NOSITELJ IZRADE:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
SURADNIČKE
ORGANIZACIJE:
ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE,d.d. OSIJEK
ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU,d.d. OSIJEK
VODITELJ STRUČNOG
TIMA:
OLIVER GRIGIĆ,dipl.ing.arh.
STRUČNI TIM:
mr.sc. SONJA CUPEC,dipl.ing.arh.
KRUNOSLAV LIPIĆ,dipl.ing.arh.
mr.sc. VLATKO DUSPARIĆ,dipl.ing.arh.
ŽELJKA JURKOVIĆ,dipl.ing.arh.
SANDRA HORVAT,dipl.ing.arh.
KRISTINA KRNIĆ,dipl.ing.arh.
BOŽIDAR DUJMOVIĆ,dipl.ing.građ.
MIRKO STRAHINIĆ,dipl.ing.stroj.
IVICA BUGARIĆ,dipl.ing.građ.
MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ecc.
LJUBICA MAJCAN-KORKUTOVIĆ,dipl.turizmolog
IVICA JUKIĆ,dipl.ing.građ.
BRANIMIR JERKOVIĆ,građ.teh.vis.
IVANKA JERČIĆ-LESKUR,ing.arh.
ASMIR BAŠIĆ,građ.teh.vis.
MIRA ZOVKO,građ.teh.
BRANKA MANDIĆ,arh.teh.
___________________________________________________________________________________
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PROČELNIK:
Oliver Grigić,dipl.ing.arh.
SURADNJA
1.
MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREÐENJA, PODRUČNA
JEDINICA ZA ZAŠTITU TLA I PODUNAVLJA
2.
MINISTARSTVO KULTURE, UPRAVA
KONZERVATORSKI ODJEL U OSIJEKU
3.
JAVNA USTANOVA "PARK PRIRODE KOPAČKI RIT"
4.
MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA, UPRAVA UNUTARNJE PLOVIDBE,
KAPETANIJA OSIJEK
5.
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, PU OSJEČKO-BARANJSKA
6.
MINISTARSTVO
OBRANE,
SEKTOR
GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA
7.
DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA, PODRUČNI UREDI ZA KATASTAR OSIJEK, BELI
MANASTIR, DONJI MIHOLJAC, ÐAKOVO I VALPOVO
8.
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA, ŽUPANIJSKA KOMORA OSIJEK, ODJEL ZA
TURIZAM, ODJEL ZA GOSPODARSTVO I ODJEL ZA PROMET I VEZE
9.
ŽUPANIJSKI URED ZA STATISTIKU
10.
ŽUPANIJSKI URED ZA PROSTORNO UREÐENJE, STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE,
GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA
11.
ŽUPANIJSKI URED ZA GOSPODARSTVO
12.
ŽUPANIJSKI URED ZA PROSVJETU, KULTURU, INFORMIRANJE, ŠPORT I TEHNIČKU
KULTURU
13.
ŽUPANIJSKI URED ZA OBNOVU I RAZVITAK
14.
ŽUPANIJSKA INSPEKCIJA ZAŠTITE OKOLIŠA
15.
HRVATSKA UPRAVA ZA CESTE ZAGREB, ISPOSTAVA OSIJEK
16.
UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
17.
HRVATSKE ŽELJEZNICE, PODRUČJE STABILNIH POSTROJENJA,
ODKRŽAVANJE PRUGE OSIJEK, VINKOVCI I SLAVONSKI BROD
18.
INA, d.d. ZAGREB
19.
INA,d.d. ZAGREB NAFTAPLIN
20.
HEP,d.d., DP ELEKTROSLAVONIJA OSIJEK, POGON DISTRIBUCIJE PLINA OSIJEK
21.
HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA-ZAGREB, ODAŠILJAČI I VEZE – PLANSKO TEHNIČKI
ODJEL – ZAGREB
22.
HRVATSKE POŠTE-ZAGREB, SREDIŠTE POŠTA OSIJEK
23.
HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE,d.d.-ZAGREB, TKC-OSIJEK
24.
HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA,d.d.- ZAGREB, DIREKCIJA ZA PROIZVODNJU
ZAGREB, SEKTOR ZA HIDROELEKTRANE-ZAGREB; SEKTOR ZA TERMOELEKTRANEZAGREB, POGON "TE-TO" OSIJEK; SEKTOR ZA PLINARSTVO-ZAGREB, POGON OSIJEK
25.
HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA,d.d. ZAGREB, DIREKCIJA ZA UPRAVLJANJE I
PRIJENOS-ZAGREB, PRIJENOSNO PODRUČJE-OSIJEK
26.
HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA,d.d. ZAGREB, DP "ELEKTROSLAVONIJA"-OSIJEK
ZA
ZA
ZAŠTITU
KULTURNE
GOSPODARENJE,
BAŠTINE,
UPRAVA
SEKCIJE
ZA
ZA
27.
HRVATSKE VODE, ZAGREB, VODNOGOSPODARSKI ODJEL ZA VODNO PODRUČJE
SLIVA DRAVE I DUNAVA OSIJEK
28.
HRVATSKE VODE, ZAGREB, VODNOGOSPODARSKI ODJEL ZA VODNO PODRUČJE
SLIVA DRAVE I DUNAVA, VODNOGOSPODARSKE ISPOSTAVE ZA SLIVNA
PODRUČJA "BARANJA", "VUKA", "KARAŠICA-VUČICA"
29.
HRVATSKE VODE, ZAGREB – VODNOGOSPODARSKI ODJEL ZA VODNO PODRUČJE
SLIVA SAVE, VODNOGOSPODARSKA ISPOSTAVA ZA SLIVNO PODRUČJE "BIÐBOSUT"
30.
HRVATSKE ŠUME, UPRAVA ŠUMA OSIJEK, UPRAVA ŠUMA NAŠICE I UPRAVA ŠUMA
VINKOVCI
31.
TURISTIČKA ZAJEDNICA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
KORIŠTENA DOKUMENTACIJA
1.
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske
Ministarstvo prostorno uređenja, graditeljstva i stanovanja
Zavod za prostorno planiranje – Zagreb, 1997.
2.
Program prostornog uređenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99.)
3.
Prostorni plan općine Osijek
("Sl. glasnik" Općine Osijek, broj 12/79., 8/84., 7/88., 5/89., 12/89. i "Županijski glasnik"
Osječko-baranjske županije, br. 7/98.)
4.
Prostorni plan Općine Ðakovo
("Sl. vjesnik" Općine Ðakovo, broj 3/83., 8/90., "Županijski glasnik" Osječko-baranjske
županije broj 2/99.)
5.
Prostorni plan Općine Našice
("Sl. glasnik" Općine Našice, broj 11/79., 1/84., 6/85., 6/89., 7/90., 8/90., 1/92., "Županijski
glasnik" Osječko-baranjske županije, br. 5/98.)
6.
Prostorni plan Općine Beli Manastir
("Sl. glasnik" Općine Beli Manastir, br. 9/87., 12/90. i "Županijski glasnik" Osječko-baranjske
županije, broj 3/00.)
7.
Prostorni plan Općine Donji Miholjac
("Sl. glasnik" Općine Donji Miholjac, broj 8/82. i "Županijski glasnik" Osječko-baranjske
županije broj 2/99.)
8.
Prostorni plan Općine Valpovo
("Sl. glasnik" Općine Valpovo broj 10/82., 9/85., 5/85., 1/87., 8/89., 7/91., i "Županijski
glasnik" Osječko-baranjske županije broj 2/99. i 5/99.)
9.
Osnove korištenja i zaštite prostora Općine Osijek, Zavod za urbanizam i izgradnju Osijek,
Osijek 1993. god.
10.
Osnove korištenja i zaštite prostora Općine Ðakovo, "Ðakovoprojekt"d.d. i Zavod za
prostorno planiranje, d.d. Osijek
11.
Osnove korištenja i zaštite prostora Općine Valpovo, Zavod za prostorno planiranje,d.d.
Osijek, Osijek 1993. god.
12.
Osnove korištenja i zaštite prostora Općine Beli Manastir, Zavod za prostorno planiranje,d.d.
Osijek, Osijek 1993. god.
13.
Osnove korištenja i zaštite prostora Općine D. Miholjac, Centar za planiranje, arhitekturu i
usluge,p.o. Zagreb, 1994. god.
14.
Državni zavod za statistiku: Statistički ljetopis, 1999. god.
15.
Županijski ured za statistiku: Statistički ljetopis Osječko-baranjske županije, 1996.
16.
Državni zavod za statistiku : Popis stanovništva, 1991. god.
17.
Republički zavod za statistiku : Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 31.III. 1981. god.
18.
Republički zavod za statistiku : Statistički godišnjak Republike Hrvatske, 1991. god.
19.
HGK županijska komora Osijek - Ponuda projekata za ulaganja u Osječko-baranjsku
županiju
20.
Informacije o stanju gospodarstva-materijali za Poglavarstvo i Skupštinu Županije
21.
Republički hidrometeorološki zavod SRH-Centar za meteorološka istraživanja : Prikaz općih
klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb 1980. god.
22.
Agronomski fakultet Sveučilišta u zagrebu – Zavod za pedologiju : Namjenska pedološka
karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb 1996. god.
23.
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske : Razvojna strategija hrvatskog turizma, (NN,
113/93.)
24.
Analiza stanja poljoprivredne proizvodnje Osječko-baranjske županije, 1999. god.
25.
Zaštita prirode na području Osječko-baranjske županije, 1997. god.
26.
Uprava za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Osijeku, 2000. god., Popis
kulturnih dobara na području obuhvata PPPBŽ sa sustavom mjera zaštite nepokretnih
kulturnih dobara
27.
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu
arhitekturu, Zagreb 1999. god.
Krajolik – Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske
28.
Geofizički zavod, Zagreb 1980., - Seizmičnost područja Zajednice općina Osijek
29.
Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb 1998. god. – Izvješće o stanju okoliša u
Republici Hrvatskoj
30.
Izvješće o stanju u prostoru Osječko-baranjske županije – Program mjera za unapređenje
stanja u prostoru Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik", broj 6/99.)
31.
Informacija o stanju, gospodarenju i zaštiti šuma na području Osječko-baranjske županije
2000. god.
32.
Informacija o stanju okoliša i problematici njegove zaštite na području Osječko-baranjske
županije 1999. god.
33.
Informacija o stanju i problematici zaštite zaštićenog područja "Kopački rit", 1999. god.
34.
Izvješće o izvršenju programa javnih potreba u školstvu na području Osječko-baranjske
županije, 1999. god.
35.
Izvješće o stanju i problematici na području Osječko-baranjske županije, 1999. god.
36.
Izvješće o stanju i problematici zdravstvenih ustanova u vlasništvu Osječko-baranjske
županije, 1999. god.
37.
Informacija o stanju socijalne skrbi na području Osječko-baranjske županije, 1999. god.
38.
Studija "Opskrba prirodnim plinom područja Osječko-baranjske županije", Vodovod Osijek i
Hidroing, Osijek, 1995. god.
39.
Studija "Mogućnosti osnivanja i rada regionalnog odlagališta istočne Slavonije", Soptim i IPZ
Uniprojekt MCF, Zagreb 1999. god.
40.
Program cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za Osječko-baranjsku županiju, ZGO
Zagreb, Zagreb 1996. god.
41.
Program cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za Osječko-baranjsku županiju – dopuna,
ZGO Zagreb, Zagreb 1998 god.
42.
Studija utjecaja na okoliš privremenog deponija na lokaciji "Lončarica Velika" – Osijek, IPZ
Uniprojekt MCF, Zagreb 1997. god.
43.
Tehnološki projekt – nastavak privremenog odlagališta "Lončarica" u Osijeku, IPZ Uniprojekt
MCF, Zagreb 1997.
44.
Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske
45.
Popis stanovništva 1991., RH. Republički zavod za statistiku, Zagreb 1992.
46.
Statistički ljetopis 1996., Državni zavod za statistiku, Zagreb 19996. god.
47.
Kompleksno definiranje geoloških odnosa Slavonskog gorja s prikazom mineralnih sirovina,
Institut za geološka istraživanja, Zagreb 1990. god.
48.
Strategija razvitka cestovne mreže Slavonije i Baranje (IGH, Poslovni centar Osijek, 1998.
god.)
49.
Podaci o županijskim i lokalnim cestama – Uprava za ceste Osječko-baranjske županije
Osijek – studeni 1999. god.
50.
Podaci o državnim cestama – Hrvatska uprava za ceste, Osijek, studeni 1999. god.
51.
Podaci o željezničkim prugama – Hrvatske željeznice, Sekcija za održavanje pruga Osijek,
Vinkovci, Slavonski brod, prosinac 1999. god.
52.
Stanje i problematika riječnog prometa na području Osječko-baranjske županije – Uprava
unutarnje plovidbe – Kapetanija Osijek, rujan 1999. god., u suradnji s lukom "Tranzit" –
Osijek i Hrvatskim registrom brodova
53.
Podaci o zračnoj luci Osijek – Zračna luka Osijek, studeni 1999. god.
54.
Podaci o teretnom cestovnom prometu i o kombiniranom prometu – HGK – Županijska
komora Osijek, 1999. god.
55.
Podaci o registriranim motornim vozilima u Osječko-baranjske županiji – RH, MUP – Odjel
za informacijski sustav, 1999. god.
56.
Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske – RH, Ministarstvo pomorstva, prometa i
veza, 1999. god.
57.
Plan razvitka vodoopskrbe na području osječko-baranjske županije – Hidroing, d.o.o. Osijek,
1999 god.
58.
Plan razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Osječko-baranjske
županije – radni materijal – IGH, Poslovni centar Osijek, studeni 2000. god.
59.
NN 8/1999., Državni plan zaštite voda
60.
Podaci za slivna područja – VGI "Baranja", VGI "Vuka", VGI "Karašica-Vučica" VGI "BiđBosut" – studeni 1999. god.
61.
Studije o utjecaju 2x400 kV dalekovoda na okoliš, Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek
62.
Stručne podloge za ishođenje lokacijske dozvole za TS 110/20(10) i 110 kV dalekovoda,
Zavod za prostorno planiranje,d.d. Osijek
KARTOGRAFSKI PRIKAZI
(MJ. 1:100.000)
1.
KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA
2.
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
2.1. PROMET
2.1.1.
CESTOVNI, ŽELJEZNIČKI, RIJEČNI I ZRAČNI PROMET
2.1.2.
POŠTA, TELEKOMUNIKACIJE I RTV
2.2. ENERGETSKI SUSTAV
2.2.1.
PROIZVODNJA I CIJEVNI TRANSPORT NAFTE I PLINA
2.2.2.
ELEKTROENERGETIKA
2.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
2.3.1.
VODOOPSKRBA
2.3.2.
ODVODNJA OTPADNIH VODA
2.3.3.
KORIŠTENJE VODA, UREÐENJE VODOTOKA I VODA I MELIORACIJSKA
ODVODNJA
2.4. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA
3.
UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA
3.1. UVJETI KORIŠTENJA
3.1.1.
PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA
3.1.2.
PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
3.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREÐENJA I ZAŠTITE
3.2.1.
UREÐENJE ZEMLJIŠTA I ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA
3.2.2.
PODRUČJA I DIJELOVI PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE
KARTOGRAMI
(mj. 1:350.000)
(1.)
TERITORIJALNO-POLITIČKI USTROJ
(2.)
ADMINISTRATIVNA SJEDIŠTA I RAZVRSTAJ DRŽAVNIH I ŽUPANIJSKIH CESTA
(3.)
SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA
(4.)
KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA
(5.)
PROMET
(6.)
POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
(7.)
PROIZVODNJA I CIJEVNI TRANSPORT NAFTE I PLINA
(8.)
ELEKTROENERGETIKA
(9.)
VODOOPSKRBA
(10.) ODVODNJA OTPADNIH VODA
(11.) UREÐENJE VODOTOKA I VODA I MELIORACIJSKA ODVODNJA
(12.) OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA
(13.) PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA
(14.) PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
(15.) UREÐENJE ZEMLJIŠTA I ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA
(16.) PODRUČJA I DIJELOVI PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE
SADRŽAJ:
Stranica
I OBRAZLOŽENJE
O. UVOD
1
1. POLAZIŠTA
3
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG
PODRUČJA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE DRŽAVE
3
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
4
1.1.1.1. Površina, stanovništvo i naseljenost
4
1.1.1.2. Naselja i stanovanje
11
a) Naselja
11
b) Stanovanje i stanovi
26
1.1.1.3. Osnovne kategorije korištenja područja
28
1.1.1.4. Prirodna obilježja
31
a) Reljef
31
b) Klima
33
c) Geološka i seizmotektonska obilježja
38
d) Hidrogeološka obilježja
38
e) Hidrološka obilježja
39
f) Pedološka obilježja
43
1.1.1.5. Zaštićena prirodna i graditeljska baština
44
a) Zaštićena prirodne baština
44
b) Zaštićena graditeljska baština
46
1.1.1.6. Krajobrazne vrijednosti
47
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
48
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
48
a) Poljoprivreda
48
b) Šumarstvo
49
c) Korištenje vodnih resursa
50
d) Eksploatacija mineralnih sirovina
51
e) Područja osobitih biljnih i životinjskih zajednica i vrsta
52
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
53
a) Poljoprivreda
54
b) Industrija
55
c) Turizam
60
1.1.2.3. Društvena infrastruktura
65
a) Javna uprava i ostale javne djelatnosti
65
b) Obrazovanje
67
c) Zdravstvo
76
d) Socijalna skrb
77
e) Kultura
78
f) Šport i rekreacija
80
1.1.2.4. Promet i ostala infrastruktura
81
a) Prometni sustav
81
b) Energetski sustav
119
c) Vodnogospodarski sustav
127
d) Zbrinjavanje otpada
177
1.1.3. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i
postojećih prostornih planova
180
1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države
180
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
184
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u
odnosu na demografske i gospodarske podatke te
prostorne pokazatelje
185
1.1.4.1. Demografski potencijal
185
1.1.4.2. Gospodarski potencijal
186
1.1.4.3. Prirodni resursi
186
1.1.4.4. Društvene djelatnosti
187
1.1.4.5. Prometni sustav
188
a) Cestovna mreža
188
b) Željeznički promet
189
c) Riječni promet
189
d) Zračni promet
190
e) Kombinirani promet
190
f) Poštanska mreža
190
g) Telekomunikacijska mreža
190
h) Radio i TV sustav veza
190
1.1.4.6. Energetski sustav
190
a)Plinoopskrbni sustav
190
b) Elektroenergetska mreža
191
c) Centralni toplinski sustav
192
d) Alternativni izvori energije
193
1.1.4.7. Vodnogospodarski sustav
194
a) Vodoopskrba
194
b) Odvodnja otpadnih voda
195
c) Uređenje vodotoka i voda
196
d) Melioracijska odvodnja
198
e) Navodnjavanje
199
1.1.4.8. Zaštićena prirodna baština
200
1.1.4.9. Zaštićena kulturna dobra
201
1.1.4.10. Stanje okoliša
201
a) Zrak
201
b) Vode
202
c) Tlo
203
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA
205
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG,
DRŽAVNOG I MEÐUN ARODN OG ZN AČAJA
205
2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih
infrastrukturnih koridora
205
2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija
205
2.1.1.2. Razvoj značajnih infrastrukturnih sustava
207
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
210
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
211
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
213
2.2.1. Demografski razvoj
213
2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
214
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale
infrastrukture
216
2.2.3.1. Razvoj naselja
216
2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture
216
2.2.3.3. Razvoj prometne i ostale infrastrukture
217
a) Prometni sustav
217
b) Energetski sustav
218
c) Vodnogospodarski sustav
218
2.2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti
219
2.2.5. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnih cjelina
220
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐEN JA N ASELJA N A PODRUČJU
ŽUPANIJE
220
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
220
2.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture
221
3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
223
3.1. PRIKAZ PROSTORNIH STRUKTURA ŽUPANIJE U ODNOSU
NA STANJE U PROSTORU I RAZVOJNA OPREDJELJENJA
ŽUPANIJE I DRŽAVE
223
3.1.1. Demografski razvoj
223
3.1.2. Razvoj mreže naselja
224
3.1.3. Prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva i društvenih
djelatnosti
225
3.1.4. Razvoj prometa i infrastrukturnih sustava
225
3.2. ORGANIZACIJA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE
PROSTORA
226
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
228
3.3. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA
229
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI OD
ZNAČAJA ZA ŽUPANIJU I DRŽAVU
231
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
231
3.4.1.1. Poljoprivreda, prehrambena industrija i malo
poduzetništvo
231
3.4.1.2. Eksploatacija mineralnih sirovina
236
3.4.1.3. Turizam
236
3.4.2. Društvene djelatnosti
243
3.5. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
245
3.5.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za
smještaj djelatnosti
245
3.5.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja
246
3.5.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
247
3.5.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog
zemljišta
247
3.5.5. Mjere zaštite prostora
248
3.5.5.1. Prirodna baština
248
a) Područja planirana za zaštitu prema Zakonu o zaštiti
prirode
248
b) Područja zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode
248
c ) Z a š t i t a v r i j e d n i h d i j e l o v a p r i r o d e i z v a n z a š t ić e n i h
područja
248
3.5.5.2. Graditeljska baština
249
3.5.5.3. Područja vrijednog krajobraza
249
3.5.6. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva
područja
250
3.6. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
251
3.6.1. Prometni sustav
251
3.6.1.1. Cestovni promet
251
3.6.1.2. Željeznički promet
253
3.6.1.3. Riječni promet
254
3.6.1.4. Zračni promet
254
3.6.1.5. Integralni transport
254
3.6.1.6. Poštanska mreža
255
3.6.1.7. Telekomunikacijska mreža
255
a) Komutacije
255
b) Prijenos
256
c) Pristup
256
d) Pokretne komunikacije
257
3.6.1.8. Radio i TV sustav veza
258
3.6.1.9. Naftna polja i naftovodi
258
3.6.2. Energetski sustav
258
3.6.2.1. Plinoopskrba
258
3.6.2.2. Elektroenergetska mreža
261
a) Proizvodnja električne energije
261
b) Prijenos električne energije
261
c) Distribucija električne energije
263
3.6.2.3. Centralni toplinski sustav
263
a) Razvoj konzuma vrelovodnog sustava
263
b) Razvoj konzuma parovodnog sustava
264
c) Razvoj toplinske mreže i toplinskih stanica
264
3.6.2.4. Alternativni izvori energije
3.6.3. Vodnogospodarski sustav
265
265
3.6.3.1. Vodoopskrba
265
3.6.3.2. Odvodnja
271
3.6.3.3. Uređenje vodotoka i voda
274
a) Uređenje rijeke Drave
274
b) Uređenje rijeke Dunava
275
c) Slivno područje "Baranja"
275
d) Slivno područje "Vuka"
276
e) Slivno područje "Karašica-Vučica"
276
f) Slivno područje "Biđ-Bosut"
277
3.6.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
277
a) Slivno područje Baranja
277
b) Slivno područje "Vuka"
278
c) Slivno područje "Karašica-Vučica"
279
d) Slivno područje "Biđ-Bosut"
280
3.7. POSTUPANJE S OTPADOM
281
3.8. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠA
282
3.8.1. Mjere zaštite voda
282
3.8.2. Mjere zaštite zraka
283
3.8.3. Mjere zaštite tla
283
3.8.4. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta
284
3.8.5. Mjere zaštite od buke
284
3.8.6. Zaštita od izvanrednih događaja
284
4. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
285
4.1. UVOD
285
4.2. INTERESI OBRANE
285
4.3. SKLANJANJE LJUDI
286
4.4. UGROŽENI GRADOVI I NASELJA
286
4.5. ZAŠTITA OD INDUSTRIJSKIH NESREĆA
287
II ODREDBE ZA PROVOÐENJE
1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA
OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI
289
2. UVJETI ODREÐIVANJA PROSTORA GRAÐEVINA OD
VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
292
2.1. GRAÐEVIN E OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU
291
2.1.1. Prometne građevine od važnosti za Državu
291
2.1.2. Energetske građevine od važnosti za Državu
292
2.1.3. Vodnogospodarske građevine od važnosti za Državu
293
2.1.4. Proizvodne građevine od važnosti za Državu
294
2.1.5. Športske građevine od važnosti za Državu
294
2.1.6. Građevine obrane od važnosti za Državu
294
2.2. GRAÐEVIN E OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU
295
2.2.1. Prometne građevine od važnosti za Županiju
295
2.2.2. Energetske građevine od važnosti za Županiju
296
2.2.3. Vodnogospodarske građevine od važnosti za Županiju
298
2.2.4. Športsko-rekreacijske i turističke građevine i područja
od važnosti za Županiju
300
2.2.5. Ostale građevine od važnosti za Županiju
300
2.3. GRAÐEVINE OBRANE
300
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U
PROSTORU
301
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U
PROSTORU
304
5. UVJETI ODREÐIVAN JA GRAÐEVIN SKIH PODRUČJA I
KORIŠTENJE IZGRAÐENA I NEIZGRAÐENA DIJELA
PODRUČJA
304
6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI)
UTVRÐIVANJA
PROMETNIH
I
DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU
307
6.1. PROMETNI SUSTAV
308
6.1.1. Cestovni prometni sustav
308
6.1.2. Željeznički prometni sustav
309
6.1.3. Riječni prometni sustav
309
6.1.4. Zračni promet
310
6.1.5. Integralni transport
310
6.1.6. Poštanska mreža
310
6.1.7. Telekomunikacijska mreža
310
6.1.8. RTV sustav
311
6.2. ENERGETSKI SUSTAV
311
6.2.1. Plinoopskrbni sustav
311
6.2.2. Elektroenergetski sustav
312
6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
315
6.3.1. Zaštitne i regulacijske građevine
315
6.3.2. Vodoopskrbni sustav
316
6.3.3. Sustav odvodnje otpadnih voda
316
7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
317
8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH
CJELINA
317
9. POSTUPANJE S OTPADOM
319
10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
320
10.1. MJERE ZA ZAŠTITU VODA
320
10.2. MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA
321
10.3. MJERE ZA ZAŠTITU TLA
321
10.4. MJERE ZA ZAŠTITU BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA
322
10.5. MJERE ZA ZAŠTITU OD BUKE
323
10.6. OBVEZE PROVOÐENJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ
323
11. MJERE PROVEDBE
323
11.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG
UREÐENJA
323
11.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH
MJERA
324
11.3. PODRUČJA I LOKALITETI ZA ISTRAŽIVANJE I PRAĆENJE
POJAVA I PROCESA U PROSTORU
324
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
I. OBRAZLOŽENJE
O. UVOD
U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 30/94., 68/98. i 61/2000.)
Osječko-baranjska županija je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije Osječkobaranjske ("Županijski glasnik", broj 6/99.) utvrdila potrebu izrade Prostornog plana Osječkobaranjske županije (u daljnjem tekstu : Prostorni plan).
U pripremnim aktivnostima za izradu Prostornog plana izrađene su četiri studije kojima je detaljnije
razmatrano stanje i problemi te utvrđene koncepcije razvitka prometa, pojedinih infrastrukturnih
sustava (vodoopskrba, odvodnja i plinoopskrba) i zbrinjavanja otpada. U izradi Prostornog plana
obavljeni su brojni kontakti s ustanovama s javnim ovlaštenjima, županijskim uredima, jedinicama
lokalne samouprave te organizacijama i stručnjacima.
U skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine", broj 69/99.),
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, konzervatorski odjel u Osijeku dostavilo je
17.07.2000. godine podatke o kulturnim dobrima za potrebe izrade Prostornog plana Osječkobaranjske županije (Klasa: 350-02/00-01/55, Ur. broj: 2158-18-33-00-01, a Ministarstvo obrane je
17.08.2000. godine dostavilo očitovanje (Klasa: 350-01/00-01/15, Ur. broj: 512M3-0202-00-4) s ulaznim
parametrima od interesa obrane.
Temeljni dokumenti prostornog uređenja u skladu s kojima je izrađen Prostorni plan su Strategija
prostornog uređenja Republike Hrvatske(1) i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske
("Narodne novine", broj 50/99.).
U izradi Prostornog plana korišteni su svi važeći prostorni planovi za područje nekadašnjih općina,
generalni urbanistički planovi, planovi uređenja manjih naselja te Osnove korištenja i zaštite prostora.
Informacijsku bazu za izradu Prostornog plana čine u osnovi statistički podaci Ureda za statistiku
Osječko-baranjske županije, te podaci prikupljeni u ustanovama s javnim ovlaštenjima.
Također je korištena obimna projektna, studijska i druga dokumentacija izrađena za potrebe razvoja
pojedinih segmenata infrastrukturnih i drugih prostornih sustava.
Na 26 sjednici Poglavarstva Osječko-baranjske županije održanoj 28.09.1998. godine osnovano je
Stručno povjerenstvo za praćenje izrade Prostornog plana, koje je radilo na posebnim sjednicama i u
okviru prethodne rasprave. U sklopu prethodne rasprave održano je jedanaest sastanaka na kojima je
raspravljano o najznačajnijim segmentima Prostornog plana. Na temelju rezultata prethodne rasprave
izrađen je Nacrt prijedloga Prostornog plana.
Nositelj izrade Prostornog plana kao i svih aktivnosti u provođenju postupka donošenja Prostornog
plana je Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije. U izradi Prostornog plana ostvarena
je stručna suradnja sa Zavodom za prostorno planiranje, d.d. Osijek i Zavodom za urbanizam i
izgradnju, d.d. Osijek, koje su kao suradničke organizacije uključene u izradu Prostornog plana.
(1) Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje: Strategija prostornog uređenja
Republike Hrvatske, Zagreb, srpnja 1997. god.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
1
POLAZIŠTA
2
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
1. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PODRUČJA U
ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE DRŽAVE
Osječko-baranjska županija se nalazi u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Sa sjevera graniči s
Republikom Mađarskom, s istoka SR Jugoslavijom, a četiri susjedne županije su: Virovitičkopodravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska. S obzirom na fizionomske
osobitosti, s gledišta globalnog planskog pristupa pripada skupini županija sjeveroistočne Hrvatske s
kojima čini prostorno-plansku cjelinu Istočne Hrvatske. Za ovu cjelinu osobito su značajni riječni
tokovi Dunava, Drave i Save koji uvjetuju uređenje prostora i određuju koridore velike državne i
međunarodne infrastrukture, osobito transeuropske magistralne i regionalne prometne pravce.
Prometni i geostrateški položaj Osječko-baranjske županije određuju podravski i podunavski koridor
koji prolaze njezinim područjem, dok posavski koridor tangira Županiju i od velikog je značaja za
njezine prometne tokove. Razvoj podunavskog koridora i istočnog urbanog područja je Strategijom
prostornog uređenja Hrvatske ocjenjen kao osobito značajan za uravnoteženi razvoj Hrvatske.
Znatno područje Županije čine područja s ograničenjima u razvoju od čega (38,8%) pripada posebnoj
problemskoj cjelini, području uz državnu granicu, a 86 naselja na ratom zahvaćenom području
Županije je pod posebnom državnom skrbi. Ova područja zahtijevaju posebne mjere za poticanje
razvoja.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
3
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Površina Osječko-baranjske županije iznosi 4.149 km2 što čini 7,3% kopnenog državnog teritorija, a
367.193 stanovnika (koliko je živjelo na ovom području 1991. godine) činilo je 7,7% ukupnog
stanovništva Hrvatske. Po površini zauzima četvrto, a po broju stanovnika treće mjesto među
županijama u Hrvatskoj.
Teritorijalno-političkim ustrojstvom, uređenim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u
Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97., 50/98., 68/98., 22/99., 42/99., 117/99., 128/99. i
40/2000.), područje Osječko-baranjske županije organizirano je u 42 jedinice lokalne samouprave, 7
gradova i 35 općina. Gustoća naseljenosti od 88,5 st./km2 iznad je prosječne gustoće naseljenosti na
području Države. Stanovništvo Županije naseljeno je u 264 naselja što čini 3,9% naselja u Hrvatskoj.
Udjel poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini Županije, koji iznosi 64%, iznad je zastupljenosti
poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj. Međutim, 27% udjela šumskih površina u ukupnoj
površini Županije znatno je ispod zastupljenosti šumskih površina u Državi.
Osobitu vrijednost područja Županije čini kvalitetno poljoprivredno zemljište, te njezine sačuvane
prirodne vrijednosti (Kopački rit, područje uz Dravu, obronci Krndije).
Prirodni resursi među kojima se ističe kvalitetno poljoprivredno zemljište, povoljan prometnogeografski položaj, demografski potencijal, relativno povoljna mreža naselja, stupanj razvijenosti
infrastrukturnih sustava i očuvanost prirodne i graditeljske baštine, osnove su budućeg razvoja
Županije.
Ovome treba dodati iskustvo, znanje i umješnost stanovništva u tradicionalno razvijenim
gospodarskim granama, poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji, kao jedan od resursa za
prevladavanje iznimno teškog stanja u gospodarstvu.
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Površina, stanovništvo i naseljenost
Podaci o površini, stanovništvu i naseljenosti sadržani su u tablici br. 1. Ukupna površina Županije
iznosi 4.149 km2. Međusobni odnos površina jedinica lokalne samouprave prikazan je na slici br. 2.
Najveću površinu ima Općina Bilje sa 343,52 km2, a najmanju Općina Vuka sa 34,91 km2. Površina svih
gradova iznosi 23,1% ukupne površine Županije, a površina ostalih općina 76,9%. Prosječna veličina
jedinice lokalne samouprave iznosi 98,9 km2, a 23 općine i 2 grada imaju površinu ispod prosjeka.
km2
POVRŠINE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
400
350
300
250
200
150
100
50
Vuka
Viljevo
Vladislavci
Trnava
Viškovci
Semeljci
Šodolovci
Strizivojna
Popovac
Punitovci
Satnica Đakovačka
Podgorač
Petlovac
Petrijevci
Marijanci
Podravska Moslavina
Koška
Magadenovac
Levanjska Varoš
Gorjani
Jagodnjak
OPĆINE
Kneževi Vinogradi
Erdut
Feričanci
Ernestinovo
Đurđenovac
Draž
Drenje
Donja Motičina
Čepin
Darda
Bizovac
Bilje
GRADOVI
Čeminac
Osijek
Antunovac
Našice
Valpovo
Belišće
Đakovo
Beli Manastir
Donji Miholjac
0
Sl. 2
4
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
POVRŠINE, STANOVNIŠTVO I STANOVI
STANOVNICI
OSJEČKO-BARANJSKA
ŽUPANIJA
STANOVI
DOMAĆINSTVA
POVRŠINA
POPIS 1981. POPIS 1991. POPIS 1981. POPIS 1991.
km2
ŽUPANIJA
Ukupno
GRADOVI
Ukupno
GUSTOĆA
NASELJENOS
TI 1991.
Tablica br. 1.
%
*4152,41 100
959,92
23,1
broj
%
broj
%
356286 100
367193 100
212730
225538
59,7
61,4
broj
%
110094 100
66203
60,1
broj
%
128896 100
POPIS
1981.
POPIS
1991.
broj
broj
Broj
stan./
2
km
113923
123336
88,4
76983
59,7
69752
76905
234,9
1
Beli Manastir
54,86
1,3
12056
3,4
13108
3,6
3809
3,5
4565
3,5
3938
4380
238,9
2
Belišće
68,75
1,7
11524
3,2
12456
3,4
3486
3,2
4289
3,3
3670
4311
181,2
3
Donji Miholjac
153,55
3,7
10003
2,8
10650
2,9
3159
2,9
3653
2,8
3280
3569
69,4
4
Ðakovo
170,04
4,1
27304
7,7
29493
8,0
7308
6,6
8440
6,5
7534
8677
173,4
5
Našice
200,32
4,8
15629
4,4
17432
4,7
4831
4,4
5720
4,4
4860
5759
87,0
6
Osijek
169,74
4,1
124107
34,8
129792
35,3
40085
36,4
46001
35,7
42781
45941
764,7
7
Valpovo
OPĆINE
Ukupno
142,66
3,4
12107
3,4
12607
3,4
3525
3,2
4315
3,3
3689
4268
88,4
3192,49
76,9
143556
40,3
141655
38,6
43891
39,9
51913
40,3
44171
46431
44,4
57,05
1,4
4147
1,2
4246
1,2
1095
1,0
1260
1,0
1173
1242
74,4
343,52
8,3
6805
1,9
6455
1,8
2176
2,0
2306
1,8
2234
2164
18,8
1
Antunovac
2
Bilje
3
Bizovac
85,65
2,1
5159
1,4
5073
1,4
1603
1,5
1778
1,4
1598
1718
59,2
4
Čeminac
72,31
1,7
3253
0,9
3536
1,0
922
0,8
1102
0,9
963
1123
48,9
5
Čepin
105,69
2,5
10584
3,0
12285
3,3
2966
2,7
3707
2,9
3012
3674
116,2
6
Darda
86,75
2,1
7142
2,0
8685
2,4
2097
1,9
2850
2,2
2161
2896
100,1
149,84
3,6
5236
1,5
4623
1,3
1944
1,8
2975
2,3
1882
1777
30,9
51,67
1,2
1905
0,5
1990
0,5
577
0,5
692
0,5
571
648
38,5
106,51
2,6
3808
1,1
3375
0,9
1156
1,1
1309
1,0
1183
1144
31,7
7
Draž
8
Donja Motičina
9
Drenje
10
Ðurđenovac
121,01
2,9
8653
2,4
9097
2,5
2806
2,5
2967
2,3
2772
3074
75,2
11
Erdut
157,78
3,8
10877
3,1
10197
2,8
3397
3,1
5484
4,3
3515
3418
64,6
12
Ernestinovo
85,79
2,1
2968
0,8
2898
0,8
824
0,7
935
0,7
843
903
33,8
13
Feričanci
45,89
1,1
2771
0,8
2676
0,7
913
0,8
1013
0,8
926
936
58,3
14
Gorjani
53,38
1,3
2097
0,6
1916
0,5
684
0,6
658
0,5
684
647
35,9
15
Jagodnjak
104,90
2,5
3850
1,1
3602
1,0
1170
1,1
1234
1,0
1158
1153
34,3
16
Kneževi Vinogradi
183,20
4,4
7525
2,1
6848
1,9
2505
2,3
2946
2,3
2520
2493
37,4
17
Koška
122,32
2,9
5660
1,6
5615
1,5
1663
1,5
1783
1,4
1663
1843
45,9
18
Levanjska Varoš
135,56
3,3
1670
0,5
1378
0,4
596
0,5
699
0,5
570
497
10,2
19
Magadenovac
112,06
2,7
2802
0,8
2432
0,7
915
0,8
908
0,7
861
826
21,7
20
Marijanci
65,72
1,6
3113
0,9
3020
0,8
907
0,8
969
0,8
904
949
46,0
21
Podravska Moslavina
44,46
1,1
1834
0,5
1606
0,4
536
0,5
537
0,4
513
505
36,1
22
Petlovac
93,14
2,2
3730
1,0
3785
1,0
1150
1,0
1303
1,0
1167
1255
40,6
23
Petrijevci
69,87
1,7
3019
0,8
2972
0,8
975
0,9
1357
1,1
960
1005
42,5
24
Podgorač
130,84
3,2
4318
1,2
4019
1,1
1492
1,4
1603
1,2
1441
1408
30,7
25
Punitovci
39,34
0,9
2269
0,6
2027
0,6
592
0,5
633
0,5
633
628
51,5
26
Popovac
60,04
1,4
3812
1,1
3623
1,0
1189
1,1
1448
1,1
1184
1255
60,3
27
Satnica Ðakovačka
44,71
1,1
2461
0,7
2623
0,7
636
0,6
691
0,5
650
709
58,7
28
Semeljci
56,86
1,4
5202
1,5
4980
1,4
1502
1,4
1541
1,2
1519
1563
87,6
29
Strizivojna
36,29
0,9
2659
0,7
2728
0,7
667
0,6
734
0,6
685
759
75,2
30
Šodolovci
78,32
1,9
2755
0,8
2604
0,7
829
0,8
892
0,7
829
806
33,2
31
Trnava
82,78
2,0
2562
0,7
2206
0,6
727
0,7
803
0,6
740
695
26,6
32
Viljevo
93,34
2,2
2895
0,8
2657
0,7
1015
0,9
1038
0,8
986
922
28,5
33
Viškovci
44,25
1,1
2257
0,6
2154
0,6
581
0,5
583
0,5
570
600
48,7
34
Vladislavci
36,74
0,9
2409
0,7
2360
0,6
731
0,7
761
0,6
720
797
64,2
35
Vuka
34,91
0,8
1349
0,4
1364
0,4
353
0,3
414
0,3
381
399
39,1
IZVOR:
Popis stanovništva 1981. i 1991.godine
Dokumentacija 1/ 97., Ured za statistiku Osječko-baranjske županije
* Podaci o površinama pojedinih JLS, dobiveni u Županijskom uredu za statistiku razlikuju se od ukupne površine
županije za 3,0 km2. Izvor greške u tijeku izrade PPŽ nije utvrđen.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
5
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Površina područja uz granicu Županije iznosi 1.715,76 km2, što iznosi 41,32% ukupne površine
Županije. Na ovom području nalazi se 14 jedinica lokalne samouprave sa 95.364 stanovnika.
Površina graničnog područja u odnosu na ukupnu površinu Županije iznosi 41,32%.
POVRŠINA GRANIČNOG PODRUČJA
Tablica br. 2.
RED.
BROJ
UDIO U
POVRŠINI
ŽUPANIJE
(%)
1,32
1,66
3,70
3,44
10,11
8,27
3,61
3,80
2,53
4,41
1,58
1,07
POVRŠINA
(km2)
GRAD/OPĆINA
1.
Beli Manastir
2.
Belišće
3.
Donji Miholjac
4.
Valpovo
GRADOVI UKUPNO:
1.
Bilje
2.
Draž
3.
Erdut
4.
Jagodnjak
5.
Kneževi Vinogradi
6.
Marijanci
7.
Moslavina Podravska
54,86
68,75
153,55
142,66
419,82
343,52
149,84
157,78
104,90
183,20
65,72
44,46
8.
Petlovac
9.
Popovac
10.
Viljevo
OPĆINE UKUPNO:
GRANIČNO PODRUČJE
UKUPNO:
ŽUPANIJA UKUPNO:
UDIO U
POVRŠINI
GRANIČNOG
PODRUČJA (%)
3,32
4,16
9,29
8,63
24,47
20,78
9,07
9,55
6,11
11,08
3,98
2,69
93,14
60,04
93,34
1.295,94
2,24
1,45
2,25
31,22
5,64
3,63
5,65
75,53
1.715,76
4.152,41
41,32
100,00
100,00
-
Podaci o površini, stanovništvu i gustoći naseljenosti sadržani su u sljedećoj tablici:
GRANIČNO PODRUČJE ŽUPANIJE
Tablica br. 3.
Naziv županije
POVRŠINA
OSJEČKO-BARANJSKA
ŽUPANIJA
PODRUČJE ŽUPANIJE
OBALNO
čl. 45. Zakona o prostornom
uređenju
OTOČNO
čl. 45. Zakona o prostornom
uređenju
KONTINENTALNO
GRANIČNO PODRUČJE
OSTALO
ŽUPANIJA UKUPNO:
6
km2
GUSTOĆA
NASELJENOSTI
STANOVNICI
Udio
u
povr.
Žup.
%
POPIS 1981.
POPIS 1991.
POPIS
1981.
POPIS
1991.
st/km2
BROJ
%
BROJ
%
st/km2
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
1.716
41,4
95.364
27
95.237
26
55,0
55,5
2.433
58,6
260.922
73
271.956
74
107,2
111,8
100,0
356.286
4.149
100,0
367.193
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
100,0
85,9
88,5
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Posljednjim popisom stanovništva 1991. godine je bilo utvrđeno da je na području Osječko-baranjske
županije bilo ukupno 367.193 stanovnika. Od toga broja je 23.888 ili 6,5% stanovnika privremeno
boravilo izvan Republike Hrvatske.
Kretanje stanovništva Županije u razdoblju 1961.-1991. godine bilo je pozitivno s oscilirajućom
dinamikom u međupopisnim razdobljima.
KRETANJE STANOVNIŠTVA ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE
Tablica br. 4.
POPISNE
GODINE
1961.
1971.
1981.
1991.
BROJ STANOVNIKA
OSJEČKOREPUBLIKA
BARANJSKA
HRVATSKA
ŽUPANIJA
4,159.696
328.634
4,426.221
351.164
4,601.469
356.286
4,784.265
367.193
INDEKSI RASTA
OSJEČKOREPUBLIKA
BARANJSKA
HRVATSKA
ŽUPANIJA
106,4
106,8
103,9
101,4
103,9
103,0
UDIO OSJEČKOBARANJSKE
ŽUPANIJE
%
7,9
7,9
7,7
7,6
U dinamici rasta stanovništva Županije u promatranom razdoblju se uočava značajno smanjenje rasta
između 1971. i 1981. godine što se može povezati s procesima emigracije mlađeg radno sposobnog
stanovništva. Udio stanovništva Županije u stanovništvu Republike Hrvatske konstantno se smanjuje
od 1971. godine. Na početku promatranog razdoblja u 7 gradskih naselja je živjela jedna trećina
stanovništva Županije, a na kraju razdoblja gotovo polovica.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
7
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Analiza kretanja stanovništva po jedinicama lokalne samouprave u razdoblju 1971.-1991. godine je
pokazala da su se promjene u kretanju ispoljavale u 3 pravca:
1. progresija (indeks 1991/1971. >102)
2. stagnacija (indeks 1991/1971. <102 >98)
3. depopulacija (indeks 1991/1971. <98)
Prostori progresije ili povećanja broja stanovnika do 1991. godine su bili svi gradovi, te 4 općine: Bilje,
Čepin, Darda i Vuka. Prostori demografske stagnacije su bile općine Antunovac, Bizovac, Čeminac i
Satnica Ðakovačka u kojima je u promatranom razdoblju bio zabilježen i porast i neznatan pad broja
stanovništva. Prostor depopulacije je najveći i obuhvaćao je 27 općina.
8
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Prosječna gustoća naseljenosti Županije je 1991. godine iznosila 88,4 stanovnika po 1 km2. Najveću
prosječnu gustoću naseljenosti imao je Grad Osijek (764,7 st/km2), a najmanju Općina Levanjska Varoš
(10,2 st/km2). Iznad prosjeka Županije po gustoći naseljenosti su bili osim Grada Osijeka, gradovi Beli
Manastir (238,9 st/km2), Belišće (181,2 st/km2), Ðakovo (173,4 st/km2), te općine Čepin (116,2 st/km2)
i Darda (100,1 st/km2). Grad Valpovo je imao gustoću naseljenosti jednaku prosjeku Županije, a
područja svih ostalih jedinica ispod prosjeka Županije.
U promjenama dobnog sastava stanovništva Županije ogledaju se dva istodobna demografska
procesa: smanjivanje broja i udjela mladih uz izrazito povećanje starog stanovništva. U promatranom
razdoblju od 1971. do 1991. godine na razini Županije se brojnost kontingenta 0-19 godina smanjila za
20%, a udio u ukupnom sa 34,2 na 27,2%. Istovremeno se brojnost kontingenta preko 60 godina
povećala za 24%, a udio u ukupnom sa 13,6 na 16,7%. Ovi podaci pokazuju da se radi o ubrzanom
demografskom starenju. Prema uobičajenim demografskim mjerilima, stanovništvo Osječko-baranjske
županije ima obilježja duboke starosti kao i stanovništvo Republike Hrvatske u cjelini.
POKAZATELJI STARENJA
Tablica br. 5.
PROSJEČNA
DOB
1991.
Republika Hrvatska
37,1
Osječko-baranjska županija
36,4
IZVOR: - Dokumentacija 882, DZS, Zagreb 1991.
PODRUČJE
INDEKS STAROSTI (%)*
1981.
1991.
TIP STANOVNIŠTVA
PO DOBNOM SASTAVU
52,6
43,2
66,7
61,3
Duboka starost
Duboka starost
* Indeks starosti pokazuje brojčani odnos starog (60 i više) i mladog (0-19) stanovništva (broj starih na 100 mladih)
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
9
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Stanovništvo se već smatra starim, ako je udio dobne skupine "60 i više" u ukupnom stanovništvu
12%.
POKAZATELJI STARENJA STANOVNIŠTVA
ŽUPANIJE PO JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE
Tablica br. 6.
RED.
INDEKS STAROSTI (%)
GRADOVI/OPĆINE
BROJ
1971. g.
1991.g.
1.
BELI MANASTIR
33,6
58,4
2.
BELIŠĆE
37,6
52,3
3.
DONJI MIHOLJAC
60,6
59,1
4.
ÐAKOVO
28,8
48,0
5.
NAŠICE
30,4
50,5
6.
OSIJEK
35,4
59,2
7.
VALPOVO
42,4
58,6
56,4
GRADOVI UKUPNO:
35,5
1.
Antunovac
21,9
45,2
2.
Bilje
42,0
54,3
3.
Bizovac
56,2
74,8
4.
Čeminac
24,0
55,8
5.
Čepin
27,7
43,6
6.
Darda
26,5
48,7
7.
Draž
95,7
124,8
8.
Donja Motičina
25,9
50,7
9.
Drenje
26,4
81,6
10.
Ðurđenovac
42,6
73,9
11.
Erdut
50,6
76,4
12.
Ernestinovo
36,8
62,5
13.
Feričanci
47,1
75,5
14.
Gorjani
39,7
89,8
15.
Jagodnjak
44,6
72,3
16.
Kneževi Vinogradi
54,6
88,5
17.
Koška
34,4
53,2
18.
Levanjska Varoš
49,6
110,4
19.
Magadenovac
69,6
112,0
20.
Marijanci
42,6
70,4
21.
Podrav. Moslavina
41,3
77,8
22.
Petlovac
43,0
70,4
23.
Pertijevci
72,1
80,0
24.
Podgorač
56,3
97,6
25.
Punitovci
28,2
56,3
26.
Popovac
33,5
65,9
27.
Satnica Ðakovačka
22,5
45,6
28.
Semeljci
31,8
70,7
29.
Strizivojna
30,4
50,1
30.
Šodolovci
49,4
94,0
31.
Trnava
40,3
70,7
32.
Viljevo
36,0
114,5
33.
Viškovci
23,8
54,5
34.
Vladislavci
48,2
70,1
35.
Vuka
24,6
52,5
UKUPNO OPĆINE:
44,8
69,2
UKUPNO ŽUPANIJA:
39,9
61,3
IZVOR: Ured za statistiku Osječko-baranjske županije
TIP STANOVNIŠTVA
PO DOBNOM SASTAVU
duboka starost
starost
duboka starost
starost
starost
duboka starost
duboka starost
duboka starost
starost
starost
duboka starost
duboka starost
starost
starost
izrazito duboka starost
starost
duboka starost
duboka starost
duboka starost
duboka starost
duboka starost
duboka starost
duboka starost
duboka starost
starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
duboka starost
duboka starost
duboka starost
duboka starost
duboka starost
duboka starost
duboka starost
starost
duboka starost
starost
duboka starost
duboka starost
izrazito duboka starost
starost
duboka starost
starost
duboka starost
duboka starost
Ukupnu populaciju Županije obilježava "duboka demografska starost" što znači da je 1991. godine na
svakog starijeg od 60 godina dolazilo samo 1,6 mladih (0-19) stanovnika. Čak tri grada i 21 općina
pripadali su tipu "duboka demografska starost", a 4 općine tipu "izrazito duboka demografska starost".
Izbijanjem agresije na Republiku Hrvatsku sredinom 1991. godine i tijekom Domovinskog rata te
kasnije početkom rata u susjednoj državi BiH, poremetili su se demografski tokovi na prostoru
Županije zbog ratnih migracija stanovništva. Ratne migracije su se odvijale dvosmjerno. One su
10
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
najvećim dijelom bile posljedica prisilnog iseljavanja (progona) hrvatskog stanovništva iz područja
koja su privremeno bila zaposjednuta od strane agresora. Iz zaposjednutih prostora (cijela Baranja i
najistočniji dio Županije) bilo je prognano oko 30.000 stanovnika koji su bili privremeno smješteni
uglavnom u Osijeku i drugim naseljima tada slobodnog teritorija.
Istovremeno je, najviše Osijek, ali i druga naselja slobodnog prostora Županije, napustio velik broj
stanovništva srpske narodnosti, koji se smjestio u privremeno zaposjednuta područja Hrvatske te u
susjedne države (Mađarska, Jugoslavija). Prema procjenama Baranju je naselilo oko 15-20 tisuća
stanovnika srpske narodnosti iz drugih dijelova Republike Hrvatske i susjednih država (Jugoslavija,
BiH).
Prema procjenama, a temeljem podataka relevantnih izvora, 1992. godine je na tada slobodnom
teritoriju Županije bilo privremeno smješteno oko 65.000 prognanika i izbjeglica.
Kako su migracije bile dinamički proces koji je trajao nekoliko godina, a ni danas nije završen, takav
podatak o migracijama uzrokovanim ratnim događajima nije poznat.
1.1.1.2. Naselja i stanovanje
a) Naselja
(a-1) Broj i veličina naselja
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području Osječko-baranjske županije postoji 264 naselja
od kojih se 67 naselja (25%) nalazi u gradovima (gradskim općinama), a 197 naselja (75%) u općinama.
BROJ I VELIČINA NASELJA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA
Tablica br. 7.
OSJEČKO-BARANJSKA
ŽUPANIJA
BROJ
NASELJA
1
Beli Manastir
2
Belišće
3
Donji Miholjac
4
Ðakovo
5
Našice
6
Osijek
7
Valpovo
GRADOVI UKUPNO:
1
Antunovac
2
Bilje
3
Bizovac
4
Čeminac
5
Čepin
6
Darda
7
Draž
8
Donja Motičina
9
Drenje
10
Ðurđenovac
11
Erdut
12
Ernestinovo
13
Feričanci
14
Gorjani
15
Jagodnjak
16
Kneževi Vinogradi
17
Koška
18
Levanjska Varoš
19
Magadenovac
20
Marijanci
21
Pod. Moslavina
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
4
9
7
9
19
11
8
67
2
8
8
4
6
4
6
3
12
13
4
3
4
2
5
9
10
11
6
7
5
-
BROJ
STANOVNIŠTVA
1991.
13.108
12.456
10,650
29.493
17.432
129.792
12.607
225.538
4.246
6.455
5.073
3.536
12.285
8.685
4.623
1.990
3.375
9.097
10.197
2.898
2.676
1.916
3.602
6.848
5.615
1.378
2.432
3.020
1.606
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
%U
UKUPNOM
BROJU
NASELJA
1,52
3,41
2,65
3,41
7,20
4,17
3,03
25,38
0,76
3,03
3,03
1,52
2,27
1,52
2,27
1,14
4,55
4,92
1,52
1,14
1,52
0,76
1,89
3,41
3,79
4,17
2,27
2,65
1,89
% U UKUPNOM
BROJU
STANOVNIKA
3,57
3,39
2,90
8,03
4,75
35,35
3,43
61,42
1,16
1,76
1,38
0,96
3,35
2,37
1,26
0,54
0,92
2,48
2,78
0,79
0,73
0,52
0,98
1,86
1,53
0,38
0,66
0,82
0,44
11
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
22
Petlovac
23
Petrijevci
24
Podgorač
25
Punitovci
26
Popovac
27
Satnica Ðakovačka
28
Semeljci
29
Strizivojna
30
Šodolovci
31
Trnava
32
Viljevo
33
Viškovci
34
Vladislavci
35
Vuka
35
Vuka
OPĆINE UKUPNO:
ŽUPANIJA UKUPNO:
9
2
9
4
3
2
5
2
7
6
7
3
3
3
3
197
264
3.785
2.972
4.019
2.027
3.623
2.623
4.980
2.728
2.604
2.206
2.657
2.154
2.360
1.364
1.364
141.655
367.193
3,41
0,76
3,41
1,52
1,14
0,76
1,89
0,76
2,65
2,27
2,65
1,14
1,14
1,14
1,14
74,62
100,00
1,03
0,81
1,09
0,55
0,99
0,71
1,36
0,74
0,71
0,60
0,72
0,59
064
0,37
0,37
38,58
100,00
U graničnom području Županije nalazi se ukupno 91 naselje (4 grada i 87 ostalih naselja), što čini
34,5% ukupnog broja naselja u Županiji.
NASELJA U GRANIČNOM PODRUČJU
Tablica br. 8.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
1
Beli Manastir
2
Belišće
3
Donji Miholjac
4
Valpovo
GRADOVI UKUPNO:
1
Bilje
2
Draž
3
Erdut
4
Jagodnjak
5
Kneževi Vinogradi
6
Marijanci
7
Podravska Moslavina
8
Petlovac
9
Popovac
10
Viljevo
OPĆINE UKUPNO:
GRANIČNO PODRUČJE UKUPNO:
ŽUPANIJA UKUPNO:
Udio u Županiji (%)
BROJ
NASELJA
4
9
7
8
28
8
6
4
5
9
7
5
9
3
7
63
91
264
34,5
BROJ
STANOVNIKA
1991.
13.108
12.456
10.650
12.607
48.821
6.455
4.623
10.197
3.602
6.848
3.020
1.606
3.785
3.623
2.657
46.416
95.237
367.193
26,0
U područjima od posebne državne skrbi nalazi se ukupno 64 naselja s 80.373 stanovnika.
12
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
NASELJA U PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI
Tablica br. 9.
RED.
BROJ
1.
BROJ NASELJA
GRADOVI
Beli Manastir
Gradovi ukupno:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Općine ukupno:
OPĆINE
Bilje
Čeminac
Darda
Draž
Erdut
Ernestinovo
Kneževi Vinogradi
Jagodnjak
Petlovac
Popovac
NASELJA U GRADU OSIJEKU
1.
Klisa
2.
Nemetin
3.
Sarvaš
4.
Tenja
Naselja u gradu Osijeku ukupno:
NASELJA U OPĆINI ANTUNOVAC
1.
Antunovac
Naselja u općini Antunovac ukupno:
PODRUČJE POSEBNE DRŽAVNE SKRBI UKUPNO:
ŽUPANIJA UKUPNO:
Udio u Županiji (%)
BROJ
STANOVNIKA
1991. G.
4
13.108
4
13.108
8
4
4
6
4
3
9
5
9
3
55
6.455
3.536
8.685
4.623
10.197
2.898
6.848
3.602
3.785
3.623
54.252
1
1
1
1
4
419
400
1.839
7.663
10.321
1
1
64
164
24
2.692
2.692
80.373
367.193
22
Prema navedenom popisu kao naselja vode se i četiri naselja koja nemaju nijednog stanovnika
(Sudaraž, Hrastovac, Crna Klada i Borojevci), dva naselja s jednim stanovnikom (Borovik i Merolino
Sikirevačko) i jedno naselje s dva stanovnika (Borojevci).
Prosječna veličina naselja je 1.391 stanovnik, a ukoliko se isključi Osijek kao najveće naselje, tada je
prosječna veličina 906 stanovnika.
VELIČINSKE SKUPINE NASELJA U ŽUPANIJI
Tablica br. 10.
SKUPINA (broj
stanovnika)
BROJ NASELJA
0
1-10
11-100
101-200
201-500
4
4
23
32
68
∑ = 240
70
39
11
3
∑ = 12
6
1
1
1
263
501-1.000
1.001-2.000
2.001-5.000
5.001-7.000
7.001-10.000
10.001-15.000
15.001-20.000
20.001-30.000
> 30.000
Ukupno:
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
BROJ
STANOVNIKA
1991.
0
13
1.529
4.624
22.985
∑ = 134.896
51.544
54.201
30.201
19.201
∑ = 202.096
47.671
10.146
20.317
104.761
367.193
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
% U UKUPNOM
BROJU NASELJA
1,5
1,5
8,75
12,17
25,86
% U UKUPNOM
BROJU
STANOVNIKA
0,00
0,04
0,42
1,26
6,26
26,62
14,83
4,18
1,14
14,04
14,76
8,22
5,23
2,28
0,38
0,38
0,38
100,00
12,98
2,76
5,53
28,53
100,00
13
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
U pogledu veličine prevladavaju naselja od 201-1.000 stanovnika (138 naselja, 52% od ukupnog broja),
a slijede naselja od 1.001-2.000 stanovnika (39 naselja, 15% od ukupnog broja) i naselja od 101-200
stanovnika (32 naselja, 12% od ukupnog broja), a u njima je 1991. godine živjelo 133.354 stanovnika
(36% od ukupnog broja stanovnika). Ako se navedenim skupinama priključe i naselja veličine od 0-100
stanovnika (31 naselje, 1.542 stanovnika) vidljivo je da u Županiji prevladavaju mala naselja veličine
do 2.000 stanovnika kojih ima ukupno 240 (91% od ukupnog broja) i u kojima je 1991. godine živjelo
134.896 stanovnika (36,7% od ukupnog broja stanovnika).
Veličinske skupine naselja u graničnom području su sljedeće:
VELIČINSKE SKUPINE NASELJA U GRANIČNOM
PODRUČJU (14 gradova/općina)
Tablica br. 11.
OSJEČKO-BARANJSKA
ŽUPANIJA
0
1-10
11-100
101-200
201-500
501-1.000
1.001-2.000
2.001-5.000
5.001-7.000
7.001-10.000
10.001-15.000
15.001-20.000
20.001-30.000
> 30.000
GRANIČNO PODRUČJE
UKUPNO:
ŽUPANIJA UKUPNO:
Udio u Županiji (%)
BROJ
NASELJA
2
1
8
9
21
29
13
3
2
2
1
0
0
0
91
264
34,5
BROJ
STANOVNIKA
1991.
0
2
512
1.258
6.854
21.449
18.644
8.098
12.450
15.824
10.146
0
0
0
% U UKUPNOM
BROJU NASELJA
% U UKUPNOM BROJU
STANOVNIKA
2,33
1,16
9,30
9,90
23,08
31,87
14,29
3,49
2,33
2,33
1,16
,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,56
1,32
7,20
22,52
19,58
8,84
13,59
17,27
11,07
0,00
0,00
0,00
95.237
367.193
26
100,00
-
100,00
-
U razmještaju naselja ovisno o veličinskim skupinama uočene su sljedeće osobitosti:
-
veći dio najmanjih naselja od 0-100 stanovnika (16 od ukupno 31 naselja) nalazi se u brdskom
(jugozapadnom) dijelu Županije, a ostalih 15 naselja raspršeno je na ostalom prostoru,
-
veliki dio naselja od 101-500 stanovnika uglavnom se nalazi u zapadnom dijelu Županije, gdje
su znatno gušće razmještena u odnosu na istočni dio,
-
naselja od 501-1.000 stanovnika gotovo i nema u jugozapadnom brdskom dijelu Županije, a u
ostalim područjima su dosta ravnomjerno razmještena,
-
naselja od 1.001-2.000 stanovnika smještena su uglavnom u sjeveroistočnim, istočnim i
jugoistočnim dijelovima Županije, a u brdskom, središnjem i sjeveroistočnom dijelu Županije
gotovo ih uopće nema,
-
sva ostala naselja s više od 2.000 stanovnika koncentrirana su na područjima u blizini bivših
općinskih središta, a osobito oko Osijeka.
U cjelini gledano mala naselja do 500 stanovnika pretežito su smještena u zapadnim dijelovima
Županije, naselja od 501-2.000 stanovnika su dosta ravnomjerno razmještena na cijelom području
Županije, a naselja s više od 2.000 stanovnika su koncentrirana oko bivših općinskih središta.
14
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
POLAZIŠTA
15
POLAZIŠTA
16
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Razmještaj stanovništva karakteriziran je njegovom koncentracijom u naseljima smještenim na
glavnim cestovnim pravcima, koji svoje ishodište imaju u Osijeku i granaju se u šest smjerova (prema
Ðakovu, Našicama, D. Miholjcu, B. Manastiru, Erdutu i Vinkovcima). U 60 naselja (23% od ukupnog
broja naselja u Županiji) koja se nalaze na navedenim pravcima (uključujući i Osijek) nastanjeno je
253.556 stanovnika (69% od ukupnog broja stanovnika Županije). Ako se isključi Osijek, udjel u
ukupnom stanovništvu Županije iznosi 41%, što je znatno manje, ali također pokazuje koncentraciju
stanovništva na navedenim pravcima.
NASELJA I STANOVNICI NA POJEDINIM CESTOVNIM
PRAVCIMA (osovinama urbanizacije)
Tablica br. 12.
RED.
BROJ
CESTOVNI PRAVAC
(osovina urbanizacije)
1.
2.
3.
Livana-Ðakovo-Piškorevci
Samatovci-Našice-Feričanci
Višnjevac-Valpovo/Belišće
Donji Miholjac-Gezinci
4.
Podravlje-B. ManastirKneževo
5.
Nemetin-Dalj-Erdut
6.
Brijest-Antunovac-Ada
UKUPNO 1 do 6
UKUPNO (sa Osijekom)
UKUPNO ŽUPANIJA:
BROJ
NASELJA
BROJ
STANOVNIKA
1991. G.
% U UKUPNOM
BROJU
STANOVNIKA
ŽUPANIJE
9,76
6,35
% U UKUPNOM
BROJU NASELJA
ŽUPANIJE
8
14
35.849
23.324
3,03
5,30
16
43.523
11,85
6,06
10
27.548
7,50
3,79
5
6
59
60
264
11.613
6.938
148.795
253.556
367.193
3,16
1,89
40,52
69,05
100,00
1,90
2,27
22,35
22,73
100,00
(a-2) Urbanizacija područja Županije
Sukladno sa Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske u sklopu analize i ocjene naselja i
naseljenosti za potrebe planskog uređenja prostora moraju se obuhvatiti postojeće strukture i
tendencije njihovih promjena, pri čemu posebnu pažnju zaslužuju gradovi koji su inicijatori prostorne
mobilnosti stanovništva i socioekonomske preobrazbe seoskih naselja.
Za razvoj gradova usko je vezan pojam urbanizacije, iako se on odnosi i na seoska naselja. U
gradovima urbanizacija se manifestira povećanjem broja i obilježja stanovništva, razvitkom gradskih
funkcija i prostorno-fizičkih struktura, a u selima ove promjene vode ka podizanju seoskih naselja na
razinu gradske organiziranosti, funkcionalne složenosti i načina gradnje.
Kriteriji za određivanje urbaniziranosti naselja su različiti u raznim zemljama. U Strategiji prostornog
uređenja Republike Hrvatske kompleksni procesi urbanizacije sagledani su polaznom tipizacijom
prostora, kvalitativnom analizom procesa i tipizacijom razvojnih promjena.
Rezultati istraživanja urbane i razvojne preobrazbe prostora i naselja u Strategiji prostornog uređenja
Republike Hrvatske su prikazani u kartografskom prikazu, na temelju kojeg se u Osječko-baranjskoj
županiji mogu konstatirati područja pretežito gradskih obilježja i područja s utvrđenim stupnjem
urbanizacije, koja čine grad Osijek s okolnim naseljima te pojedinim naseljima u Baranji i na pravcu
Osijek-Donji Miholjac, dok su ostala područja, područja prelaznih obilježja između urbaniziranog
prostora i sela, te područja koja imaju pretežito seoska obilježja. Također je konstatirano da prigradska
urbanizirana zona oko Osijeka spada u najveće zone takve vrste u Hrvatskoj, a socioekonomska regija
Osijeka spada među 4, po veličini odnosno broju stanovnika, najveće regije u Državi. Na području
Osječko-baranjske županije uočavaju se dvije osovine urbanizacije: Osijek-Darda-Beli Manastir i
Osijek-Valpovo-Belišće.
S obzirom da u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske nisu precizno navedeni kriteriji za
tipizaciju naselja i utvrđivanje razvojnih promjena, za potrebe analize stanja i sagledavanja procesa
urbanizacije na području Županije izvršene su analize i ocjene na temelju kriterija definiranih samo za
potrebe izrade Prostornog plana Županije.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
17
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Tipizacija naselja
Tipizacija naselja Županije temelji se na kategorizaciji utvrđenoj u Strategiji prostornog uređenja
Republike Hrvatske u kojoj su naselja razvrstana u 4 osnovne kategorije. Izdvajanje naselja Županije u
pojedine kategorije izvršeno je na temelju sljedećih kriterija:
KRITERIJI ZA TIPIZACIJU URBANIZIRANOSTI
NASELJA
Tablica br. 13.
KRITERIJI
RED.
BROJ
1.
2.
3.
TIP NASELJA
Gradska naselja
Prijelazna-jače
urbanizirana naselja
Prijelazna-slabije
urbanizirana naselja
≤ 5,00
% RADNIH
MJESTA U
ODNOSU NA BROJ
AKTIVNOG
STANOVNIŠTVA
≥ 50,00
%
DOMAĆINSTAVA
BEZ
POLJODJELSKOG
GOSPODARSTVA
≥ 70,00
≤ 10,00
≥ 8,00
≥ 50,00
≤ 25,00
-
≥ 30,00
UKUPNI BROJ
STANOVNIKA
1991.GOD.
% POLJOPRIV. U
UKUPNOM
STANOVNIŠTVU
≥ 5.000
≥ 2.000
≥ 1.000
Na temelju primjenjenih kriterija izvršeno je razvrstavanje naselja u pojedine kategorije.
18
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
GRADSKA I PRIJELAZNA NASELJA
Tablica br. 14.
STUPANJ
URBANIZIRANOSTI
GRADSKA NASELJA
PRIJELAZNA -JAČE
URBANIZIRANA
NASELJA
PRIJELAZNA-SLABIJE
URBANIZIRANA
NASELJA
NASELJA
Beli Manastir
Belišće
Donji Miholjac
Ðakovo
Našice
Osijek
Valpovo
UKUPNO:
Bilje
Bizovac
Čepin
Darda
Ðurđenovac
Josipovac
Višnjevac
UKUPNO:
Antunovac
Batina
Bistrinci
Bijelo Brdo
Branjin Vrh
Brijest
Čeminac
Dalj
Donja Motičina
Erdut
Ernestinovo
Feričanci
Ivanovac
Karanac
Kneževi Vinogradi
Kneževo
Koška
Ladimirevci
Laslovo
Markovac Našički
Martin
Ovčara
Petlovac
Petrijevci
Piškorevci
Sarvaš
Satnica Ðakovačka
Selci Ðakovački
Semeljci
Strizivojna
Tenja
Tvrđavica
Viškovci
Velimirovac
Vladislavci
Vuka
Zmajevac
UKUPNO:
BROJ STANOVNIKA
1991.
10.146
7.619
6.935
20.317
8.235
104.761
8.205
166.218
3.571
2.235
8.745
6.751
3.923
4.043
7.204
36.472
2.692
1.449
1.701
2.400
1.578
1.029
1.413
5.515
1.409
1.459
1.495
2.092
1.554
1.466
2.127
1.408
1.904
1.449
1.298
1.657
1.129
1.146
1.012
2.327
1.805
1.839
1.730
2.064
1.509
2.727
7.663
1.014
1.261
1.243
1.318
1.290
1.234
69.407
% U UKUPNOM BROJU
STANOVNIKA
ŽUPANIJE
45,27
9,93
29,2%
Provedenu kategorizaciju potrebno je smatrati orijentacijskom s obzirom da su korišteni podaci
dijelom iz popisa stanovništva 1991. godine (podaci o stanovništvu), a dijelom iz 2000. godine
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
19
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
(radna mjesta). Na temelju dobivenih rezultata, u gradskim naseljima na području Županije je živjelo
166.218 stanovnika, što čini 45,27% ukupnog broja stanovnika. Izdvojena grupa gradova s obzirom na
demografske, gospodarske i prostorno-fizičke karakteristike, nije konzistentna. U okviru nje znatno se
izdvaja grad Osijek, brojem stanovnika, složenom funkcionalnom strukturom i osobitostima
prostorno-fizičkih struktura (znatan udio višestambene izgradnje, veličina središnjih gradskih
područja s potezima urbaniteta, složena prostorna organizacija). I ako se Osijek izdvaja i brojem
radnih mjesta (35.925) što čini 66,8% svih radnih mjesta u gradovima Županije, odnos broja radnih
mjesta i ukupnog broja stanovnika koji iznosi 34,3% pokazuje da tri grada imaju veći broj radnih
mjesta u odnosu na ukupni broj stanovnika (Belišće, Našice i Donji Miholjac), a ostala tri grada manji
broj (Valpovo, Ðakovo i Beli Manastir).
Pod prijelaznim ili urbaniziranim naseljima podrazumijevaju se ona naselja koja su doživjela određeni
stupanj socio-ekonomske preobrazbe. U grupu jače urbaniziranih naselja izdvojeno je 8 naselja s
ukupno 36.472 stanovnika što čini 9,93% ukupnog stanovništva Županije. Od ukupno 7 prijelaznihjače urbaniziranih naselja 5 su općinska središta, a 2 su prigradska naselja grada Osijeka. U ovim
naseljima demografska komponenta procesa urbanizacije, a osobito transformacija djelatnosti
stanovništva iz primarnog u druge sektore gospodarstva znatno je ispred ostalih komponenata
procesa urbanizacije, gospodarske aktivnosti su vrlo skromne, a transformacija prostorno-fizičkih
struktura tek je u naznakama .
U grupu prijelaznih-slabije urbaniziranih naselja razvrstano je 27 naselja s ukupno 69.407 stanovnika
što čini 19,2% ukupnog stanovništva Županije. Od toga su 15 naselja općinska središta.
Iako se ova naselja izdvajaju od ostalih, procesi urbanizacije su u samom začetku, na što ukazuje još
uvijek znatan broj poljoprivrednih domaćinstava i poljoprivrednog stanovništva, nedostatak
gospodarskih sadržaja u naseljima, te karakteristike izgradnje koja se tek u središtima pojedinih
naselja počinje profilirati u male urbane oaze, i to uglavnom izgradnjom javnih sadržaja.
Potrebno je istaknuti da 14 općinskih središta prema usvojenim kriterijima nema karakteristike
prijelaznih, urbaniziranih naselja. Razlog tome je pored maloga broja stanovnika (9 naselja) i veliki
udio poljoprivrednog stanovništva i poljoprivrednih domaćinstava što ukazuje da procesi urbane
transformacije u tim naseljima još nisu započeli.
Stupanj i dinamika urbanizacije
U Hrvatskoj je 1991. godine u gradovima živjelo 51,3% ukupnog stanovništva Hrvatske, što govori da
je Hrvatska još uvijek slabije urbanizirana zemlja. U Osječko-baranjskoj županiji u gradovima živi
45,27% ukupnog stanovništva, što je znatno ispod postotka gradskog stanovništva u Hrvatskoj.
TIPOVI NASELJA PREMA SOCIO-EKONOMSKOJ
PREOBRAZBI
Tablica br. 15.
TIP NASELJA
Gradska
Prijelazna - jače urbanizirana
Prijelazna - slabije urbanizirana
Seoska
UKUPNO:
BROJ
7
7
37
196
247
%
2,8
2,8
15,0
79,4
100,0
U poređenju sa strukturom naselja u Republici Hrvatskoj u strukturi naselja Osječko-baranjske
županije znatno je veći broj seoskih naselja i nešto veći broj gradskih naselja, a manji broj prijelaznih
urbaniziranih naselja.
Prema prikazu urbane i razvojne preobrazbe prostora i naselja u Hrvatskoj, sadržanom u Strategiji
prostornog uređenja Hrvatske, područje Županije u značajnom dijelu je razvrstano u područja koja
imaju pretežito seoska obilježja ili prijelazna obilježja između urbaniziranog prostora i sela, i po tome
se znatno razlikuju od područja zagrebačke, riječke i splitske makroregije. Razlog tome dijelom je i u
20
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
prirodnim osobitostima i gospodarskoj strukturi područja županije s razvijenom poljoprivrednom
proizvodnjom. Međutim, može se konstatirati da su se, pored Osijeka kao izrazitog žarišta razvoja
makroregionalnog značaja, razvili i manji gradovi sa znatnom koncentracijom stanovništva. Tako
odnos gradskog stanovništva grada Osijeka i ostalih gradskih naselja na području Županije iznosi
63,0:37,0%.
Dinamika preobrazbe naselja u uskoj je vezi s demografskom komponentom procesa urbanizacije.
Praćenje procesa urbanizacije na temelju kretanja broja gradskog stanovništva u proteklom razdoblju
nije moguće egzaktno utvrditi bez primjene istih kriterija za definiranje gradova u svim vremenskim
razdobljima, a ti kriteriji su se mijenjali. Osim toga nedostaju točni podaci o kretanju stanovništva od
zadnjeg popisa stanovništva 1991. godine do danas. Zbog toga je dinamika urbanizacije utvrđena
izračunavanjem indeksa porasta gradskog stanovništva samo za razdoblje 1981. – 1991., uz
pretpostavku da se u tom razdoblju broj gradova nije mijenjao.
U navedenom razdoblju porast ukupnog stanovništva Hrvatske iznosio je 3,5%, a porast gradskog
stanovništva je istovremeno iznosio 12,4%. U Osječko-baranjskoj županiji u istom razdoblju porast
ukupnog stanovništva je bio identičan porastu stanovništva u Republici Hrvatskoj (3,5%), ali je porast
gradskog stanovništva iznosio svega 5,4%, što je znatno manje od porasta gradskog stanovništva u
Hrvatskoj1. Potrebno je istaknuti da je na tako usporeni porast gradskog stanovništva utjecala
stagnacija demografskog rasta grada Osijeka.
Proces urbanizacije područja Osječko-baranjske županije kroz duže vremensko razdoblje moguće je
pratiti na temelju razmatranja kretanja stanovništva na njezinom cjelokupnom području iz čega se
mogu uočiti tijek i područja na koja se proces urbanizacije usmjeravao.
Osječka makroregija, analizirana u radovima koji su rađeni nakon II svjetskog rata, obuhvaća 14
nekadašnjih općina Istočne Hrvatske, nalazila se u razdoblju od 1880. – 1971. godine na drugom
mjestu po dinamici razvoja gradskih naselja, odmah poslije Zagrebačke2.
Nakon II svjetskog rata proces industrijalizacije zemlje intenzivirao je i razvoj procesa urbanizacije u
svim krajevima Hrvatske, pa tako i u osječkoj makroregiji. Za prvo razdoblje (1948.-1961.)
karakterističan je ravnomjerni razvoj većine gradskih naselja, a naročito se razvijaju pojedina
prigradska naselja (izraziti primjer je Višnjevac). Stanovništvo u svim gradskim naseljima je bilo u
porastu, ali porast stanovništva ima i niz seoskih naselja. Izuzetak je područje Baranje, gdje je u to
(1)
(2)
Broj stanovnika grada Osijeka 1981., je procjenjen za područje koje se u popisu 1991. godine smatra gradom Osijekom
M.Cić : “Opće težnje demografskog razvoja gradskih naselja u razdoblju 1880.-1971. god.” Centralna naselja i gradovi
SR Hrvatske, Školska knjiga Zagreb, Zagreb, 1976.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
21
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
vrijeme veliki broj naselja imao pad stanovništva. Izražena je privlačna snaga grada Osijeka koji je,
osim na imigraciju stanovništva iz okolnih seoskih naselja, utjecao i na imigraciju iz šireg područja
Slavonije i Baranje.
Razdoblje od 1953.-1961., pokazuje prve znakove jasnije polarizacije u prostoru. Gradska naselja (bivša
općinska središta) imaju najintenzivniji populacijski rast, također i prigradska naselja. Znatni porast
stanovništva bilježe i naselja koja su u to vrijeme bila središta gospodarskog razvitka (Belišće,
Ðurđenovac).
U razdoblju 1961.-1971., populacijska dinamika gradskih naselja na području osječke makroregije i
dalje je u porastu i u to vrijeme je bila iznad prosjeka demografskog rasta gradskih naselja u Hrvatskoj.
Sva gradska naselja (tadašnja općinska središta) koja se danas nalaze na području Osječko-baranjske
županije izuzev D. Miholjca imaju intenzivni demografski rast. Znatni porast stanovništva imaju i
prigradska naselja (Višnjevac, Bilje, Čepin). Međutim ostala naselja, izuzev relativno malog broja
prigradskih naselja i naselja uz značajnije prometne koridore imaju pad broja stanovnika. Smanjenje
broja stanovnika u seoskim naseljima, u tako velikom broju naselja, nije do tada zabilježeno od kraja II
svjetskog rata.
Proces pražnjenja seoskih naselja nastavljen je i u razdoblju 1971.-1981. godine. Gradska naselja i dalje
su u porastu, premda je demografski pritisak na njih oslabljen u odnosu na prethodna razdoblja.
Intenzivno se naseljavaju naselja prvog kruga oko Osijeka (Livana, Brešće, Tenja i Bilje), a nešto slabiji,
ali ipak pozitivan razvoj imala su prigradska naselja uz ostale gradove. Jasno se diferenciraju područja
uz prometne koridore Osijek-Našice, Osijek-Ðakovo, uz koje je porastao broj stanovnika, od ostalih
područja u kojima je broj stanovnika u opadanju. Proces urbanizacije širi se od gradova na usku zonu
njihove okolice, te naselja duž glavnih prometnica koje povezuju veća gospodarska središta.
U tom razdoblju dogodile su se i značajne promjene u strukturi zaposlenog stanovništva u gradovima,
u kojima je znatno porastao broj zaposlenih u sekundarnom sektoru, izuzev u Osijeku koji je
intenzivniji rast sekundarnog sektora imao u prethodnim razdobljima. Gotovo ravnomjerno se
povećao udio zaposlenih u uslužnim djelatnostima, a razina zaposlenih u društvenim djelatnostima u
svim gradovima je dosta visoka, što ukazuje na jačanje urbanih funkcija manjih gradova. U razdoblju
1981.-1991., ove tendencije su se nastavile.
KRETANJE STANOVNIŠTVA U GRADSKIM
NASELJIMA ŽUPANIJE
Tablica br. 16.
RED.
BROJ
GRADSKA
NASELJA
BROJ STANOVNIKA PO POPISNIM
GODINAMA
1961.
1971.
1981.
1991.
4.804
7.206
9.118
10.146
12.077
15.987
18.105
20.317
71.782
93.092
*103.320
104.761
5.247
5.222
6.044
6.935
4.187
5.780
6.753
8.235
4.620
6.055
6.780
7.619
5.174
6.630
7.611
8.205
107.891
139.972
157.731
166.218
1.
Beli Manastir
2.
Ðakovo
3.
Osijek
4.
Donji Miholjac
5.
Našice
6.
Belišće
7.
Valpovo
Ukupno gradska naselja:
Osječko-baranjska
328.634
351.164
356.286
367.193
županija:
Udio u Županiji %:
32,8
39,8
44,2
45,3
* Procjena zbog različitosti statističke evidencije naselja u 1981. i 1991. g.
INDEKSI
71/61.
150
132
130
99
138
131
128
130
81/71.
126
113
111
116
117
112
115
112
91/81.
111
112
101
115
122
112
108
105
91/61.
211
168
146
132
197
165
158
154
107
101
103
112
IZVOR: - SLJŽ Osječko-baranjske 1996., Ured za statistiku Osječko-baranjske Županije
-
22
M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH 1857.-1971., Zagreb, 1997.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Normalni tijek procesa urbanizacije je prekinut izbijanjem ratnih sukoba koji je neposredno zahvatio
istočno područje Županije, a posredno je uticao na njezin cjelokupni razvitak. Sljedeći popis
stanovništva ukazat će egzaktno na tijek demografske komponente procesa urbanizacije. Činjenica je
da su i demografska i prostorno-fizička komponenta procesa urbanizacije zavisne o gospodarskim
aktivnostima koje su u pravilu pokretač njihovog razvoja. S obzirom na stanje gospodarstva u
gradovima na području Županije, može se pretpostaviti da su i procesi daljnje urbanizacije područja
Županije u ovom trenutku u stagnaciji.
(a-3) Socio-ekonomske gradske regije
Koncentracijom stanovništva, gospodarske moći i društvenih aktivnosti gradovi su postali težišta
cjelokupnog razvitka. U njima je sadržana pokretačka snaga za razvoj šireg područja. Grad je sa svojim
okolišem povezan složenim interakcijskim vezama, a područje na kojem se te veze manifestiraju
definira se kao gradska regija.
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske na području Države izdvojeno je 13 socioekonomskih gradskih regija, koje se međusobno razlikuju u veličini i strukturi. Socio-ekonomska regija
grada Osijeka spada u 4 makroregije u Hrvatskoj koje se ističu po svojoj veličini, odnosno broju
stanovnika.
Za potrebe izrade Prostornog plana Županije gradske regije su izdvojene na temelju stupnja
urbanizacije naselja u okolišu grada, kao kriterija za utvrđivanje utjecaja grada na socio-ekonomsku
preobrazbu naselja, te je procjenjeno da je radijus gradske regije grada Osijeka 15,0 km, a ostalih
gradova 7,0 km.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
23
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Prema ovako utvrđenim kriterijima karakteristike socio-ekonomskih regija su sljedeće:
NASELJA I STANOVNIŠTVO U SOCIO-EKONOMSKIM
GRADSKIM REGIJAMA
Tablica br. 17.
BROJ STANOVNIKA
GRAD
OSIJEK
ÐAKOVO
VALPOVO/
BELIŠĆE
BELI
MANASTIR
NAŠICE
DONJI
MIHOLJAC
SREDIŠNJEG
GRADA
OSTALIH
NASELJA
UKUPNO
GRAD
JAČE
URBANIZIRANO
NASELJE
5
-
BROJ NASELJA
SLABIJE
URBANISELO
ZIRANO
NASELJE
11
17
4
3
UKUPNO
104.761
20.317
62.266
10.168
167.027
30.485
1
1
34
8
15.824
7.686
23.510
2
-
2
10
14
10.146
8.235
7.927
14.916
18.073
23.151
1
1
1
3
3
6
12
10
17
6.935
2.353
9.288
1
-
-
4
4
Na području Županije samo jedna gradska regija ima 2 gradska naselja (Valpovo, Belišće).
Za ocjenu razvijenosti gradske regije bitan je pokazatelj stupanj socio-ekonomske preobrazbe naselja u
regiji. Najveća i najrazvijenija je gradska regija Osijeka, ne samo po broju stanovnika, nego i po
procesu urbanizacije koji su zahvatili naselja u regiji, te stupnju opće razvijenosti.
U ostalim gradskim regijama (izuzev Našičke) nema jače urbaniziranih naselja, a u gradskoj regiji
Donjeg Miholjca niti slabije urbaniziranih naselja.
24
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Gradovi svojim brojnim funkcijama predstavljaju središta privlačne snage i izvan područja na kojima
su započeli procesi transformacije okolnih naselja. Šira područja utjecaja gradova definiraju se kao
gravitacijska područja. Za potrebe prostornog plana gravitacijska područja gradova utvrđena su
primjenom gravitacijskog modela na temelju broja stanovnika 1991. godine.
Najveće gravitacijsko područje je područje grada Osijeka čiji utjecaj je prisutan i u središnjem prostoru
Županije na potezu prema Našicama. Može se konstatirati da se gravitacijska područja gradova u
velikoj mjeri podudaraju s područjima bivših općina. Izuzetak su dijelovi na kojima je zbog snažne
privlačne snage grada Osijeka gravitacijsko područje gradova u njegovom okruženju manje od
područja čije su središte nekada ovi gradovi predstavljali.
(a-4) Centri i osovine urbanizacije
Na temelju analize prostorne dimenzije procesa urbanizacije na području Hrvatske, u Strategiji
prostornog uređenja Hrvatske konstatirani su prostorni oblici ovog procesa karakteristični za područje
Države, a to su centri i osovine urbanizacije. Pri tome su centri urbanizacije gradovi, osobito oni s
razvijenom funkcijom rada, a osovine urbanizacije se razvijaju duž prometnih linija koje ih povezuju i
čine ih naselja u kojima dolazi do preobrazbe uglavnom uvjetovane zapošljavanjem stanovništva u
gradovima.
Razvoj ovih osovina kreće u pravcu stvaranja novih centara rada, čime se proces urbanizacije osovine
pojačava.
Na području Osječko-baranjske županije jasno je izražen ovakav prostorni oblik urbanizacije, te se
mogu izdvojiti centri urbanizacije koje čine gradovi, te osovine urbanizacije od kojih se ističe osovina
Osijek-Bilje-Darda-Beli Manastir, Osijek-Čepin-Ðakovo i Osijek-Petrijevci-Valpovo-Belišće. Daljnja
urbanizacija ove posljednje osovine prema Donjem Miholjcu logičan je i očekivani sljedeći korak u
razvoju područja, kao i jačanje i razvoj osovine Osijek-Bizovac-Koška-Našice. Također se može
očekivati intenzivniji razvoj osovina urbanizacije na pravcima koji povezuju Osijek s gradovima u
susjednoj, Vukovarsko-srijemskoj županiji (linije: Osijek-Vinkovci i Osijek-Vukovar). Potrebno je
napomenuti slab utjecaj Osijeka i Vukovara na razvoj naselja na liniji koja ih povezuje, te istaknuti
očekivane probleme u daljnjem razvoju naselja na liniji Osijek-Erdut, zbog odnosa u širem prostoru,
koji mogu zaustaviti započete procese urbane transformacije naselja.
Zbog ekscentričnog položaja grada Osijeka koji je najznačajnije žarište i ishodište svih osovina
urbanizacije, glavne osovine urbanizacije pomaknute su prema istočnom dijelu Županije, a prostorni
položaj ostalih gradova, primaknutih granicama Županije, rezultirao je slabo urbaniziranim središnjim
prostorom, u kojem je jedino Koška naselje u kojem su započeli procesi urbane transformacije. Zbog
toga je nužno jačanje osovine Osijek-Našice.
(a-5) Gradovi prema funkciji rada i funkcionalnoj strukturi
Gradovi u Osječko-baranjskoj županiji su po svojoj funkcionalnoj strukturi polifunkcionalni, kao i
gotovo svi gradovi u Hrvatskoj, a isto tako većina gradova pokazuje funkcionalnu usmjerenost na
jednu ili više djelatnosti.
Na temelju podataka o broju zaposlenih iz 1991. godine, u Strategiji prostornog razvoja Republike
Hrvatske utvrđena je funkcionalna usmjerenost gradova u Hrvatskoj. Prema navedenim podacima
gradovi u Županiji bili su 1991. godine usmjereni na sljedeće djelatnosti:
FUNKCIONALNA USMJERENOST GRADOVA
Tablica br. 18.
NAZIV
GRADA
Osijek
Ðakovo
BROJ
STANOVNIKA
1991. GOD.
BROJ
ZAPOSLENIH
1991. GOD.
UDIO
DNEVNIH
MIGRACIJA
104.761
20.317
55.060
7.531
32,4
27,9
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
BROJ
STANOVNIKA
NA 1
ZAPOSLENOG
1,9
2,3
USMJERENOST NA
POJEDINE
DJELATNOSTI
bez
bez
25
POLAZIŠTA
Beli Manastir
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
10.146
5.711
48,9
1,8
Našice
8.235
4.260
47,7
1,9
Valpovo
8.205
3.226
43,7
2,5
Belišće
7.619
4.959
52,7
1,5
Donji Miholjac
6.935
3.122
37,2
2,2
poljoprivreda, šumarstvo
(1,3), građevinarstvo (1,5)
uprava (2,4)
poljoprivreda,
šumarstvo
(5,3), stambene i komunalne djelatnosti (1,2)
industrija (3,0)
poljoprivreda, šumarstvo
(2,2)
IZVOR: Strategija prostornog uređenja RH, Zagreb, srpnja 1997. god.
Međutim, podaci o zaposlenom stanovništvu po naseljima zabilježeni u Popisu stanovništva 1991.
godine niti približno ne odražavaju sadašnju situaciju. Prema podacima o broju radnih mjesta u
gradovima iz 1998. godine, koji nisu komparativni s brojem zaposlenih jer ne uključuju stanovnike
grada koji su zaposleni izvan gradova, ipak se može zaključiti da je došlo do drastičnog pada broja
zaposlenih. Podaci o broju zaposlenih u pojedinim djelatnostima također pokazuju da je došlo do
promjena i u funkcionalnoj usmjerenosti gradova.
S obzirom na intenzivne promjene koje se događaju u gospodarstvu, a koje se odražavaju i na
strukturu gospodarskih djelatnosti, može se konstatirati da je funkcionalna usmjerenost gradova u
Županiji u procesu profiliranja.
Po broju radnih mjesta izrazito se ističe grad Osijek sa 55,4% svih radnih mjesta u Županiji. Prema
Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Osijek se brojem zaposlenih svrstava u 12 gradova
u Hrvatskoj s preko 20.000 zaposlenih. U ostalim gradovima na području Županije znatno je manji broj
radnih mjesta (od 2.000-5.000), te oni sudjeluju sa 27,5% u ukupnom broju radnih mjesta u Županiji. U
dva naselja broj radnih mjesta je između 1.000 i 2.000 (4,7%), a u 40 naselja broj radnih mjesta se kreće
od 50-500, te je u ovim naseljima 8,9% ukupnog broja radnih mjesta. U naseljima s manje od 50 radnih
mjesta je 3,4% od ukupnog broja radnih mjesta.
Najveći broj zaposlenih u gradovima Osječko-baranjske županije je u prerađivačkoj industriji, zatim u
trgovini, građevinarstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi i obrazovanju.
b) Stanovanje i stanovi
Stanovanje je osnovna funkcija naselja i najveći je korisnik građevinskog područja. Ako pod sustavom
stanovanje smatramo "stan, usluge, opskrbu, obrazovanje, socijalne i zdravstvene djelatnosti, komunalne
uređaje i rekreacijske prostore",(1) onda možemo konstatirati da je dostignuti stupanj razvitka sustava
stanovanja u naseljima u uskoj vezi sa stupnjem urbanizacije, te da je u seoskim osobito manjim
naseljima ovaj sustav samo djelomično uspostavljen.
Osnovnu komponentu sustava stanovanja čine stanovi, kojih je na području Županije prema popisu
stanovništva i stanova iz 1991. godine bilo 128.896, ukupne površine 9.021,672 m2, što iznosi 24,6
m2/stanovniku. Prosječna površina stana je iznosila 70,0 m2, što ukazuje na veliku zastupljenost
tradicionalnog načina stanovanja u obiteljskim kućama.
Odnos broja stanovnika i domaćinstava pokazuje da je broj stanova 4% veći od broja domaćinstava, a
na temelju detaljnijih analiza ne mogu se izdvojiti karakteristične grupe naselja u kojima postoji manji
broj stanova od broja domaćinstava.
(1)
26
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb, srpnja 1997.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
STAMBENI FOND OSJEČKO-BARANJSKE
ŽUPANIJE 1991. GODINE
Tablica br. 19.
BROJ
OPĆINA/
GRADOVA
OPĆINA/
GRAD
1
BELI MANASTIR
2
BELIŠĆE
3
DONJI MIHOLJAC
4
ÐAKOVO
5
NAŠICE
6
OSIJEK
7
VALPOVO
GRADOVI UKUPNO:
1
Antunovac
2
Bilje
3
Bizovac
4
Čeminac
5
Čepin
6
Darda
7
Draž
8
Donja Motičina
9
Drenje
10
Ðurđenovac
11
Erdut
12
Ernestinovo
13
Feričanci
14
Gorjani
15
Jagodnjak
16
Kneževi Vinogradi
17
Koška
18
Levanjska Varoš
19
Magadenovac
20
Marijanci
21
Podrav. Moslavina
22
Petlovac
23
Petrijevci
24
Podgorač
25
Punitovci
26
Popovac
27
Satnica Ðakovačka
28
Semeljci
29
Strizivojna
30
Šodolovci
31
Trnava
32
Viljevo
33
Viškovci
34
Vladislavci
35
Vuka
OPĆINE UKUPNO:
ŽUPANIJA UKUPNO:
STANOVI
1981.
STANOVI 1991.
BROJ
PROSJEČNA
POVRŠINA
STANA
m2
STANOVNIKU
70,6
70,4
77,4
79,0
72,3
66,8
78,8
70,2
75,3
73,7
78,1
75,1
82,7
74,3
61,7
64,0
65,6
64,3
60,5
78,9
64,6
68,2
65,4
67,8
71,5
52,4
76,0
84,0
72,3
70,5
74,0
60,4
72,9
56,1
77,7
72,5
75,2
75,3
60,9
73,3
76,7
72,9
76,2
69,7
70,0
24,6
24,2
26,6
22,6
23,7
23,7
27,0
24,0
22,4
26,3
27,4
23,4
24,9
24,4
39,7
22,2
25,4
21,0
32,5
25,4
24,5
23,4
22,4
29,2
22,7
26,6
28,4
26,9
24,2
24,3
33,8
24,1
22,8
22,4
20,5
22,4
20,2
25,8
22,2
28,7
20,7
23,5
23,1
25,6
24,6
3.809
3.486
3.159
7.308
4.831
40.085
3.525
66.203
1.095
2.176
1.603
922
2.966
2.097
1.944
577
1.156
2.806
3.397
824
913
684
1.170
2.505
1.663
596
915
907
536
1.150
975
1.492
592
1.189
636
1.502
667
829
727
1.015
581
731
353
43.891
110.094
BROJ
POVRŠINA
(m2)
4.565
4.289
3.653
8.440
5.720
46.001
4.315
76.983
1.260
2.306
1.778
1.102
3.707
2.850
2.975
692
1.309
2967
5.484
935
1.013
658
1.234
2.946
1.783
699
908
969
537
1.303
1.357
1.603
633
1.448
691
1.541
734
892
803
1.038
583
761
414
51.913
128.896
322.289
302.021
282.631
666.942
413.641
3.074.183
339.966
5.401.673
94.933
170.050
138.845
82.707
306.468
211.841
183.508
44.270
85.842
190.836
331.844
73.749
65.467
44.867
80.743
199.685
127.405
36.593
68.984
81.380
38.832
91.892
100.426
96.891
46.164
81.255
53.681
111.776
55.226
67.178
48.869
76.128
44.690
55.446
31.527
3.619.998
9.021.671
BROJ
STANOVA/
BROJ
DOMAĆINS
TAVA
(%)
104,2
99,5
102,4
97,3
99,3
100,1
101,1
100,1
101,4
106,6
103,5
98,,1
100,9
98,4
167,4
106,8
114,4
96,5
160,4
103,5
108,2
101,7
107,0
118,2
96,7
140,6
109,9
102,1
106,3
103,8
135,0
113,8
100,8
115,4
97,5
98,6
96,7
110,7
115,5
112,6
97,2
95,5
103,8
111,8
104,5
IZVOR: Popis stanovništva 1991. god.
Stambeni fond u Osječko-baranjskoj županiji je za vrijeme Domovinskog rata bio izložen intenzivnim
ratnim razaranjima.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
27
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Broj i površina ukupno uništenih i oštećenih stanova je sljedeći:
OŠTEĆENI I UNIŠTENI STANOVI
Tablica br. 20.
KATEGORIJA
OŠTEĆENJA
BROJ
1
2
3
4
5
Oštećene zgrade:
Uništene zgrade:
Ukupno:
IZVOR: Ured za statistiku Osječko-baranjske županije: Završno
baranjske županije Osijek, studenoga 1999. god.
POVRŠINA
20.212
1.371.495
7.064
527.698
3.690
286.894
2.287
165.259
1.824
127.300
34.077
2.478.636
1.413
96.470
36.490
2.575.106
izvješće o popisu i procjeni ratnih štetana području Osječko-
Na temelju izvršene procjene ratnih šteta u ratu je stradalo 28,3% ukupnog stambenog fonda, od čega
je najveći broj stanova (55,4%) razvrstan u 1 kategoriju oštećenja (najlakša oštećenja), dok je 3,9 %
ukupno stradalih stanova potpuno uništeno.
1.1.1.3. Osnovne kategorije korištenja područja
U strukturi površina Županije najzastupljenije su poljoprivredne površine sa 64%.
Poljoprivredne površine Osječko-baranjske županije zauzimaju 266.245 ha i imaju sljedeću strukturu:
oranice 86,6%, voćnjaci 1,1%, vinogradi 1,1%, livade 2,2% i ostale površine (pašnjaci, ribnjaci) 9,0%.
Ukoliko se struktura zemljišta u Županiji stavi u odnos prema strukturi zemljišta na razini Hrvatske,
vidljivo je da u ukupnoj površini državnog prostora, prostor Županije sudjeluje sa 7,3%, a s ukupnim
poljoprivrednim površinama u ukupnim poljoprivrednim površinama Hrvatske sa 8,4%.
UKUPNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE U
REPUBLICI HRVATSKOJ I OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
Tablica br. 21.
Ukupna površina
Poljoprivredna površina
REPUBLIKA
HRVATSKA
(ha)
5,661.000
3,181.107
OSJEČKO-BARANJSKA
ŽUPANIJA
(ha)
415.200
266.245
%
7,3
8,4
Udjel poljoprivrednih površina Hrvatske u ukupnim površinama je 56%, a udjel poljoprivrednih
površina Županije u ukupnim površinama Županije je 64%, što znači da je zastupljenost
poljoprivrednih površina na razini Županije veća od prosjeka Hrvatske.
Broj stanovnika na 100 ha ukupnih poljoprivrednih površina iznosi u Županiji 138, a na državnoj
razini 150. Broj stanovnika na 100 ha obradivih poljoprivrednih površina iznosi u Županiji 151, a na
državnoj razini 237.
Šumske površine zapremaju 27% ukupne površine Županije, zauzimaju 114.257 ha i imaju sljedeću
strukturu: obraslo 77%, neobraslo 10% i neplodno zemljište 13%.
U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija sudjeluje sa
4,6% što je ispod prosjeka županija Hrvatske. Udjel šumskih površina Hrvatske u ukupnim
površinama je 44%, a udjel šumskih površina Županije u ukupnim površinama Županije je 27% što
znači da je šumovitost Županije ispod državnog prosjeka.
28
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
UKUPNE ŠUMSKE POVRŠINE U REPUBLICI
HRVATSKOJ I OSJEČKO-BARANJSKOJ
ŽUPANIJI
Tablica br. 22.
Ukupna površina
Šumska površina
REPUBLIKA
HRVATSKA
(ha)
5,661.000
2,485.611
OSJEČKO-BARANJSKA
ŽUPANIJA
(ha)
415.200
114.257
%
7,3
4,6
Na 100 ha šumskih površina Županije dolazi 321 stanovnik. Budući da je prosjek države 192
stanovnika na 100 ha šumskih površina, Županija je po tom parametru iznad prosjeka Hrvatske.
U strukturi ostalih površina potrebno je istaknuti vodene površine rijeka, močvara, jezera, ribnjaka i
akumulacija.
Najveća rijeka Dunav teče područjem Županije u dužini od 86,06 km, a rijeka Drava u dužini 104,00
km.
Građevinska područja koja obuhvaćaju izgrađene, ali dijelom i poljoprivredne površine, zauzimaju
375,85 km2 ili 9,1% ukupne površine Županije. Od ukpne površine građevinskog područja na
građevinska područja naselja se odnosi 340,53 km2, na zone sekundarnog stanovanja 25,06 km2, a na
proizvodne zone koje se nalaze izvan naselja 10,26 km2.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
29
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
OKAZATELJI ZA GRAÐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
2
B ELI M A N A ST IR
B ELIÐÃ E
D O N JI M IH O LJA C
ĐA K O VO
N A ŠIC E
O SIJEK
VA LPO VO
G R A D O VI
A N T U N O VA C
B ILJE
B IZ O VA C
È EM IN A C
È EPIN
D ARD A
D RAÞ
D O N JA M O T IÈ IN A
D R EN JE
ĐU R ĐEN O VA C
ER D U T
ER N EST IN O VO
FER IÈ A N C I
G O R JA N I
JA G O D N JA K
K N EÞ EVI VIN O G R A D I
K O ŠK A
LEVA N JSK A VA R O Š
M A G A D EN O VA C
M A R IJA N C I
PO D R A V.M O SLA VIN A
PET LO VA C
PET R IJEVC I
PO D G O R A È
PU N IT O VC I
PO PO VA C
A
SAKTONVA
ICÈAKĐ
A
SEM ELJC I
ST R IZ IVO JN A
ŠO D O LO VC I
T R N A VA
VILJEVO
VIŠK O VC I
VLA D ISLA VC I
VU K A
O PÃ IN E
U K U PN O Þ U PA N IJA
3
1055,36
906,41
982,30
2024,58
1987,90
5347,38
1374,48
13678,40
538,50
731,48
846,13
426,50
1125,77
792,56
586,16
293,89
590,42
1249,14
1733,61
435,78
483,58
164,95
649,39
986,23
1002,83
361,40
398,41
315,85
222,58
695,89
390,20
767,19
231,31
490,11
226,07
537,22
257,89
515,08
510,78
564,42
174,60
463,78
615,38
20375,08
34053,48
6
52,65
74,11
63,16
66,28
49,36
62,29
63,69
61,24
41,86
59,77
64,07
58,42
53,58
59,22
78,56
47,74
69,61
55,67
46,35
44,17
51,19
74,06
53,29
55,03
67,58
70,79
47,06
68,09
74,14
46,88
69,93
64,83
61,13
58,19
62,26
56,94
49,48
50,20
55,02
45,76
66,20
37,59
24,26
55,58
57,85
7
47,35
25,89
36,84
33,72
50,64
37,71
36,31
38,76
58,14
40,23
35,93
41,58
46,42
40,78
21,44
52,26
30,39
44,33
53,65
55,83
48,81
25,94
46,71
44,97
32,42
29,21
52,94
31,91
25,86
53,12
30,07
35,17
38,87
41,81
37,74
43,06
50,52
49,80
44,98
54,24
33,80
62,41
75,74
44,42
42,15
9
12,42
13,74
10,84
14,57
8,77
24,27
9,17
16,49
7,88
8,82
6,00
8,29
10,91
10,96
7,89
6,77
5,72
7,28
5,88
6,65
5,53
11,62
5,55
6,94
5,60
3,81
6,10
9,56
7,22
5,44
7,62
5,24
8,76
7,39
11,60
9,27
10,58
5,06
4,32
4,71
12,34
5,09
2,22
6,95
10,70
10
423,89
539,27
582,56
454,99
562,85
256,63
694,40
371,43
530,88
677,34
1068,67
704,62
490,98
540,45
996,06
705,00
1217,73
764,42
788,03
664,17
924,99
637,61
960,79
792,59
1207,03
1856,60
770,96
712,10
1027,49
861,96
918,20
1237,46
697,52
787,15
536,60
614,24
467,73
992,89
1273,90
972,05
536,58
738,67
1094,71
799,39
536,52
11
805,12
727,69
922,35
686,46
1140,38
412,00
1090,25
606,48
1268,25
1133,20
1667,90
1206,18
916,38
912,56
1267,92
1476,86
1749,40
1373,14
1700,11
1503,74
1807,10
860,91
1802,86
1440,17
1785,98
2622,63
1638,19
1045,85
1385,90
1838,55
1312,94
1908,90
1141,12
1352,76
861,88
1078,75
945,36
1978,02
2315,43
2124,28
810,56
1965,19
4511,62
1438,36
927,40
ISKORIŠTENOST
POSTOJEÃEG G.Pa
(%)
ZAUZETOST
PROSTORA (m2/st)
(3*10000/8)
(
8
13108
12456
10650
29493
17432
129792
12607
225538
4246
6455
5073
3536
12285
8685
4623
1990
3375
9097
10197
2898
2676
1916
3602
6848
5615
1378
2432
3020
1606
3785
2972
4019
2027
3623
2623
4980
2728
2604
2206
2657
2154
2360
1364
141655
367193
ZAUZETOST
PROSTORA (m2/st)
(4*10000/8)
GUSTOÃA
NASELJENOSTI
GP-a (st/ha)
BROJ
STANOVNIKA1991.
5
499,72
234,69
361,87
682,69
1006,74
2016,56
499,04
5301,30
313,09
294,22
303,99
177,35
522,60
323,17
125,68
153,60
179,44
553,74
930,05
243,31
236,05
42,79
303,32
443,46
325,08
105,56
210,91
100,79
57,56
369,64
117,32
269,85
89,92
204,92
85,32
231,33
130,30
256,53
229,76
306,15
59,02
289,46
466,07
9051,32
14352,63
NEIZGRAĐENI
DIO (%) (5/3*10
4
555,64
671,72
620,43
1341,89
981,16
3330,82
875,44
8377,09
225,41
437,22
542,14
249,15
603,17
469,38
460,48
140,30
410,98
695,40
803,56
192,48
247,53
122,17
346,08
542,77
677,75
255,84
187,50
215,06
165,02
326,25
272,89
497,34
141,39
285,18
140,75
305,89
127,60
258,55
281,02
258,27
115,58
174,33
149,32
11323,72
19700,81
IZGRAĐENI DIO
(%)
(4/3*100
NEIZGRAĐENI
DIO GP-a
(ha
1
1
2
3
4
5
6
7
O PÃ IN A /G R A D
IZGRAĐENI DIO
GP-a (ha)
BRO J
O PÃ IN A
/G R A D O VA
UKUPNA
POVRŠINA GP-a
(ha)
Tablica br. 23.
12
47,35
25,89
36,84
33,72
50,64
37,71
36,31
38,76
58,14
40,22
35,93
41,58
46,42
40,78
21,44
52,26
30,39
44,33
53,65
55,83
48,81
25,94
46,71
44,97
32,42
29,21
52,94
31,91
25,86
53,12
30,07
35,17
38,87
41,81
37,74
43,06
50,52
49,80
44,98
54,24
33,80
62,41
75,74
44,42
42,15
Najznačajniji od navedenih pokazatelja su: zauzetost prostora po stanovniku (stupac 10.) i
iskorištenost postojećeg građevinskog područja (stupac 12.) koji se spominju u Programu prostornog
uređenja Republike Hrvatske i za koje se u njemu daju konkretne smjernice vezane uz veličine i
postupke koje treba poduzeti.
Zauzetost prostora po stanovniku predstavlja odnos između površine izgrađenog dijela građevinskog
područja i broja stanovnika u m2/st, a u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske navodi se
da ju je kod utvrđivanja građevinskih područja naselja potrebno posebno obrazložiti ako prelazi 300
m2/st. Postojeća prosječna zauzetost prostora građevinskih područja naselja na području Županije
iznosi 536,52 m2/st i samo je na području grada/općine Osijeka manja od 300 m2/st (256,63 m2/st).
Iskorištenost postojećeg građevinskog područja izražava se u postotku i predstavlja odnos između
neizgrađenog dijela građevinskog područja i ukupne površine građevinskog područja.
30
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđeno je da u slučajevima kad je
iskorištenost građevinskog područja veća od 10% treba ispitati mogućnost njegovog smanjenja u
dijelovima koji se ne privode planiranoj namjeni. Na području Županije prosječna iskorištenost
postojećih građevinskih područja iznosi 42,15% i samo je u malom broju naselja manja od 10%, što
znači da je kod većine građeivnskih područja potrebno ispitati mogućnost smanjenja.
U tablici br. 23, dani su osim navedenih još i pokazatelji za gustoću naseljenosti građevinskih područja
u st/ha (stupac 9.) i zauzetost prostora kao odnos između površine ukupnog građevinskog područja i
broja stanovnika u m2/st (stupac 11.) kako bi se dobila cjelovita slika vezana uz problematiku
postojećih građevinskih područja na području Županije.
Uočljivo je i očekivano da su prosječne gustoće naseljenosti na područjima gradova/općina veće od
gustoća na područjima općina (16,49 st/ha prema 6,95 st/ha) s tim da gustoće u gradovima/općinama
Našice (8,77 st/ha) i Valpovo (9,17 st/ha) znatno zaostaju za gustoćom ostalih gradova/općina i čak
su manje od gustoće u određenom broju općina.
1.1.1.4. Prirodna obilježja
a) Reljef
Prostor Osječko-baranjske županije dio je šireg prostora, koji reljefno pripada sjeveroistočnom,
pretežito nizinskom, ravničarskom dijelu geografske cjeline Istočne Hrvatske, odnosno Republike
Hrvatske. Na modeliranje i izgled današnjeg reljefa presudnu su ulogu imali riječni tokovi Dunav,
Drava i Sava i njihovi pritoci. Na području Jabučke kose, nizvodno od Osijeka, Dunav pritječe sa
sjevera i na ušću Drave u Dunav, gotovo pod pravim kutom skreće prema istoku, usporava,
meandrira, te povremeno svoje visoke vode prelijeva u korito Drave, te i nju usporava. Zbog takvih
neusklađenosti dvaju tekućica je i nastalo specifično močvarno područje Kopačkog rita.
Na području tipične akumulacijske nizine, kakvom tipu reljefa pripada ovo područje, u tom na izgled
jednoličnom i geološki mladom reljefu, mogu se izdvojiti međusobno različiti geomorfološki oblici u
nizinskom reljefu:
1.
Naplavne (aluvijalne) ravni
2.
Riječne terase
3.
Fluvio-močvarne nizine
4.
Lesne zaravni
5.
Prigorsko područje
Naplavne ravni nastale uz tok Dunava, Drave, Karašice, te njihovih pritoka formirale su se u mlađem
holocenu (aluviju). To su područja gdje je dubina temeljnice vrlo mala, te se odlikuju velikom
vlažnošću, ali i područja koja su u prošlosti bila redovito plavljena (područje Kopačkog rita). U sastavu
naplavnih ravni prevladava pijesak, pretaloženi prapor i gline, dok se šljunci javljaju u većim
dubinama.
Duž čitavog riječnog toka Drave, usporedo s riječnim tokom se prostire blaga depresija ispunjena
holocenskim nanosima rijeka Karašice, Vučice i Vuke. To je tipična aluvijalna ravan u čijem sastavu
prevladavaju muljevite gline sa sastojinama pijeska i pretaloženog prapora. U okviru naplavnih ravni
rijeke Drave izdvajaju se viši i niži dio naplavne ravni. Viši dio čine konkavni dijelovi meandara, grede
i područja plavljena za najviših vodostaja, dok niži dio naplavne ravni čine mrtvaje i rukavci nastali
linearno-erozijskim djelovanjem.
Slični morfološki procesi naplavnih ravni rijeke Drave prisutni su i u oblikovanju naplavnih ravni
rijeka Dunava i Vuke, koje također meandriraju i imaju osobine srednjeg toka, kao i vode Drave,
uzvodno od Osijeka i na prostoru grada, te od Sarvaša do ušća, što rezultira podjednakim odnosom
erozije i akumulacije. Tek na području Kopačkog rita, zbog nižeg terena u odnosu na višu, naplavnu
ravan, dolazi do zamočvarivanja područja.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
31
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Nadmorske visine terena naplavnih ravni su na oko 93-94 m, dok je najniža točka na ušću Drave u
Dunav na 82 m.n.v.
Nešto viša reljefna područja, iznad naplavnih ravni, su terasne nizine Drave i njenih pritoka, nastale
neotektonskim pokretima u pleistocenu, u čijem sastavu, uslijed eolske akumulacije, prevladavaju
lesne i lesu slične naslage. Prema geološkom postanku razlikuju se starija i mlađa terasa Drave. Starija,
holocenska terasa Drave razvijena je od naselja Jagodnjak, pa do Vardarca i Kopačeva. U sastavu ove
terase prevladavaju pijesci i gline, dok je u površinskom dijelu izgrađena od tankog sloja pretaloženog
prapora.
Mlađa, virmska terasa Drave odijeljena je od starije holocenske terase strmim odsjekom od 3-5 m, a u
površinskom dijelu izgrađena je od fluvijalnog prapora u čijoj podlozi su pijesci i gline. Sličnih osobina
je i mlađa virmska terasa Dunava, na području naselja Duboševica, Draž i Branjina.
Starija virmska terasa Drave podijeljena je naplavnom ravni Karašice i Vučice na manji, sjeverni i veći,
južni dio. Riječne sedimente pokrivaju naslage prapora debljine i do 20 m. Na jugu je terasa Drave
omeđena aluvijalnom ravni Vuke prema kojoj je i cijela terasa blago nagnuta. Nadmorske visine terase
kreću se od 109-107 m, pa do 97 m i 93 m (na krajnjem sjeverozapadu toka), te od 97-94-91 m i do 94-87
m.n.v. na jugoistoku toka.
Fluvijalno-močvarna područja su potolinski prostori nastali mlađim tektonskim spuštanjem terena
tokom holocena. Na takav postanak ukazuje i usijecanje rijeke Karašice u višu terasnu nizinu, otječući
prostorom fluvijalno močvarne nizine, prema sjeveroistoku, umjesto da svoje vode usmjeri prema
jugoistoku, što bi bilo u skladu s postojećim visinskim odnosima. Nizina je ispunjena recentnim
fluvijalnim nanosima rijeke Vučice i dijelom Karašice, te organogeno-močvarnim sedimentima.
Nadmorske visine ove nizine se kreću od 99 m do 88 m.n.v., od sjeverozapada prema jugoistoku. Uz
poloj Drave (naplavne ravni) to je najniži i najvlažniji prostor.
32
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Viši i ocjeditiji tereni koji se uzdižu iznad okolnog nizinskog reljefa su lesni platoi i zaravni. Na
području Baranje se razlikuju dvije lesne zaravni, na sjeveru uz samu državnu granicu, oko naselja
Kneževo, i na području Baranjskog (Banskog) brda.
Prva lesna zaravan je kontinuirani nastavak takve prirodne cjeline iz Mađarske.
Baranjsko brdo je reljefno najizrazitiji i najdinamičniji dio Baranje. To je horst okružen sa svih strana
rasjedima. Najviši vrh je na 245 m. Brdo je izduženo u pravcu sjeveroistok-jugozapad, u dužini od 21
km.
Podlogu lesnih zaravni čine morski i jezerski sedimenti, preko kojih su nataložene debele naslage
prapora i do 30 m. Sjeverozapadna padina Baranjskog brda je strma, te je erozijom i spiranjem jako
disecirana. Jugoistočne padine su blaže, te prelaze u prapornu zaravan.
Na području istočno od Osijeka je druga markantna lesna uzvisina – Erdutsko brdo. Izduženo je u
pravcu zapad-istok, na sjeveru je strmim odsjekom odijeljeno od Drave i Dunava, čije ga vode
podkopavaju, dok na jugu neprimjetno prelazi u ravnicu. Najviši vrh – Čvorkovo brdo iznosi 192 m. U
podlozi brda su stariji tektonski sedimenti, dok su na površini naslage prapora debele i više od 10 m.
Na površini su nastali tipični praporni mikroreljefni oblici (surduci, ponikve).
Ðakovački ravnjak na jugozapadu Županije, je trokutastog oblika, dužine 35 km (zajedno s istočnim
dijelom na području Vukovarsko-srijemske županije), prosječne širine više od 15 m i prosječne visine
oko 111 m. Na taj način za 10-20 m nadvisuje okolne nizine. U cjelini je izgrađen od prapora debljine
od 15-24 m, a podlogu mu čine pleistocenski močvarni i stariji neogenski sedimenti (gline, pijesci,
lapori). Ravnjak je sa svih strana omeđen rasjedima, a na prapornoj podlozi tekućice su stvorile blago
valovite oblike. Na takvoj podlozi razvila su se i plodna, podzolirana tla. Sjeverno i južno od ravnjaka
protežu se dva nizinska pojasa, vučanski prostraniji i viši i biđski niži i vlažniji.
Jugozapadni dijelovi Županije su područja prigorskog reljefa istočnih ogranaka Dilja i Krndije. To su
područja bitno drugačijih obilježja, većih nadmorskih visina, drugačijeg sastava i građe. Karakter
pružanja osnovnih reljefnih elemenata, njihova povezanost s jezgrama masive te ekspozicija padina
prema jugu, jugoistoku i istoku određuju karakter prigorskog tipa reljefa.
Istočni ogranci Dilja se sastoje od dva uzdužna i usporedna bila, pokrivena diluvijalnim glinama, a u
nižim dijelovima praporom, dok mjestimični izdanci lapora, pješčenjaka i vapnenaca ukazuju na
stariju naboranu osnovu. Sastav podloge i klimatske prilike (oborine) pogodovali su razvitku guste
mreže tekućica. Nadmorske visine kreću se od 261 m (Musić) do 231 m (prijevoj Pake), odnosno do
spoja sa krndijskim ogrankom.
Krndijsko pobrđe je drugačijih osobina od diljskog. Reljefna bila se pružaju u različitim smjerovima:
Tromeđa (263 m) je osnovnog pravca pružanja sjeverozapad-jugoistok, dok južnije prevladava
meridionalno pružanje, a Vuka Šuma (260 m) se proteže od zapada prema istoku. Veća reljefna
raznolikost odrazila se i na osobine mreže tekućica, a najduža je Vuka.
Krndijsko prigorje je izrazitijih prigorskih osobina od diljskog, poznato po vinogradarsko-voćarskim
kulturama.
Najviši vrh na području Županije je na Krndiji, na području Metrsko brdo, visine 606 m.
Riječne terase i praporne zaravni su ocjeditija područja od naplavnih ravni, te su pogodnije za
naseljavanje (razvoj naselja na njihovim rubovima) i poljodjelsko iskorištavanje.
b) Klima
Klimatska obilježja prostora Osječko-baranjske županije dio su klime šireg prostora Istočne Hrvatske,
gdje prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se s obzirom na prostorni položaj javlja u
cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Prema
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
33
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za
umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.(1)
Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10°C, tijekom više od
četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednje temperature
najhladnijeg mjeseca između - 3°C i +18°C. Obilježje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, a
oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne godišnje količine se kreću od 700-800 mm. Od
vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi.
Na cijelom području Županije izražena je homogenost klimatskih prilika, što je posljedica reljefnih
obilježja (pretežito ravničarski reljef), dok se određene mikroklimatske diferencijacije mogu javiti na
područjima Baranjske planine, Erdutskog brijega, te zapadnih dijelova Županije (krndijskog i diljskog
pobrđa).
Klimatske prilike na prostoru Županije okarakterizirane su na osnovu izvršenih mjerenja osnovnih
klimatskih elemenata na meteorološkim i klimatološkim postajama: Osijek, D. Miholjac, Valpovo,
Ðakovo, Našice i Brestovac-Belje.
Prosječna temperatura zraka, prema izvršenim mjerenjima, iznosi 10,7°C. Srednje mjesečne
temperature su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (rjeđe se maksimum temperature javlja u
kolovozu ili lipnju) s prosječnim mjesečnim temperaturama promatranih postaja od 19,5°C – 21,9°C.
Najhladniji mjesec je na svim promatranim postajama siječanj sa srednjom temperaturom od – 1,4°C
(Osijek) do 1,2°C (Ðakovo).
Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature javlja
jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE
TEMPERATURE ZRAKA
Tablica br. 24.
METEOROL.
BRESTOVAC
OSIJEK
ÐAKOVO3)
D.MIHOLJAC1)
NAŠICE2)
POSTAJA
BELJE2)
MJESECI
1959.-1978.1)
1993.-1999.3)
1959.-1978.
1959.-1978.
1957.-1963.
1925.-1940.
I
-1,4
0,7
1,2
-1,1
-1,1
-1,3
II
1,7
2,1
1,9
2,1
0,3
0,0
III
6,1
5,8
6,2
6,2
4,6
5,3
IV
11,5
11,3
11,4
11,4
11,0
11,0
V
16,3
16,9
15,9
15,9
14,7
15,9
VI
19,5
20,1
19,3
19,3
18,4
19,5
VII
20,9
21,6
20,7
20,9
19,5
21,9
VIII
20,2
20,1
21,1
20,1
18,8
20,5
IX
16,2
16,3
16,3
16,3
16,7
16,8
X
11,0
11,1
11,1
11,0
10,9
11,3
XI
6,1
4,9
6,3
6,1
6,6
6,7
XII
0,8
1,5
0,9
0,9
1,2
0,0
GOD.
10,7
11,0
10,8
10,8
10,3
10,7
IZVOR: 1) Republički hidrometeorološki zavod - Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek,
Zagreb, 1980.
2) Geografija SRH - Knjiga 3, Zagreb, 1975.
3) SLJH - 94., 95., 96., 97., 98., 99., 2000.
Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za Osijek
22,3°C što je odlika kontinentalnih osobina područja.
Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb
1980.
(1)
34
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature na
području Županije zabilježen je u Osijeku 38,6°C i Ðakovu 38,4°C, a u Donjem Miholjcu i 39,2°C
izmjereno u razdoblju 1959.-1978. godine.
Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimumi zabilježeni u
vremenu od 1959.-1978. godine, iznosili su u Osijeku – 25,4°C, Ðakovu – 25,7°C, te Donjem Miholjcu –
26,0°C. Međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala, čak ispod 1%.
Prosječna godišnja količina oborine na prostoru Županije kreće se od 642 mm (Brestovac-Belje), do
753,2 mm (Donji Miholjac). U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni
maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI mjesecu.
Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća
u II i III mjesecu.
Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko
prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE
KOLIČINE OBORINA
Tablica br. 25.
METEOROL.
BRESTOVAC
OSIJEK
ÐAKOVO3)
D.MIHOLJAC1)
NAŠICE2)
POSTAJA
BELJE2)
MJESECI
1959.1978.1)
1993.-1999.3)
1959.-1978.
1959.-1978.
1957.-1963.
1925.-1940.
I
50,0
48,6
48,2
53,1
54
35
II
43,1
35,5
43,9
43,5
55
38
III
42,1
36,5
44,5
47,3
34
44
IV
57,8
55,1
62,1
62,3
70
53
V
57,6
61,7
64,2
70,1
87
74
VI
90,4
79,3
89,6
83,4
78
64
VII
74,5
66,6
80,8
84,6
74
51
VIII
60,9
74,0
66,0
79,6
64
47
IX
49,2
89,6
35,4
57,2
44
58
X
41,5
55,3
44,8
42,6
36
89
XI
60,4
71,1
66,0
69,1
66
52
XII
58,2
75,2
60,4
60,4
60
37
GOD.
685,7
748,5
725,9
753,2
722
642
IZVOR: 1) Republički hidrometeorološki zavod - Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek,
Zagreb, 1980.
2) Geografija SRH - Knjiga 3, Zagreb, 1975.
3) SLJH - 94., 95., 96., 97., 98., 99., 2000.
Primarni maksimum oborine, uglavnom, se na cijelom području Županije javlja u VI mjesecu, a
sekundarni u XI mjesecu. Minimumi oborine javljaju se u XI mjesecu (primarni minimum i sekundarni
u II i III mjesecu, s izuzetkom meteorološke postaje Brestovac-Belje.
Maksimalne dnevne količine oborina također ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz
godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u promatranom razdoblju od 1959.-1978.,
zabilježena je u Osijeku (101,2 mm).
Za područje Osječko-baranjske županije od velikog je značaja raspored oborina u vegetacijskom
razdoblju.
Prema raspoloživim mjerenjima na svim meteorološkim postajama zabilježen je optimalan raspored
oborina u vegetacijskom razdoblju čije kretanje je od 390,4 mm (Osijek), 418,1 mm (Ðakovo), 437,2 mm
(D. Miholjac), 453,0 mm (Našice) i 436,0 mm (Brestovac-Belje).
Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini (Osijek), ali se ne zadržavaju dugo.
Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
35
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s režimom
oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju
od 1959.-1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u jesenskim i zimskim mjesecima.
Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok
je najduže trajanje sijanja Sunca zabilježeno u srpnju. Ukupne godišnje količine insolacije u
dvadesetogodišnjem razdoblju (1959.-1978.) na meteorološkim postajama Osijek i Brestovac-Belje
iznosila je 1.904,6 sati, odnosno 1.793,3 sata.
SREDNJE KOLIČINE INSOLACIJE (SATI) I NAOBLAKE (DESETINE)
U RAZDOBLJU OD 1959.-1978. GODINE
Tablica br. 26.
METEOROLOŠKA
POSTAJA
MJESECI
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
GOD.
(I) - insolacija
OSIJEK
(I)
58,2
85,9
143,4
177,9
214,2
240,1
270,7
252,1
196,4
153,9
67,5
44,3
1.904,6
(N)
7,1
6,6
6,1
5,9
5,5
5,0
4,0
3,9
4,4
4,9
6,9
7,6
5,7
BRESTOVAC
BELJE
(I)
(N)
54,5
7,4
79,7
7,0
130,2
6,5
167,0
6,3
203,7
6,2
228,4
5,9
258,6
5,1
244,1
4,6
183,7
4,9
138,5
5,4
63,0
7,4
41,9
8,0
1.793,3
6,2
(N) - naoblaka
IZVOR:
Republički hidrometeorološki zavod SRH – Prikaz općih klimatskih
karakteristika područjaZajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.
Na području Osječko-baranjske županije, odnosno na širem području Istočne Slavonije može se
godišnje očekivati prosječno 1.800-1.900 sati sijanja sunca, a u vegetacijskom razdoblju od 1.290-1.350
sati.
Za detaljnije analiziranje režima strujanja zraka poslužile su godišnje ruže vjetrova izrađene na temelju
mjerenja na meteorološkim postajama Osijek, Ðakovo i Donji Miholjac.
Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog,
zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog
smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz
sjeverozapadnog smjera i općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz
ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine.
36
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
.
Na području meteorološke postaje Ðakovo, izražena je predominantnost vjetrova iz sjeverozapadnog
smjera prema godišnjoj ruži vjetrova, dok je pojavljivanje vjetrova iz ostalih smjerova znatno manje
izraženo.
Prema godišnjoj ruži vjetrova za područje Donjeg Miholjca, dva prevladavajuća smjera strujanja se
javljaju tijekom cijele godine, sjeverozapadno i jugoistočno strujanje, a njih slijede zapadni i istočni
vjetrovi, dok je pojavljivanje iz ostalih smjerova znatno manje.
Na temelju analize godišnjih ruža vjetrova za tri navedene postaje, može se zaključiti da su
najdominantniji vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i to u toplom dijelu godine, a zimi vjetrovi iz
jugoistočnog pravca.
Što se tiče jačine vjetrova u 80-90% slučajeva to su vjetrovi jačine 1-2 bofora.
SREDNJI BROJ DANA S JAKIM I OLUJNIM
VJETROM U RAZDOBLJU 1959.-1978.
Tablica br. 27.
METEOROLOŠKA
POSTAJA
MJESECI
GOD.
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
BROJ DANA S JAKIM VJETROM (≥ 6 bofora)
OSIJEK
0,3
0,2
0,2
0,1
0,2
0,2
0,6
0,2
0,2
0,2
0,1
0,1
2,6
ÐAKOVO
0,3
0,3
0,6
0,4
0,8
0,8
0,3
0,1
0,1
0,2
0,1
4,0
DONJI MIHOLJAC
0,1
0,1
0,2
0,1
0,3
0,2
0,1
0,1
1,2
BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM ((≥ 8 bofora)
OSIJEK
0,1
0,1
0,2
ÐAKOVO
0,1
0,1
0,1
0,1
0,4
DONJI MIHOLJAC
0,1
0,1
0,2
IZVOR: Republički hidrometeorološki zavod SRH – Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek,
Zagreb, 1980.
I
II
Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godišnje, za meteorološke postaje Osijek, Ðakovo i
Donji Miholjac. Najveći broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje
nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima.
Pojave mraza javljaju se u prosjeku od 30-50 dana godišnje. Najveći broj dana s mrazom imaju zimski
mjeseci, osobito prosinac (8 dana).
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
37
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Međutim, pojave mraza su nepovoljne ukoliko se pojave u vegetacijskom razdoblju, a osobito u
travnju na početku vegetacijskog razdoblja. Ponekad se mraz može javiti i u svibnju i lipnju, zbog
utjecaja polarnih zračnih masa. U jesen se također javljaju mrazevi ali ne u tolikoj mjeri kao u proljeće,
dok se jaki mrazevi javljaju tek u studenom.
BROJ DANA S MRAZOM U RAZDOBLJU
OD 1959.-1978.
Tablica br. 28.
METEOROLOŠKA
MJESECI
POSTAJA
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
GOD.
OSIJEK
6,7
6,4
7,0
1,4
0,2
0,2
5,0
6,5
7,8
41,2
ÐAKOVO
6,1
6,4
5,9
0,9
0,1
3,0
5,5
7,8
35,6
DONJI MIHOLJAC
3,7
4,9
5,1
2,1
0,3
0,1
0,5
4,4
4,9
5,2
31,0
IZVOR: Republički hidrometeorološki zavod SRH – Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek,
Zagreb, 1980.
c) Geološka i seizmotektonska obilježja
Glavninu prostora Županije čine mlade naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. U
strukturi prostora posebno su važne pleistocenske naslage. Procesima zamrzavanja i odmrzavanja
trošeno je površinsko tlo i nastao je pokrov koji je u doba otapanja klizio prema nižim krajevima.
Takve naslage karakteriziraju podnožja gora prema Pridravskoj ravnici.
Posebno su važne naslage prapora ili lesa karakterističnog elementa u pokrovu ovog dijela Panonske
ravnice. Debele naslage (i dio 20 m) prekrivaju padine istaknutih dijelova, npr. Bansko Brdo, Jabučku
Kosu i Erdutsko Brdo. Praporom je pokriven i Ðakovački ravnjak. Znatni su dijelovi prapornog
pokrova sprani i pretaloženi te čine nižu stepenicu, odnosno višu naplavnu ravnicu, koja je glavna
obradiva površina.
U mladim i neotpornim pleistocenskim taložinama rijeke su usjekle prostrane i znatnim dijelom
močvarne nizine. To je najmlađi element u sastavu područja. U usporedbi s ostalim dijelovima
Hrvatske (posebno predjeli oko Zagreba i priobalni dio) seizmička, a i tektonska aktivnost na području
Županije slabije je izražena. Ipak, uz Dilj Goru i sjeverno od Osijeka (prema Belom Manastiru) nalaze
se zone pojačane seizmičke aktivnosti. U njima su se do sada dogodili potresi magnituda 5,0 - 5,7
odnosno intenziteta u epicentralnom području oko VIII stupnjeva MCS ljestvice. Dodaju li se tome još i
relativno loši uvjeti tla s obzirom na djelovanje seizmičkih sila (razila i rastresta tla u dolinama rijeka i
visok nivo podzemne vode), utjecaj djelovanja seizmičkih sila na tlo i građevine može biti znatan.
Prema istraživanju regionalnih seizmotektonskih odnosa(1) izdvojeni su predjeli, gdje se mogu
dogoditi najjači potresi, kao i procjeniti iznose magnituda tih potresa.
Najjači potresi i najveši broj potresa očekuje se u Dilj gori u predjelu između Seline - Podcrkavlja Levanjske Varoši i Ðakova s mogućim maksimalnim magnitudama 5,5 - 6,0. U Baranji između Darde i
Batine mogući su potresi s maksimalnim magnitudama između 5,0 - 5,5. Maksimalni intenziteti nisu
do sada bili veći od VIII ali niti manji do VI stupnjeva MCS ljestvice.
Za pojedina veća naselja općine ili prostorne intenzivnije izgradnje bilo bi važno prije konačne
procjene opasnosti od razornog djelovanja potresa, izvršiti lokalna seizmotektonska istraživanja. U
redoslijedu hitnosti takvih istraživanja trebalo bi početi od lokaliteta koji su u zoni VIII stupnja MCS
ljestvice.
d) Hidrogeološka obilježja
U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska županija smještena je u Istočnoj
Hrvatskoj u subregiji poznatoj kao Istočnohrvatska Ravnica čiju sjevernu granicu definira kopnena
(1)
38
"Seizmičnost područja Zajednice općina Osijek", Geofizički zavod, Zagreb, 1980.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
granica prema Mađarskoj, južnu vododjelnice gorskih masiva Papuka i Krndije te pribrežja Dilja i
Ðakovačko-vinkovačke grede dok je na istoku omeđena tokom Dunava.
U stratigrafsko geološkom smislu osnovu čine slojevi širokog raspona starosti.
Razlike u sastavu i reljefna slika Istočne Hrvatske odražavaju građu "šahovske ploče", koja
karakterizira staru panonsku podlogu. Podloga je duž brojnih pukotina razbijena u blokove koji se
ponašaju različito.
Elementi reljefa i smjerovi tekućica upućuju na to da su za građu istočne Hrvatske posebno važne
pukotine smjera zapad-istok i gibanja duž njih. Te osobine u građi podloge utječu na egzogeno
modeliranje.
Glavninu prostora istočne Hrvatske čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim
dubinama. Spuštanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mreže tekućica, a izdizanje pojedinih
dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja.
Hidrogeološki valja lučiti stijene starije od tercijara, zatim tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks
rebrasto brežuljkastih predjela i na kraju vodonosne slojeve ravničarskih predjela kvartarne starosti.
Stijene starije od tercijara izgrađuju pretežito temeljna gorja, primjerice: Papuk, Krndiju, Psunj,
Požešku goru itd. U tim sredinama vodne su prilike ograničene na izvore malih kapaciteta.
Karakteristično je da su dubine do vode u podzemlju redovito neodređene. Pored toga ne postoje
prirodni uvjeti za kaptiranje većih količina vode, osim u stijenama karbonatnog sustava.
Tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks, hidromorfološki je izražen na pojedinim prigorjima u
padinskim pejzažima (Psunja, Požeške gore, Dilj gore itd.), ali obuhvaća i relativno izdignute
zaravnjene prostore u prapornim naslagama. Hidrogeološki ima veće značenje jer su vodne prilike
znatno pogodnije. Različitost litološkog sastava tla i tektonski položaj pojedinih stijena određuju
veličinu i važnost vodnog lica.
Dubine do vode zbog toga najčešće kolebaju od 20 do 80 m, a najveći kapacitet kreće se od 7 l/s.
Međutim u neposrednoj blizini dužih tekućica mogu se naći crpilišta voda izdašnosti od 10 l/s, te na
dubinama manjim od 20 m. Broj vodonosnih slojeva povećava se u pravilu od zapada prema istoku, i
to od 5 kod Ðakova na 7 kod Borova, ali zbog manjih debljina kapacitet im je ograničen na svega
nekoliko litara u sekundi. Za razliku od Središnje Hrvatske, gdje se voda u podzemlju kreće slobodno,
u Istočnoj Hrvatskoj, točnije kod Slavonskog Broda, Ðakova te Županje, a osobito Vukovara, nalazi se
pod manjim (subarteška) ili većim tlakom (arteška).
