UNIVERZITET U TRAVNIKU
EDUKACIJSKI FAKULTET U TRAVNIKU
ODSJEK/SMJER: EDUKACIJSKI MENADŽMENT
LATENTNA STRUKTURA POLOŽAJA
UPRAVLJAČKOG POTENCIJALA STUDENATA
U PROSTORU DRUŠTVENIH ATRIBUTA
- magistarski rad -
Kandidat
Mentor
Danijela Bonacin
Prof.dr.Izet Rađo
Broj indeksa: 15-II /09
Travnik, studeni, 2011.godine
1
PODACI I INFORMACIJE O KANDIDATU MAGISTARSKOG RADA:
1.
2.
3.
4.
Ime i prezime: Danijela Bonacin
Datum i mjesto rođenja: 09.01.1973., Split, Hrvatska
Mjesto i adresa stanovanja: Hrvatska, Kaštel Sućurac, dr.F.Tuđmana 113.
Naziv završenog fakulteta i godina diplomiranja: Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
Univerziteta u Sarajevu, 2008. godine
INFORMACIJE O MAGISTARSKOM RADU:
1.
2.
3.
4.
5.
Naziv master studija: Edukacijski menadžment
Naslov magistarskog rada: Latentna struktura položaja upravljačkog potencijala studenata
u prostoru društvenih atributa
Mentor: Prof.dr.Izet Rađo
Broj i datum odluke Naučnog vijeća kojom je rad prihvaćen: 336-3/11b, 20.09.2011.g.
Datum obrane magistarskog rada: 20. studeni, 2011.g.
SASTAV KOMISIJE ZA OBRANU MAGISTARSKOG RADA:
1.
2.
3.
4.
5.
Ime i prezime predsjednika komisije: Doc.dr.Faik Špago
Ime i prezime mentora: Prof.dr.Izet Rađo
Ime i prezime člana komisije: Doc.dr.Dalibor Misirača
Ime i prezime zamjenskog člana: Prof.dr.Munir Talović
Ime i prezime zamjenskog člana: Prof.dr.Azra Kozarčanin
POTPIS MENTORA:
___________________________________________________
2
LATENTNA STRUKTURA POLOŽAJA UPRAVLJAČKOG POTENCIJALA
STUDENATA U PROSTORU DRUŠTVENIH ATRIBUTA
Danijela Bonacin
Sažetak
Svrha – Svrha rada bila je utvrđivanje temeljnih latentnih dimenzija u sedam domena
socioloških atributa koji realno egzistiraju u široj studentskoj populaciji. Analizirane su
slijedeće domene: prostor stratifikacijskih dimenzija, prostor hijerarhijskog upravljačkog
potencijala, prostor kulturoloških dimenzija, prostor političkih dimenzija, prostor ekonomskih
dimenzija, prostor motivacijskih dimenzija i prostor iskoristivosti potencijala. Svi ovi prostori
tretirani su kao prepoznatljivi prostori atributa koji definiraju određeni areal.
Metodološki pristup/Dizajn – Rad je koncipiran na način da je jedino znanstveno prihvatljivo,
uz robustni metodološki aparat i metode obrade podataka, identificirati postojeće latentne
mehanizme koji u studentskoj populaciji egzistiraju, kako bi se na temelju tih spoznaja moglo
kasnije vršiti odgovarajuće utjecaje pojedinaca, od selekcije preko edukacije do usmjeravanja
u top-menadžment. Ovo je, naravno, opravdano budući se radi u svakom slučaju o budućim
stručnjacima i upravljačima.
Rezultati – Rezultati su pokazali stabilan skup latentnih dimenzija koje su se mogle opisati
unutar svake od domena, pa su prepoznati: 1) Stratifikacijske dimenzije (edukativni status,
pasivni materijalni status, mikropolitički status, makropolitički status, status mjesta rođenja i
status socijalne aktivnosti), 2) Upravljački potencijal (vodstvo, oportunizam, liderstvo,
delegiranje), 3) Kulturološke dimenzije (konvencije, oprez), 4) Motivacijske dimenzije
(primarni biotički motivi, sekundarni socijalni motivi, tercijarni hedonistički motivi), 5)
Iskoristivost potencijala (tehnologija, umjetnost, znanost), 6) Ekonomske dimenzije
(djelovanje, posljedice, sredstva), i 7) Političke dimenzije (regulacija, vlast, oporba). U
prostoru drugog reda, socijalni atributi su posloženi kroz tri mehanizma djelovanja: djelovanje
znanjem, lokalno političko djelovanje, nepromišljeno djelovanje. Kanonička korelacijska
analiza otkrila je dva mehanizma aktivnosti u relacijama upravljačkog potencijala i socijalnih
atributa: vodstvo i liderstvo.
Originalnost/vrijednost – Ovaj rad utemeljio je saznanja o studentskoj populaciji na način da
je bilo jasno prepoznat sustav latentnih mehanizama koji realno egzistira, a koji obično nije
vidljiv i koji sigurno znači polazište za bilo kakvo znanstveno ili praktično djelovanje u
budućnosti.
Ključne riječi: studenti, menadžment, potencijal, društvo, atributi
3
LATENT STRUCTURE OF MANAGEMENT POTENTIAL POSITION
IN THE SPACE OF SOCIETY ATRIBUTES
Danijela Bonacin
Summary
Purpose – Purpose of this work was establishing of basic latent dimensions at seven domains
of sociological attributes that really exists in wide student population. Those domains were
analyzed: space of stratification dimensions, space of hierarchical conduction potential, space
of cultural dimensions, space of political dimensions, space of economical dimensions, space
of motivational dimensions and space of potential utilization. All of those spaces were treated
as recognizable spaces of attributes that define certain area.
Methodological approach/Design – Work was drafted in a way that it is only scientifically
acceptable, by means of robust methodological apparatus and data processing, to identify
existing latent mechanisms that remain in student population, so, based on that
comprehensions, it is possible to made adequate influences on individuals, from selection
through education up to directing to top-management later. This is, assuredly, justified, since,
by all means, we talk about future professionals and managers.
Results – Results have shown stable sets of latent dimensions that can be described inside
each of particular domain, so it was recognized: 1) Stratification dimensions (educational
status, passive material status, micro-political status, macro-political status, status of birth
place and social activity status), 2) Management potential (guidance, opportunism, leadership,
delegation), 3) Cultural dimensions (conventions, caution), 4) Motivational dimensions (biotic
motives, social motives, hedonistic motives), 5) Utilization potential (technology, art,
science), 6) Economical dimensions (acting, consequences, means) and 7) Political
dimensions (regulations, power, opposition). In higher/second-order space, social attributes
are composed through three acting mechanisms: acting by knowledge, local political acting,
unadvisedly acting). Canonical correlation analysis disclosed two activity mechanisms in
relations of management potential and social attributes: guidance and leadership.
Originality/value – This work has founded comprehensions about student population in the
manner that was clearly recognized system of latent dimensions that really exists, that is not
usually visible and that surely means starting point for any kind of scientific or practical
acting in the future.
Key words: students, management, potential, society, atributes
4
Na ovaj skroman način zahvaljujem se svim kolegama i
profesorima Edukacijskog fakulteta, među kojima su osobito
mentor prof.dr Izet Rađo, članovi komisije doc.dr Faik Špago i
doc.dr Dalibor Misirača, naročito osnivaču Fakulteta dr Nihadu
Selimoviću, i posebno djeci Norini, Žaklini i Iliji, kao i mome
suprugu Dobromiru.
5
Sadržaj:
1. Uvod .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
8
1.1. Fizički prostor egzistencije čovjeka
.
.
.
.
.
15
1.2. Osnovni načini egzistencije čovjeka
.
.
.
.
.
17
1.2.1. Pojedinac kao samostalna jedinka
.
.
.
.
18
.
.
.
.
18
1.2.1.2. Biće koje koegzistira s drugima
.
.
.
.
21
1.2.1.3. Biće koje uči i razvija se
.
.
.
.
23
1.2.2. Društvo kao skup različitih samostalnih jedinki .
.
.
24
1.2.1.1. Biće koje postoji i misli
1.2.2.1. Definicija i vrste društva
.
.
.
.
.
.
.
25
1.2.2.2. Društveni atributi i struktura
.
.
.
.
26
1.2.2.3. Društveni položaj, duštveni status, društvena uloga
.
26
1.2.2.4. Društvene grupe, organizacije i institucije .
.
.
27
1.2.2.5. Odnosi u društvu i društvene promjene
.
.
28
1.3. Osnovni mehanizmi održanja i razvoja pojedinca i društva .
.
29
.
1.3.1. Povijesne dimenzije
.
.
.
.
.
.
29
1.3.2. Pravne dimenzije .
.
.
.
.
.
.
31
1.3.3. Političke dimenzije
.
.
.
.
.
.
32
1.3.4. Ekonomske dimenzije
.
.
.
.
.
.
33
1.3.5. Odgoj
.
.
.
.
.
.
.
34
1.3.6. Socijalizacija
.
.
.
.
.
.
.
36
1.3.7. Internalizacija
.
.
.
.
.
.
.
36
1.3.8. Edukacija .
.
.
.
.
.
.
.
37
1.3.9. Spoznaja
.
.
.
.
.
.
.
.
39
1.3.10. Moral
.
.
.
.
.
.
.
.
40
.
.
.
.
.
.
.
42
.
.
.
.
45
.
1.3.11. Optimizacija
1.4. Osnovne poveznice pojedinca i društva
1.4.1. Motivi i potrebe .
.
.
.
.
.
.
45
1.4.2. Upravljanje
.
.
.
.
.
.
46
1.4.3. Kultura kao temelj egzistencije određenog društva
.
.
48
1.4.4. Globalizacija
.
.
.
49
1.5. Student upravljač i važnost njegove pozicije u društvu
.
.
50
1.6. Upravljanje u modernom društvu
.
.
52
.
.
.
.
.
.
.
.
6
2. Metodološki okvir rada
.
.
.
.
.
.
.
54
2.1. Opće spoznajne postavke
.
.
.
.
.
.
56
2.2. Zaključivanje
.
.
.
.
.
.
.
60
.
.
.
.
.
.
.
63
3.1. Istraživanja u općem antropološkom smislu .
.
.
.
63
3.2. Istraživanja upravljačkog potencijala .
.
.
.
66
3.3. Referentne informacije o menadžmentu kao području.
.
.
68
.
3. Dosadašnja istraživanja
.
4. Problem, predmet i svrha rada
.
.
.
.
.
.
72
5. Cilj rada i hipoteze .
.
.
.
.
.
.
.
74
6. Metode rada .
.
.
.
.
.
.
.
.
75
6.1. Uzorak entiteta .
.
.
.
.
.
.
.
76
6.2. Uzorak varijabli .
.
.
.
.
.
.
.
77
6.3. Metode obrade podataka
.
.
.
.
.
.
78
.
.
.
.
.
.
.
79
.
.
.
.
.
.
.
79
7.2. Faktorizacija druge razine
.
.
.
.
.
.
89
7.3. Kanoničke relacije
.
.
.
.
.
.
.
91
7. Rezultati
.
.
7.1. Strukture dimenzija
8. Rasprava
.
.
.
.
.
.
.
.
.
93
9. Zaključak
.
.
.
.
.
.
.
.
.
107
10. Znanstvena i praktična korist rada
.
.
.
.
.
110
11. Literatura
.
.
.
.
.
.
.
.
.
111
Prilozi
.
.
.
.
.
.
.
.
.
116
.
7
1. Uvod
Prije svega ostalog što slijedi potrebno je, ponešto slikovito rečeno, neke važne činjenice
na vrijeme postaviti na pravo mjesto, jer su na neka druga mjesta stavljene nebrigom ili
nepažnjom a koje rasvijetljavaju prostor u kojem živimo i koji proučavamo. Za početak, vrlo
važna činjenica je ona koja pokazuje upravljanje kao nezaobilazan proces ljudske egzistencije
a čije pojavljivanje datira od početka vremena ili s drugog aspekta gledano od postanka
čovjeka i koja mu je pomogla da postane ovo što je danas (Bonacin Da., 2008). Poslije toga bi
bilo dobro podsjetiti se one činjenice koja kaže da čovjek uči od prvog trenutka svog
postojanja te uči cijelog svog života, na različite načine do samog njegovog kraja (Smajlović,
Bonacin, Da.i Bonacin, D. 2007). O prethodne dvije činjenice bit će govora na različite načine
kroz cijeli rad, no zbog specifičnih razloga, prije svega zbog besmislenog ljudskog
neprihvaćanja znanstvenih činjenica i potrebe za opravdavanjem sebe u smislu „gdje dalje“,
„to ne postoji“ i „kako smo mogli znati“, potrebno je naglasiti upravo onu činjenicu koja
inače u znanosti slovi kao jedna od najvećih prirodnih zakonitosti i očitih istina, onu koja
dolazi od latinske izreke „Ex nihilo nihil fit“ a koja kaže da iz ničega ništa ne postaje [1].
Što to znači i zašto je tomu tako? Razlog je, moglo bi se reći vrlo jednostavan i sadržan je
u Zakonu o očuvanju energije koji kaže kako je energija sposobnost nekog tijela ili mase tvari
da obavi neki rad, pri čemu je u biti, promjena energije jednaka izvršenom radu (promjeni
položaja, brzine, temperature itd.) i ne može se stvoriti ni iz čega niti se može uništiti, već se
može samo prenijeti iz jednog oblika u drugi ili s jednog tijela na drugo
[2, 3]
. Promišljanja o
tome tj. početni oblici tih razmišljanja nalaze se u djelima prastarih matematičara i fizičara, no
promišljanje u filozofskom smislu o sličnim stvarima ali na jednostavniji način datira još iz
vremena stare Grčke i prepoznao ga je i tumačio vrlo osebujan grčki filozof Parmenidas [4]. U
5 st.pr.n.e. Ničeg - nema, jer samim tim što smo ga izgovorili, to „ništa“ postaje „nešto“ tj.
riječ. Ono čega nema o tome ne raspravljamo dok s druge strane, čim raspravljamo o tome –
to postoji
[5]
. Što se hoće reći? Sve je vrlo očito i vrlo jednostavno - sve oko nas jest nešto.
Riječ je o tome da odgovor na svako pitanje postoji tu oko nas, samo ga trebamo pronaći i
prepoznati i iskoristiti tj. po ugledu na Teslu, mi moramo biti otkrivači onog što već postoji u
prirodi oko nas
[6]
. Kako bi to mogli, prije svega moramo znati što tražimo, što nam je
potrebno – tj. postaviti pitanje. Drugim riječima, moramo definirati problem koji želimo
riješiti.
8
Da bi uopće mogli prepoznavati probleme te adekvatno tome i pitati, moramo puno znati.
Kako bi mogli znati, dakako, moramo prvo misliti i promišljati, a to nam je prema nekim
filozofima i urođeno. Primjerice, Parmenidas je u svoje vrijeme, kao i Descartes poslije njega,
smatrao da je „isto misliti i biti“
misli i postoji
[9]
[7, 8]
te da svako živo biće čim postoji i misli, odnosno kad
. Što se s tom mišlju događa danas? Prema onome što se vidi kroz
proučavanja društva i njegovih segmenata u različitim područjima znanosti, ljudi su
vjerojatno uslijed promijenjenog, sigurnijeg i ugodnijeg načina života sve skloniji priklanjati
se tehničkim pomagalima i „lakšim rješenjima“ sve manje misleći ili blaže rečeno, ne
razmišljajući dovoljno. Zapravo, može se reći kako dobar dio ljudi ide linijom manjeg otpora
- bave se onim što je vidljivo na prvi pogled i olako zaključuju. No, problem često nije odmah
vidljiv, skriven je pod „površinom“ manifestnog i upravljan je onim latentnim. Kako ljudi ne
razmišljaju – ne uče, a kako ne uče ne mogu ni spoznavati pa kako onda mogu znati pitanje?
Urođena ljudska znatiželja tako se lagano gasi, pa i nerijetko umire pod pritiskom onoga „lako
ćemo“, umire prvo uljuljkana, pa zatim ugušena komfornošću i ugodom modernog života.
„Short-cut“ do sreće je vrlo jednostavan ako postoje želje, barem malo materijalnih dobara i
pristup tržištu. I tako...., blago koje postoji oko nas a koje trebamo samo prepoznati [6] ostaje i
dalje skriveno a teret na našim leđima sve teži i teži. Blago je, radi boljeg shvaćanja slike, bez
dvoumljenja, čitav novi svijet spoznaja. Istina.
Naravno, prethodna gruba slika ne vrijedi za sve ljude i to iz vrlo jednostavnog razloga –
nisu svi isti. Ako ćemo učiniti napor i vratiti se malo unatrag, što ćemo vidjeti? Ljudske
sposobnosti i svojstva očito nisu nastali odjednom. Sve ono što naš organizam imanentno
sadrži ima svoje duboke korijene u razvoju koji je moguće prepoznati u dalekoj prošlosti.
Antropološki temelji ljudske vrste sazdani su neprekidnoj tisućljetnoj interakciji između
pojedinca i njegove okoline (Bilić i Bonacin, 2007). Što to znači za čovjeka danas? Isto što iza
onoga prije sto godina. Sve ono prije, sadržano je u onome što smo danas. Drugim riječima,
ono smo što smo naslijedili evolucijom od predaka, kombinirano s onim što smo spoznali
danas služeći se vlastitim naslijeđenim sposobnostima apsorbiranja stvari tj. učenja. Važno je
istaknuti kako različiti ljudi posjeduju različite sposobnosti, raznovrsnog tipa i one su, moglo
bi se reći rasprostranjene po Gausovoj krivulji, znači normalno i funkcionalno (Bonacin,
2009). Vrlo je malo onih koji su jako sposobni (+3 standardne devijacije) i vrlo malo onih
koji su jako nesposobni (-3) a kad je određena sposobnost u pitanju, većina ljudi je između.
9
Jasno je da su neki sposobni u jednoj aktivnosti a nisu u drugoj, neki imaju ovakvu
kombinaciju sposobnosti a neki onakvu, pri čemu je kod nekoga sve potrebno manje sretno
iskombinirano a kod drugih više, pa imamo na primjer s jedne strane sportaše koji su načelno
tjelesno sposobni tj. čvrsti, brzi, koordinirani, eksplozivni, skloni suradnji i vrlo konkretni,
oku ugodni itd., a s druge strane imamo primjerice umjetnike kojima općenito govoreći fizički
izgled i nije bitan, koji su precizni, apstraktni, vremenski dezorijentirani, neskloni timskom
radu itd. Iako nije nemoguće, svakako je vrlo malo onih koji su u isto vrijeme i vrhunski
sportaši i vrhunski umjetnici. Što se želi reći? Jednostavno je: „Non omnia possumus omnes!“
ne možemo svi sve [10] no kako se prema Seneki „nitko ne rodi mudar“ [11] istraživanje, učenje
i spoznavanje postaju cijelina koja je „condicio sine qua non“ tj. nezaobilazan uvjet (Žepić,
1995). i koja je put koji „preko trnja vodi do zvijezda“ [10]. Stoga je jako važno, pronaći prave
ljude za prave stvari (poslove) i to u pravo vrijeme. A kako „nigdje u prirodi nema
posvemašnjeg mirovanja“
[11]
i „stalna na tom svijetu samo mijena jest!"
[12]
– tada očito
slijedi da neprekidno educiranje i spoznavanje je neophodno.
Što to znači? Ukoliko se vratimo kroz povijest od samih početaka ljudskog postojanja, pa
pratimo vremensku crtu čovjekovog razvoja do danas, zaključit ćemo kako je poslijedica
čovjekova spoznavanja uobličena i vizualizirana kroz praktičnu primjenu njegovih
pronalazaka. Važnih pronalazaka. Od vatre, preko kotača i tiskarskog stroja do kompjutera,
satelita, genetskog modificiranja i odlaska u Svemir. Kako se vidi, čovjek je sve svoje
spoznaje koristio kako bi sebi olakšao život i učinio ga ugodnim. Ponajprije se udružio sa sebi
sličnima i formirao zajednice (obitelji), interesne grupe (plemena i rodove) pa onda i društva
kao apstraktne cjeline (narodi). Štoviše, u skladu s vremenom, oformio je čitava znanstvena
područja poput medicine, sociologije, psihologije, kineziologije, itd., kako bi se bavio sam
sobom ili npr. ekonomije, kako bi raspolagao resursima oko sebe u svrhu „boljeg života“.
Kako tada, tako i danas, moglo bi se reći kako je upravo ekonomski razvoj važna karika za
povećanje životnog standarda čovjeka i njegove ukupne pozicije u društvu. Uz to, kako se
vidi, čitav današnji međunarodni ekonomski sustav i odnosi u njemu potiču sve aktivnosti od
formiranja vlasničkih odnosa i uspostavljanja političkih odnosa do razvoja različitih
ekonomija (Pojskić, 2006). Zašto? U samoj srži zakona razvitka ljudske povijesti postoji
jednostavna činjenica – ljudi prije svega moraju jesti, piti, stanovati, odijevati se, prije nego
što će se moći baviti politikom, znanošću, umjetnošću, religijom itd. I to bez obzira na kojem
se stupnju nalazili.
10
Prema tome, stupanj sigurnosti i ekonomskog razvoja čini temelj iz kojega su se razvile
državne institucije, pravne koncepcije, umjetničke i čak religiozne predodžbe dotičnih ljudi
(Dragičević, 1993). Prema istom autoru, upravo ekonomski uvjeti života su određujući
moment sveukupne ljudske povijesti i oni u krajnjoj liniji određuju društvena kretanja i oblike
političkog, pravnog, kulturnog i idejnog stvaralaštva.
No, pri tom se zaboravlja kako čovjek, mijenjajući svijet koji ga okružuje mijenja i
samoga sebe. Dragičević (1993) također tvrdi kako je upravo „praksa“ način takva čovjekova
bivstvovanja, dijalektičkog ostvarivanje subjekata i objekata, jedinstvo njihovih međusobnih
utjecaja i trajan proces zahvata i preobraćaja kojima subjekt proizvodi novu predmetnu zbilju.
Prema tome, bitnu osnovu čovjekova mišljenja ne čini priroda kao takva, nego upravo njezino
mijenjanje djelatnošću ljudske zajednice. To je koncepcija čovjeka kao svjesnog, slobodnog,
stvaralačkog i samostvaralačkog bića prakse. Prema Biliću (1996), čovjek i njegove spoznaje,
pomagala i drugi vidovi društvenog bogatstva te raspoloživa prirodna bogatstva, njihov
kvalitet i struktura čine proizvodnu moć jednog društva. A upravo ta moć određuje
sposobnost pojedinca, grupe, skupine, klase te društva kao cjeline da proizvodi više ili manje
jednoliko ili raznoliko. Govori se naravno o produkciji i reprodukciji dobara potrebnih za
zadovoljavanje ljudskih potreba jer je proizvodna moć društva pokretačka poluga koja
određuje karakter odnosa koji u društvu vladaju.
Kako se čini, sve se svodi na zadovoljavanje potreba. Proizvodnu moć društva. Ponudu i
potražnju. Tržište. Pitanja se postavljaju sama od sebe... Što je to uopće tržište i kakvi procesi
tamo vladaju? Koliko tih procesa uopće ima? Tko su glavni akteri tih procesa? Koje su
njihove poslijedice? Tko upravlja svim tim procesima, kako i koliko dugo? Kako to ide
pokoljenjima? Zašto društvu uopće trebaju ti procesi i napokon, tko obrazuje kadar za to
upravljanje? Na kraju se sve svodi na upravljanje o kojemu je bilo riječ na početku, i čija je
važnost očita u svim trenutcima ljudskog postojanja. Ukoliko se samo makar malo vratimo u
prošlost, u pravilu, uvijek je trebalo upravljati procesima koji su se događali, akterima tih
procesa, poslijedicama tih procesa.... Svaka etapa ljudskog bivstvovanja imala je samo njoj
karakteristično društvo i unutar njega složen način upravljanja. U robovlasništvu su postojali
gospodar tj. faraon/vladar/car i rob (Moriss, 2010; Grant, 2010,), u Rimskoj državi senat, car
patriciji, plebejci i robovi (Allan, 2010), u feudalizmu feudalac tj. kralj/plemić i kmet
(Malam,2010, Morris i Malam,2010, Morris, 2010c), kasnije industrijalac i radnik (Moris,
2010d) a danas imamo... što? Iako možda ne svjesno, ljudi su oduvijek znali da je
manipulacija resursima, dakle upravljanje, važna stvar.
11
Postojanje klinastog pisma starih Sumerana (Moriss, 2010) i svega što ono sadržava (za to
vrijeme) ili irigacijski sustav starih Egipćana (Grant, 2010, Bourbon, 2009), očito govore o
mogućnosti organizacije i raspolaganja sustavima.
U ostavštini Leonarda da Vincija nađeni su zapisi o njegovim razmišljanjima vezanim za
racionalizaciju rada i podijeli posla na operacije [13]. Industrijska revolucija očito je omogućila
ekspanziju menadžmenta kao posebne „filozofije“ što je poslijedica promijenjenih odnosa u
društvu 18. st. i „potrebe za organizacijom“ te rješavanjem praktičnih problema kojima su se
bavili M. Bolton, E. Witney ili u slučaju Adama Smitha bavljenjem „nevidljivom rukom
tržišta“, specijalizacijom itd. [13].
Zašto onda mi danas i ovdje, kad je to tako prijeko potrebno, ne bi razmišljali o tome
koliko je upravljanje bitno za svijet oko nas?
Prema nekim izvorima, Zapadni svijet u tome ima velikog uspjeha jer je prilagodio svoj
vlasnički sustav i u njemu obrazovni sustav kroz koje educira brojne upravljačke menadžere
kao buduće nositelje stvaranja viška kapitala i razvoja uopće (Pojskić, 2006). No, s nadom se
može reći kako se i ostatak svijeta sve više i brže prilagođava. Shvaća potrebe društva i
njegova reproduciranja, čemu primjerice svjedoči Bolonjski proces u edukaciji.
Zašto je to uopće važno? Promislimo samo, što je društvo? Bilo koje. Ni manje ni više
nego apstraktna forma s vrlo konkretnim i opipljivim, međusobo integriranim segmentima.
Sama struktura društva je kompleksna i na prvi pogled, no ono što je zbilja važno i
kompleksno je ono latentno, ono do čega treba doći istraživanjem i „postavljanjem pitanja“
jer je upravo to ono što nam daje odgovore koji nam trebaju. No društvo je i „živi organizam“.
Ono egzistira u vidu segmenata, ono „diše“ u vidu komunikacije, ono raste i razvija se
spoznavanjem te međusobnim djelovanjem njegovih dijelova. Ono je izgradilo čitav sustav
samozaštite pri čemu je obrazovanje novih pripadnika tog društva jedan od najvažnijih
segmenata. Obrazuje svoje nove pripadnike zapravo od začetaka njihovih postojanja. Što to
znači? To znači vrlo jednostavan model. Što prije, što ranije, što stručnije i detaljnije, naći
važne sposobnosti pojedinca, korisne društvu i razviti ih, najviše moguće. Pa onda imamo
nove „Mozarte“, „Piccasse“ ili „Einsteine“ još u dječjim vrtićima, koje smo dobili na
„raspolaganje“ i na koje možemo na vrijeme utjecati. Još gore ili još bolje, ovisno s kojeg
aspekta i kojeg hijerarhijskog polažaja se gleda, na nove pripadnike se može utjecati još dok
su u utrobi majke, što su neka istraživanja primjerice u području glazbe pokazala a što može
laički posvjedočiti zapravo svaka trudnica (Smajlović, Bonacin, Da.i Bonacin, D. 2007).
12
Zašto je bitno razmišljanje o tome? Razlog je vrlo očit. Kad jednom uđe u „žrvanj“
društvenih zbivanja, pojedinac je hoće-neće prisiljen igrati uloge koje od njega zahtijeva
ponajprije primarna socijalizacija i edukacija (roditelji) zatim sekundarna socijalizacija i
edukacija (klubovi, vjerske skupine te specijalizirane edukacijske ustanove – dj. vrtići, škole,
fakulteti...).
Do trenutka kad zapravo konačno započinje izgradnju svojih stavova, a to je prema nekim
istraživanjima u drugom razredu srednje škole (Bonacin, Bonacin i Bilić, 2009), svaki taj
pojedinac prođe kroz „sito i rešeto“. Tek poslije toga dolazi na red tercijalna socijalizacija
(radno mjesto). Očito, potrebno je početi „na vrijeme“! Dakle, što prije.
Sve do sada navedeno apsolutno je nezaobilazno u bilo kojim znanstvenim razmišljanjima
i naravno, kako bi došli do bilo kojeg „prihvatljivog“ znanstvenog rješenja svakako moramo
početi razmišljati od samih početaka, no ono što je krucijalno značajno za ovaj rad je upravo
ono razdoblje u postojanju čovjeka kad je njegova uloga vezana za određene društvene
institucije – edukacijske ustanove višeg tipa, to jest fakultete. Dakle, tada kad je čovjek
student. Zašto?
Moglo bi se reći iz mnogo razloga. Naime, studentska populacija je vrlo specifična. Njena
najvažnija karakteristika s aspekta ovog rada jest ta da su to ONI - budući upravljači.
Generacija koja će upravljati našim državama, gradovima, školama, dječjim vrtićima,
tvornicama, bankama, sportskim klubovima... Na njima doslovno „svijet ostaje“. Tko su oni?
Što žele? Kamo hitaju? Na čemu rade? Tko ih usmjerava? ....I tako dalje. Očito više nisu
djeca, formirani su i imaju svoje stavove, no isto tako bi se moglo reći kako nisu još potpuno
odrasli jer još aktivno uče i spoznavaju, nisu stekli specijalistička znanja i nisu se „utvrdili“ tj.
nemaju intelektualnu i spoznajnu širinu a fakultet upravo tome služi – omogućava je. Moglo
bi se reći kako se kroz vrijeme i kroz povijest, uslijed raznih čimbenika, prag zrelosti
pomaknuo. Primjerice nekad davno, ljudi su uslijed tegobnog života, surove klime, različitih
bolesti, slabe prehrane ili nečeg drugog rijetko živjeli preko 50 godina, od čega su pola života
imali nekakve zdravstvene probleme. Od malih nogu učili su preživljavati i živjeti na primjeru
roditelja te već sa 13-tak godina bili spremni za brak. Edukacija je bila samo za ljude iz više
klase, često određena spolom jer su se žene primjerice školovale drugačije i za druge svrhe
(domaćinstvo). Danas je to posve drugačije. Život je olakšan tehnologijom, zdravstvene
tegobe smanjene ili u nekim slučajevima uklonjene uz medicinsku pomoć, ne svodi se sve na
puko preživljavanje ili barem ne u onom prvotnom smislu. Načelno, većina ljudi modernog
svijeta ima nekakav minimum: gdje spavati, jesti, liječiti se i što je najvažnije obrazovati se.
13
Uslijed modernih čimbenika i simbola modernog života poput karijere, materijalne
egistencije, statusa, slave itd. u brak ulaze prilično kasno, moglo bi se reći sve kasnije. Uslijed
posjedovanja tog minimuma, odnosno kako tako sigurnih baza u koje se mogu vratiti,
pojedinci često ne idu prirodnim putem razvoja. U nerijetkim slučajevima, tek u vrijeme kad
su na fakultetu završavaju kompletan antropološki razvoj, iako se njihova osobnost odredila
otprilike u drugom razredu srednje škole (Bonacin, Da., Bonacin, D. i Bilić, 2009).
Što to konkretno znači? To znači da se još uvijek može utjecati na njih no ako uzmemo u
obzir da im je osobnost formirana, postavlja se pitanje – kako utjecati? Odgovor je: „Lako“, i
to baš zbog te formirane osobnosti. S obzirom da su formirani kao osobe u većini slučajeva se
ne bave sami sobom već sadržajem. Kako već imaju vlastite stavove o puno toga, žele te
stavove ponuditi drugima i traže to i od ostalih, žele razmijenjivati znanje, dakle žele se
izgrađivati i dalje upijajući informacije i formirajući nove spoznaje. Potrebno im je pružiti te
informacije te ih usmjeravati i modelirati njihovo spoznavanje kako bi zauzeli svoje mjesto u
društvenoj strukturi na najadekvatniji način za sebe i to isto društvo. To je utjecaj koji im
treba.
Studenti su u praktičnom i dinamičnom smislu novi segmenti društva, štoviše, njegova
najvažnija baza čije relacije grade sve ostalo. Još više - oni su budući upravljači u tom istom
društvu a kako se vidi, još se na njih može „utjecati“ makar samo usmjeravanjem. To se čini
važno, zar ne? Kad uzmemo u obzir da ono manifestno nije uvijek i ono najvažnije, očita je
važnost utvrđivanja latentne struktura njihove položaja u smislu upravljačkog potencijala u
prostoru društvenih atributa.
Svojedobno su mnogi mudri ljudi, poput Benjamina Franklina govorili kako trebamo
zapamtiti kako je vrijeme novac [14]. Štoviše, vrijeme je jedan od tri najvažnija opća ljudska
resursa, uz same ljude i informacije (Bonacin, D. i Bonacin, Da., 2011b). Očita je dakle
važnost pravovremenog prepoznavanja ljudskih resursa upravljačkog tipa.
No, kako bi uopće mogli raspravljati o ljudskim resursima upravljačkog tipa, potrebno je
utvrditi prije svega fizički prostor u kojem čovjek egzistira, načine na koje čovjek egzistira u
svijetu tj. u prostoru promatranja, mehanizme koji svim tim „upravljaju“ te osnovne
poveznice koje sve to skupa integriraju i održavaju. Tek onda možemo razmišljati o studentu
upravljaču i važnosti njegove pozicije u društvu.
14
1.1. Fizički prostor u kojem čovjek egzistira
Objekt promatranja tj. čovjek pojedinac, sam za sebe ili u relacijama s drugima tvori neke
vrlo komplicirane forme naizgled odvojene od svega, pa kada ga proučavamo često
zaboravimo kako je puno različitih uvjeta dovelo do takvog rezultata. Jedan od bitnih uvjeta
za profiliranje čovjeka jest upravo prostor u kojem egzistira. Stoga, ne smijemo imati
ograničenja kada razmišljamo o tome što zapravo postoji u vremenu i prostoru i gdje je točno
pozicija ljudi. Ako stavimo sve činjenice „na stol“ i pozabavimo se deduktivnim
zaključivanjem otkrit ćemo neke zanimljive stvari vezane za takav prostor egzistencije. Prije
svega da je taj prostor puno veći nego se inače misli (Bonacin, Da. 2010):
a) Svemir i ono iznad njega, za sada nepojmljivo čovjeku tj. „prostor“ u kojem sve pa i
čovjek egzistira i iz kojeg su proizašle galaksije, zvijezde, kometi, planete i ostali nebeski
elementi i sustavi i bez kojeg nas ne bi bilo. On funkcionira prema određenim pravilima kojih
se (mada nesvjesno i htjeli ili ne) moramo pridržavati. Promjene u svemiru, poput crne rupe ili
nove, utječu i na naše postojanje mada na višoj razini (položaj galaksija, sustava, nebeskih
tijela). Pretpostavlja se da je svemir star između 8 i 16 milijardi godina, te da je nastao u
Velikom Prasku (Big Bang). Po Teoriji velikog praska, svemir je nastao iz neograničeno guste
i fizički paradoksalno neograničene jedinice vremena i prostora. U samo nekoliko minuta, sva
materija i energija u vidu temeljnih elemenata svemira vodika i helija, oslobodila se i ujedinila
u velike mase galaksije. Po ovoj teoriji svemir se od svog začetka širi te se objekti u svemiru
konstantno udaljavaju jedni od drugih. Što direktno znači da i „mi“ putujemo
[15]
, Naravno,
ovo je samo jedna od teorija, i koja uz to u poslijednje vrijeme nije baš najuvjerljivija, ali bilo
kako bilo, svijet je nekako fizički nastao i to je činjenica (Velika enciklopedija, 2007).
b) Galaksija je uži prostor egzistencije čovjeka. To je skupina tj. jato zvijezda, prašine i
plina koje se održavaju međusobno uz pomoć gravitacije [16]. Mliječni put, ime je jata zvijezda
u kojemu se nalazimo. Ona egzistira podložna pravilima Svemira i događaji unutar nje utječu
na sve njene dijelove (rađanje nove ili umiranje stare zvijezde, sudaranje nebeskih tijela i sl.)
dakle utječu na naš Sunčev sustav a time i na nas osobno (Velika enciklopdija, 2007).
c) Sunčev sustav je još uži prostor naše najglobalnije egzistencije. Prema određenim
pravilima sudjelujemo u njegovoj strukturi. Sunčev sustav je područje u svemiru koje čini
barem jedna zvijezda i objekti koji se kreću u određenoj orbiti oko te zvijezde. Ti objekti
mogu biti: asteroidi, kometi, prirodni sateliti, planeti i slično. Izraz se obično koristi za naš
sustav, u kojem je planeta Zemlja.
15
Da se izbjegne zbrka, drugi sunčevi sustavi nazivaju se planetarni sustavi. U većini drugih
jezika naziv je izveden iz riječi Sol, što je latinsko ime za Sunce
[17]
. Što bi bilo da se nešto
promijeni unutar Sunčevog sustava? Što bi bilo s ljudima? Da, i to je dio „priče“.
d) Planet Zemlja, članica Sunčevog sustava, dio Mliječnog puta i samog Svemira, je
većini očit i razumljiv prostor egzistencije objekta promatranja. Postojbina ljudi. Majka i
hraniteljica. Ona također funkcionira prema određenim pravilima. Kruži oko Sunca,
koegzistirajući sa Mjesecom, svojim satelitom, i ostalim planetama unutar sustava. Kako
promjene na njoj utječu na ljude? Prije svega ona je planet na kojem živi čovjek i za sada
jedini nama poznati planet na kojem postoji život u svemiru. Ona je treći planet po udaljenosti
od Sunca i najveći terestrički planet u Sunčevu sustavu. Smatra se da je Zemlja nastala prije
otprilike 4.6 milijardi godina (Velika enciklopedija, 2007). Zemlja ima jedan prirodni satelit,
Mjesec koji također ima svoj vlastiti utjecaj na ljude. Upravo privlačna sila Mjeseca, a u
manjoj mjeri i Sunca (lunisolarni utjecaj), uzrokuje na Zemlji plimu i oseku mora i jezera,
kao i "disanje" Zemljine kore što je 3 puta slabije od plime i oseke. Utjecaj mjeseca na ljude i
druga bića je još uvijek u dobrom dijelu nerazjašnjen, ali je sigurno da se kukci orijentiraju
pomoću Mjeseca [18].
f) I napokon Čovjek pojedinac u fizičkom smislu (tijelo i um kao cjelina), na određenom
dijelu Zemlje, ali i u relacijama s drugim živim bićima, o čemu će biti govora malo kasnije.
16
1.2. Osnovni načini egzistencije čovjeka
Odmah na početku, odgovor na pitanje o načinima ljudske egzistencije u prostoru
promatranja nameće se sam – bez obzira s koliko aspekata gledali na njega, čovjek kao
funkcionalna jedinka može egzistirati na samo dva načina, kao pojedinac koji kao takav čini
samostalnu cjelinu te kao društvo, tj. cjelina sastavljena od više povezanih takvih samostalnih
cjelina tj. pojedinaca. Gledajući s aspekta spoznajnog kontinuuma (Bonacin, D. 2005) svijet
kojeg vidimo nije nastao danas, jučer, prekjučer ili prije sto godina. Iako čovjek takav kakav
jest slabo shvaća a pogotovo prihvaća predstavljanje stvari na takav način, u znanosti je dobro
poznato da je čovjek produkt kumulativnog zbrajanja, prožimanja i trajnog povezivanja
spoznaja i to od vremena davnog i čovjeku nepojmljiva. Tek u jednom, skoro neprimjetnom
trenutku povijesti čovjek se pojavio u specifičnom jednostavnom prapovijesnom obliku. Kako
bi došao u poziciju u kojoj je danas, prošao je određeni, dugačak i kompleksan razvojni put.
Kvantiteta i kvaliteta njegovih spoznaja rasle su srazmjerno vremenu, prostornim i klimatskim
uvjetima te antropološkim karakteristikama čovjeka, njegovoj sposobnosti sve artificijelnije
izrade različitih alata i oružja, njegovoj sposobnosti da vrši rad, da se adaptira u odnosu na
okolinu, odnosno da istu mijenja u odnosu na sebe (uz pomoć alata i oružja). Nova znanja do
kojih je dolazio, čovjek je integrirao u već postojeće spoznajne sklopove, praktično ih
usmjeravajući i maksimalno koristeći u jasne, konkretne i obično ograničene svrhe (Katić i
Bonacin, 2001), gradeći pri tom nove modele i formirajući nove ciljeve. Pri tome je skoro od
samih početaka svog postojanja shvatio važnost postojanja drugih jedinki sličnih sebi. To mu
je nešto kasnije osiguralo pomalo šaljiv naziv „politička životinja“ (Zoon politikon), tj.
društveno biće
[19]
, no u samim početcima postojanja osiguralo mu je preživljavanje u smislu
sigurnosti, lakšeg pronalaska hrane te reprodukcije.
U realnosti, čovjek je uvijek dio nekakave grupe pojedinaca, moguće upravo zato što
takav kakav jest, nužno stupa u interakcije sa sebi sličnima. Upravo je stupanje u zajednice
vid preživljavanja (hvala evoluciji) No, vrlo apstraktno govoreći čovjek može živjeti kao
samostalna jedinka, sam, bez drugih, upravo iz razloga što prije svega mora postojati kao
zasebno cjelovito i samodovoljno biće kako bi uopće bio u mogućnosti da u interakciji s
drugima nešto pridonese tom odnosu.
17
1.2.1. Pojedinac kao samostalna jedinka
U mikrosociološkom smislu, pojedinac čini osnovni građevni element društva. Tek
interakcijom više pojedinaca može se govoriti o postojanju grupe odnosno u slučaju
interakcije velikog broja pojedinaca ili grupa, možemo govoriti o postojanju društva. Kao
poslijedica tog međusobnog djelovanja pojedinaca nastaje struktura društva sa svim njenim
karakteristikama. U svezi toga postoji izreka u narodu: „Lanac je jak koliko i najslabija
njegova karika.“ Iz tog, vrlo prozaičnog, vrlo jednostavnog razloga, čak i ona najslabija karika
mora biti samostalna cjelina. Ona mora biti dovoljno jaka da održi čitav lanac. Stoga, moramo
prvenstveno proučiti i proučavati čovjeka kao pojedinca kako bi mogli proučiti i proučavati
društvo odnosno kako bi mogli utjecati na tog čovjeka pojedinca, oblikovati ga i usmjeravati,
dakle „udružiti“ u društvo.
1.2.1.1. Biće koje postoji i misli
Što znači postojati? Je li to znači: disati, kretati se, hraniti se, reproducirati se? Ili to
možda znači: misliti, izjasniti se, kreirati...? Ili možda sve to zajedno? Što je to što čovjeka
razlikuje od ostalih živih bića na planeti? Definicija na Wikipediji kaže kako je čovjek (lat.
Homo sapiens) živo biće koje ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje,
rješavanje problema, introspekciju i sl., misaono biće (može zaključivati, crtati, razmišljati),
društveno biće (živi u društvu), duhovno biće (razlikuje dobro od zla) i prirodno biće (dio je
žive prirode) [9]. Očite su karakteristike koje ga razlikuju od drugih živih bića. No, ono što se
ne smije zaboraviti je perspektiva. Čovjek je antropološka cjelina. On diše, kreće se, hrani se,
reproduicira se, misli, izjašnjava se, kreira.... i u svim normalnim situacijama postupa kao više
li manje (ovisno o uvjetima) funkconalna cjelina.
Čovjek je izuzetno složeno, multikompleksno biće, jedinstveno i cjelovito, koje je jako
teško proučavati u totalu bez obzira što se on ponaša kao nedjeljiva cjelina. Dakle, ne
možemo ga samo tako isjeckati na male fizičke ili logičke komadiće kako bi ga bolje
razumjeli kao što se radilo na početku stvaranja službene znanosti, no kako očito ne mogu svi
proučavati i znati baš sve, pogotovo ne istovremeno, moguće je formirati pa proučavati
pojedine zamišljene izdvojene dijelove ljudskog tijela/uma koji pri funkcioniranju međusobno
ostvaruju relacije. No, poslije bezuvjetno moramo izvršiti spoznajnu sintezu u okviru
problematike koja nas zanima, čime čuvamo integritet čovjeka.
18
To je i jedini način da se dođe do novih i kvalitetnijih spoznaja (Bonacin, D., Bilić i
Bonacin, Da., 2008). Dakle, zbog lakšeg proučavanja i razumijevanja, znanost je imaginarno
podijelila ukupnost čovjeka na velik broj segmenata koje nazivamo antropološkim
sklopovima i koji svaki za sebe predstavlja predmet proučavanja određene, specifične
znanstvene discipline. Pa tako imamo: funkcionalne sklopove – fiziološki gledano
(kardiovaskularni, respiratorni, lokomotorni, nervni, humoralni, endokrinološki i ostali
sustavi), morfološki sklop (građa), motorički sklop (gibanje), kognitivni sklop – sposobnost
pronalažnja rješenja i učenja (inteligencija), konativni sklop (crte ličnosti), motivacijska
struktura (primarni ili biotički, sekundarni ili socijalni, tercijarni motivi), dimenzije socijalnih
stavova (konformizam, konzervativizam, autoritarnost), makro-sociološke karakteristike
(diferencijacija, mobilnost i stratifikacija), mikro-sociološke karakteristike (detekcija klika i
lociranje pojedinaca) itd. Pojedinac reagira utilitarno i cjelovito u svrhu održanja homeostaze
tj. unutrašnje ravnoteže odnosno održavanja stalnih stabilnih uvjeta. U fiziološkom smislu
gledano, homeostaza se postiže pravilnim funkcioniranjem regulacijskih sustava i većina
bolesnih stanja manifestira se poremećenim radom jednog regulacijskog sustava ili više nijh
(Guyton, 1978). Jednako tako, ali globalnije gledano i čovjek kao antropološka cjelina
funkcionira pravilno i postiže homeostatični ideal, ukoliko svi njegovi sklopovi “pravilno”
funkcioniraju tj. onako kako je i predviđeno samom vrstom odnosno njenim genetskim
naslijeđem.
Čovjek se razvijao i mijenjao kroz povijest na nekoliko načina a nakon što je dosegao
„današnju formu“ unutar nje opet prolazi određene razvojne periode. U organskom smislu to
podrazumijeva npr. pojavu pravih zubi, spolno sazrijevanje i sl. U pedagoškom smislu to je
poklapanje sa uzrastom i oblikom institucionalizirane edukacije a u psihološkom smislu to se
odnosi na različite psihološke odlike čovjeka koji se razvijaju kako on sazrijeva. Postoji više
podjela no načelno se svode na slijedeće: čovjek od svog začetka prolazi prenatalni period (u
majci, ovum, embrio, fetus), period poslije rođenja (prva dva tjedna), dojenče (do 12 mj), rano
djetinjstvo (12 mj do 7 god), srednje djetinjstvo (7-11 god), predadolescencija ili kasno
djetinjstvo (12-14 god), rana adolescencija ili pubertet (14-18god), kasna adolescencija (19-23
god) (Đorđević, 1978). U svakom od tih perioda on prolazi specifične promjene i gotovo u
svakom od njih moguć je utjecaj „izvana“. Za ovaj rad je posebno interesantno razdoblje rane
i kasne adolescencije jer se u prvom konačno formiraju stavovi u većini područja, pa tijekom
tog procesa treba vršiti adekvatan utjecaj, a u drugom razdoblju na već formiranu ličnost koja
ima formirane stavove može se „utjecati“ argumentima, novim spoznajama - dakle
edukacijom.
19
Ono što čovjeka posebno razlikuje od svih ostalih živih bića je činjenica da se neprestano
bavi sam sobom u smislu da neprestano ide naprijed, želi više, bolje, brže, lakše i sigurnije....,
u smislu da je svjestan sam sebe i misli....: “Cogito ergo sum” (Mislim dakle jesam)
svojedobno je Descartes izjavio, a Budha
[20]
[8]
,
je tvrdio kako smo ono što jesmo – proizvod
vlastitog razmišljanja. Dakle, prema Descartesu, čovjek je misaono biće, prema Budhi
proizvod tog bića a prema Protagori „čovjek je mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu, a onih
koje nisu da nisu“ [20], što bi značilo da čovjek kao misaono biće sve gleda u odnosu „na sebe“
i djeluje na svijet oko sebe na taj način. Ukoliko te spoznaje povežemo sa primjerice
Tomasovim teoremom koji kaže „Ako čovjek definira situaciju realnom, realne će biti i
posljedice te situacije“ (prema Merton, 1995), odnosno, ako interpretacija situacije uzrokuje
akciju, jasno je da će čovjek formirati svijet oko sebe onako kako definira uvjete i situaciju u
kojoj se nalazi. A kako će definirati situaciju, ovisi o njegovim trenutnim spoznajama te
izvanjskim utjecajima koji mogu biti pozitivni i progresivni odnosno negativni i nazadni.
Činjenice kroz povijest pokazuju kako su ti utjecaji sve manje „nasumični“ i stihijski što se
ide bliže današnjem vremenu. Zašto? Jer čovjek sa novim spoznajama iznalazi nove načine
kako da mijenja svijet oko sebe, pa i sebe. Vrši utjecaje razne vrste prije svega kroz odgoj i
socijalizaciju vlastitih potomaka a potom kroz doživotnu edukaciju pojedinaca i upravljanje
njima za „viši zajednički cilj“. Kako bi utjecali na čovjeka, dakle, moramo poznavati njegovu
unutarnju prirodu.
Iako prema nekim mjerilima (većinom religiozne prirode) postoje i važnije stvari u ovom
postojanju, ipak je čovjek sam sebi primaran. To pokazuje u svakom trenutku svog postojanja,
gdje bio i što radio, a i nije mu za zamjeriti. Naravno, to promatrano s pozicije čovjeka. No,
kako bilo, mora mu se priznati kako je, podredivši sve sebi, i trudeći se oko toga, „napravio
veliki posao“. Praktično je od svake sitnice unutar prostora svog postajanja napravio znanost.
Mnogo grana znanosti. No, upravo ona znanost koja se bavi isključivo njime (moglo bi se reći
njegovom pravom slikom), njegovim „ja“, njime kao misaonim bićem - je psihologija.
Relevantno za ovaj rad može se artikulirati kao: Psihologija je znanost o psihičkim procesima
i ponašanju i njihovim fizikalnim, biološkim i socijalnim uvjetima i učincima (Šverko,1991).
Psihologija je ta od koje polazimo kad želimo shvatiti (i prihvatiti) bilo koju ljudsku jedinku.
PSIHOLOGIJA= znanost o duši (psyche' = (UM), duh, duša / mind, soul, spirit; logos = riječ,
govor, zakon / discourse, study), PSYCHE = u grčkoj mitologiji ljudska duša, personificirani
duševni i duhovni život čovjeka.
20
Antički Grci su razlikovali tjelesnu i životnu snagu (TIMOS) koja je smrtna i dušu
(PSYCHE) koja je besmrtna i nakon patnje i lutanja izbavljena milošću Jupitera. Taj čin je
kasnije shvaćen kao moralno čišćenje duše kroz trpljenje i patnju, u religiji to je prisutno kroz
iskupljenje (Opća enciklopedija, 1967).
Sama ličnost/osobnost čovjeka je strukturirana cjelina procesa i svojstava, pri čemu
značenje svakog pojedinog elementa ovisi o čitavoj cjelini u koju je uklopljen te je
neodvojivo povezana sa čovjekovom aktivnošću, prije svega proizvodnom jer se kroz
aktivnost afirmira i mijenja (Zvonarević, 1978). Poznavajući karakteristike pojedinih tipova
osobnosti, poznajemo puteve i načine kojima ćemo dotične pojedince usmjeravati. Postoje
različite teorije o tipovima i crtama ličnosti (Hall i Lindsey, 1978) no za problem ovog rada
prije svega je zanimljiva tipologija švicarskog psihologa C.G. Junga koji dijeli ljude na dva
osnovna tipa: introvertirani tip ličnosti kojeg karakteriziraju povučenost u sebe, nespretnost i
neprilagođenost u socijalnim situacijama, preosjetljiovst za kritiku, kočenje emocionalnih
izražaja, sklonost pretjeranoj samoanalizi te analizi drugih..., i ekstrovertni tip koji ima upravo
suprotne osobine: otvorenost i spretnost u socijalnim kontaktima, neosjetljivost na kritiku,
izražavanje emocionalnih doživljaja itd. No ne mogu se svi ljudi polarizirati na ova dva tipa, u
prirodi je to raspodijeljeno po Gaussu (Bonacin, 2004). O tome hoćemo li moći utjecati na
pojedinca uvelike ovisi i o njegovim psihološkim osobinama povezanim s njegovim
emocionalnim doživljajima tj. o temperamentu, zatim o onim psihološkim osobinama
povezanim uz moralnu stranu ličnosti dakle o karakteru, ovisi o njihovim sposobnostima tj.
osobinama ličnosti koje su preduvjeti za uspješno obavljanje nekih poslova i aktivnosti kao
što su mentalne, fizičke, senzorne, psihomotorne... itd. (Zvonarević, 1978).
Da zaključimo, čovjek je napokon „svjestan sam sebe“. On je psihološko biće,
antropološka cjelina koja postoji, misli i spoznaje, te primjenjuje dobiveno znanje djelujući i
arhivirajući ono što je korisno. Ovisno o prethodnim činjenicama i pod određenim uvjetima
na njega se može utjecati i može ga se usmjeravati. Zbog čega onda ne iskoristiti to korisno
znanje te ga usmjeriti prema točno određenom cilju?
1.2.1.2. Biće koje koegzistira s drugima
Što znači koegzistirati s drugima? Pa za početak, ljudska vrsta se ne sastoji samo od jedne
jedinke, kao što ni jedna vrsta nije sastavljena od jedne jedinke - nije stvoren samo jedan
čovjek. Od svojih početaka čovjek je prvo egzistirao za sebe, brinuo se za sebe, preživljavao
sakupljajući plodove prirode i razmnožavajući se vođen instinktom.
21
U početku sve je to bilo (recimo) „stihijski“. Upravo po definiciji koja ljudske jedinke na
osnovu nekih sličnih karakteristika svrstava u istu vrstu, ljudi su upućeni jedan na drugoga
„po prirodi stvari“. Tek s vremenom, s novim spoznajama, reusursima i njihovim
upravljanjem i optimizacijom, „otkriva“ se važnost zajednice te lakšeg života „udvoje“ (za
početak), jer je po istoj logici prvobitni čovjek prvo ulazio u „intimniji“ odnos s
partnerom/partnericom za reprodukciju. Prvo stvara zajednice poput obitelji pa interesne
grupe poput rodova, pa institucije poput država, te društva kao globalne zajednice (Bonacin,
Da. 2008). Čovjek je po prirodi, prema Aristotelu zoon politikon tj. društvena životinja (Anić i
Goldstein, 2007; [19]). I moderni znanstvenici poput socio-biologa Edwarda Wilsona smatraju
„... da se ljudi od rođenja odgajaju u okolini bez većih kulturnih utjecaja, oni bi ipak ab initio
uspjeli iskonstruirati osnovne elemente ljudskog društvenog života“ (prema Polšek, 1997).
No, teško je zamisliti bilo kakvo društvo, dakle više pojedinaca a da nemaju nekakvu vrstu
kulture koja im je zajednička. Osim toga, konstrukcija čak i osnovnih elemenata ljudskog
društvenog života podrazumijeva, dakle, više ljudi na jednom mjestu i njihov međusobni
utjecaj. Poznati su naime slučajevi tzv. feralne djece tj. divlje, vučje djece koja su odrasla u
divljini odgojena od strane različitih divljih životinja i koja se nikad nisu mogla reintegrirati u
društvo, zbog mentalne i fizičke retardiranosti. Jedan od primjera je Viktor iz Averyona
(Francuska), prvi slučaj koji je potkraj 18 st. znanstveno istražen i registriran. Dječak je hodao
četveronoške, pio vodu kao životinja, branio se zubima i noktima i glasao krikovima. Kada je
„uhvaćen“ mogao je imati između 11 i 12 godina i bio je visok oko 140 centimetara. Njegovo
mršavo, ogrubjelo divlje lice neprekidno se grčilo, a svaki čas je opasno škrgutao snažnim
zubima. Nije mogao mirovati na jednom mjestu, pa se u prostoriji kretao poput zarobljene
zvijeri. Nije podnosio ničije društvo, nikada nije zaplakao, a njegovo lice nikada nije odavalo
unutarnje raspoloženje. Poznati francuski publicist L. Malsones tvrdi da su divlja djeca
neosporna činjenica a ne tek tema egzotičnih i antičkih mitova. Ona egzistiraju i danas i to ne
samo u džunglama Afrike, Azije i Južne Amerike već i u Europi. U mnogim slučajevima njih
ne odgajaju samo vukovi, već i majmuni, medvjedi, pa čak i leopardi, a poznati su i slučajevi
gdje su roditelje zamijenili psi pa čak i drveni konjić u mračnoj zaključanoj sobi. Malsones
tvrdi da su u raznim krajevima svijeta, od 1344. godine do zaključivanja prvog izdanja
njegove zanimljive knjige "Divlja djeca", pronađena 53 'divlja' djeteta, a od tada do danas,
koliko nam je poznato, otkriveno ih je još nekoliko poput Amale i Kamale, vučje djece iz
Indije te Johna Ssabunny, kojeg su odgojili majmuni u džungli Ugande krajem osamdesetih i
početkom devedesetih [22, 23].
