9/2014
5. ožujka 2014.
Banja Luka: XVI. redovno godišnje zajednièko
zasjedanje BK BiH i HBK
Biskupi izrazili zabrinutost zbog nejednakopravnosti
Hrvata s druga dva naroda u BiH, razmišljali o
pokretanju novih inicijativa uèinkovitije potpore, te
posebnu pozornost posvetili hrvatskoj inozemnoj pastvi
i traženju najboljeg naèina da se, unatoè potrebama u
vlastitim biskupijama, odgovori na opravdane duhovne
potrebe Hrvata katolika diljem svijeta
"Od potvrde vjere prema inicijaciji u župnu
zajednicu"
Zakljuèujuæi treæi pastoralno-katehetski kolokvij za
sveæenike u Zagrebu biskup Mijo Gorski postavio
pitanje je li moguæe mladog èovjeka koji je do krizme
bio prisiljavan dolaziti na vjeronauk i misu, sada
najednom uvesti u zajednicu koju prije nije prihvaæao Sudionike kolokvija kardinal Josip Bozaniæ izvijestio
da je u Vatikanu s papom Franjom razgovarao o
situaciji u Hrvatskoj i bl. Alojziju Stepincu
Sisak: Misa za Domovinu i kolokvij "Za buduænost
Hrvatske"
Naši se politièari klanjaju onima koji su još pred 20
godina razarali ovu našu zemlju, obeæavaju im
velikodušno pomagati u napredovanju za èlanstvo u
EU, ne tražeæi nikakvu ni ratnu odštetu za silna
razaranja u Domovinskom ratu, ni poštivanje granica,
ni odricanje od totalitarne ideološke matrice, upozorio
biskup Vlado Košiæ
Domovinske vijesti
Obilježena 12. obljetnica smrti mons. Antuna Heka
Teèaj za duhovne asistenta OFS-a i FRAMA-e
Tribina "Dostojanstvo hrvatskih branitelja"
Projekt "Blaženije je davati nego primati"
Novi monsinjori u Varaždinskoj biskupiji
Proslava 100. roðendana fra Vjeke Vrèiæa
Biskup Škvorèeviæ primio zastupnika Stiera
Posveta crkve Sv. Petra i Pavla apostola u Šarengradu
Mjeseèni susret sveæenika Varaždinske biskupije posveæen izboru
župnih pastoralnih vijeæa
Otvorenost i okrenutost Bogu i èovjeku
Susret sveæenika Bjelovarsko-križevaèke biskupije
Crkva u Hrvata
Bosanski franjevac o okonèanju nasilja u Siriji
Vatikan: Predana dokumentacija za proglašenje blaženim i svetim fra
Ante Tomièiæa
Banja Luka: Predstavljen Dnevnik Ivana Merza
Hrvatski sveæenici osvojili drugo mjesto na VIII. europskom
prvenstvu u malom nogometu u Bjelorusiji
Inozemne vijesti
Godišnji susret Europskoga društva za katolièku teologiju u znaku
solidarnosti s Ukrajinom
Priopæenje o sjednici Redovnog vijeæa Biskupske sinode
Nemojmo iznevjeriti mlade
Kršæanski poglavari potièu kršæane na mir i dijalog u Ukrajini
Moskovski patrijarh poziva na mir u Ukrajini
Prilog dokumenti
Sakrament bolesnièkog pomazanja
Božja providnost
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Biskup Mrzljak primio glazbenika Jandalija
Jandali je došao u Hrvatsku održati humanitarni koncert za
djecu Sirije pod nazivom "Glas za djecu Sirije" u
organizaciji Crvenog križa Varaždinske županije
Varaždin, 22.2.2014. (IKA) - Varaždinski biskup Josip
Mrzljak primio je u subotu 22. veljaèe u Biskupskom
ordinarijatu u Varaždinu Maleka Jandalija, uglednoga
svjetskog kompozitora i pijanista. Glazbenik Malek Jandali
bio je u pratnji supruge Vladimira Bogdaniæa i Nade Liber.
Jandali je došao u Hrvatsku održati humanitarni koncert za
djecu Sirije pod nazivom "Glas za djecu Sirije" u
organizaciji Crvenog križa Varaždinske županije.
Jandali je zahvalio biskupu što je pronašao vremena da ga
primi, istaknuvši da mu je izvanredna èast što je upoznao
biskupa Mrzljaka, predsjednika Hrvatskog Caritasa, te mu je
zahvalio na svim nastojanjima i pomoæi oko stradalog
naroda u Siriji. Jandali je upoznao biskupa sa svojim
glazbenim obrazovanjem i svojim humanitarnim radom te
mu približio stanje u Siriji. Žalosno je što stradavaju djeca
koja su nedužna i bespomoæna, njima je najnužnija pomoæ i
ovaj koncert je samo jedan mali doprinos kojim možemo
pomoæi stradalima u Siriji - zemlji kojom su hodali i živjeli
prvi kršæani. Na žalost, agresor uništava mnoga kulturna
dobra, pa tako i prekrasne crkve koje krase Siriju, rekao je
Jandali. Osobno je pozvao biskupa da nazoèi humanitarnom
koncertu u HNK-u. Varaždin je, inaèe, prvi grad u Europi
koji je ugostio ovog priznatog glazbenika na njegovoj
humanitarnoj turneji.
Biskup je istaknuo kako je veæ protekle godine pokrenuta
akcija Hrvatskog Caritasa u sklopu svjetske mreže Caritasa
Internationalis. U akciji "Jedan kruh i jedan pokrivaè"
skupljaju se sredstva za stradalnike u Siriji. Akciju su
protekle godine zajedno pokrenuli Mešihat Islamske
zajednice Hrvatske, Hrvatski Crveni križ i Hrvatski Caritas,
istaknuo je biskup Mrzljak.
U znak sjeæanja na susret biskup Mrzljak i Jandali
razmijenili su prigodne darove.
Obilježena 12. obljetnica smrti mons. Antuna Heka
Predavanje o mons. Antunu Heku, sveæeniku vizionaru,
velikanu istarske Crkve, èijom je zaslugom prije 20 godina
otvoren Pazinski kolegij – klasièna gimnazija, održao dr.
Mario Sošiæ
Pazin, 24.2.2014. (IKA) - U Pazinu je 24. veljaèe obilježena
12. obljetnica smrti mons. Antuna Heka. Prvi dio održan je u
Pazinskom kolegiju gdje je dr. Mario Sošiæ održao
predavanje "Mons. Antun Hek – sveæenik postkoncilske
Crkve i demokratske tranzicije u Istri", a zatim je slavljena
sveèana koncelebrirana misa u pazinskoj župnoj crkvi Sv.
Nikole.
Prije poèetka predavanja dr. Sošiæa rijeèima dobrodošlice se
uime organizatora, Katolièkog društva prosvjetnih djelatnika
Istre mons. Antuna Heka, obratio predsjednik Društva, mr.
Daniel Bogešiæ. Nakon kraæeg pregleda biografskih
podataka, dr. Sošiæ istaknuo je znaèajke djelovanja mons.
Heka kroz perspektivu tri znaèajna povijesna trenutka druge
polovice 20. stoljeæa.
U kontekstu epohalnih pokoncilskih promjena unutar Crkve
mons. Hek je zastupao stav naglašene nove otvorenosti
prema laicima, njihova veæeg angažmana te napose bolju i
otvoreniju komunikaciju izmeðu klera i laika. Kao mladi
sveæenik, student grèkog i latinskog u Zagrebu veæ 1969.
2
5. ožujka 2014. broj 9/2014
godine okuplja tadašnje studente iz Istre, što ubrzo prerasta u
redovita druženja koja, osim stvaranja zajedništva kroz
zabavu ali i intelektualni i opæeljudski rast, stvaraju osnovu
jedne vrijedne buduæe jezgre katolièkih intelektualaca koji
æe svojim potencijalom u buduænosti znati i moæi voditi
narod u Istri ka boljoj buduænosti. Sukladno svojoj ideji o
komunikološkom povezivanju, u suradnji s mons. Božom
Milanoviæem i dr. Josipom Turèinoviæem pronalazi u
Kršæanskoj sadašnjosti vrijednog partnera za svoje planove
te ubrzo okuplja mlade intelektualce i potièe suradnju na
nastavku izdavanja Istarske Danice i pokretanje listiæa
Ladonja kao specijalnog podlista za Istru u mjeseèniku
Kana.
Padom komunizma i nastankom demokratskih promjena
devedesetih godina prepoznao je povijesni trenutak za
pokretanje raznih projekata razvoja Crkve i društva u Istri
kroz ono što je oduvijek smatrao glavnim sredstvima
oblikovanja svijesti naroda, odgojno – obrazovnim
oblikovanjem mladih naraštaja te djelovanjem kroz sredstva
javnog informiranja. Njegovim bespoštednim zalaganjem u
jesen 1993.
Pazinski kolegij – klasièna gimnazija primio je prve uèenike
te je tako nastavljena osnovna namjena toga, sada
stogodišnjeg zdanja, koje je odgojilo mnoge generacije
sveæenika i intelektualaca koji su umnogome obogatili ne
samo Istru nego i mnogo šire podruèje. Takoðer u tom
periodu potaknuo je pokretanje Radio Pazina, danas Radio
Istre, prve neovisne radio postaje u Istri.
Misno slavlje predvodio je o. Alfonz Orliæ uz sadašnjeg
ravnatelja Kolegija preè. Alejandra Castilla Jimeneza,
njegova suradnika vlè. Maksimilijana Ferlina te župnika
domaæina preè. Mladena Matike. Na misi je pjevao zbor
Pazinskog kolegija pod ravnanjem prof. Marice Ursiæ koja
glazbenu kulturu predaje od samog poèetka djelovanja
Kolegija. Orliæ je u homiliji istaknuo kako je mons. Hek
uèinio velika djela jer je vjerovao da su ta divna djela
moguæa, svim srcem je vjerovao i uložio je sve svoje snage u
njihovo ostvarenje. Uložio je svoj život kako životi mladih
ljudi ne bi postali pustinje besmisla nego kako bi,
oplemenivši potencijale koji u njima tinjaju, izrasli u ljude s
vrijednim kršæanskim i opæeljudskim stavovima koji æe
pridonijeti boljitku društva.
Veliko znaèenje Pazinskog kolegija svojom je muèenièkom
krvlju posvetio i bl. Miroslav Bulešiæ koji je u trenutku
pogibije bio podravnatelj tadašnjeg sjemeništa, i njegova
bista na ulazu u zgradu trebala bi sve nas pri ulasku u to
zdanje podsjeæati upravo na to da je on svojim životom
zapeèatio Božju namjeru. Dalekovidni Hekov pothvat i
danas je nama izazov i trebamo se pitati koliko smo mi
danas oduševljeni i nadahnuti tim velikanima našeg
vjernièkog i kulturnog života. "Obnoviti u Kristu" bila je
misao koja je Heka oduševljavala, i htio je to provesti u djelo
kako bi se ostvarila prvotna namjena zgrade Kolegija,
spomenuo je propovjednik.
I ostvarivao ju je zdušno, svim svojim snagama, s jednom
unutarnjom èežnjom da to što je Gospodin ovdje posijao
bude plodonosno. Spomendan Hekove smrti treba biti izazov
svim sveæenicima, profesorima, odgojiteljima da istom
strašæu poput njegove prenose djeci vrednote kršæanskog
života i svjetonazora.
.
ika
Projekt "Djeèja košarica – Uskrs 2014."
Osijek, 25.2.2014. (IKA/TU) - Centar za dijete Osijek,
Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, i ove godine
tijekom korizme pokreæe projekt "Djeèja košarica – Uskrs
2014." Svrha projekta je ukljuèiti u redovitu mjeseènu
podjelu sve korisnike, odnosno obitelji teškoga materijalnog
stanja koje se prijave u Centar za dijete Osijek ili ih
preporuèi neka od socijalnih ustanova, Grad Osijek, župnici
ili župni karitativni suradnici. To su korisnici socijalne
pomoæi, nezaposleni, korisnici djeèjega dodatka, višeèlane
siromašne obitelji i dr. Nažalost, trenutaèno zbog nedostatka
financijskih i materijalnih sredstava i stanja na zalihama nije
moguæe obuhvatiti sve potrebite.
Organizatori pozivaju da se svatko prema svojim
moguænostima ukljuèi u taj projekt, kako bi se o svetkovini
Uskrsa višeèlanim obiteljima s malom djecom uruèile djeèje
potrepštine i novèana sredstva.
Podaci za uplatu novèanih priloga: Caritas Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije, Centar za dijete, Vukovarska 156,
Osijek, broj IBAN : HR3523600001101350641, poziv na
broj: 20042014.
Sve detaljnije informacije o projektu mogu se dobiti u
Caritasu Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije: Ivanka Domazet
(koordinatorica projekta) 031/253-915 ili 091/5321-429, te u
Centru za dijete Osijek, Dubravko Drenjanèeviæ (voditelj
Centra) 031/501-035.
Zakljuèen treæi pastoralno-katehetski kolokvij za
sveæenike
Biskup Gorski zapitao je li moguæe mladog èovjeka koji je
do krizme bio prisiljavan dolaziti na vjeronauk i misu, sada
najednom uvesti u zajednicu koju prije nije prihvaæao
Zagreb, 25.2.2014. (IKA) - Sintezom i završnim rijeèima
zakljuèen je 25. veljaèe treæi pastoralno-katehetski kolokvij
za sveæenike koji je održan u Nadbiskupijskome
pastoralnom institutu u Zagrebu.
Predsjednik Odbora Hrvatske biskupske konferencije za
mlade zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski ukazao je
kako se temom kolokvija "Od potvrde vjere prema inicijaciji
u župnu zajednicu" dotaknula stvarnost svakog sveæenika
koji ulaže napor, vrijeme i znanje da pouèi mlade
krizmanike, a onda ih nakon krizme rijetko viða. Osvrnuo se
na predavanja, istièuæi kako se više bavilo struènim
terminima s manje konkretnih primjena, a mladima se dalo
premalo mjesta govoriti odnosno svjedoèiti o samima sebi.
Naveo je kako pojedina porazna istraživanja o mladima
upuæuju na ozbiljnost.
"Slika takvog paradoksa kao da se nastanila i u našoj Crkvi,
jer mladost je i evanðeoska šansa. Još juèer smo znali
govoriti da u mladim kršæanima postoji proroèka moæ, a
danas sve više primjeæujemo da Bog kojega mi naviještamo
nije onaj kojega oni prepoznaju", upozorio je biskup Gorski.
"U okviru ovog kolokvija htjeli smo razmišljati o
krizmanicima koji su po sakramentu preuzeli vlastitu
odgovornost za svjedoèanstvo kršæanske vjere kojim bi
ojaèali zajedništvo unutar župne zajednice, a susreæemo se s
mladima koji traže vlastiti put i vlastiti govor vjere u nekim
nišama svojega života. Pred njih èesto stavljamo teret
teoloških misli, a dobivamo mlade kršæane bez kršæanske
prakse", ustvrdio je zagrebaèki pomoæni biskup te dodao
kako su u suvremenom postkoncilskom svijetu drukèiji
modeli prenošenja i prakticiranja vjere. Napomenuo je kako
kolokvij ipak svjedoèi drukèijoj, radosnoj stvarnosti koja
"budi nadu i tjera nas da zajedno krenemo na sveto
putovanje".