Ravničasti krajevi uz Savu, Dravu i Dunav te njihovi pritoci, pokriveni su, mimo recentnih naplavina, i
debelim nanosima kvartarne starosti. Taj sedimentni kompleks ima vrlo širok raspon postanka jer su
novijim istraživanjima izdiferencirani tragovi fluvijalnih procesa od jezerskih sedimenata, naslage
močvarnih facijesa od izrazitih i tipičnih ostataka eolskog modeliranja. Vodne prilike u litološki toliko
različitim stijenama podložene su velikim oscilacijama primjerice, od 4-8 m u praporu i pješčanoglinovitim poslojcima, pa do 10 m u ostalim taložinama. Prvi vodonosni sloj najčešće nije pogodan za
piće te se za vodoopskrbu iskorištavaju redovito dublji horizonti.
e) Hidrološka obilježja
Hidrografski se u Osječko-baranjskoj županiji ističu Drava s južnim i Dunav sa zapadnim pritocima od
kojih je, dakako, najznačajnija Drava.
Osnovno hidrografsko obilježje površja jest ekscentričnost tekućica. Najveće i najvažnije rijeke teku
rubno. To se odražava i u reljefnoj slici kraja, a uvjetovano je geotektonskim značajkama širega
prostora. Inače na vodene prilike u cjelini utjecali su još diferencirani klimamorfološki procesi u
prošlosti, pri čemu su u detaljima pored hidrogeoloških osobina stijena imali značajnu ulogu i noviji
društveno-gospodarski zahvati.
Vodotoci na području Županije značajni za Republiku (državne vode) su međudržavne vode Dunav,
Drava, Karašica (Baranja), Odvodni kanal Karašica, Borza, Hatvan, Travnik te ostali vodotoci Vuka –
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
39
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
do ceste Ðakovo-Osijek, Vučica i Karašica, akumulacija Borovik i akumulacija Lapovac II, a ostale
površinske vode su lokalne vode.
Dužina rijeke Dunava u Osječko-baranjskoj županiji je 86,06 km (od rkm 1433+060 do rkm 1347+000),
što čini 62,6% dužine ukupnog toka Dunava kroz Hrvatsku.
Na dionici kroz Osječko-baranjsku županiju ima karakteristike nizinske rijeke s prosječnim padom
vodnog lica pri srednjoj vodi od 0,047%o do 0,056%o. Širina korita kreće se u rasponu od 500-800 m,
prosječna brzina toka je 0,9 m/s, dok se srednji godišnji protoci kreću od 2.442 do 3.144 m3/s. Dubina
mu se kreće od 5 do 15 m.
Režim voda Dunava pokazuje nivalno-pluvijalne karakteristike. Na kretanje njegovih voda najviše
utiču alpski pritoci, pa se u skladu s tim u godišnjem hodu vodostaja javljaju dvije visoke vode, i to u
proljeće i rano ljeto. Proljetni maksimum uzrokovan je otapanjem snijega u nižim dijelovima gornjeg
toka, a ranoljetni otapanjem snijega i leda u najvišim dijelovima Alpa i ciklonalnim kišama
karakterističnim za taj dio godine.
Prosječni godišnji protoci Dunava kod Bezdana su oko 2200 m3/s; najveći do 7000 m3/s, a najmanji
oko 1000 m3/s. Dunav je plovan tokom čitave godine, osim u vrlo hladnim zimama kada se zamrzne u
prosjeku na nekoliko tjedana i za izuzetno niskih vodostaja u sušnim razdobljima.
Na dionici Dunava koja prolazi kroz područje Županije nalaze se dvije vodomjerne postaje na kojima
se svakodnevno opaža vodostaj Dunava, a karakteristični godišnji vodostaji za razdoblje 1985.-1990.
godine za predmetne vodomjerne profile dani su u sljedećoj tablici:
VODOSTAJI RIJEKE DUNAVA
Tablica br. 29.
POSTAJA
rkm
DUNAVA
ALJMAŠ
DALJ
1.380,50
1.355,10
KOTA
"0"
(mn.m.)
78,08
75,20
MAKSIMALNI
VODOSTAJI
max.
sr.
min.
690
548
460
834
691
611
SREDNJI
VODOSTAJI
max.
sr.
min.
322
246
169
491
414
340
MINIMALNI
VODOSTAJI
max.
sr.
min.
66
28
0
238
210
182
Planira se uspostava još dvije vodomjerne postaje na Dunavu – Batina (zamjenska postaja za Bezdan) i
Erdut (zamjenska postaja za Bogojevo).
Rijeka Drava je najveći pritok Dunava s ušćem u Republici Hrvatskoj odnosno Osječko-baranjskoj
županiji na rkm 1382+300 Dunava, kod mjesta Aljmaš.
Drava je drugi po značaju vodotok u Županiji i čini južnu i jugozapadnu među Baranje.
Na području Županije Drava protječe u dužini od 104 km (od rkm 0+000 do rkm 104+000), što iznosi
32,7% ukupne dužine toka Drave kroz Hrvatsku.
Rijeku Dravu karakteriziraju izrazite morfološke promjene u koritu, a kvartarne šljunčane-pjeskovite
naslage koje izgrađuju dravsku depresiju čine vodonosni kompleks sa značajnim zalihama podzemnih
voda. Dionica Drave kroz Osiječko-baranjsku županiju ima karakteristike nizinske rijeke. Do Osijeka
meandrira, a nizvodno od grada je mirnijeg toka, i s prevladavajućim akumulacijskim procesima.
Drava ima veći pad od Dunava (13,1 cm/km), pa je i brža. Dubina vode u koritu kreće se od 4 do 7 m.
Godišnja visina oborina na slivu Drave varira od 660 do 1530 mm/god., s tim da je količina oborina
veća u gornjem dijelu sliva. Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) vodni režim i
karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Tako se najmanji protoci
Drave javljaju u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja
snijeg a i leda i pojave godišnjih maksimuma oborina. Srednji protok Drave u Hrvatskoj kreće se od
315 m3/s na granici sa Slovenijom, do 555 m3/s na ušću u Dunav.
Za razliku od Dunava Drava ima tri maksimuma u godišnjem vodostaju i protjecaju. Prva dva kao i
kod Dunava padaju u proljeće i rano ljeto, dok se treći sporedni, maksimum javlja u jesen kao odraz
40
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
mediteranskoga kišnog režima u dijelu njezina izvorišnog područja. Često se vremenski poklope
visoke vode Drave i Dunava, pa dolazi do uspora voda na Dravi na njezinu toku kroz Županiju.
VODOSTAJI RIJEKE DRAVE
Tablica br. 30.
POSTAJA
MOSLAVINA
DONJI
MIHOLJAC
BELIŠĆE
OSIJEK
rkm
DUNAV
98,20
KOTA "0"
(m.n.m.)
90,94
80,60
53,80
19,10
88,57
83,99
81,48
MAKSIMALNI
VODOSTAJI
466
358
230
SREDNJI
VODOSTAJI
161
93
46
MINIMALNI
VODOSTAJI
16
- 42
- 82
500
627
542
179
324
226
2
130
24
322
459
333
156
284
142
74
214
94
8
149
- 10
- 66
72
- 72
-140
24
- 16
Karakteristični godišnji vodostaji za vodomjernu postaju Moslavina obrađeni su za razdoblje od 1979.1993. godine, za postaje Donji Miholjac i Osijek za razdoblje 1946.-1993. godine, a za postaju Belišće od
1962.-1993. godine.
Na vodomjernim postajama Donji Miholjac i Belišće osim vodostaja mjeri se i protok.
Srednje brzine toka na dionici rijeke Drave kroz Osječko-baranjsku županiju kreću se oko 0,7 m/s, dok
maksimalna brzina toka može dosegnuti i do 1,5 m/s pri ekstremno velikim protocima.
Padovi vodnog lica na dionici od Donjeg Miholjca do Belišća kreću se od 0,133%o za niske vode Drave
do 0,135%o za najviše vodostaje. Za dionicu od Belišća do Osijeka padovi vodnog lica ovise da li se
Drava nalazi pod usporom rijeke Dunava ili ne, i u ovisnosti od toga, padovi se kreću od oko 0,12%o
kada uspora nema pa čak i do ekstremnih 0,026%o pod usporom. Slično vrijedi i za dionicu Drave od
Osijeka do ušća, gdje se padovi vodnog lica kreću od minimalnih zabilježenih 0,0016%o pa do 0,116%o
pri visokim vodostajima Drave bez uspora Dunava.
Pritoke Dunava koje su od interesa za Osječko-baranjsku županiju su:
–
Bosut s Biđem što se Županije tiče u toliko što prikuplja vodu s južnih padina Ðakovačkovinkovačke praporne grede vodotocima od kojih su najznačajniji Kašnica i Jošava. Režim oticanja
je pretežno kišni.
–
Karašica, koja izvire u Mađarskoj, a utječe u Dunav kod Batine, jest vodotok čiji su vodostaji u
direktnoj zavisnosti od padalinskih osobina Baranje. Visoke vode najčešće su pri otapanju snijega
u proljeće i u jesen za jakih kiša. Sličnih su osobina i ostale tekućice na prostoru Baranje.
–
Vuka na svom toku kroz Osječko-baranjsku županiju uglavnom prikuplja vode s istočnih
ogranaka Dilja i sjeverne strane Ðakovačko-vinkovačke praporne grede. Režim voda je također
pluvijalni, a u veliko ovisi i o režimu voda Dunava, u koji utiče kod Vukovara.
Pritoci rijeke Drave na području Osječko-baranjske županije su:
–
Karašica koja putem Gatskog kanala utječe u Dravu, Vučica s ušćem kod mjesta Josipovca i
Poganovačko-kravički kanal koji se putem Stare Drave u Višnjevcu ulijeva u Dravu.
–
Potok Toplica i kanal Barbara-glavni kanal na melioracijskom području Dravski rit koji se jednim
dijelom odvodnjava u biljsku Staru Dravu, te dalje u Kopački rit.
Iako ne postoje relevantni hidrološki pokazatelji za navedene pritoke, karakterizira ih mala vodnost, te
stoga nemaju značajniji utjecaj na vodni režim Drave.
U Baranji, na ušću Drave u Dunav, nalazi se inundacijsko i močvarno područje Parka prirode Kopački
rit ukupne površine 17.700 ha.
Podaci o manjim vodotocima, jezerima, akumulacijama, retencijama i ribnjacima navedeni su u tablici
br. 31.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
41
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
MANJI VODOTOCI, JEZERA, AKUMULACIJE, RETENCIJE I RIBNJACI
Tablica br. 31.
VODOTOK
TERITORIJALNA PODJELA
GRAD/OPĆINA
1.
SLIVNO PODRUČJE «BARANJA»
1.
2.
GRAD BELI MANASTIR
OPĆINA ČEMINAC
4.
OPĆINA DARDA
6.
7.
8.
9.
DUŽIN
A
NASIPA
(km)
4.
Travmk
4,45
3,70
Potok
Karašica
Odv.kanal
Karašice
Dunav
6,90
13,80
NAZIV
2.
OPĆINA DRAŽ
OPĆINA JAGODNJAK
OPĆINA
KNEŽEVI
VINOGRADI
OPĆINA PETLOVAC
OPĆINA POPOVAC
24,76
10,67
Drava
Čeminac
15,53
9,55
Drava
Potok
Karašica
Odv.kanal
Karašice
Dunav
Bujice
Drava
Dunav
Bujice
7,45
12,76
10,10
6,22
Potok
Karašica
Odv.kanal
Karašice
Drava
Toplica
Borza
Hatvan
Potok
Karašica
Odv.kanal
Karašice
Bujice
3,00
UKUPNO:
SLIVNO PODRUČJE «KARAŠICA-VUČICA»
1.
GRAD BELIŠĆE
2.
GRAD DONI MIHOLJAC
Karašica
3.
GRAD NAŠICE
4.
GRAD VALPOVO
Vučica
5.
OPĆINA BIZOVAC
6.
OPĆINA D. MOTIČINA
7.
OPĆINA ëURëENOVAC
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
OPĆINA FERIČANCI
OPĆINA KORŠKA
OPĆINA
MAGADENOVAC
OPĆINA MARIJANCI
OPĆINA PODRAVSKA
MOSLAVINA
OPĆINA PETRIJEVCI
OPĆINA PODGORAČ
OPĆINA VILJEVO
SLIVNO PODRUČJE «VUKA»
1.
GRAD ëAKOVO
2.
GRAD OSIJEK
3.
OPĆINA ANTUNOVAC
4.
OPĆINA BIZOVAC
5.
OPĆINA ČEPIN
6.
OPĆINA DRENJE
7.
OPĆINA ERDUT
8.
OPĆINA ERNESTINOVO
9.
OPĆINA GORJANI
10.
OPĆINA KOŠKA
11.
OPĆINA LEV. VAROŠ
12.
OPĆINA PETRIJEVCI
13.
OPĆINA PODGORAČ
14.
OPĆINA PUNITOVCI
15.
OPĆINA SEMELJCI
16.
OPĆINA ŠODOLOVCI
17.
OPĆINA VIŠKOVCI
18.
OPĆINA VLADISLAVCI
19.
OPĆINA VUKA
UKUPNO:
SLIVNO PODRUČJE «BIë-BOSUT»
1.
GRAD ëAKOVO
2.
OPĆINA DRENJE
3.
OPĆINA LEV. VAROŠ
4.
OPĆINA SAT.
5.
OPĆINA SEMELJCI
6.
OPĆINA STRIZIVOJNA
7.
OPĆINA TRNAVA
8.
OPĆINA VIŠKOVCI
UKUPNO:
42
VISINA
(m)
5.
6.
7.
8.
7,33
8,22
10,58
4,75
7,80
POVRŠINA
(ha)
NORMALNI
VOLUMEN
(m3x106)
9.
10.
11.
BeljskiPodunavlje
600
Popovac
18
619
Šećeransko
jazero
Stara DravaBilje
Grabovačko
jezero
ëola
Topoljski
Dunavac
83,00 m.n.m.
3,70
84,00 m.n.m.
7,10
9,13
0,67
20,50
6,00
11,20
12,50
21,16
4,37
10,10
8,65
4,24
231,62
158,67
10,80
16,00
Lapovac II.
10,50
13,50
Ribnjak D.Miholjac
Ribnjak 1905.
2,408
1068 (972)
1504 (1348)
9,72
13,40
17,00
Karašica,
Vučica
Karašica
12,00
Vučica
11,15
7,08
18,45
102,68
10,50
Vuka
Vuka
4,00
10,00
4,00
Vuka
9,00
6,90
Vuka
Vuka
12,50
4,50
22,00
Vuka
3,00
6,00
Vuka
Vuka
7,00
11,00
61,00
5,00
0,90
44,80
6,50
6,50
13,35
6,50
Z.lat.kanal
NAZIV
8,61
21,00
KarašicaKor. Drava
NAZIV
NORM.
VOL.
(m3x106)
7,20
15,05
13,22
11,55
10,95
31,42
Vučica
UKUPNO:
RIBNJAK
POVRŠ.
SLIVA
km2
7,20
OPĆINA BILJE
3.
5.
AKUMULACIJA ILI RETENCIJA
DUŽINA
VODOTOK
A
(km)
3.
Aku. Borovik
23,00
2,408
19,00 m.n.m.
Mlinac
Jošava
4,580
44,990
7,90
7,00
5,00
49,570
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
23,12
30,00
450,00
30,00
450,00
2,060
1,800
54,789
31,319
7,90
Koprivna
23,00
2572 (2320)
0,960
0,946
Rakova pustara
Gajgerova pustara
1,906
-
3,860
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
86,108
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
f) Pedološka obilježja
Pedološka obilježja prostora Osječko-baranjske županije obrađena su na temelju Namjenske pedološke
karte Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za pedologiju, Agronomskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu 1996.
Od ukupno 65 izdvojenih pedoloških jedinica na prostoru Republike Hrvatske, na području Osječkobaranjske županije zastupljeno ih je 26, sadržanih u sljedećoj tablici:
POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE
KARTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Tablica br. 32.
Broj
kartirane
jed.
1
2
SISTEMATSKE JEDINICE TALA
Kamenjar na vapnencu i dolomitu (litosol)
Arenosol antropogenizirani
3
4
Sirozem na praporu (Regosol)
Sirozem na laporu
6
7
Koluvij s prevagom detritusa stijena
Koluvij s prevagom sitnice
8
Crnica vapnenačko dolomitna (Kalkomelanosol)
Rendzina na laporu
9
RASPROSTRANJENOST(x
Istočne padine Baranjskog i Erdutskog brda, Kneževo
Sjeverozapadni dio Baranje, istočno od Kneževa,
Baranjskog i Erdutskog brijega
Središnji i istočni dio Baranje
Zapadno od Baranjskog Petrovog Sela i istočnije u malim
fragmentima
Jugoistočni dio Baranje (Petlovac, B.P.Selo)
Baranjsko i Erdutsko brdo, jugozapadno od Našica
-Feričanaca
Istočno od toka Drave, na širem području Ðakova
Jugozapadno od Drave na području Karašice, u
Baranji (Čeminac-Lug), sjevernije od Ðakova
10
Rendzina na flišu
Istočni i jugozapadni dio Županije, istočno od Našice
prema jugoistoku, prema Piškorevcima
12
Rendzina na šljunku
Istočno od Viljeva, 2 enklave oko Karašice i u Baranji na
području Kopačkog rita – istočno od Luga i Vardarca
19
Černozem na praporu tipični
Jugozapadno Našice-Podgorač-Drenje
24
Eutrično smeđe na holocenskim nanosima
Jugozapadni dio od Levanjske Varoši-Ð. Selci- Trnava
26
Eutrično smeđe na jezerskim sedimentima
Sjeverozapadni i središnji dio (Bokšić, Ðurđenovac
Magadenovac)
27
Eutrično smeđe na eruptivima
Zapadno od Feričanaca i istočno na tromeđi – Trnava
-Ð. Satnica-L. Varoš
29
Kiselo smeđe na klastitima
Jugozapadno šire područje L. Varoši i Selci Ðakovački
39
Smeđe na vapnencu duboko
2 male enklave (Ivanovac, Bizovac)
40
Lesivirano na praporu tipično (Luvisol)
enklava istočno od Kopačeva
41
Lesivirano na praporu pseudoglejno
uz Dunav i Dravu
42
Lesivirano na rastresitim sedimentima
Istočni i jugoistočni dio Županije
43
Lesivirano tipično na ilovačama
Istočni dio u fragmentima od Piškorevaca prema Selcima
Ðakovačkim
44
Lesivirano na vapnencu i dolomitu
Zapadno od Dunava na području Kopačkog rita u Baranji,
jugozapadno od toka Drave, u središnjem dijelu Županije u
fragmentima
45
Smeđe podzolasto
Zapadni i središnji dio Županije u fragmentima
47
Rigolano na praporu
Zapadni dio Županije (Bokšić, Beljevina, Ðurđenovac dio
Beničanci, Harkanovci, Bocanjevci)
48
Rigolano na laporu
Budrovci, Strizivojna
50
Rigolano krša
Jugozapadni dio Krndijskog pobrđa, istočno od D.Motičine
65
Gitja (Gittya)
Sjeverozapadni dio P. Moslavine i Viljeva
IZVOR: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju – Namjenska pedološka karta, mjerilo
1:300.000, Zagreb, 1996.
*) rasprostranjenost – očitanje s karte
Sve navedene sistematske jedinice tla su prikazane u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim
jedinicama), sastavljene od više jedinica, a na temelju dominantne jedinice izvršena je procjena
pogodnosti tala za obradu.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
43
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Valorizacija tla, procjena pogodnosti tala za obradu izvršena je prema modificiranim kriterijima
procjene zemljišta, FAO 1976., Vidaček, Ž. 1976., prema kojoj su osim relevantnih značajki tla (dubina,
skeletnost, kiselost, slanost/alkaličnost, matičnost, kapacitet za vodu), predmet procjene stjenovitost,
nagib terena, poplave i/ili stagnirajuće površinske vode i dreniranost kao izraz režima vlažnosti tala.
Dodatno je zbog aktualnosti problematike procijenjen stupanj osjetljivosti tala na kemijske polutante.
Na temelju istražene pogodnosti tla za obradu, može se generalno zaključiti, da su tla klase P-1, dobro
obradiva tla, rasprostranjena na sjeverozapadnom i središnjem dijelu Baranje, te istočnom dijelu
Županije, jugoistočno od Osijeka.
Tla klase P-2, umjereno ograničena tla, rasprostiru se na području Baranje tj. na području Baranjskog
brda, središnjeg dijela Baranje (Jagodnjak, Kozarac), te istočno od naselja Lug i Vardarac, zatim južnije
od toka Drave od sjeverozapada prema jugoistoku, na području Erdutskog brda, te centralnog dijela
Županije, na području đakovačkog ravnjaka i našičkog područja.
Tla klase P-3, ograničeno obradiva tla se rasprostiru, uglavnom, u zapadnom dijelu Županije, od
manjih površina na sjeveru pa do većih površina na jugozapadu, na području prigorskog reljefa, te
manjih površina južno od Drave, na potezu od Valpova prema Petrijevcima, te južnije od Petrijevaca.
Privremeno nepogodna tla (N-1) za obradu se protežu od sjevera Županije pa prema jugu i istoku do
Dunava (područje Kopačkog rita), te na prostorima sjeverno i južno od vodotoka Drave u cijeloj dužini
toka, kao i na manjim površinama na zapadu Županije, pa do središnjih i istočnih dijelova Županije.
Trajno nepogodna tla (N-2) prema ovoj procjeni mogu se izdvojiti na zapadnom području Županije i
to na dvije površine, na području bivše općine D. Miholjac, njen zapadni dio, jugoistočno od Viljeva, te
na području bivše općine Našice u zapadnom dijelu, na potezu jugoistočno od Feričanaca i D.
Motičine.
1.1.1.5. Zaštićena prirodna i graditeljska baština
a) Zaštićena prirodna baština
Zakonom o zaštiti prirode ("NN" 30/94, 72/94) priroda je definirana kao značajan dio okoliša kojemu
Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najbolje svjetske prakse.
Temeljem Zakona o zaštiti prirode danas je u Osječko-baranjskoj županiji u pet kategorija prostorne
zaštite (park prirode, posebni rezervat, zaštićeni krajolik, spomenik parkovne arhitekture i spomenik
prirode) obuhvaćeno oko 2% površine Županije.
Najveći dio zaštićene prirode otpada na park prirode Kopački rit, područje izuzetnih vrijednosti i
raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta. Uže područje parka prirode Kopački rit ima status
posebnog (zoološkog) rezervata. Skupština Županije pokrenula je inicitativu za proglašenje Kopačkog
rita nacionalnim parkom ("Županijski glasnik", broj 7/98.).
PREGLED ZAŠTIĆENIH DIJELOVA PRIRODE NA PODRUČJU
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Tablica br. 33.
KATEGORIJA
PARK PRIRODE
POSEBNI REZERVAT
ZAŠTIĆENI KRAJOLIK
SPOMENIK PARKOVNE
ARHITEKTURE
44
1
2
1
POVRŠINA
ha
17.770,00
84,99*
160,00
98,0
0,5
0,9
12
119,06
0,6
BROJ
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
%
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
SPOMENIK PRIRODE
1
UKUPNO:
17
18.134,05
100
* Površina posebnog (zoološkog) rezervata Kopački rit (6.700 ha) uključena je u
površinu Parka prirode.
POPIS ZAŠTIĆENIH DIJELOVA PRIRODE NA PODRUČJU
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Tablica br. 34.
GRAD
OPĆINA
KATEGORIJA
PARK PRIRODE
•
KOPAČKI RIT
POSEBNI REZERVAT
•
KOPAČKI RIT (ZOOLOŠKI)
•
PODPANJ (ORNITOLOŠKI)
BILJE
BILJE
DONJI MIHOLJAC
ZAŠTIĆENI KRAJOLIK
•
ERDUT
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE
•
BILJE - PARK OKO DVORCA
•
ČEPIN - PARK OKO DVORCA
•
DALJ - PARK UZ PATRIJARŠIJU
•
•
DONJI
MIHOLJAC-PARK
OKO
DVORCA
ÐAKOVO-PARK UZ BISKUPSKI DVOR
•
ÐAKOVO - PARK SLOBODE
•
KNEŽEVO - PARK
•
NAŠICE - PARK OKO DVORCA
•
•
OSIJEK-PARK
KRALJA
PETRA
KREŠIMIRA IV
OSIJEK- PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA
•
TENJA - PARK OKO DVORCA
•
VALPOVO - PARK OKO DVORCA
ERDUT
BILJE
ČEPIN
ERDUT
DONJI MIHOLJAC
ÐAKOVO
ÐAKOVO
POPOVAC
NAŠICE
OSIJEK
OSIJEK
OSIJEK
POVRŠINA
ha
**
17.770,00
**
6.700,00
*
84,99
***
160,00
*
8,00
*
2,32
*
1,22
*
13,49
*
8,66
*
1,80
*
7,00
*
34,34
*
2,43
*
12,00
*
2,92
*
24,88
VALPOVO
SPOMENIK PRIRODE
VALPOVO
• VALPOVO - BIJELA TOPOLA (posječena)
IZVOR:
*
Rješenja o zaštiti pojedinih dijelova prirode
**
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.)
***
Izvješće o zaštiti prirode na području Osječko - Baranjske županije (1997.)
REG.
BROJ
416
GODINA
ZAŠTITE
1976/1999.
417
1967.
-
1997.
767
1974.
708
1975.
709
1975.
688
1973.
30
1958.
562
1968.
623
1970.
715
1976.
95
1949.
683
1973.
689
1973.
684
1973.
88
1958.
194
1965.
Park prirode "Kopački rit" poplavno je područje Dunava i Drave pokriveno vrbovim, topolovim i
hrastovim šumama, te prošarano gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama.
Hrvatski Sabor je, zbog izuzetno bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta Kopačkog rita,
1967. godine donio Zakon o proglašavanju poplavnog područja Kopački rit Upravljanim prirodnim
rezervatom ("Narodne novine", br. 45/67.).
1976. godine prema Zakonu o zaštiti prirode uže područje Upravljanog prirodnog rezervata dobija
status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje status Parka prirode. Prema važećem Zakonu o
zaštiti prirode ("Narodne novine", br. 30/94.) Specijalni zoološki rezervat preimenovan je u Posebni
zoološki rezervat "Kopački rit".
Postojeći obuhvat i granice parka prirode «Kopački rit» utvrđene su prema Zakonu o parku prirode
«Kopački rit» (NN, br. 45/99), a pitanja zaštite, održavanja, promicanja, unapređenja i korištenja tog
parka prirode uređuju se Uredbom o osnivanju Javne ustanove «Park prirode Kopački rit» (NN, br.
96/97) i Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode «Kopački rit» (NN, br 84/98).
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
45
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Lokacija aluvijalnih močvara rijeke Drave, specijalnog zoološkog rezervata u Kopačkom ritu te ribnjaci
u Donjem Miholjcu, Grudnjak i Našičkoj Breznici uvrštena su prema međunarodnim kriterijima u
IBAs (Important Birds Areas) područja.
Područje Kopačkog rita obitavalište je brojnih životinjskih vrsta, a posebno je zanimljivo kao
ornitološki rezervat.
1997. godine proglašen je Posebni ornitološki rezervat "Podpanj" kod Donjeg Miholjca kao područje
značajno za obitavanje, gnijezđenje, seobu i zimovanje ptica.
Zaštićeni krajolik Erdut proglašen je 1974. godine. Područje, Aljmaš-Erdut pejsažno je naglašena zona
u istočnoj Slavoniji. Na ostacima starih uzvišenja prostor je dosegao veće visine, a padine prema
Dunavu oštro su "urezane" i u zoni Erduta nadvisuju rijeku 7,0 metara.
U kategoriji Spomenika prirode zaštićena je Bijela topola u Valpovu (Populus alba l.).
U kategoriji Spomenika parkovne arhitekture zaštićeno je 12 parkova, a najpoznatiji su oni uz dvorce u
Našicama i Valpovu.
Programom za izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja, “Rekreacijsko područje Drava”
predviđena je izrada stručne podloge na temelju koje će se identificirati područja koja je po Zakonu o
šumama i Zakonu o zaštiti prirode potrebno posebno zaštiti.
Na području Županije evidentirani su dijelovi prirode kao značajni, ali za njih nije nikada pokrenut
postupak zaštite.
U tijeku je postupak proglašavanja drvoreda javorolisnih platana u Osijeku (3 drvoreda) spomenikom
parkovne arhitekture te dijela groblja u Bilju spomenikom prirode.
b) Zaštićena graditeljska baština
Područje Osječko-baranjske županije izuzetno je bogato nepokretnim kulturnim dobrima. Geografski
položaj i prirodno okruženje omogućili su kontinuitet života na ovom prostoru koji se može pratiti još
od mlađeg kamenog doba. Brojni su tragovi ljudskog obitavanja te duhovnog i materijalnog
stvaralaštva od prapovijesti preko antičkog razdoblja, srednjeg vijeka do novijeg doba. Oni se
ogledaju u tragovima prapovijesnih naselja i nekropola, antičkim gradovima, srednjovjekovnim
crkvama, gradovima i selima te urbanim cjelinama nastalim od početka 17. stoljeća do danas.
Na području Županije registrirano je 303, evidentirano 812, preventivno zaštićeno 449 nepokretnih
kulturnih dobara.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
VRSTA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA
Tablica br. 35.
222
0
PREVENTIVNO
ZAŠTIĆENO
2
1
0
0
0
25
47
1
238
0
249
812
EVIDENTIRANO
Arheološka baština
Povijesna graditeljska
cjelina
Povijesni sklop
i građevina
Memorijalna
baština
Etnološka baština
UKUPNO:
Arheološko područje
Gradska naselja
Gradsko-seoska naselja
Seoska naselja
Graditeljski sklop
Civilna građevina
Sakralna građevina
Memorijelno
povijesno
područje
Spomen građevina
Etnološko područje
Etnološka građevina
REGISTRIRANO
UKUPNO
63
5
287
6
0
0
1
380
35
0
0
4
41
69
0
0
5
449
151
1
0
0
28
449
5
41
0
41
303
7
279
9
318
1.567
IZVOR : Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku - 2000.
46
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Među arheološkim lokalitetima na području Županije nekolicina ima iznimno značenje: prapovijesni
lokalitet "Gradac" kod Sarvaša, prapovijesni lokalitet "Hermanov vinograd" u Osijeku, prapovijesna
nalazišta "Gradac" i "Sredno" u Batini, "Gradac" u Zmajevcu, Diljska planina, Bogojevci kod Dalja i
ranosrednjovjekovno groblje Bijelo Brdo po kojem je nazvana cijela jedna kultura iz razdoblja ranog
srednjeg vijeka (10.-12. stoljeće) u Europi.
Na području Županije postoji 6 /šest/ zaštićenih povijesnih graditeljskih cjelina (Osijek - Gornji grad i
Tvrđa, Ðakovo, Našice, Valpovo, D. Miholjac), 13 dvoraca, 56 crkava i 4 samostana.
Republika Hrvatska predložila je upis Osječke Tvrđe u listu svjetske baštine UNESCO-a, a postupak
nominacije je u tijeku.
1.1.1.6. Krajobrazne vrijednosti
Krajolik odnosno krajobraz je u Konvenciji o europskim krajobrazima (2000. god.) definiran kao
određeno područje, viđeno ljudskim okom, čije je obilježje rezultat međusobnog djelovanja prirodnih
ili ljudskih čimbenika.
Krajobraz je bitna komponenta prirode i okoliša. U svojoj sveobuhvatnoj dimenziji on povezuje
čovjeka i prirodu, plan namjene površina i okoliša, a također je i par exellance faktor pri uključivanju
zahtjeva prirode i okoliša u ostale sektorske politike te zbog toga i faktor održivog razvitka.
Prvi korak vezan uz ostvarivanje odluka usmjerenih na krajobraz tj. na oblikovanje njegove zaštite,
upravljanje i planiranja je identifikacija krajobraza i analiza njegovih obilježja i procesa koji se u njemu
odvijaju.
Identifikaciju je moguće vezati uz:
a)
glavne tipove europskih krajobraza,
b)
krajobrazne jedinice,
c)
kraojobrazna područja posebnog interesa.
Prema sadržajnoj i metodskoj podlozi Krajobrazne osnove Hrvatske, Hrvatska je podijeljena na 4
prirodno-geografske regije i 16 osnovnih krajobraznih jedinica s obzirom na prirodna obilježja.
Krajobraz Osječko-baranjske županije svrstava se u prirodno-geografsku regiju istočne Hrvatske koja
se dijeli na dvije krajobrazne jedinice:
1. Nizinska područja sjeverne Hrvatske
2. Panonska gorja
Veći dio prostora Županije po tipu krajobraza svrstava se u krajobraznu jedinicu nizinska područja
sjeverne Hrvatske koja je definirana sljedećim karakteristikama:
•
Osnovna fizionomija – agrarni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima
•
Naglasci, vrijednosti, identitet – rubovi šuma, fluvijalno-močvarni ambijenti (Kopački rit)
•
Ugroženost i degradacije – mjestimični manjak šume u istočnoj Slavoniji, nestanak živica u
agromelioracijskim zahvatima, geometrijska regulacija vodotoka i nestanak tipičnih i doživljajno
bogatih fluvijalnih lokaliteta
Krajobraz krajnjeg jugozapadnoj dijela Županije pripada krajobraznoj jedinici Panonska gorja (obronci
Krndije). U taj tip krajobraza može se uvrstiti i Erdutsko i Bansko brdo. Karakteristike ove krajobrazne
jedinice su:
•
Osnovna fizionomija – izolirani, šumoviti gorski masivi bez dominantnih vrhova, reljefni prijelazi
postupni.
•
Naglasci, vrijednosti, identitet – raznolikost šumskih vrsta, očuvane potočne doline.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
47
POLAZIŠTA
•
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Ugroženost i degradacije – lokacijski neprikladna gradnja na kontaktu šume i nižih brežuljaka,
manjak proplanaka i vidikovaca.
Drugi važni korak, koji osigurava provođenje mjera zaštite, upravljanje i planiranje je vrednovanje
krajobraza prema objektivnim kriterijima, koje se potom uspoređuje s raznolikim vrijednostima koje se
propisuju krajobrazu od strane lokalnog stanovništva.
Za kvalitetno i što objektivnije vrednovanje krajobraza bilo bi potrebno izraditi studiju. Općenito treba
istači vrijednost raznolikosti poljoprivrednih kultura te vizualne kvalitete smjenjivanja nepreglednih
poljoprivrednih površina sa šumama, prelaske s ravničarskog krajobraza na brežuljkase predjele
prekrivene šumama i vinogradima, te šume kao posebnu vrijednost krajobraza naročito s kriterija
raznolikosti i slikovitosti. Također se ističu pojedini markeri karakteristični za Slavoniju kao što su:
Ðakovačka katedrala, te stare, a značajne građevine ili kompleksi (Našički dvorac i park, Valpovački
dvorac i park, Osječka Tvrđa) koje treba zaštititi i dati im odgovarajuću namjenu, te uz odgovarajući
marketing isplativo koristiti.
Kao područje od nacionalnog i međunarodnog značaja treba istaknuti krajobraz Kopačkog rita.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
a) Poljoprivreda
Obnovljivi prirodni resursi su najznačajnija prirodna bogatstva Hrvatske, a među njih se ubraja i
preko 3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta.
U ukupnoj količini poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske Osječko-baranjska županija
sudjeluje sa 8,4% a u ukupnoj količini obradivog zemljišta s 12%.
POLJOPRIVREDNE POVRŠINE U REPUBLICI
HRVATSKOJ I OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
Tablica br. 36.
OSJEČKOUDIO OBŽ U
BARANJSKA
POVRŠINAMA RH
ŽUPANIJA
%
(ha)
Poljoprivrednepovršine
3,181.107
266.245
8,4
Obradive površine
2,020.626
242.405
12,0
IZVOR: Analiza stanja poljoprivredne proizvodnje Osječko- baranjske županije (1999.).
REPUBLIKA
HRVATSKA
(ha)
Poljoprivredne površine u Županiji obuhvaćaju oko 64% a obradive površine oko 58% ukupne
površine Županije.
Poljoprivredne površine Osječko-baranjske županije imaju slijedeću strukturu: oranice 86,6%, voćnjaci
1,1%, vinogradi 1,1%, livade 2,2% i ostale površine (pašnjaci, ribnjaci) 9,0%.
POLJOPRIVREDNE POVRŠINE ŽUPANIJE PREMA
KATEGORIJAMA I NJIHOVA ZASTUPLJENOST
Tablica br. 37.
POLJOPRIVREDNA
OBRADIVA POVRŠINA
POVRŠINA
UKUPNO
ORANICE
VOĆNJAK
VINOGRAD
(ha)
Ukupno (ha)
266.245
242.405
230.521
3.106
2.858
Udjel (%)
100%
91,0%
86,6%
1,1%
1,1%
IZVOR: Analiza stanja poljoprivredne proizvodnje Osječko-baranjske županije (1999.).
48
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
LIVADA
5.920
2,2%
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
b) Šumarstvo
Šume kao jedini prirodni samoobnovljivi resurs proglašene su Ustavom kao dobro od općeg interesa
za Republiku Hrvatsku.
Prema Zakonu o šumama ("NN" 52/90, 5/91, 61/91, 26/93 i 76/93.) šume i šumsko zemljište dobra su
od općeg interesa i ona su u državnom vlasništvu osim privatnih šuma i šumskog zemljišta.
Gospodarenje je povjereno Poduzeću "Hrvatske šume" p.o. Zagreb.
Gospodariti šumama znači racionalno koristiti njene proizvodne mogućnosti uz istovremenu obnovu i
zaštitu. Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje šuma na način koji će omogućiti
maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i
iskorištavanje šuma i šumskih zemljišta, sporednih šumskih proizvoda, te izgradnju i održavanje
šumskih prometnica.
Na području Osječko-baranjske županije šumama gospodare:
-
Uprava šuma Osijek sa šumarijama: Batina, Baranjsko Petrovo selo, Darda, Tikveš, Ðakovo,
Levanjska Varoš, Osijek i Valpovo,
-
Uprava šuma Našice sa šumarijama: Našice, Ðurđenovac, Donji Miholjac i Koška,
-
Uprava šuma Vinkovci sa šumarijama: Mikanovci (dio) i Strizivojna (dio).
U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija sudjeluje sa
4,6%.
Šumom je pokriveno oko 27% prostora Županije, a prosjek Republike Hrvatske je 44%.
PODACI O ŠUMSKIM POVRŠINAMA OSJEČKO-BARANJSKE
ŽUPANIJE PREMA KATEGORIJI I VLASNIŠTVU
Tablica br. 38.
u ha
NEOBRASLO
VLASNIŠTVO
OBRASLO
NEPROIZVOPROIZVODNO
DNO
Hrvatske šume
85.496
8.361
2.368
Šume IPK-Belje
1.267
2
9
Privatne šume
1.774
141
11
UKUPNO:
88.537
8.504
2.388
IZVOR: Šumsko gospodarska osnova Republike Hrvatske (1996. - 2026)
NEPLODNO
14.820
0
8
14.828
UKUPNO
111.045
1.278
1.943
114.257
ISKAZ POVRŠINA ŠUMA PO NAMJENI
Tablica br. 39.
ORGANIZ.
JEDINICA
Batina
Baranjsko Petrovo Selo
Darda
Tikveš
Ðakovo
Lev. Varoš
Osijek
Valpovo
Uprava šuma Osijek
Našice
Ðurđenovac
D. Miholjac
Koška
Uprava šuma Našice
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
GOSPOD.
ŠUME
6.268
4.084
5.301
3.300
10.253
7.351
7.656
3.219
49.432
7.797
7.685
8.103
8.508
32.093
-
OBRASLE ŠUME
POSEBNE
NAMJENE
1.092
396
651
2
25
26
2.192
84
55
109
59
307
UKUPNO
NEOBRASL
E
NEPLODNE
UKUPNO
6.268
4.084
6.393
3.696
10.904
7.353
7.681
3.245
51.624
7.881
7.740
8.212
8.566
32.400
924
1.421
1.269
2.296
798
1.000
746
438
8.892
394
246
513
519
1.672
2.635
692
4.705
5.734
89
77
339
135
14.406
163
172
131
155
621
9.827
6.197
12.367
11.726
11.791
8.430
8.766
5.818
74.922
8.438
8.158
8.856
9.240
34.693
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
49
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Mikanovci
251
251
4
6
Strizivojna
1.282
131
1.413
47
36
Uprava šuma Vinkovci
1.533
131
1.664
51
42
Hrvatske šume Ukupno:
83.058
2.630
85.688
10.615
15.069
IZVOR: Izvješće o stanju, gospodarenju i zaštiti šuma na području Osječko-baranjske županije (2000.)
261
1.496
1.757
111.372
U narednom razdoblju izvršit će se preuzimanje šuma i šumskog zemljišta ostalih društvenih
subjekata (PIK Belje) čime će biti dovršen proces preuzimanja šuma propisan Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o šumama ("NN" 76/93.).
Površine privatnih šuma čine svega 1,7% ukupne površine šuma Županije, a rasprostranjene su
uglavnom u brdskom dijelu Županije.
DOBNA STRUKTURA ŠUMA
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Tablica br. 40.
DOBNI
RAZRED
ha
%
I
II
III
IV
V
VI
VII
UKUPNO
13.401
15
10.409
12
19.620
22
19.962
22
16.707
19
6.670
8
1.768
2
88.537
100
Prema dobnoj strukturi srednjodobne šume zauzimaju 44% ukupne površine, a nedostatak je
najstarijih tj. zrelih šuma za sječu, kojih ima svega 2% ukupne površine.
U ukupnoj strukturi drvne zalihe hrast, kao najvrijednija gopodarska vrsta, sudjeluje sa 3%.
Na području Županije pristune su sve karakteristične šumske zajednice od brdskih i nizinskih do onih
pionirskih fitocenoza koje su se razvile na ritskim lokalitetima uz Dravu i Dunav.
Prema vertikalnom razmještaju šumske vegetacije ovdje nalazimo sljedeće šumske zajednice:
-
šume hrasta kitnjaka i graba (brdska šuma),
-
šume hrasta lužnjaka i graba (nizinska šuma),
-
šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (mikrodepresije),
-
šume poljskog jasena i johe (mikrodepresije),
-
šume crne i bijele topole (poplavno područje),
-
šume bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (ritska šuma),
-
šume bijele vrbe s bročikom (poplavno područje).
Na području Županije nalaze se dva zakonom zaštićena objekta prirode (Park prirode "Kopački rit",
zaštićen krajolik Erdut) koji su većim dijelom obrasli šumom te predstavljaju vrlo značajan ekološki i
gospodarski resurs.
Šumski predjel Golubovac (Ðurđenovac) proglašen je 1983. godine šumom s posebnom namjenom za
odmor i rekreaciju.
Sukladno Zakonu o šumama u tijeku je postupak proglašenja šumskog predjela Zokovica (Ðakovo)
šumom s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju.
c) Korištenje vodnih resursa
Vodni resursi Drave, Dunava, njihovih pritoka i ostalih voda koriste se ili su predviđeni za korištenje
u raznim područjima gospodarstva, a najznačajnije mogućnosti korištenja su sljedeće:
•
50
Plovni put na Dunavu kao i plovni put na Dravi od ušća u Dunav do Osijeka (km 20+000) imaju
status međunarodnog plovnog puta. Prema svim vodnogospodarskim dokumentima plovni put
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
na rijeci Dravi obuhvaća dionicu od ušća Drave u Dunav do ušća rječice Ždalice u Dravu (od km
0+000 do km 198+600).
Postoje mogućnosti da se višenamjenskim uređenjem Drave (izgradnjom vodnih stuba VS Barcs,
VS Donji Miholjac i VS Osijek) plovni put uredi kao vodni put IV klase - Vb klasa po novoj
klasifikaciji. Plovni putovi na Dunavu i Dravi omogućavaju izgradnju luka i pristaništa.
•
Raspoložive vodne količine rijeke Drave i relativno veliki uzdužni padovi pogodovali su
intezivnoj izgradnji hidroenergetskih objekata. Tako je u Austriji izgrađeno 15, u Sloveniji 8, a u
Hrvatskoj 3 hidroelektrane na gornjem toku rijeke Drave. Na donjem dijelu Drave, na području
Osječko-baranjske županije, planirana je izgradnja 2 vodne stube – Donji Miholjac rkm 85+200 i
Osijek rkm 31+100, s prosječnom mogućnosti proizvodnje od ukupno 679,7 GWh/god.
•
Izgradnja vodnih stuba ima niz pozitivnih utjecaja na šira kretanja u gravitacijskom području, npr.
razvoj pojedinih industrija (blizina raspoložive vode i energije), razvoj prometa. Izgradnjom
akumulacija stvaraju se uvjeti za natapanje poljoprivrednih površina, opskrbe ribnjaka i industrije
vodom iz gravitacijskih dovoda. Također se stvaraju povoljni uvjeti plovidbe (veće dubine, manje
brzine). Velike vodne površine akumulacija omogućavaju i razvoj turizma i rekreacije.
•
Jezera, akumulacije i ostale vode na području Županije pogodni su za razvoj turizma, športa i
rekreacije, a ribnjaci pružaju mogućnost za daljnji razvoj ribogojstva.
d) Eksploatacija mineralnih sirovina
Prema prikupljenim podacima, na prostoru Županije eksploatira se tehnički kamen, opekarska glina,
geotermalne vode, tekući i plinoviti ugljikohidrati, građevinski pijesak te cementni lapori.
Eksploatacija kamena vezana je uz područje Krndije. Lokalitet "Oštra Glava" ležište je mramoriziranog
vapnenca visoke čvrstoće na pritisak, slabog upijanja vode i postojanog na smrzavanje. Na lokacijama
"Torine" i "Stari Gradac" eksploatira se bazalt. Hrvatske šume na lokaciji "Jovac" eksploatiraju tehnički
građevinski kamen. Uz aktivna polja postoje i dva istražna polja tehničkog kamena "Oštra Glava" i
"Torine".
Opekarska glina se eksploatira na lokalitetima "Kukljaš" (IGM Našice), "Grabovac" (Cetera-Ðakovo),
"Sarvaš" i "Vladislavci" (Opeka-Osijek) te "Bizovac" za potrebe istoimene ciglane. Registrirane su i
predratne eksploatacije u Belom Manastiru, Kneževim Vinogradima, Radikovcima i Dalju.
Pojave geotermalne vode zabilježene su uz naftaška istraživanja podzemlja na lokalitetima uz naselja
Bokšić, Bizovac, Ernestinovo i Ðakovačka Breznica. Samo u Bizovcu se koristi pronađena geotermalna
voda (izgrađeno lječilište i hotel "Terme") iz kaptiranog arteškog horizonta na dubini od 1.800 m.
Temperatura termalne vode na ušću bušotine iznosi 98°C.
Nafta i plin se na području Županije eksploatiraju na ukupno 8 naftnih i jednom plinskom polju.
Naftna polja su: Bizovac, Števkovica, Obod, Obod-Lacići, Kućanci-Kapelna, Bokšić-Klokočevci, te dio
polja Crnac (dio je u Virovitičko-podravskoj županiji). Plinsko polje je Bokšić.
Eksploatacija građevinskog pijeska vezana je uz rijeku Dravu koja je obnovljivo ležište značajno za
vodni režim. Nije definirano eksplicitno eksploatacijsko polje na vodotoku nego se smatra cijelo korito
Drave potencijalnim poljem podložnim kontinuiranim promjenama ležišta i rezervi na njima.
Cementni lapori (vapnenci i laporoviti vapnenci starijeg panona) na lokalitetu "Bukova Glava", te
(lapori mlađeg panona) na lokalitetu "Vranovići" eksploatacijska su polja cementare Našice.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
51
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
KAMENOLOMI
Tablica br. 41.
VELIČINA
POLJA
(ha)
STARI GRADAC
2,90
TORINE
37,45
TORINE
47,00
OŠTRA GLAVA
9,80
JOVAC
4,22
IZVOR: Županijski ured za gospodarstvo
NAČIN
EKSPLOATACIJE
NAZIV
KAMENOLOMA
površinska
površinska
površinska
površinska
površinska
KOLIČINA EKSPL.
KAMENA
m3/god.
176.070
istražno polje
istražno polje
20.000
PROCIJENJENE
REZERVE (m3)
149.000
676.500
156.400
OPEKARSKA GLINA
Tablica br. 42.
VELIČINA
POLJA
(ha)
GRABOVAC
24,8
GRABOVAC
5,0
SARVAŠ
40,0
VLADISLAVCI
27,6
BIZOVAC
11,6
KUKLJAŠ
26,0
IZVOR: Županijski ured za gospodarstvo
NAZIV
POLJA
NAČIN
EKSPLOATACIJE
površinska
površinska
površinska
površinska
površinska
površinska
KOLIČINA
EKSPL. SIROVINE
m3/god.
80.000
istražno polje
60.000
15.000
10.700
135.000
PROCIJENJENE
REZERVE (m3)
2,687.500
750.000
5,041.000
263.100
125.800
2,525,400
CEMENTNI LAPORI
Tablica br. 43.
NAZIV POLJA
VELIČINA
POLJA
BUKOVA GLAVA
VRANOVIĆI
IZVOR: Županijski ured za gospodarstvo
NAČIN
EKSPLOATACIJE
KOLIČINA
EKSPL.
MATERIJALA
t/god.
površinska
površinska
PROCIJENJENE
REZERVE
66,150.974 t
11,102.481 t
e) Područja osobitih biljnih i životinjskih zajednica i vrsta
Područje Županije je u prirodnim uvjetima bilo dobro pošumljeno. Na gorama su prevladavale
bukove šume, u nizinama hrastove šume, na trajno vlažnim udubinama livade i šaševi, na suhim
praporima otporne travne zajednice a oko rijeka zajednica hidrofilnih šuma. Društvenim utjecajem
šume su svedene na izolirane rezervate koji se nastoje racionalno valorizirati. Na mjestima prvobitnog
vegetacijskog pokrova proširene su obradive površine, odnosno kultivirane biljke, jer ovaj kraj spada u
najvrjednije agrarne dijelove Hrvatske.
Na području Baranje prirodni vegetacijski pokrov koji su u prošlosti činile hrastove šume, na lesnim
zaravnima i riječnim terasama sasvim je nestao. Jedino u naplavnim ravnima postoje veći kompleksi
šuma hrasta lužnjaka i johe. Najvlažnije dijelove pokrivaju vrbe. Na području Kopačkog jezera
osnovnu vegetaciju čine šaš, trska, rogoz. Viši ocjediti dijelovi terasa, zaravni i Banskog brda
pretvoreni su društvenim radom u otvorene agrarne pejzaže s pretežito žitarskim kulturama i
šećernom repom. Manje površine pod šumom (hrast, grab, jasen) sekundarnog su porijekla.
Na području pridravske nizine Osijeka od prirodne vegetacije zastupljena je tipična stepska travna
vegetacija u istočnom dijelu, na jugu je područje hrasta sladuna i cera, a na zapadu hrasta kitnjaka s
običnim grabom. U vlažnoj depresiji uz Vučicu i Karašicu značajne su šume hrasta lužnjaka, dok su na
najvlažnijim dijelovima uz Dravu i Dunav miješani šumarci vrbe, johe i topole.
Bogatsto vodom bio je jedan od osnovnih preduvjeta za razvoj velikih šuma na području Slavonske
podravine, koje zauzimaju najveće površine u niskim poplavnim ravnima i na području Krndije.
52
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Ocjedite riječne terase Drave dugotrajnijim društvenim vrednovanjem pretvorene su u otvorene
agrarne krajolike. U nizinskim šumama, naročito uz Karašicu i Vučicu, gdje je sačuvan cjelovit pojas
šuma, prostorno i količinski prevladava hrast lučnjak (44 %) uz jasen, grab, brijest, topolu, lipu, johu i
vrbu. Uz Dravu pretežu meke listače (vrba, joha, topola) dok su sjeverne padine Krndije pod hrastom
kitnjakom i grabom u nižim, a bukvom u višem dijelu.
U Ðakovačkom kraju na čitavom ravnjaku prevladava otvoren i intenzivno obrađen poljodjelski
pejzaž, pretežito pod žitaricama, a tek mjestimice prošaran vinogradima. Pod utjecajem dugotrajnog
agrarnog iskorištavanja šumski je pokrov gotovo nestao, a od izvornih šuma hrasta, graba i brijesta
preostale su tek manje površine i usamljeni gajevi. Sjeverno i južno od središnje položenog prapornog
ravnjaka protežu se najniži dijelovi Ðakovštine. Na tektonski nestabilnoj osnovi stvoren je specifičan
šumsko-močvarni krajolik koji se i pored mladih melioracija održava.
Diljsko pobrđe velikim dijelom je pod šumom pa su obradive površine malene.
Različiti biotopi na prostoru Županije pogodovali su razvoju raznolike i brojne faune. Od sisavaca na
ovom području obitavaju svi predstavnici srednjeeuropske faune, a brojne su vrste i zaštićene. Lovna
divljač brojna je na cijelom području (zec, lisica, divlja svinja, jelen, srna). Fauna ovog područja nije
temeljitije obrađivana osim ornitofaune Kopačkog rita.
Park prirode "Kopački rit" ima bogatu faunu, a bioraznolikost je vrlo velika i vrijedna. Ovo područje je
najveće prirodno mrijestilište riba Dunava u srednjoj Europi sa do sada 44 zabilježene vrste riba.
Stanište je to običnih jelena te niza rijetkih ili danas već ugroženih vrsta sisavaca poput obične vidre,
običnog zerdava ili brkatog i rojtastog šišmiša. Izuzetno bogata fauna ptica broji danas 285
zabilježenih vrsta. Rit je središte rasprostranjenja srednjeeuropske populacije orla štekavca, jedino
gnjezdilište divlje guske i najveća kolonija sive čaplje i velikog vranca u Hrvatskoj.
U tijeku migracije velika je koncentracija crnih roda i bijelih žličarki a tijekom zimovanja najveća je
koncentracija lisastih i divljih gusaka, guski glogovnjača te divljih pataka u Hrvatskoj. Posebni
zoološki (ornitološki) rezervat "Podpanj" kod Donjeg Miholjca stanište je za gniježdenje, prehranu i
odmaranje najraznovrsnijih vrsta ptica. Različite vrste gnjuraca, pataka, čaplji, čigri vezane su za vodu
i rubnu vegetaciju. Prostrani trsčaci i rogoznici gnjezdilište su niza vrsta trstenjaka, čaplji, močvarne
strnadice i brkate sjenice. Raznoliko grmlje i visoka zelen udomljuje niz vrsta pjevica. Rubni pojas
šikare sa stablima gnijezdilište je grabljivica i dijetlovki.
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
Analizu i ocjenu kretanja strukture gospodarstva Osječko-baranjske županije moguće je prikazati
samo kroz određene parametre koje statistika bilježi, a nisu u prilagođavanju novim metodama
doživjeli drastične promjene. Osim toga, izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina
iz 1997. godine, Osječko-baranjskoj županiji su se pripojile jedinice lokalne samouprave formirane na
području bivše općine Našice, tako da u razdoblju prije toga podaci za Županiju po obuhvatu nisu
jednaki današnjem stanju. Podaci za cjelovitu Županiju su bili dostupni za 1998. godinu, a radi
usporedbe su korišteni prilagođeni podaci (statistički) za 1990. godinu.
Stanje gospodarstva Osječko-baranjske županije danas je iznimno teško. Takvo stanje rezultat je,
poglavito, radno-intenzivne proizvodnje, zastarjele tehnologije i izostanaka investiranja još iz
predratnog vremena.
Ratno razdoblje potenciralo je i pogoršalo predratno stanje. Velike izravne ratne štete umrtvile su
raspoložive resurse i onesposobile gospodarske kapacitete. Produljeno stanje ni rata ni mira, prometne
izoliranosti, bijega kapitala i ljudskih resursa, pogubno je utjecalo ne samo na razvoj gospodarstva već
i na razvijenost Županije u svim područjima djelatnosti. Izravne ratne štete pravnih subjekata u
Županiji procjenjene su na 5,017.569.943,00 kn.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
53
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
KRETANJE ZAPOSLENOSTI U RAZDOBLJU
1990.-1998. GOD.
Tablica br. 44.
PODRUČJE
UKUPNO ZAPOSLENI
INDEKS
1990.G.
1998.G.
98/90.G.
1,490.187
1,077.931
72,3
HRVATSKA
Osječko-baranjska
114.254
66.916
58,6
Županija
Udio Županije %
7,7
6,2
IZVOR: Statistički godišnjak R. Hrvatske 1991. g. – str. 120. i 388.-390.
ZAPOSLENI U GOSPODARSTVU
INDEKS
1998.G.
1990.G.
98/90.
1,225.361
776.956
63,4
97.222
52.157
7,9
6,7
53,6
Statistički ljetopis 1999. g. – str. 114.
Ured za statistiku Osječko-baranjske županije
Promatrajući strukturu gospodarstva prema parametru zaposlenosti u odnosu na Hrvatsku u
razdoblju od 1990. god. do 1998. god. uočavaju se sljedeće promjene:
–
u odnosu R. Hrvatsku u cjelini, intenzitet smanjenja ukupne zaposlenosti u Županiji bio je veći, pa
se time smanjio i udio Županije u broju zaposlenih u Hrvatskoj,
–
u gospodarstvu je zabilježeno intenzivnije smanjenje i na razini Hrvatske, a na razini Županije
gotovo je upola smanjen broj zaposlenih.
Nagli pad zaposlenosti u gospodarstvu za 46,4% u odnosu na 1990. godinu izravna je posljedica
naslijeđa iz prošlosti, ratnih i poratnih zbivanja tijekom proteklih godina, tegobnog prijelaza na tržišni
gospodarski ustroj i poduzetničkog okruženja.
U strukturi gospodarstva, također po parametru zaposlenosti, došlo je do promjena kako na razini
Hrvatske, tako i na razini Osječko-baranjske županije.
PROMJENE U STRUKTURI GOSPODARSTVA
1990.-1998. GODINE PREMA ZAPOSLENOSTI
Tablica br. 45.
ELEMENTI
OSJEČKO-BARANJSKA
ŽUPANIJA
1990.
1998.
100,0
100,0
17,5
10,5
53,1
47,6
29,4
41,8
HRVATSKA
1990.
1998.
Zaposleni u gospodarstvu
100,0
100,0
- primarni sektor
6,1
4,2
- sekundarni sektor
54,0
48,7
- tercijarni sektor
40,0
47,1
IZVOR: Statistički godišnjak R. Hrvatske 1991. g. – str. 120. i 388.-390.
Statistički ljetopis 1999. g. – str. 114.
Ured za statistiku Osječko-baranjske županije
Opća tendencija u strukturnim promjenama je jačanje tercijarnog sektora djelatnosti (uslužnih
djelatnosti: trgovine, ugostiteljstva, prijevoza, skladištenja, financijskog poslovanja i poslovanja
nekretninama).
U Osječko-baranjskoj županiji je uslužni sektor značajnije porastao međutim, njegovo učešće je još
uvijek ispod prosjeka Hrvatske.
a) Poljoprivreda
Proizvodnja hrane od strateškog je interesa Republike Hrvatske. Najznačajnije mjesto u Republici
Hrvatskoj u primarnom dijelu poljoprivredne proizvodnje ima Osječko-baranjska županija temeljem
svojih proizvodnih kapaciteta.
54
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Završena mirna reintegracija hrvatskog podunavlja omogućila je pokretanje obnove proizvodnje i
stvaranje preduvjeta za ostvarenje proizvodnih rezultata na razini prije Domovinskog rata.
Županija raspolaže sa 266.245 ha poljoprivrednog zemljišta što čini relativno malo učešće od 8,4% u
poljoprivrednom zemljištu Republike Hrvatske, ali se postižu dobri rezultati u poljoprivrednoj
proizvodnji što je posebno izraženo kod proizvodnje pšenice, kukuruza i industrijskog bilja gdje
proizvodnja Županije prelazi 25-30% ukupne proizvodnje Republike Hrvatske.
Osim ratarske proizvodnje značajan segment poljoprivrede Županije je stočarska proizvodnja.
Prisutno je opće smanjenje stočnog fonda, a najveće smanjenje se dogodilo u razdoblju 1991.-1992.
godine usljed rata kada je nestalo 50% stočnog fonda. Devastirane i razrušene su bile velike farme koje
se u ovim poslijeratnim godinama nastoje obnoviti na novim poduzetničkim osnovama.
Temelj današnjeg stočarstva je u obiteljskim gospodarstvima gdje se nalazi više od polovice stočnog
fonda.
b) Industrija
Industrija Osječko-baranjske županije je zastupljena u 8 grana:
-
prehrambena,
-
tekstilna i odjevna,
-
kožarsko-prerađivačka,
-
drvno-prerađivačka,
-
grafičko-prerađivačka,
-
prerada kemijskih proizvoda,
-
metalno-prerađivačka,
-
graditeljskih materijala.
(b-1) Prehrambena industrija
Prehrambena industrija ima dugogodišnju tradiciju, a komparativna prednost je u tomu što primarna
poljoprivredna proizvodnja na području Županije može sirovinski podmiriti potrebe izgrađenih
kapaciteta.
U prehrambenoj industriji Županije je 1997. godine bilo zaposleno 5.730 djelatnika.
Mlinsko pekarska industrija
U Osječko-baranjskoj županiji postoji 7 mlinova dioničarskih društava kapaciteta 720 tona/24 sata i
godišnjeg kapaciteta od 200.500 tona te veći broj mlinova manjih kapaciteta. Također, u Županiji radi
pet velikih industrijskih pekara uz veliki broj manjih, a ove imaju kapacitet od 156 tona/24 sata
pečenja kruha ili godišnji kapacitet od 19.110 tona. Privatizacija i pojava novih kapaciteta u mlinskopekarskoj industriji smanjila je korištenje kapaciteta dosadašnjih pogona, ali oni još uvijek nose najveći
dio proizvodnje u mlinsko pekarskoj industriji Osječko-baranjske županije.
Proizvodnja tjestenine
Uz pojavu malih kapaciteta proizvodnje tjestenine na području Županije imamo dvije tvornice,
kapaciteta 18,5 tona/24 sata proizvoda od tijesta, a godišnja proizvodnja je u ove dvije tvornice 3.968
tona.
Industrija ulja
Na području Županije postoji jedna tvornica od dvije u Republici Hrvatskoj koje proizvode ulje.
Dnevna proizvodnja sirove prerade je 90 tona/24 sata, a godišnja proizvodnja je 22.500 tona.
Rafiniranog ulja u tvornici se proizvodi 20 tona/24 sata, a godišnja proizvodnja je 5.000 tona
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
55
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
rafiniranog ulja. Vrijedno je spomenuti veliki investicijski projekt IPK Osijek – izgradnju nove uljare
većih preradbenih kapaciteta.
Industrija šećera
U Osječko-baranjskoj županiji postoje dvije tvornice za proizvodnju šećera, od kojih jedna ne radi
uslijed devastacije i otuđenja cjelokupne opreme tijekom Domovinskog rata – "Šećerana" Branjin Vrh –
"Belje" d.d. Sadašnja u Osijeku, ujedno i najveća u Hrvatskoj, ima kapacitete proizvodnje šećera 62.500
tona, melase 27.500 tona i suhih rezanaca 27.500 tona.
Industrija čajeva i ljekovitog bilja
Ova je proizvodnja nekada bila značajna u "Teini" koja je danas u stečaju, a tada se proizvodilo 50 tona
čajeva i 425 tona ljekovitog bilja.
Konditorska industrija
U Županiji je razvijena konditorska industrija s poznatim tvornicama "Sloboda" d.d. i IPK Kandit. Obje
tvornice imaju kapacitete proizvodnje od 38.000 tona raznih konditorskih proizvoda.
Proizvodnja piva
Tradicija Osječke pivovare je vrlo duga i u svome razvoju postala je jedna od vodećih u Hrvatskoj, s
kapacitetom 500.000 hl godišnje. Također se javljaju manje pivovare od kojih je najznačajnija "Kelly
commerce" iz Ðakova.
Proizvodnja vina
Proizvodnja vina se obavlja u 4 velike vinarije ukupnih kapaciteta od 2.012 vagona. Proizvodnja
grožđa je dobra baza za razvoj ove vrste proizvodnje.
Industrija mlijeka
Industrija mlijeka odvija se u dvije mljekare (u Osijeku i Belom Manastiru) s kapacitetom prihvata
193.000 litara mlijeka/24 sata. Prerada u konzumno mlijeko, mlijeko u prahu, mliječne napitke i
mliječne proizvode baza je razvoja ove industirje.
Klanje stoke i prerada mesa
U pet industrijskih klaonica na području Osječko-baranjske županije postoji mogućnost klanja svinja
dnevno 1.300 komada, goveda 235 komada, ovaca i janjadi 500 komada i peradi 24.000 komada. Ovdje
su uračunati kapaciteti Beljske klaonice koja je ujedno i najveća. Međutim, klaonica za krupnu i sitnu
stoku radi povremeno, dok je klaonica peradi izvan funkcije.
Na ovu proizvodnju nadovezuje se proizvodnja kobasica (barenih, polutrajnih, trajnih, kuhanih,
svježih), suhomesnatih proizvoda (trajnih i polutrajnih), konzervi (trajnih i polutrajnih) i masti.
(b-2) Drvno-prerađivačka industrija
Drvno-prerađivačka industrija (prerada drva i proizvodnja namještaja) predstavlja značajan dio
industrije Županije. Ovom djelatnošću se bavi 30-tak poduzeća (jedna velika, četiri srednje, a ostalo su
male tvrtke ispod 100 zaposlenih). Ova industrijska grana je u 1997. godini u ukupnom izvozu
Županije sudjelovala sa 13%. Na inozemno tržište se plasira oko 70% proizvodnje.
Najznačajnije tvrtke su DIK "Ðurđenovac", "Geli", "Natis" i "Mobilia".
(b-3) Prerada kemijskih proizvoda
Ova grupacija prosječno zapošljava 1.420 djelatnika. Najznačajniji predstavnici su "Saponia", "Meteor",
"Analit" i "Niveta". "Saponia" je prije rata bila vodeći proizvođač sredstava za pranje i čišćenje na
prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom rata su potpuno uništene tvornice tekućih sredstava za čišćenje i
kozmetike, te centralni skladišni kapaciteti u istočnoj industrijskoj zoni Osijeka. "Saponia" danas radi
sa znatno smanjenim kapacitetom i brojem radnika, ali je postala značajni izvoznik u okvirima
Županije i pretežito na tržištu Makedonije, Slovenije i Bosne i Hercegovine.
56
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
(b-4) Metalno-prerađivačka industrija
U ovoj industrijskoj grani nalaze se dvije velike tvrtke s tradicijom: "MIO" i "OLT" koje danas rade sa
70% predratnog kapaciteta zbog znatno suženog domaćeg tržišta, jake konkurencije srednjeeuropskih
država te tehnološke opremljenosti.
Tvrtke koje su se zahvaljujući diverzificiranoj proizvodnji i uslugama brže prilagodile zahtjevima
tržišta su "Elektro-metal", "Elektro-Osijek", "Kovinar", "Limex" i neke manje koje pokrivaju tržište
montažerskih radova.
Ovdje je značajno spomenuti tvornicu strojeva "KRUPP-Belišće".
(b-5) Kožarsko-prerađivačka industrija
Kožarsko-prerađivačka industrija Županije broji sedam proizvodnih tvrtki s približno 600 zaposlenika.
To su "Osječka tvornica koža", tri obućare ("Obuća", "Borovo-Obuća" i "Nova linija" Črnkovci) te
galanterista "Kolarić". Proizvodni kapaciteti Kožarsko-prerađivačke industrije su danas brojniji
(otvaranjem novih), međutim tradicionalni rade sa smanjenim kapacitetima.
(b-6) Tekstilna i odjevna industrija
U tekstilnoj djelatnosti je registrirano 47 tvrtki od kojih su 6 u rangu srednjih i većih, dok su ostalo
male tvrtke – obiteljski poduzetnici. Najveća po broju zaposlenih je "Slavonija" MK (450 zaposlenih),
zatim slijede "Tekos", "Posavina", "LIO", "Gerok", "Mode aktuell" i drugi. U ovoj grupaciji je zaposleno
oko 2.000 djelatnika.
(b-7) Grafičko-prerađivačka industrija
U Osječko-baranjskoj županiji se ovom granom djelatnosti bavi veliki proizvođač "Belišće", a u dijelu
prerade papira i kartona dvije tvrtke "Ekovreća" Valpovo i "Krompak" Valpovo. Broj uposlenih se
kreće oko 1.300 djelatnika.
Osim proizvodnje u ovu grupaciju spada i izdavačka i tiskarska djelatnost. Ovom djelatnošću se na
području Županije bavi 30-tak tvrtki. Od većih tvrtki dominiraju MC "Glas Slavonije", "Gradska
tiskara" Osijek i "Tipografija" Ðakovo.
(b-8) Industrija graditeljskih materijala
Proizvođači opekarskih proizvoda na području Županije su "Opeka" Osijek, "Cetera" Ðakovo i
"Slavonija IGM" Našice, koji zapošljavaju oko 630 djelatnika.
"Našice-cement" je druga po veličini cementara u Hrvatskoj koja zapošljava 480 djelatnika.
Fizički obujam industrijske proizvodnje se u razdoblju 1991.-1998. godine zadržava na istoj razini uz
manje oscilacije, ali je u odnosu na 1990. godinu prepolovljen.
KRETANJE INDEKSA FIZIČKOG OBUJMA INDUSTRIJSKE
PROIZVODNJE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI ZA
RAZDOBLJE 1990.-1998. GODINE
Tablica br. 46.
GODINA
1990.
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
1996
1997.
1998.2
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
INDEKSI
LANČANI
1990=1001
100,0
54,7
54,7
83,2
45,5
101,5
46,2
96,3
44,5
102,0
45,4
94,5
42,9
114,3
49,0
100,1
49,1
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
57
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Zaposlenost u djelatnostima industrije Osječko-baranjske županije se drastično smanjila u razdoblju
1990.-1998. g. i to za 24.061 osoba ili 57,5%, što je relativno veće smanjenje od razine za državu.
KRETANJE ZAPOSLENOSTI U INDUSTRIJI
Tablica br. 47.
PODRUČJE
1990.G.
548.334
ZAPOSLENI U INDUSTRIJI
1998.G.
286.526
INDEKS
52,2
17.772
42,5
HRVATSKA
Osječko-baranjska
41.833
županija
Udio Županije, %
7,6
IZVOR: - Statistički godišnjak R. Hrvatske 1991. g.
6,2
- Statistički ljetopis 1991. g.
- Ured za statistiku Osječko-baranjske županije
PROSTORNI RASPORED SUBJEKATA I ZAPOSLENIH
U PRERAÐIVAČKOJ INDUSTRIJI
Tablica br. 48.
ŽUPANIJA
GRAD/OPĆINA
1.
58
Stanje 31.3.1998.
SUBJEKTI
UDIO U
BROJ
ŽUPANIJI
2.
3.
ZAPOSLENI
UDIO U
BROJ
ŽUPANIJI
4.
5.
1. BELI MANASTIR
2. BELIŠĆE
3. DONJI MIHOLJAC
4. ÐAKOVO
5. NAŠICE
6. OSIJEK
7. VALPOVO
UKUPNO GRADOVI:
8
21
13
19
18
133
18
230
2,9
7,8
4,8
7,0
6,7
49,2
6,7
85,2
649
1.984
887
1.881
768
7.862
804
14.835
3,6
11,1
5,0
10,6
4,3
44,2
4,5
83,5
1. Antunovac
2. Bilje
3. Bizovac
4. Čeminac
5. Čepin
6. Darda
7. Draž
8. Donja Motičina
9. Drenje
10. Ðurđenovac
11. Erdut
12. Ernestinovo
13. Feričanci
14. Gorjani
15. Jagodnjak
16. Kneževi Vinogradi
17. Koška
18. Levanjska Varoš
19. Magadenovac
20. Marijanci
21. Podrav. Moslavina
22. Petlovac
23. Pertijevci
24. Podgorač
25. Punitovci
26. Popovac
27. Satnica Ðkovačka
1
4
5
3
1
11
1
2
3
3
1
-
0,00
1,5
1,8
1,1
0,00
4,0
0,00
0,00
1,1
1,1
0,00
-
4
67
228
874
183
1.314
55
13
45
3,7
1
-
0,00
0,003
1,30
1,02
7,40
0,003
0,000
-
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
0,002
0,002
0,000
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
28. Semeljci
29. Strizivojna
1
0,00
30. Šodolovci
31. Trnava
32. Viljevo
2
0,00
33. Viškovci
34. Vladislavci
2
0,00
35. Vuka
UKUPNO OPĆINE:
40
14,8
IZVOR: Ured za statistiku Osječko-baranjske županije
60
24
32
2.937
0,004
0,001
0,002
16,5
Prostorni razmještaj postojećih kapaciteta industrije pokazuje visoku koncentraciju na području
gradova (85,2% kapaciteta i 83,5% zaposlenih) dok je na ostalom području situacija vrlo nepovoljna. U
14 od 35 općina ili 40% postoje industrijski kapaciteti koji sudjeluju sa 16,5% u zaposlenosti. U većini
jedinica lokalne samouprave – općinama desetljećima je gospodarstvo počivalo isključivo na
poljoprivredi i nisu nikad stvoreni prostorni uvjeti za lociranje industrijskih kapaciteta.
Gospodarske zone u prostoru su locirane na dva načina:
–
zone u sklopu naselja, i
–
zone izvan naselja,
Osim toga, ponegdje su kapaciteti locirani u okviru stambenih zona naselja.
Prostorno-planskom dokumentacijom (PPO, GUP, PUN) su utvrđene sljedeće površine gospodarksih
zona:
GOSPODARSKE ZONE
Tablica 49.
NASELJE
ZONE U OKVIRU
NASELJA
2.
153,60
170,90
4,19
1,55
159,15
10,00
12,40
1.
1. Beli Manastir
2. Darda
3. Bilje
4. Kneževi Vinogradi
5. Valpovo-Belišće
6. Bizovac
7. Petrijevci
8. Harkanovci
9. Osijek
976,00
10. Donji Miholjac
107,00
11. Donji Miholjac
12. Črnkovci
10,00
13. Viljevo
8,00
14. Magadenovac
0,37
15. Ðakovo
96
16. Semeljci
7,70
17. Levanjska Varoš
3,20
18. Našice
83,00
19. Trvornica cementa "Našice"
20. Ðurđenovac
63
21. Jelisavac
2,70
22. Poganovci
9,20
23. Kelešinka
4,64
IZVOR: Važeća prostorno-planska dokumentacija
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
ZONE IZVAN
NASELJA
3.
8,60
115,00
190,7
59
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
c) Turizam
(c-1) Stanje razvijenosti turističke djelatnosti
Turizam je jedna od prioritetnih grana gospodarstva Republike Hrvatske, u okviru kojega primat
pripada jadranskom (primorskom) turizmu, koji ostvaruje 92% turističkog prometa, a ostalih 8%
turističkog prometa ostvaruje se na područjima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Od toga, 4%
turističkog prometa otpada na grad Zagreb, a preostalih 4% otpada na ostala kontinentalna turistička
područja.(1
Područje Osječko-baranjske županije dio je kontinentalnog turističkog područja.
Dosadašnji turistički razvitak Županije temeljio se na valorizaciji prirodnih resursa, kulturnopovijesnih sadržaja, geoprometnom položaju, te dostignutoj razini turističko-ugostiteljskih kapaciteta.
Osnovnu pretpostavku za turistički razvitak predstavlja visoko vrijedan prostor, koji je strateški resurs
hrvatskog turizma.(2
U tako definiranom prostoru, turističke potencijale Županije čine područja pod posebnim režimima
zaštite, područja uz vodotoke Dravu, Dunav, te njihove pritoke, brojne prirodne i umjetne
akumulacije, ribnjaci, šume s bogatstvom i raznolikošću flore i faune, poljoprivredna i vinorodna
područja te termalni izvori, a koji pružaju mogućnosti za razvitak različitih oblika selektivnog turizma:
izletničkog, zdravstveno-rekreacijskog, edukativnog, ekološkog, lovnog, ribolovnog i dr.
Uz prirodne uvjete, geoprometni, granični položaj i prostor podunavske orijentacije, uz bogatu
kulturno-povijesnu, graditeljsku i tradicijsku baštinu urbanih i ruralnih sredina, te gradski centri s
postojećom turističko-ugostiteljskom ponudom (sadržajima), osnova su sadašnjeg, ali i pretpostavke
za budući razvitak turizma, ovog područja.
Na današnjem prostoru Osječko-baranjske županije u 1989. godini, koja je u Republici Hrvatskoj
zabilježena kao rekordna turistička godina, a ujedno i zadnja godina prije Domovinskog rata, na
prostoru tadašnjih, općina Beli Manastir, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice, Osijek i Valpovo,
registrirano je ukupno 82.945 turista i 189.188 ostvarenih noćenja.
U 1998. godini, na području Županije registrirano je 53.236 turista ili 64% broja turista od prije rata
(1989. god.) i ostvareno 121.047 noćenja, također 64% ostvarenih noćenja iz 1989. godine.
Prema dostupnim podacima, u 1989. godini registrirano je ukupno 1.659 ležaja u turističkougostiteljskim objektima, a od toga je 1.261 ili 76% od ukupnog broja ležaja, bilo u osnovnim
objektima, dok je 1998. godine ukupan broj ležaja iznosio 1.557, što je 102 ležaja manje u odnosu na
stanje prije rata, odnosno smanjenje za 6%.
TURIZAM I UGOSTITELJSTVO 1989. I 1998. GODINE
Tablica br. 50.
OPĆINA
BELI MANASTIR
DONJI MIHOLJAC
ÐAKOVO
NAŠICE
(1)
POSLOVNE
JEDINICE U
UGOSTITELJSTVU
160
45
129
95
TURIZAM
LEŽAJEVI stanje 31. VIII
UKUPNO
OSNOVNI
275
67
122
122
192
51
142
126
BROJ
TURISTA
BROJ
NOĆENJA
1.117
7.021
3.055
11.825
3.702
18.934
13.292
23.898
Turistički ured Turističke zajednice Osječko-baranjske županije
Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije
Gospodarska komora Osječko-baranjske županije: Informacija o stanju i razvojnim mogućnostima turizma na
području Osječko-baranjske županije, travanj 1998., Materijal za Skupštinu Osječko-baranjske županije
(2)
60
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostorno planiranje: Strategija prostornog
uređenja Republike Hrvatske
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
OSIJEK
VALPOVO
UKUPNO ŽUPANIJA 1969.
UKUPNO ŽUPANIJA 1996.
IZVOR: SGH - 1990., str. 471.
POLAZIŠTA
332
76
837
647
811
117
1.659
1.557
778
117
1.261
1.557
55.996
3.931
82.945
53.236
104.780
24.582
189.188
121.047
SLJH - 1999., str. 553.-555.
Usporedbom broja ugostiteljskih jedinica 1989. i 1998. godine, uočavaju se posljedice rata, kroz
smanjenje broja poslovnih jedinica u ugostiteljstvu, kao i smanjenje ukupnog broja turističkih postelja,
ali i znatno smanjenje turističkog prometa. Procjenjuje se da je na području Županije, zbog posljedica
rata (uništenje i oštećenje objekata, okupirano područje) u turizmu učinjena materijalna šteta preko 40
milijuna DM, a s izgubljenim turističkim prometom i preko 60 milijuna DM.(3
Smještajni kapaciteti u Županiji locirani su na području gradova: Osijeka, D. Miholjca, Našica, Ðakova
i Belišća, te općine Bizovac.
SMJEŠTAJNI KAPACITETI U OSJEČKO-BARANJSKOJ
ŽUPANIJI 1996. GOD.
Tablica br. 51.
NAZIV
OBJEKTA
GRAD/OPĆINA
DONJI MIHOLJAC
OSIJEK
"BORIK"
"CENTRAL"
"OSIJEK"
"ROYAL"
"TURIST"
"DOMŽELJEZNIČARA"
"BIJELO-PLAVI"
"BLAŽA"
"ÐAKOVAČKI VEZOVI"
"PARK"
"TERMIA"
"BIZOVAČKE TOPLICE"
"ŽAD"
ÐAKOVO
NAŠICE
BIZOVAC
HOTEL
110
74
384
70
104
250
BROJ LEŽAJA
MOTEL
PANSION
12
63
26
100
210
BELIŠĆE
ŽUPANIJA UKUPNO
1.365
IZVOR: Turistički ured Turističke zajednice Osječko-baranjske županije
43
40
40
81
UKUPNO
110
74
384
70
104
250
12
63
26
100
210
43
40
1.486
Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije
Gospodarska komora Osječko-baranjske županije: Informacija o stanju i razvojnim mogućnostima turizma na
području Osječko-baranjske županije, travanj 1998.,
Materijal za Skupštinu Osječko-baranjske županije
U strukturi smještajnih kapaciteta, 91,9% su kapaciteti hotelskog smještaja, dok na motele otpada 2,7%
kapaciteta, a na pansione 5,4% ukupnog broja ležaja.
Osim navedenih smještajnih kapaciteta, registrirano je i 10 ležaja u privatnom smještaju u Bizovcu.
Prema podacima o ukupnom broju smještajnih kapaciteta u 1998. godini zabilježeno je ukupno 1.475
ležaja, a od toga broja 84,6% su stalni ležaji.
(3)
Turistički ured Turističke zajednice Osječko-baranjske županije
Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije
Gospodarska komora Osječko-baranjske županije: Informacija o stanju i razvojnim mogućnostima turizma na
području Osječko-baranjske županije, travanj 1998., Materijal za Skupštinu Osječko-baranjske županije
*) Ukupno Županija 1989. god. – sadrži podatke za bivše općine (Beli Manastir, D. Miholjac, Ðakovo, Našice, Osijek i
Valpovo), po tadašnjem teritorijalnom ustrojstvu, a radi usporedbe za današnjim prostorom Županije
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
61
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
SMJEŠTAJNI KAPACITETI OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PO GRADOVIMA I OPĆINAMA U 1998. GODINI
Tablica br. 52.
SOBE
UKUPNO
UKUPNO
DONJI MIHOLJAC
55
110
OSIJEK
376
782
ÐAKOVO
36
96
NAŠICE
81
145
BELIŠĆE
14
40
BIZOVAC
138
302
UKUPNO ŽUPANIJA
700
1.475
IZVOR: Ured za statistiku Osječko-baranjske županije
GRAD/OPĆINA
LEŽAJEVI
STALNI
93
640
76
119
28
292
1.248
POMOĆNI
17
142
20
26
12
10
227
Pregled stanja smještajnih kapaciteta prema posljednjim podacima za 1999. godinu prikazani su po
skupinama hoteli, moteli i pansioni, bilježe ukupno 1.444 ležaja, što je 2% manje u odnosu na
prethodnu godinu.
SMJEŠTAJNI KAPACITETI U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
PREMA VRSTAMA I BROJU POSTELJA 1999. GOD.
Tablica br. 53.
HOTEL
NAZIV
MOTEL
BROJ
POSTELJA
260
NAZIV
"OSIJEK"
"ČEPIN"
Osijek
Čepin
"CENTRAL"
60
"ZELENKROV"
Osijek
Čepin
"ROYAL"
70
"ANA"
Osijek
Piškorevci
"TURIST"
140
"ŽAD"
Osijek
Belišće
"ŽELJEZNIČAR"
240
Osijek
"PARK"
100
Našice
"BLAŽA"
38
Ðakovo
"BORIK"
93
D. Miholjac
"TERMIA"
206
Biz. Toplice
UKUPNO:
1.171
UKUPNO:
IZVOR: Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije
PANSION
BROJ
POSTELJA
26
14
30
40
110
NAZIV
"BIJELO-PLAVI"
Osijek
"CROATIA-TURIST"
Ðakovo
"ÐAKOVAČKI
VEZOVI" - Ðakovo
"ZELENA LAGUNA"
Ðakovo
"BIZOVAČKE
TOPLICE"
"RIBNJAK 1905."
Našička Breznica
UKUPNO:
BROJ
POSTELJA
12
22
20
15
71
23
163
Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: Informacija o stanju i razvojnim mogućnostima turizma na području
Osječko-baranjske županije i radu Turističke zajednice Županije, travanj 2000., Materijal za Poglavarstvo Osječkobaranjske županije
Pokazatelji po objektima iskazani su sukladno evidenciji Hrvatske gospodarske komore, Županijske
komore Osijek, a podaci koji su služili kao kriterij na uvrštavanje u određenu skupinu za pojedine
objekte (skupina pansioni) nisu u skladu s važećim zakonskim propisima.(4
(4)
62
Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije
Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: Informacija o stanju i razvojnim mogućnostima turizma na
području Osječko-baranjske županije i radu Turističke zajednice Županije, travanj 2000., Materijal za Poglavarstvo
Osječko-baranjske županije
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
U ovako iskazanoj strukturi smještajnih kapaciteta, 81,1% su kapaciteti hotelskog smještaja, 7,6% su
moteli, a 11,3% otpada na pansione, što u odnosu na stanje u 1998. godini čini smanjenje hotelskog, a
povećanje kapaciteta motela i pansiona.
Stanje smještajnih kapaciteta i dalje je promjenjivo, budući da su neki kapaciteti izvan funkcije, jer još
uvijek su zauzeti smještajem prognanika, nisu sanirane ratne štete, pa ni objekti nisu obnovljeni, a dio
je u međuvremenu i prestao funkcionirati zbog nemogućnosti održavanja kategorije objekta, prema
kriterijima nove kategorizacije ugostiteljskih objekata.
Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta
u razrede (NN br. 78/99.), na području Osječko-baranjske županije pojedina naselja, gradovi ili općine
razvrstani su, prema određenim turističkim atributima, u sljedeće razrede:
TURISTIČKA MJESTA OSJEČKO-BARANJSKE
ŽUPANIJE
Tablica br. 54.
RAZRED
B
GRAD/OPĆINA
GRAD
OPĆINA
ÐAKOVO
C
D
BELI MANASTIR
BELIŠĆE
DONJI MIHOLJAC
NAŠICE
OSIJEK
VALPOVO
NASELJE
OSIJEK
BIZOVAC
NAŠICE
BREZNICA
ÐAKOVAČKA
BILJE
BIZOVAC
DRAŽ
ERDUT
LEVANJSKA
VAROŠ
Prema dostignutom stupnju razvijenosti turističko-ugostiteljskih kapaciteta, ostvarenom turističkom
prometu, te na osnovi prirodnih, društvenih predispozicija, prometne povezanosti, prostor Osječkobaranjske županije se može ubrojiti u treću zonu turističke atraktivnosti.(5
(c-2) Područja, vrste i kapaciteti turističke djelatnosti
Dosadašnji turistički razvitak na području Županije rezultirao je formiranjem i diferenciranjem
pojedinih turističkih lokaliteta i područja, koja se u odnosu na prostorni razmještaj mogu grupirati
prema sljedećim područjima:
–
područja gradova,
–
zaštićena područja,
–
termalni izvori,
–
područja uz vodotoke i akumulacije,
–
ostala kontinentalna područja.
Područja gradskih centara Županije (Osijek, Ðakovo, Našice, Donji Miholjac, Valpovo, Belišće) razvili
su se i u turističke centre, prvenstveno, zbog potreba poslovnog i tranzitnog turizma. Uz postojeće
receptivne kapacitete, uglavnom hotelskog tipa, te ostale ugostiteljske sadržaje, gradovi su kompleksni
turistički kapaciteti koji mogu pružiti i sve dodatne usluge turistima (informativne, servisne,
trgovačke, zdravstvene i dr.), a svojim kulturno-povijesnim sadržajima, te graditeljskom baštinom
mogu zadovoljiti i kulturne potrebe potencijalne turističke klijentele.
(5)
Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije: Nacrt programa poticanja malog poduzetništva s ciljem razvitka
turizma u ruralnom prostoru Osječko-baranjske županije, svibanj 1999., Materijal za Poglavarstvo Osječko-baranjske
županije
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
63
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Kako su u proteklom razdoblju, nakon Domovinskog rata, poslovni i tranzitni turizam svedeni u vrlo
skromne okvire, to će gradovi s već izgrađenom infrastrukturom činiti osnovu za budući turistički
razvitak, ali i biti središta za poticanje i usmjeravanje turističkog razvitka ovog područja.
Povezano s turizmom u gradovima, u cilju ponovnog intenziviranja tranzitnog turizma, potrebno je
adekvatno valorizirati i granični položaj Županije u odnosu na susjedna područja. Graničnim
prijelazima kod Donjeg Miholjca, Baranjskog Petrovog Sela i Kneževa ovo područje je povezano s
Republikom Mađarskom i dalje s područjem Srednje Europe. Također i granična područja Županije
prema istoku (Batina, Erdut), mogu u budućnosti imati i turistički značaj.
Na prostoru Osječko-baranjske županije, u jugoistočnom dijelu Baranje, nalazi se jedno od
najznačajnijih prirodnih, poplavnih područja europskog značenja – Kopački rit. Ukupno poplavno
područje zauzima površinu od 33.010 ha, od koje je kategorijom zaštite, Park prirode zaštićeno 17.700
ha, a kategorijom Posebnog zoološkog rezervata obuhvaćeno je područje 7.000 ha(6 (6.234,52 ha). (7
Dosadašnji turistički razvitak, prije rata, zasnivao se na organiziranim i kontroliranim grupnim
posjetama rezervatu bilo vodenim ili kopnenim turama. U vrijeme Domovinskog rata, područje
Kopačkog rita doživjelo je višestruke štete. U cilju trajnog očuvanja i zaštite ovog područja osnovana je
javna ustanova "Park prirode Kopački rit", a o koliko značajnom prirodnom biotopu se radi potvrđuje i
uvrštavanje u popis međunarodno značajnih močvara ("Ramsarsko područje") i "Ornitološko značajno
područje".
Budući turistički razvitak područja biti će moguće planirati na temelju adekvatne valorizacije
prirodnih osobina temeljnog fenomena i u skladu s ograničenjima koja iz njih proizlaze. Svakako da će
se turistički razvitak oslanjati na naselja na rubovima rezervata – Bilje, Kopačevo, Lug, Vardarac, koja
bi se trebala u tom pravcu usmjeravati, razvijajući preduvjete (prvenstveno infrastrukturne).
U okviru valorizacije termalnih izvora i razvoja zdravstvenog i rekreacijsko-izletničkog turizma
razvile su se Bizovačke toplice, na izvorima slane termomineralne hiperterme, kojoj temperatura vode
iznosi čak 96°C. To je jedina takva hiperterma u Europi.
Stari kompleks Bizovačkih toplica s bazenima i smještajni kapacitet, te novi hotel Termia, imaju
ukupno 300 smještajnih jedinica, a uz novoizgrađeni kompleks "Aquapolis", od 8 bazena, s različitim
sadržajima i vodenim atrakcijama, predstavljaju lječilišni i turističko-rekreacijski kapacitet, koji će u
budućoj turističkoj valorizaciji predstavljati značajnu osnovu za dalji razvoj.
Na prostoru Županije, na bazi korištenja termalnih izvora razvile su se sumporne i slabo radioaktivne
toplice u Ðakovačkoj Breznici, koje danas nisu u funkciji.
Područja uz vodotoke Dravu, Dunav, Karašicu-Vučicu, te brojne akumulacije, jezera i ribnjake su
prostori za koje se vezuje razvitak brojnih turističkih lokaliteta i sadržaja namijenjenih potrebama
izletničko-rekreacijskog turizma i športskog ribolova. Ovakvi lokaliteti nastajali su na pogodnim i
atraktivnim prirodnim područjima, gotovo stihijski, da bi vremenom postigli i turističko značenje.
Gotovo duž cijelog toka Drave, od utoka Karašice-Vučice pa do utoka Drave u Dunav, s obje strane
rijeke nalaze se brojna poznata ribolovna područja, koja su poznata izletničko-rekreacijska i vikend
područja (ušće Karašice u Dravu, ušće Drave u Dunav, potez kod Aljmaša i dalje uz Dunav).
Ribolovna područja uz Dravu su i sjevernije od utoka Karašice, na području Stare Drave kod Donjeg
Miholjca, kod Podravskih Podgajaca, te Stare Drave u Baranji (Biljsko-jezero i Topolik-Cinota).
Na području uz Dunav, poznati izletnički i ribolovni lokaliteti su Zeleni otok kod Batine s izgrađenim
odmaralištem i kampom, koji nisu u funkciji, te vikend naseljem, zatim područje Topoljskog Dunavca,
izletište i vikend naselje Puškaš.
Područja pogodna za športski ribolov su uz vodotok Vučicu, kao i uz brojne pritoke glavnih vodotoka.
Međutim, na prostoru Županije značajna ribolovna područja su na brojnim ribnjacima
(6)
(7)
64
SLJH - 99 - Zaštićena područja
Zavod za prostorno planiranje i urbanizam ZO Osijek - Kopački rit - prostorni plan (prijedlog), 1980.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
(veliki ribnjak kod Donjeg Miholjca, ribnjak kod sela Jelisavac u površini 1.398 ha – "Ribnjak 1905",
Satnički ribnjak).
Na području jugozapadnog dijela Županije, na području đakovačkog područja značajne su umjetne
akumulacije koje su osim mogućnosti ograničenog ribolova, poznata izletničko-rekreacijska područja
(Borovik, Mlinac, Jošava). Najznačajnije i najveće jezero je Borovik, površine 2,4 km2, na prosječnoj
nadmorskoj visini od 150 m, u okruženju šumske vegetacije hrasta kitnjaka, graba i bagrema. Lokalitet
je, obzirom na veličinu akumulacije, uz turizam (izletnički kupališni, ribolovni, rekreacijski), moguće
koristiti za šport i športsku rekreaciju (veslanje, sportovi na vodi).
Ostala kontinentalna područja naše Županije, a koja su se razvila ili nametnula kao potencijalna
turistička središta su lovna područja, vinogradarska područja, kulturno-povijesna i graditeljska
baština, manifestacije u službi turizma.
Lovni turizam moguće je razvijati u okviru brojnih lovišta na prostoru Županije (ukupno 83
zajedničkih lovišta), odnosno 15 državnih lovišta i 6 uzgajališta divljači. Do sada najpoznatija lovna
područja i organizirani lovni turizam razvijao se na području Baranje, ali su poznata lovišta i na
Našičkom području (Ðurđenovac, Koška).
Područje Osječko-baranjske županije na područjima Banskog brda i Erdutskog brda te područja
Krndijsko-diljskog pobrđa posjeduje povoljne prirodne uvjete za razvitak vinogradarstva, pa time i
kvalitetnih vina.
Poznata su vinorodna područja beljskih vinograda i na jugoistočnim padinama Banskog brda (Kneževi
Vinogradi, Zmajevac, Suza), na području Erdutskog brda, čuvena erdutska vina, na đakovačkom
području Mandićevac, Trnava. Ovakva područja u buduće je potrebno koncepcijski valorizirati i
povezati kroz kompletnu i jedinstvenu ponudu.
Za turističku ponudu Županije, određenu osobitost i značaj ima vrlo duga tradicija uzgoja konja
lipicanaca u Ivandvoru kod Ðakova. Ergela u Ivandvoru, osim svoje osnovne namjene, može postati
vrlo značajan turistički sadržaj i Grada i Županije, bilo kroz razvitak konjičkog sporta ili
prilagođavanjem za potrebe turista.
Cijeli prostor Županije obiluje kulturno-povijesnom i vrijednom spomeničkom i graditeljskom
baštinom. Najčešće su ti sadržaji locirani u gradovima, bilo da je riječ o sakralnim objektima ili pak
drugim kulturno-povijesnim sadržajima. Na području Županije, od objekata graditeljske baštine
izdvajaju se dvorci (Donji Miholjac, Valpovo, Našice, Bilje, Darda, Bizovac, Kneževo, Tikveš, Osijek),
uz koje su izgrađeni i hortikulturno uređeni parkovi, od kojih su pojedini i pod zaštitom. To su
također značajni turistički potencijali od kojih, na žalost, osim dvorca u Našicama, niti jedan nije u
funkciji turizma, što zbog neke druge namjene ili pak neodržavanja i devastiranosti.
Uz turistički atraktivna područja i prostore namijenjene turizmu, za turističku ponudu značajne su i
manifestacije u službi turizma ("Ðakovački vezovi", Olimpijada starih športova u Brođancima, "Ljeto
valpovačko", "Miholjačko sijelo", Likovne kolonije u Ernestinovu i Baranji), koje reprezentiraju
bogatstvo folklornih elemenata, te običaja i kulture naroda na ovim prostorima.
Dosadašnja kretanja i razvoj turizma na ovom prostoru, iako skromnih razmjera u odnosu na ukupni
turizam Države, kao i brojni turistički lokaliteti i sadržaji, ukazuju na raznovrsnost i bogatstvo
sadržaja kontinentalnog turizma, ali i pružanju mogućnosti za kreiranje koncepcije budućeg
turističkog razvoja ovog kontinentalnog prostora i oblikovanje u kompleksnu turističku ponudu.
1.1.2.3. Društvena infrastruktura
a) Javna uprava i ostale javne djelatnosti
Organi državne uprave smješteni su u Osijeku, Belom Manastiru, Donjem Miholjcu, Ðakovu,
Našicama, Valpovu, Batini, Duboševici i Erdutu.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
65
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ORGANI DRŽAVNE UPRAVE
MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA
6.1.
KONTROLA ZRAČNOG PROMETA
6.2.
CENTAR AERODROMSKE KONTROLE LETA
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
6.3.
METEOROLOŠKA SLUŽBA
6.4.
KAPETANIJA PRISTANIŠTA
°
°
°
°
7.
MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA
ZAVOD ZA UNAPREÐENJE ŠKOLSTVA I
PROSVJETNA INSPEKCIJA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
°
°
7.1.
°
ERDUT
6.
°
°
°
°
°
DUBOŠEVICA
GRANIČNA VETERINARSKA INSPEKCIJA
°
°
°
°
BATINA
GRANIČNA INSPEKCIJA ZA ZAŠTITU BILJA
5.2.
VALPOVO
5.1.
2.
NAŠICE
2.1.
2.2.
3.
3.1.
4.
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5.
5.
MINISTARSTVO FINANCIJA
POREZNA UPRAVA
FINANCIJSKA POLICIJA
CARINSKA UPRAVA
MINISTARSTVO HRVATSKIH BRANITELJA IZ
DOMOVINSKOG RATA
ODJEL HRVATSKIH BRANITELJA
PODRUČNA JEDINICA
MINISTARSTVO KULTURE
ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE
MINISTARSTVO OBRANE
DOM HV
VOJNA POLICIJA
UPRAVA ZA OBRANU
URED ZA OBRANU
CENTAR ZA OBAVJEŠĆIVANJE
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
ÐAKOVO
1.
1.1.
1.2.
1.3.
D. MIHOLJAC
ORGANI DRŽAVNE UPRAVE
B. MANASTIR
OSIJEK
Tablica br. 55.
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
SUDOVI I PRAVOSUÐE
ÐAKOVO
D. MIHOLJAC
°
°
°
°
°
°
°
°
VALPOVO
°
°
°
°
°
°
°
NAŠICE
DRŽAVNO PRAVOBRANITELJSTVO OBŽ
ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO
OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO
OPĆINSKI SUD
PREKRŠAJNI SUD
TRGOVAČKI SUD
ŽUPANIJSKI SUD
OSIJEK
NAZIV
B. MANASTIR
Tablica br. 56.
°
°
°
°
°
°
°
°
Sjedište Osječko-baranjske županije je u Osijeku, a ispostave ureda smještene su u Belom Manastiru,
Donjem Miholjcu, Ðakovu, Našicama i Valpovu.
66
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Na području Osječko-baranjske županije ima 42 jedinice lokalne samouprave (7 gradova i 35 općina)
čija samoupravna i izvršna tijela su smještena u gradovima i središtima općina.
OSTALE JAVNE DJELATNOSTI
D. MIHOLJAC
ÐAKOVO
NAŠICE
VALPOVO
HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - ŽUPANIJSKA KOMORA
OSIJEK
ZAVOD ZA PLATNI PROMET
B. MANASTIR
NAZIV
OSIJEK
Tablica br. 57.
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
°
b) Obrazovanje
(b-1) Osnovne škole
Mrežu osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije čini 69 osnovnih škola što uključuje
Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH i centar “Ivan Štark” u Osijeku za polaznike s poteškoćama u
razvoju. Matičnih osnovnih škola ima 69, od čega 19 u Osijeku. U okviru postojećih matičnih škola
postoji 109 područnih razrednih odjela.
U školskoj godini 1999./2000. osnovnim obrazovanjem u Županiji je obuhvaćeno 32 389 djece.
PODACI O OSNOVNIM ŠKOLAMA OSJEČKO-BARANJSKE
ŽUPANIJE ZA ŠKOLSKU 1999./2000. GODINU
Tablica br. 58.
R.
BR.
OSNOVNA ŠKOLA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Sv. Ane Osijek
A. Mihanovića Osijek
V. Becića Osijek
F. Krežme Osijek
F. K. Frankopana
“Vijenac” Osijek
“Mladost” Osijek
J. Truhelke Osijek
LJ. Gaja Osijek
PO Sarvaš I-II; II-IV
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
“G. Vitez” Osijek
“T. Ujević” Osijek
“D. Cesarić” Osijek
“A. Šenoa” Osijek
“Retfala” Osijek
I. Filipovića Osijek
Višnjevac, Višnjevac
Josipovac, Josipovac
M. Krleže Čepin
Ukupno:
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
I - VIII
BROJ
BROJ
UČENIKA
ODJELJENJA
415
16
500
19
533
21
385
16
641
24
599
22
711
24
563
22
541
23
15
2
556
25
543
24
770
28
552
22
360
16
710
27
687
24
768
29
326
16
794
26
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
BROJ
UČIONICA
UNUTAR.
PROSTOR
(m2)
VANJSKI
PROSTOR
(m2)
DVORANA
ZA TZK
12
16
13
13
16
13
18
10
2371
3420
2507
2897
4637
2360
4803
2819
140
299,5
7495
2060
6989
3311
7506
5620
1
1
1
1
1
1
1
1
12
14
22
16
12
15
14
15
10
13
2198
2650
4750
2888
2595
3858
2512
3075
2657
2300
10638
10982
7697
2709
12676
17600
7350
20937
27913
6900
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
67
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
19.
“V. Nazor” Čepin
PO Briješće
PO Čep. Martinci I-II; III-IV
Ukupno:
20.
Antunovac, Antunovac
PO Ivanovac
Ukupno:
21.
M. Lovraka, Vladislavci
22.
M. Cepelića, Vuka
PO Beketinci I-II
Ukupno:
REDOVNE ŠKOLE:
656
173
30
859
214
57
271
251
227
40
267
24
8
2
34
12
4
16
12
11
3
13
23.
52
33
31
116
8
5
3
16
20
12197
3
495
180
33
213
8
2
10
DRENJE Drenje
PO Kučanci I-II; III-IV
PO Pridvorje I-II-III-IV
PO Mandićevac I-II-III-IV
PO Slatnik I-IV
PO Potnjani I-III; II-IV
PO Paljevine I-II-III-IV
PO Bračevci
Ukupno:
“I.G. KOVAČIĆ” ÐAKOVO
J.A. Ćolnića ÐAKOVO
PO Kuševac
PO Široko Polje
PO Ðak. Satnica
PO Gašinci
Ukupno:
“V. NAZOR” ÐAKOVO
PO Ivanovci I-III; II-IV
PO Pisak I-II; III-IV
Posebni odjeli II-II-IV; V-VI
Ukupno:
ÐAKOVAČKI SELCI
GORJANI Gorjani
PO Tomašanci II-III
Ukupno:
“J.KOZARAC”
JOSIPOVAC
PUNITOVAČKI
PO Jurjevac I-III-IV
PO Punitovac I-III; II-IV
Ukupno:
“M. GUBEC” PIŠKOREVCI
170
20
12
13
13
32
18
9
287
890
841
68
73
187
61
1230
773
30
25
31
859
240
171
39
210
10
1
1
1
1
2
1
1
18
32
30
4
4
8
4
50
28
2
2
4
36
10
8
3
11
158
10
19
38
215
321
1
2
13
13
PO Novi Perkovci I-III; II-IV
Ukupno:
J. KOZARCA SEMELJCI
PO Forkuševci I-III; II-IV
PO Koritna III-IV
PO Mrzović I-III; II-IV
PO Vrbica
18
339
384
21
43
39
61
2
15
15
2
3
2
4
Centar “I. Štark” Osijek
UMR (7-17 god.)
RO (radno ospos. 17-21 god.)
Ukupno:
24.
PROSVJET. KULT. CENTAR
MAÐARA U RH
UKUPNO OSIJEK:
25.
BUDROVCI Budrovci
PO Ðurđanci I-III; II-IV
Ukupno:
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
68
0
4
711
8058
0
16
11
2555
2500
17821
20845
1
1
11
2680
8200
1
10
808
1300
1
6
1220
2302
12
1140
11737
1
18
3387
3450
0
30
7100
20400
1
23
6
4077
598
16796
608
0
0
10
1080
22790
0
9
2362
8270
1
7
824
5853
0
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
1
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PO Vučevci I-IV
PO Kešinci
Ukupno:
I. BRLIĆ MAŽURANIĆ
STRIZIVOJNA
PO Soljak I-II-III
Ukupno:
36.
OŠ “J.J. STROSSMAYER”
TRNAVA
PO Dragotin I-II-III
PO Hrkanovci I-II-III-IV
PO Kondrić II-III-IV
PO Lapovci I-II; III-IV
Ukupno:
37.
S.S. KRANJČEVIĆA
LEVANJSKA
VAROŠ
38.
OŠ
“LUKA
BOTIĆ”
VIŠKOVCI
UKUPNO ÐAKOVO:
POLAZIŠTA
15
63
626
1
4
31
23
4464
14852
1
331
7
338
16
1
17
14
2188
15259
0
163
13
9
14
22
221
8
1
1
1
1
13
9
935
5318
1
109
8
8
1371
2062
0
122
5899
8
272
8
777
5512
1
849
37
37
21
19
963
1111
108
19
1238
30
2
2
2
3
39
39
4
2
45
25
4110
43579
1
27
7535
26000
1
383
30
34
17
41
505
270
19
289
316
23
29
28
12
408
335
28
81
444
3847
16
2
2
2
3
25
12
2
14
12
2
2
2
1
19
14
2
4
20
162
13
3000
25000
1
8
1469
3750
0
13
2010
23500
1
9
976
5839
0
802
29
42
844
2
31
27
6049
23952
1
258
68
326
279
33
13
35
12
4
16
11
2
1
2
9
1362
13100
0
35.
39.
M.P. KATANČIĆA VALPOVO
PO Bocanjevci I-III; II-IV
PO Nard I-III; II-IV
PO Šag I-II; III-IV
Posebni odjeli VI-VIII
Ukupno:
40.
I. KUKULJEVIĆA BELIŠĆE
PO Veliškovci
PO Vinogradi I-III; II-IV
Ukupno:
41.
BRATOLJUBA
KLAIĆA
BIZOVAC
PO Brođanci I-III; II-IV
PO Cret I-III; II-IV
PO Habjanovci I-III; II-IV
PO Samatovci I-III
Ukupno:
42.
“PETRIJEVCI” PETRIJEVCI
PO Satnica I-II; III-IV
Ukupno:
43.
I.B. MAŽURANIĆ KOŠKA
PO Niza I-IIV; II-IIII
PO Ledenik I-IIV; II-III
PO Subotički Lug I-II; III-IV
PO Topoline I-II-III-IV
Ukupno:
44.
LADIMIREVCI
PO Harkanovci I-III; II-IV
PO Ivanovci
Ukupno:
UKUPNO VALPOVO:
45. " “A.
HARAMBAŠIĆ”
D.MIHOLJAC
PO Rakitovica I-III; II-IV
Ukupno:
46.
“HRVATSKI
SOKOL”
Podravski Podgajci
PO Črnkovci
Ukupno:
47.
“M.GUBEC” MAGADENOVAC
PO Beničanci I-II; III-IV
PO Čamagajevci I-II-III-IV
PO Golinci I-II; III-IV
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
69
POLAZIŠTA
PO Kučanci I-II; III-IV
PO Lacići I-II; III-IV
PO Radikovci I-II; III-IV
PO Šljivoševci I-III; II-IV
PO Marjanci
Ukupno:
48.
A. STARČEVIĆA VILJEVO
PO Moslavina Podravska
PO Krčenik I-III; II-IV
PO Ivanovo I-III; II-IV
PO Kapelna I-II-III-IV
Ukupno:
UKUPNO DONJI MIHOLJAC:
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
70
“BELI MANASTIR” B.
Manastir
odjeli na hrvatskom jeziku
odjeli na srpskom jeziku I-II
Posebni odjeli I-III-IV; VI-VII
Ukupno:
BILJE Bilje
ČEMINAC Čeminac
PO Kozarac I-III; II-IV
Ukupno:
DARDA Darda
odjeli na hrvatskom jeziku
odjeli na srpskom jeziku II-III
PO Mece
odjel na hrvatskom jeziku
I-II-III
Ukupno:
DRAŽ Draž
PO Topolje I-II; III-IV
PO Duboševica I-II; III-IV
PO Batina I-III; II-IV
Ukupno:
JAGODNJAK Jagodnjak
odjeli na srpskom jeziku
PO Uglješ
odjeli na srp. jeziku I-III; II-IV
PO Bolman
odjeli na srp. jeziku I-III; II-IV
Ukupno:
KN. VINOGRADI K.Vinogradi
odjeli na hrvatskom jeziku
odjeli na srp.jeziku II-II; II-IV; VVI
PO Grabovac
odjeli na hrvat. jeziku I-IV; II-III
PO Karanac
odjeli na hrvat. jez. II-III; II-IV
odjeli na srpskom jez. II-IV
odjeli na mađar. jez. I-IV
Ukupno:
POPOVAC Popovac
odjeli na hrvats. jez. I-III; II-IV
PO Kneževo
odjeli na hrvat. jez. I-III; II-IV
PO Branjina
odjeli na hrvat. jez. I-III; II-IV
Ukupno:
ŠEĆERANA Šećerana
odjeli na hrvat. jez. I-II
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
33
20
23
2
2
2
17
81
534
286
69
22
28
7
412
2116
2
4
28
12
4
2
2
1
21
96
515
190
31
736
345
128
31
159
20
9
4
33
17
8
2
10
428
117
17
6
14
1
559
131
16
24
77
248
175
9
19
2
23
217
2
13
259
12
36
3
33
2
37
11
6
382
3
1
0
21
114
6
76
5
18
208
2
13
211
11
18
2939
37433
0
6
1343
5443
0
23
12
4072
2003
18000
17250
1
0
10
1963
12048
1
24
14
4520
34800
1
7
2
2
6
17
14
2256
7744
1
8
1134
13484
0
20
2435
47702
0
15
2147
18484
0
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PO Branjin Vrh
odjeli na hrvat. jez. I-III
PO Luč
odjeli na hrvat. jez. I-II; III-IV
PO Petlovac
odjeli na hrvat. jez. I-IV
PO Baranjsko P. Selo
odjeli na hrvat. jez. I-III; II-IV
PO Torjanci I-IV
Ukupno:
58.
ZMAJEVAC Zmajevac
odjeli na hrvat. jez. I-III; II-IV
odjeli na mađar. jez. I-II
PO Suza
odjeli na mađar. jez. I-II; III-IV
PO Kotlina
odjeli na mađar. jez. I-III; II-IV
PO Novi Bezdan
odjeli na mađar. jez. I-II-III-IV
Ukupno:
59.
LUG, Lug
odjeli na mađar. jez. II-IV
PO Vardarac
odjeli na mađar. jez. I-II; III-IV
PO Kopačevo
odjeli na mađar. jez. I-III-IV
Ukupno:
60.
BIJELO BRDO, Bijelo Brdo
odjeli na srpskom jeziku
61.
DALJ, Dalj
odjeli na hrvatskom jeziku
odjeli na srpskom jeziku
PO Aljmaš
odjeli na hrvat.jeziku I-IV
PO Erdut
odjeli na hrvat.jeziku I-II; III-IV
PO Dalj Planina
odjeli na mađar.jeziku I-II-IV
Ukupno:
62.
ERNESTINOVO, Ernestinovo
odjeli na hrvatskom jeziku
odjeli na srps.jeziku I-II-III; VIIVIII
PO Šodolovci
odjeli na srps.jeziku I-III-IV
PO Palača
odjeli na srps.jeziku I-II-III
Ukupno:
63.
LASLOVO, Laslovo
64.
TENJA, Tenja
odjeli na hrvatskom jeziku
odjeli na srpskom jeziku
PO Silaš
odjeli na srp. jeziku I-IV
Ukupno:
UKUPNO PODUNAVLJE:
65.
DORE PEJAČEVIĆ NAŠICE
PO Gradac I-II-III
PO Markovac
PO Velimirovac
PO Vukojevci II-IV
Ukupno:
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
POLAZIŠTA
38
3
12
1
41
3
55
15
372
6
1
25
17
112
2
7
19
2
17
1
32
197
3
15
69
6
18
2
10
97
22
2802
13225
1
13
1380
7430
0
1
9
8
1234
37246
0
185
8
11
2747
11062
1
179
199
8
8
11
1
22
2
5
416
1
20
22
3330
24664
1
117
8
44
3
10
1
7
178
1
13
11
10
2800
2000
10300
24800
1
1
225
178
11
9
15
418
4717
1
21
259
10
2021
26704
1
1465
16
80
61
50
1672
53
1
4
4
3
65
37
5737
39140
1
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
71
POLAZIŠTA
66.
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
J.JSTROSSMAYERA
ÐURÐENOVAC
PO Beljevina I-III; II-IV
PO Klokočevci I-II; III-IV
PO Pribiševci I-II-III
PO Bokšić I-III; II-IV
646
34
37
14
29
25
2
2
1
2
PO Bokšić Lug I-III; II-IV
19
2
23
802
27
829
2
36
3
39
216
22
26
264
291
15
14
24
7
351
11
2
2
15
13
1
1
2
1
18
376
92
29
497
3613
32389
13
14
2
19
156
1440
PO Šaptinovci I-II; III-IV
Ukupno:
Posebni odjeli UMR
Ukupno:
“IVAN BRNJIK - SLOVAK”
JELISAVAC
PO Breznica Našička I-II; III-IV
PO Lađanska I-III; II-IV
Ukupno:
68. HINKA JUHNA PODGORAČ
PO Stipanovci I-II-III
PO Razbojište I-II-III
PO Budimci I-III; II-IV
PO Poganovci I-II-III
Ukupno:
69. “VLADIMIR NAZOR”
FERIČANCI
PO Donja Motičina
PO Seona I-III; II-IV
Ukupno:
UKUPNO NAŠICE:
SVEUKUPNO ŽUPANIJA:
22
3100
2000
0
10
1262
5975
0
13
1860
11550
0
14
2806
12100
1
67.
(b-2) Srednje škole
Srednje škole Osječko-baranjske županije locirane su u Osijeku, Ðakovu, Valpovu, Donjem Miholjcu,
Našicama, Ðurđenovcu, Belom Manastiru i Dalju. Od ukupno 29 srednjih škola 18 je locirano u
Osijeku. U ovim školama obrazuje se 14.581 polaznik u 570 odjeljenja.
PODACI O SREDNJIM ŠKOLAMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ZA ŠKOLSKU 1999./2000. GODINU
Tablica br. 59.
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
72
UKUPNO
BROJ
BROJ
UČENIKA
ODJELA
ŠKOLA
PROGRAM
I. GIMNAZIJA OSIJEK
II. GIMNAZIJA OSIJEK
III. GIMNAZIJA OSIJEK
ELEKTROTEHNIČKA I PROMETNA ŠKOLA OSIJEK
STROJARSKA TEHNIČKA ŠKOLA OSIJEK
TEHNOLOŠKA ŠKOLA “R. BOŠKOVIĆ” OSIJEK
MEDICINSKA ŠKOLA OSIJEK
GRADITELJSKO GEODETSKA ŠKOLA OSIJEK
POLJOPRIVREDNA I VETERINARSKA ŠKOLA OSIJEK
ŠKOLA ZA TEKSTIL, DIZAJN I PRIMJENJENE
UMJETNOSTI
EKONOMSKA ŠKOLA OSIJEK
UGOSTITELJSKO TURISTIČKA ŠKOLA OSIJEK
TRGOVAČKA ŠKOLA OSIJEK
OBRTNIČKA ŠKOLA OSIJEK
ŠKOLA ZA OSPOSOBLJAVANJE I OBRAZOVANJE “VINKO
BEK” OSIJEK
GLAZBENA ŠKOLA F. KUHAČA OSIJEK
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
760
524
636
858
665
350
605
398
341
279
24
19
22
29
26
14
21
19
13
14
1025
551
784
545
33
20
27
27
39
85
5
4
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
POLAZIŠTA
ISUSOVAČKA KLASIČNA GIMNAZIJA S PRAVOM
JAVNOSTI U OSIJEKU
PROSVJETNO-KULTURNI
CENTAR
MAÐARA
U
REPUBLICI HRVATSKOJ OSIJEK
GIMNAZIJA A. GUSTAVA MATOŠA ÐAKOVO
SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA B. RADIĆA ÐAKOVO
OBRTNIČKA ŠKOLA A. HORVAT ÐAKOVO
SREDNJA ŠKOLA VALPOVO
SREDNJA ŠKOLA DONJI MIHOLJAC
SREDNJA ŠKOLA I. KRŠNJAVOGA NAŠICE
SREDNJA ŠKOLA J. KOZARCA ÐURÐENOVAC
GIMNAZIJA B. MANASTIR
PRVA SREDNJA ŠKOLA B. MANASTIR
27.
DRUGA SREDNJA ŠKOLA B. MANASTIR
28.
SREDNJA ŠKOLA DALJ
UKUPNO ŽUPANIJA:
GRAD OSIJEK:
88
3
27
467
784
818
840
501
1390
209
155
271(344)
3
16
25
33
32
20
49
11
13
14 (19)
469
68
14581
8536
21
8
570
323
U Osijeku djeluje “Gaudeamus” - prva privatna srednja škola u Osijeku s pravom javnosti.
U Osijeku postoje četiri đačka doma:
–
Srednjoškolski đački dom Osijek
–
Učenički dom Hrvatskog radiše Osijek
–
Dom ugostiteljsko - turističke škole, Osijek
–
Dom trgovačke škole, Osijek
(b-3) Dječji vrtići
Na području Osječko-baranjske županije program predškolskog odgoja i naobrazbe ostvaruje se u 48
dječjih vrtića, a programom je obuhvaćeno 5.404 djeteta. Radi ravnomjernijeg razvitka predškolskog
odgoja i naobrazbe Osječko-baranjska županija usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom
području.
PODACI O DJEČJIM VRTIĆIMA NA
PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Tablica br. 60.
OPTIMALNI KAPACITET
RED.
BR.
NAZIV I SJEDIŠTE
DV-DJ
BROJ
DJECE
BROJ
SKUPINA
POPUNJENOST
KAPACITETA
BROJ
BROJ
DJECE
SKUPINA
CENTAR ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ OSIJEK, Vijenac Ivana Meštrovića 7
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
1.7.
1.8.
1.9.
1.10.
1.11.
1.12.
1.13.
1.14.
1.15.
Dv “Višnjevac”, Višnjevac
DV “Jelenko”, B. Bartoka 57
DV “Sunčica”, Kolodvorska 23
DV “Latica”, Vij. A. Cesarca 15
DV “Cvrčak”, Strossmayerova 145
DV “Bubamara”, P.Pejačevića 12
DV “Radost”, Zagrebačka 10
DV “Vedri dani”, L. Jagera 16
DV “Sjenčica”, Sjenjak 8
DV “Tratinčica”, Gacka 1b
DV “Pčelica”, Gacka 1a
DV “Potočnica”, I. Kršnjavoga 29
DV “Kockica”, Vijenac lipa b.b.
DV “Jabuka”, Vij. I. Česmičkog 7
DV “Kosjenka”, kralja P. Svačića 36
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
80
75
100
100
50
116
100
125
100
42
150
150
50
128
75
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
4
3
4
4
3
5
4
5
4
3
6
6
2
6
3
121
131
179
137
52
106
107
126
199
45
246
193
61
120
74
4
5
8
5
3
5
4
5
6
3
8
7
2
6
4
73
POLAZIŠTA
1.16.
1.17.
1.18.
1.19.
1.20.
1.21.
1.22.
1.23.
1.24.
2.
3.
4.
5.
5.1.
5.2.
6.
7.1.
7.2.
8.
9.
10.
10.1.
10.2.
10.3.
11.
11.1.
11.2.
11.3.
11.4.
12.
13.
14.
15.
16.
16.1.
16.2.
16.3.
17.
17.1.
17.2.
17.3.
18.
19.
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
DV “Krijesnica”, Korčulanska 3
DV-DJ “Maslačak”, Velaluška b.b.
DV “Nevičica”, Opatijska 68
DV “Jaglenac”, Krstova 99a
DV “Ivančica”, I. Tijardovića 4
DV “Mak”, Vij. Murse b.b.
DV “Stribor”, Vij. I. Meštrovića 7
DV“Bambi”,Podravlje,P.E.Savojskog 4
DV “Tenja”, Vladka Mačeka 10
DV “Marija Petković” Zagreb, Podružnica
Osijek, Bakarska 1
DV Božje providnosti, Osijek, Wilsonova 13
DV “Bobita” u sklopu Prosvjetno-kulturnog
centra Mađara u RH, Osijek, Krbavska b.b.
DV Ðakovo, Ðakovo, Lj. Gaja 2
PO u Naselju Vila
PO u ulici I. Mažuranića 12
Montessori DV “Sunčev sjaj -Nazaret”
Ðakovo, Frankopanska 1a
DV “Maslačak”, Belišće, Radnička 4
PO u Bizovcu
PO u Petrijevcima
DV “Maza”, Valpovo, Prilaz Crvenom križu 3
DV “Tintilinić” Koška, J. Kozarca b.b.
DV “Pinokio”, D. Miholjac, Prilaz stadionu 3
PO u Rakitovici
PO u Črnkovcima
PO u Marijancima
DV “Zvončić”, Našice, Dore Pejačević 4
DJ “Potočnica”, Našice, kralja Tomislava 50
DV u Feričancima
DV u Podgoraču
PO Donja Motičina
DV “Jaglac” Ðurđenovac, A. Stepinca 3
Privatni DV-DJ “Potočnica” Našice, Kralja
Tomislava 50
DV Beli Manastir, B. Manastir, V. Nazora 64a
DV “Radost”, Darda, Hrvatske mladeži b.b.
DV “Grlica” Bilje, Školska 6
PO u Kopačevu
PO Vardarac
PO Lug
DV “Zeko”, Kneževi Vinogradi, Glavna 10
PO u Karancu
PO u Suzi
PO u Zmajevcu
DV “Zvončić”, Čepin, Školska 2
DV “Naselje prijateljstva” Čepin
150
142
100
100
42
175
175
20
-
6
6
4
4
3
7
7
1
-
156
148
150
115
54
196
214
20
49
7
7
5
4
3
7
8
1
2
57
40
2
2
57
27
2
1
75
83
160
45
3
3
7
2
18
63
133
45
1
3
5
2
80
148
52
26
140
50
150
26
26
26
175
20
25
25
20
90
4
6
2
1
6
2
6
1
1
1
7
2
1
1
1
4
80
144
47
32
168
32
125
21
22
26
222
20
21
21
20
116
4
6
2
1
6
1
5
1
1
1
8
2
1
1
1
4
18
120
80
48
16
25
21
50
25
25
25
128
50
1
5
3
2
1
1
1
2
1
1
1
6
2
18
115
80
50
12
1
5
3
2
1
29
18
17
13
167
59
1
1
1
1
7
2
Program predškole ostvaruje se i u osnovnim školama na području Ðakovštine u organizaciji DV
Ðakovo i to:
74
1.
OŠ “Budrovci” 1 skupina 21 dijete
2.
OŠ “J.A. Ćolnića” Ðakovo 3 skupine 74 djeteta i u područnim školama Kuševac 1 skupina 21
dijete i Široko Polje 1 skupina 24 djece
3.
OŠ “Vladimir Nazor” Ðakovo u PŠ Ivanovci 1 skupina 13 djece
4.
OŠ Ðakovački Selci 2 skupine, 29 djece, za djecu iz Lapovaca, Kondriča i Svetoblažja
5.
OŠ “Matija Gubec” Piškorevci 2 skupine, 31 dijete
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
6.
POLAZIŠTA
OŠ Josipa Kozarca, Semeljci - u OŠ u Semeljcima ostvaruje se program predškole i to :
–
OŠ “Ivana Brlić Mažuranić”, Strizivojna, 1 skupina, 21 dijete i jedna skupina za 9 djece iz
Kešinaca
–
PŠ Koritna 1 skupina 15 djece,
–
PŠ Mrzović 1 skupina 5 djece
7.
OŠ “J.J. Strossmayer”, Trnava, 1 skupina, 20 djece
8.
OŠ “Luka Botić” Viškovci, 1 skupina, 15 djece.
(b-4) Više škole i fakulteti
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku je srednje veličine u europskim razmjerima, te je od
iznimne važnosti za područje Istočne Hrvatske u kojoj živi 1 mil. stanovnika, te odgovara društvenim i
gospodarskim potrebama pet slavonskih županija. Na fakultetima Sveučilišta izvodi se nastava na 18
Sveučilišnih dodiplomskih studija.
Fakulteti u sastavu Sveučilišta:
•
Ekonomski fakultet u Osijeku
•
Elektrotehnički fakultet u Osijeku
•
Građevinski fakultet u Osijeku
•
Pedagoški fakultet u Osijeku (11 studija)
•
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
•
Pravni fakultet u Osijeku
•
Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku
•
Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu
Ustanove u sastavu Sveučilišta:
•
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek
•
Studentski centar u Osijeku
•
Studenski centar u Slavonskom Brodu
Na Sveučilištu u akademskoj 1997./98. godini studiralo je ukupno 9.272 studenta od čega 1.572
izvanredna studenta. Na fakultetima u Osijeku studiralo je 8.793 studenta.
Sveučilište je prije Domovinskog rata imalo 33.969 m2 vlastitog prostora i 7.507 m2 unajmljenog
prostora. U akademskoj 1997./98. godini Sveučilište je imalo 29.050 m2 vlastitog prostora, te 6.677 m2
prostora u najmu.
Ostale više škole i fakulteti na području Osječko-baranjske županije:
•
•
•
Umjetničke akademije
•
Muzička akademija Zagreb, odjel Osijek
•
Akademija dramskih umjetnosti Zagreb, odjel Osijek
Vjerske visoke škole i fakulteti
•
KBF Zagreb, teologija u Ðakovu
•
Institut za teološku kulturu u Ðakovu
Studij medicine u Osijeku
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
75
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
c) Zdravstvo
Zdravstvenu djelatnost na području Osječko-baranjske županije obavljaju zdravstvene ustanove u
državnom vlasništvu, vlasništvu Županije odnosno grada Zagreba te zdravstvene ustanove u
vlasništvu domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva.
Zdravstvene ustanove u vlasništvu Županije s obzirom na djelatnost koju obavljaju dijelimo u
nekoliko skupina:
-
zdravstvene ustanove na primarnoj razini: domovi zdravlja, ljekarne, hitna pomoć,
-
zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini: poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora "Suvag"
Osijek, Opća županijska bolnica Našice,
-
zdravstvena ustanova na tercijarnoj razini: Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.
Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja ima organiziranu primarnu zdravstvenu zaštitu na
području za koje je osnovana. Na području djelatnosti obavlja sedam domova zdravlja koji pokrivaju
teritorijalna područja bivših općina na području Županije:
•
Dom zdravlja Osijek
•
Dom zdravlja "Drava" Osijek
•
Dom zdravlja Beli Manastir
•
Dom zdravlja Donji Miholjac
•
Dom zdravlja Ðakovo
•
Dom zdravlja Valpovo
•
Dom zdravlja Našice
Djelatnost Doma zdravlja obuhvaća: opću medicinu, zdravstvenu zaštitu
žena i djece i
zubozdravstvenu djelatnost. Na svom području dom zdravlja mora osigurati higijenskoepidemiološku djelatnost, hitnu medicinsku pomoć, laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku,
ako te djelatnosti nisu organizirane u sklopu bolnice, odnosno kao posebne zdravstvene ustanove.
Ljekarnička djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti koja osigurava opskrbu ljekovima pučanstva,
zdravstvenih i drugih ustanova, organizacija i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu,
a može se obavljati u zdravstvenim ustanovama u vlasništvu Županije, te u ustanovama u vlasništvu
fizičkih i pravnih osoba, ili je mogu obavljatii privatni ljekarnici.
Ljekarnička djelatnost se tijekom 1998.g. obavljala u ljekarničkim ustanovama u vlasništvu Županije:
•
Ljekarna Osijek - 11 ljekarničkih jedinica i 8 ljekarničkih depoa
•
Ljekarna Ðakovo - 2 ljekarničke jedinice i 6 ljekarničkih depoa
•
Ljekarna Beli Manastir - 4 ljekarničke jedinice i 1 ljekarnički depo
•
Dom zdravlja Našice - 2 ljekarničke jedinice i 2 ljekarnička depoa
•
Dom zdravlja Valpovo - 2 ljekarničke jedinice
•
Dom zdravlja Donji Miholjac - 1 ljekarnička jedinica
Ljekarnička djelatnost obavljala se i u 4 privatne ustanove u 14 ljekarni i u 13 ljekarni u kojima su
djelatnost obavljali privatni ljekarnici.
Na području Županije ljekarnička se djelatnost obavljala u ukupno 49 ljekarničkih jedinica i 17
ljekarničkih depoa.
76
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Djelatnost hitne medicinske pomoći obuhvaća mjere hitne medicinske pomoći i osigurava prijevoz
oboljelih, stradalih i ozlijeđenih u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu i pruža medicinsku pomoć za
vrijeme prijevoza. Na području Županije djelatnost hitne medicinske pomoći obavlja ustanova HMP
Osijek za područje bivše općine Osijek, a za ostala područja Domovi zdravlja Ðakovo, Valpovo, Našice
i Beli Manastir.
Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije obavlja javno-zdravstvene djelatnosti
području Županije.
na
Djelatnost Opće županijske bolnice Našice obuhvaća dijagnostiku, liječenje, medicinsku rehabilitaciju,
zdravstvenu njegu, boravak i prehranu. OŽB Našice ima posteljne mogućnosti za bolničko
zbrinjavanje i liječenje kapaciteta 207 postelja.
Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora "Suvag" Osijek zdravstvena je ustanova čija je osnovna
djelatnost specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita i to dijagnostika i medicinska rehabilitacija
slušanja i govora osoba oštećena sluha, nerazvijena i nedovoljno razvijena govora kao i poremećaja
govora i glasa uz pomoć specifične aparature.
Pregled zdravstvenih ustanova u vlasništvu Osječko-baranjske županije (1998.g.):
1. Dom zdravlja Osijek
2. Dom zdravlja "Drava" Osijek
3. Dom zdravlja Ðakovo
4. Dom zdravlja Valpovo
5. Dom zdravlja Donji Miholjac
6. Dom zdravlja Našice
7. Dom zdravlja Beli Manastir
8. Hitna medicinska pomoć Osijek
9. Zavod za javno zdravstvo Osijek
10. Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora "Suvag" Osijek
11. Opća županijska bolnica Našice
12. Ljekarna Osijek
13. Ljekarna Ðakovo
14. Ljekarna Beli Manastir
Pored ustanova u vlasništvu Županije zdravstvenu djelatnost na području Županije obavlja Klinička
bolnica Osijek i Poliklinika Bizovačke toplice.
d) Socijalna skrb
Na području Osječko-baranjske županije djeluje više institucija koje skrbe o pojedinim skupinama
osoba u socijalno-zaštitnoj potrebi. Institucije su ustrojene na temelju Zakona o socijalnoj skrbi koji se
primjenujuje od 01.siječnja 1998.godine.
Centar za socijalnu skrb javna je ustanova koju osniva Republika Hrvatska.
Na području Županije ove poslove obavlja šest centara:
–
Centar za socijalnu skrb Osijek
–
"
"
"
"
Ðakovo
–
"
"
"
"
Valpovo
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
77
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
–
"
"
"
"
Donji Miholjac
–
"
"
"
"
Našice
–
"
"
"
"
Beli Manastir
•
Dom socijalne skrbi javna je ustanova za obavljanje skrbi vlastite obitelji i to kao dom za odrasle i
dom za djecu.
Na području Županije djeluje četiri Doma za odrasle čiji je osnivač Republika Hrvatska:
–
Dom umirovljenika Osijek
–
Zavod za socijalno- zdravstvenu zaštitu Osijek
–
Centar za društvenu brigu o starijim osobama Ðakovo
–
Centar za društvenu brigu o starijim osobama Beli Manastir
Ukupan kapacitet ovih ustanova je 1.006 osoba a smješteno je 1.053 osobe.
Iako je to Zakonom omogućeno, na području Županije nije otvorena niti jedna ustanova za smještaj
starijih osoba od strane drugih osnivača. Prema informacijama Centra za socijalnu skrb Osijek u
pripremi je otvaranje ustanove čiji je osnivač "Caritas" i "Prehrana" d.o.o. Osijek u suradnji s Gradskim
poglavarstvom.
Na području Županije djeluju i dva Doma za djecu čiji je osnivač Republika Hrvatska.
–
Dom za djecu i mladež "Klasje" Osijek (maksimalni kapacitet 115 djece)
–
Centar za odgoj Osijek
Izuzev ove dvije ustanove socijalne skrbi za djecu koje je osnovala Republika Hrvatska, na području
Županije djeluje i Dječje selo Ladimirevci, čiji je osnivač međunarodna organizacija. Kapacitet
ustanove je 96 djece.
•
Centar za pomoć i njegu
Tijekom 1998. godine izdano je rješenje o ispunjenim uvjetima glede prostora, opreme i djelatnika za
osnivanje centra za pomoć i njegu sa sjedištem u Belišću.
Na temelju izloženog može se zaključiti da je prisutan nedostatak smještajnih kapaciteta za odrasle i
starije osobe. Područje Valpova, Donjeg Miholjca i Našica nije pokriveno mrežom ovih ustanova.
Izgradnja planiranih domova u Našicama, Podravskim Podgajcima i Donjem Miholjcu, te proširenjem
doma u Ðakovu za 30 osoba, stvorili bi se zadovoljavajući uvjeti za smještaj odraslih i starijih osoba.
Kapaciteti domova za djecu uglavnom zadovoljavaju potrebe.
e) Kultura
Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi (“NN” broj 47/90. i 27/93.) utvrđena je pored ostalih
obveza Županije da usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernijeg kulturnog razvitka
općina i gradova na njenom području.
Matične i regionalne ustanove
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku
Muzej Slavonije Osijek
Državni arhiv u Osijeku
Gradske ustanove
78
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Osijek
•
Dječje kazalište
•
Gradska i sveučilišna knjižnica
•
Matica Hrvatska
•
Hazu - Zavod za znanost i umjetnost
•
Galerija “Waldinger”
•
“Vedra scena”
•
Teatar veterana
Beli Manastir
•
Gradsko sveučilište
Belišće
•
Ustanova za kulturu
Donji Miholjac
•
Centar za kulturu “Donji Miholjac”
•
Kino
Ðakovo
•
Centar za kulturu
•
Gradska knjižnica i čitaonica
•
Muzej Ðakovštine
•
Muzej J. J. Strossmayera
Našice
•
Zavičajni muzej
•
Narodna knjižnica
Valpovo
Ustanova za kulturne djelatnosti “Ante Evetović Miroljub”
•
Muzej Valpovštine
•
Gradska knjižnica
•
Centar za kulturu
Ostale ustanove
Radio postaje
•
Gradski radio, Osijek
•
HRT - Radio Osijek
•
Slavonski radio, Osijek
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
79
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
•
Radio Banska kosa, Beli Manastir
•
Radio Baranja, Beli Manastir
•
Radio Donji Miholjac
•
Radio Ðakovo
•
Radio Našice
•
Hrvatski radio Valpovština, Valpovo
Televizija
•
HRT - TV Studio Osijek
•
STV - Osijek
•
RTV Beli Manastir
Kinematografi
•
“Europa”, Osijek
•
“Uranija”, Osijek
•
Kino, Beli Manastir
•
Kino Donji Miholjac
•
Kino, Našice
•
“Tomislav”, Valpovo
f) Šport i rekreacija
Na području Osječko-baranjske županije mrežu objekata za šport i rekreaciju čine:
•
Objekti u funkciji športa u natjecateljskom smislu
•
Objekti namijenjeni zadovoljavanju potreba tjelesno - zdravstvene kulture učenika osnovnih i
srednjih škola
•
Rekreacijski objekti i sadržaji namijenjeni najrazličitijim kategorijama korisnika.
U 29 naselja Osječko-baranjske županije raspoređeno je 75 dvorana za zadovoljavanje potreba tjelesno
- zdravstvene kulture učenika osnovnih i srednjih škola ukupne površine 24.316 m2. Površine vanjskih
igrališta uz osnovne i srednje škole iznose 199.394 m2.
ŠPORTSKI OBJEKTI U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA NA PODRUČJU
OSJEČKO - BARANJSKE ŽUPANIJE
Tablica br. 61.
GRAD/Općina
BELI MANASTIR
BELIŠĆE
DONJI MIHOLJAC
ÐAKOVO
NAŠICE
OSIJEK
VALPOVO
Antunovac
Bilje
Bizovac
Čeminac
80
BROJ
4
1
1
7
2
32
3
1
1
1
DVORANE
P (m2)
895
1313
2460
1443,95
964
5888,63
648,3
288
650
821,00
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
VANJSKI TERENI
P (m2)
8714,8
1210,00
6358,00
17402,00
13587
40225
7674
1536
3894
2150,00
2448,00
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Čepin
Darda
Draž
Donja motičina
Drenje
Ðurđenovac
Erdut
Ernestinovo
Feričanci
Gorjani
Jagodnjak
Kneževi vinogradi
Koška
Levanjska varoš
Magadenovac
Marijanci
Podr. Moslavina
Petlovac
Petrijevci
Podgorač
Punitovci
Popovac
Satnica Ðakovač.
Semeljci
Strizivojna
Šodolovci
Trnava
Viljevo
Viškovci
Vladislavci
Vuka
ŽUPANIJA UKUPNO:
POLAZIŠTA
2
1
1
1
2
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
75
629,06
2300,00
100,00
52,00
745
581
484
68
821
106
604
450
104
630
516,19
70,00
75,12
310,00
299,00
24316,25
5339,00
1660,00
1800,00
5800,00
2600,00
3379
4971
800
15290,00
3648
1080
2409,00
800
4033,00
510,00
6514,80
2886,00
2500,00
4000,00
3537,00
8488,20
2400,00
800,00
750
1550,00
1000,00
4200,00
1410,00
199393,8
Športske dvorane u okviru osnovnih i srednjih škola prvenstveno služe zadovoljavanju svoje osnovne
namjene (održavanje nastave) ali i u druge športsko - rekreacijske namjene za određeno naselje.
