DivrejTora [email protected] http://twitter.com/DivrejTora Godina 6, Broj 18 29. švata 5773. 9. veljače 2013. U ovom broju : Rabbi Goldwasser 3 Izazov 4 Kabala 5 Važnost Mišpatim 9 Unutarnji mir 11 Iz tiska 12 Rabbi Zelig Pliskin: Rastimo kroz Toru (Growth Through Torah ) Iskazivanje ljubaznosti prema drugima. Priprema i uređuje: Vatroslav Ivanuša Šabat Mišpatim  Vrijeme paljenja svijeća 8.02.2013.—16:52  Šahrit, jutarnja molitva na šabat 9.02.2013.—09:00  Minha, popodnevna molitva 9.02.2013.—17:00  Havdala 9.02.2013.—17:54 Dr. Tali Loewenthal: B-ţanska pozajmica Vrlo bliski odnos Ţidova s B-gom izraţen je kroz ideju da i sam B-g drţi zakone Tore. Učenjaci nam kaţu da se ti zakoni nazivaju B-ţjim zakonima ne samo zbog toga što dolaze od B-ga već i stoga što ih i B-g drţi. Ovo učenje nam pomaţe da jasnije shvatimo koliko smo blisko povezani s B-ţanskim nastavak na strani 2 Mišpatim nam ukazuje na vaţnost iskazivanja ljubaznosti prema drugima. Ţidovima je naloţeno da pokaţu strpljivost i ljubaznost prema drugima, i na taj način drugima prikaţu pozitivno djelovanje drţanja Tore Vječnog, u kojoj je dan vrlo uzvišen poloţaj duhu bratstva. Rabi Yisroel Salanter je znao kako postupati sa strancima, pa čak i onim neuljudnima. Jednom je dijelio odjeljak vlaka s nekim mladićem koji je bio neuobičajeno neuljudan. Iako su se nalazili u odjeljku za nepušače, čovjek je zapalio cigaretu i praktički otpuhnuo dim u lice Rabi Salantera. Rabi Salanter nije rekao ni riječ, nego je nastavak na strani 2 Paraša Mišpatim (Šemot 21:1-24:18) Nakon objavljenja na Sinaju, B-g donosi niz zakona koji će se odnositi na izraelski narod. Tu se nalaze i zakoni o slugama vezanim ugovorom; kazne za ubojstvo, otmicu, napad i krađu; građanski zakon o naknadi štete, pozajmici i odgovornosti "Četvorice čuvara"; pravila i propisi o pravosuđu i sudovima. Tu su također i zakoni kojima se zabranjuje loše postupanje sa strancima; zakoni o poštivanju blagdana i o poljoprivrednim plodovima koje treba prinositi u jeruzalemski sveti Hram; zabrana kuhanja mesa s mlijekom; B’’H micva molitve. Sveukupno paraša Mišpatim sadrži 53 micvot – 23 zapovijedi i 30 zabrana. B-g obećaje izraelskom narodu da će ih uvesti u Svetu zemlju i upozorava ih da ne krenu poganskim putem tamošnjih stanovnika. Izraelski narod izjavljuje,"Činit ćemo i čut ćemo sve što nam B-g zapovijeda". Ostavivši Aharona i Hura da nadziru tabor Izraelaca, Moše se uspinje na Sinajsko brdo i ostaje tamo četrdeset dana i četrdeset noći kako bi od B-ga primio Toru. ■ Prijevod: Dolores Bettini (nastavak s 1. strane) Dr. Tali Loewenthal: B-ţanska pozajmica na svakom koraku naše- treba shvaćati doslovno. pozajmica u kojoj moţe- tu protuvrijednost. Po- ga ţivota. Zohar navodi: Postoji obaveza i zahtjev mo uţivati - ali je također zajmljene novčanice pos- "B-g, Ţidovski narod i da se posudi novac osobi moramo i otplatiti. taju u potpunosti vlas- Tora su jedno." To vrijedi u potrebi. u mnogočemu. Ovo učenje da, tako da kaţemo, i mi i B-g drţimo zakone Tore pomaţe nam razumjeti da smo doista međusobno povezani. Sedra (odjeljak Tore) To je središnja ideja u svime što nam je B-g dao kako bismo ispunili Nje- daje ove je druge vrste. mnogim općinama posto- gov cilj: da učinimo ovaj Sve što B-g daje postaje je fondovi za beskamatne svijet mjestom na kojem naše: naše tjelesno ja, naše pozajmice. Pozajmica po- boravi B-g, kroz drţanje sposobnosti, naš um i na- maţe pojedincu ili obitelji zakona Tore. ša imovina. Pa ipak, u zakone, od kojih je većina pritiske ţivota. od njih nam govori o pozajmljivanju novca siromašnima. "Ako pozajmiš novac Mom narodu, siromašnima među vama.."(22:24). Učenjaci Talmuda daju komentar da riječ "ako" ne (nastavak s 1. strane) Strana 2 Postoje dvije vrste zajma. Ako ste posudili ne- Kako sam B-g drţi taj čiji sat, morate vratiti isti zakon? On 'posuđuje' sva- taj sat njegovom vlasniku. kome od nas sve što ima- Onaj koji je posudio nika- mo. Naša fizička tijela, da u potpunosti ne posje- naše vještine i talente, duje taj sat. Međutim, ako naše umove i inteligen- posudite novac, vi ne mo- ciju, naše domove, našu rate vratiti iste one novča- imovinu. To je B-ţanska nice koje ste dobili, već is- Rabbi Zelig Pliskin: Rastimo samo, par minuta kasnije, otvorio prozor. Čovjek je, nastavljajući pušiti, negodovao da mu puše hladno od prozora i inzistirao da rabin zatvori prozor, što je on i učinio. Par minuta kasnije čovjek je ponovo prosvjedovao, ovoga puta traţeći od Rabi Salantera da otvori prozor, što je Rabi Salanter učinio bez ikakvog prosvjeda. Dok je vlak ulazio na stanicu, mladić je bacio pogled prema van i bio zaprepašten ogromnim mnoštvom koje se tamo okupilo. "Ma, koga li samo čekaju?" pitao se na glas, "putuje li netko vaţan ovim vlakom?" "Svatko je vaţan pozajmljeno. skom društvu. Danas u da uspije izdrţati stalne ma drugim ljudima. Jedan tu pozajmicu? Sluţeći se ništvo onoga kome je tradicionalnom Ţidov- nam predstavlja brojne u vezi našeg odnosa pre- Pa kako to mi vraćamo Pozajmica koju nam B-g idealnom slučaju, mi svojevoljno sve to koristimo, u svakom području našega ţivota, u svete svrhe, vođeni učenjem Tore. Na taj način mi otplaćujemo B-ţanski zajam, ili barem to pokušavamo. Moţda će netko upitati: "Koliko si duţan?" Odgovor glasi: "Sve!" ■ kroz Toru (Growth Through Torah ) na svoj način," odvratio mu je rabin. Kada su se iskrcali, čovjek je bio zaprepašten videći mnoštvo kako je pohrlilo ususret Rabi Salanteru. Kada mu je jedan od prisutnih rekao da ljudi odaju počast Rabi Salanteru, velikom vođi Ţidovskog naroda, mladić se u trenutku osjetio strahovito posramljenim i poţalio je što se onako ponio prema