Modna - Osnovna škola Klinča Sela

Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
SADRŽAJ
------------------------------------------------------------- 3
- ---------------------------------------------------------- 4
. ------------------------------------------------------------- 7
J ------------------------------------------- 10
J J ---------------------------------------------------- 11
-------------------------------------------------------- 13
JŽ ------------------------------------------------ 15
ŽJ ------------------------------------------------------ 16
Ž ----------------------------------------------------- 18
---------------------------------------------- 19
J -------------------------------------------------------- 23
JJ -------------------------------------------------------- 24
------------------------------------------------- 25
--------------------------------------------- 27
2
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
Osnovna škola Klinča Sela
šk. god. 2010. / 2011.
broj 1
Klinček
UVODNIK
Poštovani čitatelji!
Nakon nekoliko godina stanke naša mlada novinarska družina ponovo pokreće školski list Klinček. U borbi s vremenom kojeg
imamo sve manje i tehnikom koja nam često zakazuje kad se tome najmanje nadamo, tijekom školske godine marljivo smo
pisali i prikupljali tekstove o važnijim događanjima u našoj školi i napokon priveli kraju izradu školskog lista. Bilo nam je
poučno i zanimljivo izrađivati ga, nadamo se da ćete sa zanimanjem i veseljem čitati sve što smo Vam pripremili. To bi nam bio
veliki poticaj za daljnji rad. Također Vas pozivamo na suradnju. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali ili na bilo koji drugi
način doprinijeli izradi ovog lista.
Vaši novinari
Uredništvo:
Matea Prstac
Ana Jurković
Valentina Lafter
Ana Žunec
Laura Cvetković
Dijana Kolinger
Klara Guštek
Ivana Brajković
Magdalena Topalović
Kristian Rački
Tomislav Vučković
Matija Bašić
Nevenka Drlje, prof.
3
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
EKO ŠKOLA
Naša škola već sedam godina ima status eko-škole.
Tomu su pridonijeli brojni projekti i aktivnosti naših učenika
i učitelja. Svake dvije godine obnavljamo svoj status ekoškole svečanim podizanjem eko-zastave na Dan škole.
Proglas naše eko-škole je „Voda je kraljica života“. Također
imamo eko-himnu i eko-kodeks.
Tijekom godine osmišljamo projekte s različitim ekotemama koje pripremamo i realiziramo po skupinama i
predstavljamo na projektni eko-dan.
Otpad nije „smeće“
Uvijek postoji komadić svemira
koji možemo popraviti,
to smo mi sami.
Oslikavamo ljepši svijet
Tema ovogodišnjeg Eko-dana u našoj školi je Razvrstavanje
otpada. I ove godine smo organizirali niz aktivnosti kojima
smo pokazali da savjesno i odgovorno moramo pristupati
otpadu. Na radionicama smo istraživali vrste otpada, načine
njegovog zbrinjavanja, ali i načine kako ga iskoristiti i
M
zagospodariti njime. Tog dana smo oslikavali stare kutije i
boce, prikupljali i reciklirali stari papir, ukrašavali limenke i
boce te pisali pisma i poruke prirodi. Naučili smo dosta toga
o otpadu, vrlo je opasan, ali možemo zagospodariti njime.
Svatko od nas treba početi od sebe, treba biti ekološki
osviješten. To se ne postiže preko noći. Potrebno je puno
truda, volje i znanja, a vremena nemamo jer iz dana u dan naš
planet je sve zagađeniji. Stoga, pokrenimo se, počnimo od
sebe, zajedno sa svojom obitelji, a onda sa školom i širom
zajednicom.
Ana Jurković 7.r
4
odna revija
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
EKO ŠKOLA
Dan škole obilježit ćemo prigodnim programom. Najprije će biti
INTERVJU S UČITELJICOM ĐURĐOM ZAJC
priredba u školskoj dvorani, a nakon toga ćemo svečano podići eko–
EKOLOZI U SRCU, GLAVI I RUKAMA
zastavu ispred škole. Ta čast će pripasti eko–redarima, i to onima
Ove godine Osnovna škola „ Klinča Sela“ obnavlja svoj status eko-
koji su ove školske godine najmarljivije obavljali eko–zadatke.
škole. To će se obilježiti podizanjem eko-zastave na sam Dan škole.
Najbolji eko–redar je Valentina Majdandžić, učenica 7.a razreda, i
Statusu eko- škole su pridonijeli mnogi projekti i aktivnosti naših
ona će podizati eko-zastavu. Pomagat će joj Tomislav Vranić i
učenika i učitelja.
Marko Gunjarić, učenici 7.b razreda, koji su također marljivo
Razgovarala sam s gđom. Đurđom Zajc, učiteljicom biologije,
obavljali eko–zadatke.
voditeljicom Eko - skupine i predsjednicom našeg školskog Ekoodbora .
Akcija skupljanja starog papira
x
Naša škola je stekla status eko–škole prije 6 godina. Koje
odlike škola mora imati da bi stekla status eko–škole?
Status eko–škole može steći svaka škola koja se za to prijavi udruzi
„ Lijepa naša“. Tada mora proći program u 7 koraka: osnovati odbor
eko–škole, ocijeniti stanje okoliša, izraditi program, pratiti stanje i
ocjenjivati, raditi prema nastavnom programu, obavještavati javnost
i uključivati medije te izraditi eko–kodeks.
x
Koja su obilježja naše eko–škole? Npr. eko–kodeks, ekohimna...
Proglas naše eko–škole je „ Voda je kraljica života “. Taj proglas se
nalazi na vratima svake učionice. Dostupan je svakom učeniku i
svim zaposlenicima. Također imamo eko-himnu i eko-kodeks.
x
Koji su naši ključni eko–projekti? Na koji način ih
provodimo?
Naši ključni eko–projekti za ovu školsku godinu su osmišljeni na
temu„ promet“. Projekti se pripremaju po skupinama. Učenici se
uključuju u skupinu u koju žele. Ti se projekti onda prezentiraju
svim učenicima na projektni eko–dan.
x
Vi ste i predsjednica Eko–odbora. Koje su njegove zadaće?
Eko-odbor se sastaje nekoliko puta godišnje. Donosi program rada,
raspravlja o svim pitanjima rada eko–škole i daje ideje i smjernice
za daljnji rad.
x
Sljedeći tjedan je Dan škole kada ćemo obnoviti i status
eko–škole. Na koji način ćemo to obilježiti?
Učiteljica Đurđa Zajc
5
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
EKO ŠKOLA
x
Ove školske godine smo bili domaćini smotre eko-škola
Eko – redari
Zagrebačke i Karlovačke županije. Jesmo li opravdali status
eko-škole? Kakve su reakcije predstavnika udruge „ Lijepa
naša “ i ostalih eko–škola?
Da, ove školske godine smo bili domaćini susreta eko–škola
Karlovačke i Zagrebačke županije. Susret je bio uspješno organiziran i
uspješno proveden. Mi smo svakako opravdali status eko-škole. Kakve
su reakcije predstavnika udruge „ Lijepa naša“ i ostalih eko–škola, nije
mi poznato. To pitajte ravnateljicu škole, pretpostavljam da bi to ona
mogla znati.
x
Planirate li neke dodatne projekte kojima bismo još više
poboljšali naš eko–status?
Dodatni projekti stavljeni su na izbor svim učiteljima škole. Svaki
učitelj može u okviru SRO-a ili svog predmeta obraditi ekološke
teme.Ekološke teme su brojne. Ekologija nije samo briga o okolišu,
zbrinjavanju otpada, briga o biljkama i životinjama i njihova zaštita,
Susret eko-škola
nego je briga i o vlastitom zdravlju, psihičkom i fizičkom, o odnosima
među ljudima itd.
Znači, ekologija se provlači kroz sve pore našega života i
rada i zato svatko tko u tom smislu učini barem nešto,
poboljšava i naš eko–status.
x
Kako biste komentirali ekološku osviještenost učenika naše
škole? Koliko sudjeluju u eko-aktivnostima?