Vanjski športski tereni su najčešće igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku ili univerzalna
igrališta.
1.1.2.4. Promet i ostala infrastruktura
a) Prometni sustav
Sustav prometne infrastrukture jedan je od ključnih čimbenika koji međusobno i višestruko utječe na
gospodarski, socijalni i prostorni razvitak pojedine regije pa i države.
Prometna infrastruktura u procesu valorizacije, namjene i korištenja prostora ogleda se u sljedećim
elementima:
–
omogućuje korištenje prirodnih resursa,
–
utječe na lociranje gospodarskih kapaciteta i stanovništvo,
–
utječe na tokove urbanizacije, razvitak naselja i kvalitetu čovjekova okoliša,
–
utječe i potiče razvitak manje razvijenih područja.
Od osnovnih geoprometnih značajki, koje obilježavaju istočnu Hrvatsku - Slavoniju i Baranju, u prvom
redu je vrlo povoljan položaj u odnosu na glavne europske prometne tokove. Kao dominantni, glede
budućega gospodarskog razvitka, nameću se tri prometna koridora. Položajno, u odnosu na
Slavonsko-baranjsku makroregiju, posavski i podravski prometni koridor mogu se nazvati uzdužnim,
a podunavski poprečnim koridorom. Ti koridori imaju odlučujuću ulogu u prometnom povezivanju
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
81
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
istočne Hrvatske - Slavonije i Baranje s matičnim dijelom Države, odnosno sa zemljama zapadne i
srednje Europe.
U Osječko-baranjskoj županiji, koja zauzima sjeveroistočni kvadrant regije smješteni su dijelovi
podravskog i podunavskog koridora, a posavski tangira južni obod Županije i od znatnog je značaja
za njene prometne tokove. Načelno, koridori objedinjuju trase cestovnog, željezničkog i riječnog
prometa i uz robne terminale predstavljaju okosnicu kombiniranog prometa. Sva su tri koridora
službeno potvrđena kao europski koridori. U pogledu cestovnog prometa podunavski koridor je
odlukom Helsinške konferencije potvrđen kao dio koridora V.C. odnosno TEM II (E - 73), a posavski
kao dio koridora X. (E-70).
Temeljem Europskog sporazuma o glavnim međunarodnim linijama AGC, Ženeva 1985. i Europskog
sporazuma o važnim međunarodnim pravcima kombiniranog transporta i sličnim instalacijama
AGTC, Ženeva 1991. i željezničke pruge u sva tri koridora su europskog ranga i to:
–
u podravskom koridoru (Središče) - Čakovec - Varaždin - Koprivnica - Osijek - Dalj - Erdut (Bogojevo, Subotica),
–
u podunavskom koridoru (Magyarboly) - Beli Manastir - Osijek - Vrpolje i (Subotica, Bogojevo) Erdut - Vinkovci - Vrpolje - Slavonski Šamac - (Bosanski Šamac, Sarajevo, Mostar, Čapljina) Metković – Ploče,
–
u posavskom koridoru (Ljubljana, Dobova) - Savski Marof - Zagreb - Novska - Vrpolje - Vinkovci
- Tovarnik - (Šid, Beograd).
Riječni plovni putovi RH integrirani su u mrežu Europskih plovnih putova VII. (dunavskog) koridora
pristupom višestranom Europskom ugovoru o glavnim unutarnjim plovnim putovima od
međunarodnog značenja (AGN - UN/ECE/ITC).
Time su međunarodnim plovnim putevima uz Dunav postali i Drava od ušća do Osijeka E-80-08, Sava
do Siska E-80-12 i budući kanal Dunav - Sava E-80-10, a luke u Vukovaru, Osijeku i Sisku uvrštene u
mrežu luka za međunarodni promet.
U zračnom prometu kontrola letnih koridora je na državnom nivou, a u pogledu zračnih luka Osječkobaranjska županija ima zračnu luku “Osijek - Klisa” klase 4E (pista dužine min 1.800 m) i zračnu luku
“Osijek - Čepin” 2C kategorije (pista dužine min 1.200 m). Zračna luka Osijek - Klisa ima i
međunarodni granični prijelaz.
Prometna mreža određena opisanim koridorima je, dopunjena mrežama nižeg ranga pojedinih
prometnih podsustava, koje su službeno potvrđene Strategijom prostornog uređenja Republike
Hrvatske, Strategijom prometnog razvitka RH, te odgovarajućom parcijalnom zakonskom
regulativom.
(a-1) Cestovni promet
Cestovna mreža je infrastrukturna osnova cestovnog prometa, a u Osječko-baranjskoj županiji je - kao i
drugdje
–
nastala u interakciji praćenja osnovnih prometnih koridora i urbanog i suburbanog razvoja.
Cestovna mreža je temeljem Zakona o javnim cestama strukturirana kao mreža javnih cesta, kojima se
pod općim i razvidnim uvjetima koristi većina učesnika u prometu i ostalih cesta u koje spadaju sve
vrste cesta, koje isključivo koriste privatne osobe ili služe određenim gospodarskim djelatnostima u
čijoj je nadležnosti i gospodarenje tim cestama kao što su:
–
šumske ceste,
–
poljoprivredne ceste,
–
vodoprivredne ceste,
–
vojne ceste,
–
privatne ceste.
82
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Skupina “Ostalih cesta” nije predmet daljnjeg razmatranja ovoga izvješća.
Javne se ceste - u skladu sa Zakonom i Odlukama o razvrstavanju i mjerilima, te temeljem osnovnih i
dopunskih kriterija dijele na:
–
državne ceste,
–
županijske ceste,
–
lokalne ceste.
Organizacijski državnim cestama upravlja i skrbi se za njih Hrvatska uprava za ceste, a županijskim i
lokalnim cestama Uprava za ceste Osječko-baranjske županije.
Mimo Zakona o javnim cestama, ali prema kriteriju opće pristupačnosti pod jednakim uvjetima u
cestovnoj mreži kao javne funkcioniraju i “nerazvrstane” ceste kojima upravljaju organi lokalne
samouprave.
Prema odgovarajućim izvorima daje se i pregled mreže za državne, županijske i lokalne ceste, te
ocijena stanja služnosti kolnika:
DRŽAVNIH CESTA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
Tablica br. 62.
R.
BR.
IDENTIFIKAC.
OZNAKA
Glavne ceste
1.
D–2
2.
D–7
UKUPNO:
Sabirne ceste
1.
D – 34
NAZIV CESTE
DIONICA
Slatina-Našice-OsijekVukovar-Ilok
drž. gr.-B.eli ManastirOsijek-Ðakovo
ŠIRINA
KOLNIKA
DULJINA
(km)
ASFALT.
KOLNIK
(km)
TUCAN.
KOLNIK
(km)
6,00
91.669
91.669
-
7,00
96.133
96.133
-
187.802
187.802
-
2.
D – 38
Slatina-D. MiholjacJosipovac
Požega-Pleternica-Ðakovo
3.
D – 46
Ðakovo-Vinkovci-Tovarnik
6,00
14.058
14.058
-
4.
D – 53
drž. gr.-D. Miholjac-NašiceSl. Brod
6,00
49.827
49.827
-
150.568
147.174
3.394
6,00
1.953
1.953
-
6,00
22.558
22.558
-
UKUPNO:
Otočne, spojne i priključne ceste
1.
D – 211
Baranjsko Petrovo Selo-drž.
granica
2.
D – 212
D-7-Kn. Vinogradi-Batina
6,00
62.218
62.218
-
6,00
24.465
21.071
3.394
3.
D – 213
Osijek-Erdut-drž. granica
6,00
27.167
27.167
-
4.
D – 417
6,00
2.133
2.133
-
5.
D – 418
6,00
2.858
2.858
-
6.
D – 515
D-2-riječno
pristanište
Osijek
D-2-zračna luka “KlisaOsijek”
Našice-Podgorač-Ðakovo
6,00
31.391
31.391
-
7.
D – 517
B. Manastir-Belišće-Valpovo
6,00
28.015
28.015
-
8.
D – 513
Osijek-Gaboš-Jarmina
6,00
18.998
18.998
-
9.
D – 519
Borovo-Dalj
6,00
8.333
8.333
-
143.406
481.776
143.406
478.382
3.394
UKUPNO:
SVEUKUPNO:
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
GRANIČNA
STACIONAŽ
A
194+471 276+881
0+000 95+633
68+300 130+768
95+290 119+755
0+000 14+058
0+000 49+827
0+000 1+953
0+000 22+558
0+000 26+511
0+000 2+133
0+000 2+858
0+000 31+391
0+000 27+884
0+000 18+998
8+000 16+206
83
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
STANJE DRŽAVNIH CESTA U
OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
Tablica br. 63.
DRŽAVNA
CESTA
D–2
D–7
D – 34
D – 38
D – 46
D - 53
D - 211
D - 212
D - 213
D - 417
D - 418
D - 515
D - 517
D - 518
D - 519
UKUPNO:
0
UKUPNO
(km)
0
(km)
93,9
96,1
61,2
20,6
14,1
49,8
1,9
22,6
27,2
2,1
2,9
31,4
27,9
19,0
8,2
478,9
8,6
28,4
11,0
0,9
5,1
2,0
4,8
0,6
61,4
OCJENA STANJA
1
2
(km)
(km)
29,9
13,6
20,6
5,6
21,0
1,3
1,1
2,4
0,8
96,3
43,8
36,6
9,9
8,5
4,3
12,6
5,6
16,3
6,0
4,6
2,7
150,9
3
(km)
4
(km)
5
(km)
6,7
13,5
15,8
4,8
8,9
10,9
1,9
9,8
22,6
0,8
9,2
9,7
3,9
4,7
123,2
4,9
4,0
3,9
1,7
5,2
4,6
2,9
7,8
10,5
45,5
0,2
1,4
-
– dobro stanje
1, 2 , 3 – redovito održavanje
4, 5 – investicijski popravci
ŽUPANIJSKE CESTE U OSJEČKO-BARANJSKOJ
ŽUPANIJI
Tablica br. 64.
R.
BR.
Broj
ceste
1.
2.
3.
4.
4011
4017
4018
4019
5.
6.
4027
4030
7.
4031
8.
4032
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
4033
4034
4035
4036
4037
4040
4041
16.
4042
17.
4046
84
asfalt
OPIS CESTE
Duboševica - Ž 4018
Kneževo D 7
D 7 (Kneževo)-Topolje-Gajić-D 212 (Draž)
D 7 (Kneževo)-Branjina-Podolje-Ž 4018
(Draž)
Ž 4019-Popovac
D 34 (P. Moslavina)-Mosl. Krčenik-ZdenciOrahovica-Pleternica (D 38)
D 34-Viljevo-Kapelna-KučanciMagadenovac-Šljivoševci-Lacići-Koška
(D 2)
D 34 D. Miholjac (Mihanovića-P.Radića)Ivanovo
Torjanci-N. Nevesinje-D 517
Luč-Petlovac (D 517)
Šumarina-D 517
Šećerana-D 7
Kotlina-Kn. Vinogradi (D 212)
D 517-Novi Bezdan
D 517-Bolman-Jagodnjak-N. ČeminacUglješ-Švajcarnica (D 7)
D 212 (Kn. Vinogradi)-Grabovac-LugVardarac-Bilje (D 7)
Golinci-Miholjački Poreč (D 53)
Suvremeni kolnik
kocka
beto.
(km)
prosj.
širina
(m)
Ostali
kam.
mater.
(km)
Zemlja
nema
kolnika
(km)
Dužina
ukupno
(km)
2,200
1,700
16,380
-
-
4,00
4,09
6,00
-
-
2,200
1,700
16,380
14,620
2,150
-
-
4,22
5,00
-
-
14,620
2,150
5,630
-
-
6,00
-
-
5,630
39,045
-
-
5,50
-
-
39,045
5,340
7,850
2,288
1,022
0,120
5,100
0,950
-
1,590
-
5,02
4,00
4,01
6,00
4,54
3,85
4,00
1,482
-
-
5,340
7,850
3,770
1,022
1,710
5,100
0,950
18,520
-
-
6,00
-
-
18,520
18,195
3,760
-
-
6,51
5,50
-
-
18,195
3,760
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
18.
4047
19.
20.
4048
4049
21.
4050
22.
4051
23.
4052
24.
4053
25.
26.
27.
4054
4055
4056
28.
4058
29.
4059
30.
4060
31.
4061
32.
4064
33.
4065
34.
4066
35.
4067
36.
4068
37.
38.
4073
4074
39.
4075
40.
4076
41.
42.
43.
44.
4077
4078
4079
4080
45.
46.
47.
48.
4081
4082
4083
4084
49.
4085
50.
4086
51.
4087
52.
53.
54.
55.
4088
4089
4090
4091
56.
4092
Miholjački Poreč (D 53)-RadikovciČamagajevci-Črnkovci (D 34)
Čamagajevci (Ž 4047)-Marijanci (Ž 4049)
Črnkovci (D 34)-Marijanci-Šljivoševci
(Ž 4031)
Belišće (D 517) (K. Tomislava)-Valpovo
(J.J.Strossmayera-A.B.Šimića) (Ž 4051)
Valpovo:D 34-D 34 (bana J.Jelačića-OsječkaM. Gupca)
Valpovo (Ž 4051) (L.Ribara)-IvanovciZelčin-Harkanovci-Koška (D 2)
Valpovo (Ž 4051) (N.Tesle-E.Kvaternika)Nard
N. Čeminac (Ž 4041)-Čeminac (D 7)
T.L. “Tikveški dvorac”-Ž 4056 (Kozjak)
Lug (Ž 4042)-Kozjak-Podunavlje-KopačevoŽ 4042 (Bilje)
D 53 (Beničanci)-Bokšić lug-BokšićBeljevina-Feričanci (D 2)
Bocanjevci-Valpovo (LJ.Gaja-V.Nazora)
(Ž 4051)
Ž 4052 (Metlinci)-Ladimirevci-Bizovac
(D 2)
Ladimirevci (Ž 4060)-Satnica-Petrijevci
(D 34)
Ž 4030 (Zdenci)-Zokov Gaj-Ž 4058 (Bokšić)
POLAZIŠTA
8,595
4,145
-
-
6,00
4,50
-
-
8,595
4,145
9,827
-
-
6,00
-
-
9,827
2,860
-
-
7,00
-
-
2,860
4,020
-
-
6,68
-
-
4,020
17,460
-
-
5,72
-
-
17,460
5,360
3,390
3,030
-
-
5,00
4,53
3,08
-
-
-
-
5,360
3,390
3,030
16,820
-
-
3,95
-
-
16,820
24,215
-
-
5,10
-
-
24,215
6,850
-
-
5,07
-
-
6,850
6,750
-
-
5,00
-
-
6,750
7,340
-
-
5,00
-
-
7,340
0,210
-
-
5,00
-
-
0,210
2,590
-
-
5,50
-
-
2,590
6,090
-
-
4,00
-
-
6,090
10,030
-
-
6,00
-
-
10,030
21,150
3,440
-
-
8,39
5,00
-
-
21,150
3,440
4,575
-
-
4,03
-
-
4,575
9,260
-
-
5,59
-
-
9,260
0,700
2,800
1,180
0,400
-
-
5,00
5,00
3,00
5,00
3,460
-
0,700
2,800
1,180
3,860
7,395
1,530
3,080
0,590
-
-
5,77
5,00
5,08
5,50
3,040
-
-
10,435
1,530
3,080
0,590
1,000
-
-
7,42
-
-
1,000
1,485
-
-
7,27
-
-
1,485
4,505
-
-
6,59
-
-
4,505
D 2-Tenja (od obilaznice=Reihl Kira-Sv. Ane)
2,935
3,260
8,525
1,720
5,070
-
-
8,81
6,62
5,46
5,00
6,17
-
-
2,935
3,260
8,525
1,720
5,070
Aljmaš - Ž 4093
0,230
-
0,520
5,00
-
-
0,750
Zdenci (Ž 4030)-Bankovci-Ž 4058
(Feričanci)
Bokšić (Ž 4058)-Šaptinovci-Klokočevci
(D 53)
Bizovac (D 2)-Novaki-Brođanci-Čepinski
Martinci (Ž 4105)
D 34-Josipovac-Višnjevac-Osijek(J.J.Strossmayera-Kanižlića-GundulićaVukovarska)-Nemetin-D 213
Beljevina (Ž 4058)-Ðurđenovac (Ž 4075)
Šaptinovci (Ž 4066)-Sušine-Ðurđenovac (Ž
4075)
D 2-Vučjak Feričanački-ÐurđenovacPribiševci-D 53
Ž 4075 (Vučjak Feričanački)-Našičko Novo
Selo
Brezik Našički-D 2 (Našice)
Lađanska-D 2 (Jelisavac)
D 2 (Koška)-Ledenik
Koška (D 2)-Lug Subotički-Budimci (Ž
4105)
Habjanovci-Brođanci (Ž 4067)
Tvrđavica D 7
D 7-Podravlje
Osijek: Ž 4068-Čv. “Frigis” (D 2) (Svilajska)
Osijek: Ž 4068-Čv. “Čepinska” (D 2) (od
Gundulićeve:Županijska-sv. L. Mandića)
Osijek (Ž 4085) (Vinkovačka)-BrijestD 518
Osijek: D 7-Ž 4068 (od mosta-Trpimirove:
Europske avenije-cara Hadrijana-M.Gupca
do Vukovarske)
Osijek: Ž 4068-Čv. “Elektroslavonija” (D 2)
D 7 Čepin-Ivanovac-D 518 (Antunovac)
D 7-Briješće
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
85
POLAZIŠTA
57.
58.
59.
60.
4093
4103
4104
4105
61.
4106
62.
4107
63.
4108
64.
4109
65.
66.
4110
4118
67.
68.
4119
4120
69.
4121
70.
71.
4122
4128
72.
4129
73.
4130
74.
75.
4131
4132
76.
4133
77.
4144
78.
4145
79.
4146
80.
4147
81.
4148
82.
4163
83.
84.
85.
4164
4165
4168
86.
87.
4189
4202
88.
89.
90.
4237
4238
4239
UKUPNO:
86
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
D 213 (Aljmaš) - Erdut - D 213
Marjančanci - Ž 4052 (Metlinci)
Seona - D 2 (Martin - Našice)
Podgorač (D 515)-Budimci-PoganovciČokadinci-Čepinski Martinci-Čepin (D 7)
Ž 4105 (Poganovci)-Krndija-PunitovciTomašanci D 7
Punitovci (Ž 4106)-Jurjevac PunitovačkiBeketinci-D 7 (Bijele Klade-Mala
Branjevina)
Ž 4107-Jurjevac Punitovački-Široko Polje (D
7)
D 7 (Vel. Branjevina)-Vladislavci-Paulin
Dvor-Ernestinovo (D 518)
Dopsin - Vladislavci (Ž 4109)
T.L. “Borovik”-Mandićevac-DrenjeKučanci-D 515 (Bijela Vila)
Slatinik Drenjski-Ž 4118 (Mandićevac)
D 7 (Vuka)-Lipovac Hrastinski-KoritnaŽ 4130
D 518-Laslovo-Palača-Korog-Ž 4148
(Tordinci)
Silaš-Korog (Ž 4121)
Josipovac Punitovački (Ž 4106)-GorjaniSatnica Ðakovačka (D 515)
Satnica Ðakovačka (D 515)-GašinciKondrić-D 38
D 7 (Kuševac)-Viškovci-ForkuševciSemeljci-Koritna-Šodolovci-Petrova Slatina
D 518 (Ernestinovo)
Ž 4130 (Forkuševci) - Vučevci
Semeljci (Ž 4130)-Kešinci-Mrzović (Ž 4148)
Kešinci (Ž 4132)-Vrbica- St. Mikanovci
(D 46)
Breznica Ðakovačka-Levanjska Varoš
(D 38)
Ðakovo: D 7-Ž 4146 (A. Starčevića-A.
Hebranga)
Ðakovo: D 7-D 46 (N. Tesle-V. NazoraF.K.Frankopana-E, Kvaternika)
Ðakovo: D 7-Ž 4146 (F. Račkog-S. Radića
bana J.Jelačića)
Vrbica (Ž 4133)-Mrzović-MarkušicaTordinci Ž 4111
D 38 (Kondrić)-Trnava-St. Topolje
(Ž 4202)
D 38-Svetoblažje-Dragotin
N. Perkovci-Piškorevci-D 7
Našice: Martin (D 53)-Markovac Našički
(D 515) (K.Tomislava-Pejačevićev trg-kralja
Zvonimira-B.Radića)
Lapovci-Ž 4136 (ekonomija)
D 49-Lužani-Brodski Varoš-Garčin-VrpoljeStrizivojna-St. Mikanovci (D 46)
Koška (D 2)-Ordanja-Andrijevac
Gorjani (Ž 4128)-Tomašanci (Ž 4106)
Tomašanci (Ž 4106)-Ivanovci Gorjanski-D 7
(Kuševac)
13,050
1,480
3,700
-
-
5,00
4,50
5,50
-
0,060
-
13,050
1,540
3,700
30,100
-
-
6,00
-
-
30,100
8,535
-
-
5,87
6,500
-
15,035
9,395
-
-
5,13
-
-
9,395
1,765
-
-
4,00
-
3,235
5,000
12,575
1,350
-
-
5,00
4,50
-
-
12,575
1,350
14,970
0,400
-
-
5,74
5,00
2,095
-
14,970
2,495
8,420
-
-
5,44
-
-
8,420
3,815
2,350
-
-
5,05
5,00
-
-
3,815
2,350
6,795
-
-
5,72
2,025
-
8,820
8,500
-
-
5,76
3,840
-
12,340
24,515
2,270
-
-
6,00
5,00
-
-
24,515
2,270
2,400
-
-
5,32
-
3,200
5,600
6,330
-
-
6,00
5,50
-
-
6,330
2,360
2,360
2,045
-
-
6,00
-
-
2,045
3,540
-
-
7,50
-
-
3,540
3,280
-
-
7,00
-
-
3,280
4,420
-
-
5,50
4,842
-
9,262
8,190
6,560
1,356
-
-
5,27
5,00
1,630
5,370
3,739
-
5,370
5,095
3,485
2,050
-
-
6,38
5,00
-
-
3,485
2,050
8,785
2,860
3,275
-
-
6,00
4,00
6,00
1,340
-
-
8,785
4,200
3,275
3,250
579,263
-
2,110
4,75
-
39,363
1,250
7,745
4,500
628,41
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
LOKALNE CESTE U
OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
Tablica br. 65.
Suvremeni kolnik
R.
br.
Broj
ceste
OPIS CESTE
1.
40068
2.
40080
3.
4.
5.
6.
7.
8.
44001
44005
44006
44007
44008
44010
9.
10.
44011
44012
11.
44013
12.
13.
14.
44014
44015
44016
15.
16.
44017
44018
17.
18.
44019
44020
19.
20.
44021
44022
21.
44023
22.
44024
23.
24.
44025
44026
25.
26.
44027
44028
27.
28.
29.
30.
31.
44029
44030
44032
44033
44034
32.
33.
44035
44037
34.
44038
35.
44039
Ž 4057 (M.Rastovac)-Ž 4031 (KapelnaKućanci)
Ž 4030 Duzlak-Gazije-G. MotičinaSeona (Ž 4104)
Martinci Miholjački-Gezinci (D 34)
Zeleno polje-Ž 4034 (Petlovac)
Luč (Ž 4034)-Šumarina (Ž 4035)
Širine-D 517
Šumarina (Ž 4035)-Šećerana-Ž 4036
Kn. Vinogradi (D 212)-KamenacKaranac-Kozarac (D/)
Suza (D 212)-Mirkovac-L 44034
Ž 4031 (Kapelna)-Blanje-BockovacIvanovo (Ž 4032)
Kapelna (Ž 4031)-Krunoslavlje-44015
(Golinci)
L 44013-Krunoslavlje-Ž 4031 (Kućanci)
Golinci (Ž 4046)-Kućanci (Ž 4031)
Podgajci Podravski (D 34)-Bočkinci-Ž
4047 (Čamagajevci)
Bočkinci (L 44016)-Črnkovci (D 34)
Čamagajevci (Ž 4048)-Ž 4049
(Šljivoševci)
Beničanci (D 53)-Lacići (Ž 4031)
Marijanci (Ž 4049)-Marjanski Ivanovci-Ž
4052 (Harkanovci)
Ž 4049 (Marijanci)-Tiborjanci-D 34
D 34 (Gat)-Veliškovci-L 44021
(Tiborjanci)
Tiborjanci (L 44021)-Bocanjevci-Zelčin
(Ž 4052)
Kitišanci (D 34)-Vinogradci-L 44023
(Tiborjanci-Bocanjevci)
L 44020(Marijanci)-Bocanjevci (L 44023)
Novo Nevesinje (Ž 4033)-D 517
(Bakanga)
Kitišanci (D 34)-D 517 (Belišće)
Valpovo (Ž 4050 A.B.ŠimićaStarovalpovački put)-Nard-D 34 (Šag)
Marjančaci (Ž 4103)-Ž 4052 (Ivanovci)
D 517- Majške Međe
Darda (D 7)-Ž 4042 (Lug-Vardarac)
Darda (D 7)-Želj. Postaja
Ž 4042-Jesenovac-Sokolovac-Ž 4055
(Kozjak)
Ž 4055 (dvorac)-Tikveš
Feričanci (D 2)-Valenovac-Gazije (L
40080)
D 2 (Vučjak Feričanački)-Valenovac (L
44037)
Sušine (Ž 4074)-Teodorovac
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
beto.
(km)
asfalt
prosj.
širina
(m)
kocka
Ostali
kam.
mater.
(km)
Zemlja
nema
kolnika
(km)
Dužina
ukupno
(km)
-
-
-
-
5,580
-
5,580
1,990
-
-
5,00
1,500
4,315
1,430
0,520
-
-
3,50
4,50
4,00
5,00
8,590
2,060
-
-
10,580
2,060
1,500
4,315
0,520
1,430
4,820
8,360
1,860
-
-
4,43
4,00
1,700
-
1,300
-
9,680
8,360
3,920
-
-
5,00
-
-
3,920
0,175
-
-
-
4,00
-
7,255
3,350
0,550
4,150
7,430
3,350
4,700
0,950
0,390
-
-
-
3,460
1,865
4,605
-
-
5,00
3,50
-
-
4,410
2,255
4,605
4,260
-
-
4,00
-
-
4,260
7,000
3,050
1,550
-
-
-
-
4,00
5,00
5,00
2,410
-
4,900
-
11,900
5,460
1,550
2,430
-
-
4,21
8,740
-
11,170
2,440
0,730
2,600
-
-
4,88
3,00
2,25
1,781
3,650
-
1,400
4,221
4,380
4,000
0,635
-
-
3,00
-
1,365
2,000
2,070
0,730
1,050
1,280
0,930
10,445
-
-
4,33
4,50
4,00
4,00
4,50
4,50
10,455
-
5,800
-
12,525
0,730
1,050
7,080
0,930
10,445
3,650
3,215
-
-
3,00
5,12
1,655
-
3,650
4,870
0,770
-
-
5,00
2,600
-
3,370
0,505
-
-
3,00
1,595
-
2,100
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
87
POLAZIŠTA
36.
44040
37.
44041
38.
39.
44042
44043
40.
41.
42.
43.
44044
44045
44046
44047
44.
44048
45.
44049
46.
44050
47.
44051
48.
49.
44052
44053
50.
44054
51.
44055
52.
53.
44056
44057
54.
44058
55.
56.
44060
44061
57.
44062
58.
44063
59.
60.
44066
44067
61.
44068
62.
44070
63.
44071
64.
65.
44072
44075
66.
44079
67.
44080
68.
44082
88
Našičko Novo Selo (Ž 4076)Gabrilovac
Ličko N. Selo (L 44040)-Brezik Našički
(Ž 4077)
D 53 (klokočevci)-Lipine
D 53 (Klokočevci)-Lila-RibnjakLađanska (Ž 4078)
Velimirovac (D 53)-D 2 (Jelisavac)
D 2-Želj. postaja “Jelisavac”
Ledenik (Ž 4079)-Ž 4105 (Podgorač)
Ledenik (L 44046)-AndrijevacBranimirovac
Ž 4080 (lug Subotički)
Andrijevac (Ž 4237)-Bijela Loza-Ž
4105 (Klenik-Podgorač)
Ordanja (Ž 4237)-Ž 4080 ( Koška-lug
Subotički)
Ž 4052 (Harkanovci-Zelčin)-Topoline
(D 2)
Lug Subotički (Ž 4080)-Habjanovci (Ž
4081)
Ivanovci (Ž 4052)-Cret Bizovački (D 2)
Cret Bizovački (D 2)-Habjanovci (Ž
4081)
Satnica Valpov. (Ž 4061)-D 2 (BizovacSamatovci)
Petrijevci (Ž 4061)-Selci-Brođanci (Ž
4067)
Cerovac-L 44055 (Selci)
Čepinski Martinci (Ž 4105)-Ž 4107
(Beketinci)
D 2 (obilaznica Čađ. Meh.)-Josipovac
(Ž 4068)
Višnjevac (Ž 4068)-Želj. postaja
Briješće (Ž 4090)-Ž 4089 (ČepinIvanovac)
Osijek: Strelište “Pampas”-Virska-Ž
4068
Osijek: Ž 4084-Ž 4068 (“Frigis”)
Kapelska (škola)-KolodvorskaSljemenska-Poljski put-Kršnjavog-Sv.
Roka (Ž 4068)-Lička (L 44063)
Osijek: Hipodrom-Kolodvorska-4068
Osijek: Ž 4068-D 7 Strossmayera
(od Kanižlića)-Ribarska-ŠamačkaLučki prilaz- Kapucinska-Europske
avenije (do Trpimirove)
Osijek: L 44067-Ž 4068 Županijska (do
Gundulićeve)
Osijek: Ž 4086-Drinska-D 7
(Vinkovačka-Sjenjak)
Osijek: Ž 4068-Ž 4091 Kr.P.Svačića
(Vukovarska-Tenjska)
Osijek: D 7-Ž 4088 M. Divalta
Osijek: L 44072-J. Huttlera (od
Divaltove)-Krstova-Zeleno Polje-Ž
4087 (do M. Gupca)
Osijek: L 44068-Ž 4068 Hrvatske
Republike-Gajev trg-Vukovarska(do
Krežme, trg ba. Trenka)
Osijek: L 44067-S.Radića-želj. koodvor
Osijek (St.Radićaod Kapucinske do
kolodvora)
Tenja (Ž 4091)-(Crvena njiva)-Sarvaš
(D 213)
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
2,405
-
-
4,58
-
-
2,405
1,020
-
-
-
5,00
-
1,250
2,270
-
2,270
2,270
4,905
2,510
0,600
-
-
-
4,26
6,00
4,00
6,880
0,350
-
4,905
2,860
0,600
6,880
0,095
-
-
5,00
6,435
-
6,530
-
-
-
-
3,579
3,000
6,579
-
-
-
-
5,553
2,000
2,000
5,553
0,614
-
-
5,00
7,421
2,030
10,065
0,665
0,850
-
-
4,50
4,34
3,855
3,110
2,000
-
6,520
3,960
2,430
2,235
-
-
5,00
4,32
11,010
-
2,430
13,245
-
-
-
0,980
-
0,980
6,300
-
-
1,290
3,110
10,700
3,700
1,740
0,500
3,700
1,740
0,500
6,00
5,00
0,400
3,500
5,00
6,00
-
-
0,600
6,00
0,400
-
-
5,00
3,500
0,600
3,100
-
-
9,24
-
-
3,100
0,810
-
-
8,00
-
-
0,810
1,300
-
-
6,00
-
-
1,300
1,600
4,000
-
-
6,50
6,00
-
-
1,600
4,000
2,500
-
-
6,00
-
-
2,500
0,900
-
-
8,00
-
-
0,900
0,800
-
-
8,00
-
-
0,800
4,705
-
-
5,00
-
3,595
8,300
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
69.
70.
71.
72.
73.
44083
44084
44085
44086
44090
74.
44091
75.
44092
76.
44093
77.
78.
44094
44095
79.
80.
81.
44097
44098
44099
82.
83.
44100
44101
84.
44102
85.
86.
87.
88.
89.
44103
44104
44105
44106
44107
90.
91.
44108
44109
92.
44110
93.
94.
44111
44112
95.
44113
96.
44114
97.
44115
98.
44116
99.
44117
100.
101.
102.
103.
104.
44118
44119
44120
44121
44122
105.
44123
106.
44124
Tenja (Ž 4091)-Silaš (Ž 4122)
Bijelo Brdo (D 213)-želj. postaja
D 213 (Bijelo Brdo)-Ž 4093 (Aljmaš)
D 213 (Marinovci)-Vera (Ž 4111)
Gazije (L 40080)-D. Motičina (D 2)
(šumska cesta)
Zoljan (D 53)-želj. postaja-(Štukino
Brdo, Stari Zoljan)
Našice: D 2-Ž 4168 (od semafora V.
Lisinskog- J.J. Strossmayera do
policije)
Markovac Našički (Ž 4168)Makloševac-Ceremošnjak-GranicaRozmajerovac
Gradac Našički (D 53)-Londžica
L 44094-L 44093 (šum. cesta: LonđicaCeremošnjak)
Kelešinka-Stipanovci (D 515)
Stipanovci (D 515)-Kršinci
Podgorač (D 515)-Ostrošinci-Podgorje
Bračevačko-Borovik-Paučje-Breznica
Ðakovačka (Ž 4144)
D 515-Bučje Gorjansko
D 515 (Potnjani)-Paljevina-Drenje (Ž
4118)
Slatinik Drenjski (Ž 4119)-PaljevinaPotnjani (D 515)
Potnjani (D 515)-Gorjani (Ž 4128)
D 515 (Bijela Vila)-Gorjani (L 44103)
Krndija (Ž 4106)-Gorjani (Ž 4128)
Ž 4107 (Beketinci)-Vuka (D 7)
D 7 (Vuka)-Hrastovac-Dopsin (Ž
4110)
Široko Polje (D 7)-Semeljci (Ž 4130)
Ž 4109-Hrastin-Koprivna-Šodolovci
(Ž 4130)
Antunovac (D 518)-(Seleš-Orlovnjak)Tenja(L 44083)
L 44110 (Seleš-Vrbik)-Laslovo (Ž 4121)
D 518 (Ernestinovo)-L 44111 (LaslovoVrbik-Seleš)
L 44111 (Seleš-Vrbik)-L 44083 (TenjaBetin Dvor-Silaš)
L 44083 (Tenja-Silaš)-Ćelije-Bobota (Ž
4111)
D 2 (ekonomija Klisa)-L 44086
(Marinovci)
L 44086 (Marinovci-Vera)-D 519
(ekonomija Lovas-Borovo selo)
Milinac-L 44109 (Paučje-Breznica
Ðak.)
Slobodna Vlast (D 38)-Ratkov Dol
D 38-Musić
Ovčara-D 38
Hrkanovci Ðakovački-Trnava (Ž 4163)
L 44121 (Hrkanovci Ðak.-Trnava)Lapovci (Ž 4189)
Ž 4118 Mandičevac-PridvorjePreslatinci (L 44124)
Kućanci Ðakovački (Ž 4118)-Ž 4129
(Gašinci)
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
POLAZIŠTA
9,350
0,850
4,300
-
-
5,03
5,00
4,30
-
3,100
1,034
9,350
0,850
3,100
5,334
1,080
-
-
4,00
4,240
-
5,320
0,400
-
-
3,00
2,250
-
2,650
0,950
-
-
6,37
-
-
0,950
0,640
-
-
5,00
15,400
-
16,040
3,210
-
-
3,51
1,680
-
4,890
0,109
1,040
3,355
-
-
3,00
3,00
4,77
-
4,861
-
4,970
1,040
3,355
7,975
1,270
-
-
4,95
5,00
15,615
2,100
3,705
-
23,590
2,100
4,975
1,540
0,900
0,370
5,610
3,985
4,018
-
-
5,00
4,82
4,50
3,61
5,00
3,26
-
4,360
4,800
3,230
0,650
3,600
5,900
5,700
3,600
6,260
3,985
7,618
2,260
5,850
-
-
4,53
5,09
-
5,840
-
8,100
5,850
7,485
-
-
-
5,00
-
-
8,900
7,485
8,900
-
-
-
-
-
3,800
3,800
-
-
-
-
2,200
5,800
-
5,800
2,200
4,900
9,100
4,200
4,84
6,430
-
-
-
2,50
-
1,350
-
6,430
1,350
0,825
-
-
5,50
2,750
2,190
1,610
5,030
-
2,750
2,190
1,610
5,855
2,915
-
-
5,00
0,920
-
3,835
2,150
-
-
-
5,50
-
3,960
3,850
-
6,000
3,960
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
89
POLAZIŠTA
107.
44125
108.
44126
109.
44127
110.
44133
111.
44134
112.
44135
113.
44136
114.
44137
115.
44138
UKUPNO:
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Gašinci (Ž 4129)-Selci Ðakovački (D
38)
Ðakovo (Ž 4147 A.Mandića)-Dragotin
(Ž 4164)
L 44126-N.Perkovci-St.Perkovci (Ž
4190)
Ðakovo (Ž 4146)-(k.TomislavaPobjede-D.Domjanića-L 44134
(Ð.Pisak-Arduševac)
Semeljci (Ž 4130)-(Arduševac)Ðurđanci-D 46
L 44134 (Arduševac)-Vrbica (Ž 4133)
Budrovci (D 46)-D 7 (Piškorevci)
D 7 (Ðakovo)-Piškorevci (Ž 4165)
D 7-Z 4202 (Strizivojna)
2,170
-
-
4,94
2,040
-
4,210
2,530
0,830
-
-
5,00
5,50
6,640
1,160
0,610
9,170
2,600
5,040
-
-
5,30
-
2,860
7,900
2,495
0,750
1,680
1,855
1,165
229,856
2,380
-
4,55
3,00
5,00
5,00
7,00
-
3,030
1,580
204,984
3,075
2,650
106,620
8,600
3,400
3,260
1,855
1,165
543,840
REKAPITULACIJA
Tablica br. 66.
KATEGORIJA CESTE
90
115
205
Županijske ceste
Lokalne ceste
Ukupno:
Asfalt
beto.
579,263
229,856
809,119
2,380
2,380
DUŽINA (km)
kam.
kamen
kocka
tucanik
2,110
39,363
204,984
2,110
244,347
zemlja
7,745
106,620
114,365
UKUPNO
628,481
543,840
1.171,321
REKAPITULACIJA
Tablica br. 67.
KATEGORIJA CESTE
Županijske ceste
Lokalne ceste
Ukupno županijske i lokalne ceste:
SUVREMENI KOLNIK
km
%
581,373
93
232,236
43
813,609
69
OSTALI KOLNIK
km
%
47,108
7
311,604
57
358,712
31
UKUPNO
628,481
543,840
1.172,321
U zadnjoj tablici potrebno je obratiti pozornost prvenstveno na podatak da je 31% od ukupne cestovne
mreže županijskih i lokalnih cesta u Osječko-baranjskoj županiji bez izgrađenog suvremenog kolnika
(asfalt, beton, kamena kocka). Za usporedbu u Republici Hrvatskoj je od ukupno 20.016,08 kilometara
županijskih i lokalnih cesta neizgrađeno 4.203,35 kilometara ili 21 % ukupne cestovne mreže
županijskih i lokalnih cesta Republike Hrvatske, a veći postotak neizgrađenosti imaju još samo
Vukovarsko - srijemska (33,6 %), Sisačko - moslavačka (36,8 %) i Ličko - senjska (38,8 %) županija.
U našoj Županiji razvrstano je 16 županijskih i 74 lokalne ceste koje su dijelom ili u potpunosti
neizgrađene. Dužina neizgrađenih dionica na županijskim je 47,11, a na lokalnim cestama 311,40 km.
Ovome treba dodati i neizgrađenu dionicu državne ceste D - 53 dužine 3,39 km. Na neizgrađenim
dionicama sa tucaničkim kolnikom ovih 16 županijskih i 74 lokalne ceste nalazi se 37 većih i manja
naselja, te jedno naselje na cesti D - 53. Da bi se sva ova naselja povezala asfaltnom cestom na najbližu
državnu, županijsku ili lokalnu cestu sa asfaltnim kolnikom potrebno bi bilo izgraditi 22,5 kilometara
dionica županijskih cesta i 125 kilometara lokalnih cesta, te 3,4 km državne ceste.
Stanje izgrađenog dijela cestovne mreže županijskih i lokalnih cesta (sa asfaltnim kolnikom) na
području naše Županije nije zadovoljavajuće jer je od ukupno 808,7 kilometara izgrađenih asfaltnih
kolnika 141,9 kilometara (17,5%) u lošem stanju (ocjena stanja 4 i 5) i potrebno je izvesti sanaciju ovih
dionica županijskih i lokalnih cesta što je moguće prije kako bi se spriječilo daljnje propadanje
90
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
i potpuni slom kolničke konstrukcije. Na preostalom izgrađenom dijelu moguće je održavati postojeće
stanje uz izvođenje radova redovitog održavanja.
Prema pregledu županijskih i lokalnih cesta izvršenom u travnju-svibnju 2000. godine stanje asfaltnih
kolnika županijskih i lokalnih cesta je sljedeće:
ZBIRNI PREGLED STANJA ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA
S ASFALTNIM KOLNIKOM 2000.g.
Tablica br. 68.
CESTE
Ukupna
dužina
(km)
1
Ž
L
Ukupno:
2
579,3
229,5
808,8
OCJENA STANJA
0
1
km
%
2
km
3
%
km
4
23,9
7,3
31,2
4,1
3,2
3,9
3
%
km
5
45,4
8,9
54,3
7,8
3,9
6,7
163,5
59,7
223,0
4
%
km
6
28,2
26,0
27,6
246,7
111,6
385,3
5
%
Km
7
42,6
48,6
44,3
73,7
27,8
101,5
%
8
12,7
21,1
12,6
26,2
14,2
40,4
0 - dobro stanje
1, 2 i 3 – redovito održavanje
4, 5 – investicijski propravci
Ovakvo stanje je izravna posljedica činjenice da je većina ovih cesta izgrađena prije 20 - 25 godina s
vrlo skromnom kolničkom konstrukcijom , da su kroz protekle godine slabo ili nikako održavane (u
smislu sanacije ili pojačanja kolnika), a ratna djelovanja i potpuno ne održavanje u okupiranim
dijelovima Županije su utjecali na još veće pogoršanje na županijskim i lokalnim cestama.
Nova evidencija nerazvrstanih cesta još nije ustrojena, pa se pregled daje prema područjima bivših
općina:
Osijek
Ðakovo
Valpovo
Donji Miholjac
Beli Manastir
Našice
UKUPNO:
375,55 km
142,16 km
191,20 km
120,00 km
145,00 km
173,00 km
1.146,71 km
Suvremeni kolnik ima 70% nerazvrstanih prometnica, tucaničkih 20% a zemljanih 10%. Približno 80%
ovih prometnica je smješteno u području naseljenih mjesta, a 20% je locirano van naselja. Prosječna
širina kolnika je 5,50 m.
Cestovna mreža Osječko-baranjske županije ima ukupno:
Državnih cesta
Županijskih cesta
Lokalnih cesta
Nerazvrstanih cesta
UKUPNO:
481,78 km
628,48 km
543,84 km
1.146,71 km
2.800,81 km
Na površini od 4.152,44 km mreža ima gustoću od 0,675 km/km2, ili ako se izuzmu nerazvrstane ceste
u području naseljenih mjesta - gustoća zemaljske cestovne mreže je 0,398 km/km2.
U Osječko-baranjskoj županiji registrirano je 79.714 vozila, a pregled po vrstama vozila i teritorijalnom
razmještaju daje u sljedećoj tablici:
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
91
4,5
6,2
5,0
POLAZIŠTA
92
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Totalni stupanj motorizacije od 217,1 i parcijalni (vozila za osobni prijevoz) od 178,0 vozila na 1.000
stanovnika je daleko od zasićenja od 500 (400) vozila na 1.000 stanovnika i u području je linearnog
rasta grafa funkcije, što ukazuje na potrebu daljnjeg razvoja cestovne mreže.
Masovnom prijevozu putnika služi 359 autobusa, a za prijevoz tereta registrirano je 6.316 teretnih
(5.685) i kombi (658) vozila.
U javnom prijevozu tereta angažirano je 340 vozila ukupne nosivosti 8.548 t ili prosječne nosivosti 25,1
tona/vozilu.
Nerazmjeran dio teretnog voznog parka (95%) angažiran je u prijevozu tereta za vlastite potrebe.
Javni prijevoz putnika organiziran je u okviru “GPP Osijek”, kao gradski i prigradski prijevoz i
“Panturist d.d.” Osijek koji vrši prijevoz na županijskim linijama.
U okviru gradskih i prigradskih linija u organizaciji “GPP-a Osijek” prometuju autobusi na 9 linija.
Ovim su linijama pokrivena naselja: Osijek, Tvrđavica, Podravlje, Josipovac, Višnjevac, Livana,
Briješće, Brijest, Antunovac, Nemetin, Bilje, Tenje, Čepin, Sarvaš, Ivanovac, Bijelo Brdo, Ernestinovo,
Laslovo, odnosno 17 prigradskih naselja i grad Osijek.
Ukupna dužina linija je 175,5 km, a na njima je raspoređeno 247 autobusnih stajališta.
Detaljnije stajališta su raspoređena kako slijedi:
•
grad Osijek
–
–
–
–
•
ukupan broj stajališta
od toga izgrađenih
na kolniku
prosječna udaljenost
118 kom
88 kom
30 kom
466 m
prigradska naselja
–
–
–
–
ukupan broj stajališta
od toga izgrađenih
na kolniku
prosječna udaljenost
129 kom
67 kom
62 kom
925 m
Na ovako organiziranim linijama prevezeno je tijekom 1998. god. 12.690,837 putnika, a u razdoblju I-X
mjeseca 1999. god. 8.711,940 putnika.
Na županijskom teritoriju javni je prijevoz putnika organiziran na 109 linija.
Ukupna dužina linija je 3.793 km, a na njima je razmješteno 453 autobusna stajališta i 7 autobusnih
kolodvora. Izgrađeno je 431 autobusno stajalište, a 22 se nalaze na kolniku. Prosječna udaljenost
stajališta je 3,1 km.
Sa sedam autobusnih kolodvora dnevno se obavi 680 polazaka i 660 dolazaka i to:
AK Osijek
AK Ðakovo
AK Valpovo
AK D. Miholjac
AK Belišće
AK Našice
AK B. Manastir
210 polazaka
133 polaska
52 polaska
53 polaska
68 polazaka
96 polazaka
68 polazaka
214 dolazaka
123 dolaska
52 dolaska
52 dolaska
53 dolaska
95 dolazaka
70 dolazaka
Na ovako organiziranim linijama 1998. god. prevezeno je 2.280 000 putnika.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
93
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Opterećenje cestovne mreže Županije nije naročito veliko (2.600-6.500 vozila prosječno dnevno),
asimetrično je s manjim prometom na istočnom dijelu mreže i s koncentracijom prometnog opterećenja
u zoni grada Osijeka gdje na zapadnom i južnom izlazu (prema Našicama, Valpovu i prema Ðakovu)
prosječno dnevno opterećenje raste na 9.200, odnosno 8.400 vozila dnevno.
Na južnom izlazu prema Ðakovu, na dionici do Čepina, bilježi se drugo po veličini prosječno dnevno
opterećenje u Hrvatskoj od 21.577 vozila dnevno s amplitudama od 12.000 do 28.000 vozila/dan, što će
objektivno zahtijevati određene zahvate na mreži.
(a-2) Željeznički promet
U skladu sa Zakonom o hrvatskim željeznicama pod željezničkom infrastrukturom podrazumijevaju
se donji i gornji stroj pruge i objekti na željezničkim prugama, objekti za električnu vuču vlakova,
objekti za signalno-sigurnosna postrojenja, objekti za telekomunikacijska i informatička postrojenja u
željezničkom prometu i objekti na željezničkim kolodvorima.
Na teritoriji Republike Hrvatske, pruge se ovisno o njihovoj namjeni, opsegu prometa, gospodarskoj
važnosti i značenju, koje imaju u unutrašnjem i međunarodnom željezničkom prometu razvrstavaju
na:
-
magistralne željezničke pruge:
a) magistralne glavne željezničke pruge
b) magistralne pomoćne željezničke pruge
-
pruge prvog reda,
-
pruge drugog reda (7).
Djelatnost javnog prijevoza putnika i stvari u unutrašnjem i međunarodnom prometu željezničkim
prijevoznim sredstvima, te izgradnja, modernizacija i održavanje željezničke infrastrukture kao i
modernizacija i održavanje željezničkih vozila u nadležnosti je J.P. "HŽ - Hrvatske željeznice".
Željezničku mrežu na području Osječko-baranjske županije čine pruge:
ŽELJEZNIČKA MREŽA U
OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
Tablica br. 70.
RED.
BR.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
PRUGA
Dalj - Varaždin
Dalj - Osijek
Osijek - Varaždin
Osijek-Beli Manastir
Drž. granica
Osijek - Vrpolje
Osijek - Viškovci
Viškovci - Vrpolje
Bizovac - Belišće
Osijek Drav. obala
Vinkovci-Osijek
u prometu samo do Brijesta 4,20 km)
Vinkovci-Erdut
Našice-Nova Kapela
DUŽINA
km
86,00
OZNAKA
BROJ
I. 100
I. 100
NOSIVOST
kN/osnov.
MP 13
MP 13
225
31,20
46,30
180
225
12,94
2,27
33,70
II 209
I. 109
225
180
180
180
225
17,36
17,10
MP 14
II. 207
200
160
Pruge red. br. 1. - 6. pod neposrednom su upravom Prijevoznog područja Osijek dok je pruga red.br. 7.
pod upravom PP Vinkovci, a pruga red.br. 8. pod upravom PP Sl. Brod.
Tehnička brzina razlikuje se od pruge do pruge (dionice) što uvjetuju odnosni tehnički parametri.
Tako na pruzi Osijek - Beli Manastir, Osijek - Viškovci i Osijek - Feričanci iznosi 100/h; uz pojedinačna
94
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
ograničenja uvjetovana radiusom krivina, skretničkim područjem ili pak zbog nivoa osiguranja putnog
prijelaza. Na dionici - Viškovci - Strizivojna Vrpolje brzina je 50 km/ha. Pruga Osijek - Dalj trenutno je
osposobljena za brzinu od 50 km/h, a pruga Osijek - Vinkovci zatvorena je još od 18. VIII. 1991.
godine; izuzetak je dionica Osijek - Brijest koja je u funkciji.
Na pruzi Vinkovci - Erdut tehnička brzina je 50 km/h, a na pruzi Našice - Nova Kapela 40 km/h za
motorne vlakove, a 25 km/h za vlakove klasičnog sastava.
Uz ove pruge pod upravom HŽ-a su i industrijski kolosjeci OR Osijek - Dravska obala i OR Nemetin Nova luka. Ostali industrijski kolosjeci koji su u vlasništvu pojedinih poduzeća se ne navode.
Na području Osječko-baranjske županije, koje pokriva Prijevozno područje Osijek ima: 52 službena
mjesta,
od toga:
22 kolodvora,
27 stajališta od kojih je 8 (osam) u funkciji prigradskog prometa,
2 tovarišta i
1 transportno otpremništvo.
Na području Županije, koje pokriva PP Vinkovci ima 5 službenih mjesta,
od toga:
2 kolodvora,
1 stajalište i
2 tovarišta .
Na području Županije, koje pokriva PP Slavonski Brod ima 3 službena mjesta,
od toga:
1 kolodvor i
2 stajališta.
Sigurnost prometovanja, tehnička i komercijalna brzina, a time i prijevozne mogućnosti željezničkih
pruga u najvećoj mjeri ovise o organizaciji i osiguranju križanja sa cestovnim prometnicama,
signalnom sustavu, telekomunikacijskom sustavu i organizaciji i kapacitetima čvorišta i kolodvora. U
pogledu signalnog sustava može se ustanoviti sve veće tehnološko zaostajanje i porast apsolutne
starosti signalno sigurnosnih uređaja i postrojenja na području Osječko - baranjske županije u odnosu
na magistralne pruge (MG) HŽ i tehnologije koje se primjenjuju u Europi i svijetu.
Od 30 prilaznih signala, kao najniži stupanj osiguranja kolodvora na HŽ, na području Županije
osigurano je samo 5 ili 21%, zatim 17 mehaničkih uređaja osiguranja kolodvora gdje su pojedini stariji
od 50 godina što čini 27% u odnosu na takav način osiguranja u HŽ, te 3 kolodvora sa potpuno
suvremenim električnim osiguranjem ili 4% u odnosu na HŽ, ili 12% s potpunim suvremenim
osiguranjem u odnosu na broj kolodvora na području Županije. Zbog zastarjelog načina osiguranja
kolodvora smanjene su i brzine vlakova pri ulasku i prolazu kroz kolodvor što čini 9% u odnosu na taj
problem na nivou HŽ. Od 2.444 km pruga HŽ na 442 km pruga ograničena je brzina prometa vlakova
zbog neprimjerenog načina osiguranja kolodvora do 50 km/sat. Na području naše Županije to je 61
km ili 14% u HŽ (pruga Osijek-Ðakovo-Vrpolje, Bizovac - Belišće).
U pogledu telekomunikacijskog sustava stanje nije bolje.
ŽAT centrala u kolodvoru Osijek stara je 33 godine. Zauzetost priključka kreće se preko 90%. ŽEPAK
nije povezan s HTT sustavom kao u čvorištima Zagreb, Rijeka, Split, Vinkovci. Niti jedna pruga na
području Županije nije povezana radiodispečerskim sustavom, te kad se uzme alarmantno stanje
zračnih vodova dovodi se u pitanje i sigurnost odvijanja željezničkog prometa. Prijenos medija vrši se
zračnim vodovima, a ne suvremenim pružnim podzemnim telekomunikacijskim kabelima. Kolodvori
nisu opremljeni interfonskim uređajima, teleindikatorima.
Kolodvori i čvorišta također ne zadovoljavaju.
Kolodvorski kolosjeci veoma su kratki (Čepin cca 230 m, Osijek cca 700 m), te se pri križanju vlakovi
moraju dijeliti što dovodi do njihovog zakašnjenja, te smanjenja propusne moći pruge.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
95
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Kolodvor OSIJEK je jedini ranžirno - rasporedni kolodvor na području HŽ (koji odvaja pet pravaca).
Kolodvor nije rekonstruiran, niti u građevinskom smislu, niti u načinu osiguranja prometa vlakovima.
S radom u normalnim uvjetima (preko 200 vlakova u 24 sata) ostao je na prostom načinu osiguranja,
koji se vrši ručnim postavljanjem skretnica na licu mjesta.
Kolodvori Slatina, Ðakovo i Čepin svojim kapacitetima glede dužine kolosijeka, načina osiguranja i
njihovog prometnog položaja nisu zadovoljavajući.
Stanje osiguranja putnih prijelaza s potrebnim tehničkim rješenjima daje se u sljedećem pregledu.
PREGLED PUTNIH PRIJELAZA
Tablica br. 71.
HŽ PRUGA
Drž.
ceste
5
4
1
1
1
2
RANG PROMETNICE
Žup.
Lok.
Nerazvrs.
cesta
cesta
cesta
8
6
21
2
1
12
4
3
28
2
0
6
0
2
6
1
0
11
I 100
MP 13 A
MP 13 B
II 209
II 207
MP 14
OR.N.
LUKA
0
1
0
OR.D.
OBALA
0
2
0
UKUPNO:*
14
20
12
* Bez pruge I 109 koja nije u prometu
UKUPNO
UKIDANJE ILI
SVOÐENJE
7
7
14
2
1
0
40
19
36
9
9
14
DENIVELACIJA
DEF.
RJEŠENJE
18
1
2
4
0
1
0
4
1
0
0
1
1
2
0
0
2
0
85
2
131
0
31
0
6
2
30
Nakon svođenja i ukidanja pojedinih prijelaza ostaje da se izvrši narednih 8 denivelacija i tehnički
definitivno osigura 56 prijelaza.
U opisanim okolnostima stanja infrastrukture na relevantnim kolodvorima (stajalištima) HŽ-a na
području Osječko-baranjske županije je na otpremi putnika, te utovaru i istovaru roba izvršen sljedeći
rad:
OTPREMA PUTNIKA I ROBE NA KOLODVORIMA
(stajalištima) HŽ U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
Tablica br. 72.
Kolodvor
(stajal.)
Otpremljeni putnici
1989.
1998.
Utovar robe
vag.
ERDUT
DALJ
SARVAŠ
BIJELO BRDO
NEMETIN
OSIJEK D. G.
OSIJEK
JOSIPOVAC
BIZOVAC
BELIŠĆE
VALPOVO
CRET
NORMANCI
KOŠKA
NAŠICE
BREZNICA
JELISAVAC
NAŠICE
VELIMIROVA.
NAŠICE GRAD
ÐURÐENOVAC
BRIJEST
ANTUNOVAC
96
Istovar robe
1989.
1998.
t.
vag.
62.730
224.514
78.572
44.017
68.267
967.207
35.818
102.718
20.152
36.418
118.534
3.398
1.880
3.906
338.633
5.491
109.823
2.504
19.770
54.588
96
25
210
5.660
4.337
3.796
255
366
10.810
1.228
2.664
298
7.012
201.277
107.223
100.808
6.179
6.466
187.659
46.631
1
3.016
106
3
142
2.443
325
405
26.257
32.983
123.276
6.999
47.600
60.124
3.262
12.712
11.331
9.547
85.501
2.058
2.756
36.571
-
1
990
1.154
243
16
15
32.540
37.325
2.556
346
285
519
355
-
1989.
t.
vag.
1998.
t.
vag.
t.
28
120.856
3.188
95
6.164
46.038
11.481
20.895
29
127
30
6.055
9.617
4.019
33
211
11.231
171
971
3.652
811
190.722
345.817
101.569
838
4.392
237.291
4.776
8.795
2.005
40
7
3.377
91
37
438.607
69.781
1.435
180
91.647
3.017
1.152
15.908
19.253
15.150
-
25
3.130
278
1.581
110
945
118.140
4.222
45.699
5.095
27
1.144
12
66
-
936
61.167
294
2.881
-
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ERNESTINOVO
LASLOVO K.
MARKUŠICA
GABOŠ
OSTROVO
BELI
MANASTIR
ČEMINAC
DARDA
MECE
ČEPIN
VLADISLAVCI
VIŠKOVCI
ÐAKOVO
UKUPNO:
POLAZIŠTA
63.713
189.468
72.242
74.092
26.745
-
310
301
-
7.992
7.303
-
-
-
137
67
-
4.067
2.351
-
-
-
359.190
65.721
189.740
5.180
22.208
8.886
87.467
3.236.811
47.845
43.240
6.548
17.058
802.448
2.545
988
1.681
12
183
190
76
1.548
37.021
76.099
28.818
60.474
312
5.280
5.881
1.153
45.678
977.989
386
226
47
643
8.902
13.212
8.484
1.129
24.990
306.871
6.316
8
1.096
236
340
296
351
819
46.313
222.677
163
33.010
6.335
8.456
8.780
10.879
18.943
1.380601
186
111
15
102
16.015
4.140
3.635
261
3.224
682.357
NAPOMENA: Valpovo 1989.g. u radu Belišća,
Nemetin 1998. g. u radu CK D.G.
Usporedba prikazanog rada za 1989. i 1998. godinu u otpremi putnika, te na utovaru i istovaru roba
pokazuje da je učinak na prugama HŽ-a u Osječko-baranjskoj županiji pao u totalu na:
–
otprema putnika
24,79%,
–
manipulacija robe
41,94% u odnosu na 1989. godinu.
Ako se uvaži činjenica da su u repernoj 1998. godini van eksploatacije bile pruge Osijek - Dalj i Osijek
Vinkovci onda su pokazatelji kako slijedi:
–
otprema putnika
30,03%,
–
manipulacija robe 52,63%.
Uzroci drastičnom padu transportnog rada leže u promjenjenim geoprometnim uvjetima, u
nedovršenoj realizaciji programa povratka izbjeglica, u padu proizvodnje, ali i u nivou usluge i
tarifama, koje HŽ-e nude korisnicima u odnosu na konkurenciju cestovnog podsistema kopnenog
prometa. Vidljivo je da je nužno prići modernizaciji željezničke infrastrukture, voznog parka i tarifne
politike, koje zajedno mogu željeznički promet ponovo učiniti atraktivnim i konkurentnim, što je
preporučljivo zbog nesumnjivih komparativnih prednosti na ekološkom i planu utroška energije u
odnosu na cestovni promet.
(a-3) Riječni promet
Osječko-baranjska županija obuhvaća 104 km plovnog puta rijeke Drave, od ušća do M. Martinaca od
kojih je od 0 do 22 r.km, plovni put od međunarodnog značaja, od r.km 22. do r.km 70,2 je unutarnji
plovni put Republike Hrvatske, a od r.km 70,2 do 104 plovidba je regulirana sporazumom sa
Republikom Mađarskom.
Osječko-baranjska županija se naslanja na rijeku Dunav u dužini od 86,06 km, i to od granice s
Republikom Mađarskom do nizvodnog dijela općine Dalj "r.km 1433,06 -1347" koji je međunarodni
plovni put.
Europskim ugovorom o glavnim plovnim putevima od međunarodnog značaja (AGN), rijeka Drava je
plovni put od međunarodnog značaja do Osijeka s oznakom E 80 - 08, a luka Osijek je luka od
međunarodnog značaja s oznakom P 80 - 08 - 01. Istim ugovorom Dunav pripada osnovnom
Europskom koridoru plovnih puteva (kontinentalnih) s oznakom E-80.
Vidljivo je iz izloženog da se u okviru Osječko-baranjske županije nalazi 190 km plovnih putova od
čega je 96 km uključeno u kontinentalne plovne puteve. Na ovom, po dužini i obavezama značajnom
segmentu relativno su rijetka mjesta (registrirana i opremljena) za prihvat ili emitiranje prometa na
druge podsisteme.
Osim luke Osijek (novi Tranzit) r.km 13. - 14. i stare luke na r.km 18. na rijeci Dravi se nalaze i deponije
Nemetin - r.km 11., Pampas - r.km 23., Žestilovac - r.km 87. - 88. i pristanište Belišće - r.km 53.5.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
97
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
U okviru Osječko-baranjske županije nema luka ili pristaništa na toku Dunava.
Nadzor riječnog prometa na rijeci Dravi je u nadležnosti Kapetanije Osijek, a na rijeci Dunav
Kapetanije Vukovar. U Kapetaniji Osijek je registriran 71. brod, od kojih je 50 sa područja Osječkobaranjske županije. Očekuje se upis još desetak brodova.
Održavanje plovnog puta je još uvijek problematično i svodi se na obilježavanje postojećeg stanja.
Pomenutim AGN sporazumom samo plovni putevi koji zadovoljavaju najosnovnije zahtjeve klase IV
mogu se smatrati E plovnim putevima. Pri modernizaciji plovnih puteva klase IV preporuča se
zadovoljenje barem parametara klase Va, s time što protočnost prometa treba biti osigurana tjekom
cijelog plovidbenog razdoblja.
Luka "Tranzit" nalazi se u sustavu međunarodnog plovnog puta Dunavom, a smještena je na dvije
lokacije na desnoj obali rijeke Drave: starija lokacija u zoni 17-19 r.km, a novija u zoni 13-16 r.km.
Starija lokacija raspolaže površinom od 7,3 ha, dok se nova lokacija prostire na 400 ha, od čega je za
sadašnje potrebe predviđeno korištenje 174 ha.
Postojeće lokacije luke smatraju se relativno povoljne, jer su povezane riječnim, željezničkim i
cestovnim putevima. Luka ima povoljan geoprometni položaj, jer širim prostorom prolaze značajni
prometni koridori u smjeru istok - zapad (posavski) i u smjeru sjever - jug (podunavski).
Osnovni kapaciteti luke su slijedeći:
- kosa operativna obala
- uređena operativna obala
- industrijski kolosjek
- zatvoreni skladišni prostor
- otvoreni i manipulativni skladišni prostor
- prostor za Slobodnu zonu
- terminal za rasute terete
- pretovarni most
- lučke dizalice 4 kom
- ostala lučka oprema - utovarivači, viličari, kamioni i sl.
- postrojenje separacije
850 m
1.900 m
6.700 m
11.500 m2
64.000 m2
50 ha
400 t/h
50 m3/h
100 m3/h
U nastavku slijedi prikaz ukupno pretovarenih roba u razdoblju od 1988. - 1998. godine.
1988. g.
1989. g.
1990. g.
1991. g.
1992. g.
1993. g.
1994. g.
1995. g.
1996. g.
1997. g.
1998. g.
PRETOVARENO
2.670.900 t
2.932.510 t
730.300 t
416.650 t
194.000 t
273.000 t
208.000 t
292.000 t
500.000 t
750.000 t
1.500.000 t
Luka "Tranzit" je prije agresije na Hrvatsku po količini pretovarenih roba bila druga luka u Hrvatskoj ,
odmah iza riječke luke i imala je vrlo ambiciozne planove razvoja sa ostvarenim prometom preko 2.
mil. tona robe godišnje.
Ovome odgovaraju postojeći pretovarni kapaciteti koji su na godišnjoj razini od 2 - 3 mil. tona
izmanipuliranih roba.
Pored pretovara u luci, osnovna je djelatnost vezana za poslovanje pijeskom i šljunkom na razini od
250.000 m3/god.
98
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Nažalost, luka je pretrpjela ogromne ratne štete uzrokovane ratnom agresijom, koje su dosegnule
razinu preko 6,5 mil. DEM. Posebno su stradali tehnološki zahtjevniji kapaciteti vezani za kombinirani
promet poput kontejnerskog i autoteretnog terminala.
Tijekom prvih 8 mjeseci 1999. godine ukupno je pretovareno 476.000 t, što predstavlja samo mali dio
planiranih pretovarenih količina za 1999. g., a uzrok njihove nerealizacije je blokada plovnog puta iz
pravca Donjeg Dunava. Rad ostalih deponija i pristaništa Belišće vezan je za iskorištenje resursa
mineralnih sirovina rijeke Drave i/ili vlastito poslovanje pa nema "težine" u procjeni parametara
riječnog prometa.
Potencijalno nova djelatnost vezana za riječnu plovidbu i promet koja može multiplikativnim efektom
djelovati na privredu Osječko-baranjske županije izložena je u cijelosti u pismu Hrvatskog registra
brodova naslovljenog Županijskom uredu za gospodarstvo predstavljenog u izvodima:
..."U skladu sa Zakonom (NN 81/96) Hrvatski registar brodova (HRB) je ".. javna ustanova, koja obavlja
poslove od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Djelatnost HRB-a je društvena skrb u svezi sa zaštitom
života i imovine na moru i unutarnjim plovnim putovima, te zaštita okoliša mora i unutarnjih plovnih putova".
Glavni Ured HRB-a je u Splitu. Izdvojeni dio Glavnog Ureda, koji obavlja poslove certifikacije brodova
unutrašnje plovidbe je u Zagrebu.
Prema Zakonu o plovidbi unutarnjim vodama (NN 19/98) nadzor nad sigurnošću plovidbe obavljaju
Kapetanije u: Osijeku, Sisku, Slavonskom Brodu i Vukovaru. Sigurnost plovidbe utvrđuje se nakon
tehničkog pregleda plovila kojeg na temelju istog zakona obavlja HRB. U Hrvatskoj na području
unutrašnje plovidbe ima oko 350, a na području Kapetanije Osijek oko sto plovila.
U održavanju plovila nasljeđena je situacija više nego loša. Diskriminatorskom politikom u bivšoj
SFRJ Hrvatskoj nije bilo omogućeno da na svome teritoriju sagradi i jedno brodogradilište ili barem
navoz za potrebe riječnog brodarstva, nego su svi brodovi iz Hrvatske odlazili na preglede ili
popravak u Srbiju gdje je bilo 10 brodogradilišta. Samo je u Osijeku postojalo izvlačilište na Dravi i to
za manje brodove za potrebe ondašnje Vodoprivrede, a u Sisku u sklopu remontnog poduzeća
Dunavskog Lioyda niti to.
Tehnički pregled podrazumijeva "godišnji", koji se obavlja svake godine, "obnovni" svake pete godine i
"izvanredni" prema potrebi. "Godišnji" pregled se u pravilu obavlja na vodi, a "obnovni" na suhom - na
kopnu. Trenutno nigdje u Hrvatskoj nema mogućnosti izvlačenja brodova na "suho". Jedino naši
brodovi koji uzvodno od ušća Drave plove Dunavom u međunarodnoj plovidbi, mogu na "suho" u
Mohacs ili Komarno u Slovačkoj.
Prema pokazateljima razvidno je da oko 90% svih brodova riječnog brodarstva mora već sada na
“suho”.
Osim ovih obveza bit će potrebno radi korištenja sistema Rajna - Majna - Dunav pregraditi postojeće
teglenice u potisnice. Nužno je - u tom smislu uz pomoć državnih i županijskih vlasti osnovati
remontno brodogradilište. Potencijalne lokacije su Belišće (53. km) i nizvodno od Nemetina (10. - 11.
km).
Grad Osijek je prije Domovinskog rata iza Rijeke bio najveća luka za prekrcaj tereta, u što se i danas
razvija, pa predviđajući sve veću plovidbu u tom području, HRB je u lipnju 1998. g. otvorio Područni
ured u Osijeku, koji pokriva područje: Drave do Varaždina, Save do Sl. Broda i Dunava cijelom
dužinom u Hrvatskoj. Ovu činjenicu treba koristiti u koordinacijsko - organizacijskom smislu.
(a-4) Zračni promet
Iako u zračnom prostoru Osječko-baranjske županije nema Europskih zračnih koridora (koridor UB 5
tek tangira južne granice) u Županiji su u neposrednoj blizini smještene dvije zračne luke: Osijek Klisa i Osijek - Čepin.
Aerodrom Osijek - Klisa pušten u promet 1980. g. a građen je i služio je prvenstveno kao alternativni
aerodromu "Surčin" kod Beograda. Kategoriziran je i opremljen kao međunarodni aerodrom II
kategorije (LCN 70) odnosno 4E (ICAO Anex 14).
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
99
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Orijentacija poletno-sletne staze je 110o - 290o s osiguranim instrumentalnim prilazom aerodromu iz
pravca Borova i instaliranim kompletnim Calvertom.
Osnovna staza je dimenzija 2620x300 m, a u unutar nje je centralno smještena PSS dimenzija 2.500x45
m i na 30 m od nje travnata PSS dimenzija 1.200x60 m. Prag u smjeru 290o s instaliranim Calvertom je
fiksan, a sva naknadna produženja piste obavljat će se u smjeru 110o. S osovinom na 800 m od praga
110o smještena je pristanišna platforma dimenzije 300x90 m, vezana na krajevima na PSS s dvije
usporedne spojnice širine 23,0 m.
Platforma je dimenzionirana za istovremeno parkiranje i opsluživanje 5 aviona kritičnog tipa (DC-9).
Aerodromski objekti namijenjeni prometnoj funkciji i opsluživanju aviona su:
–
prometni trakt za prihvat i otpremu putnika (uz rezervirani prostor za eventualno kasnije
proširenje),
–
tehnički trakt s kontrolom letenja, službom za vođenje zrakoplova i kontrolnim tornjem, te
prostorom za potrebe aerodromskog poduzeća,
–
garaža s trafostanicom i energanom te garažnim prostorom za protupožarna sanitetska i druga
vozila, te prostore za boravak vatrogasaca, osoblja na radu na platformi i ambulantu,
–
cargo-blok sa skladišnim prostorom, platformom za avione, platformom za kamione i prostorom
za potrebnu pretovarnu mehanizaciju,
–
pogonsko skladište za aviogorivo s kancelarijama, magazinom i ukopanim cisternama i
parkiralištem za autocisterne,
–
putevi i parkirališta za vezu s avioplatformom, pristanišnom zgradom i pogonskim skladištem, za
parkiranje osobnih, službenih, taksi i rent-a-car vozila, te za autobuse.
Od 21. kolovoza 1991. godine, Osječka zračna luka nalazila se na privremeno okupiranom području i
prema raspoloživim informacijama u građevinskom smislu je sačuvana. Dio opreme koji se nije mogao
izmjestiti (iz tehničkih razloga) je ostao i vjerojatno demontiran, dok je veliki dio vrlo vrijedne opreme
u jeku najžeščih napada spašen i sklonjen u Zagrebačku zračnu luku.
Kao alternativa okupiranom aerodromu (zračnoj luci) kraj Klise, javila se potreba izgradnje novog
aerodroma, radi zračnog povezivanja grada Osijeka, naše Županije i šire regije sa Zagrebom i ostalim
dijelovima Republike Hrvatske i svijeta. U tom kontekstu, ušlo se u realizaciju poslovno športske
zračne luke na lokaciji Športskog aerodroma pokraj Osijeka.
Zračna luka Osijek izgrađena je i opremljena kao aerodrom 2 C kategorije te ima:
polijetno slijetna staza
rulna staza
platforma
pristupna cesta
pristanišna zgrada
DUŽINA
(m)
1.200,00
63,00
100,00
675,00
20,50
ŠIRINA
(m)
30,00
15,00
70,00
6,00
15,80
Orjentacija PSS je 120o - 300o.
Transportni učinci oba aerodroma su minimalni. Poređenje prvih pet godina rada u prijevozu putnika
dato je u sljedećoj tablici:
100
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
TRANSPORTNI UČINCI AERODROMA NA PODRUČJU
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Tablica br. 73.
GODINA OD
OTVORENJA
1
2
3
4
5
OSIJEK - KLISA
otvorenje 1980.g.
38715
28478
24284
18000
-
OSIJEK - ČEPIN
otvorenje 1995.g.
1185
5997
6033
1892
1532
GODINA OD
OTVORENJA
1
2
3
4
5
Razlog kolebanja broja putnika leži u subvencioniranju cijena prijevoznih karata. U prvim godinama
rada Aerodroma Klisa - Osijek bivša je Zajednica općina Osijek nadoknađivala avio-prijevozniku (JATu) linijski prijevoz prema i sa aerodroma po načelu "puno za prazno" što je cijenu individualne
prijevozne karte približilo individualnim mogućnostima korisnika. Na isti je način Ministarstvo
turizma RH u sezonama 1996. i 1997. godine subvenciralo cijenu prijevozne karte radi popunjavanja
turističkih kapaciteta srednjeg i južnog Jadrana.
U tim je slučajevima odnos zainteresiranih komintenata dostigao vrijednost od cca 4 : 1 prema
redovitim prilikama (uz komercijalnu cijenu).
Doprema i otprema tereta se ne može porediti jer Aerodrom Osijek - Čepin nema kargoterminala.
U toj djelatnosti je Aerodrom Osijek - Klisa bilježio uzlaznu liniju poslovanja pa je s početnih cca 400
tona promet robe povećao na 3100 tona s daljnjom tendencijom porasta. U zadnjem podatku udio
dopreme robe je cca 100 tona, a otpreme cca 3000 tona. Posljednji podatak govori o dvije činjenice.
–
gravitacijska zona prijevoza tereta znatno je veća od one za putnički prijevoz i obuhvaćala je
područja, koja danas pripadaju susjednim državama (Zapadna Vojvodina - SRJ, Bosanska
Posavina i Tuzlanski Bazen - BiH, te madžarska Baranja),
–
takovo okruženje nije zbog ekonomske moći i karaktera i usmjerenja industrijskih potencijala
imalo potrebu za dopremom visokovrijednih potrošnih roba ili sirovina i polu proizvoda, koji bi
opravdavali tarife avioprijevoza.
Nesporno je da će postojanje i održavanje obje zračne luke dulje vrijeme zahtijevati sufinanciranje radi
održavanja sigurnosno - tehničkog nivoa vezanog za njihovu kategoriju.
(a-5) Kombinirani promet
Kombinirani (integralni) promet je, diktatom činjenica Europskog okruženja, prepoznat kao
najkonkurentniji i najvitalniji dio prometnih podsustava cestovnog, vodnog i željezničkog prometa.
Robno - transportni centri kao točke prijema, pripreme, prekrcaja na drugi podsistem i distribucija
roba ključni su elementi sistema kombiniranog prometa pa je još Društvenim dogovorom o razvoju
integralnog transporta (1984.g.) i Odlukom Privredne komore Jugoslavije u Osiječko-baranjskoj
županiji registriran RTC na lokaciji nove riječne luke u Nemetinu (13 km rijeke Drave).
GUP-om "Osijek 2015.g." akceptirane su ove odluke te su u okviru planiranog skladnog razvoja RTC-a
omogućeni jednaki uvjeti za razvoj cestovnog, riječnog i željezničkog prometa, kao i za rad slobodne
carinske zone.
Predviđeno je da se na lokaciji nove luke osigura prostor za razvoj sljedećih sadržaja RTC-a:
–
pretovarno-manipulativni sadržaji i prostor za klasične sisteme transporta,
–
terminski sadržaji za suvremene oblike transporta (kamionski, kontejnerski, Hucke-pack i RO-RO
terminal),
–
javna skladišta i skladišno - distributivna funkcija,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
101
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
–
carinska zona i kompleks za preradne i doradne usluge,
–
pravno-administrativni kompleks (špediteri, agenti, zastupnici, osiguranje, zatim policija,
carinska, sanitarna, fitopatološka i veterinarska služba),
–
informatički centar,
–
tehnička služba za opsluživanje i održavanje,
–
hotelsko-ugostiteljske usluge i trgovinsko financijski centar
U okviru ovakovih opredjeljenja započete su i realizirane prve faze lučkih sadržaja, te industrijsko ranžirne željezničke stanice i autoteretnog terminala na lokaciji u Nemetinu.
Autoteretni terminal je ukupne površine 4 ha i kapaciteta je 50 kamiona. Udaljen je 500 m od lučkih
dizalica, te je željezničkom prugom povezan s ranžirnim kolodvorom u Nemetinu. Terminal ima
dvojaku ulogu: parkiranje kamiona i carinjenje (pošto terminal nije u funkciji carinjenje se obavlja za
sada u staroj luci). Obnova se planira za proljeće 2000.g. (zgrada za carinsku ispostavu, rampa s
priručnim carinskim skladištem, poslovnice za špeditere).
Pretovar kontejnera je do rata obavljan u zoni stare luke (18. km rijeke Drave), a iniciran je novi u
Nemetinu čija je prva faza trebala imati kapacitet 29.000 kontejnera sa 422.000 t/god.
Trenutno je pretovar kontejnera na riječnom prometu vrlo rijedak i obavlja se još uvijek u staroj luci.
U sklopu željezničkog podsistema u sklopu tvrtke Hrvatske željeznice, Prijevozno područje Osijek
integralni promet se razvija u tri temeljna oblika:
1.
Integralni promet - paletizacija i kontejnerizacija;
2.
Multimodalni (unimodalni) promet, huckepack (uprtni prijevoz) i
3.
Kombinirani promet - način prijevoza robe uz sudjelovanje najmanje dviju prometnih grana
Na području HŽ-a egsistiraju svi vidovi integralnog prometa koji se obavlja u četiri osnovna oblika:
1.
u organizaciji društva Intercontainer - Interfrigo sa sjedištem u Baselu čiji predstavnik za HŽ je
Agencija za integralni transport (AGIT) d.o.o. - dio HŽ-a,
2.
u organizaciji društva za kombinirani prijevoz (UIRR),
3.
u organizaciji AGIT-a d.o.o., i
4.
u organizaciji otpremnika.
Na području HŽ-a najrazvijenija je paletizacija i kontejnerizacija.
Ovaj dio djelatnosti na području Prijevoznog područja Osijek obavlja najvećim dijelom AGIT d.o.o.
Sjedište ove tvrtke je u Zagrebu, a jedna od poslovnica je i u Osijeku.
Za obavljanje svoje funkcije AGIT d.o.o. raspolaže kontejnerskim terminalom u Osijeku površine 2600
m2, manipulatorom nosivosti 45 t i viličarom nosivosti 5 t.
Tijekom 1998. godine AGIT d.o.o. je izmanipulirao 1.100 TEU (kontejnerskih jedinica).
(a-6) Poštanska mreža
Na razini Osječko-baranjske županije ustrojeno je Središte pošta Osijek kao poslovna jedinica Hrvatske
pošte d.d. Zagreb. Središte pošta Osijek organizirano je u sljedeće cjeline:
•
Stručne službe
Zajednički poslovi za središta pošta obavljaju se u stručnim službama čiji broj određuje Uprava
Društva, ovisno o veličini središta i obujmu poslova.
102
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
U Središtu pošta Osijek ustrojeno je pet stručnih službi i to:
-
Služba poštanskog i novčanog prometa
-
Služba za realizaciju razvoja
-
Služba gospodarskih poslova
-
Služba pravnih, kadrovskih i općih poslova
-
Služba za prijevoz i održavanje
•
Operativne jedinice
Radi racionalnog upravljanja procesom rada poštanskog prometa, nadzora tehnološkog procesa rada,
nesmetanog i redovitog odvijanja poštanskog poslovanja, osnovane su operativne jedinice za
koordinaciju i nadzor. Operativne jedinice osnovane su na području središta pošta po teritorijalnotehnološkom načelu. Po kriterijima broja poštanskih ureda koje pokriva i broja zaposlenika u njima,
operativne jedinice razvrstane su u tri reda.
Za područje Središta pošta Osijek osnovano je šest operativnih jedinica i to:
-
OJ Beli Manastir
OJ Donji Miholjac
OJ Ðakovo
OJ Našice
OJ Osijek
OJ Valpovo
II reda
III reda
II reda
II reda
I reda
III reda
.............
.............
.............
.............
.............
.............
20 poštanskih ureda
8 poštanskih ureda
14 poštanskih ureda
8 poštanskih ureda
23 poštanskih ureda
7 poštanskih ureda
• Poštanski uredi
Središte pošta Osijek ima ukupno 80 poštanskih ureda. Poštanski uredi obavljaju sve poštanske
usluge, poslove platnog prometa, usluge ostalog novčanog poslovanja (poslove štednje i isplata po
tekućim računima Hrvatske poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj,
usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz
javnih govornica u poštama, prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana
trgovačke robe (poštanske opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta, kave i dr.).
Od ukupno 80 poštanskih ureda 69 ih je s dostavnim područjem (vrše dostavu pošiljaka), a 11 ih je bez
dostavnog područja (šalterske pošte) i one se nalaze u većim gradovima (Osijek 9, Ðakovo 1, Beli
Manastir 1). U Osijeku rade i dva izdvojena poštanska šaltera, jedan u prostoru MUP-a i jedan u
Industrijskoj zoni.
Dostava pošiljaka organizirana je po dostavnim rajonima uglavnom pet puta tjedno za najveći broj
stanovnika, a samo određeni broj manjih sela udaljenih od poštanskih ureda ima dostavu tri ili dva
puta tjedno, što je u zakonskom okviru.
Od ukupnog broja stanovnika koje pokriva Središte pošta Osijek
-
dostavu pet puta tjedno ima
92% stanovnika
-
dostavu tri puta tjedno ima
-
dostavu dva do tri puta tjedno ima 5% stanovnika
•
Poštansko središte razrade
3% stanovnika
Sukladno odredbama Pravilnika o pošti u okviru Središta pošta Osijek ustrojeno je poštansko središte
razrade. Poštansko središte razrade obavlja poslove preuzimanja, prijevoza, razrade i otpreme
poštanskih pošiljaka za 136 poštanskih ureda u sastavu Središta pošta Osijek i Središta pošta Vukovar.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
103
POLAZIŠTA
•
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Poštanski ured carinjenja
U okviru središta pošta Osijek ustrojen je i Poštanski ured carinjenja. Ovaj ured obavlja poslove
podnošenja na carinski pregled poštanskih pošiljaka u međunarodnom prometu (uvozu i izvozu)
također za područje Središta pošta Osijek i Središta pošta Vukovar. Radi racionalnijeg i bržeg
obavljanja poslova carinjenja poštanskih pošiljaka na istoj lokaciji smješten je i Carinski odjel.
U nastavku slijedi popis poštanskih ureda po operativnim jedinicama s pripadajućim naseljima i
brojem stanovnika. Broj stanovnika uzet je prema posljednjem popisu iz 1991. godine.
POPIS POŠTANSKIH UREDA
OJ BELI MANASTIR
Tablica br. 74.
R.
BR.
1.
1.
2.
31300 BELI MANASTIR
2.
31311 BELI MANASTIR
3.
31322 BARANJSKO PETROVO SELO
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
PRIPADAJUĆE
NASELJE
POŠTANSKI URED
31306 BATINA
31327 BILJE
31323 BOLMAN
31301 BRANJIN VRH
31325 ČEMINAC
31326 DARDA
31305 DRAŽ
3.
Beli Manastir
Luč
Šećerana
Širine
Šumarina
Planina
POŠT. URED - Svega:
-
-
-
SVEGA
7.
12.435
-
-
476
476
1.746
Baranjsko Petrovo Selo
Novi Bezdan
Novo Nevesinje
Torjanci
POŠT. URED - Svega:
779
Batina
Bilje
Kopačevo
Podunavlje
Vardarac
POŠT. URED - Svega:
1.449
3.571
805
2
782
5.160
Bolman
Majske Međe
Novi Bolman
POŠT. URED - Svega:
741
158
215
1.114
Branjin Vrh
Čeminac
Kozarac
Novi Čeminac
POŠT. URED - Svega:
1.578
1.412
933
537
2.883
Darda
Mece
Švajcarnica
Uglješ
POŠT. URED - Svega:
6.751
988
293
653
8.685
8.685
Draž
Gajić
840
517
1.357
1.357
POŠT. URED - Svega:
104
BR. STANOV.
OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
3x
(2-3) x
4.
5.
6.
10.126
735
729
170
655
20
12.245
190
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
376
115
779
-
491
1.449
5.160
1.114
1.578
2.883
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
31304 DUBOŠEVICA
31324 JAGODNJAK
31315 KARANAC
31309 KNEŽEVI VINOGRADI
31328 LUG
31321 PETLOVAC
31303 POPOVAC
POLAZIŠTA
Duboševica
Topolje
POŠT. URED - Svega:
852
683
1.535
Jagodnjak
Brod Pustara
Zornice
POŠT. URED - Svega:
1.934
Karanac
Ciglana
Karanac pustara
POŠT. URED - Svega:
1.356
Kneževi Vinogradi
Grabovac
Jasenovac
Kamenac
Kotlina
Mirkovac
Mitrovac
Sokolovac
POŠT. URED - Svega:
2.127
Lug
Kozjak
Tikveš
Zlatna Greda
POŠT. URED - Svega:
1.036
Petlovac
Zeleno polje
POŠT. URED - Svega:
1.012
122
1.134
1.134
Popovac
Branjina
Podolje
1.582
633
282
2.497
2.497
792
1.235
51.058
792
1.235
54.265
POŠT. URED - Svega:
18.
31308 SUZA
Suza
19.
31307 ZMAJEVAC
Zmajevac
OJ ZA KOORDINACIJU I NADZOR BELI MANASTIR
1.535
2
1.934
15
15
2
1.951
60
60
1.466
50
1.356
50
1.079
171
294
460
2.881
1.036
1.493
233
111
70
171
4.545
140
73
46
259
2.498
1.295
709
OJ DONJI MIHOLJAC
R.
BR.
1.
1.
2.
3.
POŠTANSKI URED
2.
31540 DONJI MIHOLJAC
31553 ČRNKOVCI
31542 MAGADENOVAC
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
PRIPADAJUĆE
NASELJE
3.
Donji Miholjac
Blanje
Bockovac
Ivanovo
POŠT. URED - Svega:
Črnkovci
Magadenovac
Beničanci
Brezovica
Kučanci
Lacići
Malinovac
Salaši
Šljivoševci
POŠT. URED - Svega:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
BR. STANOV.
OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
3x
(2-3) x
4.
5.
6.
6.935
85
75
454
6.935
614
SVEGA
7.
7.549
941
106
941
612
105
712
466
124
3
409
515
2.022
2.537
105
POLAZIŠTA
4.
5.
6.
7.
8.
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
31555 MARIJANCI
Marijanci
Kunišinci
Marij. Ivanovci
POŠT. URED - Svega:
31543 MIHOLJAČKI POREČ
31522 PODGAJCI PODRAVSKI
31530 PODRAVSKA
MOSLAVINA
31531 VILJEVO
982
426
Miholjački Poreč
Čamagajevci
Golinci
Krunoslavlje
Radikovci
Rakitovica
POŠT. URED - Svega:
215
Podgajci Podravski
Bočkinci
Sveti Ðurađ
POŠT. URED - Svega:
750
220
954
1.924
1.444
310
503
202
348
215
Podravska Moslavina
Gezinci
Krčenik
Martinci Miholjački
2.308
2.523
1.924
946
64
533
63
POŠT. URED - Svega:
1.606
Viljevo
Cret Viljevski
Kapelna
POŠT. URED - Svega:
1.318
OJ ZA KOORDINACIJU I NADZOR DONJI MIHOLJAC
36
36
1.408
1.606
1.318
135
388
523
1.841
14.862
5.503
20.365
OJ ÐAKOVO
R.
BR.
1.
1.
2.
3.
4.
106
POŠTANSKI URED
2.
31400 ÐAKOVO
31405 ÐAKOVO
31423 BRAČEVCI
31418 DRENJE
PRIPADAJUĆE
NASELJE
3.
Ðakovo
Ðakovačko Brdo
Budrovci
Ivanovci Gorjanski
Josipovec pustara
Kuševac
Pisak Ðakovački
Štrosmajerovac
POŠT. URED - Svega:
BR. STANOV.
OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
3x
(2-3) x
4.
5.
6.
20.067
36
1.502
845
25
862
225
63
23.625
-
-
Bračevci
Bučje Gorjansko
Paljevina
Potnjani
POŠT. URED - Svega:
277
Drenje
Borovik
Kučanci Ðakovački
Mandićevac
Preslatinci
Pridvorje
Slatinik Drenjski
POŠT. URED - Svega:
777
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
277
777
-
-
SVEGA
7.
23.625
-
122
247
563
932
1.209
1
214
348
191
245
312
1.311
2.088
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
31422 GORJANI
31416 LEVANJSKA VAROŠ
31417 PIŠKOREVCI
31424 PUNITOVCI
POLAZIŠTA
Gorjani
Tomašanci
POŠT. URED - Svega:
1.267
649
1.916
Levanjska Varoš
Breznica Ðakovačka
Čenkova
Majer
Milinac
Musić
Ovčara
Paučje
Ratkov Dol
Slobodna Vlast
POŠT. URED - Svega:
344
197
Piškorevci
Novi Perkovci
POŠT. URED - Svega:
1.805
Punitovci
Josipovac Punitov.
Jurjevac Punitov.
31421 SATNICA ÐAKOVAČKA
31415 SELCI ÐAKOVAČKI
31402 SEMELJCI
31410 STRIZIVOJNA
31401 VIŠKOVCI
31411 TRNAVA
1.916
9
219
64
102
83
89
46
225
618
760
1.805
1.378
352
352
2.157
112
112
2.027
741
858
316
Krndija
POŠT. URED - Svega:
1.915
Satnica Ðakovačka
Gašinci
POŠT. URED - Svega:
1.730
893
2.623
Selci Ðakovački
Semeljci
Kešinci
Koritna
POŠT. URED - Svega:
2.064
1.509
977
1.045
3.531
2.064
Strizivojna
Viškovci
Forkuševci
Vučevci
POŠT. URED - Svega:
2.617
1.261
525
368
2.154
2.617
Trnava
Dragotin
Hrkanovci Ðakovač.
Kondrić
Lapovci
Lisnik
Svetoblažje
Trnavačko Brdo
Zvjerinjak
POŠT. URED - Svega:
691
OJ ÐAKOVO
2.623
3.531
2.154
691
44.755
464
290
285
364
400
3
114
34
25
1.515
2.206
4.376
49.595
OJ NAŠICE
R.
BR.
1.
1.
POŠTANSKI URED
2.
3.
Našice
Brezik Našički
Ceremošnjak
Gradac Našički
Granice
Klokočevci
31500 NAŠICE
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
PRIPADAJUĆE
NASELJE
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
BR. STANOV. OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
3x
(2-3) x
4.
5.
6.
7.653
380
122
179
145
520
SVEGA
7.
107
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Lila
Lipine
Londžica
Makloševac
Marinović Brdo
Markovac Našički
Martin
Mojmir
Polubaše
Prisad
Prkos
Rozmajerovac
Šalapanka
Šipovac
Štukino Brdo
Velimirovac
Vignjište
Vukojevci
Zoljan
POŠT. URED - Svega:
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
108
31225 BREZNICA NAŠIČKA
31432 BUDIMCI
31513 DONJA MOTIČINA
31511 ÐURÐENOVAC
31512 FERIČANCI
31224 KOŠKA
31433 PODGORAČ
Breznica Našička
Jelisavac
Lađanska
Ribnjak
POŠT. URED - Svega:
196
138
218
157
48
1.657
1.129
65
27
74
7
58
53
517
26
1.169
13
983
764
14.444
16.298
1.323
408
68
1.799
2.548
749
749
Budimci
Poganovci
POŠT. URED - Svega:
880
Donja Motičina
Gornja Motičina
Seona
POŠT. URED - Svega:
1.409
Ðurđenovac
Beljevina
Bokšić
Bokšić Lug
Gabrilovac
Ličko Novo Selo
Našičko Novo Selo
Pribiševci
Sušine
Šaptinovci
Teodorovac
POŠT. URED - Svega:
3.706
Feričanci
Gazije
Valenovac
Vučjak Feričanački
POŠT. URED - Svega:
2.092
Koška
Andrijevac
Branimirovac
Ledenik
Lug Subotički
Niza
Normanci
Ordanja
Topoline
POŠT. URED - Svega:
1.904
Podgorač
Bijela Loza
Kelešinka
Kešinci
Ostrošinci
1.119
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
1.854
880
365
365
1.245
98
483
1.892
3.706
2.092
1.904
-
98
1.990
217
1.091
607
319
109
133
449
573
372
758
98
4.726
3.923
8.432
80
211
293
584
2.676
331
199
388
581
653
487
156
257
2.962
4.866
52
288
83
152
190
1.171
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Razbojište
Stipanovci
POŠT. URED - Svega:
OJ NAŠICE
414
476
1.595
27.262
463
1.179
2.774
13.104
40.829
OJ OSIJEK
R.
B.
1.
1.
2.
3.
Osijek
Brijest
Briješće
Nemetin
Podravlje
Tvrđavica
POŠT. URED - Svega:
31000 OSIJEK
2
3.
4.
31103 OSIJEK
31104 OSIJEK
31105 OSIJEK
5.
6.
31106 OSIJEK
31107 OSIJEK
7.
8.
9.
10.
11.
31108 OSIJEK
31110 OSIJEK
31111 OSIJEK
31112 OSIJEK
31205 ALJMAŠ
12.
PRIPADAJUĆE
NASELJE
POŠTANSKI URED
14.
15.
16.
17.
31204 BIJELO BRDO
31431 ČEPIN
31226 DALJ
31206 ERDUT
31215 ERNESTINOVO
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
7.
108.624
108.624
-
-
-
-
-
-
-
-
Aljmaš
Aljmaš planina
Dalj planina
POŠT. URED - Svega:
-
-
-
-
Antunovac
Ivanovac
2.110
1.489
3.599
POŠT. URED - Svega:
13.
SVEGA
-
-
31216 ANTUNOVAC
BR. STANOV. OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
3x
(2-3) x
4.
5.
6.
104.761
1.029
953
400
467
560
560
Bijelo Brdo
Sarvaš
POŠT. URED - Svega:
2.400
1.839
4.239
Čepin
Ovčara
Čepinski Martinci
Čokadinci
Livana
POŠT. URED - Svega:
8.575
1.146
753
823
582
30
612
4.211
4.239
252
634
11.108
Dalj
Grabovac
Lipovača
Novi Dalj
POŠT. URED - Svega:
5.427
Erdut
Orašje
Planina
Podvinje
Prkos
Žarkovac
POŠT. URED - Svega:
1.054
Ernestinovo
Divoš
Koprivna
Paulin Dvor
1.495
105
219
168
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
63
200
263
5.427
1.054
252
11.360
8
20
20
40
88
5.515
140
200
30
20
15
405
1.459
109
POLAZIŠTA
18.
19.
20.
21.
22.
23.
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
31221 JOSIPOVAC
31214 LASLOVO
31207 TENJA
31220 VIŠNJEVAC
31404 VLADISLAVCI
31403 VUKA
Petrova Slatina
Rudine
Šodolovci
POŠT. URED - Svega:
319
35
486
2.827
Josipovac
Ðurđevo Polje
POŠT. URED - Svega:
4.030
Laslovo
Ada
Korog
Silaš
Palača
POŠT. URED - Svega:
1.288
319
748
680
413
3.448
Tenja
Višnjevac
Vladislavci
Dopsin
Hrastin
POŠT. URED - Svega:
7.663
7.204
1.318
647
395
2.360
Vuka
Beketinci
Hrastovac
Lipovac Hrastovski
Mala Branjevina
Mali Rastovčić
Široko Polje
Velika Branjevina
POŠT. URED - Svega:
1.070
755
OJ OSIJEK
4.030
2.827
3
10
13
4.033
10
4.043
10
10
3.458
7.663
7.204
2.360
200
74
130
20
987
2.812
164.955
975
40
464
3.276
1.132
167.062
OJ VALPOVO
R.
BR.
1.
1.
2.
3.
4.
5.
110
POŠTANSKI URED
2.
31550 VALPOVO
31551 BELIŠĆE
31222 BIZOVAC
31223 BROÐANCI
31554 GAT
PRIPADAJUĆE
NASELJE
3.
Valpovo
Bocanjevci
Gorica Valpovačka
Ladimirevci
Nard
Šag
POŠT. URED - Svega:
BR. STANOV.
OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
3x
(2-3) x
4.
5.
6.
8.205
564
205
1.449
608
450
11.481
Belišće
Bistrinci
POŠT. URED - Svega:
7.619
1.701
9.320
Bizovac
Cerovac
Cret Bizovački
Samatovci
Selci
POŠT. URED - Svega:
2.235
Brođanci
Habjanovci
Novaki
POŠT. URED - Svega:
668
590
225
1.483
7.
11.481
9.320
9.320
42
716
568
3.519
Gat
Veliškovci
840
785
Kitišanci
142
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
SVEGA
-
29
71
3.590
1.483
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
6.
31208 PETRIJEVCI
POLAZIŠTA
Tiborjanci
Vinogradci
POŠT. URED - Svega:
318
282
2.367
2.367
Petrijevci
Satnica
2.327
645
2.972
2.972
378
665
530
322
1.895
1.895
POŠT. URED - Svega:
7.
31227 ZELČIN
Zelčin
Harkanovci
Ivanovci
Marjančaci
POŠT. URED - Svega:
OJ VALPOVO
33.037
71
33.108
RAZVIJENOST POŠTANSKE MREŽE
Tablica br. 75.
R.
BR.
POSLOVNA
JEDINICA
(područje)
m2
0.
1.
1.
BELI MANASTIR
2.
DONJI MIHOLJAC
3.
ÐAKOVO
4.
NAŠICE
5.
OSIJEK
6.
VALPOVO
SREDIŠTE POŠTA OSIJEK
(ŽUPANIJA)
HRVATSKA POŠTA
- UKUPNO
(REPUBLIKA HRVATSKA)
IZVOR: Središte pošta Osijek
20
8
14
8
23
7
57
59
57
84
29
51
Br.stanovnika na
1 pošt.
ured
6.
2.713
2.546
3.543
5.104
7.264
4.730
365.224
80
51
4.565
4.784.265
1.146
49
4.175
Br.
stanov.
2.
1.147
471
800
675
659
360
3.
54.265
20.365
49.595
40.829
167.062
33.108
4.112
56.083
Br.poš
t.
ureda
br.km2
na 1 pošt. ured
4.
5.
Dostava pošiljaka
2-3x
5xtjed
3xtjed
tjedno
% st.
% st.
% st.
7.
8.
9.
94
5
1
7
27
0
90
1
9
67
1
32
99
1
1
100
0
0
92
3
5
Napomena: Broj stanovnika prema popisu 1991. godine
(a-7) Telekomunikacijska mreža
•
Ustroj nepokretne mreže
Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim
telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj
mreži.
Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji podijeljena je na sljedeća pristupna područja: Osijek,
Beli Manastir, Valpovo, Našice i Ðakovo. Pristupna su područja izravno u vezi s komutacijskim
čvorovima, a telekomunikacijska mreža do razine komutacijskih čvorova naziva se pristupnom
mrežom.
Sljedeće su vrste komutacijskih čvorova: pristupna centrala (PC ili LC), udaljeni pretplatnički stupanj
(UPS), i udaljeni pretplatnički multiplekser (UPM). Na komutacijske čvorove pretplatnici se
priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika i najbliži komutacijski
čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.
Pristupno područje odgovara nadređenoj centrali svuda, osim u Osijeku. To je zbog toga što jedino
Osijek ima decentraliziranu pristupnu mrežu s više pristupnih centrala (područne centrale - PC), dok
je u ostalim pristupnim područjima centralizirana pristupna mreža sa samo jednom pristupnom
centralom (lokalna centrala - LC). Svaka centrala ima svoje UPS-eve koji kao nezavisni komutacijski
čvorovi pripadaju nadređenoj centrali: UPS-evi su sa nadređenim centralama povezani spojnim
vodovima.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
111
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
UPM je poseban element telekomunikacijske mreže. Radi se o veoma fleksibilnim i mobilnim
elementima koji se lako i brzo prenose i montiraju. Stoga i imaju dvojaku pojavnost. Mogu se pojaviti
u telekomunikacijskoj mreži kao element komutacije ili kao element pristupne mreže. UPM-ovi se
priključuju na UPS-eve ili PC/LC-ove. S nadređenim komutacijskim čvorištem mogu se vezati
spojnim vodovima ili mrežnim vodovima.
Izgradnja telekomunikacijske mreže se različito izvodi u ruralnom, urbanom i metropolitenskom
području.
U ruralnom području UPS u pravilu pokriva područje cijelog naselja, a po potrebi i više takvih naselja.
Ruralno područje može se pokriti i s jednim ili nekoliko UPM-ova. U tom slučaju UPM ima pojavnost
komutacijskog čvorišta, fiksan je i statičan element telekomunikacijske mreže. Zbog toga su u
priloženoj tablici navedeni UPM-ovi u ruralnim naseljima.
Urbano područje tretira se dvojako. Prvi način je LC-om bez ili s veoma malim brojem njoj
pripadajućih UPS-ova u naselju. Drugi način je s više UPS-ova u naselju koji su vezani na nadređenu
centralu u nekom drugom urbanom naselju. UPM-ovi se u urbanom naselju pojavljuju kao fleksibilni
element i ima više pojavnost elementa pristupne mreže. Postavlja se u uvjetima nedovoljne
izgrađenosti pristupne mreže. Također, može poslužiti i u ruralnim dijelovima urbanog područja pod
istim uvjetima kao u ruralnom području. Tamo gdje UPM nema pojavnost komutacijskog čvorišta nije
posebno naveden u priloženoj tablici. To je slučaj s UPM-ovima u urbanim područjima Osječkobaranjske županije.
Metropolitensko područje (u Osječko-baranjskoj županiji je to jedino područje grada Osijeka s
okolicom) organizira se kroz decentraliziranu pristupnu mrežu s više PC-ova. Cijelo metropolitensko
područje dijeli se na subpodručja. Najznačajnija subpodručja (koncentracija zahtjevnih korisnika)
pokrivaju se PC-om (s tim da je ukupan broj PC-ova ograničen na svega nekoliko), a ostala
pripadajućim UPS-ovima. Pristupno područje decentralizirane pristupne mreže metropolitenskog
područja grada Osijeka podijeljena na nekoliko PC-ova, gdje svaka ima više pripadajućih UPS-ova.
Uloga UPM-ova u metropolitenskom području istovjetna je njihovoj ulozi u urbanim područjima.
Stanje i razvoj telekomunikacija u metropolitenskom području grada Osijeka dani su projektom
"Idejno rješenje rekonstrukcije i razvoja telekomunikacijske mreže Osijek".
Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u metropolitenskom
području na tandem-tranzitne centrale. Tranzitne i tandem-tranzitne centrale međusobno i s
međunarodnim centralama su vezane magistralnim vodovima. Međunarodne centrale međusobno i
prema inozemnim međunarodnim centralama vezane su međunarodnim vodovima. U Osječkobaranjskoj županiji trenutno je zadnja tranzitna razina, međutim Planom razvoja telekomunikacija u
Republici Hrvatskoj predviđeno je i postojanje međunarodne razine s međunarodnim centralama i
vodovima.
•
Stanje razvijenosti nepokretne mreže
Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno, ali je razvoj tekao
neravnomjerno. Tome je glavni uzrok rat i stanje privremene okupiranosti dijela Županije. U trenutku
reintegracije slobodni dio Osječko-baranjske županije dosegao je razvijenost Hrvatske i približavao se
ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe. Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih
pristupnih mreža.
Komutacija
Stanje komutacija u Osječko-baranjskoj županiji na dan 31.08.1999. prikazano je u priloženoj tablici br.
76. Kolona 2., sadrži naziv mjesta tj. samu komutaciju po nazivu, a kolona 3., definira rang (ustroj). U
koloni 4., je prikazano područje pokrivanja tj. mjesne mreže koje su pokrivene tom komutacijom. U
većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja, međutim ponegdje, a naročito u
metropolitenskom te nešto manje u urbanom i ruralnom području mjesna mreža odgovara manjim
teritorijalnim jedinicama, blokovima i subpodručjima, nego što je to naselje. UPM-ovi su posebno
navedeni u ruralnim područjima jer, kao što je već objašnjeno, tamo imaju pojavnost komutacije. U
112
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
urbanim i metropolitenskim područjima UPM se pojavljuju kao posebne komutacije jer imaju
pojavnost elementa mjesne mreže. Većina komutacija pokriva jednu mjesnu mrežu, međutim
ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija pokriva dvije i više mjesnih mreža.
Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu komutacije.
Prijenos
Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je izbor
optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama mreže. U
razdoblju 1991-1999. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječko-baranjskoj županiji gustu
mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene
pretplatničke stupnjeve i multipleksere. Mogu se istaknuti, između ostalog, najvažniji međunarodni i
magistralni pravci:
-
Osijek-Donji Miholjac-Pecs,
-
Osijek-Našice-Virovitica-Zagreb,
-
Ðakovo-Slavonski Brod-Kutina-Zagreb,
-
Ðakovo-Levanjska Varoš-Požega.
Pristup
Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminalnih uređaja na najbliže čvorove javne
telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se do sada na
korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak napravljen je prije
dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice izolacijom od polietilena i PVC-a.
Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža. Time je dosegnut
jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u Hrvatskoj može imati pristup na javnu
telekomunikacijsku mrežu.
Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:
JAVNE TELEKOMUNIKACIJE U
OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
Tablica br. 76.
RED.
BROJ
1.
2.
NAZIV MJESTA
RANG
Beli Manastir
Baranjsko Petrovo Selo
LC
UPS
3.
4.
5.
Batina
Bilje
Bolman
UPS
UPS
UPS
6.
Branjin Vrh
UPS
7.
Branjina
UPS
8.
9.
10.
Čeminac
Darda
Draž
UPS
UPS
UPS
11.
12.
Duboševica
Grabovac
UPS
UPS
13.
14.
Jagodnjak
Karanac
UPS
UPS
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PODRUČJE PREKRIVANJA
(MJESNE MREŽE)
Beli Manastir
Baranjsko Petrovo Selo
Novi Bezdan
Batina
Bilje
Bolman
Novi Bolman
Majške Međe
Branjin Vrh
Šumarina
Branjina
Podolje
Čeminac
Darda
Draž
Gajić
Duboševica
Grabovac
Mitrovac
Jagodnjak
Karanac
Kamenac
113
POLAZIŠTA
114
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
15.
Kneževi Vinogradi
UPS
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Kneževo
Kopačevo
Kotlina
Kozarac
Luč
Lug
UPS
UPS
UPS
UPS
UPS
UPS
22.
23.
Mece
Petlovac
UPS
UPS
24.
25.
26.
27.
28.
Popovac
Suza
Šećerana
Topolje
Torjanci
UPS
UPS
UPS
UPS
UPS
29.
Uglješ
UPS
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
Vardarac
Zmajevac
Ðakovo
Ðakovo-Dom zdravlja
Ðakovo-Mimoza
Ðakovo-Pisak
Ðakovo Trgopromet
Ðakovo-Vila
Bračevci
UPS
UPS
LC
UPM
UPM
UPM
UPM
UPM
UPS
39.
40.
41.
Budrovci
Dragotin
Drenje
UPS
UPS
UPS
42.
43.
44.
45.
Ðakovo Jug
Ðakovo Sjever
Ðurđanci
Forkuševci
UPS
UPS
UPS
UPS
46.
47.
48.
49.
50.
Gašinci
Gorjani
Kondrić
Koritna
Kućanci Ðakovački
UPS
UPS
UPM
UPS
UPS
51.
Kuševac
UPS
52.
Lapovci
UPS
53.
Levanjska Varoš
UPS
54.
Majar
UPM
55.
56.
57.
Mrzović
Piškorevci
Potnjani
UPS
LC
UPS
58.
Pridvorje
UPS
Kneževi Vinogradi
Jasenovac
Kneževo
Kopačevo
Kotlina
Kozarac
Luč
Lug
Tikveš
Kozjak
Mece
Petlovac
Zeleno Polje
Širine
Popovac
Suza
Šećerana
Topolje
Torjanci
Novo Nevesinje
Uglješ
Novi čeminca
Švajcarnica
Vardarac
Zmajevac
Ðakovo
Ðakovo-Dom zdravlja
Ðakovo – Mimoza
Ðakovo-Pisak
Ðakovo Trgopromet
Ðakovo-Vila
Bračevi
Bučje Gorjansko
Budrovci
Dragotin
Drenje
Mandićevac
Ðakovo Jug
Ðakovo Sjever
Ðurđanci
Forkuševci
Vučevci
Gašinci
Gorjani
Kondrić
Koritna
Kućanci Ðakovački
Preslatinci
Kuševac
Ivanovci Gorjanski
Lapovci
Herkanovci Ðakovački
Levanjska Varoš
Breznica Ðakovačka
Musić
Ratkov Dol
Slobodna Vlast
Majar
Ovčara
Mrzović
Piškorevci
Potnjani
Paljevina
Slatinik Drenjski
Pridvorje
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
59.
Punitovci
UPS
60.
61.
62.
Satnica Ðakovačka
Selci Ðakovački
Semeljci
UPS
UPS
LC
63.
Strizivojna
UPS
64.
65.
66.
Svetoblažje
Široko Polje
Šodolovci
UPM
UPS
UPS
67.
68.
69.
70.
71.
Tomašanci
Trnava
Viškovci
Vrbica
Našice
UPS
UPS
UPS
UPS
PC
72.
Andrijevci
UPS
73.
74.
Beljevina
Breznica Našička
UPS
UPS
75.
76.
77.
Budimci
Donja Motičina
Ðurđenovac
UPS
UPS
UPS
78.
Feričanci
UPS
79.
Jelisavac
UPS
80.
Klokočevci
UPS
81.
Koška
UPS
82.
Londžica
UPS
83.
Lug Subotički
UPS
84.
85.
Markovac Našički
Našice Martin
UPS
UPS
86.
87.
Normanci
Podgorač
UPS
UPS
88.
89.
Poganovci
Seona
UPS
UPS
90.
Stipanovci
UPS
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
Punitovci
Josipovac Punitovački
Jurjevac Punitovački
Krndija
Satnica Ðakovačka
Selci Ðakovački
Semeljci
Kešinci
Strizivojna
Merolino Sikirevačko
Svetoblažje
Široko Polje
Šodolovci
Koprivna
Petrova Slatina
Tomašanci
Trnava
Viškovci
Vrbica
Našice
Crna Klada
Andrijevci
Ledenik
Bijela Loza
Beljevina
Breznica Našička
Niza
Budimci
Donja Motičina
Ðurđenovac
Gabrilovac
Ličko Novo Selo
Našičko Novo Selo
Sušine
Teodorovac
Vučjak
Feričanci
Gazije
Valenovac
Jelisavac
Lađanska
Klokočevci
Lila
Lipine
Ribnjak
Koška
Ordanja
Londžica
Gradac Našički
Lug Subotički
Branimirovac
Markovac Našički
Našice
Brezik Našički
Martin
Normanci Topoline
Podgorač
Ostrošinci
Podgorje Bračevačko
Razbojište
Poganovci
Seona
G. Motičina
Stipanovci
Kelešinka
Kršinci
115
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Vukojevci
116
91.
Šaptinovci
UPS
92.
Velimirovac
UPS
93.
94.
95.
96.
Zoljani
Osijek - Gornji Grad 1
Osijek - Gornjodravska obala
Osijek - Industrijska četvrt
UPS
PC
UPS
UPS
97.
98.
Osijek - Ind. zona Jug
Osijek-Vijenac Lipa
UPS
UPS
99.
100.
101.
102.
103.
Podravlje
Tenja
Tenja - Sv. Ana
Antunovac
Ernestinovo
UPS
UPS
UPS
UPS
UPS
104.
Laslovo
UPS
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
Silaš
Tvrđavica
Osijek - Donji Grad
Osijek Uske njive
Osijek - Kaštelanska
Osijek - Petra Svačića
Osijek - Sjenjak Istok
Osijek - Sjenjak Jug
Osijek - Srijemska
Klisa
Osijek – Ind. zona Istok
UPS
UPS
PC
UPM
UPS
UPS
UPS
UPS
UPS
UPS
UPS
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
Sarvaš
Aljmaš
Bijelo Brdo
Dalj
Erdut
Osijek - Retfala
Osijek – Bele Bartoka
Osijek – Diskont 1
Osijek – Teina
Osijek – Mjesni odobr Retfala
Osijek – MUP
Osijek - Pampas
Osijek – Šuma
Osijek – Diskont 2
Osijek-Andrije Hebranga
Osijek - Augusta Cesarca
Osijek - Gorana Zobundžije
Osijek - Petrove Gore
Osijek - Stanka Vraza
Beketinci
Josipovac
Višnjevac
Višnjevac Zapad
UPS
UPM
UPS
UPS
UPS
PC
UPM
UPM
UPM
UPM
UPM
UPM
UPM
UPM
UPS
UPS
UPS
UPS
UPS
UPM
UPS
UPS
UPS
139.
Čep. Martinci
UPS
140.
141.
Čepin
Čepin Jug
UPS
UPS
Šaptinovci
Bokšić
Bokšić Lug
Velimirovac
Pribiševci
Zoljani
Osijek - Gornji Grad
Osijek - Gornjodravska obala
Osijek - Industrijska četvrt
Brijest
Osijek - Industrijska zona Jug
Osijek - Vijenac Lipa
Livana
Briješće
Podravlje
Tenja
Tenja - Sv. Ana
Antunovac
Ernestinovo
Divoš
Paulin Dvor
Laslovo
Ada
Palača
Silaš
Tvrđavica
Osijek - Donji Grad
Osijek – Uske njive
Osijek - Kaštelanska
Osijek - Petra Svačića
Osijek - Sjenjak Istok
Osijek - Sjenjak Jug
Osijek – Srijemska
Klisa
Osijek – Ind. zona Istok
Nemetin
Sarvaš
Aljmaš
Bijelo Brdo
Dalj
Erdut
Osijek - Retfala
Osijek – Bele Bartoka
Osijek – Diskont 1
Osijek – Teina
Osijek – Mjesni odbor Retfala
Osijek – MUP
Osijek – Pampas
Osijek – Šuma
Osijek – Diskont 2
Osijek - Andrije Hebranga
Osijek – Augusta Cesarca
Osijek - Gorana Zobundžije
Osijek – Petrove Gore
Osijek - Stanka Vraza
Beketinci
Josipovac
Višnjevac
Višnjevac
Josipovac
Čepinski Martinci
Čokadinci
Čepin
Čepin Jug
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
142.
143.
144.
145.
146.
Čepin Sjever
Hrastin
Ivanovac
Petrijevci
Samatovci
UPS
UPM
UPS
UPS
UPS
147.
148.
Satnica
Vladislavci
UPS
UPS
149.
150.
151.
152.
Vuka
Valpovo
Valpovo – A.B. Šimića
Belišće
UPS
PC
UPM
UPS
153.
Beničanci
UPS
154.
Bizovac
UPS
155.
Bocanjevci
UPS
156.
Brođanci
UPS
157.
Črnkovci
UPS
158.
159.
Donji Miholjac
Gat
UPS
160.
Golinci
UPS
161.
162.
Harkanovci
Ivanovci
UPS
UPS
163.
Ivanovo
UPS
164.
165.
166.
Kućanci
Ladimirevci
Marjanci
UPS
UPS
UPS
167.
168.
Krčenik Moslavački
Moslavina Podravska
UPM
UPS
169.
170.
171.
Nard
Podgajci Podravski
Radikovci
UPS
UPS
UPS
172.
173.
174.
175.
Rakitovica
Sveti Ðurađ
Šag
Šljivoševci
UPS
UPS
UPS
UPS
176.
177.
Tiborjanci
Viljevo Donje
UPM
UPS
178.
Viljevo Donje
IZVOR: HT-Zagreb; TKC - Osijek
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
UPM
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
Čepin Sjever
Hrastin
Ivanovac
Petrijevci
Samatovci
Cerovac
Selci
Satnica
Vladislavci
Dopsin
Vuka
Valpovo
Valpovo – A.B. Šimića
Belišće
Bistrinci
Kitišanci
Beničanci
Malinovac
Bizovac
Cret Bizovački
Bocanjevci
Gorica Valpovačka
Vinogradci
Brođanci
Habjanovci
Novaki Bizovački
Črnkovci
Bočkinci
Donji Miholjac
Gat
Veliškovci
Golinci
Krunosavlje
Harkanovci
Ivanovci
Marjančaci
Zelčin
Ivanovo
Blanje
Bočkovac
Kućanci
Ladimirevci
Marjanci
Kunišinci
Ivanovci Marjanski
Krčenik Moslavački
Moslavina Podravska
Orešnjak
Krčenik Moslavački
Nard
Podgajci Podravski
Radikovci
Čamagajevci
Miholjački Poreč
Rakitovica
Sveti Ðurađ
Šag
Šljivoševci
Brezovica
Lacići
Magadenovac
Tiborjanci
Viljevo Donje
Cret Viljevski
Kapelna
Viljevo Donja
117
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Radio mreža
Sustav radio veza obuhvaća fiksne i mobilne mreže. Fiksne mreže koriste usmjerene radio relejne veze
za povezivanje dvije točke komutacije (telefonske centrale). To su veze u mikrovalnom frekvencijskom
području. Trenutno su u upotrebi samo digitalne radiorelejne veze.
Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih stanica. To su veze u
visokofrekventnom području. Bazne stanice su povezane s nadređenom centralom kabelskim
sustavom veza. Trenutno su u upotrebi analogna mreža MOBITEL (099) u frekventnom područje 400
MHz i digitalna mreža CRONET (098) na 900 MHz.
Usmjerene radio relejne veze će se zamjenjivati prijenosnim sustavima za rad po svjetlovodnim
kabelima gdje god je to moguće. Te vrste veza koristit će se u budućnosti samo kao privremena
rješenja i kao rješenja u izvanrednim okolnostima.
Trenutno u okviru MOBITEL mreže u Osječko-baranjskoj županiji postavljeno je 8 baznih stanica, a za
sada nije u planu postavljanje novih baznih stanica. U budućnosti u okviru mobilne mreže MOBITEL
neće se značajnije povećavati broj baznih stanica. Može se samo očekivati blago povećanje broja radnih
kanala.
Trenutno u okviru CRONET mreže u Osječko-baranjskoj županiji postavljeno je ukupno 37 baznih
stanica, od toga u gradu Osijeku 8. Mobilna mreža CRONET doživjet će veliku ekspanziju u
budućnosti. Može se očekivati znatan porast broja baznih stanica i povećanje njihove gustoće. Može se
očekivati barem 1 bazna stanica na svakih 10 km u manje naseljenim područjima, a do barem 1 bazna
stanica na svakih 2 km u urbanim područjima. U urbanim područjima će se bazne stanice pretežno
postavljati na postojeće građevinske objekte, a iznimno na samostojeće stupove visine 20-50 m, a van
urbanih područja na samostojeće stupove visine 20-50 m.
Tablica br. 77., daje prikaz stanja razvijenosti pokretnih telekomunikacija na području Županije.
PREGLED BAZNIH STANICA
Tablica br. 77.
R.BR.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
118
NAZIV
Antunovac
Banovo brdo
Beli Manastir
Beničanci
Bijelo Brdo
Bilje
Bizovac
Čeminac
Čepin
Dalj
Darda
Donji Miholjac
Ðakovovo silos
Ðurđenovac
Erdut
Feričanci
Gat
Klisa aerodrom
Koška
Laslovo
Našice
Našice cementara
Osijek Cvjetkova
Osijek Gornji grad
Osijek Retfala
Osijek Sjenjak
Osijek Vinkovačka
Osijek Višnjevac
Osijek Zeleno polje
MREŽA
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
NMT
NMT
ERMES
NMT
NMT
NMT
NMT
NMT
ERMES
NMT
NMT
NMT
NMT
NMT
NMT
ERMES
NMT
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
30.
Osijek Zobundžije
31.
Petrijevci
32.
Podravska Moslavina
33.
Semeljci
34.
Sveti Ðuređ
35.
Valpovo silos
36.
Vuka
37.
Zmajevac
IZVOR: HT-Zagreb, TKC-Osijek
POLAZIŠTA
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
NMT
NMT
(a-8) Radio i TV mreža
Prostor Osječko-baranjske županije pokriven je RTV signalom preko postojećih objekata za emitiranje i
prijenos RTV programa.
Osnovni podaci o aktivnoj mreži objekata na prostoru Županije prikazani su u sljedećoj tablici:
ODAŠILJAČKI I PRETVARAČKI OBJEKTI HRT-A
Tablica br. 78.
RED.
NAD. VISINA
OBJEKTI
BROJ
(m)
1.
BATINA
86
2.
BELJE
241
3.
JOSIPOVAC
120
4.
LEVANJSKA VAROŠ
205
5.
MANDIĆEVAC
231
6.
OSIJEK
64
7.
ZLATAREVAC
218
IZVOR: HRT - Zagreb; Odašiljači i veze, Plansko-tehnološki odjel
VIS. STUPA
(m)
12
220
24
20
30
24
16
Izgrađeni objekti RTV mreže na području Županije su u funkciji i omogućavaju prijam signala HTV,
HR i lokalnih TV i radio postaja.
b) Energetski sustav
(b-1) Naftovodi
Na području Županije vadi se sirova nafta na 8 naftnih polja. Iz pojedinačnih bušotina se spojnim i
kolektorskim naftovodima transportira do otpremne stanice u Beničancima. Kolektorski naftovodi su:
-
Bizovac-Števkovica,
-
Števkovica-Beničanci,
-
Obod-Beničanci,
-
Kućanci/Kapelna-Beničanci,
-
Crnac-Beničanci.
Ovako prikupljena nafta transportira se naftovodom Beničanci-Ruščica promjera Φ 12 3/4″ od
otpremne stanice u Beničancima do prijemne stanice u Ruščici (istočno od Slavonskog Broda). Na
lokaciji u Ruščici nalaze se rezervoari iz kojih se pretovara sirova nafta i transportira riječnim
tankerima do rafinerije u Sisku. Na području Županije ovaj naftovod se pruža u dužini od 51 km.
Uz željezničku prugu Vinkovci-Zagreb, smješten je važan infrastrukturni koridor koji obuhvaća jedan
međunarodni naftovod, jedan kolektorski naftovod, magistralni plinovod (bivši produktovod), te
planirani plinovod.
Međunarodni naftovod je JANAF (Jadranski naftovod) promjera Φ 26″ dio je dionice Slavonski BrodOpatovac i služi za transport nafte od luke Omišalj na Krku do rafinerija u Sloveniji, Mađarskoj, Bosni
i Hercegovini te Srbiji.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
119
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Uz trasu JANAF-a paralelno je položen naftovod Ðeletovci-Ruščica kojim se do pretovarne stanice u
Ruščici transportira nafta s naftnih polja Ðeletovci, Privlaka i Ilača. Promjer ovog naftovoda je Φ 12″.
Oba naftovoda se pružaju teritorijom Županije u dužini od približno 11 km.
(b-2) Plinoopskrba
Plinoopskrbni sustav u cjelini možemo podijeliti u dva sustava: sustav veledistribucije i sustav
distribucije zemnog plina.
Sustav veledistribucija pokriva teritorij cijele države, a na području Osječko-baranjske županije bogato
je razvijen, ali ne i dovršen. Tlak u plinovodima je 50 bar i po pravcima povezuje otpremne plinske
stanice, skladišta plina i mjerno redukcijske stanice (MRS-e) koje predstavljaju mjesta povezivanja
plina od veledistributera i izvorište su svake distribucijske mreže. Veledistribucijski plinovodi s
karakteristikama su vidljivi iz sljedeće tablice:
VELEDISTRIBUCIJSKI PLINOVODI
Tablica br. 79.
NAZIV PLINOVODA
Budrovac - D. Miholjac
Beničanci - Sl. Brod
D. Miholjac - Osijek
D. Miholjac - Beničanci
Beničanci - Belišće
D. Miholjac - CPS Bokšić
Beničanci – Belišće
Beničanci – Našice
Strizivojna – Ðakovo
Obod – Koška
Velimirovac – Čačinci
CPS-Bokšić – Beničanci
Sl. Brod – Vinkovci
IZVOR: INA d.d. Zagreb
DULJINA
PLINOVODA
km
95,0
53,8
50,0
12,5
24,0
20,0
24,0
17,3
7,0
7,4
23,5
8,0
63,0
KLASIFIKAC.
PLINOVODA
magistralni
magistralni
magistralni
magistralni
regionalni
regionalni
regionalni
regionalni
regionalni
spojni
spojni
tehnološki
magistralni
MAX.
RADNI
TLAK (bar)
50
50
50
50
50
50
12
50
50
50
50
50
50
PROMJER
PLINOVODA
Mm
inch
450
18
300
12
300
12
300
12
500
20
350
14
300
12
150
6
250
10
100
4
100
4
300
12
300
12
Na plinovodima su sljedeće mjerno-redukcijske stanice:
MJERNO-REDUKCIJSKE STANICE
Tablica br. 80.
MJERNO
REDUKCIJSKA
STANICA
OSIJEK 1
OSIJEK 2
BELIŠĆE
120
MJERNE
LINIJE
1
2
3
ukupno
4
5
ukupno
6
1
2
ukupno
1
2
ukupno
1
2
3
ukupno
NAZIVNI
KAPACITET
m3/sat
42500
42500
6400
48900
6400
6400
12800
2600
10000
6400
16400
10000
6400
16400
7500
19500
2600
29600
IZLAZNI
TLAK
(bar)
16
16
3
POTROŠAČ
DISTRIBUTER
IZRAVNI
POTROŠAČ
EL-TO
EL-TO
EL-TO
NAPOMENE
REZERVNA LINIJA
3
3
HEP
HEP
GRAD
GRAD
6
3
3
HEP
HEP
SARVAŠ
3
3
2
2
2
NE RADI
HEP
HEP
GRAD
BEL BELIŠĆE
BEL BELIŠĆE
HEP
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
VALPOVO
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
D. MIHOLJAC
MAGADENOVA
C
BIZOVAC
ÐAKOVO
KOŠKA
MARIJANCI
NAŠICE
NAŠICE CEMEN.
POLAZIŠTA
1
1
2
4000
4000
4000
3
3
3
HEP
HEP
1
1
2
ukupno
1
1
3
1
1000
33000
7000
40000
1600
1600
4000
16000
3
6
6
DVORAC
Ð. VODOVOD
Ð. VODOVOD
3
3
3
3
HEP
HEP
HEP
4000
1600
4000
4000
1000
3
3
3
6
3
ÐURÐENOVAC
BOKŠIĆ
FERIČANCI
STRIZIVOJNA
VILJEVO
IZVOR: INA d.d. Zagreb
1
2
1
2
1
V.S. FARMA
NAŠICECEMEN
T
PLINODOM
PLINODOM
HEP
Ð.VODOVOD
HEP
Ovako izgrađen sustav pokriva gotovo cijelu Županiju. Iznimka je samo područje Baranje na kojem
trenutno ne postoje instalacije za transport/distribuciju zemnog plina.
Iz podataka o MRS-ama vidljivo je da se plin distribuira izravnim potrošačima te ostalima posredno
preko distributera.
Distribucijske mreže su srednjetlačne (P=1-4 bar), a uključuju i dva pravca višeg tlaka: dionica OsijekSarvaš, te visokotlačni rasplet u Ðakovu pritisaka u vodu P=6 bar.
Sa MRS-a u Osijeku opskrbljuju se naselja Osijek, Višnjevac, Josipovac, Čepin, Ovčara, Livana, Briješće,
Brijest, Ivanovac, Antunovac, Tenja, Tvrđavica, Podravlje i Sarvaš.
Na MRS-u u Belišću priključene su mreže naselja Valpovo, Belišće-Bistrinci i Kitišanci.
Na MRS-u u Donjem Miholjcu priključene su mreže naselja D. Miholjac, Rakitovica, Miholjački Poreč,
Radikovci, Golinci, Sveti Ðurađ i Podgajci Podravski.
Na MRS-u u Magadenovcu priključene su mreže naselja Magadenovac, Beničanci, Kućanci, Lacići,
Šljivoševci, Malinovac.
Na MRS-u Bizovac priključene su mreže naselja Bizovac, Novaki Bizovački, Brođanci, Habjanovci,
Samatovci, Cret Bizovački, Topoline, Ladimirevci, Šag, Nard, Satnica, Petrijevci.
Na MRS-u Ðakovo priključene su mreže naselja Ðakovo, Kuševac, Ivanovci Gorjanski, Viškovci,
Forkuševci, Vučevci, Semeljci, Kešinci, Koritna, Mrzović, Vrbica.
Na MRS-u Koška priključene su mreže naselja Koška, Niza, Breznica Našička, Lug Subotički,
Harkanovci, Zelčin, Ivanovci i Marjančaci.
Na MRS-u Marijanci priključene su mreže naselja Marijanci, Bocanjevci, Gorica Valpovačka,
Vinogradci, Kunišinci, Čamagajevci, Črnkovci, Bočkinci, Gat, Veliškovci, Tiborjanci.
Na MRS-u Našice priključene su mreže naselja Našice, Markovac Našički, Vukojevci, Martin, Zoljan,
Velimirovac.
Na MRS-u Našice/cementara priključeno je i naselje Gradac Našički.
Na MRS-u Ðurđenovac priključene su mreže naselja Ðurđenovac, Sušine, Teodorovac, Pribiševci,
Gabrilovac, Našičko Novo Selo i Vučjak Feričanački.
Na MRS-u Bokšić priključene su mreže naselja Bokšić, Bokšič Lug, Šaptinovci, Klokočevci, Lipine, Lila,
Beljevina.
Na MRS-u Feričanci priključene su mreže naselja Feričanci i Valenovac.
Na MRS-u Strizivojna priključeno je naselje Strizivojna te naselja u istočnom dijelu Brodsko-posavske
županije.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
121
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Na MRS-u Viljevo priključene su mreže naselja Viljevo, Cret Viljevski, Ivanovo, Moslavina Podravska i
Krčenik Moslavački.
(b-3) Elektroenergetska mreža
Elektroenergetska infrastruktura na području Osječko-baranjske županije obuhvaća proizvodnju,
prijenos i distribuciju električne energije.
Proizvodnja električne energije
Proizvodnja električne energije za elektroenergetski sustav postoji samo u gradu Osijeku u TE-TO
Osijek koja je u okviru HEP-a, a proizvodne značajke TE-TO su:
- Instalirana snaga TE-TO Osijek
• Električna snaga
Toplinski parno turbinski blok
Waagner Biro, Austrija - TPK
- Jugoturbina-Končar - 1985. god.
= 45 MW
Dva plinsko turbinska agregata
AEG-Kanis, Njemačka - 1976. god.
2x25
UKUPNO
•Toplinska snaga
Dva parna kotla - Waagner Biro - 1985. god.
Tri steamblock kotla - Ðuro Ðaković- 1976. god.
= 50 MW
= 95 MW
2x125
= 250 t/h
3x18
= 56 t/h
Kotao na otpadnu toplinu
Steinmüller, Njemačka 1976. god.
54 t/h
- Proizvodnja
• Električna energija 1998. god.
231.719
MWh
233.143
MWh
prosjek 1994-1998. god.
• Toplinska energija 1998. god.
vrela voda
202.326
MWh
165.289 t
tehnološka para
prosjek 1991-1998. god.
vrela voda
204.076
MWh
186.679 t
tehnološka para
Cjelokupna proizvodnja predaje se u elektroenergetski sustav iz kojeg se uzimaju potrebne količine
električne energije. U 1998. godini potrošnja na razini Županije iznosila je 907.976 MWh.
Proizvodnja električne energije postoji i u industrijskoj energani u okviru Kombinata "Belišće", ali njen
značaj je prvenstveno za sam Kombinat.
Prijenos električne energije
Prijenos električne energije na području Županije ostvaruje se prijenosnim sustavima na 400 kV, 220
kV i 110 kV, koji su u Domovinskom ratu znatno oštećeni. Pojedini dijelovi prijenosnog sustava još
nisu dovedeni u funkciju.
122
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Na 400 kV naponskoj razini prijenosni sustav čini jedan trafostanica 400/110 kV TS Ernestinovo) i tri
400 kV dalekovoda (DV Ernestinovo-Tumbri kojim se povezuju istočna i zapadna Hrvatska, DV
Ernestinovo-Mladost kao veza prema SRJ i DV Ernestinovo-Ugljevik kao veza prema BiH).
Tijekom rata TS Ernestinovo je u potpunosti razorena, kao i dio 400 kV vodova oko TS Ernestinovo.
Veći dio neoštećene dionice DV 400 kV Ernestinovo-Tumbri privremeno je u pogonu (zu provizorni
220 kV vod na drvenim stupovima i dionicu DV 110 kV Ernestinovo-Ðakovo) pod naponom 220 kV
kao veza između TS Mraclin (kod Zagreba) i TS Ðakovo.
Nadalje na 220 kv naponskoj razini prijenosni sustav čine jedna trafostanica 220/110 kV (TS Ðakovo) i
dva 220 kV dalekovoda Ðakovo-Tuzla. Tijekom rata oba dalekovoda (prema BiH) su prekinuta, a 1998.
godine ponovno je stavljen u pogon jedan V 220 kV Ðakovo-Tuzla.
Na 110 kV naponskoj razini prijenosni sustav čine 110 kV nadzemni dalekovodi kojima se doprema
električna energija do glavnih potrošačkih središta Županije, te 9+1* trafostanica u vlasništvu HEP-a, i
dvrije industrijske 110/x kV. Međutim mora se napomenuti da je već dio 110 kV vodova izvan pogona
zbog razorenosti tijekom rata.
U sljedećoj tablici predočene su značajke prijenosne mreže Županije:
KARAKTERISTIKE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA
NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Tablica br. 81.
RED.
BROJ
NAPONSKA
RAZINA
(kV)
VRSTA
OBJEKTA
TS
ZDV
1.
400
KDV
Energetski
trafo
TS
ZDV
2.
220
KDV
Energetski
trafo
TS
ZDV
3.
110
KDV
Energetski
trafo
4.
35
DV
IZVOR: HEP; Direkcija za upravljanje i prijenos - Prijenosno područje Osijek
JEDINICA
MJERE
IZNOS
(postojeće)
kom
km
km
MVA
kom
kom
km
km
MVA
kom
kom
km
km
MVA
kom
km
1**
70
600***
2**
1+1*
24+13*
300+150*
2+1*
9+1*
409+28*
363+20*
13+1*
10
Napomena:
* ) Privremeni - izgrađeni za vrijeme rata
**) Nije u funkciji jer je cjelokupna TS Ernestinovo potpuno uništena
-
Veći dio 110 kV vodova je izvan pogona zbog razorenosti tijekom rata
-
DV 35 kV služi za napajanje vlastite potrošnje TS Ernestinovo, a također je razoren te ga treba obnoviti
Distribucija električne energije
Distribuciju električne energije na području Županije obavlja DP "Elektroslavonija" Osijek preko svoje
distribucijske elektroenergetske mreže.
Distribucijska mreža na 35 kV naponskoj razini služi za dopremu električne energije u neposrednu
blizinu većih skupina potrošača, a sadrži trafostanice 35/10 kV te podzemne kabelske i nadzemne
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
123
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
35 kV dalekovode. Ovim dalekovodima se TS 35/10 kV povezuju s TS 110/35 kV iz kojih se napajaju,
a također se i međusobno povezuju.
Mreža na 10 kV naponskoj razini služi za dopremu električne energije do skupina kućanstava ili
pojedinih gospodarskih ili javnih sadržaja, a sadrži trafostanice 10/0,4 kV te podzemne kabelske i
nadzemne 10 kV dalekovode. Ova razina elektroenergetske mreže prikazuje se tek u grafičkim
prilozima planova nižeg reda.
U sljedećoj tablici prikazane su značajke srednjonaponskog dijela distribucijske mreže:
KARAKTERISTIKE DISTRIBUCIJSKOG ELEKTROENERGETSKOG
SUSTAVA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Tablica br. 82.
RED.
BROJ
1.
2.
NAPON
(kV)
35
10
VRSTA
OBJEKTA
TS
ZDV
KDV
Transformator
TS
ZDV
KDV
Transformator
JEDINICA
MJERE
kom
km
km
MVA
kom
kom
km
km
MVA
kom
IZNOS
(postojeće)
19
222
76
240
38
1180
1457
371
328
1203
IZVOR: HEP; DP "Elektroslavonija" Osijek
(b-4) Centralni toplinski sustav
Na području Županije centralizirani toplinski sustav izgrađen je jedino u gradu Osijeku, dok se u
ostalim gradovima Županije toplinske potrebe podmiruju blokovskim kotlovnicama ili svaki veći
korisnik za sebe.