rabinu. Smjesta je otišao do Rabi Salantera i zatraţio ga za oproštenje. Rabin je domahnuo čovjeku da mu pristupi bliţe i rekao mu: "Sine moj, jako mi je drago da te ponovo vidim, i čujem tvoje riječi. Da li bi me, molim te, htio sutra posjetiti, da se moţemo bolje upoznati bez da nas ometa neudobnost vagona?" Sutradan, mladić je nazvao Rabi Salantera, nastavljajući svoju duboku ispriku. Rabi Salanter je doznao da je mladić doputovao u grad kako saznao više o ţidovstvu, te mu je osigurao ne samo učitelja, već i smještaj i hranu. Za kratko vrijeme, mladi je čovjek ostvario izuzetan napredak. Kolega koji je čuo tu priču zapitao je Rabi Salantera zbog čega je pomogao nekome tko je prema njemu bio toliko neučtiv. "Kada me ja zatraţio oproštenje," odgovorio je Rabi Salanter, "oprostio sam istog časa. Naposljetku, ako nam Vječni oprašta naše grijehe kada učinimo tešuvu, sigurno je naš zadatak da oprostimo svom bliţnjem. I tada, da bih bio siguran da u meni nema nimalo mrţnje, odlučio sam mu pomoći. Dugoročno uzevši, spoznao sam da su ljubaznost i strpljivost djelotvornije za pridobijanje ljudi za judaizam, od srdţbe i razdraţljivosti." ■ ■ DivrejTora Rabbi Dovid Goldwasser: Zloupotreba “Kada uzajmiš novca kome U čemu je veza između od moga naroda, siromahu ţrtve mincha siromašnog koji je kod tebe …” (Šemos čovjeka i obaveze da se 22:24) prizove i zatraţi Vječnog? U Mišlej (10:2) učimo da milostinja spašava od smrti – u biti da neţivi beţivotni predmeti imaju moć da spase ţive ljude. Mada se ideja o kofer nefeš – zamjeni jedne duše drugom – moţe na elementarnoj razini shvatiti kao povezana s korbanom (ţrtvom) jer ţivotinja je ţivo biće, teţe ju je pojmiti kao mogućnost da neţivi predmet poput novca, u kojem ne postoji nikakvo jezgro ţivota, posjeduje sposobnost da spasi dušu ţive osobe. Ben Ish Chai citira Rabbi Yonasana Eibeschitza, pisca Yeoras Dvash, koji objašnjava ţrtvu mincha siromašnoga, prinos brašna zamiješanog s uljem i mirodijama, na temelju Doznajemo da čak i kada tko zapadne u stanje iscrpljenosti i očaja zbog svojih caros, pa nema više snage da se moli kako treba i unese sebe u svoj apel Vječnom, on na raspolaganju ipak ima još jednu mogućnost koja pojedinca moţe spasiti u bilo kojoj problematičnoj situaciji. On jednostavno moţe poviknuti i zazvati Vječnog, jer taj jecaj ima moć da se uzdigne do Nebeskog Trona i ishodi velika djela. To je ono kao što kralj David kaţe: (Tehilim 118:5), “Iz tjeskobe pouku u našoj sluţbi nje za naše grijehe. I upra- Vječnom. vo taj dar siromašnom U Berešis doznajemo da kada su Hevel (Abel, op. pr.) i Kajin donijeli svaki svoj korban za Vječnog, samo je Hevelova ţrtva bila primljena. Naši ko- čovjeku daje potrebna sredstva da prinese korban koji u sebi ne nosi sastojak ţivota a donosi pomirenje. Isto tako, kada se tko mentari tumače da je svr- moli Vječnom, on ima ha korbana da on bude obavezu da se Vječnom iskupljenje za pojedinca, obrati s primjerenom ka- pa stoga, zapravo, on vana. Međutim, prorok zahtijeva ţrtvu koja u sebi nam kaţe da (Ješaja 55:6) nosi sastojak ţivota. He- ako je čovjek toliko van vel je razumio tu ideju, te sebe da se nije u stanju je izabrao najbolju ovcu iz moliti kako valja, on treba svog stada. Kajinova ţrtva jednostavno zazvati Vje- bila je od skromnog usje- čnog, kao što siromašan va i nije je pratila nikakva čovjek čini sa svojim namjera da se “zazove“ ili oskudnim prinosom se ugodi Vječnom.... minche od brašna koji ne Ben Ish Chai pojašnjava nosi u sebi sastojak ţivota. povikah ka Vječnom i da “dodatno pomirenje Vječni me usliši prostr- koje B-g pruţa” predsta- Ish Chai, kada tko da anim mjestom.” vlja Njegov dar urođene cedaku siromahu kojemu poboţnosti u svakom čo- je potrebna ova nepokret- vjeku, koji nas osposoblja- na stvar, Vječni će jedna- va da prinesemo ţivi korb- ku ljubaznost pruţiti do- an koji će učiniti pomire- bročinitelju. Baš kao što je Oskudna ţrtva siromašnog u stvarnosti je jedinstvena i uči nas vaţnu Na isti način, kaţe Ben medraša (Vajikra Raba 3:3). Vječni blagonaklon i pri- Medraš veli: “B-g nam hvaća oskudnu, no beţi- pruţa jedno Svoje dodat- votnu, ţrtvu siromaha no pomirenje, ţrtvu min- kao pokajnicu, On će je- cha.” dnako biti milosrdan i s Korban je sredstvo koje nas pribliţava Vje- bogatašem koji daje ceda- čnom, a dolazi od hebrej- ku i gledat će na neţivi skog korijena “karov,” pa novac kao na ţivo biće, Ben Ish Chai napominje koje je dostojno da ga da čovjek uvijek ima oba- spasi od smrti. vezu prizvati Vječnog i zatraţiti Njegovu milost (Rambam, Hilchos Brachos 10:26) Godina 6, Broj 18 Na kraju, Ben Ish Chai tumači pasuk na ovaj način: “Kada uzajmiš Strana 3 (nastavak s 3. strane) Rabbi Dovid Goldwasser: Zloupotreba novac Mom narodu” kraljevskog dočeka i pri- pitanje. R. Shmelke je to otvor na obrazu ili grlu, nemoj se bojati da cedaka jema, zatraţio veliku mirno prihvatio i rekao da bi progutao lijek. koju daješ siromašnome svotu novca od tog do- mu neka kaţe štogod mu neće učiniti pomirenje za brotvora. Bogati je čovjek je na srcu. “U čemu je ra- tvoje grijehe, jer “siroma- objasnio da je protekla zlika između cijenjenog hu” – isti onaj chesed koji godina bila vrlo teška. On Rava i naoruţanog pljač- Ja nudim ţrtvi siromaha, je doţivio ogromne finan- kaša koji prisili čovjeka da Ja ću učiniti i “s tobom,” cijske gubitke i neće biti u preda sav svoj novac kako da te izbavim i pomog- stanju da donira jednako mu ne bi naudio?” upitao nem ti zbog micve za dareţljivo kao u prošlosti. je bogataš. “Konačno, ja cedaku. R. Shmelke je odbio nje- sam morao dati Ravu sav govu manju ponudu i novac koji je zahtijevao da okrenuo se da ode. Kako ne bi