Učenici vrlo rado sudjeluju u eko- aktivnostima u školi. Ekološka
osviještenost naših učenika je prosječna, to znači niti bolja, niti gora u
odnosu na neku drugu eko-školu. Sigurna sam da bi ekološka
osviještenost mogla i trebala biti veća i bolja, no ekološki odgoj se ne
događa samo u školi. On potječe, u prvom redu, od obitelji pa onda od
Pisma prirodi
škole i od društva u cjelini.
Svatko treba poraditi na sebi, usaditi u svoje srce ljubav prema prirodi,
ljubav prema svemu oko sebe, ljubav prema svim ljudima. Onda će i
ekološka svijest doći sama od sebe, lagano, bez napora, spontano. Tada
ćemo biti pravi ekolozi,ekolozi u srcu, u glavi i u rukama. Osjećat
ćemo, misliti i djelovati ekološki i život će nam biti ljepši i kvalitetniji.
Laura Cvetković
6
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
LIDRANO
Lidrano u Pisarovini
Lidrano je smotra, literarnih, dramsko-scenskih i novinarskih radova.
Ovogodišnja međuopćinska smotra je održana 28.siječnja u Osnovnoj
školi „Vladimir Nazor“ u Pisarovini. Nakon okupljanja sudionika i
doručka službeno je otvoren susret na kojem smo mogli vidjeti 20-ak
pojedinačnih i skupnih dramsko-scenskih nastupa.
U kategoriji pojedinačnih dramsko-scenskih nastupa našu školu su
predstavljale Nikolina Nosek, Petra Bilobrk i Ana Žunec koja je svojom
recitacijom Lastavice osigurala prolazak na županijsku razinu Lidrana.
Skupni nastup su imale učenici 3. razreda s igrokazom Lažeš, Melita i
dramska skupina viših razreda s igrokazom Hamlet i Ofelija.
U kategoriji literarnih radova svoje literarno umijeće su pokazali
učenici Gabriela Budišćak, Mirjam Valičević, Antonija Srpak, Mateo
Pučar i Valentina Pavlović.
Novinarskim radom (intervjuom Ekolozi u srcu, glavi i rukama) se
predstavila Laura Cvetković koja je također osvojila prolazak na
županijsku razinu.
Ana Žunec
Svi sudionici su oduševljeni ovogodišnjim Lidranom. Ponosni su što su
svojim radovima predstavljali školu i ostvarili vrlo dobre rezultate.
Mogli su vidjeti dobre nastupe i osjetiti ugodnu atmosferu Lidrana. A i
rodila su se neka nova prijeteljstva.
S nestrpljenjem čekamo sljedeći Lidrano na kojem ćemo sigurno
sudjelovati, a nadamo se da će nam se pridružiti i mnogi drugi učenici
Ana Jurković
Da sam kiša
Kada bih mogla birati između
Snijega, vjetra, oluje i kiše,
izabrala bih kišu i to onu ljetnu, toplu, sa sitnim kapima.
Naredila bih vjetru i gromovima da prestanu puhati i grmjeti.
Jedino tada bi me ljudi voljeli i radovali bi mi se.
Nikolini monolog
Došla bih tiho i iznenada zatekla ratare u polju,
djecu na igralištu, kupače na plaži ili u moru.
Oprala bih livade, voćnjake, prašnjave gradske ulice i seoske putove,
kućne krovove, automobile i u pješčanicima dječje igračke.
Namočila bih oranice, vrtove i cvjetnjake, razbistrila mutnu vodu u
rijekama i jezerima, a presušeni potoci bi ponovno potekli.
Iz njega bi vodu pile srne i jeleni i čekali da poslije kiše trava zazeleni.
Svi bi bili sretni govoreći:
“Ova kiša je došla u pravi čas, to je spas za sve nas“
Ah, da sam kiša.
Gabriela Budišćak, 6. r
Lažeš, Melita 4.b
7
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
LIDRANO
planine. Lijepe zavičaje. Hrvatska ima lijepu prirodu i parkove. Ona
Sretno djetinjstvo
ima dugu povijest i bogatu kulturnu baštinu.
Mislim da bi sva djeca svijeta trebala imati sretno
djetinjstvo. Dječji svijet bi trebao biti ispunjen smijehom, igrom i
veseljem.
Mnoge zanimljive nošnje, kulturne običaje i spomenike. Sve ono što je
Moje djetinjstvo je takvo. Ja sam sretno dijete. Živim
bezbrižno jer imam svoje vjerne čuvare koji brinu o meni i čuvaju me.
To su moji mama i tata. Uvijek su tu kad ih trebam.
Volim ju zato što sam se u njoj rodila i zato što sam u njoj sretna.
lijepo, ona to ima. U njoj žive dobri i ljubazni ljudi.
Mirjam Valičević 3.b
Kad zatrebam pomoć oko zadaće, oni mi pomognu. Ako sam bolestan,
brinu o meni. Zaigram li nogomet, oni su moji najvatreniji navijači.
Nogomet je meni najvažnija stvar u životu i jedan od razloga mog
sretnog djetinjstva.
Poklopljene kazaljke
Sretan sam jer imam i najbolju sestru na svijetu. Starija je od mene i to
je jako dobro jer od nje svašta naučim.
Kad sam kod kuće sama,
Sretno djetinjstvo čine i prijatelji, igra i druženje s njima. Važna je i
škola koju ne volim uvijek, ali volim petice.
i tata i mama.
Ponekad gledam kuhare u televizijskim emisijama. Uvijek
kažu da je za dobro i ukusno jelo važno imati puno različitih sastojaka
i začina. Tako ja zamišljam i djetinjstvo. Da bi bilo sretno, trebamo
važne sastojke; najviše ljubavi od tate i mame, puno smijeha sa
sestrom, dosta igre i druženja s prijateljima, nogometa u
neograničenim količinama, malo manje škole i učenja, ali puno petica.
I kad sve to imate, možete „skuhati“ jedno jako sretno djetinjstvo.
a kazaljke se polako šeću,
telefonom me zovu
Gledam na sat,
okolo naokolo,
sve dok se mala ne sakrije pod veću.
Često se desi da u tom trenu baš,
zazvoni telefon naš.
I tada znam,
Mateo Pučar 5.r
iako sam u kući sama,
na mene misle i tata i mama.
Antonija Srpak 4.b razred
Šetnja šumom
Jesen je. Šećem šumom. Pod nogama osjećam šuštanje
uvelog lišća. Puše lagani vjetar i nosi listove na sve strane. Ponekad
pored mene padne kesten u bodljikavom ogrtaču.
Prošle je noći padala lagana kiša, a pored panja izrasla je
obitelj muhara. To su otrovne gljive, zato nastavljam put dalje. Između
dviju grana pauk je ispleo mrežu na kojoj su zastale kapljice rose. One
svjetlucaju kao kristali. Malo dalje srećem brezu obučenu u svečanu
jesensku haljinu. Stablo do nje obraslo je mahovinom po kojoj se dva
pauka igraju lovice. Čuju se ptice, i one, kao i ja, uživaju u šetnji
šumom. Uskoro nailazim na mravinjak. Njegovi su vrijedni stanovnici
neprestano u pokretu…izlaze, ulaze noseći i spremajući hranu za
zimske dane. Odnekud se pojavila i vjeverica. Pogledala me i brzo
otrčala u svoju duplju.
Šetnja šumom se bliži kraju. Pokušavam izbjeći blatnu
lokvu, a kesten mi pade na glavu. To se šuma pozdravlja sa mnom i
poziva da je opet posjetim.
Valentina Pavlović 5.r
Moja domovina
Moja se domovina zove Hrvatska.
Ima oblik ptice
Petrin nastup
raširenih krila. Ona ima najljepše more na svijetu. Prelijepe brežuljke i
8
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
LIDRANO
Dramska družina
Domin
ik i P
let i O
o Ham
etra ka
Nag
rađ
ena
Lau
ra
felija
9
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
HUMANOST NA DJELU
Dan humanosti i tolerancije
Svake godine naša škola u sklopu Dana škole organizira i
Dan humanosti i tolerancije. Na taj dan se svi trudimo biti humani i
učiniti nešto za druge. Evo kako to radimo.