22
Jedan od svježijih primjera je djevojčica iz Ukrajine koja je živjela 6 godina u psećoj
kućici odgajana od strane pasa, o čemu postoji i videozapis [22]. Znači, da bi čovjek odrastao u
normalno, psihički i fizički zdravo živo biće, potrebno mu je, naročito u fazi odrastanja
društvo drugih s kojima tvori određenu specifičnu društvenu skupinu. No, te društvene
skupine su u izvjesnom smislu zamišljene. Intenzitet veza među ljudima u tim skupinama
ovisi o tome koliko se članovi te veze ili skupine smatraju dijelom jedne cjeline. Skupina
prestaje postojati ako je ljudi ne doživljavaju kao svoju, odnosno ako ne doživljavaju drugu
skupinu ljudi kao cjelinu koja na njih vrši određenu zamišljenu ili stvarnu «prisilu» [24].
Prema američkom sociologu Ivo Thomasu «stvari koje su zamišljene po svom karakteru,
stvarne su po svojim posljedicama» ili prema klasičnoj formulaciji tzv. Thomasov teorem,
«situacija koja se definira kao stvarna, postaje stvarna po svojim posljedicama». Što to znači?
Svi naši strahovi, naša nadanja, zablude, općenito su imaginarne kategorije, a pretvaraju se u
nešto stvarno time što posljedice naših mišljenja i stavova doista počinju na nas vršiti prisilu i
kanalizirati naša daljnja djelovanja. Drugim
riječima, ako sebe definiramo kao člana
određene skupine, onda ta skupina sa sociološkoga stajališta de facto jest naša, jer ćemo i mi i
ostali članovi skupine osjećati «posljedice» radnji kojima želimo pripisati svoj ili tuđi
socijalni identitet [25].
Dakle, ne smije se zaboraviti da čovjek mora živjeti s drugim ljudima u zajednici na
temelju nekakvih zajedničkih vrijednosti koje shvaća i prihvaća, te da zahvaljući posebnim
mehanizmima unutar te zajednice prenosi te vrijednosti na druge članove, čime od njih čini
normalne (po shvaćanju te zajednice) i funkcionalne članove te iste zajednice.
1.2.1.3. Biće koje uči i razvija se
Osim što je biće koje postoji, misli i koegzistira s drugima, čovjek je i biće koje uči i
razvija se. Što to znači? To znači, da čovjek praktički iskorištava sve što mu je „Majka
Priroda“ (ili netko sličan), osigurao. U moderno doba za te stvari zadužio je čitav jedan
spektar područja jednim imenom zvano znanost. Što bi to bila znanost? Znanost ljudskog roda
je specifična djelatnost koja istražuje nepoznato i pokušava dijeliće tog nepoznatog privesti u
okrilje poznatoga. Sustavno. Stvarajući, zapravo prepoznavajući pravila i zakonitosti u
prirodnom svijetu oko nas (Bonacin, D., 2008). No, počnimo ispočetka.
23
Više nego ijedna druga vrsta, čovjek se da bi preživio mora oslanjati na naučene obrasce
ponašanja jer za razliku od životinja on nema do te mjere izraženih instinkta, tj. genetički
programiranih direktiva da se ponaša na određeni način. Te direktive osim impulsa da se nešto
učini sadrže i direktivu što i kako treba učiniti pa tako ptice grade gnijezdo uvijek na isti način
(Harlambos i Heald, 1989). Većina ljudi kada vidi novorođenu bebu „osjeća“ njenu
bespomoćnost. No, prema novim istraživanjima novorođeno dijete ipak nije totalno
bespomoćno. Možda nema genetskih direktiva „što i kako da nešto učini“, gledano s pozicije
odraslog čovjeka no ono posjeduje neke prirodne nagone koji bi se mogli protumačiti kao
instikti, npr. refleks kihanja kojim izbacuje nečist iz nosa, refleks sisanja potreban za
hranjenje, refleks zatvaranja oka na vanjski podražaj, pa zatim reflekse koji kasnije kroz
razvoj nestaju poput refleksa Babinskog (širenje prstiju na nogama), refleks hodanja (poput
vožnje biciklom), Moorov refleks (izbacivanje ruku i nogu na zvučni podražaj), te Darwinov
refleks (sklapanje šake oko predmeta) (Đorđević, 1978). Stoga, dijete kad se rodi ima neke
temelje, no svako drugo složenije ponašanje mora naučiti od starijih pripadnika svoje
zajednice te usvojiti adekvatne obrasce (Harlambos i Heald, 1989).
Razvoj tipičnog ponašanja ovisi u prvom redu o zrelosti živčnog sustava no vrlo je teško
razlučiti zrelost anatomskih struktura živčanog sustava od zrelosti koja nastaje vježbom.
Anatomska istraživanja pokazala su da se neki tračci u centralnom živčanom sustavu ne
mijeliniziraju potpuno sve do kraja prve godine života pa se stoga kaže da prilikom rođenja
živčani sustav još ne radi u punoj mjeri. S druge strane, poznato je da se čak u fetusa većina
refleksa potpuno razvije otprilike u trećem ili četvrtom mjesecu intrauterinog života, te da
živčana vlakna bez mijelinske ovojnice mogu raditi jednako dobro kao mijelinizirana živčana
vlakna. Prema tome, dobar dio nezrelosti funkcija živčanog sustava u doba rođenja mogao bi
biti posljedica neuvježbanosti a ne stvarne nedozrelosti anatomskih struktura (Guyton, 1978;
DiLeo, 2007; Bonacin i Bonacin, 2010).
Nadalje, dokazano je kako fetus, pa čak i embrio reagiraju na vanjske podražaje raznih
vrsta (Bonacin i Bonacin, 2010) pa zašto onda ne spustiti edukacijsku dobnu granicu i početi
edukaciju već tada, kako bi „pametno“ iskoristili svo moguće vrijeme (Smajlović i sur., 2007).
1.2.2. Društvo kao skup različitih samostalnih jedinki
U makrosociološkom tj. globalnom smislu svi su ti pojedinci cjeline u psihološkom,
sociološkom i pedagoškom smislu i to takve koje imaju zajednički interes [24].
24
Također međusobno stupaju u relacije, tvore pojedino društvo s njegovom strukturom.
Takvo društvo čini osnovni građevni element današnjeg globalnog društva no tek
interakcijom više pojedinih, cjelovitih strukturiranih društava može se govoriti o postojanju
globalnog društva, o formiranju društvene strukture na globalnoj razini (Fanuko i sur., 1995).
Kao i prije, opet vrijedi izreka da je „Lanac jak koliko i najslabija njegova karika.“ Koliko je
zapravo jako pojedino društvo? Kao prvo, onoliko koliko su ostvareni temeljni preduvjeti da
društvo uopće i postoji, u smislu organizacije, hijererhijske alokacije itd., te drugo, onoliko
koliko su poveznice unutar tog društva relevantne i zajednički ciljevi shvaćeni. Laički rečeno,
pojedino je društvo jako upravo onoliko koliko su jedinke unutar njega zadovoljne i spremne
„ići naprijed“ u kreaciji i znanosti te koliko su spremne dati sebe za druge i tražiti za sebe ono
što daju drugima. Ako su pojedinci – segmenti društva zadovoljni, „društvo je zadovoljno“ a
relacije koje proizlaze između tog i ostalih društava mogu rasti na zdravim temeljima. Stoga
je vrlo važno prije svega proučiti funkcioniranje temeljnih prirodnih zakona u društvenim
sferama, proučiti funkcioniranje jednog tipičnog društva kao subjekta promatranja kako bi se
dobila slika koju imamo danas i evenutalno napravili nekakvi koraci „naprijed“.
1.2.2.1. Definicija i vrste društva
Pojam društva objašnjavan je na mnoge načine, od strane različitih teoretičara društva,
tako da postoji nekoliko definicija no zajedničke parametre relativno je lako izdvojiti: društvo
je apstraktna cjelina veza među pojedincima ili sustav veza koji čine međusobno ovisni
dijelovi a koji je sposoban za vlastitu reprodukciju. Ono se adaptira prema okolini
(proizvodnom djelatnošću), integrirano je (ima normativni poredak). Također ima hijerarhiju
ciljeva i načine kako ih ostvariti i održava određeni dominantni kulturni obrazac vrijednosti
kroz koji se odvija društveni život i to kao međusobno prožimanje kulture, osobe i društvenog
poretka (Fanuko i sur. 1995). Američki sociolozi smatraju da treba razlikovati društveni
poredak (social order) koji označava zbiljsku činjenicu uređenosti i dinamičnosti društvnog
života tj. proces neprekidne reprodukcije i transformacije od društvene strukture (social
structure) koja označava idealiziranu „zamrznutu“ statičnu sliku društvenog poretka koja se
može znanstveno objašnjavati.
Od postojećih socioloških teorija, ona koja je bitna za ovaj rad je funkcionalistička teorija
Talcota Parsonsa koja društvo smatra sustavom međusobno povezanih dijelova pri čemu svaki
dio ima svoju funkciju, koju mora vršiti kako bi cjelina funkcionirala i svaki dio je u relaciji s
ostalima na koje utječe i koji utječu na njega (Haralambas i Heald, 2007).
25
Najšire gledano razlikujemo tradicionalna društva sa ustaljenim i krutim socijalnim,
običajnim, relgijskim, ekonomskim i psihološkim obrascima te moderna društva koja nastaju
s industrijskom revolucijom te ovisno o razvoju tehnologije i znanosti ubrzano mijenjaju
društvene obrasce.
1.2.2.2. Društveni atributi i struktura
Društveni atributi predstavljaju sve specifične karakteristike koje svako društvo ima
kako bi se razlikovalo od ostalih društava te sve one opće karakteristike koje imaju sva
društva. Jedan od temeljnih atributa društva je njegova struktura.
Društvena struktura je uređeni skup elemenata i njihovih međusobnih odnosa. Pojam
društvene ili socijalne strukture odnosi se na činjenicu da je društveni život uređen tj. da se
zbiva prema određenim pravilima i obrascima prema čemu društvena struktura usmjerava,
regulira i ograničava djelovanje i ponašanje ljudi u društvu. Osim toga ona omogućuje
društveno djelovanje tj. sudjelovanje pojedinca u društvenom životu. No, u isto vrijeme iako
neovisna o pojedincu, socijalna struktura postoji jedino putem djelovanja tih istih pojedinaca.
Oni je, osim što je reproduciraju i transformiraju. Međusobne veze između različitih djelova
društvene strukture mogu biti vrlo složene. Najvažniji elementi društvene ili socijalne
strukture su društveni položaj i status, društvene uloge, društvene grupe i društvene institucije.
1.2.2.3. Društveni položaj, društveni status, društvena uloga
Društveni položaj je element društvene strukture, to je mjesto koje pojedinac ima u
socijalnoj strukturi. Dakle, svaki pojedinac ima određeno mjesto u društvenoj strukturi koje
govori gdje se on točno nalazi. Načelno jedna osoba uvijek ima više položaja jer u isto
vrijeme neko može biti predsjednik šahovskog kluba, inspektor u vatrogasnoj postojbi i član
stranke, itd. Svaki društveni položaj različito rangiran i vrednovan podrazumijeva i različit
adekvatni status. On je jedan od osnovnih elemenata društvene stratifikacije. Zauzimanje tih
područja u svakom društvu je regulirano jer novorođene članove treba smjestiti na određene
položaje. To se može riješiti na dva načina: pripisivanjem i postignućem. Pripisivanje
(askripcija) je dodjeljivanje položaja neovisno o sposobnostima, naporima, izborom ili
rezutaltima pojedinca što se ponekad događa već pri rođenju kao u slučaju kastinskog sustava
u Indiji (Morris, N., 2010b). Najčešći kriteriji su spol i dob te rasna, vjerska i etnička
pripadnost, kao i srodstvo i obiteljsko podrijetlo (Fanuko i sur. 1995).
26
Ukoliko je položaj propisan, pojedinac ima malu mogućnost izbora pošto mu je sudbina
određena rođenjem. Postignuti položaj je rezultat osobnih djelovanja, sposobnosti, talenta,
znanja, upornosti ili izbora. Nije ničim fiksiran nego je rezultat svrhovitog djelovanja i izbora
tj. individualnog postignuća (liječnik, košarkaš).
Zauzimajući određene položaje, određenog statusa, pojedinci “igraju“ različite društvene
uloge vezane upravo za taj položaj i status. Načelno one koje se od njih očekuju. Svaki
društveni položaj popraćen je nizom normi - uloga koje određuju kakvo ponašanje se očekuje
od pojedinca koji zauzima taj položaj. Nepoštivanje normi za posljedicu ima sankcije raznog
tipa. No većina i normi i poslijedica vezanih za uloge se u narodu „podrazumijeva“ (Fanuko i
sur. 1995; Haralambas i Heald, 1989).
1.2.2.4. Društvene grupe, organizacije i institucije
Društvena grupa je socijalna povezanost koju tvore trajnije i relativno stabilno
uspostavljeni specifični odnosi u nekoj skupini ljudi. Sve društvene grupe imaju iste značajke:
imaju granice (unutra/van), one su društveno stvoreni realiteti (imaginarne), svaka grupa
posjeduje specifičan sustav vrijednosti, pravila i normi ponašanja različit od druge grupe te
svaka razvija poseban osjećaj grupne pripadnosti. Osnivaju se radi fizičke blizine, srodstva,
vjernosti, statusa, ugovorno, interesno, situacijski, itd. Primarne društvne grupe imaju visok
stupanj intimnosti (obitelj), sekundarne društvene grupe imaju manji stupanj intimnosti a
ponašanje je određeno interesima (političke stranke), referentne grupe su sve one grupe s
kojima se pojedinac uspoređuje, itd. Grupe se formiraju na hijerarhijskom temelju i čim grupa
postane prevelika ili ima poseban sadržaj javlja se i rukovodstvo.
Društvena organizacija predstavlja grupu ljudi povezanih formaliziranim odnosima
podređenosti, nadređenosti i suradnje na obavljanju zajedničkog zadatka i postizanja
zajedničkog cilj. Strukturu organizacije čine formalizirani odnosi i uloge koje pojedinci imaju.
Za moderna društva karakteristična je birokracija kao tip formalne orgnaizacije
(administracija uz pomoć sustavne koordinacije ljudi).
Društvena institucija je sustav normi, vrijednosti, društvenih položaja i uloga te
organiziranih djelatnosti koja omogućuje članovima društva postizanje vitalnih društvenih
ciljeva, poput npr. obrazovanja. To je trajni skup kulturnih obrazaca i društvenih odnosa koji
ispunjavaju funkcije bitne za grupu ili društvo (institucija obitelji, ekonomske institucije,
političke institucije, edukacijske institucije itd).
27
Institucije propisuju postupak za postizanje pojedinih ciljeva, osiguravaju izvođenje tih
postupaka i jamče postizanje određenih ciljeva uz uvjet slijeđenja procedure, nagrađivanje
nakon izvršenja zadatka te kažnjavanje nepravilnih ili nelegalnih načina postizanja cilja
(Fanuko, 1995; Haralambas i Heald, 1989; Kuvačić, 2004, Bonacin, Da, 2008).
1.2.2.5. Odnosi u društvu i društvene promjene
U većini društava, društvenih grupa (i organizacijama) djeluju specifični odnosi:
- komunikacija: sastoji se od davanja i primanja informacija (Anić i Goldstein, 2007), pri
čemu se i najjednostavniji komunikacijski sustav sastoji od izvora, kod koje informacija
nastaje i koja ju emitira, kodera koji pretvara početnu informaciju u oblik za prenošenje,
komunikacijskog kanala koji će transferirati informaciju u nekom pravcu, dekodera koji će
uzeti informaciju i pretvoriti je u oblik koji će prijem razumjeti, prijema tj. pojavu kojoj će
informacija biti prenešena i smetnji, koje su najčešće na komunikacijskom kanalu (Bonacin,
2008); - manipulacija je postupak ili niz postupaka potčinjavanja pojedinaca, javnosti i
medija određenoj vrsti interesa uz pomoć sile, moći, interesa i diskursa (Prpić i Puhovski,
1990) tj. rukovanje ili baratanje objektima (Anić i Goldstein, 2007). Manipuliranje subjektima
moguće je tek ukoliko se znaju njihovi interesi, namjere, želje, potrebe,...; - moć je
sposobnost jedne osobe ili grupe da navedu druge osobe da se ponašaju onako kako se one po
vlastitoj volji ne bi ponašali. Tri su osnovna izvora moći: fizička snaga, ekonomsko bogatstvo
i duhovne sposobnosti. - prisila je primjena moći jednog subjekta prema drugome. Prisila je
stvarno navođenje ponašanja drugog subjekta na način predočavanja ili primjene nekog zla,
također se razlikuje fizička, ekonomska i duhovna. - vlast je nešto više od gole moći i prisile.
To je prisila koja je legitimna ili formalno zasnovana na običajnim i pravnim normama
(Visković, 1997; Kuvačić, 2004).
Prijelaz iz tradicionalnih društava u moderna kroz industrijsku revoluciju značio je
utemeljivanje ekonomske i socijalne strukture društva na tehnologiji. To je rezultiralo
procesom modernizacije kad društva postaju različitija i složenija i to: mobilizacija u kojoj
stari ekonomski i drugi obrasci slabe i ljudi postaju podložni usvajanju novih obrazaca i
socijalna diferencijacija koja znači pojavu sve većih društvenih uloga. Došlo je i do procesa
urbanizacije tj nastanjivanje sve većeg broja ljudi različitog zanimanja i podrijetla u
gradovima te do procesa sekularizacije (posvjetovljenja) koja proizlazi iz dominacije
znanosti nad tehnologijom i religijskom filozofijom. Glavno nastojanje modernih društva
je učinkovito organiziranje i korištenje znanja.
28
1.3. Osnovni mehanizmi održanja i razvoja pojedinca i društva
Očito je, čovjek je živo biće. On postaje začećem, uči i spoznaje, pri čemu raste i razvija
se te napokon djeluje... I kao takav predstavlja cjelinu. Gledajući na taj način a s obzirom na
sve navedeno pod 1.2.2. može se zaključiti kako je i društvo neka vrsta živog bića. Društvo
postaje povezivanjem pojedinaca na temelju zajedničkih vrijednosti u grupe, organizacije i
institucije, njihovom integracijom te međusobnim relacijama. Ono putem svojih segmenata
(pojedinaca i institucija) uči i spoznaje te ugrađuje nove spoznaje u sebe pri čemu raste i
razvija se te djeluje na pojedince unutar sebe i na druga društva. Ništa čudno s obzirom da je
društvo skup upravo tih pojedinaca koji su samostalne cjeline. Što to pojedinac i samo društvo
čine, kakve to mehanizme održanja i razvoja imaju a koji im pomažu da egzistiraju i opstaju
već „n“ godina? Očito je, kako i pojedinac i društvo imaju određene mehanizme održanja i
razvoja. Neki od njih su već ugrađeni prilikom stvaranja pojedinca/društva a neki su
naknadno stečeni učenjem i spoznavanjem te njihovim apliciranjem i integracijom u
svakodnevni život. Ti načini i procesi kojima se prenose zajedničke vrijednosti
pojedinca/društva na nove generacije, sadržane su u povijesnim, političkim, pravnim, i
ekonomskim
dimenzijama,
zatim
odgojnim,
socijalizacijskim,
internalizacijskim
i
edukacijskim dimenzijama te kroz sam proces spoznaje i optimizacije prožete moralom.
1.3.1. Povijesne dimenzije
Što je zapravo ljudska povijest? To je ukupnost svega do ovog trenutka u vremenu, s
čovjekom kao ishodištem i odredištem, ukupan zbroj različitih uvjeta (ljudi, stvari, događaja,
relacija...) koji su nas učinili ovakvim kakvi smo i kakav je prostor u kojem živimo. Zbivanja
u povijesti odvijaju se na temelju nekoliko principa. Prije svega, svaka posljedica ima svoj
uzrok, tj. svaki događaj koji je realiziran imao je određene preduvjete iz kojih je proizašao i
posljedice koje su uslijedile (načelo kauzaliteta). Nadalje, postoji veliki broj pojava, događaja
i procesa koji egzistiraju u isto vrijeme i/ili su međusobno povezani. Riječ je o velikoj količini
informacija pa je potrebno gledati u više dimenzija kako bi se došlo do cjelovite slike (načelo
multidimenzionalosti). Pojave i događaji nastajali su u različitim sredinama, različitim
uvjetima, različitim vremenskim odsječcima te pod utjecajem različitih klimatskih uvjeta,
razina spoznaje, razvijenosti socijalnih odnosa, itd. Postoji dakle više fragmenata koji se slažu
u cjelovitu sliku (načelo integriteta). Sve te povijesne pojave, događaje i procese moguće je
promatrati na različite načine, stavljajući ih u određene povijesne okvire.
29
To se odvija ovisno o tome što nas zanima: po razdobljima obzirom na raspolaganje
općim resursima, po spoznajnim dostignućima, po umjetničkim dometima, po povijesnim
sukobima. I svi su, naravno, u vezi (Bonacin, D. i Bonacin, Da., 2009). Čovjek se kroz
povijest mijenja u skladu s prethodno opisanim zbivanjima i to na način da ih uzrokuje,
štoviše, nalazi se u njihovom žarištu te ih mijenja, usmjerava i dovršava. Kao „finalni
proizvod“, dakle čovjek danas, predstavlja rezultat dugotrajne biološke evolucije. S aspekta
vremena i svega ostalog što postoji, taj brzi razvoj se dogodio u relativno kratko vrijeme no
evoluciju čovjeka pratimo u zadnjih nekoliko milijuna godina (Bonacin i Bonacin, 2010).
Kroz cijelo to vrijeme prolazio je kroz različite promjene koje su ga učinile bićem kakvo je
danas.
U smislu bioloških promjena došlo je do filogenetskog razvoja usložnjavanjem čovjeka
kao biološkog entiteta, zatim do senzo-motornih promjena adaptivnog biološkog karaktera te
kinezioloških promjena sustava za savladavanje prostora. Kognitivne funkcije razvile su se u
pravcu spoznaje i generalizacije te se povećao emocionalni kapacitet u svrhu evaluacije
akcija.
U smislu socio-političkih promjena, od individualne egzistencije sa minimumom potreba,
čovjek je radi sigurnosti formirao mikro grupe na temelju zajedničkih intersa, interno
organizirao tj. optimizirao zajednicu, strateški planirao i vršio ekspanziju prema drugim
ajednicama te napokon zajednički eskploatirao resurse u svrhu integracije i harmonije.
U smislu demografskih promjena, prirodnim prirastom i grupiranjem je povećavao
veličinu zajednice, velikim kolektivnim transferima migrirao u svrhu traženja prostora,
strukturirano gradio trajne naseobine u svrhu zaštite i obrane, internom konzistencijom
resursa optimizirao broj članova te interakcijom resursa razmijenjivao ljudski potencijal.
U smislu edukacijskih promjena, u početku je postojala interakcija čovjeka s prirodnom
sredinom u vidu elementarnih reakcija. S vremenom dolazi do edukacijskog pragmatizma čovjek je počeo usmjeravati znanje u svrhu preživljavanja a još naprijed u vremenu i
obrazovati članove grupe. Nakon toga je specijalizirao znanje i edukatore (diferncijacija) a u
današnje informacijsko vrijeme razvio sofisticirane modele edukacije.
U smislu tehnoloških promjena u početku je bilo riječ o minimalnoj obradi
manipulativnim individualnim alatima, zatim je čovjek namjenski oblikovao sredstva za
stabilnost života, potom je namjerno intervenirao u okolinu planskim djelovanjem i strateški
dugoročno aktivno djleovao kreacijama u skladu s ciljevima te napokon globalizirao ciljeve.
30
U smislu znanstvenih promjena, u početku je koristio slučajno prepoznato znanje uslijed
prirodnih događaja poput lavine, groma i sl., potom je oponašao prepoznate događaje poput
vatre, odrona, kamenja itd. Vremenom je izumio stvari poput kotača, koplja, splavi i sl.
Dalje s vremenom je istraživao prirodne pojave u smislu da ih je prepoznavao i definirao
a još dalje tj. u odnosu na danas još bliže, povezivao je primjenu i razvoj saznanja u smislu
sustava znanosti.
U smislu promjena u upravljanju u početku je postojalo autonomno individualno
upravljanje (spoj s prirodom), potom je upravljao temeljem efikasosti za preživljavanje a
stvaranjem akumulacije i hijerarhije odnosa raspodjelio je ovlasti. S vremenom je
samosvojno determinirao pozicioniranje upravljanja te na kraju integrativnim razvojem
uravnotežio potrebe i resurse.
U smislu moralnih promjena u početku je djelovao stihijski i bez planiranja u smislu
egoizma i intuitivnog djelovanja. Potom je instinktivno štitio vlastito potomstvo u smislu
nastavka vrste te čuvao grupni integritet definicijom grupnog dometa. S vremenom je
pomagao entitetima izvan primarne grupe uslijed empatije prema drugim živim bićima te na
kraju, danas djeluje ili bi trebao djelovati opće kolektivno alturistički u smislu moralnog i
etičkog (Bonacin, D. i Bonacin, Da., 2010).
Očita je dakle, važnost „povijesnog pogleda“ na čovjeka. Kad proučavamo ljudsko biće
danas, ne proučavamo samo ono što vidimo ispred sebe, već moramo imati na umu i kako je
čovjek postao to što jest danas, pa ćemo bolje razumijeti predmet svog proučavanja.
1.3.2. Pravne dimenzije
Od samih početaka ljudskog postojanja, točnije od samog početka postojanja ljudskih
zajednica bio je ustrojen svojevrsni pravni okvir u kojemu je čovjek egzistirao. Taj pravni
okvir tog pradavnog vremena bio je utemeljen na nepisanoj ali formalnoj koegzistenciji i
dogovorima iz kojih su s vremenom i adekvatno povijesnim uvjetima proizašli narodni običaji
(falkways), tabui (zabrane), običajno pravo (mores), moralne norme kao društvena pravila ili
upute o prikladnom ponašanju u određenim situacijama te u novo doba i pravne norme tj.
zakoni kao formalizirane društvene norme čije poštivanje i provođenje legitimnom upotrebom
sile osiguravaju posebne društvene grupe i institucije (sudstvo, policija). Norme su utemeljene
na vrijednostima tj. apstraktnim idejama o tome što je dobro, ispravno i poželjno, koje su
karakteristične za određenu kulturu i društvo i koje služe kao mjerilo i temelj za društvene
norme (Fanuko i sur., 1995).
31
Moralne norme se kao i pravne norme bave reguliranjem odnosa važnih za opstanak
društva no dok pravne zahtijevaju od subjekta određeno ponašanje i namjeru onoliko koliko
se do nje može doći pravnim mehanizmom, moralne traže stvarnu čistu namjeru u pogledu
zaštićene vrijednosti (Visković, 1997). Moderna društva formirala su kompletan pravni sustav
za zaštitu vrijednosti društva i to na način da država kao institucija predstavlja organizaciju
vlasti a pravo je skup normi koji prisilno uređuju važne društvene odnose, unoseći u njih red i
pravdu i to tako da ljudima zapovijedaju kako se valja ponašati i prijete im fizičkim kaznama
ako te zapovijedi ne poštuju (Visković, 1997).
Potpuno je jasno kako je čovjek u svakom trenutku svog postojanja obavijen i prožet
pravilima različite vrste i snage. Jednako tako je jasno da će društveni ustroj funkcionirati
samo ukoliko se pravila poštuju. Stoga je pravo i obveza društva da preko tome namijenjenih
institucija valjano i pravodobno educira svoje građevne segmente (ljude) te da ih negativno
sankcionira ukoliko to ne žele, odnosno ukoliko pravila krše, a pravo i dužnost ljudi je da ta
pravila spoznaju, nauče i ponašaju se u skladu s njima. Taj proces očito ne može biti proveden
u toku jednog sata, dana, tjedna. Upravo zbog toga osmišljena je i formirana čitava struktura
institucija različito hijerahijski postavljenih (ovisno o kvantitetu i kvalitetu sadržaja te
obveznosti pohađanja) čiji je zadatak prenošenje potrebnog znanja. Visoko obrazovanje spada
u posljednju formalnu fazu te edukacije i pravno gledano nije obvezno. No realni život i
funkcioniranje na sveprisutnom tržištu kaže drugačije. Uloge koje pojedinac želi igrati u
kombinaciji sa položajem i statusom, traže vrlo visoko obrazovanje. Pa i pravno.
1.3.3. Političke dimenzije
S aspekta upravljača, politika je dugoročno sveobuhvatno strateško planiranje
egzistencije određenog društva u određenom vremenskom razdoblju uključujući trenutak 'sad'
pa sve do određenog razdoblja u budućnosti. U te svrhe, „društvo kao živo biće“ iznjedrilo je
državu kao funkcionalni aparat preko kojeg to planiranje i realizaciju toga planiranja provodi,
te pravo kao skup normi koje to omogućavaju. U najširem smislu politika podrazumijeva sve
načine na koje čovjek rješava odnose u zajednici. No aktualno ono što najviše zanima ljude je
onaj dio politike koji se odnosi na pitanje moći i vlasti u društvu, u smislu da će (prema
Weberu), postojati vjerojatnost da će pojedinac ili grupa uspjeti nametnuti i provesti svoju
volju čak i usprkos otporu drugih (moć) tj. da će postojati vjerojatnost da se skupina ljudi
pokorava nekoj naredbi ili svim naredbama iz određenog izvora pod prijetnjom određenih
sankcija (vlast).
32
Svaka vlast, kako bi bila vlast, mora biti legitimna tj. većina članova društva mora
smatrati da je ta vlast valjana i opravdana. Političke institucije kroz koje se organizira i obnaša
vlast su sastavni dio globalne političke institucije – države te društva. Dimenzija društva u
kojoj se odvija politički život naziva se i civilnim društvom. Moderno društvo tj. moderna
država nastala je društvenim ugovorom tj. prešutnim i nepisanim ugovorom pojedinaca koji
na zajedničku instituciju prenose neka svoja prava. Zauzvrat država štiti njihovu slobodu,
živote i privatno vlasništvo (Fanuko i sur., 1995). Ti pojedinci sudjeluju u cijelom procesu
političkih zbivanja na dva načina: kao birači pri čemu sudjeluju u izboru političkih vođa i kao
djelatnici unutar te iste hijerarhijske strukture. Kako bi mogli biti birači i djelatnici, moraju
biti punoljetni prema važećim zakonima.
S obzirom na važnost uloge državnih upravljača raznih tipova, očita je važnost pravilnog
izbora koji slijedi isključivo iz znanja i uvjerenja pojedinca koji bira.
1.3.4. Ekonomske dimenzije
Kako bi mogli živjeti i razvijati se, ljudi moraju proizvoditi, razmjenjivati i trošiti te
pružati jedni drugima usluge različite vrste. Tako isprofilirane ekonomske dimenzije
oblikovane su u moderno doba. No, proizvodnja, razmjena i potrošnja postojale su u svim
razdobljima, adekvatno spoznajnom razvoju čovjeka i resursima svih vrsta. Čovjek
prapovijesti posjedovao je nešto samo ukoliko je došao do toga prije svih ili je bio jači od
svih. Instinkt za preživljavanje bio je prevelik. No s lakšim životom povećava se kvaliteta i
kvantiteta posjedovanog te dolazi do pojave viška proizvoda. To za posljedicu ima potrebu i
mogućnost razmjene. Mjesta na kojima se roba mijenjala (tržnice) odnosno gradovi u kojima
su bile, nisu uvijek bili svakome blizu, stoga su se počele raditi ceste i to čitava mreža.
Trgovački putovi koji prolaze tim smjerovima uz takve ceste brzo su se razvili. Primjerice,
trgovina je bila ključna sastavnica uspjeha Astečkog carstva. Na glavni sajmeni dan u
Tenochtitlanu ili drugim središtima tiskalo se i do 60000 ljudi na tržnicama gdje su kupovali,
prodavali te razmjenili informacije o drugim događajima i mjestima (Connolly, 2010). „Put
svile“ je dinastiju Tang (Kina) pretvorio u veliku trgovčku silu i to upravo zbog izgradnje
cesta te dograđivanjem Velikog kanala i pristaništa za skele s lukama.
Roba koja je prolazila tim cestama u većini slučajeva je oporezivana. No porezne obveze
su postojale i neovisno o tome kroz cijelu povijest. Npr. Tako je bilo u Japanu u razdoblju
Nara (710.-794.) gdje su uvedene porezne obveze za sve stanovnike carstva u vidu dijela
ljetine, rada ili vojne službe (Connolly, 2010).
33
I ljudi ranog srednjeg vijeka plaćali su poreze zahvaljujući kojima je Bizantsko Carstvo
postalo jedno od najbogatijih carstava tadašnjeg vremena a najvažni izvor državnih prihoda
bio je porez na zemlju (Malam, 2010). Do 12. st. trgovci su prelazili velike udaljenosti duž
Europe trgujući namirnicama i tkaninom, a do 14. st. sve više ljudi je imalo novaca da kupi
više robe pa s povećanjem potražnje trgovci postaju bogati i važni članovi društva. Važnost
mjenjača novca je bila velika jer su na mjesto trgovanja dolazili ljudi iz raznih područja sa
različitim novcem kojeg su morali mijenjati za priznanice. Talijanski mijenjači sjedili su za
uskim stolom koji se zvao „banca“ te odatle potječe riječ „bankari“. Ako mjenjač novca nije
održao obećanje, njegov stol bio bi razbijen, bankrot – razbijeni stol. Prvi bankari u Firenci,
Genovi i ostalim gradovima obavljali su puno više posla od običnog mijenjanja novca.
Izdavali su kreditne zapise i posuđivali novac trgovcima. Uveli su u upotrebu i mjenice
(Morris, 2010c). Bankarstvo je do 15 st. postalo dobro organizirano no bilo je kao i trgovina
riskantno jer su i bankari i trgovci mogli propasti u svakom trenutku. No, to su rješavali
monopolima i osiguravanjem privilegija (Grant, 10b).
Kako se vidi iz nekoliko prethodnih primjera, ekonomska dimenzija čovjekova života
oduvijek je postojala. S napretkom tehnologije i povećanjem spoznaja, te očitim lakšim
životom, potrebe ljudi se nisu smanjile. Postale su možda profinjenije i hirovitije, no rastu i
dalje dobivajući različite nove oblike. Čovjek proizvodi kako bi potrošio. Nudi ono što je
proizveo onome kome treba a sebi uzima ono što njemu treba. Npr., uz pomoć novca. Prostor
u kojem se vrše sve te transakcije, gdje „caruju“ ponuda i potražnja naziva se tržište.
Socijalne strukture u kojima se obavlja proizvodnja, razmjena i potrošnja nazivaju se
ekonomske institucije (Fanuko i sur., 1995).
No, tržište je s jedne strane samo fiktivni pojam u prostornom smislu. S druge strane, u
svakom trenutku svog života čovjek je izložen na tržištu „nečega“. Okružen je raznovrsnim
procesima koji ponekad djeluju stihijski. Kako ti procesi ne bi tekli stihijski, potrebno je
upravljati njima. Educirati se za to upravljanje. Što će se nuditi na tom tržištu, dakle što
proizvoditi i u kojim količinama? Kako će se proizvoditi i za koga? Što čovjek koji sudjeluje
u procesu ima od toga? Kako se takvo okruženje reflektira na mlade? Kakvog traga ostavlja to
moderno potrošačko društvo na budućim upravljačima? Trebalo bi znati.
1.3.5. Odgoj
Jedan način na koji barem dijelom možemo biti sigurni kako će bilo što djelovati na
buduće upravljače, jest da na njih utječemo od samih početaka. Da ih odgojimo.
34
To 'pravo' prvenstveno pripada obitelji kao primarnoj grupi no svaki proces edukacije
nosi u sebi i tendenciju odgajanja pa tako i institucije koje taj proces sprovode imaju obvezu
takvu vrstu odgajanja i uključiti u nastavni proces.
Odgoj je jedan od onih društvenih fenomena po kojima se ljudsko društvo bitno razlikuje
od životinjskih skupina. To je opća, stalna i bitna kategorija društva. Očituje se u prenošenju
drušveno-radnih iskustava: postignuća, znanja, običaja i shvaćanja starijih na mlađe naraštaje.
Usvajajući iskustva i saznanja prethodnih naraštaja, novi naraštaji nastavljaju to djelo,
obogaćuju i usavršavaju materijalnu i duhovnu kulturu čovječanstva. Odgoj zapravo
predstavlja proces formiranja čovjeka kao ljudskog bića sa svim njegovim fizičkim,
intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim kvalitetama (Šimleša, 1978). On predstavlja
primarnu socijalizaciju - u okviru obitelji. Nije moguć bez ciljeva (konkretan sadržaj za
realizaciju), normi (zadano stanje prozašlo iz ostvarenja cilja) i vrijednosti na kojima se
norme zasnivaju. Ciljevi odgoja mogu biti usmjereni na različite dimenzije čovjekove ličnosti
i mijenjaju se naravno adekvatno promjenama odnosa u društvu te napretkom znanosti i
tehnologije (Ćatić i Stevanović, 2003).
Većina stručnjaka se slaže da temeljne ljudske vrijednosti – duševnost prije svega,
poštovanje, dobre navike, svijest o drugima itd... dijete shvati i prihvati u prvih nekoliko
godina života, dakle kroz primarnu socijalizaciju – odgojem. Još uvijek dakle, obitelj ima
najvažniju ulogu u društvu, jer dijete je kao glina, kako ga oblikuješ takvo će i ostati. Znači da
to oblikovanje mora stajati na čvrstim temeljima.
Rousseau[42] smatra kako je čovjek po prirodi dobar, razuman i slobodan i stoga dijete
treba pustiti da se razvija u skladu s njegovom prirodom, a učiti treba u prirodi i od prirode.
Tako će se razviti ljudi zdrava tijela i duha sposobni da stupe u odnose istinske građanske
slobode. Osim toga, Rousseau zahtijeva da uz pravo na izbor odgajatelja, mora postojati i
odgajateljevo pravo na izbor odgajanika kojemu će se posvetiti. Samo tako, naime, odgajatelj
može na najbolji način djelovati prema cilju za kojega osjeća da je pozvan ostvariti ga.
No s druge strane, što to znači danas odgajati dijete u skladu s njegovom prirodom? U
svijetu ispresjecanom mrežama mobitela i satelita, cesta i putova, mržnje i ljubavi, u svijetu
koji nameće pravila čim čovjek otvori oči? Do određene granice to može biti moguće. Obično
u granicama vlastitog doma. No, to dijete ide izvan tog doma? Osim toga, što je s onima koji
nisu izabrani od strane nekog odgajatelja? Rousseau je također uveo i religijsku pozadinu u
takav sustav, pa mnoga pitanja tu ostaju otvorena, i veliko je pitanje kako bi Rousseau danas
postavio okvire svoga učenja.
35
1.3.6. Socijalizacija
Primarno odgojeno dijete, u današnje vrijeme često jedino u roditelja, treba „uklopiti“ u
društvo, pokazati mu kako nije samo na svijetu i kako postoje drugi članovi društva sa
drugačijim željama, mogućnostima, sposobnostima. Potrebno je 'socijalizirati' ga.
Socijalizacija je dugotrajan i složen proces u kojem pojedinac u interakciji sa socijalnom
okolinom razvija, oblikuje i usvaja socijalno važne i svrsishodne oblike ponašanja i
doživljavanja. Promjene nastale socijalizacijom posljedica su učenja tj. stjecanja iskustva.
Socijalizacija se odvija kroz razne vrste i mehanizme učenja od uvjetovanja i imitacije do
učenja prema modelu i učenja uloga. Brojni i raznoliki činitelji koj potiču i usmjeravaju
socijalizaciju, utječu na njen sadržaj i posljedice, nazivaju se agensima socijalizacije. Glavni
primarni agens socijalizacije jest obitelj pa odgoj koji se u obitelji dobiva smatraju primarnom
socijalizacijom (Vukasović, 1990; Fanuko i sur., 1995).
1.3.7. Internalizacija
Tijekom odgoja i za vrijeme socijalizacije dijete uči razne stvari no prije svega pravila
društva u kojem živi. Kako je čovjek slobodno i nesputano, kreativno biće, u većini slučajeva,
posebno ako je kreativni umjetnik, ne voli pravila. No s vremenom prolazi različite procese
spoznavanja tih pravila i tek kad dođe do potpune spoznaje o važnosti istih, dolazi i do
internalizacije. U normalnom razvoju identifikacija poprima mnoge oblike, u nizu koji počinje
infantilnim narcizmom. Na tom ranom stupnju ne mogu se korisno razlikovati dvije
komplementarne vrste identifikacije koje će se pojaviti kasnije — projekcija i internalizacija
(Smith, 1975, prema http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Identifikacija_i_katarza.pdf). No, prva će se
vjerojatno razviti projekcija, u kojoj se aspekti sebstva projiciraju na svijet i pripisuju
objektima (djevojčica i lutka). Kako ego polako uči razlikovati svoja vlastite stanja od stanja
drugih, on počinje prihvaćati odvojenost i objektivnost drugih i svijeta (lutka je napokon samo
lutka), no za nesvjesno će svijet uvijek ostati svojevrsno mitološko zabavište, pa projekcija u
mnogim oblicima ostaje aktivna i u odraslih. S druge strane internalizacija (ili introjekcija)
svojevrsna je obratna projekcija, u kojoj se naši odnosi s odbačenim ili drukčije izgubljenim
predmetima zadržavaju kao ego-strukture, kao odnosi između sastavnica sebstva. U
sociološkom prostoru internalizacija je direktna posljedica socijalizacije i predstavlja
prihvaćanje i usvajanje normi kao osobnih načela moralnog ponašanja koja djeluju kao
unutarnji regulatori ponašanja.
36
Naše ponašanje se ne doživljava kao nametnuto već je spontano i pripisuje se osobnim
motivima.
Umijeće upravo i jest u tome, da dijete odgojimo i socijaliziramo na način da ono samo
postane svjesno važnosti dobivenog znanja i da traži nove informacije umjesto suprotno.
1.3.8. Edukacija
Čitavog svog života, bio totga svjestan ili ne, čovjek uči i spoznaje. Proces odgajanja i
socijalizacije služi društvu kako bi formalnim putom, dakle s unaprijed poznatim pravilima i
radi određenog cilja, educiralo svoje buduće funkcionalne članove. Što je zapravo edukacija?
Edukacija je organizirano (namjerno) učenje spoznajnih, psihomotornih i motivativnih
(voljnih) svojstava ličnosti. U hrvatskom jeziku edukaciji približno odgovara pedagoški
pojam odgoja u njegovom "širem" značenju, ali bez njegovih vrijednosnih konotacija. Stoga
ćemo naziv edukacija rabiti samo kad mislimo na obrazovanje i odgoj u njihovoj ukupnosti i
to onda kada tekst postane prezasićen uzastopnom uporabom složenice "odgojno-obrazovni",
odnosno "obrazovno-odgojni" (proces, sustav, djelatnost). Kao što je poznato, nema čuvstava
bez kognicije (udjela spoznajnih procesa), dok kognicije ima bez izrazitije aktivacije
čuvstvenih procesa. Zato učenje, pogotovo organizirano (a to su i obrazovanje i odgajanje),
započinje aktivacijom spoznajnih procesa i zato oni u cjelini edukacije prevladavaju nad
čuvstvenima. To znači da u organiziranom učenju (edukaciji), gledano u cjelini,
obrazovanje prevladava nad odgojem. To osobito dolazi do izražaja kad učitelj nastoji
odgajati pomoću viših oblika učenja: učenjem pomoću uvida (razumijevanjem), a ne
klasičnim i instrumentalnim čuvstvenim uvjetovanjem. Time se nastoji čuvstvenu sastavnicu
neke vrednote, stava ili navike utemeljiti na odgovarajućoj kognitivnoj osnovici.
Takav je odgoj specifično ljudski jer se koristi procesima mišljenja. To znači da se nastoji
odgajati pomoću obrazovanja (Bonacin, Da., 2010). Glavna razlika između pojmova
učenja te obrazovanja i odgoja je u tome što učenje može biti i spontano, tj. nenamjerno,
(tzv. prirodno učenje), dok je obrazovanje i odgajanje u većem ili manjem stupnju
organizirano učenje, pa uključuje i značajku namjernosti učenja. Uostalom, i životinje uče, ali
se uglavnom ne obrazuju (organizirano učenje životinja što ga provode ljudi, zovemo
dresurom). Budući da je organiziranost glavna specifična razlika između obrazovanja i
odgoja s jedne strane te prirodnog učenja s druge, potrebno je odrediti pojam organiziranosti
(Pastuović,1999).
37
Neka je aktivnost organizirana ako sadrži sljedeće osnovne faze: pripremu, izvedbu i
vrednovanje učinaka aktivnosti. Obrazovanje i odgajanje je, prema tome, pripremljeno,
metodički artikulirano i evaluirano kognitivno i afektivno učenje. Od takvog
razumijevanja edukacije polazi kurikulumska teorija koja se bavi razvojem kurikulumskih
tehnika pripremanja, izvođenja i evaluacije obrazovno-odgojnog procesa. Pri tome treba
voditi računa je li riječ o obrazovanju djece ili odraslih.
Odrasle osobe traže drugačiji pristup podučavanju od mladih. Pri tomu treba uzeti u
obzir njihovo iskustvo i znanje, spoznaje znanosti i temu kao okvir. Postoje različite metode,
koje se koriste u edukaciji odraslih. Svaka od pojedinih metoda ima neku svoju karakterstiku
no bez obzira na odabranu metodu pravilo edukacije odraslih je uvijek da većinu znanja
sudionici nose u sebi. U nekim situacijama trener (učitelj) na površinu izvlači znanje
sudionika (Sokrat je ovakav način zvao majeutika), u drugoj situaciji im predaje, vodi poučne
razgovore, sprovodi grupni rad i izvodi 'ppt' prezentacije, organizira igrokaze, igre, itd., i
svaka ta metoda ima prednosti i prikladno područje primjene jer nije svaka dobra za svakog
trenera (učitelja), sudionika ili temu [26].
Dakle, učenje je proces stjecanja razmjerno trajnih promjena subjekta, a one su
rezultat njegove psihičke aktivnosti. Naučena promjena subjekta omogućuje promjenu
ponašanja u situacijama koje naučeno ponašanje zahtijevaju. Odgoj je organizirano
(namjerno) učenje (stjecanje ili mijenjanje) motiva, obrazovanje je proces organiziranog
učenja spoznajnih (kognitivnih) i psihomotornih svojstava ličnosti, izobrazba je poseban
oblik obrazovanja - suženog na specifična, unaprijed određena i neposredno primjenjiva
znanja i motorne vještine uže transferne vrijednosti a naobrazba je naziv za rezultat
obrazovanja, ili točnije, formalnog obrazovanja, najčešće školovanja. Školovanje je
najorganiziranije obrazovanje/odgajanje. Na navedenim se shvaćanjima obrazovanja
(izobrazbe) i odgoja temelji taksonomija "unutarnjih" ciljeva obrazovanja/odgoja od čega
polazi suvremena kurikulumska teorija.
Ciljevi učenja se dijele na kognitivne, motorne i afektivne, pri čemu ostali elementi
kurikulumskog sustava služe ostvarivanju tako određenih ciljeva (VIII. Teorija kurikuluma:
praksiologija obrazovanja i odgoja na mikrorazini, str. 514) [27].
Upravo ta naglašena definicija školstva kao najorganiziranijeg obrazovanja/odgajanja
podrazumijeva da se ono sastoji od velikog broja raznovrsnih segmenata karakterističnih
upravo za njega a koje treba organizirati. Riječ je o takvim segmenatima koji su zapravo
„rutine“, što znači da obilježavaju školstvo kao specifično područje u kojem čovjek egzistira.
38
Osim ljudskih i materijalnih resursa koji su uvijek i svud prisutni, dio školskog sistema su
i nastavni programi te vrijeme u kojem se oni odvijaju i uz koje su čvrsto vezani. Vremenski
ciklus u kojem se odvija nastavni proces jest školska godina. Ovaj ciklus egzistira u
vremenskoj podjeli na godine, mjesece, dane itd., no ono ne predstavlja godinu u trajanju
iste prema kalendaru već samo jedan njegov dio, isparceliziran na manje dijelove. Koji se
periodično ponavljaju!!
Ukratko, školska godina podijeljena je obično na dva polugodišta koje dijele zimski
blagdani a dvije školske godine odvojene su ljetnjim blagdanima. Radna sedmica sastoji se od
pet dana (pon, uto, sri, čet, pet) a radni dan od jutarnje i poslijepodnevne smjene. U nekim
školama subotom se održava neophodna nastava (tjelesni, popravni, dopunski) no načelno
subotom i nedjeljom nastave nema. Unutar polugodišta postoje dani kad nema nastave, riječ je
naravno o blagdanima, državnim praznicima itd., no uvijek na isti dan. To sve zajedno ulazi u
plan i program i ponavlja se u adekvatnim vremenskim serijama. Znači čitava organizacija
školskog sustava temelji se na periodičkom ponavljanju određenih segmenta nastavnog
procesa ali i sam nastavni proces u smislu dijela aktivnog učenja novog te dijela ponavljanja i
vježbi.
Ivan Illich (prema Haralmbos i Heald, 1989). shvaća obrazovni sustav kao srž problema
modernog industrijskog društva. Prema njemu, škole su prva, najbitnija i najvažnija faza u
stvaranju maloumnog, konformističkog i lako manipularnog građanina. U školi pojedinac uči
podilaziti vlasti, prihvaćati otuđenje, služiti se uslugama ustanova i cijeniti ih a zaboravlja
kako misliti svojom glavom (Haralmbos i Heald, 1989). Iako se ovo naizgled može prihvaiti
u mnogim situacijama, to ipak nije opći obrazac i ovisi o mnogim čimbenicima. Dakle,
društvo je produkt djelovanja pojedinaca koji u njemu žive, utemeljeno na zajedničkim
vrijednostima većine. Stoga, čija je to vlast? Tko je uzrokovao otuđenje? Čemu služe
ustanove? I tako dalje.... Svako od tih pitanja predložak je za raspravu ali i put do spoznaja.
1.3.9. Spoznaja
Produkt kombinacije odgoja, socijalizacije i obrazovanja te vlastitih čuvstvenih doživljaja
su spoznaje. Spoznaja je dosegnuti skup etičkih i znanstvenih postavki, emocija, znanja,
informacija ali jednako i inkorporiranih materijalnih resursa i svega ostaloga što neki, bilo
kako definirani entitet u sebi nosi, kao i moguće relacije s drugim entitetima. Razinu
dosegnutih spoznaja obično procjenjujemo skupom pravila, zakonitosti i postupaka koje nose
zajednički naziv: znanost. Nije bitno što konkretno neki entitet u sebi sadržava.
39
On egzistira jer se razlikuje od najmanje jednog, nekog drugog, entiteta. Time što očito
stoje na različitim spoznajnim razinama entitet već proširuje prostor spoznaje o objektima i
njihovim svojstvima što nazivamo horizontalna dimenzija spoznaje (Bonacin, 2009). U njoj
svaki entitet varijablama maksimalno razapinje prostor svoje spoznaje te dosegnuti granice
tog prostora („istražuje“). Adekvatnim odabirom varijabli na način da sve finije i kvalitetnije
procjenuju upreostale enteiete, izvršena je klasifikacija i hijerarhijsko struktururanje razina
objekata od najjednotavnijih prema složenijima tj. definirana je vertikalna dimenzija naše
spoznaje. Prostor spoznaje je univerzalan, u svemu oko nas postoje jedinstvene zakonitosti
koje kad se jednom pokažu kao zakonitosti to i ostaju. Očito je sve povezano na nekakav
način jer sve egzistira u istom Univerzumu. Takav univerzum naziva se Spoznajni
kontinuum. On doslovno definira apsolutni model bilo kakvih i bilo kojih pojava koje nas
okružuju ili nas zanimaju. U takvom kontinuumu moguće je utvrditi bilo koju pojedinačnu
razvojnu poziciju koju aktualno održavaju svi entiteti i to je razvojna kontinualna dimenzija
bilo prema naprijed u konstruktivnom bilo prema natrag u destruktivnom smjeru. U toj
apsolutnoj skali egzistira i druga, transverzalna dimenzija koja objašnjava maksimizaciju
informacija lokalne razine (Bonacin, 2009).
1.3.10. Moral
Konačan produkt spoznaja pojedinca je njegova moralnost. Postoje različiti pristupi
moralu i različite definicije pojma morala. Stručnjaci definiraju moral kao sveukupnost
važećih moralnih normi, prosudbi i institucija, a moralnost kao skup normi i načela koji daje
valjanost nekom određenom moralu ili opravdava neko moralno relevantno djelovanje
(Talanga, 1999). Ćudoređe kako se još moral naziva, u najširem smislu je oblik društvene
svijesti, skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi prihvaćenih u životu neke zajednice.
Određuje kakvo ljudsko djelovanje treba biti a pripadnici zajednice prihvaćaju ta načela i
podvrgavaju im se dobrovoljno, regulirajući na taj način relacije među sobom. Moralna
pravila dakle nisu apsolutno važeća, razlikuju se i s obzirom na vrijeme u kojem egzistiraju i s
obzirom na prostor odnosno društvo čiju vrijednost predstavljaju. Nepoštivanje moralnih
pravila nema za posljedicu pravne sankcije već one „ljudske“ – bojkot, ismijavanje itd. [28].
Prema drugim autorima moral dolazi od latinskog mos, moris što znači navika/običaj i
predstavlja skup pravila nekog društva o sadržaju i načinu međusobnih odnosa, shvaćanje
odnosa prema dobru i zlu u najširem smislu, svijest o dužnosti, pošten i svjestan odnos prema
radu. Najveća moralna vrijednost jest dobro a moralna izvrsnost osobe naziva se vrlina.
40
Latinska riječ virtus znači “muževno”, od vir “muž”, te se odnosi izvorno na muške, ratne
vrline kao hrabrost (Špago, 2011).
No, bez ikakve sumnje može se ustvrditi kako je moral direktna posljedica razvoja
općenito, a s posebnim naglaskom na razvoj ljudskih spoznaja sve do danas. Bolje rečeno,
mogli bi kazati kako moral predstavlja vrhunac čovjekove spoznaje. Vratimo se u prošlost.
Ukoliko bi pažljivo i sa svih strana proučili, moguće je kako bi tragove moralnosti (neke
vrste) mogli naći i u prapovijesnih špiljskih ljudi. U to vrijeme riječ je bila o egoizmu i
intuitivnom djelovanju, stihijski i bez planiranja. Moralnost tog vremena sastojala se u pukoj
činjenici da članovi zajednice žive zajedno u zajedničkom interesu. S vremenom, moralno
djelovanje se sa pukog toleriranja drugih proširilo prije svega na zaštitu vlastitog potomstva i
to zahvaljujući instinktu za nastavak vrste. Pojedinac više nije sam. Sad je jedan član grupe u
kojoj je barem jedno biće njegov potomak. Moralnost se prepoznaje u definiciji grupnog
dometa u svrhu očuvanja grupnog integriteta. Život u zajednici omogućava „lakši“ život,
više je potomstva a i mogućnost za osnivanje sličnih zajednica na drugom prostoru. U nekom
trenutku, iz nekih razloga, grupe dođu u kontakt i komuniciraju. Moralnost se sada pretvara u
empatiju živoga tj. pomoć entitetima izvan primarne grupe. Sve ovo se događa kroz dugo
vremensko razdoblje, čovjek je napredovao u svemu, zahvaljući znatiželji, hrabrosti i
kreativnosti unutar znanosti i umjetnosti te prošao biološke, sociološke, psihološke i druge
promjene. Živi svijet oko sebe je prilagodio sebi i neprestano ga iskorištava. Produžio je vijek
„svog trajanja“ i živi opterećen sa manje bolesti nego prije, na lakši način. Vrhunac čovjekova
razvoja na svim područjima morao je biti opći kolektivni altruizam tj. moralno i etičko
djelovanje (Bonacin, D. i Bonacin Da. 2011). Je li to slučaj? Prema onome što se može vidjeti
u realnom okruženju altruizam je najviše zastupljen upravo u područjima znanosti i
umjetnosti. No ne misle svi tako. Prema francuskom filozofu J.J. Rousseau čovjek je po
prirodi dobar i nije počinio nikakav istočni grijeh već su ga pokvarili civilizacija i kultura. Po
njemu sav napredak znanosti, umjetnosti, tehnike i gospodarstva znači gubitak izvorne
ljudskosti, zdrave prirodne sreće i harmonije. Nevino samoljublje pretvara se pod utjecajem
razuma u egoizam, a pretjerana putenost, slabljenje karaktera i pokvarenost običaja posljedica
su razvijanja umjetnosti. Kako sad to? Umjetnost i znanost slabe karakter? Prije se može reći
da jak karakter ostaje jak. Umjetnost i znanost utemeljene su i djeluju na osnovu prirodnih
zakona, dakle u prirodi, iz prirode i sa prirodom. Znanost nudi nove spoznaje, olakšava
postojanje i vodi nas negdje „više“ u hijerarhiji postojanja. Umjetnost ima dužnost osloboditi
čovjeka i pustiti ga da se „batrga“ u vrtlozima stvarnosti, a uz pomoć znanosti, pa ako preživi,
preživi..., pri tom razmatrajući moralnost vlastitog postojanja i djelovanja.
41
Nije dužnost umjetnosti zamijeniti smijenjena pravila konzervativizma, u tome i jest
poanta. Koji je čovjekov krajnji cilj? Ljubav, zdravlje, mir, zadovoljstvo? Prethodna
razmišljanja (pa i J.J. Rousseaua) očigledna su posljedica primarne a i ostalih socijalizacija
koju je sam mislilac prošao. Zašto je želi drugima? I na koji način se to istinska znanosti i
umjetnost mogu uopće zauzdati? I konačno, ako je netko temeljem neznanja, vlasti ili
drugačije izvršio u nekom trenutku zloporabu znanosti i umjetnosti, to ni po čemu ne derogira
njihovu stvarnu vrijednost po čovjekovu egzistenciju, razvoj i napredovanje!
1.3.11. Optimizacija
Svijet je oduvijek kompleksno i varijabilno mjesto za život. Poput velike paukove mreže
ispresijecan je nitima satkanim od proizvoda ljudskog djelovanja, samih ljudi, entiteta i
procesa na koje ljudi još nisu djelovali te prostora u kojem sve to funkcionira. Na svakom
koraku, u svim smjerovima, sjecišta tih novospoznatih informacija talože se na bezbrojne
slojeve postojećih, na specifične i kompleksne načine razapete u tom istom prostoru. U
takvom svijetu, osobi koja donosi odluke, nije lako. Ona mora naučiti „plivati“ u tom moru, u
kojem slučaju nije svejedno jesi li morski pas, kit ili srdela. Moglo bi se najjednostavnije reći
kako ta osoba mora biti adekvatno „naoružana“ za borbu sa svim preprekama na koje će naići,
što uključuje raznovrsne resurse. No, kada osoba i pomisli kako napokon posjeduje sve
potrebno za odlučiti, moguće je da za postavljeni cilj bude više rješenja. Kako donijeti
adekvatnu, optimalnu odluku? I što to znači za prostor u kojemu se, i za koji donosi?!
(Bonacin, Da., 2008).
Prema klasičnoj teoriji odlučivanja, racionalni donositelj odluke teži upravo donošenju
optimalne odluke. Što to znači? To zapravo pretpostavlja slijedeće: on će prije svega biti
svjestan spoznaje kako postoji nesklad između stvarnog i željenog stanja, zatim će prepoznati,
postaviti, organizirati i/ili rangirati ciljeve koje je nužno ostvariti kako bi se taj nesklad
uklonio a zatim na temelju tih ciljeva prepoznati raspoložive pravce akcije. Kada prouči i
usporedi sve raspoložive akcije, mora znati odabrati upravo onu koja obećava najviše
poželjnih posljedica odnosno onu koja mu maksimizira korisnost (Bahtijarević-Šiber i
Sikavica, 2001). Dakle, maksimizirana korisnost ostvarivanja unaprijed postavljenog cilja je
ono što današnji čovjek želi. No, čovjek je oduvijek želio više, i to maksimalno moguće,
shodno razini na kojoj je bio i uz resurse koji su mu dostupni. Znanost i tehnologija su mu
uvelike pomogli pri tome, no odlučivanje i optimiziranje postojećeg događalo se zapravo
oduvijek.
42
Od samih početaka ljudskog postojanja ljudi su zapravo optimizirali svoje djleovanje. U
najstarija vremena djeca su, kao što rade i danas oponašala radne pokrete starijih i usvajala ih
kroz igru pripremajući se za svoju ulogu u zajednici. Oponašanje je postepeno dovodilo do
spoznaje o vrijednosti i koristi igre za radne navike pa su takve igre vjerojatno ušle u život
cijele zajednice. Pronalazak koplja, sjekire, luka i strijele, zahtijevalo je vježbanje pogotovo
kad se uzme u obzir kako su ti predmeti služili kao sredstva u pribavljanju hrane te kao oružje
za obranu i napad. Prednost onih koji su bolje trčali, skakali, bacali, plivali ili gađali bila je
neosporna, stoga su se oni, radeći na tome da tako i ostane, vremenom izdvojili od ostalih
(Opća enciklopedija, 1967; Enciklopedija fizičke kulture, 1977).
Za svo to vrijeme nadmetali su se međusobno kroz igru i rad. Razmišljajući u tom pravcu
i proučavajući pri tom raspoložive sačuvane povijesne ostatke, možemo jasno vidjeti kako je
čovjek od svojih početaka koristio nova saznanja te optimizirao način na koji je živio
donoseći optimalne odluke kako bi sebi omogućio lakši život i maksimizirao korisnost
naravno na razini tadašnjeg stupnja razvijenosti. Za primjer možemo navesti Hušnjakovo brdo
(Krapina-Hrvatska) gdje je Dragutin Gorjanović Kramberger 1899.-1905. u polu-špilji, u
slojevima pijeska i pepela pronašao mnogo kamenog alata i oružja (ručnih klinova, školjaka
za koplje, bodeža, pilica) te mnogo kosti jelena, nosoroga, slona, pračovjeka i dr. (Opća
enciklopedija, 1967). Sve to čime se očigledno bavio, čovjek nije mogao sam, morao je
„optimizirati“ svoj život stupajući u zajednice s drugim ljudima, što je vidljivo i iz tragova
ognjišta sa spaljenim kostima. Očigledno je kako se morao organizirati u zajednicu sa više
članova koji obavljaju različite poslove. Tada su to bili čopori i plemena, a uz nešto mašte
može se reći da su to danas organizacije i njihovi savezi. No funkcija im je ista - ostvarivanje
određenog cilja. Preživljavanje u oba slučaja. Spoznavanje u oba slučaja. Dugoročno gledano,
svako novo otkriće vodilo je ka boljitku zajednice, stoga se zapravo vršila optimizacija iste.
Znanje se dijelilo, nova otkrića primjenjivala i uvodila u praksu a zajednica je profitirala i
napredovala. Zajednički rad i u tadašnje vrijeme, te razvoj govora a u današnje primjerice
razvoj informatičke tehnologije, omogućio je daljnji razvoj. Čovjek je dakle, optimizirao
resurse koje je imao (Bonacin, Da., 2008). S podjelom rada i daljnjim razvojem
najvjerojatnije nužno nastaju odnosi hijerarhije koji se moraju utvrditi pravilima što dovodi do
nastanka ustroja pa u konačnici i države kao organizacije te dalje do današnjeg načina života.
Tijekom tog puta čovječanstvo je prošlo kroz nekoliko revolucija: revoluciju razvoja alata i
oružja, revoluciju razvoja vlastitih izvora hrane, organizacije ustroja socijalne zajednice,
razvoja strojeva, razvoja informacijskih sustava i umjetne inteligencije te moralnu revoluciju
koja još traje (Bilić i Bonacin, 2007).
43
Iz svega prethodno navedenog, svjesni onoga danas, možemo zaključiti kako nas sve ono
što jesmo tjera da optimiziramo ono što imamo i idemo dalje. U pradavna vremena, vizija
budućnosti zbog koje su morali „misliti“ postojala je u vidu punog želuca, no sa takoreći
svakodnevnim novim spoznajama evoluirala je i ta vizija kroz vrijeme u ovo što jest danas.
To nas dovodi do zaključka kako je moguća optimizacija na dva načina: spontani ili
stohastički koji se odvija prirodno kao kombinacija više slučajnih uvjeta ili namjerni tj.
usmjereni. Potpuno je logično zaključiti kako je menadžment, iako možda nastao kao
spontana potreba za upravljanjem raspoloživim resursima, postao namjeran i usmjeren način
optimizacije postojećih resursa onog momenta kad je prerastao u jednu od najvažnijih
funkcija i alata današnjeg načina života (Aksentijević i sur., 2008).
44
1.4.
Osnovne poveznice pojedinca i društva
Iz svega prethodno navedenog, svjesni onoga danas, možemo zaključiti kako nas sve ono
što jesmo tjera da ide dalje. Što čovjeka tjera da ide dalje te stvara povijest? Što ga tjera da
preživi, napravi prvi korak, nauči i razvija se? Što ga je usmjerilo ka preživljavanju i
udruživanju u obitelji, druge zajednice i društva? Prije svega motivi i potrebe, pa zajednički
interesi užeg obujma u smislu zajedničkih vrijednosti i upravljanja resurisma i napokon
zajednički interesi globalnijeg tipa.
1.4.1. Motivi i potrebe
Dakle, ono što nas je tjeralo kroz povijest dalje i što nas čini ljudima su potrebe i motivi
koji mogu biti urođeni (primarni – glad, žeđ...i) i stečeni, a uzrokuju adekvatno ponašanje a
time i djelovanje ka određenom cilju. U ovom slučaju cilj je održati homeostazu tj.
unutrašnju ravnotežu i stabilnost tijela iz jednostavnog razloga što je bombardiran golemim
brojem informacija i događaja iz okoline koje neizbježno narušavaju tu ravnotežu. U tome mu
'pomažu' upravo potrebe. Potreba je psihofiziološko stanje deprivacije (lišenosti) nečeg
nužnog što rezultira motivom da se to nešto nadoknadi a to opet rezultira adekvatnim
ljudskim ponašanjem kojim se želi ostvariti taj cilj. Urođene potrebe tj. motivi su npr.
preživljavanje, potreba za društvom, za reprodukcijom, za spavanjem, dok su stečene potrebe
tj. motivi proizašli iz egzistencije (potreba za TV, za kompjuterom, itd.). Znači, motiv je
svaka pobuda koja usmjerava čovjekovo ponašanje prema određenom cilju ili ciljevima,
održava to ponašanje i određuje mu intenzitet. Mogu se promatrati: kao integralni dio sklopa
osobina ličnosti (konativnih dimenzija) i nije ih moguće izdvojiti te kao zaseban psihološki
sklop koji je jako blisko povezan s ostalima.
Čovjek mora zadovoljiti potrebe. U procesu zadovoljavanja tih potreba dolazi do novih
spoznaja koje integrira sa starima i napreduje. U pradavna vremena najvažniji motiv bio je
vezan za zadovoljavanje elementarnih ali najintenzivnijih potreba: preživljavanje (sklonište,
hrana, voda, toplina, ) i produženje vrste (kretanje, razmnožavanje i borba za vlast pa i
ženku). No pobjeda je u svakom vremenu vrlo jak motiv. Značila je život ! Računica je bila
jednostavna: uspješni su jednostavno ostali živi, a neuspješni ne! Obično su poraženi bivali
pojedeni, pobjednici imali “banket”. Iako tisućljećima sve to nestaje i pretvara se u simbolički
okršaj i danas su u nama segmenti tih vremena i ne mogu se izbrisati. Pobjeda je značila i
znači privilegije i imovinsku korist, pobjeda je značila i znači slavu i mjesto u povijesti.
45
Pobjeda je značila i znači društveni status/ moć / vlast. Pri tom vrijedi pravilo da je svako
ostvarenje cilja je pobjeda i svaka nova istinita i primjenjiva spoznaja jest pobjeda. Među
ostale ljudske potrebe pa tako i motive spadaju: psihološke potrebe (individualnost), potreba
za edukacijom (znanje), sociološke potrebe (ekspozicija), potreba za priznanjem (evaluacija),
potreba za upravljanjem (menadžment). No vidljivo je i to da, ma kako napredovao, čovjek
očito “kaska” za vlastitim djelovanjem jer se s novim spoznajama javljaju i nove potrebe
(Bonacin i Bonacin, 2010).
Potreba za upravljanjem vrlo je posebna i nije zastupljena kod svih zajednica, u svim
vremenima i uvjetima baš jednako. U najmanjoj mjeri želimo upravljati prvo sami sobom a
onda i drugima, ovisno o željama i naravno sposobnostima. Upravo su potencijalne
sposobnosti tj. mehanizmi upravljačkog potencijala koji postoje u latentnoj sferi ono što je
predmet ovog rada.
1.4.2. Upravljanje
Otkad postoji, čovjek upravlja sobom i svijetom oko sebe na određenoj razini. U početku
riječ je bila o autonomnom individualnom upravljanju, dakle, čistom spoju s prirodom.
Potom je to upravljanje temeljeno na efikasnosti jer je morao preživjeti. Tijekom vremena
dolazi do akumulacije i hijerarhije odnosa tj. raspodjele ovlasti. Četvrta faza značila je
determinirano pozicioniranje upravljanja i to samosvojno a peta faza podrazumijeva
integrativni razvoj tj. uravnoteživanje potreba i resursa. Naravno, sve te faze odvijale su se
kroz dugo vremensko razdoblje i svaka od njih znači stepenicu više u čovjekovu razvoju.
Znanstveno područje koje se bavi upravljanjem je menadažment. Formalno gledano to je
mlada disciplina. Kada su u „igru“ ušli strojevi, kada se pokazala potreba za uređivanjem
odnosa u tvornicama, došlo je i do izdvajanja teorija koje su se odnosile na taj prostor.
Međutim, gotovo svaka civilizacija u prošlosti imala je odlične upravljačke pothvate za
vrijeme svog trajanja.
Egipćani su svoje građevine podizali bez uporabe strojeva, samo s pomoću ljudske i
eventualno životinjske snage. Rad na javnim projektima bio je porez neke vrste, svi su morali
sudjelovati. Većinom se radilo u sezonama poplava kad se ništa drugo inače nije radilo a za
radnike su građeni posebni gradovi. Bili su plaćeni hranom, pićem, odjećom i ostalim
potrepštinama. Rijeka je bila glavni trgovački put pa su tržnice bile organizirane u lukama
(Grant, 2010).
46
Kao najveći grad država, klasična Atena imala je prvu demokratsku vladu u svijetu, svi
odrasli muški građani imali su pravo glasa, mogli su držati govore u Skupštini, birati ministre
i sudjelovati u vladi. Svjesni važnosti gimnastike tj. tjelesnog vježbanja za zdravlje, tome su
podučavali u svojim „gimnazijama“ te su iz različitih razloga organizirali velika natjecanja Olimpijske igre. Grčki mislilac Platon (428-348 p.n.e.) napisao je „Državu“ prvi izvještaj o
državi organiziranoj na ispravnim principima (Grant, 2010).
Mohenjo Daro bio je dobro isplaniran grad s ulicama postavljenim u obliku mreže, grad
se sastojao od dva dijela: nasipa gdje su bile važne javne zgrade i donje četvrti, gdje su bile
obične stambene kuće. Kuće su sagrađene blizu ali odvojeno s ulazom koji je bio u mirnom
prolazu sa stražnje strane, udaljen od prometnih uliaca. Grad je imao mrežu bunara a većina
kuća imala je kupaonice povezane s odvodima što su se protezali ispod ulica (Morris, 2010 b).
Oko 221. godine p.n.e. u carstvu Quin su uvedene norme kako bi se ubrzala i olakšala
komunikacija te poboljšala središnja vlast. Utezi i mjere su normirani, kovani novac također a
piktografsko pismo je pojednostavljeno. Izgradili su se putevi i kanali a normirana je čak i
širina zaprežnih kola (Morris, 2010 b).
Iako su u svoje vrijeme bili na dnu društvene ljestvice, kineski trgovci iz 5.st.p.ne. su bili
uspešni i bogati jer su iskorištavali rastuću mrežu putova i kanala za prevoženje robe. Nisu
pratili svoju robu. Koristili su se postajama koje su se na točno određenim mjestima nalazile
te tu robu prodavale ili razmjenjivali (Morris, 2010 b).
Sredinom prvog tisućljeća p.n.e u ranom Japanu prakticira se planski uzgoj riže
natapanjem. U razdoblju od 4-6 st. n. e. klanovi su podijeljeni na manje skupine
specijalizirane za razlčita zanimanja (poljodjelci, lovci, lončari i ljevači, zaštinici)
Oko 1000. Godine p.n.e. Maje su naselile poluotok Yucatan. Nakon nekoliko stoljeća
počeli su mrežom kanala isušivati močvarno tlo pretvarajući ga u zemlju pogodnu za
poljodjeljstvo. Krčili su šume, spaljivali teren (gnjojenje) te gradili terase na obroncima za
vrtove. Također su izgradili trgovačku mrežu diljem regije. Izradili su kalendar povezan sa
kretanjem nebeskih tijela. Jako su dobro koristili dostupan građevinski materijal često na
udaljenim lokacijama (Connolly, 2010).
Inke su oko 1200 n.e. gradili terasaste vrtove na strmim planinskim obroncima a vlada je
imala posebne stručnjake za poljodjeljstvo koji su služili kao savjetnici. Vlada je za ovu
uslugu uzimala dio prinosa koji se dijelio gdje je potrebno. Arhitekti Inka rabili su makete u
malom mjerilu kako bi graditeljima zorno pokazali krajnji izgled građevine. Sproveli su
velike prometne projekte povezivanja najudaljenijih krajeva s prijestolnicom, koristeći viseće
mostove u planinama Anda, cestama na obroncima itd.
47
Carstvo Inka bilo je povezano mrežom putova koja se protezala u duljini od 25000 km.
Imali su skupine profesionalnih trkača koji su radili u smjenama i služili komunikaciji
(Connolly, 2010).
Kinezi su u vrijeme dinastije Tang imali specifične metode urbanističkog planiranja i
gradnje gradova sa širokim mrežnim ulicama (Connolly, 2011).
U razdoblju Heian u Japanu car je pokušao upravljati nacijom od 5 milijuna ljudi tako što
zemlju podijelio u 66 provicnija sa namjesnicima i činovnicima. Utjecaj su imali i ratnički
klanovi, bogati zemljoposjednici, plemići i na dnu siromašni seljaci (Connolly, 2010) .
Za rimsku civilizaciju bila je karakteristična gradnja cesta, mostova i akvadukta. Koristili
su beton zahvaljujući kojem su se mnoge ceste održale do danas. Zahvaljujući takvim
cestama, Rim je bio središte cestovne mreže, a ceste su bile obilježene putokazima. Inženjeri
su svladavali velike udaljenosti kako bi doveli svježu vodu u gradove. Voda se prenosila
ispod zemlje ili akvaduktima do bogatih kuća, kupališta i uličnih fontana. Vrijedi izreka „Svi
putovi vode u Rim“ (Allan, 2010).
Osim što su bile udobne za putovanje, ceste su Rimljanima služile za bržu komunikaciju,
te za romanizaciju osvojenih naroda. Nudilo se rimsko državljanstvo mnogim narodima koje
se pokorilo, dajući im ista prava koja su imali Rimljani. Godine 528. Car Justinijan I naredio
je prikupljanje svih zakona rimskog svijeta. Trebalo je 14 mjeseci za taj pothvat pa je zakonik
objavljen 529. u 12 knjiga sa više od milijun riječi. Justinijan je želio da njegov zakonik uđe u
široku uporabu kako bi se rimski utjecaj širio što dalje. Od 11. stoljeća nadalje, postao je
temelj zapadnoeupropskog pravnog sustava. Justinijanov zakonik, napisan na latinskom
jeziku, bio je veliki (Allan, 2010) organizacijski poduhvat. Njime je rimsko pravo postalo
visokologično i primjenjivo svugdje.
1.4.3. Kultura kao temelj egzistencije određenog društva
Sve što postoji u prirodi od nečeg počinje. To je kultura za društvo. Temelj egzistencije
određenog društva. Kultura je sustav naučenih obrazaca, mišljenja, osjećanja i djelovanja,
kao i izraza tih obrazaca u materijalnim objektima karakterističnim za neku skupinu ljudi,
zajednicu ili društvo. Kultura je složena cjelina sastavljena od tri međusobno povezana
fenomena:
a) Obrazaca ponašanja koje ljudi rabe kao članovi tog društva,
b) Zajedničkih vrijednosti, vjerovanja i pravila za definiranje međusobnih odnosa,
c) Alata i tehnologije koje su ljudi izmislili da se prilagode sredini.
48
Svaka kultura zasnovana je na simbolima, naučena je jer ne ovisi o biološkom nasljeđu,
zajednička je za većinu članova tog društva, integrirana je cjelina i neprekidno se mijenja.
Najvažniji skup simbola kojima se prenose informacije unutar kulture jest jezik. Kultura je
utemeljena na zajedničkim vrijednostima tj. apstraknim idejama o tome što je dobro i
poželjno a koje se socijalizacijom prenose na nova pokoljenja i štite društvenim normama
poput običaja, moralnih normi, narodnih običaja, tabua i kroz pravni sustav pravnim normama
društva (Fanuko i sur., 1995).
1.4.4. Globalizacija
Dakle, temelj određenog društva jest kultura. No, svako društvo ima svoju? To je
neiscrpan izvor rasprava, sukoba, ratova?! Zbog razlika. I materijalne koristi. Globalizacija
prije svega za posljedicu ima to da se razlike svode na što manju mjeru. Zatim se traži
nekakva korist za sve zainteresirane strane i to po principima tržišta. Ona predstavlja proces
povezivanja, komunikacije i međusobne ovisnosti naroda u različitim oblastima tj. predstavlja
stanje onog što je globalno (Anić i Goldstein, 2007). Iako težnja da „svi budu pod istom
kapom“ postoji zapravo oduvijek što je vidljivo iz svih konflikata i osvajanja koja su se u
prošlosti dogodila, tek je moderno doba donijelo stvarni smisao te riječi u praksu. Razvoj
tehnologije naročito informatičke, omogućilo je praktično neograničenu komunikaciju, što
znači da je i prijenos informacija (u vidu glazbe, filmova, dokumentaraca, vijesti...) puno lakši
nego prije i moguć je. Dakako, olakšana je i mogućnost transfera razih negativnih 'stvari' no te
negativnosti su u svjetlu svih današnjih događaja zapravo vrlo blijede i gube na argumentaciji.
Sloboda izbora koja se uvijek naglašava kad se spomene globalizacija postaje mit jer između
kojih to mogućnosti se bira? Ako ti se nametne od 100 tema njih 99, hoćeš li kopati da tražiš
onu 100-u? Riječ je naravno o internetu. Opasnosti od pasivnog nametanja i otuđenja ljudi,
prouzročene su praktičnom no zastrašujućom mogućnošću da se sjedi cijeli dan u jednoj
prostoriji, za kompjuterom, a obavi sve što je potrebno, od plaćanja računa na banci do
liječničkog pregleda. Ta je opasnost tako očito vidljiva a posebno piscima znanstvene
fantastike. Još je bolji primjer u ekonomskoj sferi. Davnih dana trgovati je značilo izaći u
susjednu ulicu na tržnicu ili čak otići u susjedni grad. Danas je cijeli svijet otvoreno tržište
prepuno motivirajućih faktora koji potiču na neprestanu proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i
potrošnju. Od igle do lokomotive, svega ima. Više nije pitanje ima li, nego koje veličine, boje,
mirisa, okusa, izgleda... Što to znači mladim ljudima? Na koji način se reflektira? Tko je
istražio stvarne sociološke posljedice svega? Itd, itd.
49
1.5. Student upravljač i važnost njegove pozicije u društvu
Gdje je u svemu rečenome student? Dobar dio studentske populacije je za istim tim
/nekim/ kompjuterom iz prethodne stavke. Začaran spoznajom kako jedan kompjuter
zamjenjuje „mali milijun“ knjiga, mogućnošću trenutne alokacije resursa i znanja (internet),
opčinjen mogućnošću aktivnog sudjelovanja pa makar na interaktivnim igricama, mlad čovjek
lakonski odbaci, za početak fizičko kretanje, pa promijeni način ishrane ili barem vrstu
posude (juha i kompjuter se baš ne vole), zatim počme kupovati preko mreže a na kraju
upoznaje i druge ljude i potencijalne partnere preko mreže... Kamo to vodi?
Postavlja se pitanje: Je li to sve zaista tako? Je li mlada generacija već duboko upala u
„živo blato“, pa se ne može izvući? Obzirom da je poznato kako je većina za znanost bitnih
stvari skrivena u latentnom prostoru, postoji li mogućnost da postoje latentni mehanizmi koji
drugačije definiraju društvenu sliku. Ili barem poznatu.
Zašto je to važno? Zato jer ne govorimo o bebama, kojima trebaju godine odgoja,
socijalizacije i edukacije kako bi nam bile zanimljive vezano za problem, također ne
govorimo o jako vremešnim starcima bijele brade koji ne znaju ni kako se zovu, govorimo o
populaciji mladih ljudi koji će završivši stupanj edukacije koji su upisali i napokon biti u
stanju nešto mijenjati, nečim upravljati. Svi će nečim upravljati. Makar to bilo samo sa
svojim vlastitim životu.
Sam pojam „student“ dolazi od latinskih riječi: studeo što znači truditi se, nastojati oko
nečega težiti za čim, dati se na što, te studium što znači težnja, revnost, pristajanje, sebično
nastojanje, znanstveno nastojanje, znanstveni posao (Žepić, 1995). Pojam „student“
predstavlja osobu koja pohađa ustanovu višeg ili visokog obrazovanja, obično fakultet ili
institut u okviru nekog univerziteta, s ciljem stjecanja znanja u nekom području znanosti [29].
Obzirom kako je lakše razmišljati o problemu na način koji će najviše moguće
„osvijetliti“ segmente u njega uključene, za početak bi se moglo razjasniti čemu studiranje
zapravo služi? Koji je cilj truda, težnje, nastojanja...? Prema znanstvenim izvorima krajnji cilj
studiranja je stjecanje znanja u nekom području. Zašto? Zato da bi adekvatno mogli preživjeti
i živjeti gledano s aspekta pojedinca, te kako bi taj pojedinac mogao igrati uloge koje su mu
namjenjene, gledano s aspekta društva.
Period studiranja turbulentno je razdoblje. Sam početak je stresan. Bez obzira ostao
student kod kuće ili je u novom gradu, treba se prilagoditi novim ljudima. Također i
drugačijem obliku rada, novom načinu života! U takvim situacijama očekuje se zbunjenost,
strah i bezbroj pitanja [30].
50
Dakle, iz svega prethodno navedenog, očita je važnost kako upravljanja, tako i razdoblja
u ljudskom životu u kojem on usvaja nova znanja i formira spoznaje (studira) i napokon
važnost utvrđivanja njegove stvarne pozicije u društvu s obzirom na upravljački potencijal.
Kako je već prije navedeno nisu sve važne stvari manifestne i ne vide se na prvi pogled, što
znači da se i njihove posljedice manifestiraju kasnije, u određenim slučajevima možda i
prekasno. U smislu ovog rada, to vrijeme manifestiranja poslijedica počinje kada pojedinac
zaigra i svoje ostale uloge u društvu, primjerice ulogu određenog zanimanja, ulogu braka,
roditeljstva, itd. Ukoliko se uzme u obzir važnost vremena kao jednog od tri najvažnija
ljudska pa i dakle i menadžerska resursa (Bonacin i Bonacin, 2010), nije li očita potreba za
pravovremenim prepoznavanjem onog latentnog u strukturi društva? Jer kako će društvo kao
živo biće iskoristiti humani resurs koji ima i razvijati se, ukoliko to nije u pravo vrijeme i na
pravi način izvedeno?
51
1.6. Upravljanje u modernom društvu
Najjednostavnije rečeno, upravljanje je priprema, nadzor, kontrola i djelovanje na neki
objekt ili neki proces s ciljem dovođenja objekta u neko željeno stanje. To znači da postoje tri
bitna segmenta upravljanja: objekt (ono čime se upravlja), metode (kako se upravlja),
generator (onaj tko upravlja) i to očigledno hijerarhijski definirana pri čemu je generator
upravljanja hijerarhijski izrazito nadređen svim ostalima. On (sukladno znanju, nadređenim
institucijama,...) odlučuje koji su ciljevi upravljanja, tko će biti objekt upravljanja, koje će se
metode primijeniti, koji će biti kriteriji za provjeru postignutog, hoće li biti i kakva će biti
redefinicija upravljanja, te hoće li se ili ne prekinuti upravljačka djelovanja (Bonacin, 2006).
No kako je i u uvodu navedeno, upravljanje se vrši u uvjetima nesigurnosti i neznanja. Ako o
nekom procesu hipotetski znamo sve tada ćemo jednostavno i kompetentno planirati. Ako o
tom procesu ne znamo ništa onda ćemo pustiti da se odvija i intervenirati kad mi to po ko zna
kojim kriterijima smatramo za potrebno (Bonacin, 2006). Menadžment jest upravljanje iako
pojam menadžmenta ima mnogo definicija. Razlog tomu je što se kao svako kompleksno
područje može gledati s više aspekata ovisno o prostoru iz kojeg onaj koji definira dolazi, no
u svim slučajevima se upravlja nečim da bi se postiglo nešto.
Prije svega menadžment se definira kao sve poslovne aktivnosti (menadžerske funkcije),
koje obavljaju menadžeri (pojedinci koji vrše proces menadžmenta), u okviru odgovarajućeg
poslovno-organizacijskog oblika (organizacije), angažirajući potrebne resurse (materijalne,
ljudske, informacijske, financijske), uz težnju da se osigura odgovarajući balans između
efektivnosti (Drucker - raditi prave stvari, prema Šunje, 2002), efikasnosti (Drucker - raditi
prave stvari na pravi način, prema Šunje, 2002) u kratkom i dugom roku (vremensko
razdoblje) (Šunje, 2002; Kościelniak, 2007) Prema H. Fayolu postoje slijedeće međusobno
povezane i uvjetovane menadžerske funkcije (grupirani srodni poslovi): strategijsko vođenje
sa strategijskim planiranjem ili oblikovanje vizija, misije i strategije, organiziranje ili
oblikovanje okvira djelovanja, menadžment ljudskih resursa ili dizajniranje ljudskog okvira,
operativno vođenje ili interaktivno komuniciranje, operativna kontrola ili sagledavanje
ostvarenog i predlaganje mjera (Šunje, 2002).
Radna mjesta koja pojedinci zauzimaju proizlaze iz ukupne podjele rada odnosno iz
ukupne organizacijske jedinice. Za svako od tih radnih mjesta se zahtijeva odgovarajuće
znanje, sposobnost i vještina te adekvatne osobine ličnosti. U skladu s time osoba ima i
određen status, odnosno igra ulogu adekvatnu tom statusu.
52
S obzirom na hijerarhijske razine u organizaciji razlikujemo menadžere prve linije koji
koordiniraju rad operativnih izvršitelja na organizacijskom dnu, menadžere srednje razine
koji su odgovorni za poslovanje pojedinih dijelova poslovnog procesa, sektora, službi, itd., te
top-menadžere koji su na vrhu i odgovorni su za poslovanje cjelokupne organizacije. S
obzirom na poslovno područje nas mogu npr. zanimati sportski menadžeri, menadžeri u
edukaciji, u poduzeću i td. Istraživanja Mintzberga (Šunje, 2002) dovela su do stvaranja
modela načina na koji menadžeri obavljaju svoje poslove i to kroz deset grupiranih, različitih
međusobno uvjetovanih menadžerskih uloga odnosno specifičnih načina ponašanja proizašlih
iz same menadžerske pozicije. To su: a) Interpersonalne uloge koje direktno proizlaze iz
formalnog autoriteta i statusa i odnose se na sve moguće interpersonalne kontakte (nominalni
vođa – rituali i ceremonije, vođa – kontakt s ljudima za koje je odgovoran, veza – kontakt s
ljudima izvan grupe za koju je odgovoran), b) Informacijske uloge, usmjerene na procesiranje
informacija u smislu prikupljanja, obrade i preusmjeravanja obrađenih i neobrađenih
informacija (monitor – prikupljanje informacija, odašiljač – odašiljanje informacija unutar
grupe za koju je odgovoran, glasnogovornik – odašiljanja informacija izvan grupe za koju je
odgovoran) i c) Uloge poslovnog odlučivanja koje čine suštinu menadžerskog posla
(poduzetnik – inicijator promjena, korektor poremećaja – reakcija na sve vrste poremećaja,
alokator resursa – angažiranje resursa, pregovarač – partnerima kupcima itd). Pri tome
menadžeri moraju posjedovati određena tehnička znanja (odvijanja samog procesa),
interpersonalne vještine (komuniciranja) te konceptualne sposobnosti (razmišljanja) (Price,
1987; Muchacka, 2007; Mučalo i Šop, 2008).
53
2.
Metodološki okvir rada
Stara kineska poslovica kaže: „Put od tisuću milja počinje jednim korakom!“
[31]
.
Nepobitna istina. Gdje god se htjelo doći, potrebno je prije svega zakoračiti. Uzalud svi, ma
kako dobro skrojeni planovi ako taj prvi korak nakon planiranja nije učinjen. Jedan korak. Za
početak.
Neil Armstrong, prvi čovjek koji je kročio nogom na Mjesec izjavio je tom prigodom,
sav potresen: “Ovo je mali korak za čovjeka ali divovski skok za čovječanstvo!”
[32, 33]
. Isto
tako nepobitna istina. No, s velikom mjerom sigurnosti može se ustvrditi kako to vrijedi za
svaki učinjeni čovjekov korak. Iako to na prvi pogled nije uvijek vidljivo – jest tako, jer
čovjek ne može znati (za sada) sve relevantne čimbenike, a prostor u kojem egzistira je
kompleksan i promjenjiv pa stoga i nerijetko teško prepoznatljiv. Iz tog razloga nije uvijek
potpuno vidljivo ni jasno kako taj korak utječe na bližu ili udaljeniju okolinu ili kakve
posljedice za budućnost ostavlja (Bonacin, 2011). Očita je nužnost neprekidnog spoznavanja
toga prostora u svrhu traženja prirodnih pravila koja u njemu egzistiraju a koje nam
omogućavaju „daljnje koračanje“.
Dakle, bez obzira kakvo bilo, svako putovanje počinje prvim korakom i taj korak, iako
zapravo malen za čovjeka, s aspekta spoznaje velik je za čovječanstvo. Prirodna pravila
imanentna svijetu egzistiraju neovisno o nama a zbog složenosti obično nisu jednostavno
vidljiva. Očita je dakle, potreba spoznavanja onog latentnog u prostoru, i to prije svega trajnih
prirodnih zakonitosti i pravila na kojima se grade i iz kojih proizlaze primjenjena tehnološka
rješenja. A to je najteži put. Istina postoji, izmišljati se može samo laž (G. Braque). Poput
nekog starog kopača zlata moraš se pomiriti s time da treba iskopati mnogo pijeska iz kojega
ćeš poslije strpljivo isprati nekoliko sićušnih komadića zlata (Dorothy Bryant). Očito je kao
neće daleko otići onaj ko unaprijed zna gdje treba stići (Napoleon) i isto tako to znači da će
se nova mora otkriti tek kad se stekne dovoljno hrabrosti da se iz vida izgubi obala (lord
Chesterfield [35]). U te svrhe a po „pozivu“ srca, jer istinu spoznajemo ne samo umom nego i
srcem (Blase Pascal), znanost treba tretirati poput starog prijatelja. Ne ide ispred tebe jer
možda nećeš slijediti, ne hoda iza tebe jer možda nećeš voditi. Ona hoda pokraj tebe i tvoj je
prijatelj (Albert Camus). Neki vide stvari i pitaju - zašto? A ti sanjaš o onome što nije bilo i
pitaš se zašto ne? (George Bernard Show). Na kraju krajeva, sutra će danas biti jučer
(Bonacin, [31]).
54
Istraživanje i spoznavanje, naravno, nije ograničeno na samo jedan segment, jer Brod
jest siguran u luci ali radi toga se brodovi ne grade (Grace Murray Hopper) i jedini način da
se istraže granice mogućega je da se ide preko njih u nemoguće (Arthur C. Clark). Sve to radi
sveopće sreće, jer učenje je sjeme znanja a znanje je sjeme sreće (Gruzijska narodna izreka).
Budući je znanost mašta u službi provjerljive istine (Gerald Edelman
[10, 31, 33]
), potrebno je
utvrditi inicijalni metodološki okvir koje istraživanje mora sadržavati.
Metodologija je manje-više standardizirani put kojim se krećemo u nastojanju postavljanja
odrednica koje nas vode do razumijevanja rezultata istraživanja. To je cijeli niz postavki
potrebnih za razumijevanje zaokružene cjeline problema koji nas zanima i koji želimo
istraživati (Bonacin, 2009). Inicijalni metodološki okvir bilo kojeg istraživanja sadrži
nekoliko segmenata i to redom: opće spoznajne postavke, postupke zaključivanja, konkretne
istraživačke metode te postupke prikupljanja, obrade i interpretacije podataka.
55
2.1. Opće spoznajne postavke
Spoznajna materija je iznimno složena i naglašeno integrativna. Bogatstvo pojmova koji
egzistiraju i ispepletenost varijacija koje se mogu registrirati naprosto traži precizno ili barem
jasno postavljanje kriterijskih parametara na kojima neki stavovi počivaju. Dakle, prije ma
kakvog iznošenja činjenica ili podataka koji to pretendiraju biti, treba jasno izraziti polazišta
od kojih se cijela materija aritkulira. Pristup koji ne dopušta prevelika odstupanja u svim
slučajevima bilo da se o spoznavanju ili iznošenju materije okarakteriziran je bezuvjetnim
traženjem i iznošenjem znanstvene istine odnosno svih onih činjenica koje su kvalitetno
logički utemeljene i za koje se ne može pronaći kontradikcija ili nesuvislost, bez obzira bili
mi u mogućnosti trenutno ih dokazati ili ne. Suprotno od toga, sve ono što nema logičko
utemeljenje i što izgleda kao da se u “praksi dokazuje“ ne smatra se znanstvenom istinom već
manje ili više potvređnom nekom parcijalnom spoznajom uskog opsega transparencije, a
najčešće prolaznom. Dakle, taj pristup je logičko – spoznajni jer jedino takav može i biti
(Katić i Bonacin, 2001).
Sam razvoj spoznajne misli krenuo je jedinim mogućim putem još od davnih dana. Taj
pravac karakterizirali su pokušaji da se razumije, objasni i eventualno ovlada svim onim što je
čovjeku bilo dostupno i svim onim što ga je okruživalo. U nedostatku konkretnih saznanja
čovjek je pojave oko sebe promatrao integralno i sinkretistički (naknadno su se javili i drugi
pristupi). Ta početna cjelovitost bila je neminovni izraz potrebe da se sve što nas okružuje
integrira u spoznajno relevantne spoznaje dok su istodobno, zbog male količine globalnih
saznanja, subsegmenti tog sinkretizma težili modelu analitičkih saznanja koja su trebala
pojasniti neke prepoznate pojave koje se nisu nužno povezivale s drugim, naizgled različitim
pojavama. Veliki broj pojedinačnih ograničenih pojava dobijao je polako karakter poznatoga
u okvirima utilitarnih relacija. Dakle ono što je registrirano kao prepoznatljivi pojam ili skup
prepoznatih informacija s jedinstvenim značajkama dobivao je smisao zaokruženog znanja.
Takva znanja su u samim početcima najčešće bila praktično usmjerena i korištena u sasvim
jasne i konkretne, obično ograničene svrhe. Većim stupnjem spoznaja i većim civilizacijskim
i kulturnim dometima, stvorili su se uvjeti za sve kvalitetnije sagledavanje pojava u smislu
objedinjavanja različitih registriranih pojava, što je omogućilo sagledavanje sve većeg broja
informacija, saznanja i dr. u sve cjelovitije modele. No, bez obzira koliki je aktualni stupanj
saznanja bio, postojao je a i danas postoji isti problem, a to je sučeljavanje dvije naizgled
sučeljene pozicije: teorijsko-integralističke i praktično-parcijalističke.
56
Svako naše djelovanje uvijek je obojeno određenom količinom jednog ili drugog pristupa
i svaki pojedinac rješava ponaosob pitanja koja se pri tom postavljaju (Katić i Bonacin, 2001).
Ono što se kroz cijelu povijest ljudskog roda prenosilo kao znanje kao znanje na slijedeće
generacije uvijek je imalo dvije komponente, dva dijela koji su se komplementarno
nadopunjavali i prožimalli. Ta dva dijela i danas jednako predstavljaju mehaniham svih naših
aktivnosti i temeljnu pokretačku snagu, a reprezentiraju ono što nam je poznato i ono što nije.
Poznato je uvijek bilo predmet iskorištavanja, predmet sukcesije održanja postojećeg, i
predmet naših svakodnevnih vrijednosti koje su težile formiranju osobne, grupne ili globalne
perzistencije u varijabilnim uvjetima kojima smo bili izloženi. Taj dio naših spoznaja je
maksimalno materijalstički i pragmatično orijentiran. Nepoznato je, međutim, kao generator
aktivnosti neprekidno usmjeravalo ljudske napore, potencijale i stremljenja prema
razjašnjavanju, prema zaokruživanju, prema razumijevanju, i prema specifičnom djelovanju
kako bi se u razumijevanju i uspjelo (Bonacin, 2009).
Kao rezultat ljudskih napora i traganja po nepoznatom javljaju se spoznaje kao dosegnuti
skup etičkih i znanstvenih postavki, emocija, znanja, informacija ali jednako i inkorproriranih
materijalnih resursa i svega ostaloga što neki, bilo kako definirani entitet (bilo koja pojava), u
sebi nosi, kao i moguće relacije s drugim entitetima. Upravo te spoznaje integrirane u cjelinu
predstavljaju to poznato što se prenosi na generacije dalje, dakle predstavlja znanje. Razinu
dostignutih spoznaja obično procjenjujemo skupom pravila, zakonitosti i postupaka koje nose
zajednički naziv: znanost (Bonacin, 2009).
U filozofskom smislu, cilj znanosti jest da spozna prirodu onakvom kakva jest, da znanje
ima istražiti i pojmovno shvatiti taj u njoj prisutni, zbiljski um i to ne obličja i slučajnosti koja
se pojavljuju na površini, već onu njenu unutrašnju „vječnu harmoniju„ kao njoj imanentan
zakon i imanentnu bit. Dakle, prirodni zakon, za razliku od zakona prava. Zakoni prirode su
opći i važe onakvi kakvi su, ne podnose nikakvo iskrivljavanje premda se u pojedinim
slučajevima ogriješi o njih. Da bi se znalo što je zakon prirode potrebno je upoznati ga jer oni
su točni a pogrešne mogu biti samo naše predstave o njima. Mjerilo ovih zakona je izvan nas i
naše spoznavanje im ništa ne pridodaje, proširiti se može samo naše znanje o njima. Dok
zakoni prava nisu apsolultni na što nas upozorava već sama njihova različitost. To je ono što
je postavljeno, što potječe od čovjeka. Čovjek tvrdi da u sebi ima mjerilo o onome što je
pravo, on može biti potčinjen nužnosti i vlasti vanjskog autoriteta no nikad kao nužnosti
prirrode jer mu njegov interes uvijek govori kako bi trebalo biti i on u sebi samom nalazi
potvrdu ili opovrgavanje onoga što važi (Hegel, 1989).
57
Prvi korak unutar formiranja općih spoznajnih postavki dakle uvijek je epistemološki.
Sama riječ epistemologija dolazi iz grčkoga επιστήμη – episteme -"znanje"
"znanje" + λόγος "logos" –
um, riječi, promišljanje što zajedno znači - teorija znanja. To je grana filozofije koja se bavi
prirodom i dosegom znanja. Izraz epistemologija je prvi uveo škotski filozof James Frederick
Ferrier /1808 – 1864/
[36]
. Prema Anić i Goldstein (2007) epistemologija je znanost o općim
uvjetima istinitosti, objektivnoj važnosti znanstvenog spoznavanja što znači da obuhvaća
logiku i teoriju spoznaje. Dakle, spoznajna teorija.
Grafikon 1 - epistemološki prostor
Izvor: [36]
Prema Platonu, do znanja se dolazi povezivanjem istine, vjerovanja i opravdanja pa se do
poznatog dolazi tako da se iz istine uz vjerovanja zaključuje o znanju
[36]
. Iz Platonova
razmišljanja proizlazi trodijelna analiza
ana
znanja u smislu standardnog de
definiranja nužnih i
dostatnih uvjeta znanja, istinitosti, opravdanja i vjerovanja,
vjerovanja a iz čega se opet formira
tradicionalna definicija znanja kao opravdanog istinitog vjerovanja [37, 38]. O
Opravdanje u logici
označuje pokazivanje razloga neke tvrdnje. U teološkom smislu pojam označuje milost koja
"opravdava", tj. oprašta i posvećuje čovjeka
[39]
. U smislu metodologije istraživanja, ppojam
opravdanja odnosi se na adekvatnu dokaznu građu na kojoj se temelji neko naše vjero
vjerovanje.
Naime, da bi nekom epistemičkom subjektu pripisali posjedovanje znanja moramo imati uvid
u osnove njegova vjerovanja, odnosno moramo biti sigurni da on to znanje temelji na dobrim
epistemičkim razlozima. Opravdanje je stoga nužna sastavnica tradicionalne
tradicionalne trodijelne analize
znanja. No, posljedica je činjenice da su istinitost i opravdanje međusobno nezavisni
nezavisni.
Pa možemo imati opravdanje i za neko neistinito vjerovanje. Najbolji primjer za to su
napuštene i opovrgnute znanstvene teorije, koje su u svoje vrijeme s obzirom na ograničene
uvjete stjecanja dokazne građe bile kontekstualno opravdane, ali nisu bile istinite. Dakle, iako
za neko vjerovanje možemo imati opravdanje to ne znači da je to vjerovanje opravdano.
58
Opravdanost u sebi uključuje konkretno ostvarenje potrebnog epistemičkog potencijala
koje neko vjerovanje ima
[36]
. Vjerovanje jest mentalni čin kojim netko prihvaća kao istinit
neki sud (tvrdnju, mišljenje), iako za to prihvaćanje nema neposredne osnove u vlastitom
iskustvu niti ga može opravdati pravilnim logičkim izvođenjem iz suda koji je već utvrđen
kao istinit. Psihološka je osnova vjerovanja različita; nekada se ono temelji na stavu
intelektualne receptivnosti ili sugeribilnosti
[40]
. Pri tome, pod istinom se podrazumijevaju
prirodni zakoni a pod vjerovanjima pretpostavke (op.a). Ukoliko se ostane na pretpostavkama
bez ikakvog dokazivanja i istraživanja, tada je riječ o dogmi ili aksiomu u kojem slučaju je
znanje jednako nuli (u ekstremnim slučajevima) jer podrazumijeva tj. tvrdi se bez provjere da
je „to tako“ i ne provjerava se više. U drugoj krajnosti – same istine, značilo bi da znamo sve,
pri čemu bi dakle znanje bilo jednako toj istini. Ono za što možemo reći da vrijedi, nalazi se u
sredini. Moramo u nešto „vjerovati“ tj. imati pretpostavku kad želimo nešto spoznati a onda to
moramo i istražiti.
Drugi korak je gnoseološki jer ispitujemo mogućnosti istinite spoznaje. Moguće je više
pravaca. Teorija spoznaje ili Gnoseologija (drugi nazivi: noetika, kritika spoznaje) je
filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim
izvorima, njihovom obujmu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti
spoznaje. Riječ je grčkog podrijetla. Postoje različiti gnoseološki pravci: empirizam,
senzualizam, racionalizam, institucionalizam, kriticizam, iracionalizam,...
Treći korak je fenomenološki jer utvrđuje bit, tj. dijelom je kibernetički jer ono što se
oslanja na kibernetiku je to što utvrđuje postojanje modela unutar strukture. Rad se općenito
dijelom naslanja na kibernetičke metode i to u dijelu koji se odnosi na utvrđivanja stanja a ne i
konstrukciju i upravljanje, jer se u radu samo utvrđuje položaj. Konstrukcija je načelno u
prostoru tehnologije, to bio plan i program tj. formiranje fakulteta a upravljanje je zadiranje u
proces, manipulacija, i postoji svugdje.
Fenomenologija je filozofski pravac koji polazeći od fenomena čistih intencionalnih
akata svijesti želi sagledati njihovu imanentnu suštinu, kao suštinu samih stvari [41].
Četvrti korak je indukcija. Induktivna metoda je sustavna primjena induktivnog načina
zaključivanja kojim se na temelju analize pojedinačnih činjenica dolazi do zaključka o općem
sudu, od zapažanja konkretnih pojedinačnih slučajeva dolazi do općih zaključaka. Pouzdanost
induktivnog
zaključka
izravno
ovisi
o:
broju
istraženih
činjenica
i
slučajeva,
reprezentativnosti analiziranih činjenica za određenu pojavu i stupnju pouzdanosti značenja
činjenica. Analiza induktivne metode mora uključiti fundamentalni element svakog
induktivnog zaključivanja, a to je relacija posebnog - općeg.
59
Postoji više vrsta indukcije, kao: Potpuna indukcija zaključak na potpunom nabrajanju
svih pojedinačnih slučajeva. U praksi se vrlo rijetko primjenjuje, a rezultat znači samo
sistematiziranje znanja. Kod ove indukcije zaključak je potpuno istinit. Nepotpuna indukcija
stvara zaključke na temelju analize ograničenog broja pojedinačnih pojava koji su primjenjivi
na ostale pojave iste vrste. Češće se upotrebljava u znanstvenom istraživanju nego potpuna
indukcija. Predikativna indukcija je proces mišljenja koje se odvija kroz zaključivanje od
jedne klase pojava na drugu klasu, pri čemu se samo zaključivanje temelji na sličnosti klasa
pojava. Analogijska indukcija temelji se na zaključivanju primjenom analogije, pri čemu se
mišljenje kreće od pojedinačne na pojedinačnu pojavu. Univerzalna indukcija temelji se na
zaključivanju od egzemplarne klase pojava na univerzalnu klasu. Kauzalna indukcija analizira
uzročnu vezu između pojava koje prethode i pojava koje slijede, čime se određuju uzročnoposlijedični odnosi.
Temelj za primjenu induktivnih metoda su opažanje, eksperiment i simulacija.
Zaključujemo da će slične pojave, koje još nisu ispitane, imati iste osobine i svojstva.
Istraživanje u ovom radu očito je fundamentalno a nije aplikativno usmjereno kao ni
razvojno u užem smislu jer bi za aplikativnost i razvojnost trebalo promijeniti prethodnu
stavku (da bude u prostoru konstrukcije). Kompletan prethodni dio, sva četiri koraka bilo je
potrebno proći kako bi se došlo do zakonitosti unutar proučavanog problema [36].
2.2. Zaključivanje
A) Postupci zaključivanja
U konkretnom slučaju u operativnom smislu dominantno je korištena sinteza informacija i
to osloncem na generalizaciju, klasifikaciju i agregaciju. Metoda sinteze je postupak
znanstvenog istraživanja i objašnjavanja stvarnosti putem sinteze jednostavnih sudova u
složenije. Sinteza je proces uopćavanja u kojemu nastaju sve apstraktniji pojmovi u
uspoređivanju s prethodnim pojmovima. Sinteza je način sistematiziranja znanja po
zakonitostima formalne logike, kao proces izgradnje teorijskog znanja u pravcu od posebnog
ka općem, odnosno od vrste prema rodu. Prema gnoseološkoj funkciji postoji: deskriptivna i
eksplikativna sinteza. Prema složenosti razlikuju se: elementarna, kauzalna i funkcionalna
sinteza. Prema cilju, odnosno usmjerenosti spoznaja, sinteze mogu biti: genetička i
strukturalna.
60
Metode apstrakcije tj.poopćavanja
•Klasifikacija - klasificiranje,opis i grupiranje entiteta u klase, razrede, odnosno tipove prema
zajedničkim obilježjima. Opisuje se vezom (odnosom) “jest pojava” (engl. Instance of),
•Generalizacija - tipovi entiteta niže razine uopćuju se tipom entiteta više razine (nadtip i
podtip). Opisuje se vezom “jest” (engl. is a),
•Agregacija - formiranje novog pojma, višeg stupnja, na temelju odnosa postojećih pojmova
Metoda generalizacije
Metoda generalizacije je misaoni postupak uopćavanja kojim se od jednog posebnog pojma
dolazi do općenitijeg koji je po stupnju viši od ostalih pojedinačnih. Od pojedinačnih
opažanja izvode se uopćeni zaključci, koji su realni samo ako imaju oslonac u stvarnosti.
Da bi se teorijski okvir pod A (utvrđivanje zakonitosti) ostvario, ove metode bile su
nužne za formiranje i identifikaciju modela unutar presjeka stanja jer se modelska svojstva ne
mogu ostvariti na manifestnoj razini zbog prevelikog broja primarnih podataka. Zbog toga je
nužno identificirati latentne strukture (mehanizme, taksnone) od kojih ovise pojave u
manifestnom prostoru.
B) Konkretne istraživačke metode
- Eksperimentalni pristup - u dijelu da nema špekulacije. Eksperimentalna metoda je
postupak promatranja pojave koja se ispituje pod točno određenim uvjetima koji dopuštaju da
se prati tijek pojave i da se ona svaki puta uz ponavljanje tih uvjeta ponovno izazove. Ona se,
dakle, zasniva na eksperimentu, kao znanstveno postavljenom pokusu. Prema Šešiću,
znanstveni eksperiment je plansko, organizirano i metodičko proizvođenje, izvođenje ili samo
mjerenje realnih pojava koji imaju za cilj otkrića nepoznatih činitelja, svojstava i odnosa
pojava, odnosno provjeravanja hipoteza o tim činiteljima i njihovim svojstvima. Ta metoda je
jedna od najtemeljnijih i najvažnijih znanstvenih metoda jedinstvenog teorijskog i praktično
znanstvenog saznanja. Osnovni faktori eksperimentalne metode su: eksperimentator,
eksperimentalna pojava (fenomen, događaj), sredstva eksperimenta, eksperimentalni
postupak, prognoza i kontrolni eksperimentalni događaj, rezultati eksperimenta i potvrda
hipoteze i ekstrapolacija rezultata u realne uvjete. Razvoj znanosti, posebno u 20. stoljeću,
umnogome se temelji na eksperimentu kao metodi.
61
Problem eksperimenta je vjerodostojnost određivanja eksperimentalnog fenomena:
- Genetička metoda (vlastite i tuđe spoznaje) je ona definicija ona kojom se određuje
geneza tj. nastanak i razvoj objekta definiranoga pojmom. Genetičkom metodom se nastoji
shvatiti, objasniti i opisati neku pojavu u njenom postanku, izučavanjem tijeka njezina
prethodnog razvoja – geneze (Belak,2005)
- Kvanitifkacija (kvan. Metode) - misli se na pridjeljivanje numeričkih vrijednosti
manifestnim i latentnim pojavama radi njihovog prepoznavanja tj. identifikacije.
C) Postupci prikupljanja i obrade i interperetacije podataka
Različita znanstvena područja koriste različite načine prikupljanja podataka. U
konkretnom slučaju korištene su slijedeće metode:
- metoda anketiranja
- faktorizacija (faktorska, taksonomska i kanonička korelacijska analiza)
- klasifikacija –-sustavna podjela i sređivanje nekog materijala (znanstvenog i stručnog)
- eksplikacija
Zadaci istraživanja bili su:
1. Definirati opći metodološki projektni okvir istraživanja,
2. Definirati ciljeve i hipoteze istraživanja,
3. Definirati zadatke istraživanja,
4. Definirati konkretni organizacijski okvir istraživanja,
5. Definirati referentne znanstvene publikacije,
6. Definirati populaciju i uzorke,
7. Definirati metode za dokazivanje hipoteza,
8. Definirati i pripremiti instrument za inicijalno prikupljanje podataka,
9. Prikupiti podatke, očistiti ih od nepotpunih i kontradiktornih odgovora,
10. Unijeti podatke u računalo,
11. Obraditi podatke u skladu s hipotezama,
12. Interpretirati rezultate,
13. Izvesti zaključke, prijedloge i navesti što je ostalo otvoreno.
62
3.
Dosadašnja istraživanja
Vrlo je teško, moglo bi se reći i nemoguće, dati nešto novo bilo u znanosti ili u „obični“
svijet oko nas poput primjerice tržišta, a da se prethodno nisu izvršila adekvatna, brojna, što
kvalitetnija i smislenija istraživanja. I to ne samo u području koje nas konkretno zanima.
Zašto? Iz vrlo jednostavnog razloga, koji čini jednu od temeljnih misli rada - ovo društvo u
kojem egzistiramo kao društveni građevni segmenti postoji u u obliku hipotetske „paukove
mreže“, ali mreže čiji su segmenti međusobno povezani i integrirani u nekoliko smjerova i
razina u vremenu i prostoru, dakle nekoliko dimenzija, te koji međusobno komuniciraju
(Bonacin, Da., 2011). Što to znači? To znači da svaku pojedinu točku na koju se usmjerimo
moramo promatrati sa što više aspekta kako bi dobili vjerodostojnu sliku onoga što
promatramo. Dakle, promatramo sve. Barem koliko je moguće. Pri tom je građa koju treba
proučavati ogromna i „kontaminirana“ onim što se ne razumije (Bonacin, Da., 2008).
3.1. Istraživanja u antropološkom smislu
Ono što danas znamo o podrijetlu čovjeka rezultat je akumuliranog znanja kroz povijest,
a sustavno, znanstvenog istraživanja iz prve polovice 19.st., potaknutog objavljivanjem
„Podrijella vrsta“ Charlesa Darwina 1859. kao rezultata paleontoloških istraživanja mnogih
desetljeća prije toga. Na temelju znanja koja su se prikupila u razdoblju od gotovo stoljeća i
pol istraživanja, može se reći kako je oblik današnjeg čovjeka rezultat evolucijske povijesti
koja je počela prije više od pet milijuna godina u istočnoj Africi (Opća enciklopedija, 2007)
potaknuta borbom za hranu te modeliranjem oružja i alata za rad.
