večer matematike - Osnovna škola Klinča Sela

UVODNIK
Uredništvo:
Dragi čitatelji!
Napokon je i četvrti broj Klinčeka pred
Vama.
Nastojali smo i u ovom broju svojim tekstovima i fotografijama prikazati najvažnija
događanja u našoj školi.
Tijekom školske godine marljivo smo istraživali i prikupljali podatke o svim školskim projektima i aktivnostima. Također
ćete naći i niz drugih tema, učeničkih literarnih i likovnih radova.
Nadamo se da ćete s veseljem čitati naš
novi Klinček.
Vaši novinari
Klara Guštek
Dijana Kolinger
Ivan Anzulović
Petra Kozlina
Sara Pankretić
Matilda Razum
Stela Bobanac
Josipa Pučar
Ika Hamaček
Nika Vladić
Dora Guštek
Nevenka Drlje
Iz sadržaja
Projektni
eko dan
Dan
humanosti i
tolerancije
Večer
matematike
Natjacanja
Svečanosti i
proslave
Izleti
Sport
Školski vrt
Tjedan
čitanja
Priče iz
zavičaja
Gostovanja
2
ŠTO RADE NAŠI VOLONTERI?
POSJET VOLONTERA DOMU ZA DJECU “VLADIMIR NAZOR” U KARLOVCU
Početkom travnja
posjetili smo Dječji dom
"Vladimir Nazor" u
Karlovcu.
Posjet domu nadmašilo je
naša očekivanja. Koliko
smo čuli iz priča djece koja
tamo žive, a i sami smo se
Sudjelovali smo na likovnoj imali priliku uvjeriti u to,
tamo im je lijepo i uživaju.
radionici “Zilik” u kojoj
Prije dolaska smo ipak sve
tradicionalno sudjeluju
djeca tog doma te djeca iz zamišljali malo drukčije.
ostalih dječjih domova,
Mislim da je ovaj posjet
škola i vrtića prilikom čega ostavio pozitivan trag na
smo izrađivali Uskrsne
nama. Sad kad tamo imamo
ukrase pod vodstvom
nove prijatelje, ovakav
likovnih umjetnika.
bismo susret rado uskoro
Radionica je bila zanimljiva ponovili.
i smiješna, jako smo
Druženje i suradnja s
uživali.
domom nastavljaju se
Stekli smo nova 'radna'
iskustva, ali i nove
prijatelje.
Dječji dom “Vladimir Nazor”
uzvratnim posjetom na naš
Dan škole.
Susret s umirovljenicima u “Mirin
dvoru”
Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1.
listopada. Ove godine volonteri Osnovne škole „ Klinča Sela “sa svojim nastavnicama i pedagoginjom
odlučili su posjetiti „Mirin dvor”, dom za umirovljenike.
Naš dolazak u dom jako je obradovao umirovljenike. Na dolasku dočekali su nas vlasnica i nekoliko
njegovateljica. Prof. Muhvić pozdravila je umirovljenike, a ja sam njihovoj vlasnici predala dar. Sigurno
se pitate kakav dar? Bila je to jedna prekrasna slika
koja prikazuje pašku čipku, rad naše bivše učenice.
Umirovljenici su nam o domu, o svojim iskustvima i
životu. Neki su već duže vrijeme tamo, a neki kraće.
Svi su zadovoljni domom, lijepo im je tamo, no ipak
kod kuće je najbolje.
Jedna umirovljenica nam je cijelo vrijeme pjevala.
Taj trenutak nekako je bio tužan. Počastili su nas slatkišima i sokovima, fotografirali smo se, a onda je
došlo vrijeme našeg odlaska..
Mislim da ću taj dan uvijek pamtiti jer smo svojim
dolaskom nekima uljepšali dan. To je zaista lijep osjećaj.
Dom za umirovljenike “Mirin Dvor”
OSTALE AKTIVNOSTI

Tijekom listopada I studenog učenici su
prikupljali plišane igračke za donaciju dječjim
odjelima zagrebačkih bolnica. Ove godine
donirali smo Kliniku za infektivne bolesti “Fran
Mihaljević”

U ožujku je organizirano prikupljanje pomoći za
obitelj Kovačić čiji dom je izgorio u požaru.
Poslana su 3 velika paketa odjeće, obuće I
školskog pribora.
Dijana Kolinger
3
Projektni eko - dan
Prevencija prekomjerne tjelesne težine
kao pokazatelj stupnja uhranjenosti osobe. Predstavlja omjer tjelesne mase u
kilogramima i kvadrata tjelesne visine u
metrima.
Proveli smo istraživanje indeksa tjelesne
mase učenika naše škole. Slijede rezultati koje smo dobili prošle godine, ove godine i njihova usporedba...
Prekomjerna težina zdravstveni je problem svjetskih razmjera.
Najdeblja dražava svijeta je SAD; prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji,
oko 2,3 milijarde odraslih do 2015. godine bit će preteško, a više od 700 milijuna pretilo. Procjenjuje se kako je 20 milijuna djece mlađe od pet godina preteško.
Hrvati se nalaze na 6. mjestu najdebljih
nacija svijeta, dok su Hrvatice zauzele
22. mjesto.
Preuhranjenost se odnosi na kronično
stanje pretjeranog unosa hrane (više no
što je potrebno za zadovoljenje
prehrambenih energetskih potreba) koje
najčešće vodi do prekomjerne težine i/ili
pretilosti.
ITM (indeks tjelesne mase) koristi se
ITM OD 1. DO 8. RAZREDA
4
Napredovali smo u odnosu na prošlu godinu, ali ne smijemo zaboraviti što treba činiti...
►Unos kalorija uskladiti sa stvarnim potrebama ipotrošnjom –
izbaciti iz prehrane skrivene kalorije
(slatki napitci, brza hrana).
►Povećati svakodnevnu učinkovitu tjelesnu aktivnost
(svakodnevna tjelesna aktivnost, 30-60 minuta hoda, 2 do 4 km
ili vježbanja do znojenja).
► Vježbanjem se učinkovitije gubi tjelesna mast, ali tjelesna
masa
se bolje smanjuje vježbanjem i smanjenjem unosa hrane
(kalorija).