Pripreme za taj dan počinju puno ranije, tijekom slobodnih aktivnosti i
na satovima razrednog odjela zajedno s učiteljima planiramo i
pripremamo aktivnosti za taj dan.
Svaki razred prikuplja i izrađuje različite predmete koje tog dana
prodaje na svom štandu.
Ove godine smo zaista imali šaroliku ponudu. Na štandovima se
moglo naći različitih ukrasa, crteža, nakita, odjeće, knjiga, suvenira,
čestitki pa čak i hrane i pića. Tolerancija i humanost su za mene nešto
najbolje na svijetu. I naša škola obilježava taj dan. Moj razred će
prodavati različite predmete i tako skupljati novac za one kojima je
potreban. Trebali bismo svima pružiti mogućnost da imaju poput nas.
Svaki čovjek je jednako važan, i onaj siromah ili bogataš, crni ili
bijeli, mladi ili stari. U sebi moramo imati razumijevanja za sve ljude,
moramo biti tolerantni. Toleranciju nam je darovao Bog da je
iskoristimo na što bolji način.
Sedmi be s razrednicom gđom. Major
Ana Žunec
Imali smo velik broj posjetitelja koji su s užitkom i
veseljem razgledavali i kupovali naše radove i proizvode. Sva
prikupljena novčana sredstva smo, kao i svake godine,
dali u humanitarne svrhe.
Ovakvih akcija bi trebalo biti što više, ne samo u
našoj školi nego i svugdje jer na taj način pomažemo
drugima, a i mi sami se osjećamo dobro i korisno. Ja
bih htjela da svaki čovjek bude sretan, da bogatiji
pomažu siromašnijima. Htjela bih da u svijetu ne bude
ratova, da se ljudi vole i međusobno pomažu jedni
druge. Nadam se da bi svijet tako bio bolji.
Valentina Lafter
Šar
olik
ap
rod
ajn
a
Prodaja vlastitih umjetničkih radova
10
izlo
žba
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
TJEDAN ČITANJA
Tjedan čitanja i pisanja
Mnogi učenici imaju negativne asocijacije na riječ knjiga. Ja
knjigu gledam na sasvim drukčiji način, ona je za mene izvor znanja,
put u neki drugi svijet, susret sa stvarnim ili nestvarnim likovima.
Ponekad sam sretna kada mogu „ući“ u svijet knjige, svijet zaštićen od
stvarnoga. Tada se osjećam kao promatrač koji prati likove i događaje
kao da su stvarni, ali opet samo moji. Kad zatvorim knjigu, oni ostaju
unutra.
Svake godine u našoj školi se održava Tjedan čitanja. Cilj tog
projekta je približiti učenicima čitanje, motivirati ih da čitaju lektire,
ali i naučiti ih kako se služiti knjigom.
Niz anketa pokazuje da učenici naše škole ipak vole čitati, no
ima i onih koji lektire prepisuju s interneta, ne vole čitati. Njihova
opravdanja su najčešće: knjiga je dosadna i predugačka, to mi neće
trebati u životu i sl.
Ovakvim projektima uvelike pomažemo učenicima. Tom
prigodom našu školu posjećuju mnogi književnici, glumci, novinari i
predavači kao što su: Melita Rundek, Jozo Vrkić, Željka Horvat –
Vukelja, Gordana Glibo, Hrvoje Zalar, Branka Primorac, Jadranka
Čunčić – Bandov, Sunčana Škrinjarić i mnogi drugi.
Predavanja i radionice su organizirane za svaki razred, kako u
Jadranka Čunčić- Bandov
Kada smo se svi skupili u dvorani, predstavila nam se spisateljica
kratkih igrokaza Jadranka Čunčić- Bandov. Prije nego što je počela
glumiti svoje igrokaze, rekla nam je da već dvadeset godina glumi, a
već deset godina glumi sama. Neke igrokaze smo imali u našim
knjigama iz hrvatskog. Jedan od najzanimljivijih igrokaza mi je Učena
sova. Za svaki igrokaz Jadranka je napravila svoje lutke. Neke su bile
od čarapa, tkanine, podmetača, tikava, kutija od jaja i slično. U dva
igrokaza su trebali i učenici. Spisateljica je napravila lijepe lutke, a
neke smo lutke morali pogađati koje su to bile životinje. Sve smo ih
pogodili, pa nas je Jadranka pohvalila. Kako je sat sve brže i brže
prolazio, morali smo se rastati od nje. Predstava poznate spisateljice
mi je bila jako zabavna i zanimljiva.
Ana Matulin
matičnoj školi, tako i u područnim. Reakcije učenika su vrlo dobre,
rado govore i pišu o susretima s književnicima.
Ove godine tjedan čitanja smo posvetili pisanju kako bismo
učenike potaknuli da stalno vježbaju pisanje, pišu pisanim slovima i
poštuju pravopisna pravila. To se nastoji poticati tijekom cijele
školske godine na svim nastavnim predmetima.
Matea Prstac
SUSRET S KNJŽEVNIKOM JOZOM VRKIĆEM
U učionici 3.a razreda okupili smo se svi učenici iz prvih i trećih
razreda. Nestrpljivo smo čekali da se pojavi kniževnik Jozo Vrkić.
Zanimalo nas je kako izgleda i što će nam pričati. U razred je ušetao
čovjek s brkovima i bradom. Sjeo je za učiteljičin stol. Predstavio nam
se i pričao o princezi i troje braće. Priča je bila zanimljiva. Nakon toga
mogli smo mu postavljati razna pitanja. Neki su pitali o raznim
knjigama, vješticama i dinusaurima, a on je odgovarao i smijao se.
Najzanimljivije mi je bilo kada je pričao o tragovima iz vremena
dinusaura, o malenom kitu na kojeg se srušila stijena i o čarobnom
zvoncu koje nosi svugdje sa sobom u džepu. Kad je zazvonilo školsko
zvono, naš je susret završio. Bilo mi je jako zanimljivo.
Jadranka Čunčić- Bandov
Susret sa spisateljicom kratkih igrokaza bio je poseban. Kao da se
cijeli razred sprijateljio sa spisateljicom. To kako ona radi likove i uči
tekstove, nevjerojatno je. Ja mislim da ona zna više tekstova nego što
netko može zamisliti. Prozvala je par dječaka i djevojčica da glume s
njom. Jadranka Čunčič– Bandov vrlo je šaljiva i zabavna. Glumila je
neke igrokaze koje smo već pročitali i neke koje nismo. Reklo bi se da
se uklopila u naše društvo. Jadranka Čunčić– Bandov mi se jako sviđa
kao spisateljica i kao osoba.
Laura Kufrin
Antonija Srpak
11
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
TJEDAN ČITANJA
Anketa
Pitali smo učenike koliko čitaju i koje vrste književnih djela. Saznali smo i pišu li pisanim slovima. Ovo su rezultati ankete.
12
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
MASKENBAL
Maska na mom licu
Svatko od nas bi barem na jedan dan htio staviti masku na lice i
biti netko drugi. Ove godine smo tu priliku dobili u školi. Organiziran
je maskenbal prilikom kojeg su učenici mogli pokazati svu svoju
kreativnost. Uz niz natjecateljskih aktivnosti, glumačkih i plesnih
nastupa, pred žirijem i publikom su predstavljali svoje maske te su
izabrane i nagrađene najbolje i najkreativnije.
Ples pod maskama
Što je ispod maske?
Mnogi ljudi se pretvaraju da su nešto drugo što zapravo nisu.
Ta pojava se još naziva i dvoličnost, a događa se svugdje u svijetu jer
se ljudi žele prikazati boljima i drukčijima nego što jesu. Bilo djeca
ili odrasli.
Kod djece se to pak događa u školi jer se žele nekako istaknuti
pred prijateljima. Počnu psovati, činiti nešto loše i izazivati druge što
nikako ne može biti dobro. Neki čak počnu pušiti cigarete ili
konzumirati alkohol i ostale štetne tvari. Sve većom konzumacijom
tih sredstava postaju ovisnici što u većini slučajeva završava smrću ili
dobivanju mnogih zaraznih bolestiju. Samo se rijetki uspiju odviknuti
od tih štetnih tvari.