otišao nesretan.” R. Shmelke iz Nikolsburga, jedan od velikih ranih hasidskih Rebea koji je ţivio u 18. stoljeću, bio je nadaleko poznat po svojoj pomoći onima bez sredstava za ţivot. Čitavog ţivota snaţno je bio uključen u prikupljanje i dijeljenje sredstava osiromašenima, a posebno bi prije Pesaha ulagao svaki mogući napor da osigura nije ţelio prihvatiti da R. Shmelke odbije njegovu donaciju, imućni je čovjek bio prisiljen darovati očekivani iznos. R. Shmelke ga je blagoslovio da mu Vječni podari više uspjeha no ikada i pripremio se, po drugi puta, da ode. Bogati je čovjek zaus- R. Shmelke je na pitanje kraljvić je bio vrlo gnjevan i htio je da se liječnika ubije zbog toga što mu je načinio rupu u obrazu. Kralj je rekao: “Drago moje dijete, ovaj čovjek ti dovijeka biti zahvalan. Nismo imali nikakvog vezi njegovog oporavka drugog načina da u tebe jer je prestao uzimati unesemo taj spasonosni hranu i piće. Potraţili su lijek.” savjet od znalca iz daljnje zemlje i nakon što je ovaj temeljito pregledao kraljevića preporučio je jedan da ne ţeli pokazati nepo- tim, pošto kraljević nije štovanje i da nema nikak- ništa u sebe unosio, pred- vu namjeru uznemiriti loţio je da poduzmu Rava na bilo koji način, no štogod je potrebno, da mora postaviti jedno uključujući da mu načine Strana 4 bili su oduševljeni, no olio i liječnici su očajani u macos i vino. dobročinitelja i, nakon oporavio. Kralj i kraljica Kraljević se nasmrt razb- čudotvorni lijek. Među- jednog od svojih imućnih dok se nije u potpunosti je spasio ţivot i trebaš mu tavio R. Shmelkea i rekao Jedne je godine R. pomalo poboljšavati, sve odgovorio usporedbom. dovoljno novca još i za Shmelke došao u dom Učinili su tako, i zdravlje kraljevića počelo se Jednako tako, objasnio je R. Shmelke “to što sam ja uzeo tvoj novac ubla-ţilo je tvoju presudu, jer u protivnom ti bi nastavio doţivljavati financijske gubitke.” I doista, bogati je čo-vjek ubrzo doţivio obrat, te svoje bo-gatstvo mnogostruko povratio. ■ DivrejTora Rabbi Shaul Rosenblatt: Liječnici nisu B-g Ova paraša je apsolutno prenakrcana. Što god vam padne na pamet, ovdje ćete naći: ubojstvo, otmice, bikove ubojice, kamenovane volove, opasne rupe, vještice, zavođenje, psovanje i ropstvo. U njoj se također nalazi i jedan od najpogrešnije shvaćenih izraza u Tori: 'oko za oko' - što se naravno odnosi na novčano obeštećenje. Ova paraša uz to obuhvaća i kaznu za onoga koji udari svoje roditelje: smrtnu kaznu - onaj koji je toliko nezahvalan za dar ţivota da se usuđuje udariti onoga koji mu ga je dao nije dostojan imati udio u ţivotu za kojeg drţi da je tako malo vrijedan. Među 5 kategorija štete za koje se ima isplatiti odšteta za ozljedu čovjeka nalazi se i ona za podmirenje troškova liječenja. Rabini ovaj redak navode kao dokaz da liječnik ima 'dozvolu' da liječi. Naizgled je čudno da bi liječniku trebala dozvola kako bi liječio, no razmislite na trenutak o logičnosti toga. Ţidovsko je shvaćanje da bolest nije 'slučajan' događaj. Čovjek postane bolestan tek onda ako B-g ţeli da bude bolestan. Ako je tako, mogli bismo doći u iskušenje da kaţemo da se trebamo pouzdati jedino u istinskog Liječnika nad liječnicima. Tora nas upućuje da Godina 6, Broj 18 ovaj način rezoniranja nije ispravan. Mi, Ţidovi, nikada se ne oslanjamo na čuda. Otići liječniku kada ste bolesni odgovornost je svakog čovjeka. Onaj koji se oslanja jedino na B-ga nije veliki svetac. On je jednostavno neodgovoran. dobili dozvolu da liječe. Međutim, liječnici nisu dobili dozvolu da kaţu da se čovjeka ne moţe izliječiti. Ţidovska je stav u vezi toga da liječnici ulaţu napor sa svoje strane, ali B-g je Onaj koji daje (ili ne daje, što se moţe dogodi- Gaon iz Vilne, jedan od velikih rabina 17-og stoljeća, iznio je vaţno pojašnjenje gledišta Tore po tom pitanju. Jednom mu je došao neki očajan čovjek. Liječnici su mu rekli da ništa ne mogu učiniti u vezi njegove bolesti. On će ubrzo umrijeti. Gaon iz Vilne citirao je redak iz ove paraše. Da, liječnici su ti) izliječenje. Nitko osim B-ga ne moţe reći kada će netko umrijeti. Ima onih kojima su dali par tjedana ţivota, a poţivjeli su dug i zdrav ţivot. Drugima je rečeno da pucaju od zdravlja, a umrli su sutradan. Tko je taj liječnik koji moţe vjerovati da on donosi odluke o ţivotu i smrti? Talmud kaţe da na 'najbolje liječnike čeka pakao'. To ne znači da ako si dobar liječnik, bolje ti je da postaneš loš, inače ćeš završiti u paklu. Ovo znači da ako liječnik počne vjerovati kako on upravlja ţivotom i smrti pacijenata, a to se obično događa najboljim liječnicima, onda će ga njegova oholost odvesti kliskim putem nizbrdo. Sjećam se kako me šokirala sigurnost naše onkologinje kada mi je u jednom trenutku rekla da je 'potpuno nemoguće' da moja pokojna supruga, Elana, poţivi više od dva tjedna. Elana je, zapravo, poţivjela još više od šest tjedana nakon tog laţnog proročanstva. Kada liječnik sa sigurnošću kaţe da netko ima 'x' vremena za poţivjeti to nije samo drsko od njega, već niti nimalo ne pomaţe. Takva izjava moţe izazvati rečene posljedice. Kada se radi o teškim bolestima, ljudi koji su sigurni da će umrijeti rijetko preţive. Biti liječnik nije nimalo lagan posao – liječiti i spašavati ţivote u teškim okolnostima i često bez dovoljno, a ponekad i bez imalo, zahvalnosti; posebno ako radite u drţavnim bolnicama. Postoje mnogi odlični liječnici – no oni moraju biti na oprezu kako bi sačuvali svoju poniznost dok u rukama drţe ključeve ţivota i smrti. ■ Strana 5 Chanoch Ben Yaakov: Reinkarnacija, je li to Ţidovski? Je li stvarna? Paraša Mišpatim , Šabat Bo Ovaj se Šabat naziva još Šabat Šekalim jer imamo posebnu parašu koja nas podsjeća