►Tijekom školske dobi zadržati primjerenu tjelesnu uhranjenost.
►Djecu i mlade s povećanim rizikom za kardiovaskularne bolesti pratiti i na vrijeme intervenirati .
►Djecu s kroničnim bolestima uključiti u tjelovježbu u skladu
sa zdravstvenim stanjem.
5
Dan humanosti i tolerancije
Humanost na djelu
Dan humanosti i tolerancije naša škola obilježava svake godine u svibnju.
To je svojevrsna kruna cjelogodišnjeg rada i
sudjelovanja u raznim projektima i akcijama.
Svoje učenike učimo humanim vrijednostima,
čovjekoljublju, suosjećanju i pomaganju bližnjima.
Iz godine u godinu sve više dobrih ljudi, udruga, društava i klubova prepoznaju naš rad i nesebično se uključuju u našu humanitarnu akciju.
Već tradicionalno toga dana nudimo bogat
program s priredbom, sportskim aktivnostima
i prodajnom izložbom.
Sva prikupljena sredstva doniramo potrebitima
iz naše okoline i šire.
Zahvaljujemo učenicima, roditeljima i svima
drugima koji su i ove godine podržali našu akciju.
6
HUMANITARNA AKCIJA ŠK.GOD. 2013/2014.
9.05.2014.
Red.
Razred
br.
Prikupljena sreNamjena
dstva
1.
PŠ Repišće
1.000,00
za Slavoniju (poplavljeni)
2.
PŠ Kupinec
500,00
Dječja bolnica Zagreb (školi onkološkog odje-
3.
1a,1b,3a
751,00
za Slavoniju (poplavljeni)
4.
2a,2b,3c
1.060,00
Udruga oboljelih od leukemije i limfoma
5.
3b
300,00
za 1 učenika
6.
4a
200,00
za Slavoniju (poplavljeni)
2.565,00
za majice Udruge „Debra“
400,00
za „Školu u prirodi“
1.430,00
za 2 učenika (160,00 kn) + 1.270,00 za jed-
536,00
za jednu obitelj
1.526,00
za jednu obitelj (800,00 kn), za Slavoniju
7.
4a (1.035,00)
4b (1.080,00)
8.
4a
9.
5a, 6b
10.
5b
11.
5c, 6a
12.
6c
400,00
za Slavoniju (poplavljeni)
13.
7a
450,00
za jednu obitelj
14.
7b
300,00
za Slavoniju (poplavljeni)
15.
7c
345,00
za jednu obitelj
16.
8a
117,00
za poplavljene u Slavoniji (Dražen Kobaš)
17.
8b
300,00
za Slavoniju (poplavljeni)
18.
Konjički klub
206,00
za Slavoniju (poplavljeni)
UKUPNO:
12.386,00
Za Slavoniju (poplavljeni)
=
4.000,00 kn
Za jednu obitelj
=
3.401,00 kn
Za Dječju bolnicu Zagreb (Školi onkološkog odjela) =
500,00 kn
Udruga oboljelih od leukemije i limfoma
=
1.060,00 kn
Za 2 učenika
=
160,00 kn
Za jednog učenika, 3b r.
=
300,00 kn
Za učenike „Škole u prirodi“
=
400,00 kn
Za majice Udruge „Debra“
=
2.565,00 kn
7
SVEČANOSTI I PROSLAVE
Na proslavi Dana
škole obnovili
smo status eko
škole.
Svečanom akademijom proslavili
smo Dan neovisnosti.
Povijest Hrvata (Izradio: Bruno Pankre-
Povodom Hrvatskog olimpijskog dana svi smo uživali u sportskim aktivnostima.
Betlehem (Izradio: Luka Matasić, 7.a)
Zajedno slavimo
Naši glumci, pjevači, svirači i recitatori su se i ove
godine potrudili da sve školske proslave budu
svečane i vesele. Svojim odlično pripremljenim
nastupima, zajedno sa svojim učiteljima, iz godine
u godinu privlače sve veći broj ljudi koji uživaju u
našim priredbama. Tako je bilo i na Božićnoj priredbi, Danu škole, Eko danu i Danu humanosti i
tolerancije.
Hokej (Izradio: Filip Šiktar, 6.b)
8
DJEČJI TJEDAN
Pronađimo se u igri
Dječji tjedan je tradicionalna godišnja akcija posvećena djeci. Cilj je usmjeriti pozornost šire javnosti na prava i potrebe djece kroz igru i druženje.
To je učinila i naša knjižničarka Marijana i osmislila likovne radionice za učenike od 1.do 4. razreda.
Prvaši su napravili stabla od papirnatih vrećica.
Drugi i treći razredi su pokazali kako izraditi životinjske likove od različitih vrsta papira.
Najveće iznaneđenje su bili prekrasni buketi ruža
koje su učenici izrađivali od kolaž papira, ljepila i
žice.
Likovna skupina je papirnatim vrećicama namijenila novu ulogu - postale su mudre sove.
Dječji tjedan je u listopadu, ali neka svaki dan bude dječji, a i vi odrasli ne zaboravite se poigrati sa
svojom djecom.
U svijetu igre
Stabla od papira
“Čovjek postaje najbliži sebi kada postigne onakvu ozbiljnost
kakvu ima dijete dok se igra."
Heraklit
9
VEČER MATEMATIKE
Velika pomoć roditelja
radionicu valjalo je najprije dobiti matematičku
Družimo se s brojka- putovnicu, a onda smo
ma
krenuli na zadatke. Neki
su ih s lakoćom rješavali, a nekima su zadavali
Večer matematike je niz muke.
interaktivnih radionica za
roditelje i djecu u kojima Na Večeri matematike
sudjelovalo je 170 učenise razvijaju suradnički
odnosi i pristup matema- ka, roditelja i učitelja.
tici kroz igru i druženje. Puno se naučilo, a pritom i zabavilo. Kao usPočetkom prosinca tak- pomenu na Večer mateve radionice organizira- matike, učenici su dobili
ne su i u našoj školi. Za zahvalnice.
ulazak u matematičku
Komentari
Jako mi se svidjela večer matematike. Svi smo se
zabavljali rješavajući matematičke zadatke. Bilo mi
je drago što su s nama bili i roditelji. Svi smo s
osmijehom na licu otišli kući. (Ella 3.b)
Na večer matematike sam išao s bakom.
