generisan od poboljšanja energetske efikasnosti i smanjenja unutar energetskih računa moţe dovesti do smanjenja financijskih sredstava u sljedećem budţetskom periodu. To je zbog činjenice da su najčešće EE projekti finansirani putem kapitalnih budţetskih izdataka, gdje su energetski računi plaćeni iz operativnih budţeta. Lokalna vlast treba izdvojiti potrebna sredstva u godišnjem budţetu i definisati čvrste obveze za naredne godine. Kako su općinski/opštinski resursi oskudni, uvijek će postojati takmičenje za raspoloţivim financijskim sredstvima. Stoga, trebaju se kontinuirano ulagati napori kako bi se pronašli alternativni izvori sredstava. Što se tiče višegodišnjeg opredjeljenja, različite političke stranke trebaju dati svoj pristanak konsenzusom kako bi se izbjegle smetnje u razvoju SEAP kad nova uprava bude izabrana. Uspješne SEAP akcije će smanjiti dugoročne energetske troškove lokalnih vlasti, stanovnika, preduzeća, te uopšteno svih sudionika. S obzirom na troškove SEAP akcija, lokalne vlasti bi takoĎe trebale razmotriti svoje prednosti: prednosti za zdravlje, kvalitet ţivota, zapošljavanje, atraktivnost grada, itd. 9.2 Poĉetna razmatranja Lokalne vlasti mogu biti u iskušenju da se odluče za projekte energetske efikasnosti s kratkim povratom uloţenog. MeĎutim, ovaj pristup neće obuhvatiti većinu potencijalnih ušteda dostupnih reinvesticiranjem. Umjesto toga, preporučuje se da se sve profitabilne opcije uključe, a posebno one koji omogućuju veću stopu povrata od kamatne stope na ulaganja kapitala. Ovaj pristup će omogućiti veće uštede na dugoročnoj osnovi. Brzi povrat ulaganja često znači da organizacije ne obraćaju previše paţnju na 'ţivotni ciklus koštanja'. Brzi povrat će se porediti u odnosu na ţivotni vijek robe koja se finansira. Na primjer, povrat u roku od 15 godina se ne moţe smatrati dugim kad je riječ o ulaganjima sa ţivotnim vijekom od 50 do 60 godina. 9.3 Stvaranje profitabilnih projekata ( 46) Profitabilni projekat je jasno dokumentovan, ekonomski odrţiv projekat. Izgradnja profitabilnih projekt počinje sa sortiranjem dijelova koji čine projekat ekonomski privlačnim. Na početku, potrebno je ispitati ključne komponente projekta, pobriniti se da svaki aspekt bude ispravno procijenjen i da je plan za efikasno upravljanje svakim aspektom jasno predstavljen. Svaka komponenta nosi rizik, a svaki faktor rizika nosi oznaku cijene. Efektivan ESCO ili financijski konsalting stručnjak zna kako procijeniti svaki dio finansijskog projekta. Kada doĎe do analize finansiranja projekta od strane banke, cilj je da se zna nivo rizika kroz postupak procjene. Tehničke revizija energije nije dovoljna za ovu svrhu. Ostali aspekti poput inţenjerskih vještina (od ESCO ili općinske/opštinske energetske agencije na primjer) ili nivo predanosti svakeg dijela ključni su za stvaranje projekta atraktivnim za banku. Na primjer, neki opšti zahtjevi mogu biti da je tehnologija dobro potkrepljena, da je 47 projekat dobro prilagoĎen regiji i za ostvarivanje interne kamatne stope veće od 10% ( ). 9.4 Najvaţniji naĉini finansiranja Ovaj dio opisuje najčešće i generalne mehanizma za finansiranje koji se koriste za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Ostali posebni programi, kao što su Evropska finansiranja su takoĎer dostupni. Sveobuhvatne i aţurirane informacije o ovim programima mogu se naći na web stranici Kancelarije za Sporazum (46) (47) Dodatne informacije o finansiranju http://sefi.unep.org/fileadmin/media/sefi/docs/publications/pfm_ EE.pdf Dodatne informacije o tome kako proizvesti profitabilne energetske efikasne projekte mogu se naći (BEEP) na: http://www.dena.de/fileadmin/user_upload/Download/ Dokumente/Publikationen/internationales/BEEP_ Project_ Brochure.pdf 58 gradonačelnika evropskih gradova www.eumayors.eu 48 9.4.1 Revolving fondovi ( ) To je finansijski sistem koji za cilj ima uspostavljanje odrţivog finansiranja za skup investicijskih projekata. Fond moţe uključivati zajmove ili bespovratna sredstva i cilj mu je da postane samoodrţiv nakon prve kapitalizacije. Cilj je da se ulaţe u profitabilne projekte