na našu godišnju donaciju za odrţavanje Hrama, prije nove godine koja će se dogoditi na Roš hodeš Nisan. Znamo da svaki stih koji čitamo svakog Šabata "govori" svakome od nas danas u našoj generaciji. Što nam to "govori" paraša? Pročitajte u nastavku! Paraša Mišpatim je u šestom i posljednjem šabatu u razdoblju šovavim. Ona također znači zakon i presuda. Postoje tri riječi u hebrejskom jeziku koje znače zakon. Mišpatim je riječ koja se odnosi na zakone koji bi se odredili u bilo kojem ljudskom društvu bez obzira da li ih je B-g otkrio ili ne. To je dovelo do manje kontroverze među mudracima, postavljajući pitanje: Da li su zakoni napisani u paraši Mišpatim došli direktno od B-ga na gori Sinaj kao Eser Debrot? Odgovor nagovješten na različitim mjestima u Tori je da jesu. Jedan od tih nagovještaja je početno slovo vav ove paraše. Kao što znamo početno slovo vav u paraši moţe ukazati na vezu sa prethodnom raspravom. Posljednja tema u paraši Jitro je zakon koji se bavi hodanjem do oltara na način kako se zahtjevalo od svećenika u vrijeme Hrama. Budući da Strana 6 nam je ovaj zakon dan kao dio otkrivenja na gori Sinaj, početno slovo vav podrazumijeva da su zakoni iz paraše Mišpatim također dani na gori Sinaj. Također to proizlazi iz onoga što ti zakoni kaţu. Budući da sve zakone u ljudskim društavima donose ljudi koji imaju političku moć, pomalo je nezamislivo da bi ljudsko drruštvo donijelo zakon koji oslobađa "imovinu" onih koji su na vlasti. Sve se jednostavne priče iz paraše Mišpatim bave zakonima i tek na kraju paraše ćemo dobiti dodatni opis onoga što se dogodilo na gori Sinaj. Pogledajmo razinu jednostavne priče pod nazivom pšat ‫פשוט‬. (Za vašu informaciju pšat znači jednostavan, ali to također znači „guliti". To nam je znak da ogulimo priču kako bi otkrili Svjetlost u priči). Zakoni koji su otkriveni u paraši Mišpatim su: zakoni o ţidovskim robovima; prodaja kćeri; zakoni o ubojstvu i slučajnom ubojstvu, uključujući robove; zakoni u vezi udaranja roditelja; zakoni protiv otmice i drugih oblika krađe; naknada za tjelesne ozljede uključujući boli i patnje, to se također odnosi na vlasnika ţivotinje koji mora osigurati odštetu ako njegova ţivotinja ozlijedi drugu ţivotinju ili čovjeka; zakon o skrbniku koji uključuje bankarske zakone, beskamatne kredite i ograničenja kamate (lihvarenje); zakoni o jami (jame su rupe u zemlji koje nastaju uglavnom kada ljudi grade, a ne pokriju jame; zakoni o silovanju i drugim seksualnim odnosima između muškaraca i ţena koji se odnose prvenstveno na djevice; zakoni u vezi postupanja sa strancima; zakoni koji se bave svjedočenjem i laţnim svjedočenjem; zakoni za siromašne i zakoni za bogate trebaju biti identični, inače ljudi gube poštovanje prema pravdi i društvu u cjelini; zakoni o šabatnim godinama koje se na hebrejskom nazivaju Šemita, kako za ljude (tjedni Šabat) tako i za tlo (na bazi ciklusa od 7 godina). Slijede također zakoni o nekim blagdanima te proročanstvo o osvajanja zemlje Izrael i druga specifična proročanstva o velikanima Izraela. Paraša završava s daljnjim opisom onoga što se dogodilo na Sinaju, uključujući poznatu izjavu NaAse VeNišma. Činit ćemo i slušat ćemo. Za dodatne informacije o bilo kojoj od navedenih tema pogledajte tekst od prethodnih godina. Bit ili energija paraše Čini se da je svaka od tih sekcija zakona odvojena jedna od druge. Ipak, svaka od tih sekcija spada u okvir jedne od Eser Debrot? Ţelite li pokušati staviti svaku sekciju u neku od Eser Debrot? To nije lako točno napraviti, ali nas to uistinu uči o tome što je naš tikun. Svrha je ovog svijeta je da "vidi" uzrok i posljedicu. Ogulite priču i odbacite percepciju odvajanja i spojite konkretne energije svake od tih sekcija u jedinstvo Eser Debrot. To je suština paraše Mišpatim. Bez Zohar i uvida u bit priče iz njega, po mom mišljenju ne bismo bili u mogućnosti to učiniti. Dozvolite mi da objasnim! Prvi dio se bavi zakonima o hebrejskom robu. Na hebrejskom je ovaj izraz eved ivri ,‫עבד עברי‬, i na svojoj se površini bavi ropstvom. Zohar nam govori da to opisuje zakone reinkarnacije. Samo ako znamo ovu istinu moţemo vidjeti da se zakoni eved ivri bave poštivanjem oca i majke iz Eser Debrot. Kada majka ili otac zlostavljaju svoju djecu ili čak samo naprave nešto pogrešno što nanese štetu njihovoj djeci, svemir se DivrejTora (nast. s 6. strane) Chanoch Ben Yaakov treba uravnotežiti. To se čini tako da se dijete iz jednog odnosa roditelj dijete reinkarnira kao roditelj u sljedećoj generaciji. Naravno da se roditelj iz prethodne generacije reinkarnira kao dijete u sadašnjoj generaciji. To omogućuje da svemir bude u ravnoteži, a također nam omogućuje da vidimo jedan od razloga zašto se poštivanje naših roditelja nalazi u sredini Eser Debrot (peta zapovijed) jer to je točka ravnoteže Eser Debrot. Poznavanje zakona reinkarnacije nam pomaže da znamo što trebamo ispraviti i kako postići naš konač-ni ispravak pod nazivom Gmar Tikun. Čitanje Zohara i dodatnih objašnjenja koje je napisao ARI je izvor. Jeste li zainteresirani da saznate svoj konačni tikun (ispravak)? Zašto Stvoritelj želi da imamo jake emocije? Ima mnogo razloga među kojima je činjenica da su jake emocije potrebne da se očituje naš krajnji potencijal, koji je um nad materijom. Kako učenje o našim prijašnjim životima i pogreške koje smo napravili u tim životima povezuju na učenje o umu nad materijom i potrebu da se izbjegne samozadovoljstvo? Većinu ljudi koji ne slijede duhovni put motiviraju fizičke stvari kao što su novac, ugled, slava ili čast. Kabala uči da nije Godina 6, Broj 18 Reinkarnacija, je li to Ţidovski? Je li stvarna? Mišpatim loše željeti te fizičke