GLASILO HHVATSKOGA LIJECNICKOG ZBORA

l:862:20
UDK 61 t061.231
r35
CODEN
LIVJAS ISSN 0024-3477
GLASILO HHVATSKOGA LIJECNICKOG ZBORA
SMJERNICE
Smjernice Hrvatskog druStva za hematologiju i transfuzijsku medicinu
u dijagnostidko-terapijskom postupku za trombocitopeniju izazvanu heparinom (HlT)
Bojana Bo$njak, Marlena euljak-Aleksic, Koraljka Gojdeta, Branka Golubid-Cepuft,Zeljko Debeljak,
Javorka Dodig, ViSnja Kogler-Majeri6, Jasna Mesarid, Ana Peraica-Planinc, Meri Prindic, Bojan Rode,
BoSko Skoric, Vladimir Standi0, ViSnjica Suvic-KriZanic, Deana Sturm, Maja Tomicic
253
Klinicke smjernice za dijagnostiku, lijecenje i pracenie bolesnika s neinvazivnim rakom dojke
Zoran Brnic, Boris Brkljadic, lvan Drinkovi0, Jasminka Jakic-Razumovi6, lka Kardum-Skelin, Zdenko Krajina,
Marko Margaritoni, Marija Strnad, BoZena Sardevi6, SnjeZana Tomid, Rado Zic
259
IZVORNIRADOVI
Lokalno invazivni papilarni karcinom Stitnjace
-
na5a iskustva
Drago Prgomet, Mario Bilic, Lana Kovac, Zdenka Hutinec, lva Topie
266
Biopsija dojke pod kontrolom ultrazvuka
-
retrospektivna studila i pregled literature
Maja Prutki, Ranka Stern-Padovan, Jasminka Jakic-Razumovic, Kristina Potodki,
Tanja Badovinac-Crnjevie , Anja Tea Golubic
270
KLINIEKA ZAPAZANJA
Kirur5ko lijecenje bolesti Stitne 2lijezde u djecjoj dobi - prikaz naSih bolesnika
Suzana Sr5en Medandic, Jasenka llle, Marko Bogovic, Stanko Cavar, Tomislav Luetic, Anko Antabak,
TalanaZah Bogovic, Zdenka Bence-Zigman, Stipe Batinica
276
LIJEKOVIIMETODE
Retrogradna balonska dilatacila kao minimalno invazivni oblik lijecenja stenoze uretera
Dean Markic, Maksim Valendic, Anton Maridic, Romano Oguic, Stanislav SotoSek, Josip Spanjol,
Kristian Krpina, Nino Rubinie
241
PREGLEDI
Kongenitalni hiperinzulinizam
-
novosti o nastanku, dijagnosticiranju i lijecenlu bolesti
lva Martinac, Marko Bogovie, Stipe Batinica, Vladimir Sarnavka, Sanda Huljev Frkovie, Toni Matic,
Jasminka Jakic-Razumovic, Otmar Rubin, Tomislav Luetic, Vesna KuSec, Danijela Petkovic RamadZa,
Davor Begovic, Vesna Benjak, Andrea Dasovic-Buljevic, Anko Antabak, Stanko Cavar, Dijana Kukin,
Suzana SrSen-Medancic, lvo Baric
286
Helicobacter pylori i inzulinska rezistencila
Tom slav M e5trovic,
i
Zora P r otozie,
292
Vel i m
i
r
P rof ozi
i
OSVRT
Projekt HRANAFINA
-
hrvatsko anatomsko i fiziolo5ko nazivlje
Marin
Vodanovic
297
PISMO UREDNIKU
Deklaracija o ustanovljavanju ,Europskog tjedna svijesti o srcanom zastoju"
lnes Lojna Funtak 299
IN MEMORIAM
Rajko Pardon, Zoran Doko
301
PRIKAZ KNJIGE
303
VIJESTI
280,285, 304
BROJ
/
LIJEE VJESN 1 34:253_304
9-1 0
ZAG REB, RUJAN-LISTOPAD 2012.