Od vremena kad se razvijao potaknut nagonom za preživljavnjem do danas čovjek je jako
napredovao, oformio mnoge znanstvene discipline koje mu pomažu ne više samo u
preživljavanju, već u kreiranju budućnosti. Pri tome ne smeta što se quantum znanja
izuzetno povećao u najnovije doba a što je rezultiralo spoznajama koje su u mnogome učinile
ljudima život ugodnijim. Te spoznaje došle su iz različitih područja znanosti.
Stoga se postavlja pitanje treba li iskoristiti svaki trenutak kako bi temelji općih ljudskih
vrijednosti bili dobro ugrađeni. Edukacijska granica se pomakla prirodno do samog rođenja.
Postavlja se dobro pitanje, kad je vrijeme i treba li početi još prije, u prenatalnom periodu a
time se bavi više stručnjaka. Skupina izraelskih neonatologa provela je istraživanje o utjecaju
glazbe na prijevremeno rođenu djecu.
63
Jednoj skupini djece puštana je glazba uživo, drugoj je puštana snimana glazba a trećoj
nije puštana nikakva glazba. Kod prve skupine pola sata nakon završetka 30-minutne terapije
zabilježen je sporiji rad srca i dublje disanje. Osim toga, osoblje i roditelji na tom odjelu bili
su smireniji i zadovoljniji (Arnon, 2006).
Ismail je 1976. govorio kako oblici razvoja – fizički, intelektualni, emocionalni i socijalni
nisu jednostavno skupovi ili nezavisni prostori, već se prije može reći da ta područja zajedno
tvore „organske cjeline“ pri čemu tim organskim cjelinama odgovara poznata izreka da su
tako organizirane da svaka od njih predstavlja više od sume svojih dijelova.
Predmet istraživanja (Bonacin, Da., 2010), bile su npr. učenice 4. razreda srednje škole –
gimnazije, s područja Hercegovine. Problem rada je utvrđivanje latentnih relacija između
indikatora edukacijskog statusa i mikrosocioloških karakteristika definirane skupine s ciljem
utvrđivanja načina na koji pozicija u odnosu na edukaciju profilira mehanizme
mikrosocioloških dimenzija djevojaka. Svrha rada bila je dobivanje spoznaja koje će dovesti
do određenih zaključaka vezano za te eventualno postojeće latentne relacije te sukladno tome
do mogućih promjena u funkcioniranju obrazovanja. Za potrebe tog rada korišten je
specifično definiran uzorak od 647 entiteta kojeg čine djevojke iz četiri gimnazije sa područja
Hercegovine koje su pohađale redoviti program. Podaci su prikupljeni pisanom anketom u
siječnju 2009.g. (autorica ankete Danijela Bonacin, potpuni opis ankete u: Bonacin, Da.,
Bonacin, D. & Bilić, 2009). Za potrebe tog rada uzorak je opisan sa 12 varijabli iz
mikrosociološkog prostora te 6 varijabli iz edukacijskog prostora. Podaci su sukladno cilju,
obrađeni kanoničkom korelacijskom analiza. Rezultati su pokazali kako u uzorku paralelno
postoje dva kanonička faktora tj. mehanizma: mehanizam poželjnih edukacijskih vrijednosti
usmjeren na opće dobro i mehanizam edukacijskog pragmatizma usmjeren na osobne ciljeve.
Iz rezultata je vidljivo kako postoji povezanost mikrosociološkog i edukacijskog prostora no
klike nisu odlučne za formiranje sustava vrijednosti edukacije. S druge strane, primarni
stavovi prema edukaciji u uzorku su definirani osobnim vrijednosnim sustavom koji je
rezultat djelovanja općih odgojnih institucija (škola, porodica, ustanove,...) Istodobno,
egzistira skup stavova čije uzroke možemo potražiti u okviru porodice, dijela neprihvatljivih
socijalnih vrijednosti, i sl.. Rezultati dobiveni u ovom radu ukazuju na potrebu utvrđivanja
stvarnih uzroka formiranja klika te bi istraživanja trebalo usmjerit u tom pravcu.
Također (Bonacin, 2010) na istom uzorku istražuje i identificira relacije između mikro i
makro socioloških indikatora ispitane skupine entiteta s ciljem definiranja tih relacija kao
inicijalnog modela sustava vrijednosti.
64
Posebno treba naglasiti da se ispitani uzorak tj. djevojke nalaze u vrlo osjetljivom
razdoblju života, adolescenciji, kada prolaze raznovrsne psihofizičke promjene no naročito je
za naglasiti da upravo u ovom razdoblju neprekidno stječu nova znanja pa im se razvija
pažnja, razmišljanje i inteligencija. Iz tih razloga je na ovom uzorku provedeno nekoliko
istraživanja s različitim ciljevima. Primjerice, s edukacijskog aspekta mikrosociološkog
strukturiranja ovog uzorka dobiveni rezultati pokazuju kako ispitana populacija suštinu
obrazovanja vidi kao sustav etičkih vrijednosti ali uz nužnost postojanja kompetentnog
odlučivanja kao krajnjeg cilja (Bonacin i sur., 2010).
Između ostalog, istraživanja su pokazala i određenu mjeru konzervativnosti i
tradicionalnog shvaćanja muško-ženskih odnosa u stavovima (Bonacin Da., Blažević S,
Lovrić F, 2009; Blažević, Bilić, Bonacin Da, 2009), zatim su pokazala dva pristupa
upravljanju pri čemu bi se jedan stav mogao opisati kao pragmatičan a drugi kao egoističan
(Bonacin, Da. Bilić i Bonacin, D.) Slijedeće istraživanje pokazalo je postojanje tri procesa
koji se paralelno odvijaju kod dijela ispitanica a vezani su za slobodno vrijeme gimnazijalki konstruktivni spoznajni proces, destruktivni proces inaktiviteta i oscilatorni proces višestrukih
pokušaja aktivacije (Bilić i sur., 2010). Rezultati prethodnih istraživanja na ovom uzorku
pokazali su da gimnazijalke imaju u velikoj mjeri formirane sustave vrijednosti koji ih vode
prema formiranju stabilnih socioloških struktura u nadolazećim razdobljima života. Može se
kazati i to da je njihov društveni život znatno bogatiji nego li se to obično pretpostavlja
(Bonacin i Bonacin Da, 2010). Iz tih razloga je ovaj uzorak bio interesantan i za ovo
istraživanje u kojem je težnja bila prepoznavanje relacija između mikro i makro sociološke
strukture uzorka kako bi se mogao definirati inicijalni model sustava vrijednosti. Rezultati
kanoničke analize u manifestnom prostoru pokazali su postojanje tri kanonička faktora. Iz
svih prethodnih istraživanja očito je kako su ispitanice uspjele izgraditi određene stavove.
Ovo istraživanje pokazalo je da u tim stavovima postoji tendencija korištenja sustava samo za
sebe (egoizam), izgradnja tog sustava kroz pravila i njihovo sprovođenje (sustavnost) te
korištenje sebe za sustav u potpunosti tj. altruizam.
65
3.2. Istraživanja upravljačkog potencijala
Isto tako, unutar zadaća internog strukturiranja, identifikacija razina, kao i strukturnih
pokazatelja mreže odnosa i pojedinih uloga unutar te strukture, pokazala se kao moguć i
ostvariv zadatak. Pokazatelji jasno govore u prilog činjenici da postojeće uloge unutar
ustrojbene strukture nisu nimalo slučajne ili kaotične, već da se radi o funkcijama čija važnost
je u svakom pogledu velika. Međutim, njihovo precizno alociranje i kvantitativno
determinirana pozicija temeljem dobro utvrđenih parametara, u prvi plan ističe funkcionalnost
sustava i cijelog ustroja analizirane strukture. Uz primjenu anketnog upitnika na 71
menedžera visokih razina u Bosni i Hercegovini, dobiven je novi referentni metodologijski
okvir za utvrđivanje strukture ustroja i alokaciju pojedinaca (Rađo, Bonacin, Bonacin, Bilić i
Manić, 2008). Redefinirajući postojeće kineziološke procese (Bonacin, Rađo i Blažević, 2005)
utvrđuju tri temeljna procesa identificirana kao: a) perzistencija (stabilnost, b) razvoj
(specifično napredovanje) i c) sinergija (poveznice za djelovanje).
U nastojanju definicije univerzalnih pravila, Bonacin je 2004.-2008. utemeljio niz
postupaka kojima se utvrđuju univerzalni procesi, pokazujući očitu sličnost tih procesa s
tehničkim (Bonacin, 2007) (Grafikon 2.).
Prema Bonacinu, 2005, čovjek je samo točka unutar spoznajnog kontinuuma i njegov
utjecaj se svodi na nešto godina prije i nešto godina poslije (životni vijek) no on postaje,
moglo bi se reći, građa za tkivo univerzuma jer preko njega ide ono iza njega a on se veže na
ono prije sebe. Svi objekti unutar Spoznajnog kontinuuma prolaze kroz slijedeće faze tj.
Univerzalne procese: Proc 1: inicijalno nekontrolirano oslobađanje energije, Proc 2: varijacije
izazvane nekontroliranim djelovanjem, Proc 3: prikupljanje materijala ili spoznaja, Proc 4:
spoznavanje ili učenje, Proc 5: eksternu ekspanziju uz pomoć dodatnih resursa, i Proc 6:
pripremu za otvaranje novog spoznajnog prostora.
0.15
Pasivnost
0.10
Širenje
Red
Disperzija
0.05
0.00
-0.05
Jednostavnost
-0.10
Nestabilnost
-0.15
1
23 4
46 7
7 00
Grafikon 2. Procesi na razini 6 svojstava (Bonacin i sur., 2005 a)
66
Ovi procesi su finalni apsolutni procesi i događaju se bezuvjetno za svaki pojedini objekt
u svakom virtualnom prostoru u koji se takav objekt uključuje sukladno napredovanju po
Spoznajnom kontinuumu (konstruktivni procesi) i objekt se ugrađuje u nad
nad-objekte načelno
dodajući im svoja svojstva. Ukoliko dolazi do nazadovanja (destruktivni procesi) objekt gubi
određena svojstva i spušta se niz Spoznajni kontinuum prema nižim razinama, u načelu
raspadajući se i postajući materijal za tvorbu drugih objekata. Očito
Očito je jedino sve viši stupanj
integracije sigurno razvojni i konstruktivni proces, jer jedino taj proces zadržava svojstva
ponovljivosti, stabilnosti i univerzalnosti. (Bonacin
(
i sur., 2005 a). Kroz vrijeme to bi
izgledalo ovako:
Grafikon 3.. Vremenska dekompozicija univerzalnih procesa (Bonacin
Bonacin)
67
3.3. Referentne informacije o menadžmentu kao području
Upravljanje i menadžment su generalno danas sve zanimljiviji i sa znanstvene i stručne
pozicije, pa je veći broj autora osvjetljavao tu tematiku. Za potrebe ovog rada navest će se
samo one publikacije koje ukazuju na ključna polazišta, jer ih je inače ogroman broj.
Russell (2005) u knjizi „Mudrost Zapada“ daje pregled zapadne filozofije od Talesa
do Wittgensteina, u okviru povijesnih prilika u kojima se ta filozofija razvijala, sa kritičkim
osvrtom kojim se pokazuje kako se razvijala. Važnost filozofije je očita, s obzirom da je na
neki način „majka svih znanosti“ iz nje proizlaze i počeci tih znanosti, što vrijedi kako
primjerice za psihologiju, sociologiju, pedagogiju, tako i za političku ekonomiju i
menadžment.
Fetscher (1989) u knjizi „Uvjeti preživljavanja čovječanstva: je li još moguće spasiti
napredak?“ okuplja studije koje se trude oko „ekološke krize“ industrijskog društva i
skiciraju alaternativne mogućnosti rješenja. „Danas je za najveći broj kritičkih suvremenika
visoko industrijaliziranog društva izgubljeno naivno izjednačavanje industrijsko-tehničkog
napretka i onog kulturno – moralnog....“ Zašto? Mogu li upravljači budućnosti unijeti u
upravljanje budućnosti ponešto kulturno-moralnog?
Fukuyama (2003) u knjizi „Kraj čovjeka: naša poslijeljudska budućnost (posljedice
biotehnološke revolucije) ukazuje na potrebu političkog nadzora nad uporabom znanosti i
tehnologije. Tko bi vršio takav nadzor? Upravljači nekog tip, naravno. Naivna mogućnost da
se „odgoje“ tj. educiraju ti nadzornici daje nadu u neku bolju budućnost.
Ritzer (1996) u knjizi „McDonaldizacija društva“ govori o mekdonaldizaciji,
modernom nazivu za Weberovu racionalizacije. Riječ je od procesu po kojem načela fastfood restorana prevladavaju sve većiim brojem segmenata američkog društva, šireći se na
ostatak svijeta, pogađajući osoim ugostiteljstva i obrazovanje, zdravstvo, slobodno vrijeme,
prehrambene navike itd. Mc Donald's nudi potrošačima i radnicima učinikovitost, isplativost,
predvidljivost i kontrolu. Današnji način života prebrzo i prejednostavno je prihvatio ovaj vid
uniformiranosti
Turner (2003) u knjizi „Vođenjem do uspjeha: stvaranje poduzetničkih organizacija“
pokazuje kako razvijati ideje i filozofiju iznjete u prethodne dvije knjige (rođeni za uspjeh i
Putevi do uspjeha) te kako ih primjeniti na postojeće hijerarhijske oblike. Osim toga
objašnjava kako je moguće razvijati i njegovati odlike poduzetničkog vođenja kako bi se
zajamčio daljnji razvoj.
68
Aydon (2009) u knjizi „Povijest čovječanstva“, s pozicije čovjeka koji nije
profesionalni povjesničar piše o nekim idejama koje su upravljale ljudskim životima iz
područja religije, politike i zakona prirodnog svijeta.
Petar (2003) u knjizi „Kako se uspješno prodati“ govori o načinu predstavljanja svojih
ideja poželjnim osobama. Kako uspješno prezentirati ono što želiš i kako uspješno
komunicirati a zna se koliko je komunikacija i prenošenje ideja (naredbi, zadataka, prijedloga)
u menadžmentu važno.
Lindermann (1982) u knjizi „Antistres program: kako prevladati stres“i govori o
fizičkoj, psihičkoj i osobnoj dimenziji stresa. Današnji čovjek, današnji menadžer ne smije
staviti sa strane opasnost koju nosi preopterećenje. Naročito čovjek koji tek ulazi u prostor
menadžmenta ne bi smio biti neinformiran. Ukoliko se želi nečim baviti, mora biti svjestan i
pozitivnih i negativnih sankcija tog djelovanja.
Carnegie (1990) u knjizi „Psihologija uspjeha I: kako steći prijatelje i naklonost ljudi“
govori o tome kako postupati s ljudima. S pozicije upravljača to je važno na puno načina no
najvažnija je da su ljudi njegov resurs i on ga mora poznavati.
Taylor (2006) u knjizi „Ispiranje mozga: znanost kontrole uma“ govori o upravljanju
ljudima, putem njihova uma.
Grgin (1997) u knjizi „Edukacijska psihologija“ govori o učenju kao procesu i
učeniku / studentu kao subjektu kojeg se uči s aspekta znanosti koja se bavi čovjekom u
smislu njegova „ja“.
Lorimer (1998) u knjizi „Masovne komunikacije: komparativni uvod“ govori o
utjecaju koji na čovjeka imaju čuda moderne tehnologije – masovni mediji svih vrsta.
Menadžeru je medij resurs na više načina. Kroz medij dolazi do informacija, putem medija
plasira informacije.
Dryden i Vos (2001) u knjizi: „Revolucija u učenju: kako promijeniti način na koji
svijet uči“ govori o tome kako svako može učiti i naučiti. Ova knjiga sažima istraživanja
različitih disciplina i dovodi do revolucionarnih pomaka u učenju, obrazovanju, poslovanju i
obitelji. Očita je važnost za upravljanje.
Buzan (2006) u knjizi „Mentalne mape u poslu: kako biti najbolji u svom poslu i pri
tom imati vremena za zabavu“ opisuje primjenu mentalnih mapa u poslovnom svijetu.
Debenham (2005) u knjizi „Otkrića i istraživanja:povijest čovjekovih putovanja u
nepoznato“ govori razlozima čovjekova puta u nepoznato, o čovjekovoj radoznalosti o tome
da i moderni čovjek ima iste težnje ka nepoznatom kao i onaj od prije koju tisuću godina, no
ciljevi su mu veći. A cijelim procesom treba upravljati!
69
Covey (2004) u knjizi „Uspješno vođenje na temeljima načela“ govori o temeljnim
načelima uspješnog vođenja bez kojih se čovjek služi metodom pokušaja i promašaja te
iskustvom i instinktom.
Stablović-Bulajić (2004) je u knjizi „Koreni menadžmenta 1: prošlost za budućnost
1537-1941“ objavila 80-tak tekstova objavljenih na balkanskim prostorima prije drugog
svjetskog rata (1537-1941) a bave se tematikom danas bi rekli, menadžmenta. Pri tom se ti
tekstovi odnose na sve probleme koje menadžment obuhvaća.
Rađo i Sadžak (2009) u knjizi „Globalno liderstvo“ govore o menadžmentu tj.
liderstvu s pozicije svijeta koji je jedna velika globalna cjelina i trendovima upravljanja u tom
svijetu. Najjednostavnije rečeno, današnji svijet sastavljen od više kultura koje treba uklopitii
a koje tako uklopljene tvore jednu globalnu kulturu kao cjelinu. To traži poseban način
upravljanja.
Špago (2005) u knjizi „Jablaničko jezero: politika višeg interesa“ govori između
ostalog o načinima na koje čovjek utječe na svoju okolinu. S obzirom kako većina upravljivih
resursa dolazi iz te okoline, upravljač bi trebao znati što se u procesu događa
Misirača i sur., (2011) u knjizi „Osnove menadžmenta“
govori o osnovama
menadžmenta s posebnim aspektom na ekonomsku važnost unutar njega.
Dalibor i Murselović (2011) u knjizi „Preduzetništvo“ govore o tome kako je nastalo
poduzeće, što je danas te kako funkcionira i opstaje na tržištu. Vrijedan doprinos upravljaču.
Šunje (2002) u knjizi „Top menadžer: vizionar i strateg“ govori o menadžmentu s
modernog aspekta. Knjiga predstavlja proizvod kombinacije autorovog američkog iskustva i
teorijskog znanja.
Gobe (2006) u knjizi „Emocionalno brendiranje: nova paradigma povezivanja
brendova sa ljudima“ govori o načinu na koji se ljudi vežu za stvari (objekte, poruke...). To je
vrsta emocionalnog upravljanja.
Radić i Misirača (2009) u knjizi „Strategijski mendžment“ promatraju strateško
planiranje kao funkciju menadžmenta polazeći od utjecaja planiranja na strukturne promjene
na makro i mikro ekonomskom razvoju.
Malacko i Rađo (2006) u knjizi „Menadžment ljudskih resursa u sportu“, među
ostalim govore o za menadžera najvažnijem općem resursu – čovjeku u vrlo specifičnom
području, sportu.
70
4. Problem, predmet i svrha rada
Svako istraživanje usmjereno je ka utvrđivanju znanstvene istine. Kako bi je mogli
utvrditi potrebno je postaviti problemski okvir za njeno utvrđivanje. Očito je da će definicija
problema jako odrediti metodologijski put, odabir metoda rada i alat za provjeru hipoteza pa
time gotovo i buduće rezultate (Bonacin, 2009).
Jedan od temeljnih zadatka svake generacije koja dolazi je, blago rečeno, dati sve od sebe
kako bi se uvjeti života, po mogućnosti za cijelu zajednicu promijenili na bolje i to prema
nekakvim zajedničkim uzusima. Kada dođe u mogućnost da išta praktično mijenja, dakle kad
zasnuje radni odnos, priključi se nekakvoj neprofitnoj organizaciji ili sl., ta generacija koja
treba stvari mijenjati zapravo je već „gotova“. Formirana. Sa čvrsto ukorijenjenim stavovima i
spoznajama. Često nesklona promjenama i izgubljena na tržištu. Često pogrešno usmjerena,
bez potreba i motiva, na pogrešnim poslovima, pa naravno i bez uspjeha. To predstavlja
poseban problem kad je riječ o upravljačkom kadru. Jer što takav kadar može mijenjati?
Može, naravno, ali ne samo na bolje već često i „na puno gore“.
Postavlja se pitanje, može li se nekako pravovremeno prepoznati taj upravljački kadar
kako bi se pravilno usmjerio, ako može, kad je pravo vrijeme za to. I koja prirodna pravila tu
egzistiraju. Prema svemu prethodno navedenom u radu, posljednja vremenska točka u kojoj se
na čovjeka može ozbiljno utjecati je upravo ona kada pohađa višu edukacijsku instituciju –
fakultet. Dakle, tada kada je student. Stoga je studentska populacija postala predmetom
istraživanja ovog rada.
Studentska populacija je specifična po mnogim značajkama. Prije svega po tome što se
radi o budućim intelektualcima i potencijalnim upravljačima u društvenoj, kulturološkoj i
tehničkoj sferi. Po završetku studija, za očekivati je da oni polako preuzimaju odlučujuće
uloge u moduliranju i provođenju upravljačkih akcija. Zato je od ne malog značenja
identifikacija temeljnih pristupa upravljanju koje će kasnije sprovoditi. Iz ovih razloga
definiran je složeni skup indikatora koji mogu dati informacije u širem kontekstu o aktualnom
položaju studentske populacije. Metodološki gledano radi se o presjeku stanja koje treba dati
odgovore na pitanja aktualnog društvenog statusa studenata u sociološko-upravljačkoj sferi
generalno, a temeljna intencija rada je prepoznavanje položaja upravljačkog potencijala
studenata u prostoru odabranih dimenzija društvenih atributa.
71
Ovakve postavke usmjeravaju aktivnost u pravcu identifikacije društvenih mehanizama
koje je moguće dovesti u vezu s potencijalnim statusom upravljanja u studentskim
populacijama. Sve to ima svoju jasnu svrhu. Naime, iako se ne može zanemariti stohastičko
usmjeravanje pojedinaca u visoko pozicionirane upravljačke segmente (poduzeća, edukacijske
ustanove, sportske organizacije, tijela uprave,...).
Od ključnog je značenja prepoznavanje načina na koji se upravljačka djelovanja
manifestiraju u društvu ili njegovim segmentima općenito. Ova populacija izabrana je i iz još
jednog razloga a taj je činjenica da je njihov opći intenzivni razvoj uglavnom završen ili pri
kraju, te predstavljaju gotovo finalne subjekte odgojno-obrazovnog programa zajednice s
ciljevima zajednice koji su sigurno u određenoj mjeri realizirani. Tada je sigurno od ne malog
značenja utvrđivanje potencijalnog upravljačkog statusa kako bi se na temelju tih spoznaja
moglo djelovati (ukoliko se to želi) u smislu selekcije, usmjeravanja ili razvoja pa i ulaganja u
skupove pojedinaca naročito podobnih za djelovanja u okvirima određenih upravljačkih
razina. Naravno, budući je upravljački potencijal složena konstrukcija i nije sam sebi svrha
već se utjelovljuje u realnim uvjetima društvenih tokova, taj potencijal u istraživačkom dijelu
treba dovesti u vezu s brojnim drugim dimenzijama koje u društvenim odnosima
koegzistiraju, pa je baš zato i odabrano više već navedenih domena kako bi se osigurao što
temeljitiji zahvat u područja koja upravljački potencijal podupiru.
72
5. Cilj rada i hipoteze
Svako istraživanje, u bilo kojem području, mora prije svega imati definiran cilj odnosno,
slikovito rečeno, unaprijed definiranu točku na koju se želi stići, odgovor na pitanje, rješenje
zadaće koju istraživač postavi. Logično je da cilj bude unaprijed definiran, jer u suprotnom što se istražuje? Ukoliko cilj nije definiran, cijeli proces prikupljanja informacija predstavlja
skup slučajnih događaja koji istraživača mogu dovesti bilo gdje iz vrlo jednostavnog razloga
jer ne zna kamo, kuda i kako ide. To „bilo gdje“ kamo ga slučajnost kaotično odbaci, može ali
i ne mora biti (najčešće i nije) ona točka koju je htio dostići. U prenesenom značenju, mogli
smo samo zakoračiti i propasti u ponor. Kako bilo, ovaj rad ima definirane ciljeve i to glavni
cilj i više sekundarnih ciljeva.
Glavni cilj:
1.
Identifikacija položaja upravljačkog potencijala studenata u skupu društvenih atributa.
Sekundarni ciljevi:
2.
Identifikacija mehanizama domena koje korespondiraju upravljačkom potencijalu,
Slijedeća etapa znanstvenog istraživanja je formuliranje glavne hipoteze ili eventualno
više hipoteza kao stavova koji će istraživanje potvrditi ili opovrgnuti. Formalno se radi o
pretpostavkama, ali u sušini to su tvrdnje zasanovane na fondu dosadašnjeg znanja. Prema
Vujeviću 1990., hipoteza je misaono objašnjenje objektivne stvarnosti koje još nije provjereno
činjenicama te stvarnosti. Pri formiranju hipoteze uz dobro znanje potrebno je imati (i
koristiti) inteligenciju u smislu snalaženja u novome, maštu i intuiciju. Glavnom hipotezom
ukazujemo na veze i međuzavisnosti u strukturi znanstvene teorije koje još nisu ili nisu
dovoljno istražene, dokazane i verificirane (Nurić i Nešković, 2011). Naravno vezane za ono
što zanima istraživača. Ovo istraživanje ima glavnu hipotezu i više sekundarnih:
1. H0: Moguće je na razini odabrane statističke značajnosti utvrditi položaj upravljačkog
potencijala studenata u skupu društvenih atributa,
2. H1-H7: Moguće je na razini odabrane statističke značajnosti izolirati latentne mehanizme
domena koje korespondiraju upravljačkom potencijalu,
73
6. Metode rada
Postoje različite definicije metode no najjednostavnija, koja vrijedi za sva područja je ona
koja kaže da je metoda postupak kojim se dolazi do nekakvog rezultatskog pokazatelja. Taj
postupak se može jednoznačno razumijeti, ponoviti, provjeriti i prenijeti drugima. Primjenjen
u istim uvjetima opet, mora dati potpuno isti rezultat. Zbog pojednostavljivanja istraživanja,
ono što nas zanima, bilo što, predstavimo brojčano – kvantitativno kako bi kvanitativnim
postupcima došli do brojčanog rezultatskog pokazatelja. Svrha kvantitativnih metoda je
adekvatno pridruživanje tih univerzalnih simbola nenumerički definiranim pojmovima koje
tako puno bolje razumijemo. Upoznavanjem svrhe metode prestaje razvojni karatker a počinje
tehnologijski. Riječ je o formiranju algoritama tj. poznatih slijedova elementarnih postupaka
koji uvijek (unutar zadanih uvijeta) dovode do cilja. Što to znači? To znači da formiranjem
algoritma zapravo automatiziramo sukcesivne korake od kojih je neka metoda sastavljena
(Bonacin, 2009). Izbor metoda naravno ovisi o onome što nas zanima.
U organizaciji Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku, godine 2010. započet je
Međunarodni projekt „Istraživanje socioloških, upravljačkih i moralnih vrijednosti studenata“
(Glavni istraživač doc.dr.Dobromir Bonacin). Podaci potrebni ovom radu proizašli su iz tog
istraživanja.
74
6.1. Uzorak entiteta
U svemu oko nas prepoznajemo neke, uglavnom stalne i postojane pojave. Iako smo
svjesni dinamičnosti svega, iako nije sve u svakom trenutku potpuno isto, s velikom dozom
sigurnosti može se tvrditi kako te pojave možemo dosta dobro prepoznavati u ponovljenim
promatranjima. Te pojave, bez obzira koliko o njima znali i kako ih pokušavali definirati,
nazivamo entiteti. Entitet može biti čovjek, kamen, selo, država, pjevački zbor, stratificirana
sociološka razina, itd. (Bonacin, 2009). U naravi postoje samo entiteti no za prepoznavanje
svojstava entiteta, istraživači koriste varijable. Uzorci entiteta koji se za potrebe nekog
istraživanja definiraju, uvijek moraju zadovoljiti neke uvjete i karakteristike kako bi i
generirani rezultati i zaključci imali vjerodostojnost ali i transparenciju na druge uzroke iste
populacije, znači moraju biti reprezentativni (Bonacin, Katić i Zagorac, 2001). Kako bi se
osigurala reprezentativnost, ne samo u smislu efektiva uzorka, već i ukupnosti varijacija koje
se mogu pojavljivati, u ukupni uzorak uključeni su svi entiteti bez stratifikacijske
diferencijacije, jer je samo na taj način moguće zahvatiti ukupnost odnosa koje se želi
istražiti. Naime, analizirani entiteti ne žive odvojeno ni po grupama ni po stratumima, već u
jedinstvenom arealu koji zovemo društvo, a to društvo ima svoja pravila kojima doprinose
pojedinci, grupe i konglomeracije. Zato je uvijek u prvom koraku, kod masovnog zahvata
podataka neophodno uvažiti sve varijacije, a tek nakon uspostavljanja eventualnih pravila u
takvom, složenom sustavu, detaljnije se prilazi analizi specifičnosti po bilo kako definiranim
stratumima ili selektivnim obilježjima. Ovo je istraživanje fundamentalno i ima aspiracije
označiti globalne latentne markacije, pa je dakle bilo prirodno tretirati cjelovitost uzorka.
Za potrebe ovog rada ukupni efektiv uzorka iznosi 406 entiteta oba spola i uzrasta 19 –
27 godina iz prethodno spomenutog međunarodnog istraživačkog projekta istraživanja.
Ovakav efektiv omogućava vjerodostojno zaključivanje i generalizaciju spoznaja obzirom na
široku populaciju iz koje je izvučen. Takav efektiv omogućava da svaka korelacija, projekcija
ili saturacija veća od 0.0971 bude statistički značajna na razini od 95 % sigurnosti
zaključivanja, a svaka veća od 0.1271 bude statistički značajna na razini zaključivanja od 99
% sigurnosti.
75
6.2. Uzorak varijabli
Varijabla je barem jedno svojstvo ili osobitost koje nam uspostavlja mogućnost
prepoznavanja nekih internih svojstava entiteta ili barem njegovo razlikovanje od svega
ostalog. One su umjetni nepostojeći artificijelni konstrukti uz pomoć kojih, na nekoj
dogovorenoj skali vrijednosti, procjenjujemo ta svojstva postojećih objekata tj. entiteta
(Bonacin, 2009). Varijable tj. obilježja su promjenjive veličine o kojima u hipotezama nešto
tvrdimo pa da bismo provjerili ispravnost onog što tvrdimo u istraživanju ćemo ih opisivati ili
mjeriti. One se kvantitativno ili kvalitativno mijenjaju. One koje su središtu našeg interesa su
zavisne varijable i one su obično kriterij na osnovu koje donosimo odluku gdje ćemo početi
istraživati. Put nastanaka pojma kao misaonog objašnjenja činjenica ide od objektivne
stvarnosti preko osjetilnih doživljaja do mišljenja - konceptualizacija. Zbog empirijske
provjere mora se napraviti obrnuti put – od mišljenja prema objektivnoj stvarnosti –
operacionalizacija. Operacionalizacija varijabli povezuje teorijsku i empirijsku razinu
istraživanja. Operacionalizirane varijable nazivamo indikatorima ili pokazateljima. Indikator
mora biti valjan, objektivan, pouzdan, jednoznačan, precizan i reprezentativan. (Vujević,
1990).
Kako bi se, dakle, što sveobuhvatnije definirale potencijalno zanimljive dimenzije statusa
studenta iz reprezentativnog uzorka, konstruirana je anketa (autori: Bonacin, Da. i Bonacin,
D.) po modelu Likertove skale pri čemu je svaka tvrdnja označena sa 5 modaliteta od “uopće
se ne slažem“ do „potpuno se slažem“. Entiteti su opisani sa ukupno 138 indikatora
podijeljenih u sedam domena. Svaka domena definirana je po uzoru na neka prethodno već
provedena istraživanja ili iskustva u provođenju ovakvih istraživanja: 1. Dimenzije socijalne
stratifkacije (39 indikatora), 2. Hijerarhijski upravljački potencijal (30 indikatora), 3.
Kulturološke dimenzije (15 indikatora), 4. Političke dimenzije (12 indikatora), 5. Ekonomske
dimenzije (12 indikatora), 6. Motivacijske dimenzije (12 indikatora), i 7. Iskoristivost
potencijala (18 indikatora).
Radi potpunog zahvata, studentska populacija je odabrana iz šireg prostora koji osigurava
jezičnu razumljivost (Pula, Opatija, Rijeka, Split, Osijek – Hrvatska, Niš – Srbija, Mostar,
Travnik, Kiseljak – Bosna i Hercegovina).
76
6.3. Metode obrade podataka
Metode obrade uključivale su univarijantni pristup (normalizacija i distribucije), kao i
multivarijantni pristup (korelacije indikatora, faktorska i kanonička korelacijska analiza).
Normalizacijom su podaci dovedeni u oblik ne više kvalitativnih indikatora već
kvantitativnih pokazatelja (tablice u prilogu). Također su i korelacije varijabli, kojih je jako
veliki broj, navedene u prilogu.
U okviru metoda obrade podataka nakon početne normalizacije kategorijalnih podataka i
izračunatih korelacija varijabli/indikatora, provedena je faktorska analiza s rotacijom u
Orthoblique poziciju rezultata uzorka od 406 studenata u prostoru društvenih atributa, na 138
indikatora svih 7 analiziranih domena kako bi se utvrdila struktura odnosa tj. funkcija
djelovanja u svakom pojedinom prostoru varijabli odnosno kako bi se utvrdila latentna
struktura tj. mehanizmi koji eventualno postoje.
Faktorskom analizom dobiveno je početnih 406 entiteta projiciranih na svaki od tih
faktora tj. dobivene su faktorske vrijednosti ispitanika.
U skladu s problemom rada dobiveni faktori upravljačkog potencijala stavljeni su u
odnos sa ostalim atributima socijalnog statusa, dakle provedena je biortogonalna kanonička
korelacijska analiza.
Sve procedure za računalo adaptirao je, pripremio i kodirao dr.D.Bonacin, a sukladno
algoritmima objavljenim u literaturi (Bonacin, 2004 i dalje).
77
7. Rezultati
7.1. Strukture dimenzija
Tablica 1. Orthoblique pozicija makrosocioloških pokazatelja
Indikatori
/
faktori
Obrazovanje trebaju svi bez obzira na dob, spol, vjeru…
Učenje je bitan aspekt odgoja kao načina prijenosa vrijednosti društva
Bolje obrazovanje daje mogućnost boljeg radnog mjesta
Mjesto rođenja definira karakteristike čovjeka koji je u njemu rođen
Mladi ljudi rade na dobrobiti mjesta u kojem su rođeni
Mladi ljudi bi trebali ostati u mjestu rođenja
Volim biti u kontaktima s brojnim i različitim ljudima
Mnogi ljudi uvažavaju moje stavove i mišljenja
Ljudi trebaju uspostavljati čvrste odnose s većim brojem osoba
Većina ljudi su eksperti u svojim poslovima
Znanje se koristi za opću dobit
Profesionalnost jamči uspjeh u poslu
Politika je najvažniji segment bilo kojeg društva
Politički status jamči sigurnost
Politička pozicija se povećava sukladno spoznajama
Treba se odlučiti i potpuno prihvatiti pravila određene politike
Biti orijentiran politički znači djelovati pozitivno
Aktivno sam uključen/a sam ili ću biti uključen u političke procese
U društvu te cijene kad imaš dobre prihode
Svoje aktivnosti u životu posve ću usmjeriti prema zaradi
Materijalna dobra su najvažniji dio čovjekovog statusa
Svaki čovjek treba imati kuću, bazen, auto, laptop, putovanja...
Moda je važan dio društvene pozicije
Svaki čovjek treba izgraditi svoj vlastiti stil
Živim u mjestu o kojem sam uvijek sanjao
Pravila zajednice u kojoj živim su izvrsna
Mjesto u kojem živim je dobro povezano s ostatkom svijeta
Ljudi koji uvjetuju pravila su stabilni i nezavisni
Ljudi koji kontroliraju institucije su politički jako aktivni
Osobe koje odlučuju su jako sklone dogovorima
Mislim da bi mnogi drugi bolje vodili neke institucije
Treba se truditi preuzeti dio odlučivanja
Lako je organizirati grupu koja bi mogla bolje voditi institucije i ljude
Kod odlučivanja najbolje je biti po strani
Pravi čovjek je individualac i ne treba se posebno truditi oko grupe
Neke pojedince vole mnogi ako ne i svi i tako im je najbolje
Svaki način je dobar kad dovede do cilja
Sposoban upravljač vidi u svemu svoj interes
Treba upravljati ljudima, stvarima i događajima oko nas
OBQ1
OBQ2
OBQ3
OBQ4
OBQ5
OBQ6
OBQ1
0.94
0.93
0.87
-0.03
0.04
-0.07
0.87
0.79
0.80
0.26
0.74
0.84
-0.07
-0.03
0.09
-0.08
0.00
-0.17
0.46
0.16
-0.20
-0.22
-0.05
0.75
0.06
-0.07
0.00
0.00
0.26
0.24
0.79
0.80
0.06
-0.30
-0.27
0.16
0.03
0.10
-0.16
OBQ1
1.00
0.24
0.12
0.21
-0.07
-0.14
OBQ2
0.00
0.01
0.01
0.38
0.30
0.12
-0.03
-0.01
0.04
0.25
0.16
0.01
0.02
-0.02
-0.11
-0.09
-0.12
-0.17
0.15
0.57
0.63
0.28
0.26
0.00
-0.25
-0.05
-0.15
0.20
0.11
0.14
-0.05
-0.02
0.30
0.41
0.69
0.61
0.71
0.61
0.37
OBQ2
0.24
1.00
0.38
0.38
-0.08
0.34
OBQ3
0.03
0.00
0.04
0.08
0.13
0.17
-0.04
0.12
-0.03
0.05
-0.07
-0.06
0.06
-0.03
-0.07
0.00
0.02
0.12
-0.13
-0.24
-0.15
0.25
0.32
0.10
0.81
0.79
0.85
0.53
0.41
0.36
-0.02
0.02
0.14
0.21
0.10
0.05
-0.08
-0.03
0.11
OBQ3
0.12
0.38
1.00
0.27
0.10
0.30
OBQ4
-0.04
-0.01
-0.05
0.22
0.18
0.10
-0.02
-0.07
-0.04
-0.23
-0.14
0.06
0.65
0.84
0.78
0.40
0.25
0.22
0.13
-0.02
0.11
0.07
0.04
0.03
-0.07
-0.17
0.08
-0.04
0.27
0.17
0.16
0.08
-0.19
-0.24
-0.11
-0.05
-0.02
0.20
0.32
OBQ4
0.21
0.38
0.27
1.00
-0.08
0.35
OBQ5
0.00
0.02
0.08
0.41
0.55
0.48
0.00
0.00
-0.09
0.18
0.10
0.05
0.03
0.07
0.02
0.06
-0.10
-0.14
-0.30
-0.22
-0.28
-0.46
-0.53
-0.18
-0.05
-0.05
-0.06
0.08
0.05
0.05
-0.02
-0.02
0.10
0.20
0.06
0.07
0.00
-0.05
-0.17
OBQ5
-0.07
-0.08
0.10
-0.08
1.00
-0.01
OBQ6
-0.05
-0.06
0.00
-0.25
-0.04
0.18
0.00
0.11
0.15
0.55
0.31
0.09
0.14
-0.05
0.12
0.53
0.69
0.56
0.11
0.31
0.07
0.01
-0.02
-0.17
0.04
0.20
-0.13
0.09
-0.36
-0.11
-0.14
-0.07
0.24
0.28
0.05
-0.08
-0.02
-0.22
-0.27
OBQ6
-0.14
0.34
0.30
0.35
-0.01
1.00
Iz rezultata faktorske analize u prostoru makrosociološke stratifikacije vidljivo je
postojanje 6 latentnih mehanizama odgovornih za varijacije početnih indikatora. Prvi
mehanizam opisan je slijedećim varijablama: obrazovanje trebaju svi bez obzira na dob, spol,
vjeru (0.94), učenje je bitan aspekt odgoja kao načina prijenosa vrijednosti društva (0.93),
bolje obrazovanje daje mogućnost boljeg radnog mjesta (0.87).
78
Također i indikatori: volim biti u kontaktima s brojnim i različitim ljudima (0.87), mnogi
ljudi uvažavaju moje stavove i mišljenja (0.79), ljudi trebaju uspostavljati čvrste odnose s
većim brojem osoba (0.80), znanje se koristi za opću dobit (0.74), profesionalnost jamči
uspjeh u poslu (0.84), u društvu te cijene kad imaš dobre prihode (0.46), svaki čovjek treba
izgraditi svoj vlastiti stil (0.75), mislim da bi mnogi drugi bolje vodili neke institucije (0.79),
treba se truditi preuzeti dio odlučivanja (0.80). Ovako opisan ovaj mehanizam predstavlja
edukativni status. Drugi mehanizam opisan je slijedećim varijablama: svoje aktivnosti u
životu posve ću usmjeriti prema zaradi (0.57), materijalna dobra su najvažniji dio čovjekovog
statusa (0.63), lako je organizirati grupu koja bi mogla bolje voditi institucije i ljude (0.30),
kod odlučivanja najbolje je biti po strani (0.41), pravi čovjek je individualac i ne treba se
posebno truditi oko grupe (0.69), neke pojedince vole mnogi ako ne i svi i tako im je najbolje
(0.61), svaki način je dobar kad dovede do cilja (0.71), sposoban upravljač vidi u svemu svoj
interes (0.61), treba upravljati ljudima, stvarima i događajima oko nas (0.37). Ovako opisan
ovaj mehanizam predstavlja pasivni upravljački materijalni status.
Treći mehanizam opisan je slijedećim varijablama: živim u mjestu o kojem sam uvijek
sanjao (0.81). pravila zajednice u kojoj živim su izvrsna (0.79), mjesto u kojem živim je dobro
povezano s ostatkom svijeta (0.85), ljudi koji uvjetuju pravila su stabilni i nezavisni (0.53),
ljudi koji kontroliraju institucije su politički jako aktivni (0.41) osobe koje odlučuju su jako
sklone dogovorima (0.36). Ovako opisan ovaj mehanizam predstavlja mikropolitički status.
Četvrti mehanizam opisan je slijedećim varijablama: Politika je najvažniji segment bilo kojeg
društva (0.65), politički status jamči sigurnost (0.84), politička pozicija se povećava sukladno
spoznajama (0.78). Ovako opisan ovaj mehanizam predstavlja makropolitički status. Peti
mehanizam opisan je varijablama: mjesto rođenja definira karakteristike čovjeka koji je u
njemu rođen (0.41), mladi ljudi rade na dobrobiti mjesta u kojem su rođeni (0.55) mladi ljudi
bi trebali ostati u mjestu rođenja (0.48), svaki čovjek treba imati kuću, bazen, auto, laptop,
putovanja .. (-0.46), moda je važan dio društvene pozicije (-0.53). Ovako opisan mehanizam
predstavlja status mjesta rođenja.
Šesti mehanizam opisan je varijablama: većina ljudi su eksperti u svojim poslovima
(0.55), treba se odlučiti i potpuno prihvatiti pravila određene politike (0.53), biti orijentiran
politički znači djelovati pozitivno (0.69), aktivno sam uključen/a sam ili ću biti uključen u
političke procese (0.56). Ovako opisan mehanizam predstavlja status socijalne aktivnosti.
Rezultati analize pokazali su kod faktora edukacijskog statusa bipolarnu distribuciju
prema pozitivnim vrijednostima što znači da unutar uzorka postoji strogo polariziranje na
„za“ i „protiv“ kad je riječ o edukaciji.
79
Ostali faktori su normalno distribuirani. Korelacije između faktora pokazuju da ova
struktura nije do kraja homogena tj. povezana jer nema velikih vrijednosti. Faktor
edukacijskog statusa je u pozitivnoj korelaciji sa faktorom pasivnog upravljačkog
materijalnog statusa (0.24), nešto malo sa faktorom mikropolitičkog statusa (0.12), sa
faktorom makrosociološkog statusa (0.21) te negativno sa faktorom mjesta rođenja (-0.07) i
faktorom socijalne stratifikacije (-0.14). Faktor pasivnog upravljačkog materijalnog statusa
povezan je osim sa faktorom edukacijskog statusa i sa faktorom mikropolitičkog statusa
(0.38), faktorom makrosociološkog statusa (0.38), sa faktorom socijalne aktivnosti (0.34) i
negativno sa faktorom mjesta rođenja (-0.08). Faktor mikrosociološkog statusa povezan je sa
faktorom pasivnog upravljačkog materijalnog statusa (0.38), faktorom makrosociološkog
statusa (0.27), nešto malo sa faktorom mjesta rođenja (0.10) i sa faktorom socijalne aktivnosti
(0.30). Faktor makrosociološkog statusa u pozitivno je korelacijji sa faktorom edukacijskog
statusa (0.21), faktorom pasivnog upravljačkog statusa (0.38), faktorom mikrosociološkog
statusa (0.27) te faktorom socijalne aktivnosti (0.35) dok je u negativnoj korelaciji sa
faktorom mjesta rođenja (-0.08). Faktor mjesta rođenja je u pozitivnoj korelaciji samo sa s
faktorom mikrosociološkog statusa (0.10) dok je sa svim ostalima u negativnoj korelaciji.
Faktor socijalne aktivnosti je u pozitivnoj korelaciji sa faktorom pasivnog upravljačkog
statusa (0.34), sa faktorom mikrosociološkog statusa (0.30) te faktorom makrosociološkog
statusa (0.35) dok je u negativnoj korelaciji sa faktorom edukacijskog statusa (-0.14) i
faktorom mjesta rođenja (-0.1), no zanemarljivo.
U rezultatima faktorske analize u prostoru hijerarhijskog upravljačkog potencijala,
vidljivo je postojanje četiri latentna mehanizma tj. faktora odgovornih za varijacije početnih
indikatora Prvi faktor opisan je slijedećim varijablama: u svakoj organizaciji mora postojati
pravi vođa (0.85), istinski upravljači svoje vizije i misije prenose na podređene (0.74), u
važnim odlukama je uvijek potrebno čuti mišljenje prvog pomoćnika (0.86), potencijalni lider
mora biti spreman uskočiti i voditi ljude (0.90), rezultati u radu direktno ovise o dobrom
upravljanju ključnim segmentima (0.75).
Također i: vrlo je važno koordinirati ljudske resurse i pojedine organizacijske blokove
(0.59), visoko pozicionirani „ljudi iz sjene“ često bolje uočavaju dobra rješenja (0.29),
kompetentno savjetovanje top-menađera je jako važna uloga (0.57), ponekad je jako važno
formirati privremenog voditelja projekta (0.61), Dijelovi organizacijske strukture zahtijevaju
čvrstu poveznicu (0.76), procesi upravljanja zahtijevaju stalan nadzor (0.85), direktna
kontrola pojedinih segmenata organizacije je neminovna (0.64).
80
Tablica 2. Orthoblique pozicija upravljačkog potencijala
Indikatori
/
faktori
U svakoj organizaciji mora postojati pravi vođa
Istinski upravljači svoje vizije i misije prenose na podređene
U važnim odlukama je uvijek potrebno čuti mišljenje prvog pomoćnika
Potencijalni lider mora biti spreman uskočiti i voditi ljude
Rezultati u radu direktno ovise o dobrom upravljanju ključnim segmentima
Vrlo je važno koordinirati ljudske resurse i pojedine organizacijske blokove
Visoko pozicionirani „ljudi iz sjene“ često bolje uočavaju dobra rješenja
Kompetentno savjetovanje top-menađera je jako važna uloga
Ponekad je jako važno formirati privremenog voditelja projekta
Dijelovi organizacijske strukture zahtijevaju čvrstu poveznicu
Procesi upravljanja zahtijevaju stalan nadzor
Direktna kontrola pojedinih segmenata organizacije je neminovna
Korištenje prilika je gotovo uvijek opravdano i potrebno
Dobrobit organizacije mora uvijek biti na prvom mjestu
Dobar dio pojedinačnih djelovanja u osobnu korist je opravdan
Ako je dobro pojedincu u organizaciji - svima je dobro
U procesu upravljanja jako su važne osobe od povjerenja
Pouzdani suradnici su ključne osobe za pomoć u vrhu odlučivanja
Dijelove manje važnih poslova treba rasporediti manje utjecajnim osobama
Marljivi suradnici često svojim radom osiguraju vrijednost organizaciji
Svaka dobra organizacija počiva na dobrim šefovima
Vođenje manjih segmenata posla treba dati dobrim radnicima
Bez osoba koje kvalitetno prenose zadatke poslovanje je nemoguće
Bez odabira pravih informacija konkretni poslovi se ne mogu izvršiti
Određeni postupci trebaju biti potpuno neovisni o ciljevima organizacije
Poželjno je postojanje pojedinaca koji su potpuno izvan sistema organizacije
Dobro je u organizaciji imati osobe za veći broj raznih operativnih poslova
Dobar dio ljudskih resursa mora biti na raspolaganju po potrebi upravljača
Veći broj poslova ne zahtijeva preveliki utjecaj u odlučivanju
Dobro je što veći broj poslova ne zahtijeva složenije kompetencije
OBQ1
OBQ2
OBQ3
OBQ4
OBQ1
0.85
0.74
0.86
0.90
0.75
0.59
0.29
0.57
0.61
0.76
0.85
0.64
0.25
0.48
-0.36
-0.83
0.83
0.75
-0.37
0.62
0.12
0.15
0.55
0.70
0.07
0.20
0.71
0.46
-0.22
-0.32
OBQ1
1.00
0.63
0.58
0.67
OBQ2
0.02
0.07
-0.15
-0.06
0.03
0.15
0.25
0.22
0.22
0.18
0.14
0.39
0.73
0.59
0.92
0.84
-0.02
-0.05
-0.02
-0.14
-0.02
0.07
0.00
0.00
-0.14
-0.16
-0.10
0.09
0.21
0.11
OBQ2
0.63
1.00
0.60
0.60
OBQ3
-0.02
0.00
0.06
0.00
0.00
0.01
0.11
-0.16
-0.02
0.00
-0.06
-0.21
-0.02
-0.12
0.10
0.06
0.02
-0.01
0.11
0.03
-0.10
-0.07
0.03
0.17
0.69
0.72
0.39
0.51
0.85
0.79
OBQ3
0.58
0.60
1.00
0.55
OBQ4
-0.05
-0.02
0.07
0.05
0.11
0.12
0.12
0.14
0.01
-0.09
-0.12
-0.07
-0.18
-0.14
0.04
0.31
0.05
0.18
0.89
0.36
0.75
0.65
0.29
0.02
0.18
-0.03
-0.10
-0.21
-0.11
0.09
OBQ4
0.67
0.60
0.55
1.00
Ovako opisan ovaj mehanizam predstavlja vodstvo. Drugi faktor opisan je varijablama:
korištenje prilika je gotovo uvijek opravdano i dobro (0.73), dobrobit organizacije mora
uvijek biti na prvom mjestu (0.59), dobar dio pojedinačnih djelovanja u osobnu korist je
opravdan (0.92), ako je dobro pojedincu u organizaciji – svima je dobro (0.84). Ovako opisan
mehanizam predstavlja oportunizam.
Treći faktor opisan je slijedećim varijablama: određeni postupci trebaju biti potpuno
neovisni o ciljevima organizacije (0.69), poželjno je postojanje pojedinaca koji su potpuno
izvan sistema organizacije (0.72), dobar dio ljudskih resursa mora biti na raspolaganju po
potrebi upravljača (0.51), veći broj poslova nje zahtijeva preveliki utjecaj u odlučivanju
(0.85), dobro je što veći boj poslova ne zahtijeva složenije kompetencije (0.79). Ovako opisan
ovaj mehanizam predstavlja liderstvo.
81
Četvrti faktor opisan je slijedećim varijablama: dijelove manje važnih poslova treba
rasporediti manje utjecajnim osobama (0.89), svaka dobra organizacija počiva na dobrim
šefovima (0.75), vođenje manjih segmenata posla treba dati dobrim radnicima (0.65). Ovako
opisan mehanizam predstavlja delegiranje.
Rezultati analize pokazali su kod faktora vodstva blagu bipolarnu distribuciju prema
pozitivnim vrijednostima što znači da se uzorak polarizira u smislu „vođa ili ne“. Ostali
faktori su normalno distribuirani. Pozitivne korelacije između faktora, srednje i visoke te
ujednačene
vrijednosti pokazuju da je riječ o homogenom prostoru.
Faktor vodstva u
korelaciji je sa faktorom oportunizma (0.63), faktorom liderstva (0.58) i faktorom delegiranja
(0.67). Faktor oportunizma u korelaciji je sa faktorom vodstva (0.63), faktorom liderstva
(0.60) i faktorom delegiranja (0.60). Faktor liderstva je u korelaciji sa faktorom vodstva
(0.58), sa faktorom oportunizma (0.60), faktorom delegiranja (0.55). Faktor delegiranja je u
korelaciji sa faktorom vodstva (0.67), faktorom oportunizma (0.60) i faktorom liderstva
(0.55).
U rezultatima faktorske analize u prostoru kulturoloških dimenzija vidljiva su dva
latentna mehanizma tj. faktora odgovorna za varijacije početnih indikatora. Prvi faktor opisan
je slijedećim varijablama: ponašanje u zajednici zahtijeva prihvaćanje uobičajenih obrazaca
(0.43), svaka organizacija mora uspostaviti svoj skup pravila (0.84), da nema pravne
regulacije odnosa socijalna zajednica bi se brzo raspala (0.78), ponašanje suprotno pravilima
treba strogo sankcionirati (0.62), uvijek i na sve načine treba uvažavati zajednički interes
(0.96), djelovanje oko interesa s više uključenih ljudi treba jasno dogovoriti (0.93), trebalo bi
definirati precizne standarde za sva ljudska djelovanja (0.76), čovjek treba težiti znanju u
svim svojim aktivnostima (0.84), pravila i zakone trebaju donositi isključivo izrazito
kompetentne osobe (0.70), sukladno znanjima i spoznajama trebaju se svi ponašati (0.53).
Ovako opisan ovaj mehanizam predstavlja konvencije. Drugi faktor opisan je slijedećim
varijablama: ljudi trebaju jako jako paziti što govore (0.83), neke stvari oko nas nipošto ne bi
trebali dodirivati (1.02), određene aktivnosti svakako treba zabraniti (0.99), tradicija je jedna
od najvažnijih stečevina ljudskog roda (0.53), običaji su izuzetno poželjni za reguliranje
odnosa s drugim ljudima (0.41). Ovako opisan mehanizam predstavlja oprez.
Rezultati analize pokazali su kod oba mehanizma kulturoloških dimenzija distribuciju
uniformnog tipa jer nema izražene vrijednosti oko aritmetičke sredine. S obzirom na
specifičnost fenomena o kojima je riječ, to je bilo za očekivati. Ujednačene pozitivne
korelacije visoke vrijednosti (0.80) između faktora pokazuju da je riječ o homogenom
prostoru.
82
Tablica 3. Orthoblique pozicija kulturoloških dimenzija
Indikatori
/
faktori
Ljudi trebaju jako jako paziti što govore
Neke stvari oko nas nipošto ne bi trebali dodirivati
Određene aktivnosti svakako treba zabraniti
Tradicija je jedna od najvažnijih stečevina ljudskog roda
Običaji su izuzetno poželjni za reguliranje odnosa s drugim ljudima
Ponašanje u zajednici zahtijeva prihvaćanje uobičajenih obrazaca
Svaka organizacija mora uspostaviti svoj skup pravila
Da nema pravne regulacije odnosa socijalna zajednica bi se brzo
Ponašanje suprotno pravilima treba strogo sankcionirati
Uvijek i na sve načine treba uvažavati zajednički interes
Djelovanje oko interesa s više uključenih ljudi treba jasno dogovoriti
Trebalo bi definirati precizne standarde za sva ljudska djelovanja
Čovjek treba težiti znanju u svim svojim aktivnostima
Pravila i zakone trebaju donositi isključivo izrazito kompetentne osobe
Sukladno znanjima i spoznajama trebaju se svi ponašati
OBQ1
OBQ2
OBQ1
0.02
-0.46
-0.20
0.31
0.37
0.43
0.84
0.78
0.62
0.96
0.93
0.76
0.84
0.70
0.53
OBQ1
1.00
0.80
OBQ2
0.83
1.21
0.99
0.53
0.41
0.37
0.04
0.07
0.14
-0.15
-0.08
0.07
0.00
0.12
0.29
OBQ2
0.80
1.00
Tablica 4. Orthoblique pozicija motivacijskih dimenzija
Indikatori
/
faktori
Svaki čovjek treba težiti biti na samom vrhu socijalne zajednice
Politički vođe su uvijek najsposobniji ljudi u nekom društvu
Ljudi na vlasti trebaju odlučivati u ime svih ljudi u zajednici
Preuzimanje odgovornosti je najvažnija stvar u politici
Ljudi bi trebali svoju političku poziciju ograničiti na opoziciju
Visoko kompetentni pojedinci se obično suprotstavljaju vlasti
Iz pozicije izvan vlasti puno bolje se pripremaju kvalitetne odluke
U društvu je najbolje djelovati kritički jer to izuzetno pomaže u
Najbolje je politički stajati po strani
Najsposobniji pojedinci bi trebali čekati pravi trenutak za promociju
Prava politička rješenja uvijek su rezultat odgovarajućeg dogovora
Treba dobro promisliti kome se priključiti jer to donosi obaveze i
OBQ1
OBQ2
OBQ3
OBQ1
0.20
0.07
-0.07
-0.12
-0.14
0.13
0.47
0.68
0.88
0.83
0.63
0.38
OBQ1
1.00
-0.08
0.57
OBQ2
0.04
0.88
0.81
-0.06
0.21
-0.04
-0.13
-0.03
0.37
-0.05
-0.04
-0.42
OBQ2
-0.08
1.00
-0.03
OBQ3
0.48
-0.01
0.31
0.85
0.84
0.69
0.33
0.17
-0.41
-0.06
0.06
0.40
OBQ3
0.57
-0.03
1.00
U rezultatima faktorske analize u prostoru motivacijskih dimenzija vidljiva su tri
latentna mehanizma tj. faktora odgovorna za varijacije početnih indikatora. Prvi faktor opisan
je slijedećim varijablama: bol čovjeka tjera da traži rješenja kako bi je sanirao (0.83), gladan i
žedan čovjek bavi se isključivo potragom za potrebnim resursima (0.98), većina ljudi prije
svega želi sigurnost od bilo kakvog ugrožavanja (0.93), reprodukcija je najvažniji motiv
čovjeka u prošlosti i danas (0.62), ugodan život je naprosto bezuvjetna potreba čovjeka (0.49).