stvari. U stvari Hašem je te stvari stvorio da nas nauči kako izgraditi svoju „posudu“ da želi više i više Njegovog ispunjenja. Ispunjenje je zadovoljstvo koje dobivamo od tih thelesnih stvari. Međutim, zadovoljstvo koje dobivamo od fizičkih stvari blijedo je u usporedbi sa zadovoljstvom koje dobivamo od duhovnih ciljeva. Što je duhovni cilj? On je ţeljeti energiju sreće. To je ţelja da budemo blizu Hašema. To se ne postiţe lako. Zašto? Budući da postajemo sretni kada nas zadovo-lji predmet ciljem naše ţelje. Dijete dobiva trenutno zadovoljstvo od prihvaćanja koje prima kad grli svoju majku ili oca. Dijete dobije trenutačni uţitak od igranja u pijesku s lopaticom i kanticom. Zašto djeca dobivaju te uţitke. Da bi saznali što je istinsko ispunjenje. Naravno, naše nas društvo (pod utjecajem negativnog sustava) uči da zadovoljstvo dolazi od primitka stvari. To je dio iluzije. Tora dolazi i uči nas drugačije.Tora nas uči da krajnje i kontinuirano zadovoljstvo dolazi od ţelje za duhovnim ispunjenjem, a ne stvarima. Tora nas uči, da dovedemo Svjetlo B-ga (naše duhovno ispunjenje) dolje u fizički svijet. U konačnici to je učenje da kontroliramo fizičke stvari koristeći alat uma nad materijom. Kada saznamo što trebamo promijeniti u vezi naših grešaka iz naših prethodnih ţivota imamo dodatni cilj koji motivira naše promjene. Ovaj cilj nas potiče da nastojimo učiniti duhovne radnje, zajedno s našim fizičkim ciljevima takodjer. To je ono što otkriva Svijetlo B-ga u našem fizičkom svijetu. To je razlog zašto paraša Mišpatim dolazi nakon Eser Debrot u paraši Jitro. Moramo znati što smi učinili krivo u našem prethodnom ţivotu, tako da postanemo motivirani u ovom ţivotu ojačati našu strast za spajanje na Svjetlo Hašema. U protivnom ćemo postati samozadovoljni s našim duhovnim radom i spasti na to da radimo samo na fizičkim ciljevima. Dublja kabalistička analiza izraza hebrejski rob ‫עבד עברי‬ Kabala uči da se izraz hebrejski rob odnosi na dušu. Da li Hašem doista ţelim da mi budemo robovi? Da li Hašem doista ţelite da nemamo slobodan izbor, a što je značenje toga biti rob? Odgovor je ne. Hašem ţeli da mi odlučimo učiniti naš duhovni rad bez prisile, po svom osobnom izboru. Gematrija pojma hebrejskog roba je 358. 358 ima dva vrlo značajna odnosa što je vaţno da razumijemo. 358 je gematrija riječi nahaš koja znači zmija ‫נחש‬ kao i riječi Mašijah ‫משיח‬. Iz toga učimo odnos da su Mašijah i zmija dvije strane iste medalje. Što učimo iz izraza eved ivri koji također ima istu gematriju? Kvantna razina svih duša čovječanstva je ono što moţe biti ili zmija ili Mašijah, ovisno o našem slobodnom izboru. Moţemo odlučiti učiniti pravu stvar i manifestirati Mašijaha ili moţemo napraviti drugi aspekt i postati povezani sa zmijom. Pogledajmo slova koja su uključena u te riječi: eved ivri. Ajin znači oko. Bet znači kuća, kao i blagoslov. Dalet je vrata. Reš moţe biti glava ili siromah. Jud se na kraju hebrejske riječi prevodi kao osobna zamjenica "moj". Također gematrija slova ajin i bet, koja iznosi 72, povezuje s energijom Hohma ili mudrosti. Koju rečenicu biste stvorili iz ovih podataka? Mudrost je vrata za blagoslov i također izvor mog manjka (siromaštva)! To je ono što bih ja napisao. Postoje mnoge druge stvari koje takodjer treba naučiti iz ovoga izraza. ■ Strana 7 REMBRANDT Harmenszoon van Rijn: Moses mit den Gesetzestafeln Moses mit den Gesetzestafeln Dovršeno: 1659 Ulje na platnu Strana 8 DivrejTora Rabbi Yissocher Frand: Miss Manners i njoj slični daleko su od boţanske etike Tore Paraša započinje riječima "A ovo su zakoni koje im imaš staviti pred njih." Veći dio paraše bavi se brojnim zakonima koji potpadaju pod kategoriju "mišpatim". To su zakoni o međuljudskim odnosima koji se bave svime, od čovjeka koji prouzroči štetu, pa različitih čuvara, do zabrane uzimanja kamate na zajam. Dobar dio cHošen Mišpata – dijela Šulchan Arucha koji se bavi novčanim i financijskim zakonima – temelji se na pasukim u ovotjednoj paraši. Prvi Raši u našoj paraši komentira početnu riječ "v'ele" [a ovi]. Raši objašnjava da na svakom mjestu gdje Tora koristi riječ "ele" [ovi], Tora poništava ili isključuje nešto prethodno rečeno. No, kada Tora koristi riječ, "ele" s prefiksom veznika vov kao u "V'ele" tada nadopunjavamo ono što je prije rečeno. "A ovi" ima konotaciju "ne samo oni, već i ovi." Primjenjeno na ovom mjestu, prema Rašijevom tumačenju, to znači da jednako kao što su oni (zakoni navedeni u Parašas Jisro, tj. -- Aseres HaDibros [Deset 'zapovijedi']) dani na Sinaju, tako su i zakoni navedeni u Mišpatim također dani na Sinaju. Rav Simcha Sheps, zt”l (koji je bio Roš ješiva u Yeshivas Torah Vodaath), između ostalog, pita, što to novoga Raši ovdje donosi? Naravno da je čitava Tora bila dana na gori Sinaj. Kakve potrebe ima donositi dodatne lingvističke dokaze u prilog toga? Rav Sheps citira komentar Rav Ovadije Bartenura u prvoj mišni u Avos. Mišna kaţe: "Moše je primio Toru na Sinaju..." Prvi komentar Bartenure na traktat Avos glasi: "Ovaj se traktat ne bavi pojedinačnim micvos kao drugi traktati Mišne. Kako se čitav sadrţaj Msechtas Avos sastoji od etičkih pitanja i prikladnih karakternih crta i vladanja, on se zbog toga moţe smatrati jednakim mnogim tomovima koje su napisali učenjaci drugih naroda na temu etike, morala i kako se odnositi prema drugim ljudima. Stoga bismo mogli pomisliti da je i Avos tek akumulirana ljudska mudrost i ništa više. Stoga, autor traktat otpočinje lancem prenošenja Tore započinjući s Mošeom koji je primio Toru sa Sinaja. Ovo nas uči da svi savjeti i etičke smjernice u Avos nisu tek proizvod ljudske domišljatosti. To je ista ona Tora, ista riječ B-ţja kao i ostatak Mišne i Talmuda. Rav Sheps ovo učenje Rav Ovadije Bartenure dovodi u vezu s prvim Rašijem u Mišpatim. Mišpatim detaljno navodi zakone o tome kako čovjek treba tretirati svog bliţnjeg. Tora je smatrala za potrebno da naglasi da upravo kao što je Aseres HaDibros B-g zapovijedio na Sinaju, tako su i zakoni o uzajmljivanju i štetama i nadgledavanja nečije imovine također svi sa Sinaja. I više, Parašas Mišpatim sadrţi zabranu lošon hara. Talmud smatra pasuk "Lo tisa šema šav" upozorenjem za onoga koji iznosi ogovaranje kao i za onoga koji vjeruje u ogovaranje o nekom drugom. Narodi svijeta uistinu imaju etiku i moral. New York Times Magazine ima Godina 6, Broj 18 kolumnu koju piše osoba koja se naziva "The Ethicist", Etičar. Svakoga tjedna on paskenira [propisuje] za svoje čitatelje što je etično, a što nije etično. Njegovi su članci, s gledišta Tore, često poprilično kontroverzni. Ako ne moţete izdrţati čitav tjedan da biste čitali "Etičara," moţete čitati "Miss Manners (Gospođica Ponašanje)" u dnevnim novinama. Ona je najviši autoritet što se tiče finih manira i prikladnog ponašanja za milijune čitatelja! Ima čovjek koji vodi mjesečni radio program gdje u svakoj emisiji govori o nekom aspektu na temu "civiliziranog ponašanja". Ponekad, ono što kaţe ima smisla. Odrţao je čitavu propovijed na temu razgovora na mobitel u javnom prijevozu. Jasno je, i neţidovi imaju svoju etiku i moral. Ali imaju li narodi svijeta moral koji kaţe da se ne govori lošon hara? Ideja o ogovaranju postoji, no ideja da bi trebala postojati teološka zabrana ogovaranja nije nešto što se nalazi na njihovom duhovnom radaru. Pokušajte reći neţidovu da je nedopušteno loše govoriti o nekom drugom, pa makar činjenice bile točne. "Kako to moţe biti zabranjeno? – TO JE ISTINA!" nastavak na 10 Strana 9 (nastavak sa 9. strane) Rabbi Yissocher Frand: ...daleko Odakle je nastao takav zakon? On nije nastao od Miss Manners i ne dolazi od "The Ethicista" i neće doći od ikoga koji sam stvara etička pravila. Neţidovi imaju koncept o tome da se bude "dobri Samarjanin". Dobri Samarjanin vozit će se autocestom. Ugleda nekoga s probušenom gumom. On će se zaustaviti i pogledati moţe li pomoći promijeniti gumu. Što bi neţidov rekao na situaciju da njegov najveći neprijatelj na svijetu ima probušenu gumu, a desetak metara dalje je njegov najbolji prijatelj s probušenom gumom? Kome će pomoći promijeniti gumu? Tora zapovijeda da prednost treba dati svom neprijatelju. "Bolje je prisiliti svoj nagon ka zlu (da ne mrzimo drugog Ţidova)." Za karaker te osobe dobro je da pomogne svom neprijatelju prije nego li pomogne svom prijatelju. Ovo je zapanjujuća ideja. Ovakav zakon nije mogao donijeti čovjek. Niti jedan čovjek nikada ne bi na osnovu svog vlastitog osjećaja za dobro i loše sam od sebe izabrao ovu mogućnost. Pitao bi – odakle dolazi takva ideja? Naš odgovor je da dolazi iz ove paraše koja započinje riječima "A ovo su zakonske odredbe..." Upravo kao što su Aseres HaDibros u Paršas Jitro došle sa Sinaja, tako i ono što slijedi u Parašas Mišpatim dolazi sa Sinaja. Strana 10 Tkogod ţivi ţivot u cijelosti po Tori i radi na sebi, on moţe postići to gotovo anđeosko stanje – da rado i spremno bude pripravan pomoći omrznutom susjedu prije nego li prijatelju tako da bi mogao biti u stanju poboljšati crte svog karaktera (midos). Nedavno sam čuo sljedeću priču od Rava Avrahama Chaima Feuera, koja govori o mogućnostima duhovnih visova koje moţe postići osoba koja radi na sebi i marljivo nastoji oblikovati svoju osobnost u skladu s očekivanjima Tore: Rabbi Yechiel Perr, Roš ješiva u Far Rockawayu, oţenio se sa svojom suprugom, gospođicom Shani Nekritz, pedesetih godina prošlog stoljeća. Gospođa. Shani Perr kćer je roš ješive iz Novoradoka, koji je pak bio zet Rabbi Avrahama Yaffena, jednog od velikih rabinskih osobnosti prošle generacije. Rabbi Yaffen, djed kale, priredio je sve detalje vjenčanja. Gotovo svi najveći roš ješive u Sjedinjenim Drţavama tog vremena prisustvovali su vjenčanju. Nije bilo jednostavno odabrati tko će imati koju od različitih "počasti" koje se inače dijele na takvim događanjima. Svi su gosti bili vrlo znatiţeljni da vide tko će između svih tih istaknutih rabonim tamo dobiti različite "blagoslove". od boţanske etike Tore Jedan od "blagoslova" podom hupom dan je jednom rabinu kojeg nitko nije poznavao. On nije bio ni s hosonove niti s kaline strane. Svi su ţeljeli znati: Tko je taj čovjek? Ljudi su otišli do Rava Avrahama Yaffena i zapitali ga: "Zašto daješ takvu čast ovom Ţidovu?" On je odvratio: "Imam svoje razloge." Nitko nije znao tko je bio onaj čovjek ili koji je razlog Rav Yaffen imao da mu da takvu čast sve do nakon smrti Rav Yaffena. Taj je Ţidov bio rabin koji je imao mali šul u Bronxu. Jednog dana, mnogo prije vjenčanja Perr-Nekritz, taj je rabin nazvao Rabi Yaffena i pozvao ga na vjenčanje koje on organizira za sviju kćer. Rabbi Yaffen nije poznavao hosona, nije poznavao tog rabina niti njegovu kćer – bio je prilično zaposlen i nećkao se da li da prihvati poziv. Rabin ga je usrdno molio neka dođe na vjenčanje. Rabi Yaffen je naposljetku prihvatio da dođe na vjenčanje. Međutim, Rabi Yaffen nije imao auto. Očekivao je da će rabin, koji je toliko inzistirao da dođe, organizirati za njega prijevoz ili mu poslati taksi. Došao je dan vjenčanja, a rabin mu još nije javio kako je organizirao prijevoz. Rabi Yaffen i njegova Rebecin krenuli su podzemnom ţeljeznicom i autobusom na to vjenčanje. On je sjeo kod hupe, no nitko ga nije prepoznao i nije dobio nikakvu "počast". Po tradiciji svih litvanskih rebecin, njegova je ţena problijedila. Oni nisu poznavali obitelj, on