Osvrt
Editorial
PROJEKT HRANAFINA
I FIZIOLOSI(O NAZIVLJE
HRVATSKO ANATOMSKO
-
PROJECT HRANAFINA
CROATIAN ANATOMICAL AND PHYSIOLOGICAL TERMINOLOGY
MARIN VODANOVIC*
Deskriptori : Anatorni-i a : F iziolo
gij a; Nazivlj
e
; Hrvatska
SaZetak. HRANAFINA Hn arsko anatomsko i fiziolo5ko nazivlje projekt je Stomatolo5kog fakulteta Sveudili5ta u Zagtebu koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Projekt se provodi u suradnji s hrvatskim sveudiliStima koja imaju medicinske fikultete. Ima dva cilja: prvo. izgraditi hrvatsko anatomsko i fiziolo5ko nazivlje te drugo: popularizirati uporabu hrvatskog anatomskog i fizioloSkog nazivlja rnedu zdravstvenim radnicima, studentitra rnedicine, znanstvenicima i prevoditelji,ou.-M.dr,1urodrio prepoznatistrudnjaci s hrvatskih fakulteta biomedicinske skupine.i jezikoslovci ukljudeni su u projekt.
Sve projektne aktivnoiti dogovarajuse u suradnji s nacionalnim koordinatorom zaizgradnlu hrvatskogastrukovnog na-
zivlji. Projekt oplemenjuje [rvatslio strukovno nazivlje i hrvatski jezik opienito, pove6ava kompetitivnost hrrratskih znanstvenika ni ued'una.odnojrazini te olakSava ukljudivanje hrvatskih znanstvenika, zdravstvenih radnika i studenata zdravstvenih usmjerenja u europske projekte. Sve dodatne inforrnacije dostupne su na: http://hranafina.sfzg.hr/.
Descriptors: Anatorny; Physiology; Terminology as topic; Croatia
Summary. HRANAFINA - Croatian Anatomical and Physiological Terminology is aproject of the University of Zagreb
School oiDental Medicine funded by the Croatian Science Foundation. It is performed in cooperation with other Croatian
universities with medical schools. Tiis project has a two-pronged aim: firstly, building of Croatian anatotnical and physiological terminology and secondly, Croatian anatomical and physiological_terminology usage popularization between health
prifessionals, rnJdical students, scientists and translators. Intemationally recognized.experts from Croatian universities
with medical faculties and linguistics experts are involved in the project. All project activities are coordinated in agreement
with the National Coordinatoifor Develbprnent of Croatian Professional Terminology. The project enhances Croatian professional terminology and Croatian language in general, increases competitiveness of Croatian scientists on intemational
level and facilitatesihe involvement ofCroatian scientists, health care providers and medical students in European projects.
All furlher information are available at: http ://hranafi na. sfzg'hr/.
Lijed Vj esn 20
U standardni hrvatskijezik sve de5ie prodiru nove rijedi,
stranih jezika, a najvi5e
iz engleskoga i njemadkoga. Te nove rijedi i nazive moZemo
svakodnevno pronaii u svim javnim medijima od tiska i televizije do radija i naravno interneta. Ako je jezik iz kojeg te
rijedi potjedu slu5atelju nepoznat, vrlo vjerojatno neie moii
shvatiti i ispravno protumaditi njihovo znadenje.
naziviiizrazikoii potjedu izraznlh
Hrvatska medicinska literatura gotovo svakodnevno biva
obogaiena novim knjigatna, udZbenicima, prirudnicima i
ostalom literaturom. U nekim sludajevima radi se o izvornim hrvatskim publikacijama, a u nekim o prijevodirra stranih izdanja, i to najde5ce s engleskog ili njemadkog jezika.
Ne ulazeii u strukovnu i znanstvenu vrijednost hrvatske
medicinske literature, vrlo lako je primrjetiti da postoji izrazita jezi(na neujednadenost medu pojedinim izdanjima, a u
nekim sludajevima naZalost i unutar istog izdanja u razli(,itim poglavljirna. Manjak odgovarajuiih hrvatskih istovrijednica za pojedine rnedicinske nazle, njihova nedosljedna
primjena te nekritidko uvr5tavanje stranih naziva kao jednakovrijednih u hrvatske tekstove nerijetko odraZavaju jezidnu zbilju u hrvatskoj rnedicinskoj literaturi. Stoga su takvi
tekstovi desto nerazutnljivi. nejasni i teski za ditanje.r
NaZalost, problem koji neklitidki uvrSteni sttani rzrazi
predstavljaju u hrratskoj rnedicinskoj literaturi ne ostaje og-
12;1
3
4 :297
-298
raniden samo na ditatelje takve literature, nego se eksponencilalno Siri. Naime, zdravstveni radnici koji su tijekom
svoje izobrazbe naviknuti na uporabu nekog naziva, neovisno o tome je li on u duhu hrvatskog jezika ili nije, nastavljaju se tim nazivom koristiti i u pisanoj i verbalnoj komunikaciji s pacijentima. Stoga pacijenti nerijetko ostaju zbunjeni nakon razgovora s lijednikom jer nisu sigumi da su
razumjeli zna(enje onoga Sto im je lijednik rekao. Izjave
hjednika koje obiluju strudnim nazivima pacijentima postaju dodatno nerazumljive ako hjednik rabi strane nazive i u
hrvatskom jeziku i u svim ostalim neengleskim jezicima.rl
Projekt HRANAFINA
Ideja o poketanju projekta >Hrvatsko anatornsko i fiziolo5ko nazivlje - HRANAFINA< nastala je kao rezultat us-
pje5no provedenog i izvrsno ocijenjenog projekta >Hrvatsko
stornatolo5ko nazivlje
-
HRSTON( koji je tijekorn 2009. i
*
Zavod, za dentalnu antropologiju, Stomatolo5ki fakultet SveuiiliSta u
Zrgrebu (Marin Vodanovii. dr nred. dent.)