Centralizirani toplinski sustav (CTS) grada Osijeka počeo se razvijati 1963. godine. Sastavni dijelovi
CTS-a su: toplinski izvori, toplinska mreža, toplinske stanice i kućne instalacije grijanja kod potrošača.
Cjelokupni konzum podijeljen je u tri osnovne grupe i to: tehnološki (industrijski), poslovni i stambeni
potrošači.
•
Toplinski izvori
U Osijeku toplinske izvore CTS-a čine postrojenja u Toplani, postrojenja u Termoelektrani-toplani te
blokovske kotlovnice.
Toplana Osijek - Lokacija Toplane je u gradu Osijeku, istočno od Tvrđe. Danas postrojenja Toplane
uglavnom podmiruju samo vršna opterećenja i služe kao rezervni izvor toplinske energije. Toplinski
konzum s lokacije Toplane pokrivaju jedan parni i dva vrelovodna kotla koji su instalirani u
zajedničkoj kotlovnici i priključeni su na zajednički dimnjak. Na lokaciji Toplane koriste se dvije vrste
goriva: teško lož ulje (mazut) i zemni plin. Osnovne karakteristike glavne energetske opreme su:
-
parni kotao kapaciteta 50 t/h; gorivo je teško lož ulje (mazut),
-
vrelovodni kotao učina 35 MW; gorivo je teško lož ulje (mazut),
-
vrelovodni kotao učina 58 MW; gorivo je teško lož ulje ili zemni plin,
-
spremnici mazuta (2.000 i 3.000 m3) opremljeni istovarnom rampom i prepumpnom stanicom
goriva.
Termoelektrana-toplana Osijek - Lokacija Termoelektrane-toplane Osijek je istočna industrijska zona
grada, istočno od Toplane. Na toj lokaciji nalaze se postrojenja za proizvodnju toplinske i električne
124
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
energije. Električna energija proizvodi se u Plinsko-turbinskim agregatima te u postrojenju spojnog
procesa proizvodnje toplinske i električne energije.
Na lokaciji su prvotno izgrađena dva plinsko-turbinska agregata paketne izvedbe za vršnu
proizvodnju električne energije, s tim da je iznad jednog od njih ugrađen i kotao na otpadnu toplinu,
koji koristi izlazne plinove iz plinske turbine temperature oko 500°C. Godine 1995. rekonstrukcijom je
omogućeno da se ispušni plinovi iz plinsko-turbinskih agregata naizmjenično upućuju u kotao na
otpadnu toplinu. Taj kotao proizvodi paru za industrijske potrošače, ali samo u slučajevima kada radi
plinsko-turbinsko postrojenje, te se ne može smatrati osnovnom jedinicom toplinskog sustava.
Za proizvodnju pare, kada je plinsko-turbinski agregat van pogona, izgrađena su tri steambloc kotla
jednakih parametara kao kotao na otpadnu toplinu. Sredinom osamdesetih izgrađeni su novi izvori za
proizvodnju vrele vode i tehnološke pare u spojnom procesu, kako bi se para mogla proizvoditi i kada
je plinsko turbinski agregat van pogona. Ta postrojenja s vremenom preuzimaju najveći dio
proizvodnje tehnološke pare, a zatim i vrele vode toplinskog konzuma Osijeka, uz istovremenu
proizvodnju električne energije.
Lokacija Termoelektrane-toplane opremljena je postrojenjima i objektima za dopremu i skladištenje tri
vrste goriva: teško lož ulje (mazut), ekstra lako lož ulje i zemni plin. Parni kotlovi lože se mazutom i
zemnim plinom, dok ekstra lako ulje i zemni plin služe za pogon plinskih turbina.
Osnovne karakteristike i kapaciteti su:
-
plinsko-turbinski agregati 2x25 MW; električna snaga 2x25 MW i kapaciteta 54 t/h tehnološke
pare, gorivo zemni plin i ekstra lako ulje (rezervno gorovi),
-
parni steambloc kotlovi; toplinske snage 3x12,5 MW kapaciteta po 18 t/h pare,
-
parno turbinski agregat (blok); snage 45 MW el. i 140 MW topl; kapacitet u dva visokotlačna kotla
max. trajni učinak je 125 t/h po kotlu,
-
premnici mazuta (10.000 i 20.000 m3) i spremnik ekstra lakog ulja (10.000 m3); opremljeni
istovarnom rampom i pumpnom stanicom goriva.
Blokovske kotlovnice - Toplinski sustav grada Osijeka, osim centraliziranog toplinskog sustava s tzv.
velikim toplinskim izvorima, čine i tri blokovske kotlovnice koje pokrivaju toplinski konzum u onim
naseljima koja nisu vezana na centralizirani toplinski sustav. One pokrivaju toplinske potrebe za
grijanjem 1.048 domaćinstava, od kojih njih 757 toplinsku energiju vrele vode iz kotlovnica koriste i za
centralnu pripremu tople sanitarne vode. Potrošači vezani na blokovske kotlovnice imaju isti tretman
kao i potrošači koji se opskrbljuju iz centraliziranog toplinskog sustava. Ukupna toplinska snaga
blokovskih kotlovnica iznosi 13,1 MW, a priključna snaga 8,34 MW.
•
Toplinska mreža
Toplinska mreža CTS-a sastoji se od parovodne i vrelovodne mreže. Razvoj vrelovodne toplinske
mreže pratio je razvoj toplinskih izvora, a razvijen je isključivo dvocjevni sustav vrelovodnih mreža.
Toplinska potrošnja ne uključuje i pripremu tople vode za objekte koji se griju iz centraliziranog
toplinskog sustava. Dugoročno opredjeljenje je da se, gdje je god to moguće, za potrebe grijanja koristi
niža temperaturna razina, dakle vrelovodni sustav. Duljina vrelovodne mreže prema planovima
toplifikacije smatra se dovoljnom da uz određene zahvate u rekonstrukciji zadovolji potrebe grada za
duže razdoblje u budućnosti. Magistralna mreža građena je većim dijelom podzemnim polaganjem
isključivo u monolitne armirano-betonske kanale, što uz dobru mehaničku zaštitu omogućuje
relativno jednostavnu zamjenu cjevovoda. U novije vrijeme primjenjuje se tehnologija "beskanalnog"
polaganja s predizoliranim cijevima. U području istočne industrijske zone magistralni vrelovodi i
parovodi položeni su nadzemno. Lokacije Toplane i Termoelektrane povezane su magistralnim
cjevovodima pare i vrele vode, pa tako povezani toplinski izvori značajno povećavaju sigurnost
sustava i toplinske opskrbe potrošača. Time su stvorene mogućnosti da čitav sustav radi efikasnije,
budući da se u zajedničkom radu može optimirati rad toplinskih izvora i mreže.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
125
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Parovodna mreža toplinskog sustava građena je da zadovolji potrebe industrijskih potrošača za
tehnološkom vodenom parom, ali je ujedno u područjima kroz koje je prolazila služila i za razvoj
ogrjevnog konzuma. Najstariji parovodi polagani su u betonske polutke, a svi ostali podzemni u
monolitne armirano-betonske kanale. U istočnoj industrijskoj zoni grada, gdje su izgrađeni gotovo svi
magistralni parovodi novijeg datuma, polaganje je bilo nadzemno, zbog nižih investicijskih troškova,
zbog lakšeg pristupa i održavanja, te zbog izbjegavanja utjecaja podzemnih voda. Parovodnom
mrežom opskrbljuju se industrijski i poslovni potrošači tehnološkom parom proizvedenom u parnim
kotlovima na obje lokacije ili oduzetom iz turbine na lokaciji u dijelu grada istočno od Toplane.
Ratna oštećenja su najvećim dijelom sanirana, a ostaje da se još sanira magistralni parovod do nekih
većih industrijskih potrošača čija su postrojenja u ratu potpuno uništena te je stoga njihova budućnost
zasada upitna ("Saponia" i "Niveta" u Nemetinu).
U sljedećoj tablici navedene su osnovne karakteristike vrelovodne i parovodne mreže toplinskog
sustava Osijeka:
VRELOVODNA I PAROVODNA MREŽA
TOPLINSKOG SUSTAVA OSIJEKA
Tablica br. 83.
R.
BR.
NAZIVNI
VRELOVOD
PROMJER
Nadzemno
Podzemno
Ukupno
Nadzemno
mm
m
m
m
m
MAGISTRALNI VODOVODI
1.
NO 550
2058
3447
5505
0
2.
NO 400
1070
1070
1324
3.
NO 350
325
325
0
4.
NO 300
312
312
0
5.
NO 250
3420
3420
0
6.
NO 200
1483
1483
707
UKUPNO
2058
10057
12115
2031
ODVOJCI I PRIKLJUČCI
7.
NO32-NO150
26650
26650
170
SVEUKUPNO
2058
36707
38765
2201
IZVOR: HEP d.d., Direkcija za proizvodnju, Sektor za toplinarstvo - Pogon Osijek
PAROVOD
Podzemno
m
Ukupno
m
SVEUKUPNO
m
0
1296
0
696
439
2274
4705
0
2620
0
696
439
2981
6736
5505
3690
325
1008
3859
4464
18851
1620
6325
1790
8.526
28440
47291
Napomena: - Navedene duljine predstavljaju duljinu trase cjevovoda
- Zbog mjerila u grafičkim prilozima toplinska mreža neće biti prikazana
- Bez magistralnog parovoda za Saponiu u Nemetinu (3,5 km) koji je tijekom rata totalno oštećen i nije u funkciji
(b-5) Alternativni izvori energije
Na području Županije postoje alternativni izvori energije od kojih se neki koriste stalno, neki čija
eksploatacija je započela od nedavno, te neki koji su na ovom području neistraženi alternativni
energetski potencijal.
Na području Županije ne koristi se hidropotencijal za male hidroelektrane, jer nije ni potpuno istražen.
Ogrjevno drvo i drvni otpad su energent koji se kontinuirano koristi na području Županije. Točna
potrošnja ogrjevnog drveta na području Županije ne može se egzaktno ustanoviti jer se većina
potrošnje odnosi na potrošnju u kućanstvima, a putovi i nosioci distribucije u većini slučajeva nisu
poznati.
Prema do sada istraženim podacima na području Županije ogrjevno drvo i drvni otpad zastupljeni su
u strukturi ukupne potrošnje gospodarstva i kućanstava s 6-8%, jer industrijske energane često koriste
za proizvodnju energije (za vlastite potrebe) drvo i drveni otpad, što se vrlo teško evidentira.
Biljni otpad i biomasa vrlo je često korišteni energent u ruralnim sredinama Županije.
126
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Premda postoje velike količine biljnih otpadaka i ostale biomase na području Županije, a potrošnja je
kontinuirana od davnina, nije utvrđeno ni približno kolika je ta potrošnja.
U novije vrijeme se u svijetu sve više eksploatira i bioplin koji nastaje iz stočnih ekskremenata,
poljoprivrednih otpadaka, ostataka hrane, šumske biomase, otpadaka mesne industrije, neke vrste
otpadnih voda, ljudskih ekskremenata i dr.
Na cjelokupnom području Panonskog bazena uočene su velike količine termalnih i termomineralnih
voda koje se u ostalim panonskim zemljama već dulji niz godina višestruko koriste.
Na području Županije su pronađene termalne i termomineralne vode na lokalitetima kod: Ðakovačke
Breznice, Bizovca, Madarinaca kod Bizovca i Ernestinova.
Korištenje energije sunca na području Županije samo je sporadično i to kao dopuna konvencionalnim
izvorima energije, a energija vjetra do sada nije korištena.
c) Vodnogospodarski sustav
(c-1) Vodoopskrba
Vodoopskrba Osječko-baranjske županije je organizirana u 7 vodoopskrbnih područja. Granice ovih
područja ne koincidiraju nužno s teritorijalnim ustrojstvom lokalne samouprave (7 gradova i 35
općina) jer se temelje na čimbenicima koji utječu na uspostavu tehnički korektnih i ekonomičnih
koncepcija, a u svezi s raspoloživim crpilištima. Iz tih je razloga pregled osnovnih karakteristika
sustava vodoopskrbe prikazan prema vodoopskrbnim područjima i njihovim podsustavima, a radi
kompatibilnosti s ostalim dijelovima stanja prema teritorijalnoj podjeli.
Postojeće stanje izgrađenosti transportne i distribucijske vodovodne mreže te crpilišta rezultat su prije
svega rješavanja pitanja vodoopskrbe gradova i većih naselja tako da je u ovom trenutku na prostoru
Županije u funkciji nekoliko većih sustava vodoopskrbe i to:
–
–
–
–
u vodoopskrbnom području Osijek:
•
vodoopskrbni sustav Osijeka i okolnih naselja,
•
vodoopskrbni sustav Čepin,
•
vodoopskrbni sustav Dalj-Erdut.
u vodoopskrbnom području Našice:
•
vodoopskrbni sustav Našica i okolnih naselja,
•
vodoopskrbni sustav Ðurđenovac.
u vodoopskrbnom području Ðakovo:
•
vodoopskrbni sustav Ðakova i okolnih mjesta,
•
vodoopskrbni sustav Semeljci-Kutina.
u vodoopskrbnom području Valpovo:
•
–
u vodoopskrbnom području Belišće:
•
–
vodoopskrbni sustav Belišća i okolnih mjesta.
u vodoopskrbnom području Donji Miholjac:
•
–
vodoopskrbni sustav Valpova i okolnih mjesta.
vodoopskrbni sustav Donji Miholjac.
u vodoopskrbnom podruju Beli Manastir:
•
vodoopskrbni sustav Beli Manastir,
•
vodoopskrbni sustav Darda-Bilje,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
127
POLAZIŠTA
•
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
vodoopskrbni sustav Kneževi Vinogradi.
U vodoopskrbi djeluje i niz manjih vodovoda i to:
–
"vodovod Kuševac" – Viškovci,
–
"vodovod Ivanovci" – Tomašanci,
–
"vodovod Ðakovačka Breznica-Levanjska Varoš",
–
"vodovod Gorjani",
–
"vodovod Široko Polje",
–
"vodovod Trnava",
–
"vodovod Strizivojna",
–
"vodovod Ðurđanci",
–
"vodovod Bijelo Brdo",
–
"vodovod Valenovac",
–
"vodovod Laslovo",
–
"vodovod Ada",
–
"vodovod Beketinci",
–
"vodovod Čokadinci",
–
"vodovod Sarvaš",
–
"vodovod Aljmaš",
–
"vodovod Gašinci",
–
"vodovod Punitovci",
–
"vodovod Petrova Slatina",
–
"vodovod Kneževo",
–
"vodovod Novo Nevesinje",
–
"vodovod Novi Bezdan".
Organizacijska struktura gospodarenja javnim vodoopskrbnim sustavima uglavnom počiva na
komunalno-gospodarstvenim tvrtkama koje se iz domena javnih poduzeća transformiraju u tržišna
društva kapitala s koncesijom za zahvaćanje vode. Sukladno važećoj zakonskoj regulativi, ove tvrtke
moraju biti ekipirane i opremljene za ovu vrstu djelatnosti i provoditi javnu vodoopskrbu kao
registrirana tvrtka koja je za tu djelatnost dobila koncesiju. Uz izuzetak pokušaja manjih naselja da
samostalno organiziraju i upravljaju javnom vodoopskrbom, velika većina javne vodoopskrbe
organizirana je kroz vodoopskrbne tvrtke i to:
–
"Vodovod Osijek",
–
"Vodovod grada Našica",
–
"Vodovod Ðakovo",
–
"Vodovod Valpovo",
–
"Dvorac Valpovo",
–
"Kombel Belišće",
–
"Vodoopskrba Darda",
128
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
–
"Park Donji Miholjac",
–
"Urednost Čepin",
–
"Komus Beli Manastir",
–
"Čvorkovac" Dalj,
–
"Rad Ðurđenovac".
POLAZIŠTA
Stanje legalizacije i upravno-pravne osnove vodoopskrbnih sustava na području Županije nije
zadovoljavajuće. Koncesije za zahvaćanje voda priskrbili su sljedeći sustavi (stanje na kraju 1998.
godine):
–
Komunalno gospodarstvo "Park" d.o.o. Donji Miholjac,
–
"Belišće" d.d. Belišće,
–
"Ðakovački vodovod" d.o.o. Ðakovo,
–
Komunalno poduzeće "Našički vodovod" p.o. Našice.
Navedeni sustavi također zadovoljavaju tražene kriterije sukladno Pravilniku o posebnim uvjetima za
obavljanje vodoopskrbne djelatnosti (NN 82/96.).
Uz navedene tvrtke postoji niz vodovoda kojima upravljaju općine. Kako je na području Republike
Hrvatske donesen Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti – NN 82/96.,
to su definirani minimalni uvjeti tehničke opremljenosti i stručne osposobljenosti za obavljanje iste.
Osnovni element za zadovoljenje kriterija za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti i pribavljanje
pozitivnog mišljenja Državne uprave za vode je kapacitet vodoopskrbnog sustava (u l/s) i dužina
vodoopskrbne mreže (u km).
Za veće od navedenih vodoopskrbnih sustava slijedi kratak opis i pregled elemenata sustava.
–
Vodoopskrbni sustav Osijek
Postojeći vodoopskrbni sustav grada Osijeka s prigradskim naseljima Višnjevac, Josipovac, Sveta Ana,
Antunovac, Brijest, Briješće, Livana, Tenja, Tvrđavica Podravlje, zasnovan je na zahvatanju podzemnih
voda na crpilištu "Vinogradi" – 18 zdenaca, njenom transportu cjevovodom neprerađene vode u
dužini cca 11 km do postrojenja za preradu vode na lokalitetu "NEBO PUSTARA", kapaciteta 600+350
l/sec, da bi se potom pročišćena pitka voda preko crpnog postrojenja i vodovodne mreže distribuirala
do krajnjih potrošača.
Raspoloživa crpna količina vode na crpilištu "Vinogradi" iznosi 600 l/sec, dok je ukupni instalirani
kapacitet crpki 720 l/sec, u čemu je sadržana određena rezerva namijenjena sigurnosti pogona.
Trenutno, vodoopskrbni sustav grada Osijeka s prigradskim naseljima ima cca 400 km tlačnih vodova
sa cca 22.000 vodovodnih priključaka preko kojih se ostvaruje vodoopskrba navedenog područja.
Putem vodoopskrbnog sustava pokrivenost pučanstva je cca 92%, odnosno, na sustav je priključeno
preko 100.000 žitelja s dijelom industrije koja zahtijeva kvalitet sanitarne vode ili gdje je učešće
tehnološke vode neznatno.
Veliki potrošači vode koji ne zahtijevaju sanitarni kvalitet vode kao npr. "Tvornica šećera", "Saponia"
(tvornica deterdženata), "OLT" (Osječka ljevaonica). "Kožarska industrija" i slični imaju svoje sustave
tehnološke vode.
Crpilište "Vinogradi" zajedno sa cjevovodom sirove vode i pogonom aeracije, izgrađeni su i stavljeni u
pogon 1984. god. Do tada se za opskrbu grada koristila rijeka Drava sa zahvatom na crpnoj stanici
"Pampas" te preradom vode na lokaciji "NEBO PUSTARA". Kapacitet starog postrojenja za
pročišćavanje dravske vode je (900 + 1.500 m3/h) 2.400 m3/h. Razlog prelaska s dravske vode na
podzemnu – bunarsku vodu, je povećanje stupnja zagađenja Drave uz vrlo veliku fluktuaciju s
promjenama vodostaja.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
129
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Vodozahvat na Dravi je rekonstruiran i sada se koristi kao dopunsko i zamjensko crpilište kapaciteta
350 l/s. Ova voda u kombinaciji s vodom iz crpilišta "Vinogradi" osigurava mogućnost kvalitetne
prerade do nivoa pitke vode. Na vodozahvatu "Pampas" instalirani kapacitet crpnog postrojenja je 600
l/s, a služi za interventne potrebe.
Raspoloživi kapaciteti prerade vode za sada zadovoljavaju. Rekonstrukcijom tlačnog sklopa osiguran
je funkcionalni rad sustava. U pogonu je i rezervoarski prostor veličine 10.000 m3 vode za osiguranje
satnih oscilacija. Dezinfekcija vode provodi se plinskim klorom.
Kratak pregled elemenata sustava:
•
vodoopskrbnim sustavom upravlja "VODOVOD-OSIJEK",
•
osnovno crpilište je crpilište "Vinogradi" kapaciteta 600 l/s,
•
zahvat na rijeci Dravi je kapaciteta 350 l/s, a po potrebi je moguće povećanje do 600 l/s,
•
vodoopskrbni sustav uključuje sljedeća naselja: Osijek, Višnjevac, Tenja, Josipovac, Sveta Ana,
Antunovac, Brijest, Briješće, Livana, Tvrđavic, Podravlje, Nemetin i Ivanovac,
•
prerada vode "Nebo Pustara" kapaciteta 600 l/s,
•
tlačni sklop prema potrošačima je kapaciteta 800 l/s,
•
ukupna duljina distribucijske vodovodne mreže cca 400 km,
•
vodosprema 10.000 m3,
•
zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka s izvorišta i na specifičnim točkama
sustava, a analize vode uzimaju se jednom tjedno - "Kanalizacija-Osijek",
•
dezinfekcija se vrši plinskim klorom.
–
Vodoopskrbni sustav Našice
Vodoopskrbni sustav grada Našica obuhvaća grad Našice i dijelove općina Donja Motičina, Podgorač i
Ðurđenovac. Cjelokupan sustav temelji se na korištenju podzemne vode sa crpilišta "Velimirovac" te
zahvatu vode iz nekoliko kaptaža starijeg datuma na lokacijama Seona i Gornja Motičina.
Sustav se sastoji od izvorišta i crpilišta, transportne i distribucijske vodovodne mreže i rezervoarskog
prostora – vodotoranj u Našicama 330 m3 i rezervoar Tajnovac 300 m3.
Ukupna dužina vodoopskrbne mreže iznosi 140 km.
Crpilište "Velimirovac", kao osnov sustava, sastoji se od tri bušena zdenca pojedinačne izdašnosti 3040 l/sec, od kojih su u pogonu uvijek dva. Zahvaćena sirova voda ima povećani sadržaj željeza i
mangana, pa su ranije izgrađeni uređaji za preradu kapaciteta 60 l/sec, kojima je dodana tijekom 1996.
godine prerada vode za dodatnih 90 l/s – ukupno 150 l/s. Na crpilištu se nalazi i rezervoarski prostor
veličine 4x75 m3 (stari i novi pogon). Dezinfekcija vode je klor dioksidom kapaciteta 230 l/s.
Nakon pročišćavanja voda se putem tlačne distribucijske stanice kapaciteta 80 l/s tlači u transportnu i
vodoopskrbnu mrežu i vodotoranj smješten u centru Našica.
Izvorišta brdskog predjela zahvaćaju vode prigorskih vodonosnika, dobre su kvalitete i povoljnog
visinskog položaja u odnosu na potrošače no male su izdašnosti (prosječno cca 5-12 l/sec) te kao takve
ne mogu bitno utjecati na razvoj vodoopskrbe područja Našica. Osim toga, u razdoblju kiša dolazi i do
zamućenja ovih izvorišta.
U brdskom predjelu nalazi se crpilište "Toplice" s bušenim zdencem kapaciteta do 12 l/s.
U posljednjih godinu dana vršena su ispitivanja oko izvorišta Seona, gdje bi bilo moguće instalirati
bunarsku crpku kapaciteta do 10 l/s.
130
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Provedenim istraživanjima ustanovljeno je da su istražni kapaciteti postojećeg crpilišta "Velimirovac"
znatno veći od onih koji se danas eksploatiraju te postoji realna mogućnost proširenja crpilišta za
daljnjih cca 90 l/sec.
Kvaliteta podzemne vode analizirana je tijekom dosadašnjeg rada sustava. Rezultati analiza zahvaćene
podzemne vode ukazuju na povišen sadržaj željeza, mangana i amonijaka.
Kratak pregled elemenata sustava:
•
vodoopskrbnim sustavom upravlja KP "Našički vodovod", posjeduje koncesiju za zahvaćanje vode
i pozitivno mišljenje Državne uprave za vodu za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti,
•
vodoopskrbni sustav uključuje sljedeća naselja: Našice, Gornja Motičina, Kelešinka, Markovac
Našički, Martin, Pribiševci, Seona, Stipanovci, Velimirovac, Vukojevci, Zoljan, Donja Motičina,
Jelisavac, Lađanska, Ribnjak, Lila i Feričanci,
•
zahvat vode na crpilištu "Velimirovac" kapaciteta je 80 l/s s mogućnošću proširenja,
•
tlačni sklop je kapaciteta 120 l/sec kapaciteta do 20 l/sec,
•
brdski izvori crpilište "Toplice" i kaptaže Seona,
•
ukupno isporučena voda unutar sustava 60 l/s (220 m3/h) od toga stanovništvo 40 l/s (140 m3/h)
i industrija 20 l/s (80 m3/h),
•
ukupna duljina distribucijske vodovodne mreže cca 140 km.
•
spremnici:
•
vodotoranj u Našicama 330 m3 i Tajnovac 300 m3 ,
•
vodosprema na postrojenju prerade vode 4x75 m3 .
•
zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka s izvorišta i na specifičnim točkama
sustava, a analize vode uzimaju se jednom mjesečno - "Zavod za javno zdravstvo" Osijek
•
dezinfekcija vode je pomoću klor dioksida na crpilištu "Velimirovac" i pomoću natrij-hipoklorita u
brdskim izvorištima
–
Vodoopskrbni sustav Donji Miholjac
Vodoopskrbni sustav Donji Miholjac obuhvaća grad Donji Miholjac s tendencijom razvoja na okolna
prigradska naselja i mjesta.
Sustav se sastoji od zahvata vode na crpilištu "Donji Miholjac", prerade vode, te distribucijske
vodovodne mreže grada dužine 40 km, magistralnog vodovoda D. Miholjac-Miholjački Poreč, dužine
8 km i dijela spojnog cjevovoda Rakitovica – Sv. Ðurađ, dužine 1,25 km.
Za potrebe opskrbe grada vodom izvedena je 1981. godine vodna stanica na prethodno uređenom
vodocrpilištu kapaciteta 20 l/sec da bi se 1995. godine izvršilo proširenje postrojenja za preradu vode
na 40 l/sec.
Do 1981. godine opskrba kućanstava bila je individualno putem vlastitih bunara i hidroforskih
uređaja. Izgradnjom vodocrpilišta paralelno počinje intenzivna gradnja vodovodne mreže iako su prvi
cjevovodi postavljeni već 1976. godine. Izgrađenost vodovodne mreže je preko 90% odnosno na
vodovodnu mrežu je priključeno 1.600 kućanstava i 100 priključaka tvrtki.
Cjelokupna distribucijska vodovodna mreža izgrađena je od plastičnih vodovodnih cijevi profila DN
50-250 dok je magistralni vod do Miholjačkog Poreča izveden od duktilnih vodovodnih cijevi DN 350 i
DN 300, a spojni prema Rakitovici od PEHD 225. Ukupna je dužina 49 km.
Na crpilištu "Donji Miholjac" započete su aktivnosti na sanaciji tehnološkog dijela prerade vode
(ugrađen jedan uređaj kapaciteta 15 l/s) te je izrađena projektna dokumentacija za proširenje
preradbenih kapaciteta na 60 l/s. Nužne su dorade u tehnološkom i funkcionalnom smislu radi
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
131
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
usklađenja nove opreme i osiguranja zadovoljavajućih karakteristika pitke vode koje do sada nisu
postignute.
Kvaliteta podzemne vode analizirana je tijekom dosadašnjeg rada sustava. Rezultati analiza zahvaćene
podzemne vode pokazuju na visok sadržaj željeza, mangana i amonijaka.
Kratki pregled elemenata sustava:
•
vodoopskrbnim sustavom upravlja KG "Park" d.o.o. Donji Miholjac,
•
zahvat i prerada vode na crpilištu 40 l/s,
•
ukupna dužina distribucijske vodovodne mreže cca 49 km,
•
spremnici sirove i pitke vode na crpilištu,
–
rezervoar sirove vode 2x100 m3 ,
–
rezervoar pitke vode 240+60 m3 ,
•
zahvat vode – dva bušena zdenca 2x20 l/sec,
•
zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka s izvorišta i na specifičnim točkama
sustava, a analize vode uzimaju se jednom mjesečno - "Zavod za javno zdravstvo" Osijek.
–
Vodoopskrbni sustav Valpovo
Vodoopskrbni sustav Valpovo baziran je na vodozahvatu vode na rijeci Dravi u krugu Kombinata
"Belišće" s kojeg preuzima obrađenu i pročišćenu vodu, te crpilištu "Jarčevac" istočno od Valpova, koje
je u fazi probnog pogona i razvoja.
Zahvat vode iz rijeke Drave "Belišću" d.d., kapaciteta 56 l/s, u osigurava vodu za domaćinstva i
tehnološku vodu, te je po preradi i pročišćavanju isporučuje korisnicima: industriji - "Belišću" d.d.;
"Kombelu" d.o.o. Belišće i "Dvorcu" d.o.o. Valpovo kao distributerima. Na taj se način vodoopskrbni
sustav Valpovo opskrbljuje najvećim dijelom pitke vode.
Crpilište "Jarčevac" koncipirano je kao tlačno-opskrbni sustav koji prethodno pročišćenu podzemnu
vodu tlačnim crpkama tlači u transportnu i distribucijsku vodovodnu mrežu. Vodoopskrbni sustav
formiran je tako da se sastoji od pet osnovnih funkcionalnih elemenata. Crpilište "Jarčevac" – 25 l/s,
postrojenje za preradu vode – 15 l/s, vodospremnika čiste vode 170 m3, distribucijske crpne stanice 25
l/s i sustava distribucije koju čine transportno distribucijski vodovi. Ovo crpilište je u fazi pilot
projekta ispitivanja podobne tehnologije za preradu vode.
Koncepcija razvitka vodoopskrbnog područja Valpovo je orijentirana prema korištenju crpilišta
Jarčevac za ukupnu vodoopskrbu vodoopskrbnog područja Valpovo, za što je nužno širenje crpilišta i
postrojenja za preradu vode.
Postojeće i potencijalno prošireno crpilište "Jarčevac" smješteno je u međurječju Drave i Karašice. Na
osnovu globalnih hidrogeoloških istraživanja s ciljem zahvaćanja maksimalno raspoloživih količina
podzemnih voda na crpilištu "Jarčevac" procijenjena je maksimalna izdašnost crpilišta na cca 400/sec.
Kvaliteta podzemne vode analizirana je tijekom osvajanja pojedinih bušotina i crpljenja zdenca.
Rezultati analiza pokazuju na povišen sadržaj željeza, mangana i fosilnog amonijaka, dok pojava
zagađenja podzemnih voda nije zapažena.
Izvršene analize zahtjeva sadašnjih potrošača na prostoru izgrađene vodoopskrbne mreže uz punu
priključenost pokazuju da bi bilo potrebno osigurati u danu maksimalne potrošnje cca 60 l/sec, a u
danu srednje potrošnje cca 45 l/sec.
Opskrbna i distribucijska mreža u ukupnoj dužini 58 km granastog je tipa s dugim dovodnim
vodovima do krajnjih korisnika gdje je nužno izvesti vodotornjeve. Cjelokupna mreža ovog područja
je izvedena.
132
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Kratak pregled elemenata sustava:
•
vodoopskrbnim sustavom upravlja "Dvorac" d.o.o. Valpovo,
•
vodoopskrbni sustav uključuje sljedeća naselja: Valpovo, Šag, Petrijevci, Bizovac, Samatovci,
Satnica, Ladimirevci, Marjančaci, Ivanovci, Zelčin, Harkanovci, Nard, Cret Bizovački, Novaki
Bizovački, Brođanci, Habjanovci,
•
veći dio vodoopskrbnog sustava Valpovo opskrbljuje se vodom sa zahvata i postrojenja za
pročišćavanje voda rijeke Drave u "Belišću" d.d., ukupnog kapaciteta 56 l/s,
•
izvorište i prerada vode na lokaciji "Jarčevac",
•
–
zahvat podzemne vode bušenim zdencem, maksimalne izdašnosti cca 30-40 l/sec,
–
crpna stanica nad zdencem, kapaciteta Q 15 l/sec,
–
postrojenje za preradu vode, kapaciteta 15 l/sec (kao pilot postrojenje za konačnu fazu
izgradnje),
–
poluukopani vodospremnik čiste vode zapremine 170 m3 ,
–
distribucijska crpna stanica max. Kapaciteta 25 l/sec, H man.=60 m,
sustav transportnih i distribucijskih cjevovoda ukupne dužine cca 58 km.
–
Vodoopskrbni sustav Ðakovo
Vodoopskrbno područje Ðakovo za koje je nadležna komunalna tvrtka "Ðakovački vodovod" Ðakovo
obuhvaća nekoliko zasebnih vodoopskrbnih sustava te manjih vodovoda od kojih je najznačajniji
vodoopskrbni sustav grada Ðakova, koji obuhvaća grad Ðakovo te naselja: Ðakovačka Satnica,
Ðakovački Selci, Piškorevci, Budrovci, Novi Perkovci i Pisak.
Uz navedeni sustav postoji još nekoliko sustava i to vodoopskrbni sustav Viškovci-Semeljci-KoritnaForkuševci-Vučevci: Vodoopskrbni sustav Mrzović-Vrbica; vodoopskrbni sustav Ðurđanci;
vodoopskrbni sustav Široko Polje; vodoopskrbni sustav Gašinci; vodoopskrbni sustav IvanovciTomašanci-Kuševac; vodoopskrbni sustav Ðakovačka Breznica-Levanjska Varoš; vodoopskrbni sustav
Gorjani; vodoopskrbni sustav Punitovci-Josipovac Punitovački; vodoopskrbni sustav Trnava-Lapovci;
vodoopskrbni sustav Strizivojna. Svaki od navedenih sustava funkcionira zasebno, a pojedina crpilišta
(Semeljci, Široko Polje i druga) imaju postrojenja za pročišćavanje voda. Ove sustave karakterizira
velika prostorna rasprostranjenost i mala potrošnja po sustavu. Navedeni sustavi novijeg su datuma te
za sada funkcioniraju bez većih problema.
Vodoopskrbni sustav Ðakovo sastoji se od zahvata podzemne vode na tri crpilišta, tlačnih ili
hidroforskih stanica te transportne i distribucijske vodovodne mreže. Osim crpilišta "Trslana" koje je
na južnom dijelu Ðakova, ostala dva zahvata ("Pašin Bunar" i "Bazen") su u naselju bez osiguranih i
definiranih zona sanitarne zaštite.
Kvaliteta podzemne vode na granici je prema MDK i nema prerade vode prije distribucije u javni
vodoopskrbni sustav.
Ovo područje karakteriziraju tanki vodonosnici kvartarnih naslaga što ne pruža mogućnost značajnih
zahvata vode u prostoru.
Kratak pregled elemenata sustava:
•
vodoopskrbnim sustavom upravlja komunalno poduzeće "Ðakovački vodovod" Ðakovo,
•
na području postoji osnovni vodoopskrbni sustav Ðakovo s tri crpilišta te 11 manjih
vodoopskrbnih sustava – veliki razgranati pojedinačni sustavi,
•
nedostatak značajnijeg crpilišta, što se zamjenjuje s velikim brojem malih crpilišta
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
133
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
•
zahvaćena podzemna voda uglavnom ne zadovoljava tražene kriterije za pitku vodu te se na
pojedinim crpilištima prerađuje (Semeljci, Široko Polje), distribuira kao tehnološka voda
(Punitovci i slično), ili je na rubnim granicama prema MDK (Ðakovo),
•
ukupna dužina distribucijske vodovodne mreže cca 85 km,
•
spremnici pitke vode na crpilištu "Trslana",
–
•
rezervoar pitke vode 2x1.500 m3 i 2x200 m3 ,
zahvat podzemne vode,
•
–
crpilište "Trslana", 5 zdenaca cca 80 l/sec,
–
crpilište "Pašin bunar", cca 14 l/sec,
–
crpilište "Bazen",
zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka s izvorišta i na specifičnim točkama
sustava, a analize vode uzimaju se jednom mjesečno - "Zavod za javno zdravstvo" Osijek.
Vodoopskrbni sustav Belišće
–
Vodoopskrbni sustav Belišće baziran je na vodozahvatu vode na rijeci Dravi u krugu Kombinata
"Belišće", kapaciteta 56 l/s. Zahvaćena voda ide na postrojenje za preradu vode, a potom preko
vodospreme i distribucijske tlačne stanice u distribucijsku vodovodnu mrežu, dok dio koristi "Belišće"
d.d. za svoje tehnološke potrebe.
Ovaj sustav osigurava pitku vodu za potrebe industrije "Belišće" d.d., kao i za potrebe vodoopskrbnog
sustava Valpovo i vodoopskrbnog sustava Belišće.
Javnu vodoopskrbu na području Belišća provodi komunalna tvrtka "Kombel" d.o.o. Belišće koja
preuzima pitku vodu od "Belišća" d.d. i distribuira do potrošača; gradu Belišću i naseljima Bistrinci,
Tiborjanci, Veliškovci, Gat i Kitišanci. Osim samog grada Belišća, mreža ostalih naselja je nova.
Prerada voda rijeke Drave zahtijeva veliku pozornost obzirom na značajne oscilacije kvalitete vode.
Rezervoarski prostor za sada je definiran samo na mjestu prerade vode, dok je zbog granastog tipa
mreže s udaljenim krajnjim korisnicima potrebno izvesti vodotornjeve.
Kratak pregled elemenata sustava:
•
vodoopskrbnim sustavom upravlja "Kombel" d.o.o. Belišće,
•
vodoopskrbni sustav uključuje sljedeća naselja: Belišće, Bistrinci, Kitišanci, Veliškovci, Tiborjanci,
Vinogradci, Gorica i Bocanjevci, te isporuku vode vodoopskrbnom sustavu Valpovo,
•
vodozahvat na rijeci Dravi,
–
crpilište dravske vode u krugu kombinata "Belišće",
–
postrojenje za preradu vode,
–
vodosprema čiste vode i distribucijska crpna stanica maksimalnog kapaciteta 65 l/sec,
•
ukupna dužina transportno-distribucijske vodovodne mreže iznosi cca 40 km,
•
zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka sa zahvata vode na Dravi i na
specifičnim točkama sustava, a analize vode se provode jednom mjesečno - "Belišće" d.d. – vlastiti
laboratorij,
•
dezinfekcija plinskim klorom.
Vodoopskrbni sustav Beli Manastir
Vodoopskrbnim sustavom upravlja komunalno poduzeće «Komus» Beli Manastir. Osnov
vodoopskrbe čini crpilište "Livade" kapaciteta 50 l/s. Kvalitet vode na ovom crpilištu je takav da
134
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
osigurava mogućnost distribucije vode bez prerade. Ograničeni raspoloživi kapaciteti vodonosnika ne
osiguravaju mogućnost značajnog povećanja zahvata vode.
Vodoopskrbni sustav obuhvaća naselja Beli Manastir, Branjin Vrh, Šumarine, Šećerana i Karanac.
VODOOPSKRBNI SUSTAV BELI MANASTIR
Tablica br. 84.
GRAD/NASELJE
Beli Manastir
Šećerana
Šumarina
Branjin Vrh
Karanac
DUŽINA MREŽE
(km)
40,25
7,2
3,2
14,7
14,45
BROJ KUĆNIH
PRIKLJUČAKA
3.500
243
218
526
487
Kratak pregled elemenata sustava:
•
vodoopskrbnim sustavom upravlja "Komus" d.o.o. Beli Manastir,
•
sustav vodoopskrbe Beli Manastir sastoji se od 5 zdenaca dubine 60-80 m, ukupne izdašnosti 44
l/sec i vodospremnika zapremine 1.500 m3 ,
•
vodoopskrbni sustav je dosta kompaktan i granatog je oblika. Za daljnje širenje sustava nužno je
osigurati dodatne izvore vode.
Crpilišta spomenuta u prethodnom pregledu se najvećim dijelom zasnivaju na crpljenju podzemnih
voda, manjim dijelom na zahvaćanju vode iz rijeke Drave, a gotovo neznatnim na zahvatima vode iz
prigorskih vodonosnika.
Sadašnje stanje crpilišta može se iskazati i kroz sljedeću podjelu:
Crpilišta subregionalnog značenja na području Županije:
•
"Vinogradi" – Osijek (600 l/s),
•
"Trslana" – Ðakovo (70 l/s),
•
"Velimirovac" – Našice (150 l/s).
Crpilišta regionalnog značenja na području Županije:
•
"Mece" (80 l/s),
•
"Donji Miholjac" (40 l/s),
•
"Belišće" (56 l/s),
•
"Jarčevac" – Valpovo (cca 15 l/s – probni pogon),
•
"Ðurđenovac" (40 l/s),
•
"Beli Manastir" (cca 40 l/s),
•
"Kneževi Vinogradi" (25 l/s),
•
"Semeljci" (25 l/s),
•
"Čepin" (60 l/s).
Crpilišta lokalnog značenja na području Županije:
•
manji zasebni zahvati vode za pojedina naselja:Kuševac, Gorjani, Široko Polje, Ðakovačka
Breznica, Trnava, Strizivojna, Ðurđanci, Bijelo Brdo, Valenovac, Laslovo, Ada, Beketinci,
Čokadinci, Sarvaš, Kneževo, Novo Nevesinje, Novi Bezdan
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
135
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Crpilišta regionalnog i lokalnog karaktera osiguravaju vodoopskrbu grupe naselja ili pojedinih
gradova ili individualnih naselja i nisu osnova za razvoj šire javne vodoopskrbe Županije. Crpilišta ili
zahvati vode od subregionalnog odnosno županijskog značenja osnova su za opskrbu vodom
gradova, ali i osnova sadašnjeg sustava vodoopskrbe Županije. Trenutno se sa crpilišta i zahvata vode
od subregionalnog županijskog značenja distribuira oko 70% ukupne zahvaćene i crpljene vode.
Zone sanitarne zaštite imaju definirana i usvojena sljedeća crpilišta (temeljem Pravilnika NN 22/86.):
•
"Vinogradi" – Osijek,
•
"D. Miholjac" – Donji Miholjac,
•
"Trslana" – Ðakovo,
•
"Velimirovac" – Našice,
•
"Mece" – Darda,
•
"Beli Manastir",
•
"Jarčevac".
dok kod ostalih crpilišta ista nisu definirana i propisana.
Analize i praćenje kvalitete vode vrše se od strane ovlaštenih laboratorija. Na području Županije ovu
vrstu djelatnosti mogu obavljati "Zavod za javno zdravstvo" Osijek i "Kanalizacija" Osijek za javne
potrebe, te "Belišće" d.d. za vlastite potrebe. Kvalitet pitke vode uglavnom zadovoljava nakon obrade
na javnim vodovodima – crpilištima regionalnog i subregionalnog značenja (izuzev povremeno "Donji
Miholjac" i "Kneževi Vinogradi"), kao i na većem broju crpilišta lokalnog značenja, gdje se ne provodi
sustavno praćenje kvalitete.
Pregled karakteristika i mogućnosti postojećih i regionalnih potencijala crpilišta daju se u sljedećoj
tablici:
OBILJEŽJA I MOGUĆNOSTI POSTOJEĆIH I REGIONALNIH POTENCIJALA CRPILIŠTA
Talbica br. 85.
VODOOPSKRBNO
PODRUČJE
VODOOPSKRBNI
SUSTAV
CRPILIŠTE
/IZVORIŠTE/
PROJEKTIRANA
IZDAŠNOST
CRPILIŠTA
(l/s)
600
50
INSTALIRANA
IZDAŠNOST
CRPILIŠTA
(l/s)
720
50
40
25
15
30
-
80
12
56
25
56
MOGUĆE
POVEĆANJE
IZDAŠNOSTI
(l/s)
0
nije analiziran
0
40
130
5
nije analiziran
0
50
80
0
440
150
10
nije analiziran
0
80
0
0
600
600
600
0
0
600
0
0
1.846
0
0
1.908
1.595
946
500
200
1.685
500
200
3.561
Osijek
Čepin
Vinogradi
Čepin
Dalj-Erdut
Našice
Našice
Našice
Dalj
Velimirovac
Seona
Motičina
10
120
5
10
10
90
5
10
Beli Manastir
Ðurđenovac
Ðakovo
Semeljci
Valpovo
Donji Miholjac
Beli Manastir
Beli Manastir
Ðurđenovac
Trslana
Semeljci
Jarčevac
Donji Miholjac
Livada
Brdo
50
70
25
40
60
50
5
50
70
25
25
40
50
5
Belišće
Darda-Bilje
K. Vinogradi
Belišće
80
25
56
Osijek
Osijek
Mece
Prosine
Belišće
Drava
PampasDrava
Zlatna Greda
Topolje
UKUPNO: (l/s)
Osijek
Našice
Ðakovo
Valpovo
Donji Miholjac
Nova crpilišta
136
MAKSIMALNA
IZDAŠNOST
CRPILIŠTA
(l/s)
720
PRERADBENI
KAPACITETI
(l/s)
600
60
10
150
-
120
90
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
BUDUĆA
IZDAŠNOST
(l/s)
600
80
50
250
10
10
100
150
25
480
200
60
5
160
25
56
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
STANJE VODOOPSKRBE NA PODRUČJU OSJEČKO-BRANJSKE ŽUPANIJE
- pregled po vodoopskrbnim područjima Tablica br. 86.
VODOOPSKRBNO
PODRUČJE
Baranja
Belišće
Donji Miholjac
Ðakovo
Našice
Osijek
Valpovo
UKUPNO:
NASELJA BEZ
IZGRAÐENOG
JAVNOG VODOVODA
UKUPAN BROJ
STANOVNIKA
1991.
Br. stanov.
1991.
25.308
1.051
12.270
7.356
18.245
7.949
71
72.250
54.265
12.456
20.365
52.880
40.829
165.746
20.652
367.193
%
47
8
60
14
45
5
0
20
OPSKRBLJENOST
VODOM IZ JAVNIH
VODOVODA
NASELJA S
IZGRAÐENIM
JAVNIM
VODOVODOM
Br. stanov.
%
1991.
28.957
53
11.405
92
8.095
40
45.524
86
22.584
55
157.797
95
20.581
100
294.943
80
%
priklju.
91
75
81
83
70
92
64
87
Opskrbljenost
26.613
8.554
6.588
37.898
15.818
147.530
13.201
256.202
%
OPSKRBLJENOST
DISTRIBUCIJSKOG
PODRUČJA
49
69
32
72
39
89
64
70
STANJE VODOOPSKRBE NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
- pregled po teritorijalnim jedinicama Tablica br. 87.
1998.
GRAD/OPĆINA PRIPADAJUĆIM
NASELJIMA
BROJ
STANOVNIKA
BROJ
NASELJA
Grad Beli Manastir
Grad Belišće
Grad Donji Miholjac
Grad Ðakovo
Grad Našice
Grad Osijek
Grad Valpovo
Općina Antunovac
Općina Bilje
Općina Bizovac
Općina Čeminac
Općina Čepin
Općina Darda
Općina Draž
Općina Donja Motičina
Općina Drenje
Općina Ðurđenovac
Općina Erdut
Općina Ernestinovo
Općina Ferićanci
Općina Gorjani
Općina Jagodnjak
Općina Kneževi Vinogradi
Općina Koška
Općina Levanjska Varoš
Općina Magadenovac
Općina Marijanci
Općina Podravska Moslavina
Općina Petlovac
Općina Petrijevci
Općina Podgorač
Općina Punitovci
Općina Popovac
Općina Satnica Ðakovačka
Općina Semeljci
Općina Strizivojna
Općina Šodolovci
Općina Trnava
Općina Viljevo
Općina Viškovci
Općina Vladislavci
NAT
13.108
12.456
10.650
29.493
17.432
129.792
12.607
4.246
6.455
5.073
3.536
12.285
8.685
1,990
3.375
3.375
9.097
10.197
2.898
2.676
1.916
3.602
6.848
5.615
1.378
2.432
3.020
1.606
3.785
2.972
4.019
2.027
3.623
2.623
4.980
2.728
2.604
2.206
2.657
2.154
2.360
NAT
4
9
7
9
19
11
8
2
8
8
4
6
4
6
3
12
14
4
3
4
2
5
9
10
11
6
7
5
9
2
9
4
3
2
5
2
7
6
7
3
3
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
U VODOPRIV. SUSTAVU
BROJ
BROJ STANOVNIKA
NASELJA
NAT
13.108
9.462
6.935
24.943
15.768
129.373
12.607
4.246
3.571
5.002
3.536
11.532
8.685
%
100,0
76,0
65,0
100,0
90,5
99,7
100,0
100,0
55,0
98,5
NAT
4
3
1
9
8
10
8
2
1
6
94,5
100,0
5
4
1.990
100,0
3
4.056
9.374
1.298
211
1.916
44,5
92,0
45,0
8,0
100,0
2
3
1
1
2
3.593
52,5
2
541
39,9
2
2.972
559
858
100,0
44,0
42,5
2
2
1
1.730
4.980
2.727
732
1.125
66,0
100,0
100,0
28,0
51,0
1
5
1
2
2
2.154
100,0
3
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
VAN VODOPRIV. SUSTAVA
BROJ
BROJ STANOVNIKA
NASELJA
NAT
%
NAT
2.994
3.715
24,0
35,0
6
6
1.664
419
9,5
0,3
11
1
2.884
71
3.536
753
45,0
1,5
100,0
6,0
7
2
4
1
4.623
100,0
6
3.375
5.041
823
1.600
2.465
100,0
55,5
8,0
55,0
92,0
12
12
1
2
3
3.602
3.255
5.615
837
2.432
3.020
1.606
3.785
100,0
47,5
100,0
61,0
100,0
100,0
100,0
100,0
5
10
9
6
7
5
9
3.460
1.169
3.623
893
86,0
57,5
100,0
34,0
7
3
3
1
1
1.872
1.081
2.657
0,0
72,0
49,0
100,0
1
5
4
7
2.360
100,00
3
137
POLAZIŠTA
Općina Vuka
UKUPNO:
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
1.364
367.193
3
265
290.598
79,0
1.364
76.596
96
100,0
21,0
3
169
Za sagledavanje i vrednovanje postojećeg stanja vodoopskrbe Osječko-baranjske županije nužni su i
podaci o normativnoj potrošnji vode te o njenom zadovoljenju.
Veličina specifične norme potrošnje se izražava kao planirana ukupna srednja dnevna potreba vode po
stanovniku. U njoj su sadržane predviđene potrebe vode za sve komponente (potrebe stanovništva,
industrije, komunalne potrebe, gubici u mreži itd.).
Predložene norme potrošnje sadrže u sebi i potrebe vode za industriju i gospodarstvo, osim zasebnih
većih industrijskih potrošača. Veći potrošači već sada, a i u budućem razdoblju, rješavaju samostalno
izvor ili zahvat vode u ovisnosti o tehnološkoj potrebi proizvodnje. Planirane norme u naseljima s
većim brojem stanovnika uvjetovane su i razvijenim postojećim sekundarnim i tercijarnim
gospodarskim zahtjevima.
Norme su utvrđene prema sljedećoj tablici:
NORMA POTROŠNJE (L/STAN/DAN)
Tablica br. 88.
BROJ STANOVNIKA
50.000
5.000-50.000
1.000-5.000
500-1.000
< 500
1998.
300
200
180
150
100
2015.
350
250
220
180
150
Pri takvoj definiciji zahtjevi za potrošnjom vode su u repernom trenutku i pri 100% priključenosti
stanovništva na javni vodoopskrbni sustav sljedeći:
ZAHTJEVI ZA POTROŠNJU VODE
U 1998. GOD.
Tablica br. 89.
GRAD/OPĆINA S
PRIPADAJUĆIM NASELJIMA
Grad Beli Manastir
Grad Belišće
Grad Donji Miholjac
Grad Ðakovo
Grad Našice
Grad Osijek
Grad Valpovo
Općina Antunovac
Općina Bilje
Općina Bizovac
Općina Čeminac
Općina Čepin
Općina Darda
Općina Draž
Općina D. Motičina
Općina Drenje
Općina Ðurđenovac
Općina Erdut
Općina Ernestinovo
Općina Feričanci
138
BROJ STANOVNIKA
13.108
12.456
10.650
29.493
17.432
129.792
12.607
4.246
6.455
5.073
3.536
12.285
8.685
4.623
1.990
3.375
9.097
10.197
2.898
2.676
Qmax.dan
l/s
Qsr
l/s
29
26
22
65
36
418
26
9
13
9
7
27
19
8
4
5
17
22
6
5
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
44
40
34
98
54
500
40
13
19
15
11
41
29
13
5
7
26
33
9
8
-
Qmax.dsat
l/s
95
88
75
212
121
889
88
31
45
35
25
88
62
32
13
19
61
74
21
18
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Općina Gorjani
Općina Jagodnja
Općina Kneževi Vinogradi
Općina Koška
Općina Lev. Varoš
Općina Magadenovac
Općina Marijanci
Općina Pod. Moslavina
Općina Petlovac
Općina Petrijevci
Općina Podgorač
Općina Punitovci
Općina Popovac
Općina Sat. Ðakovačka
Općina Semeljci
Općina Strizivojna
Općina Šodolovci
Općina Trnava
Općina Viljevo
Općina Viškovci
Općina Vladislavci
Općina Vuka
UKUPNO:
POLAZIŠTA
1.916
3.602
6.848
5.615
1.378
2.432
3.020
1.606
3.785
2.972
4.019
2.027
3.623
2.623
4.980
2.728
2.604
2.206
2.657
2.154
2.360
1.364
367.193
4
7
13
9
2
4
5
3
6
6
6
3
7
5
10
6
3
3
4
4
4
3
888
6
10
20
15
3
6
7
4
10
9
10
5
11
8
15
9
5
5
7
6
7
4
1.218
14
25
46
36
7
15
19
11
24
21
24
13
26
19
35
20
14
12
16
14
16
10
2.526
NxNP
Pri ovomu je: Qsr =
____________
(l/s)
86.400
gdje su: N …
broj stanovnika
NP … norma potrošnje (l/stan/dan)
Qmax.dan maksimalna dnevna potrošnja
Qmax.sat maksimalna satna potrošnja
Prema izloženom osnovna obilježja postojećeg stanja vodoopskrbe Osječko-baranjske županije su
sljedeća:
-
do sada je organizirana javna opskrba vodom najvećim dijelom definirana u gradovima i
prigradskim naseljima dok su ruralne sredine uglavnom bez riješene javne vodoopskrbe,
-
prosječna opskrbljenost vodom stanovništva Županije iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi
70%, što je i prosjek Republike Hrvatske. Međutim znatne su razlike opskrbljenosti stanovništva
prema vodoopskrbnim područjima, a kreće se od 32% za područje Donjeg Miholjca do 89% za
vodoopskrbno područje Osijeka,
-
prosječna godišnja količina isporučene vode iz javnih vodoopskrbnih sustava na području
Županije iznosi cca 15.000.000 m3/god., od toga zahvaćene podzemne vode čine 96% dok su
zahvaćene površinske vode cca 4%,
-
postojeći sustavi vodoopskrbe Županije uglavnom osiguravaju vodu za gradska i općinska
središta, dok ostala naselja s obilježjima ruralne sredine nisu pokrivena javnom vodoopskrbom,
tako da od ukupnog broja naselja na području Županije, (265), samo 96 naselja odnosno 38% je
pokriveno javnom vodoopskrbom. Unutar područja pokrivenosti javnim sustavima vodoopskrbe
postoje znatne razlike u priključenosti, tako da ona u nekim seoskim sredinama iznosi 10% dok je
u većim gradovima i do 95%.
Ukupna sadašnja potrošnja vode iz javnih vodoopskrbnih sustava, na području Županije, u
razdobljima maksimalne satne potrošnje, iznosi oko 1,8 m3/s.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
139
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
U ukupnoj potrošnji vode, potrošnja stanovništva čini cca 45%, dok je potrošnja gospodarstva 55%
ukupne potrošnje.
Mjerena ukupna specifična norma potrošnje vode po stanovniku kreće se na području Županije u
ovisnosti o veličini naselja i gradova od 100 l/stan/dan za mala naselja do 290 l/stan/dan za grad
Osijek. Prosječna ukupna norma potrošnje cjelokupnog prostora Županije iznosi cca 200
l/stanovnik/dan.
Gotovo sve zahvaćene vode za javne vodovode potrebno je pročistiti prije distribucije u javni
vodoopskrbni sustav. Osnovna pročišćavanja ovih voda je u uklanjanju željeza, mangana, organskih
tvari, nitrata, amonijaka i drugih spojeva i elemenata.
Gubici na javnim vodoopskrbnim sustavima variraju u ovisnosti o starosti mreže, a kreču se od 20%
na novijim sustavima do 40% na starijim sustavima. Ovi podaci su procjenjeni jer ne postoji sustavno
mjerenje gubitaka niti na jednom vodoopskrbnom sustavu u Županiji.
Postojeća tehnička rješenja zahvata i prerade vode manjih javnih vodovoda ne zadovoljavaju u
potpunosti, a obilježja većih i starijih sustava vodoopskrbe je dobra funkcionalnost ali i dotrajala i
nedovoljna transportno distribucijska vodovodna mreža sa znatnim gubicima vode.
Uočava se nedostatak rezervoarskih kapaciteta kojima pokrivaju razliku između projektirane
izdašnosti crpilišta i vršne dnevne i satne potrošnje što se danas većim dijelom rješava promjenjivim
režimom crpljenja na uštrb kvalitete i eksploatacijskog vijeka crpilišta.
Značajni dio sustava, obzirom na terenske uvjete, koncipiran je na tlačnom pogonu putem crpki, a ne
gravitacijski.
Do sada su sustavi uglavnom koncipirani i izgrađivani na način kako bi se osigurala mogućnost
međusobnog povezivanja. Na taj su način osigurane tehničke mogućnosti potrebne za povezivanje
manjih sustava u jedan cjeloviti sustav.
(c-2) Odvodnja otpadnih voda
Porastom životnog standarda, intenzivnom stambenom i industrijskom izgradnjom na području
Osječko-baranjske županije, unazad dvadesetak godina došlo je do inteziviranja ulaganja i izgradnje
vodoopskrbnih sustava što je neminovno dovelo do znatnijeg povećanja potrošnje vode.
Iskorištenu i upotrijebljenu vodu potrebno je u okviru propisane kvalitete što prije i što sigurnije
odvesti te upustiti u recipijente (rijeke, vodotoke, melioracione kanale) kako one svojim
procjeđivanjem u podzemlje i površinske tokove ne bi ugrožavale kvalitet podzemnih i površinskih
voda koje se upotrebljavaju za vodoopskrbu ili pak kao tehnološka voda, a čije su količine i zalihe
ograničene i svakim danom ih je sve manje.
Kvaliteta i način odvodnje otpadnih voda moraju biti u skladu s Pravilnikom o graničnim
vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama ("Narodne novine" br. 40/99.).
U prethodnom razdoblju intenzivne izgradnje vodoopskrbnih sustava nije se vodilo dovoljno računa o
nužnosti istovremene izgradnje odgovarajućih sustava odvodnje. Izrađena projektna dokumentacija
odvodnih sustava i uređaja za pročišćavanje realizirala se samo djelom u većim naseljima, obično tamo
gdje su odvodni sustavi postojali i od ranije. Zbog aktuelnog stanja i nedostatka sredstava radovi na
njihovoj izgradnji znatno su usporeni ili zaustavljeni. Stoga danas imamo brojne nedovršene sustave
odvodnje i započete objekte pročišćavanja. Poseban problem pretstavlja održavanje izgrađenih sustava
i uređaja. Na mnogim mjestima su toliko zapušteni da je njihova funkcija vrlo problematična. Slična
situacija je i na uređajima industrijskih poduzeća ili poljoprivrednih kombinata.
Izvan većih naselja, u selima, uz rijetke iznimke, ako se odvodnja i rješavala, to je bilo individualno,
propusnim crpnim jamama, septičkim jamama ili sličnim objektima, čiji efluent se infiltrira u
podzemlje ili ispušta u najbliži jarak ili potok. Tamo gdje su izgrađeni vodovodi postojeći objekti uz
povećanu potrošnju više nisu dovoljni, pa se sve češće otpadne vode bez ikakve prethodne obrade
140
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
spajaju na cestovne jarke, melioracione kanale ili najbliže vodotoke stvarajući u njihovom okolišu
neprihvatljivo ekološko i higijensko sanitarno stanje.
Danas se u svijetu zaštiti voda pridaje sve veća pažnja. U aktualnim europskim smjernicama u politici
vezanoj za vode prioritet se daje:
–
sprečavanju daljnjeg pogoršanja, te zaštiti i poboljšanju stanja vodnih ekosistema kao i ostalog
okoliša (kopnenog i močvarnog) vezanog za vodne sustave
–
razumnom korištenju voda baziranom na dugoročnoj zaštiti raspoloživih vodnih resursa
–
ublažavanju posljedica poplava i suša.
Članicama europske zajednice, kojoj i mi težimo, smjernicama za odvodnju i pročišćavanje urbanih
voda postavljeni su strogi rokovi za rješavanje problema odvodnje i pročišćavanja.
Naša legislativa vezana za zaštitu voda, izrađena na osnovi Zakona o vodama sastoji se od niza
propisa, pravilnika, te plana zaštite voda na državnoj razini. Županijskim planovima zaštite voda
trebali bi se detaljnije razraditi problemi zaštite voda na županijskom nivou, uključujući tu razvoj
odvodnje i pročišćavanja voda. Time se pred županije postavljaju vrlo visoki zahtjevi koje će teško
ispunjavati s obzirom na sadašnje stanje komunalne infrastrukture i realne financijske mogućnosti.
Na području Županije djeluju slijedeća poduzeća za opskrbu i odvodnju otpadnih voda: “Vodovod
Osijek” d.o.o., “Ðakovački vodovod” d.o.o., “Našički vodovod” - komunalno p.o. “Rad” d.o.o.
Ðurđenovac, “Kombel” d.o.o. za komunalne djelatnosti Belišće, “Komus” Komunalno uslužno
poduzeće s.p.o. Beli Manastir, “Park” d.o.o. Komunalno gospodarstvo Donji Miholjac, “Dvorac” d.o.o.
Valpovo za komunalne djelatnosti, “Urednost” d.o.o. Čepin, JP “Vodoopskrba” Darda i KP
"Čvorkovac" Dalj.
U daljnjem tekstu daju se osnovni pokazatelji postojećih odvodnih sustava.
•
Osijek
Koncepcija odvodnje otpadnih voda grada Osijeka i Južne Baranje usvojena je na osnovu tehničke
dokumentacije "Generalno rješenje kanalizacije grada Osijeka s gradskim naseljima" Hidroinženjering
iz Ljubljane (1981) i "Idejno rješenje kanalizacije grada Osijeka" - Hidroinženjering iz Ljubljane (1980).
U gradu postoji cca 250 km izgrađene kanalizacione mreže mješovitog tipa sa 15,347 kućnih
priključaka, kojom se zajedno odvode komunalne otpadne vode, te priključene industrijske i oborinske
vode. Kanali i kolektori izvedeni su s minimalnim padovima pa na širem području grada ima 17
crpnih postaja. U sadašnjoj situaciji otpadne vode se bez ikakvog pročišćavanja ispuštaju u Dravu
dijelom ispustom kod Nemetina, a dijelom preko postojećih kišnih preljeva (8) od kojih su neki aktivni
i u sušnom razdoblju.
Najznačajnija je crpna postaja “Dalmatinska” koja u sustav prepumpava fekalnu vodu Višnjevca i
Josipovca, te mješovitu vodu najzapadnijih dijelova grada. Ostale crpne postaje su perifernog značaja.
Služe za prepumpavanje mješovite otpadne vode iz pojedinih nižih ulica, oborinske vode iz
podvožnjaka i sl.
Stari sjeverni kolektor, koji je izgrađen 1912. godine dužine je 6.633 m još je u funkciji.
Osim toga izgrađen je i u funkciji spojni sjeverni kolektor dužine 3.218 m i φ 280/240 cm, industrijski
kolektor dužine 930 m i φ 150 cm, te približno 9.500 m Južnog kolektora od ukupno predviđenih 10
812 m. Dimenzije Južnog kolektora kreću se od φ 420/390 cm, 320/280 cm, 280/240 cm, te φ 200 cm
kod spoja sa postojećim kolektorom.
Da bi izgrađeni sustav mogao funkcionirati izgrađena je ispusna građevina kod Nemetina, koja fizički
povezuje novo izgrađenu kolektorsku mrežu s recipijentom - rijekom Dravom. Kod nižih vodostaja
rijeke Drave ispuštanje otpadnih voda teći će gravitacijski, a kod visokog vodostaja koristit će se sustav
prepumpavanja. Kapacitet ispusne građevine je 6,0 m3/s.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
141
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Kanalizacija prigradskih naselja Višnjevac i Josipovac, kao i Južni kolektor grada Osijeka, te spojni
kolektori projektirani su da bi zadovoljili kvalitetnu odvodnju u budućem razdoblju od 50 godina i to
sa specifičnom potrošnjom vode od 500 l/st/dan.
U prigradskim naseljima Višnjevac i Josipovac izveden je separatni sustav odvodnje tako da se
sanitarne i industrijske otpadne vode transportiraju posredno uz pomoć crpnih postaja u osnovni
sustav odvodnje grada Osijeka na novoizgrađeni glavni kanal Retfala, koji je dio Južnog kolektora.
Glavni kolektor je φ 800 mm.
Od ukupno isprojektiranih 39.559 kanalizacijske mreže i 6 crpnih postaja izvedeno je 38.659 i sve crpne
postaje.
Na izgrađenom sustavu odvodnje priključeno je više od 90% pučanstva i sva industrija u užem
gradskom području.
Otpadne vode šećerane jedan su od najznačajnijih problema odvodnje i pročišćavanja na području
Osijeka pa i šire. Pored općenito teške financijske situacije, osnovni problem predstavljaju velike
količine mulja koji nastaje kod pranja repe. Razmatrane su razne varijante, od čišćenja repe na mjestu
ubiranja, do transporta muljeva do lokacije u Nemetinu (cca 8 km). Aktualna su rješenja firme IPRO
koja uz projekt racionalnog korištenja vode nudi i rješenja pročišćavanja.
Procjenjuje se da godišnja količina otpadnih voda grada Osijeka iznosi 9.704.525 m3 godišnje
(domaćinstva - 4.402.976 m3 godišnje, industrija 5.301.549 m3 godišnje).
•
Slivno područje Brijest
Sukladno usvojenoj koncepciji odvodnje otpadnih voda grada Osijeka, za slivno područje Brijesta
predviđen je poluseparatni sustav odvodnje s etapnom izgradnjom. Oborinska otpadna voda odvoditi
će se oborinskom kanalizacijom u najbliži recipijent (melioracijski kanal) s tim da će se prvi val
oborinskih otpadnih voda i otpadnih voda od pranja ulica odvoditi u sanitarno - tehnološku
kanalizaciju.
Kod dimenzioniranja kolektora uzete su u obzir i sanitarne (fekalne) otpadne vode Antunovca koji će
u budućnosti biti spojen na isti.
Odvodni sustav do sada nije realiziran.
•
Slivno područje Čepin
Predviđeno je da se izvede separatni sustav odvodnje kao sastavni dio regionalnog sustava za
evakuaciju i pročišćavanje otpadnih voda s time da se sanitarne i industrijske otpadne vode prihvate
zasebnom zacjevljenom kanalizacijom i transportiraju posebno uz pomoć crpnih postaja do Južnog
kolektora grada, kojim će se dalje gravitacijom odvesti u smjeru budućeg uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda.
Za oborinske otpadne vode naselja slivnog područja Čepin predviđen je prihvat cestovnim jarcima i
odvod u melioracijske kanale kojima bi se transportirale u recipijent rijeku Dravu.
Idejnim rješenjem usaglašena je sanitarna i oborinska kanalizacija s poluseparatnim
odvodnje otpadnih voda sa dvije kanalizacije.
sustavom
Kanalizacija sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda naselja slivnog područja Čepina (Čepin, Livana,
Briješće i Zapadno predgrađe) trebali bi biti priključena na Južni gradski kolektor, nedaleko od
njegovog križanja sa Čepinskom cestom.
Sustav odvodnje gradskih naselja Briješće, Filipovica, te MO Lipik bit će moguće realizirati tek nakon
izgradnje čepinskog kolektora.
Naselja Tenja, Nemetin, Sarvaš i Klisa
Izrađeno je idejno rješenje sustava odvodnje gradskog naselja Tenja, prema kome sustav čine 40,044 m
kolektorske i sekundarne kanalizacijske mreže i 6 crpnih postaja.
142
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Za gradska naselja Nemetin, Sarvaš i Klisu ne postoji projektna dokumentacija.
•
Slivno područje “Južna Baranja”
Prema usvojenoj koncepciji rješavanja odvodnje otpadnih voda izrađen je “Idejni projekt odvodnje
Južna Baranja” - Hidroprojekt Zagreb (1987.), u okviru kojeg se planira transportiranje svih zagađenih
otpadnih voda s tog područja do lijeve obale rijeke Drave, s pročišćavanjem na zajedničkom uređaju
za pročišćavanje otpadnih voda u Nemetinu.
Realizacija ovog projekta provodit će se u nekoliko faza.
Izgradnja sustava odvodnje u gradskim naseljima Podravlje, Tvrđavica i Biljska cesta je u tijeku.
Ukupna kolektorska i sekundarna kanalizacijska mreža sastoji se od 6,746 m mreže i 6 crpnih postaja.
Veličina planiranih zahvata i obim ulaganja potrebnih za realizaciju planova zahtijevaju preispitivanje
pa je u tijeku realizacija izrade projekta "Model odvodnje s idejnim projektom kanalizacijskog sustava
grada Osijeka" s ciljevima maksimalnog iskorištenja postojećih objekata kanalizacijskog sustava,
racionalizacijom troškova rada i održavanja, djelotvornijim budućim ulaganjima u kolektore i sabirne
kanale, djelotvornijim budućim ulaganjima u objekte na mreži, smanjenjem zagađenja prijemnika, te
racionalizacijom investicija izgradnje objekata budućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U
sklopu realizacije projekta na području grada Osijeka postavljeno je 6 ombrografa, koji unazad 6
mjeseci mjere prate oborine, a obrada podataka je u tijeku.
•
Našice
Na području grada Našica izgrađeno je oko 17.000 m sekundarne mreže i 7.800 m kolektora sa
preljevnim građevinama. Na kanalizacijski sustav u samim Našicama i naselju Našičkom Markovcu
priključeno je 3300 domaćinstava (cca 10.000 stanovnika). Zbog specifičnog položaja grada Našica cijeli
sustav odvodnje je riješen gravitacijskim načinom odvodnje. Otpadne vode se skupljaju
kanalizacijskom mrežom i, zavisno o svom položaju, dovode se do dva kolektora - sjevernog i južnog,
koji čine okosnicu odvodnje grada Našica. Ova dva kolektora spajaju se neposredno prije ispusta u
Našičku Rijeku, u blizini lokacije uređaja za pročišćavanje. Na sjevernom kolektoru kišnim preljevom
voda se izljeva u Našičku rijeku, a na južnom u potok Darnu. U kanalizaciju se upušta oborinska voda
samo iz užeg dijela centra grada, te dio voda s prometnih površina. Kanalizacijska mreža je izgrađena
od različitih profila cijevi i to od profila φ 200 - φ 1.000 cm. Dužina glavnih kolektora je cca 8.300 m, a
dužina zatvorene kanalizacijske mreže je cca 22.000 m.
KOLIČINA OTPADNIH VODA I PRIKLJUČENOST STANOVNIKA
NA JAVNU KANALIZACIJU U GRADU NAŠICAMA
Tablica br. 90.
Našice
Našički Markovac
Grad Našice
•
BROJ
STANOVNIKA
1991.
8.155
1.657
9.722
BROJ
KANALIZACIJSKIH
PRIKLJUČAKA
2.323
347
2.670
KOLIČINA OTPANDIH VODA (tis m3)
KUĆANSTVA
275
39
314
INDUSTRIJA
287
1
288
UKUPNO
562
40
602
Ðakovo
Sustav odvodnje grada Ðakova obuhvaća prostor određen GUP-om cca 740 ha, od čega industrijska
zona iznosi 98 ha.
Kanalizacijski sustav otpadnih voda grada Ðakova izrađen je cca 80% u mješovitom sustavu odvodnje.
Ukupna dužina izgrađene kanalizacijske mreže je cca 70 km. Mreža je izvedena od betonskih cijevi
profila od φ 40 do φ 100 cm.
S obzirom na konfiguraciju terena sustav odvodnje grada Ðakova podijeljen je u tri podsustava i to:
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
143
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
- slivno područje kolektora
1
- slivno područje kolektora
3
- slivno područje kolektora
5
Također sustavu pripada i industrijska zona sa svojim industrijskim kolektorom. Na kanalizaciju je
priključeno 5.300 domaćinstava, te sva poduzeća i institucije, sa cca 1.055.000 m3 godišnje otpadnih
voda ili do 3.000 m3/dan.
Kućanskih otpadnih voda 2.600 m3/dan
Industrijskih otpadnih voda 400 m3/dan
O god - 950.000 m3/god
O god - 105.000 m3/god
Za prigradska naselja Kuševac, Ivanovci, Piškorevci i Ðakovačka Satnica izrađeni su izvedbeni
projekti odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, dok je za Ðakovačke Selce, Budrovac, Široko Polje i
Perkovce izrada u tijeku.
•
Donji Miholjac
Odvodni sustav Donjeg Miholjca započet 1975. g., planiran je kao djelomično mješoviti sustav (samo u
centru grada), a izgrađen je kao pretežito mješoviti jer su priključene i oborinske vode. Do 1980.
izgrađen je kolektor do uređaja za pročišćavanje, a 1986. g. Istočni kolektor. Zbog malih padova, loše
izvedbe i slabog održavanja dijelovi kanalizacije su u slabom stanju, a kod oborina često plavljeni.
Pojedine sekcije kanala i kolektora su dijelimično zapunjene stvrdnutim teškim talogom pa je
propusnost znatno smanjena.
U Donjem Miholjcu su izgrađena 2 kolektora: Kolektor br. 1 i Istočni kolektor, dok je za Zapadni
kolektor izrađena projektna dokumentacija 1986.g. ali iz financijskih razloga još nije izveden.
Izgrađeno je cca 6 km glavnih kolektora i priključeno cca 35% stanovništva.
Uređaj za pročišćavanje počeo se graditi
krajem 1986. g. prema projektnoj dokumentaciji
“Hidroprojekta” - Zagreb. Tada je izgrađen dovodni kolektor i mehanički dio uređaja (preljevna
građevina, crpna postaja, rešetka, pjeskolov, upravna zgrada) da bi se 1987. završili i građevinski
radovi druge faze (aeracioni bazeni, sek. taložnica, zgušnjivač mulja) te nabavljen dio elektrostrojarske
opreme.
Mehanički dio uređaja je samo djelimično u radu (povremeno), dok je nabavljena oprema uglavnom
propala.
Kapacitet izvedene 1. pužne pumpe je 40 l/s, a druge Q = 70 l/s, automatske rešetke Qt = 60 l/s, a
mehaničke rešetke Qt = 35 l/s.
•
Ðurđenovac
U općini Ðurđenovac izveden je mješoviti sustav odvodnje samo u mjestu Ðurđenovac i to u dužini
od 12.000 m od čega je 1.500 m kolektorska kanalizacija. Kanalizacija je izvedena od betonskih cijevi
φ 250 - 800 mm, a padovi se kreću od 2,5 - 3,0%. Na tri mjesta sustav se prazni u recipijent potok
“Bukvik”, a od toga samo jedan krak preko taložnice. Sustavom kanalizacije obuhvaćeno je u
Ðurđenovcu 1.100 domaćinstava dok 250 domaćinstava nemaju izgrađenu kanalizaciju. Od industrije
je na sustav odvodnje priključen samo “DIK Ðurđenovac”. Količina otpadnih voda kreće se oko
170.000 m3 godišnje, a od toga je oko 20.000 m3 oborinskih voda.
•
Valpovo - Belišće
Na području KP "Dvorac" Valpovo, “Kombel” d.o.o. Belišće postoji jedinstvena kanalizacijska mreža u
naseljima Valpovo, Belišće i Bistrinci. U užem centru Valpova i Belišća postoji mješoviti sustav
kanalizacije, dok je na ostalim dijelovima izveden separatni sustav evakuacije voda. Kanalizacijska
mreža u pojedinim naseljima je sustavom kolektora i precrpnih postaja povezana u jedinstvenu
cjelinu, pa se sve vode upuštaju na zajednički uređaj za pročišćavanje.
144
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Ukupna dužina kanalizacijske mreže sustava Valpovo, Belišće i Bistrinci iznosi 58 km, dok Valpovo
ima cca 28.755 m odvodne mreže. Može se reći da sustav Valpovo-Belišće-Bistrinci predstavlja jedno
od najkompletnijih rješenja kanalizacije na slivu Drave i Dunava.
Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nalazi se u krugu papirne industrije “Bel - Belišće”.
Uređaj je predviđen za pročišćavanje otpadnih voda papirne industrije i komunalne otpadne vode
gradova Belišće (7.800 st.) i Valpovo (8.200 st.), te naselja Bistrinci (cca 1.700 st.).
Osnovni recipijent voda je rijeka Drava u koju se ispuštaju pročišćene vode nakon tretmana na uređaju
za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 240.000 ES.
Za Valpovo je karakteristično da se sva voda kolektorima dovodi do crpne postaje locirane na platou
ispred klaonice, odakle se otpadna voda, s dijelom oborinske do određenog razrijeđenja (320 l/s),
crpkama tlači u kolektor belišćanske kanalizacije i dalje gravitacijski do uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda. Za eliminaciju viška oborinske vode ispred crpne postaje izveden je preljev sa
ispusnim kanalom u Karašicu. Ispusni kanal i cijela kanalizacija smješteni su tako da je omogućena
odvodnja i kad su visoke vode Karašice.
Zona mjesne zajednice "Karašica" gravitira prema rijeci Karašici. Tako su smješteni kanali s glavnim
kolektorom, koji svu vodu dovodi do crpne postaje CS2. smještene sjeverno od ciglane. Neposredno
pred crpnom postajom smješten je preljev za odvajanje oborinskih voda s ispustom u Karašicu.
Tlačnim cjevovodom voda se transportira u kolektor belišćanske kanalizacije i njime odvodi na uređaj
za pročišćavanje.
U Belišću i Bistrincima na kanalizaciju priključeno je 2.796 domaćinstava, a ispušta
otpadnih voda.
≈ 380.000
m3
Industrijski proizvođači na području imaju djelomično riješene otpadne vode. Ranije najveći zagađivač
- “Kudeljara” Črnkovci je zatvorena. Kompleks “Bizovačkih toplica” riješio je sanitarno - otpadne vode
putem uređaja za pročišćavanje (Biorol – 1.000 ES). Trenutno je u izgradnji i dodatni Biorol od 1.000
ES. Pročišćene otpadne upuštaju se u kanal “Slanik”.
Tehnološke termomineralne vode ispuštaju se direktno u kanal “Slanik”, te zagađuju okoliš.
•
Beli Manastir
Za grad Beli Manastir i naselje “Šećeranu” je izgrađen uređaj za prečišćavanje otpadnih voda s prvom
fazom mehaničkog pročišćavanja.
Za grad Beli Manastir izgrađen je glavni kolektor u dužini od 1.550 m, promjera 1.500 mm. U gradu
Belom Manastiru izgrađeno je 10.675 m kanalske mreže, što je oko 20% ukupno potrebne mreže.
U naselju “Šećerana” izgrađeno je 3.200 m kanalske mreže, što je oko 30% ukupno potrebne mreže.
Sekundarna kanalizacija je φ 250 - 400 mm.
Kanalska mreža naselja “Šećerana” nije spojena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Kapacitet
uređaja je 125 m3/sek. Broj priključaka na gradsku kanalizaciju je 358 domaćinstava i sva industrija u
gradu.
Količina otpadnih voda (na temelju potrošnje pitke vode iz gradskog vodovoda) iznosi 628.000
m3/godišnje, a od toga na domaćinstva otpada 345.000 m3/god. na industriju 283.000 m3/god.
Otpadne vode se nakon mehaničkog pročišćavanja ispuštaju u kanal "Mala Karašica".
Za prebacivanje otpadne vode na uređaj za prečišćavanje koriste se dvije pumpe ukupnog kapaciteta
90 l/sek (60 + 30). Uređaj je mehanički predtretman koji se sastoji od kišnog preljeva, pužnih crpki,
rešetke, aeriranog pjeskolova-mastolova i mjernog kanala. Osiguran je prostor za kompletan tretman
otpadnih voda. Uređaj je pušten u pogon 1990/91. Upravo je izvršena rekonstrukcija na rešetki koja je
zamijenjena sitom s pužnim transporterom otpada i kompaktorom.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
145
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
(c-3) Uređenje vodotoka i voda
Osječko-baranjska županija prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama - ustrojstvu vodnog
gospodarstva, pripada vodnom području slivova Drave i Dunava i manjim dijelom vodnom poručju
sliva Save.
Područje Osječko-baranjske županije dijeli se na sljedeća slivna područja: slivno područje "KarašicaVučica", slivno područje "Vuka", slivno područje "Baranja" (vodno područje slivova Drave i Dunava) i
slivno područje "Biđ-Bosut" (vodno područje sliva Save).
Vodotoci na području Županije značajni za Republiku Hrvatsku - državne vode su međudržavne vode
Dunav, Drava, Karašica (Baranja), Odvodni kanal Karašica, Borza, Hatvan, Travnik te ostali vodotoci
Vuka - do ceste Ðakovo-Osijek, Vučica i Karašica, akumulacija Borovik i akomulacija Lopovac II, a
ostale površinske vode su lokalne vode.
Uređenje glavnih tekućica Drave i Dunava prikazuje se posebno, a uređenje ostalih vodotoka i voda
daje se u okviru slivnih područja.
•
Regulacijske građevine na rijeci Dravi
U svrhu zaštite priobalja - učvršćenja obala, obrane od poplava, plovidbe i pravilnog provođenja leda uređenje rijeke Drave regulacijskim zahvatima započelo je krajem 19. stoljeća.
Kako je rijeka Drava od km 70+000 pa do ušća Mure u Dravu rkm 236+500 u graničnom sektoru,
problematika regulacija zajednički se rješava s Republikom Mađarskom.
Radi boljeg sagledavanja stanja reguliranosti rijeke Drave promatranje je najrealnije po dionicama jer je
jedino tako moguće istaknuti specifičnost problema koji nisu isti na cijelom potezu Drave.
Na području Osječko-baranjske županije izdvajaju se sljedeće dionice:
1.
dionica Aljmaš-Osijek km 0+000 do km 16+000
2.
dionica Osijek km 16+000 do km 24+200
3.
dionica Pampas-ušće Vučice km 24+200 do km 30+000
4.
dionica ušće Vučice-Nehaj km 30+000 do km 37+000
5.
dionica Nehaj-Nard km 37+000 do km 51+000
6.
dionica Belišće km 51+000 do km 55+000
7.
dionica Bistrinci km 56+000 do km 64+000
8.
dionica Gat km 64+000 do km 70+200
9.
dionica Podravski Podgajci-Moslavina km 70+200 do km 98+100
10. dionica Moslavina-Martinci km 98+100 km 104+000
1.
Na dionici Aljmaš-Osijek izvedeni su prvi radovi regulacije Drave na ovom području. Posebna
pažnja posvećena je ušću Drave u Dunav te je ono danas potpuno uređeno. Nizom pera,
obaloutvrda, paralelnih gradnji s traverzama učvršćeno je korito rijeke s regulacijskom širinom
od 180 m pri srednjoj vodi.
Na rkm 13+000 - 14+000 izveden je prokop kojim se je uklonila oštra krivina Drave, a cilj je
ostvarenje kvalitetnog plovnog puta.
2.
Na dionici rijeke Drave koja prolazi kroz grad Osijek od km 16+000 do km 24+200 korito je
uređeno izgrađenim obaloutvrdama tipa gradska keja - 3 km obaloutvrde na lijevoj i desnoj obali,
s regulacijskom širinom 180 m pri srednjoj vodi.
3.
Na dionici Pampas-ušće Vučice km 24+200 do 30-000, opseg regulacijskih radova znatno je manji.
Riječno korito je neujednačene širine. Nizom obaloutvrda i paralelnih gradnji, te sustavom pera
korito je učvršćeno.
146
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
4.
Dionica između km 30+000 do 37+000 ušće Vučice-Nehaj prilično je ujednačene širine korita bez
izrazitijih nestabilnosti obala. Izvedeni regulacijski zahvati su minimalni. Izgrađena je
obaloutvrda na desnoj obali od km 32+800 do km 33+730.
5.
Problem uređenja dionice Nehaj-Nard od km 37+000 do km 51+000 u smislu sprječavanja erozije
obala, ugrožavanja objekata i osiguranja plovidbe vrlo je složena. Za navedenu dionicu
karakteristične su krivine malog polumjera zakrivljenosti, velike promjene u dubini korita te
brojni sprudovi u koritu. Zabilježena je drastična erozija desne obale na potezu Jarčevac-Nehaj.
Nekad problematičan potez Valpovačke plaže, gdje je konkavna desna obala učvršćivana u više
navrata, rješen je izvođenjem prokopa "Valpovačke plaže" 1983/84., godine i time pomicanje toka
na lijevu obalu. Uz prokop izvedeni su brojni popratni objekti; deponije, obaloutvrde, pregrada
na starom koritu, usmjeravajuća građevina na ulazu u prokop te osiguranja nizvodnih obala u
krivinama, te je korito rijeke fiksirano na širinu 180 m pri srednjoj vodi.
6.
Na dionici Belišće od km 51+000 do km 55+000 izvedena je obaloutvrda kod kombinata "Belišće"
te niz pera u krivini kod Bistrinaca. Sustav pera spriječio je eroziju lijeve obale, a odnošenje desne
obale-spruda je sporo, te isti znatno sužava korito rijeke i smanjuje protočnost.
7.
Na dionici Bistrinci od km 55+000 do km 64+000, tok rijeke se mjestimično razlijeva u širokom
koritu s brojnim sprudovima i otocima. Ova dionica se ocjenjuje kao neregulirana.
8.
Dionica Gat km 64+000 do km 70+200 se također može ocijeniti kao neuređena. Mjestimični otoci
i sprudovi stvaraju dvojno korito, znatno suženog protočnog profila. Na ovom potezu izgrađena
je obaloutvrda, pera i pregrada na rukavcu. Time je učvršćeno korito širine 180 m pri srednjoj
vodi.
9.
Na rkm 70+200 počinje granična dionica rijeke Drave između Republike Hrvatske i Republike
Mađarske. Promatrana dionica Podravski Podgajci-Moslavina od km 70+200 do 98+100
regulirana je u razdoblju od 1960. do 1980. godine. Izgrađeno je niz pera, T-objekata, deponija,
obaloutvrda i paralelnih gradnji. Korito je fiksirano na regulacijsku širinu od 180 m pri srednjoj
vodi.
10.
Dionica Moslavina-Martinci od km 98+100 do km 104+000 ima izvedene obaloutvrde na desnoj
obali Drave kod Moslavine. Sustavnih radova na uređenju korita nije bilo pa se ova dionica
smatra kao neregulirana.
Ocjenjujući reguliranost Drave na promatranom potezu kroz područje Osječko-baranjske županije
moguće je konstatirati da se ističu opsegom izvedenih regulacijskih radova i urednošću korita dionice
Aljmaš-Osijek i Podravski Podgajci-Moslavina.
Unazad 15-20 godina, pored radova redovnog održavanja i izgradnje "nužnih" regulacijskih objekata
pripremala se dokumentacija za izgradnju vodnih stuba na rijeci Dravi (VS Novo Virje, VS Barcs, VS
Donji Miholjac i VS Osijek). S obzirom na planiranu koncepciju izgradnjom navedenih vodnih stuba,
izgrađuje se regulacijski objekti na lokacijama nagle erozije obala, gdje je potrebna zaštite objekata na
obali i sl.
•
Regulacijske građevine na rijeci Dunav
Regulacijski radovi na dijelu toka kroz Republiku Hrvatsku datiraju još iz 19. stoljeća. Globalno
ocjenjujući reguliranost Dunava kroz našu državu rkm 1433. do rkm 1295. moguće je konstatirati da se
ističe opsegom izvedenih regulacijskih radova i uređenošću korita na dionici od hrvatsko-mađarske
granice (rkm 1433.) do Vukovara (rkm 1333.), odnosno na cijelom potezu kroz Osječko-baranjsku
županiju, od rkm 1433. do rkm 1347.
Pri ocjenjivanju reguliranosti toka Dunava kroz Osječko-baranjsku županiju izdvajaju se sljedeće
dionice:
1.
Dionica hrvatsko-mađarska granica - Tovarnik (rkm 1433+000 - rkm 1425+200) na kojoj je
izgrađen sustav od većeg broja pera na desnoj obali, pregrada rukavaca na obje obale kao i
osiguranja obala, pa je ranije široko korito svedeno na širinu od 400 m za srednju vodu. Trasa
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
147
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
regulacije eliminirala je ranije oštre krivine. Stvoreni su uvjeti za nesmetan protok vode i leda,
povećana je sposobnost pronosa nanosa i osiguran plovni put. Navedena dionica je prije
regulacije bila problematična u pogledu transporta leda, a plovidba se odvijala u jednom smjeru.
Ova dionica se ocjenjuje kao potpuno regulirana.
2.
Dionica "Siga-Kazuk" (rkm 1422+000 - rkm 1414+000) također je potpuno regulirana. Formirano
je korito širine 400 m za srednju vodu izgradnjom većeg broja pera i obaloutvrda na lijevoj i
desnoj obali. Stvoreni su uvjeti za protok voda i leda, kao i siguran plovni put. Ovu dionicu
karakterizirale su nestabilne obale, krivine nepovoljnih radijusa, brojni plićaci i sprudovi.
3.
Dionica Apatin (rkm 1405+000 - rkm 1400+000) nije potpuno regulirana u odnosu na projektirane
regulacije, ali regulacijski radovi su izvedeni u tolikoj mjeri da osiguravaju siguran plovni put i
nesmetani protok vode i leda. Ostvarena je širina korita 400 m pri srednjoj vodi, a željena
regulacija je ostvarena izgrađenim obaloutvrdama na lijevoj i desnoj obali.
4.
Dionica "Čivutski rukavac" (rkm 1400+000 - 1394+000) potpuno je regulirana. Izgrađena su
osiguranja lijeve i desne obale.
5.
Dionica "Vemelj-Petreš" (rkm 1394+000 - 1384+000) također je potpuno regulirana. Korito širine
400 m pri srednjoj vodi fiksirano je nizom pera na lijevoj obali, te većom dužinom obaloutvrda na
desnoj obali, pregrađeni su rukavci i izdvojeni iz glavnog toka rijeke.
6.
Dionica "ušće Drave-Aljmaš" (rkm 1383+000 - 1379+000) regulirana je izgrađenim paralelnim
građevinama, širina Drave svedena je na 170 m. Nizvodno od ušća Drave, korito Dunava za
srednju vodu širine 400 m fiksirano je sustavom pera na lijevoj i desnoj obali i desnom
obaloutvrdom.
7.
Na dionici "Staklar-Marin" (rkm 1374+500 - rkm 1369+500) nisu izvedeni svi projektirani radovi,
ali je stabilizacija obala na kritičnim mjestima izvršena.
8.
Na dionici "Bogojevo-Vukovar" (rkm 1369+500 - 1347+000) izvršeni su regulacijski radovi na
kritičnim mjestima, ali osim Daljske krivine koja ostaje i dalje problematična, bez obzira što se
radovi nisu izvodili sustavno, već mjestimično (otklanjanje kritičnih mjesta), moguće je govoriti o
reguliranosti dionice. Izgrađen je veći broj pera, obaloutvrda, pregrada rukavaca, a sve u cilju
stvaranja jedinstvenog korita za srednju vodu.
•
Nasipi na području Osječko-baranjske županije
Prvi počeci izgradnje obrambenih nasipa datiraju iz prošlog i s početka ovog stoljeća. Nasipi su bili
izgrađeni na primitivan način i nedovoljnih dimenzija. Nakon katastrofalnih poplava 1965. i 1972.
godine pristupilo se nadogradnji sustava za obranu od poplava kao i izgradnji novih nasipa.
Na području Osječko-baranjske županije sustav obrane od poplava čine sljedeći nasipi:
-
nasip uz Dravu: "Hobođ-Zabara", "Sveti Ðurađ-Donji Miholjac", "Nard-Belišće", "Osijek-Višnjevac",
Glavni dravski nasip, "Drava-Dunav" s obuhvatnim nasipima "Tvrđavica" i "Podravlje",
-
nasip uz Dunav: "Drava-Dunav", "Zmajevac-Kopačevo", "Gomboš", "Državna granica-Draž".
Nasip "Hobođ-Zabara" nalazi se uz desnu obalu rijeke Drave na potezu od rkm 80+550 do 86+450, a
trasa je položena tako da se početak nasipa veže na visoku obalu na granici rudina Ðurđevci-Zabara, a
završava pored krajnje table ribnjaka u Donjem Miholjcu. Duljina nasipa je 4.750 km i brani područje
od cca 615 ha obradive površine, koja se nalazi sjeverozapadno od miholjačkog ribnjaka.
Nasip "Sveti Ðurađ-Donji Miholjac" nalazi se uz desnu obalu rijeke Drave na potezu od rkm 73+350 do
78+000 u duljini od 4.880 km i brani područje od cca 910 ha obradivih površina između ceste Donji
Miholjac-granični prijelaz i Donji Miholjac-Sveti Ðurađ, te mjesto Sveti Ðurađ i grad Donji Miholjac.
Na branjenoj strani uz nasip je kompleks miholjačkih ribnjaka.
148
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Nasip "Nard-Belišće" nalazi se na desnoj obali rijeke Drave, ukupne je dužine 5.850 km i brani
područje od približno 570 ha poljoprivrednih površina, mjesto Nard, gradove Belišće i Valpovo, Šag i
prometnice Valpovo-Šag i Valpovo-Nard. Početak trase uklapa se u visoki teren istočno od Belišća, a
završava kod mjesta Nard.
Nasip "Osijek-Višnjevac" duljine je 4.413 km, nalazi se na desnoj obali rijeke Drave i brani područje od
približno 300 ha gradskog područja na kojem su smješteni stambeni objekti, hipodrom konjičkog kluba
"Osijek", te crpna postaja gradskog vodovoda. Trasa nasipa počinje kod zgrade Hrvatskih voda VGO
Osijek, a završava na visokoj obali rukavca Stare Drave u prigradskom naselju Višnjevac.
Glavni dravski nasip nalazi se na lijevoj obali rijeke Drave na potezu od rkm 25+000 do 64+300, a trasa
je položena tako da se početak nasipa veže na mađarsku obrambenu crtu na državnoj granici s
Republikom Mađarskom, a završava kod lokacije Trokut, gdje se dalje nastavlja nasip "Drava-Dunav".
Duljina nasipa je 31.672 km i brani područje oko 16.500 ha i naselja Torjanci, Novo Nevesinje, Novi
Bezdan, Baranjsko Petrovo Selo, Majške Međe, Bolman, Jagodnjak, Novi Čeminac i Dardu, te
prometnice Darda-Bolman, Baranjsko Petrovo Selo-Torjanci, Baranjsko Petrovo Selo-Novi Bezdan, kao
i dio željezničke pruge Osijek-Beli Manastir.
Nasip "Drava-Dunav" duljine je 18.645 km. Ovaj lijevoobalni dravski i dijelom desnoobalni dunavski
nasip štiti područje Baranje ukupne površine 4.500 ha. Početak nasipa nadovezuje se na Glavni dravski
nasip kod lokacije Trokut i trasa se proteže u pravcu mjesta Kopačevo.
Obuhvatni nasip "Tvrđavica" i "Podravlje" koji su jednim svojim dijelom uključeni u nasip "DravaDunav" izgrađeni su radi zaštite navedenih naselja. Obuhvatni nasip "Tvrđavica" duljine je 3.530 km, a
obuhvatni nasip "Podravlja" 1.160 km.
Nasip "Zmajevac-Kopačevo" poznat i pod imenom Glavni dunavski nasip desnoobalni je nasip duljine
31.170 km i brani područje istočne Baranje od 17.100 ha i naselja Zmajevac, Suzu, Kneževe Vinograde,
Mirkovac, Zlatnu Gredu, Sokolovac, Grabovac, Tikveš, Kozjak, Lug, Podunavlje, Vardarac i Kopačevo.
Nasip se proteže od rkm 1420 do rkm 1390 Dunava, a početak trase nasipa nalazi se u mjestu
Zmajevac gdje se priključuje na visoki teren. Završetak trase nalazi se između naselja Kopačevo i
ribnjačke table A1 Beljskog ribnjaka Podunavlje, gdje se spaja s nasipom "Drava-Dunav".
Desnoobalni dunavski nasip "Gomboš" brani na području Baranje približno 450 ha poljoprivrednih
površina i dio naselja Batina. Duljine je 2.343 km i proteže se uz Dunav od rkm 1425 do rkm 1421.
Početak trase nasipa nalazi se na prostoru bivše željezničke stanice Batina, a kraj trase nasipa
nadovezuje se na visoki teren. Trasa nasipa je paralelna toku rijeke Dunav do stacionaže nasipa 1+931
gdje govoto okomito skreće i uklapa se u visoki teren.
Nasip "Državna granica-Draž" duljine je 6.789 km i prostire se uz Dunav od rkm 1430 do rkm 1425.
Ovaj desnoobalni dunavski nasip brani na području Baranje približno 2.800 ha površine i naselja Draž,
Gajić i Topolje. Početak trase nasipa definiran je na državnoj granici Republike Hrvatske i Republike
Mađarske, gdje se nastavlja na mađarsku obrambenu crtu do Mohača. Kraj trase nasipa nalazi se na
kraju mjesta Draž, odnosno na mjestu utoka Odvodnog kanala Karašica u potok Karašicu.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
149
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
NASIPI UZ RIJEKE DRAVU I DUNAV NA PODRUČJU
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Tablica br. 91.
GRAD/OPĆINA
NAZIV
VODOTOKA
DUŽINA
VODOTOKA
(km)
9,8
Općina Podravska
Moslavina
Općina Viljevo
Grad Donji Miholjac
Drava
Drava
Drava
6,4
19,6
Općina Marjanci
Grad Belišće
Grad Valpovo
Drava
Drava
Drava
2,8
6,925
6,450
Općina Petrijevci
Grad Osijek
Drava
Drava
3,850
18,10
Općina Erdut
Drava
Dunav
Drava
Drava
Drava
3,4
35
7,325
11,55
7,450
Drava
Dunav
Dunav
15,53
24,76
10,95
Dunav
15,05
Općina Petlovac
Općina Jagodnjak
Općina Darda
Općina Bilje
Općina Kneževi
Vinogradi
Općina Draž
NAZIV I DUŽINA NASIPA
(km)
Hobođ-Zabara 4,75;
Sveti Ðurađ-Miholjac 4,88
Nard-Belišće 5,85
Glavni dravski nasip 1,7
Glavni dravski nasip 1,3
Osijek-Višnjevac 4,413
Obodni nasip Tvrđavica 3,53
Obodni nasip Podravlje 1,6
Drava-Dunav 6,8
Glavni dravski nasip 11,2
Glavni dravski nasip 9,672
Glavni dravski nasip 7,80
Drava-Dunav 2,3
Drava-Dunav 9,545
Zmajevac-Kopačevo 10,67
Zmajevac-Kopačevo 20,50
Gomboš 2,343
Državna granica-Draž 6,789
Uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda na području Osječko-baranjske
županije u daljnjem tekstu biti će razmatrano po slivnim područjima:
•
Slivno područje “Baranja”,
•
Slivno područje “Vuka”,
•
Slivno područje “Karašica - Vučica” i
•
Slivno područje “Biđ - Bosut”.
1. Slivno područje "Baranja"
Slivno područje “Baranja” smješteno je u ravničarskom sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske i u
cijelosti se nalazi na području Osječko-baranjske županije.
Taj prostor čini dio šireg prirodno-geografskog područja Baranje, čiji se pretežiti dio nalazi u Republici
Mađarskoj.
Uspostavljanjem današnje teritorijalno-administrativne podjele slivno područje “Baranje” svojom
površinom od 1.147 km2 čini 2,03 % prostora Republike Hrvatske.
150
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Slivno područje Baranje omeđeno je s istočne starne rijekom Dunavom u dužini 49 km, južnu granicu
čini rijeka Drava u dužini 61 km, dok sa sjeverne strane graniči s Republikom Mađarskom.
Povjesni razvoj regulacije na rijeci Dunavu i Dravi ima tri karakteristična razdoblja: od prvih zahvata
do 1830. godine, druga između 1830. do kraja 70-tih godina prošlog stoljeća i treće od 1880. godine
naovamo. Osnovni cilj regulacija bio je osiguranje što bržeg odvođenja velikih poplavnih voda i
sprječavanje erozije obala radi stvaranja meandara koji su bili uzrok stvaranja ledenih “čepova” a koji
su za posljedice imali česte i katastrofalne poplave.
Na rijeci Dunav u cilju regulacije izvršena su četiri prokopa i to sjeverno od Batine “Šarkanj” 1814-20.
ispod Batine “Blaževica” 1894. god. zatim “Kazuk” 1894. te sjeverno od ušća Drave “Sreberica” 1894.
godine. Na rijeci Dravi nizvodno od Osijeka “Bijelo Brdo” 1805., “Veliki Bajer” 1882-85. te “Sarvaš“
1982.-85. zatim 1985., god. kod “Nemetina”. Uzvodno od Osijeka u razdoblju od 1815. pa do 1860. god.
izvedeno je 16 prokopa u cilju regulacije i presjecanja brojnih meandara. Današnje regulacije Dunava i
Drave uglavnom su manji zahvati lokalnog karaktera, a odnose se na održavanje postojećih
regulacijskih objekata.
Regulacija ostalih međudržavnih vodotoka u prvom redu potoka Karašice, Hatvan, Toplica, Travnik i
Borze završena je poslije drugog svjetskog rata, tako da se danas vrši samo njihovo održavanje.
Budući da je smještena u međurječju Drave i Dunava, Baranja predstavlja hidrotehničku cjelinu
njihovih slivova. U vodnogospodarskoj praksi Baranja je podjeljena na sektore i to Dunavski, Dravski
sektor i sektor Karašica.
Prema topografskim karakteristikama na području se razlikuje nizinski dio melioracijskih područja uz
Dunav, Dravu i Topoljski Dunav, zatim povišeni plato centralnog dijela Baranje i brdovito područje
Banskog brda.
Opisano područje nema prirodno razvijenu hidrografsku mrežu, brojni vodotoci - kanali umjetno su
formirani u cilju odvodnje suvišnih voda s poljoprivrednog zemljišta. Jedini prirodni vodotok
područja je Karašica na istoimenom sektoru, koji je uglavnom tranzitni kroz ovo područje, osim
potoka Karašica, ovom sektoru pripada sa svojim slivnim područjem još Odvodni kanal Karašica,
potok Borza te kanali Hatvan i Travnik. Za ovaj sektor karakterističan vodni resurs je Topoljski
Dunavac, interesantan kao skupljač voda gravitirajućeg područja - recipijent i akumulacija.
Na Dravskom sektoru glavni odvodni kanal je Barbara koja gravitira Kopačkom ritu (Staroj Dravi) i
crpnoj postaji Velika u Topoliku za mehaničku odvodnju.
Na krajnjem zapadu područja preko crpne postaje i ustave Bakanka u inundaciju Drave ulijeva se
potok Toplica.
Osim melioracijskih kanala na području (naročito Kopačkog rita - područje Stare Drave) ističu se još
uvijek brojni rukavci i močvare - bare, nekadašnjih živih rukavaca Drave.
Brojne poplave koje su se i u ne tako davnoj prošlosti događale (zadnje 1965. i 1972.) i sa sobom
odnosile ogromne materijalne i druge žrtve odredile su da je u Baranji za zaštitu od vanjskih voda
izgrađen vrlo pouzdan obrambeni sustav. Glavnu zaštitu pružaju rekonstruirani nasipi i to:
-
Glavni Dravski nasip dužine 31.672 km
-
Glavni Dunavski nasip dužine 31.170 km
-
Nasip Drava-Dunav dužine 18.645 km
-
Nasip uz potok Karašicu lijeva i desna obala dužine 36.120 km
-
Nasip uz potok Borza lijeva i desna obala dužine 10.600 km
-
Nasip Gomboš dužine 2.343 km
-
Nasip Državna granica-Draž dužine 6.789 km
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
151
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Kako su Glavni Dunavski nasip i Dravski nasip svojim dimenzijama i konstrukcijom pružali gotovo
100% zaštitu, treba istaknuti da su zbog ratnih događaja ozbiljno oštećeni te da ne pružaju više visok
stupanj zaštite od vanjskih voda. Da bi se ovi nedostaci otklonili potrebno je izvršiti razminiranje
terena (u tijeku je), te nakon toga provesti sanaciju. Slična situacija je i na nasipima uz potok Karašicu,
Borzu i Toplice.
2. Slivno područje “Vuka” (područje Osječko-baranjske županije)
Slivno područje “Vuka” geografski je smješteno u sjeveroistočnom dijelu Slavonije. Površina ukupnog
sliva Vuka iznosi 1.793,28 km2 (179.328 ha), a na području Osječko-baranjske županije površina sliva
iznosi 1.117,96 km2 (111.796 ha).
Površina koja pripada Županiji prema hidrografskim karakteristikama može se podijeliti na sliv rijeke
Drave s glavnim recipijentima Poganovačko-Kravičkim kanalom, kanalom Crni Fok i kanalom Palčić,
te na sliv rijeke Dunava s glavnim recipijentima rijekom Vukom, glavnim Daljskim kanalom i
Bobotskim kanalom. Površina Dravskog sliva iznosi 236,096 km2 (23.609 ha) a Dunavskog sliva 881,00
km2 (88.100 ha).
Područje koje pripada Županiji omeđeno je sa sjeverne strane rijekom Dravom i cestom OsijekBizovac-Koška, s istočne strane rijekom Dunav i administrativnom podjelom županija Osječkobaranjske i Vukovarsko-srijemske, dok je s južne i zapadne strane granica sliva prirodna vododjelnica
terena koja određuje površine koje pripadaju slivovima rijeke Vuke, Poganovačko-Kravičkog kanala,
Biđ-Bosuta i Karašice-Vučice.
Južna granica proteže se prirodnom vododjelnicom južno od naselja Slatnik Drenjski, Paljevina,
Potnjani, Gorjani, Tomašanci, Forkuševci i Mrzović, a zapadna granica se proteže prirodnom
vododjelnicom zapadno od naselja Habjanovci, Lug Subotički, Branimirovac, Budimci, Razbojište,
Ostrošinci i Paučje.
U administrativnom smislu ovo područje obuhvaća dio gradova Osijek i Ðakovo, dio općina Drenje,
Levanjska Varoš, Viškovci, Koška, Bizovac, Petrijevci i Podgorač, te općine Antunovac, Čepin, Gorjani,
Ernestinovo, Punitovci, Erdut, Semeljci, Šodolovci i Vuka.
Od ukupne površine melioracijskog područja koje pripada Osječko-baranjskoj županiji - 10%, čini
brdski sliv, a cca 90% nizinski. Općenito gledajući, najniže područje u slivu je tzv. bara Palača, koja je
nekad u prošlosti bila aktivno jezero, koje tektonskim poremećajem danas to prestaje biti. Ona
predstavlja najniže područje u slivu površine od cca 20.000 ha. Nadmorska visina najnižih dijelova
bare Palače je na koti 83.50 m N.J.M.
Tereni izvan Bare Palače su znatno viši i kreću se od 86,0 do 93,0 m N.J.M.
Unutar Bare Palače, teren je jako izdiferenciran, s velikim brojem makro i mikro depresija i mikro i
makro uzvisina.
Izvan Bare Palače treba istaći prirodne depresije uz kanal Glavni Tenjski Pljovarski, Mačvala-daljski i
Brijest, s većim brojem udolina nepravilnih formi. Širina ovih depresija varira od 50 do 100 m pa i više.
U zapadnom dijelu sliva Vuke i lijevom zaobalju također se nalazi veći broj starih prirodnih tokova i
napuštenih starih rukava Vuke. Najznačajnija depresija je svakako tzv. Čokadinačka bara, vrlo
izdužene i nepravilne forme, kroz koje prolaze kanali Milodina, Loncija i Davidovača. Tu još treba
spomenuti dolinu Igalić-Zubović i staru Vuku.
Čokadinačku baru na granici sliva Vuke i Drave presjeca Poganovačko-kravički kanal. Ona prelazi i u
sliv Drave i prirodno je povezana s Ivanjskom Barom.
Na čitavom ovom području, teren je jako izdiferenciran, izrazito nemirnog reljefa, s velikim brojem
makro uzvisina i depresija.
U istočnom dijelu sliva, iznad prosječnog terena ističe se brežuljak zvan Bijelo Brdo i Aljmaškoerdutska uzvisina-Planina, čije maksimalne visine dosižu i do 180 m N.J.M. U postojećem stanju dio
brdskog sliva pripada Vuki, a dio direktno dunavskom slivu.
152
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Najviši tereni svakako se nalaze na izvorištu Vuke, gdje sliv dosiže visine i preko 250,0 m N.J.M., a na
tom dijelu i njegova forma je sužena.
Najviši tereni u dravskom slivu dosižu do kote 105,0 m N.J.M., a najniži ispod 89,0 m N.J.M.
Općenito gledajući, desno zaobalje rijeke Vuke ima manje površine niskog terena nego lijevo zaobalje.
Naselja i prometnice su uglavnom smještena na uzvišenijem terenu i na gredama.
Idući prema zapadu, rijeka Vuka se udaljava prema sjeverozapadu pa se desno slivno područje znatno
proširuje. U ovom proširenom slivu, najznačajniji su kanali Velika Osatina sa svojim pritocima, Veliki i
Mali Medveš, Brana Perić i Potok. Neki od ovih potoka, kao npr. Velika Osatina prolaze kroz naselja i
imaju široke i duboke depresije, širine 50-100 m, koje su vrlo niske i nisu dobro odvodnjene.
Velika Osatina ulazi u poplavno područje zaobalja rijeke Vuke. Neposredno uz korito Velike Osatine,
koja je najveći kanal u desnom slivu rijeke Vuke i koja ima u većem dijelu godine živu vodu, nalaze se
naselja Petrova Slatina, Koritna, Semeljci i Kešinci. Obzirom na veće vodne količine koje donose
navedeni kanali mogu se koristiti za ribnjake i višenamjenske akumulacije na višim tokovima.
U slivu Velike Osatine izveden je manji ribnjak, Koprivna površine cca 30 ha.
Upravo na opisanom dijelu sliva veliki je broj starih isušenih korita različitih oblika i dimenzija, od
kojih treba spomenuti Staru Vuku i Hofmanovac.
Slivno područje Velike Osatine je vrlo veliko, a vrlo malog uzdužnog pada, odlikuje se sa jako
izlomljenim terenom, kako položajno tako i visinski, pa je teško provesti pravilnu organizaciju
teritorija za potrebe poljoprivrede.
U desnom zaobalju, nasuprot crpnoj postaji Dvor, nalazi se prilično veliko područje koje i u
postojećem i u novoreguliranom stanju Vuke neće imati dobru odvodnju u površini od cca 1.700 ha.
Visoke vode Vuke, od km 42+000 do km 48+000 (cesta za Hrastin), ne osiguravaju na spomenutom
potezu dobru odvodnju zaobalja i to područje posebno kod nereguliranog korita Vuke može biti
plavljeno.
Niski teren uvlači se i na većoj udaljenosti od korita Vuke sve do postojećeg ribnjaka. Uzvodnije od
ovog mjesta rijeka Vuka prihvaća veći broj kanala i starih isušenih rukavaca Vuke, od kojih vrijedi
spomenuti Staru Osatinu, Staru Vuku, Kešinačku Baru, kanal Plandište, još jedno staro korito rijeke
Vuke, Kešinački kanal i kanal Gorjan-Punitovci. Uzvodno od ušća kanala Gorjan-Punitovci u Vuku,
teren se znatno uzdiže i rijeka Vuka poprima bujični karakter. Desno zaobalje ima znatno strmiji
poprečni pad i dosta velik brdski dio sliva koji je izrazito razvijen i izlomljen.
Rijeka Vuka je najznačajnija tekućica slivnog područja i, ujedno, glavni recipijent. Izvorište rijeke
Vuke nalazi se u blizini sela Paučja na obroncima planine Krndija. Rijeka teče u smjeru od zapada
prema istoku prolazeći najprije prirodnom dolinom u brdovitom terenu, gdje su izraziti podužni
padovi uz pojavu erozije korita.
Ulazeći u ravničarski prostor nizvodno od sela Razbojišta, gdje su padovi još uvijek primjereni
zadržava i nadalje karakter brdskog vodotoka. Nizvodno od ušća desnog pritoka, kanala GorjanPunitovci postaje izrazito ravničarski vodotok sa nekada brojnim meandrima koji su regulacijskim
radovima u prošlosti presjecani prokopima radi postizanja većeg podužnog pada.
Još uvijek je ostao neriješen meandar Korpaš u blizini sela Vuke ukupne dužine cca 9.000 m, koji
prema novom izvedbenom projektu za regulaciju rijeke treba presjeći prekopom dužine cca 2.500 m,.
Ušće Vuke u rijeku Dunav nalazi se u središnjem dijelu grada Vukovara.
U razdoblju od 1975. do 1978. godine pregrađena je prirodna dolina rijeke 6.000 m nizvodno od
izvorišta na lokaciji bivšeg sela Borovik istoimenom nasutom branom, visine 19 m, te je stvorena
uzvodna akumulacija sa korisnim volumenom 7,9 x 106 m3. Izvedbom navedene brane zadržane su
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
153
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
u akumulaciji brdske vode koje su obrazovale poplavni val na nizvodnim dionicama, gdje su izvedeni
obrambeni nasipi.
Ukupna dužina rijeke Vuke iznosi do brane “Borovik” uključujući meandar Korpaš ukupno 97 km.
Rijeka Vuka regulirana je parcijalno nekoliko puta u prošlosti ali uvijek do ceste Ðakovo-Našice.
Posljednja regulacija koja je vršena zadnjih desetak godina na cijeloj dužini vodotoka od ušća do
navedene ceste riješila je problem središnje kinete u nizinskom dijelu sliva, te definitivno realizirala
proticajni profil u gornjem brdskom slivnom području sa izvedbom osam novih stepenica i ustave
“Krndija”.
Preostalo je da se riješi još uvijek ne regulirani dio trase do brane “Borovik”, ali i ovdje su radovi u
tijeku. Alternativno rješenje na ovom dijelu trase je akumulacija “Bučje”.
Na području Osječko-baranjske županije nalazi se dio toka rijeke Vuke uzvodno od km 36+000, dok
nizvodni dio do ušća pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji. Provedenim regulacijskim radovima
stvoreni su uvjeti za poboljšanje odvodnje na svim pritokama Vuke u lijevom i desnom zaobalju.
Postojeće crpne postaje za mehaničku odvodnju u rijeku Vuku najnižih areala na područje Županije:
“Dubrave” sa kapacitetom Q = 0,5 m3/s, “Crna Bara” sa Q = 1,0 m3/s i “Budimci” sa 0,5 m3/s ostaju i
nadalje u funkciji, ali one koje imaju izvedene gravitacijske ispuste (Dubrave i Budimci) radit će znatno
kraće vrijeme.
Hidrotehničke karakteristike vodotoka su sljedeće: Q = 193 m3/s, širina dna b=2,0-7,0 m, nagib pokosa
1:2 do 1:3, podužni pad od 0,1 ‰ do 1,0 ‰.
3. Slivno područje “Karašica - Vučica (područje Osječko-baranjske županije)
Između sjevernih obronaka planina Papuka i Krndije na jugu i rijeke Drave na sjeveru, proteže se
prostrana ravnica, kojom protječu potoci Karašica i Vučica sa pritocima.
Ovo područje leži na sjeveru Slavonije, u donjem toku rijeke Drave. Planinski greben Papuka i Krndije
čini vododjelnicu rijeke Drave i Save, te se ista djelomično poklapa sa južnom granicom sliva potoka
Karašice i Vučice.
Melioracijski, zauzima sjeverni dio slivnog područja i uglavnom ravničarski i pribrežni pojas, u kojem
su potrebne vodoprivredne investicije u svrhu obrane zemljišta od poplava i uklanjanja suvišne vode
iz tla.
Ukupna slivna površina područja iznosi 235.253 ha, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 127.461
ha ili 54 % ukupne površine.
Dio slivnog područja "Karašica-Vučica" koji pripada Osječko-baranjskoj županiji omeđen je sa zapada
granicom Županije, sa sjevera rijekom Dravom, s istoka granicom slivnog područja "Vuka" i s juga
granicom vodnog poručja Save.
Nizinsko područje u slivu potoka Karašice-Vučice ima u smjeru sjever-jug prosječnu širinu 25 km, a u
smjeru istok-zapad duljinu oko 70 km, što znači da pokriva površinu oko1.700 km2.
Ovo područje obzirom na aluvijalnu obalu rijeke Drave ima u topografskom pogledu obilježje ravni sa
apsolutnom visinom 85 do 125 m.n.m. Najniže su kote u blizini ušća Vučice u Dravu, a najviše u
pribrežnim krajevima.
Povoljna je okolnost, da i najviši vodostaji rijeke Drave ne nadmašuju kote terena spomenutog
nizinskog područja, te iz toga slijedi zaključak, da ovo područje nije ugroženo od velikih voda rijeke
Drave. Zato obranu od poplavnih voda treba voditi u drugom smjeru, nalazeći uzrok poplava u
oborinskim vodama, koje se slivaju s planina Papuka i Krndije.
Ranije je već istaknuto da u slivno područje spadaju sjeverni obronci planina Papuka i Krndije, koje se
uzdižu od kote 125 m.n.m. i dalje planinskim stranama do grebena i vrhunaca visine blizu 1.000
m.n.m. Brdsko slivno područje ima površinu oko 700 km2, nagnuto je prema horizontali pod kutom
154
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
2-180, a uzevši u obzir prirodnu retenciju brdskog raslinja (šume) i tla, može se računati sa dotokom iz
planina u doba izvanrednih oborina i do 1.500 1/sec po kvadratnom kilometru.
Obrana od brdskih voda uvijek je bila glavni zadatak zaštite nizinskog područja, premda je uporedno
s tim, ne manje važan zadatak bio odvođenje suvišnih vlastitih voda.
Područje je izbrazdano brojnim potocima i umjetnim kanalima, te je bogat tekućim i stajaćim vodama.
Površinske vode iz planine Krndije prikuplja potok Vučica s pritocima i kanalima, te ih odvodi u
rijeku Dravu kod Petrijevaca.
Važniji pritoci Vučice jesu: Prištanac, Marijanac, Iskrica, Bukvik, Našička Rijeka i Breznica s desne
strane, te Pištanac, Stara Vučica i Strug s lijeve strane. Osim toga od Gata do Valpova teče tzv. Mrtva
Karašica, koja je poslije prokopa Gatskog kanala postala pritok Vučice.
Površinske vode, kojima je izvorište u planini Papuk prikupljaju brojni brdski potoci, te ih skupa s
vodom iz nizina, prikupljenih putem umjetnih kanala odvode Slatinskom Čađavicom i ozračnim
kanalom Vojlovica-Voćinska-Drava direktno u rijeku Dravu.
Također potok Klokočevac s prirodnim i umjetnim pritocima prikuplja vode u ravnici, odvodi ih u
Karašicu, te putem ozračnog kanala Karašica-Drava i Gatskog kanala u rijeku Dravu. Glavni pritoci u
slivu Karašice jesu: Vojlovica, Voćinska, Pištana, Seginac, Krajna i dr.
Odvodnja dijela Osječko-baranjske županije koji se nalazi na slivnom području Karašica-Vučica
gravitira prema rijeci Dravi, odnosno odvodni sustav sliva pripada vodnom području Drave. Ukupna
površina sliva u Osječko-baranjskoj županiji iznosi 127.461 ha ili 54% ukupne slivne površine.
Glavni recipijenti na slivnom području su rijeka Vučica i rijeka Karašica.
•
Rijeka Vučica i glavni pritoci
Ukupna površina sliva rijeke Vučice iznosi 111.570 ha sa srednjim padom terena 2,7%.
Sliv se može generalno podijeliti na nizinski dio površine oko 80.000 ha i brdski dio površine oko
31.570 ha. Ukupna dužina vodotoka iznosi 75,6 km, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 53,15 km
i taj dio je svrstan u vode od interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno državne vode.
Izvorište rijeke Vučice je u Papuku iznad Orahovice, a rijeku formiraju Radlovački potok do
Orahovice, Orahovička rijeka kroz Orahovicu i dalje rijeka Vučica.
Ušće rijeke Vučice je na 29,4 km rijeke Drave. Srednji pad vodotoka iznosi 1,13 %, a maksimalne
protoke sračunate na utoku u rijeku Dravu iznose ovisno o povratnom razdoblju kako slijedi: max Q5
= 121,9 m3/sec, max Q10 = 150,0 m3/sec, max Q15 = 187,2 m3/sec, max Q50 = 213,3 m3/sec, max Q100 =
243,5 m3/sec.
Sliv rijeke Vučice formiraju sljedeći pritoci:
PRITOCI U SLIVU RIJEKE VUČICE
Tablica br. 92.
PRITOCI
UKUPNA DUŽINA
(km)
POVRŠINA SLIVA
(ha)
LIJEVI PRITOCI
Nova rijeka
Pištanac
Stara Vučica
Strug
Donja Karašica
DESNI PRITOCI
8,6
9,6
19,8
16,4
21,7
Marjanac
Crnac
15,2
10,6
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
3.580
2.025
8.650
5.525
2.850
6.865
2.560
155
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Iskrica
Bukvik
Našička rijeka
Breznica
Donja Jesenovica
Poznanovac
20,2
18,2
18,5
21,1
21,4
13,1
6.525
10.390
10.400
23.768
3.075
2.925
Vlastiti sliv Vučice
(uža Vučica)
UKUPNO:
75,6
22.430
111.570
Radovi na regulaciji rijeke Vučice su rađeni u nekoliko navrata, ali uglavnom na malim dionicama i to
u smislu interventnih radova.
Tijekom 1998. i 1999. godine pristupilo se izradi glavnog projekta regulacije rijeke Vučice od stacionaže
0+000 do 30+799 i navedeni projekt bi trebao biti dovršen do kraja 1999. godine, s tim da je u okviru
programa kapitalnih ulaganja na slivnom području Karašice i Vučice predviđeno izvođenje radova na
regulaciji korita Vučice za I dionicu, odnosno za prvih 8,0 km.
Sadašnje stanje rijeke Vučice je takvo da može preuzeti tek 50% velikog vodnog vala stogodišnjeg
povratnog perioda, a ako se tome doda usporno djelovanje rijeke Drave do udaljenosti oko 25 km vidi
se neophodnost regulacije toka rijeke Vučice.
Uređenje sliva rijeke Vučice podrazumjeva regulaciju toka rijeke i uređenje brdskog dijela podslivova
koji formiraju rijeku Vučicu, što znači izgradnju brdskih akumulacija ili retencija na pritocima rijeke
Vučice.
U slivu Vučice, odnosno njenih pritoka predviđeno je, u okviru studijsko-projektne dokumentacije,
izgradnja šest brdskih akumulacija i to na vodotocima Dubovik, Breznica, Lapovac, Vujnovac, Darna i
Seonski potok.
Izgradnjom navedenih akumulacija omogućilo bi se zadržavanje velikih vodnih valova u brdskom
dijelu sliva i na taj način dirigirano upravljanje vodama. Predviđene akumulacije bi se gradile u
brdskom dijelu iznad Našica, odnosno južno od ceste Našice-Osijek, a do sada je izgrađena samo jedna
akumulacija i to Lapovac II na potoku Vujnovac.
Zbog svog položaja rijeka Vučica je pored osnovne funkcije odvodnje suvišnih voda pogodna za
korištenje voda u poljoprivredi, ribnjačarstvu i drugim granama privrede.
•
Rijeka Karašica i glavni pritoci
Ukupna površina sliva rijeke Karašice iznosi 61.720 ha sa srednjim padom terena 2,1%. Sliv je
nizinskog karaktera, a proteže se paralelno sa rijekom Dravom. Ukupna dužina vodotoka iznosi 43,1
km, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 40,6 km i taj dio je svrstan u vode od interesa za
Republiku Hrvatsku, odnosno državne vode.
Rijeka Karašica nema svoje izvorište već se formira na području Virovitičko-podravske županije od
Donje Branjinske i Donje Voćinske i potoka Klokočevac. Utok Karašice je preko Gatskog kanala u
rijeku Dravu na 61,9 km rijeke Drave. Maksimalne protoke na utoku u Dravu iznose:
max Q5 = 92,3 m3/sec, max Q10 = 113,6 m3/sec, max Q25 = 141,7 m3/sec, max Q50 = 163,0 m3/sec, max
Q100 = 184,3 m3/sec.
Sliv rijeke Karašice formiraju sljedeći pritoci:
PRITOCI RIJEKE KARAŠICE
Tablica br. 93.
PRITOCI
DESNI PRITOCI
Jelas Skakavac
Klokočevac
156
UKUPNA DUŽINA
(km)
POVRŠINA SLIVA
(ha)
18,9
14,1
9.640
28.200
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
9,7
11,3
Putna
Bogdinci
Vlastiti sliv Karašice
UKUPNO:
5.900
4.500
13.480
61.720
U svrhu rasterečenja rijeke Karašice izgrađena su dva ozračna kanala za direktno usmjeravanje velikih
voda sa slivnog područja Karašice u rijeku Dravu.
Ozračni kanal Karašica-Drava je izgrađen kao spoj Karašice na stacionaži 30+150, a utječe u rijeku
Dravu na stacionaži 88+240 km, odnosno trasa ovog ozračnog kanala prolazi između grada Donjeg
Miholjca i naselja Viljevo. Drugi ozračni kanal je Gatski kanal sa svrhom usmjeravanja velikih voda
Karašice sa srednjeg dijela sliva, odnosno putem Gatskog kanala rijeka Karašica se direktno uljeva u
rijeku Dravu na stacionaži 61+900 rijeke Drave.
Radovi na regulaciji rijeke Karašice su obavljeni djelomično po pojedinim dionicama uglavnom u
smislu interventnih zahvata, a najbitniji radovi na uređenju sliva rijeke Karašice su obavljeni krajem
prošlog stoljeća prokopom navedenih ozračnih kanala. U slivu rijeke Karašice izgrađeni su automatski
čepovi i ustave za manipulaciju vodama prilikom nailaska poplavnih voda, te jedna crpna stanica na
ozračnom kanalu Karašica-Drava kod Viljeva sa svrhom crpljenja vode i prebacivanja prema rijeci
Dravi u slučaju poplavnih voda i koincidencije velikih voda rijeke Drave i velikih voda rijeke Karašice.
Na slivnom području Karašice i Vučice, a u svrhu zaštite obradivih površina i naselja izgrađivan je
sustav objekata za obranu od poplava.
U tu svrhu su izgrađeni obrambeni nasipi kako uz glavne vodotoke tako i kanale II. reda. Budući su
vodotoci razvrstani u vodotoke od državnog interesa-državne vode i vodotoke lokalnog značajalokalne vode i sustav obrane od poplave je razdvojen, odnosno formirani su planovi obrane od
poplava, i to Državni plan obrane od poplave i Županijski plan obrane od poplave. U okviru
Državnog plana obrane od poplave razvrstani su vodotoci Vučica i Karašica i oteretni kanal KarašicaDrava.
Na vodotoku Vučica izgrađeni su sljedeći nasipi:
- lijevi nasip na potezu Petrijevci-Valpovo-Marijanci dužine 3,26 km i lijevi nasip kod Beničanaca
ukupne dužine 8,87 km.
Obrana od poplave se provodi na cjelokupnom toku rijeke Vučice na području Osječko-baranjske
županije. Pored dravskih nasipa koji su obrađeni u okviru obrane od poplave rijeke Drave na slivnom
području Karašice i Vučice nema izgrađenih, odnosno službeno prihvaćenih obrambenih nasipa jer su
uz većinu vodotoka uglavnom formirane deponije od čišćenja vodotoka i kao takve se ne mogu
prihvatiti kao obrambeni nasipi.
Sa svrhom obrane od poplave, odnosno zaštite od štetnog djelovanja voda izgrađena je akumulacija
Lapovac II kod Našica ukupne zapremine 2,4 mil. m3 vode. U svrhu povećanja stupnja zaštite od
štetnog djelovanja voda potrebno je provoditi redovno tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka i
dogradnja sustava za obranu od poplava.
4. Slivno područje “Biđ - Bosut” (područje Osječko-baranjske županije)
Slivno područje Biđ-Bosutskog polja je dio savske doline na lijevoj obali rijeke Save između
Slavonskog Broda i Sremske Mitrovice, s juga je omeđeno rijekom Savom, a sa sjevera obroncima Dilj
gore i Fruške gore. Ukupna površina slivnog područja iznosi 343.200 ha, od čega je oko 307.600 ha u
Republici Hrvatskoj, a ostalo u SR Jugoslaviji (35.600 ha).
Od 307.600 ha Biđ-Bosutskog polja u Republici Hrvatskoj je 21.529 ha neposredni sliv rijeke Save, sliv
Zapadnog Lateralnog kanala je 43.600 ha, a ostatak sliva od 242.471 ha odvodi vodotok Bosut u rijeku
Savu.
U Osječko-baranjskoj županiji je 51.486 ha sliva, a ostatak sliva je u Vukovarsko-srijemskoj županiji i
Brodsko-posavskoj županiji.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
157
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Od ukupne površine Biđ-Bosutskog polja koje pripada Osječko-baranjskoj županiji, prema
topografskim karakteristikama brdski dio sliva koji odvodi Zapadni Lateralni kanal je 38.765 ha (cca
75 %), dok je nizinski dio sliva 12.721 ha (cca 25 %) i recipijent je vodotok Biđ. Apsolutne visine
nizinskog dijela kreću se od 81,00 m.n.m. do 94,00 m.n.m., a na brdskom dijelu obronaka Dilj gore
dosižu vrijednost 239,00 m.n.m.
Za formiranje vodnog vala u nizinskom dijelu glavnih recipijenata veoma bitnu ulogu ima dotok sa
brdskog dijela sliva. Da se zaštiti nizinski dio sliva u razdoblju 1954.-1958. god. trasiran je i iskopan
Zapadni Lateralni kanal koji presijeca brdske vodotoke (izuzev vodotoka Jošava) i odvodi sakupljenu
vodu gravitacijom prema Savi. Rekonstrukcija kanala izvršena je od 1974. do 1978. god., a sanacija
klizišta na desnoj obali je u tijeku.
Zapadni Lateralni kanal spriječava formiranje vodnog vala brdskih vodotoka, ali i odvodi cjelokupnu
količinu vode koju ti vodotoci sakupe u vegetacijskom razdoblju prema Savi. Tako u nizinskom dijelu
sliva imamo samo vodu koju dovodi vodotok Jošava i vodu koju sakupe melioracijski kanali nakon
padavina.
Područje sliva rijeke Save u Osječko-baranjskoj županiji može se podijeliti na dva dijela: nizinski i
brdski dio sliva.
Nizinski dio sliva odvodi vodotok Biđ. Dužina vodotoka na području Županije je 6,85 km. Zaštita
nizinskog dijela sliva od brdskih voda sa obronaka Dilj gore (izuzev sliva vodotoka Jošava) riješena je
iskopom Zapadnog lateralnog kanala koji odvodi vodu sa sliva veličine 42.700 ha gravitacijom prema
rijeci Savi. Dužina Lateralnog kanala na području Županije je 6,50 km.
Na području Osječko-baranjske županije u slivu vodotoka Sava, komasacije su izvedene do 1960.
godine. U posljednjih 30 godina izvršena je komasacija i iskop kanalske mreže samo u katastarskim
općinama Piškorevci (1987.-1988. god.), Drenju, Pridvorju i Mandićevcu (1990.-1991. god.).
Iskopom Zapadnog Lateralnog kanala (Lateralni kanal) i izgradnjom nasipa od iskopanog materijala
na lijevoj obali kanala zaštićen je nizinski dio sliva Biđ - Bosutskog polja.
Materijal od iskopa kanala na desnoj obali formiran je kao nasip koji je presječen utokom brdskih
vodotoka. Uz nožicu ovako formirane deponije iskopan je kanal koji prima melioracijske kanale.
Sakupljenu vodu odvodi prema brdskim vodotocima ili cijevnim propustima sa povratnim
poklopcima ispušta u Zapadni Lateralni kanal.
Od mostova koji su izgrađeni za prijelaz saobraćajnica preko Zapadnog Lateralnog kanala, uspor
stvara most na lokalnoj cesti L-44126 Ðakovo - Dragotin. Projektiran je novi most sa otvorom koji ne
izaziva uspor.
Glavna karakteristika brdskog dijela sliva je ugroženost brdskim poplavnim vodama. Veliki padovi
terena i vodotoka izazivaju nakon padavina protoku koju neki ugrađeni objekti (propusti i mostovi) ne
mogu propustiti.
Glavni recipijenti nisu adekvatno uređeni da bi mogli garantirati visoki stupanj sigurnosti od poplava
na brdskim vodotocima.
U brdskom dijelu sliva, radi sprječavanja vodnog vala predviđene su akumulacije s ukupnom i
korisnom zapreminom: Beravac (Vu=2,0x106m3, Vkor=1,85x106m3), Aljeg (Vu=1,8x106m3,
Vukor=1,65x106m3), Trnava (Vu=1,0x106m3, Vkor=0,90x106m3), Vrbica (Vu=1,7x106m3, Vkor=1,55x106m3),
Slakovac (Vu=1,5x106m3, Vkor=1,4x106m3), Breznica (Vu=9,5x106m3, Vkor=8,3x106m3), Kondrić
(Vu=1,66x106m3, Vkor=1,45x106m3), Koroševica (Vu=4,1x106m3, Vkor=3,75x106m3), Majar (Vu=4,9x106m3,
Vkor=4,5x106m3), Musić (Vu=3x106m3, Vkor=2,8x106m3), Babina voda (Vu=2,0x106m3, Vkor=1,8x106m3),
Mlinac (Vu=0,96x106m3, Vkor=0,8x106m3), Gašicni (Vu=3,6x106m3, Vkor=3,25x106m3), Preslotinci
(Vu=10,1x106m3, Vkor=9,25x106m3), Kučanci (Vu=1,4x106m3, Vkor=1,25x106m3), Drenje (Vu=5,1x106m3,
Vkor=4,55x106m3), Jošava (Vu=0,946x106m3, Vkor=0,5x106m3) i Kuševac (Vu=3,5x106m3, Vkor=2,9x106m3) i
retencija Bazovac.
158
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Predviđena akumulacija „Levanjska Varoš“ izostavlja se zbog Cetere.
Završene su akumulacije Jošava i Mlinac.
Gospodarskim održavanjem vodotoka i kanala košnjom i krčenjem raslinja po pokosima i dnu kanala i
izmuljenjem dna vodotoka i kanala omogućuje se pravodobna odvodnja sa poljoprivrednih površina.
Državnim planom obrane od poplava predviđena je obrana od poplava na Zapadnom Lateralnom
kanalu od granice Županije do kraja kanala i na vodotoku Kaznica od utoka u Zapadni Lateralni kanal
do utoka kanala Blatna voda. Obrana je predviđena na dionici vodotoka ukupne dužine 10,46 km.
(c-4) Melioracijska odvodnja
Melioracijska odvodnja razmatrati će se također u okviru pojedinih slivnih područja.
1. Slivno područje “Baranje”
Odvodnja suvišnih unutrašnjih voda ostvaruje se kroz kanalsku mrežu dugu 965 km, a uz pomoć
osam crpnih postaja kapaciteta 24,75 m3/sek. Problem vodnog režima poljoprivrednog zemljišta
proizlazi iz topografskih karakteristika područja u kome se razlikuje nizinsko, srednje i brdsko
područje. Dok niskoležeći dijelovi područja neposredno uz obrambene linije pored Dunava i Drave
karakterizira zemljište s viškom vode kroz pretežni dio godine, povišene platoe tzv. srednje područje
karakterizira naglašeni nedostatak vlage u tlu. Istovremeno se može reći da danas niti jedno od ovih
područja ne ugrožavaju vanjske vode - srednje područje nije ugroženo vanjskim vodama, a nizinsko s
velikim stupnjem sigurnosti brane rekonstruirani nasipi. Brdsko pak područje karakterizira zemljište
strmog nagiba izloženo eroziji bujica s izraženim nedostatkom vlage.
Što se tiče regulacije glavnih odvodnih melioracijskih kanala, može se konstatirati da su uglavnom
zapušteni i obrasli šibljem, drvećem i drugom vegetacijom, te da je za njihovo funkcioniranje
neophodno izvršiti tehničko čišćenje i rekonstrukciju.
U organizaciji vodnogospodarske i poljoprivredne djelatnosti koristi se podjela Baranje po sektorima
koja je u velikoj mjeri identična slivovima. Užom podjelom na sektore osim Dunavskog i Dravskog
pojavljuje se i Karašica sektor (Dunavskom slivu) koji gravitira potoku Karašica.
Nizinsko područje
Karašica sektor
Omeđeno je državnom granicom prema Republici Mađarskoj i vododjelnicom na Banskom brdu. Za
glavni melioracijski kanal ima Odvodni kanal Karašice s mješovitom odvodnjom - kombinacija
gravitacijske i mehaničke preko CS Draž. Pored navedenog ovo područje karakterizira i potok
Karašica sa svojim pritokama Borza, Hatvan i Travnik.
Složenost problematike ovog područja naglašena je kroz navedene, državnom granicom presječene
hidrosustave koja se rješavala duži niz godina na nivou međudržavne suradnje, sve dok se nije
postigao današnji zadovoljavajući stupanj uređenosti.
Naime svi vodotoci ovog sektora imaju dio gravitirajućeg područja u Republici Mađarskoj.