Ovako opisan mehanizam predstavlja primarne motive. Drugi faktor opisan je slijedećim
varijablama: materijalne i druge nagrade jesu i trebaju biti izuzetno važne ljudima (0.81),
priznanja u socijalnoj okolini posebno su dobrodošla (0.57), status koji čovjek postigne
najvažnija je stvar u životu (1.08), zadovoljstvo je vrhunac ljudskih djelovanja (0.53).
83
Ovako opisan mehanizam predstavlja sekundarne motive. Treći faktor opisan je
slijedećim varijablama: ugodan život je naprosto bezuvjetna potreba čovjeka (0.49), umjetnost
je nešto bez čega ljudi nisu ljudi u potpunosti (1.07), znanost je uvijek bila najvažniji pokretač
čovjeka (0.93), napredak u svakom smislu je krajnji cilj čovjeka (0.57). Ovako opisan
mehanizam predstavlja tercijarne motive.
Rezultati analize pokazali su kod faktora primarnih motiva blagu bipolarnu distribuciju
prema pozitivnim vrijednostima što bi značilo da se uzorak polarizira u onosu na primarne
motive. Ostali faktori su normalno distribuirani. Pozitivne korelacije između faktora, srednjih
i visokih vrijednosti te ujednačene pokazuju da je riječ o homogenom prostoru. Faktor
primarnih motiva u pozitivnoj korelaciji je sa faktorom sekundarnih (0.62) i faktorom
tercijarnih motiva (0.68).
Faktor sekundarnih motiva u pozitivnoj je korelaciji sa faktorom primarnih (0.62) i
faktorom tercijarnih motiva (0.59) a faktor tercijarnih motiva u pozitivnoj je korelaciji sa
faktorom primarnih motiva (0.68) i faktorom sekundarnih motiva (0.59). Iz prethodnog se vidi
kako je riječ o homogenoj grupi što znači da ako utječemo na jedan mehanizam, u pravilu
utječemo na sve, s napomenom da je nešto viša vrijednost korelacije sekundarnih i tercijarnih
motiva sa faktorom primarnih motiva.
U rezultatima faktorske analize u prostoru dimenzija iskoristivosti potencijala vidljiva
su tri latentna mehanizma tj. faktora odgovorna za varijacije početnih indikatora. Prvi faktor
opisan je slijedećim varijablama: rad strojeva je ne samo koristan već i fascinantan (0.50),
tehnika i tehnologija će mnogo značiti za budućnost čovjeka (0.78), iskorištavanje resursa iz
okoline uz očuvanje okoliša je najvažnija zadaća (0.77), medicina je jedno od ključnih
sredstava egzistencije čovjeka (0.81), svakom živom biću (čovjeku, životinji,…) treba
pristupati individualno (0.83). Također i: prirodna biljna bogatstva su iznimno velikog
potencijala (0.86) šume i drvo su plemeniti materijali i od iznimne su važnosti (0.85), pravna
regulativa u području financija je najvažnija stavka današnjeg svijeta (0.41), edukacija
predstavlja glavnu pokretačku snagu svakog društva (0.74), znanje je najvažniji resurs
današnje politike (0.38), ljudi danas previše filozofiraju za razliku od prijašnjih vremena
(0.50). Ovako opisan mehanizam predstavlja tehnologiju. Drugi faktor opisan je slijedećim
varijablama: genetskim oblikovanjem čovjek će dosegnuti neslućene domete (0.41), glazba i
njihove kombinacije su jedine prave vrijednosti (0.86), kultura, religija i povijest su
prevladane kategorije (0.89). Ovako opisan mehanizam predstavlja umjetnost.
84
Treći faktor opisan je slijedećim varijablama: svijet oko nas je podložan jasnim prirodnim
zakonima (0.62), veći broj problema i zadataka se može riješiti uz pomoć matematike (0.98),
živi svijet oko nas je organiziran na prepoznatljiv način (0.81). Ovako opisan mehanizam
predstavlja znanost.
Rezultati analize pokazali su kod faktora tehnologije postojanje blage bipolarne
distribucije ka pozitivnim vrijednostima što znači da je uzorak u suštini polariziran na „za“ i
protiv“ u odnosu na tehnologiju.
Tablica 5. Orthoblique pozicija iskoristivosti potencijala
Indikatori
/
faktori
OBQ1
OBQ2
Svijet oko nas je podložan jasnim prirodnim zakonima
0.24
Veći broj problema i zadataka se može riješiti uz pomoć matematike
-0.59
Živi svijet oko nas je organiziran na prepoznatljiv način
0.06
Rad strojeva je ne samo koristan već i fascinantan
0.50
Tehnika i tehnologija će mnogo značiti za budućnost čovjeka
0.78
Iskorištavanje resursa iz okoline uz očuvanje okoliša je najvažnija zadaća
0.77
Medicina je jedno od ključnih sredstava egzistencije čovjeka
0.81
Genetskim oblikovanjem čovjek će dosegnuti neslućene domete
0.39
Svakom živom biću (čovjeku, životinji,…) treba pristupati individualno
0.83
Prirodna biljna bogatstva su iznimno velikog potencijala
0.86
Životinjski svijet je neiscrpan rezervoar hrane za čovjeka
-0.01
Šume i drvo su plemeniti materijali i od iznimne su važnosti
0.85
Pravna regulativa u području financija je najvažnija stavka današnjeg svijeta
0.41
Edukacija predstavlja glavnu pokretačku snagu svakog društva
0.74
Znanje je najvažniji resurs današnje politike
0.38
Ljudi danas previše filozofiraju za razliku od prijašnjih vremena
0.50
Spisateljstvo, slikarstvo, glazba i njihove kombinacije su jedine prave vrijednosti
-0.32
Kultura, religija i povijest su prevladane kategorije
-0.28
OBQ1
OBQ2
OBQ1
1.00
OBQ2
0.53
OBQ3
0.60
OBQ3
0.00
0.16
-0.06
-0.06
-0.08
-0.07
-0.03
0.41
0.07
0.11
0.79
0.05
0.27
0.06
0.29
0.35
0.86
0.89
0.62
0.98
0.81
0.41
0.20
0.13
0.05
-0.04
-0.04
-0.12
-0.23
-0.07
0.14
0.11
0.09
-0.08
0.09
0.04
OBQ3
0.53
1.00
0.48
0.60
0.48
1.00
Korelacije između faktora su pozitivne, ujednačene i osrednje , dakle riječ je o
homogenom prostoru. Faktor tehnologije je pozitivnoj korelaciji sa faktorom umjetnosti
(0.53) no viša vrijednost korelacije je sa faktorom znanosti (0.60). Faktor umjetnosti je u
pozitivnoj korelaciji sa tehnologijom (0.53) i nešto manje sa faktorom znanosti (0.48). Faktor
znanost je u pozitivnoj korelaciji sa tehnolgijom (0.60) i manje sa faktorom umjetnosti (0.48).
U rezultatima faktorske analize u prostoru ekonomskih dimenzija vidljiva su tri latentna
mehanizma tj. faktora odgovorna za varijacije početnih indikatora. Prvi faktor opisan je
slijedećim varijablama: novac uvijek omogućava visoki status u društvu (0.66), velika
materijalna bogatstva su izuzetno poželjna stvar u životu (0.84), vrijednosti u novcu treba
pretvoriti u materijalno bogatstvo (0.93), ulaganja u nekretnine i skupocjenosti su izuzetno
dobra stvar (0.81). Ovako opisan mehanizam predstavlja djelovanje.
85
Tablica 6. Orthoblique pozicija ekonomskih dimenzija
Indikatori
/
faktori
Bez novca kao opće vrijednosti čovječanstvo bi bilo posve
Sve je na prodaju za novac, samo je pitanje cijene
Veliki dio svog vremena čovjek treba posvetiti pribavljanju što više
Novac uvijek omogućava visoki status u društvu
Velika materijalna bogatstva su izuzetno poželjna stvar u životu
Vrijednosti u novcu treba pretvoriti u materijalno bogatstvo
Ulaganja u nekretnine i skupocjenosti su izuzetno dobra stvar
Materijalna bogatstva omogućavaju veliki stupanj sigurnosti
Samo visok ekonomski status omogućava dobro školovanje
Visoka pozicija u društvu je direktno vezana za visok ekonomski
Ekonomski visoko pozicionirani čovjek je slobodniji od drugih ljudi
Psiho-fizičko zdravlje je direktno uvjetovano ekonomskim statusom
OBQ1
OBQ2
OBQ3
OBQ1
0.04
-0.02
0.17
0.66
0.84
0.93
0.81
0.51
-0.09
0.03
-0.02
-0.13
OBQ1
1.00
0.57
0.48
OBQ2
0.21
0.26
-0.19
-0.01
-0.23
-0.09
0.22
0.55
0.74
0.79
0.79
0.72
OBQ2
0.57
1.00
0.38
OBQ3
0.49
0.63
0.80
0.25
0.22
-0.04
-0.33
-0.34
-0.03
0.03
0.09
0.17
OBQ3
0.48
0.38
1.00
Drugi faktor opisan je slijedećim varijablama: materijalna bogatstva omogućavaju veliki
stupanj sigurnosti (0.55), samo visok ekonomski status omogućava dobro školovanje (0.74),
visoka pozicija u društvu je direktno vezana za visok ekonomski status (0.79), ekonomski
visoko pozicionirani čovjek je slobodniji od drugih ljudi (0.79), psiho-fizičko zdravlje je
direktno uvjetovano ekonomskim statusom (0.72). Ovako opisan, ovaj mehanizam predstavlja
posljedice. Treći faktor opisan je slijedećim varijablama: bez novca kao opće vrijednosti
čovječanstvo bi bilo posve nerazvijeno (0.49), sve je na prodaju za novac, samo je pitanje
cijene (0.63), veliki dio svog vremena čovjek treba posvetiti pribavljanju što više novca
(0.80). Ovako opisan, ovaj mehanizam predstavlja sredstva.
Rezultati analize pokazali su normalnu distribuciju faktora. Korelacije između faktora su
homogene i ujednačene ali niže nego u ostalim prostorima što znači da nije tolika povezanost
između njih. Faktor djelovanja u pozitivnoj je korelaciji sa faktorom posljedica (0.57) i nešto
manje sa faktorom sredstava (0.48). Faktor posljedica je u pozitivnoj korelaciji sa faktorom
djelovanja (0.57) a nešto manje sa faktorom sredstava (0.38) dok je faktor sredstava u
pozivnoj korelaciji sa faktorom djelovanja (0.48) i nešto manje sa faktorom posljedica (0.38).
U rezultatima faktorske analize u prostoru političkih dimenzija vidljiva su tri latentna
mehanizma tj. faktora odgovorna za varijacije početnih indikatora. Prvi faktor opisan je
slijedećim varijablama: iz pozicije izvan vlasti puno bolje se pripremaju kvalitetne odluke
(0.47), u društvu je najbolje djelovati kritički jer to izuzetno pomaže u odlukama (0.68),
najbolje je politički stajati po strani (0.88). Također i: najsposobniji pojedinci bi trebali čekati
pravi trenutak za promociju (0.83), prava politička rješenja uvijek su rezultat odgovarajućeg
dogovora (0.63). Ovako opisan, ovaj mehanizam predstavlja regulaciju.
86
Tablica 7. Orthoblique pozicija političkih dimenzija
Indikatori
/
faktori
Svaki čovjek treba težiti biti na samom vrhu socijalne zajednice
Politički vođe su uvijek najsposobniji ljudi u nekom društvu
Ljudi na vlasti trebaju odlučivati u ime svih ljudi u zajednici
Preuzimanje odgovornosti je najvažnija stvar u politici
Ljudi bi trebali svoju političku poziciju ograničiti na opoziciju
Visoko kompetentni pojedinci se obično suprotstavljaju vlasti
Iz pozicije izvan vlasti puno bolje se pripremaju kvalitetne odluke
U društvu je najbolje djelovati kritički jer to izuzetno pomaže u
Najbolje je politički stajati po strani
Najsposobniji pojedinci bi trebali čekati pravi trenutak za promociju
Prava politička rješenja uvijek su rezultat odgovarajućeg dogovora
Treba dobro promisliti kome se priključiti jer to donosi obaveze i
OBQ1
OBQ2
OBQ3
OBQ1
0.20
0.07
-0.07
-0.12
-0.14
0.13
0.47
0.68
0.88
0.83
0.63
0.38
OBQ1
1.00
-0.08
0.57
OBQ2
0.04
0.88
0.81
-0.06
0.21
-0.04
-0.13
-0.03
0.37
-0.05
-0.04
-0.42
OBQ2
-0.08
1.00
-0.03
OBQ3
0.48
-0.01
0.31
0.85
0.84
0.69
0.33
0.17
-0.41
-0.06
0.06
0.40
OBQ3
0.57
-0.03
1.00
U terminima klika (Bonacin, Bilić i Bonacin, 2008), ovaj latentni mehanizam također se
često artikulira i kao regulativna klika, odgovorna za priklanjanje jednoj od ostale dvije.
Drugi faktor opisan je slijedećim varijablama: politički vođe su uvijek najsposobniji ljudi u
nekom društvu (0.88), ljudi na vlasti trebaju odlučivati u ime svih ljudi u zajednici (0.81),
treba dobro promisliti kome se priključiti jer to donosi obaveze i posljedice (-0.42). Ovako
opisan mehanizam predstavlja vlast. U terminima klika ovaj latentni mehanizam također se
često artikulira i kao funkcionalna klika koja preuzima odgovornost za postignuće. Treći
mehanizam opisan je slijedećim varijablama: svaki čovjek treba težiti biti na samom vrhu
socijalne zajednice (0.48), preuzimanje odgovornosti je najvažnija stvar u politici (0.85), ljudi
bi trebali svoju političku poziciju ograničiti na opoziciju (0.84), visoko kompetentni pojedinci
se obično suprotstavljaju vlasti (0.69). Ovako opisan mehanizam predstavlja oporbu. U
terminima klika ovaj latentni mehanizam također se često artikulira i kao oporbena klika koja
sustavno pokazuje tendenciju preuzimanja odgovornosti za postignuće, ali je aktualno nema.
Rezultati analize pokazali su normalnu distribuciju faktora. Korelacija između faktora
regulacije i faktora oporbe je pozitivna ali srednje vrijednosti (0.57). Korelacija između
faktora regulacije i faktora vlasti je negativna (-0.8). Korelacija između faktora vlasti i faktora
oporbe je također negativna (-0.03) no zanemarivo. Svi faktori su normalno distribuirani.
87
7.2. Faktorizacija druge razine
Radi razumijevanja odnosa, ali i za potrebe kanoničke korelacijske analize ponovo je
izvedena faktorska analiza, ovaj put na prethodno dobivenih 20 faktora socijalnih atributa.
Rezultati analize pokazali su postojanje tri faktora drugog reda.
Tablica 8. Orthoblique pozicija socioloških atributa
Faktori
OBQ1
OBQ2
OBQ3
SD01
0.92
-0.14
-0.01
SD02
0.03
0.54
-0.40
SD03
0.33
0.73
0.27
SD04
-0.03
0.37
-0.44
SD05
0.50
0.43
0.99
SD06
-0.29
0.63
-0.24
KD01
0.94
-0.14
0.02
KD02
0.89
0.04
0.07
PD01
0.67
0.17
-0.10
PD02
-0.32
0.69
0.07
PD03
0.70
0.16
-0.13
ED01
0.27
0.00
-0.64
ED02
0.43
0.01
-0.40
ED03
-0.07
0.11
-0.72
MD01
0.88
-0.22
-0.06
MD02
0.56
0.18
-0.28
MD03
0.84
-0.03
0.03
ID01
0.89
-0.23
-0.07
ID02
0.68
0.33
0.04
ID03
0.65
OBQ1
0.08
OBQ2
-0.07
OBQ3
OBQ1
1.00
0.10
-0.59
OBQ2
0.10
1.00
-0.27
OBQ3
-0.59
-0.27
1.00
(SD01 – SD06 = faktori socijalne stratifikacije, KD01 – KD03 = faktori kulturološki, PD01 – PD03 = faktori političkog
djelovanja, ED01 – ED03 = edukacijski potencijal, MD01 – MD02 = motivacija, ID01 – ID03 = iskoristivost)
Rezultati analize pokazali su postojanje tri faktora drugog reda. Prvi faktor opisan je
slijedećim varijablama: edukacijski status - SD01 (0.92), oprez – KD01 (0.94), djelovanje –
KD02 (0.89), regulacija – PD01 (0.67), posljedice – ED02 (0.43), primarni motivi – MD01
(0.88), sekundarni motivi – MD02 (0.56), tercijarni motivi – MD03 (0.84), tehnologija – ID01
(0.89), znanost – ID02 (0.68), umjetnost – ID03 (0.65).
88
Ovako opisan ovaj mehanizam predstavlja djelovanje znanjem. Drugi faktor opisan je
slijedećim varijablama: pasivni upravljački materijalni status – SD02 (0.54), mikro politički
status – SD03 (0.74), konvencije– SD06 (0.63), vlast – PD02 (0.69). Ovako opisan
mehanizam predstavlja lokalno političko djelovanje. Treći faktor opisan je slijedećim
varijablama: makropolitički status – SD04 (-0.44), socijalni aktivitet – SD05 (0.99),
djelovanje – ED01 (-0.64), sredstva – ED03 (-0.72). Ovako opisan mehanizam predstavlja
nepromišljeno djelovanje.
Faktor djelovanja znanjem u pozitivnoj je korelaciji sa faktorom lokalnog političkog
djelovanja no vrijednost korelacije nije velika dok je u negativnoj korelaciji srednje
vrijednosti sa faktorom nepromišljenog djelovanja. Faktor lokalnog političkog djelovanja je u
pozitivnoj korelaciji niske vrijednosti sa faktorom djelovanja znanjem a negativnoj srednje
vrijednosti sa faktorom nepromišljenog djelovanja. Faktor nepromišljenog djelovanja je u
negativnoj korelaciji srednje vrijednosti sa faktorom djelovanja znanjem i negativnoj
korelaciji nešto niže vrijednosti sa faktorom lokalnog političkog djelovanja.
89
7.3. Kanoničke relacije
Kako se vidi iz prethodnoga, faktorskom analizom dobivena su početna 406 entiteta
projicirana na faktore to jest dobivene su faktorske vrijednosti ispitanika. U skladu s temom
rada, dobivena četiri faktora upravljačkog potencijala stavljena su u odnos s ostalih 20
atributa socijalnog statusa, dakle izvedena je kanonička korelacijska analiza.
Tablica 9. Rezultati kanoničke korelacijske analize i analize redundancije
Testiranje značajnosti kanoničkih funkcija
NO.
R
R2
HI
DF
WILKS
PROB.
1
0.94
0.88
1040.70
80.00
0.07
0.00
2
0.61
0.37
220.78
57.00
0.57
0.00
3
0.26
0.07
41.55
36.00
0.90
0.25
4
0.19
0.04
14.84
17.00
0.96
0.61
Faktorska struktura lijevog seta
Kan1
Kan2
SD01
0.97
-0.03
SD02
0.29
0.75
SD03
0.14
0.68
SD04
0.29
0.41
SD05
-0.11
0.05
SD06
-0.14
0.55
KD01
0.92
-0.09
KD02
0.84
0.04
PD01
0.68
0.35
PD02
-0.35
0.54
PD03
0.75
0.16
ED01
0.60
0.32
ED02
0.62
0.24
ED03
0.35
0.37
MD01
0.90
-0.10
MD02
0.68
0.29
MD03
0.75
0.08
ID01
0.91
-0.08
ID02
0.61
0.36
ID03
0.65
0.25
OB.VAR.
0.41
0.13
TOT.VAR.
58.09
%
RED.VAR.
0.36
0.05
TOT.VAR.
40.71
%
90
Faktorska struktura desnog seta
Kan1
Kan2
HD01
0.99
-0.16
HD02
0.72
0.55
HD03
0.68
0.53
HD04
0.71
0.30
OB.VAR.
0.62
0.17
TOT.VAR.
100.00
%
RED.VAR.
0.54
0.06
TOT.VAR.
61.41
%
Rezultati kanoničke korelacijske analize pokazali su postojanje dva kanonička faktora.
Prvi kanonički faktor u prostoru lijevog seta – sociološki atributi, opisan je slijedećim
varijablama: opći i edukativni status - SD01 (0,97), konvencije - KD01 (0,92), oprez/strah KD02 (0,84), regulacija - PD01 (0,68), oporba - PD03 (0,75), djelovanje - ED01 (0,60),
posljedica - ED02 (0,62), primarni motivi - MD01 (0,90), sekundarni motivi - MD02 (0,68),
tercijarni motivi - MD03 (0,75), tehnologija - ID01 (0,91), umjetnost - ID02 (0,61), znanost ID03 (0,65). U prostoru desnog seta – hijerarhijski upravljački potencijal, prvi kanonički
faktor opisan je varijablama: vodstvo - HD01 (0,99), oportunizam - HD02 (0,72), liderstvo HD03 (0,68), delegiranje - HD04 (0,71) i negativna varijabla vlast - PD02 (-0,35). Na osnovu
prethodno opisanog ovaj faktor predstavlja vodstvo. Drugi kanonički faktor u prostoru lijevog
seta - sociološki atributi, opisan je slijedećim varijablama: makropolitički status – SD04
(0.41), socijalna aktivnost – SD06 (0.55), vlast – PD02 (0.54), sredstvo – ED03 (0.37). U
prosoru desnog seta – hijerarhijski upravljački potencijal, drugi kanonički faktor opisan je
slijedećim varijablama: vodstvo – HD01 (- 0.16), oportunizam – HD02 (0.55), liderstvo –
HD03 (0.53), delegiranje – HD04 (0.30). Na osnovu prethodno opisanog ovaj faktor
predstavlja liderstvo.
91
8. Rasprava
Čitav uvodni tekst a posebno svijet kojeg se tiče, nameće svu silu zapravo
egzistencijalnih pitanja poput onog kojim se pitamo kakvog traga ostavlja moderno
potrošačko društvo na budućim upravljačima ili kako ta studentska populacija doživljava
politiku, iskoristivost potencijala ili upravo ono što ih čeka – upravljački materijalni status?
Postoje li oni nevidljivi mehanizmi koji „drmaju“ tom populacijom? Ako postoje, koji su?
Ako znamo koji su, što s njima? Prema rezultatima faktorske analize u prostoru ti mehanizmi
postoje u svim istraživanim domenama, pokazali su se i njihovim tumačenjem dobivamo
izvanrednu, iskoristivu sliku društva praktično „iz očiju“ upravo tog dijela društva koje nas je
zanimao. Očito je da studentska populacija u svojoj nutrini „osjeća svaku i najmanju kost“
društva kojeg je dio.
U prostoru makrosociološke stratifikacije pokazalo se postojanje 6 latentnih
mehanizama što znači da unutar društva djeluje šest naizgled prikrivenih mehanizama koji,
upravljaju i baš poput gravitacije, djeluju u pozadini ali čvrsto, u skladu s prirodom tj. kao
prirodni zakoni. Upravo o tim i ostalim dobivenim mehanizmima ovise vrijednosti pojedinaca
na indikatorima i relacije indikatora. U konkretnom slučaju, od početnih 39 indikatora dobili
smo 6 i to na slijedeći način.
Prvi mehanizam odnosi se na edukativni status. Očita je jaka uloga edukacije u slučaju
ove populacije. Očito je kako u populaciji uzorka postoji svijest o tome da svi trebaju
obrazovanje koje usput daje mogućnost boljeg radnog mjesta, da je učenje usko vezano s
odgojem u smislu prijenosa vrijednosti. Pri tom postoji sklonost kontaktima s brojnim i
različitim ljudima, koji uvažavaju stavove i mišljenja a očita je i potreba uspostavljanja čestih
i čvrstih odnosa s drugim ljudima. Uz to, znanje koje se dobije koristi se za opću dobit a
profesionalnost jamči uspjeh u poslu. Populacija posjeduje svijest o potrebi izgradnje vlastitog
stila i preuzimanja dijela odlučivanja na sebe i to na način da bi neki (možda oni) bolje vodili
institucije.
Postojanje bipolarne distribucije prema pozitivnim vrijednostima (i to u slučaju
studenata!!!) znači da unutar uzorka postoji strogo polariziranje na „za“ i protiv“ kad je riječ o
edukaciji. Nema indiferentnih. Mehanizam je podijelio entitete na dvije grupe pri čemu ona
„za“ definira edukacijski status pozitivno a ona druga negativno, što znači da ovi drugi imaju
neke druge razloge zašto su tu. Na primjer, svjesni su važnosti edukacije, htjeli bi diplomu ali
ne bi baš rado učili. Mogli bismo pretpostaviti da ih je netko generalno dobro informirao o
važnosti edukacije, ali ne uvijek i načinu kako se edukaciji prilazi.
92
Moglo bi se istražiti, no vjerojatno je s obzirom na prostor i vrijeme ovog istraživanja,
primarna socijalizacija uzorka bila čvrsta i stabilna i valjane informacije pravovremeno došle
do pravog subjekta. Važnost informacija u životu i na tržištu dobro im je predstavljena te
način edukacije do tog trenutka dobro sproveden. Svijest o važnosti je opstala, no razlozi
edukacije su ipak povezani sa više faktora. Ostali faktori su normalno distribuirani Što to
znači? Pa znači da smo svi mi u tome na određeni način upravo normalno distribuirani.
Pomalo gledamo na lokalnu zajednicu, pomalo na mjesto rođenja, pomalo smo aktivni u
politici itd... Faktor edukacijskog statusa je u laganoj pozitivnoj korelaciji sa faktorom
pasivnog upravljačkog materijalnog statusa što je razumljivo jer su za edukaciju potrebna
određena materijalna sredstva te upravljački kapacitet (planiranje itd.) te ona zapravo direktno
u određenoj mjeri ovisi o određenim političkim procesima na višoj razini. To je zapravo poput
motora koji stalno radi, očekivanje... Edukaciju treba planirati, sam proces organizirati,
skupiti materijalne resurse, itd. Pozitivna korelacija niže vrijednosti sa faktorom
mikropolitičkog statusa ukazuje na utjecaj lokalne zajednice o kojoj načelno ovise materijalni
i psihosocijalni resrusi. Pozitivna korelacija manje vrijednosti sa faktorom makrosociološkog
statusa ukazuje na važnost gore spomenutih političkih procesa u društvu u kojem se odvija jer
jedan od mehanizama njegova održanja i razvoja. Danas možda manje no prije jer ljudi mogu
birati. Negativna korelacija iako male vrijednosti sa faktorom socijalne stratifikacije ukazuje
na to da što si educiraniji to se manje želiš baviti politikom. To je razumljivo. Više podatka
znači više informacija, više informacija znači više znanja a više znanja znači više spoznaja
(Bonacin i Bonacin, 2011). Spoznaje traže spoznaje a do njih se u vrhunskom smislu može
samo kroz umjetnost i znanost. Političari teško spoznaju novo, uz ono što su prethodno
naučili, jer se prvo neprekidno trude da dođu do vlasti a onda da upravljaju svim ostalim. Taj
faktor također negativno korelira u maloj vrijednosti sa faktorom mjesta rođenja. Znači li to
da se ipak treba odmaknuti od kuće, krenuti u svijet kako bi se nešto naučilo?!!. Primarnu
edukaciju u vidu odgoja može se i mora dobiti kod kuće, ali svijet je ogroman i neprekidno
emitira informacije. No s druge strane, može se ostati u jednoj prostoriji ako je u njoj telefon i
kompjuter i „ na konju si“. Sve ovisi o ambicijama i sposobnostima. Ali je rezultat različit!
Nadalje, faktor pasivnog upravljačkog materijalnog statusa povezan je osim sa faktorom
edukacijskog
statusa
i
sa
faktorom
mikropolitičkog
statusa
(0.38),
faktorom
makrosociološkog statusa (0.38), sa faktorom socijalne aktivnosti (0.34) i negativno sa
faktorom mjesta rođenja (-0.08). što očito znači da je u vezi sa mjesnom i globalnom
politikom te vlastitim uključenjem u političke procese i „potrebom micanja od kuće“.
93
Možda iz razloga zarade. Pri tom u populaciji očito postoji svijest o važanosti mikro i
makro politike te njihovoj ulogi u životu pripadnika populacije uzorka. Faktor
mikrosociološkog statusa povezan je sa faktorom pasivnog upravljačkog materijalnog statusa
(0.38), faktorom makrosociološkog statusa (0.27), nešto malo sa faktorom mjesta rođenja
(0.10) i sa faktorom socijalne aktivnosti (0.30). Očito je da će mehanizmi koji predstavljaju
lokalnu zajednicu biti u vezi sa faktorom pasivnog upravljačkog statusa. Sve za zajednicu.
Načelno gledajući, u današnjem svijetu se teško ide od vrha. Put ka upravljanju sastavljen je
od žutih opeka i ide od početka do vrha i pri tom ovisi o znanju i sposobnostima budućeg
upravljača, dostupnom vremenu i resursima. Znači prvo se „nešto čini“ na ovaj ili onaj način
za lokalnu zajednicu, leti se poput „pčelice Maje“ od cvijeta do cvijeta, lobira za ono što se
želi, eventualno se uključuje u neki projekt – socijalno se biva aktivan.
Faktor makrosociološkog statusa u pozitivnoj je korelacijji sa faktorom edukacijskog
statusa (0.21), faktorom pasivnog upravljačkog statusa (0.38), faktorom mikrosociološkog
statusa (0.27) te faktorom socijalne aktivnosti (0.35), dok je u nultoj korelaciji sa faktorom
mjesta rođenja (-0.08). Posve razumljivo. Globalna politika utječe na sve i izaziva feed-back
proces u smislu država – lokalnoj zajednici, lokalna zajednica – državi. Pri tom se očekuje da
se u tom uzajamnom djelovanju ne razmišlja previše o mjestu rođenja jer u tom slučaju ono
dođe kao spušteno sidro brodu. Čvrsto drži. Pa narod kaže: „Možeš izbrisati djevojku/momka
iz sela ali ne možeš selo iz djevojke/momka.
Faktor mjesta rođenja je u pozitivnoj korelaciji samo sa s faktorom mikrosociološkog
statusa (0.10) dok je sa svim ostalima u negativnoj korelaciji. To je također razumljivo.
Mjesto rođenja u ovakvim slučajevima mora biti vezano za lokalnu političku zajednicu jer
osoba kojoj je jako (previše) stalo do mjesta rođenja, gradi čitavu priču svog života oko tog
mjesta, znači u najbližoj, lokalnoj političkoj zajednici.
Faktor socijalne aktivnosti je u pozitivnoj korelaciji sa faktorom pasivnog upravljačkog
statusa (0.34), sa faktorom mikrosociološkog statusa (0.30) te faktorom makrosociološkog
statusa (0.35) dok je u negativnoj korelaciji sa faktorom edukacijskog statusa (-0.14) i
faktorom mjesta rođenja (-0.1), no zanemarljivo. Što to znači? U populaciji postoji svijest o
tome politika, bilo lokalna ili globalna, traži mobilnost. Očita je zbog čega je s druga dva
faktora u negativnoj korelaciji. U prvom slučaju, što je čovjek obrazovaniji manje će se baviti
politikom što znači da neće morati putovati i obrnuto a u drugom slučaju za ono što je
predmet zanimanja (povezivanje politike lokalnog i globalnog nivoa) nije bitno gdje je rođen
tj. postoji mišljenje u stilu „uvijek se mogu vratiti“, „bolje neka sidra ima“ itd.
94
U prostoru hijerarhijskog upravljačkog potencijala, pokazalo se postojanje četiri
latentna mehanizma tj. faktora odgovorna za varijacije početnih indikatora što znači da u
pozadini, unutar društva, unutar populacije uzorka postoji upravo četiri mehanizma koja su
odgovorna za ovo što je manifestno. Ponovo se treba podsjetiti da je riječ o studentima. Još
uče, primaju informacije, spoznaju a već su iskristalizirani načini upravljačkog djelovanja koji
postoje unutar uzorka. Svaki od njih ima po malo, unutar takvog modela hijerarhijskog
upravljačkog potencijala postoje prirodni zakoni i strukturiranje. Što to znači? Moglo bi se
zaključiti iz prethodnog kako populacija unutar uzorka vrlo dobro zna što je što a tko je tko u
društvu. A sad su na posljednjoj nesamostalnoj prekretnici.
Prvi dobiveni mehanizam predstavlja vodstvo. Svijest o potrebi pravog vođe unutar
organizacije je vrlo jasna, očito je poznato kako visoko pozicionirani „ljudi iz sjene“ često
bolje uočavaju dobra rješenja a jednako je dobra i slika o takvom istinskom upravljaču koji
svoje vizije i misije prenosi na podređene, sluša svoje pomoćnike, uskače i vodi kad treba i
čiji rezultati ovise o dobrom upravljanju ključnim segmentima. S tim u vezi je i koordinacija
ljudskim resursima i organizicijskim blokovima te čvrsta poveznica istih uz stalan nadzor i
direktnu kontrolu pojedinih segmenata. Kompetentno savjetovanje top menadžera, formiranje
ponekog privremenog voditelja projekta te pojedina direktna kontrola su neminovni.
Drugi dobiveni mehanizam predstavlja oportunizam. Unutar populacije postoji svijest o
tome kako je dobar dio pojedinačnih djelovanja u osobnu korist opravdan jer, kako što neki
pomalo primitivno zaključuju: „ako je dobro pojedincu (meni) u organizaciji – svima je
dobro“. Korištenje prilika je gotovo uvijek opravdano i dobro ali dobrobit organizacije mora
biti na prvom mjestu. Prema Wikipediji, oportunizam (lat. opportunus = povoljno,
odgovarajuće) označava prilagodbu na odgovarajuću specifičnu situaciju ili lokaciju.
Oportuno ponašanje nije uvijek u skladu s vlastitim principima, ali je korisno u pogledu na
probitačnost, na korištenje prednosti, pogotovo u političkom i društvenom kontekstu.
Zanimljivo je primjetiti da se ovakvi slojevi društva izdvajaju već u ovo vrijeme studenata.
Treći faktor predstavlja liderstvo. Očito postoji svijest u izabranoj populaciji o tome kako
veći broj poslova ne zahtijeva preveliki utjecaj u odlučivanju i kako postoje poslovi koji ne
zahtijevaju složenije kompetencije. Jasna je potreba za postojanjem pojedinaca potpuno izvan
sistema organizacije te određeni postupci trebaju biti potpuno neovisni o ciljevima
organizacije. Pri tom, dobar dio ljudskih resursa mora biti na raspolaganju po potrebi
upravljača. Što to znači? To znači da unutar populacije postoji mehanizam koji je predstavlja
svjesnost cjelokupne populacije da je vođa različit od lidera.
95
U čemu se sastoji razlika? Pa barem u tome što je u prvom slučaju ovaj prvi „čovjek iz
sjene“ dok se ne ukaže potreba, a onda djeluje, a ovaj drugi to može „probaviti“ školovanjem.
Jer što znači potreba za postojanjem pojedinaca potpuno izvan sistema? „Moj spas za me“?
(stara dječja igra). Sve ostalo ukazuje na „čiste upravljače“ bez imalo karizme vođe.
Četvrti faktor predstavlja delegiranje. Očito je postojanje svijesti o tome da se manje
važni poslovi moraju rasporediti manje utjecajnim osobama te da svaka dobra organizacija
počiva na dobrim šefovima. U svakom slučaju, vođenje manjih segmenata posla treba dati
dobrim radnicima. Rezultati analize pokazali su kod faktora vodstva blagu bipolarnu
distribuciju prema pozitivnim vrijednostima (kod studenata ?!!!) što znači da se uzorak
polarizira u smislu „vođa ili ne“. Uzorak je u tom smjeru i podijeljen. Što to znači? Vođe se
rađaju? Ostali faktori su normalno distribuirani. No to je razumljivo jer smo svi mi pomalo
oportunisti, pomalo delegiramo, pomalo samo lideri. Dakle, možemo naučiti biti lideri,
možemo naučiti biti oportunisti i delegirati i ne rađamo se takvima, no vođe se rađaju. Pošto
je riječ o latentnom mehanizmu, polarizacija ovog mehanizma (vodstva) nastaje jednako i iz
ponašanja samih vođa kao i onih koji to nisu jer vođe automatski polariziraju sve oko sebe.
Prostor koji ostane poslije toga prepušten je liderima.
Ostali faktori su normalno distribuirani. Pozitivne korelacije između faktora, srednje i
visoke te ujednačene vrijednosti pokazuju da je riječ o homogenom prostoru. To znači da ako
želimo, možemo provesti selekciju i usmjeravanje jer ako neko ima izražene karakteristike
vođe prema provedenom istraživanju, možemo ga selektirati i usmjeravati u određenom
specifičnom i potrebnom smjeru, itd. Homogenost je bitna informacija jer ako djeluješ na
jedan mehanizam u populaciji tada djeluješ i na ostale mehanizme. No u konkretnom slučaju
nije funkcionalna veza jer nije maksimalna pa se ne može djelovati u potpunosti. Utjecaj bi
trebao biti dugoročan, planski, strategijski. Riječ je o budućoj podjeli uloga koje su solidno
povezane ali ne funkcionalne.
Faktor vodstva u korelaciji je sa faktorom oportunizma, faktorom liderstva i faktorom
delegiranja što jednostavno znači da su svi vođe pomalo oportunisti, lideri i delegiraju
poslove.
Faktor oportunizma u korelaciji je sa faktorom vodstva, faktorom liderstva i faktorom
delegiranja, što isto tako znači da su svi oportunisti pomalo i vođe i lideri, te da delegiraju.
Faktor liderstva je u korelaciji sa faktorom vodstva, sa faktorom oportunizma, faktorom
delegiranja što znači da su svi lideri pomalo i vođe, oportunisti te da delegiraju.
Faktor delegiranja je u korelaciji sa faktorom vodstva, faktorom oportunizma i faktorom
liderstva. To znači da delegiranje zahtjeva i vodsvo i oportunizam i liderstvo.
96
U prostoru kulturoloških dimenzija vidljiva su dva latentna faktora odgovorna za
varijacije početnih indikatora, što dakako znači da dva mehanizma djeluju „u pozadini“,
naizgled nevidljiva no na temelju prirodnih zakona upravljaju svojom sferom.
Prvi mehanizam predstavlja konvencije. Obuhvaća svijest o tome kako uvijek i na sve
načine treba uvažavati zajednički interes te djelovanje oko interesa s više uključenih ljudi
treba jasno dogovoriti. Čovjek treba težiti znanju u svim svojim aktivnostima, svaka
organizacija mora uspostaviti svoj skup pravila, te kad ne bi bilo pravne regulacije odnosa
socijalna zajednica bi se brzo raspala. Treba definirati precizne standarde za sva ljudska
djelovanja, pravila i zakone trebaju donositi isključivo izrazito kompetentne osobe, ponašanje
suprotno pravilima treba strogo sankcionirati, sukladno znanjima i spoznajama trebaju se svi
ponašati, ponašanje u zajednici zahtijeva prihvaćanje uobičajenih obrazaca.
Moglo bi se reći kako je duboko u populaciju uzorka „usađeno“ poštovanje prema općim
(zakonskim ili izvanzakonskim) dogovorima bilo koje vrste. To je potpuno shvatljivo jer, na
kraju krajeva, kompletno društvo počiva na specifičnim i mnogim pravilima, a u novije
vrijeme upravo i na konvencijama međunarodnog tipa. Ukoliko si student i još učiš nisi
siguran kako će budućnost izgledati? Brine te količina i kvanteteta tvog znanja? Držiš se
konvencija i trudiš se sve saznati u tom pravcu. I oprezan si.
Drugi mehanizam predstavlja baš oprez. Indikatori pokazuju da: Očito neke stvari u
okolini ne bi nipošto trebali dodirivati a određene aktivnosti svakako treba zabraniti. Uz to
ljudi trebaju jako paziti što govore. Tradicija je jedna od najvažnijih stečevina ljudskog roda a
običaji izuzetno poželjni za reguliranje odnosa s drugim ljudima.
Rezultati analize pokazali su kod oba mehanizma kulturoloških dimenzija distribuciju
uniformnog tipa jer nema izražene vrijednosti oko aritmetičke sredine. Jednostavno rečeno,
čitava se populacija jednako „boji“ konvencija i jednako je oprezna. S obzirom na
specifičnost fenomena o kojima je riječ to je bilo za očekivati, jer i oprez i konvencije na
određeni način služe zaštiti društva.
Ujednačene pozitivne korelacije visoke vrijednosti između faktora pokazuju da je riječ o
homogenom prostoru što znači da možemo provesti selekciju i usmjeravanje jer ukoliko netko
ima izražene karakteristike vođe prema provedenom istraživanju, možemo ga selektirati i
usmjeravati u određenom specifičnom i potrebnom smjeru, itd. S obzirom da je riječ o
homogenom prostoru bitna je informacija, ako djeluješ na jedan mehanizam, kao i ranije,
djeluješ i na ostale, no također nije funkcionalna jer nije maskimalna. Utjecaj bi trebao biti
dugoročan, planski, strategijski... Riječ je o budućoj podjeli uloga koje su solidno povezane
ali ne i posve funkcionalne.
97
U prostoru motivacijskih dimenzija vidljiva su tri latentna faktora odgovorna za
varijacije početnih indikatora što naravno znači da u pozadini postoje tri mehanizma
odgovorna za ovo što je vidljivo u ovom prostoru.
Prvi mehanizam predstavlja primarne motive. Potpuno je jasno da se gladan i žedan
čovjek bavi isključivo potragom za potrebnim resursima i da većina ljudi prije svega želi
sigurnost od bilo kakvog ugrožavanja. Osim toga, razumljivo je kako bol čovjeka tjera da
traži rješenja kako bi je sanirao a reprodukcija je bila najvažniji motiv čovjeka u prošlosti, a i
danas je, te ugodan život je naprosto bezuvjetna potreba čovjeka. Drugi mehanizam
predstavlja sekundarne motive. Očito je kako je status koji čovjek postigne najvažnija stvar u
životu i uopće kako materijalne i druge nagrade jesu i trebaju biti izuzetno važne ljudima s
tim da su priznanja u socijalnoj okolini posebno dobrodošla. Na kraju, zadovoljstvo u raznim
oblicima je vrhunac ljudskih djelovanja. Treći mehanizam predstavlja tercijarne motive.
Populacija je svjesna kako je umjetnost nešto bez čega ljudi nisu ljudi u potpunosti pri čemu
je znanost uvijek bila najvažniji pokretač čovjeka, napredak u svakom smislu njegov krajnji
cilj a ugodan život naprosto bezuvjetna potreba.
Rezultati analize pokazali su kod faktora primarnih motiva blagu bipolarnu distribuciju
prema pozitivnim vrijednostima što bi značilo da se uzorak polarizira u odnosu na primarne
motive. Ostali faktori su normalno distribuirani. Pozitivne korelacije između faktora, srednjih
i visokih vrijednosti te ujednačene pokazuju da je riječ o homogenom prostoru što znači ako
djelujemo na jedan mehanizam u nekoj mjeri, djelujemo na sve, no veza nije funkcionalna jer
nije maksimalna.
Formiranje mehanizama očito je slijedilo prirodne zakone čovjekova razvitka. U početku
su prevladavali primarni motivi. Na tadašnjoj razini spoznaje, kako je već naširoko pojašnjeno
u Uvodu, čovjeku je bilo bitno samo njegovo Ja i sve što ide uz to. Ono što tijelo traži prije
svega. S vremenom spoznaje su napredovale, čovjek više nije bio sam, formirao je društvo
kao nekakav svoj nadentitet koji je opet funkcionirao prema određenim pravilima. Poštivanje
tih pravila i život u skladu s njima, uz olakšice tehnološkog napretka iznjedrilo je sekundarne
motive. Više nije bilo pitanje je li čovjek gladan ili žedan, je li mu hladno ili vruće. To je
načelno u većini zemalja, na ma kako ružan način, riješeno. Problem čovjeka u središtu
informatičke revolucije je da ima najnoviji TV, kameru, mobitel, itd. Tek u trećoj fazi,
pojedini sretnici koji su pod a) uspjeli doći do materijalnih mogućnosti i oni pod b) koji su
dovoljno spoznali da im ništa više ne treba, uspjeli su prijeći na razinu tercijarnih motiva.
U sklopu tih motiva „igraju“ umjetnost, znanost, ugodan život i općeniti napredak. No
teško je razmišljati o umjetnosti dok imaš „brokvu“ u koljenu (Bonacin, D. - usmeno).
98
U prostoru dimenzija iskoristivosti potencijala vidljiva su tri latentna faktora odgovorna
za varijacije početnih indikatora što znači da postoje tri mehanizma, naizgled nevidljiva koja
djeluju u pozadini.
Prvi mehanizam predstavlja tehnologiju. Iako se možda ne bi reklo na prvi pogled, ovo
istraživanje je pokazalo kako u ispitanoj populaciji postoji vrlo jasna svijest o tome kako su
prirodna biljna bogatstva iznimno velikog potencijala a šume i drvo plemeniti materijali i od
iznimne važnosti. S obzirom na reakcije „masa“ koje možemo pratiti u različitim aktivnostima
koje prenosi TV, radio, tiskani mediji i internet u vidu javljanja različitih pokreta „zelenih“ i
ostalih, pri čemu su pripadnici tih pokreta većinom mladi ljudi, ovakvi rezultati nas ne bi
smjeli iznenaditi. Nadalje, čini se kako otuđenost ili u drugoj krajnosti utapanje u masu, nije
toliko uzelo maha na područjima na kojima je ovaj projekt proveden jer još uvijek postoji
svijest o tome kako svakom živom biću (čovjeku, životinji,…) treba pristupati individualno i
kako je upravo medicina, znači direktna pomoć čovjeku, jedno od ključnih sredstava
egzistencije čovjeka. Uz to, koliko god brz razvoj čovjeka u tehničko-tehnološkom smislu bio
do sad, još niko ne vidi granice s obzirom da ispitanici još uvijek misle kako će tehnika i
tehnologija mnogo značiti za budućnost čovjeka, pa je stoga iskorištavanje resursa iz okoline
uz očuvanje okoliša najvažnija zadaća čovjeka za budućnost. Pri tom još uvijek edukacija
predstavlja glavnu pokretačku snagu svakog društva a rad strojeva je ne samo koristan već i
fascinantan. No, isto tako misle kako ljudi danas previše filozofiraju za razliku od prijašnjih
vremena. Moglo bi se reći kako takvo mišljenje ima opravdanje svog postojanja jer usprkos
činjenice po kojoj su ljudi tehnološki napredni i imaju educirane pojedince koji bi mogli nešto
„napraviti“ i praktično provest, od Tesle do posljednjeg pobjednika sajma, ipak sve „blago
rečeno“ miruje. Sve ostaje na priči, ništa se ne miejnja. No, barem se postiglo to da su mladi
ljudi svjesni da je pravna regulativa u području financija važna stavka današnjeg svijeta a
znanje najvažniji resurs današnje politike.
Drugi mehanizam koji nevidljivo djeluje unutar populacije predstavlja umjetnost. Mladi
ljudi očito drugačije gledaju na dosadašnje vrijednosti društva. Prema ovom istraživanju
kultura, religija i povijest su prevladane kategorije a glazba i njihove kombinacije jedine
prave vrijednosti dok će genetskim oblikovanjem čovjek dosegnuti neslućene domete. Očito
je kako su granice i ograničenja bilo kakve vrste prevladane kategorije. Izražavanje sebe kroz
nešto što nema nikakva ili ima samo krucijalna, bazna pravila (nešto poput glazbe) a što u isto
vrijeme oslobađa, to je očito ono što čovjek budućnosti želi. Ukoliko se pogleda samo
najbliža, nedavna povijest odgovori se nameću sami od sebe. Mladi ljudi žele živjeti.
99
Očito poštuju postojeće vrijednosti, ali „žele dalje“, ne žele filozofirati, žele raditi i
postizati uspjehe. No, svijet se mijenja a pravila kulture, religije i povijesti ostaju ista. Kako
čovjek može poštovati nešto što se vrijedi za sva vremena. Ne mijenja se s njim, a pravila koja
on mora poštovati postaju besmislena.
Treći mehanizam predstavlja znanost. Matematika je čudo prirode. Čovjek je svjestan
toga. Pa i čovjeku koji inače o znanosti uopće ne razmišlja jasno je, uvijek prisutno, kako je 2
plus 2 jednako četiri. Vječita sigurnost toga još uvijek čovjeka održava budnim i sklonim
„vjerovanju“. To dokazuje i ovo ispitivanje jer su ispitanici u ovom istraživanju pokazali
svijest o tome kako se veći broj problema i zadataka može riješiti uz pomoć matematike
možda baš zato što je ona utemeljena na prirodnim zakonima, jer je ona zapravo vizualizirani
i opipljivi dokaz svijeta oko nas koji funkcionira „pravilno“. Jednako tako, ispitanici su
svjesni kako je isti taj živi svijet oko nas organiziran na prepoznatljiv način što podrazumijeva
svijet podložan jasnim prirodnim zakonima. Možda se samo javila potreba da se svo to znanje
„vizualizira“ tj. primjeni.
Bipolarnost distribucije ka pozitivnim vrijednostima kod mehanizma tehnologije
pokazuje polaziranje uzorka na „za“ i protiv“ u odnosu na tehnologiju. Takva bipolarnost se
može objasniti na više načina no najjednostavnije je razmišljati o tome kako su neki u
populaciji svjesni svih prednosti novih tehnologije no i svih mana koje takva tehnologija
može donijeti, dok drugi najviše pažnje i uvjerenja posvećuju novim tehnološkim
dosignućima bez obzira na posljedice.
Pokazalo se kako su korelacije između faktora pozitivne, ujednačene i osrednje što znači
da je riječ o homogenom prostoru. To opet znači kako utjecaj na jedan dio prostora znači
mijenjanje cijelog prostora.
Korelacija između faktora tehnologije i faktora umjetnosti je pozitivna što je razumljivo
jer moderna umjetnost ipak zahtijeva i nekakva tehnološka napredna čuda, zapravo zahtjeva
ih svakim danom sve više. Idealan primjer su umjetnici koji rade skulpture od leda. Zar takva
umjetnost ne traži posebne uvjete? Što ako umjetnik želi raditi skulputre od leda primjerice na
otoku Hvaru u osmom (ljetnom) mjesecu? Još višu vrijednost ima korelacija između faktora
tehnologije i faktora znanosti, što je potpuno razumljivo jer je za očekivati da se znanstvene
teorije potkrijepe tehnološkim dostignućima i obrnuto. Korelacija između faktora umjetnosti i
faktora znanosti je nešto manja no na tom području je dosta toga otkriveno tako da se ne
očekuje prevelik napredak u skorije vrijeme.
100
U prostoru ekonomskih dimenzija vidljiva su tri latentna faktora odgovorna za varijacije
početnih indikatora što znači da postoje tri mehanizma koji u pozadini djeluju u ovom
prostoru.
Prvi mehanizam predstavlja djelovanje. Ispitanoj populaciji očito je jasno kako u
današnjem svijetu treba djelovati. Što to znači? Za početak, vrijednosti u novcu treba
pretvoriti u materijalno bogatstvo jer su upravo ta materijalna bogatstva izuzetno poželjna
stvar u životu. Kao posljedica toga je i mišljenje kako su ulaganja u nekretnine i skupocjenosti
izuzetno dobra stvar a novac omogućava visoki status u društvu.
Čime to djelovanje
rezultira?
Drugi mehanizam predstavlja posljedice. Na osnovu ovakvih rezultata posve se lijepo
dobije slika o tome kako mladi ljudi ispitanog podneblja razmišljaju. Očito su svjesni kako je
visoka pozicija u društvu direktno vezana za visok ekonomski status te uviđaju povezanost
ekonomski visoko pozicioniranog čovjeka sa slobodom, barem u odnosu na druge ljude.
Jednako tako, povezuju psiho-fizičko zdravlje sa ekonomskim statusom dapače, smatraju da
je direktno uvjetovano njime, jednako kao i mogućnost dobrog školovanja. Uviđaju kako
materijalna bogatstva omogućavaju veliki stupanj sigurnosti.
Treći mehanizam predstavlja sredstva. Ispitanici su svjesni, kako bi došli do posljedica
koje žele, moraju djelovati i pri tom koristiti određena sredstva. Svjesni su toga kako veliki
dio svog vremena čovjek treba posvetiti pribavljanju što više novca, razmišljaju o tome kako
je sve na prodaju samo se postavlja pitanje cijene i na kraju krajeva, po njima, bez novca kao
opće vrijednosti čovječanstvo bi bilo posve nerazvijeno.
Rezultati analize pokazali su normalnu distribuciju faktora. Korelacije između faktora su
homogene i ujednačene ali niže nego u ostalim prostorima što znači da nije tolika povezanost
između njih. Što naravno znači kako djelovanje na jedan segment ne mora utjecati na ostale.
Primjerice ako smanjiš djelovanje, ne mora značiti da ćeš smanjiti i posljedice.
Očita je povezanost između faktora djelovanja i faktora posljedica dok nije tolika sa
faktorom sredstava. Razumljivo, jer bez obzira kako djeluješ kao rezultat se javljaju
posljedice bez obzira na sredstva. No faktor sredstava je u pozitivnoj korelaciji veće
vrijednosti sa faktorom djelovanja nego sa faktorom posljedica što očito znači kako
djelovanje ovisi o sredstvima, što više sredstava imaš, možeš više djelovati.
U prostoru političkih dimenzija vidljiva su tri latentna faktora odgovorna za varijacije
početnih indikatora što znači da u pozadini, “ispod površine“ djeluju tri mehanizma.
101
Prvi mehanizam predstavlja regulaciju. Zanimljivo je kako u ispitanoj populaciji postoji
svijest o tome kako je u političkom smislu najbolje stajati po strani a najsposobniji pojedinci
trebaju čekati pravi trenutak za promociju. No, u društvu bi djelovali kritički jer to izuzetno
pomaže u odlukama i prava politička rješenja uvijek su rezultat odgovarajućeg dogovora.
Osim toga, kvalitetne odluke se puno bolje pripremaju iz pozicije izvan vlasti. Ukoliko bi se
pozvali na neka prethodna istraživanja, ovi rezultati su posve ok. Studenti kao populacija i
jesu upravo u razdoblju kad su u fazi regulacije u odnosu na političke događaje. Imaju svoje
mišljenje ali jedini način na koji mogu utjecati jest kroz glasovanje. No, poznato je kako masa
djeluje. Ukoliko se okupi.
Drugi mehanizam predstavlja vlast. Svijest o tome kako funkcionira društvo po pitanju
vlasti je očito vrlo jasna kod ispitane populacije. Što se njih tiče politički vođe su uvijek
najsposobniji ljudi u društvu koji trebaju odlučivati u ime svih ljudi u zajednici. U tom smislu
treba dobro promisliti kome se priključiti jer to donosi obaveze i posljedice. Očito je kako su
ispitanici još u fazi učenja tj. prikupljanja informacija. Općenito, poštuju pravila koja kažu
kako su ljudi na vlasti, dakle legalno postavljeni, najsposobniji, ponešto i zbog toga što su
sami sudjelovali u njihovom izboru. No, kad treba pristupiti nekom od njih što znači preuzet
određena prava i obveze onda nisu više tako sigurni.
Treći mehanizam predstavlja oporbu. Svijest o odgovornosti je očito jako prisutna u
ispitanoj populaciji, dapače smatraju kako je preuzimanje odgovornosti najvažnija stvar u
politici pa ne treba olako o tome razmišljati. Štoviše, ljudi bi trebali svoju političku poziciju
ograničiti na opoziciju je se visoko kompetentni pojedinci obično suprotstavljaju vlasti no bez
obzira na to svaki čovjek treba težiti biti na samom vrhu socijalne zajednice
Rezultati analize pokazali su normalnu distribuciju faktora. Korelacija između faktora
regulacije i faktora oporbe je pozitivna ali srednje vrijednosti što je razumljivo jer su i jedni i
drugi u opoziciji pa utjecaj na jedne u određenoj mjeri utječe i na druge.
Korelacija između faktora regulacije i faktora vlasti te između faktora vlasti i faktora
oporbe je također negativna što je također razumljivo jer se međusobno bore za prevlast,
utjecaj na jedne, direktno utječe na druge.