Najzanimljivija igra bila nam je s kartama... (Mihael
3.b )
Baš smo se zabavili na večeri matematike...kako je
dobro igrati se i učiti. Kad je bilo nešto teško, pored
mene je bila mama pa smo zajedno uspjele riješiti sve
zadatke... (Leonarda 4.b)
Na večeri matematike bilo mi je zabavno. Sve su mi
igre bile zabavne, a najviše tangrami i matematika na
engleskom.. (Maria 4.b)
Primanje zahvalnica od ravnatelja
VEČER MATEMATIKE
Bilo je to 5. prosinca 2013. godine u 18:00 h kada sam sa
svojim prijateljima krenula na večer matematike. Svi smo
bili jako uzbuđeni. Nadali smo se da ćemo se jako dobro
provesti i da ćemo uspješno obaviti naš zadatak koji bio
pomoći drugima u igranju raznih matematičkih igara. Kada smo stigli, vidjeli smo jako puno djece i njihovih roditelja. Na početku smo bili malo zbunjeni zato što nigdje nismo mogli naći našu profesoricu matematike Lidiju Vinovrški, ali kada smo je konačno našli, ona nas je podijelila
tako da je svaka skupina učenika otišla pomagati u jedan
razred. Zabavljali smo se pomagajući drugim učenicima.
Bilo je to jedno jako lijepo iskustvo za koje se nadam da ću
ga moći ponoviti.
Petra Kozlina, 6. b
Na večeri matematike bilo je logičkih i zabavnih igara. Zabavila sam se sa svojim roditeljima, dobivala
žigiće... Stvarno se isplatilo. (Stella 4.a)
10
IZVANUČIONIČKA NASTAVA
Na svojem posljednjem izletu u našoj školi osmaši su posjetili Slavoniju i upoznali Osijek i
Đakovo.
Kiša koja je u petak ujutro počela rano padati nije
omela veselu ekipu osmih razreda. Dobro raspoloženje kao da je obeshrabrilo već pomalo dosadnu
kišu i dan je na kraju ispao sasvim lijep i ugodan
za jedan nezaboravan izlet. Obilazak znamenitosti
Osijeka uz lokalnog vodiča i posjet podružnici
Crvenog križa gdje smo pokazali solidarnost s onima koji su stradali u nedavnim poplavama. Hvala svima koji su sudjelovali, a posebna zahvala
inicijatorima ove vrijedne, humane geste. U Đakovu smo posjetili čuvenu ergelu, ručali u ugodnom
restoranu, odali počast velikom J.J. Strossmayeru
i njegovoj velebnoj katedrali.
Osijek
Nezaboravno putovanje u Istru!
Nakon mjeseci iščekivanja krenuli smo na maturalac. Mnogi
od nas nikada nisu prešli Učku i pitali smo se što nas tamo čeka. Alejom glagoljaša prošli smo male, srednjovjekovne gradove Roč i Hum, popeli se na Motovun i uživali u prekrasnom
pogledu na istarske ljepote. Sljedećih dana smo posjetili Pulu,
Nacionalni park Brijune, Poreč i Rovinj. Uzivali smo u kulturnim i povijesnim znamenitostima, prekrasnim krajolicima i
druženju.
Tri dana za upoznati Istru premalo je, ali dovoljno za ponijeti
pregršt lijepih uspomena i obećati ponovni dolazak.
Koza (Izradila: Josipa Kelečić, 6.c)
11
IZVANUČIONIČKA NASTAVA
Senjska bura i “brkata cura”
Svi koji su bili u Senju vjerujem da su čuli izreku o
buri i brkatoj curi. I ja sam je prvi put čula ove godine
na izletu u Senju. Oduševljena sam kulom Nehaj i pričama i legendama o njoj, a ponajviše senjskom burom
koja nas je uredno počešljala na vrhu kule. Posjetili
smo mnoge znamenitosti grada Senja i puno naučili o
njegovoj bogatoj povijesti.
Rado bismo tamo ostali, no naš put je vodio preko 45.
paralele u Novi Vinodolski, grad Mažuranića i Vinodolskog zakonika. Sve smo već čuli o glagoljici, ali
proći putem glagoljaša je sasvim nešto drugo.
Putovanje se nastavilo do Crikvenice. “Zaronili” smo
u Akvarium, a onda uživali u druženju uz more i sladoled.
Glagoljica (Izr adila: Mar tina Filipović, 7.b)
Valentina Šinković, 6.a
Plitvička idila
Petaši su posjetili jedan od najljepših
nacionalnih parkova na svijetu - Plitvička jezera. Uživali su u šetnji uz jezera
i osluškivali vratolomije tisuću slapova.
Turističkim brodićem prešli su najveće
jezero i na obali zaigrali nogomet.
Čarolija na slapovima
12
NAŠ ZAVIČAJ
Crkva Sv. Nikole u Jatrebarskom se
prvi put spominje 1257. g. U tom
razdoblju grad Jastrebarsko dobiva
povlasticu slobodnog kraljevskog
grada. Jedna je od najljepših i
najstarijih crkava u našem kraju.
Eko park Kraš nalazi se u Bratini.
Idealna je destinacija koja,
nakon svakodnevnih obaveza, pruža
turistima, znatiželjcima i putnicima idealan odmor u prekrasnom
okruženju istinite seoske idile.
Okić grad nalazi se na
samom vrhu okićkog
kraja. Pogodan je za
planinare, šetaće,
ljude željne svježeg
zraka.
Dvorac Erdödy u
Jastrebarskom
FALA
Dvorac Erdödy najstariji sačuvani spomenik kulture u Jastrebarskom. Podigao ga je ban Matija
Gereb u 15.st. Od
početka 16.st. pa
sve tamo do 1922.g.
bio je u posjedu plemićke obitelji
Erdödy. Dvorac je
vrlo zanimljiv i pogodan za brojne posjetitelje.