Odvodni kanal Karašica
Slivna površina 159 km2, s trasom položenom paralelno s potokom Karašica. Voda otječe bilo
gravitacijski (kroz ustavu Vučka) u Topoljski Dunavac, bilo Marković kanalom do CS Draž, koja
prebacuje vodu u potok Karašica.
Ukupna dužina Odvodnog kanala iznosi 44 km, a od toga u Republici Hrvatskoj 30,6 km. Dno
Odvodnog kanala je za 2,5-3,0 m niže od dna potoka Karašice.
Na svom toku kroz Baranju prima s lijeve strane Hatvan i Travnik za male vode, Lačka, Remetin i
Cerinje. S desne strane Odvodni kanal prima otpadnu vodu tvornice šećera u Belom Manastiru te
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
159
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
gradsku otpadnu vodu, kao i vode sa zapadnih obronaka Banskog brda. Kapacitet crpne postaje Draž
iznosi 1,5 m3/sek. Uzdužni pad kanala iznosi 0,17 ‰, širina dna 5,0 m a nagib pokosa 1:1,5 s
prosječnom dubinom u odnosu na okolni teren 3,50 m. Maksimalna protoka 10,50 m3/sek. (ušće u
Topoljski Dunavac).
Potok Karašica
Formira se na južnim obroncima planine Meček u Republici Mađarskoj, a u našu zemlju ulazi između
Iločke i Luča. Kroz Mađarsku zbog velikih padova ima karakter bujice, sve do naše granice gdje
poprima karakter nizinskog vodotoka. Kota terena kod ušća 84,0 m.n.m., a kod državne granice 92,0
m.n.m. Uliva se u Dunav kod Batine.
Budući da je u svom nizinskom dijelu (kroz našu zemlju) ograđena popratnim nasipima ima ulogu
tranzitnog vodotoka. Niveleta nasipa je nadvišena 1,0 m iznad 100 god. vel. vode, a kruna širine 5,0 m
s pokosima 1:2. Pritoci su Borza, Hatvan i Travnik.
Maksimalna protoka Q100 = 90,0 m3/sek. na koju je dimenzionirano korito širine dna 5,0 m s
inundacijama 2 x 8,0 m te nagibom pokosa 1:1,5. Uzdužni pad iznosi 0,27 ‰ do 0,5 ‰. Dužina toka
kroz našu zemlju iznosi 30,46 km.
Borza
Dotječe iz Mađarske, a sadašnja trasa preložene Borze počinje od utoka u Karašicu (Branjina) idući
prema cesti Kneževo-Udvar i prelazi državnu granicu između graničnog kanala D317 i D318.
Maksimalna voda na koju je dimenzioniran poprečni profil iznosi Q10 god. = 12,0 m3/sek. širina dna 2,0
m s inundacijom od 1 do 4 m. Uzdužni pad iznosi 0,10 ‰.
Hatvan i Travnik
U cilju smanjenja opterećenja gravitacijsko mehaničke odvodnje zapletenog hidrotehničkog sustava
pri CS Draž izvršena je devijacija trase kanala Hatvan i Travnik. Naime, ovi kanali ulijevali su se u
Odvodni kanal prolazeći sifonom ispod potoka Karašice. U cilju smanjenja vodnih količina Odvodnom
kanalu izvođeno je rješenje direktnog gravitacijskog utoka ovih kanala u potok Karašicu.
Maksimalne protoke za koje su dimenzionirani su za Hatvan 5,27 m3/sek., a za Travnik 7,21 m3/sek.
Poprečni profil kanala su: širina dna 1,50 m nagibi pokosa 1:1, prosječne dubine u odnosu na kotu
krune nasipa 2,20 m. Uzdužni padovi od 0,50 ‰ do 3,30 ‰.
Topoljski Dunavac
Izgradnjom nasipa Draž-Kolked (Draž-Državna granica) pregrađen je rukavac Dunava, pa je od
vodotoka Topoljskog Dunavca nastala akumulacija u dužini cca 10,5 km. Akumulacijska sposobnost
Topoljskog Dunavca (akumulacija Puškaš) do kote 85,00 m.n.m. je blizu 10 mil. m3, mrtve vode oko 3
mil. m3 do kote praga draške ustave. Današnje područje gravitacije ovom recipijentu iznosi cca 53 km2,
poznato kao Budžak i Puškaš.
Područje Budžaka nalazi se na nekadašnjem otoku između dvaju rukavaca Dunava (Topoljskog i
Šarkanjskog Dunava). Odvodnja se vrši kanalskom mrežom prema CS Budžak kapaciteta 0,4 m3/s s
glavnim odvodnim kanalom dužine 4,41 km. Područje Puškaša je desno zaobalje Topoljskog Dunavca,
koje se nakon prelaganja potoka Borze, dijelom odvodnjava kanalom st. Borza, od visokih voda
Topoljskog Dunavca štićeno je nasipom dugim 3,3 km. Najnovijom rekonstrukcijom kanalske mreže
odvodnja se vrši odvodnim kanalom Stara Borza i Puškaš, te reverzibilnom crpnom postajom na
kanalu i nasipu Puškaš kapaciteta 2,0 m3/s. Ista je predviđena za evakuaciju viška vode s
melioracijskog područja kada je to onemogućeno gravitacijom te za crpljenje vode iz akumulacije
Topoljski Dunav za navodnjavanje kišenjem.
Dunavski sektor
Obuhvaća područje omeđeno na sjeveru vododjelnicom na sljemenu Banskog brda, na istoku glavnim
dunavskim nasipom, te na pravcu jugoistok-sjeverozapad cestom Bilje-Jagodnjak-B. Petrovo Selo.
160
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Odvodnja je usmjerena na postojeće crpne postaje Zlatna Greda kapaciteta Q = 6,0 m3/sek., Tikveš 5,0
m3/sek. i Podunavlje 1,75 m3/sek. prema melioracijskim podslivovima.
Dunavski rit
Dunavski rit je melioracijsko područje sjevernog dijela branjenog područja omeđeno cestom Kneževi
Vinogradi-Zmajevac te linijom crpna postaja Zlatna Greda-Mirkovac-Jasenovac.
Ovo područje i južni obronci Banskog brda između ceste Kneževi Vinogradi-Kamenac sliv je CS Zlatna
Greda. Glavni dovodni kanal (Čarna-Dunavac-Kanal Gore) je dužine 11,157 km promjenjivog
poprečnog profila širine dna od 5 m do 8 m. Uzdužni pad iznosi 0,1 %. Osnovne karakteristike
kanalske mreže su kanali velikih dimenzija-širina i malih uzdužnih padova.
Brestovačko-Jasenovački rit
Je melioracijsko područje centralnog dijela štićenog područja dunavskog nasipa i ceste Bilje-Kneževi
Vinogradi, omeđeno granicom prema podslivu dunavskog rita sa sjevera, te kanalom Menetfok i
linijom prema Lugu s južne strane.
Glavni dovodni kanal (Čarna-Dunavac-Gl. Jasenovački) je dužine 14,5 km promjenjivog poprečnog
profila širine dna od 5 m do 10 m. Uzdužni pad iznosi 0,1 %. I ovaj podsliv karakteriziraju kanali
velikih dimenzija-širina, a malih uzdužnih padova. Cijelo to područje gravitira CS Tikveš kapaciteta Q
= 5,0 m3/sek.
Podunavski rit
Je melioracijsko područje južnog dijela štićenog nasipom Zmajevac-Kopačevo i omeđenog cestom
Bilje-Lug u veličini 30,1 km2, a gravitira CS Podunavlje kapaciteta Q = 1,75 m3/sek. Glavni dovodni
kanal je (Odvodni ribnjak-Mali Dunavac-Vardarac-Lug) dužine 18,5 km, a glavni melioracijski kanal
Donji Zmajevački za poljoprivredne površine PIK-a Belje. Ovom području gravitira i kanal Bojana sa
svojim slivnim područjem veličine 77,5 km2.
Hidrološkim analizama dokazano je da je kapacitet CS Podunavlje premali te se nameće potreba za
iznalaženje novih rješenja u cilju efikasnije zaštite poljoprivredne proizvodnje.
Dravski sektor
Zauzima položaj od ceste Bilje-Jagodnjak-B. Petrovo Selo prema Dravi, koje za Glavni melioracijski
kanal ima kanal Barbaru, koja se putem CS Velika kapaciteta Q = 3,5 m3/sek. prebacuje u Dravu ili
putem ustave Kopačevo (kod Sakadaša) upušta gravitacijski u Kopački rit.
Područje je štićeno od velikih voda Drave nasipom i brani 18.800 ha, od čega 17.360 ha oranice i 1.440
ha šume.
Istočno područje sektora između dravsko-dunavskog nasipa “Drava-Dunav” i sjeverno linije
Kopačevo-Bilje-Darda do kanala stara Barbara, neuređeno je područje, a intenzivna poljoprivreda bila
je prisutna do prije 1991. godine na lokaciji Kovačke livade. Krajnji sjeverozapad ovog sektora poznat
kao područje Bakanka odvodnjava se kanalom Toplica i CS Bakanka na glavnom dravskom nasipu
kapaciteta Q = 4,30 m3/sek.
Brdsko područje
U centralnom dijelu Baranje prostor površine cca 10.144 ha zauzima Bansko brdo - izdignut reljefni
oblik s visinskim nivoima od 100,00-243, m.n.m. Od nizinskog dijela područja odvojen je cestom Beli
Manastir-Kneževi Vinogradi-Zmajevac-Batina s južne i jugoistočne strane te potokom Karašica sa
sjeverne strane od Batine do Popovca, odnosno Odvodnim kanalom Karašica od Popovca do Belog
Manastira.
Prema reljefnoj raznolikosti i korištenju površina u poljoprivredne svrhe, razlikuju se sjeverni i južni
obronci Banskog brda. Sjevernu stranu karakteriziraju veći nagibi terena nepodesni za obradu, dok je
južna strana blaža te se intenzivno koristi za poljoprivrednu proizvodnju.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
161
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Što se tiče poplava od unutrašnjih voda, može se reći da je dosta česta pojava na niskoležećim
poljoprivrednim površinama, a razlog je zapuštenost kanalske mreže i nedovoljan kapacitet crpnih
postaja.
Radi povećanja stupnja sigurnosti od poplava kako od vanjskih tako i od unutrašnjih voda, potrebno
je osigurati značajnija novčana sredstva radi sanacije i rekonstrukcije vodnogospodarskih objekata koji
su u funkciji obrane od poplava. Manji dio ovog velikog programa upravo je u realizaciji.
2. Slivno područje “Vuka”
Odvodnja dijela Osječko-baranjske županije, koji se nalazi u slivnom području “Vuka” vrši se obzirom
na postojeći izvedeni odvodni sustav u rijeke Dunav i Dravu.
Sliv rijeke Dunava
Ukupna površina Osječko-baranjske županije koja gravitira rijeci Dunavu iznosi 881 km, a pripada
slivu rijeke Vuke i Glavnog Daljskog kanala. Rijeka Vuka je prirodni vodotok sa brojnim pritokama,
od kojih je najznačajniji Bobotski kanal.
Glavni Daljski kanal, kao umjetni vodotok izveden je za odvodnju relativno niskih područja u
sjeveroistočnom dijelu Županije.
U nastavku navode se značajniji pritoci rijeke Vuke na području Osječko-baranjske županije u lijevom i
desnom zaobalju.
Bobotski kanal
Najznačajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju je Bobotski kanal. Ušće Bobotskog kanala nalazi se
u km 3+626 rijeke Vuke. Kanal je dugačak 38,0 km od kojih se na području Osječko-baranjske županije
nalazi dionica od km 21 do km 38 odnosno zadnjih 17,0 km. Upravo ovih zadnjih 17,0 km prolazi
najnižim područjem koje je u prošlosti zauzimala bivša bara Palača.
Realizacijom Bobotskog kanala bara Palača je isušena, te su na ovom području nastala najplodnija
obradiva tla. Apsolutne visine terena u prostoru bivše bare Palače kreću se između 83,5 m N.J.M. i 85,0
m N.J.M.
Obzirom na ograničene mogućnosti spuštanja nivelete dna Bobotskog kanala radi gravitacijske
odvodnje okolnih niskih terena, ovdje je dominirala mehanička oplav. Područje je kasetirano sa
izvedbom nekoliko crpnih postaja, a recipijent je izveden sa obostanim popratnim nasipima.
Izvedbom kanala Korpaš koji predstavlja produžetak Bobotskog kanala, te povezivanje istog sa
kanalima Igalić i Zubović na relativno višim terenima izvan bare Palače. Nasipi uz Bobatski kanal
postaju obrambeni, jer vode koje dolaze sa viših terena primarno zauzimaju proticajni profil i
ugrožavaju nisko zaobalje.
Relativno skromna mogućnost gravitacijske oplavi na području bare Palače uvjetovala je izgradnju
crpnih postaja “Seleš“ (Q = 0,5 m3/s), “Rudine” (Q = 1,0 m3/s) i “Mitl” (Q = 1,0 m3/s) u lijevom
zaobalju, te “Vrbik” (Q = 0,5 m3/s) i “Ernestinovo” (Q = 0,5 m3/s) u desnom zaobalju.
Navedene crpne postaje radile su preventivno za vrijeme pojave visokih vodostaja u Bobotskom
kanalu, a ponekad se događalo da neke od njih moraju prestati sa radom, kada je prijetilo prelijevanje
nasipa.
U razdoblju od 1978. do 1981. godine izveden je prekop “Dvor” dužine 1800 m i izgrađena istoimena
crpna postaja instaliranog kapaciteta Q = 20,0 m3/s sa namjenom da se vode iz Bobotskog kanala
uzvodno od prekopa “Dvor” i dijela nizvodno od prekopa mehaničkim putem evakuiraju u rijeku
Vuku. Lokacija crpne postaje “Dvor” nalazi se u km 45+047 rijeke Vuke.
Puštanjem u rad crpne postaje “Dvor” odvodnja na području bare Palače bila je većim dijelom dobro
rješena. Lokalne crpne postaje locirane uzvodno od prekopa radile su rjeđe jer je dominirala
162
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
gravitacijska oplav, a u međuvremenu je izvedena rekonstrukcija Bobotskog kanala na ovom dijelu
trase sukladno novim uvjetima.
Tijekom Domovinskog rata CS “Dvor” je potpuno devastirana, tako da su ponovo puštene u pogon
lokalne crpne postaje, koje će i nakon obnove CS “Dvor” ostati kao pričuvni potencijal za izvanredne
okolnosti.
Hidrotehničke karakteristike kanala su slijedeće: Q 50 = 33,9 m3/s, širina dna b = 4,0 m, nagib pokosa
1:1,2 do 1:2, podužni pad od 0,1 ‰ do 0,9 ‰.
Bobotski kanal sa svojih 16 pritoka ima veliki značaj za odvodnju šireg područja Osječko-baranjske
županije, površine od 213,48 km2.
Kanal Loncija
U lijevom zaobalju rijeke Vuke na dijelu koji pripada Osječko-baranjskoj županiji uzvodno od km
36+000 nema značajnijih pritoka sve do kanala Loncija, koja se ulijeva u km 67 rijeke Vuke. Dužina
kanala iznosi 5,6 km, a površina sliva 6,7 km2.
Pri ušću kanala u rijeku Vuku izvedena je cijevna ustava, koja regulira gravitacijsko istjecanje vlastitih
voda u rijeku, kada su vodostaji u recipijentu niži od vodostaja u kanalu.
Na kanal Lonciju nastavlja se kanal Milodina, a zatim Čokadinačka bara sve do nasipa PoganovačkoKravičkog kanala koji je u dravskom slivu. Danas kanal Milodina i njen nastavak Čokadinačka bara
samo djelomično, pri visokim vodastajima, imaju vezu sa kanalom Loncija kada u nju prelijevaju, dok
su pri nižim vodostajima usmjereni na Glavni kanal i crpnu postaju “Crna Bara”.
Navedena trasa Loncija - Milodina - Čokadinačka bara potencijalna je veza dravskog i dunavskog
sliva, odnosno Poganovačko-Kravičkog kanala i rijeke Vuke, koja će se koristiti za potrebe
navodnjavanja.
Kanal Glavni
Kanal Glavni povezuje trase kanala Milodina i Čokadinačka bara, te kanala Davidovača sa crpnom
postajom “Crna Bara” odnosno odvodnim kanalom od crpne postaje do rijeke Vuke u km 63+264.
Crpna postaja “Crna Bara” izvedena je sa instaliranim kapacitetom Q = 1,0 m3/s na udaljenosti cca 200
m od rijeke Vuke. Nema gravitacijski ispust, tako da odvodnja područja koje gravitira crpnoj postaji
ovisi isključivo o radu crpki.
Budući da trase dovodnih kanala međusobno povezane i s kanalom Loncija postoji mogućnost
prelijevanja i gravitacijskog otjecanja visokih voda preko Loncije u rijeku Vuku i obrnuto, dotok vode
iz dijela Loncije prema crpnoj postaji.
Dužina kanala Glavni iznosi 2,9 km, a površina sliva koja preko njega gravitira crpnj postaji 19,3 km2.
Kanal Mala Granica
Kanal Mala Granica je zadnji značajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju. Na ušću kanala izvedena
je crpna postaja “Budimci” sa kapacitetom Q = 0,5 m3/s i gravitacijski ispust.
Ušće kanala nalazi se u km 69+314 rijeke Vuke.
Površina sliva koja gravitira crpnoj postaji iznosi 3,2 km2, a odnosi se uglavnom na drenirane parcele.
Kanal Kreketnjak
Prvi značajniji pritok u desnom zaobalju rijeke Vuke koji se nalazi na području Osječko-baranjske
županije, odnosno najnizvodniji pritok je kanal Kreketnjak.
Dužina kanala iznosi 6,78 km, a površina sliva 7,4 km2.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
163
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Kanal se izravno ulijeva u rijeku Vuku, a ušće mu se nalazi u km 41+451.
Kanal velika Osatina
Kanal Velika Osatina desni pritok rijeke Vuke u km 48+408 jedan je od najdužih kanala u slivu
“Vuka”.
Dužina mu iznosi 31,8 km, a površina sliva 139,8 km2, od čega na brdski dio sliva otpada 44,6 km2. U
novije vrijeme dio vodotoka je rekonstruiran od km 20+000 do km 31+800. Obzirom da je pred početak
Domovinskog rata uređivana prva dionica od ušća do km 12+000 preostalo je još izvođenje središnjeg
dijela kojim se povezuju ove dvije dionice.
Od ušća u Vuku do km 0+900 izveden je uz kanal na desnoj obali obrambeni nasip, kojim se štiti selo
Petrova Slatina.
U lijevom zaobalju značajan je pritok kanala Udovac koji povezuje Veliku Osatinu sa ribnjakom
“Oraščić” u Koprivni. Nizvodno od ušća Udovca u km 10 izvedena je u kanalu pločasta ustava kojom
se zadržava voda i usmjerava Udovac prema ribnjaku. Ribnjak “Oraščić” ima površinu cca 30 ha, a
opremljen je sa dvije crpne postaje, koje rade reverzibilno.
Crpna postaja “Oraščić” izvedena je u pregradi predprostora u koji se ulijeva dovodni kanal Udovac.
Kapacitet crpne postaje iznosi 0,5 m3/s. Crpna postaja namjenjena je za punjenje ribnjaka, iznad
apsolutnih visina koje može osigurati gravitacijsko upuštanje, te za manipuliranje vodom preko
grlenjaka i dovodno-odvodni kanala.
Crpna postaja “Grabik” kapaciteta 0,5 m3/s nalazi se u središnjem dijelu ribnjaka, a namjenjena je za
manipuliranje vodom i pražnjenje ribnjaka u kanal Grabičke livade. U lijevom zaobalju od značaja je
pritok Stara Vuka II koji povezuje Veliku Osatinu sa rijekom Vukom. Ovim kanalom moguće je
dopremiti vodu iz rijeke u Veliku Osatinu, te je dalje distribuirati za potrebe navodnjavanja i ribnjaka
Oraščić.
U desnom zaobalju značajni su pritoci kanali Veliki Medveš i Brana.
Ušće kanala Veliki Medveš nalazi se u km 9+960 kanala Velike Osatine. Površina njegovog slivnog
područja iznosi 31,0 km2 od čega na brdski dio sliva otpada 5,2 km2.
Kanal Brana ima još izrazitiji brdski dio sliva. Od ukupne površine sliva veličine 27,1 km2 na brdski
dio otpada 19,9 km2. Ulijeva se u Veliku Osatinu u km 16+730.
Hidrotehničke karakteristike kanala su sljedeće: Q 50 = 50,0 m3/s, širine dna b = 1,0-3,0 m, nagib
pokosa 1:1,5, podužni pad od 0,1‰ do 0,8 ‰.
Kanal Stara Vuka I
Kanal Stara Vuka I izveden je središnjim dijelom bivšeg meandra rijeke Vuke, koji je presječen
prekopom Dopsin. Na ušću u Vuku izvedena je cijevna ustava. Kanal ima površinu sliva 19,5 km2.
Kanal Plandište - Kešinačka Bara
Trasa kanala Plandište - Kešinačka bara prolazi niskim terenima u desnom zaobalju. Na ušću kanala u
rijeku Vuku u km 59+000 izgrađena je crpna postaja “Dubrave” kapaciteta 0,5 m3/s, te gravitacijski
ispust. Površina sliva kanala iznosi 8,5 km2.
Kanal Gorjan - Punitovci
Kanal Gorjan - Punitovci jedan je od većih pritoka rijeke Vuke. Dužina kanala iznosi 10,5 km, a
površina sliva 44,8 km2, od čega na brdski dio sliva otpada 9,0 km2. Odlikuje se većim padovima u
gornjem toku, radi kojih je imao i jednu stepenicu. Stepenica je posljednjom rekonstrukcijom kanala
uklonjena, a podužni pad prema rijeci Vuki povećan. Značajni su mu pritoci kanali Mač i Bolokan.
Hidrotehničke karakteristike kanala su sljedeće: Q 50 = 12,1 m3/s, širina b = 1,0-2,0 m, nagib pokosa
1:1,5 do 1:2, podužni pad od 0,7‰.
164
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Kanal Maksim
Kanal Maksim izveden je u gornjem toku rijeke Vuke, gdje vodotoci zalaze u brdovit dio sliva. Kanal
ima površinu sliva 13,7 km2, od čega 7,7 km2 pripada brdskom slivu.
Kanal se izravno ulijeva u rijeku Vuku u km 76+783. Od ušća prvi kilometar kanala ima obostrane
nasipe koji štite područje od velikih voda Vuke. Regulacijskim radovima, koji su izvršeni u koritu
Vuke, oboreni su maksimalni vodostaji u rijeci, tako da su nasipi uz kanal Maksim izgubili prvobitni
značaj. Na kanalu se radi velikog uzdužnog pada izgrađene tri stepenice.
Kanal Koritnjak
Kanal Koritnjak je najuzvodniji pritok u desnom zaobalju rijeke Vuke koji je od većeg značaja. Od ušća
u Vuku u km 82+890 prva dva kilometra su regulirana, a ostali dio trase kao brdski potok meandrira
prirodnom dolinom.
Pri kraju reguliranog dijela vodotoka predviđena je izgradnja nasute brane “Koritnjak” za koju je
izrađen glavni projekt. Ukupna površina sliva kanala Koritnjak iznosi 17,2 km2.
Glavni Daljski kanal
Glavni Daljski kanal je drugi recipijent na području Osječko-baranjske županije koji se izravno ulijeva
u rijeku Dunav. Značajan je za odvodnju sjeveroistočnog dijela Županije. Ukupna dužina kanala iznosi
21,975 km.
Kanal je nakon prvobitne izvedbe nekoliko puta rekonstruiran, a zadnjom rekonstrukcijom došlo je i
do izmjena vododjelnice, odnosno gornji dio toka uzvodno od km 16 spojen je na kanal Mačvala, te je
odvodnja zapadnog dijela slivnog područja usmjerena gravitacijski na Bobotski kanal.
Prevođenje dijela sliva Glavnog Daljskog kanala preko Mačvale u Bobotski kanal bilo je ekonomski
opravdano, jer bi u suprotnom trebalo izvršiti obimne radove na brojnim objektima ispod glavnih
prometnica kao što su željezničke pruge i asfaltne ceste.
Redukcijom slivnog područja dio kanala kojim je odvodnja usmjerena na Dunav zadovoljio je uz
minimalne zahvate. Brdski dio sliva u sjevernom dijelu područja jednim dijelom gravitira izravno u
rijeku Dunav putem brojnih surduka, dok su južne padine orjentirane u sliv Glavnog Daljskog kanala.
Obzirom na relativno velike nagibe terena, prilikom pojave oborina većeg intenziteta zapažena je
površinska erozija na nekoliko lokacija kao što su Prkos i Orašje nedaleko Erduta.
Sliv rijeke Drave
Ukupna površina Osječko-baranjske županije koja se odvodnjava u rijeku Dravu iznosi 236,96 km2, a
pripada slivovima Poganovačko-Kravičkog kanala, kanala Crni Fok i kanala Palčić.
Poganovačko-Kravički kanal
Najznačajniji recipijent u slivu rijeke Drave na području Osječko-baranjske županije je PoganovačkoKravički kanal sa površinom sliva 296,6 km2. Ušće Poganovačko-kravičkog kanala nalazi se u blizini
naselja Josipovac gdje se ulijeva u rukavac Stara Drava koji je izravno spojen sa rijekom Dravom.
Dužina kanala iznosi 31,2 km, a trasa mu je usmjerena od jugozapada prema sjeveroistoku. U svom
donjem dijelu toka kanal je pred usporom visokih voda Drave, te je stoga izgrađen nasip na desnoj
obali ukupne dužine 1,1 km. Trasa nakon toga presjeca izrazitu gredu sve do km 12+500 kada ponovo
zalazi u depresiju gdje su izvedeni obostrani nasipi.
Lijevi nasip započinje u km 12+500 i završava u km 18+500, a desni je izveden od km 12+500 do km
19+500. Uzvodno od km 19+500 trasa prolazi ravničarskim terenom.
Kanal je u novije vrijeme rekonstruiran na dionici od ušća do km 8+000, gdje se ulijeva na lijevoj obali
najznačajniji pritok kanal Selce.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
165
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Osim kanala Selce, Poganovačko-Kravički kanal ima nekoliko značajnih pritoka u lijevom i desnom
zaobalju.
Hidrotehničke karakteristike kanala su slijedeće: Q 50 = 56,3 m3/s, širina dna b = 1,0-8,0 m, nagib
pokosa od 1:1,5 do 1:2, podužni pad od 0,15 ‰ do 1,7 ‰.
Kanal Međaš
Kanal Međaš je pritok iz lijevog zaobalja u km 4+000, koji ima značaj za odvodnju južnog dijela općine
Petrijevci gdje je izvedena relativno nova kanalska mreža. Kanal se odlikuje znatnom dubinom i
izravno se ulijeva u recipijent.
Kanal Selce
Kanal Selce svojim donjim tokom do km 2+000 presjeca gredu do utoka u Poganovačko-Kravički
kanal. Uzvodno od navedene stacionaže trasiran je izrazito niskim terenom sve do kraja u km 10+000.
Uzvodno od ušća u stacionaži km 0+200 izvedena je prošle godine nova ustava sa dva pločasta
zatvarača koja sprečava ulazak tranzitnih voda iz Poganovačko-Kravičkog kanala u nizinsko područje
sliva. Osim toga uz ustavu postoji crpna postaja kapaciteta Q = 1,0 m3/s koja pri prestanku
gravitacijske oplavi prebacuje vodu u Poganovačko-Kravički kanal.
Kanal je rekonstruiran u zadnje dvije godine na cijeloj dužini, te je sada osposobljen za prihvat voda i
sa najnižih areala kao što je sliv kanala Slakovac.
Hidrotehničke karakteristike kanala su slijedeće: Q 50 = 30,0 m3/s, širina dna b = 2,0-4,0 m3/s, nagib
pokosa 1:1,5, podužni pad od 0,2 ‰ do 0,7 ‰.
Kanal Jedinac
Slično kanalu Selce i kanal Jedinac trasiran je izrazito niskim područjem lijevog zaobalja. Na ušću u
Poganovačko-Kravički kanal izvedena je crpna postaja “Jedinac” sa kapacitetom Q = 0,5 m3/s, te
gravitacijski ispust.
Kanal je dugačak 5,6 km i dopire do ceste Osijek-Našice.
Kanal Zečevac
Kanal Zečevac znatnim dijelom trase prolazi kroz šumu, a zatim zalazi u nizinsko područje oko naselja
Subotički Lug i Branimirovac. Kanal je dugačak 11,3 km. Izravno se ulijeva u Poganovačko-Kravički
kanal u km 18+600 a na prvih 300 m izveden je sa obostranim nasipima.
Kanal Močilna sa dužinom od 8 km namjenjen za odvodnju površina sjeverno od ceste ČepinPodgorač na području Budimaca. Ulijeva se izravno u kanal Zečevac u km 5+270.
Kanal Budimački
Kanal Budimački je zadnji značajniji pritok iz lijevog zaobalja. Ukupna dužina kanala iznosi 7,1 km i
dopire do zapadne granice slivnog područja “Vuka”.
Kanal Čokadinačka bara
U desnom zaobalju Poganovačko-Kravičkog kanala nema značajnijih pritoka sa izuzetkom kanala
Čokadinačka bara, sada već bivšeg pritoka.
Ovaj kanal trasiran je izrazitom depresijom koja se nastavlja prema kanalu Milodina i Loncija u slivu
rijeke Vuke. Danas su sva tri kanala kontinuirano povezana sa pomjeranjem vododjelnice na ušće
Čokadinačke bare, a novi magistralni tok usmjeren je prema rijeci Vuki.
Postojeća cijevna ustava na ušću Čokadinačke bare u Poganovačko-Kravički kanal promjenit će u
budućnosti namjenu, te poslužiti za ispuštanje vode iz sliva Poganovačko-Kravičkog kanala u sliv
Vuke.
166
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Kanal Crni Fok
Kanal Crni Fok je drugi kanal koji pripada slivu rijeke Drave. Izveden je u dužini od 11,59 km, sa
površinom sliva 37,8 km2. Ulijeva se u isti rukavac Stara Drava kao i Poganovačko-Kravički kanal, ali
na području prigradskog naselja Višnjevac.
Kanal je nedavno rekonstruiran u cijelosti, uz adaptaciju svih objekata koji su ometali učinkovitu
odvodnju. Prilikom ove rekonstrukcije izvršeno je rekonstruiranom trasom kanala Granični
povezivanje Crnog Foka sa Poganovačko-Kravičkim kanalom, tako da visoke vode , koje se pojave u
km 8+000 Poganovačko-Kravičkog kanala, mogu se prelijevati u sliv Crnog Foka i ovim kanalom
sprovesti u Dravu.
U središnjem dijelu trase kanala Crni Fok nalaze se dva registrirana zagađivača, koji ispuštaju otpadne
vode u kanal, te povremeno uvjetuju konfliktne situacije u urbanoj zoni pri ušću. To se odnosi na
“Tvornicu ulja Čepin” i kanalizaciju “Naselja prijateljstva” u Čepinu.
Crni Fok ima nekoliko pritoka od kojih je najznačajniji kanal Petruš, koji jednim dijelom trase prolazi
kroz urbano područje.
Hidrotehničke karakteristike kanala su slijedeće: Q 50 = 11,0 m3/s, širina dna b =1,0-2,0 m, nagib
pokosa od 1:1,25 do 1:1,5, podužni pad od 0,2 ‰ do 0,6 ‰.
Kanal Palčić
Kanal Palčić je vodotok nižeg reda, koji se izravno ulijeva u Dravu kod riječne luke “Tranzit” u
Nemetinu. Početnih stotinu metara unutar prostora luke kanal je zacijevljen, a zatim kao otvoreni
vodotok sa brojnim objektima prolazi industrijskom zonom sve do Južne obilaznice grada. Izvan
urbane zone grada ima nekoliko pritoka, tako da još uvijek ima namjenu melioracijskog odvodnog
kanala.
Na slivnom području “Vuka” koje zauzima Osječko-baranjska županija izvedeni su nasipi uz nekoliko
vodotoka, kako bi se zaštitile obradive površine i naselja od poplava tranzitnih voda.
Nasipi su izvedeni uz sljedeće vodotoke:
–
rijeka Vuka - srednji i gornji tok
44,8 km
–
Bobotski kanal - područje bare Palače
28,0 km
–
Poganovački - Kravički kanal donji i srednji tok
14,1 km
–
kanal Velika Osatina donji tok
0,9 km
–
kanal Salaj - cijeli tok
6,0 km
–
kanal Glavančina - donji tok
3,0 km
–
kanal Maksim - donji tok
2,4 km
–
kanal Zečevac - donji tok
0,6 km
Svi nasipi su u relativno dobrom stanju, tako da pružaju zadovoljavajuću sigurnost zaštite od poplava
vanjskih voda.
Što se tiče poplava od unutrašnjih voda, one su učestalija pojava naročito na niskim područjima, a
razlog je zapuštenost kanalske mreže, nedovoljan kapacitet crpnih postaja i duži prestanak rada
cijevnih ustava.
Radi povećanja stupnja sigurnosti od poplava kako od vanjskih tako i od unutrašnjih voda, potrebno
je sanirati postojeću kanalsku mrežu, a zatim pristupiti novoj organizaciji parcijalnih slivova uz
dogradnju potrebnih vodnogospodarskih objekata.
Regulacija rijeke Vuke u donjem i srednjem toku vrši se etapno. Do sada je realizirana prva etapa, koja
se odnosi na uređenje središnje kinete. Druga etapa, koja predviđa uređenje prirodnog korita radi
povećanja protjecajnog presjeka nije realizirana, ali logično treba uskoro uslijediti. Regulacijski radovi
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
167
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
u gornjem toku rijeke uspješno su okončani u cijelosti, osim na dijelu vodotoka koji do sada nije
reguliran, a to je dionica između ceste Ðakovo-Našice i brane Borovik.
Bobotski kanal potrebno je rekonstruirati sve do prekopa “Dvor”. Rekonstrukcija PoganovačkoKravičkog kanala je u tijeku. Do sada je završena dionica od km 0+000 do km 8+000.
Kanal Crni Fok definitivno je uređen. Sve ostale glavne kanale potrebno je urediti sukladno novoj
organizaciji slivova koja je obrađena u “idejno hidrološkom projektu glavnih odvodnih kanala na
ukupnom slivu rijeke Vuke” iz prosinca 1988. godine. Ovim projektom predviđa se izgradnja više
akumulacija u brdskom dijelu sliva, nove crpne postaje, novi lateralni kanali, ustave i ostali
vodograđevni objekti.
Akumulacije su predviđene na sljedećim vodotocima:
1.
Kanal Koritnjak
Vu = 4,988 x 106 m3/s
- akumulacija “Koritnjak”
2.
Kanal Maksim
Vu = 1308 x 106 m3/s
- akumulacija “Potnjani”
Vu = 1352 x 106 m3/s
- akumulacija “Paljevina”
3.
Kanal Brana
Vu = 2123 x 106 m3/s
- akumulacija “Semeljci”
4.
Kanal Perić
Vu = 1929 x 106 m3/s
- akumulacija “Kešinci”
5.
Kanal Mlinski potok
Vu =
- akumulacija “Mrzović”
6.
588 x 106 m3/s
Rijeka Vuka
Vu = 19706 x 106 m3/s
- akumulacija “Bučje”
Nove crpne postaje s ustavama planirane su na sljedećim vodotocima:
Kanal Selce
- crpna postaja i ustava “Selce”
Kanal Lozovac
- crpna postaja i ustava “Ivanjska bara”
Kanal Spoj Slatina
- crpna postaja i ustava “Slatina”
Q = 6,0 m3/sek
Q = 2,0 m3/sek
Q = 2,5 m3/sek
Novi lateralni kanali predviđeni navedenim projektom:
1.
Lateralni kanal Selce
15,570 m.
2.
Lijevi lateralni Bobotski kanal
24,800 m.
3.
Desni lateralni Bobotski kanal
6.820 m.
Pored opisanih glavnih vodotoka koji su razvrstani u kanale I i II reda površinska odvodnja se vrši
putem kanalske mreže III. i IV. reda. Na Osječko-baranjskoj županiji, a na slivnom području “Vuka”
ukupna dužina kanala III. i IV. reda iznosi 2.308 km. Standardni hidraulički elementi ovih kanala su
slijedeći: širina dna 0,6 m, nagib pokosa od 1:1 do 1:1,5, a uzdužni padovi u prosjeku iznose 0,2 ‰ do
maksimalno dozvoljenih koji garantiraju stabilnost dna i pokosa.
168
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
3. Slivno područje „Karašica-Vučica“
Veličina i granice područja
Između sjevernih obronaka planina Papuka i Krndije na jugu i rijeke Drave na sjeveru, proteže se
prostorna ravnica, kojom protječu potoci Karašica i Vučica s pritocima.
Ovo područje leži na sjeveru Slavonije, u donjem toku rijeke Drave. Planinski greben Papuka i Krndije
čini vododjelnicu rijeke Drave i Save, te se ista djelomično poklapa s južnom granicom sliva potoka
Karašice i Vučice.
Izraženo geografskim koordinatama, slivno područje potoka Karašice i Vučice nalazi se u razmaku od
45º20´ do 45º45´ geografske širine i od 17º30´ do 18º30´ geografske dužine od Grenwicha.
Melioracijski, zauzima sjeverni dio slivnog područja i uglavnom ravničarski i pribrežni pojas, u kojem
su potrebne vodoprivredne investicije u svrhu obrane zemljišta od poplava i uklanjanja suvišne vode
iz tla.
Ukupna slivna površina područja iznosi 235.253 ha, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 127.461
ha ili 54% ukupne površine.
Granica sliva Karašice i Vučice na Osječko-baranjskoj županiji prolazi crtom na sjeveru rijekom
Dravom od Josipovca do Miholjačkih Martinaca (stacionaža rijeke Drave 29+400 do 105+600), na
istoku Miholjački Martinci-Karašica-Breštanovci-rijeka Vučica-potok Marjanac-vododjelnica na
Papuku, na jugu vododjelnica Krndije i Papuka i na zapadu Razbojište-Bijela Loza-Normanci-BizvacJosipovac.
Hidrografske i morfološke karakteristike
Nizinsko područje u slivu potoka Karašice-Vučice ima u smjeru sjever-jug prosječnu širinu 25 km, a u
smjeru istok-zapad duljinu oko 70 km, što znači da pokriva površinu oko 1.700 km2.
Ovo područje obzirom na aluvijalnu obalu rijeke Drave ima u topografskom pogledu obilježje ravni s
apsolutnom visinom 85 do 125 m.n.m. Najniže su kote u blizini ušća Vučice u Dravu, a najviše u
pribrežnim krajevima.
Povoljna je okolnost, da i najviši vodostaji rijeke Drave ne nadmašuju kote terena spomenutog
nizinskog područja, te iz toga slijedi zaključak, da ovo područje nije ugroženo od velikih voda rijeke
Drave. Zato obranu od poplavnih voda treba voditi u drugom smjeru, nalazeći uzrok poplava u
oborinskim vodama, koje se slivaju s planina Papuka i Krndije.
Ranije je već istaknuto da u slivno područje spadaju sjeverni obronci planina Papuka i Krndije, koje se
uzdižu od kote 125 m.n.m. i dalje planinskim stranama do grebena i vrhunaca visine blizu 1.000
m.n.m. Brdsko slivno područje ima površinu oko 700 km2, nagnuto je prema horizontali pod kutom 218º, a uzevši u obzir prirodnu retenciju brdskog raslinja (šume) i tla, može se računati s dotokom iz
planina u doba izvanrednih oborina i do 1.500 1/sec po kvadratnom kilometru.
Obrana od brdskih voda uvijek je bila glavni zadatak zaštite nizinskog područja, premda je uporedno
s tim, ne manje važan zadatak bio odvođenje suvišnih vlastitih voda.
Padine su strme i ispresijecane potočnim dolinama, pokrivene debelim slojem raspadnog materijala,
pretežno ilovasto-glinovitog sastava. Nizinski predjeli prostiru se uglavnom nizvodno od željezničke
pruge Osijek-Našice-P. Slatina-Virovitica, prema sjeveru do visoke diluvijalne obale rijeke Drave.
Sastav tla u nizini sličan je onome u pribrežju, jer je i nastao donošenjem zemljanog materijala iz
planina.
Područje je izbrazdano brojnim potocima i umjetnim kanalima, te je bogato tekućim i stajaćim
vodama. Površinske vode iz planine Krndije prikuplja potok Vučica s pritocima i kanalima, te ih
odvodi u rijeku Dravu kod Petrijevaca.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
169
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Važniji pritoci Vučice jesu: Prištanac, Marijanac, Iskrica, Bukvik, Našička rijeka i Breznica s desne
strane, te Pištanac, Stara Vučica i Strug s lijeve strane. Osim toga od Gata do Valpova teče tzv. Mrtva
Karašica, koja je poslije prokopa Gatskog kanala postala pritok Vučice.
Površinske vode, kojima je izvorište u planini Papuk prikupljaju brojni brdski potoci, te ih skupa s
vodom iz nizina, prikupljenih putem umjetnih kanala odvode Slatinskom Čađavicom i ozračnim
kanalom Vojlovica-Voćinska-Drava direktno u rijeku Dravu.
Također potok Klokočevac s prirodnim i umjetnim pritocima prikuplja vode u ravnici, odvodi ih u
Karašicu, te putem ozračnog kanala Karašica-Drava i gatskog kanala u rijeku Dravu. Glavni pritoci u
slivu Karašice jesu: Vojlovica, Voćinska, Pištana, Seginac, Krajna i dr.
Osnovna koncepcija odvodnje površinskih i podzemnih voda s glavnim
hidrotehničkim karakteristikama
Odvodnja dijela Osječko-baranjske županije koji se nalazi na slivnom području Karašica-Vučica
gravitira prema rijeci Dravi, odnosno odvodni sustav sliva pripada vodnom području Drave. Ukupna
površina sliva u Osječko-baranjskoj županiji iznosi 127.461 ha ili 54% ukupne slivne površine.
Glavni recipijenti na slivnom području su rijeka Vučica i rijeka Karašica.
•
Rijeka Vučica i glavni pritoci
Ukupna površina sliva rijeke Vučice iznosi 111.570 ha sa srednjim padom terena 2,7%.
Sliv se može generalno podijeliti na nizinski dio površine oko 80.000 ha i brdski dio površine oko
31.570 ha. Ukupna dužina vodotoka iznosi 75,6 km, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 53,15 km
i taj dio je svrstan u vode od interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno državne vode.
Izvorište rijeke Vučice je u Papuku iznad Orahovice, a rijeku formiraju Radlovački potok do
Orahovice, Orahovička rijeka kroz Orahovicu i dalje rijeka Vučica.
Ušće rijeke Vučice je na 29,4 km rijeke Drave. Srednji pad vodotoka iznosi 1,13%, a maksimalne
protoke računate na utoku u rijeku Dravu iznose ovisno o povratnom periodu kako slijedi: max Q5
=121,9 m3/sec, max Q10=150,0 m3/sec, max Q15=187,2 m3/sec, max Q50 =213,3 m3/sec, max Q100 =243,5
m3/sec.
Sliv rijeke Vučice formiraju sljedeći pritoci:
Lijevi pritoci:
Nova rijeka
Pištanac
Stara Vučica
Strug
Donja Karašica
ukupne dužine
ukupne dužine
ukupne dužine
ukupne dužine
ukupne dužine
8,6 km
9,6 km
19,8 km
16,4 km
21,7 km
površina sliva
površina sliva
površina sliva
površina sliva
površina sliva
3.580 ha
2.025 ha
8.650 ha
5.525 ha
2.850 ha
Marjanac
Crnac
Iskrica
Bukvik
Našička rijeka
Breznica
Donja Jesenovica
Poznanovac
ukupne dužine
ukupne dužine
ukupne dužine
ukupne dužine
ukupne dužine
ukupne dužine
ukupne dužine
ukupne dužine
15,2 km
10,6 km
20,2 km
18,2 km
18,5 km
21,1 km
21,4 km
13,1 km
površina sliva
površina sliva
površina sliva
površina sliva
površina sliva
površina sliva
površina sliva
površina sliva
6.865 ha
2.560 ha
6.525 ha
10.390 ha
10.400 ha
23.768 ha
3.075 ha
2.925 ha
Vlastiti sliv Vučice
(uža Vučica)
ukupne dužine
75,6 km
površina sliva
22.430 ha
Desni pritoci:
Ukupno:
170
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
111.570 ha
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Radovi na regulaciji rijeke Vučice su rađeni u nekoliko navrata, ali uglavnom na malim dionicama i to
u smislu interventnih radova.
Tijekom 1998. i 1999. godine pristupilo se izradi Glavnog projekta regulacije rijeke Vučice od
stacionaže 0+000 do 30+799. Navedeni projekt bi trebao biti dovršen do kraja 1999. godine, s tim da je
u okviru programa kapitalnih ulaganja na slivnom području Karašice i Vučice predviđeno izvođenje
radova na regulaciji korita Vučice za I dionicu, odnosno za prvih 8,0 km.
Sadašnje stanje rijeke Vučice je takvo da može preuzeti tek 50% velikog vodnog vala stogodišnjeg
povratnog perioda, a ako se tome doda usporno djelovanje rijeke Drave do udaljenosti oko 25 km vidi
se neophodnost regulacije toka rijeke Vučice.
Uređenje sliva rijeke Vučice podrazumijeva regulaciju toka rijeke i uređenje brdskog dijela podslivova
koji formiraju rijeku Vučicu, što znači izgradnju brdskih akumulacija ili retencija na potocima rijeke
Vučice.
U slivu Vučice, odnosno njenih pritoka predviđeno je, u okviru studijsko-projektne dokumentacije,
izgradnja šest brdskih akumulacija i to na vodotocima Dubovik, Breznica, Lapovac, Vujnovac, Darna i
Seonski potok.
Izgradnjom navedenih akumulacija omogućilo bi se zadržavanje velikih vodnih valova u brdskom
dijelu sliva i na taj način dirigirano upravljanje vodama. Predviđene akumulacije bi se gradile u
brdskom dijelu iznad Našica, odnosno južno od ceste Našice-Osijek, a do sada je izgrađena samo jedna
akumulacija i to Lapovac II na potoku Vujnovac.
Zbog svog položaja rijeka Vučica je pored osnovne funkcije odvodnje suvišnih voda pogodna za
korištenje voda u poljoprivredi, ribnjačarstvu i drugim granama privrede.
•
Rijeka Karašica i glavni pritoci
Ukupna površina sliva rijeke Karašice iznosi 61.720 ha sa srednjim padom terena 2,1%. Sliv je
nizinskog karaktera, a proteže se paralelno s rijekom Dravom. Ukupna dužina vodotoka iznosi 43,1
km, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 40,6 km i taj dio je svrstan u vode od interesa za
Republiku Hrvatsku, odnosno državne vode.
Rijeka Karašica nema svoje izvorište već se formira na području Virovitičko-podravske županije od
Donje Branjinske i Donje Voćinske i potoka Klokočevac. Utok Karašice je preko Gatskog kanala u
rijeku Dravu na 61,9 km rijeke Drave. Maksimalne protoke na utoku u Dravu iznose: max Q5 =92,3
m3/sec, max Q10=113,6 m3/sec, max Q15=141,7 m3/sec, max Q50 =163,0 m3/sec, max Q100 =184,3
m3/sec.
Sliv rijeke Karašice formiraju sljedeći pritoci:
Desni pritoci:
Jelas Skakavac
Klokočevac
Putna
Bogdinci
ukupne dužine
ukupne dužine
ukupne dužine
ukupne dužine
18,9 km
14,1 km
9,7 km
11,3 km
površina sliva
površina sliva
površina sliva
površina sliva
Vlastiti sliv Karašice ima površinu sliva
Ukupno:
9.640 ha
28.200 ha
5.900 ha
4.500 ha
13.480 ha
61.720 ha
U svrhu rasterečenja rijeke Karašice izgrađena su dva ozračna kanala za direktno usmjeravanje velikih
voda sa slivnog područja Karašice u rijeku Dravu.
Ozračni kanal Karašica-Drava je izgrađen kao spoj Karašice na stacionaži 30+150, a utječe u rijeku
Dravu na stacionaži 88+240 km, odnosno trasa ovog ozračnog kanala prolazi između grada Donjeg
Miholjca i naselja Viljevo. Drugi ozračni kanal je Gatski kanal sa svrhom usmjeravanja velikih voda
Karašice sa srednjeg dijela sliva, odnosno putem Gatskog kanala rijeka Karašica se direktno ulijeva u
rijeku Dravu na stacionaži 61+900 rijeke Drave.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
171
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Radovi na regulaciji rijeke Karašice su obavljeni djelomično po pojedinim dionicama uglavnom u
smislu interventnih zahvata, a najbitniji radovi na uređenju sliva rijeke Karašice su obavljeni krajem
prošlog stoljeća prokopom navedenih ozračnih kanala. U slivu rijeke Karašice izgrađeni su automatski
čepovi i ustave za manipulaciju vodama prilikom nailaska poplavnih voda, te jedna crpna stanica na
ozračnom kanalu Karašica-Drava kod Viljeva sa svrhom crpljenja vode i prebacivanja prema rijeci
Dravi u slučaju poplavnih voda i koincidencije velikih voda rijeke Drave i velikih voda rijeke Karašice.
Analiza stanja obrane od poplava, te prijedlog mjera za povećanje
sigurnosti
Na slivnom području Karašice i Vučice, a u svrhu zaštite obradivih površina i naselja izgrađivan je
sustav objekata za obranu od poplava.
U tu svrhu su izgrađeni obrambeni nasipi kako uz glavne vodotoke tako i kanale II. reda. Budući su
vodotoci razvrstani u vodotoke od državnog interesa-državne vode i vodotoke lokalnog značajalokalne vode i sustav obrane od poplave je razdvojen, odnosno formirani su planovi obrane od
poplava i to Državni plan obrane od poplave i Županijski plan obrane od poplave. U okviru Državnog
plana obrane od poplave razvrstani su vodotoci Vučica i karašica.
Na vodotoku Vučica izgrađeni su sljedeći nasipi:
-
lijevi nasip na potezu Petrijevci-Valpovo-Marijanci dužine 3,26 km i lijevi nasip kod Beničanaca
ukupne dužine 8,87 km.
Obrana od poplave se provodi na cjelokupnom toku rijeke Vučice na području Osječko-baranjske
županije. Pored dravskih nasipa koji su obrađeni u okviru obrane od poplave rijeke Drave na slivnom
području Karašice i Vučice nema izgrađenih, odnosno službeno prihvaćenih obrambenih nasipa jer su
uz većinu vodotoka uglavnom formirane deponije od čišćenja vodotoka i kao takve se ne mogu
prihvatiti kao obrambeni nasipi.
Sa svrhom obrane od poplave, odnosno zaštite od štetnog djelovanja voda izgrađena je akumulacija
Lapovac II kod Našica ukupne zapremine 2,4 mil. m3 vode. U svrhu povećanja stupnja zaštite od
štetnog djelovanja voda potrebno je provoditi redovno tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka i
dogradnja sustava za obranu od poplava.
4. Slivno područje “Biđ - Bosut”
Vodotoci i kanali mogu se podijeliti na:
–
Državne vodotoke ukupne dužine na području Županije 13,35 km: Biđ (6,85 km) i Zapadni
Lateralni kanal (6,50 km).
–
Kanali I. reda (osnovni melioracijski objekti) ukupne dužine 85,65 km,
–
sliv Biđa: Kaznica (22,10 km), Breznica (13,05 km) i Jošava (20,5 km),
–
sliv Zapadnog Lateralnog kanala: Kaznica (10,90 km) i Breznica (19,10 km).
Prosječna dubina je 3,5-6,0 m, širina dna 6,0-10,0 m, pokos strana kanala 1:1,5 - 1:2, zaštitni pojas uz
kanale je 4,0 m obostrano.
–
Kanali II. reda (osnovni melioracijski objekti) ukupne dužine 52,395 km,
–
sliv Biđa: Crna bara (9,915 km) i Ribnjak (8,75 km),
–
sliv Zapadnog Lateralnog kanala: Blatna voda (16,25 km), Bučkovac (5,25 km), Gašnica (2,53 km) i
Svržnica (9,70 km).
Prosječna dubina je 3,0-4,0 m, širina dna 2,0-6,0 m, pokos strana kanala je 1:1,5 - 1:2, zaštitini pojas uz
kanale je 2,0 m obostrano.
172
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Vodotoci i glavni odvodni kanali nemaju u potpunosti izgrađen profil koji osigurava pravodobnu i
sigurnu odvodnju s poljoprivrednih površina da bi se poljoprivredni radovi mogli izvršiti u
optimalnim agrotehničkim rokovima.
Ispravljanje toka i povećanje proticajnog profila kanala koji osiguravaju protoku bez izlijevanja iz
profila nije moguće izvesti bez provođenja komasacije uz rekonstrukciju osnovne (kanali I. i II. reda) i
detaljne melioracijske mreže (kanali III. i IV. reda).
U katastarskim općinama: Piškorevci, Drenje, Pridvorje i Mandičevac u kojima je provedena
komasacija, prije nekoliko godina (1987.-1991. god.) izvršena je i rekonstrukcija osnovne i detaljne
kanalske mreže koja ima profil koji područje osigurava od poplava:
–
Kanali III. reda (sabirni ili grupni - detaljni melioracijski objekti) ukupne dužine 55,765 km
- sliv Biđa: Satnički Rit (3,715 km), Franjevački Rit (5,19 km), Mlaka (6,13 km), Svinjarevo (3,85
km), Jošavica (4,78 km), Burenica (5,535 km), Gradina-Orano (4,92 km) i Ðurđanački (3,39 km),
- sliv Zapadnog Lateralnog kanala: Botur (4,36 km), Brana (5,05 km), Duboki (6,105 km), Beravac
(0,11 km), Bazovac (2,63 km).
Prosječna dubina je 2,0 - 3,0 m, širina dna 1,0 - 2,0 m, pokos strana kanala 1:1,5, a zaštitni pojas uz
kanale je 1,0 m obostrano.
–
Kanali IV. reda (parcelni ili detaljni - detaljni melioracijski objekti) ukupne dužine 790,346 km
Prosječna dubina je 1,0 - 2,0 m, širina dna 0,60 m, pokos strana kanala 1:1,5, zaštitni pojas uz kanale 1,0
m obostrano.
Slivno područje se dijeli u dva odsjeka: Odsjek I (17 katastarskih općina) i Odsjek II (14 katastarskih
općina).
Područje je podijeljeno na katastarske općine, koje su udružene u Općine odnosno grad Ðakovo.
–
U gradu Ðakovo su katastarske općine: Budrovci (77,528 km kanala IV. reda), Ðakovo (78,653
km), Ðurđanci (48,053 km), Gorjanski Ivanovci (11,324 km), Novi Perkovci (7,945 km), Piškorevci
(152,987 km) i Selci Ðakovački (29,482 km). Ukupna dužina detaljnih kanala iznosi 405,972 km.
–
Dio općine Satnica Ðakovačka s katastarskim općinama: Gašinci (27,347 km), Satnica Ðakovačka
(69,828 km) i Nabrđe. Ukupna dužina detaljnih kanala iznosi 97,175 km.
–
Dio općine Semeljci: katastarska općina Vrbica sa dužinom detaljnih kanala 53,494 km.
–
Općina Strizivojna: katastarska općina Strizivojna (51,476 km) i dio k.o. Merolino Sikirevački.
–
Općina Trnava: katastarske općine: Lapovci (10,564 km), Trnava (20,101 km), Dragotin,
Hrkanovci, Kondrić, Svetoblažje. Ukupna dužina detaljnih kanala je 30,685 km.
–
Općina Viškovci s katastarskim općinama. Viškovci (37,767 km), Vučevci (19,047 km). Ukupna
dužina detaljnih kanala je 56,814 km.
–
Općina Drenje s katastarskim općinama: Drenje (42,242 km), Pridvorje i Mandičevac (23,280 km),
Potnjani i Paljevina (8,132 km), Preslatinci i Kučanci (18,476 km). Ukupna dužina detaljnih kanala
je 92,130 km.
–
Općina Levanjska Varoš s katastarskim općinama: Breznica Ðakovačka, Čenkovo, Levanjska
Varoš, Majer (2,600 km), Slobodna Vlast.
U pojedinim katastarskim općinama na brdskom području, nema kanala IV. reda, a odvodnju vrše
kanali višeg reda koji su iskopani u dolinama.
Iskopom Zapadnog Lateralnog kanala presječen je dio vodotoka koji sakupljaju vodu sa obronaka Dilj
gore. Ovi vodotoci imaju veliki uzdužni pad.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
173
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Većina ovih vodotoka imaju izvore koje u tijeku cijele godine osiguravaju protoku. Nakon oborina u
profilima vodotoka u kratkom periodu povećava se protoka koja izaziva eroziju pokosa i dna. Da se
poveća stabilnost profila potrebno je povećati broj objekata - stepenica za smanjivanje pada.
Za vrijeme kada padaju kiše u kratkom vremenskom periodu brdski vodotoci dovode vodu do
Zapadnog Lateralnog kanala. Visoki vodostaji u kanalu stvaraju uspor u pritokama - kanali I. i II. reda.
Neki od ugrađenih objekata (cijevni i pločasti propusti i mostovi) nemaju propusnu moć da propuste
protoku i dolazi do uspora i izlijevanja iz profila na okolne poljoprivredne površine. Veliki uzdužni
pad omogućuje brzu odvodnju i poplavljanje površine budu kraće vrijeme poplavljene. Na
površinama na kojima dolazi do plavljenja većinom su livade i pašnjaci, a manjim dijelom ostale
kulture.
Prosječni brdski vodotoci nizvodno od Zapadnog Lateralnog kanala na nizinskom dijelu sliva imaju
samo protoku koju dovode detaljni melioracijski kanali nakon padavina. Recipijent nizinskog dijela
sliva - vodotok Biđ ima profil da primi ove kanale. Visoki vodostaji u Biđu i uspor koji se prenosi na
pritoke ne izaziva izlijevanje iz profila kanala i plavljenje okolnog poljoprivrednog zemljišta.
Zaštita nizinskog dijela sliva vodotoka Jošava koji nije presječen Zapadnim Lateralnim kanalom od
brdskih voda, izvršeno je pregradom doline vodotoka koja zadržava poplavni val. Volumen koji
zadržava pregrada je 946.000 m3.
Da bi se osigurali poljoprivredni radovi u optimalnim agrotehničkim rokovima na području Županije
u slivu vodotoka Save, na dijelu površina koje je obrađivao nekad PIK Ðakovo postavljena je cijevna
drenaža na površini od 3.700 ha.
U nastavku se daje tabelarni prikaz objekata regulacije i melioracione odvodnje po slivovima.
SLIVNO PODRUČJE "BARANJA"
- VODNOGOSPODARSKE GRAÐEVINE Tablica br. 94.
TERITORIJALNA
PODJELA
GRAD/OPĆINA
Grad Beli Manastir
Općine Bilje
Općina Čeminac
Općina Darda
Općina Draž
CRPNA STANICA
NAZIV I
KAPACITET
LOKACIJA
m3/sec
Podunavlje
Tikveš
1,75
5,00
Velika
Gomboš
Draž
Budžak
Puškaš
3,50
0,25
1,50
0,40
2,00
Zlatna Greda
6,00
Bakanka
4,30
NAZIV I LOKACIJA
Šeceranska ustanova
Bilje
Kopačevo
USTAVA
OTVOR
m
4x3,00
KAPACITET
m3/sec
STEPENICA
NAZIV I
VISINA
LOKACIJA
m
Vučka
Topolje
Draž
Općina Jagodnjak
Općina K.Vinogradi
Općina Petlovac
Općina Popovac
UKUPNO:
Karanac 3 kom
Kamenac 5 kom
1,00
1,00
Bakanka
24,70
SLIVNO PODRUČJE "BARANJA"
- KANALSKA MREŽA Tablica br. 95.
KANALSKA MREŽA
TERITORIJALNA
PODJELA
GRAD/OPĆINA
PRVOG REDA
DUŽINA
km
Grad Beli Manastir
Općine Bilje
Općina Čeminac
Općina Darda
Općina Draž
174
28,260
11,660
13,800
DUŽINA
NASIPA
km
DRUGOG REDA
DUŽINA
km
21,060
12,300
19,800
6,620
DUŽINA
NASIPA
km
DRENAŽA
TREĆEG
REDA
ČETVRTOG
REDA
DUŽINA
DUŽINA
km
23,141
33,223
1,400
14,408
23,037
km
25,862
81,196
14,934
30,837
44,550
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
LOKACIJA
POVRŠINA
ha
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Općina Jagodnjak
Općina K.Vinogradi
Općina Petlovac
Općina Popovac
UKUPNO:
7,900
20,669
10,070
POLAZIŠTA
22,210
56,100
9,670
8,000
155,760
92,359
25,469
59,841
30,630
10,000
221,149
33,665
87,814
79,035
19,600
417,493
SLIVNO PODRUČJE “VUKA”
- VODNOGOSPODARSKE GRAÐEVINE Tablica br. 96.
TERITORIJALNA
PODJELA
GRAD/OPĆINA
Grad Ðakovo
CRPNA STANICA
NAZIV I
KAPACITET
LOKACIJA
m3/sec
NAZIV I
LOKACIJA
USTAVA
OTVOR
m
KAPACITET
m3/sec
STEPENICA
Selci stac.0+250
2x1,25x2,00
16,00
NAZIV I LOKACIJA
VISINA
m
Grad Osijek
Općina Antunovac
Općina Bizovac
Općina Čepin
Selci
Jedinac
Ovačara
Batrnek
Crna Bara
1,00
0,50
1,00
1,00
1,00
Rijeka Vuka km
82+240
Rijaka Vuka km
83+486
Općina Drenje
1,70
1,20
Općina Erdut
Općina Ernestinovo
Vrbik
Seleš
Ernestinovo
0,50
0,50
0,50
Budimci
0,50
Općina Gorjani
Općina Koška
Općina Levanjska
Varoš
Općina Petrijevci
Krndija rijeka
Rijeka Vuka km
77+267
Rijeka Vuka km
78+355
Rijeka Vuka km
79+417
Rijeka Vuka km
80+300
Rijeka Vuka km
80+754
Maksim 3 kom
Rijeka Vuka km
65+580
Vuka km 71+630
Općina Podgorač
Općina Punitovci
Općina Semeljci
Općina Šodolovci
Općina Viškovci
Općina Vladislavci
Općina Vuka
UKUPNO:
Rudine
Dvor
Drasic
Grabik
1,00
20,00
0,50
0,50
Dubrave
0,50
29,00
1,20
1,20
1,20
1,20
1,70
0,60
1,20
46,90
SLIVNO PODRUČJE “VUKA”
- KANALSKA MREŽA I DRENAŽA Tablica br. 97.
KANALSKA MREŽA
TERITORIJALNA
PODJELA
GRAD/OPĆINA
Grad Ðakovo
Grad Osijek
PRVOG REDA
DUŽINA
km
7,000
DUŽINA
NASIPA
km
14,500
1,100
Općina Antunovac
Općina Bizovac
14,000
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
DRENAŽA
TREĆEG
REDA
ČETVRTOG
REDA
DUŽINA
DUŽINA
km
11,200
km
13,200
43,500
3,800
88,800
32,300
172,600
66,200
16,300
75,700
143,300
DRUGOG REDA
DUŽINA
km
4,700
DUŽINA
NASIPA
km
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
LOKACIJA
POVRŠINA
ha
159,00
K.O.
Široko
Polje
K.O. Osijek
K.O. Josipovac
262,00
380,00
K.O. Bizovac
K.O. Brođanci
K.O. Habjanovci
210,00
160,00
190,00
175
POLAZIŠTA
Općina Čepin
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
16,000
10,000
67,800
Općina Drenje
2,300
Općina Erdut
1,000
Općina Ernestinovo
17,000
Općina Gorjani
8,200
Općina Levanjska
Varoš
Općina Petrijevci
Općina Punitovci
Općina Semeljci
Općina Šodolovci
Općina Viškovci
Općina Vladislavci
Općina Vuka
UKUPNO:
136,300
308,400
41,400
48,100
36,100
53,900
3,400
11,000
49,400
21,600
99,200
24,300
9,600
15,000
10,000
18,000
Općina Koška
Općina Podgorač
9,000
K.O. Čepin
K.O.
Čepinski
Martinci
K.O. Beketinci
K.O. Bračevci
2.192,00
260,00
K.O. Ernestinovo
K.O. Orlovnjak
K.O. Laslovo
K.O. Gorjani
K.O.Tomašanci
K.O. Subotički
Lug
213,00
242,00
141,00
524,00
284,00
130,00
330,00
620,00
367,00
80,00
300,00
150,000
20,000
0,600
72,600
126,000
K.O. Petrijevci
K.O. Budimci
K.O.Poganovci
K.O.Razbojište
4,000
17,000
2,400
84,800
67,200
K.O. Punitovci
K.O. Krndija
296,00
1.520,00
14,000
32,000
70,000
81,300
K.O. Mrzović
K.O.Šodolovci
K.O. Palaća
360,00
367,00
252,00
5,800
51,800
105,700
3,000
14,200
8,000
262,400
6,400
28,000
30,400
851,800
21,500
76,800
39,100
1.456,800
15,000
3,000
14,000
2,900
12,000
8,000
136,700
43,000
12,000
K.O. Hrastin
K.O. Vuka
40,00
508,00
10.537,00
SLIVNO PODRUČJE „KARAŠICA VUČICA“
- VODNOGOSPODARSKE GRAÐEVINE Tablica br. 98.
TERITORIJALNA
PODJELA
GRAD/OPĆINA
Grad Belišće
Grad D. Miholjac
Grad Našice
CRPNA STANICA
NAZIV I
KAPACITET
LOKACIJA
m3/sec
NAZIV I LOKACIJA
Gat
Krnjak
KAPACITET
m3/sec
8,00
STEPENICA
NAZIV I
VISINA
LOKACIJA
m
Gatski kanal
2,20
2x2,00=4,00
Grad Valpovo
Općina Bizovac
Općina D. Motičina
Općina Ðurđenovac
Općina Feričanci
Općina Koška
Općina Magadenovac
Općina Marijanci
Općina P. Moslavina
Općina Petrijevci
Općina Podgorac
Općina Viljevo
UKUPNO:
USTAVA
OTVOR
m
2,00
Ordanja
Lapovac, N.
rijeka-3 kom
3x2,20
160,00
Iskrica, Bukvik
P.rijeka-4 kom
3x2,20
125,00
8,00
36,00
329,00
Ribnjak
N. rijeka
1,80
Marjanac
Iskrica
1,00
1,20
2x0,60=1,20
Krnjak, Blanje-2 kom
5,20
Blanje
2,00
SLIVNO PODRUČJA “KARAŠICA VUČICA”
- KANALSKA MREŽA I DRENAŽA Tablica br. 99.
KANALSKA MREŽA
TERITORIJALNA
PODJELA
GRAD/OPĆINA
Grad Belišće
Grad D. Miholjac
176
PRVOG REDA
DUŽINA
km
15,24
DUŽINA
NASIPA
km
DRUGOG REDA
DUŽINA
km
9,56
DUŽINA
NASIPA
km
DRENAŽA
TREĆEG
REDA
ČETVRTOG
REDA
DUŽINA
DUŽINA
km
118,58
303,07
km
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
LOKACIJA
ha
Poljic, Krnjak
-
POVRŠINA
1.043
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Grad Našice
Grad Valpovo
29,00
POLAZIŠTA
28,70
35,41
71,42
263,08
Općina Bizovac
Općina Donja
Motičina
Općina Ðurđenovac
5,40
39,74
2,80
14,43
1.358
10,00
Bokšić,
Šaptinovci
Beljevina
Koška, Niza,
Ordanja
Kučanci,
Beničanci
Marijanci,
Šljivoševci
300,69
49,95
286,74
4,00
Općina Magadenovac
45,12
21,49
Općina Marijanci
Općina Podravska
Moslavina
Općina Petrijevci
Općina Podgorac
Općina Viljevo
UKUPNO:
2.000
23,22
17,12
47,56
8,22
23,69
Općina Feričanci
Općina Koška
Hana-Našice
ZelčinLadimirevci
1,22
14,03
3,92
142,88
216,45
118,03
14,31
3,00
22,35
236,90
7,84
23,24
4,00
106,37
53,20
163,09
185,76
2.276,77
2.001
800
2.000
3.560
1.106
Krajčine
1.000
Podgorač, B.Loz
Kapelna
2.050
2.300
19.198
SLIVNO PODRUČJE "BIÐ-BOSUT"
- KANALSKA MREŽA I DRENAŽA Tablica br. 100.
KANALSKA MREŽA
TERITORIJALNA
PODJELA
GRAD/OPĆINA
Grad Ðakovo
Općina Drenje
Općina L. Varoš
Općina S. Ðakovačka
Općina Semeljci
Općina Strizivojna
Općina Trnava
Općina Viškovci
UKUPNO:
PRVOG REDA
DUŽINA
km
43,400
6,600
10,400
4,300
DRUGOG REDA
DUŽINA
NASIPA
km
1,450
13,750
7,200
85,650
1,450
DUŽINA
km
19,400
10,850
DUŽINA
NASIPA
km
DRENAŽA
TREĆEG
REDA
ČETVRTOG
REDA
DUŽINA
DUŽINA
km
13,845
km
405,972
92,130
2,600
97,175
53,497
51,476
30,685
56,814
790,349
6,030
2,630
13,265
9,700
6,415
52,395
9,980
11,265
4,780
55,765
LOKACIJA
POVRŠINA
ha
3,700
Na slivnom području Biđ-Bosut nema ostalih vodnogospodarskih građevina.
d) Zbrinjavanje otpada
(d-1) Komunalni otpad
Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan
otpadu iz kućanstava koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.
Tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i
uslužnim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada.
Osječko-baranjska županija obuhvaća 7 gradova i 35 općina s 264 naselja i 367.193 stanovnika prema
popisu iz 1991. godine. Organiziranim prikupljanjem otpada obuhvaćeno je ukupno 136 naselja od
264, što daje 51,52%, a u tim naseljima živi 301.075 stanovnika što od ukupnih 367.193 stanovnika u
Županiji (popis 1991.) daje 82%. Stvarna obuhvaćenost organiziranim prikupljanjem otpada nešto je
manja i kreće se oko 67% (tj oko 246.000 stanovnika). Odvozom i deponiranjem otpada bave se sljedeća
komunalna poduzeća (po općinama/gradovima):
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
177
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Tablica br. 101.
GRAD/OPĆINA
NAZIV KOMUNALNOG
PODUZEĆA
OTPAD
OBUHVAĆENOG
STANOVNIŠTVA U
1998. – tona
OTPAD
NEOBUHVAĆENOG
STANOVNIŠTVA
1998. - tona
Beli Manastir
Belišće
Donji Miholjac
"KOMUS" B.Manastir
1.399
"KOMBEL" - Belišće
2.178
Kom.gospodarstvo "PARK"
- D. Miholjac
833
Ðakovo
"UNIVERZAL" - Ðakovo
5.987
Našice
"NAŠIČKI
VODOVOD"Našice
1.698
Osijek
JP "UNIKOM" - Osijek
25.558
Valpovo
"DVORAC" - Valpovo
1.806
GRADOVI UKUPNO:
39.459
Antunovac
JP "UNIKOM" - Osijek
566
Bilje
"SAUBERMACHER"
Varaždin
1.143
Bizovac
"DVORAC"-Valpovo
i
"DRAIVA" - Petrijevci
682
Čeminac
"KOMUS" - Beli Manastir
0
Čepin
JP "UNIKOM" - Osijek
1.623
Darda
"KOMUS" - Beli Manastir
699
Draž
0
Donja Motičina
"NAŠIČKI VODOVOD" Našice
0
Drenje
Kom.uređenje "ÐANIĆ" Satnica Ðakovačka
173
Ðurđenovac
"RAD" - Ðurđenovac
1.660
Erdut
0
Ernestinovo
JP "UNIKOM" - Osijek
155
Feričanci
"FEŠK" - Feričanci
455
Gorjani
Kom. Pogon pri općini Gorjani
66
Jagodnjak
0
K. Vinogradi
0
Koška
"DVORAC" - Valpovo
595
Lev. Varoš
"ÐANIĆ" - Satnica Ðakovačka
0
Magadenovac
0
Marijanci
0
Podravska
Moslavina
0
Petlovac
0
Petrijevci
"DRAIVA" - Petrijevci
540
Podgorač
0
Punitovci
Kom. uređenje "ÐANIĆ" –
Satnica Ðakovačka
365
Popovac
"KOMUS" - Beli Manastir
135
Satnica
Kom. uređenje "ÐANIĆ" Ðakovačka
Satnica Ðakovačka
455
Semeljci
KP "JUNAKOVCI" - Semeljci
450
Šodolovci
0
Trnava
Kom. uređenje "ÐANIĆ" Satnica Ðakovačka
403
Viljevo
Vlastiti komunalni pogon
0
Viškovci
KP "JUNAKOVCI" - Semeljci
275
Vladislavci
0
Vuka
0
OPĆINE UKUPNO:
10.927
ŽUPANIJA UKUPNO:
50.386
IZVOR: - Studija mogućnosti osnivanja i rada regionalnog odlagališta Istočne Slavonije
- Županijska inspekcija zaštite okoliša
178
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
UKUPNI OTPAD
U 1998. GOD.
tona
946
140
2.344
2.319
916
688
1.749
6.674
1.929
3.340
495
8.454
209
3.627
28.898
2.301
47.912
775
35
1.178
244
653
619
886
844
926
653
2.242
1.585
844
363
363
443
0
1.861
374
0
283
657
1.250
430
251
444
551
616
1.660
1.861
529
488
350
657
1.250
1.025
251
444
551
293
552
3
733
293
552
542
733
5
526
370
661
24
441
457
479
891
457
0
485
118
431
249
14.756
23.210
403
485
393
431
249
25.684
73.596
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Specifične količine otpadaka po stanovniku na dan kreću se u granicama od 0,49-0,62
kg/dan/stanovniku za gradska naselja te 0,50 kg/dan/stanovniku za naselja u sastavu općine. Iz
gornje tablica je vidljivo (za 1998. godinu) da je količina komunalnog otpada na području Županije
iznosila 73.596 t, od čega je na legalna odlagališta odloženo 68% (50.386 t).
Otpad se odlaže na niz službenih odlagališta na koja komunalna poduzeća odlažu komunalni otpad,
ali i na veliki broj divljih smetlišta koja su stanovnici sami napravili u blizini svojih naselja i na njih
odlažu otpad. Ovakova smetlišta su uglavnom u blizini naselja u kojima se otpad ne skuplja
organizirano. Pretpostavlja se da ih ima više od 100, a veličina im varira od 0,1 do 2,0 ha.
Veća službena odlagališta na koje deponiraju otpad komunalna poduzeća su popisana u tablici br. 102.
ODLAGALIŠTA NA KOJA KOMUNALNA PODUZEĆA
ODLAŽU KOMUNALNI OTPAD
Tablica br. 102.
ODLAGALIŠTE
"Lončarica Velika" - Osijek
"Pepelana" - Našice
"Doroslav" - Donji Miholjac
"Belišće" - Belišće
NAZIV PODUZEĆA
"Unikom" d.o.o. - Osijek
"Našički vodovod» - Našice
"Park" d.o.o. – Donji Miholjac
"Kombel" d.o.o. – Belišće
"Dvorac" d.o.o. – Valpovo
"Vitika" - Ðakovo
"Univerzal" d.o.o. – Ðakovo
Gradsko odlagalište- Beli Manastir
KP "Komus" - Beli Manastir
"Koritnjak" - Semeljci
"Junakovci" d.o.o. – Semeljci
Odlagalište u Petrijevcima
"Draiva" d.o.o. – Petrijevci
Privremeno odlagalište u Dardi
"Saubermacher" d.o.o. – Varaždin
"Kosinac" - Drenje
"Ðanić" d.o.o. – Satnica Ðakovačka
"Teodorovac" - Ðurđenovac
"Rad" d.o.o. - Ðurđenovac
"Dračica" - Feričanci
"Fešk" d.o.o. - Feričanci
Općinsko odlagalište
Komunalni pogon općine Gorjani
"Trestenik" - Strizivojna
"Runolist" d.o.o. - Vrpolje
IZVOR: - Studija mogućnosti osnivanja i rada regionalnog odlagališta Istočne Slavonije
Ni jedna od deponija na području Županije nema uporabnu dozvolu. Za neke su postupci izdavanja
lokacijskih ili građevinskih dozvola u tijeku. Tehnološka izvedba deponija varira od potpuno
neuređenih do djelomično uređenih (ograđena, čuvarska služba, prekrivanje zemljom, zbijanje). Ni
jedna deponija nije izvedena na tehnički ispravan način.
Tehnološki otpad se uglavnom odlaže na najbližu lokalnu deponiju. Izuzetak je tehnološka deponija
IPK Tvornice šećera Osijek na koju se odlaže tehnološki otpad iz Šećerane i Termoelektrane-toplane te
inertni tehnološki otpad s područja grada Osijeka.
Razvrstavanje otpada je u začetku tako da samo u gradovima postoje specijalizirani kontejneri (papir,
staklo, plastična ambalaža i sl.), a u Osijeku egzistiraju i dva reciklažna dvorišta s mogućnošću
odlaganja PET ambalaže, limenki, stakla (ravno, obojeno, bezbojno), glomaznog otpada, papira
(novine, karton), PE folije, akumulatora, motornih ulja i nerazvrstanog otpada.
Tijekom 1998. godine prikupljeno je 17.495 t tehnološkog otpada.
(d-2) Opasni otpad
Kategorija opasnog otpada je uvedena Zakonom o otpadu (NN 34/1995.). Postupanje s opasnim
otpadom je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Na području Županije opasni otpad se
evidentira i transportira do mjesta uništavanja/deponiranja. Trenutno se prikuplja putem
specijaliziranih poduzeća samo otpadno motorno ulje koje se spaljuje. Ostali opasni otpad transportira
se u Zagreb na pirolitičku obradu (lijekovi, kemikalije, ambalaža od opasnih tvari i sl.) u organizaciji
poduzeća koji otpad produciraju. Opasni otpad koji se ne može obraditi u Zagrebu izvozi se u druge
zemlje.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
179
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Prikupljeni podaci za izradu Studije mogućnosti osnivanja i rada regionalnog odlagališta Istočne
Slavonije govore o količini od 8.185 t opasnog otpada za 1998. godinu.
(d-3) Inertni otpad
Inertni otpad je otpad koji uopće ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj i
biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš (Zakon o otpadu, "NN" 34/95.). Riječ je uglavnom o
zemljanim iskopima i građevinskoj šuti. Trenutno stanje u građevinarstvu i veličini investicija u
građenje ne daju previše otpada ovog tipa, no u poratnom stanju zbog uklanjanja ruševina stvaraju se
velike količine građevinske šute. Prema dobivenim podacima, problemom deponiranja i razvrstavanja
građevinske šute nije se nitko sustavno bavio. Iz porušenih naselja šuta se odvozila na više
privremenih deponija da bi na kraju završila na nekom od postojećih deponija uz naselja.
Dio prikupljenog inertnog otpada koristi se na nekim deponijama za prekrivanje prikupljenog
komunalnog otpada, no ostatak se direktno odlaže na deponije i zauzima dragocjeni prostor
(površinom/volumenom).
Za 1998. godinu procijenjena količina prikupljenog inertnog otpada iznosi 16.272 t.
1.1.3. Ob veze iz Pr og r a m a p r ostor nog ur eđen ja Dr ža ve i p ostojećih
prostornih planova
1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 50/99.) pobliže su
određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina,
te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja.
Svi ciljevi, kriteriji, smjernice utvrđene u Programu obvezno se razrađuju i provode Županijskim
planom, te nisu interpretirani u cjelini u ovom poglavlju, nego su navedene samo konkretne obveze
koje se, u tekstualnom obrazloženju i grafičkim prikazima, odnose na područje Osječko-baranjske
županije.
Programom je utvrđen sustav središnjih naselja Republike Hrvatske u sklopu kojeg su definirana i
središnja naselja Osječko-baranjske županije: Osijek kao makroregionalno središte, Ðakovo kao
regionalno središte te Beli Manastir, Valpovo, Donji Miholjac i Našice kao manje regionalno središte,
naselja Belišće, Darda i Čepin su utvrđena kao manja regionalna, a Bizovac i Tenja kao manja
područna središta s umanjenim ili drugačijim značajem središnjeg mjesta zbog činjenice da se veći dio
središnjih funkcija nalazi u susjednom značajnijem središtu. Ðurđenovac, Koška i Dalj su razvrstani u
područna središta, a 26 naselja u središta lokalnog značaja.
Programom je utvrđen niz novih objekata infrastrukture koji prolaze područjem Osječko-baranjske
županije i objekata koji se planiraju izgraditi na njezinom području.
U strateškim opredjeljenjima razvoja prometnog sustava naglašava se veliko značenje cestovnog
prometa Hrvatske zbog prostorne razvedenosti mreže i najprikladnijeg približavanja korisnicima.
Izgradnja racionalne mreže suvremenih cesta usmjerava se, između ostalih, na prometnom pravcu
sjever-jug kojim se omogućava bolje i brže cestovno povezivanje unutrašnjeg kontinentalnog područja
zemlje i srednjeeuropskog Podunavlja s Hrvatskim primorjem. Također se ističe potreba završetka
izgradnje autoceste na glavnom uzdužnom pravcu i koridoru, te brze ceste na podravskom pravcu i
koridoru. Na području Osječko-baranjske županije planiraju se izgraditi sljedeće prometnice:
•
autocesta u koridoru Vc (državna granica-Beli Manastir-Osijek-Ðakovo-županijska granica),
•
brza cesta u podravskom koridoru (Podravska magistrala-županijska granica-Našice-Osijekžupanijska granica),
•
državna cesta (Osijek-Nemetin-Erdut-državna granica).
180
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj usmjerava se na znatno bolje vezivanje na međunarodnu
željezničku mrežu izgradnjom novih željezničkih pruga velikih brzina. U strategiji razvoja željezničke
mreže posavski i podravski prometni koridor u unutrašnjosti zemlje preuzimaju magistralne pruge
europskog i državnog značaja.
Naglasak se stavlja na obnovu oštećenog i modernizaciju postojećeg željezničkog sustava.
U razvoju riječnog prometa ističe se, za Osječko-baranjsku županiju značajna, moguća regulacija
korita rijeke Dunava i Drave te izgradnja dobro opremljenih pristaništa, od kojih je potrebno istaknuti
središnje luke u Osijeku i Donjem Miholjcu te luku u Belišću.
Razvoj zračnog prometa Republike Hrvatske temelji se na postavci što boljeg pokrivanja teritorija i
stanovništva, osobito turističkog područja. Na području Županije utvrđene su dvije zračne luke:
zračna luka 4E kategorije Osijek-Klisa i zračna luka 2C kategorije Osijek-Čepin.
Razvoj telekomunikacijskog sustava Države temelji se na unapređenju već postignutog relativno
visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada. Pri tome se naglašava
potreba pojačavanja koridora koji Hrvatsku povezuju (kabelski) sa susjednim zemljama (prvenstveno
Mađarskom), na obnovu ratom uništene mreže i integriranje u sustav Republike Hrvatske. Za
izgradnju telekomunikacijskih objekata međunarodne razine planirani su alternativni smjerovi Donji
Miholjac-Slatina, Donji Miholjac-Našice-Slavonski Brod, te Ðakovo-Vinkovci, a izgradnja
telekomunikacijskih objekata državne razine na pravcu Osijek-Vinkovci, Ðakovo-Vinkovci, Donji
Miholjac-Slatina, Našice-Slavonski Brod.
Za RTV difuziju na području Hrvatske potrebno je da se postojeća mreža dopuni na područjima
zasjenjenja i oslobođenim područjima. To se, između ostalih odnosi osobito na granična područja.
Daljnji razvitak energetskih sustava polazi od postojećeg stanja i okolnosti, predviđenih potreba
proizvodnje za opskrbu stanovništva i djelatnosti te težnje da se postigne potrebna sigurnost i
europski standardi. Unapređenje postojećih i izgradnju novih energetskih postrojenja pratit će
odgovarajući prijenosni sustavi s ciljem sigurnosti opskrbe i uravnoteženja sustava na cijelom teritoriju
Države.
Programske osnove proizvodnje energije polaze od težnje da Hrvatska postigne 90% zadovoljenja
potreba iz izvora na vlastitom teritoriju, modernizacijom i proširenjem postojećih te izgradnjom novih
kapaciteta. Radi uravnoteženja potrošnje i proizvodnje po područjima, treba izgraditi, prema
podacima Ministarstva gospodarstva (PROHES i Strategija energetike Republike Hrvatske), novih
1.500 MW do 2010. godine, a do 2020. godine još 600 MW.
Razvoj je određen etapama: prioriteti do 2010. godine prijelazno razdoblje do 2015. u kojem treba
osigurati supstituciju za elektrane koje će do tada izaći iz sustava. Dugoročni razvoj treba odrediti
prema okolnostima i relevantnim mjerilima u domaćim i svjetskim relacijama.
Intervencije na postojećim proizvodnim energetskim postrojenjima odnose se na poboljšanje
učinkovitosti postojećeg sustava. Ističe se opredjeljenje za zadržavanje svih postojećih lokacija
energetskih objekata te zadržavanje energetskih objekata koji su Hrvatsku povezali sa susjednim
zemljama.
Na području Osječko-baranjske županije stupanj definiranosti pojedinih energetskih objekata nije
ujednačen i kreće se od pripremljenosti za projektiranje do istraživanja, odnosno ispitivanja
mogućnosti i opravdanosti izgradnje sljedećih energetskih postrojenja:
•
KTE Osijek
•
TE Dalj (alternatovno: TE “Tanja-Erdut“)
•
TE Valpovo
•
HE Osijek
•
HE Donji Miholjac
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
181
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Prioritete izgradnje proizvodnih jedinica konačno će se utvrditi u okviru Strategije energetskog
razvoja.
Tijek gospodarskog i tehničko-tehnološkog razvoja zahtijeva preispitivanje postojećih kriterija za
odabir potencijalnih područja i izgradnju energetskih objekata. Cijeni se potrebnim uvesti dodatne
kriterije za odabir i izgradnju, koji proizlaze iz novih razvojnih, gospodarskih i tehničko-tehnoloških
saznanja kao i pojačane skrbi o prostoru i zaštiti okoliša.
Temeljem narečenog za sve lokacije moraju se obaviti dodatne kriterijske provjere u skladu s
novouspostavljenim kriterijima. Ukoliko se s gospodarskog gledišta pokažu opravdanim, treba izvršiti
usklađenje s novim kriterijima, prvenstveno s eliminacijskim kriterijima, a posebno s onim koji se
odnose na ograničenja koja proizlaze iz režima stroge zaštite.
Također se ističe potreba korištenja alternativnih izvora energije i dopunskih rješenja s ciljem
poboljšanja ukupnih bilanci i sigurnosti opskrbe, te štednje energije, kao što su sustavi postavljeni u
Nacionalnim programima za:
-
izgradnju malih postrojenja: sustav malih elektrana (MAHE), sunčana energija (SUEN),
bioenergija (BIEN), energija vjetra (ENWIND), geotermalna energija,
-
programi tehnoloških unapređenja za: korištenje plina (PLINCRO), uvođenje kongeneracijskih
postrojenja (KOGEN), uvođenje centralnih toplinskih sustava u naselja (KUEN-CTS), unapređenje
toplinske izolacije objekata, povećanje energetske efikasnosti (MIEE).
U planiranju razvoja prijenosnih energetskih sustava polazi se od potrebe zadržavanja svih koridora
koji se koriste za povezivanje sa susjednim državama (Slovenija, Mađarska, Republika Bosna i
Hercegovina, SR Jugoslavija) što se odnosi na magistralnu elektroenergetsku i plinsku mrežu.
Smanjenje količina i zbrinjavanje otpada postavlja se kao neodgodiva zadaća u zaštiti i unapređenju
stanja okoliša i zdravlja ljudi. Na području Osječko-baranjske županije Programom prostornog
uređenja Republike Hrvatske je utvrđena obveza izgradnje sljedećih građevina za zbrinjavanje
posebnog otpada:
•
jedna građevina za odlagnaje opasnog otpada (Osijek)
•
jedna građevina za obrađivanje i skladištenje opasnog otpada (Osijek)
•
četiri građevine za skladištenje opasnog otpada-sabirališta (Beli Manastir, Valpovo, Našice,
Ðakovo)
Programom su utvrđene smjernice za planiranje i uređenje prostora kontinentalnih dijelova Hrvatske.
Glavne smjernice odnose se na:
"•
identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s regionalnim obilježjima, s posebnom pažnjom na
oblikovanje mješovitih krajobraznih struktura,
•
očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta,
•
zaustavljanje procesa stvaranja neprekinutih poteza izgradnje uz prometnice,
•
osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,
•
usmjeravanje i kontrola iskorištavanja rudnih bogatstava,
•
zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodotoke i jezera.
Za područja osobitih vrijednosti kontinentalne Hrvatske treba istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem
očuvanja važne globalne ekološke funkcije velikih šumskih kompleksa i slivova rijeka te očuvanja i
korištenja prirodnih sastavnica u prostorima veće koncentracije stanovništva."
Programom su utvrđeni sljedeći zadaci Županijskog plana:
182
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
"
Prostorno planiranje na regionalnoj i lokalnoj razini polazi od prostornog plana županije kao
temeljnog dokumenta prostornog uređenja u kojem treba odrediti veće cjeline zajedničkih obilježja,
uvjete za planiranje užih jedinica, te prostorne elemente, smjernice i kriterije za:
•
smještaj djelatnosti s gledišta značajki pojedinačne djelatnosti i specifičnosti prostora u odnosu
na tehnološke procese, veličinu i kapacitet, položaj u naselju ili izvan naselja, prirodne i razvojne
karakteristike prostora, odnosno naselja,
•
racionalno korištenje prostora te oblikovanje i dimenzioniranje naselja (građevinskih područja) u
odnosu na razvojna obilježja, demografsku situaciju (porast-pad broja stanovnika), funkcije i tip
naselja, prirodna razvojna obilježja prostora i druge relevantne aspekte uređenja i izgradnje
naselja,
•
utvrđivanje prirodne i funkcionalne cjelovitosti gospodarskih, infrastrukturnih i prirodnih
sustava te prostora i sustava od interesa za obranu,
•
donošenje planova niže razine na temelju stvarnih potreba i specifičnih problema te za one aspekte
i sastavnice koje se ne mogu odrediti dovoljno jasno u prostornim planovima županija.
Prostorni plan županije treba odrediti mjere očuvanja vrijednosti nezaštićenog prostora i kontaktnih
prostora sa zaštićenim cjelinama, osobito nacionalnih parkova i parkova prirode.
Za cjeline koje se nalaze na području dvije ili više županija plansko razvojne odrednice i mjere treba
oblikovati uz međužupanijsku koordinaciju na temelju smjernica utvrđenih Strategijom i Programom.
U slučaju kada se zahvati u prostoru nalaze na području dvije ili više jedinica lokalne samouprave
takvi zahvati moraju se planirati kao jedinstvena prostorna i funkcionalna cjelina (otoci, morfološke i
razvojne cjeline).
Planske odrednice o površinama naselja, ostalim površinama, zatim o zaštiti i uvjetima korištenja
prostora, stanovništvu, djelatnostima, infrasturkturi, moraju biti iskazane na mjerljiv način, a planske
odrednice razvoja pojedinih područja trebaju pratiti programi i mjere za razvoj infrastrukture,
gospodarstva i društvenih djelatnosti.
Sve planske mjere, a osobito one u svezi dimenzioniranja građevinskih područja i osiguranja prostora
za djelatnosti i infrastrukture moraju se temeljiti na dokazanim stvarnim potrebama i provedivim
razvojnim programima."
Također su utvrđeni posebni zadaci koje je potrebno izvršiti u sklopu izrade Županijskog plana:
-
ugraditi smjernice za uspostavu sustava malih hidroelektrana za lokalne potrebe, uz uvažavanje
očuvanja prostora i krajobraza te osiguranja potrebnog biološkog minimuma vode i protoka za
druge svrhe,
-
osigurati vođenje pojedinih trasa energetskih sustava (osobito plinske mreže u plinom još
neopskrbljenim područjima,
-
posebnu pažnju posvetiti ulaznim veličinama i provjeri svih dosadašnjih projekata kojima se
obrađuje daljnji razvitak vodoopskrbe,
-
provoditi koncept "održivog" gospodarenja vodama kao i upravljanje sustavom vodoopskrbe,
-
u postupku određivanja prostornih prioriteta izgradnje vodoopskrbnih objekata vrednovati sljedeće
aspekte: akutnu i stalno prisutnu nestašicu vode i racionalno gospodarenje postojećim sustavom,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
183
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
stupanj higijensko-zdravstvene ugroženosti područja, stupanj gospodarske razvijenosti područja i
ekonomičnost ulaganja u vodoopskrbni sustav. U odnosu na njih, posebnim kriterijima treba
riješiti prioritet izgradnje.
-
uključiti racionalno korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe,
-
utvrditi mjere za provođenje zaštite prostora i okoliša te mjere za sanaciju učinaka kojim se
mijenja prethodno stanje,
-
do donošenja cjelovite krajobrazne osnove treba obaviti prethodna istraživanja i vrednovanja
krajolika (na osnovi postojećih i dopunjenih podataka, studija i podloga), kao polazište za izradu
prostornih planova,
-
prenamjene površina osnovnih kategorija korištenja iskazati mjerljivim i usporedivim veličinama.
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
Na području Osječko-baranjske županije, prije sadašnjeg političko-teritorijalnog ustrojstva, uprava je
bila organizirana u 6 općina: Osijek, Beli Manastir, Valpovo, Našice, Ðakovo i Donji Miholjac. Za sve
tadašnje općine izrađeni su prostorni planovi, u razdoblju od 1979. do 1990. godine. Svi planovi i
danas su na snazi s izmjenama i dopunama koje su izrađivane i donošene tijekom njihove primjene.
VAŽEĆI PROSTORNI PLANOVI OPĆINA
Tablica br. 103.
REDNI
BROJ
1.
2.
3.
NAZIV PLANA
ODLUKE O DONOŠENJU
PROSTORNI PLAN OPĆINE OSIJEK
PROSTORNI
PLAN
OPĆINE
MANASTIR
PROSTORNI PLAN OPĆINE DONJI
MIHOLJAC
BELI
4.
PROSTORNI PLAN OPĆINE ÐAKOVO
5.
PROSTORNI PLAN OPĆINE NAŠICE
6.
PROSTORNI PLAN OPĆINE
VALPOVO
"Sl. glasnik" Općine Osijek, br. 12/79., 8/84., 7/88., 5/89., 12/89.,
6/92., "Županijski glasnik" br. 7/98.
"Sl. glasnik" Općine Beli Manastir br. 9/87., 12/90., "Županijski
glasnik" br. 3/2000.
"Sl. glasnik" Općine Donji Miholjac br. 8/82., "Županijski glasnik"
br. 2/99.
"Sl. glasnik" Općine Ðakovo br. 3/84., "Županijski glasnik" br.
2/99.
"Sl. glasnik" Općine Našice br. 11/79., 1/84., 6/85., 7/90., 1/93.,
"Županijski glasnik" br. 5/98.
Sl. glasnik" Općine Valpovo br. 10/82., 9/84., 5/85., 1/87., 8/87.,
8/89., 7/91., "Županijski glasnik" br. 2/99., 5/99.
U 2000. godini u tijeku je postupak donošenja Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Osijek, Donji
Miholjac, Ðakovo i Našice.
U Izvješću o stanju u prostoru Osječko-baranjske županije sadržana je sljedeća ocjena važećih
prostornih planova:
"Planske postavke prostornih planova počivaju na tadašnjim prostorno-teritorijalnim i
administrativnim jedinicama, gospodarskim i društvenim projekcijama tadašnjeg društvenoekonomskog sustava. Ova činjenica danas predstavlja ograničavajući faktor u primjeni i provedbi
dokumenata prostornog uređenja i ukazuje na potrebu što hitnijeg usklađivanja s novom situacijom.
Uz to, u razdoblju od donošenja planova do danas dva puta se promijenila i zakonska regulativa u
području prostornog uređenja, doneseni su novi zakoni koji reguliraju vlasničke odnose nad
zemljištem, komunalne djelatnosti, zaštitu prirode i čovjekova okoliša.
Uzimajući u obzir vremensku distancu i potpuno izmijenjenu političku i gospodarsku situaciju te
promjene izazvane Domovinskim ratom ocjenjuje se da je potrebno preispitati gotovo sve parametre
koji su služili kao ulazni podatak pri izradi prostornih planova."
184
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
U primjeni planova ukazala se potreba za izmjenama, osobito planova razvoja infrastrukturnih
sustava (energetskog, telekomunikacijskog i prometnog), odredaba za provođenje s ciljem njihovog
usklađivanja sa Zakonom o prostornom uređenju, te građevinskih područja naselja. Svi planovi su
mijenjani i dopunjavani.
Ocjena postojećih prostornih planova sadržana je i u Zakonu o prostornom uređenju, kojim je
utvrđena potreba izrade novih prostornih planova uređenja svih općina na području Države, u
zakonom utvrđenom roku.
Za područje "Kopačkog rita", donesen je 1982. godine Prostorni plan "Kopački rit" ("Službeni glasnik"
Općine Beli Manastir, br. 2/92. planom je obuhvaćeno znatno šire područje od Parka prirode "Kopački
rit". U skladu s obvezom utvrđenom Zakonom o prostornom uređenju, o izradi planova područja
posebnih obilježja za parkove prirode, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja je
1996. godine pokrenulo postupak izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode
"Kopački rit". U tijeku su pripreme za izradu novog Prostornog plana.
Za sve gradove na području Županije su prije više od 10 godina izrađeni Generalni urbanistički
planovi, koji su mijenjani i dopunjavani i još uvijek su u primjeni kao temeljni prostorno-planski
dokumenti kojima se usmjerava prostorni razvoj gradova. U skladu sa Zakonom o prostornom
uređenju obvezno je donošenje novih generalnih urbanističkih planova za naselja sa više od 15.000
stanovnika u zakonom utvrđenom roku (Osijek i Ðakovo), a za ostale gradove urbanističkih planova
uređenja, čime će se u potpunosti zamijeniti postojeća razvojna prostorno planska dokumentacija.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Demografski potencijal
Za ocjenu demografske slike bitni su podaci o kretanju ukupnog stanovništva, njegovu razmještaju i
strukturi, a moguće ih je pratiti na temelju službenih popisa stanovništva.
Kretanje ukupnog stanovništva Županije u razdoblju 1961.-1991. godine je imalo oscilirajuću dinamiku
s prosječnom godišnjom stopom rasta 0,38 što je bilo sporije od Republike Hrvatske (0,50) u istom
razdoblju. U kretanju po prostornim jedinicama (lokalne samouprave) bile su ispoljene dvije krajnosti:
progresija i depopulacija, pri čemu ova potonja dominira. Preko polovice prostora Županije (57%)
zahvaćeno je smanjenjem broja stanovnika (depopulacijom).
Slika razmještaja pokazuje koncentraciju stanovništva oko malog broja središta i depopulaciju čak 57%
područja Županije. Znakovito je da je dinamika koncentracije bila najveća u razdoblju 1961.-1971.
godine od kada je imala trend opadanja. Najizrazitije područje koncentracije je 1991. godine bio grad
Osijek (28,5% stanovnika Županije je živjelo u njemu), ali je ujedno i područje s najusporenijom
dinamikom rasta (indeks 1991/1981. = 101).
Obilježje duboke starosti je 1991., imalo 25 općina (71,4%) i 4 grada (57%), a izrazito duboke starosti je
bilo područje 4 općina (11,4%). Na razini Županije je na 100 mladih (0-19 god.) dolazilo 61,3
stanovnika preko 60 godina. Područja izrazito duboke starosti populacije su općine Draž, Levanjska
Varoš, Magadenovac i Viljevo (uz državnu granicu s R. Mađarskom i uz granicu s Požeškoslavonskom županijom).
Demografsku sliku Županije karakterizirao je nepovoljan razmještaj stanovnika i duboka demografska
starost.
Posljednji službeni demografski podaci datiraju iz popisa stanovništva 1991. godine, dakle stari su
devet godina. U tom razdoblju su se dogodile značajne demografske promjene, što će tek predstojeći
popis 2001. godine pokazati. Dogodio se ratni egzodus stanovništva u područjima koja su bila sedam
godina privremeno okupirana. U područjima koja nisu bila zahvaćena ratom, odnosno ostalom
području Županije, privremeno su bili smješteni ratni migranti i iz susjedne države Bosne i
Hercegovine. U inače slabo razvijenim dijelovima Županije nastavili su se negativni demografski
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
185
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
procesi. Obnova ratom zahvaćenih područja i povratak stanovništva su u tijeku, te nije moguće
utvrditi današnje demografske karakteristike tih područja.
Na temelju službenih popisa stanovništva može se konstatirati da su na većem dijelu prostora
Županije bili prisutni negativni demografski procesi u kvantitativnom i kvalitativnom smislu, što
pokazuje da Županija populacijski slabi. Ako bi rezultati predstojećeg popisa stanovništva 2001.
godine pokazali nastavak negativnih procesa, Županija se može suočiti s problemom nedovoljnih
demografskih resursa kao osnovnog čimbenika razvoja.
1.1.4.2. Gospodarski potencijal
Među djelatnostima gospodarskih subjekata nejzastupljenije su djelatnosti trgovine i poslovnih usluga
(tercijarni sektor).
Opća tendencija u strukturnim promjenama gospodarstva je jačanje upravo tercijarnog sektora
djelatnosti i njegov je udio sa 29,4% u 1990. godini porastao na 41,8% u 1998. godini. Sekundarni sektor
je smanjio udio sa 53,1% u 1990. godini na 47,6% u 1998. godini. Rezultat takvih strukturalnih
promjena je jačanje malog i srednjeg poduzetništva te gašenje i vlasnička transformacija nekad velikih
poduzeća na području Županije.
Postojeći prostorni razmještaj gospodarskih subjekata je izrazito neravnomjeran, u smislu polarizacije
između područja gradova i općina. Od ukupno statistički evidentiranih 2.158 gospodarskih subjekata
na području Županije, 1.773 odnosno 82% je locirano na područjima gradova. U gradu Osijeku
locirana su 1.232 subjekta ili 57% svih gospodarskih subjekata.
Još je veća prostorna neravnomjernost prisutna u razmještaju kapaciteta prerađivačke industrije: 82%
kapaciteta i 83,5% zaposlenih koncentrirano je u područjima gradova. U 14 od 35 općina postoje
industrijski kapaciteti, međutim i oni su koncentrirani u tri naselja (Čepinu, Dardi i Ðurđenovcu).
Većina industrijskih kapaciteta su djelatnosti s dugogodišnjom tradicijom (prehrambena, kemijska,
drvna, građevinskog materijala ….) dakle izgrađeni još prije 2. svjetskog rata i u razdoblju intenzivne
industrijalizacije šezdesetih godina. Velike industrijske zone uglavnom su locirane u rubnim
dijelovima gradskih naselja, međutim, nerijetko, širenjem izgradnje one su ostale utkane u urbano
tkivo. U općinama pak nikada do sada nisu niti stvoreni prostorni uvjeti za lociranje kapaciteta,
budući je u ruralnim područjima bila primarna poljodjelska proizvodnja.
Danas, međutim, kada su stvoreni sustavni uvjeti za razvoj poduzetništva, jedinice lokalne
samouprave i investitori suočeni su s problemima nedostatka adekvatnih prostora. Čine se napori da
se ova prepreka ukloni, na način da se važeća (pri tomu vrlo stara) prostorno planska dokumentacija
izmjeni i dopuni, no to je složen i često dugotrajan proces. U tijeku su izmjene i dopune prostornih
planova bivših općina Našice, Ðakovo, Donji Miholjac, Osijek i Beli Manastir kojima se osiguravaju
gospodarske zone u nekim općinskim središtima.
Time je otvoren proces ublažavanja neravnoteže u razmještaju gospodarskih kapaciteta, kao jednom
od važnih segmenata ukupnog razvitka.
1.1.4.3. Prirodni resursi
Najznačajniji prirodni resursi Osječko-baranjske županije su 266.245 ha poljoprivrednog zemljišta,
114.257 ha šumskih površina, vodni i hidroenergetski potencijal rijeka.
Na području Županije u pogledu korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta postoji određeni broj
čimbenika ograničenja, koji proizlaze iz prirodno-fizičkih karakteristika prostora ili su nastali kao
rezultat dosadašnjeg društveno-gospodarskog i prostornog razvoja:
-
neracionalno rasparcelirano poljodjelsko zemljište i šume, a naročito dijelovi koji pripadaju
privatnom sektoru,
-
gospodarsko osiromašenje ruralnog prostora,
-
nedostatna komunalna i društvena infrastruktura,
186
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
-
prostori izvrgnuti depopulaciji,
-
poljoprivredna proizvodnja orijentirana prema kvantiteti suočena je s iznimno jakom
konkurencijom na tržištu,
-
ukupne poljodjelske površine stalno su se smanjivale, a velike površine kvalitetnog
poljoprivrednog zemljišta pretvorene su u građevinsko zemljište,
-
nepovoljna struktura poljoprivrednih gospodarstava.
Ukupna situacija je znatno pogoršana kao posljedica ratnih razaranja.
Iako su problemi i ograničavajući čimbenici brojni treba naglasiti da postoji značajan potencijal
(prirodni i izgrađeni) koji je do sada u velikoj mjeri korišten, ali za čije korištenje postoje još veće
mogućnosti. Ravničarski dio Županije po svojim pedološkim svojstvima pogodan je za intenzivan
razvoj poljoprivrede.
Uz primjenu odgovarajuće tehnologije očuvanje kvalitete zemljišta i poticajne mjere ovo područje
može postati veći proizvođač hrane nego što je bilo do sada. Na brdskom dijelu Županije postoje uvjeti
za razvoj šumarstva, a na manjim nagibima vinogradarstva, voćarstva i stočarstva.
Globalno gledano mogućnosti korištenja voda kao prirodnog resursa u Osječko-baranjskoj županiji
zadovoljavaju sadašnje i potrebe u bližoj budućnosti:
-
u prometnom smislu plovni put Dunavom zadovoljava uvjete visokorangirane VIc klase, a plovni
put Dravom je moguće rekonstruirati na Vb klasu,
-
u vodoopskrbi registrirane su dovoljne rezerve pitke vode,
-
procjenjeni hidroenergetski potencijal je cca 680 GWh/god.,
-
za navodnjavanje i industrijske vodozahvate je izgradnjom brdskih akumulacija te VS Donji
Miholjac i VS Osijek moguće angažirati oko 104,5x106m3 vode te navodnjavati cca 80%
poljoprivrednog zemljišta,
-
u ribnjačarskom uzgoju konzumne ribe moguće je postojećim najvrijednijim objektima
izgradnjom VS na Dravi osigurati gravitacijski dotok vode, a izborom novih lokacija u nizinskim
dijelovima i uz brdske akumulacije povećati kapacitete prema potrebama tržišta,
-
u turističko-športsko-rekreacijskim djelatnostima sadašnjim visokim potencijalima mogu se
pridružiti akumulacijska jezera VS na Dravi sa cca 124 km2 te oko 30 novih brdskih akumulacija
kao potencijalne lokacije za razvoj novih kapaciteta.
Ograničavajući faktori u korištenju ponuđenih mogućnosti su u prvom redu u održanju potrebne
kvalitete podzemnih voda kao glavnog izvorišta pitke vode i površinskih voda (barem kao voda III
kategorije) što se postiže kontrolom odvodnje otpadnih voda urbanog, industrijskog i poljoprivrednog
porijekla i u osiguranju stabilnih izvora financijskih sredstava za izgradnju potrebnih tehničkih
građevina i sustava. U drugom redu javljaju se organizacijski i upravno regulacijski problemi koji bi
trebali biti riješeni donošenjem županijskih planova o raznim oblastima vodoprivrednih djelatnosti.
1.1.4.4. Društvene djelatnosti
Osječko-baranjska županija ima osnovni sustav društvenih djelatnosti i mrežu društvene
infrastrukture uspostavljenu tako da dobro pokriva teritorij i razmještaj stanovništva i naselja, što daje
solidnu osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti i dobro je polazište za društveni razvoj u cjelini.
Posebno se to odnosi na sustav i mrežu osnovnih i srednjih škola, zdravstvenih ustanova primarne
razine (domovi zdravlja i ljekarne) i centara socijalne skrbi.
Mreža osnovnih škola vrlo dobro je razvijena na razini Županije, a odlično na razini nekih gradova
(Osijek, Donji Miholjac, Ðakovo, Valpovo) i općina (Čepin, Vuka), omogućuje svim osnovnoškolskim
obveznicima redovito pohađanje škole pod najpovoljnijim uvjetima, a u pogledu gustoće i prostornih
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
187
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
uvjeta kvalitetno je uzdignuta izgradnjom osnovnih i područnih škola, te područnih odjeljenja i u
malim naseljima.
Mreža srednjih škola također je vrlo dobro razvijena, a četiri učenička doma u Osijeku kapacitetom
koji zadovoljava omogućavaju učenicima iz udaljenih sredina nastavak školovanja. Prisutan je
nedostatak nastavno-športskih dvorana uz srednje škole u Osijeku.
Zdravstvene ustanove primarne razine (domovi zdravlja, ljekarne) kao i centri za socijalnu skrb
raspoređeni su u svim gradovima Županije (izuzev Belišća).
1.1.4.5. Prometni sustav
Iako svaki od prometnih podsustava cestovni, željeznički, riječni, zračni i integralni ima svojih
posebnosti zajedničko im je da su nepripremljeni za promjenu težišta prometnih tokova u novim
geopolitičkim i geoprometnim okolnostima. One su, naime, u prvi plan izbacile promet evropskim
koridorom V.C. koji Osječko-baranjskom županijom prolazi pravcem sjever-jug dok su do
osamostaljenja Republike Hrvatske najznačajniji prometni tokovo na teritoriju Županije bili oni na
pravcu istok - zapad.
Ako se ovoj doda i činjenica da je na koridoru V.C. potrebno uskladiti tehničke parametre s europskim
standardima pokazuje se da prometni sustav Županije gotovo i nema čime odgovoriti na nove
zahtjeve.
a) Cestovna mreža
Gustoća zemaljske cestovne mreže (prometnice van naseljenih mjesta) od 0,398 km/cm2 u principu
zadovoljava: pretvorena u kvadratnu dala bi mrežu s čvorovima na udajenosti od 5,1 km.
Drugačija je slika, ako se analiziraju podaci o širinama, vrsti i stanju kolnika.
Državne ceste ukupne dužine 481,8 km s prosječnom širinom od 6,0 m i asfaltnim zastorom na dužini
od 478,4 km, te tucaničkim na 3,4 km jedva da zadovoljavaju potrebne parametre o stanju kolnika, koje
se može ocijeniti sa “dobro” i “zadovoljava” na 64,5% dužine, a “kritično” i “loše” na ostalih 35,5%.
Ovo ukazuje na nesrazmjer prometa i sredstava uloženih u održavanje.
Županijske ceste ukupne dužine 628,5 km širinom kolnika od 3,0 do 7,5 m, suvremenim zastorom na
dužini od 581,4 km, tucaničkim na dužini od 39,4 km i bez kolnika na dužini od 7,7 km, te lokalne
ceste ukupne dužine 543,8 km, širinom kolnika od 2,5 do 8,0 m, suvremenim zastorom na dužini 232,2
km, tucaničkim na dužini od 205,0 km i bez kolnika na dužini od čak 106,6 km ne zadovoljavaju
tehničke norme.
Stanje kolnika “dobro je” i “zadovoljavajuće” na 41,6% dužine županijskih i na 33,1% dužine lokalnih
cesta, a “kritično” je i “loše” na 58,4% dužine županijskih i 66,9% dužine lokalnih cesta.
Moguće je, dakle, dati slijedeću ocjenu stanja cestovne mreže:
-
osnovnim tehničkim parametrima udovoljavaju samo državne ceste osim dionice dužine 3,4 km s
tucaničkim kolnikom, a zbog stanja kolnika uvjete za sigurnu vožnju pruža svega 64,5%
državnih, 41,6% županijskih i 33,1% lokalnih cesta.
Ovo daje dužinu zemaljske cestovne mreže odgovarajućih tehničkih parametara i s uvjetima za
sigurno prometovanje od svega 752,2 km tj. gustoću mreže od 0,181 km/km2, odnosno idealiziranu
kvadratnu mrežu s čvorovima na udaljenosti od 11,0 km što je nezadovoljavajuće.
Ocjena stanja upućuje na dva osnovna zahtjeva vezana za županijsku cestovnu mrežu:
-
na potrebu modernizacije i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta radi podizanja tehničkih
parametara (posebno širina kolnika),
-
na potrebu podizanja standarda održavanja svih, a naročito županijskih i lokalnih cesta radi
povećanja sigurnosti učesnika u prometu.
Oba su problema urgentna, a obzirom na brzi porast stupnja motorizacije postat će sve istaknutiji.
188
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Ostali problemi vezani posebno za mrežu državnih cesta su za relativno slabu prohodnost na pravcu
sjever - jug i na problem prolaza kroz veća naseljena mjesta. Prvi od ovih problema biti će ublaženi
izgradnjom mosta na D 517 kod Belišća i obilaznice ceste D 7 kod Osijeka i definitivno riješeni
izgradnjom autoputa na pravcu E 73. Drugi problem treba uklanjati izgradnjom zaobilaznica
naseljenih mjesta na cestama državne mreže, te izgradnjom nove prometnice visokog ranga na pravcu
ceste D 2.
Javni cestovni prijevoz
U javnom teretnom prijevozu evidentiran je nedostatak auto-teretnih terminala što otežava uvjete
internog prometa urbanih cjelina. Takovi se terminali moraju organizirati u najmanju ruku uz prostore
predviđene za razvoj male privrede.
Organizacija linija javnog putničkog prijevoza i pokrivenost naselja Županije na zadovoljavajućem su
nivou. Problem leži u zabrinjavajućem broju stajališta na kolniku kojih ima u gradu Osijeku 30 kom, u
prigradskim naseljima 62 kom i na ostaloj teritoriji Županije još 22, što ukupno čini deficit od 114
neizgrađenih stajališta, odnosno 19,06% od ukupnog broja stajališta. Istovremeno je potrebno
renovirati ili ponovo izgraditi kapacitete sedam autobusnih kolodvora uzimajući u obzir daljnje i
vjerojatno preuzimanje putnika željezničkog podsustava.
b) Željeznički promet
Stanje infrastrukture željezničkog prometa u Osječko-baranjskoj županiji je kritično iz više razloga:
-
nosivost otvorenih pruga koleba između 160 i 225 kN/osovina, a treba je ujednačiti bez obzira na
rang pruge,
-
tehničke brzine po pojedinim prugama kolebaju od 50 - 100 km/h, a treba za magistralne pruge
osigurati elemente za barem 100 km/h i za pruge na pravcu V.C. koridora od min 120 km/h,
-
sigurnost prometovanja, ovisno o osiguranju križanja sa cestovnim prometnicama, je u zaostajanju
za standardima koji se primjenjuju u svijetu i Europi,
-
stanje telekomunikacijskog sustava je također kritično, što zbog potpuno zastarjele tehnologije, a
što zbog nepovezanosti sa sistemom HTT-a i nedostatka radio-dispečerskog sistema,
-
kolodvorski su kolosijeci nedovoljne korisne dužine pa se pri križanju vlakovi moraju dijeliti,
-
stanje osiguranja putnih prijelaza je nezadovoljavajuće,
-
nedostaje elektrifikacija vuče, i
-
kolodvor Osijek kao jedino ranžirno - rasporedno postrojenje HŽ-a u okviru Osječko-baranjske
županije nije rekonstruiran niti u građevinskom niti u funkcionalnom smislu.
Postojeći planovi razvoja osječkog željezničkog čvora su rađeni za društveno- političko prometne
okolnosti, koje su u zadnjih 10 godina pretrpjele suštinske promjene i ne odgovaraju suvremenim
potrebama. Primjerice: neće biti moguće kroz sačuvane koridore trasirati pruge s Vrač = 160 km/h i
Rmin = 1250 m. Ovo bi moglo i vjerovatno će biti uzrokom revizije projektne dokumentacije o razvoju
osječkog željezničkog čvorišta, koja bi mogla dovesti do prepozicioniranja pojedinih funkcionalnih
sadržaja čvorišta i prijelaza preko rijeke Drave.
c) Riječni promet
U pogledu uređenosti i klase plovni put rijekom Dunavom na teritoriju Osiječko-baranjske županije
zadovoljava međunarodne norme i zahtjeve.
Na rijeci Dravi je situacija drugačija. Na dionici od ušća do Osijeka vodostaji dozvoljavaju plovnost
prosječno 8 mjeseci godišnje, a i u tome razdoblju 4 mjeseca treba djelimično rastovarivati barže. Ovo
je ozbiljan ograničavajući faktor pa je potrebno prema preuzetim međunarodnim obavezama
osposobiti tu dionicu za IV. klasu plovnog puta. Pri ovome se mora naročita pažnja posvetiti pragu
smještenom između 9. i 10. kilometra.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
189
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Plovnost uzvodno od Osijeka će se definitivno riješiti tek izgradnjom višenamjenskih vodnih
stepenica.
U postojećim okolnostima određen ograničavajući faktor predstavlja i stalno zatrpavanje korita u zoni
luke “Tranzit” pješčanim nanosom što je posljedica premještanja riječne struje u sjeverni prokop
novoga korita, a što će biti prevladano tek izgradnjom bazenske luke.
d) Zračni promet
U zračnom prometu u Osiječko-baranjskoj županiji nema prirodnih ograničavajućih faktora pa se oni
mogu naći samo u postojećim ekonomsko-geopolitičkim faktorima za koje se treba nadati da će u
budućnosti biti poboljšani.
e) Kombinirani promet
Ozbiljnijem razvoju kombiniranog prometa suprostavlja se nepostojanje terminala (predviđenog u luci
“Tranzit”) u okviru kojega bi se uspostavile tehnološke pretpostavke za manipulaciju kontejnerima,
zamjenjivim kamionskim prikolicama, Ro - Ro rampama i slično. Organizaciju dijela tehnologija koje
su kompatibilne željezničkom prometu ometa činjenica da još uvijek nije ni počela izgradnja novog
teretno - rasporednog željezničkog kolodvora Osijek.
f) Poštanska mreža
Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom broju
stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured, područje Središta pošta Osijek je po gustoći poštanskih
ureda ispod prosjeka Republike Hrvatske.
S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka je
poboljšana u odnosu na ranije godine, ali još nije zadovoljavajuća. Do sada je terminalna oprema
instalirana na svim šalterima za novčano poslovanje dok je na šalterima za prijam pismovnih i
paketskih pošiljaka terminalna oprema instalirana samo u velikim poštanskim uredima i ta je sada već
zastarijela.
g) Telekomunikacijska mreža
Ocjena stanja telekomunikacijske mreže ukazuje na visoki i ujednačeni stupanj razvijenosti
telekomunikacijskog sustava na svim dijelovima Županije.
Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija pokazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje
velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga. Neiskorišteni dio kapaciteta na
digitaliziranom dijelu Županije omogućava nešto sporiji razvoj na digitaliziranom dijelu, a intenzivniji
razvoj na nedigitaliziranom dijelu Županije.
Značajnijih problema u funkcioniranju ovog infrastrukturnog sustava nema. Ograničenja razvoja
proizlaze jedino iz ograničenih financijskih sredstava i ograničenih operativnih kapaciteta za
dogradnju telekomunikacijskog sustava Županije.
h) Radio i TV sustav veza
Izgrađena mreža odašiljača i veza na području Županije funkcionira dobro, te omogućava kvalitetni
prijam emitiranih signala HRT-a i lokalnih radio i TV programa na najvećem dijelu Županije.
Ograničenja koja postoje odnose se na manje dijelove Županije koji nisu potpuno pokriveni signalom,
te je na tim prostorima prijam nekvalitetan, što se planira riješiti izgradnjom novih objekata.
1.1.4.6. Energetski sustav
a) Plinoopskrbni sustav
Veledistribucijska (magistralna) mreža je gotovo u cijelosti izgrađena i omogućava razvoj
distribucijske mreže u svim dijelovima Županije osim u Baranji. Aktivnosti na izgradnji ovog dijela
magistralne mreže su upravo u tijeku tako da možemo govoriti o ispunjenju svih preduvjeta do pune
190
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
plinofikacije cijelog područja Županije. Planiranim plinovodom Belišće-Osijek, te izgradnjom MRS-a u
Belom Manastiru i Mecama (Darda) ostvaruje se plan o dovođenju zemnog plina i sjeverno od rijeke
Drave.
Uspostavom magistralne mreže u cijelosti, doći će do izražaja demografska, gospodarska i strateška
lokacija svakog naselja zasebno, na putu do pune plinofikacije Županije. Vjerojatna iduća faza je
plinofikacija Baranje i izgradnja distribucijskih mreža u blizini planiranih MRS-a u Belom Manastiru i
Mecama.
Ako bi pokušali kategorizirati budući tijek plinofikacije mogli bi to ovako postaviti:
1. kategorija - naselja u Baranji u blizini mjerno-redukcijskih stanica (u prvom redu grad B. Manastir i
naselja Darda, Mece i Bilje).
2. kategorija - naselja u blizini kojih je trenutna krajna granica izgrađenosti mreže (plinofikacija).
3. kategorija - manja naselja pretežno s poljoprivrednim stanovništvom i bez industrije (rubni dijelovi
Baranje, naselja južno od pravca Našice-Koška-Osijek osim dijela oko Ðakova te naselja južno od
Čepina za koje je planirano formiranje sustava visokotlačnog plinovoda i redukcijskih stanica oko
MRS Vladislavci).
Veledistribucijsku mrežu kompletirati će, osim opisanog plinovoda, i plinovodi na potezu MađarskaDonji Miholjac-Slavonski Brod-BiH, Mađarska-Beli Manastir-Darda-Osijek, te potez Osijek-Vukovar.
b) Elektroenergetska mreža
Stanje opskrbe električnom energijom cijele Istočne Hrvatske vrlo je nepovoljno. Proizvodnja
električne energije postoji samo u gradu Osijeku koja ne zadovoljava ni potrošnju Osječko-baranjske
županije. Povezanost prijenosnom mrežom s ostalim dijelovima Hrvatske i širim okruženjem također
ne omogućava sigurnu opskrbu električnom energijom, pogotovo prekidom pojedinih prijenosnih
pravaca zbog ratnih razaranja.
Detaljna analiza stanja prijenosne mreže Županije pokazuje da je:
-
TS 400/110 kV, Ernestinovo u potpunosti razorena,
-
DV 400 kV, razoreno 21 km,
-
DV 200 kV, u prekidu jedan vod,
-
TS 110/35 kV Osijek 2, razorena 3 kom VP 110 kV,
-
DV 110 kV, razoreno 73 km,
-
TS 110/35 kV Našice, dotrajala dva energetska transformatora (2x20 MVA)
Distribucijska mreža se zbog velikih razaranja obnavlja u granicama mogućnosti, te omogućava
distribuciju raspoloživih količina električne energije do krajnjih potrošača.
Detaljnija analiza stanja distribucijske mreže pokazuje da su:
-
objekti i mreža 35 kV dijelom sanirani od ratnih šteta,
-
potrebna je intenzivna rekonstrukcija mreže i postrojenja na području Hrvatskog Podunavlja,
-
TS 35/10 kV Orlovnjak razorena,
-
potrebna sanacija mreže 35 kV u području Orlovnjaka i Laslova,
-
objekti i mreže 10 kV su dijelom sanirani od ratnih šteta,
-
određeni broj trafostanica još uvijek zahtjeva građevne zahvate, a dalekovodi građevne i
elektromontažne,
-
niskonaponske mreže saniraju se u skladu s povratkom na ratom razrušenom području.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
191
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Mogućnosti postojeće elektroenergetske mreže u prijenosnom i distribucijskom sustavu su tolike da
nesigurno podmiruju sadašnje smanjene potrebe potrošača za električnom energijom i ne
omogućavaju razvoj. Zbog toga su prioriteti: rekonstrukcija i dogradnja prijenosnog sustava uz
povezivanje s okruženjem; izgradnja novih izvora električne energije; te istovremena rekonstrukcija,
obnova i dogradnja distribucijskog sustava.
c) Centralni toplinski sustav
Ocjena stanja i mogućnosti CTS-a pokazuje da sustav uspješno podmiruje toplinske potrebe potrošača
u gradu Osijeku, ali da u skoroj budućnosti treba računati na značajne investicije za rekonstrukcije.
Analiza stanja i mogućnosti kod toplinskih izvora pokazuje da Termoelektrana-toplana Osijek ima
velike mogućnosti za opskrbu konzuma još dulji niz godina, a prostor oko nje omogućava razvoj što je
i predviđeno Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Znatno nepovoljnija
je situacija u Toplani Osijek. Lokacija ne omogućava proširenje i daljnji razvoj postrojenja. Zbog
položaja i blizine stambenih zgrada sve teže zadovoljava ekološke zahtjeve i standarde koji se sve više
pooštravaju. Spremnici za mazut u gradu, osim vizualnog izgleda i nepovoljnog načina dopreme
mazuta, predstavljaju sigurnosnu i ekološku opasnost.
Analiza starosti vrelovodnih toplinskih stanica pokazuje da 82 toplinske stanice imaju između 25 i 35
godina radnog vijeka što znači da se u skoroj budućnosti treba planirati njihova zamjena. Sadašnja
situacija je takva da su toplinske stanice vlasništvo potrošača koji nisu u mogućnosti financirati
njihovu zamjenu, ali se vjeruje da će se to uskoro promjeniti kada distributer, u skladu s odlukom o
koncesiji, preuzme u svoja osnovna sredstva toplinske stanice stambenih potrošača pa bi se zamjena
dotrajalih stanica mogla financirati iz cijene toplinske energije (stare direktne toplinske stanice
zamjenjivale bi se novim indirektnog tipa u kojima bi bila ugrađena najkvalitetnija oprema).
Sadašnji temperaturni režim vrelovodne mreže 130/70°C bit će moguće provoditi na dijelu
vrelovodne mreže zapadno od Toplane još nekoliko godina, a tada će se morati ići na više
temperaturne režime ili pak na značajne rekonstrukcije mreže, ako se želi ići na niže temperaturne
režime rada vrelovodne mreže.
Što se tiče parovodne mreže bitno je reći da je ona izgrađena bez povrata kondenzata te da su zbog
značajnog pada tehnološkog konzuma nakon rata toplinski gubici parovoda između 30 i 40%. Svakako
da bi veliki iskorak ka racionalnom gospodarenju energijom bilo iskorištavanje kondenzata kod samog
potrošača, ili pak vraćanjem u Termoelektranu (samo jedan tehnološki potrošač djelomično iskorištava
kondenzat, a ostali koji ga ne iskorištavaju imaju dodatne troškove vode za rashlađivanje kondenzata
prije nego što ga bace u kanalizaciju).
Najveći problem kod kućne instalacije grijanja u većini zgrada je neizbalansiranost što ima za
posljedicu neravnomjernu raspodjelu toplinske energije unutar zgrade, pa stoga oni prostori koji su u
hidraulički nepovoljnijem položaju imaju slabije grijanje dok su ostali prostori pregrijani. Da bi se
balansiranje kućne instalacije grijanja moglo uredno obaviti razvod cijevne mreže te ogrijevna tijela
moraju biti opremljena s kvalitetnom armaturom koja to omogućava (regulacioni zasuni, radijatorski
ventili, prigušnice, regulatori diferencijalnog tlaka za vertikalne vodove). Sadašnje stanje armature je
na granici uporabivosti, naročito kod starijih zgrada.
Kada budu poznati novi urbanistički planovi razvoja grada Osijeka moći će se ozbiljnije prići izradi
studije koja bi trebala dati odgovor na pitanje do kada će postojeća postrojenja za proizvodnju
toplinske energije na lokaciji Termoelektrane zadovoljavati sa svojim kapacitetom te kada bi se i kakvo
postrojenje trebalo dograditi tj. izgraditi kako bi se u budućnosti potrošačima osigurale dovoljne
količine toplinske energije.
Prioritetne aktivnosti u CTS-u odnose se na provođenje racionalizacije i unapređenja u sustavu
proizvodnje, transporta, distribucije i korištenja toplinske energije, vođenja i upravljanja radom
toplinskog sustava, mjerenja i obračuna potrošnje toplinske energije.
U svakoj od navedenih cjelina moguće je ostvariti određene uštede. Najveće potencijalne uštede kriju
se u poboljšanom građenju zgrada (bolja toplinska izolacija), a naročito prozora i vrata.
192
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Nadalje uštede se kriju u kvalitetnijem projektiranju i izvođenju internih (kućnih) sustava za prijenos
topline od toplinske stanice do radijatora, odnosno ogrijevnih tijela, te regulacijom predaje topline u
kućnom sustavu (uvođenje termostatskih ventila). Dugoročno na novim objektima moguća je ušteda i
do 30%. U tu svrhu trebalo bi se donijeti određene propise na razini države, ali i program za poticanje
štednje energije, te u tu svrhu osigurati određena sredstva.
d) Alternativni izvori energije
Pored konvencionalnih izvora energije na području Osječko-baranjske županije postoje mogućnosti i
za korištenje alternativnih izvora energije.
Procjenjujući alternativne izvore energije s prostorno-planerskog aspekta može ih se podijeliti u dvije
skupine i to na one za koje nije potrebno osigurati dodatni prostor, te one za koje treba osigurati
dodatni prostor.
Za ogrijevo drvo i drvni otpad, zatim biljni otpad, ostalu biomasu i bioplin, te sunčevu energiju (u
koliko se ne radi o većim jedinicama) ne treba osigurati dodatni prostor.
Za male hidroelektrane i vjetroelektrane, te veće jedinice za iskorištavanje sunčeve energije potrebno je
osigurati dodatni prostor, često izvan granica građevinskih područja.
•
Ogrjevno drvo i drvni otpad
Ogrjevno drvo i drvni otpad su obnovljivi energenti, te su mogućnosti korištenja kontinuirane.
Korištenje i potrošnja ovog energenta pokazuje da za njim još postoji interes naročito u ruralnim
kućanstvima, te u industrijama gdje se drvni otpad stvara u procesu proizvodnje.
Mogućnosti i ograničenja vezana su uz sve veću uporabu ostalih energenata i mogućnosti korištenja
drugih energenata.
•
Biljni otpaci, ostala biomasa i bio plin
Biljni otpaci i ostala biomasa također su obnovljivi izvor energije. Pošto su vezani uz poljoprivrednu
proizvodnju uglavnom se koriste u ruralnim naseljima, a sve manje u nekim industrijskim granama
(pozder, sjemenke i sl.).
Pri ocjeni mogućnosti mora se konstatirati da je ogrijevna vrijednost biljnog otpada i ostale biomase
velika, čak veće od nekih ugljena, te mogu predstavljati veliku uštedu konvencionalnih energenata.
Ocjenjujući mogućnosti bioplina obzirom gdje sve nastaje (od stajnjaka do deponija otpada i
kanalizacije), zatim uzimajući u obzir količine koje nastaju uz visoku kaloričnu vrijednost i lakoću
uporabe te ekološku prihvatljivost ovaj alternativni izvor energije treba što više iskorištavati.
•
Geotermalna energija
Geotermalna energija je lokalni izvor energije, jer se koristi uglavnom na mjestima proizvodnje. Njen
transport u našim uvjetima zbog visokih cijena toplovoda nije ekonomičan na udaljenosti većoj od 4
km. Ipak od svih nekonvencionalnih izvora energije upravo geotermalna energija ima najviše izgleda
za upotrebu, jer ne zahtijeva nepoznata tehnička i tehnološka rješenja, a predstavlja stalni dugoročni i
čisti izvor energije. Jedna bušotina se u prosjeku može iskorištavati 30-50 godina. Kod geotermalnih
voda temperatura i količina minerala (salinitet) određuju njihovu namjenu, a geotermalne vode
omogućuju korištenje za balneologiju, šport i rekreaciju, poljoprivredu (staklenici, sušenje organske
materije i dr.), stočarske farme (svinje, goveda, pilići i dr.), intenzivniji uzgoj ribe i zagrijevanje
stanova.
Planirano intenzivnije korištenje potencijala poljoprivrede zahtijevat će sve više energije, a upravo bi
ovdje geotermalna energija mogla naći optimalnu primjenu u lokalnoj privredi.
Osim u poljoprivredi geotermalna energija ima značajne ekonomske efekte pri upotrebi za balneološke
i turističko-rekreacijske svrhe, što dokazuje cijeli niz vrlo uspješnih rehabilitacijsko-rekreacijskih
centara u svijetu i u nas.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
193
POLAZIŠTA
•
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Sunčeva energija
Stručnjaci i znanstvenici su jednoglasni u procjeni da je Sunce najveći potencijalni izvor energije za
Zemlju. Cjelokupna površina Zemlje prima svakoga dana toliku količinu dozračene energije, da bi se
uz sadašnju potrošnju mogle zadovoljiti petnaestogodišnje potrebe.
Količine, mjesto i vrijeme dozračivanja sunčeve energije u raskoraku su sa zemaljskim potrebama.
Dnevne i sezonske oscilacije dozračene energije za sada su jedan od osnovnih razloga sporadičnog
iskorištavanja direktne konverzije sunčevog zračenja. Tek rješavanjem problema boljeg iskorištavanja
dozračene količine energije, jednostavnije i jeftinije konverzije, te omogućavanjem skladištenja
(akumuliranja) većih količina energije, moći će se računati na veće učešće sunčeve energije u ukupnoj
energetskoj bilanci.
I pored širokih lokalnih kolebanja u sunčanim satima od 1.200 do 4.000 sati godišnje i sezonskog
nepoklapanja s energetskim potrebama, kod nas se najdalje došlo u primjeni sunčevih kolektora. Na
području Županije može se pomoću sunčevih kolektora, kod kojih se primjenjuju poznata tehnička
rješenja, za zagrijavanje prostorija uštedjeti godišnje do 40% konvencionalnih energenata, a kod
zagrijavanja potrošne tople vode ušteda može biti i veća. Obzirom na naše klimatske uvjete osim
kolektora mora se izgraditi i uobičajeni uređaj za zagrijavanje, što poskupljuje početnu investiciju i to
je do sada bio glavni razlog što upotreba kolektora nije uzela većeg maha. Cijena konvencionalnih
energenata, koja ima trend stalnog porasta, stimulirat će primjenu kolektora, a time i savršenije
izvedbe.
•
Energija vjetra
Energija vjetra je ekološki potpuno prihvatljiv oblik energije i potpuno besplatan, a jedino je skupa
investicija po dobivenom kWh.
Pri procjeni mogućnosti i ograničenja treba imati u vidu vremensko kolebanje vjetra, a time i
nemogućnost planiranja te malu koncentraciju energije obzirom na visinu investicije. Međutim, vjetar
ima i dodatnu dobru osobinu, a to je da puše najjače i najčešće u hladnijim godišnjim dobima kad je
energija najpotrebnija.
1.1.4.7. Vodnogospodarski sustav
a) Vodoopskrba
Opskrba pitkom vodom
Temeljne analize ukazuju da na području Osječko-baranjske županije ima dovoljno raspoloživih
rezervi vode koja osigurava dugoročnu osnovu za razvitak kvalitetne vodoopskrbe Županije. To su u
prvom redu resursi podzemnih voda koje je nužno koristiti na način da se zaštite postojeći zahvati
vode u krajnjem proširenom prostoru i potrošnji, ali i rezervira budući prostor za nova crpilišta
(Zlatna Greda, Topolje i drugi).
Prosječna opskrbljenost vodom stanovništva Županije iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi 70%, što
je i prosjek Republike Hrvatske. Znatne su razlike opskrbljenosti stanovništva prema vodoopskrbnim
područjima koja se kreće od 32% za područje Donjeg Miholjca do 89% za vodoopskrbno područje
Osijeka. Velik je broj manjih naselja (62% od ukupnog broja), koja nisu uključena u sustav javne
vodoopskrbe. Najčešće su udaljena od izvorišta vode, te je njihova vodoopskrba uvjetovana dugim
transportnim vodovima.
Do sada se organizirana javna opskrba vodom odvija putem komunalnih tvrtki u gradskim i
prigradskim naseljima ali i putem odjela komunalnih gospodarstava u okviru općina, što se preporuča
mijenjati u korist okrupnjavanja specijaliziranih i kvalificiranih komunalnih tvrtki.
Aktualni zahtjevi i sadašnji trendovi razvoja vodoopskrbe na području Osječko-baranjske županije
vezani su uz proširenje ovih sustava na prigradska naselja i uključenje ruralnih sredina u javnu
vodoopskrbu kao i izgradnja osnovnih transportnih magistralnih vodova.
194
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Povezivanje postojećih vodoopskrbnih sustava neminovna je perspektiva razvoja jer se na taj način
osigurava pokrivanje manjkova vode s područja koja imaju viškove vode uz uključenje svih naselja uz
pravce povezivanja (naselja bez javne vodoopskrbe, naselja s izgrađenim vodovima čija izvorišta ne
odgovaraju kriterijima za pitku vodu, naselja koja imaju resurse kvalitetne pitke vode koja se uključuju
u sustav).
Ovaj koncept razvija se i kroz regionalno planiranje vodoopskrbe na području Slavonije i Podravine, a
što je rezultiralo realizacijom projekta regionalnog vodovoda Slavonske Podravine.
Navedeni regionalni projekti vodoopskrbe dobar su temelj za perspektivni razvitak svih elemenata
vodoopskrbe Županije, te ih treba u narednom razdoblju podržavati i aktivno sudjelovati u njihovoj
realizaciji.
Opskrba tehnološkom vodom i vodom za navodnjavanje
Ovo snabdijevanje ovisi o raspoloživim količinama vode odgovarajuće (III.) kategorije svrstane prema
Uredbi o klasifikaciji voda ("NN" 77/98.).