Mons. Gorski naznaèio je da se sveæenièko djelovanje
Domovinske vijesti
ponekad više oslanja na pravne norme i administrativno
djelovanje nego na osobni susret s mladim èovjekom, koji ne
živi samo unutar crkvenog dvorišta, u otklonu od vremena i
prostora koje ga okružuje.
"Poziv pape Franje da kao misionari iziðemo do periferija
zahtijeva osobnu promjenu. Relativno je lako prekoraèiti
granicu zemlje, prijeæi ulicu do potrebnoga ili ateistu
govoriti u Bogu, no najteže je prijeæi granicu vlastitog svijeta
koji svatko od nas gradi, onog mentalnog sklopa po kojem
djelujemo", istaknuo je, dodavši kako je susret u dijalogu
preduvjet svake kateheze, svakog zajedništva.
"Ne bojmo se promjena forme. Važno je da uvijek saèuvamo
èisti sadržaj svoje vjere. Neovisno o tome hoæemo li se s tog
puta do mladih vratiti prljavih haljina, vratit æemo se s
mladima u mjesto koje je izvorno mjesto susreta Boga i
èovjeka, ali i mjesto najdubljeg mistiènog iskustva, i èovjeka
i Boga, u župnu zajednicu", zakljuèio je, zapitavši se je li
moguæe mladog èovjeka koji je do krizme bio prisiljavan
dolaziti na vjeronauk i misu, sada najednom uvesti u
zajednicu koju prije nije prihvaæao.
"Èini mi se da æe mladi, ako tijekom priprave ne vide svoju
buduænost u župnoj zajednici, to teško vidjeti nakon
primanja potvrde, osobito ako su ciljevi pomaknuti. Naime, i
roditeljima i potvrðenicima više je cilj sam sakrament nego
život po vjeri. Nama pak sakrament jest sredstvo za život po
vjeri. To pak podrazumijeva novi život župne zajednice",
zakljuèio je biskup Gorski, podsjetivši kako je potrebno
imati opredjeljenje za iskustvo vjere i sudjelovanje. Ukazao
je kako æe s mladima biti potrebno neprestano biti s njima
prisutan na putu traženja, otvarajuæi im prostor sveæenièke
blizine.
"U srcu osjeæamo potrebu, no u praksi nema komunikacije.
Govorimo kao nijemi razlièitim znakovima, a uši su nam
zatvorene da èujemo jedni druge. Evanðelje o ozdravljenju
djeèaka koji je patio od gluhog i nijemog duha govori nam o
potrebi molitve koja razrješuje sponu jezika i otvara uho da
se èuje", zakljuèio je biskup Gorski, navodeæi rijeèi svojega
bivšeg župnika kako s mladima vrijedi više moliti, a manje
im propovijedati.
Predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ zahvalio
je sudionicima i organizatorima, posebno mladima na
aktivnom ukljuèenju u rad kolokvija. Izrazio je zabrinutost
što je na kršæanskom Zapadu došlo do krize vrednota u koje
se stoljeæima vjerovalo i po njima zakone stvaralo. Na tragu
preporuke Benedikta XVI. potrebno je iznova pronalaziti
vrednote, poruèio je mons. Puljiæ, primijetivši da se njih ne
proizvodi u znanstvenim kabinetima, niti ih se može
kopirati, veæ ih stvaraju živi ljudi, a prenose se više životom
nego znanjem.
"Kao navjestitelji Božje rijeèi i odgojitelji u vjeri ne možemo
ostati indiferentni kada su u pitanju mladi i njihovo spasenje.
Dapaèe, još više nam se truditi u takvim okolnostima biti
kvasac, sol zemlje i svjetlo svijeta", istaknuo je predsjednik
HBK, navodeæi kako se u dijalogu i suradnji s mladima želi
ne samo slušati njihova "azilantska pitanja i probleme", nego
skupa s njima biti subjektom povijesnih zbivanja.
"Ovo naše sekularno i civilno društvo treba i s pravom
oèekuje da ponudimo svoj obol na nama svojstven naèin, i to
na religioznom, duhovnom i vjernièkom polju. A tko to
drugi može bolje uèiniti ako ne mi koji smo pozvani biti
upravo djeliteljima tih svetih otajstava?" zapitao se
nadbiskup Puljiæ, navodeæi potrebu biti putokaz djeci i
mladima u izazovnom vremenu, ne samo rijeèju i primjerom,
veæ svojom predanošæu i uvjerenjem.
U ranijem dijelu programa pastoralni vikar Splitskomakarske nadbiskupije dr. Nediljko Anèiæ istaknuo je u
izlaganju potrebu pastoralne preobrazbe od "pastorala pukog
5. ožujka 2014. broj 9/2014
3
Domovinske vijesti
èekanja" na izrazito "misijski pastoral", s obzirom da, prema
pojedinim razmišljanjima, današnji ustroj župe ne može
zadovoljiti potrebe evangelizacije.
U pastoralnom radu, rekao je dr. Anèiæ, nužno je dati više
prostora mistagoškom aspektu, osnažiti vezu pastoralnih i
dijecezanskih struktura, usredotoèiti se na srž evanðelja u
novoj evangelizaciji te postiæi jaèu suradnju izmeðu
kršæanske obitelji, župne zajednice i župnika i(li) kateheta.
Sudionici su izvijestili i o radu u šest radnih skupina "Modeli
rada s mladima u župnoj zajednici nakon sakramenta
potvrde" koje su osmislili èlanovi i suradnici Odbora HBK
za mlade.
Posljednji ispraæaj prof. Slave Striegla
Postao je gradska ikona, kao umjetnik i kao èovjek kojeg su
svi rado susretali na njegovim šetnjama uz Kupu, po njemu
dragome Sisku, istaknuo biskup Košiæ
Sisak, 25.2.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je 25. veljaèe na Gradskom groblju Viktorovac u
Sisku sprovodne obrede za prof. Slavu Striegla, Sišèanina,
akademskog slikara, jednog od vodeæih hrvatskih akvarelista
i animalista, preminulog u 95. godini života. Obredima su
nazoèili i katedralni župnik preè. Marko Karaèa, vikar
katedralne župe Ivan Faletar i župnik iz zagrebaèkog Vrapèa
mons. Antun Sente.
Govoreæi o prof. Strieglu, biskup Košiæ rekao je kako je on
postao gradska ikona, kao umjetnik i kao èovjek kojeg su svi
rado susretali na njegovim šetnjama uz Kupu, po njemu
dragome Sisku.
"Njegova umjetnièka djela ukrasila su naš grad i Sisak mu
ostaje vjeèno dužan. Ali rekao bih, nije sama materijalna
ostavština najvažnije što nam je prof. Slavo Striegl ostavio,
nego ono što je u njima prepoznatljivo – a to je njegova
duša, zaljubljena u svoj dom, u svoj grad, u svoju Kupu, u
svoju povijest i sadašnjost. Kad mu je jedan kolega umjetnik
predlagao da ode iz Siska u neki veæi grad, on je to odluèno
odbacio jer za njega je Sisak – bio sve. Kad slušamo ovih
dana neke èudne prijedloge da treba premjestiti ljude zbog
poplave, tada vidimo koliko je to razlièito doživljavao prof.
Striegl. Njemu je dom bio svetinja, kao i domovina", rekao
je biskup.
U nastavku biskup je govorio o pokojnikovoj vjeri, te
istaknuo kako nisu samo rijeèi izraz neèije vjere, nego više
od rijeèi – njegova djela i podsjetio kako sisaèku katedralu
resi stalna izložba njegovih slika, 14 postaja Križnog puta
koje prikazuju Kristovo trpljenje.
"On je to sam povezivao sa svojim vlastitim Križnim putem,
na koji je bio primoran poslije II. svjetskog rata. Na tih je 14
postaja prikazao, kako je sam rekao, ne samo Kristov nego i
svoj susret s ogromnom ljudskom patnjom i sa samom smræu
na Križnom putu", istaknuo je biskup te još poruèio kako je
sav njegov slikarski rad zapravo traženje i odražavanje
ljepote koju je pronalazio u vlastitom gradu koji je volio, u
osobama koje je portretirao, i u prirodi s kojom se najviše
družio i poistovjeæivao.
Od prof. Striegla oprostila se i sisaèka gradonaèelnica
Kristina Ikiæ Banièek, zahvalivši mu uime svih Sisèana,
potom ravnatelj Gradske galerije Striegl i jedan od njegovih
najbližih suradnika Zoran Burojeviæ, a posljednji pozdrav u
pismu uputio mu je i umirovljeni župnik preè. Alojzije
Petranoviæ.
Misu zadušnicu za pokojnika u sisaèkoj katedrali predvodio
je katedralni župnik Karaèa.
.
4
5. ožujka 2014. broj 9/2014
ika
Kardinal Bozaniæ: Veliki napredak u radu s mladima
Zagrebaèki nadbiskup potvrdio da je tijekom prošloga
radnog vatikanskog tjedna, meðu ostalim, razgovarao s
papom Franjom o situaciji u Hrvatskoj i bl. Alojziju Stepincu
Zagreb, 25.2.2014.
(IKA) - Završnom dijelu treæeg
pastoralno-katehetskog kolokvija za sveæenike o temi "Od
potvrde vjere prema inicijaciji u župnu zajednicu" 25.
veljaèe nazoèio je i zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ, koji je potvrdio kako je tijekom prošloga radnog
vatikanskog tjedna, meðu ostalim, razgovarao s papom
Franjom o situaciji u Hrvatskoj i bl. Alojziju Stepincu.
Naveo je kako zajedništvo sveæenika i mladih na kolokviju
budi nadu. "Uvjeren sam duboko da je rad s mladima u
okviru naše Crkve napravio veliki napredak. Tu smo kao
Crkva u odnosu na ono što je nekad bilo napravili novi
korak. Imamo mlade po župama, oni se okupljaju, dolaze
razlièite inicijative koje nekad i ne notiramo", rekao je
zagrebaèki nadbiskup, podsjeæajuæi i na nacionalne susrete
hrvatske katolièke mladeži. "Mladi se pripremaju za ono što
je pred njima. Novi zadatak je upravo i kako raditi s
obiteljima, braènim parovima, gdje konstatiramo da se
umanjuje broj vjenèanja. Tu je naše usmjerenje, gledati
naprijed, ali biti blizu, voljeti mlade, biti zajedno s njima. A i
vi mladi raèunajte da su sveæenici vama blizu", zakljuèio je
kardinal Bozaniæ. Tijekom tematske rasprave kardinal je iz
vlastitog iskustva kao dobar primjer rada s mladima iznio
dugogodišnju formaciju animatora na Malom Lošinju.
Tribina akademika Paara u Varaždinu
Varaždin, 25.2.2014. (IKA) - Znanstvena tribina "Zašto
znanost i vjera nisu u suprotnosti?" na kojoj je govorio
poznati akademik i znanstvenik prof. dr. Vladimir Paar,
održana je 25. veljaèe u prepunoj katedrali Uznesenja BDM
u Varaždinu. Uime organizatora tribine, Hrvatskoga
katolièkog društva prosvjetnih djelatnika i Varaždinske
biskupije, okupljene je pozdravio mr. Ivica Ðakoviæ,
potpredsjednik Društva, koji je istaknuo kako je u tijeku
osnivanje varaždinske podružnice HKDPD-a.
Akademik Paar, poznati fizièar koji je svojim radom zadužio
ne samo hrvatsku nego i svjetsku znanost, izložio je dijaloški
pristup razumijevanja i odnosa znanosti i vjere s naglaskom
na promišljanje o tome vrijedi li pri tome za znanost princip
suradnje ili nesporazuma, zatim je govorio o Einsteinovu
znanstvenom pristupu vjeri te doprinosu sveæenika
znanstvenoj ideji teorije Velikoga praska.
Tijekom izlaganja nastojao je doèarati povezanost i
komplementarnost znanosti i vjere kroz nekoliko primjera.
Govorio je o znanstvenim pogledima na postanak svijeta te
samog života, napomenuvši kako postoji nekoliko temeljnih
pristupa, ali u posljednje vrijeme sve je više znanstvenika
svjesno kako sve stvoreno ima svog Stvoritelja. Akademik
Paar u izlaganju je napomenuo da je i blaženi Alojzije
Stepinac imao pozitivno mišljenje o Einsteinovim
stavovima. O toj je temi prof. Paar opširno pisao u svojem
znanstvenom radu "Suvremenost Stepinèevih pogleda na
odnos znanosti i vjere", koji je izložio u Lepoglavi 2008.
godine u sklopu simpozija "Kardinal Alojzije Stepinac svjedok vremena i vizionar za treæe tisuæljeæe".
Predavaè se takoðer osvrnuo na teoriju biološke evolucije
koja tumaèi kako se život razvijao od jednostavnijih do
složenijih oblika. Rekao je kako je njegov struèni tim
nedavno objavio znanstveni rad u kojem iznosi svoju
hipotezu o postanku života, koja se nipošto ne može
"darwinovski" objasniti, veæ u sebi sadržava odreðenu
duhovnu dimenziju savršenog stvaranja. Govoreæi o teoriji
Velikog praska, u kojem je nastao svemir, rekao je da ona
ika
takoðer u sebi ima duhovnu dimenziju savršenog Stvoritelja.
Istaknuo je i kako struktura genoma svakog ljudskog biæa
pokazuje da svaki život ima svog savršenog Stvoritelja.
Nakon izlaganja nazoèni su postavili niz zanimljivih pitanja,
od Einsteinova odnosa prema Bogu preko raznih
znanstvenih teorija do Paarova mišljenja o traženju "Božje
èestice" odnosno Higgsova bozona. Okupljenima se obratio i
prof. dr. Nikola Stankoviæ, DI, duhovnik HKDPD-a.
Predstavljena "Samostanska kuharica"
U knjizi s. Anice Joziæ nalazi se odabranih 55 menija,
isprobanih i prilagoðenih lakoj pripremi za 12 osoba
Zagreb, 25.2.2014. (IKA) - Knjiga "Samostanska kuharica"
s. Anice Joziæ, školske sestre franjevke Krista Kralja
Bosansko-hrvatske provincije Preèistog Srca Marijina,
predstavljena je 25. veljaèe u dvorani sv. Franje na Svetom
Duhu u Zagrebu.
Autorica s. Anica Joziæ istaknula je kako se u knjizi nalazi
odabranih 55 menija, isprobanih i prilagoðenih lakoj
pripremi za 12 osoba, kao sjeæanje na Isusa koji je zajedno
sa svojim apostolima blagovao i time pokazao da je
zajednièko blagovanje u miru i radosti od presudne važnosti
za život, meðuljudske odnose svake zajednice. Takoðer je
rekla da bi voljela napredovati u svom daljnjem radu
pouèavajuæi u kuharstvu sebe i druge, pišuæi nove recepte i
isprobavajuæi i pripremajuæi nova jela.