Adresa za dopisivanje: Dr'. M. Vodanovii ,Zavod za dentahru antropologiju,
StomatoloSki fakultet SveuiiliSta u Zagrebu, Gunduliteva 5. I 0000 Zagreb.
e-poSta: \'odano\ icra sfzg.hr
Primljeno 25. mina 3012.. prihvaieno 26. rLrjna 2012.
297
M. Vodanovii. Proieki HRANAFINA
Liied Vjesn 2012; godiSte 134
20 10. financirala Hrvatska zaklada za znanost, a koj i se pro-
obradi naziva svakodnevno medusobno kornuniciraju elek-
vodio na Stomatolo5kom fakultetu SveudiliSta u Zagrebu.
troniikim putem, a sastaju se i na terminolo5kim radionicama na kojima izmjenjuju iskustva u dosada5njern radu te
Znanja i iskustva steeena na tom projektu te odlidna suradnja i komunikacijski kanali izgradeni izrnedu strudnjaka s
podrudja stomatologije i medicine sa strudnjacirna s podrudja
jezikoslovlja ternelj su i okosnica jednogodi5njeg projekta
HRANAFINA koji ie se provoditi tijekom 2012. i 2013 . godine.
Projektom HRANAFINA obuhvaiena su dva temeljna i
medusobno srodna medicinska podrudja: anatomija i fiziolo-
gija, koja dine nezaobilaznu osnovu ,tizobrazbi svih zdravstvenih radnika, i onih srednjo5kolske (medicinske sestre,
zdravstveni tehnidari i dr.) i onih sveudili5ne razine (lijednici,
stomatolozi, farmaceuti i dr.). Anatomija i fiziologija dva su
podrudja rnedicine koja na neki nadin dine ishodi5te svih
ostalih medicinskih podrudja, jer ne postoji dio medicine u
kojem se moZe djelovatibezpoznavanja anatomije i fiziologije. S6mo nazivlje koje se rabi u ova dva podrudja neizostavan je dio nazivlja ostalih medicinskih podrudja. Zato se
anatornsko i fiziolo5ko nazivlje moZe smatrati temeljem
medicinskog nazivlja i logidnim prvim korakom u izgradnji
hrvatskog nazivlja medicinske struke. Pojedinim podrudjima hrvatskoga medicinskognazivlja do sada se bavilo vi5e
eminentnih strudnjaka koji su uspostavili temelje za uspjeSno
usustavljivanje hrvatskih medicinskih naziva
s
podrudja ana-
tomije i fiziologije.s ra Ipak, projekt HRANAFINA uz projekt HRSTON prvi je projekt gdje se pod okriljem Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a unutar programa lzgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja, provodi sustavna izgradnja rnedicinskog nazivlja
s
podrudja anatomije i fiziolo-
gije zasnovana na terminolo5kim nadelima.
Projekt HRANAFINA ima za osnovne ciljeve sustavno
izgradtti hrvatsko anatomsko i fiziolo5ko nazivlje u suradnji
s relevantnim strudnjacima pojedinih podrudja te popularizirati uporabu hrvatskog anatomskog i fiziolo5kog nazivlja
u govoru i pismu uz istodobnu izobrazbu medu zdravstveninr radnicima i ostalim zainteresiranima o vaZnosti izgradivanja i oduvanja hrvatskoga strukovnog jezika. Smatra se
da se time hrvatsko medicinsko nazivlje ne samo izgraduje
i obogaiuje nego se i duva od propadanja i prikrivenejezidne
preobrazbe kojoj je izloLeno nekompetentno5cu zbog sve
de5iega nekritidkog uvr5tavanja stranih naziva u hrvatski
jezidni korpus pod zaStitnom koprenorn stajaliSta da jezik
rnora biti otvoren i dinamidan, Sto je todno, ali to ne srnije
podrazurnijevati kaotidnost i neorganiziranost.