102
Nakon kanoničke korelacijske analize ponovo je izvedena faktorska analiza na prethodno
dobivenih 20 faktora socijalnih atributa. Rezultati analize pokazali su postojanje tri faktora
drugog reda.
Prvi faktor drugog reda predstavlja djelovanje znanjem. Dobiveni mehanizam pokazuje
kako je ispitana populacija svjesna važnosti edukacije, oprezna je no sklona regulacijskom
djelovanju potaknuta prvenstveno primarnim i tercijarnim motivima te nešto manje
sekundarnim motivima. Oslanja se na tehnologiju no svjesna je važnosti znanosti i umjetnosti.
Iz dobivenih rezultata moglo bi se reći kako je čitav edukacijski postupak do ove faze kod
ovih ispitanika bio uspješan. S pozicije društva kao cjeline, ove jedinke koje čine njegov
najmanji segment su usvojile ponuđeno znanje, svjesne su načina funkcioniranja u društvu,
prihvaćaju ga i čine njegov vrijedan dio. U smislu motivacije, žele minimum (hrana,
sigurnost...)
i žele maksimum (hedonizam i uživanje) dok su manje sklone onome što
direktno društvo nudi – materijalna dobra proizašla iz samog načina življenja. Moglo bi se
pretpostaviti kako će takve jedinke vlastitim djelovanjem, vlastitim znanjem, koristeći
adekvanta sredstva doći do posljedica koje žele. .
Drugi faktor drugog reda predstavlja lokalno političko djelovanje. Vjerojatno usljed
stvarno prikupljenog dotadašnjeg znanja ovaj mehanizam unutar populacije govori o tome
kako je ispitana populacija osim djelovanja znanjem, svjesna postojanja i važnosti
mikropolitičkog statusa znači statusa unutar lokalne zajednice, vlasti i djelovanja u tom smislu
te pasivnoog upravljačkog materijalnog statusa i konvencija koje treba poštovati.
Treći faktor drugog reda predstavlja nepromišljeno djelovanje. Ovaj mehanizam
predstavlja potpuno djelovanje prema vani, potpuni socijalni aktivitet i suprotnost onome što
traži makropolitika. To nije djelovanje. To je reakcija bez obzira na sredstva koja bi se možda
mogla koristiti, čista reakcija na podražaj. Čovjek može nepromišljeno djelovati iz raznih
razloga. No, najčešći razlog jest neznanje, nepotpuno poznavanje ilil ignoriranj nečeg. Čovjek
koji zna, jednako tako zna i što treba napraviti.
Faktor djelovanja znanjem u pozitivnoj je korelaciji sa faktorom lokalnog političkog
djelovanja no vrijednost korelacije nije velika dok je u negativnoj korelaciji srednje
vrijednosti sa faktorom nepromišljenog djelovanja. Posve razumljivo. Što čovjek više zna,
više je sklon utjecati na svoju najbližu okolinu i to na razuman način, promišljeno.
Faktor lokalnog političkog djelovanja je u pozitivnoj korelaciji niske vrijednosti sa
faktorom djelovanja znanjem a negativnoj srednje vrijednosti sa faktorom nepromišljenog
djelovanja. Posve razumljivo. Kako bi čovjek djelovao makar i na najmanjoj razini, mora biti
promišljen i nešto znati.
103
Faktor nepromišljenog djelovanja je u negativnoj korelaciji srednje vrijednosti sa
faktorom djelovanja znanjem i negativnoj korelaciji nešto niže vrijednosti sa faktorom
lokalnog političkog djelovanja. Također posve razumljivo. Nepromišljeni ljudi samo pukom
srećom mogu nešto postići na bilo kojoj razini.
Kako se vidi iz prethodnoga, faktorskom analizom dobivena su početna 406 entiteta
projicirana na faktore to jest dobivene su faktorske vrijednosti ispitanika. U skladu s temom
rada, dobivena četiri faktora upravljačkog potencijala stavljena su u odnos s ostalih 20
atributa socijalnog statusa, dakle izvedena je kanonička korelacijska analiza.
Rezultati kanoničke korelacijske analize pokazali su postojanje dva kanonička faktora.
Prvi faktor opisan na navedeni način predstavlja vodstvo. Prema dobivenim podacima
stvarni vođe su vođe, oportunisti i lideri u isto vrijeme, delegiraju poslove, nisu za vlast. Pri
tom shvaćaju važnost edukacije (znanja) i pravila, koriste se tehnologijom potaknuti
prvenstveno primarnim i tercijarnim te nešto manje sekundarnim motivima. Jako su oprezni,
djeluju oporbeno u smislu regulacije svjesni posljedica, uvažavajući znanost, umjetnost i
samo djelovanje. Prema dobivenim podacima, pravi vođa očito mora biti sve. Mora primjerice
htjeti osiguravati minimum za one koje vodi, no isto tako mora misliti i na njihovo
zadovoljstvo. Očito, hoće li i kakav će vođa biti ovisi o tome kako su te varijable kod
pojedinca distribuirane.
Drugi kanonički faktor opisan na navedeni način predstavlja liderstvo. Prema dobivenim
podacima ovako predstavljeni entiteti nisu za vodstvo no ipak jesu lideri, oportunisti i
delegiraju poslove, za razliku od vođa jesu za vlast, socijalno su aktivni u makropolitičkom
smislu i koriste se sredstvima
Prema dobiveni podacima, ono što značajno razlikuje vodstvo i liderstvo je upravo
varijabla vlasti. Vođe nisu za vlast ali vode ljude dok lideri jesu za vlast ali upravljaju
ljudima. Vođe su u isto vrijeme i vođe i lideri no lideri nisu vođe, oni su upravljači.
Dostupnost informacijama danas je nezamisliva. Za razliku od prijašnjih vremena, čovjek
ne mora imati novaca ili „veze“ u izdavaštvu kako bi neku informaciju objavio. Jednako tako
znanost je napredovala ili bolje rečeno napreduje svakodnevno tako da ono što je danas
„veliki korak u znanosti“ zapravo je samo jedna stepenica do nečeg drugog, višeg i sutra je
tek stara vijest. Čovječanstvo je shvatilo beneficiju mreže kojom smo svi povezani i korist
koju nam je razvoj tehnologije donio. Danas ne moraš biti član nekog znanstvenog instituta
kako bi objavio nešto novo što si otkrio. Staviš to na You tube i sutra si zvijezda.
104
Puno primjera tog načina možemo sresti primjerice u glazbenoj industriji gdje menadžeri
u glazbi koji „otkrivaju“ nove zvijezde kao da polako ulaze u „sjenu“. Očito je da su mladi
ljudi danas svjesni svega oko sebe i to do u detalje. Puno znaju i očito puno razmišljaju. Što to
znači? To znači da pravi argument, u pravo vrijeme, na pravi način će postići cilj. Ako znamo
što radimo (mi upravljači).
Latentni mehanizmi unutar ekonomskog prostora populacije razgraničeni su na
djelovanje, sredstva i posljedice. Dakle postoji svijest o tome da se uz pomoć sredstava,
djelovanjem dolazi do određenih posljedica. Odlično. Ukoliko to „prevedemo „ na život, očito
je što treba činiti. Pronaći sredstva i djelovati i biti svjestan da će biti posljedica. No, rezultati
analize pokazali su normalnu distribuciju a korelacije između faktora su homogene i
ujednačene ali niže u ostalim prostorima što znači da nije tolika povezanost među njima, što
opet znači da djelovanjem na jedno ne moraš djelovati na drugo. Recimo smanjivanjem
djelovanja ne znači da smanjujemo i posljedice.
Što je s prostorom upravljačkog materijalnog statusa? Rezultati su pokazali postojanje
četiri latentna mehanizma upravljanja pri čemu su vodstvo i liderstvo izdvojili kao zasebni a
ne isti faktor usprkos općepoznatim teorijama o nepostojanju razlike između vođe i lidera.
Očito postoji svijest o razlici. Rezultati su pokazli da su u smislu vodstva polarizirani u smislu
vođa ili ne što znači da ovisi o nekim drugim uvjetima što će proizaći od toga. Prije svega o
tome što se čovjek mora roditi kao vođa iako nikad ne mora biti u prilici da vodi išta. No
rođenjem je dobio prirodnu inteligenciju, karizmu itd. No kako su sve sposobnosti
raspodjeljene normalno, tako su svi članovi društva pomalo oportunisti, svi su pomalo lideri što znači da svim možemo naučiti biti lideri, ne rađamo se takvi za razliku od vođa, svi
možemo naučiti delegirat, skoro sve možemo naučiti ali se moramo roditi kao vođe.
105
9. Zaključak
Studentska populacija je za ovo istraživanje izabrana iz više razloga, no jedan od važnijih
je činjenica da je njihov opći intenzivni razvoj uglavnom završen ili pri kraju, te predstavljaju
gotovo finalne subjekte odgojno-obrazovnog programa zajednice s ciljevima zajednice koji su
sigurno u određenoj mjeri realizirani. Nakon završetka studija, oni se priključuju djelatnim
sferama bez pravog znanja o tome što ih čeka ili možda bolje, bez svjesnosti „što je vani“pri
čemu između ostalog, tvore novu generaciju upravljača raznih tipova i raznim područjima.
Ukoliko se uzme u obzir dosadašnja uspješnost u formiranju takve upravljačke strukture, dalo
bi se razmisliti o promjenama. Zašto da neko radi posao koji ne želi, ne voli i ne zna raditi?
Možda nikad neće raditi taj posao, čemu onda specifično obrazovanje? Dok s druge strane,
jedan savršen vođa „trune“ na poslovima koji mu po znanju i mogućnostima nisu ni do
koljena.
Što ako bi se znalo tko će biti dobar menadžer a tko vozač kamiona? I kada bi se moglo
nešto poduzeti? I poslije pošteno vrednovati i jednog i drugog jer su za te zadaće
predisponirani. Tada je sigurno od ne malog značenja utvrđivanje potencijalnog upravljačkog
statusa kako bi se na temelju tih spoznaja moglo djelovati (ukoliko se to želi) u smislu
selekcije, usmjeravanja ili razvoja pa i ulaganja u skupove pojedinaca naročito podobnih za
djelovanja u okvirima određenih upravljačkih razina.
Naravno, budući je upravljački potencijal složena konstrukcija i nije sam sebi svrha već
se utjelovljuje u realnim uvjetima društvenih tokova, taj potencijal u istraživačkom dijelu
treba dovesti u vezu s brojnim drugim dimenzijama koje u društvenim odnosima
koegzistiraju, pa je baš zato i odabrano više već navedenih domena kako bi se osigurao što
temeljitiji zahvat u područja koja upravljački potencijal.
Glavni cilj ovog rada bila je identifikacija položaja upravljačkog potencijala studenata u
skupu društvenih atributa. Sekundarni ciljevi bili su identifikacija mehanizama domena koje
korespondiraju upravljačkom potencijalu te identifikacija taksona društvenih atributa unutar
cjelokupnog uzorka entiteta. Na temelju dobivenih rezultata može se reći da su potvrđene
radne hipoteze. Moguće je identificirati položaj upravljačkog potencijala u skupu društvenih
atributa. Isto tako je moguće identificirati društvene mehanizme i dovesti ih u vezu s
potencijalnm statusom upravljanja u studentskim populacijama te je moguće identificirati
taksone unutar cjelokupnog uzorka entiteta.
106
Što to znači?
To znači da dosadašnje stohastično usmjeravanje pojedinaca u visoko pozicionirane
upravljačke segmente (poduzeća, edukacijske ustanove, sportske organizacije, tijela
uprave,...) bez obzira iz kojeg razloga bilo stohastično, ne mora više takvo i ostati.
Od ključnog je značenja prepoznavanje načina na koji se upravljačka djelovanja
manifestiraju u društvu ili njegovim segmentima općenito a to prepoznavanje je u ovom radu
postignuto. Rezultati su pokazali unutar prostora hijerahijskog upravljačkog potencijala te
unutar ostalih domena postoje vrlo jasno izraženi i opisani latentni mehanizmi koji su zapravo
odgovorni za sve.
Više nitko ne može reći kako ne zna i kako niko ne može znati.
Upravljati bilo čime vrlo je zahtijevan, težak i odgovoran posao. Ući u takvo nešto je
problem sam po sebi, a pogotovo ako osoba nema želju, znanje, predispoziciju – potencijal. U
tom slučaju najviše strada taj pojedinac no i društvo trpi štetu makar u vidu stagnacije jer se
upravljanje u smislu lidera može naučiti. No raditi nešto što ne voliš a imati potencijal – to je
ogromna šteta za tu osobu a još veća za društvo, beskorisno i besmisleno bacanje resursa i
nenapredovanje. Stoga sve resurse treba iskoristiti, vrijeme, informacije, ljude i djelovati
strateški.
Strateške orijentacije su dugoročne i imaju dugoročne posljedice za razliku od taktičkih.
Strateška rješenja primjerice u sportu ne utemeljuju se često i uvijek su presudna kako za npr.
nacionalni sport, tako i za klubove, a uključuju sve aktivnosti u kojima treba djelovati
najmanje 4, uglavnom 8 ali i više godina. Strategija klupske orijentacije redovno pokazuje
veze sa općim društvenom karakterom. Ono što sportskim klubovima, društvima i timovima
najčešće nedostaje je dugoročno strateško opredjeljenje što se može protumačiti slabošću
politike sporta (u suštini politika jesu strategijska rješenja). Problemi najčešće prozlaze iz
kratkoće aktualnih socijalnih ciljeva pojedinaca (ili grupa), što je kontradiktorno jer sport je
prozvod društva, njemu služi i njemu je odgovoran (Malacko i Rađo, 2006).
Jednako vrijedi i za edukaciju. Edukacijske i slične ustanove očito su proizvod društva,
njemu služe i njemu odgovaraju. Pa kako je onda uopće moguće da ne postoji ili ne
funkcionira sustav koji će mladom čovjeku pomoći da bude ono što stvarno jest i što želi biti?
U diplomskom radu, Bonacin Da. (2008) pokazuje kako u realnosti postoji jasan skup
vrsta djelovanja skupa entiteta, a usmjeren je prema tri temeljne funkcije u konkretnom
slučaju u sportskoj organizaciji, no s obzirom na karakteristike zakonitosti vrijedi za bilo koju
organizaciju: Logistika (upravljanje), Proizvod (sportski pogon) i Potpora (održavanje).
107
Pri tome je dakle proizvod ono što se logički mijenja, pa umjesto sportskog pogona,
imamo studentski odnosno menadžerski. Logistika je sastavljena od upravljača a potpora od
struke. Pitanje se postavlja tko je zakazao, logistika ili potpora.? U spomenutom radu također
je bilo primjetno da menadžersko (upravljačko) djelovanje generalno gotovo u potpunosti
ovisi o stupnju intelektualnih spoznaja i veće razine obrazovnih kompetancija, dok poslovne
zadaće u djelovanju u pravilu zahtijevaju dominantno specifične stručno-tehničke
kompetencije.
Strogo metodološki gledano, rad je donio slijedeće:
Na uzorku od 406 entiteta – studenata sa šireg prostora Južne Europe, opisanih sa 138
indikatora/varijabli, potvrđene su sve hipoteze:
1. Glavna hipoteza H0: Moguće je na razini odabrane statističke značajnosti utvrditi položaj
upravljačkog potencijala studenata u skupu društvenih atributa,
Ova hipoteza potvrđena je na način da su identificirani statistički značajni latentni
(kanonički) mehanizmi koji opisuju dva oblika upravljanja i to: vodstvo i liderstvo.
2. Pomoćne hipoteze H1-H7: Moguće je na razini odabrane statističke značajnosti izolirati
latentne mehanizme sedam domena koje korespondiraju upravljačkom potencijalu.
Ova hipoteza potvrđena je korištenjem faktorske analize s rotacijom u Orthoblique
poziciju za svaki od sedam analiziranih prostora.
Izolirano je 6 egzistentnih mehanizama sociološke stratifikacije, 4 lako prepoznatljiva
mehanizma
upravljačkog
potencijala,
2
jednostavna
mehanizma
kulturološkog
strukturiranja, 3 jasna mehanizma ekonomskog strukturiranja, 3 jasna mehanizma
motivacijskog strukturiranja, i 3 mehanizma političkog strukturiranja.
Rezultati su očito pokazali svu složenost djelovanja u edukacijskom prostoru,
menadžmentu, skupovima društvenih atributa i analizi potencijala, ali isto tako predstavljaju i
nadu da bi se jednom ,nakon što pravila „ponašanja“ budu poznata i znanstveno potvrđena,
moglo pristupiti ozbiljnoj konstrukciji tj. tehnološkoj operativi u djelovanju prema mladima.
Svakako – ne prije.
Da zaključimo s jednom rečenicom D. Bonacina (2008): „Čovjek u modernom svijetu
morat će se osloboditi tereta lokalnih pravila i prolaznih vrijednosti koja mu se naturaju kao
opća i trajna. U mjeri u kojoj to uspije biti će spoznajno osviješćen i slobodan“. Možda treba
dodati kako će napokon moći u bogatstvu svijeta informacija koje nas okružuje tražiti i naći
odgovore na sva pitanja koja bi mogao i hoće postaviti.
108
10. Znanstvena i praktična korist rada
Znanstvena i praktična korist rada je vrlo velika. U čisto tržišnom smislu, kad se zna
koliko nešto vrijedi, zna se i uložiti koliko treba, kako treba i zašto. Ako se pogriješi, ide se na
testiranje – identifikaciju latentnih mehanizama u domenama društvenih atributa. U moralnom
smislu, dužnost starijih generacija je da pruže svo prethodno znanje i nauče mlađe što više
kako bi ovi mogli nadmašiti svoje učitelje. Rezultati ovog rada odgovor su na jadikovke u
smislu nepovjerenja u svijet što je oko nas. Dakle, prije svega treba identificirati latentne
mehanizme koji uopće postoje u populaciji (u ovom slučaju studenata). Te latentne
mehanizme treba prepoznati u segmentima od kojih je društvo sastavljeno, ali i u cijelosti, tj.
kompletno. Konačno, treba identificirati mehanizme na samom vrhu, a koji se odnose na
način upravljanja tj. Onaj dio mogućih donošenja odluka i usmjeravanja koji se odnose na
liderstvo i vodstvo, jer to nisu nikakve apstraktne slučajne tvorevine ovisne o pojedincima,
već stabilni mehanizmi koji stalno egzistiraju, ali na latentnoj razini. Njihovo poznavanje vodi
nas krupnim koracima prema djelovanjima kojima se neposredna praksa obogaćuje i znatno
poboljšava. Istodobno, znanstveni zaključci proizašli iz ovog rada omogućavaju kontinuirano
i sustavno provođenje objektivnog nadzora, ali i stalni model istraživanja radi upotpunjavanja
naše slike o mogućnostima ne samo djelovanja, već i ukupnog spoznavanja.
109
11.
Literatura
Aksentijević, NK., Ježić, Z., & Đurić, K. (2008). Upravljanje ljudskim potencijalima kao
pretpostavka inovativnosti i uspješnosti poslovanja. Informatologija, 41(1), 46-50.
Allan, T. (2010). Ilustrirana povijest svijeta: Rimsko carstvo. Zagreb: 24sata i Liber Novus.
Anić, V., & Goldstein, I. (2007). Rječnik stranih riječi. Zagreb: Europapress holding d.o.o.
Aron, S. (2006). Live Music Is Beneficial to Preterm Unit Enviroment. Birth, 33:2.
Aydon, C. (2009). Povijest čovječanstva. Zagreb: Znanje.
Babić, Z., Matković, T., & Šošić, V. (2006). Strukturne promjene visokog obrazovanja i
ishodi na tržištu rada. Privredna kretanja i ekonomska politika, 16, 108.
Bahtijarević-Šiber, F., & Sikavica, P. (Ur.) (2001). Leksikon Menedžmenta. Zagreb:
Masmedia.
Belak, S. (2005). Uvod u znanost. Šibenik: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.
Bilić, I. (1996). Politička ekonomija. Split: Pravni fakultet.
Bilić, Ž., & Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Mostar: Fakultet
prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti.
Blanuša, N., & Šiber, I. (2008). Mladi i Europa:strahovi i nade. Anali Hrvatskog politološkog
društva, 4(1), 119-141.
Bleicken, A. et al. (2005). Povijest svijeta. Split: Marjan tisak.
Bonacin, D. (2011). Kaskadna regulacija transformacijskih procesa. IV seminar „Uloga
sporta u očuvanju zdravlja“ – Travnik. Zbornik radova, pp. 9-26 (Ur. D.Bonacin).
Bonacin, D., & Bonacin, Da. (2011a). Predavanja iz kolegija Povijest sporta. Split: Aspira.
Bonacin, D., & Bonacin, Da. (2011b). Predavanja iz kolegija Sportski menadžment 1. Split:
Aspira.
Bonacin, Da. (2010). Psihološki aspekti učenja. Travnik: EFT /seminarski rad/.
Bonacin, D., & Bonacin, Da. (2009). Priručnik za Povijest sporta. Split: Aspira.
Bonacin, Da., Bonacin, D., & Bilić, Ž. (2009). Relacije značajki slobodnog vremena i
indikatora upravljanja kod srednjoškolki Međunarodna znanstveno-stručna konferencija
"Upravljanje slobodnim vremenom". Zagreb, pp:457-466. (ur. Andrijašević, M.).
Bonacin, Da. (2008). Prapovijesni čovjek, moderni čovjek, čovjek koji upravlja. Međunarodni
simpozij "Čovjek i moderni svijet", Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, pp. 73-80. (ur.
Ćaklovica, F.).
Bonacin, D. (2008). Determinizam i kaos. Međunarodni simpozij "Čovjek i moderni svijet",
Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, pp. 13-20. Pozvano predavanje, (ur. Ćaklovica, F.).
110
Bonacin, D., Bilić, Ž., & Bonacin, Da. (2008). Uvod u antropološku analizu. Travnik:
Kineziološki fakultet Univerziteta u Travniku.
Bonacin, D. (2006). Uvod u teoriju treninga.. Kaštela: Vlastito izdanje.
Bonacin, D. (2005). Comprehensive Continuum. 1st Internationaln Symposium – New
Tehnologies in Sport- Sarajevo. Homo Sporticus, 8, 2:16-20.
Bonacin, D. (2010). Uvod u kvantitativne metode. Travnik: Edukacijski fakultet UNT.
Bonacin, D., Katić, R., & Zagorac, N. (2001). Model kineziološke edukacije. Split: PMF.
Bourbon, F. (ur.) (2009). Drevne civilizacije: velike kulture svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga.
Bulajić, S.Z. (ur.). (2004). Koreni menadžmenta 1: prošlost za budućnost 1537-1941. Novi
Sad: Adizes.
Buzan, T. (2006). Mentalne mape u poslu: kako biti najbolji u svom poslu i pri tom imati
vremena za zabavu. Zagreb: Veble commerce.
Carnegie, D. (1990). Psihologija uspjeha I: kako steći prijatelje i naklonost ljudi. Zagreb:
Prosvjeta i Draganić.
Connolly. S. (2010). Ilustrirana povijest svijeta: Sjeverna i Južna amerika i Tihi ocean.
Zagreb: 24sata i Liber Novus.
Covey, R.S. (2004). Uspješno vođenje na temeljima načela. Zagreb: Mozaik knjiga.
Ćatić, R., & Stevanović, M. (2003). Pedagogija. Zenica: Filozofski fakultet.
Debenham, F. (2005). Otkrića i istraživanja:povijest čovjekovih putovanja u nepoznato. Split:
Marjan tisak.
Di Leo, G.M. (2007). Anatomy of a fetus: The brain. Fetal development. Na stranici časopisa:
http://www.babyzone.com/pregnancy/fetal_development/article/anatomy-fetus-brain.
Pristupljeno 11.11.2011. 17:36:13
Dragičević, A. (1993). Uvod u političku ekonomiju. Varaždin: Tiskara Varteks.
Dryden, G., & Vos, J. (2001) Revolucija u učenju: kako promijeniti način na koji svijet uči.
Zagreb: Educa.
Đorđević, M. (1978). Razvojna psihologija. Beograd: Naučna knjiga.
Fanuko, N. et al. (1995). Sociologija. Zagreb: Školska knjiga.
Fetscher, I. (1989). Uvjeti preživljavanja čovječanstva: je li još moguće spasiti napredak?
Zagreb: Globus.
Fukuyama, F. (2003). Kraj čovjeka: naša poslijeljudska budućnost (posljedice biotehnološke
revolucije). Zagreb: Izvori.
Gobe, M. (2006). Emocionalno brendiranje: nova paradigma povezivanja brendova sa
ljudima. Beograd: Mass Media International.
111
Graf-Kielmansegg, P. (2002). Budućnost demokracije. Polit. Misao, 39, 2, 106–115.
Grant, N. (2010a). Ilustrirana povijest svijeta: Stari Egipat i antička Grčka. Zagreb: 24 sata i
Liber Novus.
Grant, N. (2010b). Ilustrirana povijest svijeta: Renesansna Europa. Zagreb: 24 sata i Liber
Novus.
Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Guyton, A.C. (1978). Medicinska fiziologija. Beograd/Zagreb: Medicinska knjiga.
Hall, C.S., & Lindzey, G. (1978). Teorije ličnosti. Beograd: Nolit.
Haralambos, M., & Heald, R. (1989). Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus.
Ismail, A.H. (1976.). Integrated development: Theory and experimental evidence.
Kinesiology, 6, 1-2: 7-28.
Johnson, R.V. (1996), Klinika Mayo: Sve o trudnoći i prvoj godini djeteta. Zagreb: Filip
Trade/Meander.
Koprić, I. (2008). Suvremeno obrazovanje za javnu upravu. Anali Hrvatskog politološkog
društva, 4, 1, 375-395.
Kuvačić, I. (2004). Uvod u sociologiju. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
Lindermann, H. (1982). Antistress program:kako prevladati stress. Zagreb: Prosvjeta.
Lorimer, R. (1998). Masovne komunikacije: komparativni uvod. Beograd: Clio.
Malacko, J., & Rađo, I. (2006). Menadžment ljudskih resursa u sportu. Sarajevo: Fakultet
sporta i tjelesnog odgoja, Olimpijski komitet BiH.
Malam, J. (2010). Ilustrirana povijest svijeta: Rani srednji vijek. Zagreb: 24 sata i Liber
Novus.
Merton, R.K. (1995). The Thomas Theorem and The Matthew effect. Social Forces, 74, 2,
379-424.
Misirača, D., & Murselović, L. (2011). Preduzetništvo. Banja Luka: Grafopapir.
Misirača, D., Murselović, L., & Krupić, I. (2011). Osnove menadžmenta. Banja Luka:
Grafopapir.
Morris, N. (2010a). Ilustrirana povijest svijeta: Mezopotamija i biblijske zemlje. Zagreb:
24sata i Liber Novus.
Morris, N. (2010b). Ilustrirana povijest svijeta: Civilizacije Azije. Zagreb: 24sata i Liber
Novus.
Morris, N. (2010c). Ilustrirana povijest svijeta: Kasna srednjevjekovna Europa. Zagreb:
24sata i Liber Novus.
112
Morris, N. (2010d). Ilustrirana povijest svijeta: Industrijska revolucija. Zagreb: 24sata i Liber
Novus.
Morris, N., & Malam, J. (2010). Ilustrirana povijest svijeta: Izvan Europe. Zagreb: 24sata i
Liber Novus.
Nurić, Š., & Nešković, R. (2011). Osnovi metodologije društvenih i pravnih nauka s
nomotehnikom. Travnik: Univerzitet u Travniku.
Petar, S. (2003). Kako se uspješno prodati. Zagreb: Mozaik knjiga.
Polšek, D. (1997). Genetika društvenog ponašanja - od agresivnost do alturizma.
Sociobiologija. Zbornik radova (ur D.Polšek) Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko
sociološko društvo. pp(9).
Pojskić, M. (2006). Menadžment u funkciji ekonomskog razvoja. Sarajevo: Vlastito izdanje.
Petrović, K., & Hošek, A. (1986). Prilozi za sociologiju sporta. I i II. Zagreb: FFK.
Prpić, I., Puhovski, Ž., & Uzelac, M. (ur.) (2002). Leksikon temeljnih pojmova politike.
Zagreb: Školska knjiga.
Radić, R., & Misirača, D. (2009). Strategijski menadžment. Banja Luka: Comesgrafika.
Rađo, I., & Sadžak, M. (2009). Globalno liderstvo. Sarajevo: Fakultet sporta i tjelesnog
odgoja.
Ritzer, G. (1996). McDonaldizacija društva. Zagreb: Jesenski i Turk.
Russell, B. (2005). Mudrost Zapada. Split: Marjan tisak.
Smajlović, N., Bonacin, Da., & Bonacin, D. (2007). Prenatalni status djeteta. Pregled, 87, 3-4,
185-204.
Šimleša, P. (ur) (1978). Pedagogija. Zagreb: Pedagoško-književni zbor.
Špago, F. (2011). Predavanja iz kolegija Etika u obrazovanju. Travnik: Edukacijski fakultet
Univerziteta u Travniku.
Šunje, A. (2002). Top menadžer: vizionar i strateg. Sarajevo: Tirada.
Šverko, B. (ur.) (1991). Psihologija: udžbenik za gimnaziju. Zagreb: Školska knjiga.
Zvonarević, M. (1978). Psihologija. Zagreb: Školska knjiga.
Špago, F. (2005). Jablaničko jezero: politika višeg interesa. Fojnica: Štamparija Fojnica.
Talanga, J. (1999). Uvod u etiku. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Studia Croatica.
Taylor, K. (2006). Ispiranje mozga: znanost kontrole uma. Zagreb: Algoritam.
Turner, C. (2003). Vođenjem do uspjeha: stvaranje poduzetničkih organizacija. Zagreb:
Mozaik knjiga.
Turner, C. (2003). Vođenjem do uspjeha: stvaranje poduzetničkih organizacija. Zagreb:
Mozaik knjiga.
113
Visković, N. (1997). Država i pravo. Zagreb: Birotehnika, Centar za dopisno obrazovanje.
Vukasović, A. (1990). Pedagogija, Zagreb: Zagreb.
Vujević, M. (1990). Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb:
Informator.
Žepić, M. (1995). Latinsko – Hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga.
*** (1967). Opća enciklopedija leksikografskog zavoda. Zagreb: JLZ.
*** (2007). Velika enciklopedija za djecu – Svemir. Zagreb: Euroopapress holding.
*** (1977). Enciklopedija fizičke kulture, 1977)
Internet izvori:
[1]
http://en.wikipedia.org/wiki/Ex_nihilo_nihil_fit
[2]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Energija
[3]
http://bs.wikipedia.org/wiki/Zakon_o%C4%8Duvanja_energije
[4]
https://filozofskitekstovi.wordpress.com/tag/parmenid/
[5]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Parmenid
[6]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Nikola_Tesla
[7]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Empedoklo
[8]
http://bs.wikipedia.org/wiki/Ren%C3%A9_Descartes
[9]
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Covjek
[10]
http://bs.wikibooks.org/wiki/Latinske_izreke/Izreke
[11]
http://www.halapa.com/izreke.htm
[12]
http://www.lektire.com.hr/361/petar-preradovic-poezija
[13]
http://web.efzg.hr/dok/OIM/ momazic//osnove%20menadzmenta %20-%20efzg/IV.%20
predavanje%20-%20menadzment, %20jucer,%20danas,%20sutra%20(web).pdf
[14]
http://hr.wikiquote.org/wiki/Benjamin_Franklin
[15]
http://www.znanje.org/i/i22/02iv03/02iv0314/index.htm, ttp://hr.wikipedia.org/wiki/Veliki
_prasak
[16]
http://www.znanje.org/i/i22/ 02iv03/02iv0314/Galaksije/index.htm
[17]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sun%C4%8Dev_sustav
[18]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mjesec
[19]
http://bs.wikipedia.org/wiki/Aristotel, http://bs.wikiquote.org/wiki/Aristotel
[20]
http://bs.wikiquote.org/wiki/Siddhartha_Gautama_Buddha
[21]
http://bs.wikipedia.org/wiki/Protagora
114
[22]
[23]
http://www.source.ba/clanak/8051622/Divlja-djeca
http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=1611:vuja-ilidivlja-djeca-usvojenici-divljih-ivotinja&catid=30:zanimljivosti&Itemid=24
[24]
http://mudrac.ffzg.hr/~dpolsek/kregar _uvod_imaginacija_pravni_I.pdf
[25]
http://mudrac.ffzg.hr/~dpolsek/kregar_uvod_imaginacija_pravni_I.pdf
[26]
http://www.vinkovukadin.com
[27]
www.waldorf-rijeka.hr
[28]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Moral
[29]
http://bs.wikipedia.org/wiki/Student
[30]
http://sz.ffri.hr/vodic/studiranje-akademski-dio/kako-uspjesno-studirati
[31]
http://www.poslovice.net/kineske-poslovice/
[32]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Neil_Armstrong
[33]
http://www.nasa.gov/centers/glenn/about/bios/ neilabio.html
[34]
http://www.actakin.com
[35]
http://www.sposci.com
[36]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Epistemologija
[37]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Trodijelna_analiza_znanja
[38]
http://www.znanje.org/i/i22/02iv03/02iv0314/index.htm
[39]
http://www.filozofija.org/index.php?option=com_content&task=view&id=136&Itemid=58
[40]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjerovanje
[41]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Fenomenologija
[42]
http://www.biografije.org/rousseau.htm
[43]
http://www.e-beba.com/postporodajno-doba/novorodence.html
[44]
http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Identifikacija_i_katarza.pdf
115
Prilog 1: Anketni upitnik sa svim indikatorima
List 1.
Potpuno se
slažem
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
Uglavnom
se slažem
Ne mogu
odrediti
Uglavnom
ne slažem
Uopće se
ne slažem
Obrazovanje trebaju svi bez obzira na dob, spol, vjeru…
Učenje je bitan aspekt odgoja kao načina prijenosa vrijednosti društva
Bolje obrazovanje daje mogućnost boljeg radnog mjesta
Mjesto rođenja definira karakteristike čovjeka koji je u njemu rođen
Mladi ljudi rade na dobrobiti mjesta u kojem su rođeni
Mladi ljudi bi trebali ostati u mjestu rođenja
Volim biti u kontaktima s brojnim i različitim ljudima
Mnogi ljudi uvažavaju moje stavove i mišljenja
Ljudi trebaju uspostavljati čvrste odnose s većim brojem osoba
Većina ljudi su eksperti u svojim poslovima
Znanje se koristi za opću dobit
Profesionalnost jamči uspjeh u poslu
Politika je najvažniji segment bilo kojeg društva
Politički status jamči sigurnost
Politička pozicija se povećava sukladno spoznajama
Treba se odlučiti i potpuno prihvatiti pravila određene politike
Biti orijentiran politički znači djelovati pozitivno
Aktivno sam uključen/a sam ili ću biti uključen u političke procese
U društvu te cijene kad imaš dobre prihode
Svoje aktivnosti u životu posve ću usmjeriti prema zaradi
Materijalna dobra su najvažniji dio čovjekovog statusa
Svaki čovjek treba imati kuću, bazen, auto, laptop, putovanja...
Moda je važan dio društvene pozicije
Svaki čovjek treba izgraditi svoj vlastiti stil
Živim u mjestu o kojem sam uvijek sanjao
Pravila zajednice u kojoj živim su izvrsna
Mjesto u kojem živim je dobro povezano s ostatkom svijeta
Ljudi koji uvjetuju pravila su stabilni i nezavisni
Ljudi koji kontroliraju institucije su politički jako aktivni
Osobe koje odlučuju su jako sklone dogovorima
Mislim da bi mnogi drugi bolje vodili neke institucije
Treba se truditi preuzeti dio odlučivanja
Lako je organizirati grupu koja bi mogla bolje voditi institucije i ljude
Kod odlučivanja najbolje je biti po strani
Pravi čovjek je individualac i ne treba se posebno truditi oko grupe
Neke pojedince vole mnogi ako ne i svi i tako im je najbolje
Svaki način je dobar kad dovede do cilja
Sposoban upravljač vidi u svemu svoj interes
Treba upravljati ljudima, stvarima i događajima oko nas
U svakoj organizaciji mora postojati pravi vođa
Istinski upravljači svoje vizije i misije prenose na podređene
U važnim odlukama je uvijek potrebno čuti mišljenje prvog pomoćnika
Potencijalni lider mora biti spreman uskočiti i voditi ljude
Rezultati u radu direktno ovise o dobrom upravljanju ključnim segmentima
Vrlo je važno koordinirati ljudske resurse i pojedine organizacijske blokove
Visoko pozicionirani „ljudi iz sjene“ često bolje uočavaju dobra rješenja
Kompetentno savjetovanje top-menađera je jako važna uloga
Ponekad je jako važno formirati privremenog voditelja projekta
Dijelovi organizacijske strukture zahtijevaju čvrstu poveznicu
Procesi upravljanja zahtijevaju stalan nadzor
Direktna kontrola pojedinih segmenata organizacije je neminovna
Korištenje prilika je gotovo uvijek opravdano i potrebno
Dobrobit organizacije mora uvijek biti na prvom mjestu
Dobar dio pojedinačnih djelovanja u osobnu korist je opravdan
Ako je dobro pojedincu u organizaciji - svima je dobro
U procesu upravljanja jako su važne osobe od povjerenja
Pouzdani suradnici su ključne osobe za pomoć u vrhu odlučivanja
Dijelove manje važnih poslova treba rasporediti manje utjecajnim osobama
Marljivi suradnici često svojim radom osiguraju vrijednost organizaciji
Svaka dobra organizacija počiva na dobrim šefovima
Vođenje manjih segmenata posla treba dati dobrim radnicima
Bez osoba koje kvalitetno prenose zadatke poslovanje je nemoguće
Bez odabira pravih informacija konkretni poslovi se ne mogu izvršiti
Određeni postupci trebaju biti potpuno neovisni o ciljevima organizacije
Poželjno je postojanje pojedinaca koji su potpuno izvan sistema organizacije
Dobro je u organizaciji imati osobe za veći broj raznih operativnih poslova
Dobar dio ljudskih resursa mora biti na raspolaganju po potrebi upravljača
Veći broj poslova ne zahtijeva preveliki utjecaj u odlučivanju
Dobro je što veći broj poslova ne zahtijeva složenije kompetencije
116
List 2.
Potpuno se
slažem
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
Uglavnom
se slažem
Ne mogu
odrediti
Uglavnom
ne slažem
Uopće se
ne slažem
Ljudi trebaju jako jako paziti što govore
Neke stvari oko nas nipošto ne bi trebali dodirivati
Određene aktivnosti svakako treba zabraniti
Tradicija je jedna od najvažnijih stečevina ljudskog roda
Običaji su izuzetno poželjni za reguliranje odnosa s drugim ljudima
Ponašanje u zajednici zahtijeva prihvaćanje uobičajenih obrazaca
Svaka organizacija mora uspostaviti svoj skup pravila
Da nema pravne regulacije odnosa socijalna zajednica bi se brzo raspala
Ponašanje suprotno pravilima treba strogo sankcionirati
Uvijek i na sve načine treba uvažavati zajednički interes
Djelovanje oko interesa s više uključenih ljudi treba jasno dogovoriti
Trebalo bi definirati precizne standarde za sva ljudska djelovanja
Čovjek treba težiti znanju u svim svojim aktivnostima
Pravila i zakone trebaju donositi isključivo izrazito kompetentne osobe
Sukladno znanjima i spoznajama trebaju se svi ponašati
Svaki čovjek treba težiti biti na samom vrhu socijalne zajednice
Politički vođe su uvijek najsposobniji ljudi u nekom društvu
Ljudi na vlasti trebaju odlučivati u ime svih ljudi u zajednici
Preuzimanje odgovornosti je najvažnija stvar u politici
Ljudi bi trebali svoju političku poziciju ograničiti na opoziciju
Visoko kompetentni pojedinci se obično suprotstavljaju vlasti
Iz pozicije izvan vlasti puno bolje se pripremaju kvalitetne odluke
U društvu je najbolje djelovati kritički jer to izuzetno pomaže u odlukama
Najbolje je politički stajati po strani
Najsposobniji pojedinci bi trebali čekati pravi trenutak za promociju
Prava politička rješenja uvijek su rezultat odgovarajućeg dogovora
Treba dobro promisliti kome se priključiti jer to donosi obaveze i posljedice
Bez novca kao opće vrijednosti čovječanstvo bi bilo posve nerazvijeno
Sve je na prodaju za novac, samo je pitanje cijene
Veliki dio svog vremena čovjek treba posvetiti pribavljanju što više novca
Novac uvijek omogućava visoki status u društvu
Velika materijalna bogatstva su izuzetno poželjna stvar u životu
Vrijednosti u novcu treba pretvoriti u materijalno bogatstvo
Ulaganja u nekretnine i skupocjenosti su izuzetno dobra stvar
Materijalna bogatstva omogućavaju veliki stupanj sigurnosti
Samo visok ekonomski status omogućava dobro školovanje
Visoka pozicija u društvu je direktno vezana za visok ekonomski status
Ekonomski visoko pozicionirani čovjek je slobodniji od drugih ljudi
Psiho-fizičko zdravlje je direktno uvjetovano ekonomskim statusom
Bol čovjeka tjera da traži rješenja kako bi je sanirao
Gladan i žedan čovjek bavi se isključivo potragom za potrebnim resursima
Većina ljudi prije svega želi sigurnost od bilo kakvog ugrožavanja
Reprodukcija je najvažniji motiv čovjeka u prošlosti i danas
Ugodan život je naprosto bezuvjetna potreba čovjeka
Umjetnost je nešto bez čega ljudi nisu ljudi u potpunosti
Znanost je uvijek bila najvažniji pokretač čovjeka
Napredak u svakom smislu je krajnji cilj čovjeka
Materijalne i druge nagrade jesu i trebaju biti izuzetno važne ljudima
Priznanja u socijalnoj okolini posebno su dobrodošla
Status koji čovjek postigne najvažnija je stvar u životu
Zadovoljstvo u raznim oblicima je vrhunac ljudskih djelovanja
Svijet oko nas je podložan jasnim prirodnim zakonima
Veći broj problema i zadataka se može riješiti uz pomoć matematike
Živi svijet oko nas je organiziran na prepoznatljiv način
Rad strojeva je ne samo koristan već i fascinantan
Tehnika i tehnologija će mnogo značiti za budućnost čovjeka
Iskorištavanje resursa iz okoline uz očuvanje okoliša je najvažnija zadaća
Medicina je jedno od ključnih sredstava egzistencije čovjeka
Genetskim oblikovanjem čovjek će dosegnuti neslućene domete
Svakom živom biću (čovjeku, životinji,…) treba pristupati individualno
Prirodna biljna bogatstva su iznimno velikog potencijala
Životinjski svijet je neiscrpan rezervoar hrane za čovjeka
Šume i drvo su plemeniti materijali i od iznimne su važnosti
Pravna regulativa u području financija je najvažnija stavka današnjeg svijeta
Edukacija predstavlja glavnu pokretačku snagu svakog društva
Znanje je najvažniji resurs današnje politike
Ljudi danas previše filozofiraju za razliku od prijašnjih vremena
Spisateljstvo, slikarstvo, glazba i njihove kombinacije su jedine prave vrijednosti
Kultura, religija i povijest su prevladane kategorije
117
Prilog 2: Normalizacija inicijalnih podataka
Prostor sociološke stratifikacije
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
Obrazovanje trebaju svi bez obzira na dob, spol, vjeru…
Učenje je bitan aspekt odgoja kao načina prijenosa vrijednosti društva
Bolje obrazovanje daje mogućnost boljeg radnog mjesta
Mjesto rođenja definira karakteristike čovjeka koji je u njemu rođen
Mladi ljudi rade na dobrobiti mjesta u kojem su rođeni
Mladi ljudi bi trebali ostati u mjestu rođenja
Volim biti u kontaktima s brojnim i različitim ljudima
Mnogi ljudi uvažavaju moje stavove i mišljenja
Ljudi trebaju uspostavljati čvrste odnose s većim brojem osoba
Većina ljudi su eksperti u svojim poslovima
Znanje se koristi za opću dobit
Profesionalnost jamči uspjeh u poslu
Politika je najvažniji segment bilo kojeg društva
Politički status jamči sigurnost
Politička pozicija se povećava sukladno spoznajama
Treba se odlučiti i potpuno prihvatiti pravila određene politike
Biti orijentiran politički znači djelovati pozitivno
Aktivno sam uključen/a sam ili ću biti uključen u političke procese
U društvu te cijene kad imaš dobre prihode
Svoje aktivnosti u životu posve ću usmjeriti prema zaradi
Materijalna dobra su najvažniji dio čovjekovog statusa
Svaki čovjek treba imati kuću, bazen, auto, laptop, putovanja...