"U tom duhu želim približiti ljepotu samostanske kuhinje i
probuditi interes za zdravu prehranu kako redovnicama, tako
i mladima koji nam se obraæaju na kuharsku pouku. Nadam
se da æe sav taj sadržaj ostati kao trajna uspomena na naše
vrijedne sestre kuharice, koje danas više nisu meðu nama, a
èije su sposobnosti u nju itekako utkane kao nadahnuæe
drugima za ovaj važan i vrijedan rad", rekla je s. Anica.
Urednik knjige fra Ivan Bradariæ, OFMConv, podsjetio je na
brojna mjesta u Svetom pismu gdje nalazimo temu jela i
hrane, raznih gozbi i sveèanosti. Isus je svoje najljepše
prispodobe isprièao koristeæi sliku gozbe i najbolje kateheze
je održao, hraneæi ljude, rekao je Bradariæ, predoèujuæi sliku
umnažanja kruha u pustinji, istièuæi kako je Isus i sam
prisustvovao gozbama te u konaènici i sam pripravio veèeru,
Posljednju veèeru.
Isus je tako posvetio ne samo oltare, žrtvenike i mjesta
liturgije, veæ i naš zajednièki stol bratstva i sestrinstva,
zajednièki obiteljski stol oko kojeg se okupljamo,
napomenuo je.
Provincijska predstojnica SSF s. Ivanka Mihaljeviæ istaknula
je kako uz obilje korisnih informacija koje æe biti od velike
pomoæi za sve one koji rade u kuhinji, stranice knjige
otkrivaju mudrost, kreativnost, požrtvovnost i ljubav osoba
koje su svoje vrijeme i svoj trud ulagale za drugoga.
Pjevaèica i TV voditeljica Sanja Doležal rekla je kako to nije
kuharica brze hrane, odnosno hrane koja se može "ponijeti"
sa sobom, veæ je to kuharica koja vraæa u djetinjstvo.
U glazbenom dijelu sudjelovale su Školske sestre franjevke
Bosanske-hrvatske provincije. Sav prihod od prodaje knjige
na predstavljanju, prema odluci franjevki, namijenjen je za
najsiromašnije i gladne, prema onoj Isusovoj "Gladna
nahrani, a žedna napojiti!"
Predstavljanju knjige nazoèili su i provincijalni ministar
Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca
fra Ljudevit Maraèiæ, brojne redovnice raznih družbi, meðu
kojima i mnoge kuharice, kao i vrhovna glavarica služavki
Malog Isusa s. Radoslava Radek.
Domovinske vijesti
Teèaj za duhovne asistenta OFS-a i FRAMA-e
Samobor, 26.2.2014. (IKA) - U kuæi susreta "Tabor" pri
franjevaèkom samostanu u Samoboru od 24. do 26. veljaèe
održan je VIII. nacionalni teèaj za duhovne asistente
Franjevaèkoga svjetovnog reda (OFS) i Franjevaèke mladeži
(FRAMA) na kojem se okupilo 50-tak franjevaca i franjevki
iz republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tema Teèaja je
bila "Duhovna asistencija i promicanje identiteta
Franjevaèkog svjetovnog reda i Franjevaèke mladeži".
Na poèetku programa okupljene je pozdravio voditelj kuæe
"Tabor" fra Ivan Matiæ, OFM, a prigodnim rijeèima su se
obratili i provincijali fra Željko Železnjak, OFM, i fra
Ljudevit Maraèiæ, OFMConv, te uime organizatora fra
Zvonimir Brusaè, TOR, nacionalni duhovni asistent OFS-a u
Hrvatskoj, i fra Danijel Rajiæ, OFM, nacionalni duhovni
asistent FRAMA-e u BiH.
Prvo predavanje održao je fra Zvonimir Brusaè s temom
"Temeljna obilježja identiteta Franjevaèkoga svjetovnog
reda", a odmah potom i fra Milan Krišto, OFM, s temom
"Identitet Franjevaèke mladeži u usporedbi s drugim
skupinama i pokretima mladih".
Drugi dan susreta, utorak 25. veljaèe, poèeo je molitvom
Jutarnje iz Èasoslova, a potom je fra Ivan Matiæ, donedavni
generalni duhovni asistent OFS-a i FRAMA-e izlagao na
temu "Franjevaèki svjetovni red u usporedbi s drugim
vjernièkim društvima, zajednicama i crkvenim pokretima".
Fra Ivan je istaknuo kako na popisu Papinskog vijeæa za
laike stoji stotinjak zajednica i pokreta. Franjevaèki
svjetovni red na poseban se naèin istièe meðu njima jer
njegove konstitucije potvrðuje Kongregacija za posveæeni
život, a svoje statute smiju sami potvrðivati. Uz to ima
povlasticu da su mu franjevci duhovni asistenti koji imaju
ovlasti i ustanoviti nove zajednice, a èlanovi Reda polažu
zavjete u smislu svojega laièkog staleža. Time zapravo
Franjevaèki svjetovni red ima neke oblike redovništva, za
razliku od ostalih zajednica.
U popodnevnom dijelu rada fra Ratko Radišiæ, OFM, doktor
kanonskog prava, izlagao je na temu "Služba i zadaæa
'duhovnog asistenta' u javnom vjernièkom društvu", dok je
fra Augustin Kordiæ, OFMConv, govorio o specifiènostima
koje ima "Duhovni asistent Franjevaèkoga svjetovnog reda
prema Konstitucijama iz 1957. i 2000. g.". Usporeðujuæi ta
dva pravna dokumenta predavaè je istaknuo razlike po
kojima je duhovni asistent u Konstitucijama iz 1957. godine
bio "upravitelj" pojedinog bratstva OFS-a s vrlo širokim
pravima i obvezama, dok su novije Konstitucije iz 2000. g.
sveli te ovlasti uglavnom na duhovnu narav praæenja èlanova
Reda, dok su ostale obveze predane pojedinim èlanovima
uprave Reda.
Završni dan Teèaja obilježen je predavanjem fra Nikole
Vukoje, OFM, profesora na Katolièkom bogoslovnom
fakultetu u Zagrebu, na temu "Opomene sv. Franje – poticaj
i nadahnuæe za život u bratstvu". Predavaè je okupljenima
posvjestio kako je sv. Franjo koristio "bratske opomene" za
ohrabrivanje i podržavanje braæe sa željom da se sjete
znaèenja Evanðelja na koje su se zavjetovali i kako bi ga
ponovno vratili u središte svojega života, a nikako nije želio
samo prekoravati braæu za njihove pogreške. Zakljuèno
predavanje "Život i lik sv. Ljudevita, zaštitnika Treæega
franjevaèkog reda" održao je fra Zvonimir Brusaè povodom
proglašenja godine sv. Ljudevita.
Trodnevni susret duhovnih asistenata i asistentica bio je
ispunjen radom u skupinama u kojima su se izmjenjivala
osobna iskustva u radu s èlanovima OFS-a i FRAMA-e, a
posebni trenuci zajednièke molitve bile su mise koje su
predslavili fra Ljubo Kurtoviæ i provincijal fra Nikola Barun.
5. ožujka 2014. broj 9/2014
5
Domovinske vijesti
U Požeškoj biskupiji u korizmi župne kateheze posveæene
uèiteljstvu bl. Ivana Pavla II. o braku i obitelji
Biskup Škvorèeviæ istaknuo važnost karitativnih djelatnosti u
župama tijekom korizme te je osobito pozvao na jaèu
osjetljivost i brigu prema obiteljima s brojnom djecom
Nova Gradiška, 26.2.2014. (IKA) - U povodu proglašenja
svetim blaženog Ivana Pavla II., utemeljitelja Požeške
biskupije i velikog prijatelja hrvatskog naroda, u svim
župama Požeške biskupije tijekom korizme bit æe
organizirane župne kateheze prožete temama iz blaženikova
bogatog uèiteljstva o braku i obitelji. Kako bi se što
kvalitetnije realiziralo posredovanje tih kateheza vrlo je
važna i dobra priprava voditelja radnih skupina, odnosno
triju odbora Župnih pastoralnih vijeæa te vjerouèitelja i
drugih župnikovih suradnika.
Stoga se ovih dana održavaju edukacijski susreti èlanova
ŽPV na arhiðakonatskoj razini, a prvi takav održan je u
srijedu 26. veljaèe u Novoj Gradiški za Posavski
arhiðakonat, odnosno za Novogradiški i Novokapelaèki
dekanat. Na poèetku susreta voditelje Odbora za naviještanje
Božje Rijeèi, Odbora za liturgijski i molitveni život te
Odbora za karitativnu djelatnost iz Župnih pastoralnih vijeæa
spomenutog
arhiðakonata
pozdravio
je
dekan
Novogradiškoga dekanata Željko Volariæ. Potom je
okupljene u vjeronauènoj dvorani župe Bezgrešnog zaèeæa
BDM u Novoj Gradiški pozdravio požeški biskup Antun
Škvorèeviæ, koji je na poèetku govora istaknuo kako tijekom
korizme na poseban naèin žele osluškivati rijeè, odnosno
uèiteljstvo bl. pape Ivana Pavla II. o temi braka i obitelji.
Tako je govorio o ovogodišnjem korizmenom pastoralnom
programu koji je zasnovan na spomenutu temu o kojoj je
puno govorio i pisao blaženi papa Ivan Pavao II. u tijeku
svoga ponitifikata.
Biskup je istaknuo kako tim putem nastavlja i papa Franjo
koji je za ovu godinu sazvao izvanrednu biskupsku sinodu u
Rimu na temu braka i obitelji, a veæ sljedeæe godine održat
æe se redovita sinoda na istu temu. Biskup je istaknuo kako
se okvir za korizmeni pastoralni program prije svega nalazi u
nedjeljnim misama koje trebaju biti snažni susreti s Božjom
Rijeèi i prilika za osobno proèišæenje i obraæenje, zatim
Križni put petkom, uz preporuku da, ukoliko je to moguæe,
bude održavan posebno izvan mise kao puèka pobožnost
koja ima svoju težinu.
Biskup je u nastavku govorio o važnosti karitativnih
djelatnosti u župama tijekom korizme te je osobito pozvao
na jaèu osjetljivost i brigu prema obiteljima s brojnom
djecom. U nastavku edukacijskog susreta održana je jedna
zajednièka radionica za voditelje Odbora za naviještanje
Božje Rijeèi i Odbora za liturgijski i molitveni život te druga
za voditelje Odbora za karitativnu djelatnost.
O samom korizmenom programu govorili su vlè. Ivica
Bošnjak i vjerouèiteljica Patricija Brdar. Svim èlanovima
Odbora za naviještanje Božje Rijeèi i Odbora za liturgijskomolitveni život predstavili su šest tema koje æe se obraðivati
tijekom korizmenih petaka: "Brak i obitelj po Božjem
naumu", "Obitelj – zajednica razlièitih osoba", "Obitelj i
njezino poslanje u Crkvi", "Obitelj – zajednica koja se
posveæuje", "Obitelj – izvorište duhovnih zvanja" i "Obitelj
u teškim životnim situacijama". Potom su govorili o
ciljevima kateheza i naèinima, odnosno metodama koje se
mogu koristiti pri realizaciji toga programa u župama.
S voditeljima Odbora za karitativnu djelatnost radionicu je
održao Goran Lukiæ, ravnatelj Caritasa Požeške biskupije,
koji je želio potaknuti na karitativne sadržaje i aktivnosti
koje se mogu i trebaju organizirati tijekom nadolazeæe
korizme u svim župama.
6
5. ožujka 2014. broj 9/2014
ika
Održan Teološki èetvrtak s temom "Lijeènik i duša"
Zagreb, 27.2.2014. (IKA) – Tribina "Teološki èetvrtak" u
organizaciji Kršæanske sadašnjosti u èetvrtak 27. veljaèe
imala je za temu "Lijeènik i duša".
Prvi uvodnièar, profesor s Katolièkoga bogoslovnog
fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu dr. Ivan Štengl, psiholog,
uvodno je spomenuo nedavno usvojeni Zakon o eutanaziji u
Belgiji. Istaknuo je kako se tu otvaraju mnoga pitanja poput
prava pojedinca da ima pravo odluèiti o kraju svog života.
Na zapadu se èesto javlja i glas "razboritosti" koji propitkuje
troškove oko pacijenata s kroniènim i terminalnim
bolestima, koliko oni zapravo optereæuju društvo. To pak
stvara sumnju i osjeæaj krivnje kod samih bolesnika, koliko
su oni još samo beskorisni teret društvu i svojim bližnjima,
kao i osjeæaj ostavljenosti, usamljenosti.
Medicina, psihoterapija, tehnologija svaka na svoj naèin
nude se èovjeku kao rješenje u iznalaženju što uspješnijih
strategija kako doseæi više užitka, zadovoljiti potrebe, i
otkloniti nelagodu, a to znaèi umanjiti ili zavarati onaj
egzistencijalni, dubinski osjeæaj granice, osjeæaj frustracije i
nemoæi, izloženosti životu, ogranièenosti zbog vlastite
povijesti, naslijeðenih karakteristika, fizièkih i psihièkih
nedostataka, kulturno-povijesnih okolnosti, bolesti, patnje,
napokon smrti. Èovjek osjeæa besmisao ljudske patnje u
životu, jer je patnja zbog besmislenog života. To je patnja
koja ponižava, jer mu govori da je bespomoæan i
bezvrijedan. No, problem je neurotièna potreba èovjeka da
patnju po svaku cijenu ukloni. Buduæi da je patnju nemoguæe
otkloniti u potpunosti, jer kad se otkloni jedna, zasigurno æe
opet nadoæi druga, èovjekova nastojanja rezultiraju opet
patnjom, osjeæajem bespomoænosti i oèaja. Takva patnja, to
je patnja na bolest i smrt, posvijestio je dr. Štengl, pojasnivši
da kada doðe na ovu toèku, psihoterapija i medicina, znanost
i tehnologija pred patnjom se osjeæaju bespomoæno i nemaju
što više reæi.
Zakljuèio je da ne valja osloboditi èovjeka osjeæaja
neizbježne patnje, jer patnja æe ostati jednako prisutna, a
onda i nepodnošljiva. Osobu koja pati ne valja ni
sažalijevati, inaèe æe postati u svojim i našim oèima nešto
strano i neuobièajeno. U osobi koja prihvaæa neizbježnu
patnju s udivljenjem valja prepoznati samo èovjeku
svojstven èin njezina prihvaæanja. Za èovjeka je zapravo
uvreda odreæi mu dostojanstvo patnje, zakljuèio je dr.
Štengl.
Dr. Marijana Braš s Klinike za psihološku medicinu KBC u
Zagrebu, te predavaèica na Medicinskom fakultetu
Sveuèilišta u Zagrebu na kojem predaje psihološku
medicinu, ali i komunikacijske vještine govorila je iz prakse.