s kratkim rokom za otplatu, koji će biti otplaćeni, i korištenje istog fonda za finansiranje novih projekata. Moţe biti osnovan kao bankovni račun vlasnika ili kao zasebno pravno lice. Kamatna stopa koja se uglavnom primjenjuje u kapitalizaciji revolving fondova je niţa od trţišne ili je čak 0%. Grejs periodi su takoĎe česta za periodično plaćanje revolving fondova. Postoji nekoliko stranaka unutar revolving fonda: Vlasnici mogu biti privatna ili javna preduzeća, organizacije, institucije ili vlasti. Operater fonda moţe biti ili njegov vlasnik ili imenovani organ. Vanjski donatori i finansijeri daju doprinos fondu u obliku grantova, subvencija, zajmova ili drugih vrsta povratnih doprinosa. Pozajmljivači mogu biti ili nosioci projekta ili izvoĎači. Prema uslovima revolving fonda, uštede ili zarade dobivene od projekata trebaju biti plaćeni nazad fondu u odreĎenom vremenskom razdoblju, u odreĎenim vremenskim intervalima. 9.4.2 Finasiranje od strane trećeg lica Moţda najlakši način da općina /opština poduzme sveobuhvatne akcije za energetsku efikasnost je da dopusti da netko drugi osigura kapital i preuzme finansijski rizik. S tim alternativnim metodama finansiranja, mogu se očekivati visoki troškovi finansiranja pa prema tome i dobitak koji će otići na nečiji tuĎi bankovni račun. MeĎutim, kamatna stopa je samo jedan faktor meĎu mnogima koje treba uzeti u obzir pri odreĎivanju prikladnosti sredstva za finansiranje projekta. 49 9.4.3 Lizing ( ) Klijent (zakupac) čini isplate glavnice i kamata finansijskim institucijama (najmodavac). Učestalost plaćanja zavisi od ugovora. Tok prihoda od uštede pokriva plaćanje najma. To moţe biti atraktivna alternativa za zaduţivanje jer plaćanja najma imaju tendenciju da budu niţa od isplate kredita, te se obično koristi za industrijsku opremu. Postoje dvije glavne vrste najmova: kapitalni i operativni. Kapitalni najmovi su kupovina opreme na rate. U glavnom najmu, primalac posjeduje i deprecira opremu i moţe imati koristi od povezanih poreznih olakšica. Osnovno sredstvo i povezane obaveze pojavljuju se u bilansu stanja. U operativnom najmu vlasnik imovine posjeduje opremu i iznajmljuje je korsniku lizinga za fiksnu mjesečnu naknadu. To je izvor finansiranja koji je van bilansa stanja. To pomjera rizik sa najmoprimca na najmodavca, ali ima tendenciju da bude skuplji za najmoprimca. 50 9.4.4 Firme za energetske usluge ( ) Firme za energetske usluge (ESCO) su opisane u 'Tehničkim mjerama', Dio III ovog Vodiča. ESCO obično finansira projekte za uštedu energije bez ikakvih prethodnih investicionih troškova za lokalne vlasti. Troškovi ulaganja se vraćaju i ostvaruje se profit od energetskih ušteda ostvarenih tokom ugovornog razdoblja. Ugovor garantuje odreĎenu količinu energetskih ušteda za lokalne vlasti, te pruţa mogućnost za grad da izbjegne ulaganja u nepoznato. Nakon što ugovor istekne, grad posjeduje efikasnije zgrade s manje troškova za energiju. Često, ESCO nudi 'garanciju za izvoĎenje' koja moţe imati nekoliko oblika. Garancija moţe revolvirati oko stvarnog protoka energetskih ušteda iz retrofit projekta. Alternativno, garancija moţe odrediti da će uštede energije biti dovoljne za otplatu mjesečnih troškova servisiranja duga. Ključna prednost za vlasnike zgrada je uklanjanje rizika nepostizanja projektnih rezultata, zadrţavajući pri tom operativne troškove na pristupačnom nivou. Finansiranje je ureĎeno tako da uštede energije pokriju trošak izvoĎača i troškove ulaganja u nove i više energetski efikasnije opreme. Opcije otplate su po dogovoru. (48) (49) (50) Daljnje informacije o EBRD-Dexia-Fondelec revolving fondu mogu se naći na www.ebrd.com/new/pressrel/2000/17feb15x.htm i dokumentu ‘Financiranje energetski učinkovitih kuća 'od Međunarodne agencije za energiju (IEA) http://www.iea.org/Papers/2008/cd_energy_ efficiency_ policy/2-Buildings/2-FinancialBarrierBuilding.pdf www.leaseurope.org/ je udruženje za auto lizing evropskih komapnija. više informacija na raspolaganju u sekciji ‘publikacije’ http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/ i http://www.worldenergy.org/documents/esco_ synthesis.pdf Dalje, međunarodna agencija za energiju nudi veliki broj informacija na http://www.ieadsm.org/ViewTask.aspx?ID=16&Task=16&Sort=0#ancPublications3 59 Mjerenja i verifikacija proizvedene energije i ušteda su kritični za sve strane koje su uključene u projekat. Stoga, 51 protokol( ) usmjeren na rad, s opštim uslovima i metodama za evaluaciju efikasnosti projekata za kupce, prodavače i finansijere će biti od suštinskog značaja. Kao što je spomenuto u prethodnom poglavlju, MeĎunarodni protokol za mjerenje i verifikaciju (IPMVP) je meĎunarodni skup standardizovanih postupaka za mjerenje i verifikaciju (M & V) ušteda projektima energetske efikasnosti (takoĎe u iskoristivosti voda). Ovaj protokol je široko prihvaćen i usvojen. 52 9.4.5 ESCO interaktivni model ili javne interne obaveze izvoĊenja (PICO) ( ) Osim velikog privatnog ESCO sektora, javni sektor ESCO-a nazvan “Model iInterakcije”, ili javne interne obaveze izvoĎenja (PICO), koristi se uglavnom u Njemačkoj. U Pico modelu, odjel u javnoj upravi djeluje kao jedinica slična ESCO-u, koja je u funkciji za drugi odjel. ESCO odjel organizuje, finansira i sprovodi poboljšanja energetske efikasnosti uglavnom kroz fond koji čini općinski /opštinski novac, i koristi postojeći know-how. To omogućuje veće uštede i implementaciju manje profitabilnih 53 projekata, koji bi se inače ignorisali od strane privatnog ESCO-a( ). MeĎutim, ovi projekti nemaju garanciju uštede energije, jer ne postoje mehanizmi za sankcionisanje unutar jedne organizacije (iako PICO uključuje indikatore uštede). To moţe rezultirati manje efikasna ulaganja. Ipak, ova šema povećava aktivnost za štednju energije. KONKRETAN PRIMJER IZ ŠTUTGARTA Interno ugovaranje je zavšeno 1995. pod vodstvom Agencije za zaštitu okoline grada Štutgarta (Stuttgart) s odreĎenim ciljem utvrĎivanja predfinansiranja za mjere štednje energije i vode, kao i za samo sprovoĎenje mjera. Uštede troškova kroz sprovoĎenje ovih mjera idu nazad Agenciji za zaštitu okoline iz budţeta za energetske troškove pojedinih odjela kao i od lokalnih komunalnih preduzeća sve dok se ulaganja ne otplate. Nakon toga, sredstva ponovno postaju raspoloţiva. Od kada je koncept pokrenut, više od 220 mjera je sprovedeno i uloţeno je 8,1 miliona eura. I mali (poboljšanja za kontrolu tehnologija) i veliki (izgradnja sistema grijanja na pelet) projekti su implementirani. Prosječno razdoblje povrata investiranog kapitala je 7 godina. U meĎuvremenu godišnja ušteda će iznositi 3 više 1.200.000 eura, što predstavlja oko 32.000 m vode, 15.000 MWh toplotne energije i 2.000 MWh električne energije. Osim povećanja energetske efikasnosti, interno „gradsko“ ugovaranje omogućilo je 54 gradnju sistema za korištenje obnovljivih izvora energije (27% investicija).( ) 55 9.4.6 Javno-privatna partnerstva (PPP)( ) U ovom slučaju lokalna vlast koristi koncesijsku šemu pod odreĎenim obavezama. Na primjer, javna uprava promviše izgradnju nulte emisije bazena, ili instalacije centralnog grijanja i hlaĎenja, dopuštajući privatnoj firmi da revolvira dobit u odnosu na početno ulaganje. Ova vrsta ugovora mora biti fleksibilna kako bi se omogućilo privatnoj firmi da produţi ugovor u slučaju nepredviĎenih kašnjenja u otplaćivanju. Štaviše, frekventne analize dospjelih naplata se takoĎe preporučuju kako bi se pratila evaluacija dobiti. Primjer finansiranja od treće strane upravljanog od strane vlade je španski IDAE model, koji finansira obnovljive projekte u Španiji od kasnih 1980-ih. IDAE identifikuje projekat, osigurava kapital za izradu (ili instaliranje nove energetski efikasne opreme), i vraća svoju investiciju, uključuje pri tom trošak svojih usluga, od proizvodnje energije ili štednje. Drugim riječima, IDAE financira sve troškove i pretpostavlja tehničku odgovornost ulaganja. Na kraju ugovora, dizajner projekta i korisnik postrojenja posjeduju sva kapitalna sredstva. U većini slučajeva vladina agencija IDAE radi poput ESCO-a i uloţila je 95 M € u projekte obnovljivih izvora energije i iskoristila je još 104 miliona € za 144 projekata u sklopu mehanizma