Moda je važan dio društvene pozicije
Svaki čovjek treba izgraditi svoj vlastiti stil
Živim u mjestu o kojem sam uvijek sanjao
Pravila zajednice u kojoj živim su izvrsna
Mjesto u kojem živim je dobro povezano s ostatkom svijeta
Ljudi koji uvjetuju pravila su stabilni i nezavisni
Ljudi koji kontroliraju institucije su politički jako aktivni
Osobe koje odlučuju su jako sklone dogovorima
Mislim da bi mnogi drugi bolje vodili neke institucije
Treba se truditi preuzeti dio odlučivanja
Lako je organizirati grupu koja bi mogla bolje voditi institucije i ljude
Kod odlučivanja najbolje je biti po strani
Pravi čovjek je individualac i ne treba se posebno truditi oko grupe
Neke pojedince vole mnogi ako ne i svi i tako im je najbolje
Svaki način je dobar kad dovede do cilja
Sposoban upravljač vidi u svemu svoj interes
Treba upravljati ljudima, stvarima i događajima oko nas
1
1
2
3
4
5
F
2
1
2
3
4
5
F
150
12
5
23
216
KUM(i-1)
0
150
162
167
190
F/2
75.00
6.00
2.50
11.50
108.00
FCM
75.00
156.00
164.50
178.50
298.00
FC
150.00
162.00
167.00
190.00
406.00
FCR
0.37
0.40
0.41
0.47
1.00
Z%
0.18
0.38
0.41
0.44
0.73
Nscore
-0.89
-0.30
-0.23
-0.16
0.63
Zscore
-1.23
-0.39
-0.30
-0.20
0.90
110
45
18
58
175
KUM(i-1)
0
110
155
173
231
F/2
55.00
22.50
9.00
29.00
87.50
FCM
55.00
132.50
164.00
202.00
318.50
FC
110.00
155.00
173.00
231.00
406.00
FCR
0.27
0.38
0.43
0.57
1.00
Z%
0.14
0.33
0.40
0.50
0.78
Nscore
-1.11
-0.46
-0.25
0.00
0.78
Zscore
-1.37
-0.55
-0.28
0.03
1.02
118
3
1
2
3
4
5
F
4
1
2
3
4
5
F
5
1
2
3
4
5
F
6
1
2
3
4
5
F
7
1
2
3
4
5
F
8
1
2
3
4
5
F
9
1
2
3
4
5
F
10
1
2
3
4
5
F
96
57
44
91
118
KUM(i-1)
0
96
153
197
288
F/2
48.00
28.50
22.00
45.50
59.00
FCM
48.00
124.50
175.00
242.50
347.00
FC
96.00
153.00
197.00
288.00
406.00
FCR
0.24
0.38
0.49
0.71
1.00
Z%
0.12
0.31
0.43
0.60
0.85
Nscore
-1.19
-0.50
-0.18
0.24
1.05
Zscore
-1.40
-0.59
-0.20
0.30
1.26
88
111
75
88
44
KUM(i-1)
0
88
199
274
362
F/2
44.00
55.50
37.50
44.00
22.00
FCM
44.00
143.50
236.50
318.00
384.00
FC
88.00
199.00
274.00
362.00
406.00
FCR
0.22
0.49
0.67
0.89
1.00
Z%
0.11
0.35
0.58
0.78
0.95
Nscore
-1.23
-0.37
0.20
0.79
1.60
Zscore
-1.40
-0.43
0.21
0.87
1.79
49
127
113
92
25
KUM(i-1)
0
49
176
289
381
F/2
24.50
63.50
56.50
46.00
12.50
FCM
24.50
112.50
232.50
335.00
393.50
FC
49.00
176.00
289.00
381.00
406.00
FCR
0.12
0.43
0.71
0.94
1.00
Z%
0.06
0.28
0.57
0.83
0.97
Nscore
-1.56
-0.60
0.19
0.93
1.86
Zscore
-1.72
-0.66
0.20
1.03
2.04
91
104
102
72
37
KUM(i-1)
0
91
195
297
369
F/2
45.50
52.00
51.00
36.00
18.50
FCM
45.50
143.00
246.00
333.00
387.50
FC
91.00
195.00
297.00
369.00
406.00
FCR
0.22
0.48
0.73
0.91
1.00
Z%
0.11
0.35
0.61
0.82
0.95
Nscore
-1.21
-0.37
0.26
0.91
1.68
Zscore
-1.38
-0.43
0.28
1.01
1.88
89
49
47
89
132
KUM(i-1)
0
89
138
185
274
F/2
44.50
24.50
23.50
44.50
66.00
FCM
44.50
113.50
161.50
229.50
340.00
FC
89.00
138.00
185.00
274.00
406.00
FCR
0.22
0.34
0.46
0.67
1.00
Z%
0.11
0.28
0.40
0.57
0.84
Nscore
-1.22
-0.59
-0.25
0.17
0.99
Zscore
-1.45
-0.69
-0.29
0.21
1.19
46
79
83
147
51
KUM(i-1)
0
46
125
208
355
F/2
23.00
39.50
41.50
73.50
25.50
FCM
23.00
85.50
166.50
281.50
380.50
FC
46.00
125.00
208.00
355.00
406.00
FCR
0.11
0.31
0.51
0.87
1.00
Z%
0.06
0.21
0.41
0.69
0.94
Nscore
-1.59
-0.81
-0.22
0.50
1.54
Zscore
-1.75
-0.89
-0.24
0.57
1.72
61
78
72
109
86
KUM(i-1)
0
61
139
211
320
F/2
30.50
39.00
36.00
54.50
43.00
FCM
30.50
100.00
175.00
265.50
363.00
FC
61.00
139.00
211.00
320.00
406.00
FCR
0.15
0.34
0.52
0.79
1.00
Z%
0.08
0.25
0.43
0.65
0.89
Nscore
-1.43
-0.68
-0.18
0.39
1.24
Zscore
-1.62
-0.77
-0.19
0.46
1.42
54
141
119
63
29
KUM(i-1)
0
54
195
314
377
F/2
27.00
70.50
59.50
31.50
14.50
FCM
27.00
124.50
254.50
345.50
391.50
FC
54.00
195.00
314.00
377.00
406.00
FCR
0.13
0.48
0.77
0.93
1.00
Z%
0.07
0.31
0.63
0.85
0.96
Nscore
-1.51
-0.50
0.33
1.05
1.81
Zscore
-1.67
-0.57
0.35
1.14
1.98
119
11
1
2
3
4
5
F
12
1
2
3
4
5
F
13
1
2
3
4
5
F
14
1
2
3
4
5
F
15
1
2
3
4
5
F
16
1
2
3
4
5
F
17
1
2
3
4
5
F
18
1
2
3
4
5
F
67
89
86
104
60
KUM(i-1)
0
67
156
242
346
F/2
33.50
44.50
43.00
52.00
30.00
FCM
33.50
111.50
199.00
294.00
376.00
FC
67.00
156.00
242.00
346.00
406.00
FCR
0.17
0.38
0.60
0.85
1.00
Z%
0.08
0.27
0.49
0.72
0.93
Nscore
-1.38
-0.59
-0.03
0.59
1.44
Zscore
-1.56
-0.67
-0.03
0.67
1.62
73
76
43
115
99
KUM(i-1)
0
73
149
192
307
F/2
36.50
38.00
21.50
57.50
49.50
FCM
36.50
111.00
170.50
249.50
356.50
FC
73.00
149.00
192.00
307.00
406.00
FCR
0.18
0.37
0.47
0.76
1.00
Z%
0.09
0.27
0.42
0.61
0.88
Nscore
-1.35
-0.61
-0.21
0.30
1.16
Zscore
-1.54
-0.69
-0.23
0.35
1.35
80
95
110
71
50
KUM(i-1)
0
80
175
285
356
F/2
40.00
47.50
55.00
35.50
25.00
FCM
40.00
127.50
230.00
320.50
381.00
FC
80.00
175.00
285.00
356.00
406.00
FCR
0.20
0.43
0.70
0.88
1.00
Z%
0.10
0.31
0.57
0.79
0.94
Nscore
-1.30
-0.49
0.16
0.81
1.55
Zscore
-1.46
-0.55
0.17
0.89
1.72
70
101
107
88
40
KUM(i-1)
0
70
171
278
366
F/2
35.00
50.50
53.50
44.00
20.00
FCM
35.00
120.50
224.50
322.00
386.00
FC
70.00
171.00
278.00
366.00
406.00
FCR
0.17
0.42
0.68
0.90
1.00
Z%
0.09
0.30
0.55
0.79
0.95
Nscore
-1.37
-0.54
0.14
0.81
1.66
Zscore
-1.52
-0.60
0.14
0.89
1.83
60
98
163
54
31
KUM(i-1)
0
60
158
321
375
F/2
30.00
49.00
81.50
27.00
15.50
FCM
30.00
109.00
239.50
348.00
390.50
FC
60.00
158.00
321.00
375.00
406.00
FCR
0.15
0.39
0.79
0.92
1.00
Z%
0.07
0.27
0.59
0.86
0.96
Nscore
-1.44
-0.61
0.22
1.06
1.78
Zscore
-1.61
-0.69
0.24
1.17
1.97
79
117
126
51
33
KUM(i-1)
0
79
196
322
373
F/2
39.50
58.50
63.00
25.50
16.50
FCM
39.50
137.50
259.00
347.50
389.50
FC
79.00
196.00
322.00
373.00
406.00
FCR
0.19
0.48
0.79
0.92
1.00
Z%
0.10
0.34
0.64
0.86
0.96
Nscore
-1.29
-0.41
0.36
1.07
1.75
Zscore
-1.46
-0.48
0.38
1.17
1.93
94
112
124
46
30
KUM(i-1)
0
94
206
330
376
F/2
47.00
56.00
62.00
23.00
15.00
FCM
47.00
150.00
268.00
353.00
391.00
FC
94.00
206.00
330.00
376.00
406.00
FCR
0.23
0.51
0.81
0.93
1.00
Z%
0.12
0.37
0.66
0.87
0.96
Nscore
-1.19
-0.34
0.42
1.13
1.78
Zscore
-1.36
-0.40
0.45
1.25
1.98
131
76
102
41
56
KUM(i-1)
0
131
207
309
350
F/2
65.50
38.00
51.00
20.50
28.00
FCM
65.50
169.00
258.00
329.50
378.00
FC
131.00
207.00
309.00
350.00
406.00
FCR
0.32
0.51
0.76
0.86
1.00
Z%
0.16
0.42
0.64
0.81
0.93
Nscore
-0.98
-0.22
0.34
0.89
1.49
Zscore
-1.17
-0.28
0.37
1.01
1.71
120
19
1
2
3
4
5
F
20
1
2
3
4
5
F
21
1
2
3
4
5
F
22
1
2
3
4
5
F
23
1
2
3
4
5
F
24
1
2
3
4
5
F
25
1
2
3
4
5
F
26
1
2
3
4
5
F
64
83
63
108
88
KUM(i-1)
0
64
147
210
318
F/2
32.00
41.50
31.50
54.00
44.00
FCM
32.00
105.50
178.50
264.00
362.00
FC
64.00
147.00
210.00
318.00
406.00
FCR
0.16
0.36
0.52
0.78
1.00
Z%
0.08
0.26
0.44
0.65
0.89
Nscore
-1.42
-0.65
-0.16
0.38
1.23
Zscore
-1.60
-0.72
-0.17
0.45
1.41
68
112
93
90
43
KUM(i-1)
0
68
180
273
363
F/2
34.00
56.00
46.50
45.00
21.50
FCM
34.00
124.00
226.50
318.00
384.50
FC
68.00
180.00
273.00
363.00
406.00
FCR
0.17
0.44
0.67
0.89
1.00
Z%
0.08
0.31
0.56
0.78
0.95
Nscore
-1.39
-0.50
0.14
0.79
1.61
Zscore
-1.55
-0.56
0.15
0.87
1.78
96
118
91
68
33
KUM(i-1)
0
96
214
305
373
F/2
48.00
59.00
45.50
34.00
16.50
FCM
48.00
155.00
259.50
339.00
389.50
FC
96.00
214.00
305.00
373.00
406.00
FCR
0.24
0.53
0.75
0.92
1.00
Z%
0.12
0.38
0.64
0.84
0.96
Nscore
-1.19
-0.31
0.35
0.98
1.75
Zscore
-1.35
-0.36
0.38
1.08
1.94
102
114
66
77
47
KUM(i-1)
0
102
216
282
359
F/2
51.00
57.00
33.00
38.50
23.50
FCM
51.00
159.00
249.00
320.50
382.50
FC
102.00
216.00
282.00
359.00
406.00
FCR
0.25
0.53
0.69
0.88
1.00
Z%
0.13
0.39
0.61
0.79
0.94
Nscore
-1.14
-0.27
0.28
0.81
1.58
Zscore
-1.32
-0.33
0.30
0.90
1.77
76
103
98
83
46
KUM(i-1)
0
76
179
277
360
F/2
38.00
51.50
49.00
41.50
23.00
FCM
38.00
127.50
228.00
318.50
383.00
FC
76.00
179.00
277.00
360.00
406.00
FCR
0.19
0.44
0.68
0.89
1.00
Z%
0.09
0.31
0.56
0.78
0.94
Nscore
-1.31
-0.49
0.16
0.78
1.59
Zscore
-1.48
-0.55
0.16
0.87
1.77
75
61
51
95
124
KUM(i-1)
0
75
136
187
282
F/2
37.50
30.50
25.50
47.50
62.00
FCM
37.50
105.50
161.50
234.50
344.00
FC
75.00
136.00
187.00
282.00
406.00
FCR
0.18
0.34
0.46
0.69
1.00
Z%
0.09
0.26
0.40
0.58
0.85
Nscore
-1.32
-0.65
-0.25
0.19
1.03
Zscore
-1.54
-0.74
-0.28
0.25
1.22
73
88
108
71
66
KUM(i-1)
0
73
161
269
340
F/2
36.50
44.00
54.00
35.50
33.00
FCM
36.50
117.00
215.00
304.50
373.00
FC
73.00
161.00
269.00
340.00
406.00
FCR
0.18
0.40
0.66
0.84
1.00
Z%
0.09
0.29
0.53
0.75
0.92
Nscore
-1.35
-0.55
0.08
0.68
1.39
Zscore
-1.52
-0.62
0.08
0.76
1.56
81
101
101
77
46
KUM(i-1)
0
81
182
283
360
F/2
40.50
50.50
50.50
38.50
23.00
FCM
40.50
131.50
232.50
321.50
383.00
FC
81.00
182.00
283.00
360.00
406.00
FCR
0.20
0.45
0.70
0.89
1.00
Z%
0.10
0.32
0.57
0.79
0.94
Nscore
-1.29
-0.45
0.19
0.82
1.59
Zscore
-1.45
-0.52
0.20
0.90
1.76
121
K
27
2
3
4
5
F
28
1
2
3
4
5
F
29
1
2
3
4
5
F
30
1
2
3
4
5
F
31
1
2
3
4
5
F
32
1
2
3
4
5
F
33
1
2
3
4
5
F
34
1
2
3
4
5
F
78
97
81
100
50
KUM(i-1)
0
78
175
256
356
F/2
39.00
48.50
40.50
50.00
25.00
FCM
39.00
126.50
215.50
306.00
381.00
FC
78.00
175.00
256.00
356.00
406.00
FCR
0.19
0.43
0.63
0.88
1.00
Z%
0.10
0.31
0.53
0.75
0.94
Nscore
-1.31
-0.50
0.07
0.68
1.55
Zscore
-1.47
-0.56
0.08
0.76
1.73
65
108
136
63
34
KUM(i-1)
0
65
173
309
372
F/2
32.50
54.00
68.00
31.50
17.00
FCM
32.50
119.00
241.00
340.50
389.00
FC
65.00
173.00
309.00
372.00
406.00
FCR
0.16
0.43
0.76
0.92
1.00
Z%
0.08
0.29
0.59
0.84
0.96
Nscore
-1.41
-0.55
0.23
0.98
1.72
Zscore
-1.57
-0.61
0.25
1.08
1.91
66
77
117
88
58
KUM(i-1)
0
66
143
260
348
F/2
33.00
38.50
58.50
44.00
29.00
FCM
33.00
104.50
201.50
304.00
377.00
FC
66.00
143.00
260.00
348.00
406.00
FCR
0.16
0.35
0.64
0.86
1.00
Z%
0.08
0.26
0.50
0.75
0.93
Nscore
-1.39
-0.66
0.00
0.68
1.46
Zscore
-1.56
-0.74
-0.01
0.75
1.63
76
101
106
76
47
KUM(i-1)
0
76
177
283
359
F/2
38.00
50.50
53.00
38.00
23.50
FCM
38.00
126.50
230.00
321.00
382.50
FC
76.00
177.00
283.00
359.00
406.00
FCR
0.19
0.44
0.70
0.88
1.00
Z%
0.09
0.31
0.57
0.79
0.94
Nscore
-1.31
-0.50
0.16
0.80
1.58
Zscore
-1.47
-0.56
0.18
0.89
1.76
65
56
79
81
125
KUM(i-1)
0
65
121
200
281
F/2
32.50
28.00
39.50
40.50
62.50
FCM
32.50
93.00
160.50
240.50
343.50
FC
65.00
121.00
200.00
281.00
406.00
FCR
0.16
0.30
0.49
0.69
1.00
Z%
0.08
0.23
0.40
0.59
0.85
Nscore
-1.41
-0.75
-0.26
0.24
1.01
Zscore
-1.62
-0.85
-0.28
0.30
1.21
47
70
85
129
75
KUM(i-1)
0
47
117
202
331
F/2
23.50
35.00
42.50
64.50
37.50
FCM
23.50
82.00
159.50
266.50
368.50
FC
47.00
117.00
202.00
331.00
406.00
FCR
0.12
0.29
0.50
0.82
1.00
Z%
0.06
0.20
0.39
0.66
0.91
Nscore
-1.58
-0.84
-0.28
0.41
1.32
Zscore
-1.75
-0.92
-0.30
0.47
1.49
74
119
112
66
35
KUM(i-1)
0
74
193
305
371
F/2
37.00
59.50
56.00
33.00
17.50
FCM
37.00
133.50
249.00
338.00
388.50
FC
74.00
193.00
305.00
371.00
406.00
FCR
0.18
0.48
0.75
0.91
1.00
Z%
0.09
0.33
0.61
0.83
0.96
Nscore
-1.34
-0.45
0.28
0.97
1.71
Zscore
-1.49
-0.51
0.30
1.06
1.89
105
137
72
56
36
KUM(i-1)
0
105
242
314
370
F/2
52.50
68.50
36.00
28.00
18.00
FCM
52.50
173.50
278.00
342.00
388.00
FC
105.00
242.00
314.00
370.00
406.00
FCR
0.26
0.60
0.77
0.91
1.00
Z%
0.13
0.43
0.68
0.84
0.96
Nscore
-1.12
-0.19
0.49
1.01
1.71
Zscore
-1.30
-0.24
0.53
1.11
1.91
122
35
1
2
3
4
5
F
36
1
2
3
4
5
F
37
1
2
3
4
5
F
38
1
2
3
4
5
F
39
1
2
3
4
5
F
87
136
95
54
34
KUM(i-1)
0
87
223
318
372
F/2
43.50
68.00
47.50
27.00
17.00
FCM
43.50
155.00
270.50
345.00
389.00
FC
87.00
223.00
318.00
372.00
406.00
FCR
0.21
0.55
0.78
0.92
1.00
Z%
0.11
0.38
0.67
0.85
0.96
Nscore
-1.25
-0.31
0.42
1.03
1.72
Zscore
-1.41
-0.36
0.46
1.15
1.92
55
103
135
68
45
KUM(i-1)
0
55
158
293
361
F/2
27.50
51.50
67.50
34.00
22.50
FCM
27.50
106.50
225.50
327.00
383.50
FC
55.00
158.00
293.00
361.00
406.00
FCR
0.14
0.39
0.72
0.89
1.00
Z%
0.07
0.26
0.56
0.81
0.94
Nscore
-1.50
-0.63
0.13
0.87
1.60
Zscore
-1.66
-0.70
0.14
0.96
1.76
83
110
68
77
68
KUM(i-1)
0
83
193
261
338
F/2
41.50
55.00
34.00
38.50
34.00
FCM
41.50
138.00
227.00
299.50
372.00
FC
83.00
193.00
261.00
338.00
406.00
FCR
0.20
0.48
0.64
0.83
1.00
Z%
0.10
0.34
0.56
0.74
0.92
Nscore
-1.26
-0.42
0.14
0.63
1.39
Zscore
-1.44
-0.48
0.15
0.71
1.57
58
96
93
95
64
KUM(i-1)
0
58
154
247
342
F/2
29.00
48.00
46.50
47.50
32.00
FCM
29.00
106.00
200.50
294.50
374.00
FC
58.00
154.00
247.00
342.00
406.00
FCR
0.14
0.38
0.61
0.84
1.00
Z%
0.07
0.26
0.49
0.73
0.92
Nscore
-1.46
-0.65
-0.01
0.59
1.42
Zscore
-1.63
-0.72
-0.01
0.66
1.59
95
102
98
68
43
KUM(i-1)
0
95
197
295
363
F/2
47.50
51.00
49.00
34.00
21.50
FCM
47.50
146.00
246.00
329.00
384.50
FC
95.00
197.00
295.00
363.00
406.00
FCR
0.23
0.49
0.73
0.89
1.00
Z%
0.12
0.36
0.61
0.81
0.95
Nscore
-1.20
-0.35
0.26
0.87
1.61
Zscore
-1.37
-0.41
0.28
0.97
1.81
Prostor kulturoloških dimenzija
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Ljudi trebaju jako jako paziti što govore
Neke stvari oko nas nipošto ne bi trebali dodirivati
Određene aktivnosti svakako treba zabraniti
Tradicija je jedna od najvažnijih stečevina ljudskog roda
Običaji su izuzetno poželjni za reguliranje odnosa s drugim ljudima
Ponašanje u zajednici zahtijeva prihvaćanje uobičajenih obrazaca
Svaka organizacija mora uspostaviti svoj skup pravila
Da nema pravne regulacije odnosa socijalna zajednica bi se brzo raspala
Ponašanje suprotno pravilima treba strogo sankcionirati
Uvijek i na sve načine treba uvažavati zajednički interes
Djelovanje oko interesa s više uključenih ljudi treba jasno dogovoriti
Trebalo bi definirati precizne standarde za sva ljudska djelovanja
Čovjek treba težiti znanju u svim svojim aktivnostima
Pravila i zakone trebaju donositi isključivo izrazito kompetentne osobe
Sukladno znanjima i spoznajama trebaju se svi ponašati
123
1
1
2
3
4
5
F
2
1
2
3
4
5
F
3
1
2
3
4
5
F
4
1
2
3
4
5
F
5
1
2
3
4
5
F
6
1
2
3
4
5
F
7
1
2
3
4
5
F
8
1
2
3
4
5
F
95
63
35
102
111
KUM(i-1)
0
95
158
193
295
F/2
47.50
31.50
17.50
51.00
55.50
FCM
47.50
126.50
175.50
244.00
350.50
FC
95.00
158.00
193.00
295.00
406.00
FCR
0.23
0.39
0.48
0.73
1.00
Z%
0.12
0.31
0.43
0.60
0.86
Nscore
-1.20
-0.50
-0.18
0.25
1.09
Zscore
-1.40
-0.57
-0.20
0.31
1.30
65
89
83
100
69
KUM(i-1)
0
65
154
237
337
F/2
32.50
44.50
41.50
50.00
34.50
FCM
32.50
109.50
195.50
287.00
371.50
FC
65.00
154.00
237.00
337.00
406.00
FCR
0.16
0.38
0.58
0.83
1.00
Z%
0.08
0.27
0.48
0.71
0.92
Nscore
-1.41
-0.62
-0.04
0.55
1.38
Zscore
-1.57
-0.69
-0.05
0.61
1.55
67
81
91
76
91
KUM(i-1)
0
67
148
239
315
F/2
33.50
40.50
45.50
38.00
45.50
FCM
33.50
107.50
193.50
277.00
360.50
FC
67.00
148.00
239.00
315.00
406.00
FCR
0.17
0.36
0.59
0.78
1.00
Z%
0.08
0.26
0.48
0.68
0.89
Nscore
-1.38
-0.62
-0.05
0.48
1.21
Zscore
-1.58
-0.71
-0.06
0.55
1.39
58
87
66
99
96
KUM(i-1)
0
58
145
211
310
F/2
29.00
43.50
33.00
49.50
48.00
FCM
29.00
101.50
178.00
260.50
358.00
FC
58.00
145.00
211.00
310.00
406.00
FCR
0.14
0.36
0.52
0.76
1.00
Z%
0.07
0.25
0.44
0.64
0.88
Nscore
-1.46
-0.68
-0.16
0.37
1.19
Zscore
-1.65
-0.76
-0.17
0.43
1.36
49
92
81
115
69
KUM(i-1)
0
49
141
222
337
F/2
24.50
46.00
40.50
57.50
34.50
FCM
24.50
95.00
181.50
279.50
371.50
FC
49.00
141.00
222.00
337.00
406.00
FCR
0.12
0.35
0.55
0.83
1.00
Z%
0.06
0.23
0.45
0.69
0.92
Nscore
-1.56
-0.72
-0.14
0.50
1.38
Zscore
-1.73
-0.80
-0.15
0.56
1.54
32
96
105
122
51
KUM(i-1)
0
32
128
233
355
F/2
16.00
48.00
52.50
61.00
25.50
FCM
16.00
80.00
180.50
294.00
380.50
FC
32.00
128.00
233.00
355.00
406.00
FCR
0.08
0.32
0.57
0.87
1.00
Z%
0.04
0.20
0.44
0.72
0.94
Nscore
-1.75
-0.86
-0.13
0.59
1.54
Zscore
-1.93
-0.94
-0.14
0.66
1.70
66
64
66
117
93
KUM(i-1)
0
66
130
196
313
F/2
33.00
32.00
33.00
58.50
46.50
FCM
33.00
98.00
163.00
254.50
359.50
FC
66.00
130.00
196.00
313.00
406.00
FCR
0.16
0.32
0.48
0.77
1.00
Z%
0.08
0.24
0.40
0.63
0.89
Nscore
-1.39
-0.71
-0.24
0.33
1.21
Zscore
-1.58
-0.80
-0.27
0.38
1.38
58
76
90
96
86
KUM(i-1)
0
58
134
224
320
F/2
29.00
38.00
45.00
48.00
43.00
FCM
29.00
96.00
179.00
272.00
363.00
FC
58.00
134.00
224.00
320.00
406.00
FCR
0.14
0.33
0.55
0.79
1.00
Z%
0.07
0.24
0.44
0.67
0.89
Nscore
-1.46
-0.71
-0.14
0.43
1.24
Zscore
-1.65
-0.80
-0.15
0.50
1.42
124
9
1
2
3
4
5
F
10
1
2
3
4
5
F
11
1
2
3
4
5
F
12
1
2
3
4
5
F
13
1
2
3
4
5
F
14
1
2
3
4
5
F
15
1
2
3
4
5
F
60
80
93
94
79
KUM(i-1)
0
60
140
233
327
F/2
30.00
40.00
46.50
47.00
39.50
FCM
30.00
100.00
186.50
280.00
366.50
FC
60.00
140.00
233.00
327.00
406.00
FCR
0.15
0.34
0.57
0.81
1.00
Z%
0.07
0.25
0.46
0.69
0.90
Nscore
-1.44
-0.68
-0.11
0.50
1.29
Zscore
-1.62
-0.76
-0.11
0.57
1.47
51
78
78
106
93
KUM(i-1)
0
51
129
207
313
F/2
25.50
39.00
39.00
53.00
46.50
FCM
25.50
90.00
168.00
260.00
359.50
FC
51.00
129.00
207.00
313.00
406.00
FCR
0.13
0.32
0.51
0.77
1.00
Z%
0.06
0.22
0.41
0.64
0.89
Nscore
-1.54
-0.76
-0.21
0.35
1.21
Zscore
-1.72
-0.85
-0.23
0.41
1.38
42
63
107
102
92
KUM(i-1)
0
42
105
212
314
F/2
21.00
31.50
53.50
51.00
46.00
FCM
21.00
73.50
158.50
263.00
360.00
FC
42.00
105.00
212.00
314.00
406.00
FCR
0.10
0.26
0.52
0.77
1.00
Z%
0.05
0.18
0.39
0.65
0.89
Nscore
-1.62
-0.92
-0.27
0.37
1.20
Zscore
-1.81
-1.02
-0.29
0.44
1.38
41
80
107
103
75
KUM(i-1)
0
41
121
228
331
F/2
20.50
40.00
53.50
51.50
37.50
FCM
20.50
81.00
174.50
279.50
368.50
FC
41.00
121.00
228.00
331.00
406.00
FCR
0.10
0.30
0.56
0.82
1.00
Z%
0.05
0.20
0.43
0.69
0.91
Nscore
-1.65
-0.85
-0.17
0.50
1.32
Zscore
-1.82
-0.93
-0.18
0.56
1.48
60
67
59
89
131
KUM(i-1)
0
60
127
186
275
F/2
30.00
33.50
29.50
44.50
65.50
FCM
30.00
93.50
156.50
230.50
340.50
FC
60.00
127.00
186.00
275.00
406.00
FCR
0.15
0.31
0.46
0.68
1.00
Z%
0.07
0.23
0.39
0.57
0.84
Nscore
-1.44
-0.73
-0.30
0.18
0.98
Zscore
-1.67
-0.83
-0.33
0.24
1.18
56
64
72
85
129
KUM(i-1)
0
56
120
192
277
F/2
28.00
32.00
36.00
42.50
64.50
FCM
28.00
88.00
156.00
234.50
341.50
FC
56.00
120.00
192.00
277.00
406.00
FCR
0.14
0.30
0.47
0.68
1.00
Z%
0.07
0.22
0.38
0.58
0.84
Nscore
-1.49
-0.79
-0.30
0.19
0.99
Zscore
-1.70
-0.89
-0.31
0.26
1.18
44
85
74
123
80
KUM(i-1)
0
44
129
203
326
F/2
22.00
42.50
37.00
61.50
40.00
FCM
22.00
86.50
166.00
264.50
366.00
FC
44.00
129.00
203.00
326.00
406.00
FCR
0.11
0.32
0.50
0.80
1.00
Z%
0.05
0.21
0.41
0.65
0.90
Nscore
-1.60
-0.79
-0.24
0.38
1.30
Zscore
-1.78
-0.88
-0.25
0.44
1.47
125
Prostor dimenzija upravljačkog potencijala
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
U svakoj organizaciji mora postojati pravi vođa
Istinski upravljači svoje vizije i misije prenose na podređene
U važnim odlukama je uvijek potrebno čuti mišljenje prvog pomoćnika
Potencijalni lider mora biti spreman uskočiti i voditi ljude
Rezultati u radu direktno ovise o dobrom upravljanju ključnim segmentima
Vrlo je važno koordinirati ljudske resurse i pojedine organizacijske blokove
Visoko pozicionirani „ljudi iz sjene“ često bolje uočavaju dobra rješenja
Kompetentno savjetovanje top-menađera je jako važna uloga
Ponekad je jako važno formirati privremenog voditelja projekta
Dijelovi organizacijske strukture zahtijevaju čvrstu poveznicu
Procesi upravljanja zahtijevaju stalan nadzor
Direktna kontrola pojedinih segmenata organizacije je neminovna
Korištenje prilika je gotovo uvijek opravdano i potrebno
Dobrobit organizacije mora uvijek biti na prvom mjestu
Dobar dio pojedinačnih djelovanja u osobnu korist je opravdan
Ako je dobro pojedincu u organizaciji - svima je dobro
U procesu upravljanja jako su važne osobe od povjerenja
Pouzdani suradnici su ključne osobe za pomoć u vrhu odlučivanja
Dijelove manje važnih poslova treba rasporediti manje utjecajnim osobama
Marljivi suradnici često svojim radom osiguraju vrijednost organizaciji
Svaka dobra organizacija počiva na dobrim šefovima
Vođenje manjih segmenata posla treba dati dobrim radnicima
Bez osoba koje kvalitetno prenose zadatke poslovanje je nemoguće
Bez odabira pravih informacija konkretni poslovi se ne mogu izvršiti
Određeni postupci trebaju biti potpuno neovisni o ciljevima organizacije
Poželjno je postojanje pojedinaca koji su potpuno izvan sistema organizacije
Dobro je u organizaciji imati osobe za veći broj raznih operativnih poslova
Dobar dio ljudskih resursa mora biti na raspolaganju po potrebi upravljača
Veći broj poslova ne zahtijeva preveliki utjecaj u odlučivanju
Dobro je što veći broj poslova ne zahtijeva složenije kompetencije
1
1
2
3
4
5
F
2
1
2
3
4
5
F
3
1
2
3
4
5
F
66
60
56
100
124
KUM(i-1)
0
66
126
182
282
F/2
33.00
30.00
28.00
50.00
62.00
FCM
33.00
96.00
154.00
232.00
344.00
FC
66.00
126.00
182.00
282.00
406.00
FCR
0.16
0.31
0.45
0.69
1.00
Z%
0.08
0.24
0.38
0.57
0.85
Nscore
-1.39
-0.71
-0.30
0.19
1.03
Zscore
-1.61
-0.82
-0.34
0.24
1.21
49
66
95
107
89
KUM(i-1)
0
49
115
210
317
F/2
24.50
33.00
47.50
53.50
44.50
FCM
24.50
82.00
162.50
263.50
361.50
FC
49.00
115.00
210.00
317.00
406.00
FCR
0.12
0.28
0.52
0.78
1.00
Z%
0.06
0.20
0.40
0.65
0.89
Nscore
-1.56
-0.84
-0.26
0.39
1.22
Zscore
-1.74
-0.92
-0.27
0.45
1.39
44
75
69
120
98
KUM(i-1)
0
44
119
188
308
F/2
22.00
37.50
34.50
60.00
49.00
FCM
22.00
81.50
153.50
248.00
357.00
FC
44.00
119.00
188.00
308.00
406.00
FCR
0.11
0.29
0.46
0.76
1.00
Z%
0.05
0.20
0.38
0.61
0.88
Nscore
-1.60
-0.83
-0.32
0.29
1.18
Zscore
-1.80
-0.93
-0.35
0.34
1.34
126
4
1
2
3
4
5
F
5
1
2
3
4
5
F
6
1
2
3
4
5
F
7
1
2
3
4
5
F
8
1
2
3
4
5
F
9
1
2
3
4
5
F
10
1
2
3
4
5
F
11
1
2
3
4
5
F
75
51
53
82
145
KUM(i-1)
0
75
126
179
261
F/2
37.50
25.50
26.50
41.00
72.50
FCM
37.50
100.50
152.50
220.00
333.50
FC
75.00
126.00
179.00
261.00
406.00
FCR
0.18
0.31
0.44
0.64
1.00
Z%
0.09
0.25
0.38
0.54
0.82
Nscore
-1.32
-0.69
-0.31
0.10
0.93
Zscore
-1.55
-0.80
-0.35
0.15
1.13
52
65
93
101
95
KUM(i-1)
0
52
117
210
311
F/2
26.00
32.50
46.50
50.50
47.50
FCM
26.00
84.50
163.50
260.50
358.50
FC
52.00
117.00
210.00
311.00
406.00
FCR
0.13
0.29
0.52
0.77
1.00
Z%
0.06
0.21
0.40
0.64
0.88
Nscore
-1.53
-0.82
-0.24
0.37
1.20
Zscore
-1.71
-0.91
-0.26
0.42
1.36
46
62
102
98
98
KUM(i-1)
0
46
108
210
308
F/2
23.00
31.00
51.00
49.00
49.00
FCM
23.00
77.00
159.00
259.00
357.00
FC
46.00
108.00
210.00
308.00
406.00
FCR
0.11
0.27
0.52
0.76
1.00
Z%
0.06
0.19
0.39
0.64
0.88
Nscore
-1.59
-0.87
-0.27
0.36
1.18
Zscore
-1.78
-0.97
-0.30
0.42
1.34
48
79
103
111
65
KUM(i-1)
0
48
127
230
341
F/2
24.00
39.50
51.50
55.50
32.50
FCM
24.00
87.50
178.50
285.50
373.50
FC
48.00
127.00
230.00
341.00
406.00
FCR
0.12
0.31
0.57
0.84
1.00
Z%
0.06
0.22
0.44
0.70
0.92
Nscore
-1.57
-0.78
-0.16
0.54
1.41
Zscore
-1.73
-0.86
-0.17
0.60
1.57
34
55
137
105
75
KUM(i-1)
0
34
89
226
331
F/2
17.00
27.50
68.50
52.50
37.50
FCM
17.00
61.50
157.50
278.50
368.50
FC
34.00
89.00
226.00
331.00
406.00
FCR
0.08
0.22
0.56
0.82
1.00
Z%
0.04
0.15
0.39
0.69
0.91
Nscore
-1.72
-1.04
-0.29
0.49
1.32
Zscore
-1.90
-1.15
-0.31
0.55
1.49
33
72
126
117
58
KUM(i-1)
0
33
105
231
348
F/2
16.50
36.00
63.00
58.50
29.00
FCM
16.50
69.00
168.00
289.50
377.00
FC
33.00
105.00
231.00
348.00
406.00
FCR
0.08
0.26
0.57
0.86
1.00
Z%
0.04
0.17
0.41
0.71
0.93
Nscore
-1.75
-0.96
-0.21
0.57
1.46
Zscore
-1.92
-1.05
-0.23
0.63
1.62
49
57
124
102
74
KUM(i-1)
0
49
106
230
332
F/2
24.50
28.50
62.00
51.00
37.00
FCM
24.50
77.50
168.00
281.00
369.00
FC
49.00
106.00
230.00
332.00
406.00
FCR
0.12
0.26
0.57
0.82
1.00
Z%
0.06
0.19
0.41
0.69
0.91
Nscore
-1.56
-0.88
-0.21
0.51
1.34
Zscore
-1.73
-0.97
-0.23
0.57
1.49
48
71
92
90
105
KUM(i-1)
0
48
119
211
301
F/2
24.00
35.50
46.00
45.00
52.50
FCM
24.00
83.50
165.00
256.00
353.50
FC
48.00
119.00
211.00
301.00
406.00
FCR
0.12
0.29
0.52
0.74
1.00
Z%
0.06
0.21
0.41
0.63
0.87
Nscore
-1.57
-0.83
-0.23
0.34
1.12
Zscore
-1.76
-0.92
-0.24
0.40
1.30
127
12
1
2
3
4
5
F
13
1
2
3
4
5
F
14
1
2
3
4
5
F
15
1
2
3
4
5
F
16
1
2
3
4
5
F
17
1
2
3
4
5
F
18
1
2
3
4
5
F
19
1
2
3
4
5
F
36
60
156
96
58
KUM(i-1)
0
36
96
252
348
F/2
18.00
30.00
78.00
48.00
29.00
FCM
18.00
66.00
174.00
300.00
377.00
FC
36.00
96.00
252.00
348.00
406.00
FCR
0.09
0.24
0.62
0.86
1.00
Z%
0.04
0.16
0.43
0.74
0.93
Nscore
-1.71
-0.99
-0.19
0.65
1.46
Zscore
-1.88
-1.08
-0.20
0.73
1.62
40
84
117
108
57
KUM(i-1)
0
40
124
241
349
F/2
20.00
42.00
58.50
54.00
28.50
FCM
20.00
82.00
182.50
295.00
377.50
FC
40.00
124.00
241.00
349.00
406.00
FCR
0.10
0.31
0.59
0.86
1.00
Z%
0.05
0.20
0.45
0.73
0.93
Nscore
-1.66
-0.84
-0.12
0.61
1.48
Zscore
-1.82
-0.92
-0.13
0.67
1.63
63
74
78
98
93
KUM(i-1)
0
63
137
215
313
F/2
31.50
37.00
39.00
49.00
46.50
FCM
31.50
100.00
176.00
264.00
359.50
FC
63.00
137.00
215.00
313.00
406.00
FCR
0.16
0.34
0.53
0.77
1.00
Z%
0.08
0.25
0.43
0.65
0.89
Nscore
-1.43
-0.68
-0.16
0.38
1.21
Zscore
-1.61
-0.77
-0.18
0.45
1.38
66
104
114
83
39
KUM(i-1)
0
66
170
284
367
F/2
33.00
52.00
57.00
41.50
19.50
FCM
33.00
118.00
227.00
325.50
386.50
FC
66.00
170.00
284.00
367.00
406.00
FCR
0.16
0.42
0.70
0.90
1.00
Z%
0.08
0.29
0.56
0.80
0.95
Nscore
-1.39
-0.56
0.14
0.84
1.67
Zscore
-1.55
-0.62
0.15
0.93
1.85
94
118
84
63
47
KUM(i-1)
0
94
212
296
359
F/2
47.00
59.00
42.00
31.50
23.50
FCM
47.00
153.00
254.00
327.50
382.50
FC
94.00
212.00
296.00
359.00
406.00
FCR
0.23
0.52
0.73
0.88
1.00
Z%
0.12
0.38
0.63
0.81
0.94
Nscore
-1.19
-0.32
0.33
0.86
1.58
Zscore
-1.37
-0.38
0.35
0.96
1.76
71
60
58
72
145
KUM(i-1)
0
71
131
189
261
F/2
35.50
30.00
29.00
36.00
72.50
FCM
35.50
101.00
160.00
225.00
333.50
FC
71.00
131.00
189.00
261.00
406.00
FCR
0.17
0.32
0.47
0.64
1.00
Z%
0.09
0.25
0.39
0.55
0.82
Nscore
-1.35
-0.67
-0.26
0.13
0.93
Zscore
-1.59
-0.78
-0.29
0.18
1.13
63
53
77
90
123
KUM(i-1)
0
63
116
193
283
F/2
31.50
26.50
38.50
45.00
61.50
FCM
31.50
89.50
154.50
238.00
344.50
FC
63.00
116.00
193.00
283.00
406.00
FCR
0.16
0.29
0.48
0.70
1.00
Z%
0.08
0.22
0.38
0.59
0.85
Nscore
-1.43
-0.78
-0.31
0.21
1.04
Zscore
-1.63
-0.88
-0.33
0.27
1.22
53
102
107
90
54
KUM(i-1)
0
53
155
262
352
F/2
26.50
51.00
53.50
45.00
27.00
FCM
26.50
104.00
208.50
307.00
379.00
FC
53.00
155.00
262.00
352.00
406.00
FCR
0.13
0.38
0.65
0.87
1.00
Z%
0.07
0.26
0.51
0.76
0.93
Nscore
-1.52
-0.65
0.04
0.70
1.51
Zscore
-1.68
-0.73
0.04
0.77
1.66
128
20
1
2
3
4
5
F
21
1
2
3
4
5
F
22
1
2
3
4
5
F
23
1
2
3
4
5
F
24
1
2
3
4
5
F
25
1
2
3
4
5
F
26
1
2
3
4
5
F
27
1
2
3
4
5
F
52
61
83
94
116
KUM(i-1)
0
52
113
196
290
F/2
26.00
30.50
41.50
47.00
58.00
FCM
26.00
82.50
154.50
243.00
348.00
FC
52.00
113.00
196.00
290.00
406.00
FCR
0.13
0.28
0.48
0.71
1.00
Z%
0.06
0.20
0.38
0.60
0.86
Nscore
-1.53
-0.84
-0.31
0.24
1.06
Zscore
-1.72
-0.93
-0.32
0.30
1.25
49
79
88
112
78
KUM(i-1)
0
49
128
216
328
F/2
24.50
39.50
44.00
56.00
39.00
FCM
24.50
88.50
172.00
272.00
367.00
FC
49.00
128.00
216.00
328.00
406.00
FCR
0.12
0.32
0.53
0.81
1.00
Z%
0.06
0.22
0.42
0.67
0.90
Nscore
-1.56
-0.77
-0.20
0.43
1.31
Zscore
-1.73
-0.85
-0.21
0.50
1.48
53
80
89
102
82
KUM(i-1)
0
53
133
222
324
F/2
26.50
40.00
44.50
51.00
41.00
FCM
26.50
93.00
177.50
273.00
365.00
FC
53.00
133.00
222.00
324.00
406.00
FCR
0.13
0.33
0.55
0.80
1.00
Z%
0.07
0.23
0.44
0.67
0.90
Nscore
-1.52
-0.75
-0.15
0.44
1.27
Zscore
-1.69
-0.83
-0.16
0.51
1.44
51
64
86
111
94
KUM(i-1)
0
51
115
201
312
F/2
25.50
32.00
43.00
55.50
47.00
FCM
25.50
83.00
158.00
256.50
359.00
FC
51.00
115.00
201.00
312.00
406.00
FCR
0.13
0.28
0.50
0.77
1.00
Z%
0.06
0.20
0.39
0.63
0.88
Nscore
-1.54
-0.82
-0.29
0.33
1.19
Zscore
-1.72
-0.91
-0.31
0.40
1.37
54
60
94
114
84
KUM(i-1)
0
54
114
208
322
F/2
27.00
30.00
47.00
57.00
42.00
FCM
27.00
84.00
161.00
265.00
364.00
FC
54.00
114.00
208.00
322.00
406.00
FCR
0.13
0.28
0.51
0.79
1.00
Z%
0.07
0.21
0.40
0.65
0.90
Nscore
-1.51
-0.81
-0.27
0.40
1.27
Zscore
-1.68
-0.90
-0.29
0.46
1.43
48
88
146
80
44
KUM(i-1)
0
48
136
282
362
F/2
24.00
44.00
73.00
40.00
22.00
FCM
24.00
92.00
209.00
322.00
384.00
FC
48.00
136.00
282.00
362.00
406.00
FCR
0.12
0.34
0.69
0.89
1.00
Z%
0.06
0.23
0.51
0.79
0.95
Nscore
-1.57
-0.76
0.03
0.81
1.60
Zscore
-1.72
-0.83
0.04
0.90
1.77
62
63
145
91
45
KUM(i-1)
0
62
125
270
361
F/2
31.00
31.50
72.50
45.50
22.50
FCM
31.00
93.50
197.50
315.50
383.50
FC
62.00
125.00
270.00
361.00
406.00
FCR
0.15
0.31
0.67
0.89
1.00
Z%
0.08
0.23
0.49
0.78
0.94
Nscore
-1.44
-0.73
-0.04
0.77
1.60
Zscore
-1.60
-0.81
-0.04
0.85
1.77
56
66
88
109
87
KUM(i-1)
0
56
122
210
319
F/2
28.00
33.00
44.00
54.50
43.50
FCM
28.00
89.00
166.00
264.50
362.50
FC
56.00
122.00
210.00
319.00
406.00
FCR
0.14
0.30
0.52
0.79
1.00
Z%
0.07
0.22
0.41
0.65
0.89
Nscore
-1.49
-0.78
-0.24
0.38
1.25
Zscore
-1.66
-0.86
-0.26
0.44
1.42
129
28
1
2
3
4
5
F
29
1
2
3
4
5
F
30
1
2
3
4
5
F
46
76
118
114
52
KUM(i-1)
0
46
122
240
354
F/2
23.00
38.00
59.00
57.00
26.00
FCM
23.00
84.00
181.00
297.00
380.00
FC
46.00
122.00
240.00
354.00
406.00
FCR
0.11
0.30
0.59
0.87
1.00
Z%
0.06
0.21
0.45
0.73
0.94
Nscore
-1.59
-0.81
-0.13
0.61
1.53
Zscore
-1.75
-0.90
-0.14
0.68
1.69
43
81
145
91
46
KUM(i-1)
0
43
124
269
360
F/2
21.50
40.50
72.50
45.50
23.00
FCM
21.50
83.50
196.50
314.50
383.00
FC
43.00
124.00
269.00
360.00
406.00
FCR
0.11
0.31
0.66
0.89
1.00
Z%
0.05
0.21
0.48
0.77
0.94
Nscore
-1.61
-0.83
-0.05
0.76
1.59
Zscore
-1.77
-0.91
-0.05
0.84
1.75
58
84
141
77
46
KUM(i-1)
0
58
142
283
360
F/2
29.00
42.00
70.50
38.50
23.00
FCM
29.00
100.00
212.50
321.50
383.00
FC
58.00
142.00
283.00
360.00
406.00
FCR
0.14
0.35
0.70
0.89
1.00
Z%
0.07
0.25
0.52
0.79
0.94
Nscore
-1.46
-0.68
0.05
0.82
1.59
Zscore
-1.62
-0.76
0.05
0.90
1.76
Prostor političkih dimenzija
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Svaki čovjek treba težiti biti na samom vrhu socijalne zajednice
Politički vođe su uvijek najsposobniji ljudi u nekom društvu
Ljudi na vlasti trebaju odlučivati u ime svih ljudi u zajednici
Preuzimanje odgovornosti je najvažnija stvar u politici
Ljudi bi trebali svoju političku poziciju ograničiti na opoziciju
Visoko kompetentni pojedinci se obično suprotstavljaju vlasti
Iz pozicije izvan vlasti puno bolje se pripremaju kvalitetne odluke
U društvu je najbolje djelovati kritički jer to izuzetno pomaže u odlukama
Najbolje je politički stajati po strani
Najsposobniji pojedinci bi trebali čekati pravi trenutak za promociju
Prava politička rješenja uvijek su rezultat odgovarajućeg dogovora
Treba dobro promisliti kome se priključiti jer to donosi obaveze i posljedice
1
1
2
3
4
5
F
2
1
2
3
4
5
F
3
1
2
3
4
5
F
47
85
100
104
70
KUM(i-1)
0
47
132
232
336
F/2
23.50
42.50
50.00
52.00
35.00
FCM
23.50
89.50
182.00
284.00
371.00
FC
47.00
132.00
232.00
336.00
406.00
FCR
0.12
0.33
0.57
0.83
1.00
Z%
0.06
0.22
0.45
0.70
0.91
Nscore
-1.58
-0.78
-0.14
0.53
1.37
Zscore
-1.74
-0.85
-0.14
0.60
1.53
128
92
76
61
49
KUM(i-1)
0
128
220
296
357
F/2
64.00
46.00
38.00
30.50
24.50
FCM
64.00
174.00
258.00
326.50
381.50
FC
128.00
220.00
296.00
357.00
406.00
FCR
0.32
0.54
0.73
0.88
1.00
Z%
0.16
0.43
0.64
0.80
0.94
Nscore
-1.01
-0.19
0.34
0.85
1.56
Zscore
-1.18
-0.24
0.37
0.96
1.77
103
104
70
59
70
KUM(i-1)
0
103
207
277
336
F/2
51.50
52.00
35.00
29.50
35.00
FCM
51.50
155.00
242.00
306.50
371.00
FC
103.00
207.00
277.00
336.00
406.00
FCR
0.25
0.51
0.68
0.83
1.00
Z%
0.13
0.38
0.60
0.75
0.91
Nscore
-1.15
-0.31
0.25
0.70
1.37
Zscore
-1.33
-0.36
0.27
0.79
1.55
130
4
1
2
3
4
5
F
5
1
2
3
4
5
F
6
1
2
3
4
5
F
7
1
2
3
4
5
F
8
1
2
3
4
5
F
9
1
2
3
4
5
F
10
1
2
3
4
5
F
11
1
2
3
4
5
F
66
72
81
81
106
KUM(i-1)
0
66
138
219
300
F/2
33.00
36.00
40.50
40.50
53.00
FCM
33.00
102.00
178.50
259.50
353.00
FC
66.00
138.00
219.00
300.00
406.00
FCR
0.16
0.34
0.54
0.74
1.00
Z%
0.08
0.25
0.44
0.64
0.87
Nscore
-1.39
-0.68
-0.16
0.35
1.13
Zscore
-1.58
-0.76
-0.17
0.42
1.31
48
63
180
70
45
KUM(i-1)
0
48
111
291
361
F/2
24.00
31.50
90.00
35.00
22.50
FCM
24.00
79.50
201.00
326.00
383.50
FC
48.00
111.00
291.00
361.00
406.00
FCR
0.12
0.27
0.72
0.89
1.00
Z%
0.06
0.20
0.50
0.80
0.94
Nscore
-1.57
-0.85
-0.02
0.86
1.60
Zscore
-1.74
-0.95
-0.02
0.95
1.77
42
70
140
93
61
KUM(i-1)
0
42
112
252
345
F/2
21.00
35.00
70.00
46.50
30.50
FCM
21.00
77.00
182.00
298.50
375.50
FC
42.00
112.00
252.00
345.00
406.00
FCR
0.10
0.28
0.62
0.85
1.00
Z%
0.05
0.19
0.45
0.74
0.92
Nscore
-1.62
-0.87
-0.14
0.62
1.43
Zscore
-1.80
-0.96
-0.15
0.70
1.60
34
73
145
98
56
KUM(i-1)
0
34
107
252
350
F/2
17.00
36.50
72.50
49.00
28.00
FCM
17.00
70.50
179.50
301.00
378.00
FC
34.00
107.00
252.00
350.00
406.00
FCR
0.08
0.26
0.62
0.86
1.00
Z%
0.04
0.17
0.44
0.74
0.93
Nscore
-1.72
-0.93
-0.14
0.64
1.49
Zscore
-1.90
-1.03
-0.16
0.71
1.65
42
90
122
102
50
KUM(i-1)
0
42
132
254
356
F/2
21.00
45.00
61.00
51.00
25.00
FCM
21.00
87.00
193.00
305.00
381.00
FC
42.00
132.00
254.00
356.00
406.00
FCR
0.10
0.33
0.63
0.88
1.00
Z%
0.05
0.21
0.48
0.75
0.94
Nscore
-1.62
-0.80
-0.07
0.67
1.55
Zscore
-1.78
-0.87
-0.07
0.75
1.71
74
93
108
75
56
KUM(i-1)
0
74
167
275
350
F/2
37.00
46.50
54.00
37.50
28.00
FCM
37.00
120.50
221.00
312.50
378.00
FC
74.00
167.00
275.00
350.00
406.00
FCR
0.18
0.41
0.68
0.86
1.00
Z%
0.09
0.30
0.54
0.77
0.93
Nscore
-1.34
-0.54
0.12
0.73
1.49
Zscore
-1.50
-0.61
0.13
0.81
1.66
60
96
101
94
55
KUM(i-1)
0
60
156
257
351
F/2
30.00
48.00
50.50
47.00
27.50
FCM
30.00
108.00
206.50
304.00
378.50
FC
60.00
156.00
257.00
351.00
406.00
FCR
0.15
0.38
0.63
0.86
1.00
Z%
0.07
0.27
0.51
0.75
0.93
Nscore
-1.44
-0.63
0.03
0.68
1.50
Zscore
-1.61
-0.70
0.02
0.75
1.66
51
90
117
94
54
KUM(i-1)
0
51
141
258
352
F/2
25.50
45.00
58.50
47.00
27.00
FCM
25.50
96.00
199.50
305.00
379.00
FC
51.00
141.00
258.00
352.00
406.00
FCR
0.13
0.35
0.64
0.87
1.00
Z%
0.06
0.24
0.49
0.75
0.93
Nscore
-1.54
-0.71
-0.03
0.67
1.51
Zscore
-1.70
-0.78
-0.03
0.75
1.67
131
12
1
2
3
4
5
F
65
66
80
112
83
KUM(i-1)
0
65
131
211
323
F/2
32.50
33.00
40.00
56.00
41.50
FCM
32.50
98.00
171.00
267.00
364.50
FC
65.00
131.00
211.00
323.00
406.00
FCR
0.16
0.32
0.52
0.80
1.00
Z%
0.08
0.24
0.42
0.66
0.90
Nscore
-1.41
-0.71
-0.19
0.40
1.26
Zscore
-1.59
-0.79
-0.21
0.47
1.44
Prostor ekonomskih dimenzija
1
Bez novca kao opće vrijednosti čovječanstvo bi bilo posve nerazvijeno
2
Sve je na prodaju za novac, samo je pitanje cijene
3
Veliki dio svog vremena čovjek treba posvetiti pribavljanju što više novca
4
Novac uvijek omogućava visoki status u društvu
5
Velika materijalna bogatstva su izuzetno poželjna stvar u životu
6
Vrijednosti u novcu treba pretvoriti u materijalno bogatstvo
7
Ulaganja u nekretnine i skupocjenosti su izuzetno dobra stvar
8
Materijalna bogatstva omogućavaju veliki stupanj sigurnosti
9
Samo visok ekonomski status omogućava dobro školovanje
10
Visoka pozicija u društvu je direktno vezana za visok ekonomski status
11
Ekonomski visoko pozicionirani čovjek je slobodniji od drugih ljudi
12
Psiho-fizičko zdravlje je direktno uvjetovano ekonomskim statusom
1
1
2
3
4
5
F
2
1
2
3
4
5
F
3
1
2
3
4
5
F
4
1
2
3
4
5
F
5
1
2
3
4
5
F
66
89
90
95
66
KUM(i-1)
0
66
155
245
340
F/2
33.00
44.50
45.00
47.50
33.00
FCM
33.00
110.50
200.00
292.50
373.00
FC
66.00
155.00
245.00
340.00
406.00
FCR
0.16
0.38
0.60
0.84
1.00
Z%
0.08
0.27
0.49
0.72
0.92
Nscore
-1.39
-0.60
-0.01
0.59
1.39
Zscore
-1.57
-0.68
-0.02
0.66
1.56
92
66
68
84
96
KUM(i-1)
0
92
158
226
310
F/2
46.00
33.00
34.00
42.00
48.00
FCM
46.00
125.00
192.00
268.00
358.00
FC
92.00
158.00
226.00
310.00
406.00
FCR
0.23
0.39
0.56
0.76
1.00
Z%
0.11
0.31
0.47
0.66
0.88
Nscore
-1.20
-0.51
-0.06
0.42
1.19
Zscore
-1.40
-0.59
-0.07
0.48
1.38
73
131
75
90
37
KUM(i-1)
0
73
204
279
369
F/2
36.50
65.50
37.50
45.00
18.50
FCM
36.50
138.50
241.50
324.00
387.50
FC
73.00
204.00
279.00
369.00
406.00
FCR
0.18
0.50
0.69
0.91
1.00
Z%
0.09
0.34
0.59
0.80
0.95
Nscore
-1.35
-0.40
0.23
0.84
1.68
Zscore
-1.52
-0.46
0.25
0.92
1.87
68
91
71
93
83
KUM(i-1)
0
68
159
230
323
F/2
34.00
45.50
35.50
46.50
41.50
FCM
34.00
113.50
194.50
276.50
364.50
FC
68.00
159.00
230.00
323.00
406.00
FCR
0.17
0.39
0.57
0.80
1.00
Z%
0.08
0.28
0.48
0.68
0.90
Nscore
-1.39
-0.59
-0.06
0.48
1.26
Zscore
-1.57
-0.66
-0.06
0.55
1.44
64
106
69
106
61
KUM(i-1)
0
64
170
239
345
F/2
32.00
53.00
34.50
53.00
30.50
FCM
32.00
117.00
204.50
292.00
375.50
FC
64.00
170.00
239.00
345.00
406.00
FCR
0.16
0.42
0.59
0.85
1.00
Z%
0.08
0.29
0.50
0.72
0.92
Nscore
-1.42
-0.55
0.00
0.59
1.43
Zscore
-1.59
-0.62
0.00
0.66
1.60
132
6
1
2
3
4
5
F
7
1
2
3
4
5
F
8
1
2
3
4
5
F
9
1
2
3
4
5
F
10
1
2
3
4
5
F
11
1
2
3
4
5
F
12
1
2
3
4
5
F
65
92
99
92
58
KUM(i-1)
0
65
157
256
348
F/2
32.50
46.00
49.50
46.00
29.00
FCM
32.50
111.00
206.50
302.00
377.00
FC
65.00
157.00
256.00
348.00
406.00
FCR
0.16
0.39
0.63
0.86
1.00
Z%
0.08
0.27
0.51
0.74
0.93
Nscore
-1.41
-0.61
0.03
0.65
1.46
Zscore
-1.57
-0.68
0.03
0.73
1.63
57
79
91
107
72
KUM(i-1)
0
57
136
227
334
F/2
28.50
39.50
45.50
53.50
36.00
FCM
28.50
96.50
181.50
280.50
370.00
FC
57.00
136.00
227.00
334.00
406.00
FCR
0.14
0.34
0.56
0.82
1.00
Z%
0.07
0.24
0.45
0.69
0.91
Nscore
-1.48
-0.72
-0.14
0.49
1.34
Zscore
-1.65
-0.79
-0.14
0.56
1.52
55
79
83
125
64
KUM(i-1)
0
55
134
217
342
F/2
27.50
39.50
41.50
62.50
32.00
FCM
27.50
94.50
175.50
279.50
374.00
FC
55.00
134.00
217.00
342.00
406.00
FCR
0.14
0.33
0.53
0.84
1.00
Z%
0.07
0.23
0.43
0.69
0.92
Nscore
-1.50
-0.72
-0.18
0.50
1.42
Zscore
-1.67
-0.80
-0.20
0.56
1.58
57
103
87
103
56
KUM(i-1)
0
57
160
247
350
F/2
28.50
51.50
43.50
51.50
28.00
FCM
28.50
108.50
203.50
298.50
378.00
FC
57.00
160.00
247.00
350.00
406.00
FCR
0.14
0.39
0.61
0.86
1.00
Z%
0.07
0.27
0.50
0.74
0.93
Nscore
-1.48
-0.63
0.01
0.62
1.49
Zscore
-1.64
-0.70
0.01
0.69
1.66
64
83
100
96
63
KUM(i-1)
0
64
147
247
343
F/2
32.00
41.50
50.00
48.00
31.50
FCM
32.00
105.50
197.00
295.00
374.50
FC
64.00
147.00
247.00
343.00
406.00
FCR
0.16
0.36
0.61
0.84
1.00
Z%
0.08
0.26
0.49
0.73
0.92
Nscore
-1.42
-0.65
-0.03
0.61
1.43
Zscore
-1.58
-0.72
-0.04
0.67
1.59
56
84
102
105
59
KUM(i-1)
0
56
140
242
347
F/2
28.00
42.00
51.00
52.50
29.50
FCM
28.00
98.00
191.00
294.50
376.50
FC
56.00
140.00
242.00
347.00
406.00
FCR
0.14
0.34
0.60
0.85
1.00
Z%
0.07
0.24
0.47
0.73
0.93
Nscore
-1.49
-0.71
-0.08
0.59
1.46
Zscore
-1.64
-0.78
-0.08
0.66
1.63
59
96
111
88
52
KUM(i-1)
0
59