ih je molio da dođu, nije organizirao prijevoz istaknutom rabinu i njegovoj ţeni, morali su se došlepati podzemnom ţeljeznicom i autobusom, a njen suprug nije dobio nikakav "kibud". Ona je rekla da bi trebali otići odmah nakon hupe. Rabi Yaffen je smirivao svoju ţenu. Rekao je da već jesu tamo, pa da mogu ostati i na svadbi kako bi mogao plesati s hosonom, pa će onda otići, što su i učinili. Kada je Rabi Yaffen pripremao hasuna za svoju unuku, on je odlučio dati kibud pod hupom ovome rabinu iz Bronxa. Zašto? On se sluţio novorodočkom filozofijom u kojoj je bio odgojen: "Tamo gdje ima ljutnje (hakpada), čovjek treba iskazati naklonost (hatava)". Kada te netko uvrijedi, ti trebaš reagirati tako da mu iskaţeš naklonost. Tachas hakpada - hatava. To je način nakoji se radi na svojim "midos" i poboljšava crte karaktera. To nije nešto što ćete čuti od Gospođice Ponašanje ili Etičara. Ovo ćete čuti jedino od "Mošea koji je primio Toru na Sinaju..." koja nam je dana da bi poboljšala naš ljudski karakter podučavajući nas boţanskoj etici i moralnim smjernicama od Višnjeg. ■ DivrejTora Yisroel Roll: Unutarnji mir - postizanje samopoštovanja putem molitve ALEJNU LEŠABEAH Bolja verzija mene samog Emes Malkenu, efes zulato... Istinski je Kralj naš, nema Time ja postajem uvećana zapravo raspravljam s verzija samog sebe. Ja na Bogom i kao da Mu sebe primam snaţniji kaţem: „Ti si , Boţe, osjećaj samog sebe kroz napravio pogrešku. Ti svoju povezanost s misliš da si mi dao snagu i Beskonačnim. sposobnosti koje mogu iskoristiti da se uhvatim u osim Njega drugoga... koštac ovim problemom, U Pirke avos stoji: „Učini Ki leha tihra kol berah , tišba ali nisi u pravu. Ti mi nisi Boţju volju svojom kol lašon. dao odgovarajuće ili vlastitom.“ Ja predajem svoju volju Bogu transformirajući ono što ja ţelim u ono što ţeli Bog. Kada se odreknem svoje volje ja sam mevatel, ja mijenjam svoje donošenje odluka Njegovim. No to ne znači da meni ništa nije ostalo. Ja sam Bogu predao svoje nade, teţnje i namjere, no zadrţavam svoj bogomdani karakter, talente i sposobnosti. Rabin Mordechai Gifter Tebi se klanja svako koljeno, i svaki jezik zaklinje Ukoliko zapadnem u depresiju kao posljedica određenih kriza ili problema, ja tada uistinu poričem samog Boga. On mi je darovao određene osobne kvalitete i sile za koje se od mene traţi da ih koristim u sluţbi Njemu. Ako „pokleknem“ zbog određenih okolnosti ili poteškoća, ja se samopoštovanje kada se suočim s neprijateljstvom sve dok ulaţem svoje najsnaţnije napore i talente kako bih se uhvatio u koštac sa situacijom koja je iskrsla te da bih kroz to iskustvo napredovao. dostatne sposobnosti da prebrodim ovu krizu. “ Ako upotrijebim svoje bogomdane sposobnosti da Njemu sluţim, ja Šir šel jom Moja pjesma ostvarujem osobni Šir šel jom mi „govori“ i napredak. Biti u depresiji potiče me da učinim da ili biti gnjevan na Boga svaki novi dan ima značaj zbog određene situacije na mom putu prema kojom me iskušava postizanju svrhe mog zapravo znači stajati na ţivota. Zbog toga svaki mjestu i propustiti dan brojimo kao „Hajom ostvariti svoj potencijal. Ja jom rišon b'šabos – Danas je mogu očuvati svoje prvi dan šabata,“ „Hajom jom šeni b'šabos – Danas je navodi da umjesto da drugi dan šabata,“itd. izgubim dio sebe Svaki dan se ne spominje poništavajući ili po imenu, već prema mijenjajući sebe pred broju, kako bi me Bogom, ja zapravo podsjetio da učinim da nadrastam samog sebe. svaki dan ima vaţnost dok Obojani kamenčić koji se kročim prema šabesu – koji pridodaje mozaiku predstavlja duhovno istovremeno zadrţava ispunjenje. „Pjesma“ koju vlastiti identitet kao pjevam svakog dana moj zaseban kamen i integrira je svakodnevni doprinos u se u organsku cjelinu. smjeru ostvarenja mog Obojani kamenčić ţivotnog potencijala, koji predstavlja pojedinca – je, prema riječima Amide mene. Kada se poveţem s od petka navečer, moj Bogom ja se integriram u „tachlis ma'ase berešis“ – Mozaik – sa Izvorom svrha mog stvaranja. ţivota, koji je Beskonačan. Godina 6, Broj 18 Na dubljoj razini, dnevni Strana 11 (nastavak s 9. strane) Yisroel Roll: Unutarnji mir - postizanje samopoštovanja putem molitve Šir šel jom podsjeća me da bolesti. Jednog dana u Zato da mogu osjećati da preobrazi moj karakter i je svaki dan pripada grad se doselila sam osobno doprinio navede me da pjevam „šabosu“ i smatra se jedanaesta obitelj – i stvaranju keduše minjana. novu pjesmu. Moja pjesma dijelom samog subotnjeg sljedećeg dana nije bilo Moj trud ima značaja. Ja ima teţinu – ona je vaţna. doţivljaja. Na taj način minjana. Svatko je mogu i dovodim do Ja mogu dovesti do svaki dan moţe biti očekivao da će netko promjene. Zbog mog promjene. ■ „šabosdik“ kada činim drugi biti tog dana deseti. truda keduša je došla danas svjesni napor da moje svakodnevne aktivnosti Kad nas je samo deset u zajednicu. svatko osjeća moralnu Svatko od nas moţe, obavezu da učini svoj dio zapravo mora, pjevati i bude dio minjana. To je svoju vlastitu „Šir šel jom“ stav koji moram prihvatiti svakoga dana. Svakoga svakog dana. Zapravo, dana Vječni ţeli čuti moju Šulhan Aruh kaţe: Svatko pjesmu, moj doprinos Jedna poznata priča treba doći u sinagogu simfoniji svijeta. Svakoga govori o malenom rano kako bi se ubrojao u dana Šir šel jom se mijenja gradiću koji se sastojao od prvu desetoricu (koji čine kako bi pokazala da me samo deset Ţidovskih minjan). zbivanja svakog dana čine doprinesu postizanju osobnog rasta i razvoja. Tamo nema mjesta „depresiji“ ili uzaludnom trudu. obitelji. Svakog jutra imali su minjan, bez obzira na prehlade, gripe, bolove i Strana 12 Zašto bi bilo vaţno da ja budem dio prve desetorice u