Njihovi roditelji to pak pokušavaju spriječiti različitim kaznama ili
razgovorima, no djeca su vrlo tvrdoglava pa ne slušaju svoje roditelje
jer oni misle da su najpametniji.
Četvrtaši s učiteljicom
ISPOD MASKE
Bliži se vrijeme maškara. To je vrijeme u kojem postajemo
netko drugi i uživljavamo se u tu ulogu što više možemo i znamo.
Djevojčice se vesele tome što će na jedan dan postati vile i princeze,
a dječaci se vesele supermenu, nindžama kornjačama i sličnim
junacima..
No, što je s odraslima? Zašto se oni ne maskiraju?! Samo zato što je
to za djecu? Pa iskreno, ne bih se baš složila s time. Današnje vrijeme
postalo je užasno. Svi lažu, kradu, svađaju se. Vrlo je teško naći
poštenog čovjeka, a još teže pravog prijatelja.
Svi mi nosimo maske i u stvarnom životu. Ponekad je to
dobronamjerno, zato da nekoga zaštitimo ili ga poštedimo nečeg
lošeg. Ali uglavnom je to sve više nešto loše, kao naprimjer, laži u
svoju korist, glumljenje prijatelja nekome, samo kako mi ne bismo
ostali sami i slične stvari. Prijateljstvo je nešto u čemu moraju
sudjelovati sve strane, nešto što dolazi spontano. Tamo mora
prevladavati iskrenost jer je to nešto najvrjednije i najcjenjenije u
mom životu.
Znam da ni ja nisam uvijek savršena i najbolja, ali ja se bar trudim
biti fer prema nekome. Ne nosim masku, a kamoli više njih jer sam
od malih nogu učila da moram biti ono što jesam te da se neću uvijek
svidjeti svima, da moram prihvatiti i prigovore kao pohvale ako su
dobronamjerni.
Svijet je prelijep da bismo živjeli pod maskama. Moramo se suočiti s
dobrim i zlim. Ostavimo maske za maskenbal! J
Nikolina Šeper, 8.r
Neki su prisiljeni krasti i činiti druga kaznena djela samo kako bi
preživjeli i prehranili sebe i svoju obitelj i pružili im krov nad
glavom. To već prerasta u državni problem.
Moj savjet svim ljudima je da dvoličnost i pretvaranje nikako ne
mogu biti dobri. Najbolje je biti svoj jer tako prikazujemo pravog
sebe i ono što zapravo jesmo.
Josip Šoški 8.r
I maske se zabavljaju
13
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
MASKENBAL
Tko je ispod maske?
Pobjednici maskenbala
Pohvala za masku
14
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
KNJIŽEVNI SUSRET
prijatelji. Ako nismo oprezni, možemo se uvaliti u velike probleme.
Susret s Melitom Rundek
Mlade ljude treba informirati o svemu što internet može ponuditi i
Naši šestaši su početkom svibnja imali zanimljivu gošću,
poticati ih da ga koriste za znanje i zabavu.
književnicu Melitu Rundek.
Klara Guštek
Piše odmalena, a svoje prve radove objavljuje u školskom listu.
Poznata je po romanima za djecu i mladež; Psima ulaz zabranjen,
Mirko i sedam prigovora, Kupit će ti tata koturaljke i Haj, ja sam
online.
Njezine knjige rado čitamo za lektiru jer najbolje razumije i oslikava
naš dječji svijet.
Za vrijeme susreta govorila je o sebi i svojim romanima, imali smo
mnogo pitanja na koja je strpljivo i s veseljem odgovarala. Željeli
smo znati sve o njezinim likovima, posebno iz romana Hej, ja sam on
line jer glavni lik romana je tinejdžer, korisnik jedne društvene mreže,
a poznato je da smo gotovo svi članovi Facebooka, stoga nas je
zanimalo što misli o internetu, raznim društvenim stranicama i
prepisivanju lektira s interneta.
Književnica se ne protivi internetu iako mladi tamo provode sve više
vremena. Kaže da internet i knjige nisu u sukobu. Važno je sa smo
svjesni prednosti,ali i opasnosti koje nudi internet. I sama se učlanila
na neke društvene mreže, pišući ovaj roman, kako bi bolje razumjela
likove. Priznaje da se ponekad osjeća tužno dok piše jer se previše
uživi u likove. Njezin recept za dobru i zanimljivu knjigu je da uvijek
moramo u stvarnost ubaciti i malo mašte.
Valentina Lafter
Roman Hej, ja sam on line govori o dječaku Gizmi koji se na
nagovor prijatelja učlani na najnoviju stranicu coolex. Dječak je inače
povučen i šutljiv, želi barem u virtualnom svijetu imati prijatelje,
pisati što želi, upoznati i djevojku i sl. Međutim nailazi na niz
neočekivanih situacija, osim prijatelja dobio je i neprijatelja. Iako
roman završava sretno, prikazuje nam jednu svakidašnju situaciju.
Mladi ljudi iz različitih razloga žele se uključiti na
Susret s književnicom
različite društvene mreže. Ponekad se ne mogu ostvariti u stvarnom
svijetu pa pokušavaju u virtualnom. Često ne znaju da u virtuanom
svijetu prijete mnoge opasnosti, lažna, opasna poznanstva, lažni
15
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
ISTRAŽIVANJE
ZLOUPORABA MOBITELA U ŠKOLI
Danas je teško zamisliti život bez mobitela. Nudi niz
Mobitel na satu mi je:
mogućnosti koje nam olakšavaju svakodnevni život. Prvenstveno ga
koristimo za razgovore i pozive u hitnim slučajevima. Putem mobitela
šaljemo poruke i fotografije. Mobitel je izvor informacija i zabave.
a) Uključen
28%
Međutim, korištenje mobitela ima i svoje loše strane kojih često nismo
b) Isključen
svjesni. Jedna od njih je zlouporaba mobitela. Učenici često
c) Stišan
58%
zlouporabljuju mobitele u školi; koriste ih za vrijeme nastave,
14%
zabavljaju se igricama tijekom sata, šalju drugima uvredljive i
neprimjerene poruke, nedopušteno snimaju i slikavaju učenike i
učitelje i sl. Negativne strane korištenja mobitela su i neracionalna
potrošnja novca, izloženost zračenju, potiskivanje pisanja pisama i
razglednica, poticanje nepismenosti i otuđenost. Sve više
komuniciramo mobitelima ili putem društvenih mreža, a sve manje se
družimo i viđamo.
Mobitelna
nasatu
satukoristim:
koristim:
Mobitel
Napravili smo anketu o zlouporabi mobitela u školi. Htjeli smo
saznati koriste li učenici mobitele za vrijeme nastave i na koji način.
Anketirali smo učenike sedmog razreda (63 učenika) i dobili sljedeće
rezultate.
25%
25%
56%
56%
19%
19%
Mobitelna
nasatu
satumi
mije:
je:
Mobitel
28%
28%
58%
58%
a) Uključen
a) Uključen
b) Isključen
b) Isključen
c) Stišan
c) Stišan
Jesamliliikad
ikaduuškoli
školiposlao
poslao
Jesam
uvredljivuiliilineprimjerenu
neprimjerenuporuku?
poruku?
uvredljivu
14%
14%
7%
7%
13%
13%
Mobitelna
nasatu
satukoristim:
koristim:
Mobitel
25%
25%
56%
56%
a) Ponekad
a) Ponekad
b) Stalno
b) Stalno
c) Nikad
c) Nikad
80%
80%
a) Ponekad
a) Ponekad
b) Stalno
b) Stalno
c) Nikad
c) Nikad
19%
19%
16
a) Nikad
a) Nikad
b) Jednom
b) Jednom
c) Više puta
c) Više puta
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
ISTRAŽIVANJE
Zaštokoristim
koristimmobitel
mobitelna
nasatu?
satu?