Posvijestila je èinjenicu da se bez empatije ne može biti
dobar lijeènik i zdravstveni profesionalac. Stoga, valja imati
osjeæaj suosjeæanja, i to njegovati od prve godine studija. U
tom vidu je istaknula nekoliko komponenti. Prva
komponenta vezana uz empatiju je komunikacija s
bolesnikom, u kojoj æe on imati osjeæaj da ga se razumije.
Nadalje,
tu
je
osobna
duhovnost
zdravstvenih
profesionalaca. "O tome se malo govori, no važna je naša
svijest o našoj vlastitoj duhovnosti, naše razmišljanje: koji je
moj smisao života, moje razmišljanje o patnji, moje
razmišljanje o mojim duhovnim pitanjima koja se aktiviraju
kad èujem pacijentovo razmišljanje, da se i ja znam s tim
nositi i ostati profesionalna", rekla je dr. Braš.
Ravnateljica hospicija "Marija K. Kozuliæ" teologinja s.
Danijela Orbaniæ, èlanica Družbe sestara Presvetog Srca
Isusova, predstavila je iskustvo prvoga hrvatskog hospicija u
Rijeci. Hospicij kapaciteta 14 kreveta otvoren je i
blagoslovljen 20. sijeènja 2013. godine, a prvog korisnika
primio je 4. veljaèe te godine. Predstavljajuæi jednogodišnju
ika
statistiku, Orbaniæ je istaknula kako je primljeno 77
muškaraca i 52 žene, a prosjek boravka bio je 19 dana, neki
su preminuli istog dana, a najduži boravak bio je 204 dana.
Upozorila je i na dob korisnika, te istaknula kako je mnogo
onih roðenih nakon 1960. godine, a ove godine je primljena
jedna osoba roðena 1982. Bez obzira na dob, vjersku
pripadnost korisnicima se u hospiciju pruža njega, te nastoji
osigurati domaæe ozraèje. U tom je vidu omoguæen
neogranièen posjet obitelji, koja u hospiciju može i
prespavati. U živoj raspravi koja je uslijedila, iznesena su
mnoga iskustva osoba koje su ukljuèene u palijativnu skrb,
ali su otvorena i mnoga pitanja vezana kako uz medicinsku
struku, tako i duhovnu skrb. Nazoèni lijeènici posebno
angažirani na podruèju psihijatrije i palijativne skrbi
istaknuli su potrebnim još tješnju povezanost dviju struka
medicine i teologije. Tema je pobudila veliko zanimanje
publike te je tako bila jedna od najbolje posjeæenih tribina u
maloj dvorani Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta.
Tribina "Dostojanstvo hrvatskih branitelja"
"Hrvatski branitelj je u rat išao s vjerom. Nije kalkulirao
kada je pošao u obranu svoga doma, slobode i Hrvatske, a
ne smije kalkulirati ni danas u obrani istine, te s vjerom
mora nastaviti dalje svoj put i izgraðivati hrvatsku državu",
zakljuèio Vlado Èutura
Sisak, 27.2.2014. (IKA) - Tribina "Dostojanstvo hrvatskih
branitelja" u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog
nauka Crkve i povjerenstva za pastoral hrvatskih branitelja
Sisaèke biskupije, održana je u èetvrtak 27. veljaèe u
Dvorani bl. Ivana Pavla II. u sisaèkom Velikom Kaptolu. Na
tribini su sudjelovali predsjednik Udruge specijalne policije
iz Domovinskog rata Josip Klemm te novinar Glasa Koncila
i branitelj Vlado Èutura.
Uz brojne branitelje, predstavnike braniteljskih udruga,
udovice, djecu i roditelje poginulih branitelja, tribini je
nazoèio i sisaèki biskup Vlado Košiæ, koji je i pozdravio
okupljene. Na poèeku, povjerenik za pastoral branitelja fra
Tomislav Božièek predstavio je ciljeve i planove rada
povjerenstva koje æe aktivno djelovati u 6 gradova
Biskupije, a voditeljica Ureda za socijalni nauk Crkve
Sisaèke biskupije Marijana Petir uvela je okupljene u temu.
Govoreæi o temi gosti su se dotakli brojnih aktualnih pitanja
i nepravdi, koja u današnjem društvu pritišæu branitelje.
Tako se izmeðu ostalog razgovaralo o tome je li Registar
branitelja pokazao pravu istinu i hoæe li smanjenje prava
branitelja spasiti proraèun, štite li oni koji su zaduženi štititi
prava branitelja stvarno njihova prava, koristi li se
braniteljsko pitanje preèesto u politièke svrhe, a ne za
stvarnu zaštitu dostojanstva, brine li netko o zdravlju
branitelja i što se poduzima s obzirom na brojke o njihovim
oboljenjima, i brojna druga.
Tako je Èutura u izlaganju, izmeðu ostalog, istaknuo kako su
hrvatski branitelji nakon rata Domovinu predali politièarima
koji je danas po svim pokazateljima vode u pogrešnom
smjeru te kada se uzme društveno politièka analiza, na
svakoj razini se branitelje pokušava uništiti i prikazati kao
teret države kriv za sve. Èutura je rekao kako je branitelj
nekada branio Domovinu, a danas je tu da brani istinu.
"Hrvatski branitelj je u rat išao s vjerom. Nije kalkulirao
kada je pošao u obranu svoga doma, slobode i Hrvatske, a ne
smije kalkulirati ni danas u obrani istine, te s vjerom mora
nastaviti dalje svoj put i izgraðivati hrvatsku državu",
zakljuèio je Èutura.
Predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata
Josip Klemm upozorio je na neprestane zamjene teza kada je
rijeè o braniteljima, pa je tako rekao da je Registar branitelja
Domovinske vijesti
izjednaèen s lažnim braniteljima umjesto da bude znaèenje
za popis najèasnijih sinova koji su bili spremni dati život za
Domovinu. Klemm je upozorio i na problem diskriminacije
branitelja na svim podruèjima, te podsjetio na apsurd, a to je
da oni koji su progonili hrvatski narod danas imaju veæa
prava od bilo kojeg branitelja.
Tribina je završena raspravom u kojoj su dotaknuta i brojna
druga pitanja vezana uz braniteljsku tematiku. Izmeðu
ostalih udovice poginulih branitelja iznijele su primjere o
diskriminaciji djece prilikom zapošljavanja, a mogli su se
èuti i konkretni primjeri kako pomoæi braniteljima i njihovim
obiteljima.
Projekt "Blaženije je davati nego primati"
Osijek, 27.2.2014. (IKA/TU) – Dvanaestu godinu zaredom
Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije tijekom korizme
pokreæe projekt "Blaženije je davati nego primati". Kako
istièu koordinatori projekta, besplatan topli obrok iz Puèke
kuhinje u posljednje vrijeme traži sve više starijih,
dugotrajno nezaposlenih sugraðana, invalida i umirovljenika
s mirovinama ispod tisuæu kuna. Provoðenjem projekta cilj
je smanjiti broj potrebnih na tzv. "listi èekanja" te uz pomoæ
donatora omoguæiti svima koji ispunjavaju uvjete i pokucaju
na vrata Caritasa besplatan topli obrok. Nekoliko je naèina
prikupljanja sredstava. Animatori župnih Caritasa, kao
temelji karitativnog djelovanja u Nadbiskupiji, animirat æe
vjernike u župnim zajednicama da tijekom korizme
suosjeæaju s potrebitima i prikupe materijalna sredstva
kojima æe pomoæi. Ne iskljuèuje se ni veliki doprinos
sredstava javnog priopæavanja, preko kojih æe o akciji biti
obaviješteni i drugi ljudi dobre volje te se prema
moguænostima odazvati. Organizatori projekta oèekuju da æe
i ove godine u projektu sudjelovati veliki broj donatora, kako
tvrtki, tako i graðana.
U projektu "Blaženije je davati nego primati" moguæe je
sudjelovati
uplatom
na
žiroraèun
PBZ
IBAN:HR5323400091100158725, Hypo-Alpe-Adria-Bank
d.d. IBAN:HR9025000091102039593 ili osobnom uplatom
na blagajni Caritasa u Osijeku (Strossmayerova 58), radnim
danom od 8 do 16 sati. Više informacija moguæe je dobiti na
brojeve telefona: Olivera Balatinac 031/253-914; 098/72 22
19 ili Maja Cindriæ 031/503-040; 098/573-554.
Novi monsinjori u Varaždinskoj biskupiji
Josip Ðurkan, župnik u Ludbregu i rektor svetišta
Predragocjene Krvi Kristove, Blaž Horvat, rektor katedrale,
te Andrija Kišièek, župnik u Lepoglavi
Varaždin, 27.2.2014. (IKA) - Na prijedlog i zamolbu
varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka papa Franjo imenovao
je tri zaslužna sveæenika Varaždinske biskupije kapelanima
Njegove Svetosti, s naslovom monsinjor. Na kraju sjednice
Prezbiterskog vijeæa u dvorani Biskupskoga ordinarijata u
Varaždinu, pred èlanovima Prezbiterskog vijeæa biskup
Mrzljak uruèio je imenovanja trojici sveæenika.
Novoimenovani monsinjori su: mons. Josip Ðurkan, župnik
u Ludbregu i rektor svetišta Predragocjene Krvi Kristove,
mons. Blaž Horvat, rektor katedrale, te mons. Andrija
Kišièek, župnik u Lepoglavi. Biskup je èestitao i ohrabrio
nove monsinjore te istaknuo da su oni meðu prvim
monsinjorima u Hrvatskoj koje je imenovao papa Franjo.
Ugodno iznenaðen, uime novoimenovanih monsinjora papi
Franji i biskupu Mrzljaku zahvalio je mons. Kišièek, rekavši
da se tome nije nadao te da su oni i dalje, zauzeto kao i do
sada, na raspolaganju biskupu.
5. ožujka 2014. broj 9/2014
7
Domovinske vijesti
Biskup Štambuk potièe na duhovnu potporu laicima
svoje biskupije
"Laik u poslanju Crkve" naslov je poruke koju je hvarskobraèko-viški biskup uputio sveæenicima, posebno župnicima
svoje trootoèke biskupije, ali i vjernicima laicima
Hvar, 28.2.2014. (IKA) – "Laik u poslanju Crkve" naslov je
poruke koju je hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan
Štambuk uputio sveæenicima, posebno župnicima svoje
trootoèke biskupije, ali i vjernicima laicima.
Na poèetku istièe da Drugi vatikanski sabor posveæuje
posebnu i istaknutu pozornost laicima i njihovu djelovanju
unutar Crkve. Podsjeæajuæi na brojne pisane preporuke
vezane uz temu laika i njihova poslanja u Crkvi, biskup se
pita o tomu kako je tema o laicima odjeknula u trootoèkoj
Crkvi i odgovara: "Razlièito. Ali puno toga se i uglavnom
svodilo na poneki dekanatski sastanak, tu i tamo uz neko
pedavanje, pa i u ukljuèivanje laika u (jednu) našu godišnju
skupštinu, a najviše, zapravo, više–manje naše
propovijedanje bilo je upravljeno laicima. Dakako, mnoga
(naša) govorenja, na našu propovjednièku žalost, 'pucala su
preko glave' i rijetko 'pogaðala' željeni cilj".
Osvrnuvši se na znaèenje rijeèi laik, biskup je ustvrdio kako
ona oznaèuje vjernika – svjetovnjaka koji ne pripada
sveæenstvu, te postoji od ranokršæanskoga vremena.
Navodeæi znaèenje pojma kroz povijest, istaknuo je da je u
20. stoljeæu došlo do zamaha laikata i osnivanja mnogih
laièkih udruga.
Pritom istièe Drugi vatikanski koncil koji naglašava
zajednièku ulogu laika i klerika, osobito u apostolatu, te na
poseban naèin pobudnicu Christifideles laici koja donosi
napomene i upute o nekim pitanjima suradnje vjernika sa
službom sveæenika.
U nastavku istièe posebnost i duhovnu podršku prema
laicima s obzirom na specifiènosti otoèkih župa: "U našim
župama s obzirom na ukljuèivanje laika u život Crkve, župe
osobito, trebali bismo posebnu pozornost darovati braæi
laicima, èlanovima ekonomskih vijeæa, tzv. crkovinarima.
Tu, dakako, spadaju èlanovi bratovština na tlu naše
biskupije. Tu su ukljuèeni naši zvonari, sakristani, pa i
ministranti, te 'dobre žene' koje èiste i ureðuju naše kuæe,
kao i župske i ine crkve u župama. Broj tako 'angažiranih'
laika u našim župama nije mali. Dapaèe! Nije prikladna rijeè
'iskoristiti', ali kako zaista korisno vrednovati taj broj koji se
'ukazuje' na 'vidiku' naših želja? Da li oèekivati neki
kvalitetniji 'materijal' ili postojeæe stanje uoèiti i tom stanju
dati punu i potrebitu pozornost?" pita se mons. Štambuk,
podsjeæajuæi da Crkva ne smije zanemariti radnike, pa i one
najobiènije, jer je rijeè o poštovanju svakoga "poštenoga"
posla, a zatim i o povjerenju što ga Crkva treba pokazati
prema tim ljudima.
Osvrnuvši se na razlièite službe koje mogu obnašati braæa i
sestre laici koji nisu ni sveæenici ni redovnice, a imaju
osjeæaja za "Božju stvar", biskup istièe: "Priznati treba da
nije lako i jednostavno 'vratiti kotaè povijesti' i uèiniti da
ožive one vrijednosti što su ih u nas brojni laici isticali i
živjeli u vremenu prije Drugoga svjetskog rata. Lako je
neprijateljima vjere bilo srušiti tolike vrijednosti u malo
vremena, ali puno je vremena potrebno da bi se nešto slièno
izgradilo u našem vremenu i s ovovremenim generacijama".
Na kraju ohrabruje vjernike laike da se ne daju pokolebati,
pogotovo ako osjeæaju "zov" dubljega duhovnoga života, te
da budu "propovjednici svojim svetim životom" i "suradnici
istine".
.
8
5. ožujka 2014. broj 9/2014
ika
Biskup Pozaiæ na susretu èlanova zaboèke podružnice
HKLD-a
Nakon misnoga slavlja u bolnièkoj kapeli Sv. Ivana
Krstitelja, predavanje o pastoralu zdravstva održao je
biskup Pozaiæ, a novi broj liturgijsko-pastoralne revije
"Služba Božja" posveæen toj temi predstavio je mons.
Pintariæ
Zabok, 28.2.2014. (IKA) - "Nalazimo se u bolnièkoj kapeli.
To je mjesto koje govori o istini zdravlja i bolesti, i nadasve
ljubavi. Tko ovdje radi, ovamo dolazi i odreðeno vrijeme tu
prebiva, zna što su iskušenja i križevi bolesti; takoðer nade i
radosti ozdravljenja. Istinu ne smijemo izbjegavati",
istaknuo je u homiliji zagrebaèki pomoæni biskup Valentin
Pozaiæ, predvodeæi u petak 28. veljaèe misno slavlje u
kapelici Sv. Ivana Krstitelja Opæe bolnice u Zaboku,
prigodom susreta èlanova zaboèke podružnice Hrvatskoga
katolièkog lijeènièkog društva.