Za vsaku dobru reč,
Kaj reći si mi znala,
Za vsaki pogled tvoj,
Za vsaki smeh tvoj, fala!
Tak malo dobroga
V živlenju tu se najde,
I će je sunce čas,
Za oblak taki zajde.
A ti si v srce mi
Tak puno sunca dala.
Kaj morem ti neg reć:
Od vsega srca Fala!
Dragutin Domjanović
PROŠĆENJE
Jaskanske vinske svečanosti odražavaju se već dugi niz godina. One su
obično uvod u berbu. Odražavaju se
u rujnu, nastupaju poznati hrvatski
bendovi i pjevači kao npr. Gazde,
Ivan Zak... Mogu se kušati brojna vina nastala na jaskanskom području.
Prošćenje je tradicionalan događaj pri nami. Obično se održava za
1. maj. Temu događaju najviše se veseliju deca, zato kaj ima puno
raznih štandova de ima raznih stvari za kupiti. To su igračke, medenjaki, lančeki, rinčice, licitarska srca i još puno tega. Na taj dan
familija posjećuje svoju bližu familiju i prijatelje, zajedno obeduju,
idu na mešu, a posle meše idu nekaj kupiti svojoj deci i sebi i tako
skupa provedu dan.
Sara Pankretić i Petra Kozlina
13
GLAZBA
Ludwig van Beethoven
Rođen je 16. prosinca 1770., a
umro 26. ožujka 1827. godine.
Skladao je puno simfonija, sonata za klavir i operu. Svirao je
čembalo, violu, glasovir i orgulje.
Sama riječ glazba
potječe od slavenske riječi glas.
Glazba je umjetnost koja se izražava pjevanim i
sviranim tonovima, raznim zvukovima, šumovima i tišinom između njih.
Neke zanimljivosti o glazbi
Elvis Presley
Usna harmonika je najprodavaniji instrument na svijetu.
Rođen je 8. siječnja
1935., a umro 16. kolovoza 1977. godine. Bio
je američki pjevač i često su ga nazivali kraljem
rock-a. Proslavio se hitovima „That's All Right
Mama“ i „Heartbreak
Hotel“. Od 1960. do
1975. godine izdao je
52 ploče.
Glazba može ublažiti kronične bolove za više od 20%,
te ublažiti depresiju za 25%.
Prema nekim istraživanjima, naši otkucaji srca se mogu
prilagoditi tempu glazbe.
Glazba nam pomaže u uzgoju biljaka što je potvrdila
Dorothy Retallack u svojoj knjizi „Sound of music and
plants”.
U istraživanju 2008. godine dokazano je da glazba poboljšava stavove i ponašanje tinejdžera.
Slušanje pjesama koje izazivaju radost povećavaju cirkulaciju i proširuju krvne žile što pozitivno utječe na
srce.
Što mi slušamo?
Glazba je najbolja terapija za lječenje oštećenja na mozgu.
Glazba je svugdje oko nas, slušamo je dok učimo,
radimo ili se zabavljamo.
Postoje različite vrste glazbe, a mi mladi najviše volimo slušati pop, rock i rap. Najpopularniji izvođači Beyonce Knowles
su Justin Bieber, Beyonce, One Direction, ali i domaći kao što su TBF, Opća opasnost i dr.
U školi učimo i o klasičnoj glazbi, mnogi od nas po- Rođena je 4. rujna 1981.
Ona je pjevačica, plesahađaju glazbene škole i sviraju instrumente, stoga
čica i glumica. Nekada je
nam nisu nepoznate klasične skladbe.
Poznato je da glazba zabavlja i uveseljava ljude, ali i bila članica sastava Desopušta, smiruje. Neki kažu da popravlja i zdravstve- tiny's Child. Pjeva pop,
R&B i soul. 2004. godino stanje čovjeka.
ne je nagrađena s 5
Zato pjevajmo i svirajmo, uživajmo u glazbi. Dobro
Grammy-a.
ćemo se osjećati i mi i ljudi oko nas.
Matilda Razum
14
PRIČA O KRAVATI
KRAVATA je dekorativni odjevni predmet,
oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen
ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili
nekog drugog platna. Kravata, smatra se izvornim hrvatskim proizvodom, raširila se
Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na
kojima je postala prepoznatljiv modni detalj.
Među prvima su je prihvatili Francuzi, a kasnije i ostale europske zemlje.
Kravata (Josipa Kelečić, 6. c)
KRAVATA KROZ POVIJEST
Riječ kravata dolazi od francuske riječi "croata". U svojoj knjizi "La Grande Historie de la Cravate", francuski pisac
Francois Chaille, na slijedeći način govori o kravati:
"... Oko1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII.
Među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su
nosili časnici. Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko1650. godine biva prihvaćen na
francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije.
Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravata donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao
modni odjevni predmet, i cijelu Europu. ....."
Časnik s maramom
DAN KRAVATE
Hrvatski sabor 2008. godine iskazao je kravati posebnu počast proglasivši Dan kravate koji se obilježava
18. listopada.
15
TJEDAN ČITANJA
Bonton nije bombon -pristojno ponašanje za
stolom
To sada znaju i naši prvašići. Naučili su nešto o pravilima ponašanja za stolom. Iako su namirnice bile od
papira i glinamola, sve im je bilo još zanimljivije. Međutim, špageti koje su jeli bili su pravi. Nisu se laktali
ni ljuljali za stolom, jeli su viljuškom i nožem i na kraju svi zaslužili pljesak.
Moje prvo kućno kazalište
Učenici drugog i trećeg razreda pokazali su da su pravi
redatelji i glumci. Sami su izradili scenu od kartona i
kolaž papira za priču Sretan cvrčak. A za likove su se
također pobrinuli, za to su im poslužili čak i štapići za
ražnjiće.
Trećaši su imali malo zahtjevniji zadatak. Priču rasplamsane štipalice pretvorili su u igrokaz. Svi su dobili
svoje uloge, glumili su štipalice, leptire i bili pripovjedači. Uz glazbu su pjeveli i plesali. To je bio pravi
mjuzikl.