finansiranja od treće strane. (51) (52) (53) (54) 55 ( ) može se besplatno skinuti sa www.ipmvp.org www.eceee.org/EEES/public_ sector/PROSTappendix8.pdf Irrek et al. 2005 – PICOlight projekat je projekat podržan od Evropske komisje kroz program SAVE. Više infromacija na http://www.iclei-europe.org/?picolight primjer iz publikacije:Rješenja za promjene –Kako lokalne vlade mogu napraviti razliku u zaštiti klime (Alijansa za klimu Climate Alliance 2008). Svjetski uspješan primjer Javno-privatnog partnerstva se može naći u dokumentu ‘Javno –privatno partnerstvo: Lokalne iniciative 2007’ na www.theclimategroup.org/assets/resources/ppp_ booklet.pdf 60 POGLAVLJE 10 Implementacija SEAP-a Implementacija SEAP-a je korak koji iziskuje najviše vremena, truda i financijskih sredstava. To je razlog zbog čega je mobilizacija sudionika i graĎana od velikog značaja. Da li će SEAP biti uspješno sproveden, ili će ostati gomila papirologije ovisi u velikoj mjeri o ljudskom faktoru. SEAP-om treba upravljati organizacija koja podrţava ljude u njihovom radu, tamo gdje postoji stav o kontinuiranom učenju, i gdje pogreške i neuspjesi predstavljaju mogućnosti za nova učenja u organizacijama i za pojedince. Ako se ljudima da odgovornost, ohrabrenje, resursi i motiviranost, stvari će se dogoditi. Tokom faze implementacije, esencijalno je da se osigura dobra interna komunikacija (izmeĎu različitih odjela lokalne vlasti, udruţenih tijela javne vlasti i svih osoba koje su uključene (lokalni graĎevinski menadţeri ...), kao i vanjska komunikacija (graĎani i sudionici). To će doprinijeti podizanju svijesti, povećati znanje o pitanjima, podstaknuti promjene u ponašanju, te osigurati široku podršku za cijeli proces implementacije SEAP-a (vidi poglavlje o komunikacijskom procesu). Praćenje napretka i ušteda energije /CO2 treba biti sastavni dio SEAP implementacije (vidi sljedeće poglavlje). Konačno, umreţavanje sa drugim lokalnim vlastima koje su fazi izrade ili implementacije SEAP-a, pruţiće dodatnu vrijednost prema ispunjavanju ciljeva 2020. razmjenom iskustava i najboljih praksi, te uspostavljanjem sinergija. Umreţavanje izmeĎu potencijalnih potpisnika Sporazuma i podsticanje njihove uključenosti u Sporazum gradonačelnika je takoĎe preporučeno. SAVJETI ZA STAVLJANJE SEAP-A U PRAKSU (56) Usvojiti pristup upravljanja projektima: kontrola rokova, finansijske kontrole, planiranja, analize 56 odstupanja i upravljanje rizicima. Koristite proceduru kvalitete( ) upravljanja. Podijeliti projekat u različite dijelove i odabrati odgovorne osobe. Pripremiti konkretne postupke i procese usmjerene na sprovoĎenje svakog dijela projekta. Sistem kvalitete je koristan alat kako bi bili sigurni da su postupci u skladu s ciljevima. Uspostaviti 'score-card' sistem za praćenje i nadzor svog plana. Pokazatelji kao što su postotna usklaĎenost s rokovima, postotak odstupanja budţeta, postotak smanjenja emisije sa već implementiranim mjerama i drugim pokazateljima koje lokalna vlast moţe predloţiti. Planirajte praćenje sa sudionicima formiranjem kalendara sastanaka kako bi ih obavijestli o rezultatima. Zanimljive ideje mogu nastati tokom tih sastanaka ili je moguće otkrivanje budućih društvenih barijera. Predvidjeti buduće dogaĎaje i uzeti u obzir pregovore i administrativne korake koji će se pratiti od strane javne upravi za početak projekta. Javni projekti obično zahtijevaju dugo vrijeme za dobivanje ovlaštenja i odobrenja. U ovom slučaju, precizno planiranje uključujući sigurnosne faktore je poţeljno, uglavnom na početku SEAP implementacije. Predloţiti, odobriti i učiniti operativnim program obuke barem za one osobe koje su direktno uključene u implementaciju. Motivisati svoj tim. Ova tačka veoma je povezana sa poglavljem 'izgradnja podrške'. Interni ljudi su vaţni sudionici. Često obaviještavajte Gradsko vijeće (ili ekvivalentno tijelo) i političare kako bi ih učinili vaţnim dijelom uspjeha i neuspjeha i pridobili njihovu predanost. Ova tačka se smatra kao vrlo vaţnom tokom konsultacija stručnjaka, prije izrade ovog Vodiča. Neke mjere predloţene u SEAP-u moţda moraju biti ispitane prije masovne implementacije. Alati poput pilot projekata ili demonstracijskih projekata mogu biti korišteni za testiranje prikladnosti tih mjera. 