"Kontroverze nisu od danas, ni od juèer. Tu su otkad se
èovjek bori sa samim sobom, sa svojim opredjeljenjem za
dobro ili zlo, za vjeru ili nevjeru. Taj se odabir odvija u
svakodnevnoj borbi života. Ne zbiva se to samo zbog nekog
neznanja. Svijet je to èovjekove slobode, velièine i slabosti.
Iz stvarnosti ljudskog postojanja prinosimo na svoj i Kristov
oltar: istinu i laž, žalost neuspjeha i radost smisla
postojanja", kazao je mons. Pozaiæ, protumaèivši na temelju
misnih èitanja biblijsku antropologiju ljudskoga temeljnog
zajedništva i ustanovu braka kao Božje zamisli za ljude na
zemlji. Tumaèeæi nauk o braku, o kojem se u Crkvi ne može
govoriti kao o nekoj teološkoj špekulaciji, nego kao o istini
koja je nastala na rijeèima Isusa Krista, unatoè tome što
postoje katolici koji ne razumiju nauk Crkve o
nerazrješivosti braka, a što ne znaèi da se taj nauk može
mijenjati, mons. Pozaiæ istaknuo je da se od svakog vjernika
oèekuje da se radi opæega dobra i buduænosti za pojedince,
brakove, roditelje i djecu, uèimo biti strpljivi i postojani, jer
se time, unatoè redovitih i neizbježivih iskušenja, napora i
križeva, izgraðuje u ljubavi ono za èim èezne svako ljudsko
srce.
"Budimo vjerni i hrabri. Èinimo to", pozvao je mons. Pozaiæ
na kraju homilije, podsjetivši nazoène na rijeèi pape Franje o
sakramentu bolesnièkog pomazanja i njegov poticaj da se
sveæenika poziva bolesnicima, jer se po tom sakramentu
bolesnima i starijima daruje Isusova snaga za iæi naprijed.
Susret èlanova zaboèke podružnice HKLD nastavljen je u
"Sivoj dvorani" Opæe bolnice u Zaboku, gdje je predsjednica
podružnice dr. Blanka Kralj pozdravila mons. Pozaiæa, koji
je ujedno duhovni asistent HKLD-a, te mons. Nedjeljka
Pintariæa, moderatora Nadbiskupskoga duhovnog stola,
zahvalivši im za pomoæ u organiziranju dogaðanja najmlaðe
podružnice HKLD-a.
Mons. Pozaiæ održao je predavanje o pastoralu zdravstva kao
važnoj dimenziji u životu životnih suputnika i supatnika,
posebno onih koji su aktivno ili pak izrazito ukljuèeni u
život bolesnika i zdravstvenog osoblja. Navevši središnje
poruke više suvremenih crkvenih dokumenata u kojima se
promièe sustavni pristup pastoralnoj skrbi za bolesne i
pastoralu zdravstva, mons. Pozaiæ kazao je da je danas na
razini sustava brige za èovjeka u stanju bolesti uspostavljena
višestruka duhovna skrb putem raznih udruga i ustanova,
predavanja i teèajeva za kvalificiranu spremu za rad u
pastoralu zdravstva, navevši da u Hrvatskoj postoje dva
vjersko-profesionalna društva: Hrvatsko katolièko lijeènièko
društvo i Hrvatsko katolièko društvo medicinskih sestara,
koja svoje ciljeve žele ostvarivati "unošenjem vrednota
kršæanskog poimanja života i èovjeka u sve oblike
djelovanja kako struènim zalaganjem tako i osobnim
svjedoèenjem" te "poticanjem zajedništva, solidarnosti,
ika
duhovne, etièko-moralne, znanstvene i struène izobrazbe
èlanova prema zahtjevima suvremenosti i nauku Katolièke
Crkve te sudjelovanje u istoj".
Èovjeka u stanju ugroženosti, zbog bolesti i prijeteæe smrti,
obuzimaju mnoga pitanja. Povrh toga, obuzima ga pitanje u
smislu svega ovdje na zemlji i o životu nakon tjelesne smrti.
Tu je pitanje vjere u Boga i vjeèni život, rekao je mons.
Pozaiæ, zakljuèivši da je zadivljujuæi napredak medicine u
brizi za život i zdravlje kada se isti pretvara u službu ljubavi
prema životu: "Iznad profesionalne dužnosti zdravstvenih i
pastoralnih djelatnika razvija se nadahnuæe zvano kultura
službe ljubavi za kulturu radosti života u simfoniji bolesnika
i ozdravitelja".
Najnoviji broj liturgijsko-pastoralne revije "Služba Božja" (34/2013), koji je u cijelosti posveæen pastoralu zdravstva, jer
su u njemu objavljeni radovi sa znanstvenog simpozija
održanog 4. listopada prošle godine u Splitu prigodom 20.
obljetnice Splitske podružnice Hrvatskoga katolièkog
lijeènièkog društva, predstavio je mons. Pintariæ. Osvrnuvši
se na 19 razlièitih struènih èlanaka i prinosa na 214 stranica
revije, mons. Pintariæ istaknuo je znaèenje objavljivanja
aktualnih èlanaka s podruèja pastorala zdravstva na jednome
mjestu što može pridonijeti kako informiranju tako i
formiranju svih odgovornih, pastoralnih djelatnika i
djelatnika u zdravstvu, kako bi potaknuti novim spoznajama,
svježim idejama, razmišljanjima i iskrenim svjedoèanstvima,
pridonijeli napretku skrbi za sve bolesnike koji su im
Božjom dobrotom darovani.
U raspravu se nakon izlaganja ukljuèio sanacijski upravitelj
zaboèke bolnice dr. Ivan Švajger, kazavši da je sveæenik u
bolnici potreban, kako bolesnicima tako i samim
zdravstvenim djelatnicima, posebice u sadašnjem vremenu
kada je buduænost neizvjesna jer se donose neki zakljuèci
bez udubljivanja u stvarnu problematiku rada i djelovanja
bolnica.
Vlè. Željko Horvat, koji kao župnik u Bedekovèini vodi
pastoralnu skrb za bolnicu na Braèaku, potaknuo je nazoène
da se ukljuèe u pastoralne aktivnosti koje se odvijaju u
bolnici te istaknuo kako su potrebe bolnièkog pastorala puno
šire nego što ih on kao župnik relativno velike
bedekovèanske župe može pokrivati.
Na HKS-u Program za stjecanje nastavnièkih
kompetencija
Tekst natjeèaja i prijavnice nalaze se na mrežnoj stranici
Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta www.unicath.hr
Zagreb, 28.2.2014. (IKA) - Hrvatsko katolièko sveuèilište
objavilo je natjeèaj za izvoðenje Programa za stjecanje
nastavnièkih kompetencija (pedagoške kompetencije). Tim
programom stjeèu se kompetencije za rad u odgojnoobrazovnoj ustanovi (pedagoško-psihološko didaktièkometodièko obrazovanje). Svi oblici nastave, u pravilu, se
organiziraju subotom. Realizacija Programa poèet æe nakon
formiranja skupine od 35 polaznika. Školarina iznosi 7000
kn i može se platiti u dva obroka na naèin da se prvi obrok
uplaæuje prilikom upisa, a drugi obrok do 30. travnja 2014.
godine. Trošak upisa iznosi 300 kn.
Prijave se mogu dostaviti putem e-maila na adresu:
[email protected] ili poštom na adresu: Hrvatsko
katolièko sveuèilište, Ilica 242, Zagreb s naznakom Program
za stjecanje nastavnièkih kompetencija, te predajom u
Tajništvo Hrvatskog katolièkog sveuèilišta na adresi Ilica
242, Zagreb.
Tekst natjeèaja i prijavnice nalaze se na www.unicath.hr.
Domovinske vijesti
Zagrebaèki Caritas meðu 10 najveæih organizatora
volontiranja u Hrvatskoj
Godine 2013. u aktivnostima Caritasa Zagrebaèke
nadbiskupije sudjelovalo je 276 volontera koji su
korisnicima Caritasa darovali 20.763 volonterska sata èija
se ekonomska vrijednost procjenjuje na 622.890 kuna
Zagreb, 28.2.2014. (IKA) - Ovih dana Caritas Zagrebaèke
nadbiskupije podnio je nadležnom tijelu godišnje izvješæe
organizatora volontiranja za 2013. godinu. Iz izvješæa
proizlazi da je tijekom 2013. godine u aktivnostima
nadbiskupijskog Caritasa sudjelovalo 276 volontera koji su
korisnicima Caritasa darovali 20.763 volonterska sata èija se
ekonomska vrijednost procjenjuje na 622.890 kuna.
Od ukupnog broja volontera njih 216 su žene, a 60 muškarci.
Po starosnoj zastupljenosti èak 194 volontera su u dobi
izmeðu 19 i 40 godina dok njih 75 ima više od 41 godine
života; 265 volontera bili su državljani Republike Hrvatske
dok ih je 11 došlo iz inozemstva.
Prema službenim podatcima Ministarstva socijalne politike i
mladih (MSPM) za 2012. godinu Caritas Zagrebaèke
nadbiskupije po broju volontera i broju volonterskih sati
ubraja se meðu 10 najveæih organizatora volontiranja u
Republici Hrvatskoj. Godine 2012. u evidenciji MSPM bilo
je evidentirano 446 organizatora volontiranja.
Navedeni podaci bili bi još bolji kada bi se njima pribrojili
volonteri i broj volonterskih sati župnih caritasa na podruèju
Zagrebaèke nadbiskupije u sklopu kojih postoji 108 aktivnih
odbora župnih caritasa u èiji je rad ukljuèeno 850 volontera
koji se razlièitim oblicima pomoæi brinu za više od 3000
socijalno ugroženih obitelji.
Proslava 100. roðendana fra Vjeke Vrèiæa
Imotski, 28.2.2014. (IKA) – Fra Vjeko Vrèiæ, najstariji èlan
Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja i najstariji
sveæenik Splitsko-makarske nadbiskupije proslavio je u
petak 28. veljaèe u franjevaèkom samostanu sv. Franje u
Imotskom stoti roðendan.
Slavlju su nazoèili splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ, provincijal fra Joško Kodžoman, subraæa iz cijele
Provincije te slavljenikova rodbina.
Prigodne rijeèi uputili su nadbiskup
Marin Barišiæ,
provincijal fra Joško Kodžoman, fra Josip Grbavac, fra
Sreæko Vekiæ i don Jakov Cikojeviæ.
Èestitajuæi slavljeniku, nadbiskup Barišiæ istaknuo je kako je
to njegov osobni dogaðaj, ali i dogaðaj svih onih koji ga vole
i poštuju. Nadbiskup je podsjeæajuæi na djelovanje fra Vjeke,
posebno ukazao na težinu njegova pastoralnog rada. Prvo,
ideološko vrijeme je bilo teško, i drugo, obnašao je službu u
mnogim župama doline Neretve ali bez prometnog sredstva.
Dragi fra Vjeko, zahvaljujem Vam osobno, uime obitelji,
uime neretvanskih župa, uime Nadbiskupije jer ste bili
uvijek spremni dati svoj život za vjeru i Crkvu. Ponosni smo
na Vas. Hvala Vam za napisane rijeèi i hvala Vam za sve
ono što je u Vašem srcu. Posebna Vam hvala za molitve
kojima pratite sve župljane i sveæenike. Vi niste u mirovini
ni sa 100 godina, jer ste Kristov svjedok do kraja života,
rekao je nadbiskup, posvjedoèivši da je fra Vjeko bio
prijatelj i njegove obitelji.
Provincijal fra Joško Kodžoman podsjetio je na životni put
fra Vjere od Sinja, Metkoviæa, Runoviæa, Igrana i Drašnica,
Imotskog, Vrgorca i opet do Imotskog. Naši životni putovi
su raznovrsni po službi i mjestu. Istaknuo je kako je fra
Vjeko bio župnik i dekan, odgojitelj i pisac. Kao odgojitelj,
mladima je svojim životom bio primjer sveæenièkog
služenja. Kao župnik i dekan vjernicima je uvijek bio na
5. ožujka 2014. broj 9/2014
9
Domovinske vijesti
raspolaganju. Kao pisac obogatio je Imotsku krajinu svojim
istraživanjem i pisanjem. Njegovim zalaganjem franjevaèki
samostan ima i muzej u kojem se èuva blago Imotske
krajine. U toj prigodi provincijal je fra Vjeki uruèio
zahvalnicu i prigodnu sliku uime Provincije.
"Ovaj dogaðaj mi je donio veselje u srcu. Danas nisam
zapazio tuge. Dužan sam zahvaliti svima koji ste se radosno
odazvali na današnji ruèak. Zahvaljujem ocu nadbiskupu
koji je prekinuo sve svoje poslove i došao na slavlje svom
starom župniku. Sjeæam se njegove obitelji", rekao je fra
Vjeko, te se sjetio više dogaðaja vezanih uz službu. Na kraju
je izrekao zahvalu Bogu na mnogim darovima koje mu je
udijelio, a osobito na daru duga života.
Predstavljena knjiga "Božiæna pomaranèa"
Zbrika "Prièa jednog sveæenika" o. Tonèija Trstenjaka
objavljena je u izdanju Kršæanske sadašnjosti
Zagreb, 28.2.2014. (IKA) – Knjiga "Božiæna pomaranèa Prièe jednoga sveæenika" dr. o. Tonèija Trstenjaka, DI, u
izdanju Kršæanske sadašnjosti predstavljena je u petak 28.
veljaèe u dvorani A. Bauera na Filozofskom fakultetu
Družbe Isusove u Zagrebu.
Izražavajuæi dobrodošlicu, dekan FFDI dr. Ivan Šestak
istaknuo je kako o. Tonèi u svom radu nije samo izgovarao
rijeèi, nego je èinio da ona posreduje i u pisanom obliku.
"Tome je svjedok i ova knjižica u kojoj je on zapažao Božje
djelovanje u svijetu i životu svakog èovjeka i to želi priopæiti
drugima i nama danas", rekao je dr. Šestak.
Urednik Glasnika Srca Isusova i Marijina o. Mirko Nikoliæ
istaknuo je kako mu je po preuzimanju uredništva Glasnika
jedan od novih suradnika s novom rubrikom "Skice jednog
sveæenika" postao i Trstenjak, koji je prièe u Glasniku
objavljivao sedamdesetih godina. Novi niz zapoèeo je u
sijeènju 2010. godine i traje do danas, tako su "skica" po
"skica" sakupljene i objavljene u knjizi. Nikoliæ je podsjetio
i na dobar prijem kod èitatelja te naglasio da su prièe u toj
knjizi objavljene u izvornom obliku, u kakvom su izašle iz
pera o. Tonèija.