Detektivski roman
Poirot istražuje
Agatha Christie poznata je po završnim scenama svojih
romana u kojima detektiv iznosi sve svoje zaključke i
objašnjava tijek ubojstva prisutnima čime dolazi do glavnog krivca.
Najčešći element kriminalističkih romana Agathe Christie je najneizgledniji ubojica, osoba na koju se najmanje
sumnja od početka do kraja romana.
U detektivskim romanima glavni lik je uvijek inteligentan i sposoban detektiv, koji rješava naizgled nerješiv
zločin.
Hercule Poirot je detektiv koji se pojavljuje u 33 romana
i preko 50 kratkih priča Agathe Christie.
Jedan od najpoznatijih detektiva svih vremena, neobičan, svestran i nadaren čovjek.
Proučava ljude, a najviše od svega zanimaju ga njihova
ponašanja, tajne i grijesi.
Mateo Pučar, 8. a
16
NATJECANJA
Da sam rijeka
LIDRANO
Nakon školskog Lidrana slijedila je međuopćinska razina 21. siječnja u Krašiću. Našu
školu su svojim literernim radovima i dramsko– scenskim nastupima predstavljali učenici Ivan Fabijanić, Joško Gašpar, Sven
Peršin, Mia Pustaj, Marta Škvorc, Leonardo
V. Tomas, Dorijan Vučković, Matija Suša,
Patrik K. Filipović, Magdalena Pavlak, Luka Grdašić, Luka Pustaj i Dominik Matulin.
Na županijsku razinu Lidrana, koja je ove
godine organizirana 4. veljače u Ivanić Gradu, plasirali su se Magdalena Pavlak
(literarni rad) i Luka Grdašić (recitacija).
Njihova mentorica je Ana Horvatić.
S mosta promatram rijeku.Modro-zelene je boje,široka i mirna.Nježno dodiruje svoje obale, pozdravlja šetače i nastavlja put
dalje.
Da sam ja rijeka, bila bih poput Save:dugačka, duboka, široka ili
možda poput Dunava…
Po meni bi plovili brodovi, u meni bi uživali kupači.Potoke,koji
se ulijevaju u mene, primala bih s osmijehom i zagrljajem jer
oni me čine jačom, snažnijom.Bila bih tiha rijeka, rijeka koja
donosi mir svim ljudima, rijeka kojoj bi se divili i uživali u
njoj.Navečer bih poslužila zvijezdama i mjesecu kao ogledalo, a
svako jutro osmijehom pozdravljala sunce.
Da sam rijeka, čuvala bih tajne zaljubljenih.Pjevala bih pjesme, šumila valovima, bila dom ribama, rakovima i drugim životinjama.Prošla bih kroz puno sela i gradova, uvijek vedra i nasmiješena.Na klupi pored mene starac bi odmarao umorne noge i
razmišljao o mladosti, a na livadi bi se igrala djeca.Uživala bih u
njihovom glasnom smijehu.
Ne znam kako bi me ljudi nazvali, možda Bistra ili Mirna ili
Zvjezdana…Ime nije tako ni važno.O meni bi učili na satu geografije:koliko sam duga, kroz koja mjesta protječem, jesam li
plovna…Neki bi se mučili dok me pronađu na zemljovidu, pa
im možda u tome trenutku i ne bih bila tako draga.
Da sam rijeka, imala bih puno prijatelja, prijatelja koji bi me
čuvali da ostanem nezagađena i čista.Ne bih se voljela ulijevati
u more jer to bi za mene bio kraj.Slana voda bi me progutala.Radije bih s nekom drugom rijekom načinila još veću i jaču
rijeku.
Da sam rijeka…Oh, dosta je sanjarenja...
Magdalena Pavlak
Sigurno u prometu
Ostala natjecanja– županijska razina
Povijest
7.3.2014. u Jastrebarskom
Ivana Brajković
Sigurno u prometu
26.4.2014. u Velikoj Gorici
Tena Šimanović, Karlo Komarec,
Antonio Majetić, Paula Bošković
Mentorica : Marijana Dugač Sekelj
Geografija
6.3.2014. u Rakitju
Dunja Crnčić
Mentorica : Milka Major
Mentorica : Nikolina Pučar
Njemački jezik
4.3.2014. u Dugom Selu
Ivan Anzulović
Mentorica : Sonja Samarin
Vjeronauk
24.1.2014. u Šćitarjevu
Klara Guštek, Dijana Kolinger,
Antonija Jelavić, Ana Bencetić –
8.a
17
SPORT
Futsal ekipa Osnovne škole „Klinča Sela“
osvojila srebrnu medalju
Na Županijskom natjecanju osnovnih škola u futsalu održanom 26. veljače 2014. godine u Osnovnoj
školi „Milka Trnina“ u Križu futsal ekipa Osnovne
škole „Klinča Sela“, u konkurenciji 9 škola iz Zagrebačke županije, osvojila je drugo mjesto.
Podsjetimo, futsal ekipu predstavljaju učenici
Marko Kelava, Luka Pavlak, Luka Mikuša, Antonio
Šoštarić, Patrik Andrijević, Karlo Škoc, Deni Bencetić, Mateo Pučar, Marko Stošić i Dominik Matulin.
Dečki su se na natjecanju istaknuli odličnom pripremljenošću i igrom te lijepim sportskim ponašanjem.
Tijekom igre ozlijeđen je Marko Stošić što je znatno
umanjilo šanse za možda povijesni uspjeh.