Uzorkovanjem i analizom uzoraka prema ustaljenom programu, vode rijeke Drave i Dunava svrstane
su u III. vrstu. Ovo vrijedi generalno i za pritoke Vučicu, Našičku rijeku, Karašicu i Vuku. Generalno u
IV. vrstu pripadaju vode Bukvik potoka i Baranjske Karašice, te se mogu koristiti isključivo uz
pročišćavanje na područjima gdje je veliko pomanjkanje vode.
Kvalitetu voda ugrožava nerazvijen sustav odvodnje sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda.
Ograničenje za široku primjenu navodnjavanja su reljefne karakteristike prostora što je barem
djelomično savladivo izgradnjom planiranih VS na Dravi i Dunavu. Posebnog su značaja u tome
smislu VS Donji Miholjac (rkm 85+200) i Osijek (rkm 31+100) na rijeci Dravu, jer bi uz navodnjavanje
velikih površina poljoprivrednog tla omogućile iskorištenje energetskog potencijala voda i poboljšanje
karakteristika plovnog puta rijeke Drave.
b) Odvodnja otpadnih voda
Osnovna koncepcija odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda većih urbanih cijelina na području
Osječko-baranjske županije zacrtana je u okviru planova zaštite voda u slivu Drave početkom
osamdesetih pa i ranije, te unesena u tada aktualne prostorne planove.
Prema tim planovima tokom ovih godina rađeni su projekti te razvijana kanalizacijska mreža u gradu
Osijeku i općinskim središtima - Ðakovu, Našicama, Valpovu i Belišću, Donjem Miholjcu, Ðurđenovcu
i Belom Manastiru, kao i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (Donji Miholjac, Belišće, Beli
Manastir).
Koncepcija odvodnje i pročišćavanja bazirana je manje više na tada aktualnim principima kojima je
osnovni cilj bio kako u što kraćem vremenu odvesti s nekog područja što veće količine otpadnih voda
do recipjenta.
U tom smislu projektirani su veliki centralizirani sustavi odvodnje, kojima se nastojalo povezati što
više okolnih naselja te sve prikupljene vode pročišćavati na centralnom uređaju.
Većina projekata rađeno je bez adekvatnih mjerenja količina i kvalitete otpadnih voda, koristeći
teoretske i literaturne podatke, te procjene iz tadašnjih vrlo optimističkih urbanističkih i ostalih
planova razvoja (na pr. spec. potrošnju vode od 500 l/stanovniku na dan).
Nedostatak vlastitih praktičnih iskustava nadoknađen je korištenjem stranih normi te stranih i
domaćih predložaka.
Tokom vremena, dijelom zbog nedorečenog sustava financiranja, a više zbog realnog pada standarda i
nestašice novca, realizacija takvih projekata se znatno usporila u odnosu na planiranu dinamiku.
Izgrađeni su dijelovi velikih kolektora, dijelovi kanalske mreže, a ponegdje i dijelovi uređaja.
Nedovršeni sustavi odvodnje i pročišćavanja nisu u odgovarajućoj funkciji.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
195
POLAZIŠTA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Izvedeni sustavi i objekti odvodnje i pročišćavanja doprinose djelomičnom poboljšanju higijensko
sanitarnog stanja na područjima gdje su izgrađeni ali bitno ne doprinose smanjenju ukupnog tereta
zagađenja i zaštiti recipjenata.
U manjim naseljima ne postoje organizirani sustavi odvodnje i pročišćavanja. Pojedinačna rješenja;
septičke jame i drugi manji uređaji obično su građeni nestručno, ne držeći se osnovnih sanitarno
tehničkih principa.
Generalno se može ocijeniti da situacija s odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda na području
Osječko-baranjske županije nije zadovoljavajuća i dugo neće ni biti ako se izgradnja novih i održavanje
postojećih objekata budu temeljili na starim koncepcijama i tekućim mogućnostima financiranja.
Potrebno je stoga koncepciju podvrći kritičkoj analizi, te usvajati manja i fleksibilnija rješenja, koja će
biti moguće brže graditi i stavljati u funkciju, te financirati pogon i održavanje.
c) Uređenje vodotoka i voda
Ocjena stanja uređenja vodotoka i voda Osječko-baranjske županije daje se za rijeke Dunav i Dravu te
za postojeća četiri slivna područja.
•
Rijeka Dunav
U cijeloj dužini toka od 86 km u Osječko-baranjskoj županiji od granice s Republikom Mađarskom
(r.km 1.433) do granice Vukovarsko-srijemske županije (r.km 1.347) Dunav se ističe opsegom
izvedenih regulacijskih vodova kojima je osigurana širina korita od 400 m pri srednjoj vodi te
nesmetani protok vode i leda i plovni put. Na pet dionica ukupne dužine 53,5 km izvedeno je
definitivno uređenje korita, a na tri dionice dužine 32,5 km nisu izvedeni svi projektirani radovi, ali su
obale na kritičnim mjestima osigurane pa je moguće govoriti i o reguliranosti i tih dionica.
Problematična je ostala jedino Daljska krivina.
Uz Dunav je na području Osječko-baranjske županije izgrađeno 40,3 km nasipa koji su projektirani
tako da zaobalje štite od vanjskih voda sa 100%-tnom sigurnošću.
Stanje regulacijskih radova na uređenju koridora Dunava nije kontrolirano od 1990. godine, a
nasipima je mjestimično potrebna popravka šteta nastalih u Domovinskom ratu.
•
Rijeka Drava
Tok rijeke Drave u Osječko-baranjskoj županiji dužine je 104,10 km od ušća u Dunav (r.km 0+000) kod
Aljmaša do granice Županije kod Martinaca (r.km 104+000). Na r.km 70+200 počinje granična dionica
rijeke Drave između Republike Hrvatske i Republike Mađarske. Regulacijski radovi i uređenje korita
trebaju osigurati širinu korita od 180 m pri srednjoj vodi.
Opsegom radova i uređenošću korita ističu se dionice Aljmaš-Osijek i Podravski Podgajci-Moslavina
ukupne dužine 52,10 km.
Šest dionica ukupne dužine od 37,0 km djelomično je regulirano utvrđivanjem obala na mjestima
drastične erozije i gdje je potrebna zaštita objekata na obali.
Dvije dionice dužine 15,0 km nisu regulirane.
Izvedbom potpune regulacije korita uzvodno od r.km 31+100 oklijeva se u očekivanju izgradnje
planiranih VS na Dravi.
Uz Dravu je na području Osječko-baranjske županije izgrađeno 75,34 km nasipa koji zaobalje u
potpunosti osiguravaju od vanjskih voda. Ovi su nasipi – posebno oni u zoni ratnih operacija –
oštećeni pa je potrebno razminiravanje i popravak.
•
Slivno područje "Baranja"
Granice slivnog područja čine: na jugu rijeka Drava u dužini 61 km, na istoku rijeka Dunav u dužini 49
km te na sjeveru kopnena granica s Republikom Mađarskom. Radi sprječavanja katastrofalnih poplava
vršeni su još od 1815. godine pa do 1985. godine prekopi korita pa ih je na Dunavu izvršeno 4, a na
196
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Dravi čak 20 (zadnji 1985. godine kod Nemetina) pa se danas radovi svode na održavanje postojećih
regulacijskih objekata.
Područje nema prirodno razvijenu hidrografsku mrežu pa su umjetno formirani brojni vodotocikanali: Karašica, Hatvan, Travnik i Barbara. Prirodni vodotoci su potoci Karašica, Borza i Toplica.
Značajne vode su i recipijenti/akomulacije Topoljski Dunavac i Stara Drava te Park prirode Kopački
rit. U području Stare Drave postoje još uvijek brojni rukavci i močvare-bare nekadašnjih živih
rukavaca Drave.
Regulacije potoka Karašice, Borze i Toplice te kanala Hatvana, Travnika i Barbare završene su poslije
drugoga svjetskog rata te se danas vrši samo njihovo održavanje.
Uz potoke Karašicu i Borzu izgrađeni su nasipi te s nasipima "Gomboš" i Državna granica-Draž imaju
dužinu od 55,85 km.
Tijekom Domovinskog rata kanali su zapušteni, obrasli šibljem, drvećem i ostalom vegetacijom te je za
njihovo dovođenje u funkciju potrebno izvršiti tehničko čišćenje i rekonstrukciju.
Isto vrijedi i za nasipe gdje je potrebno razminiravanje i provođenje sanacije. Ovime bi se u Baranji
ponovo uspostavio vrlo pouzdan sustav za zaštitu od vanjskih voda te osnov za kvalitetnu
melioracijsku odvodnju.
•
Slivno područje "Vuka"
Slivno područje Vuka na području Osječko-baranjske županije ima površinu od cca 1.118 km2, a dijeli
se na sliv rijeke Drave s glavnim recipijentima Poganovačko-Kravičkim kanalom, kanalom Crni Fok i
kanalom Palčić i na sliv rijeke Dunava s glavnim recipijentima rijekom Vukom, Glavnim Daljskim
kanalom i Bobotskim kanalom.
Rijeka Vuka najznačajnija je prirodna tekućica područja. Ukupna dužina od ušća u Dunav do izvora je
97+6 = 103 km. U području Osječko-baranjske županije je tok uzvodno od r.km 36+000, a 6 km
nizvodno od izvora izgrađena je 1975.-1978. godine nasuta brana Borovik visine 19 m te je stvorena
uzvodna akumulacija s volumenom 7,9+106m3 koja zadržava brdske vode i njihov poplavni val na
nizvodnim dionicama na kojima su izvedeni obrambeni nasipi.
Regulacijama vršenim zadnjih desetak godina riješen je problem središnje kinete u nizinskom dijelu
vodotoka, a u brdskom dijelu sliva – uzvodno od ceste Ðakovo-Našice je izvedbom osam novih
stepenica i ustave "Krndija" definitivno je realiziran proticajni profil. Ostalo je da se regulira dionica
korita do brane "Borovik" ili da se izgradi akumulacija "Bučje" te da se u nizinskom dijelu prekopom
riješi meandar Korpaš, vododjelnica kojom je odvodnja uzvodnog dijela sliva gravitacijski usmjerena
na Bobotski kanal te je nizvodni dio kanala pri uređenju zahtjevao minimalne zahvate.
Na Poganovačko-Kravičkom kanalu ukupne dužine 31,2 km u tijeku je rekonstrukcija te je do sada
završena dionica od km 0+000 do km 8+000.
Kanal Crni Fok definitivno je uređen. Prilikom uređenja izvršeno je rekonstrukcijom kanala "Granični"
povezivanje Crnog Foka s Poganovačko-Kravičkim kanalom tako da se njegove visoke vode koje se
pojave u km 8+000 mogu prelijevati u Crni Fok i sprovesti u Dravu.
Kanal Palčić je vodotok nižeg reda, zacijevljen početnih stotinu metara od ušća u Dravu u luci Tranzit,
a zatim kao otvoreni vodotok s brojnim objektima prolazi istočnom industrijskom zonom Osijeka.
Kanal je uređen.
Na navedenim kanalima te na ostalim glavnim kanalima (recipijentima) izvedeno je 99,8 km nasipa
koji su u relativno dobrom stanju tako da je sigurnost zaštite od poplave vanjskih voda
zadovoljavajuća.
Za povećanje sigurnosti od poplava vanjskih voda potrebno je dovršiti radove na regulacijama korita
glavnih recipijenata, sanirati postojeću kanalsku mrežu, a zatim pristupiti novoj organizaciji
parcijalnih slivova uz dogradnju potrebnih vodnogospodarskih objekata.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
197
POLAZIŠTA
•
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Slivno područje "Karašica-Vučica"
Slivno područje Karašica-Vučica ima na teritoriju Osječko-baranjske županije površinu od 127.461 ha.
Glavni recipijenti na slivnom području su rijeka Vučica i rijeka Karašica. Rijeka Vučica je dužine 75,6
km, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 53,15 km.
Sadašnje stanje korita je takvo da može preuzeti tek 50% velikog vodnog vala stogodišnjeg povratnog
razdoblja, a ako se tome doda usporno djelovanje rijeke Drave koje seže do 25 km od ušća vidi se
neophodnost regulacije toka rijeke Vučice.
Uređenje sliva podrazumijeva osim toga i izgradnju brdskih akumulacija ili retencija na pritocima
rijeke Vučice. Od ovih je do sada izgrađena samo akumulacija Lapovac II.
Tijekom 1998. i 1999. godine pristupilo se izradi Glavnog projekta regulacije rijeke Vučice od ušća do
r.km 30+799, a u programu kapitalnih ulaganja slivnog područja predviđena su sredstva za izvođenje
radova na regulaciji za prvih 8 km od ušća.
Rijeka Karašica je dužine 43,1 km od čega na Osječko-baranjsku županiju otpada 40,6 km. Radovi na
regulaciji rijeke Karašice obavljani su djelomično po pojedinim dionicama i – uglavnom – u smislu
interventnih radova.
Najbitniji su obavljeni krajem prošlog stoljeća prokopom ozračenih kanala prema rijeci Dravi:
-
oteretni kanal Karašica-Drava kao spoj Karašice (r.km 30+150) i Drave (r.km 88+240) u visini
Donjeg Miholjca koji usmjerava u Dravu velike vode iz gornjeg dijela sliva i
-
Gatski kanal koji spaja Karašicu s Dravom (r.km 61+900) u visini mjesta Gat te usmjerava u Dravu
velike vode srednjeg toka Karašice.
Uz rijeku Vučicu je izgrađeno i 12,13 km nasipa. Osim ovih i onih uz rijeku Dravu u slivnom području
nema obrambenih nasipa jer se podužne deponije nastale pri čišćenju vodotoka ne mogu prihvatiti kao
nasipi.
Generalno, stanje reguliranosti ovoga slivnog područja nije zadovoljavajuće.
•
Slivno područje "Biđ-Bosut"
Slivno područje Biđ-Bosut ima na teritoriju Osječko-baranjske županije površinu od 51.486 ha.
Glavni recipijenti su Zapadni Lateralni kanal koji vode brdskog dijela sliva vodi gravitacijski prema
rijeci Savi i rijeka Biđ koja je recipijent nizinskog dijela sliva.
Zapadni lateralni kanal trasiran i iskopan 1954.-1958. godine rekonstruiran je u rezdoblju 1974.-1978.
godine, a u tijeku je sanacija klizišta na desnoj obali. Kanal je na području Županije dužine 6,50 km te
sprječava formiranje vodnog vala brdskih vodotoka. S druge strane on odvodi cjelokupnu vodu
brdskih vodotoka prema Savi ostavljajući tokom vegetacijskog razdoblja nizinskom dijelu sliva samo
vodu koju dovede potok Jošava i vodu koju nakon padavina prikupe melioracijski kanali.
Vodotok Biđ je na teritoriji Županije dužine 6,85 km.
Recipijenti nisu adekvatno uređeni da bi mogli garantirati visoki stupanj sigurnosti od poplava to više
što neki ugrađeni objekti (mostovi i propusti) protoke nakon padavina i izazivaju uspore. Apsolutno je
potrebno redovno održavanje s krčenjem raslinja na pokosima i dnu vodotoka i kanala te
izmuljivanjem dna.
d) Melioracijska odvodnja
Melioracijska odvodnja rješava se mrežom glavnih odvodnih kanala I i II reda oslonjenom na glavne
recipijente te detaljnom mrežom kanala III i IV reda dopunjenom po potrebi crpnim postaja,
stepenicama, ustavama i drugim hidrotehničkim objektima.
198
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
Ocijena stanja vršiti će se po slivnim područjima.
•
Slivno područje "Baranja"
Odvodnja unutarnjih voda slivnog područja Baranja ostvaruje se kanalskom mrežom dužine 965 km
uz pomoć osam crpnih postaja ukupnog kapaciteta od 24,75 m3/sec. Što se tiče reguliranosti glavnih
odvodnih melioracijskih kanala može se konstatirati da su uglavnom zapušteni i obrasli vegetacijom.
U boljem stanju nije ni detaljna mreža pa su poplave niskoležećih poljoprivrednih površina dosta
česte. Dodatni uzrok pojave je i nedovoljan kapacitet crpnih postaja.
•
Slivno područje "Vuka"
Odvodnja unutarnjih voda slivnog područja Vuka ostvaruje se kanalskom mrežom u kojoj je uz 399,1
km glavnih odvodnih kanala i 2.308,6 km detaljne mreže. Evakuaciju vode pomaže 14 crpnih postaja
ukupnog kapaciteta 29,0 m3/sec pri čemu se ističe CS "Dvor" kapaciteta 20 m3/sec koja je sada
devastirana i van funkcije. Veći dio glavnih kanala potrebno je urediti sukladno novoj organizaciji
parcijalnih slivova prema izrađenom idejnom hidrološkom projektu iz 1988. godine kojim je
predviđena izgradnja više akumulacija u brdskom dijelu sliva, izgradnja novih lateralnih kanala, nove
crpne postaja, ustave i ostali vodograđevni objekti.
Na dijelu površina koje su ugrožene visokim podzemnim vodama izvedena je cijevna drenaža s
izravnim ispustom u otvorene vodotoke. Drenažom je pokriveno 10.537 ha.
Opća je ocjena da sustav melioracijske odvodnje slivnog područja "Vuka" radi, ali s teškoćama.
•
Slivno područje "Karašica-Vučica"
Kanalska mreža melioracijske odvodnja Slivnog područja "Karašica-Vučica" uz 379 km glavnih kanala
ima i 2.276 kanala detaljne mreže.
Izgrađene su i dvije crpne postaje ukupnog kapaciteta 5,20 m2/sec. Kanalima detaljne mreže se u
proteklom razdoblju posvećivala osnovna pažnja posebno u okviru provođenja komasacija pa su u
relativno dobrom stanju.
Odvodnja površina s visokim nivoima podzemnih voda riješena je na 12.591 ha podzemnom
drenažom. Rad sustava ovisi u velike o reguliranosti glavnih recipijenata koja je nedostatna.
•
Slivno područje "Biđ-Bosut"
Melioracijska kanalska mreža slivnog područja "Biđ-Bosut" ima 138 km kanala I i II reda i 846 km
kanala detaljne mreže. Nema crpnih postaja.
Glavni odvodni kanali nemaju u potpunosti izgrađen profil i ne osiguravaju pravodobnu i sigurnu
odvodnju s poljoprivrednih površina. Rekonstrukciju glavnih kanala uz koju slijedi i rekonstrukcija
detaljne mreže nije moguće provesti bez komasacije. Drenažom je pokrivena površina od 3.700 ha.
e) Navodnjavanje
Ocjena stanja u primjeni navodnjavanja u Osječko-baranjskoj županiji dati će se u okviru pojedinih
slivnih područja.
•
Slivno područje "Baranja"
Niskoležeće dijelove područja neposredno uz obrambene linije duž Drave i Dunava karakterizira
zemljište s viškom vode kroz pretežni dio godine. Srednje područje Baranje – povišene platoe –
obilježava naglašeni nedostatak vode u tlu. Pretežno povoljan zemljišni pokrivač i dobre klimatske
prilike te vode Drave i Dunava daju izvanrednu priliku da se pomoću navodnjavanja postigne
rentabilna poljoprivredna proizvodnja. Na žalost ovaj potencijal nije iskorišten osim za pilot
postrojenja postavljena na dvije lokacije s kapacitetom od ukupno 5.000 ha. Ratna su zbivanja
unazadila i ovaj pilot-projekt za dulje vrijeme.
U budućnosti bi se izgradnjom VS Osijek na Dravi i lateralnog kanala s reverzibilnom CS "Batina"
stvorili uvjeti za dostatnu dobavu vode za potrebe navodnjavanja središnjih povišenih platoa.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
199
POLAZIŠTA
•
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Slivno područje "Vuka"
Sadašnja primjena navodnjavanja nije adekvatna raspoloživim mogućnostima. Pretežno se koriste
mobilni uređaji kao interventna mjera kod visokoakumulacijskih kultura. Stacionarni, odnosno
polustacionarni sustavi za navodnjavanje te odgovarajuće crpne postaje i ustave nisu izvedeni osim
ustave "Krndija" na rijeci Vuki. Glavni izvori vode za navodnjavanje su vode Drave i Dunava te
akumulacija "Borovik" (7,95x103 m3), a u pripremi je izgradnja akumulacije "Koritnjak" (4,8x103 m3). U
budućnosti se znatnije količine vode za navodnjavanje mogu očekivati realizacijom VS Osijek te
planiranih sedam brdskih akumulacija ukupnog volumena oko 30,0x103 m3.
Za sada se navodnjava 695 ha što je u odnosu na potencijale neznatno.
•
Slivno područje "Vučica-Karašica"
Trenutno se na ovom području u okviru dva pilot-projekta navodnjava 140 ha površina te izvjesne ali
nekvantificirane površine individualnih poljoprivrednika. Voda za navodnjavanje se pribavlja iz
vodotoka Vučice i Karašice i dijelom iz kanalske mreže. U budućnosti se dovoljne količine vode mogu
očekivati iz planiranih šest brdskih akumulacija.
•
Slivno područje "Biđ-Bosut"
Sadašnje mogućnosti navodnjavanja su ograničene jer su svi brdski pritoci sliva osim potoka Jošava
presječeni Zapadnim lateralnim kanalom kojim se njihova voda promptno upućuje prema Savi.
Recipijent i kanalska mreža nizinskog dijela sliva u mjesecima manjka vode u zemljištu (lipanj, srpanj,
kolovoz) ne omogućavaju zahvat vode iz korita. Rješenje je u izgradnji planiranih brdskih akumulacija
(čak 20) s ukupnim korisnim volumenom od 53.690x103m3.
Postojeće mogućnosti iako skromne koriste se još skromnije.
1.1.4.8. Zaštićena prirodna baština
Kopački rit je tijekom Domovinskog rata većim dijelom bio okupiran, a potom pod kontrolom UN-a. U
ritu su se vodile borbe, nalazile su se vojske i njihove borbene linije, te kontrolni punktovi UN-a.
Prema Izvješću o stanju i problematici zaštite područja "Kopački rit" iz 1998. godine, posljedice rata
osjetile su se na terenu. Područje je dijelom minirano, infrastruktura je dobrim dijelom uništena, došlo
je do poremećenja vodnog režima, a nastale su štete u biljnom i životinjskom svijetu. Od posljedica
rata najbrže se oporavlja priroda, koja je ponovo postala gospodar na ovom području.
Prema Zakonu o zaštiti prirode ("NN" br. 30/94. i 72/94.), zaštićenim dijelovima prirode upravljaju
javne ustanove koje u tu svrhu osnivaju Vlada Republike Hrvatske za dijelove prirode čiju zaštitu je
proglasio Sabor, odnosno Županijske skupštine za dijelove prirode koje su one svojim odlukama
zaštitile. U okviru svojih ovlaštenja ove javne ustanove obavljaju djelatnost "zaštite, održavanja i
promicanja zaštićenih dijelova prirode" (članak 18.).
Vladinom Uredbom od 11. rujna 1997. godine osnovana je javna ustanova "Park prirode Kopački rit".
Ova ustanova upravljat će i posebnim zoološkim rezervatom (koji je u nadležnosti Županije)
osnovanim unutar parka prirode (koji je u nadležnosti Države).
Do osnivanja javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u nadležnosti Županije
poslove zaštite prirode predviđene Zakonom obavlja Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske
županije. Osnivanje javne ustanove prilagodit će se narastanju potreba i širenju područja zaštićenih
dijelova prirode izvan područja naseljenih mjesta.
U pristupu razmatranja problematike organiziranja djelatnosti zaštite prirode iz nadležnosti Županije
ukazuje se na sljedeća otvorena pitanja:
-
sadržaj ovlaštenja "upravljanja zaštićenim dijelom prirode",
-
odnos između Županije i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalaze zaštićeni
dijelovi prirode, odnosno u odnosu na parkove kao javne površine u okviru naselja,
-
sadržaj djelatnosti javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.
200
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
1.1.4.9. Zaštićena kulturna dobra
Stanje nepokretnih kulturnih dobara na području Županije obzirom na ratne i poratne prilike je
relativno zadovoljavajuće, osim pojedinih crkava na području Baranje i u naseljima oko Osijeka, koje
su oštećene ili uništene u ratu, te Osječke Tvrđe koja je unatoč pojačanim kontinuiranim ulaganjima još
uvijek u lošem stanju.
Stanje nepokretnih kulturnih dobara pogoršano je ratnim djelovanjem u Domovinskom ratu.
Agresorski napadi i bombardiranja često su bili usmjereni upravo na spomenike kulture – posebno
sakralne građevine.
Tijekom ratnog razdoblja od 1991. do 1995. godine na području Županije oštećeno je granatiranjem 387
nepokretnih kulturnih dobara. Od toga su tri spomenika potpuno uništena (crkve u Aljmašu i Erdutu).
Ratna šteta je procjenjena na 235,279.868,00 kuna. Kako su neke od oštećenih građevina dugo vremena
(neke još i sada) bile izložene djelovanju atmosferilija, jer ih se nije moglo zaštititi, šteta je zapravo
mnogo veća nego što to prethodni iskazi govore.
Zaštita i obnova nepokretnih kulturnih dobara provodi se kontinuirano, a financira se iz različitih
izvora: vlasnici građevina, lokalna samouprava, gradovi, Županija, Ministarstvo kulture, Ministarstvo
razvitka i obnove. Tijekom 1998. godine zaštitni radovi su se izvodili na deset lokaliteta pri čemu se
neki odnose na više građevina unutar cjelina. Neobično je važno da u zaštiti i obnovi graditeljske
baštine sudjeluju osim službe zaštite i jedinice lokalne samouprave, gradovi i Županija. Samo tako će
se graditeljska baština Županije uspjeti sačuvati od daljeg propadanja te obnoviti i revitalizirati.
1.1.4.10. Stanje okoliša
a) Zrak
Na području Osječko-baranjske županije mjerenja kakvoće zraka provode se na 16 mjernih postaja.
•
Osijek - 10 mjernih postaja
•
Ðakovo - 2 mjerne postaje
•
Valpovo - 1 mjerna postaja
•
Belišće - 1 mjerna postaja
•
Donji Miholjac - 2 mjerne postaje
Mjerenja kakvoće zraka u Osijeku započela su 1972. godine praćenjem općih onečišćenja: SO2, dim.,
taložne tvari. Mjerne postaje u ostalim naseljima djeluju od 1995. godine.
Razmatrajući ispitivanja kakvoće zraka u Županiji za mjerno razdoblje od 01. kolovoza 1997. godine
do 31. srpnja 1998. godine može se utvrditi sljedeće:
•
Na mjernoj postaji u Osijeku (Ulica Franje Krežme 1) mjerene su koncentracije SO2 i dima. Prema
klasifikaciji područja s obzirom na rezultate mjerenja Osijek spada u I. kategoriju kakvoće zraka
(područja u kojima nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka).
•
Prema klasifikaciji s obzirom na rezultate mjerenja onečišćenja zraka taložnom tvari, u gradu
Osijeku 8 mjernih postaja pripada I. kategoriji kakvoće zraka, a 2 mjerne postaje (Ulica Franje
Krežme 1 i prolaz kod Snježne Gospe b.b.) pripadaju II. kategoriji kakvoće zraka (prekoračene su
preporučene vrijednosti ali ne i granične vrijednosti).
•
Preporučena vrijednost kakvoće zraka prekoračena je i na mjernim postajama u Valpovu (INA
trgovina – benzinska stanica), Donjem Miholjcu (Carinarnica), u Belišću (Dom zdravlja). Kakvoća
zraka na tim mjernim postajama pripada II. kategoriji kakvoće zraka.
•
Na ostalim mjernim postajama nije prekoračena preporučena vrijednost i one pripadaju I.
kategoriji kakvoće zraka.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
201
POLAZIŠTA
•
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Granična vrijednost kakvoće zraka nije prekoračena ni na jednoj mjernoj postaji u Županiji.
Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da je kakvoća zraka na području Županije
zadovoljavajuća. Postojeća ispitivanja kakvoće zraka potrebno je dopuniti utvrđivanjem koncentracije
olovnih spojeva, dušikovih oksida, ugljik-oksida kao i konačnih produkata izgaranja goriva u
motorima te količine lebdećih čestica u zraku. Uz to potrebno je nastaviti mjerenja u svim gradovima
Županije te načiniti katastar emisija za cijelu Županiju kako bi se kompletiralo poznavanje kakvoće
zraka na području Županije.
Zakonom se propisuje uspostavljanje mjerenja posebne namjene radi provjere utjecaja na okoliš nekog
izvora emisije u slučaju osnovane sumnje ili pritužbi građana da je došlo do prekomjernog onečišćenja
zraka.
Osječko-baranjska županija graniči s dvije države (R. Mađarska, SR Jugoslavija) što otvara problem
mogućeg utjecaja prekograničnog daljinskog prijenosa onečišćenja glede sadašnjeg odnosno budućeg
stanja zraka.
b) Vode
Zaštita voda propisana je Zakonom o vodama ("NN" 107/95.). Radi provedbe zaštite voda u pogledu
zaštite od onečišćenja s kopna i otoka, Vlada Republike Hrvatske donijela je Državni plan za zaštitu
voda ("NN" 8/99.), a obveza je Osječko-baranjske županije donošenje Županijskog plana za zaštitu
voda koji trebaju predložiti "Hrvatske vode". U tijeku je priprema istog.
Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćenja, sprečavanjem,
ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koji mogu utjecati na onečišćenje voda i stanja
okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjrenim očuvanju i poboljšanju kakvoće i namjenske
uporabljivosti voda.
Monitoring ispitivanja kvalitete površinskih voda je prema ustaljenom programu "Hrvatskih voda".
Na području Županije mjerna mjesta su na rijeci Dravi: Donji Miholjac, Bistinci, Višnjevac i Nemetin,
na kojima se vrši uzorkovanje i analiziranje sljedećih parametara: vodostaj, temperatura zraka,
temperatura vode, pH elektrovodljivost, boja, miris, otopljeni kisik, zasićenje kisikom, BPK5, KPK,
suspendirana tvar, ukupni ostatak, sagorljivi ostatak, nitriti, nitrati, fosfati, amonijak, NBK –
najvjerojatniji broj koliformnih bakterija, broj aerobnih bakterija i indeks saprobnosti. U okviru
međunarodne suradnje prema programu Hrvatsko-Mađarske potkomisije za zaštitu kvalitete voda
Zavod za javno zdravstvo analizira i kvalitetu voda rijeke Drave. Ovaj profil se ispituje na veći broj
parametara u odnosu na profile na rijeci Dravi, a stručnjaci laboratorija s obiju strana usklađuju
rezultate polugodišnjih ispitivanja jednom u Hrvatskoj i jednom u Mađarskoj.
Svrstavanje voda u vrste obavlja se temeljem Uredbe o klasifikaciji voda ("NN" 77/98.) na osnovi
izračunate mjerodavne vrijednosti parametara analiziranih uzoraka vode. Uz navedena ispitivanja
kvalitete voda dva pute godišnje obavlja se i ispitivanje na 9 pritoka i 5 bajera.
Područja na kojima se nalaze izvorišta moraju biti zaštićena od namjernog ili slučajnog zagađenja i od
drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njenu izdašnost.
Nakon izrade Studije razvitka vodoopskrbe na području Osječko-baranjske županije utvrdit će se sva
izvorišta kao i zone sanitarne zaštite.
U zaštiti voda od zagađenja javlja se niz problema koji proističu iz činjenice da poštivanje pozitivnih
propisa zahtijeva zaista visoka materijalna i financijska sredstva te da je u mnogim slučajevima
praktično nemoguće izvesti parcijalna rješenja. Ovo rezultira gotovo zakonomjernom primjenom
"izvanrednih" i "prijelaznih" rješenja, odgodom rokova primjene propisa, "preporukama" pa na kraju i
ignoriranjem propisa pri investicijskoj izgradnji.
Najvažniji izvori zagađenja voda na području Županije su sljedeći:
•
Stanovništvo i njegove djelatnosti:
Urbano stanovništvo gotovo redovito živi u uvjetima ostvarene javne vodoopskrbe s potrošnjom od
barem 150 l/stanovnik/dan koju praktično s gubitkom od cca 20% trebaju prihvatiti sustavi odvodnje
202
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
POLAZIŠTA
i odvesti je u recipijent. Na državnom planu tek je 35% ovih voda pročišćeno prije ispuštanja u
vodotok, a u Osječko-baranjskoj županiji postotak je znatno manji.
Ruralno stanovništvo gotovo redovito živi u uvjetima individualnog zbrinjavanja otpadnih voda što se
večinom čini izgradnjom propusnih septičkih i "crnih" jama s dugoročnim posljedicama po kvalitet
podzemnih voda. Problem se usložnjava činjenicom da je financijski znatno lakše, a po standard
življenja znatno atraktivnije osigurati vodoopskrbu (a time i povećani standard potrošnje vode) nego
odgovarajuću odvodnju, a također i djelatnostima kao što je uzgoj stoke ili peradi.
•
Industrija, koja u potrošnji vode iz javnih vodoopskrbnih sustava sudjeluje s gotovo jednakim
udjelom sa stanovništvom, a koristi i nezavisne izvore potrebne tehnološke vode ima gotovo
zanemarivi predtretman otpadnih voda, a ispušta ih bilo u industrijske kolektore bilo kolektore
urbanih sustava, a time u barem 65 postotnoj količini u vodotoke bez prečišćavanja. Posebnu
pažnju u tom smislu zaslužuje mesna industrija.
•
Poljoprivreda, koja intenzivnim načinom obrade i korištenja zemljišta spiranjem u melioracijske
kanale emitira ogromne količine mineralnih gnojiva i pesticida s poznatim posljedicama po
ekosustav-naročito voda stajačica.
•
Stočarstvo posebno ono intenzivnog tipa koje vrlo često biološki otpad uzgaja "zbrinjava" u
neadekvatnim, nedovoljno kapacitiranim otvorenim lagunama, koje se – malo, malo "tehničkom
omaškom " ili "višom silom" isprazne u obližnji vodotok.
•
Odlagališta krutog otpada domaćinstava i industrije (dosta često i zaista otrovnog) koja
ispiranjem emitiraju štetne materije u otvorene vodotoke ili u podzemlje.
•
Povremena incidentna zagađenja iz sfere prometa, ekstrakcije sirovina, kemijske industrije i
slično.
Kontrola i smanjenje zagađenja mogu se općenito postići striktnom primjenom Zakona, a posebno:
-
sanitarnom zaštitom izvorišta,
-
završetkom odvodnih sustava i izgradnjom centralnih uređaja za prečišćavanje u urbanim
sredinama,
-
uravnoteženjem izgradnje vodoopskrbnih sustava i sustava (separatne) odvodnje u ruralnim
sredinama i poticanjem izgradnje manjih individualnih ili skupnih sustava s biološkim
prečišćavanjem,
-
rigoroznom kontrolom uređaja za predtretman i kvalitete otpadnih voda industrije,
-
preorjentacijom poljoprivrede na proizvodnju ekološki ispravne hrane uz korištenje prirodnih
gnojiva,
-
uravnoteženjem stočarske proizvodnje s odgovarajućim zemljišnim resursima te iskorištenjem
biološkog otpada uzgoja za proizvodnju energenta i organskog gnojiva,
-
sanitarnim uređenjem odlagališta otpada i uređenjem posebnih odlagališta za opasan otpad,
-
primjenom tehničko-tehnoloških mjera za prevenciju incidentnih zagađenja, i
-
u izvjesnoj mjeri promjenom bioloških kultura na određenim površinama.
c) Tlo
U smislu zaštite, tla imaju sljedeće funkcije:
1.
Priordne funkcije
a) životna osnova i životni prostor za ljude, biljke, životinje i organizme u tlu,
b) sastavni su dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim kružnim tokovima vode i hranjivih
tvari,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
203
POLAZIŠTA
c)
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
razgradnja, filteri, rezerve i pretvorbe tvari.
Funkcija arhiva prirodne i kulturne povijesti
Gospodarske funkcije:
a) ležište sirovina,
b) površina za naseljavanje i rekreaciju,
c)
za biljnu proizvodnju,
d) za ostale načine gospodarskog i javnog korištenja, promet, opskrbu i odvodnju.
Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenja njegovih prirodnih
funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti.
Sve površine tla sposobne za poljoprivrednu proizvodnju raspoređene su prema plodnosti u osam
bonitetnih klasa i dvije potklase u svakoj klasi (Pravilnik o bonitiranju zemljišta "NN" 47/82., 50/82.).
Poljoprivredna tla Hrvatske dijele se po njihovoj kakvoći u šest skupina pri čemu su u I. skupini
najpovoljnija poljoprivredna tla.
Procjena kakvoće šumskih tala utvrđuje se bodovanjem trajnih svojstava njihove plodnosti. Uzme li se
u obzir podjela tala između poljoprivrede i šumarstva, tada šumarstvu pripadaju V, VI i VII bonitetna
klasa.
Uvažavajući obnovljivost tla ključnim polazištem napravljen je prijedlog klasifikacije oštećenja tala:
I.
- Slabo oštećenje – degradacija tala u intenzivnoj oraničnoj proizvodnji.
II.
- Osrednje oštećenje – onečišćenje tala (kontaminacija).
III.
- Teško oštećenje – premještanje tla (translokacija).
IV.
- Nepovratno oštećenje – prenamjena tla.
Procjenjeni oblici i uzroci oštećenja tala u pojedinim područjima Hrvatske pokazuju da je na području
istočne Hrvatske prisutno srednje i jako oštećenje tala uzrokovano pesticidima i drugim biocidima,
komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, smanjenjem humusa, stagnacijom vode u tlu,
kvarenjem strukture i zbijanjem tla, izgradnjom naselja, tvornica te trajnih građevinskih objekata.
Radi očuvanja tala Hrvatske mora se uspostaviti sustav trajnog motrenja kojim bi se prikupile
podrobne informacije o stanju tala i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo kao i
procesima oštećenja i onečišćenja tala.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u idućem razdoblju u suradnji s Ministarstvom
poljoprivrede i šumarstva te drugim nadležnim tijelima državne uprave i ustanovama planira:
•
izvršiti inventarizaciju stanja oštećenosti tala Hrvatske,
•
razraditi sustav trajnog monitoringa tala Hrvatske,
•
osmisliti informacijski sustav za tla Hrvatske.
204
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
CILJEVI
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, DRŽAVNOG I
MEÐUN ARODN OG ZN AČAJA
Ciljevi prostornog razvoja Republike Hrvatske utvrđeni su u Strategiji i Programu prostornog
uređenja Republike Hrvatske.
Osnovni ciljevi su:
•
OSNAŽIVANJE PROSTORNO RAZVOJNE STRUKTURE DRŽAVE kroz uravnotežen razvitak
područja, stvaranje okosnica i težišta razvitka osloncem na mrežu gradova i drugih središta, te
definirane i inicijalne prometne pravce
•
KVALITETNA PREOBRAZBA RAZVOJA U PROSTORU oslonom na resurse – prirodna i
kulturna dobra, ljudski potencijal, raznolikost i osobitost dijelova prirode
Posebni ciljevi su:
•
OBNOVA I RAZVOJ RATOM OPUSTOŠENIH I UGROŽENIH PODRUČJA
•
MEÐUNARODNA SURADNJA
•
UNAPREÐENJE UČINKOVITOSTI SUSTAVA GOSPODARENJA PROSTOROM
U skladu s osnovnim i posebnim ciljevima utvrđeni su ciljevi razvoja svih prostornih sustava.
2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih
infrastrukturnih koridora
2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija
U osnovnim ciljevima prostornog razvoja utvrđenim u Programu prostornog uređenja Republike
Hrvatske, razvoj gradova i naselja usmjerava se na sljedeći način:
•
Osnažiti prostorno razvojnu strukturu Države, uvažavanjem oblika i morfoloških cjelina nacionalnog
teritorija, postojeće mreže naselja i prometno razvojnih koridora te razmještaja resursa pri čemu treba:
-
uspostaviti realan policentričan model prostornog razvitka sa snažnijom afirmacijom srednjih i malih
gradova, te poticati razvoj središnjih naselja s funkcijama prema stupnju centraliteta, osobito u područjima
rijetke naseljenosti, velikih udaljenosti između naselja i na područjima izvan glavnih prometno-razvojnih
koridora,
-
unaprijediti uvjete života kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja, osobito s gledišta razmještaja
funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom infrastrukturom,
-
provoditi mjere za usporavanje rasta velikih gradova uz osnaživanje mreže srednjih i manjih gradova kao i
lokalnih središta radi stvaranja uvjeta za kvalitetan razvoj na svim područjima.
•
Usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno na poboljšanje učinkovitosti u okvirima već
izgrađenog i korištenog prostora, te na stvaranje uvjeta za nove programe radi pokretanja gospodarskih
aktivnosti i poboljšanja kvalitete života na svim, osobito depopulacijskim područjima.
Prioriteti se posebno odnose, između ostalog, na:
-
obnovu ratom zahvaćenih područja na način kompleksne obnove i stvaranja uvjeta za povratak
stanovništva i obnovu ukupnih funkcija naselja tako da zadovoljavaju sadašnje potrebe i omogućavaju
daljnji razvoj u novim uvjetima,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
205
CILJEVI
-
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji
mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke (luke, postojeće radne zone, središnja
naselja, turistički kompleksi i drugo)1
Daljnji razvoj urbanog sustava Republike Hrvatske temelji se na očekivanom i optimalnom stupnju
urbanizacije do 2015. godine (urbane i razvojne transformacije naselja u prostoru sa 75-80% urbanog
stanovništva zemlje) koja će biti primjerena planiranoj društvenoj i gospodarskoj razvijenosti.
Prema Programu skladniji razvoj urbanog sustava Hrvatske postići će se poticanjem razvoja gradova
određenih veličina i funkcija rada decentralizacijom ili novim razmještajem središnjih funkcija (javne
službe i uprava, znanost, školstvo, zdravstvo i socijalna skrb i dr.), sustava Hrvatske vojske i
gospodarskih djelatnosti pri čemu treba voditi računa o skladnom regionalnom razvoju temeljenom na
poboljšanju postojećih obilježja urbane mreže i novoj harmoniji većih i manjih gradskih središta
provodeći sljedeće smjernice:
-
na razini županijskih prostornih planova razraditi novi sustav središnjih naselja/razvojnih žarišta,
sukladno s Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, do razine lokalnih i inicijalnih središta
razvoja,
-
koristiti sve prirodne i radom stvorene vrijednosti i ljudske potencijale u funkciji ravnomjernijeg
regionalnog i policentričnog razvitka kao uvjet za optimalni ukupni razvoj i prostornu organizaciju
Hrvatske, te alokacijom investicija u proizvodne i infrastrukturne objekte pridonijeti razvitku srednjih i
manjih urbanih i razvojnih središta u žarišta razvoja,
-
posebnu pažnju treba posvetiti područjima velikih koncentracija stanovništva (prije svega metropolskim i
konurbacijskim područjima Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka), kroz kontroliran i usmjeravan razvitak, kroz
primjerenu gospodarsku razvojnu politiku i politiku uređenja prostora, kako bi njihov optimalni razvoj bio
u skladu s ukupnim urbanim sustavom Hrvatske,
-
u urbanoj mreži Hrvatske osobito značenje imaju veća regionalna središta (veći gradovi s 30.000-80.000
stanovnika) i regionalna središta (s 15.000-30.000 stanovnika) koja treba razvijati s odgovarajućim
središnjim i gospodarskim funkcijama,
-
jače poticati razvoj dijela sadašnjih gradova sa 7.000-15.000 stanovnika (u brdsko-planinskim i
pograničnim područjima) razvijanjem primjerenih središnjih funkcija i gospodarskih djelatnosti, kako bi oni
prerasli u skupinu gradova srednjih veličina (sa 15.000-30.000 stanovnika) tj. u manja regionalna središta,
-
osobito poticati razvoj sadašnjih malih gradova s 2.000-7.000 stanovnika, čija se nedovoljna razvijenost ili
manjak naročito osjeća u ruralnim područjima Hrvatske i u područjima uz državnu granicu gdje bi oni
trebali postati nositelji svekolikog razvitka svojih gravitacijskih područja,
-
u razvoju gradova osobitu pažnju usmjeriti na njihovu funkcionalnu strukturu te izbjegavati prenaglašeno
funkcionalno usmjeravnaje ili specijalizaciju na samo neku djelatnost (osobito u slučaju razvitka turističkih
naselja),
-
revitalizaciju ruralnih krajeva provoditi aktivnom i pasivnom sanacijom te povezivanjem ruralnih i
urbanih gospodarstava te tako osnažiti pojedina područja i ublažiti depopulaciju.
Usmjeravanje procesa urbanizacije ne smije počivati samo na mreži gradskih naselja, već težište mora
biti i na mreži svih tipova lokalnih središta u ruralnim krajevima, osobito u depopulacijskim područjima."2
Potrebno je poduzeti mjere kojima treba ostvariti uvjete za očuvanje naseljenosti pograničnih i brdskoplaninskih predjela, gdje i u manjim naseljima treba razvijati odgovarajuće funkcije, vodeći računa o
njihovom velikom značenju u obrani i samozaštiti.
1)
2)
206
Program prostornog uređenja RH (NN br. 50/99.), točke (1-1) i (1-2)
Program prostornog uređenja RH (NN br. 50/99., točka (2-7)
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
CILJEVI
Od posebne je važnosti istražiti problematiku pograničnih područja i naselja u njima, a osobito
gradova na rijekama prema susjednim državama.
U Programu je konstatirano da je planiranje sustava naselja jedan od temeljnih elemenata organizacije
prostora, te se kroz proces izrade prostornih planova, posebno prostornih planova županija, treba
planirati ravnomjerniji i usklađeniji razvitak i razmještaj stanovništva, te disperziju stambenih, radnih,
uslužnih i rekreacijskih funkcija u srednja i manja gradska središta.
Programom su utvrđeni sljedeći osnovni pravci razvoja i preobrazbe za svaki tip područja (gradska,
prijelazna i seoska):
-
preobrazba gradskih područja treba biti prvenstveno urbana obnova ili reurbanizacija, te aktivna
politika povećanja komunalnih i drugih standarda življenja, s ciljem postizanja odgovarajuće
kakvoće života, osobito u rubnom gradskom području,
-
preobrazba prijelaznih gradsko-seoskih područja treba biti širenje i učvršćenje građanskog načina
života te nužna infrastrukturna rekonstrukcija,
-
preobrazba ruralnih područja treba se temeljiti na revitalizaciji.
Preobrazba makroregionalnih, većih regionalnih središta i većih gradova predviđa se
osposobljavanjem za stvarnu ulogu makroregionalnih i regionalnih središta, uz potvrdu sposobnosti
razvoja bez nužne potpore države.
2.1.1.2. Razvoj značajnih infrasturkturnih sustava
Prometni sustav
Osnovni cilj razvoja prometnog sustava Republike Hrvatske je prometno povezivanje državnog
teritorija kvalitetnim mrežama svih vidova prometa i njihovo integriranje u odgovarajuće europske
sustave zadovoljavajući tehničko-tehnološke parametre, vrste i nivo usluga. Ovo treba postići u okviru
održivog i gospodarski opravdanog razvoja prometnog sustava koristeći i tehnologije kombiniranog, a
kasnije i integralnog prometa i vodeći računa o primjeni potrebnih kriterija zaštite prostora.
Ciljeve treba početi ostvarivati u okviru postojećih prometnih koridora i u postojećim gospodarskim
okolnostima uz razumna ulaganja u prometnu mrežu i prijevozna sredstva te telekomunikcijske
sustave.
Cestovni promet
U okviru razvoja cestovne mreže opći ciljevi razvoja prometnog sustava mogu se definirati u okviru
sljedećih točaka:
•
izgradnja autocesta i brzih cesta na osnovnim državnim prometnim pravcima, s pripremama za
izgradnju alternativnih suvremenih prometnica i u ostalim cestovnim koridorima,
•
intenziviranje ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture, kako bi se osigurao puni standard
služnosti, te postupno rješavanje kritičnih dionica i objekata prvenstveno na mreži državnih
cesta, te na prilazima i obilaznicama većih gradova,
•
istraživanje potrebe za novim cestovnim koridorima u pograničnim i područjima od posebnog
interesa za Republiku Hrvatsku.
Željeznički promet
Opći ciljevi u razvoju željezničkog prometa Države su:
•
unutarnja konsolidacija željezničkog prometa u okviru koje treba sa stanovišta rentabilnosti i
korištenja prostora odrediti budući status pojedinih pruga s malim radom, a na ostalim uvesti
nove tehnologije posluživanja roba i tereta, izvršiti izmjenu vuče na važnijim pravcima i izvršiti
modernizaicju i izgradnju kolodvora i terminala i
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
207
CILJEVI
•
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
povezivanje s europskim sustavom na verificiranim pravcima pri čemu treba pospješiti uvjete
tranzitnog željezničkog prometa uz primjenu najviših tehničko-tehnološko-ekonomsko-ekoloških
kriterija.
Riječni promet
Strateški ciljevi Republike Hrvatske u razvitku riječnog prometa su:
•
povezivanje Srednje Europe domaćim plovnim putovima rijeka Drave, Dunava i Save te kanalom
Dunav-Sava i nastavno željeznicom do jadranskih luka Rijeke i Ploča,
•
povećanje udjela riječnog prometa s 3% na 15% obujma uz znatan udjel tranzitnog prometa
generalnog tereta, kontejnera i Ro-Ro prijevoza.
Ovo uključuje uređenje plovnih puteva prema međunarodnim klasama plovnosti (Dunav VI klasa, a
ostalo IV i Vb klasa te uređenje postojećih velikih i mreže srednjih i malih luka.
Zračni promet
Na državnoj razini Hrvatska po broju zračnih luka u odnosu na površinu, broj stanovnika, turista i dr.
jedna je od najrazvijenih država u svijetu: obalu Jadrana pokriva pet sekundarnih zračnih luka (klase
4E), a kontinentalni dio primarna u Zagrebu (4E) i sekundarna zračna luka Osijek-Klisa (također 4E
klase) pa nema potreba za gradnjom novih zračnih luka te klase.
U Osječko-baranjskoj županiji Strategojim i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske
akceptirana je i zračna luka Osijek-Čepin za prijem manjih komercijalnih zrakoplova.
Kombinirani promet
Strateško opredjeljenje na nivou Republike Hrvatske je:
•
uvođenje vlakova za prijevoz kamiona s prikolicama na niskopodnim vagonima po sustavu RoRo,
•
uvođenje riječnih brodova za prijevoz kamiona i vagona po sustavu Ro-Ro,
•
uvođenje u željeznički i riječni promet huckepack tehnologije za prijevoz izmjenjivih kamionskih
sanduka,
•
obnovu kontejnerskog prijevoza,
•
uspostavu robno-prekrcajnih terminala vezanih za mjesta susreta dvije ili više prometnih grana
radi dovoza i predaje, odnosno preuzimanje, razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i kao mjesta
za koncentraciju i daljnju distribuciju roba.
Na nivou državnih planova potreban je RPT u okviru riječne luke Osijek (Tranzit), a odgovarajući
elementi potrebni su i u okviru teretno-rasporednog kolodvora HŽ-Osijek.
Telekomunikacijski promet
Ciljevi razvitka telekomunikacijskog sustava utvrđeni Strategijom prostornog uređenja Republike
Hrvatske su:
•
pojačati koridore koji Hrvatsku povezuju (kabelski) sa susjednim zemljama (prvenstveno Mađarskom,
Slovenijom),
•
izgraditi preostalu mrežu odašiljača kako bi se pokrivenost teritorija Države što više približila 100%
pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju odašiljača bez posada kako bi zahtjevani prostor za
instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan).
•
kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim
i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati.
208
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
CILJEVI
Energetika
U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske uvaženi su sljedeći ciljevi i smjernice energetskog
razvoja:
•
zadržati sve postojeće lokacije energetskih objekata kao podlogu za širenje i razvitak energetskog sustava
(eksploatacijska polja nafte i plina s pripadajućim naftovodima i plinovodima, rafinerije, Jadranski naftovod,
hidroelektrane i termoelektrane, dalekovode i transformatorske stanice itd.),
•
postojeće energetske i prijenosne sustave osuvremeniti i (ili) proširiti (osuvremenjavanje/proširenje ne
postavlja značajnije nove prostorne zahtjeve),
•
zadržati sve do sada istražene i potencijalne lokacije za moguće nove energetske objekte za koje predstoje
potrebna daljnja istraživanja,
•
zadržati postojeće i osigurati nove lokacije i koridore energetskih objekata koji Hrvatsku povezuju sa
susjednim zemljama,
•
dosljedno primjenjivati Kriterije za izbor lokacija termoelektrane i nuklearnih objekata u Republici
Hrvatskoj (Uredba Vlade Republike Hrvatske),
•
istražiti s gospodarskog i ekološkog gledišta mogućnosti i opravdanost širenja plinske mreže u Republici
Hrvatskoj (kroz nove projekte plinifikacije: Adria LNG, plinifikacija Like i Dalmacije i druge),
•
poticati i usmjeravati korištenje dopunskih energetskih izvora na županijskoj ili općinskoj razini,
•
osigurati odgovarajuće nadoknade lokalnoj zajednici na čijem se teritoriju objekti grade,
•
otvoriti mogućnost sudjelovanja u razvitku energetike različitih vlasničkih subjekata te definirati potrebu
za određenom pravnom regulativom koja bi uredila odnose među sudionicima energetskog sustava,
Vodoopskrba
•
Polazni je stav i cilj razvojnog programa vodoopskrbe sljedeći:
•
svaki stanovnik Republike Hrvatske treba u doglednoj budućnosti biti opskrbljen dovoljnim količinama
kvalitetne pitke vode. Osim toga, vodoopskrbni sustavi imaju podmiriti sve gospodarske potrebe koje
proizlaze iz sadašnjih djelatnosti i iz planova razvoja.
Uređenje vodotoka i voda
Na međunarodnom i međudržavnom planu ciljevi su:
•
održati postignutu (VIb) kategoriju plovnog puta rijeke Dunava,
•
dovršenjem regulacijskih radova na rijeci Dravi osigurati plovni put IV kategorije,
•
održati visoki stupanj zaštite od poplava koji pruža postojeći sustav zaštitnih nasipa te poboljšati i
dograditi na pritokama sustav zaštitnih nasipa i objekata za prihvat i redukciju velikih voda.
U izgradnji i unapređenju melioracijskih sustava ciljevi su sljedeći:
•
preurediti starije sustave u skladu sa suvremenim zahtjevima poljodjelstva,
•
preispitati opravdanost planiranih melioracija na području tla s lošim (u smislu poljodjelske
proizvodnje) osobinama.
Programom prostornog uređenja područje Osječko-baranjske županije svrstano je u prioritetna
područje za navodnjavanje. U vezi korištenja voda za navodnjavanje utvrđeno je sljedeće:
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
209
CILJEVI
•
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
akumulacije građene u regulacijske svrhe i za zadržavanje velikih voda koristiti kao izvor vode
za sustave navodnjavanja i njima obuhvatiti što veći dio površina s manjkom vlage u tlu u ljetnim
mjesecima.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Od strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa za prostor Osječko-baranjske županije
mogu se izdvojiti sljedeći:
•
očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i područja šuma,
•
sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište,
•
osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,
•
identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s regionalnim obilježjima, s posebnom pažnjom na
oblikovanje mješovitih krajobraznih struktura,
•
zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodotoke i jezera.
U tom kontekstu na našem području potrebno je naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog
zemljišta te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.
Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju šuma ima još i socijalnu i ekološku
funkciju, odnosno zaštitnu, estetsku i rekreacijsku funkciju u turističkim područjima i u blizini većih
gradova. Površine šuma potrebno je povečati za 7% na mogućem šumskom zemljištu i degradiranim
šumama.
Načelo potrajnosti gospodarenja šumama je definirano kao upravljanje i uporaba šuma i šumskog
zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava u šumi biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja,
vitalnost i potencijal da bi šume ispunile bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i
globalnoj razini.
Od posebnog je interesa zaštita područja šuma i obnova šuma uništenih požarom, te održavanje više
namjenske funkcije šuma, kao svojevrsnog infrastrukturnog sustava. Treba jačati ekološku
komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove šumske površine.
Pri tome treba:
•
svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja, koja se
pošumljavaju i to na temelju odnosa: poljodjelstvo-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi zaštitne
funkcije šuma (osobito na kopnenom dijelu Hrvatske),
•
kontinuirano pratiti stanje šuma, te ih kartirati,
•
šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnavljivom resursu, a preradu drva razvijati kao
čistu industriju,
•
poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja,
turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji,
•
osigurati preventivne mjere zbog sprečavanja šumskih požara organiziranjem gašenja vatre u
sažetku, a uzgojnim postupcima postići šume, koje se sastoje od domaćih listača, a manje su
zapaljive od borovih kultura.
Poljodjelstvo je jedan od rjetkih sektora gospodarstva, koji ima najvećim dijelom obnovljive resurse.
Tako se u prostoru Hrvatske nalaze raznoliki tipovi tala. U prostoru Istočne Slavonije prevladavaju tla
visoke plodnosti.
Načelno strateško opredjeljenje u poljodjelskoj proizvodnji jest prihvaćanje kombinirane strategije,
koja bi omogućavala usklađivanje s odredbama WTO i EU u drugim pitanjima osim u cijenama
poljoprivrednog proizvoda.
210
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
CILJEVI
Temeljni cilj Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, te poljodjelske politike je:
•
poticanje razvijanja suvremenoga, djelotvornoga, konkurentnog i ekološkog poljodjelstva, te
učinkovitije proizvodnje proizvoda na način koji štiti prirodne potencijale zemlje. Poljodjelstvo je
jedna od osnovnih grana koja treba predstavljati okosnicu obnove i razvitka gospodarstva
Hrvatske.
Hrvatska, posebno županije Istočne Hrvatske (među njima i Osječko-baranjska županija) ima dovoljno
kvalitetnih resursa i povoljne uvjete za primarnu poljodjelsku proizvodnju. Jedan od dugoročnih
ciljeva Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske je novi pristup u utvrđivanju boniteta tla, te
djelotvorno štićenje kvalitete poljoprivrednog zemljišta, te smanjivanje ili onemogućavanje korištenja
kvalitetnog plodnog tla za nepoljodjelske svrhe.
S aspekta zaštite tala cilj je omogućiti korištenje tala na održiv način.
Osnovni bi cilj u budućnosti trebalo biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljodjelsku svrhu
usklađivanjem interesa svih korisnika u prostoru.
Na osnovu tako usklađenih interesa, treba poduzeti sljedeće:
•
smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe,
•
sanirati površinske kopove i privesti ih novoj namjeni nakon eksploatacije,
•
povećati kontrolne uporabe agrotehničkih sredstava,
•
pojačati druge mjere u području šumarstva, područja gospodarstva, energetike i dr., koje posredno
utječu na oštećenje zemljišta,
•
usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane.
U okviru strateških odrednica Države, koje se odnose na zaštitu resursa, na području Osječkobaranjske županije evidentirane su najkvalitetnije i najplodnije vrste tala i njihova zaštita je od
državnog značenja.
Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih izvora, a u ostvarivanju strategije "održivog razvitka" u
gospodarenju vodama jedno od najvažnijih je načelo racionalnog korištenja voda.
U opskrbi stanovništva i industrije ovo znači:
-
pri planiranju potrebnih kapaciteta norme dnevne potrošnje svesti u racionalne okvire,
-
pri industrijskoj potrošnji preferirati tehnologije kojima je potrebna manja količina vode te one,
koje omogućuju makar djelimičnu reciklažu.
U planiranju ostalih vodnogospodarskih objekata posebno vodnih stepenica i brdskih akumulacija
davati prednost onima koji imaju višenamjensko korištenje pa uz osnovnu funkciju (regulacijskozaštitnu) omogućuju energetsko korištenje voda, osiguravaju zahvate vode za industriju, za sustave za
navodnjavanje, za opskrbu vodom ribnjaka te, u pojedinim slučajevima, pružaju resurse za turističkošportsko-rekreacijske djelatnosti.
Preporučljivo je za već izvedene objekte ispitati mogućnosti višenamjenskog korištenja.
Predloženi objekti za korištenje i uređenje voda u postojećoj Vodnogospodarskoj osnovi za vodno
područje Drave i Dunava imaju višenamjenski karakter.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su:
•
učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života,
•
razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali učinci
njegovog korištenja,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
211
CILJEVI
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
•
usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim ekološkim
kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno),
•
sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontinuirano ublažavati sukobe različitih interesa,
vodeći računa o vrijednosnim prioritetima.
Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u
postupku planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem izgrađenih
površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja).
Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o
vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati postavljanje
strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost.
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranje krajolika treba dobiti izjednačeni
status s planiranjem izgrađenih područja. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo
gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na
temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i vrijednostima krajolika
ograničeni hidroenergetski i agromelioracijski zahvati, usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih
sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada,
sanacija površinskih rudokopa biološkom rekultivacijom usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle
prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito
onaj koji je osobenost područja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo
gdje je oštećen treba izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora
kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu.
Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja,
ponovno otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri
poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju,
organizaciji i oblikovanju prostora. Treba, također, poštivati jedinstvenost svakog grada, njegovu
povijesnu slojevitost te slijediti logiku njegova rasta i preobražaja. U tom smislu interdisciplinarno
razmatrati sliku grada, njegove najznačajnije strukture, odrediti koje je prostore nužno zaštititi
(sukladno uvjetima službi zaštite graditeljske i prirodne baštine), gdje su mogući, a gdje nužni zahvati
u cilju poboljšanja, te vrednovati prirodni i kultivirani krajobraz u njegovoj okolici.
Prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske koji navodi Zajedničke smjernice
prostornog uređenja Radne zajednice Alpe-Jadran (1997.g.) ciljevi i opredjeljenja su osigurati vitalni,
kvalitetni krajolik sa što većom uravnoteženošću, s gospodarskoga, socijalnoga, prostornoga,
ekološkog i kulturnog gledišta, uz istodobno čuvanje i naglašavanje identiteta pojedinih područja,
odnosno osigurati:
-
krajobraz s visokim stupnjem prirodnosti,
-
krajobraz s visokim stupnjem gospodarske učinkovitosti (proizvodnosti, funkcionalnosti i
racionalnosti u korištenju prostora),
-
krajobraz s visokim stupnjem identiteta (njegovanjem raznolikosti i složenosti, očuvanjem
osnovnih uzoraka i posebnosti pojedinih uzoraka krajolika),
-
nove kvalitete krajobraza, osobito vezano uz naselja,
-
sanaciju postojećih i sprječavanje novih oštećenja,
-
inventarizaciju i vrednovanje nacionalno, regionalno i lokalno karakterističnih ili rijetkih uzoraka i
zaštitu najkvalitetnijih krajobraza kao dijela prirodne i kulturne baštine.
Selektivnim usmjeravanjem razvitka u prostoru, treba osigurati uvjete za kvalitetan život u naseljima i
izvan njih uvažavanjem zahtjeva zaštite okoliša, zaštite prirodne i kulturne baštine, te
212
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
CILJEVI
kroz zaštitu postojećih raznolikosti i složenosti mikrostruktura prirodnih i antropogenih sastavnica
krajobraza, zatim kroz oblikovanje zelenih sustava namijenjenih odmoru i rekreaciji, kao i racionalnom
uporabom prirodnih resursa i svih elemenata krajobraza sukladno njihovim značajkama.
U okviru planiranja treba prvenstveno osigurati zaštitu i primjerno uređenje:
-
područja s karakterističnim uzorcima naselja,
-
područja uz naselja,
-
područja s naglašenim značenjem kulturnih krajobraza (tradicionalni oblici poljodjelstva, suhozidi,
voćnjaci, vinogradi na terasama itd.),
-
područja prirodnih biotopa (posebna staništa, močvare itd.),
-
područja podvrgnuta spontanim prirodnim procesima (poplavna, erozijska, potresna, klizišta).
Dosadašnjom zaštitom na temelju i u smislu Zakona o zaštiti prirode ("NN" 30/94.) obuhvaćeno je oko
8% državnog teritorija, odnosno oko 5% ukupne površine državnog prostora. Ocjenjuje se da bi u
perspektivi zaštićena površina temeljem Zakona o zaštiti prirode trebala biti udvostručena. Težište ove
planirane zaštite površinski bi opet pripalo parkovima prirode, jer za nove nacionalne parkove s
obzirom na strože kriterije i režim zaštite, nema više mogućnosti.
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske polazeći od utvrđena stanja i opredjeljenja
međunarodnih konvencija, preporuka i drugih dokumenata u zaštiti kulturne baštine, a osobito onih
iz Rezolucije o obnovi hrvatske kulturne baštine ("NN" 34/92.) Nacionalnim programom zaštite,
očuvanja i obnove kulturnih dobara utvrđuju osnovne strateške ciljeve:
•
uspostavljanje koherentnog pravnog sustava zaštite kulturne i prirodne baštine, kompatabilnog sa
sukladnim propisima u srodnim i drugim djelatnostima, koje s raznih gledišta (prostorno
uređenje, graditeljstvo, turizam, financiranje, porezi, carine, obrazovanje i dr.) utjeću ili mogu
utjecati na ispravan odnos države, društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj
baštini,
•
operacionalizacija stručnih opredjeljenja zaštite graditeljske baštine i načina rješavanja
problematike integracije zaštite graditeljske baštine u planove društvenog razvoja i prostorne
planove,
•
stalna suradnja stručnih organizacija za zaštitu kulturne baštine s nositeljima izrade društvenih i
prostornih planova,
•
povezanost i komplementarnost istraživanja pojedinih znanstveno istraživačkih i obrazovnih
institucija u projektima, koji obrađuju problematiku zaštite kulturne baštine,
•
izgradnja informatičke osnove, koju treba povezati s informacijskim sustavom prostornog i
društvenog planiranja,
•
težnja potpunoj i sveobuhvatnoj obnovi i sanaciji spomenika kulture, koji su uništeni ili oštećeni
tijekom Domovinskog rata.
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
Glavni demografski ciljevi i interesi Republike Hrvatske su "popraviti buduće demografske prilike u zemlji
kako bi demografska sastavnica postala čimbenik prihvatljivog i poželjnog cjelokupnoga gospodarskoga,
društvenog i prostornog razvitka Hrvatske … demografske promjene bi se trebale očitovati u porastu nataliteta i
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
213
CILJEVI
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
prirodnog priraštaja, ostvarenja pozitivnog migracijskog salda na razini Države, kvalitetnog poboljšanja starosne
strukture stanovništva te izvjesnog prostornog prerazmještaja stanovništva."(1)
Sukladno navedenim ciljevima razvoja na razini Države, utvrđeni su sljedeći ciljevi demografskog
razvoja Osječko-baranjske županije:
•
demografska obnova najugroženijih dijelova Županije
To su prije svega općine koje su do 1998. godine bile privremeno okupirane. Cilj je u ovim područjima
do kraja planskog razdoblja povratak svih prognanika i dostići najmanje broj stanovnika iz 1991.
godine.
•
demografska revitalizacija pograničnog područja, kao
područja od posebnog interesa za Državu
Pogranično područje Županije obuhvaća općine: Podravska Moslavina, Viljevo, Marijanci, Petlovac,
Popovac, Draž, Kneževi Vinogradi, Bilje i Erdut, te gradove: Donji Miholjac, Belišće, Valpovo i Beli
Manastir. Ovo područje je od posebnog interesa za Državu pa je cilj težiti najmanje broju stanovnika iz
1991. godine. Potrebno je otvoriti proces revitalizacije stimuliranjem prirodnog priraštaja te
repopulacije putem naseljavanja mlađeg stanovništva koje bi nosilo budući razvitak.
•
usklađeni razvoj gradova i općinskih središta
Prometno-gospodarske okosnice razvoja koje predstavljaju i okosnice urbanizacije, cilj je demografski
uravnotežiti, što znači demografski jačati naselja prvenstveno na pravcu Osijek-Našice; općinska
središta Bizovac, Košku, Donju Motičinu i Feričance. Osijek još neće dostići prag za ograničavanje
rasta.
•
demografska konsolidacija u ruralnim područjima
Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju te je potrebno tu vezu osnažiti poticanjem
razvoja obiteljskog poduzetništva odnosno afirmacijom malih prerađivačkih kapaciteta prerade
primarnih poljoprivrednih proizvoda. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno stanovništvo u tim
područjima i stvoriti im bolje ekonomske, društvene i urbane uvjete života.
Nadležna tijela na razini Županije trebala bi izraditi svoj program i mjere populacijske politike kao
realizaciju "Nacionalnog programa ….", u okvirima svojih nadležnosti i mogućnosti u različitim
vidovima posredne i neposredne potpore.
2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
Prostorna struktura Županije određuje se namjenom i načinom korištenja prostora, prvenstveno
njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava. Osnovni cilj u
formiranju prostorne strukture Županije jeste:
•
racionalno koristiti prirodne potencijale i razvijati stvorene strukture na način održivog razvoja,
odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i obvezama zaštite prostora.
U planiranju razvoja prostorne strukture Županije polazi se od sljedećih opredjeljenja:
-
zadržavanje i povećanje šumskih površina njihovim proširenjem na ostala zemljišta,
-
očuvanje vrlo vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja
građevinskih područja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore,
-
očuvanje postojećih vodnih površina, osobito karakterističnih močvarnih predjela u istočnom
dijelu Županije (Kopački rit) i povećanje vodnih površina u jugozapadnom dijelu (brdske
akumulacije),
-
smanjivanje prevelikih građevinskih područja i ograničavanje disperzne izgradnje izvan
građevinskih područja, racionalnijim korištenjem građevinskog zemljišta i utvrđivanjem uvjeta
(1)
214
Program prostornog uređenja Hrvatske ("Narodne novine" br. 50/99.)
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
CILJEVI
kojima će se omogućiti poljoprivredna proizvodnja i razvoj seoskog turizma, a ograničiti širenje
stambene i druge izgradnje,
-
grupiranje infrastrukturnih koridora i korištenje postojećih trasa uz povećanje njihovih kapaciteta
dogradnjom ili zamjenom,
-
povećavanje turističko-rekreacijskih područja formiranjem novih prvenstveno uz vodne površine
i prometne koridore.
Razvoj gospodarstva bit će vezan uz resursne osnove, geoprometni i geopolitički položaj i mogućnosti
dotoka kapitala, ali vezanim uz izgrađene strukture, tradiciju i ljudski potencijal.
Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Županije u dugoročnom razdoblju je optimalno i racionalno
korištenje prostora u proizvodne i lokacijske svrhe. Na toj osnovi posebni ciljevi su:
•
postići bolje korištenje prirodnih resursa
Poljoprivredno zemljište kao najrasprostranjeniji prirodni resurs potrebno je sačuvati i unaprijediti za
osnovno korištenje. To se treba postići agrotehnološkim mjerama kao što je navodnjavanje, odvodnja
te zaštitom od zagađivanja. Radi postizanja racionalnije proizvodnje potrebno je okrupnjavati seljačke
posjede budući će oni biti temelj poljoprivredne proizvodnje. Koristiti svo raspoloživo zemljište, a
prema kvaliteti za odgovarajuću proizvodnju, znači uskladiti zahtjeve korištenja s održivim načinom
korištenja.
•
poticati razvoj gospodarstva temeljenog na prirodnim resursima
U strukturi gospodarstva poticati tehnološku modernizaciju te privatizaciju radi privlačenja
inozemnih investitora. U sektoru industrije težište će biti na onim granama koje koriste prvenstveno
komparativne prednosti kao što su prirodni resursi. Naglasak će biti na svim oblicima prerade
poljoprivrednih proizvoda, za čiju realizaciju će se koristiti poduzetničke poticajne mjere na razini
Županije i šire. Pri tome se naglasak stavlja na obnovu poljoprivrednih gospodarstava i razvoj prerade
poljoprivrednih proizvoda kroz mala i srednja obiteljska gospodarstva i kapacitete prerade.
•
iskoristiti povoljan geoprometni i geopolitički položaj
Županija će izgradnjom cestovnog pravca D7 Budimpešta-Ploče upotpuniti povoljan geoprometni
položaj. On će omogućiti brži razvoj transportne djelatnosti i međunarodne trgovine jer će približiti
tržišta Srednje Europe i Sredozemlja. Kako je Županija dijelom pogranično područje potrebno je
razvijati slobodne zone u okviru pograničnog gospodarstva.
•
prirodne i kulturne vrijednosti uključiti u gospodarski razvoj
Razvijati turizam na osnovi bogatstva i raznolikosti te izdašnosti i ekološke očuvanosti prirodnih
resursa. Kopački rit i druga zaštićena područja te područja termalnih izvora značajne su okosnice
razvoja turizma na području Županije.
U cilju aktiviranja ruralnog prostora i njegove autohtonosti potrebno je povezati turizam i
poljoprivredu kroz proizvodnju zdrave hrane. Ovo povezivanje će stvoriti specifičnu ponudu kroz
koju mogu oživjeti ruralna područja i tradicijska baština (graditeljska, etnološka).
•
poticati razvoj poduzetništva
Za razvoj poduzetništva je potrebno iskoristiti demografski potencijal Županije. Stanovništvo je u
minulim vremenima snažne industrijalizacije steklo stručna znanja i iskustvo u tradicionalnim
granama industrije, što treba iskoristiti uz primjenu novih tehnologija u razvoju malog i srednjeg
poduzetništva. Osnova poduzetništva trebaju biti mali i srednji prerađivački i uslužni kapaciteti
locirani u područjima odgovarajućih resursa, raspoložive radne snage i potrošača usluga.
•
disperzirati gospodarske sadržaje
Osnova za disperziju gospodarskih sadržaja ravnomjerno u prostoru Županije je stvaranje prostornih
uvjeta za lociranje. Nužno je formiranje gospodarskih zona u središnjim naseljima, gdje će postojati
dobri preduvjeti komunalnog opremanja i prometne povezanosti s užim i širim okruženjem. Tako
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
215
CILJEVI
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
disperzirana mala radna središta pozitivno će utjecati na demografski, urbani i ukupni razvoj
područja.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture
2.2.3.1. Razvoj naselja
Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je praćen
pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih naselja te
smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu navedene procese, kao
osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se:
•
Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj
seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina.
U tom cilju potrebno je:
-
osnažiti mrežu srednjih naselja,
-
osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
-
poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.
•
Očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja
U tom cilju potrebno je:
-
racionalizirati mrežu naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnažiti mrežu središnjih naselja
u tim predjelima, kao i u pograničnim područjima,
-
ograničiti širenje naselja sekundarnog stanovanja, te ovaj oblik stanovanja usmjeravati u naselja
stalnog stanovanja koja demografski odumiru.
•
Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije
U tom cilju potrebno je:
-
u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne
koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja,
-
povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja,
-
osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva
u središnjim naseljima.
2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture
Razvoj društvene infrastrukture je s jedne strane vezan za političko-teritorijalni ustroj Države i
organizaciju upravnih funkcija, a s druge za posebne planove razvitka i odgovarajuća mjerila
(standarde) za svaku pojedinu skupinu ili podskupinu, odnosno instituciju, uključujući stvarne
potrebe i veličinu njihovog utjecajnog i gravitacijskog područja, te kroz njihovo sustavno sređivanje u
okviru hijerarhije naselja u Republici Hrvatskoj.
Temeljni ciljevi razvoja društvenih djelatnosti u Osječko-baranjskoj županiji su sljedeći:
•
razvoj društvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmještajem stanovništva,
•
uskladiti mrežu i hijerarhiju pojedinih skupina javnih službi s razvojem sustava središnjih naselja
Županije,
•
podizati i poboljšavati standard i kvalitetu usluga koje društvena infrastruktura pruža
stanovništvu.
Mreže ustanova društvenih djelatnosti treba oblikovati u sklopu prostornih planova gradova i općina,
a prostor osigurati u okviru generalnih i urbanističkih planova uređenja.
216
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
CILJEVI
2.2.3.3. Razvoj prometne i ostale infrastrukture
a) Prometni sustav
U utvrđivanju ciljeva razvoja prometnog sustava na županijskoj razini polazi se od sljedećih
opredjeljenja:
-
potrebno je podržati razvojne ciljeve i programe regionalne i državne razine i
-
potrebno je promovirati ciljeve i programe županijskog nivoa i uklopiti ih u cjelinu prometnog
sustava.
U skladu s navedenim opredjeljenjima utvrđeni su ciljevi razvoja prometnog sustava po pojedinim
podsustavima Županije.
Cestovni promet Županije će se razvijati u skladu sa sljedećim ciljevima:
•
uključivanje prostora Županije u Europsku prometnu mrežu,
•
poboljšanje prometne povezanosti Županije s ostalim područjima Hrvatske,
•
poboljšanje stanja i služnosti cestovne mreže Županije,
•
rješavanje konfliktnih točaka tranzitnog prometa i naselja,
•
poboljšanje prometne povezanosti pograničnog područja i područja posebne državne skrbi s
ostalim dijelovima Županije.
Za razvoj željezničkog prometa utvrđuju se sljedeći ciljevi:
•
poboljšanje tehničko-tehnoloških uvjeta na željezničkim prugama i čvorištima,
•
rekonstrukcija željezničkih čvorišta sukladno novoj prometnoj organizaciji na os sjever-jug,
•
poboljšanje signalnih i telekomunikacijskih sustava i sigurnosti putnih prijelaza,
•
uključivanje velikih industrijskih zona u sustav željezničkog prometa.
Ciljevi Osječko-baranjske županije u okviru razvoja riječnog prometa su sljedeći:
•
uređenje plovnog puta i razvoj luka na rijeci Dravi,
•
pružanje usluga održavanja i popravaka riječnih brodova.
U razvoju zračnog prometa cilj Županije je:
•
obnova aerodroma Osijek-Klisa,
•
uređenje letilišta za poljoprivrednu avijaciju.
U razvoju kombiniranog prometa osnovni cilj je:
•
u koridoru europskog značaja uspostaviti sustav kombiniranog prometa
Poštansku mrežu i promet nužno je razvijati s osnovnim ciljem:
•
dostizanje više razine razvijenosti poštanske mreže i prometa, a najmanje do prosjeka na
razini Države.
Telekomunikacijski sustav razvijat će se sukladno sljedećim ciljevima:
•
održavati i poboljšavati dostignutu razinu razvoja telekomunikacija,
•
održati ujednačeni visoki stupanj razvoja telekomunikacijske mreže svih dijelova Županije
radi postizavanja visokog standarda u opsegu, asortimanu i brzini pružanja usluga.
Navedeni ciljevi realizirat će se prvenstveno digitalizacijom nedigitaliziranih dijelova
telekomunikacijske mreže Županije i omogućiti broj priključaka kao u razvijenijim zemljama Zapadne
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
217
CILJEVI
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Europe, čime bi se stvorila osnovica za pružanje širokog spektra telekomunikacijskih usluga na cijelom
području Županije.
Održavanje i poboljšavanje dostignute razine razvoja telekomunikacija realizirat će se kontinuiranom
izgradnjom uključujući kako novu izgradnju tako i modernizaciju kompletne telekomunikacijske
infrastrukture.
b) Energetski sustav
Sustav plinoopskrbe i cijevnog transporta razvijat će se u skladu sa Strategijom energetskog razvitka
Republike Hrvatske u kojoj je prednost dana zemnom plinu kao najprihvatljivijem energentu. Za
razvoj Županije značajno je razvijanje distribucijske mreže zemnog plina s obzirom da postojeće stanje
distribucije pokazuje nesklad između dobro opskrbljenog zapadnog i središnjeg dijela, te ostalih
neopskrbljenih dijelova Županije. S obzirom na stanje i potrebe, osnovni ciljevi razvoja
plinoopskrbnog sustava su sljedeći:
•
sustavom plinoopskrbe ravnomjerno obuhvatiti cjelokupnog područje Županije,
•
osigurati dopremu dostatne količine plina za potrebe svih potrošača.
U realizaciji plinoopskrbnog sustava nužno je osigurati nesmetano formiranje međumjesnih pravaca i
zemljišta za izgradnju redukcijskih stanica, te u svakoj fazi realizacije osigurati daljnji razvoj sustava
uzimajući u obzir položaj u mreži i potrebne količine za daljnji transport.
Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije.
U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike Hrvatske
utvrđenim u Strategiji i Programu prostonrog uređenja Republike Hrvatske, ciljevi razvoja
elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći:
•
povećati proizvodnju električne energije,
•
osigurati potrebne količine električne energije,
•
dograditi prijenosnu mrežu,
•
razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača,
•
uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.
Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih izvora
energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može doprinijeti
značajnim uštedama cilj razvoja je:
•
podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski
interes.
c) Vodnogospodarski sustav
Voopskrba Osječko-baranjske županije razvijat će se sukladno sljedećim ciljevima:
•
javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90% stanovništva i podmiriti potrebe gospodarstva, a realni i
dostižni cilj je 81% opskrbljenosti u I fazi,
•
podići standard opskrbljenosti vodom na nivo koji odgovara normama, a koji u okviru Županije
zahtjeva prosječno 200 l/stan/dan, odnosno osigurati kapacitet javnog vodoopskrbnog sustava
od cca 2.526 l/s pri maksimalnoj satnoj potrošnji.
U okviru istaknutih ciljeva potrebno je:
-
podići tehničko-tehnološku spremu postojećih sustava radi smanjenja gubitaka u mreži,
-
prići reorganizaciji vodoopskrbe ustanovljenjem 7 vodoopskrbnih područja (Osijek, Našice,
Ðakovo, Valpovo, Belišće, Donji Miholjac i Baranja) i 12 distribucijskih područja (Osijek, Valpovo,
218
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
CILJEVI
Belišće, Donji Miholjac, Ðakovo, Čepin, Dalj, Našice, Ðurđenovac, Koška, Beli Manastir i DardaBilje),
-
prići tehničko-tehnološkom uključivanju malih vodovoda koji neće moći ispuniti zahtjeve
"Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti" ("NN" 82/96.) u
odgovarajuća distribucijska područja,
-
definirati zone sanitarne zaštite crpilišta i vodozahvata,
-
povećanjem instaliranih kapaciteta crpljenja i prerade iskoristiti maksimalnu izdašnost postojećih
izvorišta,
-
izgradnjom dodatnih rezervoarskih kapaciteta uticati na poboljšanje kvaliteta i eksploatacijskog
vijeka crpilišta,
-
angažirati nova crpilišta,
-
prići izgradnji i dogradnji potrebne transportne i distribucijske mreže.
U uređenju vodotoka i voda na području Županije osnovni cilj je:
•
zaštititi područje Županije od poplava
U tom cilju potrebno je:
–
provesti radove na regulacijama vodotokova,
–
vodograđevne objekte održavati u tehnički i hidrološki ispravnom stanju,
–
zapuštene odvodne melioracijske kanale tehnički čišćenjem i rekonstrukcijom uvesti u funkciju,
–
izgraditi akumulacije u brdskim predjelima.
U uređenju poljoprivrednog zemljišta ciljevi su sljedeći:
•
osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava,
•
razvijati sustav navodnjavanja.
U tom cilju potrebno je:
–
detaljnu melioracijsku mrežu prilagoditi i rekonstruirati u skladu s razvojem glavne kanalske
mreže i uređenjem recipijenata,
–
tehničkim održavanjem uspostaviti funkciju melioracijske mreže,
–
povećati kapacitet crpnih postaja,
–
osigurati vodozahvate za proširenje navodnjavanih površina (vodne stepenice, akumulacije,
reverzibilne crpne postaje).
2.2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti
Prostor Osječko-baranjske županije ističe se raznolikošću i bogatstvom prirodnih i antropogenih
krajolika.
Veći dio Županije po tipu krajolika pripada agrarnom krajoliku s kompleksima šuma i poplavnih
područja, a manji dio šumovitom gorskom krajoliku.
•
Osnovni cilj u zaštiti krajobraznih vrijednosti je očuvanje krajobraznog identiteta Županije:
U tom cilju potrebno je zaštititi:
-
raznolikost poljoprivrednih kultura,
-
vizualne kvalitete sudjelovanja nepreglednih poljoprivrednih površina sa šumama,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
219
CILJEVI
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
povezivanje ravničarskog krajobraza na brežuljkaste predjele prekrivene šumama i vinogradima,
-
područja s karakterističnim uzorcima naselja,
-
pojedinačne markere karakteristične za Slavoniju (dvorci, katedrale, spomenici),
2.2.5. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih cjelina
Na području Osječko-baranjske županije zasutpljeni su svi resursi koji se prema Strategiji prostornog
uređenja Republike Hrvatske smatraju posebnim vrijednostima hrvatskog prostora. Kao osobito
vrijedne prirodne i stvorene resurse na području Županije treba istaknuti:
-
poljoprivredne i šumske površine,
-
vodene površine Drave i Dunava s pritocima,
-
podzemne vode,
-
prirodnu i graditeljsku baštinu.
U pogledu zaštite navedenih osobito vrijednih resursa Županije postavljaju se sljedeći ciljevi:
•
sustavna zaštita vrijednog poljoprivrednog i šumskog zemljišta,
•
zaštita prirodnog statusa na području toka Drave i Dunava,
•
zaštita područja na kojima se nalaze zalihe pitke podzemne vode i geotermalni izvori,
•
zaštita prirodne i graditeljske baštine integrirane u razvojne programe.
2.3. CILJEVI PROSTORN OG UREÐEN JA N ASELJA N A PODRUČJU
ŽUPANIJE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Problematika racionalnog korištenja i zaštite prostora vezana je uz učinkovitu funkcionalnu
organizaciju naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja naselja. Na
temelju sagledanih stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi:
•
optimalno korištenje građevinskog područja
U tom cilju potrebno je:
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih
područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
-
smanjivanje predimenzioniranih građevinskih područja naselja na dimenzije primjerene
potrebama,
-
usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja na dijelove koji su već
opremljeni komunalnom infrastrukturom.
•
očuvanje zaštićenih i posebno vrijednih dijelova naselja
-
očuvanje i revitalizacija zaštićenih urbanih cjelina i pojedinih građevina te zaštićenih prirodnih
dobara,
-
zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.
220
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
•
CILJEVI
osiguranje zaštite stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda
U tom cilju potrebno je planirati i provoditi mjere zaštite stanovništva i materijalnih dobara.
•
osiguranje zdravog okoliša
U tom cilju potrebno je:
-
utvrditi stanje okoliša u naseljima,
-
poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja,
-
planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.
2.3.2. Un a p r eđenje ur eđen ja n a selja i k om una ln e
infrastrukture
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđeno je da se razvoj gradova i naselja
usmjerava, između ostalog, u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutarnjom
organizacijom naselja, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom
infrastrukturom.
U skladu s navedenim usmjerenjima, utvrđeni su sljedeći osnovni ciljevi unapređenja naselja i
komunalne infrastrukture na županijskoj razini:
•
poboljšati unutarnju organizaciju naselja
U tom cilju potrebno je:
-
razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s razvojem naselja,
-
odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne situacije vezane
uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, pojedini gospodarski sadržaji),
-
osigurati prostore za zelenilo, šport, rekreaciju i zajedničke potrebe,
-
uređivanjem neuređenog građevinskog zemljišta planski usmjeravati prostorni razvoj naselja.
•
podići razinu uređenosti naselja
U tom cilju potrebno je:
-
sanirati i obnoviti ratom razorene dijelove naselja,
-
uređivati i održavati javne prostore,
-
obnoviti i uređivati zaštićene i posebno vrijedne cjeline i građevine,
-
uskladiti namjenu i način izgradnje sa značajem i vrijednostima pojedinih dijelova naselja.
•
podići razinu komunalne opremljenosti naselja
U tom cilju potrebno je:
-
izgraditi hijerarhijski sređenu i funkcionalnu prometnu mrežu za pješački, biciklistički i motorni
tekući promet koja zadovoljava zahtjeve unutarnjeg, izvorno ciljnog i tranzitnog prometa u
naselju,
-
izgraditi i organizirati površine i objekte za promet u mirovanju koji zadovoljavaju potrebe
naselja,
-
u skladu s potrebama organizirati javni prijevoz putnika,
-
izgraditi terminale i objekte za ostale vidove prometa koji participiraju u prometnom sustavu
naselja,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
221
CILJEVI
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
razvijati vodoopskrbni sustav, sustav odvodnje otpadnih voda te elektroenergetski, plinoopskrbni
i telekomunikacijski sustav u skladu s razvojem naselja,
-
održavati tehničku ispravnost izgrađenih infrastrukturnih sustava,
-
osigurati organizirano prikupljanje otpada u svim naseljima.
222
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNIH STRUKTURA ŽUPANIJE U ODNOSU NA
STANJE U PROSTORU I RAZVOJNA OPREDJELJENJA ŽUPANIJE
I DRŽAVE
Osnove za planiranje i usklađivanje prostornog razvitka Republike Hrvatske utvrđene su Strategijom
prostornog uređenja Republike Hrvatske. Strategijom se prostor Države sistematizira na glavne
prostorne cjeline i sustave. Osječko-baranjska županija, kao dio prostorne cjeline koju čine županije
istočne Hrvatske, osnaživanje prostorno razvojne strukture temelji na povoljnoj mreži naselja, osobito
manjih gradova, pretežito definiranim koridorima prometnica i glavnim poljodjelskim resursima
Države.
Prema razvojnom opredjeljenju Države razvitak ovog područja, a osobito istočnog dijela "treba
promatrati kroz moćnije i neposrednije uključivanje u srednjoeuropske gospodarsko-prometne
sustave, kulturno unapređenje te unapređenje stanja okoliša."
Temelj prostornog razvitka Istočne Hrvatske čine koridori velike državne i međunarodne
infrastrukture, višenamjensko korištenje voda s kompleksnim uređenjem poljodjelskih površina,
bogatstvo šuma središnjeg dijela za koje je istaknuta potreba revitalizacije ruralnog prostora i
usmjerenje na razvoj izletničkog, zdravstveno-rekreacijskog, tranzitnog i lovnog turizma.
Na temelju razvojnih opredjeljenja utvrđenih Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te
ciljeva prostornog razvoja i uređenja prostora državnog i županijskog značaja planiran je razvoj
prostornih struktura Županije.
U izradi plana polazi se od utvrđenih prostornih osobitosti, problema, ogranićenja i mogućnosti
prostornog razvoja.
3.1.1. Demografski razvoj
Jedan od najznačajnijih čimbenika društveno-gospodarskog razvitka i korištenja prostora je
stanovništvo. Ocjena demografskih prilika na području Osječko-baranjske županije ukazuje na
demografske poremećaje koji traju desetljećima, a kojima su zahvaćena područja uz granicu s
Mađarskom, zapadna prigorska područja i pridravska područja. Ta područja je 1991. godine
odlikovala izrazita duboka demografska starost, što u budućnosti ne može osigurati niti jednostavnu
reprodukciju stanovništva. Ovim demografskim poremećajima pridružuju se i poremećaji nastali
ratnim migracijama.
Za buduće kretanje stanovništva u Republici Hrvatskoj moguće je predvidjeti više scenarija, te u
Strategiji prostornog uređenja Hrvatske nema preciznijih procjena budućeg demografskog razvitka, a
prema nešto optimističnijem scenariju Republika Hrvatska bi 2015. godine mogla dostići broj
stanovnika iz 1991. godine.
U izradi procjene demografskog razvitka Osječko-baranjske županije do 2015. godine polazi se od
sljedećih pretpostavki:
-
proces obnove će završiti i većina prognanika će se vratiti u svoja naselja,
-
dio prognanog mlađeg stanovništva će trajno ostati u gradovima, najviše u Osijeku,
-
razvojem policentrične mreže naselja i disperzijom gospodarskih sadržaja stvorit će se uvjeti za
gospodarski razvitak općinskih i lokalnih središta.
Procjenjuje se da će Županija 2015. godine imati oko 374.000 stanovnika. Prema ovoj procjeni
stanovništvo Županije bi se u razdoblju od 1991. do 2015. godine povećalo za 1,9% ili po prosječnoj
godišnjoj stopi od 0,08%, što bi bilo nešto sporije od prethodnog tridesetgodišnjeg razdoblja (19611991. god.).
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
223
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PROCJENA KRETANJA STANOVNIŠTVA
ŽUPANIJE U RAZDOBLJU 1991.-2015.G.
Tablica br. 104.
PODRUČJE ŽUPANIJE
(JLS)
GRADOVI
OPĆINE
ŽUPANIJA UKUPNO:
BROJ STANOVNIKA
PO POPISU 1991.
225.538
141.655
367.193
PROCJENA BROJA
STANOVNIKA 2015.
INDEKS
2015/1991.
239.000
135.000
374.000
105,97
95,30
101,85
PROSJEČNA
GODIŠNJA STOPA
RASTA %
0,23
- 0,20
0,08
Udio stanovništva gradova bi se povećao od 61,4% na 63,5%, a stanovništvo općina bi se smanjilo od
38,6% na 36,1%
Smanjenje stanovništva u općinama je posljedica ratnog egzodusa u područjima koja su bila ratom
zahvaćena i odumiranja stanovništva u nekim, inače nerazvijenim dijelovima Županije.
Procjenjuje se da će u Osijeku, županijskom središtu živjeti oko 113.000 stanovnika ili 30,2% ukupnog
stanovništva Županije. Oko 192.000 stanovnika (51,0%) će živjeti u gradovima.
PROCJENA STANOVNIŠTVA U GRADSKIM NASELJIMA
Tablica br. 105.
REDNI
GRADSKA NASELJA
BROJ
1.
Beli Manastir
2.
Belišće
3.
Donji Miholjac
4.
Ðakovo
5.
Našice
6.
Osijek
7.
Valpovo
UKUPNO:
PROCJENA BROJA
STANOVNIŠTVA 2015.
10.200
9.000
8.000
29.000
12.000
113.000
11.000
192.200
UDIO U STANOVNIŠTVU
ŽUPANIJE
2,72
2,4
2,1
7,7
3,2
30,20
2,9
51,3
Prema ovoj procjeni prosječna gustoća naseljenosti područja Županije će iznositi 90 st/km2.
Najgušće naseljena bi bila područja gradova s prosječno 249 st/km2, a apsolutno najgušće naseljeno
područje bi bilo područje Grada Osijeka s 667 st/km2.
Prosječna gustoća naseljenosti općina bi bila 42 st/km2.
3.1.2. Razvoj mreže naselja
U Strategiji prostornog razvoja Hrvatske konstatirano je da se naselja u Republici Hrvatskoj još uvijek
nalaze u stadiju urbane tranzicije, koju obilježava polarizacija (razvitak urbanih žarišta) s
preseljavanjem stanovništva u gradove, a s obzirom na nizak stupanj urbanizacije i veliku disperziju
naseljenosti može se očekivati da će se dosadašnji procesi urbanizacije dalje nastaviti. U ostvarenju
strateških ciljeva i usmjeravanja urbanog razvoja potiče se razvoj gradova određenih veličina i funkcija
rada, poboljšanje topoloških obilježja urbane strukture, policentrični razvoj, dopunjavanje i
ispravljanje postojeće urbane mreže, razvoj polifunkcionalne strukture naselja, revitalizacija ruralnih
naselja i jačanje dnevnih migracija.
U skladu s ovim usmjerenjima i ciljevima razvoja naselja na području Osječko-baranjske županije
utvrđena je mreža središnjih naselja Županije. Razvoj manjih gradova (7.000-15.000 stanovnika) se
potencira i usklađuje s razvojem mreže područnih i lokalnih središta.
S obzirom na dosadašnji i procijenjeni demografski i gospodarski razvitak gradova, ocjenjuje se da će i
dalje u mreži naselja nedostajati srednji gradovi (15.000-30.000), a za razvoj velikih gradova (30.000224
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
80.000 stanovnika) ne postoji realni uvjeti. Grad Osijek će kao i u proteklom razdoblju imati umjereni
demografski rast, a svojim ukupnim razvojem neće potencirati polarizaciju koja nastaje u procesu
urbanizacije.
Mrežom središnjih naselja uspostavlja se policentrični sustav, a za njegov razvoj u postojećoj mreži
postoje dobri preduvjeti. Usmjerenjima i ciljevima gospodarskog razvitka i osiguravanjem prostornih
mogućnosti za smještaj gospodarskih djelatnosti, stvaraju se povoljniji preduvjeti za razvoj
polifunkcionalne strukture središnjih naselja. Dobra prometna povezanost okolnih naselja sa
središnjim naseljima, osobito gradovima, otvara mogućnost jačanja dnevnih migracija.
Jačanjem mreže lokalnih središta te orijentacijom naselja (osobito u sjeveroistočnom i jugozapadnom
dijelu) u pravcu razvoja turizma, športa i rekreacije na temelju prirodnih resursa, stvaraju se osnove za
revitalizaciju ruralnih područja.
3.1.3. Prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva i
društvenih djelatnosti
Temeljno opredjeljenje u razvoju gospodarskog sustava Države je optimalno korištenje komparativnih
prednosti pojedinih područja u zemlji i odgovarajuća disperzija gospodarskih sadržaja, uz neophodnu
izgradnju infrastrukture. Pri tome je poljoprivreda, za koje u Županiji postoje značajni prirodni resursi,
jedna od osnovnih grana koja treba predstavljali okosnicu obnove i razvitka gospodarstva Hrvatske. U
skladu s procesima razvitka hrvatskog gospodarstva i prirodnim potencijalima Županije, Prostornim
planom se stvaraju preduvjeti za razvoj poljoprivrede putem zaštite poljoprivrednog zemljišta i
omogućavanja prostornih uvjeta za gradnju gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivrede.
Prostornim planom su utvrđeni uvjeti za zaštitu šuma kao osnove za razvitak šumarstva. Planiranom
izgradnjom akumulacija znatno se povećavaju vodene površine koje predstavljaju resurs za razvoj
ribnjačarstva.
Zaštitom osobitih prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara uz bolje prometno povezivanje sa širim
prostorima osiguravaju se uvjeti za intenzivniji razvitak turizma.
Mreža sadržaja društvenih djelatnosti usklađuje se s mrežom središnjih naselja čime se stvaraju
preduvjeti za podizanje standarda i kvalitete života stanovništva na području Županije.
3.1.4. Razvoj prometa i infrastrukturnih sustava
U skladu sa smjernicama razvitka prometnih sustava Države, te interesa Države i Županije za
uključivanjem u sustav europskih prometnih pravaca, Prostornim planom se definiraju prometni
koridor međunarodne (europske) autoceste Mađarska-Osijek-Šamac (BiH)-Ploče, te trasa brze
podravske ceste Varaždin-Osijek-Ilok čime se rješava problem relativne prometne "izoliranosti"
Županije.
Predviđa se da će se reafirmacijom hrvatskog željezničkog prometnog sustava te opredjeljenjem za
osiguranje podobnih prometnih koridora koji iz Europe vode prema hrvatskim jadranskim lukama
reafirmirati i podravski željeznički prometni koridor koji ima europsko i državno značenje.
Planiranim regulacijama rijeka Dunava i Drave te razvojem i izgradnjom riječnih pristaništa u Osječkobaranjskoj županiji realizirat će se opredjeljenje za intenzivniji razvoj riječnog prometa koji u Državi
dobiva posebnu stratešku važnost.
Dvije zračne luke na području Županije predstavljaju osnovu za uključivanje Županije u zračni promet
Hrvatske.
Razvoj cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa pruža mogućnost formiranja integriranog
prometnog koridora, kojim se stvaraju mogućnosti uključivanja Županije u mrežu najsuvremenijeg
prometnog sustava.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
225
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Postojeća razina razvoja telekomunikacijskog sustava Županije omogućava da se budući razvoj u većoj
mjeri usmjeri na izgradnju telekomunikacijske osnovice za pružanje širokog skupa
telekomunikacijskih usluga, te postizanju odgovarajuće tehnološke razine i standarda u
zadovoljavanju potreba stanovništva.
S obzirom da je Hrvatska ograničena primarnim energetskim resursima, svoje potrebe za energijom
zadovoljava iz vlastitih izvora na razini 60%. Strateški cilj u razvoju elektroenergetskog sustava
Hrvatske je uravnoteženje potrošnje, proizvodnje i prijenosa energije u svim dijelovima Hrvatske. U
skladu s tim ciljem na području Županije se predviđa izgradnja termoelektrana u Osijeku, Dalju i
Valpovu, te izgradnje hidroelektrana na Dravi.
Obnovom ratom razorenih dijelova primarnog elektroenergetskog sustava te izgradnjom novih
objekata prijenosne i distribucijske mreže stvaraju se uvjeti za bolju i sigurniju opskrbu potrošača na
području Županije, a time i preduvjeti za razvoj gospodarstva.
Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske stavljen je naglasak na zemni plin pa se očekuje
daljnje povećanje potrošnje. U skladu s tim planira se daljnje proširenje plinoopskrbnog sustava
Županije na području Baranje, te ostala područja koja do sada nisu bila opskrbljena plinom, a realizirat
će se upotpunjavanjem sustava visokotlačnih plinovoda i daljnjim razvojem distribucijske mreže.
Polazni je cilj razvojnog programa vodoopskrbe Republike Hrvatske opskrbljavanje svih stanovnika
dovoljnim količinama kvalitetne pitke vode, što je i temeljni cilj razvoja vodoopskrbnog sustava
Županije. Prostornim planom je predviđen daljnji razvoj vodoopskrbnog sustava organiziranog u 7
vodoopskrbnih područja, koji će se realizirati zaštitom i korištenjem postojećih te stavljanjem u
funkciju novih izvorišta pitke vode, kao i daljnjim razvojem magistralne transportne mreže i
distribucijskog sustava. Time će se omogućiti ekonomično, kvalitetno i sigurno opskrbljavanje pitkom
vodom stanovništva Županije.
Potreba bržeg rješavanja zaštite voda utvrđena je na području cijele Hrvatske, pa tako i na području
Osječko-baranjske županije. Osnovni cilj koji je postavljen na županijskoj razini, a koji se odnosi na
intenziviranje realizacije odvodnih sustava, jedan je od prioritetnih zadataka u razvoju
infrastrukturnih sustava Županije. Prostornim planom se predviđa fleksibilna koncepcija razvoja
odvodnog sustava koja će omogućiti njegovu etapnu izgradnju, a time i bržu realizaciju.
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena je potreba korištenja hidroenergetskog
potencijala rijeke Drave, a izgradnjom planiranih vodnih stepenica kod Osijeka i Donjeg Miholjca
stvaraju se mogućnosti razvoja sustava navodnjavanja, nužnog za daljnji razvitak poljoprivrede.
Mogućnost zadovoljavanja potreba za navodnjavanjem i korištenjem energetskog potencijala rijeke
Drave, te potrebe prometnog i infrastrukturnog povezivanja na pravcu sjever-jug, otvara se pitanje
usklađenosti budućeg razvoja s opredjeljenjem za zaštitu osobito vrijednih područja Županije, kakvim
je ocjenjeno i prirodno područje toka rijeke Drave s pojasom dravskih šuma. Odgovor na to pitanje
treba tražiti daljnjim istraživanjem i valorizacijom ovog područja, te opravdanosti planiranih zahvata
u ekološkom i ekonomskom pogledu.
3.2. ORGANIZACIJA I OSNOVNA NAMJENA
I KORIŠTENJE PROSTORA
Organizacija, namjena i korištenje prostora Županije temelje se na prirodnim obilježjima prostora, su
mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i
ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim procesima
gospodarskog razvoja.
Dominantnu ulogu o organizaciji prostora čine središta i osovine urbanizacije, koji su istovremeno i
središta i osovine cjelokupnog razvoja u prostoru. Za područje Osječko-baranjske županije to je
osovina Beli Manastir-Osijek-Ðakovo, koja izgradnjom međunarodne autoceste Budimpešta-OsijekPloče dobiva još veće značenje i predstavljat će temeljniju okosnicu razvitka Županije. Druga razvojna
226
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
osovina koja se nalazi na prometno i infrastrukturno najznačanijem uzdužnom koridoru (NašiceOsijek, u nastavku prema Vinkovcima i Vukovaru) osnažit će se kako razvojem grada Našica tako i
jačanjem lokalnih i područnih središta na tome pravcu. Treću razvojnu osovinu čini sjeverni i
podravski pravac razvoja Osijek-Valpovo-Belišće-Donji Miholjac, na kojoj je potrebno osnažiti Donji
Miholjac, a njegovim jačanjem potaknuti razvoj okolnih naselja.
U širem smislu ukazuje se na potrebu intenzivnijeg razvoja ovog koridora i u nastavku prema
Virovitici, čime bi se stvorili preduvjeti za revitalizaciju i razvoj sjevernih pograničnih područja.
Izgradnja mosta kod Belišća omogućava bolje prometno povezivanje i predstavlja poticaj razvitku
ovog koridora dalje uz granicu prema Belom Manastiru.
U ovim koridorima nalaze se i dalje će se razvijati najznačajniji županijski prometni i drugi
infrastrukturni sustavi.
Za organizaciju prostora Županije osobito značenje ima planirana namjena i način korištenja područja
uz i između ovih osovina razvoja. S obzirom na prirodne osobitosti i vrijednosti područja Županije
izdvajaju se područja zaštićenih i osobito vrijednih prirodnih predjela koja se predviđaju za zaštitu, a
koje čini Park prirode Kopački rit s područjem uz Dunav do granice s Republikom Mađarskom,
područje vrijednog krajolika uz rijeku Dravu od zapadne granice Županije do granice sa SR
Jugoslavijom, te jugozapadni dio Županije gdje prostorna raznolikost i vrijednost prostora čine
obronci Krndije s vrijednim šumskim i vodenim površinama. Ova područja predstavljaju osnovu
turističkog razvoja Županije, a s obzirom na uvjete i način korištenja izdvajaju se kao područja na
kojima se ograničavaju zahvati u prostoru i štite prirodna obilježja prostora.
Prostor namijenjen poljoprivrednim djelatnostima, nalazi se između okosnica urbanizacije i zaštićenih
i osobito vrijednih, pretežito šumskih i vodenih površina. Ovaj prostor je i u budućnosti funkcionalno
čvrsto povezan s razvojnim središtima i osovinama razvoja, pri čemu se predviđa revitalizacija
ruralnog područja uz jačanje lokalnih i područnih središta izvan osovina razvoja.
U skladu s temeljnom organizacijom prostora definirana je i namjena prostora Županije. Prostornim
planom se dio površina Županije namjenjuje za izgradnju (naselja, proizvodne zone, turističkorekreacijske i športske zone izvan naselja) s tim da je u Planu naznačeno izgrađeno područje koje
predstavlja sadašnju situaciju, a planirani razvoj prikazan je važećim građevinskim područjem i
smatra se orijentacijskim, a definitivno će se utvrditi u PPOU/G, sukladno Zakonom o prostornom
uređenju i uvjetima i smjernicama Prostornog plana Županije. Građevinsko područje je za razliku od
ostalog područja višenamjensko i dalje se razrađuje prostornim planovima užih područja.
Ostale površine definirane kao površine, osnovne namjene, su poljoprivredno zemljište, šume i vodne
površine, koje se u Prostornom planu struktuiraju u odnosu na vrste, bonitet i način korištenja.
Prostor namijenjen za razvoj infrastrukture je u Prostornom planu prikazan linijski (koridorima), a
objekti simbolima.
Za područje uz rijeku Dravu postoje mogućnosti i zahtjevi višestrukog korištenja, koji su dijelom u
suprotnosti. Utvrđene su mogućnosti njezinog višenamjenskog korištenja (hidroenergetski potencijal,
navodnjavanje, plovni put), kao i potreba formiranja novih prometnih i energetskih infrastrukturnih
kodirora.
Istovremeno su utvrđene osobite prirodne vrijednosti ovog prostora, te se predlaže valorizacija u cilju
njegove zaštite.
Za konačno opredjeljenje u vezi korištenja rijeke Drave i njezinog priobalnog područja nužno je
provesti opsežna daljnja istraživanja i vrednovanja, utvrditi koristi i štete od potencijalnih zahvata s
ciljem usklađivanja potreba razvoja i zaštite ovog područja, o čemu treba provesti javnu raspravu i
usklađivanje s Republikom Mađarskom.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
227
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu površina
U tablici br. 106. daje se iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
Tablica br. 106.
RED.
BROJ
1.0.
1.1.
1.2.
Naziv županije/općine/grada
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA
NAMJENU POVRŠINA
Građevinska područja
ukupno/
Izgrađeni dio GP (naselja+zone sekundarnog
stanovanja+proizvodne zone izvan naselja)
ukupno
- obalno
- otočno
- kontinentalno-granično
- ostalo
Izgrađene strukture van građevinskog područja
ukupno
1.3.
Poljoprivredne površine
- obradive
1.4.
Šumske površine
ukupno
- gospodarske
- zaštitne
- posebne namjene
Ostale poljoprivredne i šumske površine
ukupno
Vodne površine
ukupno
- vodotoci
- jezera
- akumulacije
- retencije
- ribnjaci
Ostale površine
ukupno
1.5.
1.6.
1.7.
Županija/općina/grad
ukupno
OZNAKA
UKUPNO ha
GP
I
E
H
K
T
R
P
P1
P2
P3
Š
Š1
Š2
Š3
PŠ
V
N
IS
G
ukupno
GP- građevinsko područje
I - gospodarska namjena
E - eksploacijsko polje
H - površine uzgajališta (akvakultura)
K - poslovna namjena
T - ugostiteljsko-turističko
R - šport i rekreacija
P - POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO
OSNOVNE NAMJENE
P1 - osobito vrijedno obradivo tlo
% OD
POVRŠINE
ŽUPANIJE
STAN/ha
ha/STAN*
31.160
7,51
12,00
21.604
12.460
25.125
329
2.536
238.840
34.854
83.455
120.531
107.656
105.026
2.630
234.142
12.658
6.247
708
2.479
270
3.224
33.172
414.900
5,21
3,00
6,05
0,0
0,6
57,56
8,40
20,11
29,05
25,95
25,31
0,64
8,23
3,05
1,51
0,00
0,60
0,00
0,78
8,00
100,00
17,31
7,44
11,19
0,64*
0,29*
0,09*
0,03*
0,09*
1,11*
P2 - vrijedno obradivo tlo
P3 - ostala obradiva tla
Š - ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE
Š1 - gospodarske
Š2 - zaštitna šuma
Š3 - šume posebne namjene
PŠ - ostale poljoprivredne i šumske površine
V - vodne površine
N - posebne namjene
IS - infrastrukturni sustavi
G - groblja
U okviru površine građevinskih područja sadržane su površine naselja stalnog i povremenog
stanovanja, i gospodarskih i turističko-rekreacijskih zona izvan naselja.
Površine eksploatacijskih polja utvrđene su na temelju podataka o površini postojećih eksploatacijskih
polja.
228
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
U ostale poljoprivredne i šumske površine uključeni su i infrastrukturni sustavi te manje vodne
površine.
U površine vodotoka uračunata je površina rijeke Drave i Dunava s VS "Osijek" i VS "Donji Miholjac".
Ostale površine navedene u tablici su utvrđene na temelju kartografskog prikaza br. 1. "Korištenje i
namjena površina" i mogu se smatrati orijentacijskima.
Površine ugostiteljsko turističke i posebne namjene preklapaju se s osnovnom namjenom.
Ukupna površina građevinskog područja (GP) iz tablice broj 106. određena je sukladno uvjetima iz
provedbenih odredbi i korištenjem podataka o broju stanovništva prema prvim rezultatima popisa iz
2001. godine. Na temelju izračunate prosječne gustoće stanovništva u izgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja, određena je potrebna površina za razvoj naselja prema planiranom porastu
stanovništva. Zbroj površina izgrađenog područja i površine određene za planirani porast
stanovništva uvećan je za 25%. Tako dobivena površina iznosi oko 27.100 ha. Ovoj površini dodana je
površina postojećih građevinskih područja za gospodarske zone, zone povremenog stanovanja i
turističko-rekreacijske zone, koja iznosi ukupno 3.531,52 ha, dok je za potrebe novih gospodarskih
sadržaja izvan naselja predviđeno cca 200,00 ha (50% maksimalnih mogućnosti za proizvodne zone
naselja veličine 2.000-10.000 stanovnika) i za potencijalne turističke zone cca 300,00 ha, odnosno
ukupno cca 500,00 ha.
Na temelju uvjeta utvrđenih u Prostornom planu Županije, i uz povećanje stanovništva od 14,5% u
odnosu na 2001. godine i razvoja pratećih funkcija i gospodarstva, postojeće građevinsko područje
potrebno je smanjiti za 6.500,00 ha (17,3%), a postojeće gustoće stanovništva u stalnim naseljima
povećat će se sa 9,6 st/ha na 13,9% st/ha. Prosječna gustoća stanovništva u naseljima gradskog
obilježja će iznositi 23,2 st/ha (postojeća je 19,20 st/ha), a u ostalim naseljima 9,74 st/ha (postojeća je
6,65 st/ha).
Za potrebe stanovništva u naseljima gradskog obilježja osigurava se prosječno 434,33 m²/st.,
građevinskog područja (16,6% manje u odnosu na postojećih 520,91 m²/st.), a u ostalim naseljima
1.026,42 m²/st. (31,7% manje u odnosu na postojećih 1.503,09 m²/st.), što prosječno iznosi 722,14 m²/st.
(30,8% manje u odnosu na postojećih 1.043,16 m²/st.). Udio neizgrađenog dijela građevinskog
područja smanjit će se sa 42,5% na 25,0%.
Predviđa se da će se mjerama zemljišne politike omogućiti zadovoljavajuće povećanje gustoće
stanovništva, u okvirima utvrđenim Prostornim planom.
Zauzetost prostora od 300,00 m²/st., koji je kao referentna vrijednost utvrđen u Programu prostornog
uređenja Republike Hrvatske, ostvaruje se samo u gradu Osijeku, dok u ostalim gradovima sadašnja
zauzetost prostora (izgrađeni prostori) iznosi 506,44 m²/st., a u ostalim naseljima 821,14 m²/st.
Razlog zbog kojeg nije planirana znatno manja zauzetost izgrađenog prostora od postojeće za naselja
gradskog obilježja je što dostignute gustoće stanovništva nije realno znatno povećavati u uvjetima
smanjenog obujma višestambene gradnje i aktualnih zahtjeva za povećanjem kvalitete života u
gradovima što uključuje i povećanje standarda stanovanja i razvoj pratećih funkcija.
U ruralnim naseljima postojeća zauzetost prostora proizlazi iz specifičnih obilježja tradicionalnog
gospodarskog posjeda i trajne zainteresiranosti stanovništva za zadržavanje i obradu prostranih
vrtova u sastavu okućnica.
3.3. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I
RAZVOJNIH SREDIŠTA
Na području Županije trenutačno se nalazi 264 naselja razmještenih na području 7 gradova (Beli
Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice, Osijek i Valpovo) i 35 općina.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
229
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Procjenjuje se, da će stanovništvo Županije 2015. godine živjeti u manjem broju naselja nego 1991.
godine. Zbog odumiranja stanovništva demografski će se ugasiti 8 naselja (Novo Nevesinje, Blanje,
Bockovac, Orešnjak, Polubaše, Ribnjak, Rozmajerovac i Merolino Sikirevačko). Stanovništvo naseljeno
uz farme i ekonomije (bivših PIK-ova) će biti preseljeno u najbliža naselja (Mitrovac, Sudaraš, Širine,
Zeleno Polje, Mirkovac, Sokolovac, Kozjak, Podunavlje, Tikveš, Ovčara), a 5 naselja je već demografski
odumrlo (Orešnjak, Crna Klada, Hrastovac, Borojevci, Borovik) ali ih statistika evidentira.
Na taj način stanovništvo Županije bi živjelo u 241 naselju prosječne veličine 1.694 stanovnika, a ako se
izuzme Osijek kao najveće naselje koje utječe na prosjek, prosjek u ostalim naseljima bi iznosio 1.201
stanovnik.
Prostornim planom Županije preuzima se i dopunjava sustav središnjih naselja utvrđen Programom
prostornog uređenja Republike Hrvatske-Kartografski prikaz: 04 Sustav središnjih naselja (mjesta).
Navedenim kartografskim prikazom stupnjevana su razvojna središta od razine većeg regionalnog
središta do razine lokalnog središta na sljedeći način:
1.
Makroregionalno (veliko razvojno) središte – Osijek,
2.
Regionalno (srednje razvojno) središte – Ðakovo,
3.
Manje regionalno (manje razvojno) središte jače razvijenosti - Našice, Valpovo i Beli Manastir,
4.
Manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti - D. Miholjac, Belišće, Darda i
Čepin,
5.
Područno (malo razvojno) središte - Bizovac, Semeljci i Dalj,
6.
Područno (manje razvojno) središte umanjenog (drugačijeg) značaja - Višnjevac i Tenja,
7.
Lokalno (inicijalno razvojno) središte - sva ostala općinska sjedišta.
Prostornim planom Osječko-baranjske županije razina Lokalno (inicijalno razvojno) središte detaljnije
je razrađena i podijeljena na podrazine u koje su osim općinskih središta svrstana i naselja koja nemaju
taj status, na sljedeći način:
1.
Veće lokalno (inicijalno razvojno) središte - sva ostala općinska središta koja nisu ušla u više
kategorije,
2.
Lokalno (inicijalno razvojno) središte - 24 naselja s više od 1.000 stanovnika koja nisu ušla u više
kategorije,
3.
Manje lokalno (inicijalno razvojno) središte - 10 naselja veličine od 500 do 1.000 stanovnika.
Planirani sustav središnjih naselja Osječko-baranjske županije prikazan je u sljedećoj tablici:
SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA
Tablica br. 107.
Red
broj
Makroregio
nalno (veliko
razvojno
središte)
1.
1.
2.
3.
4.
Osijek
Regionalno
(srednje
razvojno
središte)
2.
Ðakovo
Manje
regionalno
(manje
razvojno
središte)
3.
Beli
Manastir
Našice
Valpovo
Manje
regionalno
(manje
razvojno)
središte
slabije
razvijeno
4.
Belišće
Čepin
Darda
D. Miholjac
Područno
središte
umanjenog
-drugačijeg
značaja
5.
Bizovac
6.
Tenja
7.
Antunovac
8.
Batina
9.
B.P. Selo
Dalj
Semeljci
Višnjevac
Bilje
Čeminac
Donja
Motičina
Draž
Beljevina
Bijelo Brdo
Bistrinci
Brođanci
Budimci
Ivanovci
Branjin Vrh
Klokočavac
5.
230
Manje
lokalno
(inicijalno
razvojno)
središte
Područno
središte
(malo
razvojno)
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
Veće lokalno
(inicijalno
razvojno)
središte
-
Lokalno
inicijalno
razvojno)
središte
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Drenje
Ðurđenovac
Ernestinovo
Feričanci
Gorjani
Jagodnjak
Kneževi
Vinogradi
Koška
Levanjska
Varoš
Magadenovac
Marijanci
Moslavina
Podrav.
Petlovac
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Petrijevci
Podgorač
Popovac
Punitovci
Satnica
Ðakovačka
Strizivojna
Široko Polje
Šodolovci
Trnava
Viljevo
Viškovci
Vladislavci
Vuka
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
Brijest
Budrovci
Grabovac
Ivanovac
Jelisavac
Josipovac
Karanac
Šljivoševci
Topolje
Veliškovci
Vukojevci
Zoljan
Kneževo
Koritna
Ladimirevci
Laslovo
Lug
Markovac
Našički
Martin
Ovčara
Piškorevci
Sarvaš
Selci
Ðakovački
Zmajevac
U općinskim planovima čija je izrada u tijeku ili će uslijediti moguće je u kategoriju manjeg lokalnog
središta uključiti i naselja s manje od 500 stanovnika ukoliko se to ocijeni potrebnim.
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
OD ZNAČAJA ZA ŽUPANIJU I DRŽAVU
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
3.4.1.1. Poljoprivreda, prehrambena industrija i malo poduzetništvo
Budući gospodarski razvitak Županije počivat će na prirodnim resursima, ulaganju kapitala i
ljudskom potencijalu.
Prirodni resursi su komparativna prednost, a među njima je najznačajnije poljoprivredno zemljište
koje čini 62,8% ukupne površine Županije. Prema podacima Ureda za statistiku Osječko-Baranje
županije u 1999. godini struktura poljoprivrednih površina je bila sljedeća:
STRUKTURA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA
Tablica br. 108.
VRSTE POLJOPRIVREDNIH
POVRŠINA
Oranice i vrtovi
Voćnjaci
Vinogradi
Livade
Pašnjaci
UKUPNO:
POVRŠINA (ha)
231.625
3.221
2.785
5.664
14.752
258.047
UDJEL U UKUPNOJ
POLJOPRIVREDNOJ POVRŠINI %
89,76
1,25
1,08
2,18
5,72
100,00
Godine 1999. je bilo zasijano ukupno 202.288 ha poljoprivrednog zemljišta, što iznosi 87,3% površine
oranica i vrtova.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
231
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ZASIJANE POVRŠINE
(1999. god.)
Tablica br. 109.
KULTURA
UDJEL U UKUPNO ZASIJANIM
POVRŠINAMA (%)
61,10
27,70
4,98
6,22
100,00
POVRŠINA
Žitarice
Industrijsko bilje
Povrće
Krmno bilje
UKUPNO:
123.600
56.037
10.068
12.583
202.288
Kako je poljoprivreda upravo najvažnija komparativna prednost Županije, njenom razvoju će se dati
najvažnija uloga i kroz prateću prehrambenu industriju. Prerada poljoprivrednih proizvoda će se
razvijati u sljedećim pravcima:
-
osnovna prehrambena industrija (prerada uljnih sirovina, prerada soje i kukuruza),
-
prehrambena industrija s višim stupnjem finalizacije (npr. proizvodnja smrznute hrane),
-
prerada proizvoda kroz mala obiteljska gospodarstva (proizvodnja i prerada mesa, mlijeka, voća,
povrća, brašna).
U skladu s osnovnim pravcima razvoja prehrambene industrije već su pokrenute inicijative za gradnju
sljedećih kapaciteta:
-
tvornice za proizvodnju kukuruznog škroba,
-
tvornice za preradu i zamrzavanje povrća,
-
tvornice sušenog povrća, voća, ljekovitog i krmnog bilja,
-
tvornice slada,
-
tvornice ulja.
Uz razvitak djelatnosti na osnovi komparativnih prednosti, poticat će se i razvitak onih djelatnosti koje
imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal.
Za razvitak malog i srednjeg poduzetništva na razini Županije postoji Program poticanja razvoja u
okviru kojeg će se sustavno djelovati kroz tri skupine programa:
I.
II.
III.
Program poslovnih zona-prostornih mogućnosti i kapaciteta
Program pružanja financijske potpore
Program izobrazbe, informacija i savjetodavno-razvojni sustav
Programom poslovnih zona Županija, gradovi i općine će potaknuti razvitak gospodarstva stvarajući
prostorne uvjete za smještaj poduzetničkih kapaciteta. Izrađeni su lokalni programi uređenja i
komunalnog opremanja zona koji će biti realizirani u narednom razdoblju.
GRAD OSIJEK – Nastavit će se aktivnosti na realizaciji projekta
zona malog gospodarstva daljnjim uređenjem dvije postojeće
lokacije i to: "Zona skladišta i servisa" u južnom dijelu grada te
"Industrijska zona" u istočnom dijelu grada. Do sada su završene
pripremne aktivnosti i to "Izmjene i dopune DPU-a "Zona
skladišta i servisa"".
U gradu Osijeku osnovana je Slobodna zona. Slobodnoj zoni u
okviru "Tranzita" namijenjen je prostor površine 50 ha, što može
zadovoljiti dugoročne potrebe. Zona je locirana u okviru buduće
industrijske zone istok. Postojanje riječne luke i izgrađena
željeznička infrastruktura omogućuje razvitak kombiniranog
232
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
prometa. Osnovu za razvitak slobodne zone, osim povoljnog
položaja u prometnom sustavu, predstavlja i kvalitetna
infrastruktura unutar samog prostora koji je predviđen za razvitak
zone. Realizacija zone tekla bi po fazama i u I fazi je realizirana
površina od 8,5 ha. Površina druge faze će biti dimenzionirana u
skladu s potrebama, a tako će se i infrastrukturno opremiti.
Interes za lociranje raznih gospodarskih kapaciteta je velik pa se
očekuje da će biti izgrađene tvornice za preradu kukuruznog
škroba, preradu pivskog slada, te tvornice za sušenje i zamrzavanje
voća i povrća. Također će biti izgrađeno zatvoreno skladište te
kamionski terminal u okviru "Tranzita".
Slobodna zona će u budućnosti dati veliki doprinos otvaranju
novih radnih mjesta, odnosno zapošljavanju. Za Slobodnu zonu je
izrađena urbanističko-tehnička dokumentacija.
GRAD VALPOVO - "Zona male privrede" je utvrđena DPU-om
i obuhvaća površinu 5,0 ha na kojoj je predviđeno formirati 34
građevinske parcele veličine cca 1.000-2.000 m2. Izvršeni su
pripremni radovi te u narednom razdoblju slijedi ulaganje u
komunalno opremanje kako bi se zona stavila u funkciju.
GRAD BELIŠĆE – U Belišću je prostorno-planskom
dokumentacijom rezerviran prostor za zonu male privrede koja se
nalazi jugozapadno od Belišća uz Karašicu. Prostor za zonu ima
površinu 6,5 ha i predviđeno je formirati 26 građevinskih parcela
namijenjenih za smještaj manjih proizvodnih i uslužnih
kapaciteta. Završene su pripremne aktivnosti i predstoji
komunalno opremanje zone.
OPĆINA ÐURÐENOVAC – Općina Ðurđenovac planira
aktivno podupirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva i
obrtništva. Rezerviran je prostor i donesen PUP "Zone malog
gospodarstva i obrtništva" koja se nalazi u zapadnom dijelu
Ðurđenovca. Površina zone je 5,75 ha i predviđeno je 25
građevinskih parcela za sadržaje zanatstva, servisa, usluga i slično
te za manje proizvodne pogone. Zona je dijelom opremljena
plinskom, elektro i vodovodnom mrežom, a dijelom i izgrađena. U
narednom razdoblju se planira kompletno komunalno opremanje
zone, budući je velik interes poduzetnika.
Osim ove zone grad je kroz izmjenu Prostornog plana (bivše)
općine Valpovo osigurao novu izdvojenu gospodarsku zonu kod
naselja Harkanovci za preseljenje klaonice iz središta Valpova, a
što je nužno zbog njezinog štetnog utjecaja na okoliš.
OPĆINA PETRIJEVCI – Zona za malo gospodarstvo se nalazi
sjeverozapadno od naselja Petrijevci, između rijeke Karašice i
državne ceste D-34. Površina zone iznosi 4,2 ha i u nju je
planirano smjestiti 34 građevinske parcele za izgradnju malih
proizvodnih pogona, skladišta, servisa i sl. Izvršeni su pripremni
radovi kao što su projekti za infrastrukturu te provedena
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
233
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
parcelacija zemljišta. Zona se već počela izgrađivati te se planira u
narednom razdoblju kompletno komunalno opremanje.
OPĆINA BIZOVAC - Općina Bizovac je započela postupak
formiranja zone za malo gospodarstvo u površini od 6,9 ha.
Izmjenama i dopunama PUMN-a Bizovac sajmište se
prenamjenjuje u zonu za izgradnju skladišta, servisa te malih
poduzetničkih kapaciteta. Planira se nastavak radova na pripremi
projektne dokumentacije za infrastrukturu te uređenje i
komunalno opremanje zone.
OPĆINA PODRAVSKA MOSLAVINA – Prostorne
mogućnosti za formiranje zone malog gospodarstva postoje u
Podravskoj Moslavini. Prostor namjenjen zoni je poljoprivredno
zemljište u privatnom vlasništvu, pa se u narednom razdoblju
planira riješiti vlasničke odnose i uređivati prostor prema
mogućnostima općine.
OPĆINA STRIZIVOJNA – Općina Strizivojna planira urediti
dvije zone: jednu za skladišno-servisne djelatnosti i jednu za male
proizvodne kapacitete. U tijeku je donošenje Izmjena i dopuna
Prostornog plana (bivše) općine Ðakovo kojim će se utvrditi
prostori za te namjene. Nakon toga će općina u narednom
razdoblju urediti i komunalno opremiti ove zone za izgradnju.
OPĆINA FERIČANCI – U općinskom središtu Feričanci
rezerviran je prostor za poslovnu zonu površine 5,2 ha. Zona je
opremljena telekomunikacijskom i plinoopskrbnom mrežom, te
cestom, a u toku su radovi na vodoopskrbi. Općina planira završiti
komunalno opremanje i zonu privesti namjeni.
OPĆINA VUKA – Općina Vuka planira izgraditi poslovnu zonu
površine 1.600 m2. Do sada su izrađeni idejni projekti te se u
narednom razdoblju očekuje formiranje i izgradnja (opremanje)
zone.
OPĆINA BILJE – Prostorno-planskom dokumentacijom je u
Bilju predviđen prostor za zonu malog poduzetništva. Međutim
nije uređena, a Općina Bilje planira izgraditi komunalnu
infrastrukturu.
OPĆINA ČEMINAC – Općina Čeminac je strategijom svog
razvitka planirala uređenje industrijsko-poslovne zone (zone za
malo gospodarstvo) površine 20,5 ha uz cestu Osijek-Beli
Manastir. Zonu je potrebno utvrditi Prostornim planom uređenja
općine Čeminac (građevinsko zemljište) koji Općina planira
izraditi i donijeti.
OPĆINA VIŠKOVCI – Općina Viškovci planira formirati
gospodarsku zonu na lokaciji bivše kudeljare. Izmjenama i
dopunama Prostornog plana (bivše) općine Ðakovo, koji se nalazi
u fazi donošenja, utvrdit će se područje gospodarske zone. Zona će
imati površinu 13,2 ha i bit će namjenjena izgradnji malih
industrijskih kapaciteta te ostalim poduzetničkim djelatnostima.
Buduća zona ima povoljan prometni položaj uz cestu KuševacViškovci i magistralnu pomoćnu željezničku prugu Beli Manastir-
234
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Osijek-Ðakovo-Strizivojna/Vrpolje. Također
preduvjeti za komunalno opremanje.
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
postoje
povoljni
OPĆINA SEMELJCI – Privatni poduzetnik će u naselju Kešinci
formirati gospodarski kompleks uz cestu Ðakovo-Vinkovci veličine
7,0 ha za izgradnju Centra za dehidraciju voća, povrća, ljekovitog
bilja i proizvodnju krmnih smjesa. Zona će se kao građevinsko
područje utvrditi Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše)
općine Ðakovo, koje se nalaze u fazi donošenja.
GRAD ÐAKOVO – U naselju Široko Polje privatni poduzetnik
planira izgraditi poslovno-servisni centar za pružanje usluga.
Centar će biti veličine 4,0 ha i utvrdit će se kao građevinsko
zemljište Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše) općine
Ðakovo, čije donošenje je u toku.
OPĆINA DONJA MOTIČINA – U općinskom središtu Donjoj
Motičini se planira formirati i izgraditi poslovna zona uz cestu
Našice-Osijek-Donja Motičina veličine 5,0 ha. Odabrana lokacija
ima povoljne mogućnosti komunalnog opremanja i dobar prometni
položaj.
Zona će se utvrditi kao građevinsko zemljište Izmjenama i
dopunama Prostornog plana (bivše) općine Našice koji je u
završnoj proceduri donošenja.
OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI – Općina Kneževi Vinogradi
u općinskom središtu ima rezerviran prostor za formiranje
gospodarske zone. Zona ima površinu 21,0 ha i nalazi se uz cestu
Grabovac-Kneževi Vinogradi. Lokacija ima povoljni prometni
položaj i dobru mogućnost komunalnog opremanja.
GRAD DONJI MIHOLJAC – U Donjem Miholjcu je GUP-om
grada utvrđena "Zona proizvodnih djelatnosti". Zona je površine
cca 114 ha. U postupku komasacije riješeni su imovinsko-pravni
odnosi, a djelomično je izgrađena komunalna infrastruktura. Do
sada je realizirano oko 30% zone.
Pored ove, planira se realizacija "Poslovne zone" veličine
cca 6,0 ha. Zemljište je u vlasništvu Grada i potpuno komunalno
opremljeno.
OPĆINA VILJEVO – Planom uređenja naselja Viljevo utvrđena
je "Poslovno-proizvodna zona" površine cc 8,0 ha. Zona je
smještena u sjevernom dijelu naselja, a južno od državne ceste.
Slatina-D.Miholjac. Zona je opremljena elektirčnom energijom,
plinskom i telefonskom mrežom. Za pristup zoni izgrađen je
asfaltni kolnik. Do sada je u zoni smješten LIMEX-VILJEVO s
programom sklapanja bicikla i autoprijevoznik ŠKARIĆ TRANS.
Navedene poslovne zone su očiti pokazatelj napora i težnji da se jedinice lokalne samouprave kao
nositelji gospodarskog razvitka za svoja područja aktivno uključe u tržišno gospodarstvo. Pri tome se
očekuje značajno zapošljavanje stanovništva. Bit će postignut određeni stupanj disperzije gospodarskih
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
235
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
sadržaja na području Županije i u prostore gdje do sada nisu bili stvoreni prostorni uvjeti za razvoj
drugih djelatnosti osim poljoprivrede.
Dugogodišnja poljoprivredna orijentacija Županije želi se nadograditi prerađivačkim kapacitetima pa
su HGK – Županijska komora Osijek – Ured za gospodarstvo Županije sačinili ponudu razvojnih
projekata za potencijalne strane ulagače i investicijskih projekata za obiteljska gospodarstva i malo
poduzetništvo (program poticaja).
PREGLED RAZVOJNIH PROGRAMA
Tablica br. 110.
REDNI
BROJ
1.
OPIS PROJEKTA
Farma muznih krava 200 kom
2.
Farme muznih krava 15.000 kom
3.
4.
5.
6.
7.
Svinjogojske farme 20.000 kom
Farma mlječnih krava
Svinjogojska farma
Klaonica papkara i prerada mesa
Tvornica za dehidraciju povrća, voća i
krmnim smjesa
Tvornica za proizvodnju kukuruznog
škroba
Industrijski objekt za utilizaciju
Zatvoreno
skladište,
Kamionski
terminal, lučka dizalica ("Tranzit")
Ekološka poljoprivreda (ratarstvo,
stočarstvo)
Tvornica za preradu pivarskog slada
Tvornica za preradu korjenastog
povrća, ljekovitog bilja i krmnih smjesa
Tvornica za preradu i duboko
smrzavanje povrća
Gradska kafilerija
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
BROJ
ZAPOSLENIH
obiteljsko
390
20
7
7
LOKACIJA
Naselje Novi Bolman
Orlovnjak, M. Branjevina, Dalj, Klisa, Josipin Dvor,
Ovčara, Hrastovac, Bara, Marijanci, Šljivoševci,
Magadenovac,
Malinovac,
Krnjak,
Kapelna,
Moslavina
11 obiteljskih gospodarstava u Podunavlju
Područje Županije
Područje Županije
Gospodarska zona Harkanovci
15
Slobodna zona Osijek
15
Slobodna zona Osijek
Područje Županije
Osijek
26 obiteljskih
gospodarstava
20
Područje općine Bilje
Slobodna zona Osijek
176
Slobodna zona Osijek
211
50
Slobodna zona Osijek
Područje općine Viljevo
Prostornim planom Županije potiče se disperzija gospodarskih sadržaja u razvojna središta, osobito
područna i lokalna.
3.4.1.2. Eksploatacija mineralnih sirovina
Postojeća eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na istražna područja i utvrđene ekonomski
isplative rezerve.
Prirodni resursi su ograničeni i konačni tako da pored kontinuirane eksploatacije postoji i
permanentno istraživanje cijelog područja Županije u cilju iznalaženja novih količina sirovina. Prema
trenutnim saznanjima koja su evidentirana pri Županijskim uredima istražena polja su definirana u
eksploataciji dravskog pijeska (registriran je cjelokupan tok rijeke Drave), kvarcnog pijeska (Duboki
Dol) u eksploataciji tehničkog kamena (Torine i Oštra Glava) i opekarske gline (Grabovac). Postoji
nekoliko lokacija na kojima je vršena eksploatacija opekarske gline ali nema podataka o trenutnom
statusu takvih polja. Riječ je o ciglanama Beli Manastir, Kneževi Vinogradi, Radikovci i Dalj.
3.4.1.3.Turizam
Dosadašnji razvitak turizma na području Osječko-baranjske županije bio je skromnih razmjera. Takvi
trendovi turističkog razvoja, međutim, karakteristični su za gotovo sva kontinentalna turistička
područja, kako je i područje Osječko-baranjske županije. Međutim, polazeći od Strategije razvoja
hrvatskog turizma, koja ističe potrebu aktiviranja svih turističkih potencijala u Državi, zalažući se za
ravnomjerniji turistički razvitak svih područja, u odnosu na dosadašnji primat primorskog
236
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
(jadranskog) turizma, tim se smjernicama određuju polazne osnove za aktiviranje ukupnog turističkog
prostora Države, pa tako i turističkog područja Osječko-baranjske županije.
Vrednovanje ukupnog prostora Države kao važnog turističkog potencijala, bogatstvo i relativna
očuvanost turističkih resursa, te njegovanje regionalnih osobitosti turističkih prostora, kao i
uvažavanje i jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvitkom, osnove su za planirani
razvitak turizma na kontinentalnim područjima Države, pa stoga i Osječko-baranjske županije.
Ukupan prostor Osječko-baranjske županije je vrlo vrijedan turistički resurs, koji do sada nije bio
adekvatno turistički valoriziran, tako da su njegovi potencijali mnogo veći i raznovrsniji ali i veoma
dobro očuvani.
Temeljne prirodne resurse koji su i turistički potencijali čine: bogatstvo voda (vodotoci, akumulacije,
ribnjaci, jezera, bare, rukavci), termalni izvori, šume i šumska područja s bogatstvom i relativnom
očuvanosti ekološkog sustava biljnih zajednica, bogatstvo i raznolikost životinjskog svijeta, divljači,
zaštićena područja prirode, vrijedni ruralni prostor, kao i bogatstvo kulturno-povijesne i graditeljske
baštine. Sve su to potencijali na kojima se bazirao i dosadašnji turistički razvitak, ali su oni i odrednice
i temelji budućeg turističkog razvoja ovog područja.
Područja pod posebnim režimima zaštite, kao i druga zaštićena područja prirode, postaju specifični
turistički potencijali, čijom se adekvatnom valorizacijom, ali i uz određena ograničenja, stvaraju
mogućnosti za razvitak znanstvenih, edukativnih i ekoloških programa u turizmu.