Uime nakladnika KS-a okupljenima se obratio pomoænik
ravnatelja don Anton Šuljiæ. U kratkom osvrtu na knjigu,
rekao je da je ona pisana s lakoæom, pa se tako i s lakoæom
èita. To je odlika da donosi ne samo prièe iz života, nego
drage i mudre prièe iz života, pouène, i te prièe æe nas ne
samo dojmiti, nego uhvatiti za onaj dio nas koji još kadar
igrati se, zamišljati, biti dijete, doæi na neko selo i uvuæi se u
neki kut i iz toga kuta promatrati kako život je lijep i može
biti lijep kada ga promatramo otvorenoga srca.
Književnik Stjepan Lice istaknuo je da su prièe odraz lika
Tonèija Trstenjaka, povezuju niz desetljeæa, ukljuèujuæi i
godine koje prethode i u njegovu i u našim životima. Kroz ta
desetljeæa promijenili su se svjetovi, i ne jednom. No, isto
tako kroz ta desetljeæa mnogo toga je ostalo isto,
nepromijenjeno i nepromijenjivo. Èitajuæi pojedine prièe,
upitao sam se kako prenijeti životnu iskustvo i životnu
poruku na jezik sadašnjih mladih ljudi, na jezik njima
razumljiv u skladu s njihovim životnim iskustvima i
okolnostima. Naime, prièe u knjizi govore o vremenima
kada nismo dovoljno znali koliko smo bogati, i o vremenima
u kojima se tako lako pristaje na vlastito siromaštvo, rekao je
Lice.
Prof. dr. Vladimir Lonèareviæ kratko se osvrnuo na stil
autorova pisanja, a potom naglasio kako je èitajuæi prièe
nastojao išèitati kljuè razumijevanja. Dakle, po kojem su
kljuèu birane prièe, što bi trebalo reæi o smislu knjige.
Shvatio je da je kljuè u podnaslovu "Prièe jednog
sveæenika". To nisu bilo èije, nego su prièe sveæenika, koji
10
5. ožujka 2014. broj 9/2014
ika
godinama susreæe ljude i ispripovijedane su kroz vizuru
sveæenika i tu je kljuè, istièe Lonèareviæ.
U zahvalnoj rijeèi o. Tonèi Trstenjak istaknuo je kako u
publici vidi mnoga lica iz prièa "tu vidim one koji su mi dali
inspiraciju". "Drago mi je da sam praktièki došao u moje
prièe, svi ste vi moja prièa, neki možda još nisu došli na
red", poruèio je.
Osvrnuo se i na rodni kraj, Meðimurje, za koje je ustvrdio da
je jako malo prisutno u našoj kulturnoj javnosti. S radošæu se
mislima vratio u svoje Meðimurje iz kojega je potekao prije
toèno sedamdeset godina, ali najmanje je tamo bio. Na kraju
je izrazio nadu, da æe biti još prièa, a svima poželio da budu
dobra prièa i da kad èitaju knjigu da se u njoj i naðu.
U glazbenom dijelu sudjelovao je šansonijer don Anton
Šuljiæ te zbor mladih župe Bezgrešnog Srca Marijina, kao i
nekadašnji èlanovi djeèjih zborova na Jordanovcu. Odlomke
iz knjige èitala je Sonja Steiner Penava, a program vodio
Ivan Rodiæ.
Edukacijski susret župnih pastoralnih vijeæa
Katedralnog arhiðakonata
Požega, 1.3.2014. (IKA) - Edukacijski susret voditelja
radnih odbora župnih pastoralnih vijeæa Katedralnog
arhiðakonata održan je 1. ožujka u dvorani Doma sv.
Augustina u Velikoj. Na susretu je sudjelovao i požeški
biskup Antun Škvorèeviæ koji je pozdravio okupljene
vijeænike zajedno s njihovim sveæenicima na èelu s
arhiðakonom Josipom Klariæem te izrazio radost što im
može predstaviti program župnih kateheza za predstojeæu
korizmu. Podsjetio je na krizu braka i obitelji, porast
rastavljenih brakova, veæi broj umrlih nego roðenih te
uvoðenje novih definicija braka i obitelji u odgojnoobrazovni i zakonodavni sustav kod nas. Istaknuo je kako
nas to potièe da u nadolazeæoj korizmi posvetimo pozornost
upravo tim pitanjima te se tako uskladimo s nastojanjima
pape Franje u pripravi za izvanrednu Biskupsku sinodu ove
godine u Rimu na temu braka i obitelji. Objasnio je da æe se
u svim župama Požeške biskupije svakoga petka tijekom
korizme povezano s pobožnošæu križnoga puta održavati
kateheze o braku i obitelji iz uèiteljske baštine pape Ivana
Pavla II. u pripravi za njegovo proglašenje svetim. Istaknuo
je važnost nedjeljnih korizmenih èitanja koja nas postupno
pripravljaju za obnovu krsnog saveza u uskrsnoj noæi i
pripomenuo kako je to potrebno povezivati s katehezama
petkom pri èemu uz vjerouèitelje i župne pastoralne
vijeænike važnu ulogu imaju lektori i biblijske skupine koje
rade po metodi "Lectio divina" i koje se služe graðom s webstranice Požeške biskupije. Protumaèio je naèin na koji je
moguæe s time povezati i druge, osobito molitvene programe
tijekom korizme. Istaknuo je važnost karitativnih nastojanja,
koja æe sljedeæe korizme biti usmjerena prema obiteljima,
napose onima s brojnom djecom. Najavio je da æe svaka
župa primiti tiskanu graðu po kojoj æe organizirati
korizmene kateheze i nedjeljna euharistijska slavlja. Biskup
je na kraju svima zahvalio za sudjelovanje na susretu i za sve
ono što æe u suradnji sa svojim župnicima uèiniti tijekom
korizme te je zakljuèio zajednièki dio rada molitvom bl.
Ivanu Pavlu II.
Edukacijski susret nastavljen je u dvije radionice. Ivica
Bošnjak i Ana Marija Biršiæ Glibo predstavili su voditeljima
Navjestiteljsko-katehetskog odbora i Liturgijsko-molitvenog
odbora naèin priprave i organiziranja korizmenih župnih
kateheza i molitvenih programa. Goran Lukiæ uputio je
voditelje Odbora za karitativnu djelatnost u naèin njihova
djelovanja tijekom korizme.
ika
Biskup Škvorèeviæ primio zastupnika Stiera
Požeški biskup istaknuo potrebu jasnijega stranaèkog
profiliranja i snažnijeg zauzimanja na zakonodavnoj i
drugim razinama za temeljne društvene vrijednosti te za
uljuðenost u promicanju opæeg dobra hrvatskih graðana
Požega, 1.3.2014. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi
biskup Antun Škvorèeviæ primio je 1. ožujka Davora Ivu
Stiera, zastupnika u Europskom parlamentu, s pratnjom.
Biskup je izrazio zahvalnost zastupniku za politièku kulturu
koju promièe u svom djelovanju, za odmjereno i dijaloško
nastupanje u hrvatskoj i europskoj javnosti, za vrijednosti
koje zastupa. Istaknuo je važnost komunikacije hrvatskih
zastupnika s pojedincima i skupinama na europskoj razini,
nastojanje oko njihova što boljeg upoznavanja s našim
prilikama te pridobivanja potpore za odreðene projekte.
Osvrnuo se na sadašnje stanje na hrvatskoj javnoj sceni i
naglasio potrebu jasnijega stranaèkog profiliranja i snažnijeg
zauzimanja na zakonodavnoj i drugim razinama za temeljne
društvene vrijednosti te za uljuðenost u promicanju opæeg
dobra hrvatskih graðana bez vrijeðanja i ponižavanja
drukèijega.
Zastupnik Stier upoznao je biskupa sa svojim iskustvima u
europskom parlamentarnom radu, istaknuo odreðene uspjehe
hrvatskih zastupnika u izglasavanju pojedinih odluka,
posvjedoèio o moguænostima koje još treba nastojati
ostvariti. Predstavio je svoje poglede o nekim politièkim i
drugim društvenim pitanjima, važnima za hrvatsku
buduænost te se složio s biskupom o potrebi suradnje na svim
razinama kod nas i izbjegavanju sukoba i podjela koje ne
pridonose opæem dobru. Biskup je na kraju upoznao
zastupnika s Požeškom biskupijom i njezinim pastoralnim
djelovanjem.
Sastanak povjerenika Katehetskog ureda Požeške
biskupije
Požega, 1.3.2014. (IKA) - Radni sastanak novoimenovanih
povjerenika Katehetskog ureda Požeške biskupije održan je
u subotu 1. ožujka u Biskupskom domu u Požegi pod
predsjedanjem biskupa Antuna Škvorèeviæa. Na njemu su
sudjelovali predstojnik Katehetskog ureda Anto Iviæ,
povjerenica za vjeronauk u osnovnoj školi Ana Marija Biršiæ
Glibo, povjerenica za vjeronauk u srednjoj školi Patricija
Brdar, povjerenik za župnu katehezu Mario Voronjecki,
povjerenica za predškolski vjerski odgoj Katarina Knežiæ,
povjerenica za katehezu osoba s posebnim potrebama Dijana
Staniæ i povjerenik za natjecanje iz vjeronauènog znanja na
hodoèašæu djece u Voæinu Tomislav Dujiæ.
Biskup je protumaèio povjerenicima zadaæe koje imaju u
suradnji s predstojnikom Katehetskog ureda koje se odnose
na podruèje njegove mjerodavnosti. Povjerenici æe nastojati
na polju redovitog djelovanja pratiti zbivanja s obzirom na
vjerouèitelje, vjeronauènu djecu i mlade, na vodstvo
odgojno-obrazovnih ustanova, njihov plan i program, te
izvješæivati Katehetski ured o svemu onome što je važno za
zakonito i pravilno odvijanje vjerskog odgoja i obrazovanja i
predlagati rješenja za pojedina pitanja i probleme. Pored
toga u suradnji sa sveæenicima, vjerouèiteljima,
vjerouèenicima, roditeljima i drugima oblikovati i predlagati
Katehetskom uredu pojedine inicijative i programe te ih
nakon dobivene suglasnosti promicati, provoditi i
usklaðivati. Potom su podijeljena zaduženja na razini
njihova djelovanja i dogovorena suradnja na ostvarenju
pojedinih projekata župne kateheze. Otvorena su brojna
pitanja o kojima æe se raspravljati na iduæim susretima kao i
na vjerouèiteljskom forumu.
Domovinske vijesti
Misa za Domovinu i kolokvij "Za buduænost Hrvatske"
Naši se politièari klanjaju onima koji su još pred 20 godina
razarali ovu našu zemlju, obeæavaju im velikodušno
pomagati u napredovanju za èlanstvo u EU, ne tražeæi
nikakvu ni ratnu odštetu za silna razaranja u Domovinskom
ratu, ni poštivanje granica, ni odricanje od totalitarne
ideološke matrice, rekao biskup Košiæ
Sisak, 1.3.2014. (IKA) - Sveèana misa za Domovinu i
kolokvij "Za buduænost Hrvatske" održani su u subotu 1.
ožujka u Sisku. Misno slavlje za Domovinu u sisaèkoj
katedrali predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ u
zajedništvu s brojnim sveæenstvom i uz nazoènost sudionika
kolokvija.
U homiliji biskup Košiæ podsjetio je kako je naš narod nakon
više od 8 muènih stoljeæa pokoravanja tuðincima tek 1990.
godine dobio vlastitu državu, a èim je zaživjela, veæ je 1991.
godine bila vojno napadnuta. Njezina treæina okupirana je od
susjedne Srbije, da bi u Domovinskom ratu branjena od
dragovoljaca i Hrvatske vojske u konaènoj oslobodilaèkoj
akciji "Oluja" 1995. bila osloboðena, a tek 15. sijeènja 1998.
RH je integrirala èitavo svoje meðunarodno priznato
podruèje, prije svega Vukovar, simbol otpora i najveæe žrtve
za slobodu Hrvatske. "Premda su toliki životi – njih više od
15 tisuæa – pali za slobodu Domovine, premda još uvijek
mnogi zarobljeni i ubijeni nisu pronaðeni, jer Srbija ne želi
dati te informacije, mnogi su poginuli još neidentificirani i
premda su ogromni prostori bili opustošeni i razrušeni toliki
domovi, škole, bolnice, katolièke crkve i kapele, obnova je
poslije 1995., odnosno 1998. krenula s velikim
entuzijazmom", podsjetio je biskup te upozorio kako smo
danas, 20 godina poslije, ponovno u velikim problemima, te
se èitava nacija nalazi u nekom stanju beznaða, kao da smo
zalutali na neki slijepi kolosijek. "To se vidi u sve veæoj
apatiji, u odlasku mladih školovanih ljudi iz Domovine,
drastiènom padu roðene djece, odgaðanju mladih stupiti u
brak, velikoj nezaposlenosti, neorganiziranosti u sustavu
zapošljavanja gdje je bitno imati vezu s vladajuæom, bilo
državnom bilo lokalnom politièkom elitom, što sve raða
nezadovoljstvom i gotovo beznaðem. Pitamo se kako je to
moguæe? Kako je moguæe da se to dogodilo nama koji smo s
toliko žara svi bili ujedinjeni u Domovinskom ratu i dali sve
najbolje što smo imali i mogli za njezinu slobodu i
napredak?
Oèito, osim plemenitih namjera mnogih domoljuba, prije
svega branitelja i tihih molitelja, postojala je i postoji i tzv.
Peta kolona, tj. oni koji nikad nisu željeli slobodnu i
samostalnu državu Hrvatsku, pa su oni veæ u jeku rata, a i
poslije, i do današnjih dana, umjesto zajednièkih interesa
gledali i ostvarivali samo svoje vlastite, upuštajuæi se u
kolektivnu otimaèinu i uništavanja nacionalnih bogatstava i
ostvarivši preko noæi ogromne nièim steèene privilegije,
kako u upravljanju zemljom, tj. stjecanju pozicija moæi, tako
i u materijalnom smislu, velikim bogaæenjem, što je ujedno
uzrokovalo silno osiromašenje velikog broja naših ljudi.
K tome, još veæu duhovnu pustoš prouzroèili su politièari
koji nisu istinoljubivi, koji ne samo da ne vole ovu zemlju,
nego bezoèno izvræu istinu: od pobjednika u Domovinskom
ratu oni su se spremni ponižavati pred još uvijek prisutnom i
nikad odbaèenom politikom teritorijalne pretenzije i
otimanja hrvatskih prostora, hrvatskih kulturnih i
znanstvenih genija i postignuæa. Naši se politièari klanjaju
onima koji su još pred 20 godina razarali ovu našu zemlju,
obeæavaju im velikodušno pomagati u napredovanju za
èlanstvo u EU, ne tražeæi nikakvu ni ratnu odštetu za silna
razaranja u Domovinskom ratu, ni poštivanje granica, ni
odricanje od totalitarne ideološke matrice.