Zašto
12%
12%
19%
19%
Jeridem
idemna
na
a)a)Jer
facebook
facebook
Želimprovjeriti
provjeriti
b)b)Želim
poruku
poruku
Želimse
se
c)c)Želim
zabaviti
zabaviti
65%
65%
Štomislite
mislitekako
kakomožemo
možemosmanjiti
smanjiti
Što
zlouporabumobitela
mobitelauuškoli?
školi?
zlouporabu
13%
13%
7%
7%
80%
80%
a) Zabrana nošenja
a) Zabrana nošenja
mobitela
mobitela
b) Kaznama i
b) Kaznama i
opomenama
opomenama
c) Isključivanje
c) Isključivanje
mobitela prilikom
mobitela prilikom
ulaska u školu
ulaska u školu
KAKO MOŽEMO SMANJITI KORIŠTENJE MOBITELA
KAKO MOŽEMO SMANJITI KORIŠTENJE MOBITELA
U ŠKOLI?
U ŠKOLI?
Zabrananošenja
nošenjamobitela
mobitelauuškoli.
školi.( (mjera
mjera
- - Zabrana
na
razini
škole
)
na razini škole )
Davanjekazni
kaznii iopomena
opomena( (mjera
mjerana
narazini
razini
- - Davanje
razrednika
i
učitelja
)
razrednika i učitelja )
Isključivanjemobitela
mobitelaprilikom
prilikomulaska
ulaskauu
- Isključivanje
školu
(
mjera
na
razini
učenika
)
školu ( mjera na razini učenika )
Kristian Rački
17
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
ŽENSKO PISMO
petnaestoj godini, pred sam završetak, napušta školovanje zbog
nesređenih obiteljskih odnosa i od tada će joj njezina škola biti njezin
život. No ipak je htjela postići neko zvanje i njezina velika želja je od
tada postati poštaricom. Na inzistiranje majke krajem 1891. godine
pristaje na udaju za čovjeka kojeg ni ne poznaje, mađarskog
željezničarskog činovnika Lajoša Nagya. Iako se otac protivio udaji
zbog velike razlike u godinama mladenaca (osamnaest godina), ne
zabranjuje brak te Marija odlazi sa svojim mužem u Mađarsku. Muž
ubrzo odlučuje Zagorkin književni talent unovčiti te joj nude visoka i
unosna namještenja odluči li se pisati u mađarskom duhu. Zbog
ljubavi prema domovini odbija tu ponudu. Razvodi se od muža i bježi
ujaku u Srijemsku Mitrovicu, a zatim u Zagreb. Pomoću oca uređuje
rastavu braka koja završava optužbom tužiteljice (Zagorke) majčinom
zaslugom pri svjedočenju protiv kćeri. Time joj je muž bio oslobođen
plaćanja alimentacije i dužnosti vraćanja njezine osobne imovine. Bila
je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica.
Jedno vrijeme je uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list,
prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene
diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora
u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer
koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj
publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne
povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i
ekranizirana.Doživjela je duboku starost i umrla 29. studenoga 1957.
godine. Pokopana je na Mirogoju u arkadama zaslužnih građana, 4.
prosinca 1957. godine.
DRAGOJLA JARNEVIĆ
Dragojla Jarnević je rođena u Karlovcu 4. siječnja 1812. Bila je
hrvatska pjesnikinja i učiteljica. Po zanimanju je bila spisateljica i
učiteljica. Školovala se u Karlovcu, boravila je i u više europskih
gradova (Graz, Venecija), a za to se vrijeme uzdržavala radeći kao
odgojiteljica i guvernanta u bogatim obiteljima. Po povratku u
Karlovac, pokušala je osnovati privatnu djevojačku školu, a potom je
podučavala djecu oba spola u vlastitom domu. Bila je za ono vrijeme
vrlo napredna intelektualka, isticala se kao vatrena ilirka i borac za
prava žena. Pripadala je najuglednijim sudionicima hrvatskog
narodnog preporoda pa je na glasovitom letku "Muževi ilirske dobe"
među preporodnim velikanima otisnut i njezin lik. Pristupivši
ilirskom, odnosno hrvatskom preporodnom pokretu počela je pisati i
objavljivati pjesme i pripovijetke. Njezin roman "Dva pira" s
tematikom iz revolucionarne 1848., pisan u tradiciji romantizma
izlazio je u nastavcima u "Domobranu" 1864. Literarno je
najvrjedniji njezin intimni "Dnevnik", pisan od 1832. koji na
DRAGOJLA JARNEVIĆ
tisuću dvjesto stranica rukopisa osim autobiografskih zapisa sadrži i
zanimljiva opažanja Dragojle Jarnević o istaknutim suvremenicima i
bilješke o političkim događajima. Ovaj dragocjeni dnevnik u cijelosti
objavljen tek 2000. Dragojla Jarnević je pisala i drame "Veronika
Desinićeva", "Marija kraljica ugarska", "Duvna" koje su sudeći
po naslovima i njezinom književnom talentu bile veoma zanimljiva i
vrijedna književna ostvarenja, ali su nažalost izgubljene. Za nju je
vezan i podatak da je bila začetnica planinarstva i alpinizma u
Hrvatskoj u doba ilirskog pokreta. Godine 1843. je alpinistički
ispenjala južnu stijenu Okića. Danas je njoj u spomen obnovljena
staza njenog uspona, a za uspon na Okić tom stijenom postoje još
dvije staze, lagana pješačka i alpinistička osigurana klinovima i
sajlama.
Neka djela koje je napisala Dragojla Jarnević
¡
“Muževi ilirske dobe“
¡
“Dva pira“ >> 1848.<<
¡
“Dnevnik“ >> 1832.<< *objavljen u cijelosti tek 2000.*
¡
“Domobran“ >> 1864.<<„
¡
“Veronika Desinićeva“
¡
2Marija kraljica ugarska“
¡
“Duvna“
Marija Jurić Zagorka
Matea Prstac
MARIJA JURIĆ ZAGORKA
O životu Marije Jurić, mnogo je toga bilo nepoznato, čak i
datum rođenja. Rođena je 2. ožujka 1873. u selu Negovec kraj
Križevaca (danas dio Vrbovca) u imućnoj obitelji od majke Josipe
Domin i oca Ivana Jurića. Krštena je 3. ožujka 1873. imenom
Marianna. Iako dobrog imovinskog stanja, obitelj u kojoj je bilo
četvero djece; dvojica braće i sestra Dragica živjela je, kako to sama
Zagorka svjedoči, prilično nesretno. Odrasla je na selu i djetinjstvo je
provela u zagorsko-gospoštijskoj sredini. Pučku je školu, u kojoj se
isticala inteligencijom i nadarenošću, polazila u Varaždinu i Zagrebu.
Otac je planirao Mariju poslati na studij u Švicarsku, ali se tomu
usprotivila majka. Marija je izrazila želju postati glumicom. U
18
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
TERENSKA NASTAVA
Putujući učimo
Plitvička jezera
Tijekom školske godine idemo nekoliko puta na izlet, naši učitelji to
Ovaj izlet je bio jako zanimljiv, smiješan i veseo. Razgledavali smo
zovu izvanučionička nastava.
Plitvička jezera. Vidjeli smo puno lijepih i velikih slapova. Meni se
Uglavnom posjećujemo Zagreb, ali na kraju školske godine odemo
najviše svidio Prštavi slap jer je prštao po nama. Jako je velik, a ispred
nekamo dalje. U Zagrebu posjećujemo muzeje, kazališta i kina. Iako u
njega je puno kamenja, izgleda kao da je ukrašen čovjekovim radom,
očima nas učenika je to još jedan izlet, na njemu dosta toga i naučimo.
a zapravo nije. Posvuda okolo je prelijepa orošena trava.
Sve je povezano s nastavom. Primjerice, u Zoološkom i Botaničkom
Plitvička jezera izgledaju kao izmišljeni svijet!
vrtu učimo gradivo iz prirode, u muzejima učimo gradivo iz povijesti,
Paula Fumić 5.r.
geografije, likovnog i sl. U kazalištu često gledamo predstave koje su
rađene po nekom lektirnom djelu.