Bogatstvo voda, šuma, termalnih izvora, resursi su koji pružaju mogućnosti za razvitak izletničkog,
rekreacijskog, lovnog, ribolovnog, zdravstveno-preventivnog i lječilišnog turizma, ali su i osnova za
razvitak stacionarnog turizma.
Poljoprivredno područje i brojna naselja u tom okruženju, sa svim svojim tradicijskim i drugim
obilježjima pružaju mogućnost za razvitak ruralnog turizma na ovom području, sa svim njegovim
specifičnostima.
Povezivanje turizma i poljoprivrede kroz razvitak ekopoljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane,
aktiviranje tradicijskih elemenata ruralnih sredina u turističku ponudu, kao što je aktiviranje uzgoja
konja (lipicanaca) na širem prostoru Županije, povezivanje vinorodnih područja, preko vinskih cesta,
obnavljanje tradicijske baštine (graditeljske, etnološke, folklorne), elementi su za šire poimanje pojma i
razvitka ruralnog turizma.
Povezivanje i jača sprega kulturne i turističke politike, kao odrednice Strategije hrvatskog turizma,
rezultirat će uključivanjem kulturno-povijesnih sadržaja i elemenata graditeljske baštine u turizam, što
pruža mogućnosti za aktiviranje brojnih dvoraca i perivoja, sakralnih i drugih sadržaja kulturnopovijesne baštine i njenu turističku valorizaciju, a sve u cilju izgradnje novog identiteta turizma.
U tom smislu, značajni potencijal su već poznate manifestacije u službi turizma, ali i oblici vjerskog
turizma, kao još jedan segment u turističkom razvoju. Aktiviranjem ovih potencijala prostora, stvaraju
se preduvjeti za razvitak turizma gradova, kao najkompleksnijih turističkih središta (prvenstveno
Osijeka kao županijskog središta, te gradova i općinskih središta).
Sadašnji i budući infrastrukturni koridori, granični položaj Županije, omeđenost rijekama, omogućit će
stvaranje uvjeta, za značajnije tranzitne, poslovne i izletničke turističke tokove.
Strategijom hrvatskog turizma izražena je potreba izrade strateških marketing planova na razini
Države, turističkih regija kao i generalnih planova do razine turističke destinacije. Međutim, takvi
planovi nisu do sada izrađeni, niti za područje kontinentalnog turističkog prostora Države, a niti za
područje Županije.
Stoga, bez prethodnog istraživanja i detaljno provedene valorizacije turističkih potencijala prostora,
kao i njihovog objektiviziranog vrednovanja, u planiranje budućih razvojnih tokova turizma, krenulo
se od već pobrojanih potencijala i resursa ovog prostora, koji će kroz Prostorni plan Županije, te
prostorne planove gradova i općina biti baza za valorizaciju posebnosti svakog turističkog prostora, na
temelju kojih će se i predložiti njihova buduća namjena.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
237
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije, planirani razvitak turizma, temelji se na vrednovanju
turističkih resursa kroz njihovu specifičnost i osobitost.
Na temelju postavljenih kriterija, izvršena je valorizacija za potrebe Plana, na osnovu koje su izdvojeni
određeni prostori i zone koji će biti planirani za turističku namjenu, kao njihovu osnovnu namjenu.
Kriteriji koji su korišteni za valorizaciju turističkih resursa i lokaliteta za potrebe Prostornog plana su
sljedeći:
1.
2.
3.
4.
5.
Kvaliteta turističkog prostora – temeljnog prirodnog resursa:
a)
zaštićena područja (kategorija zaštite),
b)
vodena površina (ribolov, rekreacija),
c)
šume (lov, rekreacija),
d)
vinogradarska područja (vinski podrumi),
e)
prostori za izlete, kampiranje, boravak u prirodi.
Postojeći turističko-ugostiteljski sadržaji:
a)
smještajni kapacitet (hotel, motel, pansion, ostalo),
b)
ugostiteljski kapacitet (restoran, ostalo),
c)
rekreacijski sadržaji (bazen, uređeno kupalište, trim-staze, biciklističke staze, športski tereni),
d)
kulturno-povijesni sadržaji (dvorac, crkva, muzej, arh. nalazište, utvrda, spomen-obilježje).
Specifični sadržaji u službi turizma:
a)
manifestacije (folklorne, športske, likovne, gastronomske),
b)
ergele,
c)
vinski podrumi,
d)
vjerski sadržaji (hodočašća),
e)
ruralni elementi (graditeljstvo, način života, izgled naselja, stari zanati),
f)
ekološki programi (znanstveni, promatranja ptica, edukativni sadržaji, proizvodnja zdrave
hrane).
Prometna dostupnost:
a)
cestovna,
b)
željeznička,
c)
riječna,
d)
aerodrom,
e)
blizina emitivnih centara,
f)
granični prijelazi.
Planirani sadržaji:
a)
postoje planovi razvoja,
b)
ne postoje planovi razvoja,
c)
planirani smještajni kapaciteti,
238
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
d)
planirani ugostiteljski kapaciteti,
e)
planirani rekreacijski sadržaji,
f)
ostali planirani sadržaji.
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
Na temelju tako postavljenih kriterija, mogu se vrednovanjem odrediti područja i lokaliteti
županijskog i lokalnog značaja (gradskog, općinskog).
Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, na kartografskom prikazu –
Područja osnovnih oblika turističke ponude, prostor Osječko-baranjske županije označen je kao
kontinentski turistički prostor, u kojem su planirana područja Kopačkog rita i Bizovačkih toplica, te
turističkih mjesta: Osijek (regionalnog značenja), Donjeg Miholjca, Valpova i Ðakova (subregionalnog
značenja).
Prema navedenim kriterijima i planovima razvoja pojedinih nositelja razvoja turističkih aktivnosti ili
jedinica lokalne samouprave, kao i uvažavanja dosadašnjih trendova, za budući razvoj planiraju se
sljedeća područja turističkih zona i lokaliteta: Kopački rit, Bizovačke Toplice, Bilje i rubna područja
Parka prirode, Zeleni otok-Batina, ergela Ivandvor, jezero Lapovac II, potez Aljmaš-Erdut, jezero
Borovik, Veliki ribnjak i Podpanj, rekreacijsko područje Drava i Športsko-rekreacijski centar Kneževi
Vinogradi.
Planirani razvoj turizma na ovim prostorima, s aspekta korištenja i namjene prostora i planiranih
sadržaja biti će vezani za sljedeće prostore i zone:
-
Kompleks Posebnog zoološkog rezervata i Parka prirode KOPAČKI RIT čiji turistički razvitak će
biti definiran izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja i Management plana za
Kopački rit.
Do izrade i donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja, ovo područje s obzirom na
visoku kategoriju zaštite, biti će dostupno za kontrolirane i ograničene posjete i kretanja unutar
rezervata, u cilju znanstvenih, edukativnih, ekoloških programa, promatranja ptica, te ostalih
predstavnika autohtone flore i faune temeljnog fenomena.
-
Kao planirani turistički lokalitet od važnosti za Državu je Prijemni punkt "Mali Sakadaš", na ulazu
u Park prirode Kopački rit, koji će imati sve potrebne sadržaje za prihvat posjeta i organizaciju
obilazaka rezervata (prodaja ulaznica i opreme, informacije, multimedijski prostor za projekcije,
ugostiteljski i parkirališni prostor).
-
Rubne zone kompleksa Kopačkog rita, na području Bilja, te ostalih rubnih naselja: Kopačevo, Lug,
Vardarac su buduća područja turističko-ugostiteljske ponude, kao i izletničko-rekreacijskih i
športskih sadržaja. U tom smislu je i program povezivanja ovog prostora u mrežu europskih
biciklističkih staza (od Beremenda-Mađarska-krunom dravskog nasipa prema Bilju, te dunavskim
nasipom kroz Park prirode sve do Batine, te dalje nasipom do mađarske granice), kao i
povezivanje ovog prostora na mikroplanu (Osijek-Bilje, do rekreacijskog centra CINOTA, te dalje
dionicama Bilje-Kopačevo-Sakadaš-Podunavlje-Kozjak-Tikveš-Zlatna Greda-Zmajevac). Planirana
izgradnja rekreacijskog centra Cinota uz Biljsko jezero predviđa etapni razvoj ovog centra kroz
izgradnju panonskog, sojeničkog naselja, športskih terena (košarka, odbojka na pijesku, mali
nogomet, tenis, staze za jahanje itd.), kao i obnova restorana Čingi-lingi-čarda. Planirane aktivnosti
na razvoju ruralnog turizma, kroz smještaj u kućama tradicijskog graditeljstva i razvitak
agroturizma i ekopoljoprivrede (općina Bilje), te uključivanje kulturno-povijesne i graditeljske
baštine u turizam: dvorac u Bilju, dvorci u Tikvešu – kao centar rezidencijalnog turizma (turizam,
staze za jahanje, tereni za golf igrališta) te mogućeg znanstveno-nastavnog središta za lovstvo,
zoološki muzej Kopačevo, etnografske radionice starih zanata – općina Bilje, etnografska muzejska
zbirka u Lugu, obogatit će turističku ponudu kompletnog područja Baranje.
-
Zdravstveno-lječilišni i turističko-rekreacijski kompleks BIZOVAČKE TOPLICE s hotelskougostiteljskim sadržajima, te bazenskim kompleksom, športskim sadržajima i atrakcijama na vodi,
sadržajima za razvitak kongresnog turizma, te razvitak dijagnostičko-terapeutskog centra za
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
239
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
preventivu i postrehabilitaciju invalida, s mogućnošću razvitka ruralnog turizma, kroz
uključivanje domaćinstava i obiteljskih gospodarstava.
U tom pravcu je predviđena izgradnja pješačko-biciklističke staze u cilju povezivanja naselja
Bizovac s kompleksom Toplica. Uz planiranu stazu bili bi izgrađeni i dopunski športskorekreacijski i uslužni sadržaji: (športski tereni, paviljon, dječje igralište, kiosci, vidikovac, park,
trim staze, vodena površina sa šetnicom, streljana i lovački sadržaji, odmorišta).
Izgradnjom staze u dužini cca 600 m poboljšala bi se komunikacija i pješačka dostupnost od
naselja (prepreka željeznička pruga), do kompleksa Toplica i Centra za rehabilitaciju. Time bi se
omogućio brži razvitak ruralnog turizma, te povezivanja i uključivanja kulturno-povijesnih
sadržaja Bizovca (ljetnikovac, crkva) u turizam Toplica.
-
Turistički kompleks IVANDVOR-Ðakovo – područje uz postojeću ergelu lipicanaca, gdje se
planira radno-rekreacijsko turistička zona (zatvorena jahaonica, prostor za konje i prodavaonica
opreme za konje, smještajno-ugostiteljski kapacitet, prostor za gledalište), te zona od 520 ha, gdje
bi se formirao jahački centar s hotelom i bazenom, golf i tenis igralištima, te botaničkim vrtom.
-
Športsko-rekreacijski centar jezero LAPOVAC II – Našice koji bi se, osim osnovne namjene jezera,
kao vodoprivrednog objekta, koristio i za veslačke regate, kupanje i ribolov uz izgradnju
ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta (motel, restoran, planinarski dom, ribički klub, vidikovac),
športskih sadržaja (tenis tereni, mali nogomet, rukomet, odbojka na pijesku) te uređenje plaže,
sunčališta i ribičke staze.
-
Izletničko-vikend i ribolovno područje ZELENI OTOK – Batina, na Dunavu, gdje uz postojeće (ali
ratom devastirane) vikendice, te ugostiteljske i rekreacijske sadržaje, treba uz obnovu postojećih
sadržaja, kvalitetnim dopunama športsko-rekreacijskih sadržaja, te kulturno-povijesnih sadržaja
(spomenik i spomen-područje Batinske bitke), povratiti značaj izletničkog, ali i tranzitnog punkta,
kroz mogućnost razvijanja riječnog turističkog prometa Dunavom.
-
Izletničko-vikend, ribolovno-rekreacijsko područje od ušća Drave u Dunav, potez Aljmaš-ErdutDalj, kojemu je potrebno obnovom kapaciteta od prije rata, vratiti značenje izletničkog i
ribolovnog područja.
Razvijanjem i aktiviranjem vinorodnih područja toga kraja, kroz otvaranje tzv. vinskih cesta, treba
razvijati ovu specifičnost ruralnog turizma. Razvoj vjerskog turizma, kroz tradicionalno godišnje
hodoščašće u Aljmaš, još je jedna u nizu specifičnosti ovog turističkog potencijala.
-
Turističko-rekreacijski kompleks jezera BOROVIK koji bi se razvijao etapno, na površini od 573 ha.
Jezero bi, osim, kao vodoprivredni objekt, imao i druge namjene, te mogućnosti za razvitak
športova na vodi (skijanja, veslanja, jedrenja), što se namjerava i izgradnjom jaht centra, te marina,
bazena, golf igrališta i tenis igrališta u okolini, kao i uređenjem okolnih terena za skijanje. U II fazi
bi se za tu namjenu izgradili smještajni kapaciteti. Osim jezera Borovik, na području zapadne i
jugozapadne Ðakovštine, na prostoru vrlo vrijednih prirodnih osobina (od blagog brežuljkastog
reljefa, bogatstva šuma i šumskih područja, guste mreže tekućica-gorskih rječica, potoka, te
planiranih, brojnih, manjih akumulacija), ali i očuvanog ekosustava, postoje velike mogućnosti za
turistički razvitak, ali uz prethodnu stručnu i detaljnu turističku valorizaciju resursa ovog
područja.
-
Područje velikog RIBNJAKA kod Donjeg Miholjca, te područja "PODPANJ" zaštićeni posebni
zoološki (ornitološki) rezervat, kojeg čine dvije bare, nekadašnje ribnjačarske table, smještene na
zapadnom završetku ribnjaka Donji Miholjac. Ukupna površina Podpanja s okolnim terenom
iznosi 65,5 ha. Ovo područje, zajedno s ribnjacima predstavlja vrlo važan močvarni lokalitet i prvu
značajniju postaju za ptice selice, nakon mađarske ravnice. U Podpanju je zabilježeno 106 vrsta
gnjezdarica (podaci Z. Tomića), a njegova vrijednost je posebno izražena na razini Države, jer se
ovdje gnijezdi veći broj vrsta, koje su inače rijetke gnjezdarice u Hrvatskoj, Zavod za ornitologiju
HAZU je ocijenio i međunarodni značaj ovog područja za gniježdenje, selidbu i zimovanje ptica. O
međunarodnom značaju ovog prostora govori i uvrštavanje područja Podpanj u sklopu Ribnjaka
Donji Miholjac od strane Međunarodne organizacije za zaštitu ptica, na listu Ornitološki značajnih
240
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
područja u Europi. Radi izražene nacionalne i međunarodne važnosti Podpanja, kao ornitološke
prstenovačke postaje izvršena je njegova zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode, a potrebno je
donijeti program mjera zaštite i načina gospodarenja rezervatom. Područje velikog ribnjaka
planira se kao sjedište znanstveno-nastavnog središta za ribarstvo, a u cilju proširenja
intenzivnijeg razvijanja ribolovnog turizma, planira se organizirani uzgoj žaba i puževa što
podrazumijeva uključenje u gastronomsku ponudu područja, kao i uzgoj vodenih ptica (divlje
patke i guske), u cilju proširenja ponude lovno-ribolovnog turizma.
-
Rekreacijsko područje "Drava", kao kontinuirani pojas na lijevoj i desnoj obali Drave, od ušća rijeke
Karašice, do zimske luke u Osijeku. Ovo područje pripada administrativno područjima tri jedinice
lokalne samouprave (Gradu Osijeku, Općinama Petrijevci i Darda). Kako rijeka Drava svojim
prirodnim obilježjima (slikovitim, šumom obraslim obalama, pješčanim plažama i sprudovima,
bogatstva ribom) predstavlja prirodni rekreacijski potencijal za područja kroz koja prolazi, tako su
na ovim prostorima već izgrađeni pojedini športski i rekreacijski lokaliteti (kuće za odmor na ušću
Karašice, kupalište Pampas, Konjički klub s hipodromom i strelište "Pampas"), koji su zbog
administrativne podijeljenosti ostali međusobno nepovezani. Zbog toga je i predloženo definiranje
ovog prostora kao jedinstvenog rekreacijskog područja. U cilju sagledavanja ukupnih potencijala
ovog područja te stručne i detaljne valorizacije prostora, kao i rješavanja problema teritorijalne
podijeljenosti, planirana je izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja. Izradom i
donošenjem ovog Plana omogućit će se valorizacija i zaštita prirodnih potencijala ovog područja,
kao i planski usmjeriti uređenje ovog rekreacijskog prostora.
-
Športsko-rekreacijski centar Kneževi Vinogradi uz postojeće, a nakon rata obnovljene, športskorekreacijske objekte i sadržaje (bazeni i športski tereni), ugostiteljske (restorani) i ostale prateće
sadržaje, te uz planirane športsko-rekreacijske sadržaje (tenis igrališta, boćalište, trim staze kao i
planirano uređenje prostora za jahanje, te uređenje ribnjaka i njegova valorizacija, dodatni su
sadržaji koji će upotpuniti ovaj prostor, te ga oblikovati kao izletnički, kupališni i rekreacijski
centar.
Osim prostora rekreacijskog centra, poznati vinski podrum u Kneževim Vinogradima, te
vinorodno okruženje (padine Baranjskog brda), te rubno područje Parka prirode Kopački rit,
dodatni su turistički potencijali ovog područja.
Osim navedenih pojedinačnih područja i zona značajnih za budući turistički razvitak Županije,
planiraju se i određeni oblici turizma od značaja za cjelokupan prostor Županije u koji se uključuju:
•
Programi kulturno-povijesnih lokaliteta i sadržaja na području cijele Županije s centralnim
sadržajima u Osijeku, te ostalim, gradskim i općinskim središtima. U tom kontekstu potrebno je
aktivirati i program uključivanja zaštićenih povijesno-graditeljskih cjelina i kompleksa u turističku
ponudu (osječka Tvrđa), dvoraca i perivoja (Donji Miholjac, Valpovo, Našice, Bilje, Darda,
Bizovac, Kneževo, Tikveš, Osijek), te sakralnih građevina (katedrala u Ðakovu i Osijeku).
•
Povezivanje vinorodnih područja i vinskih podruma na prostoru Županije kroz aktiviranje:
•
-
Erdutskog vinogorja (Erdut, Dalj, Aljmaš),
-
Baranjskog vinogorja (Kneževi Vinogradi, Popovac, Draž, Suza, Kotlina, Zmajevac),
-
Ðakovačkog vinogorja (Ðakovo, Trnava, Drenje, Levanjska Varoš, Satnica Ðakovačka, Gorjani,
Mandićevac),
-
Našičkog vinogorja (Našice, Feričanci, Podgorač).
Uključivanje područja na prostoru Županije na kojima se bave uzgojem konja i razvijanja
konjičkog športa, u rekreacijsko-turističku ponudu (ergela Ivandvor kao područje najduže
tradicije u uzgoju lipicanaca) i ujedno najveće i najznačajnije takvo područje. Međutim, javlja se i
privatna inicijativa za uzgojem lipicanaca na vlastitim obiteljskim posjedima-obiteljsko
gospodarstvo u Ivanovcu, nedaleko Osijeka (uzgoj i reprodukcija lipicanaca za izvoz, škola
jahanja
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
241
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
i športski programi, te ruralni turizam kroz usluge posjetiteljima, kao i proizvodnju ratarskih
kultura za potrebe uzgoja konja, ali i zdrave hrane za turističke posjete). Ovakva inicijativa javila
se i kroz poslovno-trgovinsko-rekreacijski objekt u Podgoraču, kroz povezivanje proizvodnostočarskog programa i poslovno-prodajnog centra (hipodrom, staja za konje s boksovima, koral i
manjež za rekreacijsko jahanje i prostor za konjičke skokove). U Petrijevcima, uz ergelu, kroz
program smještaja u domaćinstvu planira se razvoj ruralnog turizma. U okviru Konjičkog kluba u
Osijeku uključivanje konjičkog rekreacijskog jahanja u terapijske svrhe za djelomično paraliziranu
djecu i oboljele od atrofije mišića.
Planiranje konjičkih staza Bilje-Kopačevo-Vardarac-Podunavlje, doprinijet će uključivanju
konjičkog športa u rekreacijske aktivnosti, a značajno je i njegovo uključivanje u natjecateljske i
turističke manifestacije (Ðakovački vezovi).
•
Razvijanje lovnog turizma sa središtem u Tikvešu (Uprava županijskog centra za lovstvo), te
razvijanje šireg značenja lovnog turizma (osim ostrela divljači) kroz razvijanje fotosafarija, te
ugostiteljsku ponudu specijaliteta od divljači, ali i razvijanja obrta (na bazi kože, krzna, trofeja,
prepariranja životinja). Takav razvoj lovnog turizma moguć je uz racionalno gospodarenje
lovištima i fondom divljači, ali i uz poticanje uzgoja divljači za ove namjene. Na području Baranje
lovišta bi se na osnovu navedenog mogla podijeliti na:
-
lovišta u prirodi – otvorena lovišta – Darda, Bilje, Lug, Zmajevac, Popovac, Duboševica,
Topolje,
-
ograđena uzgajališta i lovišta visoke i niske divljači – Tikveš, Koha, Kozarac, Haljevo,
-
ograđena uzgajališta pernate divljači – fazanerija Darda.
Razvitak lovnog turizma na ovakav način moguć je i na ostalim lovištima u Županiji, a posebice
na 15 državnih lovišta i 6 uzgajališta divljači, na prostoru Županije. Poznato je lovište Mačkovac,
jugozapadno od Ðakova, s uređenim smještajem za lovce i lovni turizam.
•
Programi za poticanje razvitka ruralnog turizma kroz uključivanje obiteljskih gospodarstava kroz
stvaranje uvjeta za prihvat i boravak turista, te mogućnostima uključivanja u aktivnosti seoskih
gospodarstava, proizvodnju zdrave hrane (ekopoljoprivreda), te poticanje tradicijskih djelatnosti u
ruralnim područjima, kao i oživljavanje i obnovu tradicijskog graditeljstva takvih prostora.
Područja na kojima je već u manjoj mjeri razvijen ruralni turizam, ali i područja potencijalnih
mogućnosti su područje općine Bilje, te područje Bizovca, Ðakova, Aljmaša, Petrijevaca, i
Ivanovca.
•
Brojna područja uz prirodne ambijente, te ribolovna područja uz vodotoke i akumulacije, pogodna
su za izletničke i športsko-rekreacijske aktivnosti:
-
ušće Karašice u Dravu, poznato izletište i ribolovni dom,
-
područje Drave na lijevoj i desnoj obali, sve do ušća u Dunav,
-
područje Erdut-Aljmaš,
-
baranjska Karašica,
-
Topoljski Dunavac, izletničko i ribolovno područje,
-
Zeleni otok-Batina,
-
vikend naselje Puškaš,
-
stara Drava, Biljsko jezero, Cinota,
-
stara Drava-Bijelo Brdo, Sarvaš,
-
rukavac Drave kod Donjeg Miholjca, ribički turizam i foto-safari (ptice),
-
područje uz Dravu kod Podravskih Podgajaca,
242
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
-
jezera Borovik, Mlinac i Jošava na području Ðakovštine, uz kupališne i športsko-rekreacijske
sadržaje i športove na vodi, poznata športska ribolovna područja,
-
"Ribnjak 1905." nedaleko Jelisavca (na cesti Osijek-Našice), osim ribolovno područje, poznato
po bogatstvu i raznolikosti ptičjeg svijeta, te okolnom zanimljivom prirodnom ambijentu, u
čijoj okolini je dozvoljen i lov na pernatu, te nisku i visoku divljač. Mogući su pješački obilasci
ili obilasci područja čamcem i ribarskim vlakom,
-
obale Drave i Karašice, Stara Drava i Satnički ribnjak, vikend i izletničko područje, te ribolovna
područja,
-
jezero Fami-Rakitovica uz ribolov, mogućnost smještaja u bungalovima na vodi (seoski
turizam),
-
privatni ribnjak Blanje – ribolovni punkt i športsko-rekreacijsko područje,
-
Emaus – na Karašici, između Satnice i Petrijevaca – izletničko i rekreacijsko prirodno područje,
na površini od 18,17 ha, gdje najveću vrijednost prostora čini velika i razvedena vodena
površina od 7 ha, koja u okolišu hrastove šume daje cjelokupnom prostoru izgled nedirnute
prirode. U okviru kompleksa, uz ugostiteljske sadržaje, nalaze se prostori za izlete i rekreaciju,
te uređeno kupalište.
U planu je razvoj ovog lokaliteta u duhovno-rekreacijski centar s brojnim sadržajima (duhovni
centar, dom za stare i nemoćne, športski tereni i dječja igrališta).
-
Ladimirevci – izletničko-rekreacijski i tenis centar S.I.G.A.L (15 tenis terena, mali nogomet,
košarka, dječje igralište, uređena fontana i šetnice),
-
Rekreacijska šuma ZOKOVICA, i brojna druga područja.
Značajna rekreacijska područja predstavljaju i područja postojeće vikend izgradnje, a to su najčešće
područja vezana za blago povišene terene na prostoru Županije, koji su pogodni za uzgoj vinograda i
voćnjaka, a oko kojih se i razvila vikend izgradnja (Baranjsko brdo, Erdutsko brdo, Dalj-planina,
Budrovačko brdo, Tavanac itd.) ili područja uz vodotoke (Karašica, Zeleni otok, Aljmaš-Erdut).
Prostor Osječko-baranjske županije je po svom geoprometnom položaju u povoljnom položaju u
odnosu na svoje okruženje. Intenziviranje postojećih prometnih koridora i granični položaj Županije
omogućilo bi i jačanje tranzitnog turizma. Međutim, planirani prometni koridor TEM-a (Trans
europske magistrale Budimpešta-Ploče), koji će prolaziti područjem Županije, u budućnosti će
zasigurno intenzivirati tranzitni turizam međunarodnog značaja. Mogućnosti značajnije prometne i
turističke valorizacije ovog prostora ogledaju se kroz omeđenost prostora rijekom Dunavom i Dravom,
koje su plovne rijeke, ali na kojima riječni promet nije u značajnijoj mjeri razvijen. Razvijanje riječnog
turističkog prometa veliki je potencijal, ovog područja, razvoj kojega bi učinio ovaj prostor još
dostupnijim i toj kategoriji turista (kako individualnih, tako i organiziranih posjeta) i obogatio bi
turističku ponudu još jednim sadržajem specifičnim za ovo područje (nautički turizam na rijekama).
Ocjenjuje se da bi se značajniji efekti u turističkom razvoju postigli povezivanjem pojedinih lokaliteta u
jedinstvenu turističku ponudu pojedinih područja. U tom smislu značajno bi bilo i povezivanje
kontinentalnog i Jadranskog turizma, preko uspostave "zračnog mosta" (aerodrom Osijek i Klisa), čime
bi se turistima koji borave na jadranskoj obali, omogućio posjet i kontinentalnom području u obliku
posjete ili obilaska nekog od naših specifičnih, kontinentalnih turističkih resursa (Kopački rit i druga
ornitološka područja – fotosafari, mogućnost lova, obilazak vinskih podruma, upoznavanje ruralnog
prostora, obilazak kulturno-povijesne i graditeljske baštine, obilazak i programi jahačkog rekreacijskog
športa).
3.4.2. Društvene djelatnosti
Postojeći sustav društvenih djelatnosti na razini Županije dobro pokriva teritorij i razmještaj
stanovništva i naselja, što predstavlja solidnu osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
243
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Razvitak društvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmještaj korisnika u cilju podizanja kvalitete
života. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja ovim Planom utvrđena je minimalna
zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja (tablica). Svako naselje u
ovisnosti od potreba i mogućnosti može razvijati i dodatne sadržaje iz skupine središnjih funkcija.
Mreže i prostore za razvitak društvenih djelatnosti potrebno je oblikovati u sklopu planova užeg
područja (PPUO/G, GUP, DPU).
244
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
3.5.
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Korištenje, uređenje i zaštita prostora se u Prostornom planu definiraju u kartografskim prikazima i
Odredbama za provođenje.
Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska regulativa
kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i mjere utvrđene u
Strategiji prostornog uređenja i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, te ciljevi
prostornog uređenja utvrđeni Prostornim planom.
3.4.2. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje
prostora za smještaj djelatnosti
U Prostornom planu načelno je razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno osnovnim
namjenama. Detaljnija razgraničenja prostora (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume,
vode, infrastrukturni koridori i dr.), utvrdit će se u prostornim planovima užih područja, na temelju
odredaba Prostornog plana, a prema podacima nadležnih ustanova, šumskogospodarskoj i
vodnogospodarskoj osnovi Republike Hrvatske, studija i projekata te druge dokumentacije.
U skladu s "Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku", utvrđene su
građevine na području Županije koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene građevine od
značaja za Županiju. Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti
određivanja prostora na sljedeći način:
-
za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim
propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno proširenje,
-
za planirane građevine širinom koridora koji je potrebno osigurati u prostornim planovima užih
područja, te uvjetima korištenja utvrđenih koridora.
Za športsko-rekreacijske i turističko-rekreacijske sadržaje Državnog i županijskog značaja, prostor se
osigurava u planovima užih područja utvrđivanjem građevinskog područja temeljenog na
programima razvoja i idejnim urbanističkim rješenjima.
Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih zgrada u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih ratarskih
pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih
gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Pri tome
se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se
izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u
izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog
područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja
utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane
poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za
intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog
područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije.
Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u
građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće
komunalne infrastrukture.
Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog
područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih
gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
245
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se u PPUO/G ocijeni
mogućnost legalizacije.
Izgradnja turističkih, športskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su
Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina
kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih
sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog
turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se organizira u
sklopu planova užih područja.
3.4.3. Uvjeti za utvr điva nje i k or ištenje
g r a đevinsk og p od r učja
U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog zemljišta od prenamjene
ograničava se širenje građevinskih područja naselja. Također se zabranjuje širenje građevinskih
područja naselja uz državne i županijske ceste, te spajanje naselja odnosno smanjivanje razmaka
između naselja na manje od 500 m. Time se osiguravaju koridori za eventualne buduće potrebe razvoja
infrastrukture i funkcioniranje postojećih cestovnih prometnica.
U PPUO/G potrebno je izvršiti detaljnu analizu postojeće izgrađenosti prostora u naseljima.
U planiranju građevinskih područja naselja preporučuje se smanjivanje površina planiranih za razvoj
naselja. Dozvoljena je izmjena građevinskih područja, ali se zabranjuje povećati ukupnu površinu za
više od 25% od zbroja izgrađene površine i površine namjenjene za razvoj naselja.
Izuzetno, u cilju poticanja gospodarskog i urbanog razvitka područnih i lokalnih središta, omogućava
se i u takvim slučajevima povećanje građevinskog područja ali isključivo s ciljem formiranja
gospodarskih, turističko-rekreacijskih i športsko-rekreacijskih zona.
Prosječna veličina građevinskog područja naselja gradskih obilježja iznosit će 434,33 m2/st., odnosno
bez grada Osijeka 633,05 m²/st., a ostalih naselja 1.026,42 m2/st. U izradi PPUO/G obvezno je
utvrđivanje izgrađenog dijela građevinskog područja te usklađivanje površine građevinskog područja
sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ.
U cilju racionalnog korištenja građevinskog područja potrebno je planiranjem prostora povećati
gustoću stanovništva. Zato se u postupku utvrđivanja građevinskih područja predlaže povećati
gustoću stanovništva u gradskim naseljima (izvan Osijeka) od postojećih 12,27 st/ha do 30 st/ha
(minimum 15,80 st/ha), a u ostalim naseljima od postojećih 6,65 st/ha do 15 st/ha (minimum 9,74
st/ha), dok se gustoća stanovništva u gradu Osijeku očekuje zadržati u postojećoj veličini
S obzirom da u gotovo svim naseljima postoje neizgrađena, komunalno neopremljena područja do
kojih često nije rješen odgovarajući pristup, u PPUO/G mora se onemogućiti izgradnja na takvim
područjima dok se ne riješi javni pristup u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina
komunalne opremljenosti, a izgradnju na neizgrađenim područjima potrebno je u pravilu provoditi na
temelju UPU-a i DPU-a.
Utvrđivanje novih građevinskih područja za naselja sekundarnog stanovanja (kuće za odmor) se
ograničava i omogućava isključivo u okviru turističko-rekreacijskih područja koja uključuju izgradnju
i drugih turističko-rekreacijskih sadržaja, te za postojeća naselja izvan građevinskog područja za koja
je u PPUO/G potrebno ocijeniti mogućnost legalizacije. Preporučuje se smanjivanje građevinskih
područja naselja sekundarnog stanovanja, osobito na područjima vrijednog krajobraza.
Veličina građevinskih područja proizvodnih zona izvan naselja ograničava se normativom od 35,0
m2/st., građevinskog područja gospodarske zone. Normativ je utvrđen na temelju procjene prosječnog
246
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
broja zaposlenih u proizvodnim djelatnostima u ukupnom broju stanovnika, prosječne veličine parcele
za sadržaje malog poduzetništva i prosječnog broja zaposlenih na jednoj parceli. Veće površine
dozvoljene su samo na temelju konkretnih gospodarskih programa. Ovo ograničenje utvrđeno je s
ciljem zaštite poljoprivrednog zemljišta od prenamjene za potrebe nerealno velikih proizvodnih zona
koje se utvrđuju bez uporišta u konkretnim gospodarskim programima.
3.4.4. Uvjeti kori tenja, uređenja i za štite šuma
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa
Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo potrajnosti
gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog zemljišta tako da se u
šumi održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti maksimalnu
proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i iskorištavanje šuma i
šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.
Površine šumskog zemljišta (neobraslo proizvodno) kojih ima 8.504 ha treba pošumiti tamo gdje
zadovoljavaju stanišni uvjeti. Pošumljavanje, odnosno prenamjena zemljišta u šumska, poželjno je na
sljedećim površinama: vodocrpilišne zone, koridori brzih cesta i autocesta, poljoprivredno zemljište
niske bonitetne klase, predjeli uz vodotoke i sl.
Šume uz rijeku Dravu i Dunav trebaju se rajonizirati, odnosno na području gdje nema gospodarske
opravdanosti intenzivnog uzgoja plantaža i kultura topole i vrba treba održavati prirodnu šumu.
Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na građevine u
funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice).
Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama.
U pogledu zaštite Zakona o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom dužne
poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina.
Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje stanja
šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa da promjene razine podzemne
vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u
privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za
okolne privatne šume.
3.4.5. Uvjeti kori tenja, uređenja i za štite
poljoprivrednog zemljišta
Prostornim planom Osječko-baranjske županije ističe se potreba racionalnog gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane
prenamjene. Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih područja moguće je u slučajevima,
kada to nalažu provjereni gospodarski i demografski razlozi. Širenje naselja duž prometnica, kao i
spajanje naselja nije prihvatljivo.
Građevine, koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, moraju se locirati i koristiti na način da
ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju. Uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta građevina izvan
građevinskog područja utvrdit će se prostornim planovima uređenja općina/gradova na temelju
opredjeljenja iz PPOBŽ.
U cilju sustavne zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta potrebno je uspostaviti sustav trajnog
motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stnaju tala i o procesima oštećenja i onečišćenja. U cilju
vrednovanja zaštite i optimalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, preporuča se izrada
Agroekološke osnove poljoprivrede Županije.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
247
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Prekategorizacija poljoprivrednih površina u višu bonitetnu kategoriju moguća je nakon procjene
opravdanosti i provedbe gospodarsko-ekoloških opravdanih mjera (melioracije, odvodnjavanje,
navodnjavanje i sl.)
Zapuštene i minirane poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni, a
površinske kopove sanirati.
3.4.6. Mjere zaštite prostora
3.5.5.1. Prirodna baština
a) Područja planirana za zaštitu prema
Zakonu o zaštiti prirode
Na području Osječko-baranjske županije postoje četiri ribnjaka koji zadovoljavaju uvjete za
proglašenje posebnim ornitološkim rezervatom. To su ribnjaci "Podunavlje", "1905.", "Donji Miholjac" i
"Grudnjak". Ovi su ribnjaci područja u kojima se gnjezde ili preko njih sele brojne hrvatske i europske
ptice močvarice.
Na području Osječko-baranjske županije jedini primjerak ostatka stepolike livade nalazi se na groblju
u Bilju. Na razini Županije pokrenut je postupak zaštite travnjačke površine na biljskom groblju kao
spomenika prirode.
U tijeku je postupak proglašavanja drvoreda javorolisnih platana u Osijeku (uz cestu Josipovac-Osijek,
uz cestu Čepin-Osijek i Ulicu Sv. Ane, uz Vukovarsku cestu) spomenikom parkovne arhitekture.
Za predložena područja za zaštitu u postupku propisanom posebnim zakonom provjerit će se
opravdanost prijedloga za zaštitu.
b) Područja zaštićena prema Zakonu o
zaštiti prirode
Mjere zaštite zaštićenih dijelova prirode utvrđene su posebnim zakonom.
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, Vladinom uredbom od 11. rujna 1977. godine osnovana je Javna
ustanova "Park prirode Kopčaki rit" koja u okviru svojih ovlaštenja obavlja djelatnost zaštite,
održavanje i promicanje zaštićenog dijela prirode. Ova ustanova upravlja i posebnim zoološkim
rezervatom (koji je u nadležnosti Županije) osnovanim unutar Parka prirode.
Prema Zakonu o prostornom uređenju za područja Parka prirode donosi se obvezno Prostorni plan
područja posebnih obilježja (PPPPO) kojim se utvrđuje zaštita, uređenje, unapređenje i korištenje
Parka prirode. Izrada plana predstoji kao obveza na državnoj razini, a donosi ga Sabor.
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode za sve zaštićene dijelove prirode u županijskoj nadležnosti
potrebno je propisati mjere zaštite, a za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na županijskoj razini
potrebno je osnovati javne ustanove.
c) Zaštita vrijednih dijelova prirode
izvan zaštićenih područja
Na području Osječko-baranjske županije predložena je zaštita vrijednih dijelova prirode izvan
zaštićenih područja:
•
Poplavne doline Dunava i Drave,
•
Aluvijalne hrastove šume (od Čađavice do Poganovaca),
•
Mješovite šume na Krndiji,
•
Aljmaška i Baranjska planina,
•
Šumski kompleks jugoistočno od Ðakova,
248
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
•
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
Šuma Haljevo i Kozaračka šuma.
Područje poplavne doline rijeke Dunava (uključujući Kopački rit) proteže se od hrvatsko-mađarske
granice nizvodno sve do Dalja, dok se područje poplavne doline rijeke Drave proteže uzvodno izvan
granica Županije. Danas samo manji dio ovog područja (Park prirode "Kopački rit", posebni
ornitološki rezervat "Podpanj") uživa zakonsku zaštitu.
Područje aluvijalnih hrastovih šuma (od Čađavice do Poganovaca) te područje mješovitih šuma na
Krndiji sadrže i mnoštvo očuvanih primjera tradicionalne poljoprivrede kao i pašnjake i livade.
Područja Aljmaške i Baranjske planine predstavljaju naslage lesa i lesu sličnih sedimenata tipičnih za
ovaj prostor te dijelom sadrže kultiviran krajobraz. Danas samo manji dio navedenog područja
(zaštićeni krajolik Erdut) uživa zakonsku zaštitu.
Šumski kompleks jugoistočno od Ðakova, šumu Haljevo i Kozaračku šumu trebalo bi zaštititi
sukladno ciljevima i smjernicama Nacionalne strategije i Akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne
raznolikosti ("Narodne novine", br. 81/99.).
Za područja vrijednih dijelova prirode potrebno je istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja
prirodnih značajki kontaktnih područja uz zaštićene prirodne cjeline i vrijednosti nezaštićenih dijelova
prostora budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj baštini.
Područja poplavnih dolina rijeke Drave i Dunava te područja ribnjaka predlažu se za valorizaciju u
pogledu zadovoljavanja kriterija za uvrštenje u popis međunarodno značajnih područja.
3.5.5.2. Graditeljska baština
Povijesne urbanističke cjeline (Osijek, Ðakovo, Našice, Valpovo i Donji Miholjac) registrirane su kao
kulturno dobro. Svaka intervencija unutar zaštićene cjeline obvezuje prethodnu suglasnost Uprave za
zaštitu kulturne baštine. Unutar zaštićenih urbanih cjelina nalazi se veći dio kulturnih dobara
graditeljske baštine registriranih ili preventivno zaštićenih, koji definiraju urbanu sliku i plan grada.
Svaka pojedina građevina ili ambijent podliježe režimu zaštite, odnosno svaka građevinska
intervencija zahtijeva prethodnu suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine.
Zasebne graditeljske sklopove čine kompleksi dvoraca i kurija s pripadajućim parkovnim i zelenim
površinama: Osijek - dvorac Pejačević, Bilje - dvorac Eugena Savojskog, Donji Miholjac - dvorac
Prandau-Mailath, Aljmaš - ljetnikovac i kurija Adamović, Erdut - kurija Adamović-Cseh, Našice dvorac Janković, Kneževo - dvorac F. Habsburškog, Valpovo - dvorac Prandau-Normann, Tikveš.
Navedene graditeljske sklopove treba očuvati u povijesnim granicama i parcelama.
Za registrirane povijesne urbanističke cjeline obvezna je izrada Urbanističkih planova uređenja (UPU)
kojima će se odrediti uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.
Za područja sa značajnim povijesnim ruralnim cjelinama radi njihova optimalnog uključivanja u
suvremene potrebe razvoja potrebno je poticati istraživanja.
Zaštita arheoloških lokaliteta regulirana je Zakonom o zaštitu kulturnih dobara. Površine na kojima su
locirana arheološka nalazišta mogu se koristiti za potrebe poljodjelstva, a ukoliko se na istima planira
izvođenje građevinskih radova potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite te prethodno odobrenje za
radove na kulturnom dobru. Za arheološke lokalitete na područjima koja su namijenjena intenzivnom
razvoju (naselja, infrastrukturni koridori) potrebno je poticati istraživanje.
3.5.5.3. Područja vrijednog krajobraza
Prostor Osječko-baranjske županije ističe se raznolikošću i bogatstvom prirodnih i antropogenih
krajolika. U cilju što kvalitetnije zaštite i očuvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je uspostaviti
Krajobraznu osnovu Županije u kojoj bi se objedinili odgovarajući podaci o prirodnim, agroekološkim,
rekreacijskim, kulturno-povijesnim i drugim vrijednostima i obilježjima prostora. Do donošenja
krajobrazne osnove treba obaviti prethodna istraživanja i vrednovanja krajolika, a kao polazište za
izradu prostornih planova užeg područja. Pri izradi istraživanja i vrednovanja krajolika potrebno je
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
249
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
uvažiti smjernice za očuvanje krajobrazne raznolikosti područja, očuvanje seoskih krajolika i očuvanje
prostornog identiteta gradova, određene Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.
U očekivanju izrade Krajobrazne osnove, a na temelju kriterija vrednovanja krajobraza bez posebnih
istraživanja ovim Planom utvrđuju se sljedeće osobito vrijedne krajobrazne cjeline (prirodne i
kultivirane):
-
poplavne doline Drave i Dunava,
-
poplavne šume i ribnjaci (Koška),
-
predio oko Mandičevca,
-
predio erdutski vinogradi.
Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti osobito se odnose na zaštitu:
-
raznolikosti poljoprivrednih kultura,
-
vizualne kvalitete smjenjivanja nepreglednih poljoprivrednih površina sa šumama,
-
prelaske ravničarskog krajobraza na brežuljkaste predjele prekrivene šumama i vinogradima,
-
područja s karakterističnim uzorcima naselja,
-
pojedinačnih markera karakterističnih za Slavoniju (dvorci, katedrale, spomenici).
3.4.7. Iskaz površina za posebno vrijedna
i/ili osjetljiva područja
U sljedećoj tablici daju se podaci za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i korištenje resursa.
ZAŠTIĆENE CJELINE I KORIŠTENJE RESURSA
Tablica br. 112.
RED.
BROJ
2.0.
2.1.
2.2.
3.0.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
Naziv županije/općine/grada
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
ZAŠTIĆENE CJELINE
Zaštićena prirodna baština
ukupno
- nacionalni park
- park prirode
- ostali zaštićeni dijelovi prirode
Zaštićena graditeljska baština
- arheološka područja
- povijesne graditeljske cjeline
Županija/općina/grad
ukupno
KORIŠTENJE RESURSA
More i morska obala
obalno područje
otočno
Energija
proizvodnja
potrošnja
Vode
vodozahvat
potrošnja
Mineralne sirovine
kamen
opekarska glina
cementni lapori
OZNAKA
NP
PP
ha, km
ha, km
MW
MWh
u 1000 m2
u 1000 m3
m3/god.
m3/god.
t/god.
UKUPNO ha
% OD
POVRŠINE
ŽUPANIJE
18.134
17.770
364
562
380
182
414.900
4,37
4,28
0,09
0,13
0,09
0,04
100,00
-
-
95
907,976
STAN/ha
ha/STAN*
0,05*
0,00*
1,11*
ne iskazuje se
ne iskazuje se
825.500
11.392,800
77.253,455
ne iskazuje se
Površina posebnog zoološkog rezervata Kopački rit (6.700 ha) uključena je u površinu Parka prirode.
Podaci za energiju iskazani su za proizvodnju i potrošnju u 1999. godini.
250
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
Podaci navedeni u točki 3.4. Mineralne sirovine odnose se na procijenjene rezerve. U ovoj točki nisu
navedene količine nafte i plina te građevinskog pijeska za koje podaci nisu dostupni.
3.6. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.6.1. Prometni sustav
Stanje postojeće prometne infrastrukture nije odgovarajuće ni u pogledu tehničko uslužnih standarda
postojećih dijelova ni u pogledu razvijenosti mreža za pojedine vidove prometa.
Posebno su na koridoru Vc evidentni nedostaci u cestovnom i željezničkom prometu.
3.6.1.1. Cestovni promet
Najznačajniji planirani zahvat u cestovnom prometu Županije je izgradnja autoceste u koridoru Vc, a
osim ovog potrebno je graditi dionice na tehničkoj razini brze ceste, rješavati kritične dionice
izgradnjom obilaznica i prilaza većim naseljima, graditi suvremene kolnike na dionicama državnih,
županijskih i lokalnih cesta s tucaničkim i zemljanim kolnicima, te vršiti rekonstrukciju i održavanje
županijskih i lokalnih cesta radi povećanja nosivosti, poboljšanja elemenata trasa i proširenja kolnika
užih od 5,50 m.
Na tehničkoj razini autoceste planira se:
•
Izgraditi dionicu:
-
granica R.
Perkovci).
Mađarske-Svilaj-Osijek-Ðakovo-granica
Osječko-baranjske
županije
(Novi
Na tehničkoj razini brze ceste planira se:
•
Izgraditi dionicu:
-
•
(Bokšić)-Klokočevci-Našice-Čepinski
Martinci-
Osijek-Antunovac-granica Osječko-baranjske županije (Korog).
Izgraditi dionicu:
-
•
županije
Izgraditi dionicu:
-
•
granica Osječko-baranjske
Antunovac.
Našice-Zoljan-granica Osječko-baranjske županije (Nova Ljeskovica).
Rekonstruirati elemente trase ceste
-
državna granica-Donji Miholjac-Rakitovica-Beničanci-Klokočevci.
U okviru rješavanja kritičnih dionica, obilaznica i prilaza većim gradovima planira se:
•
•
Na cesti D2
-
izgraditi obilaznicu Feričanaca,
-
rekonstruirati trasu u području Donje Motičine,
-
izgraditi južni kolnik na obilaznici Osijeka od čvora "Frigis" do čvora Trpimirova.
na cesti D7
-
izgraditi obilaznicu Osijeka na dionici - Ovčara-Višnjevac-Švajcarnica,
-
izgraditi zapadnu zaobilaznicu B. Manastira na dionici južno od prilaza gradu-ŠumarinaBranjin Vrh,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
251
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
na postojećoj trasi ceste D7 izvršiti korekciju trase sjeverno od mosta preko Drave i izgraditi
denivelirani prijelaz preko pruge Osijek-Beli Manastir,
-
izgraditi sjevernu spojnu cestu od postojeće trase D7 do obilaznice Osijeka na dionici
Višnjevac-Švajcarnica.
•
Na cesti D53 i D34 izgraditi južnu i istočnu zaobilaznicu Donjeg Miholjca pri čemu je istočni dio
zaobilaznice istovremeno dio rekonstrukcije ceste D53
•
Na cesti D34 izgraditi južnu zaobilaznicu Petrijevaca
•
Na cesti D517 izvršiti korekcije trasa na dionici od ceste D34 do Belišća i od baranjskog Petrovog
Sela do Petlovca
•
Na cesti D515 izvršiti korekciju trase kod Bračevaca i kod Našica do spoja s cestom D21
•
Na cesti D46 izvršiti korekciju od Budrovaca do ceste D7
U okviru potreba za novim cestovnim koridorima u pograničnim i područjima od posebnog interesa
predlaže se:
-
provjeriti potrebu i izgraditi novu (dolinsku) cestu na pravcu D212 od Batine do trase planirane
autoceste Beli Manastir-Osijek u visini Jagodnjaka,
-
provjeriti potrebu i izgraditi novu cestu na dionici od čvora "Antunovac" planirane brze ceste
Osijek-Jarmina-Vinkovci do ceste D418 (aerodrom "Klisa") te do spoja s cestom D213 istočno od
Bijelog Brda.
Na županijskoj razini planira se:
•
•
Izgradnja ceste radi povezivanja novog rasporednog željezničkog kolodvora "Brešće" na cestovnu
mrežu i to:
-
nastavak ceste Ž4084-aerodrom Osijek-Čepin-cesta D7 ,
-
prelaganje ceste Ž 4090 na položaj istočno od Belišća na dionici D7-Brešće-L 44061 s
nadvožnjakom preko MP 13,
-
nova cesta s južne strane raspodjelnog kolodvora "Brešće" na pravcu Ž 4090-Ankin Dvor-Ž
4086.
Izgradnja suvremenog kolnika na državnim, županijskim i lokalnim cestama koje imaju tucanički
ili zemljani kolnik i to:
TUCANIČKI KOLNIK
(km)
3.39
39.36
204.98
247.74
KATEGORIJA CESTE
Državne ceste
Županijske ceste
Lokalne ceste
UKUPNO:
•
ZEMLJANI KOLNIK
(km)
7.75
106.62
114.37
Rekonstrukcija i održavanje državnih i županijskih cesta radi povećanja nosivosti proširenja
kolnika užih od 5,50 m i poboljšanja elemenata trasa i to:
a) kamenim materijalom (d ≅ 20 cm) bitumeniziranim drobljenim kamenom i asfalt betonom (d
= 4 cm) i (d = 6 cm)
b) asfaltnim slojevima (d = 4-8 cm)
INTERVENCIJA
a)
b)
252
DRŽAVNE CESTE
(km)
190
71
ŽUPANIJSKE CESTE
(km)
260
97
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
LOKALNE CESTE
(km)
116
39
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
•
Izgradnja nedostajućih autobusnih stajališta
•
Denivelacija križanja državnih cesta s prugama kod svih cesta s magistralnom pomoćnom prugom
MP 13.
•
Za turistički biciklistički promet planira se izgradnja biciklističkih staza:
-
državna granica s Republikom Mađarskom-Draž-K. Vinogradi-Bilje-Osijek, i
-
duž obala Dunava i Drave.
3.6.1.2. Željeznički promet
Prema istaknutim ciljevima u Osječko-baranjskoj županiji treba:
•
Prugu - državna granica-Beli Manastir-Osijek-Ðakovo-Staro Vrpolje osposobiti za uključenje u
mrežu pruga velike učinkovitosti tj. rekonstruirati za brzinu od 160 km/h opremiti suvremenim
sustavom osiguranja i telekomunikacija, rekonstruirati predviđene kolodvore i stajališta, te
pripremiti izgradnju drugog kolosijeka.
Izuzetak od planirane brzine (160 km/h) je prolaz kroz kolodvore Osijek i Ðakovo gdje je planirana
brzina 80 km/h.
•
S tim u vezi potrebno je na pruzi Osijek-Ðakovo izgraditi u fazama novu prugu na dionici dugoj
cca 9 km, premjestiti kolodvor Ðakovo, te izgraditi novi cestovni nadvožnjak.
Radi povećanja polumjera potrebno je izgraditi novu dionicu pruge dužine 2,75 km, te premjestiti
kolodvor i kod Čepina.
Također je potrebno izvršiti devijaciju pruge istočno od Briješća u dužini od cca 3,0 km te na
ostvarenom pravcu izgraditi novu rasporednu stanicu "Brešće".
Potrebno je izgraditi novo ukrižje Semeljci.
•
Na pruzi Osijek-Vinkovci devijaciju pruge sjeverno od Tenjskog Antunovca u dužini od cca 5,0
km do spoja s MP 13 i novom rasporednom stanicom "Brešće".
•
Na pruzi Osijek-Beli Manastir potrebno je rekonstruirati kolodvor u B. Manastiru kako bi mogao
prihvatiti dulje vlakove.
Na dionici rasporedna stanica "Brešće"-Višnjevac-Darda-Uglješ treba izgraditi novu prugu koja će
preuzeti teretni promet i novi kolodvor Darda. Dužina je nove pruge cca 15,5 km. Za putnički
promet koristi se postojeća pruga na dionici Osijek-Mece, a odatle treba izgraditi devijaciju prema
novom kolodvoru Darda u dužini cca 4,5 km.
•
U pogledu rekonstrukcije željezničkog čvora Osijek potrebno je:
-
na dionici od triangla MP 13 i I. 109 do triangla MP 13 i I. 100 izgraditi putničku tehničku
stanicu,
-
rekonstruirati kolodvor Osijek-Gornji grad tako da mu preostanu samo sadržaji i putničke
stanice, te signalni i telekomunikacijski centri,
-
na dionici rasporedni kolodvor "Brešće"-Osijek-Gornji grad-Donji grad rasporedni kolodvor
Nemetin izgraditi direktni prolazni teretni kolosjek,
-
rekonstruirati stanicu Osijek-Donji grad izgradnjom novog matičnog teretnog kolosjeka na
dionici Hutlerova ulica-Termoelektrana-Toplana-kolodvor "Nemetin",
Ovisno o budućim količinama teretnog tranzitnog prometa i razvoja tehnologije ovim Prostornim
planom predviđa se izgraditi obilaznu južnu teretnu prugu od resporednog kolodvora Brešće do
rasporednog kolodvora Nemetin.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
253
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Za izgradnju Industrijskog kolosijeka stanica Našice - tvornica cementa Našice potrebno je realizirati
postojeće projektno rješenje, a za Industrijski kolosjek od rasporedne stanice Osijek do Tvornice ulja
Osijek treba u najvećoj mjeri koristiti postojeće dionice pruge Osijek-Ðakovo.
Na ostalim prugama Županije nisu predviđene značajnije rekonstrukcije osim ugradnje suvremenih
signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, osiguranja ili denivelacije željezničko-cestovnih
prijelaza te potrebnog produženja radnih kolosjeka u pojedinim stanicama.
Ovim se Planom zadržavaju trase postojećih pruga.
3.6.1.3. Riječni promet
U okviru istaknutih ciljeva potrebno je:
•
urediti plovni put na Dravi od ušća do luke "Tranzit" (12 km) prema standardima međunarodne
IV klase,
•
izgraditi bazensku luku (km 12.-13-) i opremiti je za prihvat i otpremu svih vrsta tereta u
kombiniranom prijevozu,
•
izgraditi remontno brodogradilište na desnoj obali Drave na lokaciji kod 10. –11. km,
•
pripremiti i početi regulaciju rijeke Drave i osposobljavanje plovnog puta prema Ferdinandovcima
izgradnjom višenamjenskih stepenica (cca 88 km u granicama Županije) u suradnji s Republikom
Mađarskom,
•
definirati potrebe i prići potrebnim rekonstrukcijama i proširenjima pristaništa u Belišću i Donjem
Miholjcu,
•
definirati uvjete i izgraditi potrebne pristupe radi korištenja deponija na Pampasu i u Nemetinu.
3.6.1.4. Zračni promet
Rekonstrukcijom aerodroma "Klisa-Osijek" potrebno je vratiti parametre što ih zahtijeva klasa 4E, a na
aerodromu Osijek-Čepin proširiti ponudu za prihvat, opskrbu, održavanje i ganiranje malih
poslovnih, privrednih i športskih zrakoplova.
3.6.1.5. Integralni transport
U cilju ostvarivanja uvjeta integralnog transporta treba kao prvu fazu razviti kombinirani promet i
izgraditi:
•
robno prekrcajni terminal sa svim potrebnim funkcijama u zoni luke "Tranzit",
•
terminale za Ro-Ro i huckepack tehnologiju u robnu-prekrcajnom terminalu i u okviru
rasporednog kolodvora u Osijeku,
•
terminal za kontajnerski prijevoz.
3.6.1.6. Poštanska mreža
Planirani razvoj poštanske mreže i prometa na području Osječko-baranjske županije u sljedećem
planskom razdoblju obuhvaća sljedeće:
-
izgradnju poštanskog središta razrade u Osijeku, Ulica Bartola Kašića bb (kupljeno je zemljište i
napravljena projektna dokumentacija) za potrebe Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske
županije,
-
otvaranje novih poštanskih ureda na područjima gdje nije zadovoljavajuća dostupnost pošte
korisnicima kako bi se dostigao bar republički prosjek (šalterske pošte: Čepin, Jug II, Vijenac Ivana
Meštrovića, Sarvaš i dr.),
-
adaptaciju, uređenje i opremanje postojećih poštanskih ureda sukladno Pravilniku o pošti,
254
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
-
dovršenje informatizacije procesa rada u prijamu poštanskih pošiljaka, te informatičko
povezivanje Središta pošta Osijek sa svim Sektorima u Direkciji pošta i Hrvatskom poštanskom
bankom,
-
automatiziranje procesa rada u novo izgrađenom poštanskom središtu razrade nabavkom opreme
za razradu poštanskih pošiljaka, s ciljem da se pošiljke što kraće zadržavaju,
-
poboljšanje kvalitete i pouzdanosti prijenosa pošiljaka obnavljanjem i modernizacijom voznog
parka,
-
razvoj tržnog pristupa i odnosa s korisnicima, uvođenje novih usluga i prilagođavanje postojećih
specifičnim potrebama korisnika.
Obzirom da se cjelokupna izgradnja, adaptacija, proširenje i opremanje poštanskih ureda planira i
financira na razini HP d.d. Zagreb, dinamika daljnjeg razvoja i unapređenje poštanske mreže na
području Središta pošta Osijek i realizacija postavljenih ciljeva ovisit će o stanju i financijskim
mogućnostima Hrvatske pošte.
3.6.1.7. Telekomunikacijska mreža
Budući razvoj telekomunikacija manje će se temeljiti na potrebi izgradnje nedostajućih kapaciteta, a
više na izgradnji telekomunikacijske infrastrukturne osnovice za pružanje širokog skupa
telekomunikacijskih usluga. U osnovi se razlikuju dvije skupine telekomunikacijskih usluga,
uskopojasne i širokopojasne, koje koriste istu mrežnu osnovicu. To ima implikacije na sve tri
tehnološke razine telekomunikacijske mreže – pristup, komutaciju i prijenos:
-
Pristupna mreža mora osiguravati dostup do najbliže komutacije koja osigurava traženu
telekomunikacijsku uslugu. Današnja pristupna mreža dominantno je izgrađena od bakrenih
parica, a koje će pod određenim uvjetima još dugo zadovoljavati potrebe. Međutim, vrlo brzo u
pristupnoj se mreži mogu očekivati koaksijalni kabeli (za potrebe kabelske televizije), a zatim i
svjetlovodi (za usluge koje zahtijevaju izrazito velike brzine prijenosa). To implicira izgradnju
novih pristupnih mreža i rekonstrukciju postojećih.
-
Komutacija se treba još više približiti korisniku, na optimalnu udaljenost s obzirom na zahtjevane
telekomunikacijske usluge. To implicira izgradnju dodatnih komutacijskih kapaciteta i
pripadajućih spojnih vodova.
-
Prijenosni putevi su uglavnom na najvišoj tehnološkoj razini, ali modernizaciju i izgradnju novih
treba očekivati s obzirom na razvoj ponude telekomunikacijskih usluga, te razvoj i izgradnju
pristupnih mreža i komutacija. Prijenosni putovi svih razina vezivat će se prostorno uz postojeću i
buduću prometnu infrastrukturu (ceste, željeznice).
a) Komutacije
Osim u pogledu izgradnje dostatnih kapaciteta budući razvoj će se temeljiti i na postizanju
odgovarajuće tehnološke razine. Nekoliko je elemenata koji ukazuju na pravce buduće izgradnje, a
mogu se pratiti i sagledavati kroz tablicu br. 113.
Broj LC će se smanjiti i odgovarat će broju nadređenih centrala. Sve LC u tablici br. 76. koje nisu
nadređene centrale bit će zamijenjene ili isključene.
Zamjena analogne tehnologije digitalnom, i to na sljedeći način:
•
Tamo gdje postoji komutacije i analogne i digitalne tehnologije treba isključiti analogne.
•
Tamo gdje postoje samo analogne komutacije izvršiti zamjenu digitalnom komutacijom.
Komutacije se stalno dovode u više tehnološku razinu. To znači da se stalno vrši modernizacija ili
zamjena onih komutacija koje tehnološki po tipu ne zadovoljavaju u potpunosti.
-
Kapacitet komutacija je element koji je stalno podložan izmjeni. Smanjivanje kapaciteta
komutacija treba očekivati relativno rijetko i samo u nekim specifičnim slučajevima. To bi bili
slučajevi poput nagle emigracije stanovništva ili skidanja nekih pristupnih mreža s
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
255
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
komutacije. Puno je vjerojatnija potreba za proširenjem kapaciteta zbog očekivanog povećanja
zahtjeva i uvođenja novih telekomunikacijskih usluga.
-
Neke mjesne mreže, osobito ruralna naselja, nisu pokrivene vlastitom komutacijom. U skladu
sa zahtjevima modernih telekomunikacijskih usluga da se komutacijsko čvorište što više
približi krajnjem korisniku, tamo gdje se to pokaže opravdanim i takve mjesne mreže pokrivat
će se vlastitom komutacijom.
-
Sukladno tome dolaziti će i do promjena u prijenosnim sustavima i pristupnim mrežama u
smislu izgradnje novih kapaciteta prikazanih u sljedećoj tablici:
PLAN RAZVOJA KOMUTACIJE
Tablica br. 113.
REDNI
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
NAZIV MJESTA
RANG
Osijek - Svilana
Ðakovo - Istok
Semeljci
Piškorevci
Makloševac
Ceremošnjak
Granice
UPS
UPS
UPS
UPS
UPM
UPM
UPM
8.
Paučje
UPM
9.
Erdutska planina
(Daljska planina)
Zeleni otok (Batina)
Zlatna Greda
Sokolovac
Podgorje Bračevačko
Beketinci
Kondrič
Majar
FGSM
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Brijest
18.
Hrastin
19.
Krčenik Moslavački
IZVOR: HT-Zagreb; TKC-Osijek
FGSM
FGSM
FGSM
FGSM
UPS
UPS
UPS
UPS
UPS
UPS
PODRUČJE PREKRIVANJA
(MJESNE MREŽE)
Osijek – Svilana
Ðakovo - Istok
Semeljci
Piškorevci
Makloševac
Ceremošnjak
Granice
Polubaše
Rozmajerovac
Paučje
Milinac
Erdutska planina
(Daljska planina)
Zeleni otok (Batina)
Zlatna Greda
Sokolovac
Podgorje Bračevačko
Beketinci
Kondrić
Majar
Ovčara
Brijest
Hrastin
Krčenik Moslavački
NAPOMENA
Novo urbano područje
Zamjena tehnologije
Zamjena tehnologije
Fiksni GSM
Fiksni GSM
Fiksni GSM
Fiksni GSM
Zamjena za UPM
Zamjena za UPM
Zamjena za UPM
Zamjena za UPM
Zamjena za UPM
Zamjena za UPM
b) Prijenos
Daljnji razvoj magistralne i spojne mreže Osječko-baranjske županije bit će usmjeren u pravcu
povećanja njenog transmisijskog kapaciteta korištenjem uređaja većih brzina prijenosa kao i
postepenog uvođenja WDM-a na potrebnim dionicama.
Drugo područje razvoja odnosi se na povećanje održivosti mreže. U tom smislu zadatak zaštite puta
(diversity path) treba izvesti daljnjom dogradnjom mreže i na nižim razinama.
c) Pristup
Plan uvođenja prijenosa širokopojasnih usluga kroz TK mrežu postavlja nove standarde pred
pristupnu mrežu. Priroda ovog medija (bakrena parica) ne zadovoljava potrebnu širinu propusnog
opsega tako da su pred HT-om izazovi izgradnje novih mreža. U prijelaznom razdoblju na
raspolaganju su digitalni modeli za rad po bakrenim paricama (xDSL) s mogućnošću kompresije
prenošenog signala.
Ono što je izgledno u ovom trenutku razvoja novih tehnologija jest ulazak u izgradnju mreža za
kabelsku distribuciju televizijskog signala do domaćinstava. Te paralelne mreže bile bi hibridnog tipa,
a kao medij prijenosa koristila bi se optička nit u spojnom dijelu i bakreni koaksijalni kabel u
256
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
distribucijskom dijelu. Za prijenos signala od jedne do više točaka mogu se upotrijebiti radijske
postaje koje rade u za to predviđenom frekvencijskom području.
U planu su i mreže u potpunosti oslonjene na optičku nit kao prijenosni medij.
Sljedeća tablica daje popis mjesta koja do sada nisu obuhvaćena TK mrežom (osim pojedinačnih
slučajeva iz tih mjesta). Pretplatnici tih mjesta će biti priključeni na TK mrežu na jedan od sljedećih
načina:
MJESTA KOJA NISU UKLJUČENA U TK MREŽU
Tablica br. 114.
REDNI
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
NAZIV MJESTA
RANG
Borojevci
Borovik
Cenkovo
Lipovac Hrastinski
Mirkovac
Novi Perkovci
Podunavlje
Sudaraž
PODRUČJE
PREKRIVANJA (MJESNE
MREŽE)
Borojevci
Borovik
Čenkovo
Lipovac Hrastinski
Mirkovac
Novi Perkovci
Podunavlje
Suduraž
NAPOMENA
Kako se radi o izrazito malim naseljima u tablici br. 114., ti će pretplatnici biti priključeni na
telekomunikacijsku mrežu na jedan od sljedećih načina:
-
korisničkim (pojedinačnim) vodovima,
-
proširenom pristupnom mrežom iz nekog drugog naselja,
-
izgrađenom vlastitom pristupnom mrežom koju pokriva komutacija iz nekog drugog naselja,
-
izgrađenom vlastitom pristupnom mrežom koju pokriva UPM,
-
radio vezom,
-
pokretnom TK mrežom.
d) Pokretne komunikacije
Plan razvoja pokretnih komunikacija na području Županije prikazan je u tablici br. 115.
PLAN POSTAVLJANJA ANTENSKIH STUPOVA
Tablica br. 115.
R.
BR.
PLAN 2001.
1.
Aljmaš
2.
Baranjsko Petrovo Selo
3.
Batina brdo
4.
Darda silos
5.
Donji Miholjac silos
6.
Ðakovo jug
7.
Feričanci brdo
8.
Osijek četverolist
9.
Osijek Srijemska
10.
Petrijevci nova lokacija
11.
Podgorač
12.
Poganovci
13.
Potnjani
14.
Suza
15.
IZVOR: HT-Zagreb, TKC-Osijek
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
NAZIV
PLAN 2005.
Sva mjesta u kojima ima RSS
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
MREŽA
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
GSM
257
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
3.6.1.8. Radio i TV sustav veza
Planom razvoja HRT-a na području Osječko-baranjske županije predviđena je izgradnja novih
objekata na sljedećim lokacijama: Dalj, Ðakovačka Breznica, Erdut, Našički Gradac i Popovac.
Za sada je točna lokacija određena samo za Našički Gradac na nadmorskoj visini 175 m, a visina stupa
je 10 m. Za ostale objekte točna lokacija odredit će se po obavljenim istraživanjima.
Planovima razvoja HRT planiraju se sljedeći koridori:
-
Josipovac-Osijek,
-
Josipovac-Belje,
-
Josipovac-Papuk,
-
Josipovac-Borinci.
3.6.1.9. Naftna polja i naftovodi
Postojeće stanje se u ovoj oblasti smatra konačno te nije planirano nikakvo proširenje granica
postojećih polja ili formiranje novih. Postojeći sustav spojnih-kolektorskih i transportnih naftovoda u
cijelosti funkcionira i zadovoljava postojeću eksploataciju tako da nije planirana izgradnja novih
naftovoda, a moguće je eventualno povezivanje neaktivnih ili novih bušotina na postojeći sustav
spojen na kolektorski naftovod. Paralelno s trasom JANAF-a planirana je trasa novog međunarodnog
naftovoda profila Φ 28" Constanta (Rumunjska)-Omišalj. Trasa je orijentacijski smještena u potojeći
koridor.
Točna trasa se tek treba utvrditi.
3.6.2. Energetski sustav
3.6.2.1. Plinoopskrba
Plinoopskrbni sustav obuhvaća visokotlačne magistralne plinovode (P=50 bar) i distribucijski razvod
(P=3 (4) bar ili 6 bar).
Magistralna mreža je trenutno razvijena u 2 glavna pravca: Budrovac-Miholjac-Osijek, te Donji
Miholjac-Našice-Slavonski Brod. Uz postojeći plinovod Slavonski Brod-Vinkovci-Vukovar time je
prikazana slika nepotpunog visokotlačni plinoopskrbnog prstena istočne Slavonije.
Planski izgled upotpunjuju novi visokotlačni plinovodi:
Belišće-Osijek (DN 400 mm, l=40,4 km),
Bolman-Beli Manastir (DN 200 mm, l=8,1 km),
Slavonski Brod-Donji Miholjac (DN 700 mm, l=71,3 km p=75 bar),
Dravaszerdahely-Donji Miholjac (DN 600 mm, l=16,6 km, p=63 bar),
Osijek-Vukovar (DN 300 mm, l=28,1 km),
Slavonski Brod-Vinkovci (DN 400 mm),
Osijek-Vladislavci,
Mohacs-Osijek (p=70 bar).
Plinovod Osijek-Vukovar direktno zatvara postojeći prsten i kao takav bio je pred izgradnjom
neposredno prije Domovinskog rata. Definirana mu je trasa i napravljena projektna dokumentacija.
Razdoblje nakon rata i tadašnju nedostupnost krajeva između Osijeka i Vukovara kao i prekidanje
opskrbe plinoopskrbne mreže Vinkovaca rezultirali su prenamjenom postojećeg produktovoda
Bosanski Brod-Opatovac u magistralni plinovod. Prenamjenom produktovoda u plinovod, plin je
258
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
došao blizu Vukovara, pa je spoj Vukovar iz pravca juga (Negoslavci) realiziran i prije no već
projektirani pravac iz Osijeka.
Na taj način je plinovod Osijek-Vukovar izgubio svoju važnost te je trenutno važniji pravac BelišćeBolman-Osijek. Izgradnjom ovog plinovoda u plinoopskrbni sustav Republike Hrvatske ulazi i
područje Baranje sa svojim resursima i naseljima, a povećava se i kapacitet opskrbe za grad Osijek.
Planirani plinovod je premjera 400 mm (16″) ukupne dužine 40,4 km i spaja MRS Belišće i MRS Osijek
1, preko teritorija Baranje. Od Bolmana do Belog Manastira planiran je spojni plinovod DN 200 mm
(8″) i dužine 8,1 km. Na ovim plinovodima planirane su dvije nove mjerno-redukcijske stanice (MRS):
u Belom Manastiru i Mecama.
Plinofikacija Baranje moguća je i na pravcu Mohacs-Beli Manastir-Osijek, a za koji također postoje
inicijative za njegovu izgradnju i korištenje.
Planirani plinovod Osijek-Vladislavci zacrtan je Studijom opskrbe prirodnim plinom područja
Osječko-baranjske županije. Cilj mu je opskrba dijela između postojećih MRS-a u Osijeku i Strizivojni.
Postojeća magistralna mreža koristi činjenicu da je na području Slavonije crpljen zemni plin, te je iz
pravca Beničanaca kao i plinskih polja/radilišta Podravina, glavna opskrbna osovina i pravac
napajanja magistralne mreže. Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske stavljen je
naglasak na zemni plin pa se očekuje daljnje povećanje potrošnje. Postojeći konzum već troši više no
što domaća polja proizvedu pa se manjak supstituira iz uvoza. Za očekivati je daljnje povećanje
uvoznih količina plina, a time se mijenja početna točka opskrbe sustava magistralnih plinovoda.
Rezultat promjene važnosti pravaca napajanja je i definiranje novih plinovoda na trasama postojećih
ali nedovoljnog kapaciteta. Osnova svega je novi magistralni visokotlačni plinovod Kutina-Slavonski
Brod-Vinkovci i novi plinovod Slavonski Brod-Donji Miholjac-Dravaszerdahely (Mađarska).
Plinovodi Slavonski Brod-Vinkovci-Vukovar (DN 400 mm), Osijek-Vukovar DN 300 mm i MađarskaSl. brod-BiH (DN 700 mm) definirani su Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike
Hrvatske dok plinovod Belišće-Osijek (DN 400 mm) nije. Za plinovod Belišće-Osijek već smo
napomenuli da je pred fazom realizacije (planirano je puštanje u pogon tijekom 2000-te) dok je pravac
Slavonski Brod-Beničanci u fazi idejnog rješenja s okvirnom trasom uz postojeće plinovode na istom
pravcu.
Proširenje magistralne mreže obuhvaća i izgradnju tri nove mjerno-redukcijske stanice:
MRS MECE, kapaciteta 10.000 m3/h,
MRS BELI MANASTIR, kapaciteta 16.000 m3/h,
MRS VLADISLAVCI,
što uz postojećih 17 MRS-a predstavlja izvorište distribucijskih sustava koji pokrivaju cijelo područje
Županije.
Planirani distribucijski sustav obuhvaća vodove dva nivoa tlaka: 6 bar i 3 bar.
Plinovodi tlaka od 6 bar predviđeni su za transport plina od MRS-a bliže težištu konzuma pojedinih
sustava distribucije, a tlak od 3 bar je osnovni tlak distribucijske mreže. Iznimku predstavljaju već
izgrađeni sustavi niskog tlaka (100 mbar) koji će se održavati i prema projektima/planovima i
proširivati.
Planirani (novi) plinovodi 6-barskog sustava su:
Ðakovo-Ðakovački Pisak,
Beketinci-Vladislavci-Ernestinovo,
Sarvaš-Dalj,
Našice-Podgorač.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
259
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Na ovim plinovodima su redukcijske stanice (6/3 bara) koje su mjesta napajanja okolnih
distribucijskih 3 barskih mreža.
Cijelo područje Županije je podijeljeno na distribucijska područja koja su formirana oko mjernoredukcijske stanice.
Distribucijsko područje MRS-e Viljevo obuhvaća naselja općina Viljevo i Moslavina Podravska (Blanje,
Bockovac, Cret Viljevski, Ivanovo, Kapelna, Viljevo, Krčenik, Moslavina Podravska). Naselja Gezinci i
Martinci Miholjački opskrbljuju se iz MRS-e Čađavica u Virovitičko-podravskoj županiji.
Distribucijsko područje MRS-e Donji Miholjac obuhvaća naselja s teritorija grada Donji Miholjac.
Distribucijsko područje MRS-e Magadenovac obuhvaća sva naselja općine Magadenovac, te naselja
Krunoslavlje (općina Viljevo) i Breznica (općina Marijanci).
Distribucijsko područje MRS-e Marijanci obuhvaća sva naselja općine Marijanti (osim Ivanovaca
Marjanskih) i naselja s područja grada Belišće (Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Tiborjanci,
Veliškovci, Vinogradci).
Distribucijsko područje MRS-e Belišće obuhvaća naselja Belišće, Bistrinci, Valpovo i Kitišanci.
Distribucijsko područje MRS-e Bizovac obuhvaća sva naselja općine Bizovac; sva naselja općine
Petrijevci; naselja u sastavu grada Valpova (Ladimirevci, Nard i Šag), te naselja Topoline iz općine
Koška.
Distribucijsko područje MRS-e Koška obuhvaća naselja u sastavu grada Valpova (Harkanovci,
Ivanovci, Marjančaci i Zelčin); sva naselja općine Koška (osim Topolina) i sva naselja općine Podgorač
uz mogućnost spajanja iz pravca općine Drenje (sustav Ðakova).
Distribucijsko područje MRS-e Našice obuhvaća naselja iz sastava grada Našica (Našice, Martin,
Markovac Našički, Vukojevci, Makloševac, Velimirovac, Zoljan, Lađanska, Jelisavac, Brezik); naselja
općine Donja Motičina (bez naselja Gornja Motičina).
Distribucijsko područje MRS-e Našice-cementara obuhvaća naselja iz sastava grada Našice južno od
cementare (Gradac i Londžica).
Distribucijsko područje MRS-e Feričanci obuhvaća sva naselja iz općine Feričanci.
Distribucijsko područje MRS-e Ðurđenovac obuhvaća sva naselja općine Ðurđenovac.
Distribucijsko područje MRS-e Beli Manastir obuhvaća sva naselja u sastavu grada Beli Manastir; sva
naselja iz općina Draž, Petlovac i Popovac i Kneževi Vinogradi.
Distribucijsko područje MRS-e Mece obuhvaća sva naselja u općinama Bilje (bez naselja Tikveš i Zlatna
Greda), Čeminac i Darda.
Distribucijsko područje MRS-e Osijek I-III obuhvaća sva naselja koja su u sastavu grada Osijeka, te
naselja u općinama Antunovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo.
Distribucijsko područje MRS-e Vladislavci obuhvaća naselja općine Vuke, Vladislavci, Punitovci,
naselja Široko Polje (iz sastava grada Ðakovo), naselja Beketinci, Čokadinci, Martinci Čepinski (iz
sastava općine Čepin), te naselja Poganovci iz sastava općine Podgorač.
Distribucijsko područje MRS-e Ðakovo maksimalnog je tlaka do 4 bar i obuhvaća naselja iz sastava
grada Ðakova (Ðakovo, Ðurđanci, Ivanovci Gorjanski, Kuševac, Široko Polje i Selci Ðakovački), te
naselja iz općina: Viškovci, Trnava (osim Dragotin), Semeljci (bez naselja Koritna i Šodolovci), Satnica
Ðakovačka, Levanjska Varoš, Drenje i Punitovci.
Distribucijsko područje MRS-e Strizivojna obuhvaća sva naselja općine Strizivojna, naselja Dragotin iz
općine Trnava, naselja Budrovci, te Novi Perkovci i Piškorevci iz sustava grada Ðakova.
U tijeku je procjena mogućnosti korištenja prostora plinskog polja Bokšić kao budućeg podzemnog
spremišta plina kapaciteta 500.000.000 m3, te je stoga na grafičkom prilogu označeno kao planirano
skladište prirodnog plina.
260
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
3.6.2.2. Elektroenergetska mreža
Planirana elektroenergetska mreža i u budućnosti će obuhvaćati proizvodnju, prijenos i distribuciju
električne energije s tim da se u svakom segmentu planira proširenje.
a) Proizvodnja električne energije
Planirani porast potreba za električnom energijom u Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji i Baranji u kojoj
već sada postoji deficit električne energije, planira se podmiriti prvenstveno proizvodnjom.
Proizvodnja na području Osječko-baranjske županije planira se u termoelektranama (TE) i
hidroelektranama (HE) na potencijalnim lokacijama koje treba dalja istraživati i usklađivati s
potrebama zaštite prostora i Strategijom razvoja energetskog sustava Države.
Planirane termoelektrane (TE) su:
-
KTE Osijek, snage 350-400 MW CCGT; predviđeni energent je plin (ekstra teško loživo ulje),
-
TE "Tanja"-Erdut, snage 2x350 MW (alternativa TE Dalj); predviđeni energent je plin (ugljen),
-
TE-Valpovo (lokacija u istraživanju), snage 300-400 MW; predviđeni energent je plin.
Planirane hidroelektrane (HE) su:
-
HE Osijek, snage 54,3 MW,
-
HE Donji Miholjac, snage 72,64 MW.
Prioritet izgradnje i dinamiku odrediti će elektroenergetske potrebe i financijske mogućnosti.
b) Prijenos električne energije
Razvoj prijenosne mreže prvenstveno obuhvaća dovršetak obnove ratom razorenih (prekinutih)
dalekovoda, a zatim i izgradnju novih. Priložena shema "Prijenosne mreže Slavonije i Baranje" jedna je
od faza razvoja prijenosne mreže ovog dijela Republike Hrvatske (predviđanja do 2010. godine), a
opseg planirane izgradnje do kraja planskog razdoblja naveden je u sljedećem tekstu i grafičkom
prilogu "Elektroenergetska mreža".
Na naponskoj razini do 400 kV planira se:
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs
-
DV 2x400 kV Razbojište-Ðakovo
-
DV 2x400 kV Razbojište-Ernestinovo
-
DV 2x400 kV Razbojište-Međurić
-
DV 2x400 kV Žerjavinec-Ernestinovo, dionica Koprivnica-Krndija-Razbojište
-
TS 400/220/110 kV Ðakovo – proširenje
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-SRJ
-
TS 400/220/110 kV Krndija
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-BiH
Priključak KTE Osijek na mrežu:
-
DV 2x400 kV Osijek-Ernestinovo
-
RP 400 kV Osijek
-
TS 400/220/110 kV Ernestinovo (proširenje-energetski i prostorno)
Priključak TE "Tanja" (alternativno TE Dalj) na mrežu:
-
DV 2x400 kV Tanja-Ernestinovo
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
261
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
RP 400 kV "Tanja"
-
TS 400/220/110 kV Ernestinovo (proširenje-energetski i prostorno)
Priključak TE Valpovo na mrežu:
-
DV 2x400 kV, RP Valpovo-DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs
-
RP 400 kV Valpovo
Na naponskoj razini od 110 kV planira se:
-
TS 110/20(10) kV Osijek 4
-
KDV 110 kV TS Osijek 2-TS Osijek 4
-
KDV 110 kV TS Osijek 3-TS Osijek 4
-
DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 4 na DV Ernestinovo-Valpovo
-
DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 1 na DV Ernestinovo-Našice
-
DV 2x110 kV, TS Ernestinovo-TS Osijek 2
-
TS 110/20(10) kV Nemetin
-
DV 2x110 kV TS Osijek 2-TS Nemetin (alternativa KDV)
-
TS Osijek 5 – ovisi o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave
-
DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 5 na DV 110 kV Osijek 2-Beli Manastir (ovisi o širenju grada
Osijeka na lijevoj obali Drave)
-
TS 110/20(10) kV Darda
-
DV 2x110 kV, priključak TS Darda na DV Osijek-Beli Manastir
-
DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Vinkovci
-
DV 110 kV TS Ðakovo-TS Županja
-
TS 110/20(10) Ðakovo 3 (alternativna lokacija uz postojeću TS 35/10 Ðakovo 1)
-
DV 2x110 kV, priključak TS Ðakovo 3 na DV 110 kV Ernestinovo-Ðakovo 1
-
TS 110/35/20(10) kV Našice 2
-
DV 2x110 kV, priključak TS Našice 2 na DV 110 kV Ernestinovo-Našice
-
DV 110 kV TS "Cementara" Zoljani-TS Požega 2
-
DV 110 kV TS Donji Miholjac-TS Slatina
-
RP 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)
-
DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Nemetin
-
DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Vukovar
-
RP 110 kV HE Donji Miholjac
-
DV 2x110 kV, priključak HE Donji Miholjac na DV 110 kV Donji Miholjac-Slatina
-
RP 110 kV HE Osijek
-
KDV 2x110 kV HE Osijek-TS Osijek 4
-
EVP-Osijek
-
KDV 2x100 kV TS Osijek 3-EVP
262
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
TS Čepin
-
DV 2x110 kV, priključak na DV 110 kV Ernestinovo-Našice
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
c) Distribucija električne energije
-
TS 35/20(10) kV Ðurđenovac
-
DV 2x35 kV, priključak TS Ðurđenovac na DV 35 kV
-
DV 35 kV TS Orlovnjak-TS Laslovo
-
TS 35/20(10) kV Donji Miholjac 2
-
KDV 35 kV Donji Miholjac 1-TS Donji Miholjac 2
-
DV 35 kV TS Donji Miholjac 1-TS Čađavica
-
KDV 35 kV Našice 1-TS Našice 2
-
TS 35/20(10) kV Bolman
-
TS 35/20(10) kV N. Osijek 1
-
KDV TS N. Osijek 1-TS Osijek 5
-
TS 35/20(10) kV N. Osijek 2
-
KDV 35 kV TS N. Osijek 2-TS Osijek 5
-
KDV 35 kV TS N. Osijek 1-TS N. Osijek 2
-
TS 35/20(10) kV Višnjevac
-
KDV 35 kV TS Višnjevac-TS Retfala
Elektroenergetska mreža na 20(10) kV naponskoj razini ne prikazuje se u grafičkim prilozima
Prostornih planova županija, stoga će planirani razvoj mreže na ovom naponskom nivou biti samo
navedeni, a obuhvaća sljedeće:
-
rasklopište R II na lokaciji Uske njive. Duljina kabela Osijek 4 – R II, oko 0,7 km,
-
rasklopište R XIX Blok centar 2. duljina kabela Osijek 4 – R XIX oko 2,5 km,
-
rasklopište R XX Sv. L. Mandića kod "Slavonca". Duljina kabela Osijek 4 – RXX, oko 2,3 km,
-
rasklopište R XXI između Psunjske i Čvrsničke. Duljina kabela Osijek 4 – R XXI, oko 1,8 km,
-
rasklopište R XXII između Ilirske i Parađikove. Duljina kabela Osijek 4 – R XXII, oko 2,1 km,
-
rasklopište R XXIII između Š. Petefija i Strossmayerove. Duljina kabela Osijek 4 – R XXIII, oko 1,8
km,
-
vod za Novu uljaru u Čepinu prema trasi obilaznice i lokacije tvornice, oko 6 km.
Elektroenergetska mreža na niskonaponskoj 0,42 kV razini ne razmatra se u Prostornim planovima
Županije nego u planovima užih područja.
3.6.2.3. Centralni toplinski sustav
a) Razvoj konzuma vrelovodnog sustava
U prijeratnom razdoblju prosječna godišnja stopa porasta potrošnje toplinske energije iz
centraliziranog vrelevodnog sustava Osijeka (stambeni i poslovni potrošači) iznosila je preko 7%. U
tom razdoblju ostvarivan je jednoliki (prosječni) godišnji porast konzuma od 4,5 MW.
Tijekom Domovinskog rata razvoj konzuma je zaustavljen, pogotovo ratnim stanjem i razaranjima
tijekom 1991. i 1992. godine. Pokretanje gospodarske aktivnosti je jedan od ključnih preduvjeta
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
263
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ponovnog oživljavanja razvoja prema dokumentima i ciljevima strateškog i energetskog razvoja
Republike Hrvatske, koji uvažavaju specifične uvjete grada Osijeka. Generalnim urbanističkim planom
grada Osijeka do 2015. godine i Prostornim planom općine Osijek utvrđene su najznačajnije podloge
za razvoj toplinarstva, uključujući razvoj stambene izgradnje u pogledu intenziteta izgradnje, razvoja
pojedinih lokacija, razvoja strukture i razvoja standarda stanovanja.
Međutim, uvažavajući sadašnju situaciju za očekivati je da se moraju iznova definirati i revalorizirati
podloge za rješenje ovih ključnih problema:
-
kakav treba biti pristup razvoju konzuma u izgrađenim dijelovima grada koji su pogodni za
toplifikaciju,
-
kakav treba biti pristup razvoju konzuma u novoizgrađenim stambenim i poslovnim zgradama,
-
kojom brzinom će se proizvodnja i ostale gospodarske aktivnosti vraćati na prijeratnu razinu,
odnosno kako će teći daljnji razvoj većih proizvodnih pogona i novih industrijskih lokacija.
Osnovno obilježje sadašnjeg trenutka je potreba za revizijom planova i utvrđivanjem novih smjernica
u skladu s okolnostima koje su znatno izmijenjene u odnosu na one prijeratne kada su postojeći
planovi utvrđivani. Naročita pažnja nužna je kod planiranja mogućih varijanti prijelaza Osijeka na
lijevu obalu Drave, a s tim u svezi i mogućih varijanti i opravdanosti dogradnje toplinskog sustava za
opskrbu tog novog toplinskog konzuma.
b) Razvoj konzuma parovodnog sustava
Razvoj konzuma parovodnog sustava treba sagledati s tri osnovna aspekta:
-
razvoj konzuma postojećih potrošača i priključenje njihovih novih objekata, čije je nastajanje
vezano uz porast industrijske proizvodnje, odnosno društvenog proizvoda,
-
priključenje na centralizirani toplinski sustav industrijskih potrošača koji sada koriste druge
načine opskrbe toplinskom energijom (vlastite energane, korištenje drugih oblika energije i sl.),
-
prijelaz s korištenja vodene pare na korištenje vrele vode kod potrošača koji paru koriste pretežito
za ogrjevne svrhe.
Zbog ratnih razaranja i stanja u gospodarstvu grada bitno su smanjene potrebe za parnim konzumom
(približno 30% u odnosu na prijeratno stanje).
To znači da se na temelju današnjeg stanja toplinskog konzuma i navedenih sagledavanja može
zaključiti da su kapaciteti postojećih toplinskih izvora snagom i mogućom proizvodnjom dovoljni za
pokrivanje parnog konzuma Osijeka danas i u doglednoj budućnosti.
c) Razvoj toplinske mreže i toplinskih stanica
Prema srednje mogućoj varijanti razvoja procjenjuje se veličina toplinske mreže i broj toplinskih
stanica u 2015. godini:
-
vrelovodna mreža
parovodna mreža
mreža, ukupno:
-
vrelovodne stanice
parovodne stanice
toplinske stanice, ukupno:
*
45 km
5,5 km*
50,5 km
600 kom
8 kom*
608 kom
Predviđa se da će dio potrošača koji paru koriste isključivo u ogrjevne svrhe prijeći na vrelovodni
sustav, pa iz toga proizlazi smanjenje duljine parovodne mreže i broja parovodnih stanica.
Općenito je nastojanje da temperaturni režim rada vrelovodne mreže, osobito one koja radi u sustavu
sa spregnutom proizvodnjom električne energije i topline budu što niži.
264
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
Na toplinskom sustavu Osijeka to neće biti moguće dosljedno provesti jer hidrauličke karakteristike
postojeće mreže to ne dozvoljavaju. Sadašnji temperaturni režim 130/70°C biti će moguće provoditi na
dijelu vrelovodne mreže zapadno od toplane još nekoliko godina, a tada će se morati ići na više
temperaturne režime ili na značajne rekonstrukcije mreže. Osobitu pažnju treba posvetiti kvaliteti
toplinske izolacije vodova i njenoj ekonomskoj debljini.
Sljedeći korak bit će mogućnost lokalne regulacije u stanicama i centralnog nadzora regulacije i
upravljanja radom toplinskih stanica iz dispečerskog centra.
3.6.2.4. Alternativni izvori energije
Hidropotencijal malih vodotokova na području Županije do sada nije bio interesantan za proizvodnju
električne energije u okviru HEP-a. Izgradnja malih hidroenergetskih postrojenja moguća je samo na
onim manjim vodotocima, te postojećim i budućim akumulacijama za regulaciju vodotoka ili zaštiti od
bujičnih voda, gdje takvi hidropotencijali postoje. Radi utvrđivanja hidropotencijala malih vodotokova
treba prvo provesti istraživanja kojima će se utvrditi na kojim vodotocima postoji i koliki je taj
hidropotencijal.
Na području Županije postoje velike količine biljnih otpadaka i ostale biomase, te postoje mogućnosti
za njihovo korištenje u proizvodnji energije. Ove mogućnosti za sada nisu istražene, ali one su znatne i
u budućnosti ih je potrebno intenzivnije koristiti.
Također postoje mogućnosti većeg iskorišenja termalnih voda u energetske svrhe, s obzirom da je
njihovo postojanje na području Županije utvrđeno.
Sunce je najveći potencijalni izvor energije, ali do sada nije riješen postupak kojim bi se ta ogromna
energija po pristupačnim cijenama i u pravom trenutku stavila na raspolaganje potrošačima. Klimatski
uvjeti koji vladaju na području Županije omogućavaju korištenje ograničenih količina sunčeve
energije. Zbog toga se na području Županije njezino korištenje planira kao dopuna konvencionalnim
izvorima energije.
Mogućnost korištenja energije vjetra na području Županije za sada nije istražena.
3.6.3. Vodnogospodarski sustav
3.6.3.1. Vodoopskrba
Razvitak i proširenje postojećih sustava vodoopskrbe Županije, te izgradnja sustava ovisit će, prije
svega, o proširenju postojećih i izgrađenih novih crpilišta i osiguranju potrebnih količina vode za nove
potrošače te izgradnji magistralnih i transportnih cjevovoda.
Stoga je nužno nastaviti hidrogeološka istraživanja na proširenju postojećih crpilišta (Jarčevac, Donji
Miholjac, Ðakovo, Dalj, Kneževi Vinogradi) kao i započeti program hidrogeoloških istražnih radova za
nova crpilišta prema ovom Planu – Topolje i Zlatna Greda.
S obzirom na relativno veliki broj postojećih i novih crpilišta, dakle i mogućnost formiranja
odgovarajućeg broja "podsustava", za očekivati je da će širenje transportno distribucijskih mreža i
povezivanje podsustava prvo krenuti iz pravca prostora s rješavanom vodoopskrbom, a ujedno i
ekonomski jačeg prostora, ka područjima ekonomski slabijim i s vodom nedovoljno opskrbljenim.
Izgradnja magistralnih i transportnih cjevovoda između većih i manjih podsustava svakako treba biti
logična u funkcionalnom pogledu i mora biti rezultat ekonomske analize u smislu zadovoljavanja
zahtjeva za vodom nekog područja.
Osnovni pravci razvoja vodoopskrbnih sustava i dalje uglavnom prate glavne prometne pravce te
urbanizirane prostore, a kao prioritet svakako je povezivanje postojećih sustava vodoopskrbe u cilju
osiguranja mogućnosti prebacivanja vode iz jednog vodoopskrbnog sustava u drugi.
Pri tome treba napomenuti, da nikako ne treba isključiti pojedinačne samostalne i zasebne pokušaje
rješavanja opskrbe vodom i van ovih prioriteta, ukoliko su ta rješenja u skladu s konačnim rješenjem
vodoopskrbe cjelokupnog područja, a za njihovu realizaciju postoji interes.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
265
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
U okviru ovih aktivnosti definirani su kriteriji za izbor prioritetnih poslova, kako slijedi:
•
Zaštita raspoloživih crpilišta vode na području Županije kao dugoročne aktivnosti u cilju zaštite
i osiguranja dovoljnih dugoročnih količina pitke vode – osnov za sve naredne aktivnosti po
pitanju opskrbe pitkom vodom Županije,
•
Akutna i stalna nestašica vode na pojedinim područjima s mogućnošću higijensko-zdravstvene
ugroženosti.
•
Osiguranje uvjeta za povratak prognanih, obnovu ili začetak nove gospodarske proizvodnje
koja se bazira na vodi.
•
Ekonomičnost ulaganja u vodoopskrbni sustav, te osiguranje osnove za opskrbu vodom većeg
broja korisnika – mogućnost korištenja vode od strane velikog broja korisnika koji do sada
nemaju osiguranu opskrbu kvalitetnom pitkom vodom ili je to djelomično i nepotpuno
realizirano, a imaju izgrađen dio infrastrukture.
•
Mogućnost osiguranja financijskog udjela u realizaciji projekta vodoopskrbe.
•
Zadovoljenje što većeg postotka stanovništva Županije kvalitetnom pitkom vodom.
Važno je napomenuti da je i jedan dio prioriteta Županije racionalno gospodarenje postojećim starijim
sustavima vodoopskrbe što podrazumijeva: rješenje distribucije vode u okviru dopuštenih gubitaka
vode, svođenje potrošnje na stvarne potrebe komunalnog standarda, prihvatljivu i racionalnu
potrošnju energije i slično.
U okviru ovakvih kriterija mogu se kao osnovni radovi na razvitku vodoopskrbe Osječko-baranjske
županije istaći sljedeći:
A. PROŠIRENJE POSTOJEĆIH I IZGRADNJA NOVIH CRPILIŠTA
1.
Proširenje crpilišta Jarčevac za potrebe vodoopskrbnih područja Valpovo i Osijek
2.
Sanacija i proširenje crpilišta Donji Miholjac
3.
Proširenje crpilišta Trslana u Ðakovu
4.
Istražni radovi i realizacija crpilišta Topolje u Baranji
5.
Završetak crpilišta i prerade vode na crpilištu Mece-Darda
6.
Sanacija i rekonstrukcija crpilišta Dalj
7.
Sanacija i proširenje crpilišta Prosine u Kneževim Vinogradima
8.
Dovršetak pogona za preradu Dravske vode na lokaciji Nebo Pustava
9.
Istražni radovi radi utvrđivanja svrsishodnosti uključivanja u sustav vodoopskrbe bunara koje je
u okolini Beničanaca izbušila INA
10. Istražni radovi i realizacija crpilišta Zlatna Greda
B. IZGRADNJA MAGISTRALNE I TRANSPORTNE VODOVODNE MREŽE
1.
Dovršetak izgradnje transportnog cjevovoda Našice-Koška-Bizovac
2.
Izgradnja magistralnog cjevovoda Osijek-Čepin-Ðakovo
3.
Izgradnja transportnih cjevovoda Donji Miholjac-Valpovo
4.
Izgradnja spojnih cjevovoda Dalj-Erdut-Aljmaš
5.
Dovršetak izgradnje spojnog cjevovoda Osijek-Sarvaš-Bijelo Brdo
6.
Izgradnja transportnog cjevovoda Feričanci
7.
Izgradnja transportnih cjevovoda Darda-Čeminac-Torjanci
266
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
8.
Izgradnja transportnih cjevovoda Beli Manastir-Batina-Kneževi Vinogradi
9.
Izgradnja transportne mreže područja Vladislavci-Dopsin-Hrastin
10. Izgradnja transportnog cjevovoda Našice-Podgorač
11. Izgradnja spojnih cjevovoda povezivanja postojećih sustava vodoopskrbe na području Ðakova
U postizanju istaknutih ciljeva razvoja vodoopskrbnog sustava Osječko-baranjske županije potrebno
je realizirati sljedeće planove prema vodoopskrbnim područjima:
-
VODOOPSKRBNO PODRUČJE OSIJEK
Osnove razvitka ovog područja vodoopskrbe definirane su prema osiguranju novih zahvata
podzemne vode na lokalitetu Jarčevac gdje je prema sporazumu Valpova i Osijeka od ukupnih
planiranih i raspoloživih količina od 400 l/s planirana količina za vodoopskrbni sustav Osijek od oko
250 l/s. Obzirom na male kapacitete distribucijske mreže Josipovca i Višnjevca, potrebno je do glavnog
opskrbnog cjevovoda ili do tlačnog sklopa Nebo Pustara, dovesti novi magistralni tlačni vod. Isto tako,
za daljnje širenje vodoopskrbe istočnih prigradskih naselja potrebno bi bilo produžiti južni obilazni
vod prema industrijskoj zoni i Sarvašu.
Dovršetak prerade zahvaćenih voda rijeke Drave, kao pomoćnog zahvata vode, također je nužan za
sveukupno rješavanje vodoopskrbe ovog područja i osiguranje ukupnih preradbenih kapaciteta do
1.200 l/s.
Razvitak magistralne i transportno distribucijske mreže planiran je u ovim pravcima:
•
Glavni pravac daljnje izgradnje i razvoja magistralnih transportnih cjevovoda sustava kretat će se
u pravcu južnog dijela Županije u prostoru Osijek-Ðakovo kako bi se uklapanjem sustava i
crpilišta Čepin omogućila vodoopskrba svih naselja toga područja.
•
Drugi važan pravac izgradnje transportnog cjevovoda je u pravcu već postojećih sustava Bijelo
Brdo, Dalj, Erdut i Klisa.
•
Potrebno je izvršiti povezivanje vodovoda od Tenjskog Antunovca prema Ernestinovu i Laslovu.
•
Osim ovih zahvata potrebno je u cilju dovođenja vode s crpilišta Jarčevac izvesti novi transportni
vod do lokacije Nebo Pustara ili južnog obilaznog voda.
•
Za dugoročno plansko razdoblje i potrebu dovođenja vode iz prostora crpilišta Zlatna Greda bit
će potrebno izvesti novi transportni vod DN 700 do središta grada.
•
Potrebno je nastaviti aktivnosti na sanaciji stare mreže, smanjenju gubitaka i automatizaciji i
upravljanju sustava (NUS).
-
VODOOPSKRBNO PODRUČJE ÐAKOVO
Osnov razvitka vodoopskrbnog područja Ðakova čini povezivanje vodoopskrbnog sustava grada
Ðakova s ostalim manjim podsustavima na svom području, u cilju ostvarivanja boljih mogućnosti
zadovoljava potreba za vodom Ðakovštine.
Prije svega, neophodno je usmjeriti aktivnosti na iznalaženju novih količina vode kako na crpilištu
Trslana tako i na ostalim mogućim lokacijama radi osiguranja dovoljnih količina vode.
S tim u svezi, važnu ulogu ima predočeni magistralni spojni cjevovod Osijek-Čepin-Ðakovo jer je tim
vodom moguće osigurati zadovoljenje vršnih potreba za vodom Ðakovštine, ali i osigurati potrebnu
vodu za naselja šireg područja uz ovu magistralnu cestu. Isto tako planirano je povezivanje Županije
na Regionalni vodoopskrbni sustav istočne Slavonije magistralnim spojnim vodom od Velike
Kopanice do Ðakova čime bi se osigurale dovoljne količine vode za vodoopskrbu Ðakovštine.
Navedeni spojni magistralni vodovi navedeni su u prioritetima Županije.
Bitan preduvjet razvitka sustava je sagledavanje mogućnosti povezivanja s Regionalnim vodovodom
istočne Slavonije u cilju osiguranja potrebnih količina u narednom planskom razdoblju koje u
maksimalnom satu iznose 250 l/sec.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
267
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
U cilju daljnje izgradnje magistralnih cjevovoda ovog vodoopskrbnog područja prioritetno bi bilo
izvesti novi transportni cjevovod od crpilišta Trslana do grada Ðakova te spojni transportni cjevovod
u pravcu vodoopskrbnog područja Osijek.
Ujedno, potrebno je nastaviti izgradnju vodovoda manjih naselja unutar ovoga vodoopskrbnog
sustava.
-
VODOOPSKRBNO PODRUČJE BELIŠĆE
Razvitkom crpilišta "Jarčevac" te prelaskom vodoopskrbnog sustava Valpovo na novo crpilište,
postojeće crpilište na rijeci Dravi, količinski, u potpunosti zadovoljava planske potrebe za vodom
vodoopskrbnog sustava Belišće.
Razvitak vodoopskrbe područja treba biti usmjeren na daljnji razvitak transportno distribucijske
vodovodne mreže u pravcu naselja Vinogradci, Gorica Valpovačka i Bocanjevci, te izgradnju dijela
regionalnog vodovoda u pravcu vodoopskrbnog područja Donji Miholjac.
Osim toga, istovremeno je nužno povezivanje sa susjednim distribucijskim područjem Donjeg
Miholjca preko naselja Veliškovci-Gat.
Razvitak vodoopskrbnog sustava Čepin baziran je na crpilištu Čepin kapaciteta 80 l/s i preradi vode
kapaciteta 60 l/s sa vodotornjem kapaciteta 200 m3. Ovim sustavom za sada se opskrbljuje naselje
Čepin, a u planovima razvitka je povezivanje ovog sustava prema Vuki odnosno pravac prema
Ðakovu te prema Čepinskim Martincima, odnosno pravac prema Našicama. Osnovni spojni vod
trebao bi biti prema Osijeku.
Plan razvitka vodoopskrbnog sustava Dalj predviđa povezivanje ovog sustava s Aljmašem i zatvaranje
prstena Dalj-Erdut-Aljmaš-Dalj, ali i povezivanje na vodoopskrbni sustav Osijek kao i povezivanje na
pravac Dalj-Borovo. Postojeće crpilište ostaje u funkciji, ali ga je nužno sanirati, rekonstruirati i
proširiti, te provesti njegovu legalizaciju.
Zasebno područje od velikog značenja je i područje općina Vuka i Vladislavci. Rješenje vodoopskrbe
ovoga područja je povezivanje Osijeka, Čepina i Ðakova magistralnim vodom, te osiguranje dovoljnih
količina pitke vode iz tih izvora. Trenutni raspoloživi kapaciteti crpilišta Čepin osiguravaju dobru
osnovu za realizaciju ovog spoja. Ovo područje nužno je povezati prema Punitovcima i prema
Ernestinovu tako da je planirana međusobna veza s ostalim podsustavima, odnosno sustavima na
ovom području.
-
VODOOPSKRBNO PODRUČJE NAŠICE
Prioritet daljnjih aktivnosti je u širenju magistralne i distribucijske vodoopskrbne mreže sukladno
ranijim projektima i ovom Planu tj. širenje konzuma na bazi raspoloživih kapaciteta crpilišta
Velimirovac. Pri tome je važno na javnu vodoopskrbu priključiti naselja Donja Motičina i Jelisavac gdje
je izgradnja mreža pri završetku kao i nastojati što prije priključiti naselja općina Feričanci, Koška i
Podgorač.
Ovaj sustav karakteriziraju visokotlačni vodovi te je u narednom razdoblju potrebno racionalizirati
ove tlakove sukladno mogućnostima i pravcima distribucije.
U tom pogledu potrebno je:
•
S obzirom na nepokrivenost i neizgrađenost istočnog dijela vodoopskrbnog područja Našice
(općina Koška) nastaviti izgradnju magistralnog cjevovoda Velimirovac-Jelisavac-Koška-Topoline.
•
U pravcu zapada izraditi vodoopskrbnu mrežu naselja Feričanci i priključiti i na vodoopskrbni
vod iz Donje Motičine (privremeni spoj), te izgraditi magistralni cjevovod Našice-ÐurđenovacFeričanci (konačni spoj).
•
U pravcu sjevera izgraditi magistralni cjevovod Velimirovac-Klokočevci-Malinovac.
268
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
•
U pravcu juga izgraditi novi transportni vod kroz grad Našice preko Markovca do Stipanovaca i
Podgorača, koji ujedno povezuje vodoopskrbno područje Našice s vodoopskrbnim područjem
Ðakovo.
•
Unutar ovoga vodoopskrbnog područja nalazi se vodoopskrbni sustav Ðurđenovac u sklopu
kojeg u pogledu daljnjeg širenja treba izgraditi kompletnu transportno-distribucijsku vodovodnu
mrežu u smjeru naselja Šaptinovci, Beljevina, Bokšić i Bokšić Lug (izgradnja započeta).
Predloženi razvitak magistralnih i transportnih cjevovoda vodoopskrbnog područja Našice ujedno
omogućava povezivanje ovoga područja s okolnim vodoopskrbnim područjima Osijek, Donji Miholjac
i Ðakovo.
Za priključenje ovih naselja potrebno je dovršiti rekonstrukciju crpilišta i to izvesti dodatne zdence na
crpilištu Velimirovac, te povećati i racionalizirati kapacitete tlačnih elemenata. Također, nužno je
osigurati rezervoarski prostor za daljnje proširenje mreže. Ujedno, nužno je definirati status,
legalizaciju i mogućnosti opskrbe pitkom vodom sa crpilišta Ðurđenovac.
Potrebno je provesti hidrogeološke radove na širem području Našica – područje Seone, u svrhu
istraživanja zahvata vode koja ne zahtijeva preradu, a kojom je moguće opskrbljivati zapadni dio ovog
područja.
-
VODOOPSKRBNO PODRUČJE BARANJA
Plan razvitka transportne i vodoopskrbne mreže daje cjelovito rješenje u cilju izgradnje funkcionalnog
sustava vodoopskrbe dok je pitanje ostvarivanja i prioriteta u funkciji obnove i razvitka cjelokupnog
prostora.
Osnovni razvojni elementi transportnih vodova su:
•
Povezivanje i spajanje tri postojeća vodoopskrbna sustava Beli Manastir-Darda-Kneževi
Vinogradi.
•
Izgradnja prstena oko Banskog Brda i povezivanje naselja na jedan sustav s osnovom opskrbe s
novog crpilišta Topolje.
•
Širenje transportno-distribucijske vodovodne mreže vodoopskrbnog sustava Darda.
Razvoj i proširenje postojećih sustava vodoopskrbe te izgradnja novih sustava ovisit će, prije svega, o
proširenju i izgradnji novih crpilišta te osiguranju potrebnih količina vode za nove potrošače. U
sklopu ovog Plana, a na osnovu provedenih analiza potreba vode, utvrđena je ukupna potreba vode
koju bi trebalo osigurati na svim crpilištima za područje Baranje do 2015. godine, a iznosi Qmax.dn= 210
l/sec.
Navedena količina prije svega bi se osigurala s postojećih crpilišta "Livade", "Mece" i "Prosine", a
potom s novih crpilišta "Topolje", "Nove livade", "Silmeđe", te crpilište "Zlatna greda".
Prioritetno bi bilo i dovršenje postrojenja za preradu vode na crpilištu Darda-Mece kao osnove za
daljnji razvoj vodoopskrbne mreže, ali i izgradnja crpilišta Topolje.
Na novim crpilištima moguće je očekivati potrebnu preradu vode prije distribucije u javni
vodoopskrbni sustav.
Usporedo s rješavanjem zahvata i transporta vode unutar sustava nužno je rješavati i rezervoarski
prostor kako bi se stvorile mogućnosti pokrivanja vršnih satnih opterećenja unutar sustava, te
osigurao tlak i količina vode za zadovoljavanje uvjeta protupožarne zaštite.
Razvojno, ovo vodoopskrbno područje jedinu vezu i oslonac na susjedne sustave ostvarit će
povezivanjem s vodoopskrbnim područjem Osijek i to cjelokupnim sagledavanjem izgradnje novog
zajedničkog crpilišta "Zlatna Greda".
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
269
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
-
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
VODOOPSKRBNO PODRUČJE DONJI MIHOLJAC
Plan razvitka vodoopskrbe, vodoopskrbnog područja Donji Miholjac prije svega predviđa izgradnju
magistralnih i transportnih cjevovoda područja, te zahvate na osiguranju i obradi dovoljnih količina
pitke vode na crpilištu Donji Miholjac.
Izgradnja magistralnih i transportnih cjevovoda planirana je u tri osnovna pravca te nekoliko
sekundarnih poteza:
•
Donji Miholjac-Rakitovica-Miholjački Poreč-Golinci-Radikovci,
•
Donji Miholjac-Sveti Ðurađ-Podravski Podgajci,
•
Donji Miholjac-Ivanovo-Viljevo,
•
Donji Miholjac-Gat,
•
dovršenje magistralnog vodovoda Rakitovica-Velimirovac (od Miholjačkog Poreča),
•
izgradnja spojnih vodovoda uz spomenute magistralne:
•
-
Donji Miholjac-Velimirovac,
-
Donji Miholjac-Gat i,
-
Donji Miholjac-Podravska Moslavina,
rekonstrukcija vodovoda u Donjem Miholjcu u Ulici P. Radića.
Dio koncepcije razvitka vodoopskrbnog sustava šireg područja Donji Miholjac bazira se i na
osiguranju pitke vode iz Regionalnog vodoopskrbnog sustava Slavonske Podravine. To se posebice
odnosi na pravac Donji Miholjac-Našice, gdje se i nalazi najveći broj šireg područja Donji Miholjac,
koja još nisu obuhvaćena vodoopskrbom.
Potrebne količine pitke vode za ukupne potrebe grada Donjeg Miholjca osigurat će se sa crpilišta Donji
Miholjac (sadašnjim kapacitetima i planiranim proširenjem crpilišta). Prigradska naselja (Rakitovica,
Golinci, Radikovci, Miholjački Poreč …) također se mogu opskrbiti vodom s ovog crpilišta dok je za
svako daljnje širenje mreže nužna sanacija i radikalnije proširenje crpilišta ili je nužno iznaći novo
crpilište. Svakako da je mogućnost i dovođenje vode s drugog vodoopskrbnog područja.
U sklopu radova na crpilištu Donji Miholjac potrebna je izvedba novog zdenca, dogradnja primarnog i
sekundarnog postrojenja za pročišćavanje vode i rekonstrukcija i pojačanje tlačnog sklopa na precrpnoj
stanici.
-
VODOOPSKRBNO PODRUČJE VALPOVO
Plan razvitka vodoopskrbe područja Valpovo pretpostavlja zadržavanje postojećeg zahvata vode na
rijeci Dravi, samo za potrebe vodoopskrbnog područja Belišće, dok bi se crpilište Jarčevac koristilo za
potrebe vodoopskrbnog područja Valpovo.
Potrebnu količinu vode moguće je osigurati zadržavanjem postojećeg zahvata na rijeci Dravi uz
istovremeno proširenje crpilišta "Jarčevac" do ukupnog kapaciteta cca 60 l/sec tj. proširenje
distribucijske stanice i postrojenja za preradu vode. Takvo proširenje omogućilo bi punu priključenost
i opskrbljenost potrošača u svim naseljima na području vodoopskrbnog područja Valpovo.
Za plansko razdoblje 2015. godine ukupna potrošnja u maksimalnom danu potrošnje bila bi 96 l/sec
što će se osigurati daljnjim proširenjem crpilišta "Jarčevac".
Poseban naglasak treba staviti na daljnji razvitak crpilišta "Jarčevac" kao regionalnog crpilišta s
obzirom na njegovu znatnu procijenjenu izdašnost od cca 400 l/sec. S obzirom na pretpostavljene
količine uveliko prelaze potrebe za vodom područja vodoopskrbe Valpovo, planirano je da dio
raspoloživih kapaciteta vode za svoje potrebe koristi vodoopskrbno područje Osijek.
270
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
U tom pogledu postavljen je i Plan razvitka vodoopskrbe Županije. Zahvaćene vode preradile bi se na
samoj lokaciji crpilišta, a potom distribuirale u pojedino vodoopskrbno područje.
Osim ovih elemenata sustava vodoopskrbe potrebno je izgraditi i nove vodospremnike iz razloga
izravnavanja satnih oscilacija potrošnje, te zadovoljenja protupožarnih uvjeta.
Potrebno je naglasiti i nužnog povezivanja vodoopskrbnog područja Valpovo sa susjednim
vodoopskrbnim područjima Osijek i Našice dok je povezanost s vodoopskrbnim područjem Belišće u
funkciji.
3.6.3.2. Odvodnja
Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Zatečena situacija s odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda na području Osječko-baranjske
županije nije zadovoljavajuća. Općenito rješavanje odvodnje značajno zaostaje za vodoopskrbom.
Razvijena kanalizacijska mreža postoji samo u gradu Osijeku i nekim općinskim središtima (Ðakovo,
Našice, Valpovo-Belišće te djelomično u Ðurđenovcu, Belom Manastiru i nekoliko manjih mjesta).
Pojedini uređaji za pročišćavanje su u izgradnji (Našice), a neki ranije izvedeni nedovršeni, slabo
održavani ili potpuno izvan funkcije (Belišće, Beli Manastir, Donji Miholjac).
U manjim naseljima ne postoje organizirani sustavi odvodnje i pročišćavanja. Pojedinačna rješenja;
septičke jame i drugi manji uređaji obično su građeni nestručno, ne držeći se osnovnih sanitarno
tehničkih principa.
Svi ti izvedeni sustavi i objekti odvodnje i pročišćavanja ne doprinose danas značajnijem smanjenju
ukupnog tereta zagađenja i zaštiti recipijenata.
Stagnacija industrijskog razvoja i poljoprivrednih aktivnosti uzrokovanih ratom i tranzicijskim
promjenama utjecala je na smanjenje zagađenja u slivu rijeke Drave, a to se odrazilo i na ovu regiju.
Dio prijašnjih izvora zagađenja je nestao ili se bitno smanjio.
Osnovni ciljevi rješavanja problematike odvodnje i pročišćavanja su:
-
zaštita resursa površinskih i podzemnih voda od onečišćenja te očuvanje njihovih ekoloških
vrijednosti,
-
poboljšanje higijensko-sanitarnih uvjeta života.
Državnim planom zaštite voda u okviru mjera za sprječavanje i smanjenje onečišćenja voda među
ostalim aktivnostima istaknuto je planiranje i izgradnja sustava javne odvodnje i izgradnja uređaja za
pročišćavanje.
Županijskim planom za zaštitu voda planira se građenje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
određuje se odgovorna osoba za izvršenje plana građenja i planira se osiguranje potrebnih
financijskih sredstava za izvršenje plana građenja.
Financijska sredstva za provedbu Plana građenja objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
osiguravaju se iz:
•
naknade za zaštitu voda iz koje se financira zaštita voda u skladu s člankom 3. točka 4. Zakona o
financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95. i 88/98.),
•
cijene komunalne usluge na osnovi članka 18. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95. i
70/97.),
•
državnog proračuna Republike Hrvatske,
•
kredita, stranih i domaćih,
•
od novčanih kazni izrečenih zagađivačima u prekršajnim postupcima,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
271
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
•
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
zamjene međunarodnih dugova u svrhu provedbe programa zaštite voda.
Fizičke i pravne osobe zadužene za provedbu Plana, njihova ovlaštenja i odgovornosti.
Za provedbu Plana građenja objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda zaduženi su:
•
Državna uprava za vode,
•
Hrvatske vode,
•
fizičke i pravne osobe koje obavljanjem djelatnosti onečišćuju ili mogu zagatiti vode,
•
osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost.
U Osječko-baranjskoj županiji prema Državnom planu jedini grad koji se nalazi na listi prioriteta
(iznad 50.000 ES) je Osijek.
U grupu iznad 15.000 stanovnika (prema popisu 1991. god.) nalazi se Ðakovo (s planiranim uređajem
od 20.000 ES).
Međutim prema dosadašnjim planovima i izrađenoj projektnoj dokumentaciji u tu grupu treba
uključiti Našice (uređaj planiran za 20.000 ES), Belišće (s izgrađenim uređajem od 240.000 ES na koji su
pored industrije uključene otpadne vode Valpova i Bistrinaca), Donji Miholjac (planirano 65.000 ES) i
Beli Manastir (planirano 38.000 ES).
Između 2.000 i 15.000 ES ima cca dvadesetak naselja, a za nekoliko postoji i izrađena projektna
dokumentacija za rješenje odvodnje i pročišćavanja (Feričanci, Bizovac, Petrijevci i okolna naselja).
"Osjetljiva" i "vrlo osjetljiva područja" još nisu definirana od strane nadležnih Ministarstava i Uprava.
Na području Županije u vrlo osjetljiva područja sigurno će biti uključeno područje Kopačkog rita i
drugih zaštićenih ornitoloških i močvarnih područja i uža vodozaštitna područja postojećih i
planiranih crpilišta.
Uzevši u obzir sve ove činjenjice u razvoju sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je:
1.
Definirati i planirati rješenje odvodnje i pročišćavanje za sva naselja gdje su izgrađeni ili planirani
sustavi javne vodoopskrbe (pod rješenjem odvodnje i pročišćavanja ne smatra se nužnim izgradnja
kanalizacije i centralnih uređaja).
2.
Kod izrade koncepta rješenja odvodnje na županijskom nivou treba uključiti sve varijante od
centraliziranih ili lokalnih sustava pa do individualnih, pojedinačnih rješenja, prilagođenih
uvjetima okoliša i mogućnostima recipijenta. U pročišćavanju otpadnih voda primjenjivati što
jednostavnije sustave kompatibilne s prirodnim procesima, građene fazno, za sadašnje potrebe i
količine otpadnih voda, a ne one koje se očekuju u nekoj neizvjesnoj budućnosti.
3.
Pri definiranju rješenja odvodnje i pročišćavanja treba uvažavati do sada izgrađene sustave i
objekte, kao i planirane.
4.
Postojeća projektna dokumentacija vezana uz odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda rađeno je
na bazi zastarjelih teoretskih i literaturnih podataka te procjena iz nerealnih urbanističkih planova
razvoja. Svu takvu projektnu dokumentaciju koja nije u fazi izvedbe treba podvrći detaljnoj reviziji
i uskladiti sa suvremenijim pristupima i racionalnijim principima usklađenim s aktualnim
mogućnostima društva. Na primjer: decentralizirani sustavu odvodnje, sustavno organizirana
individualna rješenja, čista tehnologija, rješavanje na samom izvoru zagađenja itd.
5.
Prioritete i dinamiku izgradnje odvodnih sustava i uređaja za pročišćavanje treba uskladiti s
principima postavljenim Državnim planom zaštite voda te realnom gospodarskom situacijom i
financijskim mogućnostima.
6.
Otpadne vode industrijskih pogona i poljoprivrednih farmi čija odvodnja i pročišćavanje nisu
riješeni u okviru postojećih sustava moraju izgraditi vlastite sustave u skladu s uvjetima okoliša i
mogućnostima recipijenta u skladu s postojećim propisima.
272
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
Do sada zanemarenu odvodnju manjih naselja treba početi rješavati dobro organiziranom
dugoročnom aktivnošću financiranom na nivou Županije i vodoprivrede.
Te aktivnosti trebaju obuhvatiti:
•
Analizu sadašnjeg higijensko sanitarnog stanja naselja na temelju podataka prikupljenih od
stručnih službi (komunalne, zdravstvene i sl.) za svaki stambeni i radni objekt i to:
-
broj stanara,
-
broj stoke,
-
aktivnosti u kojima se troši voda,
-
snabdijevanje vodom (vodovod, bunar, drugo),
-
količina potrošene vode,
-
način odvodnje sanitarnih i drugih otpadnih voda,
-
obrada otpadnih voda,
-
recipijent otpadnih voda,
-
odvodnja oborinskih voda,
-
recipijent oborinskih voda,
•
analizu mogućih tehničkih rješenja (odvodnja-individualna, razdjelna, mješovita, kombinirana ili
sl., odvodnja, pročišćavanje-mehaničko, septičke jame, biološki uređaji i sl.),
•
procjena troškova i mogućih izvora financiranja,
•
utvrđivanje prioriteta na bazi prikupljenih podataka i ugroženosti površinskih i podzemnih
resursa.
U odnosu na način rješavanja odvodnje otpadnih voda utvrđena je osnovna podjela naselja:
1.
Manja naselja u kojima nije predviđena organizirana vodoopskrba - Duboševica, Topolje, Draž,
Batina, Zmajevac, Popovac, Branjina, Mirkovac, Kozarac, Jagodnjak, Čeminac, Bolman, Torjanci,
Martinci Miholjački, Marijanski Ivanovci, Andrijevac, Lug Subotički, Ostrošinci, Bučje, Razbojište,
Bračevci, Budimci, Krndija, Slatinik Drenjski, Paljevina, Potjani, Punitovac, Jurjevac, Kučanci,
Preslatinci, Pridvorje, Drenje, Mandičevac, Dragotin, Hrkanovci đakovački, Majar, Ovčara, musić,
Slobodna Vlas, Paučje, Rozmajerovac, Granice, Lonđica, Ceremošnjak, Gradac, Vladislavci,
Hrastin, Šodolovci, Ernestinovo, Silaš, Klisa, Novi Erdut.
-
2.
Manja naselja s organiziranom vodoopskrbom bez utjecaja na zaštićena područja ili vodozaštitne
zone - Karanac, Erdut, Gorica Valpovačka, Gat, Tiborjanci, Kitišanci, Rakitovica, Bokšić Lug,
Bokšić, Šaptinovci, Beljevina, Teodorovac, Klokočevci, Lipine, Donja Motičina, Seona, Novi
Perkovci, Piškorevci, Budrovci, Viškovci, Forkuševci, Vučevci, Vrbica, Mrzović.
-
3.
individualna ili grupna rješenja sa septičkim jamama1
individualna ili grupna rješenja sa septičkim jamama ili sl., jednostavnim uređajima
(evapotranspiracijski sustavi ili drugi biljni uređaji)
Manja naselja s organiziranom vodoopskrbom u blizini zaštićenih područja ili vodozaštitnih zona
- Kneževo, Kneževi Vinogradi, Grabovac, Baranjsko Petrovo Selo, Novi Bezdan, Kopačevo, Dalj,
Bijelo Brdo, Sarvaš, Palača, Laslovo, Ada, Petrova Slatina, Koritna, Semeljci, Široko Polje, Beketinci,
Kešinci, Josipovac Punitovački, Tomašanci, Gorjani, Kuševac, Ivanovci Gorjanski, Satnica
Ðakovačka, Ðurđanci, Selci đakovački, Gašinci, Strizivojna, Trnava, Lapovci, Levanjska Varoš,
1 pod tim rješenjima podrazumijeva se organizirani sustav sa suvremenim koncipiranim septičkim jamama i sl., jednostavnim
uređajima, kontroliran i redovno održavan
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
273
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Breznica Ðakovačka, Stipanovci, Kelešinka, Jelisavac, Lađanska, Velimirovac, Pribiševci, Sušine,
Našičko Novo Selo, Valenovac, Gazije, Gornja Motičina, Čokadinci, Martinci Čepinski.
-
sustavi odvodnje (razdijelni, mješoviti, kombinirani)
(evapotranspiracijski sustavi ili drugi biljni uređaji)
s
jednostavnim
uređajima
4.
Naselja koja imaju mogućnost priključenja na postojeće sustave odvodnje i planirane uređaje Lug, Vardarac, Bilje, Darda, Švajcarnica, Uglješ, Tenja, Ivanovac, Antunovac, Brijest, Livana,
Čepin, Ovčara, Habjanovci, Brođanci, Novaki Bizovački, Cret Bizovački, Bizovac, Samatovci,
Petrijevci, Satnica, Ladimirevci, Šag, Ivanovci, Zelčin, Harkanovci, Martin, Zoljan, Feričanci, Nard.
5.
Naselja s izvedenim sustavom odvodnje - Beli Manastir, Osijek, Valpovo, Belišće, Donji Miholjac,
Ðurđenovac, Ðakovo, Našice
3.6.3.3. Uređenje vodotoka i voda
a) Uređenje rijeke Drave
Prema postojećim planovima i u skladu s istaknutim ciljevima na državnoj razini uređenje toka rijeke
Drave u Osječko-baranjskoj županiji sadržavalo bi tri dionice:
•
Kanalizirano korito od ušća Drave u Dunav do pregrade VS "Osijek" - rkm 0+000 do rkm 31+000,
•
Akumulacijsko jezero VS "Osijek" od pregrade VS "Osijek" do pregrade VS "Donji Miholjac" - rkm
31+000 do rkm 85+200, i
•
Akumulacijsko jezero VS "Donji Miholjac" od pregrade VS "Donji Miholjac" do km 104+000
(granica županije) koje se nastavlja u susjednoj Virovitičko-podravskoj županiji do rkm 155+700 rkm 85+200 do rkm 104+000.
U okviru prve dionice Ušće - VS "Osijek" od rkm 0+000 do rkm 31+100 korito je uređeno od rkm 0+000
do rkm 24+200 s regulacijskom širinom korita od 180 m pri srednjoj vodi. Dio obaloutvrda između 16.
i 24. km je tipa gradskog keja. Od rkm 24+200 do rkm 31+100 u dužini od 6.900 m korito koje je
učvršćeno ali nejednakih širina treba urediti i osigurati regulacijsku širinu korita od 180 m.
U okviru druge dionice - akumulacijskog jezera VS "Osijek" od rkm 31+100 do rkm 85+200 biti će,
zavisno o okolnostima, potrebno osigurati kinetu plovnog puta na dionici od rkm 51+000 do km
70+200.
U okviru treće dionice - akumulacijskog jezera VS "Donji Miholjac" od rkm 85+200 do rkm 104+100 biti
će potrebno, kao i prethodno, osigurati kinetu plovnog puta na dionici od rkm 98+100 do rkm
104+100.
Za drugu i treću dionicu potrebno je izvesti sve potrebne građevine: pregrade, paralelne nasipe,
brodske prevodnice, energetska postrojenja i sl.
Važno je naglasiti da na rkm 70+200 počinje granična dionica rijeke Drave između Republike Hrvatske
i Republike Mađarske pa planovi uređenja moraju biti usklađeni na međudržavnom nivou.
Ovo znači da bi mogla uslijediti situacija u kojoj bi izgradnja VS "Donji Miholjac" bila onemogućena, a
tehnički elementi VS "Osijek" bili izmjenjeni (spuštanjem pregrade) na način da se akumulacijsko
jezero skrati za 15,0 km. Tada bi se morala izvršiti regulacija korita Drave od rkm 70+200 do rkm
104+100. u okviru ovoga dionica od rkm 70+200 do rkm 98+100 je uređena u razdoblju od 1960. do
1980. godine sa širinom korita od 180 m pri srednjoj vodi pa bi trebalo izvršiti radove na uređenju
korita u dužini od 6.000 m.
Kako obveze proistekle iz ugovora o osiguranju plovnog puta nameću ubrzanu dinamiku realizacije
od velikog je značaja sporazum s Republikom Mađarskom o izgradnji VS na Dravi kako bi se mogli
racionalno planirati daljnji radovi na njenom uređenju.
274
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
Zahvati na uređenju rijeke Drave smatraju se potencijalnima i usklađivat će se s potrebama zaštite
prostora i Strategijom razvoja vodnogospodarskog i prometnog sustava Države.
b) Uređenje rijeke Dunava
Na cijelom toku kroz Osječko-baranjsku županiju u dužini od 86,0 km od granice s Republikom
Mađarskom na rkm 1433. do granice s Vukovarsko-srijemskom županijom na rkm 1347. regulacijskim
radovima je osigurano korito širine 400 m za srednju vodu pa se može utvrditi da je ovaj potez toka
Dunava uređen osim Daljske krivine.
Stanje uređenosti se razlikuje po pojedinim dionicama poteza u smislu dovršenosti planiranih
regulacijskih zahvata: u potpunosti je regulirano 5 od 8 dionica u dužini od 53,5 km.
Dovršenje radova na uređenju rijeke Dunav treba osigurati na dionicama:
•
"Apatin" (rkm 1405+000 do rkm 1400+000) u dužini od 5,0 km,
•
"Staklar-Marin" (rkm 1347+500 do rkm 1369+500) u dužini od 5,0 km, i
•
"Bogojevo-Vukovar" (rkm 1369+500 do rkm 1347+000) u dužini od 22,5 km. Ovoj dionici pripada i
Daljska krivina.
Ukupna dužina poteza na kojoj treba dovršiti regulacijske radove je 32,5 km.
Potreba za uređenjem ostalih vodotoka i voda prikazati će se u okviru slivnih područja.
c) Slivno područje "Baranja"
Slivno područje "Baranja" je prema uvjetima reljefa i hidrografije podijeljeno na četiri sektora:
•
Karašica sektora,
•
Dunavski sektor,
•
Dravski sektor, i
•
Brdsko područje.
U Karašica sektoru su glavni vodotoci potok Karašica, odvodni kanal Karašica. Kanal Borza, te kanal
Hatvan i Travnik, koji su pritoci potoka Karašica.
Potok Karašica i kanal Borza imaju dio sliva u Republici Mađarskoj, te su svi (kao i pritoke Hatvan i
Travnik uređeni poslije II svjetskog rata i danas je potrebno jedino njihovo tehničko održavanje. Ovo
se odnosi i na Topoljski Dunavac, akumulaciju nastalu pregrađivanjem nasipom istoimenog rukavca
Dunava.
U Dunavskom sektoru glavni su vodotoci dovodni kanali - recipijenti podslivova Dunavski rit (CS
Zlatna greda - 6,0 m3/s), Brestovačko-Jasenovački rit (CS Tikveš - 5,0 m3/s) i Podunavski rit (CS
Podunavlje - 1,75 m3/s).
Kanale karakteriziraju mali uzdužni padovi od 0,1% i velike širine 5-10 m. Kanali su zamuljeni i
obrasli vegetacijom pa je potrebna rekonstrukcija i uredno tehničko održavanje, a posebno kanalskom
sustavu Podunavskog rita gdje je dokazan premali kapacitet CS Podunavlje.
U Dunavskom sektoru glavni su vodotoci kanal Barbara (CS Velika - 30,5 m3/s) i kanal Toplica (CS
Bakanka 4,3 m3/s). Ovi su kanali uređeni no slabo održavani pa im je potrebno uredno tehničko
održavanje.
U brdskom području koje obuhvaća Bansko brdo potrebno je, na strmim sjevernim obroncima, koji
gravitiraju potoku i odvodnom kanalu Karašica, ali i na blažim južnim padinama posebnu pažnju
obratiti bujičnim koritima i urediti ih radi sprječavanja erozije.
Nakon katastrofalnih poplava posebno iz 1965. i 1972. godine izgrađen je pouzdan sustav zaštite od
vanjskih voda nasipima uz vodotoke Dunav, Dravu, Karašicu, Borzu i Toplicu, koji su do 1991. godine
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
275
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
pružali gotovo 100% zaštitu. Tokom rata oni su ozbiljno oštećeni pa ih nakon razminiranja terena treba
temeljito sanirati.
d) Slivno područje "Vuka"
Glavna tekućica slivnog područja je rijeka Vuka čiji je tok u Osječko-baranjskoj županiji od rkm 36+000
do nasute brane "Borovik" dugačak 61,0 km, a uključujući i akumulacijske jezero "Borovik" 67,0 km.
Rijeka Vuka ima ravničarski karakter nizvodno od ušća kanala Gorjan-Punitovci, a uzvodno karakter
brdskog vodotoka.
Regulacijskim radovima u posljednjih 10 godina riješen je problem središnje kinete nizinskog dijela
vodotoka osim meandra Korpaš i definitivno realiziran proticajni profil brdske dionice do ceste
Ðakovo-Našice.
Za definitivno uređenje rijeke Vuke potrebno je na nizinskoj dionici urediti postojeći meandar Korpaš
kod mjesta Vuka i izvesti prokop "Korpaš" dužine 2,5 km, a na brdskoj dionici urediti nereguliranu
dionicu od ceste Ðakovo-Našice do brane "Borovik". Alternativno je rješenje za ovu dionicu
akumulacija Bučje.
U slivnom području "Vuka" cca 90% površine čini nizinski dio, a cca 10% brdski dio sliva. Radi
zadržavanja poplavnog vala je predviđena izgradnja akumulacija na vodotocima:
•
Kanal Koritnjak
- akumulacija "Koritnjak"
•
Kanal Maksim
- akumulacija "Potnjani"
- akumulacija "Paljevina"
•
Kanal Brana
- akumulacija "Semeljci"
•
Kanal Perić
- akumulacija "Kešinci"
•
Kanal Mlinski potok
- akumulacija "Mrzović"
•
Rijeka Vuka
- akumulacija "Bučje"
e) Slivno područje "Karašica-Vučica"
Glavni recipijenti slivnog područja su rijeke Vučica i Karašica.
•
Rijeka Vučica
Ušće rijeke Vučice je na rkm 29+400 rijeke Drave. Dužina do izvorišta u Papuku iznad Orahovice
(Radlovački potok) je 75,6 km, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 53,15 m3/s. Maksimalne
protoke na ušću su u povratnom razdoblju od pet godina Q5= 121,9 m3/s, a u razdoblju od 100 godina
Q100 = 243,5 m3/s. Stanje uređenja rijeke Vučice je takvo da može preuzeti tek 50% velikih voda
stogodišnjeg povratnog razdoblja pa se utvrđuje apsolutna nužnost regulacijskih radova. Izrađen je
glavni projekt regulacije od stacionaže 0+000 do 30+799 pa treba izvesti predviđene radove. Isto tako
treba urediti brdski dio sliva, a to predviđa izgradnju šest brdskih akumulacija i to na vodotocima
Dubovik, Breznica, Lapovac, Vujnovac, Darna i Seonski potok. Do sada je izgrađena akumulacija
Lapovac II na potoku Vujnovac.
276
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
•
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
Rijeka Karašica
Rijeka Karašica proteže se paralelno s Dravom i nizinskog je karaktera. Dužina vodotoka je 43,1 km, a
Osječko-baranjskoj županiji pripada 40,6 km. Maksimalne protoke su Q5= 92,3 m3/s i Q100 = 184,3
m3/s. Uređenje korita je obavljeno interventno po pojedinim dionicama, a glavni radovi izvršeni su
krajem 19. stoljeća izvedbom ozračnih kanala Karašica-Drava i Gatskog kanala.
Kanal Karašica-Drava utiče u Dravu na rkm 88+240 (između D. Miholjca i Viljeva) te usmjerava velike
vode gornjeg dijela sliva u Dravu. Za slučaj koincidivanja velikih voda rijeke Drave i poplavnog vala
gornjeg dijela sliva Karašice kod Viljeva je izgrađena ustava i crpna postaja za mehaničko
prebacivanje voda u Dravu.
Gatski kanal utiče u Dravu na rkm 61+900 i usmjerava velike vode srednjeg dijela sliva u Dravu.
U daljnjem uređenju rijeke Karašice bit će potrebni daljnji interventni regulacijski radovi jer je
osnovna problematika riješena.
f) Slivno područje "Biđ-Bosut"
Glavni vodotoci su rijeka Biđ s dužinom toka u Osječko-baranjskoj županiji od 6,85 km i Zapadni
lateralni kanal s dužinom toka u Županiji od 6,50 km.
Njihovi su osnovni pritoci melioracijski kanali I i II reda i to u slivu Biđa 62,56 km i u slivu Zapadnog
lateralnog kanala 75,48 km. U slivu Biđa važan je i vodotok Jošava.
Zapadni lateralni kanal je građen radi zaštite nizinskog dijela sliva od poplavnih voda brdskog dijela
sliva s obronaka Dilj gore koje prihvaća i odvodi direktno u Savu.
Zaštita nizinskog dijela sliva od brdskih voda potoka Jošava koji nije presječen Zapadnim lateralnim
kanalom nego se ulijeva u Biđ izvršena je pregradom doline potoka koja zadržava poplavni val.