Što je još neshvatljivije, mediji šire netrpeljivost prema
5. ožujka 2014. broj 9/2014
11
Domovinske vijesti
domoljublju, proglašavajuæi svakoga hrvatskog rodoljuba
ekstremistom i lijepeæi mu etikete prošlih desnih
totalitarizama, dok istodobno lijeve totalitariste uzdižu u
nebo, praštajuæi im straviène zloèine koji su brojem barem
deseterostruko veæi od onih na suprotnoj strani. Zemlja nije
provela lustraciju, sinovi udbaša i najgorih zloèinaca – koje i
sustav nastoji po svaku cijenu zaštititi, riskirajuæi i najbolja
postignuæa hrvatske države, tj. èlanstvo u EU, i dalje
rasporeðeni na najvažnije politièke i gospodarske položaje
vladaju zemljom i zavode narod, da smo do te mjere
izluðivani da i mnogi naši ljudi više ne vjeruju u buduænost
Hrvatske. Kao da nas je uhvatila u zamku neka naša zla kob,
te ne znamo iziæi iz tog zagrljaja koji nas lomi, ne samo
fizièki, nego i duhovno. Kao da je ponos postao sramota, a
sramota ponos. Kao da se laž zakraljila i caruje, a istinu nije
moguæe nigdje nazrijeti niti vidjeti", upozorio je biskup
Košiæ.
Poslije mise održano je klanjanje pred Presvetim Oltarskim
Sakramentom, nakon èega su se sudionici uputili u sisaèki
Veliki Kaptol gdje je održan kolokvij "Za buduænost
Hrvatske", na kojem je otvoren dijalog izmeðu znanosti,
struke, politike, civilnog sektora i zainteresiranih pojedinaca
o pitanjima važnim za buduænost Hrvatske. Kolokvij je
otvorio biskup Košiæ, koji je u pozdravom govoru, izmeðu
ostalog, istaknuo kako je nažalost Hrvatska danas bolno
razdijeljena, u njoj ima mnogo domoljuba i ljudi koji se
iskreno žele žrtvovati za njezino dobro, ali te su inicijative
toliko raspršene da ne donose gotovo nikakav uèinak, a na
drugoj strani su oni koji "sustavno razaraju ono što smo
krvlju naših najboljih sinova i kæeri stekli".
Voditeljica Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve
Sisaèke biskupije Marijana Petir uvela je u temu brojne
okupljene goste kolokvija, a predavanja su održali
predsjednik Stožera za obranu Vukovara Tomislav Joziæ,
koji je govorio na temu "Kakvu Hrvatsku još uvijek sanjamo
i hoæemo?", demograf prof. dr. Anðelko Akrap s
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji je izlagao o
demografskim perspektivama Hrvatske, prof. dr. Damir
Kovaèiæ s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji je održao
predavanje "Kuda ide hrvatsko selo?", potpredsjednik
Matice hrvatske Stjepan Suèiæ koji je govorio o temi
"Hrvatske usporedne i natjecateljske prednosti: opæa i javna
dobra". Izlagaèki dio zakljuèio je èlan Komisije Iustitia et
pax HBK dr. Neven Šimac predavanjem "Svjetski i EU
trenutak: kriza rada, dobara i interesa".
U drugom dijelu, nakon otvorene rasprave, Petir je
predstavila izjavu u povodu održanog kolokvija. U njoj se,
izmeðu ostalog istièe kako se u Hrvatskoj treba postiæi opæe
suglasje glavnih politièkih, gospodarskih, društvenih i
vjerskih aktera oko dugoroène politike razvoja stanovništva
koja bi bila obvezatna za sve nositelje politièke vlasti.
Usvajanje jasne populacijske, obiteljske i socijalne politike
preduvjet
je
ravnomjernog
regionalnog
razvoja.
Poljoprivredna obiteljska gospodarstva proizvode hranu na
tradicionalan naèin èija je samodostatnost temelj suverenosti
svake države. Relativno dobro oèuvan okoliš, visoka
kvaliteta pitke vode, najèišæe more na Mediteranu strateške
su prednosti Hrvatske za njen buduæi razvoj, te kako je
nužno osigurati zakonske okvire koji æe sprijeèiti da
Hrvatska ostane bez svojih šuma i šumskog zemljišta,
poljoprivrednog zemljišta, javnih cesta i javnog vodnog
dobra, te nepokretnih kulturnih dobara jer su one vlasništvo
hrvatskog naroda. Prioritet hrvatske vanjske politike, prije i
više od svih, mora biti konkretni napor - u bilateralnim
odnosima, u institucijama EU i multilaterali svijeta - za
oèuvanjem opstanka hrvatskog naroda u Bosni i
Hercegovini, kao i za obnovom države i društva u èitavoj i
12
5. ožujka 2014. broj 9/2014
ika
cjelovitoj BiH, za što je potrebno osigurati sva nacionalna i
ljudska prava autohtonih stanovnika BiH, koji su prije rata u
razdoblju 1992.-1995. tamo živjeli, posebno hrvatskog
naroda koji je najugroženiji u BiH.
Vodeæi raèuna o vlastitoj odgovornosti za svoj narod i svoju
zemlju, Hrvatska kao punopravna èlanica Europske unije
dobila je novi politièki i gospodarski okvir djelovanja u
našoj tisuæljetnoj pripadnosti europskom kulturnom i
civilizacijskom krugu u kojem treba promicati zaštitu
opæeljudskih vrijednosti. Zaštita obitelji i prava roditelja na
odgoj djece u skladu s kršæanskim vrijednostima, zaštita
braka izmeðu muškarca i žene, zaštita života od zaèeæa do
smrti te sloboda govorenja i djelovanja u skladu s vlastitom
kršæanskom savješæu moraju biti naša trajna briga.
Vukovar zbog svoje žrtve u Domovinskom ratu mora biti
trajna svetinja prema kojem se hrvatska država i èitavo
hrvatsko društvo trebaju odnositi na poseban naèin, štiteæi ga
i poštujuæi njegove žrtve, istièe se u izjavi.
Biskup Jezerinac blagoslovio prostore Prihvatnog centra
za strance
Zagreb, 1.3.2014. (IKA) – Vojni ordinarij Juraj Jezerinac u
pratnji voditelja MUP-ove Samostalne službe za suradnju s
Vojnim ordinarijatom Josipom Zagoršèakom posjetio je u
subotu 1. ožujka Prihvatni centar za strance u Obedišæu
Ježevskom. Tom prigodom biskup Jezerinac blagoslovio je
prostor Prihvatnog centra za strance kojem su nazoèili
djelatnici Centra predvoðeni voditeljem Josipom Biljanom te
odreðeni broj stanara Centra.
Ukazujuæi na odgovornost posla djelatnika Centra, biskup je
rekao: "Sabrali smo se u prostoru Prihvatnog centra za
strance, ljude koji pokušavaju s punim pravom naæi put
prema sretnijoj buduænosti jer im je buduænost na razlièite
naèine oduzeta u njihovoj domovini. Svi su oni vama na
brizi, a vi - svaki na svoj naèin - služite vrijednostima koje
moramo èuvati, vrijednostima zaštite osobe i njenih prava,
upravo onih vrijednosti za kojima tragaju naša braæa iz
drugih zemalja."
Prije same blagoslovne molitve biskup je okupljene
podsjetio na poruku pape Franje za 100. svjetski dan selilaca
i izbjeglica 2014.
Nakon blagoslova biskup se zadržao u razgovoru s osobljem
i voditeljem Centra.
Susret crkvenih pjevaèa u Ogulinu
Ogulin, 1.3.2014. (IKA) - U župi sv. Križa u Ogulinu
održan je 1. ožujka susret i duhovna obnova za èlanove
župnih zborova s prostora Gospiæko-senjske biskupije. Na
susretu koji je okupio više od 250 župnih zborskih pjevaèa
doktorand muzikologije u Ljubljani i sveæenik Krèke
biskupije mr. Saša Ilijiæ govorio je o ulozi zbora u obraæenju
pojedinaca i župne zajednice.
Susret je poèeo u konferencijskoj sali Puèkog otvorenog
uèilišta molitvom Treæeg èasa, nakon èega je sve sudionike
pozdravio generalni vikar biskupije mons. mr. Tomislav
Šporèiæ.
U kasnijoj raspravi vlè. Zuboviæ izrazio je potrebu struène
edukacije za voditelje zborova. Slijedila je misa koju je u
župnoj crkvi Sv. Križa predslavio mr. Ilijiæ u koncelebraciji
desetak sveæenika, meðu kojima domaæina, ogulinskog
župnika i dekana Roberta Zuboviæa.
.
ika
Dubrovnik: Biskupijski struèni skup za vjerouèitelje
Dubrovnik, 1.3.2014. (IKA) - Biskupijski struèni skup za
vjerouèitelje osnovnih i srednjih škola Dubrovaèke biskupije
održan je u subotu 1. ožujka u samostanu sv. Klare u
Dubrovniku. Tema skupa bila je "Marijina suradnja u
procesu odgoja vjernika", a predavanje je održao dr. don
Mladen Parlov, profesor na KBF-u u Splitu. Molitvu na
poèetku predvodio je vjerouèitelj Josip Kaèuniæ, a priredili
su je njegovi vjerouèenici iz sedmog razreda OŠ Slano.
Predstojnik Katehetskog ureda mr. don Josip Mazarekiæ
pozdravio je okupljene vjerouèitelje, kazavši da bi "bez
Marije kršæanstvo bio šturo", te ih istodobno potaknuo da
budu aktivni sudionici organizacije Susreta hrvatske
katolièke mladeži u Dubrovniku.
Predavaè dr. Pavlov istaknuo je da je Marija neizostavni dio
kršæanskog
identiteta.
Katolièka
duhovnost
je
kristocentrièna, euharistijska, svetopisamska, eklezijalna i
marijanska. Upitao je kako mladima približiti Marijin lik, da
im bude izazovan, a ne tuði i strani lik. U traženju odgovora
krenuo je od èinjenice da je mladima vjera katkad "tek ukras
njihove egzistencije", no istodobno da imaju izražen osjeæaj
solidarnosti, iskazuju nezadovoljstvo nepravdom, imaju
potrebu za istinskim odnosima, itd. To je dobra podloga da
im se Marija stavi kao primjer, te da kroz otkrivanje njezina
identiteta
otkriju
svoj
identitet.
Napomenuo
je
vjerouèiteljima da mladima ne smiju Mariju predstavljati
kao "superženu", kao nedostižni ideal, veæ kao djevojku i
ženu koja nema gotova rješenja, nego ih traži. Tu èinjenicu
predavaè je potkrijepio Marijinim postepenim rastom u vjeri.
Vjerouèiteljica Marina Damjanoviæ Tolj održala je
pedagošku radionicu "Odgojni momenti Marijina ponašanja
u korelaciji s razlièitim tipovima ponašanja uèenika" u kojoj
je govorila o važnosti neverbalne komunikacije vjerouèitelja
koji ulazi u razred, a na praktièan naèin to je bilo vidljivo u
izvoðenju zadataka u radionicama, gdje je istaknuto da i
najobièniji osmjeh može biti snažno i uèinkovito sredstvo u
prenošenju poruke.
Blagoslovljena spomen-ploèa u èast sveæenika dr. Ivana
Šimunoviæa
Ivaniæ Grad, 2.3.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
blagoslovio je u nedjelju 2. ožujka spomen-ploèu u èast
sveæenika muèenika dr. Ivana Šimunoviæa, koja je
postavljena na zid župne kuæe u Ivaniæ Gradu. Nakon
blagoslova spomen-ploèe uslijedilo je misno slavlje u crkvi
Sv. Petra apostola, koje je predvodio biskup Košiæ. U
koncelebraciji su bili generalni vikar Sisaèke biskupije,
župnik domaæin mons. Josip Æoriæ te gvardijan franjevaèkog
samostana i upravitelj župe Uznesenja BDM iz Kloštar
Ivaniæa fra Tomislav Božièek. Znakovito, za oltarom je
služio i ðakon Sisaèke biskupije, koji trenutaèno pomaže i
djeluje na župi u Ivaniæ Gradu - Ivica Šimunoviæ.
U propovijedi biskup se prvo osvrnuo na samu muèenièku
smrt vlè. Šimunoviæa, napominjuæi kako razlozi osude uopæe
nisu navedeni u presudi. Jedina prava krivica koja se vlè.
Šimunoviæu mogla pripisati jest ta što je bio katolièki
sveæenik. Nažalost, bila su to vremena u kojima je bilo
dovoljno da se pojavi samo jedna antiklerikalno nastrojena
osoba te izrekne nešto protiv sveæenika, pa bi sveæenik na
temelju takve opservacije odmah bio osuðen. Tako je bilo i s
vlè. Šimunoviæem, koji je 1945. odveden iz župnog dvora,
muèen i ubijen, a po nekim navodima pokopan na glavnoj
stazi župnoga groblja, da mu se ne zna za grob i da ljudi po
njemu gaze.
Domovinske vijesti
Održan ZEMI – Zajednièka euharistija mladih Istre
Rovinj, 2.3.2014. (IKA) – U Rovinju je 2. ožujka, nakon
više godina stanke ponovo održan ZEMI - Zajednièka
euharistija mladih Istre, u organizaciji KUMI, Katolièke
udruge mladih Istre i u suradnji s pulskim i vodnjanskim
ogrankom zajednice Radnici Milosrdnog Isusa. Program je
zapoèeo u Oratoriju pozdravom vlè. Darka Zgrabliæa,
duhovnika Udruge KUMI, te blagoslovom svijeæa.
Okupljeni su zatim u procesiji s upaljenim svijeæama krenuli
ulicama rovinjske starogradske jezgre prema župnoj crkvi
Sv. Eufemije. Procesija je bila popraæena duhovnim
šansonama uz gitarsku pratnju. U župnoj crkvi susret je
nastavljen pokornièkim bogoslužjem koje je predvodio preè.
Milan Zgrabliæ, rovinjski župnik. Osvrnuo se na
neophodnost sakramenta ispovijedi, napose istaknuvši
potrebu preispitivanja vlastitog života prema sedam glavnih
grijeha, s posebnim naglaskom na oholost, u kojoj leži
zaèetak i svih ostalih. Uslijedilo je klanjanje pred Presvetim
te moguænost za pojedinaènu ispovijed.
Misno slavlje predvodio je vlè. Darko Zgrabliæ. U homiliji
istaknuo je problem malovjernosti èovjeka i zabrinutosti za
egzistenciju. Jer brinuti se je pozitivno, to je ono što èovjeka
nuka na djelovanje, dok je zabrinutost pokazatelj straha za
buduænost, pokazatelj nemoguænosti da se svoju buduænost s
punim povjerenjem stavi u Božje ruke.
Na kraju misnog slavlja uime domaæina, rovinjske
podružnice KUMI, Eleini Duketis najavila je predstavljanje
Udruge KUMI kroz fotografije njihovih aktivnosti, što je
ujedno bio poziv mladima da im se prikljuèe. Prikazana je i
prezentacija gotovo svih Susreta hrvatske katolièke mladeži
s prigodnim video isjeècima pri èemu su se mnogi od
nazoènih prisjetili tih iskustava. Na kraju je vlè. Dalibor
Pilekiæ, u svojstvu dijecezanskog koordinatora za SHKM,
predstavio trenutaèni tijek organizacije za odlazak na Susret,
s potrebnim praktiènim napomenama. Unatoè udaljenosti, za
Susret u Dubrovniku iz Poreèke i Pulske biskupije prijavilo
se oko 650 mladih. Na kraju je najavio i održavanja veæ
tradicionalnoga Križnog puta mladih Stazom sv. Šimuna u
Graèišæu u subotu 29. ožujka. Završne zahvale svima koji su
sudjelovali u organizaciji uputila je Eleini Duketis te je
pozvala Adrijanu Orliæ, predstavnicu zajednice Radnici
Milosrdnog Isusa da najavi sljedeæi ZEMI koji æe se održati
u pulskoj Katedrali pete korizmene nedjelje, 6. travnja.