minjanu? novom osobom. Svaki događaj koji mi se dogodi sluţi da oblikuje i DivrejTora Haftara za Šabat šekalim (Ovadja 1:1 - 1:21) U paraša Šekalim riječ je o obvezi svakog Ţidova da dâ jednom godišnje ½ šekela u hramsku blagajnu. Haftara govori o nastojanjima kralja Jehoaša (9. st. p.n.e.) da izdvoji ta zajednička sredstva za odrţavanje prvog svetog Hrama. U pozadini haftare je idolopoklonstvo koje se, zbog savezništva sa sjevernim kraljevstvom, raširilo do tada pravedničkom Davidovom dinastijom koja je upravljala juţnim kraljevstvom. Kad je kralj juţnog kraljevstva, Ahazija, ubijen, njegova majka Atalija je “U paraša Šekalim riječ je o obvezi svakog Ţidova da dâ jednom poubijala ostatak kraljevske obitelji i dokopala se prijestolja. Tijekom njezine kratkotrajne vladavine, aktivno je podupirala idolopoklonstvo. Bez njenog znanja, jedan od Ahazijinih sinova, novorođenče, bio je sakriven i tako je preţivio. Kad je navršio sedam godina, Jehojada, Veliki svećenik, poveo je uspješnu pobunu protiv Atalije i postavio Jehoaša, dijete, za kralja Judeje. Haftara počinje s novim kraljem koji obnavlja savez naroda s Bgom. Uništavaju sve poganske ţrtvenike i kipove i imenuju sluţbenike koji će nadzirati sveti Hram. Jehoaš daje upute svećenicima u vezi sredstava koja su donirana Hramu. Prema njegovom planu, sva sredstva će preuzeti svećenici. Za uzvrat, oni će plaćati redovno odrţavanje Hrama. U 23. godini Jehoaševa kraljevanja, svećenici su propustili prikladno odrţavati Hram. Jehoaš je tada odredio da se sav novac stavlja u posebnu kutiju koja je bila postavljena blizu hramskog ţrtvenika i ta sredstva su izravno davana radnicima i zanatlijama koji su odrţavali Hram. ■ Prijevod: Dolores Bettini godišnje ½ šekela u hramsku blagajnu.“ Halahička satnica (za grad Zagreb) Datum ponedjeljak 11. 2. 2013. Godina 6, Broj 18 Alot Najranije Hašahar Talit 5:55 6:11 Nec Hahama Najkasnije Š’ma Zman Tefila Hacot Minha Gedola Minha Ketana Plag Haminha Šekia Cet Hakohavim 7:07 9:39 10:29 12:11 12:36 15:08 16:11 17:15 17:57 Strana 13 ska Iz ti BLISKI ISTOK Erdogan ponovno stavio veto na suradnju Izraela s NATO-om Večernji list, 7.02.2013. Mir u regiji - NATO bi mogao pomoći Izraelu da se suprotstavi prijetnjama iz Irana Jučer je turski premijer Recep Tayyip Erdogan ponovno kazao kako će Turska blokirati sve pokušaje Izraela da se približi tješnjoj suradnji i eventualnom pristupanju NATO -u. “Turska će zaustaviti sve pogrešne korake koje bi NATO mogao poduzeti, a pristupanje Izraela najznačajniji je takav krivi korak. Mi smo postavili neke svoje crvene linije koje nećemo prijeći. Za nas nikakav odnos između Izraela i NATO-a ne dolazi u obzir”, kazao je Erdogan. Isprika i odšteta Pokušaja da se Izrael uključi u neke programe NATO-a bilo je i do sada. Turska je početkom prošle godine blokirala pokušaj da Izrael bude prisutan na summitu NATO-a u Chicagu te je jasno postavila uvjete koje Izrael mora ispuniti, a to je isprika Turskoj zbog napada na turski humanitarni konvoj u vodama ispred pojasa Gaze te isplata odštete obiteljima ubijenih turskih državljana. Iako Izrael neko vrijeme nije reagirao na pozive iz Ankare, potkraj prošle godine došlo je do svojevrsnog otapanja leda u odnosima između dviju zemalja, pa se već govorilo i o tome da će biti postignut dogovor o turskim uvjetima. No nakon što je izraelsko zrakoplovstvo napalo ciljeve u Siriji, sve se opet vratilo na početnu točku. Erdoganov rezolutni veto znak je da nikakvih popuštanja s turske strane neće biti. Primanje Izraela u okrilje NATO -a osobito je zagovarao američki diplomat i politički analitičar Ronald Asmus koji je izraelsko pristupanje NATO-u vidio kao bitan korak u stvaranju ravnoteže s Iranom koji odbija zaustaviti svoj nuklearni program, ali i ključ za rješavanje nestabilnosti u regiji. Znak iz SAD-a zašto Izrael ne bi krenuo prema članstvu. NATO-u bi moglo biti u interesu da Izrael uđe u članstvo zato što raspolaže superiornom vojnom tehnologijom vlastite proizvodnje, a oružane snage su među najbolje obučenima na svijetu. No za sve to potreban je pozitivan signal iz SAD-a. ■ Govorio je kako je SAD, ali i neke europske zemlje, odlučan da obrani integritet Izraela u slučaju napada, pa nije vidio HEZBOLLAH ODGOVORAN ZA BOMBAŠKI NAPAD U BUGARSKOJ Izrael: 'Napad u Burgasu je napad na članicu EU na europskom tlu' NOVI DETALJI NAPADA Jutarnji list/FT, 16.1.2013. uniji da se pridruži Sjedinjenim Državama u proglašavanju članovi gerilskog krila Hezbolaha", rekao je Cvetanov. "Napad u Burgasu je napad na članicu EU na europskom tlu. Hezbolaha terorističkim organi- "Postoje podaci koji pokazuju Nadamo se da će Europljani zacijom jer postoji jasna veza s napadom na teritoriju EU-a. financijsku vezu Hezbolaha i dvojice sumnjivaca. izvući zaključke o pravoj prirodi Hezbolaha", stoji u priopćenju bus u bugarskome odmaralištu U napadu su sudjelovale tri osobe, dvije su imale pravu Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozdravio je u uto- u Burgasu i ubila petero izraelskih turista, objavio je u utorak putovnicu Australije i Kanade, rekao jeCvetan rak bugarski izvještaj koji povezuje Hezbolah s napadom na bugarski ministar unutrašnjih poslova Cvetanov novinarima nakon autobus i rekao da ta libanon- rasprave bugarskog nacionalnog vijeća. ska gerilska skupina i njezin saveznik Iran sudjeluju u "Potvrdili smo da su dvojica terorističkim aktivnostima širom svijeta. Dvojica muškaraca povezanih s libanonskom gerilskom skupinom Hezbolahom sudjelovala su lani u srpnju u bombaškom napadu na auto- Zaključci bugarske istrage mogli bi otvoriti put Europskoj Strana 14 izraelskog premijeri. ■ DivrejTora Strana Strana 14 14 a