Legenda o Plitvicama
Nama su izleti uvijek zanimljivi jer osim što su poučni, i zabavni su.
Postanak jezera tumači legenda zapisana prije stotinjak godina. Nakon
što je Crna rijeka presušila, a kiša nije nikako padala, žedan narod
krenuo je moliti za vodu.Uzalud. U dolini se tada ukaže Crna kraljica,
koja se smilovala narodu, i uz grmljavinu i bljesak pusti silnu kišu.
Okrijepivši tako ljude, životinje i polja, kiša je nastavila padati i
padati, pretvarajući mit u stvarnost koja i danas živi – Plitvička jezera.
Zagreb
Plitvička jezera
Dijana Kolinger
Zoološki vrt
Dijana Kolinger 5.r
19
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
TERENSKA NASTAVA
Od Požege do Papuka
Moja tri dana u Istri
Svi smo s nestrpljenjem iščekivali odlazak u Slavoniju. Naše
odredište je Požega, mali, lijepo uređen gradić. Posjetili smo muzej u
kojem smo puno naučili o povijesti grada. Katedrala je također lijepa,
ukrašena slikama Ćirila i Metoda i veličanstvenim orguljama.
Prošetali smo se i do rodne kuće Dobriše Cesarića.
Maturalac, koji smo svi toliko željno iskčekivali, napokon je došao.
Svi koferi i putne torbe već su bili spremni. Rano ujutro oko 6.30 sati,
polako smo se skupljali pred školom. Mnoge su roditelji dolazili
otpratiti i bili ondje s njima do samog odlaska, no neke od njih ipak
nisu. Ja sam bila među onima čiji roditelji nisu bili ondje. Tata me je
dovezao, pozdravio i otišao. Nije mi to smetalo jer nisam tatina maza i
zapravo sam jedva čekala da odem od svojih ukućana. Barem tri dana
odmora bez škole i bez da me itko traži da nešto radim po kući.
Maturalac je sjeo kao naručen. Prije polaska podijelili su nas u dvije
grupe. Jedan dio učenika ušao je u plavi bus, a drugi u ljubičasti. Ja
sam bila među ljubičastima. U busu je naravno vladala vika, galama,
ali i odlična zabava. Naša prva polazna točka bila je „špilja Lokvarka.
Nakon obilaska grada krenuli smo na Papuk, zadržali smo se na
poučnoj stazi Jankovac. Bilo je puno hodanja, ali i uživanja u
prirodnim ljepotama. Bili smo tužni kada smo morali krenuti kući.
Kao i uvijek, u autobusu je bilo jako zabavno i jedva čekamo novi
izlet.
Viktorija Ložnjak 6.r
Špilja je bila duboka, tamna i strahovito privlačna. Bilo je mnogo
strmih padina pa se nekolicina učenika pribojavala mogućnosti pada.
Uz to bilo je sve sklisko i vlažno, pa si se lako mogao okliznuti. Sva
sreća prošlo je bez ikakvih nevolja. Iz špilje smo izišli svi zmazani.
Svi smo po nogoma i tenesicama imali blata. Nitko ne zna kako se
tako uspio zamazati pa ni ja. Očistili smo se koliko smo mogli i
pričekali bus te krenuli na sljedeće odredište.
Ovo bi mogla biti moja ulica
Sedmi razredi naše škole su išli gledati predstavu u Zagrebačkom
kazalištu mladih „Ovo bi mogla biti moja ulica“.
Predstava je inspirirana ubojstvom Luke Ritza. Govori o nasilju. U
ulici u Zagrebu dogodilo se ubojstvo. Jedan je mladić pretučen. Svaka
osoba, koja je na neki način povezana s događajem, osjeća golemi
strah s kojim se svatko na svoj način nosi.
Bio je to najmanji grad u Hrvatskoj, a nalazi se u Istri. To je
gradić „Hum“. On je prepun kamenih kuća koje točno podsjećaju na
starohrvatski stil graditeljstva. Grad meni osobno nije bio ništa
posebno, ali rekla bih da je sladak. Kružili smo okolo grada. Po mojoj
procjeni, dva kruga oko grada su kao od moje kuće do škole. U Humu
nije bilo previše turističkih atrakcija, dućana, štandova i nečeg
zanimljivog. Naposljetku bio je jedan dućan s domaćim rakijama i
neka konoba. U dućanu je bilo puno ljudi i svi su se muvali oko tih
raznovrsnih rakija. Učenici su ih kupovali pod izgovorom da je to za
očeve ili djedove. Naravno, to nije bilo istina. Kupovali su za sebe.
Kada smo završili s razgledavanjem, krenuli smo busem dalje. Pravo
za “Motovun“. Na Motovun smo se morali penjati jer je to grad na
vrhu brda. Bilo je zanimljivo, ali i naporno. Sunce je bilo jako, a mi
smo se kretali uzbrdo. S vrha Motovuna bio je prekrasan pogled.
Vidio si grad, planine i sve živo što se dolje našlo. Nakon napornog
hoda uzbrdo stali smo popiti neki sok za osvježenje. Ostali su
nastavili ophodnju okolo pa drugim putem natrag dolje. Mi smo sa
školskom knjižničarkom, koja nas je također na izletu pratila, prešli
otprilike koji kilometar, i dalje je sunce pržilo. Kad smo stigli dolje,
morali smo čekati ostale da se vrate. Na prvoj ravnici kada smo ih
ugledali, ponosno su s rukama u zraku, i onim veselim „eeeeee“,
silazili k nama. Tu je naš današnji izlet završio. Busom smo se uputili
u Medulin, u hotel „Belvedere“ u kojem smo bili smješteni. Pred
hotelom smo morali čekati dosadnih 20 minuta s teškim torbama i
kovčezima u rukama.
Nitko nije htio priznati nikomu što se dogodilo, a kamoli sebi.
Svi su šutjeli od straha i bojali su se da se nekome od njih nešto ne
dogodi.
ogod . Bili su sebični
seb č i mislili
s su samo
s o na sebe i ni na koga
o drugoga.
Muzej grada Zagreba
Dječak koji je pretučen bio je drukčiji od drugih, poseban na svoj
način. Mislim da nas je ova predstava potaknula na razmišljanje o
nasilju koje se svakodnevno događa.
Iva Pučar 7.r
20
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
TERENSKA NASTAVA
Napokon smo pronašli svoje sobe. U sobama nas je bilo po dvoje,
troje i četvero. Naša je soba bila na kraju drugog hodnika. Sobe
nisu bile ništa posebno. Bile su blaga katastrofa da tako kažem.
Ali nama sobe ipak nisu bile toliko bitne. Prebrojavali su nas po
sobama i zatim smo krenuli na kupanje. Uputili smo se niz hotel u
veliki prostor gdje se nalazio jedan ogroman bazen. Pored njega
bio je i jedan znatno manji s plitkom vodom gdje smo igrali igru
loptom, tzv. „picigin“. U bazenima je bila morska voda. Užasno
smo ludovali u bazenima i može se reći da je bilo odlično. Drugi
dan obišli smo još mnoga mjesta. Prvo smo bili u „Puli“, zatim se
trajektom uputili na „Brijune“. U Puli smo razgledavali puno i
ona mi se mnogo svidjela.
Brijuni
Arena
Na Brijunima je bilo dosadno. Vozikali smo se u vlakićima i
razgledavali uglavnom životinje. Pula
Rovinj
Vrijeme je za osvježenje
Brijuni su poznati još po tome jer je tamo boravio Josip Broz Tito,
nekadašnji jugoslavenski predsjednik. Nakon povratka otišli smo
na kupanac, ovaj put na plažu, kasnije na večeru te u disko koji je
bio u sklopu hotela. Zatim smo imali izbor za miss i mistera
simpatičnosti. Bilo je pet kandidata. Zadataka je bilo 6. Ta je noć
u hotelu bila jedna od najboljih. Bilo je veoma smiješno i zabavno,
i da mogu, ja bih ponovo. Za mistera je izabran Domagoj, a misice
su bile dvije jer se nisu mogli odlučiti o pobjednici. Petra i ja smo
bile miss. Sljedeći dan bio je dan povratka kući. Nakon jednog
kupanca i ručka krenuli smo iz Medulina. Svratili smo u još neka
turistička mjesta. Bili smo u Rovinju, Pazinu i Poreču. Svi su mi
se gradovi svidjeli, a Rovinj najviše. To je bilo naše zadnje
razgledavanje te smo nakon burna tri dana, nažalost, krenuli kući.