Biđ i Zapadni lateralni kanal imaju profile sposobne da prihvate velike vode međutim uspor koji
njihove velike vode uzrokuju u pritokama (kanalima I i II reda) uzrokuju njihovo izlijevanje i
plavljenje okolnih terena. U brdskom dijelu sliva neki ugrađeni objekti (propusti i mostovi) također ne
mogu propustiti povećanu protoku nakon padavina.
Akumulacije "Jošava" i "Mlinac" su izvedene.
-
U daljnjem uređenju potrebno je ispraviti tokove i izvršiti povećanje proticajnog profila radi
omogućavanja protoke bez izlijevanja iz profila na vodotocima i kanalima I i II reda. Ovo nije
moguće izvršiti bez komasacije.
-
rekonstruirati objekte (mostove i propuste) koji uzrokuju uspore na vodotocima.
3.6.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
a) Slivno područje Baranja
•
Melioracijska odvodnja
Odvodnjavanje suvišnih unutrašnjih voda ostvaruje se kroz kanalsku mrežu dugu 965 km uz pomoć
osam crpnih postaja kapaciteta 24,75 m3/s. Problem vodnog režima poljoprivrednog zemljišta
proizlazi iz topografskih karakteristika područja u kome se razlikuje nizinsko, srednje i brdsko
područje. Dok niskoležeći dijelovi područja uz obrambene linije Dunava i Drave karakterizira
zemljište s viškom vode kroz pretežiti dio godine, povišene platoe tzv. srednje područje karakterizira
naglašeni nedostatak vlage u tlu. Nedostatak vlage je karakterističan i za brdsko područje čije je strmo
zemljište izloženo eroziji bujica.
Poplave od unutrašnjih voda nisu rijetka pojava na nisko ležećim poljoprivrednim zemljištima, a
razlog je zapuštenost kanalske mreže i nedovoljni kapacitet crpnih postaja.
Za saniranje stanja potrebno je za dovođenje kanalske mreže u funkcionalno stanje izvršiti njihovo
tehničko čišćenje i rekonstrukciju.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
277
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Nadalje potrebno je rekonstruirati CS "Podunavlje" radi povećanja njezina postojećeg kapaciteta od
1,75 m2/s.
Potrebno je izgraditi lateralni kanal i reverzibilnu CS Zmajevac koja osim u melioracijskoj odvodnji
ima značajnu ulogu u navodnjavanju.
•
Navodnjavanje
Pokušaji s navodnjavanjem vezani su za poljoprivredne površine Belja. Rezultati pokusne proizvodnje
navodnjavanjem pomoću opreme tipa samohodnih kišnih krila pokazali su znatna povećanja prinosa.
Nedostatak ove opreme je mali vodni zahvat tako da je 1985. nabavljena nova oprema i instalirana na
površinama Mirkovaca (2.000 ha), a nedugo zatim i na lokaciji Puškaša (3.000 ha). Ovi "pilot" objekti
trebali su biti početak moderne navodnjavane poljoprivrede, te poslužiti kao izvor znanstvenih i
stručnih informacija i iskustava za šire područje, ali su ratna zbivanja unazadila ovaj projekt za dulje
vrijeme. Treba naglasiti da je za ekonomski uspjeh navodnjavanja od presudnog značaja jeftina
(gravitacijska) dobava dovoljnih količina vode.
Za povećanje mogućnosti za navodnjavanje posebno viših platoa koji trpe izraziti nedostatak vlage
treba prići realizaciji već spomenute reverzibilne CS "Batina", a posebno izgradnji vodne stepenice
"Osijek" na Dravi.
b) Slivno područje "Vuka"
•
Melioracijska odvodnja
Melioracijska odvodnja slivnog područja "Vuka" se obzirom na topografiju terena i izvedeni odvodni
sustav vrši se u rijeke Dunav i Dravu.
Odvodnju prema Dunavu provode recipijenti rijeka Vuka s pritocima i Glavni Daljski kanal.
Najznačajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju je Bobotski kanal s pritokama, te kanali Loricija,
Glavni i Mala Granica. Desni pritoci rijeke Vuke su kanali Kreketnjak, Velika Osatina, Stara Vuka I,
Plandište-Kešinačka bara, Gorjan-Punitovci, Maksim i Koritnjak.
Odvodnju prema Dravi osiguravaju Poganovačko-Kravički kanal s pritocima, kanal Crni Fok s
pritocima i kanal Palčić.
Ukupna dužina kanalske mreže I i II reda je 399,1 km, a kanala III i IV reda 2.308,6 km. Na površinama
s visokom razinom podzemnih voda na 10.537 ha izveden je drenažni sustav.
Složena topografija u slivu Vuke i posebno Bobotskog kanala kojim je uspješno isušena bara Palača,
puna depresija, smanjila je mogućnosti gravitacijske odvodnje te ona u velikoj mjeri ovisi o
mehaničkom oplavu. Područje je kazetirano s izvedbom više crpnih postaja od kojih je najznačajnija
CS "Dvor" kapaciteta 20 m3/s., koja je potpuno devastirana tokom Domovinskog rata.
U slivnom području "Vuka" izgrađeno je ukupno 14 CS ukupnog kapaciteta 29,0 m3/s. Slivu rijeke
Drave pripadaju 2 CS s kapacitetom od 1,5 m3/s, a ostale pripadaju slivu Vuke što još više ističe
važnost CS "Dvor".
Za unapređenje sustava melioracijske odvodnje potrebno je rekonstruirati Bobotski kanal sve do
prekopa "Dvor", te rekonstruirati CS. Nadalje potrebno je nastaviti rekonstrukciju PoganovačkoKravičkog kanala, koja je do sada obuhvatila prvu dionicu od km 0+000 do km 8+000.
Kanal Crni Fok je definitivno uređen, ali treba urediti njegov najvažniji pritok kanal Petruš, koji
jednim dijelom prolazi kroz urbano područje Osijeka.
Sve ostale glavne kanale potrebno je urediti sukladno novoj organizaciji slivova koja je obrađena u
"Idejnom hidrološkom projektu glavnih odvodnih kanala rijeke Vuke" iz prosinca 1988. godine.
Uz izgradnju sedam akumulacija u brdskom dijelu slivnog područja potrebna je izgradnja novih
crpnih postaja s ustavama:
278
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
Kanal Selce
- Crpna postaja "Selce" Q = 6,0 m3/s
-
Kanal Lozovac
- Crpna stanica "Ivanjska bara" Q = 2,0 m3/s
-
Kanal Spoj Slatina
- Crpna postaja "Slatina" Q = 2,5 m3/s
Potrebno je izgraditi i nove lateralne kanale:
-
Lateralni kanal Selce
15,57 km
-
Lijevi lateralni Bobotski kanal
24,80 km
-
Desni lateralni Bobotski kanal
6,82 km
Uz glavne melioracijske kanale potrebno je rekonstruirati i kanalsku mrežu III i IV reda.
•
Navodnjavanje
Nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u posljednjih
dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visokoakumulacijske ratarske kulture.
Za sada se za navodnjavanje pretežito koriste mobilni uređaji za umjetnu kišu (sifoni) na lokalitetima
Klisa, Seleš, Bare i Ovčara, Rudine, Brijest, Voćni rasadnik Osijek, Krndija i HANA - Budimci ukupne
površine 695 ha.
Glavni izvori vode za navodnjavanje su rijeke Dunav i Drava akumulacija Borovik (7,95x103 m3) te
ustava "Krndija" na rijeci Vuki u rkm 71+630 koja služi za zaustavljanje vode i akumuliranje vode u
rijeci Vuki i kanalskoj mreži.
Za osiguranje dovoljnih količina vode potrebno je realizirati VS "Osijek" na Dravi te brdske
akumulacije Koritnjak, Potnjani, Paljevina, Semeljci, Kešinci i Mrzović ukupnog volumena oko 30x103
m3 .
Prema generalnim ocjenama podobnosti zemljišta za navodnjavanje konstatirano je da je moguće
odmah navodnjavati 40% poljoprivrednih površina, 40% nakon detaljnog uređenja odvodne mreže, a
20% je nepodobno za navodnjavanje. U tijeku je izrada vodoprivrednog plana navodnjavanja na slivu,
a postoje tehnička rješenja na nivou studija, idejnih rješenja i projekata koja treba revidirati i izvesti:
- Daljsko područje
- Klisa
- Krndija-Ðakovo
- Branjevina i Rudine
- Budimci
- IPK Osijek
Ukupno:
9.000 ha
1.5900 ha
400 ha
1.830 ha
800 ha
12.000 ha
25.530 ha
c) Slivno područje "Karašica-Vučica"
•
Melioracijska odvodnja
Topografija nizinskog dijela sliva je takva da i najviši vodostaji rijeke Drave ne nadmašuju kote terena
pa područje nije ugroženo od vanjskih voda. Obranu od poplavnih voda treba orijentirati prema
oborinskim vodama koje se slijevaju s planina Papuka i Krndije. O glavnim recipijentima rijekama
Vučici i Karašici su dati detaljniji podaci, a ovdje se ponovo napominje sadašnja nemogućnost korita
Vučice da primi velike vode povratnog razdoblja većeg od pet godina, te da usporno djelovanje vode
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
279
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Drave seže do udaljenosti od 25 km. Za osiguranje melioracijske odvodnje potrebno je uz uređenje
vodotoka Vučice izgraditi i sedam brdskih akumulacija na vodotocima Dubovik, Breznica, Lapovac,
Dereza, Babina voda, Darna i Seoski potok.
Uz Vučicu površinske vode s Papuka prikupljaju brojni brdski potoci, te ih s vodom nizinskog dijela
prikupljenom putem kanala odvode Slatinskom Čađavicom i ozračnim kanalom Vojlovica-VočinskaDrava direktno u Dravu.
Potok Klokočevac s prirodnim i umjetnim pritocima prikuplja vode u ravnici, odvodi u Karašicu, te
ozračnim kanalima Karašica-Drava i Gatskim u Dravu.
Melioracijsku odvodnju pomaže mreža od 379,8 km kanala I i II, te 2.276,8 kanala III i IV reda.
U proteklom razdoblju osnovna se pažnja posvećivala dogradnji sustava detaljne odvodnje u okviru
provođenja komasacija i pojedinačno. U razdoblju od 1976. do 1985. godine intenzivno su se gradile
pojedinačne random kao i plošne drenaže pa je drenažnim sustavom pokriveno 12.591 ha zemljišta.
U narednom razdoblju biti će uz uređenje Vučice potrebna rekonstrukcija kanalske mreže I i II reda.
•
Navodnjavanje
Tijekom 1994. godine započeto je s izradom plana natapanja slivnog područja Karašice i Vučice i
formiranjem "pilot" projekta za praćenje efekata navodnjavanja na području Našica (100 ha) i području
Valpova (40 ha). Mogućnosti navodnjavanja značajno će se povećati izgradnjom brdskih akumulacija i
VS "Donji Miholjac" na Dravi.
d) Slivno područje "Biđ-Bosut"
•
Melioracijska odvodnja
Odvodnja unutarnjih voda rješava se mrežom melioracijskih kanala I i II reda (glavni melioracijski
objekti) dužine 138,05 km, te kanalima III i IV reda (sabirni i detaljni melioracijski objekti) ukupne
dužine 846,12 km.
Vodotoci i glavni odvodni kanali nemaju u potpunosti izgrađen profil koji osigurava pravodobnu i
sigurnu odvodnju.
Ispravljanje toka i povećanje proticajnog profila koji osiguravaju sigurnu odvodnju nije moguće
provesti bez komasacije koju prati rekonstrukcija osnovne i detaljne melioracijske mreže.
Komasacija je provedena (od 1987.-1991. godine) u katastarskim općinama: Piškorevci, Drenje,
Pridvorje i Mandičevac, a rekonstruirana osnovna i detaljna melioracijska mreža ima profile koje
područje osigurava od poplava. Za osiguranje optimalnih agrotehničkih rokova na nizinskom dijelu
slivnog područja izgrađena je cijevna drenaža na 3.700 ha.
U narednom razdoblju komasaciju i rekonstrukciju melioracijske mreže potrebno je provesti u daljnjih
28 od 32 katastarske općine (ili dijela K.O.) zastupljene u dijelu slivnog područja "Biđ-Bosuta" koji
pripadaju Osječko-baranjskoj županiji.
Glavna karakteristika brdskog dijela sliva je ugroženost brdskim poplavnim vodama. Veliki padovi
terena i vodotoka izazivaju nakon padavina protoku koju neki ugrađeni objekti (propusti i mostovi) ne
mogu propustiti, a glavni recipijenti nisu adekvatno uređeni da bi mogli garantirati visoki stupanj
sigurnosti od poplava.
Stoga će morati biti izgrađene brdske akumulacije i retencije Beravac, Aljeg, Trnava, Vrbica, Slavkovac,
Breznica, Kondrić, Koroševica, Majar, Musić, Levanjska Varoš, Babina voda, Bazovac, Mlinac, Gašinci,
Preslatinci, Kučanci, Drenje, Jošava i Kuševac.
Ukupna zapremina vode u ovih 20 akumulacija je 53.690x103 m3, a do sada uz izgrađene "Jošava" i
"Mlinac" sa zapreminom od 1.746x103 m3 .
280
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
•
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
Navodnjavanje
Osnovna problematika navodnjavanja u slivnom području "Biđ-Bosut" je da su vodotoci brdskog
dijela sliva, od kojih većina ima izvore koji im osiguravaju protoku tijekom cijele godine, presječeni
zapadni Lateralnim kanalom, koji njihovu vodu sprovodi direktno u Savu. Vodotoci i kanali nizinskog
dijela sliva tako u razdoblju kada je evidentan manjak vlage u tlu raspolažu samo vodom
prikupljenom tijekom padalina i ne osiguravaju mogućnost direktnog uzimanja vode iz korita.
Potrebe za navodnjavanjem će se moći riješiti u budućem razdoblju samo izgradnjom predviđenih i
već navedenih akumulacija uz uvjet da je na površinama predviđenim za navodnjavanje izvedena
detaljna odvodnja odnosno dreniranje.
Sadašnje mogućnosti navodnjavanja iako ograničene ne koriste se ni približno jer se već izgrađene
akumulacije "Mlinac" i "Jošava" ne koriste za navodnjavanje poljoprivrednih površina u njihovoj
blizini.
3.7. POSTUPANJE S OTPADOM
Zbrinjavanje otpada s područja Županije vršit će se ovisno o vrsti otpada.
Zbrinjavanje opasnog i posebnog otpada ustrojit će se na jedinstvenom i cjelovitom funkcionalnom
sustavu Republike Hrvatske.
Na području Županije nadležne službe će voditi brigu o tome da se ustroji katastar proizvođača
opasnog otpada te vode katalozi otpada i dostavljaju podaci o postupanju s otpadom. Strategijom i
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske na području Županije potrebno je odrediti jednu
lokaciju za skladištenje i deponiranje opasnog otpada te 6 lokacija prikupljališta otpada. Za lokacije
prikupljališta predlaže se smještaj, u sklopu deponija komunalnog otpada uz gradove Osijek, Ðakovo,
Našice, Beli Manastir, Belišće i Donji Mihljac. Lokacija skladišta, lokacija prikupljališta i deponije
opasnog otpada odredit će se tek nakon analize količine i vrste opasnog otpada te mjesta njegovog
nastanka. Orijentacijski, planirana je izgradnja u sklopu buduće regionalne deponije (za koju nema još
podataka o lokaciji).
Na području Županije značajna je produkcija otpadnih životinjskih tkiva te je kao rezultat potreba za
njihovim zbrinjavanjem potrebno utvrditi jednu lokaciji centralne kafilerije. Moguća je izgradnja
objekata za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla i u sklopu većih (subregionalnih) deponija po
određenju njihovih lokacija, a dozvoljava se i lokalno rješenje u sklopu farmi uz obvezu procjene
utjecaja na okoliš.
Zbrinjavanje komunalnog otpada pretreslo se kroz više elaborata i studija te su i dane kvalitetne
osnove ustroja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Prostornim planom stoga će se prikazati
samo dijelovi planiranog sustava gospodarenja otpadom, a koji se tiču problema prostornog
planiranja, namjena i uvjeta korištenja prostora. Radi se o broju, lokaciji i uvjetima izgradnje sanitarnih
deponija i pogona za obradu prikupljenog otpada.
Provedenim mjerama o postupanju s otpadom koji smo prikazali u ciljevima postupanja s otpadom,
prikupljeni otpad će se razlikovati od trenutno prikupljenog (i deponiranog) nerazvrstanog otpada.
Uključenjem svih naselja i cjelokupne privrede u jedinstveni sustav gospodarenja otpadom eliminira
se potreba za tolikim brojem mjesta na koja će se otpad odlagati. Izrada sanitarne kontrolirane
deponije skup je i dugotrajan proces, te je planirana izvedba u tri faze:
1. faza
- Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije uz trenutno
zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju.
2. faza
- Napustiti i sanirati sve općinske deponije te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6 većih
deponija (Osijek, Ðakovo, Našice, Belišće, Donji Miholjac, Beli Manastir).
3. faza
- Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalne deponije za cijelu
Županiju (ili više njih). Riječ je o suvremeno izgrađenoj sanitarnoj deponiji izgrađenoj po
svim ekološkim i tehnološkim kriterijima, a u sklopu koje treba predvidjeti prostor i za
deponiranje opasnog otpada.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
281
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Egzaktna lokacija još nije utvrđena, lokacija je u istraživanju.
3.8. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.8.1. Mjere zaštite voda
Osnovnom namjenom korištenja površina određeni su u Županiji vodni resursi i površine.
Vodonosnci koji su korišteni za postojeća crpilišta pitke vode i oni koji su istraživanjima evidentirani
kao eksploatacijski izvori su strateški prirodni resurs.
Površinske vode - tokovi Drave i Dunava, pa brdski vodotoci, akumulacije, jezera i ribnjaci su također
vrijedan resurs sposoban za višenamjensko korištenje (vodoopskrba, energetika, ribnjačarstvo,
turizam, šport, rekreacija, navodnjavanje i dr.) s golemim ekološkim potencijalom.
Zaštita ovih resursa od onečišćavanja primarna je zadaća donesenog Državnog plana zaštite voda na
osnovi kojega je potrebno izraditi odgovarajući Županijski plan za zaštitu voda.
Sadržaj i dinamika provođenja mjera za zaštitu voda od zagađenja propisani su Državnim planom, a
osnovni ciljevi su:
•
zaštita resursa površinskih i podzemnih voda od onečišćenja te očuvanje njihovih ekoloških
vrijednosti, i
•
poboljšanje higijensko sanitarnih uvjeta života.
U okviru provedbenih mjera navode se:
•
popis čimbenika onečišćavanja voda, ocjena stanja i odgovarajućih mjera, te određivanje
prioriteta,
•
utvrđivanje potrebnih financijskih sredstava i izvora prihoda,
•
vremenska razrada provedbe, i
•
određivanje odgovorne osobe za provođenje plana.
Državnim planom određena je i dinamika njegove provedbe:
•
kratkoročno razdoblje (do 2005. godine),
•
srednjoročno razdoblje (do 2010. godine), i
•
dugoročno razdoblje (do 2025. godine).
Posebno mjesto u Državnom planu ima Plan građenja objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda kojim se preporuča građenje sustava javne odvodnje iz kojih se otpadne vode ispuštaju u
vodotoke ("manje osjetljiva područja") završiti do:
•
2005. godine za objekte veće od 15.000 ES,
•
2010. godine za objekte između 2.000 i 15.000 ES,
•
2005. godine za objekte koji otpadne vode ispuštaju u "osjetljiva područja", a veći su od 10.000 ES.
Otpadne vode zabranjeno je ispuštati u "vrlo osjetljiva područja".
Donošenjem Državnog plana zaštite voda i u njemu postuliranom obavezom izrade Županijskog
plana zaštite voda, te obvezom iz Državnog plana da "Hrvatske vode" u suradnji s "Ministarstvom
prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja" i s "Državnom upravom za zaštitu prirode i okoliša"
sačine prijedlog - klasifikaciju "osjetljivosti" područja na ispuštanje iskorištenih voda, a koje nisu
izvršene, nije u ovom momentu moguće dati konkretne mjere za sprječavanje nepovoljna utjecaja
svekolikih aktivnosti na vode.
282
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
Moguće je pretpostaviti da će u "vrlo osjetljiva" i "osjetljiva» područja u koja se ne smiju upuštati
iskorištene vode biti u Osječko-baranjskoj županiji uvršteni "Kopački rit" te drugi prirodni rezervati,
ribnjaci i uža područja sanitarne zaštite postojećih i potencijalnih crpilišta.
S tim u vezi, a do donošenja Županijskog plana zaštite voda, moguće je istači sljedeće mjere:
-
za postojeća crpilišta za koja to nije učinjeno hitno proglasiti mjere sanitarne zaštite sa zonama,
-
za potencijalna crpilišta hitno završiti studijske materijale kojima će se prostorno odrediti uža
zona crpilišta i sljedstveno ostale zone sanitarne zaštite,
-
prioritete i dinamiku izgradnje odvodnih sustava i uređaja za prečišćavanje uskladiti s principima
postavljenim Državnim planom zaštite voda, te realnom gospodarskom situacijom i financijskim
mogućnostima,
-
za otpadne vode industrije i poljoprivrednih farmi čija odvodnja i prečišćavanje nisu riješeni u
okviru postojećih sustava emiteri moraju izgraditi vlastite sustave u skladu s postojećim
propisima, te uvjetima okoliša i mogućnostima recipijenata,
-
ukupnu izgradnju i dogradnju na područjima koja imaju organiziranu odvodnju otpadnih voda
ograničiti prema stupnju prečišćavanja i mogućnosti recipijenta.
Županijskim planom za zaštitu voda moraju se zahtjevi i uputstva iz Državnog plana konkretizirati za
pojedini županijski teritorij, te će se uvjeti korištenja, uređenja i zaštite vodnih resursa očitavati iz
njega.
3.8.2. Mjere zaštite zraka
Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni
pristup rješavanju problema zaštite zraka. Pored donošenja potrebnih podzakonskih propisa i njihove
djelotvorne provedbe, sustavni pristup zaštiti zraka ostvarit će se i donošenjem strategije kojom će se
uskladiti potrebe gospodarskog razvoja Republike Hrvatske sa zahtjevima zaštite zraka.
Postupnom realizacijom Strategije zaštite zraka kako na državnoj tako i na lokalnim razinama težit će
se primarnom cilju - zaštiti i poboljšanju kakvoće zraka na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske.
Prioritetna aktivnost u sljedećem razdoblju je uspostava područne mreže za praćenje kakvoće zraka
koja će obuhvatiti sva gradska naselja na području Županije, te mjerenja posebne namjene radi
provjere utjecaja na okoliš nekog izvora emisije u slučaju osnovane sumnje ili pritužbi građana da je
došlo do prekomjernog onečišćenja zraka.
Posebno ukazujemo na problem mogućeg utjecaja prekograničnog daljinskog prijenosa onečišćenja
zraka zbog činjenice da Osječko-baranjska županija graniči s dvije države (R. Mađarska, SR
Jugoslavija).
Postojeća mjerenja potrebno je nastavit te sukladno Zakonu voditi katastar emisija u okolišu, kako bi
se dobilo pravo stanje kakvoće zraka na području Županije.
Postojeća ispitivanja kakvoće zraka koja predstavljaju poznavanje samo osnovnog onečišćenja zraka
potrebno je dopuniti i ostalim pokazateljima.
Temeljem Uredbe o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora "Uredba o GVE" ("Narodne novine", br. 140/97.), svi postojeći industrijski objekti moraju do 2005.
godine uskladiti svoje emisije s graničnim vrijednostima emisije kako je propisano navedenom
Uredbom.
3.8.3. Mjere zaštite tla
Poradi očuvanja tala Hrvatske uspostaviti će se sustav trajnog motrenja kojim će se prikupiti podrobne
informacije o stanju tala i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo kao i o procesima
oštećenja i onečišćenja tala.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
283
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i
šumarstva u idućem razdoblju planira:
-
izvršiti inventarizaciju stanja oštećenosti tala Hrvatske,
-
razraditi sustav trajnog motrenja tala,
-
osmisliti informacijski sustav tala.
Zaštita tla od onečišćenja provodi se u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave
hrane, te zaštita zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.
Kroz izradu Prostornog plana nastojalo se racionalno koristiti poljoprivredno zemljište te smanjiti
korištenje kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe putem usklađivanja interesa svih korisnika
prostora.
Zapuštene i minirane poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni, a
površinske kopove potrebno je sanirati i privesti novoj namjeni nakon eksploatacije.
3.8.4. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta
Biološka raznolikost prirodno je podložna stalnim promjenama te su mnoge biljne i životinjske vrste
tijekom evolucije i prirodno iščezle. U današnje vrijeme čovjek je glavni krivac za ubrzano izumiranje
vrsta. I na području Hrvatske ovaj je proces jednako izražen.
Temeljna metoda očuvanja biološke raznolikosti je utemeljenje zaštićenih dijelova prirode što je
uvaženo kao plansko opredjeljenje.
Osim zaštićenih dijelova prirode pojedine biljne i životinjske vrste također su zaštićene Zakonom o
zaštiti prirode. To su prvenstveno vrste koje su ugrožene ili rijetke u Hrvatskoj, ali i neke druge vrste
npr. one koje su ugrožene na međunarodnoj razini pa nas na njihovu zaštitu obvezuju različite
međunarodne konvencije.
U Hrvatskoj je zaštićeno 456 životinjskih vrsta i 44 biljne vrste.
Pored zakonskog zaštićivanja pojedinih vrsta i prostora, važno je u sve ljudske djelatnosti ugrađivati
mjere zaštite biološke raznolikosti. Zaštita staništa na prostorima koji se gospodarski koriste
unapređuje se provođenjem smjernica zaštite prirode od strane poljoprivrednih, šumskih,
vodoprivrednih, prostorno-planskih i drugih službi.
Za pravo stanje prirode Županije potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu
ugroženosti flore, faune i njihovih staništa radi njihove zaštite i planiranja ostalih aktivnosti u
prostoru.
3.8.5. Mjere zaštite od buke
Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, jedinice lokalne samouprave osiguravaju izradu karte buke za
utvrđivanje i praćenje razine buke. Karta buke, kao dio dokumentacije o prostoru, grafički je prikaz
osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i
borave.
U planovima užeg područja (prilog, GUP, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje ne
smiju prijeći najviše zakonom dopuštene razine.
3.8.6. Za tita od izvanrednih događa ja
Sukladno Konvenciji o prekograničnim učincima industrijskih nesreća i obvezama koje iz toga
proizlaze potrebno je pri odlučivanju o lokaciji o opasnim djelatnostima uzeti u obzir procjenu rizika
po okoliš uključujući posljedice prekograničnih učinaka te ocjenu rizika uključujući fizičke značajke
područja.
284
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
U skladu s Planom intervencija u zaštiti okoliša pri izradi županijskog plana intervencija potrebno je
utvrditi količinu i svojstva opasnih tvari, prirediti scenarij tipičnog uzorka industrijske nesreće,
predvidjeti težinu nastalih posljedica za ljude i okoliš te poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti
proširenja štetnog djelovanja uzimajući u obzir broj i rasprostranjenost ljudi u zoni opasnosti.
4. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
4.1. UVOD
Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim
osobitostima, demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i
svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim
nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i povredljivošću na eventualna ratna
razaranja.
Mjere posebne zaštite sastoje se iz osnovnih i specifičnih mjera i zahtjeva.
Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj mjeri sadržane su u načelima i mjerama
planiranja prostora.
Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju:
a)
mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje
njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća
izgrađenosti, više zelenih površina, veća udaljenost između građevina i slično),
b)
mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje,
sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,
c)
mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi oblik prometa i kretanja (iz
optimalnih u izvanredne uvjete),
d)
mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih
nepogoda i drugih incidentnih/izvanrednih događaja.
4.2. INTERESI OBRANE
Površine od interesa za obranu namijenjene su za djelatnosti zaštite Države i kao takve označene su u
PPŽ simbolom koji označava posebnu namjenu. Razgraničenje prostora od interesa za obranu vrši se
određivanjem detaljne granice vojnog kompleksa, prema postojećim lokacijama navedenim u tablici
broj 116, u suradnji s nadležnim tijelom obrane, a u postupku izrade PPUO/Grada. Razgraničenjem
odrediti osnovni vojni kompleks, kao i zaštitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio
vojnog kompleksa, koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru. Za
razgraničene prostore odrediti uvjete uređivanja prostora, mjere zaštite i druge mjere provedbe.
LOKACIJE PROSTORA OD INTERESA OBRANE
Tablica 116.
OPĆINA I GRAD
Čepin
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Osijek
Beli Manastir
Draž
7. tt 165 Batina
8. tt 205 Trojnoš kod Zmajevca
9. tt 206 Kraljica kod Zmajevca
Kneževi Vinogradi
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
KOMPLEKSI I GRAÐEVINE
Lug
Poligon C
Dom HV
Vrbik
Banska kosa
Vojarna "Beli Manastir"
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
285
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Erdut
Ðakovo
Satnica Ðakovačka, Levanjska Varoš, Drenje,
Ðakovo, Trnava
Gorjani
Dalj
Našice
Viljevo
10. tt 192 Čvorkovac kod Aljmaša
11. Dračice
12. Gaj
13. Gašinci
14. Gorjani
15. Daljsko Brdo
16. Našice
17. Jezerac
18. Grbavica
19. Viljevo-Zmin
Kriteriji uređivanja prostora u cilju određivanja interesa obrane, a za primjenu kod izrade
PPUO/grada, su sljedeći:
-
usmjeriti prostorno-razvojne prioritete na svrhovitu zaštitu interesa obrane,
-
odrediti građevinska područja izvan površina od posebnog značenja za obranu,
-
uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora,
-
odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanja prostora i sustava od interesa za
obranu.
4.3. SKLANJANJE LJUDI
Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa i/ili drugih objekata za zaštitu stanovništva.
Skloništa i/ili drugi objekti za zaštitu stanovništva grade se u gradovima i naseljima koji su ovim
Planom svrstani u ugrožene gradove i naselja (od 1. do 4. stupnja ugroženosti).
Izuzetno, ako se u prostornim planovima užih područja u ugrožene gradove i naselja svrstaju i naselja
koja u ovom Planu nisu navedena, onda se skloništa i/ili drugi objekti za zaštitu stanovništva grade i
na njihovom području.
4.4. UGROŽENI GRADOVI I NASELJA
Prostornim planom Županije, gradovi i jedan dio naselja na njenom području svrstavaju se u ugrožene
gradove i naselja (od 1. do 4. stupnja ugroženosti), ovisno o ugroženosti od ratnih opasnosti i
opasnosti u miru od kontaminacije zraka uslijed havarija na postrojenjima tvornica za proizvodnju
opasnih tvari.
Gradovi 1. stupnja ugroženosti ili jako ugroženi gradovi su:
-
Grad Osijek,
-
Grad Ðakovo.
Grad 2. stupnja ugroženosti ili ugroženi grad je:
-
Grad Beli Manastir
Gradovi i naselja 3. stupnja ugroženosti ili malo ugroženi gradovi i naselja su oni u kojima živi od
5.000 do 10.000 stanovnika:
-
Belišće,
-
Čepin,
-
Darda,
-
Dalj,
-
Donji Miholjac,
-
Našice,
286
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
Tenja,
-
Valpovo i
-
Višnjevac.
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
Gradovi i naselja 4. stupnja ugroženosti ili manje ugroženi gradovi i naselja su oni u kojima živi od
2.000 do 5.000 stanovnika:
-
Antunovac,
-
Bilje,
-
Bijelo Brdo,
-
Bizovac,
-
Ðurđenovac,
-
Feričanci,
-
Josipovac,
-
Kneževi Vinogradi,
-
Petrijevci,
-
Selci Ðakovački,
-
Strizivojna.
Područja svih navedenih gradova i naselja dijele se u odgovarajućim prostornim planovima užih
područja u jednu ili više zona u kojima se grade skloništa određene opasnosti ili osigurava zaštita
stanovništva na drugi način.
U prostornim planovima užih područja moguće je, uz odgovarajuće obrazloženje, povećati stupanj
ugroženosti u odnosu na navedeni, a suprotno nije moguće. Također je moguće i naselja koja ovdje
nisu navedena svrstati u ugrožena naselja.
4.5. ZAŠTITA OD INDUSTRIJSKIH NESREĆA
Sukladno Zakonu i potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća i
obvezama koje iz toga proizlaze, potrebno je:
Pri odlučivanju o lokaciji o opasnim djelatnostima uzeti u obzir:
-
rezultate analize i ocjenu rizika, uključujući ocjenu fizičkih značajki područja,
-
procjenu rizika po okoliš, uključujući posljedice prekograničnih učinaka,
-
procjenu novih opasnih djelatnosti koje bi mogle biti izvor rizika,
-
razmatranje lokacije za nove i značajne izmjene na postojećim opasnim djelatnostima na sigurnoj
udaljenosti od postojećih središta naseljenosti, te uspostavljanja sigurnosnih područja oko opasnih
djelatnosti,
-
sudjelovanje javnosti.
Pri izradi planova intervencija u zaštiti okoliša potrebno je:
-
utvrditi količinu i svojstva opasnih tvari na licu mjesta,
-
prirediti scenarij tipičnog uzroka industrijske nesreće,
-
predvidjeti količinu ispuštanja opasnih tvari u okoliš,
-
predvidjeti raspon i težinu nastalih posljedica za ljude i okoliš,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
287
PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
predvidjeti vremenski rok od početnog događaja do kulminacije industrijske nesreće,
-
poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja,
-
uzeti u obzir broj, rasprostranjenost i koncentraciju ljudi u zoni opasnosti,
-
procjeniti mogućnost evakuacije.
288
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
II ODREDBE ZA PROVOÐENJE
1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU,
KORIŠTENJU I NAMJENI
(1.)
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu : PPOBŽ) prostor za razvoj
i uređenje određuje se za sljedeće namjene:
-
izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja,
-
gospodarska namjena,
-
ugostiteljsko-turistička namjena,
-
športsko-rekreacijska namjena,
-
poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo,
-
poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-vrijedno obradivo tlo,
-
poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla,
-
šuma isključivo osnovne namjene-gospodarska,
-
šuma isključivo osnovne namjene-šuma posebne namjene,
-
ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,
-
vodne površine,
-
površine infrastrukturnih sustava,
-
površine za eksploataciju mineralnih sirovina,
-
posebna namjena.
Površine manje od 25,0 ha za namjene navedene u podstavku 3., 13. i 14. nisu određene, a
športsko-rekreacijska namjena utvrđena je samo simbolima.
(2.)
Prostor određen u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora" razgraničava
se na sljedeći način:
-
površine poljoprivrednog tla i šuma osnovne namjene, te vodnih površina određivanjem
funkcije, vrste, boniteta, te uređenosti, a prema podacima nadležnih ustanova,
šumskogospodarskoj
i
vodnogospodarskoj
osnovi
Republike
Hrvatske
i
vodnogospodarskoj osnovi Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu : Županije).
-
izgrađeni dio od neizgrađenog dijela građevinskog područja u Prostornom planu
uređenja općine/grada (PPUO/G), sukladno smjernicama iz točke (55.) Odredbi za
provođenje (u daljnjem tekstu : Odredbe),
-
područja posebne namjene granicama čestica za vojne građevine i građevine od
posebnog značenja za obranu države sukladno posebnim propisima,
-
športsko-rekreacijska i ugostiteljsko-turistička područja u PPUO/G, sukladno uvjetima iz
točke (66.) ovih Odredbi,
-
eksploatacijska područja na temelju odobrenja nadležnog tijela državne uprave,
-
građevine prometa sukladno uvjetima utvrđenim u PPOBŽ,
-
prirodni tokovi inundacijskom crtom sa zaštitnim pojasom određenim posebnim
zakonom,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
289
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
(3.)
(4.)
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
akumulacije, retencije i vodne stepenice stručnim podlogama, projektima i drugom
detaljnijom dokumentacijom.
Prostor određen kartografskim prikazom br. 3.1.1. "Područja posebnih uvjeta korištenja"
razgraničava se na sljedeći način:
-
zaštićeni dijelovi prirode i zaštićena kulturna dobra temeljem akta o zaštiti,
-
područja predložena za zaštitu, do proglašenja zaštićenog područja na temelju PPUO/G,
prijedloga za pokretanje inicijative, kojeg utvrđuje Županijski zavod za prostorno
uređenje, a nakon proglašenja, aktom o zaštiti.
Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom.
Građevine su određene kao:
-
postojeće, za koje je prostor namjene određen stvarnom parcelom i pojasom primjene
posebnih uvjeta prema posebnim propisima, pri čemu mora biti osiguran prostor za
rekonstrukciju i proširenje, ako je to predviđeno u PPOBŽ,
-
planirane, uključujući i alternativne za koje se prostor osigurava namjenom površina i
posebnim uvjetima korištenja, a za prometnice i vodove infrastrukture planskim
koridorom, koji obuhvaća i propisani zaštitni pojas.
Za planirane infrastrukturne građevine se u kartografskim prikazima PPOBŽ utvrđuju
planski koridori i lokacije, odnosno njihova varijantna ili alternativna rješenja.
(5.)
Širina planskih koridora prometnih, energetskih i vodnih građevina se utvrđuje simetrično u
odnosu na os koridora i iznosi ukupno:
a) Za prometne građevine:
- za autocestu i poluautocestu
2.500 m,
- za brze ceste
1.500 m,
- za ostale ceste
250 m.
b)
Za telekomunikacijske građevine:
c)
Za građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:
d)
Za elektroenergetske građevine:
- za DV 400 kV paralelne s postojećim
dalekovodima
100 m.
1.000 m.
500 m,
- za ostale DV 400 kV
1.000 m,
- za ostale dalekovode
500 m,
- za lokacije trafostanica
prostor u radijusu od 500 m.
e)
Za vodnogospodarske građevine:
f)
Za prirodne tokove:
300 m.
inundacijska crta sa zaštitnim
pojasom
određenim
posebnim zakonom.
(6.)
Širina koridora iz točke (5.) ovih Odredbi može se smanjiti ako na dionicama postoje
nedvojbene rubne linije koje se ne mogu prelaziti, kao što su: šuma, zaštićeno područje, vode,
izrazito nepogodno tlo, građevinsko područje, konfiguracija koja ne omogućava pomak trase i
sl.
(7.)
Iznimno od točke (5.) Odredbi, utvrđene širine planskih koridora za građevine prometa,
energetske i vodnogospodarske građevine ne primjenjuju se na dijelu koridora koji prolazi
kroz građevinsko područje.
290
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
Građevina iz stavka 1. ove točke koja se gradi ili rekonstruira u građevinskom području
planira se prema funkcionalnim potrebama i usklađuje s drugim korisnicima prostora, a
prostor se pobliže određuje u PPUO/G i drugim planovima užih područja.
(8.)
Za trasu poluatoceste paralelne s državnom cestom D2 potrebna je izrada prostorno-prometne
studije s ciljem definiranja optimalne trase u odnosu na prirodne uvjete, mrežu naselja i uvjete
zaštite prostora.
Za izgradnju vodnih stepenica na Dravi potrebno je provesti prethodna istraživanja i
vrednovanja prirodnih osobitosti područja, te opravdanosti planiranih zahvata osobito s
aspekta utjecaja na okoliš.
2. UVJETI ODREÐIVANJA PROSTORA GRAÐEVINA OD
VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
(9.)
Građevine od važnosti za Državu utvrđene su na temelju posebnog propisa.
Građevine od važnosti za Županiju su prometne, energetske i vodne građevine te športskorekreacijske i turističko-rekreacijske građevine od značaja za područje cijele Županije ili više
jedinica lokalne samouprave.
(10.)
Koridori prometnih, energetskih i vodnogospodarskih građevina od važnosti za Državu i
Županiju određuju se sukladno uvjetima razgraničenja prostora utvrđenim u PPOBŽ.
(11.)
Postojeće građevine, prometnice i ostala infrastruktura za koje se planom predviđa izmještanje
ili nova trasa zadržavaju kategoriju i sva ograničenja utvrđena po posebnim propisima do
izvedbe nove trase ili objekta, te prekategorizacije prema posebnim propisima koja ne znači
izmjenu PPOBŽ.
2.1. GRAÐEVIN E OD VAŽN OSTI ZA DRŽAVU
2.1.1. Pr om etne g r a đevine od važnosti za
Državu
(12.)
Prometne građevine od važnosti za Državu su:
a)
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:
-
autocesta: granični prijelaz (Mađarska) kod Luča-Beli Manastir-Novi ČeminacJosipovac-Čepinski Martinci-Selci Ðakovački-granica Županije kod Novih
Perkovaca-(u nastavku granični prijelaz /BiH/ kod Svilaja),
-
brza cesta s četiri traka Ormož-Otok Virje-Varaždin-Osijek-Ilok,
-
brza cesta s dvije trake na trasi ceste D53 granični prijelaz (R. Mađarska)-D.
Miholjac-Beničanci-čvor Klokočevci. (dionica čvor Klokočevci-čvor Velimirovac
nalazi se na trasi brze ceste na pravcu D2),
-
brza cesta s četiri trake na pravcu D53 prema Požegi i Novoj Gradiški (VelimirovacNašice-granica Županije od Nove Ljeskovice na smjeru prema Čaglinu),
-
brza cesta s dvije trake na pravcu D212 Beli Manastir-Batina,
-
brza cesta s dvije trake na pravcu Osijek-Erdut-čvor Antunovac-Klisa-D212-DaljErdut granični prijelaz (SR Jugoslavija) – koridor u istraživanju,
-
državne ceste sa sljedećim obilaznicama i korekcijama:
•
zaobilaznica Feričanaca i rekonstrukcija trase na cesti D2 kod Donje Motičine,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
291
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
b)
c)
d)
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
•
južni kolnik zaobilaznice Osijeka na cesti D2 na dionici čvor Frigis-čvor
Trpimirova ulica,
•
zapadna zaobilaznica Osijeka na dionici Ovčara-čvor Frigis-Višnjevac-DardaŠvajcarnica na cesti D7,
•
zapadna zaobilaznica Belog Manastira na cesti D7,
•
istočna i južna obilaznica Donjeg Miholjca na cestama D53 i D34 pri čemu je
istočni dio istovremeno dio izgradnje buduće brze ceste na pravcu D53,
•
južna zaobilaznica Petrijevaca na trasi D34,
•
korekcija trase D517 od ceste D34 do Belišća i od Baranjskog Sela do Petlovca,
•
korekcija trase D515 kod Bračevaca i kod Našica do spoja s cestom D2,
•
korekcija trase D46 kod Budrovaca do spoja s cestom D7,
•
korekcija trase D7 sjeverno od mosta preko Drave kod Osijeka te denivelirani
prijelaz preko HŽ Osijek-Beli Manastir (MP 13),
-
spojna cesta od postojeće D7 do zapadne zaobilaznice Osijeka sjeverno od Drave,
-
stalni međunarodni cestovni granični prijelazi:
-
GP Donji Miholjac (R. Mađarska) – međunarodni granični prijelaz I kategorije,
-
GP Luč (R. Mađarska) - planiran na novoj autocesti,
-
GP Baranjsko Petrovo Selo (R. Mađarska) – međunarodni granični prijelaz II
kategorije,
-
GP Kneževo (R. Mađarska) – međunarodni granični prijelaz I kategorije.
Željezničke građevine s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima:
-
magistralna pomoćna pruga MP 13 državna granica (R. Mađarska)-Beli ManastirOsijek-Viškovci-Strizivojna-Vrpolje s dogradnjom drugog kolosjeka za brzinu 160
km/h,
-
magistralna pomoćna pruga MP 14 Vinkovci-Borovo-Erdut-državna granica.
Građevine riječnog prometa:
-
plovni put Dravom na unutarnjim vodama,
-
luka Osijek-Nemetin.
Građevine zračnog prometa:
-
zračna luka "Osijek-Klisa" 4E kategorije,
-
zračna luka "Čepin" 2C kategorije.
2.1.2. Ener g etsk e g r a đevine od va žnosti za Dr ža vu
(13.)
Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina s pripadajućim objektima, odnosno
uređajima i postrojenjima od važnosti za Državu su:
-
eksploatacijska polja nafte i plina radilišta "Beničanci",
-
planirano (potencijalno) podzemno skladište zemnog plina Bokšić,
-
međunarodni naftovod JANAF,
292
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
(14.)
(15.)
(16.)
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
-
panirani međunarodni naftovod Constanta (Bugarska)-Omišalj,
-
naftovod Ðeletovci-Ruščica,
-
naftovod Beničanci-Ruščica,
-
planirani međunarodni plinovod Dravaszerdahely (Mađarska)-Donji Miholjac-Slavonski
Brod-BiH,
-
planirani međunarodni plinovod Mohacs (Mađarska)-Osijek,
-
postojeći magistralni plinovod: Budrovac-Donji Miholjac; Beničanci-Slavonski Brod;
Donji Miholjac-Osijek; Donji Miholjac-Beničanci; Slavonski Brod-Vinkovci,
-
planirani magistralni plinovod: Slavonski Brod-Vinkovci; Osijek-Vukovar; Belišće-Osijek;
Bolman-Beli Manastir.
Građevine za proizvodnju električne energije od važnosti za Državu su:
-
HE Donji Miholjac,
-
HE Osijek,
-
KTE Osijek,
-
TE "Tanja", snage 2x350 MW (alternativno TE Dalj); predviđeni energent je plin (ugljen),
-
TE Valpovo, (lokacija u istraživanju) snaga 300-400 MW; predviđeni energent je plin.
Građevine za prijenos električne energije od važnosti za Državu su:
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs,
-
DV 2x400 kV Razbojište-Ðakovo,
-
DV 2x400 kV Razbojište-Ernestinovo,
-
DV 2x400 kV Razbojište-Međurić,
-
DV 2x400 kV Žerjavinec-Ernestinovo, dionica Koprivnica-Krndija-Razbojište,
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-SRJ,
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-BiH,
-
DV 2x400 kV Osijek-Ernestinovo,
-
DV 2x400 kV "Tanja" - Ernestinovo,
-
DV 2x400 kV Valpovo-DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs.
Građevine za transformaciju električne energije od važnosti za Državu su:
-
TS 400/220/110 kV Ernestinovo,
-
TS 400/220/110 kV Ðakovo,
-
TS 400/220/110 kV Krndija.
2.1.3. Vod nog osp od a r sk e g r a đevine od
važnosti za Državu
(17.)
Vodnogospodarske građevine od važnosti za Državu su:
•
Zaštitne građevine
-
obrambeni nasipi uz desnu obalu Dunava,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
293
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
obrambeni nasipi uz lijevu i desnu obalu Drave,
-
obrambeni nasipi uz desne pritoke Drave,
-
sve građevine za obranu od poplava od vanjskih (tranzitnih) voda vodotoka sa slivom
koji se prostire međunarodnim teritorijem (Karašica sektor slivnog područja "Baranja" i
potok Karašica, odvodni kanal Karašica, potok Borza, te kanali Hatvan, Toplica i
Travnik).
•
Regulacijske građevine
-
prokopi "Karašica-Drava", "Gatski kanal" i "Dvor",
-
višenamjenske VS "Osijek" i "Donji Miholjac" na Dravi,
-
sve građevine za obranu od poplava na državnim vodama, retencije i akumulacije za
obranu od poplava s prostorom za prihvaćanje poplavnog vala zapremine 5x106 m3 i
više.
•
Melioracijske građevine
-
sustavi melioracijske odvodnje površine veće od 10.000 ha.
•
Građevine za korištenje voda
-
vodoopskrbni sustav Osijek sa crpilištem "Vinogradi" (600 l/s) i vodozahvatom
"Pampas" (600 l/s), cjevovodom neprerađene vode i postrojenjem za preradu vode
"Nebo-pustara" (600 l/s) i vodospremom (10.000 m3),
-
ribnjaci (Beljski-Podunavlje, Donji Miholjac i 1905.).
•
Građevine za zaštitu voda
-
sustavi za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda grada Osijeka.
2.1.4. Pr oizvod ne g r a đevine od važnosti za Državu
(18.)
Proizvodne građevine od važnosti za Državu su:
-
Tvornica cementa kod Našica gospodarska je građevina od interesa za Državu.
Proizvodni dio razvijat će se unutar utvrđenog građevinskog područja, a eventualna
proširenja postojećih ili otvaranja novih eksploatacijskih polja sukladno uvjetima PPOBŽ,
-
Tvornica papira "Belišće" d.d.
2.1.5. portske građevine od va žnosti za Dr ža vu
(19.)
Turističke građevine od važnosti za Državu su:
-
igrališta za golf s pratećim sadržajima površine 40 ha i više (planirano: Ivandvor i Tikveš),
2.1.6. Gr a đevine p oseb ne na m jene od va žnosti za Dr ža vu
(20.)
Postojeće građevine od važnosti za Državu su:
-
u općini Čepin-Lug,
-
u gradu Osijeku-Poligon C, Dom HV i Vrbik,
-
u gradu Belom Manastiru-Banska kosa i Vojarna "Beli Manastir",
- u općini Draž-tt 165 Batina,
294
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
-
u općini Kneževi Vinogradi-tt 205 Trojnoš kod Zmajevca i tt 206 Kraljica kod Zmajevca,
-
u općini Erdut-tt 192 Čvorkovac kod Aljmaša,
-
u gradu ëakovu-Dračice, Gaj i Gašinci,
-
u općinama: Satnica ëakovačka, Levanjska Varoš, Drenje i Trnava, Gašinci,
-
u općini Gorjani-Gorjani,
-
u općini Dalj-Daljsko Brdo,
-
u gradu Našicama-Našice, Jezerac i Grabavica,
-
u općini Viljevo-Viljevo-Zmin.
2.2. GRAÐEVIN E OD VAŽN OSTI ZA ŽUPAN IJU
2.2.1. Pr om etne g r a đevine od va žnosti za Županiju
(21.)
Prometne građevine od važnosti za Županiju su:
a)
b)
c)
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:
-
županijske ceste,
-
nastavak ceste Ž 4084-aerodrom Osijek "Čepin"-cesta D7,
-
prelaganje ceste Ž 4090 na položaj istočno od Brešća na dionici D7-Brešće-L 4406 s
nadvožnjakom iznad MP 13,
-
nova cesta s južne strane rasporedno-teretnog HŽ kolodvora "Brešće" na pravcu Ž
4090-Ankin Dvor-Ž 4086,
-
Carinski prijelaz Batina (SR Jugoslavija) – privremena kontrolna točka,
-
Granični prijelaz Erdut (SR Jugoslavija) – privremena kontrolna točka.
Građevine biciklističkog prometa:
-
biciklistička staza državna granica s Republikom Mađarskom-Draž-Kneževi
Vinogradi-Bilje-Osijek,
-
biciklistička staza duž obala Drave i Dunava.
Željezničke građevine s pripadajućim objektima:
-
željeznička pruga prvog reda I 100 Dalj-Osijek-Varaždin,
-
željeznička pruga prvog reda I 109 Vinkovci-Osijek,
-
željeznička pruga drugog reda II 207 Našice-Nova Kapela,
-
željeznička pruga drugog reda II 209 Bizovac-Belišće,
-
međunarodni granični prijelaz kod Belog Manastira I kategorije,
-
međunarodni granični prijelaz kod Erduta-privremena kontrolna točka,
-
nova pruga na pravcu rasporedno-teretni kolodvor "Brešće"-Tvornica ulja "Čepin",
-
nova pruga Našice-Tvornica cementa Našice,
-
stalni međunarodni granični željeznički prijelaz GP Beli Manastir (R. Mađarska),
-
privremena kontrolna točka Erdut (SR Jugoslavija).
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
295
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
d)
e)
f)
g)
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Građevine riječnog prometa:
-
remontno brodogradilište (r.km 10-11-),
-
pristanište "Belišće",
-
pristanište "D. Miholjac",
-
marina "Zimska luka",
-
riječni granični prijelaz u Osijeku (Luka Drava) I kategorije.
Građevine zračnog prometa:
-
letjelišta za poljoprivrednu avijaciju,
-
stalni međunarodni granični zračni prijelaz I kategorije Osijek.
Poštanski kapaciteti:
-
postojeće Središte pošta Osijek,
-
planirano Poštansko središte razrade Osijek,
-
postojeće Operativne jedinice,
-
postojeći poštanski uredi,
-
planirani poštanski uredi.
Telekomunikacijske građevine:
-
tranzitna telefonska centrala,
-
područne (pristupne) telefonske centrale,
-
magistralni svjetlovodni kabeli,
-
građevine javne pokretne telekomunikacijske mreže (GSM),
-
mjesne (UPS, UPM) telefonske centrale,
-
međunarodni svjetlovodni kabeli.
2.2.2. En er g etsk e g r a đevine od va žn osti za Žup a n iju
(22.)
Građevine za prijenos električne energije od važnosti za Županiju su:
-
KDV 110 kV TS Osijek 2-TS Osijek 4,
-
KDV 110 kV TS Osijek 3-TS Osijek 4,
-
DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 4 na DV 110 kV Ernestinovo-Valpovo,
-
DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 1 na DV 110 kV Ernestinovo-Našice,
-
DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Osijek 2,
-
DV 2x110 kV TS Osijek 2-TS Nemetin (alternativa KDV),
-
DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 5 na DV 110 kV Osijek-Beli Manastir,
-
DV 2x110 kV, priključak TS Darda na DV 110 kV Osijek-Beli Manastir (ovisi o širenju
grada Osijeka na lijevoj obali Drave),
-
DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Vinkovci,
-
DV 110 kV TS Ðakovo-TS Županja,
-
DV 2x110 kV, priključak TS Ðakovo 3 na DV 110 kV Ernestinovo-Ðakovo,
296
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
(23.)
(24.)
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
-
DV 2x110 kV, priključak TS Našice 2 na DV 110 kV Ðakovo-Našice,
-
DV 110 kV TS "Cementara" Zoljani-TS Požega 2,
-
DV 110 kV TS Donji Miholjac-TS Slatina,
-
DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Nemetin,
-
DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Vukovar,
-
DV 2x110 kV, priključak HE Donji Miholjac na DV 110 kV Donji Miholjac-Slatina,
-
KDV 2x110 kV HE Osijek-TS Osijek 4,
-
DV 2x110 kV, priključak TS Čepin na DV 110 kV Ernestinovo-Našice,
-
KDV 2x110 kV TS Osijek 3-EVP Osijek.
Građevine za transformaciju električne energije u sustavu za prijenos električne energije od
važnosti za Županiju su:
-
TS 110/20(10) kV Osijek 4,
-
TS 110/20(10) kV Nemetin,
-
TS 110/20(10) kV Osijek 5 (ovisno o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave),
-
TS 110/20(10) kV Darda,
-
TS 110/20(10) Ðakovo 3 (alternativna lokacija uz postojeću TS 35/10 Ðakovo 1),
-
TS 110/35/20(10) kV Našice 2,
-
TS 110/20(10) kV Čepin,
-
EVP-Osijek.
Građevine za distribuciju električne energije od važnosti za Županiju su 35 kV dalekovodi i
trafostanice 35/20/(10) kV.
-
TS 35/20(10) kV Ðurđenovac,
-
DV 2x35 kV, priključak TS Ðurđenovac na DV 35 kV,
-
DV 35 kV TS Orlovnjak-TS Laslovo,
-
TS 35/20(10) kV Donji Miholjac 2,
-
KDV 35 kV Donji Miholjac 1-TS Donji Miholjac 2,
-
DV 35 kV TS Donji Miholjac 1-TS Čađavica,
-
KDV 35 kV Našice 1-TS Našice 2,
-
TS 35/20(10) kV Bolman,
-
TS 35/20(10) kV N. Osijek 1,
-
KDV TS N. Osijek 1-TS Osijek 5,
-
TS 35/20(10) kV N. Osijek 2,
-
KDV 35 kV TS N. Osijek 2-TS Osijek 5,
-
KDV 35 kV TS N. Osijek 1-TS N. Osijek 2,
-
TS 35/20(10) kV Višnjevac,
-
KDV 35 kV TS Višnjevac-TS Retfala.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
297
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Elektroenergetska mreža na 20(10) kV naponskoj razini nije prikazana u kartografskim
prikazima PPOBŽ, a u grafičkim prilozima planirani razvoj mreže na ovom naponskom nivou
obuhvaća sljedeće:
-
rasklopište R II na lokaciji Uske njive. Duljina kabela Osijek 4 – R II, oko 0,7 km,
-
rasklopište R XIX Blok centar 2. duljina kabela Osijek 4 – R XIX oko 2,5 km,
-
rasklopište R XX Sv. L. Mandića kod "Slavonca". Duljina kabela Osijek 4 – RXX, oko 2,3
km,
-
rasklopište R XXI između Psunjske i Čvrsničke. Duljina kabela Osijek 4 – R XXI, oko 1,8
km,
-
rasklopište R XXII između Ilirske i Paradžikove. Duljina kabela Osijek 4 – R XXII, oko 2,1
km,
-
rasklopište R XXIII između Š. Petefija i Strossmayerove. Duljina kabela Osijek 4 – R XXIII,
oko 1,8 km,
-
vod za Novu uljaru u Čepinu prema trasi obilaznice i lokacije tvornice, oko 6 km.
2.2.3. Vod nog osp od a r sk e g r a đevine od va žnosti za Žup a niju
(25.)
Vodnogospodarske građevine od važnosti za Županiju su:
•
Regulacijske građevine
-
sve građevine za obranu od poplava na unutarnjim vodotocima, retencije i akumulacije
za obranu od poplava s prostorom za prihvaćanje vodnog vala zapremine manje od
5x106 m3 ,
-
svi melioracijski kanali koji prolaze područjem više gradova/općina.
•
Građevine za korištenje voda
-
vodoopskrbni sustav Našice sa crpilištem "Velimirovac" (80 l/s), "Seona" (10 l/s) i
Toplice (12 l/s) s uređajem za preradu vode "Velimirovac" (150 l/s) i vodospremnika
(855 m3). Planira se proširenje kapaciteta crpilišta "Velimirovac" (dodatnih 130 l/s),
-
vodoopskrbni sustav Donji Miholjac sa crpilištem i preradom vode na crpilištu (40 l/s),
te vodospremama (500 m3), i mogućnošću proširenja (dodatnih 150 m3),
-
vodoopskrbni sustav Valpovo i Belišća sa vodozahvatom na Dravi (Belišće 56 l/s) s
uređajem za preradu sirove vode i crpilištem "Jarčevac" s instaliranim uređajem (pilotprojekt 15 l/s) za preradu vode s vodospremom (170 m3) i mogućnošću proširenja (440
l/s),
-
vodoopskrbni sustav Ðakovo sa crpilištima "Trslana" (80 l/s), "Pašin bunar" (14 l/s) i
"Bazen" bez uređaja za preradu (kvaliteta vode na granici prema MDK) i vodospremama
na crpilištu "Trslana" (3.400 m3),
-
vodoopskrbni sustav "Darda-Bilje" sa crpilištem "Mece" (80 l/s) s mogućnošću proširenja
(dodatnih 80 l/s),
-
vodoopskrbni sustav Beli Manastir sa crpilištima Beli Manastir i Branjin Vrh (44 l/s) s
vodospremom 1.500 m2,
-
planirana vodocrpilišta "Zlatna Greda" i "Topolje" moguće izdašnosti 500 odnosno 200
l/s.
-
Postojeći i planirani magistralni, transportni i spojni cjevovodi:
Osijek-Čepin-Ðakovo,
Osijek-Bijelo Brdo-Dalj-Erdut-Aljmaš,
298
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
Osijek- Klisa,
Osijek-Tenjski Antunovac-Ernestinovo-Laslovo,
"Nebo Pustara" – crpilište "Jarčevac",
"Nebo Pustara" – crpilište "Zlatna Greda",
"Velimirovac" – Jelisavac-Koška-Topoline,
Našice-Ðurđenovac-Feričanci,
"Velimirovac" – Klokočevci-Milanovac,
Našice-Markovci-Stipanovci-Podgorač,
Ðurđenovac-Šaptinovci-Beljevina-Bokšić-Bokšić Lug,
Beli Manastir-Darda-Kneževi Vinogradi,
Prsten oko Banskog Brda,
"Zlatna Greda" – prsten,
Darda-Čeminac-Torjanci,
Donji Miholjac-Rakitovica-Miholjački Poreč-Golinci-Radikovci,
Rakitovica - "Velimirovac",
Donji Miholjac-Sveti Ðurađ-Podravski Podgajci,
Donji Miholjac-Ivanovo-Viljevo,
Donji Miholjac-Gat,
Spojni cjevovod na području Ðakova.
-
Sustavi i zahvati vode za navodnjavanje
Mirkovci,
Puškaš,
Daljsko područje,
Klisa,
Krndija-Ðakovo,
Branjevina i Rudine,
Budimci,
IPK Osijek.
-
Ribnjaci
Ribnjaci površine od 200 – 500 ha.
•
Građevine za zaštitu voda
Sustavi za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
- Ðakovo,
- Našice,
- Valpovo-Belišće-Bistrinci,
- Donji Miholjac,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
299
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
- Beli Manastir,
- Ðurđenovac.
2.2.4. Športsko-rekreacijske i turističke građevine i p od r učja od
važnosti za Županiju
(26.)
Turističke građevine i područja od važnosti za Županiju su:
-
područje Parka prirode "Kopački rit", utvrđeno aktom o zaštiti,
-
prijemni punkt "Mali Sakadaš" za ulaz u Park prirode "Kopački rit",
-
jahački centar/hipodrom-Ivandvor,
-
teniski centar-Ladimirevci,
-
centri za vodene športove-Borovik, Lapovac,
-
turističko-rekreacijska područja: rubna područja Parka prirode,"Kopački rit", Bizovačke
toplice, Bilje, Zeleni otok-Batina, Ivandvor, jezero Lapovac II, potez Aljmaš-Erdut, jezero
Borovik, Veliki ribnjak, Podpanj, rekreacijsko područje Drava i Športsko-rekreacijski
centar Kneževi Vinogradi.
2.2.5. Osta le g r a đevine od va žn osti za Žup a n iju
(27.)
Slobodna zona "Osijek".
2.3. GRAÐEVINE OBRANE
(28.)
Prostor od interesa za obranu određuje se u PPUO/G granicama vojnog kompleksa i
građevinama, u suradnji s nadležnim tijelom obrane. Razgraničenjem treba odrediti vojni
kompleks i građevine, te zaštitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio vojnog
kompleksa koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru.
Iznimno od stavka 1. ove točke, pojedine lokacije mogu se prenamijeniti u PPUO/G uz
postupak naveden u točki (31.) Odredaba.
Nužno je uskladiti s potrebama obrane uvjete korištenja prostora: šumskih, poljoprivrednih i
vodnih površina, površina za razvoj naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i
zaštićenih područja.
(29.)
Osnovna usmjerenja prostornog razvitka i uređenja prostora radi određivanja interesa obrane
su:
•
usmjeriti prostorno-razvojne prioritete za zaštitu interesa obrane,
•
uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima
prostora,
•
odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od
interesa za obranu.
(30.)
Za novu autocestu Republika Mađarska-Osijek-Ðakovo-Republika Bosna i Hercegovina
potrebno je planirati i izgraditi dionicu u duljini 3 km kao uzletno-slijetnu stazu s priključcima
prema prostorima za parkiranje aviona. Tijekom projektiranja autoceste Ministarstvo obrane
će odrediti potrebne elemente za definiranje lokacije.
(31.)
U postupku definiranja namjene i načina korištenja prostora u PPUO/G obvezno je ugraditi
zaštitne i pirotehničke zone vojnih kompleksa, a u postupku donošenja tih planove potrebno
je od Ministarstva obrane ishoditi prethodnu suglasnost.
(32.)
U prostornim planovima užih područja obvezno je planirati mjere zaštite stanovništva od
ratnih opasnosti u skladu s posebnim propisima.
300
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA
U PROSTORU
(33.)
Cjelokupni razvoj na području Županije treba se temeljiti na principima održivog razvoja.
(34.)
U okviru prostornog razmještaja gospodarskih sadržaja ovim Odredbama se utvrđuju
usmjerenja za:
(35.)
(36.)
-
gospodarske građevine u funkciji poljoprivrede,
-
industriju, malo gospodarstvo, poduzetništvo,
-
sadržaje i građevine turizma.
Gospodarske zgrade u funkciji poljoprivrede smještaju se:
-
u građevinska područja naselja,
-
u građevinska područja izdvojenih gospodarskih zona,
-
u građevinska područja pojedinačnih gospodarskih kompleksa,
-
izvan granica građevinskih područja na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene
i ostalom poljoprivrednom tlu, u skladu s posebnim propisima.
Gospodarske zgrade za uzgoj stoke ne mogu se planirati u naseljima gradskih obilježja
utvrđenim u točki (58.) ovih Odredbi.
U ostalim naseljima se gospodarske zgrade za uzgoj stoke mogu graditi do kapaciteta 50
uvjetnih grla. Razrada do maksimalno navedenog kapaciteta s uvjetima razmještaja u naselju
utvrđuje se PPUO/G.
Gospodarske zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje mogu se locirati u građevinska
područja izdvojenih gospodarskih zona i poljoprivrednih gospodarskih kompleksa. Kod
gospodarskih građevina za uzgoj stoke kriteriji smještaja obzirom na kapacitet se utvrđuju u
ovisnosti o položaju građevine u odnosu na naselje. Ovaj kriterij se razrađuje u PPUO/G.
(37.)
Izvan granica građevinskog područja može se planirati izgradnja gospodarskih građevina u
funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti za vlastite potrebe prema smjernicama i
kriterijima koji se utvrđuju u PPUO/G.
U gradnji građevina iz stavka 1. ove točke zaštita prostora osigurava se određivanjem
standarda gospodarske građevine, očuvanjem veličine i cjelovitosti poljoprivrednih
kompleksa, okrupnjavanjem manjih posjeda i sprječavanjem neprimjerenog oblikovanja
gradnje u odnosu na krajobrazne vrijednosti.
Površina građevina iz stavka 1. ove točke temelj je za utvrđivanje površine stambenih
građevina iz točke (41.) ovih Odredbi.
(38.)
Izgradnja gospodarskih građevina iz točke (37.) ovih Odredbi u funkciji ratarstva dozvoljava
se samo na velikim kompleksima udaljenim od naselja.
Idejno rješenje za izgradnju građevina iz stavka 1. ove točke, koje se izrađuje u postupku
izdavanja provedbenih akata, mora sadržavati podatke o površini predviđenoj za korištenje,
vrstama objekata, uvjetima prilaza i uvjetima potrebne infrastrukture te mjerama zaštite
krajobraznih vrijednosti.
Primjerena veličina kompleksa na kojem je moguća izgradnja građevine u funkciji primarne
poljoprivredne proizvodnje utvrđuje se ovisno o vrsti i intenzitetu proizvodnje prema
sljedećim preporukama:
-
građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu minimalne veličine 15 ha,
-
građevine u funkciji uzgoja voća, povrća na posjedu minimalne veličine 5 ha,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
301
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
građevine u funkciji uzgoja povrća na posjedu minimalne veličine 3 ha,
-
građevine u funkciji vinogradarstva na posjedu minimalne veličine 1 ha,
-
građevine u funkciji uzgoja cvijeća na posjedu minimalne veličine 0,5 ha.
Udaljenost gospodarskih građevina u funkciji ratarstva ne može biti manja od 100 m od
razvrstane ceste (državne, županijske i lokalne), odnosno 500 m od građevinskog područja
naselja.
Odredba o minimalnoj udaljenosti od građevinskog područja ne odnosi se na staklenike i
plastenike.
(39.)
Građevine iz točke (37.) ovih odredbi za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša imaju preko
50 uvjetnih grla.
Ove građevine se ne mogu graditi na područjima vrijednog krajobraza, zaštićenim područjima
prirode i na području vodozaštitnih zona.
Minimalna udaljenost građevina za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša za kapacitet 50
uvjetnih grla od građevinskog područja naselja gradskog obilježja iznosi 500 m, a ostalih
naselja 100 m. Kriterij udaljenosti kapaciteta većih od 50 uvjetnih grla od naselja treba razraditi
u PPUO/G vodeći računa o smjeru dominantnih vjetrova, te intenzitetu zagađenja, osobito
zraka.
Minimalna udaljenost građevine za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša od ruba
zemljišnog pojasa razvrstane ceste iznosi:
Broj uvjetnih grla
50-100
101-400
više od 400
Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste, u m
Državne
Županijske i lokalne
100
100
150
100
200
150
U PPUO/G mogu se kao minimalne utvrditi i veće udaljenosti od navedenih u stavku 3. i 4.
(40.)
U sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša se dozvoljava gradnja
kapaciteta za osnovnu doradu ili preradu u funkciji osnovne proizvodnje. Minimalni
kapacitet osnovne proizvodnje uz koji se može odobriti izgradnja primarne dorade ili prerade
(klaonica, hladnjača, mješaonica stočne hrane i sl.) iznosi 100 uvjetnih grla, a maksimalni
kapacitet građevine primarne dorade i prerade jednak je maksimalnom kapacitetu osnovne
proizvodnje.
(41.)
Stambene zgrade se izvan građevinskog područja mogu graditi samo za vlastite potrebe i u
funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, a njihova bruto površina ovisna je o bruto
površini izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Bruto površina stambene građevine
može iznositi najviše 20% od bruto tlocrtne površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih
građevina.
(42.)
Industrija, malo gospodarstvo i poduzetništvo prioritetno se smještaju u građevinska područja
naselja.
U naseljima je potrebno težiti boljem iskorištenju postojećih industrijskih i gospodarskih zona
namijenjenih ovim djelatnostima s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura te
spriječi neopravdano zauzimanje novih površina.
U PPUO/G, GUP-u i UPU za gradove treba odgovarajućom prostornom organizacijom i
mjerama zaštite spriječiti štetne utjecaje na stanovništvo i okoliš.
U stambenim zonama se ne mogu smještati one proizvodne građevine za koje je prema
Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00.) obvezna izrada Studije utjecaja na
okoliš.
302
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
(43.)
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
Osim u građevinska područja naselja, industrija, malo gospodarstvo i poduzetništvo se
smješta u izdvojena građevinska područja gospodarskih zona. Takve zone je potrebno
komunalno opremiti, osobito riješiti odvodnju otpadnih voda. Stoga je preporuka da se
gradnja ovih zona temelji na DPU.
U građevinska područja pojedinačnih kompleksa izvan naselja mogu se locirati prerađivački
kapaciteti isključivo vezani uz preradu poljoprivrednih proizvoda i eksploataciju mineralnih
sirovina.
(44.)
Građevine turizma se prioritetno smještaju u građevinska područja naselja, zatim u
građevinska područja turističko-rekreacijskih zona izvan naselja i izvan građevinskih
područja.
Izvan granica građevinskog područja mogu se graditi građevine seoskog turizma, na čestici
(parceli) na kojoj su ranije izgrađene (ili se istovremeno grade) i građevine i sadržaji
gospodarske namjene u funkciji poljoprivredne proizvodnje s kojima čine jedinstvenu
gospodarsku i arhitektonsku cjelinu. Bruto površina građevine u funkciji seoskog turizma
može iznositi najviše 20% od bruto površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina.
(45.)
Uz javne ceste u pojasu 150,0 m od osi ceste obostrano, mogu se planirati benzinske postaje,
uz koje se mogu predvidjeti smještajni, ugostiteljski, trgovački, servisni i drugi uslužni
sadržaji u funkciji tranzitnog turizma.
(46.)
Eksploatacija mineralnih sirovina na području Županije odnosi se na vrijedna nalazišta
zemnog plina i nafte te eksploataciju riječnog pijeska i šljunka, kvarcnog pijeska, gline,
cementnih lapora, geotermalne vode i tehničkog kamena.
Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina su:
-
postojeća eksploatacijska polja,
-
planirani istražni prostor,
-
potencijalni istražni prostor.
Postojeća eksploatacijska polja obilježena su simbolima na kartografskim prikazima br. 1.
"Korištenje i namjena površina".
Planirani istražni prostor prikazan je na kartografskom prikazu br. 3.1.2. "Područja posebnih
ograničenja u korištenju". U planirani istražni prostor uvršteni su istražni prostori utvrđeni na
temelju dosadašnjih istraživanja resursa i odobreni istražni prostor.
Potencijalnim istražnim prostorom na području Županije se smatra:
(47.)
(48.)
-
obradivo tlo,
-
šume gospodarske namjene,
-
ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,
-
rijeke.
Istražni prostori i eksploatacijska polja ne mogu se osnivati u:
-
građevinskim područjima,
-
područjima prirode zaštićenim prema posebnom zakonu i područjima prirode za koja je
odlukom županijske skupštine pokrenut postupak za zaštitu, do završetka postupka,
-
na obradivom tlu I i II bonitetne klase, izuzev za energetske mineralne sirovine.
Svi uvjeti eksploatacije moraju se podrediti racionalnom korištenju zemljišta te osobito
provoditi mjere zaštite i sanacije okoliša, kako u tijeku korištenja, tako i nakon dovršenja
korištenja nalazišta.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
303
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Potrebno je izbjegavati krčenje šuma, a za pristupe koristiti u pravilu postojeće prometnice i
putove.
Ako se za odvoz sirovine iz eksploatacijskog polja koriste ceste u građevinskom području, za
odvoz se mogu koristiti samo ceste državnog, županijskog i lokalnog značaja.
Nije dozvoljeno krčenje šuma za potrebe eksploatacije mineralnih sirovina na području uz
rijeku Dravu, koje je u PPOBŽ definirano kao potencijalno zaštićeno područje.
Svako eksploatacijsko polje mora imati definiran postupak sanacije u tijeku eksploatacije polja
i po njegovom zatvaranju.
Postojeća eksploatacijska polja u građevinskim područjima ne mogu proširit.
Zatečena eksploatacijska polja koja trenutačno nisu u eksploataciji niti u postupku pokretanja
ponovne eksploatacije nužno je sanirati, a sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti
kosina i okolnog terena eksploatacijskih polja, te ozelenjavanje ili drugi postupak prilagodbe
krajobrazu i prenamjenu površina u druge namjene (šume, livade, športsko-rekreacijski
sadržaji i sl.).
Nova eksploatacijska polja moguće je formirati u okviru planiranih i potencijalnih istražnih
prostora temeljem geološko-rudarske osnove i podataka o istražnim potencijalima, na temelju
propisa o rudarstvu i propisa područja vodnog gospodarstva.
Nova eksploatacijska polja moraju se utvrditi u PPUO/G.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
U PROSTORU
(49.)
Sustav i mreža društvenih djelatnosti u uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih
naselja planiranim u PPOBŽ i prikazanim u tablici broj 106. - Središnje funkcije naselja.
(50.)
Prostore za razvitak sustava društvenih djelatnosti koje su smještene ili se njihov smještaj
planira unutar građevinskog područja potrebno je u PPUO/G i drugoj detaljnoj
dokumentaciji prostora analizirati i sukladno potrebama i mogućnostima odgovarajuće
dimenzionirati.
Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO/G,
te GUP i UPU, sukladno mreži ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadležno
tijelo.
Rekreacijske površine i sadržaje namijenjene stanovništvu treba odrediti prvenstveno na
razini GUP-a i DPU-a.
Zdravstveni i rekreacijski sadržaji koji nisu obuhvaćeni u PPOBŽ, mogu se planirati i izvan
građevinskog područja naselja sukladno točki (64.) i (71.) i odredbama PPUO/G.
5. UVJETI ODREÐIVAN JA GRAÐEVIN SKIH PODRUČJA I
KORIŠTENJE IZGRAÐENA I NEIZGRAÐENA DIJELA
PODRUČJA
(51.)
Građevinska područja se utvrđuju u PPUO/G. Postojeća građevinska područja moraju se u
postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ.
(52.)
Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na
međusobnoj udaljenosti manjoj od 500,0 m.
Iznimno, uvjeti iz stavka 1. ove odredbe ne odnose se na građevinska područja sjedišta
gradova i građevine legalno izgrađene izvan granica građevinskog područja, do stupanja na
snagu PPOBŽ.
304
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
(53.)
Ako se novo građevinsko područje iz točke (64.) ovih Odredbi nalazi uz državnu i županijsku
cestu i između dva građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog
područja i jednog od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum
500,0 m.
(54.)
Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj
naselja.
(55.)
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni
i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se
utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno od stavka 1. ove točke, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se
nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih
građevinskih parcela.
(56.)
(57.)
U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:
-
zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športskorekreacijskih i sl. građevina,
-
zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih,
ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina,
-
zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina,
-
zabranu gradnje na klizištima.
Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u
planskom razdoblju PPUO/G, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti,
prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije
naselja i prirodnih uvjeta okruženja.
Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane
površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene
površine i postojećeg broja stanovnika.
Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25%
od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje
stanovništva.
Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene na način
određen u stavku 3. ove točke, u PPUO/G će se takve cjelovite površine izuzeti iz
građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja.
Iznimno od stavka 3. ove Odredbe, građevinsko područje područnih središta (Bizovac, Dalj,
Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalnih središta može se povećati za potrebe športa, rekreacije,
turizma i gospodarstva.
U PPUO/G obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim
smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.
(58.)
Građevinska područja se moraju racionalno koristiti.
Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću
stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha
za gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja.
Naselja gradskih obilježja na području Županije su: Osijek, Ðakovo, Beli Manastir, Našice,
Valpovo, Belišće i Donji Miholjac.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
305
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
(59.)
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom
infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog
područja.
Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije
riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne
opremljenosti.
Širina koridora iz prethodnog stavka određuje se u PPUO/G.
Minimalnom razinom komunalne opremljenosti smatra se zemljište do kojeg je riješen pristup
i omogućen priključak na elektroenergetsku mrežu. Jedinice lokalne samouprave u PPUO/G
mogu utvrditi i dodatne uvjete za minimalnu komunalnu opremljenost.
Odgovarajućim načinom izgradnje i organizacijom prostora potrebno je osigurati
ekonomičnost u izgradnji komunalne infrastrukture.
(60.)
Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju
UPU-a i DPU-a.
Granice obuhvata i obveza izrade prostornih planova iz prethodnog stavka utvrđuje se u
PPUO/G, GUP-u i UPU.
(61.)
Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi
način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti,
prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva.
Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih,
zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.
Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge
vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih
vrijednosti.
(62.)
Naseljem povremenog stanovanja smatra se izgrađena ili planirana prostorna cjelina koja se
pretežito koristi za gradnju kuća za odmor.
Na utvrđivanje građevinskog područja naselja povremenog stanovanja ne primjenjuje se točka
(57.) ovih Odredbi.
(63.)
Građevinska područja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u
granicama izgrađenog dijela u kojem je moguća samo interpolacija novih građevina.
Iznimno od stavka 1. ove točke u slučaju nelegalno izgrađene cjeline povremenog stanovanja
mogućnost pravne sanacije i granica građevinskog područja utvrdit će se PPUO/G, a
građevine izvan tako utvrđenog građevinskog područja moraju se ukloniti.
Uz turističko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao
višestambeni način gradnje.
U postupku utvrđivanja građevinskih područja zona povremenog stanovanja uz vodotoke
potrebno je istražiti i uvažiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje.
(64.)
Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:
-
turističko-rekreacijske građevine i zone,
-
športsko-rekreacijske građevine i zone,
-
gospodarske zone,
-
pojedinačne gospodarske komplekse,
-
groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse,
-
zdravstvene građevine i komplekse,
306
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
vojne građevine i komplekse.
Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima
PPOBŽ.
(65.)
Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje
više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu.
Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira
izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.
(66.)
Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja
može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO/G utvrđeno da postoje prirodni
uvjeti za planiranu namjenu.
U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja
turizma za područje općina/gradova.
(67.)
Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz
područna središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na
zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog
zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone.
Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna)
naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine/grada.
(68.)
Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0
m2/st.
Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se
utvrđuje u PPUO/G, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine
postojećih gospodarskih zona u gravitacijskom području.
Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine/Grada što
je potrebno posebno obrazložit i argumentirati.
(69.)
Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je
utvrđivati u sljedećim slučajevima:
-
ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ,
-
ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.
Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na
poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz građevine iz točke (37.) ovih Odredbi.
(70.)
Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih
prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO/G kroz
namjenu površina s mogućim alternativnim lokacijama.
(71.)
Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na
područjima za koja je PPUO/G utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode,
specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti).
(72.)
U PPUO/G obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području
općine/grada.
6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI)
UTVRÐIVANJA
PROMETNIH
I
DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU
(73.)
U prostoru planiranih koridora i lokacija za građevine prometnih i drugih infrastrukturnih
sustava ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi građevine koje se
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
307
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
mogu graditi izvan građevinskog područja, određivati prostori za razvoj naselja, niti
utvrđivati građevinska područja ostalih namjena. U grafičkom dijelu PPOU/G na
kartografskim prikazima neizgrađenog dijela građevinskih područja u mjerilu 1:5.000
obvezno je utvrditi površine namjenjene za infrastrukturne koridore planirane u PPOBŽ.
Prostor planiranih koridora i lokacija se do izgradnje prometnih i drugih infrastrukturnih
građevina koristi na postojeći način, bez mogućnosti gradnje trajnih građevina izuzev
građevina infrastrukture.
Na prostoru određenom za koridore i lokacije planiranih prometnih i drugih infrastrukturnih
građevina, a koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 2. ove
točke.
(74.)
Građevine prometa i infrastrukture potrebno je planirati prema najstrožijim kriterijima zaštite
okoliša i na način da se koriste zajednički koridori postojećih i planiranih građevina, gdje god
je to moguće.
(75.)
Alternativna odnosno varijantna rješenja infrastrukturnih koridora i građevina, sastavni su
dio ovog Plana do izgradnje takve građevine odnosno izmjene i dopune Plana, a na
preostalim površinama prostor će se koristiti prema postojećoj namjeni.
Vrednovanje i određivanje lokacije u slučaju alternativnih rješenja infrastrukturnih građevina
provest će se izradom odgovarajuće stručne podloge i SUO za građevine propisane posebnim
zakonom.
(76.)
Pri utvrđivanju trase treba izbjegavati presjecanje funkcionalnih i prirodnih cjelina, osobito
poljoprivrednog zemljišta i šuma i zaštićenih područja. Širina koridora, položaj, trasa i
površine za smještaj građevina sustava detaljno će se odrediti prema vrsti građevine u
PPUO/G. Obveza je korisnika prostora koji gradi i koristi koridor u kontaktnoj zoni naselja i
zaštićenih prostora prirodne i graditeljske baštine da u tijeku gradnje i korištenja objekta
osigura posebne mjere zaštite prostora, građevina i zdravlja ljudi, zaštite od buke i drugih
oblika ugrožavanja okoliša.
6.1. PROMETNI SUSTAV
(77.)
Prometni sustav u PPOBŽ postavljen je sukladno Strategiji i Programu prostornog uređenja
Republike Hrvatske, a prijedlozi prometnih koridora u istraživanju na temelju Strategije
razvoja cestovne mreže Slavnije i Baranje.
6.1.1.Cestovni prometni sustav
(78.)
Cestovni prometni sustav je u PPOBŽ utvrđen tako da mreža državnih i županijskih cesta
povezuje sva centralna naselja, te gospodarske i druge sadržaje od važnosti za Državu i
Županiju, a ostale sadržaje povezuje mreža lokalnih i nerazvrstanih cesta.
U cestovnom prometu planira se izgradnja autoceste, poluautoceste i brzih cesta, obilaznica
naselja i korekcija postojećih trasa te izgradnja novih županijskih cesta.
(79.)
Radi povećanja sigurnosti prometa potrebno je izgraditi suvremeni kolnik na državnim,
županijskim i lokalnim cestama s tucaničkim kolnikom, te na županijskim i lokalnim cestama
sa zemljanim kolnikom.
Postojeću cestovnu mrežu potrebno je dograditi, rekonstruirati i ojačati radi povećanja
propusne moći i sigurnosti prometa, povećanja nosivosti poboljšanja elemenata i proširenja
kolnika užih od 5,50 m.
Rekonstrukcije cesta s korekcijama prometno tehničkih elemenata trase ne smatraju se
promjenom trase.
(80.)
Na svim javnim cestama (osim autoceste i brzih cesta) potrebno je povećati uz sigurnost
prometa vozila i sigurnost prometa biciklima, te sigurnost pješaka gradnjom namjenskih
prometnih površina kada to zahtijeva gustoća odgovarajućeg prometa. Na svim cestama treba
308
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
poboljšati dostupnost sredstvima javnog cestovnog prijevoza izgradnjom nedostajućih
autobusnih stajališta i kolodvora.
(81.)
Radi povećanja sigurnosti prometa oba sustava potrebno je na svim mjestima križanja
cestovnih prometnica sa željezničkim prugama izvesti modernu signalizaciju i osiguranje, a
sva križanja državnih cesta s prugama denivelirati. Radi buduće uloge pruge MP 13 treba
denivelirati njezina križanja sa svim cestama bez obzira na kategoriju.
(82.)
Detaljna projektna dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju cestovnih prometnica,
objekata i uređaja na njima i uz njih izrađuje se kao cjelovito rješenje za podmirenje prometnih
potreba u planskom razdoblju izuzev glavnih i izvedbenih projekata kojima može biti
predviđena izgradnja po fazama koje, svaka za sebe, moraju biti dijelovi prometne cjeline
usklađeni s ekonomsko-prometnim parametrima.
6.1.2. Željeznički prometni sustav
(83.)
Željeznički prometni sustav Županije čine magistralna i pomoćne magistralne, te željezničke
pruge I i II reda s kolodvorima i drugim službenim mjestima i pripadajućim uređajima kojima
je potrebna modernizacija, a djelomično i nova izgradnja.
Na svim prugama planiraju se radovi na energetici, rasvjeti, osiguranju ili denivelaciji
željezničko cestovnih prijelaza.
Usluge na mreži pruga moraju se podići na zahtijevanu razinu za pruge uključene u
paneuropsku prometnu mrežu. U sklopu te obveze posebno će se provesti i rekonstrukcija
željezničkog čvora Osijek i kolodvora Osijek.
(84.)
Trase postojećih željezničkih pruga štite se u skladu s posebnim propisima.
6.1.3. Riječni prometni sustav
(85.)
Plovne puteve rijekama Dunavom, Dravom i Savom potrebno je reintegrirati u plovidbeni
sustav Rajna-Majna-Dunav. Za izgradnju i uređenje plovnih puteva u Županiji potrebno je
održati visoki standard međunarodne VI.c klase na plovnom putu Dunavom, urediti dionicu
plovnog puta Dravom od ušća u Dunav do r.km 12.-13. (tj. do luke "Tranzit" kod Nemetina)
na IV. međunarodnu klasu uz preporuku za elemente V.b klase, te ostvariti plovni put
Dravom do Ferdinandovca na razini IV. međunarodne klase.
(86.)
U koridorima riječnih plovnih putova dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija luka, pristaništa,
sidrišta, brodogradilišta, hidrotehničkih zahvata i građevina, te prateće infrastrukture. S tim u
vezi planira se izgradnja remontnog brodogradilišta (r.km 11.) i nove bazenske luke (r.km 12.13.) te rekonstrukcije pristaništa u Belišću i Donjem Miholjcu, i sl.
Regulacijske korekcije profila i položaja korita vodotoka, a posebno izgradnja višenamjenskih
VS moraju se planirati uz primjenu mjera zaštite naselja, krajolika i zaštićenih prostora
prirodne i graditeljske baštine.
Način ostvarenja plovnog puta uzvodno od r.km 31,1 i r.km 85,2 odredit će se alternativno sa
izgradnjom VS "Osijek" i VS "Donji Miholjac" odnosno kanaliziranjem korita odnosno
kombiniranim rješenjem.
(87.)
Na plovnom putu Dunavom u granicama Županije nema luka ili pristaništa, a na plovnom
putu Dravom smještene su:
-
nova luka "Tranzit" – Osijek r.km 12+600,
-
stara luka "Tranzit" – Osijek r.km 18+000,
-
"Zimska luka" u Osijeku r.km 20+700,
-
pristanište u Belišću r.km 53+500,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
309
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
-
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
pristanište u D. Miholjcu r.km 85+000.
Prostor Stare luke na 18. km planira se za razvoj urbanih sadržaja Osijeka, a "Zimska luka" će
zadržati ulogu marine i zimovališta komunalnih plovila.
6.1.4. Zračni promet
(88.)
Na teritoriju Županije izgrađene su dvije zračne luke:
-
zračna luka "Osijek-Klisa" referentnog koda 4E, i
-
zračna luka "Osijek-Čepin" referentnog koda 2C.
U postojećim zračnim lukama provest će se tehnička, tehnološka i sigurnosna unapređenja, te
gradnja novih građevina i površina. Razvoj cestovne mreže Županije omogućit će kvalitetniju
povezanost postojećih zračnih luka s gravitirajućim prostorom i mogućnost njegova širenja na
granične regije susjednih država.
U razvoju zračnog prometa budući interes Županije je omogućavanje uređenja
poljoprivrednih uzletišta pri čemu se uz sigurnost prometa moraju osigurati i uvjeti zaštite
okoliša i kvaliteta življenja u kontaktnim područjima.
6.1.5. Integralni transport
(89.)
U sklopu ostvarivanja uvjeta integralnog transporta potrebno je kao prvu fazu razviti
kombinirani promet izgradnjom prekrcajno-robnih terminala.
U PPOBŽ predviđa se izgradnja terminala pored riječne luke "Tranzit" kod Nemetina za što je
osiguran prostor u postojećoj prostornoj dokumentaciji s huckepack, Ro-Ro i kontejnerskom
tehnologijom i ostalim potrebnim sadržajima.
Dio kapaciteta za huckepack tehnologiju i kontejnerski prijevoz planira se izgraditi u novoj
teretno-rasporednoj HŽ stanici u Osijeku. Ostale poticajne mjere glede razvoja kombiniranog
prijevoza su u nadležnosti Države.
6.1.6. Poštanska mreža
(90.)
Razvoj poštanske mreže koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je u
građevinska područja naselja, te se u planovima užih područja moraju osigurati prostorne
pretpostavke za nesmetan razvoj.
(91.)
Uvjeti uređenja prostora poštanskih kapaciteta, koji se rekonstruiraju ili se izgrađuju isključivo
unutar građevinskog područja, definiraju se u PPUO/G, a detaljnije u planovima užih
područja.
Uvjeti određivanja prostora za planirane komutacijske čvorove koji se u pravilu grade unutar
građevinskog područja, zatim dio magistralnih, korisničkih/spojnih vodova, te bazne postaje
GSM, koji se grade unutar i izvan granica građevinskih područja, definiraju se u PPUO/G i
prostornom planu područja posebnih obilježja (PPPPO), a detaljnije u planovima užih
područja.
6.1.7. Telekomunikacijska mreža
(92.)
Za razvoj i izgradnju komutacijskih kapaciteta predviđa se barem 1 mjesna telefonska centrala
(UPS, UPM) u svakom naselju, u pravilu po 1 mjesnu telefonsku centralu na svakih 2.000
domaćinstava. U gradskim naseljima predviđa se barem 1 područna telefonska centrala, a na
području Osječko-baranjske županije barem 2 tranzitne i međunarodne telefonske centrale.
(93.)
Za razvoj i izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža u PPOBŽ predviđa se osiguranje
novih koridora za izgradnju kapitalnih vodova, a za proširenje kapaciteta prvenstveno je
310
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
potrebno koristiti postojeće infrastrukturne koridore, te težiti njihovom objedinjavanju u cilju
zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina.
Pri izgradnji novih međunarodnih, magistralnih, te korisničkih i spojnih vodova koristiti
zeleni pojas u koridoru prometnica ili već zauzete koridore za telekomunikacijske vodove.
(94.)
Za razvoj i izgradnju mjesne telekomunikacijske mreže vodove izgrađivati prvenstveno u
zelenom pojasu ulica, a za ulice s užim profilom ispod nogostupa. U cilju zaštite i očuvanja
prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju
vodova u potrebne koridore.
(95.)
Za razvoj pokretne telefonije omogućava se izgradnja građevina za potrebe javne pokretne
telekomunikacijske mreže (bazne stanice). Potrebna gustoća baznih stanica za gradska naselja
je 1 antenski stup na svakih 10.000 stanovnika, a za ostala naselja 1 antenski stup po naselju.
Predviđa se prostorna distribucija antenskih stupova pokretnih telekomunikacija od 1 stupa u
krugu 2 km za naseljena područja te 1 stup u krugu 10 km na nenaseljenim područjima.
Potrebna visina antenskih stupova je od 20 m do 50 m.
Za izgradnju baznih stanica moraju se provesti mjere sigurnosti, mjere za zaštitu zdravlja
stanovništva i mjere zaštite okoliša.
Do baznih stanica treba osigurati kolni pristup. Obvezno je izbjegavati zaštićene prostore,
voditi računa o urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i o vizualnom
uklapanju u krajobraz.
U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih prostora
obvezno je već pri planiranju usklađivanje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog
korištenja prostora i dijela građevina.
(96.)
Za građevine javne pokretne telefonije (bazne stanice) treba osigurati prostor s kolnim
pristupom. Pri planiranju i projektiranju voditi računa da se bazne stanice ne smiju graditi u
zaštićenim kulturno-povijesnim dijelovima građevinskog područja, a izvan građevinskog
područja u zaštićenim područjima prirode i zaštićenim kulturno-povijesnim lokalitetima.
Novi priključni telekomunikacijski vodovi i nove bazne stanice nisu definirani u PPOBŽ, a
gradit će se sukladno uvjetima u prostornim planovima užih područja.
6.1.8. RTV sustav
(97.)
Za razvoj RTV mreže potrebno je omogućiti izgradnju planiranih građevina, kako unutar tako
i izvan građevinskih područja.
Za izgradnju objekata RTV-a unutar građevinskih područja lokacije i građevine moraju biti u
skladu s urbanističko-arhitektonskim rješenjima okolnog prostora i važećim propisima o
dopuštenoj snazi radio i TV signala.
Za izgradnju odašiljačkih i pretvaračkih objekata RTV-a izvan građevinskih područja
potrebno je osigurati prostor s nesmetanim kolnim pristupom. Pri ovoj izgradnji izbjegavati
zaštićene prostore, te voditi računa o vizualnom uklapanju u krajobraz.
(98.)
U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanju nepotrebnog zauzimanja novih prostora
obvezno je već pri planiranju usklađivanje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog
korištenja prostora i dijela građevina.
6.2. ENERGETSKI SUSTAV
6.2.1. Plinoopskrbni sustav
(99.)
Magistralni razvod plina na području Županije će se dovršiti izgradnjom plinovoda:
-
Belišće-Osijek (DN 400 mm),
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
311
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
(100.)
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
Bolman-Beli Manastir (DN 200 mm),
-
Slavonski Brod-D. Miholjac (DN 700 mm),
-
Dravaszerdahely-D. Miholjac (DN 600 mm),
-
Osijek-Vukovar (DN 300 mm),
-
Mohacs-Osijek,
-
Slavonski Brod-Vinkovci (DV 400 mm).
Planirani međunarodni naftovod Constanta-Omišalj te magistralni plinovod Slavonski BrodVinkovci smješteni su u koridoru postojećih cjevovoda uz cestu E-70 (autoput).
Koridor magistralnog cjevovoda je širine 60 m (30 m lijevo i desno od osi cjevovoda).
Unutar koridora od 60 m zabranjena je bilo kakva izgradnja bez suglasnosti vlasnika
cjevovoda.
(101.)
Naftovodi i plinovodi međunarodnog i magistralnog karaktera moraju biti udaljeni od drugih
objekata kod paralelnog vođenja najmanje:
-
5 m od ruba cestovnog pojasa lokalnih i županijskih cesta,
-
10 m od ruba cestovnog pojasa državnih cesta,
-
20 m od ruba cestovnog pojasa auto-puta i željeznice,
-
10 m od nožice nasipa regionalnog vodotoka i kanala.
6.2.2. Elektroenergetski sustav
(102.)
Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPOBŽ obuhvaća proizvodnju električne
energije, prijenos i transformaciju, te dio distribucije električne energije.
Za kapitalna proizvodna postrojenja, a to su:
•
KTE-Osijek, TE-Tanja (alternativno TE Dalj) i TE-Valpovo (lokacija u istraživanju)
predvidjeti prostor za energetska postrojenja
•
HE D. Miholjac i HE Osijek predvidjeti prostor radi izgradnje akumulacija i smještaj
energetskih postrojenja.
Pri gradnji proizvodnih postrojenja obvezna je provedba mjera zaštite okoliša.
(103.)
Uvjeti određivanja prostora za HE-Donji Miholjac i HE-Osijek definirani su provedenim
istražnim radovima i međudržavnim ugovorima.
Uvjeti određivanja prostora za KTE Osijek i TE Tanja (alternativa TE Dalj) definirani su
provedenim istražnim radovima i važećom prostorno planskom dokumentacijom u koje su
unešeni prostori za gradnju ovih objekata.
Uvjete gradnje TE Valpovo utvrdit će nadležna tijela poslije završetka istražnih radova te se
lokacija TE u PPOBŽ smatra orijentacijskom. Za lokaciju TE potrebno je osigurati prostor od
najmanje 12 ha.
(104.)
U PPOBŽ se omogućava gradnja malih hidroenergetskih objekata ili vjetroelektrana.
U koliko se iskaže interes za takovu gradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke,
zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša, te ekonomske isplativosti, a lokaciju takvih
građevina ugraditi u PPUO/G.
(105.)
Za planiranu promjenu prijenosnog omjera transformacije s 220 kV na 400 kV potrebno je
osigurati prostor za dodatne uređaje i opremu neposredno uz postojeću trafostanicu 220/110
kV ëakovo.
312
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
Za postojeću trafostanicu 400/220/110 Ernestinovo u tijeku je obnova, rekonstrukcija i
proširenje uz postojeću građevinu.
(106.)
Za prijenos električne energije, osim postojećih dalekovoda i trafostanica s njihovim
koridorima i lokacijama, planiraju se i novi dalekovodi i trafostanice za čije koridore odnosno
lokacije je potrebno osigurati prostor.
•
Na naponskoj razini od 400 kV planiraju se:
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs,
-
DV 2x400 kV Razbojište-Ðakovo,
-
DV 2x400 kV Razbojište-Ernestinovo,
-
DV 2x400 kV Razbojište-Međurić,
-
DV 2x400 kV Žerjavinec-Ernestinovo, dionica Koprivnica-Krndija-Razbojište,
-
TS 400/220/110 kV Ðakovo – proširenje,
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-SRJ,
-
TS 400/220/110 kV Krndija,
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-BiH.
Priključak KTE Osijek na mrežu:
-
DV 2x400 kV Osijek-Ernestinovo,
-
RP 400 kV Osijek,
-
TS 400/220/110 kV Ernestinovo (proširenje-energetsko i prostorno).
Priključak TE “Tanja” (alternativno TE Dalj) na mrežu:
-
DV 2x400 kV Tanja” (alternativa Dalj)-Ernestinovo,
-
RP 400 kV “Tanja” (alternativa Dalj),
-
TS 400/220/110 kV Ernestinovo (proširenje- energetsko i prostorno).
Priključak TE Valpovo:
•
-
DV 2x400 kV, RP Valpovo-DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs,
-
PR 400 kV Valpovo.
Na 110 kV naponskoj razini planiraju se:
-
TS 110/20(10) kV Osijek 4,
-
KDV 110 kV kV TS Osijek-2-TS Osijek 4,
-
KDV 110 kV TS Osijek 3-TS Osijek 4,
-
DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 4 na DV 110 kV Ernestinovo-Valpovo,
-
DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 1 na DV 110 kV Ernestinovo-Našice,
-
DV 2x110 kV, TS Ernestinovo-TS Osijek 2,
-
TS 110/20(10) kV Nemetin,
-
DV 2x110 kV TS Osijek 2-TS Nemetin (alternativa KDV),
-
TS 110/20(10) kV Osijek 5 (ovisi o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave),
-
DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 5 na DV 110 kV Osijek-Beli Manastir (ovisi o širenju
grada Osijeka na lijevoj obali Drave),
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
313
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
(107.)
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
TS 110/20(10) kV Darda,
-
DV 2x110 kV, priključak TS Darda na DV 110 kV Osijek-Beli Manastir,
-
DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Vinkovci,
-
DV 110 kV TS Ðakovo-TS Županja,
-
TS 110/20(10) kV Ðakovo 3,
-
DV 2x110 kV, priključak Ðakovo 3 na DV 110 kV Ernestinovo-Ðakovo,
-
TS 110/35/20(10) kV Našice 2,
-
DV 2x110 kV, priključak TS Našice 2 na DV 110 kV Ðakovo-Našice,
-
DV 110 kV TS “Cementara” Zoljani-TS Požega 2,
-
DV 110 kV TS Donji Miholjac-TS Slatina,
-
RP 110 kV TE „Tanja“ (alternativa TE Dalj),
-
DV 110 kV TE „Tanja“(alternativa TE Dalj)-TS Nemetin,
-
DV 110 kV TE „Tanja“ (alternativa TE Dalj)-TS Vukovar,
-
RP 110 kV HE Donji Miholjac,
-
DV 2x110 kV, priključak HE Donji Miholjac na DV 110 kV Donji Miholjac-Slatina,
-
RP 110 kV HE Osijek,
-
KDV 2x110 kV HE Osijek-TS Osijek 4,
-
TS 110/20(10) kV Čepin,
-
DV 2x110 kV, priključak TS Čepin na DV 110 kV Ernestinovo-Našice,
-
EVP-Osijek,
-
KDV 2x110 kV TS Osijek 3-EVP Osijek.
Za distribuciju električne energije na 35 kV naponskoj razini, osim postojećih dalekovoda i
trafostanica s njihovim koridorima i lokacijama, planiraju se i novi dalekovodi i trafostanice
za čije koridore tj. lokacije je potrebno osigurati prostor. Planirani 35 kV dalekovodi i
trafostanice su:
-
TS 35/20(10) kV Valpovo 3,
-
KDV 35 kV TS Valpovo 2-TS Valpovo 3,
-
DV 35 kV TS Orlovnjak-TS Laslovo,
-
TS 35/20(10) kV Donji Miholjac 2,
-
KDV 35 kV TS Donji Miholjac 1-TS Donji Miholjac 2,
-
DV 35 kV TS Donji Miholjac 1-TS Čađavica,
-
KDV 35 kV TS Našice 1-TS Našice 2,
-
KDV 35 kV TS Ðakovo 1-TS Ðakovo 2,
-
TS 35/20(10) kV Bolman,
-
TS 35/20(10) kV Novi Osijek 1,
-
KDV TS Novi Osijek 1-TS Osijek 5,
-
TS 35/20(10) kV Novi Osijek 2,
314
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
(108.)
-
KDV 35 kV TS Novi Osijek 2-TS Osijek 5,
-
KDV 35 kV TS Novi Osijek 1-TS Novi Osijek 2,
-
TS 35/20(10) kV Višnjevac,
-
KDV 35 kV TS Višnjevac-TS Retfala.
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
Unapređenje i razvoj kapaciteta za prijenos i distribuciju električne energije predviđa se u
okviru postojećih koridora i prostora (uz minimalno potrebna proširenja) radi zaštite i
racionalnog korištenja prostora, uz obveznu provedbu mjera zaštite okoliša.
Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti i u druge namjene uz
suglasnost nadležnog tijela.
(109.)
Pri određivanju trasa novih dalekovoda za prijenos i značajnijih distribucijskih dalekovoda
nastojati zaobići postojeća i planirana građevinska područja, šume i šumska zemljišta, te
područja vrijednih krajobraza. Također voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta
radi smanjenja utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju.
Pri prijelazu nadzemnog dalekovoda preko područja vrijednog krajobraza, ili područja s
većim obitavalištem ptica poduzeti zaštitne mjere za smanjenje utjecaja dalekovoda na
dozvoljenu mjeru.
Dalekovodi moraju u potpunosti zaobići zaštićena područja kulturno-povijesne i prirodne
baštine, izuzev arheoloških lokaliteta izvan naselja, ali uz odgovarajuće mjere zaštite.
(110.)
Za planirane distribucijske dalekovode i trafostanice vrijede isti uvjeti zaštite prostora i okoliša
kao i za prijenosne.
Planirane distribucijske dalekovode unutar granica građevinskog područja potrebno je
izvoditi podzemnim kabelskim vodovima. Postojeće nadzemne distribucijske dalekovode,
unutar i izvan građevinskih područja sukcesivno će se zamjenjivati kabelskim dalekovodima.
6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
(111.)
Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske je temeljni dokument uređivanja vodnog
gospodarstva te ju je potrebno što prije izraditi.
(112.)
Vodne površine i vodno dobro uređivat će se i koristiti tako da se osigura propisan vodni
režim, kvaliteta i zaštita voda. Korita vodotoka treba, koliko je moguće, sačuvati u prirodnom
obliku.
U svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog
provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda, na
vodotocima i drugim ležištima voda se utvrđuje inundacijski pojas.
6.3.1. Za titne i regulacijske građevine
(113.)
Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda određen je izvedenim i planiranim zaštitnim i
regulacijskim građevinama. Obnova i sanacija nasipa i ostalih zaštitnih građevina na glavnim
vodotocima Dravi i Dunavu s pritocima oštećenim u Domovinskom ratu je prioritetan
zadatak u štićenju gradova, naselja, infrastrukture i ostalih prostora Županije od vanjskih
voda.
(114.)
Za obranu od unutarnjih voda potrebno je obnoviti ili izvesti (gdje nije) regulaciju korita
prirodnih i umjetnih glavnih i sekundarnih recipijenata i sustava crpnih postaja, ustava,
stepenica i ostalih hidrotehničkih objekata.
(115.)
Za zaštitu od bujičnih voda i redukciju poplavnog vala predviđena je u brdskom dijelu
Županije gradnja akumulacija i retencija.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
315
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Za višenamjensko korištenje voda rijeke Drave predviđeno je izgraditi vodne stepenice VS
Osijek i VS Donji Miholjac, kojima se ostvaruje i cjelovita zaštita od štetnog djelovanja voda na
području Županije.
Položaj ovih objekata i granice vodnog lica su na kartografskim prikazima planskousmjeravajuće, a točan se položaj i granice za potrebe izrade planova užih područja i druge
očitavaju iz stručnih podloga i projekata.
Površine obuhvaćene planiranim granicama vodnog lica sa zaštitnim pojasom utvrđenim
Zakonom do izgradnje objekata zadržavaju namjenu iskazanu u PPOBŽ, pri čemu se s
izuzetkom objekata infrastrukture i objekata namjenjenih eksploataciji sirovina zabranjuje
izgradnja trajnih objekata.
(116.)
Erozijske procese treba istražiti, utvrditi područja njihova djelovanja, te odrediti uz
hidrotehničke zahvate i druge mjere sanacije (pošumljavanje i sl.).
(117.)
Melioracijska odvodnja je u najvećoj mjeri realizirana u smislu pokrivenosti poljoprivrednog
zemljišta Županije melioracijskom mrežom. Veće rekonstrukcije uz neophodnu komasaciju
potrebne su u slivnom području "Biđ-Bosut", a djelomične u slivnim područjima "Vuka" i
"Karašica-Vučica". Prioritetne mjere se odnose na krčenje dna i pokosa, te izmuljivanje
zapuštenih kanala radi ponovne uspostave rada sustava.
U drugom redu prioriteta je dogradnja nekih postojećih, te izgradnja novih crpnih postaja sa
sustavom ustava, uređenjem glavnih recipijenata i konačno uređenje i održavanje mreža
detaljne odvodnje, te drenažnih sustava.
(118.)
Pri rekonstrukciji glavne kanalske mreže treba posebnu pozornost obratiti na režim
podzemnih voda i održavanje na razini optimalnoj za poljoprivrednu proizvodnju i zaštitu
šuma.
6.3.2. Vodoopskrbni sustav
(119.)
Vodoopskrba Županije temelji se na 13 vodoopskrbnih sustava, te na više od 20 manjih
vodovoda. U svim sustavima vodoopskrbe treba izvršiti rekonstrukciju i modernizaciju mreže
s ciljem smanjenja gubitaka u mreži i povećanja stupnja sigurnosti opskrbe. Izgradnja
vodoopskrbne mreže naselja u Županiji planirana je na način koji omogućuje postupno
povezivanje manjih s većim sustavima i angažiranje novih izdašnijih i kvalitetnijih crpilišta
podzemnih voda s krajnjim ciljem povezivanja većine sustava vodoopskrbe Županije u
jedinstveni sustav.
(120.)
Mrežu planiranih magistralnih, transportnih i spojnih cjevovoda treba polagati u postojeće, a
tek iznimno u nove infrastrukturne koridore. Ucrtane trase vodova i lokacije građevina
vodoopskrbnog sustava u kartografskim prilozima su usmjeravajuće.
(121.)
Zbog intenzivnog korištenja i izgrađenosti prostora kod planiranja infrastrukturnih koridora
posebnu pozornost treba obratiti zaštiti vodonosnika i vodocrpilišta s obveznim utvrđivanjem
zona sanitarne zaštite izvorišta.
(122.)
Za opskrbu vodom za navodnjavanje poljoprivrednih površina i za ribnjačarstvo računa se
prvenstveno na buduće brdske akumulacije, te na vodne stepenice "Osijek" i "Donji Miholjac"
na Dravi.
6.3.3. Sustav odvodnje otpadnih voda
(123.)
Zaštita voda određena je izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
Državnim planom zaštite voda i odgovarajućim Županijskim planom kojega treba donijeti
potrebno je planirati sljedeće etape provedbe izgradnje sustava odvodnje i uređaja za
pročišćavanje:
316
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
-
preporuča se završiti gradnja sustava javne odvodnje iz kojih se otpadne vode ispuštaju
u vodotoke ("manje osjetljiva područja") većih od 15.000 ES i sustava iz kojih se otpadne
vode ispuštaju u "osjetljiva područja" većih od 10.000 ES,
-
preporuča se završiti gradnju sustava javne odvodnje veličine od 2.000 do 15.000 ES,
-
treba završiti gradnju drugog stupnja uređaja za prečišćavanje iz kojih se otpadne vode
ispuštaju u "osjetljiva područja", a veći su od 10.000 ES,
-
treba završiti gradnju uređaja iz kojih se otpadne vode ispuštaju u "manja osjetljiva
područja", a veći su od 15.000 ES, i
-
treba završiti gradnju uređaja veličine između 2.000 i 15.000 ES.
Prioritet u dinamici gradnje moraju imati uređaji veći od 50.000 ES.
(124.)
U PPOBŽ planirani su uređaji iznad 50.000 ES u Osijeku i Donjem Miholjcu, a iznad 15.000 ES
u Našicama i Belom Manastiru. Između 2.000 i 15.000 ES ima dvadesetak naselja, a za neka
postoji i projektna dokumentacija.
Za sustav Belišće-Valpovo-Bistrinci s industrijskim otpadnim vodama izgrađen je uređaj
veličine 240.000 ES.
(125.)
U PPOBŽ prihvaćaju se rješenja odvodnje za određena područja: Osijek (uključivo i sustav
Južna Baranja), Beli Manastir, Belišće, Valpovo, Donji Miholjac, Ðurđenovac, Feričanci, Našice
i Ðakovo, s planiranim centralnim uređajima (CU) za pročišćavanje otpadnih voda. U izradi
rješenja odvodnje za ostala područja treba uključiti sve varijante od centraliziranih ili lokalnih
sustava pa do individualnih rješenja, prilagođenih uvjetima okoliša i mogućnostima
recipijenta. Treba primjenjivati što jednostavnije sustave kompatibilne s prirodnim procesima,
građene fazno za sadašnje potrebe i količine otpadnih voda.
Otpadne vode iz sustava odvodnje naselja Bizovac i okolnih naselja se prije ispuštanja u
recipijent obvezno moraju pročistiti.
(126.)
Otpadne vode industrijskih pogona i poljoprivrednih farmi čija odvodnja i pročišćavanje nisu
riješeni u okviru postojećih sustava, moraju se riješiti izgradnjom vlastitih sustava u skladu s
uvjetima zaštite okoliša i mogućnostima recipijenta i prema postojećim propisima.
7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
(127.)
U cilju vrednovanja krajobraza prema objektivnim kriterijima potrebno je izraditi Krajobraznu
osnovu Županije i druge dokumente zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti.
Izradom dokumenata iz prethodnog stavka uspostavit će se prostorno planska podloga
integralne zaštite raznolikosti i identiteta krajobraza, te prirodnih i kulturno-povijesnih
vrijednosti prostora.
Do donošenja Krajobrazne osnove treba obaviti prethodna istraživanja i vrednovanja
krajobraza na županijskoj razini, a kao polazište za izradu prostornih planova užeg područja.
(128.)
Pri izradi istraživanja i vrednovanja krajobraza potrebno je uvažiti smjernice za očuvanje
krajobrazne raznolikosti područja, očuvanje seoskih krajolika i očuvanje prostornog identiteta
gradova, određene Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.
8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
(129.)
Mjere zaštite zaštićenih dijelova prirode utvrđene su posebnim zakonom.
Zaštićeni dijelovi prirode su:
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
317
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
-
Park prirode "Kopački rit",
-
Posebni zoološki rezervat "Kopački rit",
-
Posebni ornitološki rezervat Podpanj,
-
Zaštićeni krajolik Erdut,
-
Spomenici parkovne arhitekture:
(130.)
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
•
Park oko dvorca u Bilju,
•
Park oko dvorca u Čepinu,
•
Park uz patrijaršiju u Dalju,
•
Park oko dvorca u Donjem Miholjcu,
•
Park uz biskupski dvor u ëakovu,
•
Park slobode u ëakovu,
•
Park u Kneževu,
•
Park oko dvorca u Našicama,
•
Park kralja Petra Krešimira IV u Osijeku,
•
Perivoj kralja Tomislava u Osijeku,
•
Park oko dvorca u Tenji,
•
Park oko dvorca u Valpovu.
Spomenik prirode – bijela topola u Valpovu.
U PPOBŽ su predložena područja za zaštitu prema posebnom zakonu u kategoriji:
a) Posebni (ornitološki) rezervat:
-
ribnjak "Podunavlje",
-
ribnjak "1905.",
-
ribnjak "Donji Miholjac",
-
ribnjak "Grudnjak".
b) Spomenik prirode:
c)
Bilje, travnjačka površina na groblju.
Spomenik parkovne arhitekture:
-
Osijek, drvored javorolisnih platana uz cestu Josipovac-Osijek,
-
Osijek, drvored javorolisnih platana uz cestu Čepin-Osijek i u Ulici Sv. Ane,
-
Osijek, drvored javorolisnih platana uz Vukovarsku cestu.
Za predložena područja za zaštitu potrebno je u postupku propisanom posebnim zakonom
provjeriti opravdanost prijedloga za zaštitu.
(131.)
U PPOBŽ predložena je zaštita vrijednih dijelova prirode (izvan zaštićenih područja).
-
područje poplavne doline rijeke Drave i Dunava,
-
područje aluvijalnih hrastovih šuma (od Čađavice do Poganovaca),
-
područje mješovitih šuma na Krndiji,
318
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
-
područje Aljmaške i Baranjske planine,
-
šumski kompleks jugoistočno od Ðakova,
-
šuma Haljevo i Kozaračka šuma.
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
Za područja vrijednih dijelova prirode potrebno je istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem
očuvanja prirodnih značajki kontaktnih područja uz zaštićene prirodne cjeline i vrijednosti
nezaštićenih dijelova prostora budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj baštini.
(132.)
U PPUO/G obvezno je predvidjeti pošumljavanje marginalnog zemljišta, utvrditi mogućnosti
pošumljavanja područja razvrstanog u kategoriju ostalog poljoprivrednog tla, šuma i
šumskog zemljišta i planirati pošumljavanje i onog zemljišta koje nije šumsko, ako takvo
zemljište nije moguće privesti poljoprivrednoj namjeni.
(133.)
Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina razraditi će se u PPUO/G.
(134.)
Za oštećene ili zapuštene kulturno-povijesne cjeline potrebno je utvrditi oštećenja i ubrzati
zahvate sanacije.
(135.)
Za arheološka područja i lokalitete na područjima koja su namijenjena intenzivnom razvoju
(naselja, infrastrukturni koridori) potrebno je poticati istraživanje.
(136.)
Za područja sa značajnim povijesnim ruralnim cjelinama radi njihova optimalnog uključivanja
u suvremene potrebe razvoja potrebno je poticati istraživanja.
9. POSTUPANJE S OTPADOM
(137.)
Na području Županije nužno je uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.
(138.)
Sustav zbrinjavanja opasnog otpada uspostavljen je na razini Države, a na razini Županije
potrebno je organizirati prikupljanje, privremeno skladištenje te deponiranje opasnog otpada.
Na području Županije predviđeno je opasni otpad prikupljati na najmanje 4 lokacije, na jednoj
organizirati obradu i skladištenje, a na jednoj i kompletno odlagalište opasnog otpada. U
PPOBŽ predlaže se 6 lokacija na kojima se opasni otpad prikuplja i skladišti dok se lokacija na
kojoj se planira obrada i odlaganje opasnog otpada predviđa u sklopu regionalne deponije čiju
lokaciju je potrebno utvrditi.
Sve lokacije su orijentacijske, za koje je potrebno provesti detaljnija istraživanja u svrhu
određivanja konačnih lokacija.
Do uređenja lokacija za smještaj građevina za obrađivanje i skladištenje opasnog otpada
potrebno je opasni otpad prikupljati, privremeno skladištiti i zbrinjavati na mjestima njegovog
nastanka uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite.
Na području Županije nadležne službe će voditi brigu o tome da se ustroji katastar
proizvođača opasnog otpada te vode katalozi otpada i dostavljaju podaci o postupanju s
otpadom.
(139.)
Provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava Županija, a sve
obveze preuzima proizvođač otpada.
(140.)
Ustroj sustava deponiranja ne izbjegnutog otpada na sanitarne deponije planira se kroz tri
faze:
1.
faza: - Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije uz
trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju.
2.
faza: - Napustiti i sanirati sve općinske deponije te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6
većih deponija (Osijek, Ðakovo, Belišće, Donji Miholjac, Beli Manastir, Našice).
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
319
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
3.
(141.)
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
faza: - Uspostaviti sustav regionalnog deponiranja te izgraditi regionalnu deponiju za
cijelu Županiju (ili više njih). Riječ je o suvremenoj sanitarnoj deponiji izgrađenoj
po svim ekološkim i tehnološkim kriterijima, a u sklopu koje treba predvidjeti
prostor i za deponiranje opasnog otpada.
U PPUO/G potrebno je izvršiti evidentiranje i lociranje svih neuređenih odlagališta otpada te
zatim istražiti uvjete za smještaj odlagališta komunalnog otpada.
Sadašnje neuređene deponije nužno je sanirati na način da postanu neopasne za zrak, vode i
tlo, te im odrediti drugu namjenu.
Jedinice područne i lokalne samouprave dužne su donijeti planove za rješavanje problematike
sanacije i zatvaranja odlagališta, u okviru svojih nadležnosti.
Jedinice lokalne samouprave moraju u PPUO/G utvrditi jednu lokaciju koja zadovoljava
propisane uvjete za uređenje odlagališta komunalnog otpada, ako prostorne mogućnosti to
dozvoljavaju.
Izgradnja općinskog/gradskog deponija na odabranoj lokaciji nije obvezujuća, ako se
ugovorno odredi zajedničko deponiranje za više općina (gradova) sve do konačne faze (jedna
ili nekoliko regionalnih deponija), što se preporučuje.
(142.)
Sanitarne deponije moraju biti izgrađene prema važećim ekološkim i tehnološkim propisima i
zakonima.
(143.)
Planovima užih područja (GUP, UPU) utvrdit će se lokacije reciklažnih dvorišta namijenjenih
prikupljanju otpada.
(144.)
Količine otpada potrebno je smanjivati na način materijalnog i energetskog iskorištenja.
Građevine i tehnološke cjeline za obradu preostalih otpadnih količina neizbjegnutog otpada
mehaničkim, toplinskim, biološkim i fizikalno-kemijskim postupcima, smjestiti unutar
planiranih lokacija deponija ili iste proširiti za potrebnu veličinu.
(145.)
Zbrinjavanje otpada životinjskih tkiva s područja Županije vršit će se obradom u kafilerijama.
Na području Županije potrebno je odrediti jednu lokaciju centralne kafilerije, no moguća je
izgradnja objekata za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla i u sklopu većih
(subregionalnih) deponija po uređenju njihovih lokacija, a dozvoljava se i lokalno rješenje u
sklopu farmi.
10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
(146.)
Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša za područje Županije posebno brižljivo treba
obraditi područja osobito vrijednih prirodnih resursa Županije (poljoprivredne i šumske
površine, vodene površine Drave i Dunava s pritocima, podzemne vode).
(147.)
Za područje Županije potrebno je izraditi kvalitetan plan intervencija u zaštiti okoliša kojim će
se utvrditi vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih
posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera te odgovornost i ovlaštenja
u svezi s provedbom.
O aktivnostima tj. zahvatima koji mogu izazvati negativne posljedice na okoliš i preko granica
Države potrebno je, prema Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica
(ESPOO), ("NN", br. 1/96 od 28.05.1996., Međunarodni ugovori), obavijestiti pogođenu zemlju
te provesti ostale aktivnosti definirane navedenom Konvencijom.
10.1. MJERE ZA ZAŠTITU VODA
(148.)
Sukladno mjerama za zaštitu voda propisanim u Državnom planu za zaštitu voda utvrđuju se
sljedeći zadaci:
320
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
-
popis čimbenika onečišćenja voda, ocjena stanja i određivanje prioriteta i mjera,
-
utvrđivanje potrebnih financijskih sredstava,
-
vremenske razrade provedbe mjera,
-
utvrđivanje odgovorne osobe za izvršenje plana.
Županijskim planom za zaštitu voda obvezno je utvrditi mjere za izgradnju sustava odvodnje
i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te prioritete i etape izvođenja.
(149.)
Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda obvezno je uskladiti s uvjetima za ispuštanje voda u
"osjetljiva" područja nakon njihovog utvrđivanja. U "vrlo osjetljiva" područja otpadne se vode
ne smiju ispuštati.
(150.)
U PPUO/G potrebno je dalje istražiti i vrednovati stanje u okolišu, te propisati mjere zaštite
voda koje se posebno provode zaštitom vodonosnih slojeva i vodotoka, izgradnjom sustava
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te kontrolom i sprječavanjem prekomjernog
korištenja zaštitnih sredstava u poljoprivredi, inventariziranjem i kontrolom pojedinih
zagađivača, a nove namjene u prostoru ne smiju povećati stupanj zagađenja voda.
10.2. MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA
(151.)
Postojeću područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka potrebno je proširiti na sva gradska
naselja Županije.
Postojeća ispitivanja kakvoće zraka potrebno je nastaviti ali i dopuniti utvrđivanjem
koncentracije olovnih spojeva, dušikovih oksida, ugljik-oksida, kao i konačnih produkata
izgaranja u motorima, te količine lebdećih čestica u zraku.
Potrebno je uspostaviti katastar emisija za cijelu Županiju kako bi se dobilo pravo stanje
kakvoće zraka.
10.3. MJERE ZA ZAŠTITU TLA
(152.)
Ograničava se prenamjena vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne, a posebice u
građevinske svrhe na način utvrđen propisima i PPOBŽ-om.
(153.)
Potrebno je uspostaviti sustav trajnog motrenja kako bi se prikupile podrobne informacije o
stanju tala i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo kao i o procesima
oštećenja i onečišćenja.
(154.)
Potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla (funkcije
tla su prikazane u tekstualnom dijelu PPOBŽ-e pod točkom 1.1.4.10. Stanje okoliša).
Mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na korištenje tla primjereno staništu,
smanjenje uporabe površina, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i
smanjenje unošenja tvari.
Posebnu važnost ima načelo preventivnosti, kojim se osiguravaju funkcionalnost i mogućnosti
korištenja tla za različite namjene kao i raspoloživosti tla za buduće naraštaje.
U slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati zaštiti istih ispred
korisničkih interesa.
U svrhu preventivne zaštite funkcija tla potrebno je iskazati prioritetna područja za određena
korištenja. Pored toga, odgovarajućim mjerama treba osigurati vrijedna tla i lokacije
uključujući i njihovo korištenje.
(155.)
Kod razvoja naselja i velikih industrijskih i infrastrukturnih projekata, poglavito u sektoru
prometa, energije i turizma, od nacionalnog interesa je provođenje istraživanja djelotvornog
korištenja prostora i utjecaja na okoliš.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
321
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Osobito treba podupirati težnje i mjere koje su u skladu sa zaštitom tla i ciljevima ekološki
usmjerenog korištenja tla.
(156.)
U svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajuće
poljoprivredne i šumarske postupke specifične za pojedine regije ("Pravila dobre
poljoprivredne i šumarske prakse").
Površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je što je više moguće obnoviti.
U cilju zaštite od prirodnih razaranja potrebno je poticati održavanje odnosno obnavljanje
zaštitnih šuma, a poglavito pošumljavanje strmih padina.
U pošumljavanju treba poticati procese prirodnog podmlađivanja šuma i autohtone šumske
zajednice.
Treba težiti staništu prilagođenom pošumljavanju. Održavanje i korištenje šuma treba biti
prilagođeno uvjetima stanja tla.
U svrhu ograničavanja erozije potrebno je u vodnom gospodarstvu, niskogradnji i šumarstvu
poduzimati mjere slične prirodnim mjerama.
(157.)
Površine koje se više ne koriste (npr. rudne jalovine, odlagališta otpada, klizišta) potrebno je
ponovno obrađivati (rekultivirati).
Pored utvrđivanja i dokumentiranja površina pod starim odlagalištima (katastar starih
odlagališta), potrebno je provesti ispitivanja starih odlagališta, kao i procjenjivanje njihove
moguće opasnosti usporedivim metodama.
Potrebno je sanirati površinske kopove i privesti ih novoj namjeni nakon eksploatacije.
Zapuštene i minirane poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni.
(158.)
Treba poticati ekološko odnosno biološko poljodjelstvo i ekstenziviranje proizvodnje u
poljoprivredi.
Močvarnim tlima koja se koriste u poljoprivredi treba gospodariti tako da se priječi razgradnja
organske tvari u tlu i da im se kroz pašnjačku upotrebu osigura održivo gospodarenje.
(159.)
Potrebno je obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih područja i izradu planova (karata)
ugroženih područja, koje će obuhvatiti i područja s geološkim, hidrogeološkim i seizmološkim
rizicima.
(160.)
Potrebno je izraditi Agroekološku osnovu poljoprivrede Županije u cilju vrednovanja, zaštite i
optimalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem.
10.4. MJERE ZA ZAŠTITU BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA
(161.)
Zahvate i djelatnosti posljedice kojih su degradacija i smanjivanje raznovrsnosti biljnog i
životinjskog svijeta potrebno je spriječiti.
Potrebno je sačuvati što gušću mrežu očuvanih biotopa međusobno povezanih koridora.
Pri gradnji prometnica izbjegavati presijecanje ključnih staništa te osigurati prijelaze i prolaze
za faunu.
Kod melioracijskih, komasacijskih i regulacijskih radova potrebno je sačuvati dio postojećih
živica, šumaraka, potoka i drugih vodenih staništa.
Prilikom izrade PPUO/G potrebno je utvrditi da li na području obuhvata Plana žive ili rastu
zaštićene biljne i životinjske vrste, te vrste čija brojnost opada, staništa nestaju ili im prijeti
izumiranje, te za iste propisati mjere zaštite.
322
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
10.5. MJERE ZA ZAŠTITU OD BUKE
(162.)
Mjere za zaštitu od buke utvrđene su posebnim zakonom.
10.6. OBVEZA PROVOÐENJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ
(163.)
Obveza provođenja procjene utjecaja na okoliš odnosi se na sljedeće zahvate označene u
kartografskom prikazu br. 3.2.2. "Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite":
-
sve zahvate za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu,
-
zahvati za koje se u PPOBŽ određuje potreba procjene utjecaja na okoliš:
•
površinska eksploatacija pijeska u koritu rijeke Drave,
•
površinska eksploatacija gline i šljunka kapaciteta većeg od 70.000 m³/god.,
•
više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine
odnosno kapaciteti, i ako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim
propisom iz podstavke 1. ove točke.
Pod malim prostorom podrazumijevaju se proizvodne zone utvrđene prostornim planovima
užih područja i prostori izvan građevinskog područja s izvorima zagađenja koji se nalaze na
međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m.
11. MJERE PROVEDBE
11.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJA
(164.)
Na temelju Zakona o prostornom uređenju, Strategije i Programa prostornog uređenja
Republike Hrvatske i planskih usmjerenja i određenja u PPOBŽ utvrđuje se obveza izrade
sljedećih prostornih planova:
a)
PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA (PPPPO)
-
Park prirode "Kopački rit",
-
Rekreacijsko područje "Drava".
b)
PROSTORNI PLAN UREÐENJA OPĆINE/GRADA (PPUO/G)
-
7 gradova (Osijek, Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice i Valpovo),
-
35 općina.
c)
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN (GUP)
-
d)
2 grada (Osijek, Ðakovo)
URBANISTIČKI PLAN UREÐENJA (UPU)
-
5 gradova (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Našice, Valpovo),
-
6 povijesnih urbanističkih cjelina (Osijek -2, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice, Valpovo),
-
ostala manja regionalna središta (Darda i Čepin),
-
sva područna središta (Bizovac, Semeljci, Dalj, Višnjevac, Tenja),
-
turističko-rekreacijska područja: Topoljski Dunavac, Borovik, Lapovac, Stara CinotaBilje, Športsko-rekreacijski centar Kneževi Vinogradi,
-
naselja u kontaktnoj zoni Parka prirode "Kopački rit": Kopačevo, Vardarac i Lug.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
323
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Najmanji obuhvat UPU za gradove i ostala središta (regionalna i područna) obuhvaća
građevinsko područje. Najmanji obuhvat registriranih povijesnih cjelina je granica zaštićene
povijesne cjeline, a obuhvat UPU turističko-rekreacijskih područja obvezno je utvrditi u
PPUO/G.
Za veća lokalna i lokalna središta i ostala naselja preporuča se izrada planova užih područja u
cilju planskog usmjeravanja izgradnje i uređenja prostora osobito na komunalno
neopremljenim dijelovima građevinskog područja.
11.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH RAZVOJNIH I
DRUGIH MJERA
(165.)
Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera su:
-
pogranično područje koje obuhvaća gradove Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac i
Valpovo, te općine Bilje, Draž Erdut, Kneževi Vinogradi, Marijanci, Moslavina Podravska,
Petlovac, Popovac, Viljevo i dio općine Jagodnjak. U ovom području treba poticati
gospodarski razvoj te unapređivati društveni standard i infrastrukturnu opremljenost, s
ciljem revitalizacije naselja i gospodarstva. U ovim područjima nužna je primjena
poticajnih ekonomskih mjera zavoja,
-
područje posebne državne skrbi koje obuhvaća Grad Beli Manastir, 4 naselja u Gradu
Osijeku (Klisa, Nemetin, Sarvaš i Tenja), općine Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Erdut,
Ernestinovo, Kneževi Vinogradi, Jagodnjak, Petlovac i Popovac, te naselje Antunovac, za
koja poticajne mjere razvoja donosi Država, s ciljem obnove i razvoja ratom uništenih
gradova i naselja, gospodarstva i infrastrukture,
-
brdska područja jugozapadnog dijela Županije koja obuhvaćaju brdske dijelove Grada
Našica i općina Feričanci, Donja Motičina, Levanjska Varoš, Trnava i brdski dio općine
Podgorač u kojima treba poticati gospodarski razvoj temeljen na korištenju prirodnih
resursa, osobito razvoj turizma, s ciljem osnaživanja lokalnih središta i zadržavanja
stanovništva na ovom području,
-
područje koridora autoceste Vc u kojem treba uskladiti trasu s mogućnostima i
ograničenjima u prostoru, te usmjeriti razvoj prostora u cilju iskorištenja razvojnog
potencijala ovoga koridora europskog značaja.
11.3. PODRUČJA I LOKALITETI ZA ISTRAŽIVANJE I PRAĆENJE
POJAVA I PROCESA U PROSTORU
(166.)
U PPOBŽ utvrđuju se sljedeća područja za istraživanje i praćenje procesa u prostoru:
•
•
Tlo
-
izraditi Agroekološku osnovu Županije,
-
kartirati rasprostiranje osjetljivih područja i izraditi planove ugroženih područja s
geološkim, hidrogeološkim i seizmološkim rizicima,
-
izraditi Osnove gospodarenja mineralnim sirovinama na temelju Studije
potencijalnih mineralnih sirovina Županije.
Zrak
-
•
proširiti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na sva gradska naselja
Županije.
Krajobraz
-
324
izvršiti istraživanja i vrednovanja krajobraza na području Županije,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
•
(167.)
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
izraditi Krajobraznu osnovu Županije.
Prirodna baština
-
izvršiti istraživanja u cilju provjere opravdanosti prijedloga za zaštitu područja
prema Zakonu o zaštiti prirode,
-
istražiti i utvrditi mjere zaštite vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja,
-
izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i
njihovih staništa,
-
za definiranje konačnog opredjeljenja o korištenju rijeke Drave i područja uz nju, te
realizacije planiranih zahvata na regulaciji rijeke i korištenju hidroenergetskog
potencijala, obvezno je provođenje prethodnih istraživanja i vrednovanja prirodnih
osobitosti područja, te opravdanosti planiranih zahvata osobito s aspekta utjecaja
na okoliš.
Područja istraživanja i praćenja pojava i procesa u razvoju prometne infrastrukture su:
-
područja infrastrukturnih koridora cestovnog i željezničkog prometa posebno autoceste
na smjeru D7 i brzih cesta, te željezničke pruge na smjeru MP 13 radi praćenja dinamike
prometa i izgradnje u cilju što kvalitetnijeg i ravnomjernijeg razvoja Županije,
-
lokaliteti elemenata željezničkog čvora Osijek (posebno teretno-rasporednog kolodvora)
i planiranog prekrcajno-robnog terminala radi praćenja porasta prijevoznih zahtjeva i
dinamike uvođenja tehnologija kombiniranog i integralnog prijevoza,
-
lokalitet nove luke "Tranzit" kod Nemetina radi očuvanja prostornih resursa za potrebe
primarnih djelatnosti.
(168.)
Cjevovodi za transport nafte i plina (postojeći i planirani) mjesta su potencijalnog zagađenje
tla i podzemnih voda. Nužna je permanentna kontrola funkcioniranja cjevovoda.
(169.)
Lokacija svake deponije otpada bez obzira na vrstu je mjesto na kojem je nužno hitno mjerenje
parametara podzemne vode, tla u blizini kao i zraka, te stalno praćenje mjerenih parametara.
Lokacije budućih deponija su lokaliteti koji zahtjevaju sveobuhvatna istraživanja i mjerenja
postojećeg stanja tla, vode i zraka.
(170.)
Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru, a odnose se na
elektroenergetsku mrežu mogu se razvrstati u dvije osnovne skupine i to:
-
Područja i lokaliteti za koje su već izvršena značajna istraživanja radi odabira optimalne
lokacije, a to su: HE D. Miholjac, HE Osijek, KTE Osijek, TE "Tanja" (i za alternativu TE
Dalj). Za ove građevine treba izvršiti nedostajuća istraživanja u skladu s novijim
propisima, kao i istraživanja u svezi zaštite okoliša.
Za vrijeme izgradnje i tijekom eksploatacije navedenih građevina za proizvodnju
električne energije, te za 400 kV i 110 kV dalekovode za koje su izrađene Studije o
utjecaju na okoliš i Stručne podloge za izdavanje lokacijske dozvole prema propisima
provoditi praćenje pojava i procesa u prostoru.
-
Područja i lokaliteti namjenjeni za građevine za proizvodnju električne energije, te za
prijenos električne energije za koje nisu do sada izvršena istraživanja su:
TE Valpovo,
DV 2x400 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Ernestinovo,
DV 2x400 kV KTE Osijek-TS Ernestinovo,
DV 2x400 kV TE Valpovo-DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs,
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
-
ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE
325
ODREDBE ZA PROVOÐENJE
PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
DV 2x400 kV TE Ernestinovo-BiH,
DV 2x400 kV TS Ernestinovo-SRJ,
DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Nemetin,
DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Osijek 2,
DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-Vukovar,
DV 110 kV TS D. Miholjac-TS Slatina,
DV 2x110 kV, priključak HE D. Miholjac na DV 110 kV D. Miholjac-Slatina,
EVP-Osijek,
KDV 2x110 kV, TS Osijek 3-EVP Osijek.
Za ove građevine potrebna su sva potrebna istraživanja i praćenje pojava i procesa u prostoru.
(171.)
(172.)
Vodnogospodarska područja na kojima je nužno istraživanje i praćenje pojava i procesa u
prostoru su:
-
vodonosna područja radi praćenja stanja i uvjeta zaštite,
-
vodozaštitna područja manjih crpilišta pitke vode radi uvjeta građenja u GP zgrada i
infrastrukture,
-
poplavna područja radi praćenja utjecaja voda na vodne građevine i promjene režima
voda,
-
hidrološka cjelina Drave, Karašice i Vučice po izgradnji VS na Dravi radi praćenja
promjene razine podzemnih voda i utjecaja na šumske zajednice te vodne i druge
građevine,
-
hidrološke cjeline Dunava, Drave i pritoka radi praćenja i sprječavanja zagađenja
vodotoka i voda.
Na području Županije nužno je pratiti procese vezane uz eksploataciju mineralnih sirovina.
Svako posezanje u prirodu utječe na postojeći balansirani sustav tako da je neophodna
racionalna eksploatacija količina ali i način eksploatacije. U zonama kamenoloma i
proizvodnje cementa nužno je praćenje nivoa buke te količina ispuštenih štetnih tvari u zrak i
vode. Prilikom eksploatacije dravskog pijeska nužno je praćenje utjecaja eksploatacije na
morfološku sliku vodotoka Drave. Mjesta prerade opekarske gline u opekarske proizvode
potrebno je pratiti s aspekta zagađenja vode i zraka.
326
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO
UREÐENJE

administrativni ustroj hrvatske kroz povijest

Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne

Poziv i program zavrsne konferencije projekta REDEEM

P R I S T U P N I C A

POZIV NA PRETHODNU PROVJERU ZNANJA I SPOSOBNOSTI

Rezultati 0412 - Slagalica - Zaklada za razvoj lokalne zajednice

Dekodiranje ljubavi

Dear SARMa partners,