OSTALA NATJECANJA
Kros (m)
18.10.2013. u Svetom Martinu pod Okićem
Mateo Pučar, Stjepan Dominik Reščić, Martin Pirša – 8.a
Zvonimir Štulec, Antonio Šoštarić – 8.b
Kros (ž)
18.10.2013. u Svetom Martinu pod Okićem
Adrijana Grdiša, Karla Kešic – 7.b, Paula Fumić -8.a,
Dora Horvatić, Katarina Mikušević – 8.b
Šah
9.12.2013. u Pisarovini, 2. mjesto
Luka Mikuša – 8.b,
Nenad Brlek, Andrija Knezović, Mihael Matulin – 7.b
Odbojka
31.1.2014. u Krašiću, 2. mjesto
Mateo Pučar, Patrik Andrijević, Martin Pirša – 8.a, Antonio
Šoštarić, Luka Mikuša – 8.b, Filip Šimunović – 7.a, Florent
Berisha – 6.b, Luka Tandarić, Nikola Bašić – 7.c
Rukomet (ž)
21.2.2014. u Pisarovini, 2. mjesto
Kristina Bencetić, Dijana Kolinger, Paula Fumić – 8.a,
Antonija Marčinković, Katarina Mikušević, Valentina Pavlović –
8.b, Adrijana Grdiša, Danijela Kegljević – 7.b, Tea Klepec,
Magdalena Pažulj – 6.c
Futsal (5., 6. razred)
25.4.201. u Jastrebarskom, 2. mjesto
Luka Grdašić, Jurica Šoški – 5.c, Noa Lacković, Marko Vodopić 6.a, Leon Mesic, Tin Mesic, Stjepan Hlebić, Matija Kelečić,
Mislav Slugečić – 6.c
Uredio: Ivan Anzulović
18
Biciklima do Okića
Prije svečane proslave Dana
POZNATI HRVATI (NE)POZNATI EUROPI
Forenzičari na zadatku
Već je uobičajeno da u Tjednu čitanja u našoj školi gostuju poznati književnici, znanstvenici, glumci, odnosno zanimljivi ljudi
od kojih možemo štošta naučiti. Ove godine, kada započinjemo s projektom Poznati
Hrvati (ne)poznati Europi, željeli smo nešto
više saznati o Ivanu Vučetiću. Tko bi nam
to mogao bolje i vjernije ispričati i pokazati
od djelatnika Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“?
Djelatnik Centra gospodin Zdenko Mindum
rado se sa svojom ekipom (za očevid) odazvao pozivu naše knjižničarke da dođu u posjet školi. Djelatnici Centra Zdenko Mindum, Mario Mikulić, Danijela Međeši i Dijana Mucak približili su nam, ne samo vrlo
uspješan rad pionira daktiloskopske desetoprsne sistematike Ivana Vučetića, već i svoj
rad u Centru.
Ekipa za očevid
Upoznali smo forenziku kao znanost u kojoj se isprepliću
brojne poznate znanosti kao što su fizika, kemija, biologija,
matematika... Saznali smo o vrstama vještačenja koja se u
Centru obavljaju, načinu nastanka, pronalaska, izuzimanja te
vještačenja pojedinih vrsta tragova.
U kabinetu kemije, zapravo idealnom mjestu za ovu vrstu
radionice jer smo se nakon predavanja i prezentacije (bar
neki) poigrali forenzičara. Uz pomoć zaštitne odjeće i obuće,
daktiloskopskog praška, četkica i kistova davali smo i uzimali otiske prstiju i dlanova koji su nam ostali za uspomenu.
Pravo iznenađenje bile su diplome koje su dobili svi učesnici radionica. Nadamo se da to nije jedini susret s našim forenzičarima već samo jedan od...
Napisala: Marijana Obranić
19
ŠKOLSKI VRT
Naš školski vrt dijeli se na četiri odjela
u kojima rastu 24 vrste biljaka:
- školski kamenjar
- šumski kutak
- ljekovito bilje
- drveće
U školskom kamenjaru se nalazi dosta proljetnica ; visibabe, jaglaci, ljubičice... I bilje koje ne raste
samo u proljeće, tzv. zečje uši, paprat, razno grmlje od kojeg se najviše ističu dva grma što ponosno
stoje na obja kraja. Ruža penjačica koja se nalazi na pročelju ponosno razgledava svoje podnožje.
Dio s ljekovitim biljem mi je ujedno i najdraži. Na tom odjelu nalaze se metvica, neveni, ricinus,...
Neveni su poredani s ružama, ponosno stoje kao vojnici.
U šumskom kutku ili kako ga učenici zovu školska prašuma, sve je puno zelenila. U njoj se nalaze
paprati, perunika, suncokreti i ostalo zeleno bilje. Kada pogledam u taj kreativno osmišljen kutak,
osjećam se kao da gledam minijaturnu repliku prašume u kojoj razni kukci i ostale male živine pronalaze sklonište.
A sada drveće, ono se uzdiže poput nebodera. Od starih debala naš domar izradio je klupice na kojima učeninci uživaju i odmaraju tijekom odmora. Najdraže su mi one dve klupice, jedna nasuprot
druge, koje se nalaze ispod dva bora čije grane dodiruje tlo. Od drveća u školskom vrtu nalaze se
još borovi uz ogradu, pitomi kesten, vrbe...
U školskom vrtu nalazi se mnogo zelenila i to je ono što mi se sviđa. On je isprepleten stazicama
kojima učenici šeču i provode svoje slobodno vrijeme. Pošto smo mi eko – škola, brinemo se za okoliš te sadimo sadnice. Par puta tijekom školske godine organizira se sađenje sadnica u proljeće i
grabljanje lišća u jesen.
Ika Hamaček, 6.a
20
LAVANDA
METVICA
Već više od 2000 godina lavanda ukrašava
Metvica je u narodu znana još i kao nana, paprena metvica, mnoge vrtove svijeta. Od rimskih vremena do
menta, pepermint.
danas lavanda je donijela razna bogatstva; od
cvijeta i parfema do poznatih ljekovitih svojsPostoji preko 250 vrsta metvica. Najpoznatije su klasasta i
tava i aromaterapije. Pretpostavlja se da je
paprena metvica.
riječ lavanda izvedenica od latinske riječi laSmatra se da je metvica porijeklom s Dalekog istoka, a kori- vare koja znači prati. Budući da su Rimljani
imali naviku svoje kupke obogaćivati lavansti se barem 10.000 godina.
dom, trošili su mnogo novca na ritualne obrePopularna je u mnogim dijelovima svijeta, a osobito u arap- de s lavandom te losione od lavande u javnim
skom gdje služi kao glavni začin i redovito se pije kao čaj.
kupalištima. Također su koristili sušenu lavandu kod religijskih obreda te kod poroda djece.