Bilo je tu još mnogo detalja i nebuloza koje su se događale, ali
zadržala sam se na turističkim obilježljima. Bio je to maturalac za
pamćenje.
Sedmi a
Matea Jerković
21
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
TERENSKA NASTAVA
Rozo je „in“
Uvijek budna pratnja
Ples i pjesma
Priče iz autobusa
Tićan
22
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
NAŠ ZAVIČAJ
KUD „ Seljačka sloga Kupinec “
Okić
Kulturno-umjetničko društvo "Seljačka sloga Kupinec"
Na pola puta između Samobora i Jastrebarskog smjestio se
osnovano je 1994. godine u Kupincu. Broj članova je s vremenom
Okić.Okićki kraj ili Podokićje bilo je u dalekoj prošlosti jedna
rastao, a prije dvije godine osnovana je dječja grupa u kojoj trenutno
jedinstvena cjelina.Neki i dan danas vjeruju da je to ukleta ruševina u
ima tridesetak članova. Odrasla grupa okuplja također tridesetak
kojoj su nekoć stanovale vještice, zato je smatraju ukletom i
članova, a imamo i svirački sastav. Od prošle godine društvo je
prokletom. Neki se radi tih priča ne usuđuju otići i posjetiti to
dobilo voditeljicu Slađanu Gradski.
prekrasno mjesto.Najpoznatiji spomenici su kapela sv.Fabijana i
Plešemo izvorne narodne plesove.
Sebastijana u Stankovu i špilja Majke Božje Lurdske kod crkve u
Novom Selu Okićkom. U „naš“ okićki kraj spadaju mnoga sela, a to
su: Repišće, Stankovo, Beter, Novo Selo, Kozlikovo, Tržić, Purgarija,
Gonjeva i Orešje.
I za kraj jedna pjesmica...
Oj, oj, oj, Okić mili moj!
Okružen si šumicama i zelenim livadama,
Ispod tebe dolinica kud protječe Okićnica.
Oj, goro okićka, baš si lijepa visoka,
oj,i maš izvor vode, mili rode.
Divne su nam gorice, po njim vinske lozice. Na vrh brijega crkva
bijela gleda naša sela.
Lijepo selo Stankovo, Tržić i Kozlikovo;
oj Repišće i Orešje gdje nam rode slatke trešnje.
Malo selo Gonjeva, Beter i Purgarija.
Valentina Lafter
Najpoznatiji plesovi su nam: Repa, Milica, Tri koraka, Djetelina
trava, Rašpa, Seljančice malena, Polka i naš Kupinečki drmeš.
Naše društvo je jako poznato po prekrasnim narodnim nošnjama koje
su svugdje zapažene.Nastupali smo na mnogim smotrama, koncertima
i drugim kulturno-umjetničkim događanjima. Iza nas je u zadnjih
nekoliko godina stotinjak nastupa. Tradicionalno organiziramo
svakog ljeta manifestaciju "Kupinečki drmeš" na kojoj sudjeluju kao
gosti mnoga kulturno-umjetnička društva iz cijele Hrvatske. Društvo
čuva narodne običaje i tradiciju kupinečkog kraja.
Ana Žunec
Dug je put do Okića
Naša
Okićnica
.
Narodna nošnja
23
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
NATJECANJA
Sigurno u prometu
Šah
Učenici naše škole i ove godine su sudjelovali na natjecanju
„Sigurno u prometu“ koje je održano u Velikoj Gorici. U konkurenciji
je bilo 15 škola. Nakon svečanog dočeka i doručka, krenulo je
natjecanje, najprije testovi pa poligon. Bilo je jako zanimljivo i
neizvjesno, upoznali smo nove prijatelje i dobro se zabavili.
Iako nismo osvojili prvo mjesto, dobili smo priznanja i majice. Otišli
smo kući sretni, u nadi da ćemo sljedeće godine ostvariti bolji
rezultat.
Ivana Brajković
Stolni tenis
24
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
LITERARNI KUTAK
Da sam vjetar, letio bih iznad
Iz pera
mladih pjesnika
Drago dijete, priroda te moli,
livade da je ne zagađuješ jer je to boli.
Ne bacaj papire, krupni otpad i smeće,
umjesto toga posadi cvijeće.
zelene šume, do vrha planine.
Rastjerao bih oblake tako da stalno sije
sunce.
Zviždao bih najljepše pjesme,
istovremeno bih bio snažan i lagan.
Da sam ja vjetar, nosio bih ptice u toplije
krajeve.
Posjetio bih mjesta gdje nikada nisam bio.
Upoznao bih toplu Afriku,
popeo se na vrh piramide.
Čuvaj prirodu, šume, rijeke i polja,
jer ako je čuvaš, priroda će ti biti bolja.
Jurica Šoški 2.r.
Da sam ja vjetar odletio bih do Sjevernog
pola i vidio
Djeda Mraza.
Bilo bi jako zabavno biti vjetar i obići cijeli
svijet.
Volim svoju domovinu
Volim svoju domovinu u kojoj je
svijet šaren, plavo more, zelene i šarene
kuće. Volim i školu jer je tamo mnoštvo
mojih prijatelja, a kada se vratim kući, čeka
me moja vesela i razigrana obitelj.
Volim svoju domovinu jer ima sve što
poželim.
Luka Pustaj 2.r
More mi priča
Dok se sunčam na plaži, more mi priča
o svojim pustolovinama.
Priča mi kako galebovi iznad njega lete,
kako zvijezde u njemu hodaju,
kako mu je lijepo kad djeca u njega skaču i
kako se veseli kad mu ribice pričaju svoje
tajne
Loreta Ritt 2.r
Svadba u cvjetnjaku
PRVI MRAV: Što se to tamo žuti?
Dominik Ristovski
Proljetna šetnja
Sve je bilo spremno za dolazak
proljeća. Visibabe, jaglaci i sramežljivi
kukurijeci već su krasili krajolik uz potok.
Savršen dan za šetnju prirodom. Tako je i
bilo.
Već rano, prije podne skupinice ljudi su
šetale mojim krajolikom i divile se
proljetnom suncu. Na određenom mjestu bi
svi zastali, zaustavili dah i slušali žamor,
klopotanje velikog slapa koji silazi niz
velebno kamenje u malen potok. Sve oko
potoka ukrašeno je visibabama. Zbog te
čarolije vode i cvijeća, ljudi rado dolaze.
Sve to sa suhe grane promatra stari jastreb.
Zrake sunca su ga opile i zavuče glavu pod
krilo. To je bio najljepši dan. Već drugog
jutra zapuhao je vjetar i zaplesao ples s
pahuljama, a sunce sramežljivo virilo iza
oblaka i sve to nemoćno promatralo. Palo je
mnogo snijega, nestale su visibabe, nestali
su jaglaci. Nema više skupinica ljudi koje bi
zastale da začuju poluzamrznuti slap. Sve je
nestalo kao čarolija.
Sve mi se pred očima muti.
Ivan Prčić
DRUGI MRAV: To je roj pčela,
naručuju svadbena jela.
PRVI MRAV: A zašto svadbena jela?
DRUGI MRAV: Žene se stršljen i pčela.
PRVI MRAV: Ja na svadbu neću ići,
stršljena me strah,
radije ću skupljati cvjetni prah.
Josipa Kelečić i Rebecca Mesić 3.r
Emil
Ja sam Dominik, normalan dječak u
pubertetu. Jedanaest mi je godina i volim
igrati igrice na pjelki i kompu, no samo je
jedna razlika između mene i ostalih klinaca.