155
266
354
F/2
29.50
48.00
55.50
44.00
26.00
FCM
29.50
107.00
210.50
310.00
380.00
FC
59.00
155.00
266.00
354.00
406.00
FCR
0.15
0.38
0.66
0.87
1.00
Z%
0.07
0.26
0.52
0.76
0.94
Nscore
-1.46
-0.64
0.04
0.71
1.53
Zscore
-1.62
-0.70
0.05
0.79
1.69
133
Prostor iskoristivosti potencijala
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
Svijet oko nas je podložan jasnim prirodnim zakonima
Veći broj problema i zadataka se može riješiti uz pomoć matematike
Živi svijet oko nas je organiziran na prepoznatljiv način
Rad strojeva je ne samo koristan već i fascinantan
Tehnika i tehnologija će mnogo značiti za budućnost čovjeka
Iskorištavanje resursa iz okoline uz očuvanje okoliša je najvažnija zadaća
Medicina je jedno od ključnih sredstava egzistencije čovjeka
Genetskim oblikovanjem čovjek će dosegnuti neslućene domete
Svakom živom biću (čovjeku, životinji,…) treba pristupati individualno
Prirodna biljna bogatstva su iznimno velikog potencijala
Životinjski svijet je neiscrpan rezervoar hrane za čovjeka
Šume i drvo su plemeniti materijali i od iznimne su važnosti
Pravna regulativa u području financija je najvažnija stavka današnjeg svijeta
Edukacija predstavlja glavnu pokretačku snagu svakog društva
Znanje je najvažniji resurs današnje politike
Ljudi danas previše filozofiraju za razliku od prijašnjih vremena
Spisateljstvo, slikarstvo, glazba i njihove kombinacije su jedine prave vrijednosti
Kultura, religija i povijest su prevladane kategorije
1
1
2
3
4
5
F
2
1
2
3
4
5
F
3
1
2
3
4
5
F
4
1
2
3
4
5
F
5
1
2
3
4
5
F
45
78
95
102
86
KUM(i-1)
0
45
123
218
320
F/2
22.50
39.00
47.50
51.00
43.00
FCM
22.50
84.00
170.50
269.00
363.00
FC
45.00
123.00
218.00
320.00
406.00
FCR
0.11
0.30
0.54
0.79
1.00
Z%
0.06
0.21
0.42
0.66
0.89
Nscore
-1.60
-0.81
-0.21
0.41
1.24
Zscore
-1.78
-0.90
-0.22
0.48
1.42
56
105
109
80
56
KUM(i-1)
0
56
161
270
350
F/2
28.00
52.50
54.50
40.00
28.00
FCM
28.00
108.50
215.50
310.00
378.00
FC
56.00
161.00
270.00
350.00
406.00
FCR
0.14
0.40
0.67
0.86
1.00
Z%
0.07
0.27
0.53
0.76
0.93
Nscore
-1.49
-0.63
0.07
0.71
1.49
Zscore
-1.65
-0.69
0.08
0.79
1.65
40
83
117
104
62
KUM(i-1)
0
40
123
240
344
F/2
20.00
41.50
58.50
52.00
31.00
FCM
20.00
81.50
181.50
292.00
375.00
FC
40.00
123.00
240.00
344.00
406.00
FCR
0.10
0.30
0.59
0.85
1.00
Z%
0.05
0.20
0.45
0.72
0.92
Nscore
-1.66
-0.83
-0.14
0.59
1.44
Zscore
-1.83
-0.91
-0.15
0.65
1.59
43
68
102
119
74
KUM(i-1)
0
43
111
213
332
F/2
21.50
34.00
51.00
59.50
37.00
FCM
21.50
77.00
162.00
272.50
369.00
FC
43.00
111.00
213.00
332.00
406.00
FCR
0.11
0.27
0.52
0.82
1.00
Z%
0.05
0.19
0.40
0.67
0.91
Nscore
-1.61
-0.87
-0.25
0.45
1.34
Zscore
-1.79
-0.97
-0.28
0.51
1.50
58
54
71
97
126
KUM(i-1)
0
58
112
183
280
F/2
29.00
27.00
35.50
48.50
63.00
FCM
29.00
85.00
147.50
231.50
343.00
FC
58.00
112.00
183.00
280.00
406.00
FCR
0.14
0.28
0.45
0.69
1.00
Z%
0.07
0.21
0.36
0.57
0.84
Nscore
-1.46
-0.80
-0.34
0.17
1.02
Zscore
-1.68
-0.91
-0.38
0.22
1.20
134
6
1
2
3
4
5
F
7
1
2
3
4
5
F
8
1
2
3
4
5
F
9
1
2
3
4
5
F
10
1
2
3
4
5
F
11
1
2
3
4
5
F
12
1
2
3
4
5
F
13
1
2
3
4
5
F
47
69
82
96
112
KUM(i-1)
0
47
116
198
294
F/2
23.50
34.50
41.00
48.00
56.00
FCM
23.50
81.50
157.00
246.00
350.00
FC
47.00
116.00
198.00
294.00
406.00
FCR
0.12
0.29
0.49
0.72
1.00
Z%
0.06
0.20
0.39
0.61
0.86
Nscore
-1.58
-0.83
-0.28
0.26
1.08
Zscore
-1.79
-0.93
-0.30
0.32
1.26
52
67
74
107
106
KUM(i-1)
0
52
119
193
300
F/2
26.00
33.50
37.00
53.50
53.00
FCM
26.00
85.50
156.00
246.50
353.00
FC
52.00
119.00
193.00
300.00
406.00
FCR
0.13
0.29
0.48
0.74
1.00
Z%
0.06
0.21
0.38
0.61
0.87
Nscore
-1.53
-0.81
-0.30
0.28
1.13
Zscore
-1.72
-0.90
-0.32
0.33
1.30
45
85
121
88
67
KUM(i-1)
0
45
130
251
339
F/2
22.50
42.50
60.50
44.00
33.50
FCM
22.50
87.50
190.50
295.00
372.50
FC
45.00
130.00
251.00
339.00
406.00
FCR
0.11
0.32
0.62
0.84
1.00
Z%
0.06
0.22
0.47
0.73
0.92
Nscore
-1.60
-0.78
-0.07
0.61
1.38
Zscore
-1.77
-0.87
-0.08
0.68
1.54
57
60
77
86
126
KUM(i-1)
0
57
117
194
280
F/2
28.50
30.00
38.50
43.00
63.00
FCM
28.50
87.00
155.50
237.00
343.00
FC
57.00
117.00
194.00
280.00
406.00
FCR
0.14
0.29
0.48
0.69
1.00
Z%
0.07
0.21
0.38
0.58
0.84
Nscore
-1.48
-0.80
-0.29
0.22
1.02
Zscore
-1.69
-0.90
-0.32
0.28
1.20
62
55
62
89
138
KUM(i-1)
0
62
117
179
268
F/2
31.00
27.50
31.00
44.50
69.00
FCM
31.00
89.50
148.00
223.50
337.00
FC
62.00
117.00
179.00
268.00
406.00
FCR
0.15
0.29
0.44
0.66
1.00
Z%
0.08
0.22
0.36
0.55
0.83
Nscore
-1.44
-0.78
-0.34
0.12
0.96
Zscore
-1.65
-0.88
-0.37
0.17
1.15
71
96
84
86
69
KUM(i-1)
0
71
167
251
337
F/2
35.50
48.00
42.00
43.00
34.50
FCM
35.50
119.00
209.00
294.00
371.50
FC
71.00
167.00
251.00
337.00
406.00
FCR
0.17
0.41
0.62
0.83
1.00
Z%
0.09
0.29
0.51
0.72
0.92
Nscore
-1.35
-0.55
0.03
0.59
1.38
Zscore
-1.53
-0.62
0.04
0.67
1.55
65
53
62
76
150
KUM(i-1)
0
65
118
180
256
F/2
32.50
26.50
31.00
38.00
75.00
FCM
32.50
91.50
149.00
218.00
331.00
FC
65.00
118.00
180.00
256.00
406.00
FCR
0.16
0.29
0.44
0.63
1.00
Z%
0.08
0.23
0.37
0.54
0.82
Nscore
-1.41
-0.76
-0.33
0.10
0.89
Zscore
-1.65
-0.87
-0.36
0.15
1.10
47
70
137
97
55
KUM(i-1)
0
47
117
254
351
F/2
23.50
35.00
68.50
48.50
27.50
FCM
23.50
82.00
185.50
302.50
378.50
FC
47.00
117.00
254.00
351.00
406.00
FCR
0.12
0.29
0.63
0.86
1.00
Z%
0.06
0.20
0.46
0.75
0.93
Nscore
-1.58
-0.84
-0.10
0.65
1.50
Zscore
-1.74
-0.92
-0.11
0.72
1.66
135
14
1
2
3
4
5
F
15
1
2
3
4
5
F
16
1
2
3
4
5
F
17
1
2
3
4
5
F
18
1
2
3
4
5
F
62
62
60
106
116
KUM(i-1)
0
62
124
184
290
F/2
31.00
31.00
30.00
53.00
58.00
FCM
31.00
93.00
154.00
237.00
348.00
FC
62.00
124.00
184.00
290.00
406.00
FCR
0.15
0.31
0.45
0.71
1.00
Z%
0.08
0.23
0.38
0.58
0.86
Nscore
-1.44
-0.75
-0.30
0.22
1.06
Zscore
-1.64
-0.84
-0.33
0.27
1.25
73
72
85
65
111
KUM(i-1)
0
73
145
230
295
F/2
36.50
36.00
42.50
32.50
55.50
FCM
36.50
109.00
187.50
262.50
350.50
FC
73.00
145.00
230.00
295.00
406.00
FCR
0.18
0.36
0.57
0.73
1.00
Z%
0.09
0.27
0.46
0.65
0.86
Nscore
-1.35
-0.61
-0.09
0.37
1.09
Zscore
-1.55
-0.70
-0.10
0.45
1.28
72
56
76
80
122
KUM(i-1)
0
72
128
204
284
F/2
36.00
28.00
38.00
40.00
61.00
FCM
36.00
100.00
166.00
244.00
345.00
FC
72.00
128.00
204.00
284.00
406.00
FCR
0.18
0.32
0.50
0.70
1.00
Z%
0.09
0.25
0.41
0.60
0.85
Nscore
-1.34
-0.68
-0.24
0.25
1.03
Zscore
-1.55
-0.78
-0.26
0.32
1.23
53
105
120
78
50
KUM(i-1)
0
53
158
278
356
F/2
26.50
52.50
60.00
39.00
25.00
FCM
26.50
105.50
218.00
317.00
381.00
FC
53.00
158.00
278.00
356.00
406.00
FCR
0.13
0.39
0.68
0.88
1.00
Z%
0.07
0.26
0.54
0.78
0.94
Nscore
-1.52
-0.65
0.10
0.78
1.55
Zscore
-1.68
-0.72
0.10
0.85
1.70
65
86
140
71
44
KUM(i-1)
0
65
151
291
362
F/2
32.50
43.00
70.00
35.50
22.00
FCM
32.50
108.00
221.00
326.50
384.00
FC
65.00
151.00
291.00
362.00
406.00
FCR
0.16
0.37
0.72
0.89
1.00
Z%
0.08
0.27
0.54
0.80
0.95
Nscore
-1.41
-0.63
0.12
0.85
1.60
Zscore
-1.57
-0.70
0.12
0.94
1.78
Nscore
-1.58
-0.86
-0.34
0.22
1.05
Zscore
-1.78
-0.96
-0.36
0.27
1.23
Prostor motivacijskih dimenzija
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Bol čovjeka tjera da traži rješenja kako bi je sanirao
Gladan i žedan čovjek bavi se isključivo potragom za potrebnim resursima
Većina ljudi prije svega želi sigurnost od bilo kakvog ugrožavanja
Reprodukcija je najvažniji motiv čovjeka u prošlosti i danas
Ugodan život je naprosto bezuvjetna potreba čovjeka
Umjetnost je nešto bez čega ljudi nisu ljudi u potpunosti
Znanost je uvijek bila najvažniji pokretač čovjeka
Napredak u svakom smislu je krajnji cilj čovjeka
Materijalne i druge nagrade jesu i trebaju biti izuzetno važne ljudima
Priznanja u socijalnoj okolini posebno su dobrodošla
Status koji čovjek postigne najvažnija je stvar u životu
Zadovoljstvo u raznim oblicima je vrhunac ljudskih djelovanja
1
1
2
3
4
5
F
47
66
74
101
118
KUM(i-1)
0
47
113
187
288
F/2
23.50
33.00
37.00
50.50
59.00
FCM
23.50
80.00
150.00
237.50
347.00
FC
47.00
113.00
187.00
288.00
406.00
FCR
0.12
0.28
0.46
0.71
1.00
Z%
0.06
0.20
0.37
0.59
0.85
136
2
1
2
3
4
5
F
3
1
2
3
4
5
F
4
1
2
3
4
5
F
5
1
2
3
4
5
F
6
1
2
3
4
5
F
7
1
2
3
4
5
F
8
1
2
3
4
5
F
9
1
2
3
4
5
F
60
59
61
100
126
KUM(i-1)
0
60
119
180
280
F/2
30.00
29.50
30.50
50.00
63.00
FCM
30.00
89.50
149.50
230.00
343.00
FC
60.00
119.00
180.00
280.00
406.00
FCR
0.15
0.29
0.44
0.69
1.00
Z%
0.07
0.22
0.37
0.57
0.84
Nscore
-1.44
-0.78
-0.33
0.16
1.02
Zscore
-1.65
-0.88
-0.36
0.21
1.21
65
59
63
94
125
KUM(i-1)
0
65
124
187
281
F/2
32.50
29.50
31.50
47.00
62.50
FCM
32.50
94.50
155.50
234.00
343.50
FC
65.00
124.00
187.00
281.00
406.00
FCR
0.16
0.31
0.46
0.69
1.00
Z%
0.08
0.23
0.38
0.58
0.85
Nscore
-1.41
-0.72
-0.29
0.20
1.01
Zscore
-1.63
-0.82
-0.32
0.25
1.21
48
83
102
101
72
KUM(i-1)
0
48
131
233
334
F/2
24.00
41.50
51.00
50.50
36.00
FCM
24.00
89.50
182.00
283.50
370.00
FC
48.00
131.00
233.00
334.00
406.00
FCR
0.12
0.32
0.57
0.82
1.00
Z%
0.06
0.22
0.45
0.70
0.91
Nscore
-1.57
-0.78
-0.14
0.51
1.34
Zscore
-1.73
-0.85
-0.14
0.59
1.51
50
91
73
90
102
KUM(i-1)
0
50
141
214
304
F/2
25.00
45.50
36.50
45.00
51.00
FCM
25.00
95.50
177.50
259.00
355.00
FC
50.00
141.00
214.00
304.00
406.00
FCR
0.12
0.35
0.53
0.75
1.00
Z%
0.06
0.24
0.44
0.64
0.87
Nscore
-1.55
-0.73
-0.15
0.36
1.14
Zscore
-1.74
-0.81
-0.16
0.42
1.32
51
81
105
94
75
KUM(i-1)
0
51
132
237
331
F/2
25.50
40.50
52.50
47.00
37.50
FCM
25.50
91.50
184.50
284.00
368.50
FC
51.00
132.00
237.00
331.00
406.00
FCR
0.13
0.33
0.58
0.82
1.00
Z%
0.06
0.23
0.45
0.70
0.91
Nscore
-1.54
-0.76
-0.12
0.53
1.32
Zscore
-1.71
-0.84
-0.12
0.60
1.49
48
79
97
113
69
KUM(i-1)
0
48
127
224
337
F/2
24.00
39.50
48.50
56.50
34.50
FCM
24.00
87.50
175.50
280.50
371.50
FC
48.00
127.00
224.00
337.00
406.00
FCR
0.12
0.31
0.55
0.83
1.00
Z%
0.06
0.22
0.43
0.69
0.92
Nscore
-1.57
-0.78
-0.18
0.49
1.38
Zscore
-1.73
-0.86
-0.19
0.56
1.54
62
61
69
103
111
KUM(i-1)
0
62
123
192
295
F/2
31.00
30.50
34.50
51.50
55.50
FCM
31.00
92.50
157.50
243.50
350.50
FC
62.00
123.00
192.00
295.00
406.00
FCR
0.15
0.30
0.47
0.73
1.00
Z%
0.08
0.23
0.39
0.60
0.86
Nscore
-1.44
-0.74
-0.29
0.26
1.09
Zscore
-1.64
-0.84
-0.31
0.31
1.28
37
103
102
110
54
KUM(i-1)
0
37
140
242
352
F/2
18.50
51.50
51.00
55.00
27.00
FCM
18.50
88.50
191.00
297.00
379.00
FC
37.00
140.00
242.00
352.00
406.00
FCR
0.09
0.34
0.60
0.87
1.00
Z%
0.05
0.22
0.47
0.73
0.93
Nscore
-1.68
-0.77
-0.08
0.61
1.51
Zscore
-1.86
-0.85
-0.08
0.68
1.67
137
10
1
2
3
4
5
F
11
1
2
3
4
5
F
12
1
2
3
4
5
F
44
70
93
120
79
KUM(i-1)
0
44
114
207
327
F/2
22.00
35.00
46.50
60.00
39.50
FCM
22.00
79.00
160.50
267.00
366.50
FC
44.00
114.00
207.00
327.00
406.00
FCR
0.11
0.28
0.51
0.81
1.00
Z%
0.05
0.19
0.40
0.66
0.90
Nscore
-1.60
-0.87
-0.26
0.40
1.29
Zscore
-1.78
-0.96
-0.28
0.47
1.46
58
113
99
85
51
KUM(i-1)
0
58
171
270
355
F/2
29.00
56.50
49.50
42.50
25.50
FCM
29.00
114.50
220.50
312.50
380.50
FC
58.00
171.00
270.00
355.00
406.00
FCR
0.14
0.42
0.67
0.87
1.00
Z%
0.07
0.28
0.54
0.77
0.94
Nscore
-1.46
-0.57
0.10
0.73
1.54
Zscore
-1.63
-0.64
0.11
0.81
1.71
38
83
94
103
88
KUM(i-1)
0
38
121
215
318
F/2
19.00
41.50
47.00
51.50
44.00
FCM
19.00
79.50
168.00
266.50
362.00
FC
38.00
121.00
215.00
318.00
406.00
FCR
0.09
0.30
0.53
0.78
1.00
Z%
0.05
0.20
0.41
0.66
0.89
Nscore
-1.67
-0.85
-0.21
0.41
1.23
Zscore
-1.87
-0.95
-0.23
0.47
1.40
138
Prilog 3: Korelacije indikatora nakon normalizacije
Prostor stratifikacijskih dimenzija
S001
S002
S003
S004
S005
S006
S007
S008
S009
S010
S011
S012
S013
S014
S015
S016
S017
S018
S019
S020
S021
S022
S023
S024
S025
S026
S027
S028
S029
S030
S031
S032
S033
S034
S035
S036
S037
S038
S039
S001
1.00
0.96
0.84
0.14
0.12
-0.10
0.78
0.69
0.70
0.11
0.60
0.75
0.02
0.12
0.16
-0.13
-0.11
-0.21
0.47
0.19
-0.06
-0.08
0.09
0.75
0.10
-0.04
0.12
0.04
0.37
0.30
0.76
0.77
0.09
-0.23
-0.09
0.28
0.15
0.28
0.07
S002
0.96
1.00
0.85
0.16
0.14
-0.07
0.77
0.68
0.69
0.11
0.60
0.74
0.02
0.13
0.17
-0.13
-0.11
-0.21
0.47
0.20
-0.04
-0.09
0.09
0.74
0.09
-0.06
0.09
0.04
0.39
0.29
0.75
0.76
0.07
-0.24
-0.10
0.27
0.16
0.27
0.07
S003
0.84
0.85
1.00
0.16
0.17
-0.05
0.71
0.64
0.62
0.13
0.57
0.69
0.04
0.09
0.16
-0.09
-0.08
-0.17
0.38
0.19
-0.04
-0.09
0.07
0.66
0.11
0.00
0.13
0.04
0.37
0.30
0.65
0.65
0.03
-0.16
-0.07
0.30
0.15
0.22
0.03
S004
0.14
0.16
0.16
1.00
0.41
0.23
0.07
0.12
0.04
0.08
0.09
0.11
0.11
0.16
0.07
0.06
0.08
0.06
0.08
0.09
0.14
0.13
0.09
0.15
0.09
0.06
0.18
0.14
0.14
0.13
0.09
0.13
0.16
0.17
0.15
0.20
0.10
0.15
0.12
S005
0.12
0.14
0.17
0.41
1.00
0.30
0.10
0.10
0.11
0.27
0.22
0.15
0.20
0.16
0.14
0.16
0.10
0.06
0.00
0.11
0.16
0.03
0.09
0.01
0.22
0.19
0.19
0.23
0.19
0.20
0.08
0.10
0.12
0.15
0.16
0.19
0.16
0.15
0.16
S006
-0.10
-0.07
-0.05
0.23
0.30
1.00
-0.04
0.06
-0.05
0.23
0.00
-0.03
0.16
0.14
0.09
0.19
0.17
0.19
-0.04
0.09
0.05
0.08
0.02
-0.12
0.19
0.22
0.12
0.27
0.14
0.15
-0.05
-0.04
0.16
0.23
0.18
0.11
0.06
0.07
0.03
S007
0.78
0.77
0.71
0.07
0.10
-0.04
1.00
0.73
0.72
0.13
0.54
0.64
0.03
0.08
0.13
-0.10
-0.09
-0.20
0.43
0.16
-0.02
-0.06
0.04
0.65
-0.01
-0.09
0.09
0.03
0.38
0.25
0.69
0.64
-0.02
-0.28
-0.14
0.25
0.13
0.24
0.05
S008
0.69
0.68
0.64
0.12
0.10
0.06
0.73
1.00
0.62
0.21
0.51
0.56
0.04
0.12
0.17
-0.02
0.00
-0.04
0.35
0.19
-0.04
0.02
0.13
0.61
0.10
0.05
0.15
0.17
0.36
0.33
0.56
0.55
0.07
-0.14
-0.01
0.28
0.17
0.25
0.08
S009
0.70
0.69
0.62
0.04
0.11
-0.05
0.72
0.62
1.00
0.28
0.55
0.61
0.08
0.13
0.22
-0.02
0.01
-0.12
0.40
0.26
0.08
0.04
0.14
0.57
0.07
-0.01
0.11
0.08
0.34
0.25
0.58
0.57
0.06
-0.20
-0.06
0.24
0.21
0.29
0.11
S010
0.11
0.11
0.13
0.08
0.27
0.23
0.13
0.21
0.28
1.00
0.39
0.17
0.26
0.06
0.13
0.25
0.21
0.13
0.05
0.25
0.20
0.14
0.19
0.05
0.15
0.23
0.11
0.29
0.16
0.22
0.01
0.06
0.15
0.23
0.22
0.18
0.17
0.23
0.09
S011
0.60
0.60
0.57
0.09
0.22
0.00
0.54
0.51
0.55
0.39
1.00
0.65
0.15
0.13
0.19
0.05
0.05
-0.08
0.35
0.27
0.06
0.00
0.15
0.45
0.07
0.05
0.09
0.19
0.26
0.27
0.47
0.49
0.04
-0.04
0.07
0.29
0.25
0.26
0.07
S012
0.75
0.74
0.69
0.11
0.15
-0.03
0.64
0.56
0.61
0.17
0.65
1.00
0.14
0.20
0.22
-0.04
0.03
-0.16
0.43
0.21
-0.02
-0.03
0.08
0.65
0.06
-0.03
0.06
0.12
0.33
0.29
0.67
0.66
0.08
-0.20
-0.07
0.27
0.18
0.27
0.06
S013
0.02
0.02
0.04
0.11
0.20
0.16
0.03
0.04
0.08
0.26
0.15
0.14
1.00
0.55
0.40
0.36
0.32
0.30
0.16
0.22
0.26
0.19
0.21
0.02
0.15
0.18
0.18
0.22
0.16
0.24
0.05
0.08
0.07
0.10
0.18
0.18
0.20
0.25
0.17
S014
0.12
0.13
0.09
0.16
0.16
0.14
0.08
0.12
0.13
0.06
0.13
0.20
0.55
1.00
0.61
0.30
0.24
0.18
0.21
0.23
0.18
0.16
0.14
0.12
0.08
0.09
0.14
0.11
0.22
0.18
0.16
0.12
0.09
0.07
0.20
0.15
0.16
0.18
0.14
S015
0.16
0.17
0.16
0.07
0.14
0.09
0.13
0.17
0.22
0.13
0.19
0.22
0.40
0.61
1.00
0.44
0.28
0.19
0.21
0.23
0.14
0.11
0.17
0.14
0.05
0.08
0.11
0.11
0.22
0.20
0.21
0.17
0.08
0.03
0.13
0.12
0.13
0.19
0.22
S001
S002
S003
S004
S005
S006
S007
S008
S009
S010
S011
S012
S013
S014
S015
S016
S017
S018
S019
S016
-0.13
-0.13
-0.09
0.06
0.16
0.19
-0.10
-0.02
-0.02
0.25
0.05
-0.04
0.36
0.30
0.44
1.00
0.55
0.31
0.01
S017
-0.11
-0.11
-0.08
0.08
0.10
0.17
-0.09
0.00
0.01
0.21
0.05
0.03
0.32
0.24
0.28
0.55
1.00
0.57
0.16
S018
-0.21
-0.21
-0.17
0.06
0.06
0.19
-0.20
-0.04
-0.12
0.13
-0.08
-0.16
0.30
0.18
0.19
0.31
0.57
1.00
0.09
S019
0.47
0.47
0.38
0.08
0.00
-0.04
0.43
0.35
0.40
0.05
0.35
0.43
0.16
0.21
0.21
0.01
0.16
0.09
1.00
S020
0.19
0.20
0.19
0.09
0.11
0.09
0.16
0.19
0.26
0.25
0.27
0.21
0.22
0.23
0.23
0.21
0.20
0.17
0.39
S021
-0.06
-0.04
-0.04
0.14
0.16
0.05
-0.02
-0.04
0.08
0.20
0.06
-0.02
0.26
0.18
0.14
0.21
0.24
0.16
0.22
S022
-0.08
-0.09
-0.09
0.13
0.03
0.08
-0.06
0.02
0.04
0.14
0.00
-0.03
0.19
0.16
0.11
0.15
0.18
0.23
0.05
S023
0.09
0.09
0.07
0.09
0.09
0.02
0.04
0.13
0.14
0.19
0.15
0.08
0.21
0.14
0.17
0.13
0.17
0.12
0.23
S024
0.75
0.74
0.66
0.15
0.01
-0.12
0.65
0.61
0.57
0.05
0.45
0.65
0.02
0.12
0.14
-0.12
-0.08
-0.22
0.40
S025
0.10
0.09
0.11
0.09
0.22
0.19
-0.01
0.10
0.07
0.15
0.07
0.06
0.15
0.08
0.05
0.12
0.11
0.13
0.04
S026
-0.04
-0.06
0.00
0.06
0.19
0.22
-0.09
0.05
-0.01
0.23
0.05
-0.03
0.18
0.09
0.08
0.22
0.21
0.19
-0.04
S027
0.12
0.09
0.13
0.18
0.19
0.12
0.09
0.15
0.11
0.11
0.09
0.06
0.18
0.14
0.11
0.14
0.15
0.16
0.07
S028
0.04
0.04
0.04
0.14
0.23
0.27
0.03
0.17
0.08
0.29
0.19
0.12
0.22
0.11
0.11
0.26
0.20
0.16
0.05
S029
0.37
0.39
0.37
0.14
0.19
0.14
0.38
0.36
0.34
0.16
0.26
0.33
0.16
0.22
0.22
0.02
-0.02
-0.05
0.20
S030
0.30
0.29
0.30
0.13
0.20
0.15
0.25
0.33
0.25
0.22
0.27
0.29
0.24
0.18
0.20
0.07
0.13
0.10
0.14
139
S020
S021
S022
S023
S024
S025
S026
S027
S028
S029
S030
S031
S032
S033
S034
S035
S036
S037
S038
S039
S016
0.21
0.21
0.15
0.13
-0.12
0.12
0.22
0.14
0.26
0.02
0.07
-0.08
-0.06
0.15
0.19
0.13
0.12
0.15
0.14
0.15
S017
0.20
0.24
0.18
0.17
-0.08
0.11
0.21
0.15
0.20
-0.02
0.13
-0.08
-0.01
0.17
0.21
0.17
0.12
0.16
0.12
0.15
S018
0.17
0.16
0.23
0.12
-0.22
0.13
0.19
0.16
0.16
-0.05
0.10
-0.21
-0.18
0.12
0.22
0.15
-0.02
0.10
0.01
0.15
S019
0.39
0.22
0.05
0.23
0.40
0.04
-0.04
0.07
0.05
0.20
0.14
0.43
0.44
0.05
-0.07
0.06
0.25
0.18
0.29
0.18
S020
1.00
0.49
0.26
0.27
0.19
-0.04
0.13
-0.01
0.19
0.10
0.13
0.17
0.17
0.22
0.12
0.32
0.33
0.34
0.31
0.18
S021
0.49
1.00
0.36
0.35
0.00
-0.03
0.07
0.01
0.22
0.11
0.11
-0.01
-0.05
0.14
0.20
0.27
0.18
0.33
0.31
0.19
S022
0.26
0.36
1.00
0.47
0.04
0.07
0.14
0.13
0.18
0.12
0.17
-0.07
-0.07
0.15
0.17
0.23
0.13
0.10
0.13
0.14
S023
0.27
0.35
0.47
1.00
0.19
0.19
0.20
0.16
0.18
0.16
0.18
0.06
0.10
0.09
0.11
0.22
0.20
0.18
0.16
0.23
S024
0.19
0.00
0.04
0.19
1.00
0.12
-0.03
0.10
0.04
0.36
0.29
0.70
0.70
0.03
-0.27
-0.06
0.23
0.13
0.26
0.06
S025
-0.04
-0.03
0.07
0.19
0.12
1.00
0.59
0.46
0.20
0.17
0.10
0.03
0.08
0.17
0.16
0.10
0.11
0.06
0.05
0.12
S026
0.13
0.07
0.14
0.20
-0.03
0.59
1.00
0.50
0.42
0.13
0.19
-0.09
-0.05
0.23
0.30
0.28
0.20
0.16
0.08
0.10
S027
-0.01
0.01
0.13
0.16
0.10
0.46
0.50
1.00
0.44
0.30
0.26
0.05
0.09
0.13
0.18
0.16
0.18
0.07
0.15
0.19
S001
S002
S003
S004
S005
S006
S007
S008
S009
S010
S011
S012
S013
S014
S015
S016
S017
S018
S019
S020
S021
S022
S023
S024
S025
S026
S027
S028
S029
S030
S031
S032
S033
S034
S035
S036
S037
S038
S039
S031
0.76
0.75
0.65
0.09
0.08
-0.05
0.69
0.56
0.58
0.01
0.47
0.67
0.05
0.16
0.21
-0.08
-0.08
-0.21
0.43
0.17
-0.01
-0.07
0.06
0.70
0.03
-0.09
0.05
0.02
0.41
0.36
1.00
0.78
0.11
-0.29
-0.18
0.20
0.13
0.25
0.05
S032
0.77
0.76
0.65
0.13
0.10
-0.04
0.64
0.55
0.57
0.06
0.49
0.66
0.08
0.12
0.17
-0.06
-0.01
-0.18
0.44
0.17
-0.05
-0.07
0.10
0.70
0.08
-0.05
0.09
0.06
0.35
0.33
0.78
1.00
0.17
-0.23
-0.11
0.20
0.15
0.31
0.10
S033
0.09
0.07
0.03
0.16
0.12
0.16
-0.02
0.07
0.06
0.15
0.04
0.08
0.07
0.09
0.08
0.15
0.17
0.12
0.05
0.22
0.14
0.15
0.09
0.03
0.17
0.23
0.13
0.16
0.05
0.13
0.11
0.17
1.00
0.34
0.26
0.16
0.16
0.17
0.10
S034
-0.23
-0.24
-0.16
0.17
0.15
0.23
-0.28
-0.14
-0.20
0.23
-0.04
-0.20
0.10
0.07
0.03
0.19
0.21
0.22
-0.07
0.12
0.20
0.17
0.11
-0.27
0.16
0.30
0.18
0.27
0.00
0.10
-0.29
-0.23
0.34
1.00
0.47
0.16
0.17
0.02
0.05
S035
-0.09
-0.10
-0.07
0.15
0.16
0.18
-0.14
-0.01
-0.06
0.22
0.07
-0.07
0.18
0.20
0.13
0.13
0.17
0.15
0.06
0.32
0.27
0.23
0.22
-0.06
0.10
0.28
0.16
0.27
0.06
0.16
-0.18
-0.11
0.26
0.47
1.00
0.35
0.37
0.22
0.20
S036
0.28
0.27
0.30
0.20
0.19
0.11
0.25
0.28
0.24
0.18
0.29
0.27
0.18
0.15
0.12
0.12
0.12
-0.02
0.25
0.33
0.18
0.13
0.20
0.23
0.11
0.20
0.18
0.19
0.25
0.22
0.20
0.20
0.16
0.16
0.35
1.00
0.45
0.34
0.21
S037
0.15
0.16
0.15
0.10
0.16
0.06
0.13
0.17
0.21
0.17
0.25
0.18
0.20
0.16
0.13
0.15
0.16
0.10
0.18
0.34
0.33
0.10
0.18
0.13
0.06
0.16
0.07
0.24
0.16
0.24
0.13
0.15
0.16
0.17
0.37
0.45
1.00
0.48
0.22
S038
0.28
0.27
0.22
0.15
0.15
0.07
0.24
0.25
0.29
0.23
0.26
0.27
0.25
0.18
0.19
0.14
0.12
0.01
0.29
0.31
0.31
0.13
0.16
0.26
0.05
0.08
0.15
0.24
0.29
0.24
0.25
0.31
0.17
0.02
0.22
0.34
0.48
1.00
0.44
S039
0.07
0.07
0.03
0.12
0.16
0.03
0.05
0.08
0.11
0.09
0.07
0.06
0.17
0.14
0.22
0.15
0.15
0.15
0.18
0.18
0.19
0.14
0.23
0.06
0.12
0.10
0.19
0.09
0.11
0.12
0.05
0.10
0.10
0.05
0.20
0.21
0.22
0.44
1.00
S028
0.19
0.22
0.18
0.18
0.04
0.20
0.42
0.44
1.00
0.36
0.38
0.02
0.06
0.16
0.27
0.27
0.19
0.24
0.24
0.09
S029
0.10
0.11
0.12
0.16
0.36
0.17
0.13
0.30
0.36
1.00
0.45
0.41
0.35
0.05
0.00
0.06
0.25
0.16
0.29
0.11
S030
0.13
0.11
0.17
0.18
0.29
0.10
0.19
0.26
0.38
0.45
1.00
0.36
0.33
0.13
0.10
0.16
0.22
0.24
0.24
0.12
140
Prostor upravljačkog potencijala
H001
H002
H003
H004
H005
H006
H007
H008
H009
H010
H011
H012
H013
H014
H015
H016
H017
H018
H019
H020
H021
H022
H023
H024
H025
H026
H027
H028
H029
H030
H001
1.00
0.72
0.71
0.76
0.65
0.59
0.46
0.53
0.57
0.60
0.66
0.51
0.46
0.60
0.29
-0.04
0.72
0.67
0.27
0.62
0.42
0.43
0.57
0.65
0.39
0.36
0.65
0.52
0.27
0.24
H002
0.72
1.00
0.73
0.69
0.60
0.57
0.46
0.51
0.53
0.60
0.58
0.51
0.44
0.51
0.28
0.07
0.64
0.61
0.22
0.57
0.39
0.45
0.54
0.61
0.40
0.41
0.57
0.47
0.27
0.21
H003
0.71
0.73
1.00
0.83
0.75
0.63
0.46
0.55
0.59
0.63
0.67
0.57
0.43
0.51
0.23
-0.02
0.72
0.70
0.25
0.68
0.43
0.51
0.61
0.65
0.45
0.39
0.67
0.51
0.30
0.28
H004
0.76
0.69
0.83
1.00
0.83
0.71
0.51
0.59
0.61
0.65
0.70
0.58
0.48
0.61
0.28
-0.05
0.78
0.73
0.24
0.73
0.48
0.55
0.67
0.70
0.42
0.42
0.68
0.57
0.32
0.26
H005
0.65
0.60
0.75
0.83
1.00
0.82
0.57
0.62
0.61
0.62
0.65
0.56
0.49
0.54
0.31
0.00
0.70
0.65
0.24
0.63
0.48
0.55
0.65
0.63
0.41
0.42
0.65
0.51
0.33
0.30
H006
0.59
0.57
0.63
0.71
0.82
1.00
0.62
0.60
0.57
0.60
0.60
0.53
0.48
0.57
0.30
0.06
0.63
0.60
0.26
0.59
0.46
0.55
0.59
0.62
0.37
0.40
0.57
0.50
0.37
0.35
H007
0.46
0.46
0.46
0.51
0.57
0.62
1.00
0.60
0.50
0.48
0.42
0.41
0.40
0.41
0.34
0.14
0.47
0.45
0.24
0.45
0.39
0.40
0.43
0.49
0.41
0.38
0.47
0.44
0.34
0.28
H008
0.53
0.51
0.55
0.59
0.62
0.60
0.60
1.00
0.65
0.60
0.56
0.51
0.43
0.46
0.29
0.05
0.55
0.58
0.28
0.52
0.42
0.42
0.54
0.55
0.33
0.31
0.54
0.47
0.24
0.21
H009
0.57
0.53
0.59
0.61
0.61
0.57
0.50
0.65
1.00
0.72
0.60
0.51
0.43
0.51
0.33
0.09
0.64
0.61
0.31
0.55
0.39
0.40
0.57
0.59
0.38
0.39
0.58
0.53
0.29
0.25
H010
0.60
0.60
0.63
0.65
0.62
0.60
0.48
0.60
0.72
1.00
0.72
0.65
0.48
0.53
0.29
0.06
0.65
0.65
0.27
0.59
0.40
0.47
0.59
0.67
0.43
0.46
0.65
0.58
0.27
0.22
H011
0.66
0.58
0.67
0.70
0.65
0.60
0.42
0.56
0.60
0.72
1.00
0.69
0.52
0.57
0.29
-0.04
0.69
0.64
0.24
0.62
0.43
0.46
0.60
0.66
0.43
0.38
0.62
0.54
0.27
0.22
H012
0.51
0.51
0.57
0.58
0.56
0.53
0.41
0.51
0.51
0.65
0.69
1.00
0.55
0.53
0.32
0.04
0.54
0.54
0.23
0.54
0.44
0.44
0.51
0.56
0.35
0.34
0.52
0.48
0.24
0.16
H013
0.46
0.44
0.43
0.48
0.49
0.48
0.40
0.43
0.43
0.48
0.52
0.55
1.00
0.60
0.47
0.20
0.48
0.46
0.24
0.48
0.38
0.41
0.44
0.47
0.34
0.35
0.49
0.48
0.37
0.31
H014
0.60
0.51
0.51
0.61
0.54
0.57
0.41
0.46
0.51
0.53
0.57
0.53
0.60
1.00
0.47
0.14
0.64
0.57
0.21
0.56
0.41
0.46
0.56
0.61
0.31
0.34
0.54
0.49
0.36
0.26
H015
-0.29
0.28
-0.23
-0.28
-0.31
0.30
0.34
0.29
0.33
0.29
-0.29
0.32
0.47
0.47
1.00
0.44
0.31
0.29
0.30
-0.24
0.27
0.32
0.32
0.31
0.38
0.26
0.29
0.37
0.39
0.35
H001
H002
H003
H004
H005
H006
H007
H008
H009
H010
H011
H012
H013
H014
H015
H016
H017
H018
H019
H020
H021
H022
H023
H024
H025
H026
H027
H028
H029
H030
H016
0.04
0.07
0.02
0.05
0.00
0.06
0.14
0.05
0.09
0.06
0.04
0.04
0.20
0.14
0.44
1.00
0.01
0.02
0.22
0.00
0.10
0.16
0.06
0.04
0.16
0.15
0.01
0.06
0.25
0.24
H017
0.72
0.64
0.72
0.78
0.70
0.63
0.47
0.55
0.64
0.65
0.69
0.54
0.48
0.64
0.31
0.01
1.00
0.87
0.29
0.71
0.46
0.49
0.64
0.68
0.42
0.44
0.72
0.58
0.29
0.26
H018
0.67
0.61
0.70
0.73
0.65
0.60
0.45
0.58
0.61
0.65
0.64
0.54
0.46
0.57
0.29
0.02
0.87
1.00
0.37
0.73
0.46
0.45
0.59
0.62
0.40
0.43
0.68
0.56
0.26
0.23
H019
0.27
0.22
0.25
0.24
0.24
0.26
0.24
0.28
0.31
0.27
0.24
0.23
0.24
0.21
0.30
0.22
0.29
0.37
1.00
0.38
0.31
0.33
0.23
0.21
0.28
0.24
0.28
0.29
0.26
0.26
H020
0.62
0.57
0.68
0.73
0.63
0.59
0.45
0.52
0.55
0.59
0.62
0.54
0.48
0.56
0.24
0.00
0.71
0.73
0.38
1.00
0.55
0.51
0.63
0.65
0.41
0.37
0.66
0.52
0.29
0.33
H021
0.42
0.39
0.43
0.48
0.48
0.46
0.39
0.42
0.39
0.40
0.43
0.44
0.38
0.41
0.27
0.10
0.46
0.46
0.31
0.55
1.00
0.52
0.52
0.46
0.38
0.32
0.42
0.35
0.23
0.23
H022
0.43
0.45
0.51
0.55
0.55
0.55
0.40
0.42
0.40
0.47
0.46
0.44
0.41
0.46
0.32
0.16
0.49
0.45
0.33
0.51
0.52
1.00
0.61
0.53
0.37
0.34
0.45
0.39
0.27
0.27
H023
0.57
0.54
0.61
0.67
0.65
0.59
0.43
0.54
0.57
0.59
0.60
0.51
0.44
0.56
0.32
0.06
0.64
0.59
0.23
0.63
0.52
0.61
1.00
0.78
0.48
0.41
0.58
0.48
0.30
0.27
H024
0.65
0.61
0.65
0.70
0.63
0.62
0.49
0.55
0.59
0.67
0.66
0.56
0.47
0.61
0.31
0.04
0.68
0.62
0.21
0.65
0.46
0.53
0.78
1.00
0.55
0.48
0.66
0.57
0.34
0.29
H025
0.39
0.40
0.45
0.42
0.41
0.37
0.41
0.33
0.38
0.43
0.43
0.35
0.34
0.31
0.38
0.16
0.42
0.40
0.28
0.41
0.38
0.37
0.48
0.55
1.00
0.57
0.50
0.45
0.42
0.37
H026
0.36
0.41
0.39
0.42
0.42
0.40
0.38
0.31
0.39
0.46
0.38
0.34
0.35
0.34
0.26
0.15
0.44
0.43
0.24
0.37
0.32
0.34
0.41
0.48
0.57
1.00
0.55
0.51
0.40
0.30
H027
0.65
0.57
0.67
0.68
0.65
0.57
0.47
0.54
0.58
0.65
0.62
0.52
0.49
0.54
0.29
0.01
0.72
0.68
0.28
0.66
0.42
0.45
0.58
0.66
0.50
0.55
1.00
0.69
0.41
0.33
H028
0.52
0.47
0.51
0.57
0.51
0.50
0.44
0.47
0.53
0.58
0.54
0.48
0.48
0.49
0.37
0.06
0.58
0.56
0.29
0.52
0.35
0.39
0.48
0.57
0.45
0.51
0.69
1.00
0.46
0.40
H029
0.27
0.27
0.30
0.32
0.33
0.37
0.34
0.24
0.29
0.27
0.27
0.24
0.37
0.36
0.39
0.25
0.29
0.26
0.26
0.29
0.23
0.27
0.30
0.34
0.42
0.40
0.41
0.46
1.00
0.60
H030
0.24
0.21
0.28
0.26
0.30
0.35
0.28
0.21
0.25
0.22
0.22
0.16
0.31
0.26
0.35
0.24
0.26
0.23
0.26
0.33
0.23
0.27
0.27
0.29
0.37
0.30
0.33
0.40
0.60
1.00
141
Prostor kulturoloških dimenzija
K001
K002
K003
K004
K005
K006
K007
K008
K009
K010
K011
K012
K013
K014
K015
K001
1.00
0.68
0.60
0.58
0.52
0.54
0.62
0.60
0.56
0.56
0.60
0.59
0.56
0.54
0.62
K002
0.68
1.00
0.63
0.48
0.42
0.45
0.47
0.47
0.44
0.42
0.47
0.47
0.46
0.49
0.53
K003
0.60
0.63
1.00
0.61
0.49
0.51
0.55
0.54
0.47
0.49
0.51
0.54
0.51
0.52
0.48
K004
0.58
0.48
0.61
1.00
0.77
0.64
0.63
0.62
0.51
0.58
0.56
0.56
0.62
0.55
0.56
K005
0.52
0.42
0.49
0.77
1.00
0.63
0.57
0.54
0.47
0.53
0.53
0.53
0.57
0.51
0.53
K006
0.54
0.45
0.51
0.64
0.63
1.00
0.65
0.60
0.54
0.52
0.56
0.58
0.55
0.53
0.56
K007
0.62
0.47
0.55
0.63
0.57
0.65
1.00
0.79
0.62
0.70
0.70
0.66
0.69
0.64
0.62
K008
0.60
0.47
0.54
0.62
0.54
0.60
0.79
1.00
0.66
0.67
0.69
0.61
0.64
0.60
0.58
K009
0.56
0.44
0.47
0.51
0.47
0.54
0.62
0.66
1.00
0.61
0.59
0.55
0.49
0.48
0.53
K010
0.56
0.42
0.49
0.58
0.53
0.52
0.70
0.67
0.61
1.00
0.75
0.63
0.66
0.59
0.59
K011
0.60
0.47
0.51
0.56
0.53
0.56
0.70
0.69
0.59
0.75
1.00
0.75
0.68
0.64
0.60
K012
0.59
0.47
0.54
0.56
0.53
0.58
0.66
0.61
0.55
0.63
0.75
1.00
0.66
0.62
0.58
K013
0.56
0.46
0.51
0.62
0.57
0.55
0.69
0.64
0.49
0.66
0.68
0.66
1.00
0.75
0.64
K014
0.54
0.49
0.52
0.55
0.51
0.53
0.64
0.60
0.48
0.59
0.64
0.62
0.75
1.00
0.73
K015
0.62
0.53
0.48
0.56
0.53
0.56
0.62
0.58
0.53
0.59
0.60
0.58
0.64
0.73
1.00
Prostor političkih dimenzija
P001
P002
P003
P004
P005
P006
P007
P008
P009
P010
P011
P012
P001
1.00
0.07
0.12
0.35
0.29
0.37
0.37
0.37
0.15
0.32
0.27
0.41
P002
0.07
1.00
0.56
-0.05
0.16
-0.07
-0.10
-0.02
0.21
-0.05
0.01
-0.27
P003
0.12
0.56
1.00
0.14
0.23
0.14
0.01
0.05
0.14
0.04
0.04
-0.17
P004
0.35
-0.05
0.14
1.00
0.48
0.45
0.37
0.35
0.10
0.26
0.34
0.47
P005
0.29
0.16
0.23
0.48
1.00
0.50
0.33
0.35
0.14
0.27
0.23
0.30
P006
0.37
-0.07
0.14
0.45
0.50
1.00
0.51
0.45
0.19
0.37
0.33
0.46
P007
0.37
-0.10
0.01
0.37
0.33
0.51
1.00
0.61
0.26
0.42
0.29
0.48
P008
0.37
-0.02
0.05
0.35
0.35
0.45
0.61
1.00
0.31
0.55
0.42
0.49
P009
0.15
0.21
0.14
0.10
0.14
0.19
0.26
0.31
1.00
0.34
0.23
0.12
P010
0.32
-0.05
0.04
0.26
0.27
0.37
0.42
0.55
0.34
1.00
0.49
0.48
P011
0.27
0.01
0.04
0.34
0.23
0.33
0.29
0.42
0.23
0.49
1.00
0.49
P012
0.41
-0.27
-0.17
0.47
0.30
0.46
0.48
0.49
0.12
0.48
0.49
1.00
E004
0.31
0.48
0.37
1.00
0.62
0.59
0.45
0.40
0.26
0.48
0.40
0.28
E005
0.27
0.32
0.50
0.62
1.00
0.63
0.47
0.36
0.21
0.34
0.36
0.27
E006
0.32
0.31
0.35
0.59
0.63
1.00
0.59
0.48
0.27
0.39
0.33
0.31
E007
0.28
0.34
0.18
0.45
0.47
0.59
1.00
0.63
0.30
0.41
0.39
0.34
E008
0.34
0.28
0.15
0.40
0.36
0.48
0.63
1.00
0.39
0.47
0.56
0.40
E009
0.18
0.22
0.23
0.26
0.21
0.27
0.30
0.39
1.00
0.54
0.40
0.33
E010
0.29
0.39
0.18
0.48
0.34
0.39
0.41
0.47
0.54
1.00
0.61
0.47
E011
0.33
0.39
0.24
0.40
0.36
0.33
0.39
0.56
0.40
0.61
1.00
0.52
E012
0.25
0.35
0.24
0.28
0.27
0.31
0.34
0.40
0.33
0.47
0.52
1.00
M004
0.55
0.66
0.72
1.00
0.68
0.45
0.50
0.54
0.38
0.49
0.35
0.52
M005
0.57
0.65
0.73
0.68
1.00
0.57
0.58
0.70
0.37
0.56
0.30
0.56
M006
0.41
0.38
0.43
0.45
0.57
1.00
0.64
0.54
0.29
0.37
0.27
0.42
M007
0.51
0.49
0.51
0.50
0.58
0.64
1.00
0.67
0.44
0.44
0.37
0.42
M008
0.61
0.66
0.68
0.54
0.70
0.54
0.67
1.00
0.50
0.64
0.28
0.50
M009
0.41
0.38
0.39
0.38
0.37
0.29
0.44
0.50
1.00
0.53
0.46
0.38
M010
0.54
0.56
0.59
0.49
0.56
0.37
0.44
0.64
0.53
1.00
0.46
0.54
M011
0.31
0.34
0.31
0.35
0.30
0.27
0.37
0.28
0.46
0.46
1.00
0.55
M012
0.56
0.60
0.62
0.52
0.56
0.42
0.42
0.50
0.38
0.54
0.55
1.00
Prostor ekonomskih dimenzija
E001
E002
E003
E004
E005
E006
E007
E008
E009
E010
E011
E012
E001
1.00
0.37
0.32
0.31
0.27
0.32
0.28
0.34
0.18
0.29
0.33
0.25
E002
0.37
1.00
0.38
0.48
0.32
0.31
0.34
0.28
0.22
0.39
0.39
0.35
E003
0.32
0.38
1.00
0.37
0.50
0.35
0.18
0.15
0.23
0.18
0.24
0.24
Prostor motivacijskih dimenzija
M001
M002
M003
M004
M005
M006
M007
M008
M009
M010
M011
M012
M001
1.00
0.83
0.75
0.55
0.57
0.41
0.51
0.61
0.41
0.54
0.31
0.56
M002
0.83
1.00
0.84
0.66
0.65
0.38
0.49
0.66
0.38
0.56
0.34
0.60
M003
0.75
0.84
1.00
0.72
0.73
0.43
0.51
0.68
0.39
0.59
0.31
0.62
142
Prostor iskoristivosti potencijala
I001
I002
I003
I004
I005
I006
I007
I008
I009
I010
I011
I012
I013
I014
I015
I016
I017
I018
I001
1.00
0.33
0.58
0.48
0.53
0.48
0.49
0.40
0.49
0.49
0.13
0.50
0.44
0.56
0.35
0.45
0.22
0.27
I002
0.33
1.00
0.37
0.27
0.14
0.16
0.13
0.14
0.12
0.09
0.17
0.07
0.20
0.17
0.19
0.13
0.25
0.17
I003
0.58
0.37
1.00
0.54
0.53
0.40
0.42
0.34
0.45
0.40
0.14
0.42
0.41
0.45
0.32
0.28
0.22
0.25
I004
0.48
0.27
0.54
1.00
0.71
0.59
0.58
0.42
0.54
0.54
0.26
0.57
0.45
0.54
0.42
0.38
0.18
0.18
I005
0.53
0.14
0.53
0.71
1.00
0.73
0.71
0.49
0.66
0.67
0.20
0.63
0.52
0.68
0.51
0.51
0.16
0.23
I006
0.48
0.16
0.40
0.59
0.73
1.00
0.71
0.48
0.61
0.63
0.16
0.56
0.45
0.63
0.45
0.46
0.20
0.16
I007
0.49
0.13
0.42
0.58
0.71
0.71
1.00
0.56
0.68
0.66
0.21
0.60
0.43
0.62
0.43
0.49
0.21
0.17
I008
0.40
0.14
0.34
0.42
0.49
0.48
0.56
1.00
0.56
0.48
0.38
0.37
0.35
0.45
0.31
0.36
0.29
0.35
I009
0.49
0.12
0.45
0.54
0.66
0.61
0.68
0.56
1.00
0.79
0.24
0.69
0.47
0.65
0.41
0.53
0.23
0.22
I001
I002
I003
I004
I005
I006
I007
I008
I009
I010
I011
I012
I013
I014
I015
I016
I017
I018
I010
0.49
0.09
0.40
0.54
0.67
0.63
0.66
0.48
0.79
1.00
0.32
0.73
0.48
0.67
0.44
0.53
0.22
0.23
I011
0.13
0.17
0.14
0.26
0.20
0.16
0.21
0.38
0.24
0.32
1.00
0.32
0.33
0.20
0.21
0.21
0.30
0.36
I012
0.50
0.07
0.42
0.57
0.63
0.56
0.60
0.37
0.69
0.73
0.32
1.00
0.60
0.74
0.44
0.51
0.15
0.20
I013
0.44
0.20
0.41
0.45
0.52
0.45
0.43
0.35
0.47
0.48
0.33
0.60
1.00
0.67
0.46
0.45
0.24
0.30
I014
0.56
0.17
0.45
0.54
0.68
0.63
0.62
0.45
0.65
0.67
0.20
0.74
0.67
1.00
0.59
0.55
0.21
0.25
I015
0.35
0.19
0.32
0.42
0.51
0.45
0.43
0.31
0.41
0.44
0.21
0.44
0.46
0.59
1.00
0.54
0.26
0.30
I016
0.45
0.13
0.28
0.38
0.51
0.46
0.49
0.36
0.53
0.53
0.21
0.51
0.45
0.55
0.54
1.00
0.38
0.27
I017
0.22
0.25
0.22
0.18
0.16
0.20
0.21
0.29
0.23
0.22
0.30
0.15
0.24
0.21
0.26
0.38
1.00
0.47
I018
0.27
0.17
0.25
0.18
0.23
0.16
0.17
0.35
0.22
0.23
0.36
0.20
0.30
0.25
0.30
0.27
0.47
1.00
143
Korelacije faktora socioloških atributa i upravljačkog potencijala
SD01
SD02
SD03
SD04
SD05
SD06
KD01
KD02
PD01
PD02
PD03
ED01
ED02
ED03
MD01
MD02
MD03
ID01
ID02
ID03
HD01
HD02
HD03
HD04
SD01
1.00
0.24
0.12
0.22
-0.07
-0.14
0.85
0.77
0.61
-0.35
0.67
0.54
0.54
0.30
0.84
0.63
0.72
0.87
0.57
0.55
0.90
0.64
0.61
0.64
SD02
0.24
1.00
0.38
0.38
-0.08
0.34
0.20
0.25
0.38
0.23
0.32
0.38
0.35
0.44
0.17
0.41
0.22
0.20
0.41
0.27
0.20
0.46
0.43
0.29
SD03
0.12
0.38
1.00
0.27
0.10
0.31
0.12
0.22
0.25
0.24
0.25
0.16
0.17
0.11
0.09
0.27
0.19
0.08
0.31
0.20
0.07
0.34
0.30
0.21
SD04
0.22
0.38
0.27
1.00
-0.08
0.35
0.19
0.20
0.28
0.10
0.31
0.39
0.30
0.26
0.23
0.34
0.19
0.19
0.21
0.26
0.23
0.35
0.29
0.27
SD05
-0.07
-0.08
0.10
-0.08
1.00
-0.01
-0.08
-0.06
-0.03
0.12
-0.11
-0.27
-0.18
-0.21
-0.10
-0.12
-0.04
-0.13
-0.02
-0.09
-0.11
-0.07
-0.04
-0.07
SD06
-0.14
0.34
0.31
0.35
-0.01
1.00
-0.11
-0.03
0.05
0.29
0.09
0.11
0.01
0.16
-0.18
0.15
-0.06
-0.17
0.11
0.00
-0.18
0.09
0.09
0.01
KD01
0.85
0.20
0.12
0.19
-0.08
-0.11
1.00
0.80
0.65
-0.35
0.71
0.52
0.54
0.30
0.83
0.61
0.75
0.86
0.56
0.58
0.86
0.61
0.55
0.57
KD02
0.77
0.25
0.22
0.20
-0.06
-0.03
0.80
1.00
0.60
-0.16
0.67
0.50
0.52
0.29
0.71
0.57
0.66
0.73
0.58
0.56
0.78
0.56
0.57
0.58
PD01
0.61
0.38
0.25
0.28
-0.03
0.05
0.65
0.60
1.00
-0.08
0.57
0.54
0.54
0.37
0.60
0.56
0.56
0.61
0.51
0.49
0.60
0.59
0.53
0.54
PD02
-0.35
0.23
0.24
0.10
0.12
0.29
-0.35
-0.16
-0.08
1.00
-0.03
-0.10
-0.12
0.06
-0.41
-0.06
-0.28
-0.41
0.04
-0.09
-0.37
-0.08
-0.04
-0.09
PD03
0.67
0.32
0.25
0.31
-0.11
0.09
0.71
0.67
0.57
-0.03
1.00
0.54
0.56
0.38
0.65
0.62
0.58
0.67
0.58
0.53
0.68
0.56
0.52
0.57
ED01
0.54
0.38
0.16
0.39
-0.27
0.11
0.52
0.50
0.54
-0.10
0.54
1.00
0.57
0.48
0.58
0.61
0.48
0.58
0.44
0.47
0.53
0.50
0.49
0.48
SD01
SD02
SD03
SD04
SD05
SD06
KD01
KD02
PD01
PD02
PD03
ED01
ED02
ED03
MD01
MD02
MD03
ID01
ID02
ID03
HD01
HD02
HD03
HD04
ED02
0.54
0.35
0.17
0.30
-0.18
0.01
0.54
0.52
0.54
-0.12
0.56
0.57
1.00
0.38
0.55
0.54
0.51
0.54
0.46
0.51
0.54
0.47
0.50
0.46
ED03
0.30
0.44
0.11
0.26
-0.21
0.16
0.30
0.29
0.37
0.06
0.38
0.48
0.38
1.00
0.24
0.45
0.33
0.28
0.35
0.22
0.29
0.35
0.36
0.28
MD01
0.84
0.17
0.09
0.23
-0.10
-0.18
0.83
0.71
0.60
-0.41
0.65
0.58
0.55
0.24
1.00
0.62
0.68
0.86
0.49
0.59
0.84
0.58
0.53
0.59
MD02
0.63
0.41
0.27
0.34
-0.12
0.15
0.61
0.57
0.56
-0.06
0.62
0.61
0.54
0.45
0.62
1.00
0.59
0.60
0.57
0.58
0.60
0.56
0.53
0.49
MD03
0.72
0.22
0.19
0.19
-0.04
-0.06
0.75
0.66
0.56
-0.28
0.58
0.48
0.51
0.33
0.68
0.59
1.00
0.72
0.55
0.49
0.69
0.53
0.51
0.52
ID01
0.87
0.20
0.08
0.19
-0.13
-0.17
0.86
0.73
0.61
-0.41
0.67
0.58
0.54
0.28
0.86
0.60
0.72
1.00
0.53
0.60
0.85
0.60
0.53
0.59
ID02
0.57
0.41
0.31
0.21
-0.02
0.11
0.56
0.58
0.51
0.04
0.58
0.44
0.46
0.35
0.49
0.57
0.55
0.53
1.00
0.48
0.53
0.50
0.53
0.51
ID03
0.55
0.27
0.20
0.26
-0.09
0.00
0.58
0.56
0.49
-0.09
0.53
0.47
0.51
0.22
0.59
0.58
0.49
0.60
0.48
1.00
0.58
0.53
0.47
0.50
HD01
0.90
0.20
0.07
0.23
-0.11
-0.18
0.86
0.78
0.60
-0.37
0.68
0.53
0.54
0.29
0.84
0.60
0.69
0.85
0.53
0.58
1.00
0.63
0.58
0.67
HD02
0.64
0.46
0.34
0.35
-0.07
0.09
0.61
0.56
0.59
-0.08
0.56
0.50
0.47
0.35
0.58
0.56
0.53
0.60
0.50
0.53
0.63
1.00
0.60
0.60
HD03
0.61
0.43
0.30
0.29
-0.04
0.09
0.55
0.57
0.53
-0.04
0.52
0.49
0.50
0.36
0.53
0.53
0.51
0.53
0.53
0.47
0.58
0.60
1.00
0.55
HD04
0.64
0.29
0.21
0.27
-0.07
0.01
0.57
0.58
0.54
-0.09
0.57
0.48
0.46
0.28
0.59
0.49
0.52
0.59
0.51
0.50
0.67
0.60
0.55
1.00
144
GRAFIKONI
GRAFIKON 1 Epistemološki prostor.
.
.
.
.
.
GRAFIKON 2. Procesi na razini 6 svojstava (Bonacin i sur., 2005 a)
.
.
GRAFIKON 3. Grafikon 3. Vremenska dekompozicija univerzalnih procesa (Bonacin)
.
.
.
.
.
.
58
66
67
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
79
82
84
84
86
87
88
89
91
116
117
118
123
126
130
132
134
136
139
141
142
142
142
142
143
144
TABLICE
Tablica 1. Orthoblique pozicija makrosocioloških pokazatelja .
.
Tablica 2. Orthoblique pozicija upravljačkog potencijala
.
.
Tablica 3. Orthoblique pozicija kulturoloških dimenzija
.
.
Tablica 4. Orthoblique pozicija motivacijskih dimenzija
.
.
Tablica 5. Orthoblique pozicija iskoristivosti potencijala
.
.
Tablica 6. Orthoblique pozicija ekonomskih dimenzija
.
.
Tablica 7. Orthoblique pozicija političkih dimenzija .
.
.
Tablica 8. Orthoblique pozicija socioloških atributa .
.
.
Tablica 9. Rezultati kanoničke korelacijske analize i analize redundancije
Anketni upitnik sa svim indikatorima – List 1
.
.
Anketni upitnik sa svim indikatorima – List 2
.
.
Normalizacija Prostor sociološke stratifikacije
.
.
.
Normalizacija Prostor kulturoloških dimenzija
.
.
.
.
.
Normalizacija Prostor dimenzija upravljačkog potencijala
.
.
.
Normalizacija Prostor političkih dimenzija .
Normalizacija Prostor ekonomskih dimenzija
.
.
.
Normalizacija Prostor iskoristivosti potencijala
.
.
.
Normalizacija Prostor motivacijskih dimenzija
.
.
.
Korelacije Prostor stratifikacijskih dimenzija.
.
.
.
.
.
.
Korelacije Prostor upravljačkog potencijala
Korelacije Prostor kulturoloških dimenzija .
.
.
.
.
.
.
.
Korelacije Prostor političkih dimenzija
Korelacije Prostor ekonomskih dimenzija .
.
.
.
Korelacije Prostor motivacijskih dimenzija .
.
.
.
Korelacije Prostor iskoristivosti potencijala .
.
.
.
Korelacije faktora socioloških atributa i upravljačkog potencijala
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
145
IZJAVA O PLAGIJARIZMU
Kao student magistarskog studija na Edukacijskom fakultetu Univerziteta u Travniku, ovom izjavom
potvrđujem da sam magistarski rad napisala samostalno i koristeći se isključivo navedenom
bibliografijom, te da ovaj rad nije korišten pri bilo kakvom drugom ocjenjivanju.
Suglasna sam da jedan primjerak mog rada bude javno dostupan preko biblioteke Univerziteta u
Travniku.
Mjesto/datum: Travnik, 20.12.2011.g.
Potpis:__________________________
Broj:
Datum: 10.09.2011.
Rektor, prof. dr Rasim Dacić
146

Tekst 1 ČOVJEK KOJI JE PREZIRAO STROJEVE Kada je Cekung

PDF - D.Bonacin

Čovjek i zdravstvena kultura, TV Jabuka, ožujak, 2015.

. tajna se duže pamti nego jasna istina. Znaš li šta je najljepše u

Prezentacija (pdf 2624KB)

program rada treće međunarodne konferencije ``sportske - SiZ-AU

Ukratko o nastanku Starog Zavjeta Stari Zavjet je

Hagiotherapija

Kak bi rekli PURGERI

Župni tjednik 25. svibanj 2014.