61 Evropska energetska nagrada (EEA) www.european-energy-award.org POGLAVLJE 11 Monitoring i izvještavanje o progresu Monitoring je vrlo vaţan dio SEAP procesa. Redovno praćenje uz adekvatne adaptacija plana omogućuje pokretanje kontinuiranog poboljšanja procesa. Kao što je ranije spomenuto, potpisnice Sporazuma se obvezuju da će podnijeti izvještaj o implementaciji '' svake druge godine nakon podnošenja SEAP-a 'u svrhe vrednovanja, praćenja i provjere'. Poseban vodič za praćenje i izvještavanje će biti objavljen od strane Evropske komisije u 2010. Takav izvještaj o implementaciji treba uključivati aţuriran inventar emisija CO 2 (MEI, inventar praćenja emisija). Lokalne vlasti su ohrabrene da kompiliraju inventar CO2 emisija na godišnjem nivou (vidi Dio II, Poglavlje 5: Izvještavanje i dokumentacija). MeĎutim, ako lokalna vlast smatra da takvi redovni inventari stavljaju preveliki pritisak na ljudske i finansijske resurse, moţe se odlučiti da sprovodi inventar svake četvrte godine. Lokalnim vlastima se preporučuje da pripreme MEI i izvještaj barem svake četvrte godine, što znači alternativno podnošenje Akcionog izvještaja svake druge godine‟ – bez MEI-a‟ – (godina 2, 6, 10, 14...) i „Izvještaja o implementaciji – sa MEI-m (godina 4, 8, 12, 16...). Izvještaj o implementaciji sadrţi kvantifikovane informacije o sprovedenim mjerama, njihovom učinku na potrošnju energije i emisije CO2 te analize o SEAP procesu implementacije, uključujući niz korektivnih i preventivnih mjera kada je to potrebno. Akcioni izvještaj sadrţi kvalitativne informacije o implementaciji SEAP.-a To uključuje analizu stanja i kvalitativne, korektivne i preventivne mjere. Evropska komisija će obezbjediti odreĎeni format za svaku vrstu izvještaja. Kao što je ranije spomenuto, neki indikatori su potrebni kako bi se procijenio napredak i performanse SEAP-a. Iako će za monitoring i izvještavanje biti štampan poseban vodič od strane JRC-a, neki indikatori su predloţeni u ovom Vodiču kako bi imali orijentaciju o vrsti parametara monitoringa koji bi se mogli koristiti. TABLICA 2. MOGUĆIH POKAZATELJA ZA PRAĆENJE SEAP IMPLEMENTACIJE POKAZATELJI POTEŠKOĆE PRI PRIKUPLJANJE PODATAKA PRIKUPLJANJU PODATAKA(*) SEKTOR: Transport Ugovor s javnim prevoznikom. Broj putnika koji koriste javni 1 Odaberite reprezentativne linije prevoz godišnje za praćenje. Kms biciklističkih staza. 1 Gradsko vijeće Kms ulica samo za pješake /Kms opštinskih/općinskih puteva i ulica Broj vozila koja proĎu pored odreĎene tačku godišnje (godina /mjesec (odredite representativnu ulicu /tačku). 1 Gradsko vijeće 2 Instairajte brojač auta na reprezentativnim ulicama /cestama. Ukupna potrošnja energije u javnom voznom parku. 1 Ukupna potrošnja obnovljivih goriva u javnim voznim parkovima. 1 % stanovništva koje ţivi do 400 m od bus stanice/usluge. 3 POZITIVAN TREND Ekstratovati podatke sa računa snabdjevača gorivom. Konvertujte ih u energiju. Ekstratovati podatke sa računa snabdjevača bio gorivom. Konvertujte ih u energiju. Zbrojite ovaj podatak sa prethodnim i usporedite vrijednosti. Sprovedite ankete u selektovanim opštinskim /općinskim područjima 62 Prosjek km koji su pod opterećenjem saobraćajnih guţvi 2 Tone fosilnih i bio goriva prodanih na reprezentativnim 1 selektovanim benzinskim stanicama. (*) 1 - LAKO, 2 - SREDNJE TEŠKO, 3 - TEŠKO. SEKTOR: Zgradarstvo % domaćinstava sa energetskom naljepnicom A/B/C. 2 Ukupna potrošnja energije javnih zgrada. 1 Ukupna površina solarnih kolektora. 