Ja sam prokleto nespretan, tako jako
nespretan da sam od roditelja dobio novo
ime, neslužbeno obiteljsko ime mi je Emil.
Ako ne znate po kojem sam Emilu dobio
ime, slušajte! Emil je lik iz humoristične
serije koji stalno nešto lomi, kvari ili trga.
Ponedjeljak je. Spremam se ujutro za školu.
Svi moji ukućani spavaju, no ne zadugo.
Vadeći knjige iz ormara slučajno mi je pao
25
mamin kalkulator. Na sreću sve je u redu.
Izlazeći iz sobe, zakvačim se za Eiffelov
toranj koji je stari slagao svako poslijepodne
u proteklih pet mjeseci. Toranj je postao
ruševina. Brzo bježim niz hodnik pa na
stepenice, stanem si na žnjiranac i skotrljam
se niz stepenice tako da cijela kuća zazvoni.
Samo se iz spavaće sobe od staraca čuje:
„Emil!!!“ Naravno, stari je. Bježim ja.
Istrčim na autobusnu i uđem u bus. Spašen
sam do navečer.
Vraćam se iz škole, otvaram vrata, a kad
tamo tata nakostriješen, raščupan i
nevjerojatno živčan. Nije mogao ni govoriti,
samo se tresao i držao u rukama komadiće
svoga tornja. Dobio sam mjesec dana kazne,
nema kompa ni plejke. Zaslužio sam, znam
da jesam. Sva sreća što mama nije
primijetila da sam joj razbio parfeme.
„Eeeeemil!“ čuje se iz kupaonice. „Da, sad
sam stvarno gotov.“
Dominik Stunja
Rijeka i ja
Ptice su cvrkutale, sunce sjalo, livada
cvjetala, a nebo spokojno snivalo svoj san..
Moja obitelj i ja došli smo na rijeku koja kao
da je čekala samo nas.
Nasmiješila se i rekla: ,,Dođite! Što čekate?“
Bila je topla. Uživala sam u njenom
zagrljaju. Tisuće i tisuće kapljica su stvarale
jedan novi svijet, svijet prepun čarolije i
iznenađenja. Pitala sam se: ,,Koliko li je
duga, je li jako duboka, kroz koja sela i
gradove protječe, koje životinje u njoj žive,
je li zimi tužna što je napuštena,
plače li kada neodgovorni ljudi u nju bacaju
smeće …?“
U jednom sam trenutku poželjela biti riba:
plivala bih daleko, do nekog drugog svijeta,
uranjala, izranjala, družila se s drugim
životinjama …
Moje maštanje prekinula je mama.
Pozvala me na vožnju čamcem. Tata je
veslao, a mama, brat i ja uživali. Uživala je i
rijeka. Na njezinoj površini, kao u zrcalu,
mogla su se vidjeti naša nasmijana lica.
U predvečerje smo brat i ja trčali livadom i
smijali se. Čak nam ni komarci nisu smetali.
Spuštao se mrak kada sam se pozdravila s
rijekom i obećala da ću opet doći jer bio je
to prekrasan dan, dan proveden s rijekom.
Renata Godanj
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
LITERARNI KUTAK
Moj susret s čarobnjakom
Otkrij svoj talent
Zamislila sam jednom da sam ja čarobnjak i da mogu napraviti
sve kako ja hoću.
Vjerujem da u svima nama postoji talent koji se prije ili poslije
otkrije i prepozna. I u mom razredu ima talentiranih učenika. Ivonin
Našla sam čarobni štapić i odjednom je sve postalo moguće. Tatu
sam pretvorila u žabu, bracu u miša, a malu seku u najljepšu vilu.
Lijepo smo se igrali sve dok mi se nije potrgao čarobni štapić i nisam
mogla tatu opet pretvoriti u tatu. Mahala sam čarobnim štapićem i
izgovarala sam čarobne riječi, ali ništa nije pomoglo. Tata je stalno
govorio „kre kre“.
Nisam više znala što da radim pa sam pozvala mamu u pomoć.
Mama se samo nasmijala i poljubila žabu. Gle čarolije! Žabac se opet
pretvorio u tatu. I danas se pitam kako? Možda je mamin poljubac
bio najveća čarolija.
talent je judo, Josip i Matej su odlični svirači, Ana izvrsno recitira
pjesme, a Miljenko dobro priča viceve.
Nedavno smo imali priliku u našoj školi upoznati talentiranog
dječaka, Tina Samaržiju. On je također sedmaš.
Sara Vidalin
Bavi se oslikavanjem knjiga pišući slova različitim oblicima i
pismima kao što su: klinasto pismo, hijeroglifi, srednjovjekovna
gotica, glagoljica, kineski znakovi. Poigrava se fontom, formatom i
papirom. Koristi flomaster, pero, kist, tempere, vodene boje, ugljen.
Izrezuje, lijepi, kašira i modelira.
Oblak
Oblak morskog vala zabljeskuje pijesak morskog žala.
Plavo more gleda ljude koji mu se jako čude.
Rezultat su prava umjetnička djela predstavljena i nagrađena na
brojnim izložbama. Njegovim talentom knjige dobivaju sasvim novo
ruho. Posebno je bilo zanimljivo vidjeti velike brodske, geografske
karte i oslikani školski dnevnik.
Nadam se da ću i ja poput njega otkriti svoje talente koje ću uspješno
predstavljati drugima.
Matea Prstac
Vjetar puše na sve strane i podsjeća na ljepše dane.
Ljeto će brzo proći i zima na vrata doći.
Dijana Kolinger
26
Osnovna škola KLINČA SELA, školski list KLINČEK broj 1, šk. god. 2010./2011.
ZABAVNA STRANICA
VICEVI
Evo vam par zagonetki, odgovori su na dnu stranice.
Nebo
1)
Prvo uzmite 1000 i dodajte 40. Zatim dodajte još 1000. Sada
dodajte 30. Dodajte opet 1000. Nakon toga dodajte 20. A
sada dodajte još 1000. Zatim dodajte 10. Koliko je to
ukupno? RAČUNAJTE BEZ KALKULATORA!!!! Dobili
ste 5000, sada provjerite kalkulatorom. Koliko ste dobili???
______
2)
Sudjelujete u trci. Pretječete drugu osobu. Na kojemu ste Vi
mjestu? _____
3)
Marijin otac ima 5 kćeri: 1. Nana, 2. Nene, 3. Nini, 4. Nono.
Kako se zove peta kći? ________
4)
Ako preteknete posljednju osobu, onda ste...? _____
Bio mali Ivica na satu vjeronauka i kaže vjeroučiteljica:
- Neka svi dignu ruke koji žele ići na nebo.
Svi su dakako digli ruke osim Ivice. Pita njega vjeroučiteljica:
- Zar ti ne želiš na nebo?
Ivica odgovori:
- Mama mi je rekla da poslije vjeronauka odmah dođem kući.
Izlazak
Mali Ivica se spremio da izađe u grad, pa pita staroga:
- Tata, imaš li para?
Stari mu odgovori:
- Ja imam, ne sekiraj se ti za mene.
Matematika
Prozove učiteljica Ivicu pred ploču i postavi mu zadatak. Ivica
odgovori da ne zna riješiti, a učiteljica mu kaže:
- Pa kako to ne znaš, radili smo to kod Pitagore.
Ivica će na to: - Ja očito nisam bio u školi kad je Pitagora
predavao.
Poplava
Pita nastavnica malog Ivicu:
- Koja je oznaka za vodu?
- H2O...
- A što znači H2O+H2O+H2O?
- Hmmm... Pa poplava!
Biseri iz školskih klupa
Pita učiteljica učenika: Tko je napisao Opomenu ( A.B.Šimić).
Učenik odgovara: Profesor Karača!
Nabroji vrste priloga.
Učenik: salata. krumpir, kečap, majoneza...
Vanjske osobine lika: kosa, oči, lice, visina, odjeća....
Unutarnje osobine lika: pluća, srce, krvotok...
Što je budnica? Žena lakog morala.
Odgovori:
1. 4100.
2. Drugom.
3. Marija.
4. Ne možeš prestić zadnju osobu
27

Download Report