Na projektu aktivno djeluje 19 suradnika sa Stornatolo5kog i Medicinskog fakulteta Sveudili5ta u Zagrebu, Medicinskog fakulteta u Rrjeci i Medicinskog fakulteta u Splitu.
Kako bi se napravio udinkovit spoj iskustva i entuzijanna,
medu suradnicima ima i profesora emeritusa, redovitih i
izvanrednih profesora, docenata, asistenata i znanstvenih
novaka. Jezikoslovnu potporu radu suradnicirna s podrudja
medicine pruZa tim suradnika iz Instituta za hn'atski jezik i
jezikoslovlje. Iako su prostorno dislocirani, suradnici pri
298
raspravljaju o strudno-jezidnim nedoumicama vezanrma uz
pojedini naziv. Svi se nazivi u sklopu projekta unose u
elektronidku bazu e-STRUNA (http ://struna. ihjj.hr/) gdj e se
klasificiraju na preporudene, dopuStene, zastarjele, nepreporudene ili Zargonizme. Nakon zavr5etka projekta nazivi
ie biti dostupni u otvorenom dijelu baze e-STRUNA.
Svi koji su zainteresirani za suradnju na ovom projektu
rnogu se javiti na [email protected].
Zakljuiak
lzgradnja hrvatskog anatomskog
i
fiziolo5kog nazllja
zahtijeva suradnju strudnjaka s podrudja medicine i jezikoslovaca, koji jedino zajednidkim naporima mogu stvoriti
nove medicinske nazive koji odgovaraju duhu hrvatskogjezika. Projekt HRANAFINA ogledni je primjer kako se ta
suradnja mole razvijati i kojim pozitivnim udincima moZe
rezultirati.
Sve obavijesti o projektu dostupne su na mreZnim stranicama projekta http://hranafina.sfzg.hr i Hrvatske zaklade za
znanost (http://www.hrzz.hrl). Osim toga, na mreZnim stra-
nicama projekta mogu se pronaii odgovori na pojedine
jezidne te5koie te dobiti savjeti i odgovori na jezidne probleme i nedoumice.
LITERATURA
l.
Gjuran-Coha A. Terminologizacijajezika medicinske struke. Med Flumrn 201l:47(1):4-14.
2. Konaric N, Betlford S, van Driel ML. Two sides of the coin: patient and
provider perceptions of health care delivery to patients from culturally
and linguistically diverse backgrounds. BMC Health Serv Res 2012;
12(l\:322.
3. Raos N. O potrebi razlikovanja hrvatskoga i engleskogjezika. Arh Hig
Rada Toksikol 2006:57 :405 4 12.
4. SrcJii L, Mravak-Stipetit M, Boric V.Kolokacije u jeziku stornatologije:
prinrjeri iz oralne medicine. Acta Stomatol Croat 2010144(3):176-87.
5. Cekii Arambas'ln l. Oralna medicina - nesporazurni nazivlja. Hrvatski
stomatoloSki vjesnik 2004; I l(4):2-3.
6. Drulaniii A. Nazivlje u ginekologiji i porodni5tvu. Zagreb: Naklada
Ljevak;2001.
7. Lupter Z Stomatolo5ki leksikon. Zagreb: Globus; 1990.
8. Lokrnr V.Terne iz nredicinskog nazivlja. Zagreb: Jugoslavenska nredicinska naklada: 1988.
9. Ptrtlovrtt 1 /ral. Enciklopedijski rjednik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja. Zagreb: Leksikograf'ski zavod Miroslav KrleZa;
2006.
10. Putlot'un 1. Medicinski leksikon. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav KrleZa: 1990.
11. Rudei M. ll4aru.ii( A. Eponini u anatomiji. Zagreb: Medicinska naklada: 2009.
12. Tuna.t, Ll Hrvatsko-engleski {einik nredicinskog nazir ija. Zagreb: Medicinska naklada; 2003.
13. I'txlunovic M, Sruniltuk D, OstroSki .lnid .1. Stornatolosko nazivlje. Zagreb: Ston.ratolo5ki fakultet Sveuiili3ta u Zagrebu; 20 I 0.
14. I'odanovit! M Englesko-njernadko-hrvatski stomatoloSki rjednik. Zagreb: Skolska knjigar 2005.

Download Report