3 Ukupna potrošnja električne energije u domaćinstvima. (*) 2 Ukupna potrošnja plina u domaćinstvima. (*) 2 Izvršite analizu fluidnosti saobraćaja u posebnim područjima Potpišite sporazum sa slektovanim benzinskim stanicama lociranim u opštini/općini. Gradsko vijeće, nacionalna /regionalan agencija za energiju , itd. Vidi Dio II, Poglavlje 4, prikupljanja podataka o energiji Gradsko vijeće. Vidi dio II, poglavlje 4, prikupljanje podataka o energiji, Gradsko vijeće, Regionalne /nacionalne javne uprave (iz donacija) i odabranim područjima, anketa od vrata do vrata. Vidi dio II, poglavlje 4, prikupljanje podataka o energiji Odabrana područja, anketa od vrata do vrata Vidi dio II, poglavlje 4, prikupljanje podataka o energiji Odabrana područja, anketa od vrata do vrata SEKTOR: Loklana proizvodnja energije Struja: prozvedena od lokalnih proizvoĎača(*) SEKTOR: Uključenost privatnog sektora Broj firmi koje se bave energetskim uslugama, energetskom efikasnošću i obnovljivim izvorima energije. SEKTOR: Uključenost graĎana Broj graĎana koji pohaĎaju dogaĎanja vezana za energetske efikasnost /obnovljive izvore energije. 2 2 1 Vidi dio II, poglavlje 4, prikupljanje podataka o energiji Regionalne naionalne javne administracije (dokazi o traifama). Gradsko vijeće i regionalna /nacionalna javna administracija Gradsko vijeće i Udruţenja potrošača. 63 SEKTOR: Zelena javna nabavka (GPP) Prije implementacije GPP-a, definišite indikator za svaku kategoriju i usporedite s tipičnom vrijednošću. Na primjer, usporedite kgCO2 /kWh zelene električne energije s prethodnom vrijednosti. Koristite podatke prikupljene iz svih nabavki za izradu jedinstvenog indikatora. 2 Gradsko vijeće Frekventnost prikupljanja podataka po pravilu moţe biti svakih 12 mjeseci (57). ILLNAU-EFFRETIKON (15,‘600 STANOVNIKA, PREDGRAĐE, EVROPSKA ENERGETSKA NAGRADA® 1998) Grad Illnau-Effretikon u Švicarskoj je realizovao Bazni inventar emisija 2001. Nakon čega je odobren plan aktivnosti (slično SEAP), a na temelju rezultata inicijalnog energetskog pregleda koji se zasnivao na Evropskom Energetskoj nagradi. Unutar projektne grupe koju čine druge EEA ® općine/opštine, procjena je da je 44 od ukupno 87 mjera EEA alata za procjene potencijalnih CO2 smanjenja i energetskih ušteda sprovedeno kako bi se pratile emisije stakleničkih gasova (GHG). Implementacija plana aktivnosti /SEAP-a prati se u realnom vremenu snimanjem smanjenja CO2 čim je mjera implementirana i stavljena u EEA alat za procjene. Stoga, procjena kvalitete je popraćena kvantitativnom analizom. Ovi podaci mogu biti prikupljeni od komunalnih, poreznih kancelarija (obračun uzoraka potrošnje električne energije analiziranjem plaćenim porezima za struju) u javnoj upravi ili obavljnjema istraživanja u odabranim područjima. Prikupljanje podataka od poreza može biti izvedivo ili ne, zavisno o mehanizmima oporezivanja svake zemlje. 57 ( ) U nekim slučajevima, češće prikupljanje podataka može biti bolje. U tim slučajevima, sezonski uticaji se moraju uzeti u obzir kako bi se izvela prava analia situacije. Nakon prve godine zaključeno je, da mjesečna ili tromjesečna međugodišnja analiza može biti sprovedena. (*) 64 DODATAK 1 Prijedlozi aspekata za bazne preglede OBIM Strukturea energije i CO 2 emisije KLJUĈNI ASPEKTI PROCJENE Nivo i evolucija potrošnje energije i emisije CO2 po sektorima i po nosiocu energije (vidi Dio II). Opšta i po glavi stanovnika. Obnovljive energije Tipologija postojećih objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Proizvodnja obnovljive energije i trendovi. Korištenje poljoprivredne i šumske biomase kao obnovljivih izvora energije. Postojanje bioenergetskih usjeva. Stepen samosnabdijevanja sa obnovljivom energijom. Potencijali za proizvodnju obnovljive energije: solarna- termalna i fotonaponska, vjetar, mini-hidro elektrane, biomasa, drugi. Potrošnja i upravljanje energijom u lokalnoj administraciji Nivo i promjene u potrošnji energije lokalne uprave po sektorima (zgrade i oprema, javna rasvjeta, upravljanje otpadom, tretman otpadnih voda, itd.) i po po nosiocu energije (vidi Dio II). Procjena energetske efikasnsoti u zgradama i opremi korištenjem indeksa 2 2 efikasnosti potrošnje energije (na primjer: kWh/m , kWh/m - korisnik, 2 kWh/m sati korištenja). To omogućuje identifikaciju zgrada u kojima postoji više potencijala za poboljšanje. Karakterizacija najvećih potrošača energije meĎu općinskim /opštinskim zgradama i opremom /objektima. Analiza ključnih varijabli (na primjer: vrsta gradnje, grijanje, hlaĎenje, ventilaciju, rasvjeta, kuhinja, odrţavanje, solarne