I drugdje u svijetu ovaj se čaj stoljećima pije zbog ugodnog Lavanda je tijekom londonske kuge u 18. stookusa i mirisa te brojnih ljekovitih svojstava. Ova mirisna bilj- ljeću korištena kao zaštita od infekcije tako da
ka suzbija upale i infekcije, pomaže kod astme i alergije, ja- su je ljudi stavljali na nos i na taj način disali.
ča imunitet, pomaže kod probavnih tegoba, sprječava bolesti Lavandino ulje je široko bilo u upotrebi tijekom oba svjetska rata u 20. st. U nedostatku
desni i loš zadah, potpomaže mršavljenju, ublažava stres i
ostalih lijekova i opreme ona je korištena u
nesanicu...
previjanju rana da spriječi infekcije i za ublažavanje boli.
RECEPT ZA MAST OD NEVENA
Maslac izmiješamo sa zgnječenim listovima nevena u težinskom omjeru 1:1 i
malo ugrijemo da maslac postane tekuć.
Listovi sjednu na dno, a ljekovite tvari
ostanu u maslacu.
Umjesto maslaca možemo upotrijebiti i
svinjsku nesoljenu mast. Mast brzo pomaže i kod upale vena, otvorenih čireva
na venama, fistula, ozeblina i rana od
opekotina.
21
Karneval - budi što želiš
Zanimljivosti o karnevalu
Podrijetlo karnevala treba tražiti u kulturama Sredozemlja i srednje Europe
gdje su se unutar karnevala brojni prastari običaji očuvali do danas i proširili svijetom.
Podrijetlo naziva karneval, kao uostalom i podrijetlo samog običaja, nije
sasvim jasno. Najstariji korijeni riječi
karneval tumače se nazivom za posljednju nedjelju prije korizme, domenica
carnis privii (nedjelja bez mesa).
Radi se o nekadašnjem običaju da se
neposredno pred početak korizme
(period od 40 dana prije Uskrsa) započne s postom, odricanjem od mesa.
Iz imena te nedjelje razvio se tijekom
srednjeg vijeka (najvjerojatnije u Italiji) naziv carnem levare (ukloniti meso) koji je preživio do našeg vremena
u iskrivljenom obliku carnevale. Naziv karneval se, vjerojatno iz Italije,
proširio čitavom Europom.
Učenički rad: Maska (izradila Dorotea Oštarčević, 8.b)
Maskenbal u našoj školi
Svake godine s nestrpljenjem iščekujemo maskenbal. Likovi iz bajki, crtića, “poznate i popularne”osobe iz stvarnog života preplavljuju školske hodnike i učionice. Najveća zabava počinje nakon nastave u školskoj dvorani. Svi maskirani učenici se natječu u izboru najbolje i najkreativnije maske. Sudjeluju u raznim igrama i plesu kako
bi se što bolje predstavili strogom žiriju. Ove godine najviše nagrada dobili su učenici 6. a razreda. No, ovo je jedno od natjecanja na
kojem se nitko ne ljuti. Važno je da se svi dobro zabavimo i nasmijemo. Naposljetku, tome i služi karneval.
Drugo moguće objašnjenje riječi karneval bilo bi još starijeg podrijetla.
Radi se o nazivu carrus navalis koji je
označavao brodove na kotačima koji
su sudjelovali u brojnim povorkama
tijekom 14. i 15. stoljeća u Italiji. Sam običaj sudjelovanja brodova
na kolima u povorkama mnogo je stariji od srednjeg vijeka. Kola na kotačima bila su dio proljetnih obrednih povorki u čast egipatske božice Izide, a
isto tako i razuzdanih rimskih Saturnalija.
Od hrvatskih naziva vezanih uz karneval najčešći su poklade, fašnik, maškare i mesopust.
Naziv fašnik raširen je u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske i (prema
jednom od tumačenja) predstavlja iskrivljeni oblik njemačke riječi Fasching. Ta je riječ u starijem obliku vastschang zabilježena već u 13.
stoljeću u značenju „ispiti posljednju
čašu“ (prije posta).
Nagrađene maske
Nika Vladić
22
Karneval u Riju
Samoborski fašnik
Samoborski fašnik najstarija je i
najvažnija kulturno-turistička
manifestacija grada Samobora,
pa grad, njegove institucije, gospodarstvenici i građani daju sve
od sebe ne bi li i svake godine
opravdali očekivanja desetaka
tisuća posjetitelja, ugostili ih i
pružili im što više zabave i onoga
što nam u ova vremena najviše
treba - smijeha.
Karneval (portugalski Carnaval) u Riju možda je najbolji dokaz
da je karneval običaj koji ne nestaje. Iako su običaj sa sobom
donijeli iz Europe portugalski doseljenici, karneval je postao najveća proslava svih Brazilaca. Karneval u Riju nije
jedini veliki brazilski karneval, ali je sigurno najpoznatiji.
Kao što je slučaj s karnevalima u Europi, tako i ovaj dosiže svoj vrhunac na pokladni utorak da bi na Čistu srijedu s početkom korizme sve prestalo.
Karneval čine mnoga događanja, od brojnih zatvorenih
balova pa do uličnih proslava. Ogromna popularnost
karnevala privlači sve više stranaca i turista iz čitavog
svijeta.
Tijekom karnevalskih dana gradom prolaze povorke ili
škole maskiranih plesača sambe. Jednu školu
(banda ili blocos) čine najčešće susjedi i prijatelji iz kvarta ili favele. Vijeće tih skupina bira temu prema kojoj će tekuće godine nastupiti na festivalu. Šivaju se raskošni kostimi (ljudi za izradu kostima u kojem će nastupiti
na karnevalu znaju potrošiti i višemjesečnu plaću)
i uređuju carros alegoricas (kostimirana kola) uz
koja će se skupina kretati.
Riječki karneval
“Krepat, me ne molat!“ moto je koji najbolje sažima
sve što Riječki karneval predstavlja. Unatoč svojoj
dugoj povijesti, veseli duh karnevala iz godine u godinu raste kroz nove generacije karnevalista, hraneći se
aktualnim događanjima, podjednako kao i dugom tradicijom.