tople vode, primjena najboljih praksi ...). Procjenjivanje vrste lampi, rasvjete i energetskih pitanja u sklopu javne rasvjete. Procjena energetske efikasnosti korištenjem indeksa potrošnje energije. Stepen adekvatnosti upravljanja energijom u javnim zgradama /opremom i javnom rasvjetom (uključujući i računovodstva i revizije). Osnovane inicijative za poboljšanje energetske uštede i efikasnosti i rezultata realizovane do dana procjene. Identifikacija potencijala za poboljšanje energetskih ušteda i efikasnosti u zgradama, opremi /objektima i javnoj rasvjeti. Potrošnja energije opštinskog /općinskog voznog parka Energetske infrastrukture Zgradarstvo Evaluacija sastavu općinskog /opštinskog voznog parka (vlastita vozila i od vanjskih usluga), godišnja potrošnja energije (vidi Dio II). Sastav voznog parka javnog gradskog prijevoza, godišnja potrošnja energije. Stepen energetskog upravljanja općinskim /opštinskim voznim parkom i javnim prijevozom. Osnovana inicijativa za poboljšanje smanjenja potrošnje energije i rezultati zaključno sa danom procjene. Identifikacija potencijala za poboljšanje energetske efikasnosti. Postrojanje za proizvodnju električne energije, kao i toplotne i rashladne energije. Karakteristike distribucijskih mreţe, električne energije i gasa kao i svake centralne distribucijske mreţe toplota /hlaĎenje Osnovane inicijative za poboljšanje energetske efikasnosti postrojenja i distribucijskih mreţa; rezultati dobiveni zaključno sa danom procjene. Identifikacija potencijala za poboljšanje energetske efikasnosti. Tipologija postojećeg fonda zgrada: namjena (stambene, trgovina, usluge, socijalne ...), starost, toplotna izolacija i druge osobine vezane za 65 Industrija Transport i mobilnost Urbanističko planiranje Javne nabavke Rasvjeta Sposobnost i stručnost energetsku efikasnost, potrošnja energije i trendovi (ako je dostupno, vidjeti Dio II), status zaštićenosti, stopa obnovljenosti, stanari. Karakteristike i energetske performanse novih graĎevina i najvaţnijih renoviranih objekata. Koji su minimalni pravni energetski zahtjevi za novogradnju i najvaţnija renoviranja? Jesu li zadovoljeni u praksi? Postojanje inicijativa za promovisanje energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u različitim kategorijama zgrada Koji rezultati su postignuti? Koje su mogućnosti? Vaţnost industrijskog sektora u energetskom bilansu i emisijama CO2. Da li je to ciljani sektor za naš SEAP? Postojanje javnih i privatnih inicijativa za promovisanje uštede energije i efikasnosti u industriji. Ključni rezultati. Stepen integracije upravljanja energijom /emisijama u industrijskim preduzećima? Mogućnosti i potencijali za uštedu energije i efikasnosti u industriji. Obiljeţja potraţnje za mobilnost i načina prijevoza. Benčmarking i glavni trendovi. Koja su glavna obiljeţja mreţe javnog prijevoza? Stepen razvoja i primjerenosti? Kako se razvija upotreba javnog prijevoza? Postoje li problemi sa zagušenjima i /ili kvalitetom vazduha? Adekvatnost javnog prostora za pješake i bicikle. Upravljanje inicijativima i planiranje mobilnosti. Inicijative za promovisanje javnog prijevoza, bicikala i pješaka. Karakteristike postojećih i projektovanih „urbanih prostora', vezanih za mobilnost: urbana gustoća, raznolikost namjene i (stambene, privredne aktivnosti, shopping,) i profili zgrada. Stepen disperzije i kompaktnosti urbanog razvoja. Dostupnost i lokacija glavnih usluga i objekata (obrazovne, zdravstvene, kulturne, komercijalne, zelena površine...) i blizine stanovništva. Stepen adekvatnosti integracije kriterija za energetsku efikasnost u odnosu na planiranje urbanog razvoja. Stepen adekvatnosti integracije kriterija za odrţivu mobilnost u odnosu na urbanističko planiranje. Postojanje odreĎene političke predanosti za zelene javne nabavke. Stepen sprovoĎenja kriterija za energiju i klimatske promjene u javnoj nabavci. Postojanje posebnih postupaka, korištenja posebnih alata (ugljični otisak ili drugi). Razvoj i primjerenost aktivnosti komunikacije i podizanja svijesti stanovništva i sudionika o energetskoj efikasnosti. Nivo svijesti stanovništva i sudionika o energetskoj efikasnosti i potencijalnim uštedama. Postojanje inicijativa i alata kako bi se olakšalo učestvovanje graĎana i sudionika u SEAP procesu i politikama za energetske i klimatske promjene lokalne vlasti. Postojanje odgovarajućih znanja i vještina općinskog /opštinskog osoblja: tehnička stručnost (energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije, 66 efikasan prijevoz ...), upravljanje projektima, upravljanje podacima (nedostatak vještina u tom području moţe biti prava prepreka!), finansijsko upravljanje i razvoj investicionih projekata, komunikacijske vještine (kako promovisati promjene u ponašanju, itd.), zelena javna nabavk ...? Da li postoji plan za obuku osoblja iz tiih oblasti? Izvor: Metodološki vodič za reviziju Akcionog plana Lokalne Agende 21 u baskijskim zemljama – UDALSAREA21 (Mreža za održivost baskijskih opštinay) www.udalsarea21.ent 67 DODATAK 2 Koristi od SEAP-a Podrţavanjem implementacije, SEAP-a će lokalnim (politiĉkim) vlastima omogućiti slijedeće koristi: pridonijeti globalnoj borbi protiv klimatskih promjena – globalno smanjenje stakleničkih gasova takoĎe će zaštititi grad od klimatskih promjena; demonstrirati posvećenost za zaštitu okoline i efikasno upravljanje resursima; učestvovanje civilnog društva, unapreĎenje lokalne demokratije; poboljšanje slike grada; politička prepoznatljivost tokom procesa; oţivjeti osjećaj zajedništva oko zajedničkog projekta; ekonomske prednosti i zaposlenost (obnova zgrada ...); bolja energetska efiksanost i ušteda energije; dobiti jasnu, iskrenu i sveobuhvatnu sliku budţetskih izdataka povezanih s korištenjem energije i identifikacija slabih tačaka; razviti jasnu, cjelovitu i realnu strategiju za poboljšanje; pristup nacionalnom /evropskom finansiranju; poboljšati dobrobit graĎana; lokalni kvalitet ţivota i zdravlje (smanjena zagušenost saobraćaja, poboljšan kvalitet vazduha ...); osigurati buduća finansijska sredstva kroz uštede energije i lokalnu proizvodnju energije; poboljšati dugoročnu energetsku nezavisnost grada; eventualne sinergije s postojećim obavezama i politikama; spremnost za bolje korištenje raspoloţivih finansijskih sredstava (lokalni, grantovi EU i ostale finansijske šeme); bolji poloţaj za sprovoĎenje nacionalnih i /ili EU politika i zakonodavstva; koristi od umreţavanja s drugim potpisnicima Saveza gradonačelnika evropskih gradova. 68 DODATAK 3 Ključne evropske politike za klimatske promjene i energiju na lokalnom nivou 1 . Direktiva za energetski performans zgrada (The Energy Performance of Buildings Directive) (2002/91/EC), koja definiše slijedeće obaveze za Zemlje članice: postavljanje metode za izračunavanje /mjerenje energetskih karakteristika zgrade; postavljanje minimalnih standarda energetske efikasnosti za nove /obnovljene zgrade; postavljanje šeme za sertifikaciju koja informiše potencijallne kupce /iznajmljivače (stambeni, komercijalni, ...) o energetskom performansu date zgrade; prikazivanje energetskog sertifikata o performansama u svim 'javnim' zgradama; postavljanje inspekcijske šeme sistema hlaĎenja i grijanja iznad odreĎene veličine. Ovaj propis je trebao biti na snazi u svim drţavama članicama od januara 2006. (s nekim mogućim kašnjenjenjima do januara 2009. god za neke klauzule), ali mnoge drţave članice kasne u usvajanju potrebnih mjera i zakona. 2. Komunikacijski COM (2009) 490 „Akcioni plan za urbanu mobilnost‟ koji za cilj ima usostavljanje akcija koje se trebaju sprovesti kroz programme i instrumente. 3. Direktiva 93/116/EC Evropske komisije od 17.decembra 1993. koja predstavlja adaptiranu direktivu Vijeća 80/1268/EEC, a koja se odnosi na potrošnju goriva motornih vozila. 4. Direktiva 2009/28/EC vezana za promovisanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora. 5. Direktiva 2003/30/EC vezana za promovisanje upotrebe biogoriva u saobraćaju. 6. Direktiva 2006/32/EC Evropskog parlamenta i Vijeća od 5. aprila 2006. Za energetsku efikasnost krajnje potrošnje i energetskih usluga i opozivajuću Direktivu Vijeća 93/76/EEC. 69
© Copyright 2024 Paperzz