Karneval u Veneciji
Jedan od najpopularnijih europskih karnevala
je karneval u Veneciji. Mjesto zbivanja oduvijek je bio otvoreni prostor u središtu grada,
Trg sv. Marka. Čitav karneval bio je velika
predstava u kojoj su ulice i trgovi postali pozornica, a građani glumci i gledatelji. Glavna
karakteristika ovih svečanosti bilo je preobilno
hranjenje, pijenje i neobuzdano ponašanje, a
građanima su se pridruživali i brojni došljaci.
Karnevalske predstave i povorke doživljavali
su svoj vrhunac na pokladni utorak, nakon čega bi Čistom srijedom započela korizma kad
su plesovi i zabave bili zabranjeni.
23
LITERARNI I LIKOVNI KUTAK
Moja prva knjiga
Bilo je to zanimljivo iskustvo, napisati i ilustrirati knjigu,
svoju prvu knjigu. Svojoj mašti na volju sam dala prošle
školske godine kada sam i započela pisati knjigu. Trebalo
je dosta vremena da se priča sastavi, ali već sam znala o
čemu ću pisati. Pisala sam o potrazi za crnim pjegicama,
htjela sam da sam naslov moje knjige bude zanimljiv, da
dječji smijeh i znatiželja pune moje stranice. Da svako
dijete koje primi moje malo stvaralaštvo bude ispunjeno
maštom, da dobije neku pouku i nešto nauči.
Knjige su pisale još Martina Filipović, Jelena Horvatić, a
kad smo sve završile s pisanjem i ilustriranjem knjiga,
trebalo je napisati bilješke o piscu i poslati ih u Karlovac.
Od tada je prošlo dosta vremena, te smo ove školske
godine dobili poziv u devetome mjesecu da dođemo po
priznanja u Karlovac.
Tog tjedna smo bili popodne u školi, moja sestra i ja nismo u školi ostale do kraja nastave. Otišle smo s mamom doma kako bismo se odmorile i pripremile se za
ono najvažnije, za put u Karlovac. Ja sam prije puta bila
silno uzbuđena. Tko ne bi bio?! Ipak je to dodjela priznanja za tvoju knjigu, za tvoju knjigu u kojoj je sva mašta i
kreativnost, u kojoj su riječi lake, u kojoj riječi ne izruguju
druge!! Recite mi tko ne bi bio uzbuđen znajući da će
danas njegova knjiga biti na stolu s ostalim knjigama, da
će prolaziti kroz ruke ostalih mladih pisaca…
Radost i uspjeh podijelili smo s mentoricom
I tako smo profesorica Šolčić, mama, moja sestra i ja otišle u Karlovac. Sve se odvijalo u Zorin-domu… Bilo je tu
mnogo ljudi, od djece i roditelja, pa sve do poznatih pisaca. Tu su bili Tito Bilopavlović i Sanja Pilić. Mi smo došle
prije Martine Filipović koju je tata vozio, pa smo otisle po
svoje slikovnice unutra. U toj jednoj prostoriji je bio svijet
dječje mašte, dječje ljubavi prema pisanju. Svako dijete
je dobilo priznanje, a kasnije je slijedila predstava I u šumi toga ima. Nakon predstave su prikazane slike dječjih
slikovnica, od onih najkreativnijih do onih manje kreativnih. Mi smo sve tri dobile priznanja.
Zastave proljeća u mojem zavičaju
U mom zavičaju svi s veseljem očekujemo
proljeće. Kada se snijeg polako otopi, žarko
sunce najavljuje da je stiglo proljeće.
Trava ponovo prekriva sva dvorišta, a zeleno
lišće u krošnjama drveća krije gnijezda za
mlade ptiće.
Sunce svojom toplinom i svjetlosti donosi
osjećaj pravog proljeće. Na livadi iz trave
izviru još jedni vijesnici proljeća, šarene
proljetnice na koje slijeću raznobojni leptiri.
Iz malenih kukuljica izlaze tek izlegli mladi
kukci i hrle u zaklon koji im pruža trava.
Moj zavičaj u proljeće krase sve nijanse duginih boja, ali najljepše ga krase dobri ljudi
koji žive u njemu.
…Bio je to nezaboravan i dug dan. Pamtit ću ga po lijepim uspomenama i ljudima koje sam vidjela.
Katarina Horvatić 7.a
Božidar Pučar, 6. a
Kažun (Izradio: Jan Drkulec, 6. b)
24
Trešnja na kraju sela
Tango (Izradila: Paula Fumić, 8.a)
Jesen
Ima jedna trešnja na kraju moga sela. Po njoj se
veru mala djeca. Kada se trešnja zacrveni, crvene
se i djeca. Od ljubavi, od trešanja, od srama pred
mamom jer su umrljali nove majice.
Najbolja je trešnja ona na vrhu stabla. Najteža je
za ubrati, a najslađa za pojesti. Ako netko nekoga
voli, tu će mu trešnju pokloniti.
Oko trešnje se pjevaju pjesme, a dovici se čuju iz
svih kuća kada padne noć.
Svi se brzo raziđu, a onda kad ujutro čujemo kukuriku, svi smo opet kod trešnje. Tamo je visoka
trava pa se rado skrivamo.
Ja volim tu trešnju. Ona je vrelo u našem selu koje nikada ne presušuje. Ljudi po selu govore, čude se i pitaju čija je trešnja. Ja znam, to je naša
trešnja.
Dvadesetitrećeg rujna,
stigla je jesen bujna.
Šumama kaput kroji,
u žutosmeđoj boji.
Od marljivog rada seljaka,
napunila se smočnica svaka.
U gradu se ljudi vesele,
kad kupuju plodove zrele.
Medvjedi, fazani, jazavci, kune,
za zimu svoje trbuhe pune.
Rode i laste na put kreću,
da nam se vrate, poželimo im sreću.
Valentina Šinković, 6. a
Martina Filipović 7. b
Gejša (Izradila: Sara Drkulec, 8. b)
25
OSMAŠI - GENERACIJA 2013./2014.
8.a
SRETNO!
8.b
26
by FilipSiktar
klinček
broj 4
by FilipSiktar
27
Za web i tisak prilagodio D. Kuhar
28

Download Report