Prvi ZEMI održan je 10. studenog 2002. god. u pazinskoj
župi sv. Nikole kao prvijenac projekta Katolièke udruge
mladih Istre koji su takva okupljanja organizirali samostalno
do poèetka obilježavanja Godine mladih koja je otvorena u
rujnu 2005. godine. Susreti su se, nakon toga nastavili
održavati prigodno, a posljednji je bio 2010. godine.
Zajednièkim euharistijama mlade se želi okupljati oko
najveæeg blaga Crkve, euharistije, a svojim aktivnim
sudjelovanjem u njezinoj pripremi i realizaciji mladi su je
mladima željeli uèiniti pristupaènijom.
Katolièka udruga mladih Istre (KUMI), udruga mladih
vjernika Istre, prvotno je osnovana 1998. Program
djelovanja sadrži ideje zajedništva, služenja, liturgije i
svjedoèenja. Osim velikih zajednièkih susreta u veæim
gradovima diljem biskupije postoje lokalne zajednice KUMIja, koje djeluju u svojim župama održavajuæi redovite
sastanke. Na opæoj razini djeluju po timovima za glazbeni,
karitativni i humanitarni rad te za ekološke i sportske
aktivnosti, prireðuju hodoèašæa te kraæa i dulja putovanja.
Sve aktivnosti dostupne su i mladima koji nisu èlanovi.
KUMI od svog osnivanja posebnu pozornost posveæuju
glazbi: sudjelovali su na raznim festivalima duhovne glazbe,
a prigodom božiænih i uskršnjih blagdana održavaju
prigodne koncerte.
5. ožujka 2014. broj 9/2014
13
Domovinske vijesti
Posveta crkve Sv. Petra i Pavla apostola u Šarengradu
Šarengrad, 2.3.2014. (IKA/TU) – Nakon što su višegodišnji
konzervatorski radovi na obnovi gotièke franjevaèke crkve
Sv. Petra i Pavla u Šarengradu uspješno privedeni kraju,
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup metropolit Ðuro Hraniæ, u
zajedništvu s provincijalnim ministrom Hrvatske franjevaèke
provincije sv. Æirila i Metoda fra Željkom Železnjakom
predvodio je u nedjelju 2. ožujka slavlje posvete crkve.
Sveèanost je poèela ulaznom procesijom i unošenjem moæi
sv. Leopolda Bogdana Mandiæa, koje su potom postavljene
pred novi kameni oltar. Nadbiskupu su predani kljuèevi
župe, a predstavnik župljana nadbiskupu je uputio pozdrav i
izložio kratku povijest župe.
Nadbiskup Hraniæ blagoslovio je vodu te njome poškropio
okupljene vjernike te stijene i oltar, a okupljenom puku
uputio je pastirsku rijeè. Osvrnuvši se na netom proèitan
evanðeoski odlomak u kojem Isus govori "Ne budite
zabrinuti: što æete jesti ili što æete piti. Pogledajte ptice
nebeske i ljiljane poljske!" nadbiskup je rekao kako su
Isusove prispodobe o životu ptica i ljepoti ljiljana slikoviti
izrièaj temeljne poruke: život nema svoje ishodište u nama
samima, premda se u nama i kroz nas oèituje. Život je dar i
ne podliježe logici niti zakonitosti tržišta, isplativosti i
koristi. Poruèio je kako to evanðelje otvara put k otkrivanju
èinjenice da naš život nije samo plod dara naših roditelja,
nego da je, prije svega, dar živoga Boga te da smisao života
ne proizlazi iz toga koliko smo uspjeli proizvesti, zaraditi,
koliko posjedujemo, na kojemu smo stupnju društvene
ljestvice, nego iz vjere da smo zamilovani i ljubljeni u Isusu
Kristu te da ta vjera i u najtežim trenucima omoguæuje da
duboko udahnemo zrak životne nade koja nam govori da
Bog Otac neæe dopustiti da propadnemo. Istaknuvši kako je
prizemna logika iskljuèivo ovoga svijeta, koja ne zna ni za
što drugo osim za materijalne interese, profit, vlast i moæ,
uvijek nastojala ušutkati Isusovu osloboditeljsku poruku o
ljudskom životu kao Božjem daru, nadbiskup je naglasio
kako nitko ne može raspolagati niti gospodariti tuðim
ljudskim životom; jedino njegov Stvoritelj – dobri Bog:
"Niti jedan èovjek zato ne smije biti iskorištavan, kao
sredstvo po kojemu se gazi i kojega se žrtvuje da se doðe do
nekoga cilja. Poštovanje prava drugoga, neprihvatljivost
pobaèaja i eutanazije, poštovanje tuðih prava, poštovanje
identiteta i kulture drugih naroda, pravo svih na slobodu i
samostalnost, prava radnika, solidarnost sa socijalno
ugroženima, a ne služenje profitu i krupnom kapitalu,
poštovanje nedjelje i obitelji, uzvišenost majèinstva i
oèinstva… Ta poruka o ljudskom životu kao nepovredivom
Božjem daru, koja se oèituje na razlièite naèine i progovara
kroz razlièite teme i pitanja ljudskog života – ta poruka
uvijek smeta i zato se gazilo dostojanstvo i svetost i ovoga
sakralnog prostora: da bi se ušutkala ta poruka života koja
odavde odjekuje."
Uslijedio je sveèani dio posvete oltara i crkvenih stijena.
Nakon što je proèitana povelja o posveti, nadbiskup je moæi
bl. Leopolda Bogdana Mandiæa, zajedno s poveljom, ugradio
u oltar te izgovorio posvetnu molitvu. Svetom krizmom
pomazao je oltar te, uz pomoæ provincijalnog ministra
Železnjaka, na èetiri mjesta pomazao crkvene stijene. Oltar
je na pet mjesta posipao tamjanom i zajedno s poslužiteljima
zapalio, nakon èega je oltar urešen i pripravljen za nastavak
misnog slavlja. Nakon prièesti blagoslovljen je i tabernakul
u kojemu æe se èuvati Presveti Oltarski Sakrament te je
zapjevan himan Tebe Boga hvalimo.
Na kraju mise nazoènima se obratio provincijal Železnjak,
izrièuæi radost što su okupljeni u obnovljenoj crkvi. "Ne
možemo se ne sjetiti dogaðaja krajem 1991. godine, i svih
vas prognanih, poginulih, ubijenih, stradalih. I ova crkva
14
5. ožujka 2014. broj 9/2014
ika
proživjela je svoju kalvariju, bila devastirana, ali danas je
doživjela uskrsnuæe. Mnogo toga bilo je uništeno, otuðeno,
nestalo", rekao je Železnjak, prisjeæajuæi se braæe koja su
ostala s mještanima i s njima krenula u progonstvo te
pokojnog fra Budimira Mije Cvitkoviæa, koji je po završetku
rata došao u Šarengrad te u Kronici samostana opisao
zateèeno stanje te mnoštvo drugih pojedinosti kojima je
pokazao svoju bliskost svakom èovjeku, vjerniku. "Obnovili
smo ovu crkvu da bi se u njoj okupljali, slušali Božju rijeè,
po njoj živjeli i bili ljudi po zamisli Božjoj. Ovo je lijep
vanjski dogaðaj za ovo mjesto i ovu župu, ali æe još
velièanstveniji dogaðaj biti onaj kada Božja rijeè pobijedi u
svakom od vas, da se više niti jedan èovjek ne osjeæa
ruševinom, nego zgradom Božjom. Zato vas pozivam da
rado dolazite u obnovljenu crkvu, da se radujete onome što
nosite u sebi, jer vi ste graðevina Božja i dozvolite da Bog
izgraðuje vaše ljudsko srce", poruèio je provincijal
Železnjak. Potom je izrekao zahvalu svim dobroèiniteljima:
Ministarstvu kulture RH, Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji,
Zajednici Cenacolo, svojoj franjevaèkoj provinciji,
konzervatorima i dobroèiniteljima iz domovine i svijeta, kao
i svakom pojedincu. Zahvalu je uputio svoj braæi
franjevcima, posebno provincijskom ekonomu fra Zvonimiru
Lutroviæu i šarengradskom župniku fra Josipu Šoštariæu, dok
je posebnu zahvalu uime svih vjernika župe i sve braæe
uputio nadbiskupu Hraniæu, rekavši: "Kao dobri pastir svoje
nadbiskupije nastavljate bdjeti nad ovom zajednicom i
župom, poput Vašega predšasnika, nadbiskupa u miru
Marina Srakiæa, koji je ovim ljudima svo vrijeme širio
optimizam, hrabrio ih i podržavao u dobru. Zahvaljujemo
Vam za svaku duhovnu i materijalnu pomoæ, ohrabrenje i
podršku našem franjevaèkom naèinu života." Tijekom mise i
obreda posvete koncelebriralo je 12 sveæenika, meðu kojima
gvardijan iloèki fra Oktavijan Nekiæ, gvardijan vukovarski
fra Gordan Propadalo te dekan Vukovarskoga dekanata
Pavao Kolareviæ. Uz organizaciju vlè. Marija Brkiæa,
sveèanom dogaðaju pridonijeli su èlanovi Ekonomskog i
Pastoralnog vijeæa, župni zbor, nekolicina bogoslova
Franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda, èlanovi domaæeg
KUD-a te brojni župljani iz Šarengrada i Mohova.
Vrlika: Nadbiskup Barišiæ posjetio Centar za
rehabilitaciju
Vrlika, 2.3.2014. (IKA) - U sklopu pastoralnoga pohoda
župi Gospe od Ružarija u Vrlici, splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ posjetio je Centar za rehabilitaciju
"Fra Ante Sekelez" u Vrlici za osobe s intelektualnim
poteškoæama. Posjet je protekao u vrlo srdaènom i radosnom
ozraèju. U razgovoru s ravnateljicom Ivanom Klariæ-Kukuz
nadbiskup je upoznao povijest i poslanje Centra te sadašnje
stanje. Potom je obišao pojedine odjele Centra,
blagovaonicu, kuhinju, dnevne boravke i razne radionice
susreæuæi se i razgovarajuæi s osobljem Centra a osobito sa
štiæenicima koji su ga doèekali otvorena i jednostavna srca.
Neki su se štiæenici prikljuèili obilasku, pokazujuæi
nadbiskupu prostore u kojima žive i rade, primjerice Frane
zvani Pišta koji se bavi sportom, osobito skijanjem, ili
Sahida koja je takoðer sportski aktivna a uz to marljivo
izraðuje vezove i druge predmete ruène izrade. Zajedno s
njima nadbiskup je razgledao niz radionica za tkanje, vez,
tapiseriju, keramiku i obradu drva te se upoznao s drugim
projektima koji su trenutaèno u tijeku. Na kraju susreta,
mons. Barišiæ zahvalio je ravnateljici, osoblju i volonterima
za nesebièan rad i požrtvovno zalaganje te izrazio duboke
dojmove koje su na njega ostavili štiæenici Centra svojom
iskrenošæu, srdaènošæu i radošæu.
ika
Mjeseèni susret sveæenika Varaždinske biskupije
posveæen izboru župnih pastoralnih vijeæa
U "novoj evangelizaciji" pitanje svih pitanja je odnos izmeðu
sveæenika i laika, osobito onih zauzetijih i educiranijih, što
znaèi da je potrebno podiæi na višu razinu zajednièku
odgovornost
Varaždin, 3.3.2014. (IKA) - Redoviti mjeseèni susret
sveæenika Varaždinske biskupije održan je u ponedjeljak 3.
ožujka u dvorani biskupijskoga Pastoralnog centra u
Varaždinu. Gost susreta bio je mons. dr. Milan Šimunoviæ iz
Rijeke, koji je govorio o temi "Župna vijeæa u sadašnjem
trenutku - u duhu apostolske pobudnice pape Franje 'Radost
evanðelja'". Naime, po odredbi varaždinskog biskupa Josipa
Mrzljaka održat æe se u korizmi izbori za župna pastoralna
vijeæa. Biskup je odredio da se u svakoj župi biskupije
izaberu èlanovi župnoga pastoralnog vijeæa prema Pravilniku
koji je usuglašen na sjednici Prezbiterskog vijeæa i koji je
stupio na snagu 25. veljaèe ove godine. Izbor èlanova
župnici trebaju najaviti svojim župljanima prve korizmene
nedjelje, a sam izbor obaviti, prema Pravilniku, treæe ili
èetvrte korizmene nedjelje. Nakon što izabrane èlanove
potvrdi biskup, župnici æe ih u svibnju predstaviti župnoj
zajednici.
Obraæajuæi se okupljenima, biskup Mrzljak istaknuo je kako
je želja župna pastoralna vijeæa, koja su do sada djelovala u
jednom dijelu župa, osnovati u svim župnim zajednicama.
Napomenuo je da æe se u jesen osnovati i biskupijsko
Pastoralno vijeæe.
O temi susreta izlagao je mons. Šimunoviæ, koji je uvodno
istaknuo kako u današnjem trenutku govoriti o župnim
pastoralnim i ekonomskim vijeæima znaèi dotaknuti se
naèelnih pitanja naravi i cilja župne zajednice unutar Crkve,
i to u okviru dubokih promjena koje su zahvatile svijet. Te
promjene bitno se odražavaju i na djelovanje Crkve, osobito
na razini župnih zajednica kao zajednica Kristovih vjernika –
Božjeg naroda. Napomenuo je kako je još Drugi vatikanski
koncil stavio naglasak na Crkvu kao zajednicu Božjeg
naroda te navijestio odmak od "klerikalne Crkve" i
"klerikalnog pastorala", istièuæi kako bez djelatnosti laika ni
apostolat pastira u veæini sluèajeva ne može postiæi svoj puni
uèinak. Koncil je inzistirao na jedinstvu dostojanstva i
poslanja u razlièitosti službi. Stoga su teološke vrednote, kao
što su suodgovornost i suradnja vjernika laika, ekleziološka
datost i nužnost, a suradnièki pastoral postaje pastoral
buduænosti u koju smo veæ trebali zakoraèiti. U novije
vrijeme papa Franjo podsjetio je na mnoga pitanja na koja se
zaboravilo, a koja bi trebalo na nov naèin primijeniti.
Predavaè je istaknuo da nakon Papine pobudnice "Radost
evanðelja", koja je nastala kao plod Biskupske sinode 2012.
u Rimu, mnogo toga ne bi smjelo biti kao prije, osobito što
se tièe suodgovornosti u Crkvi.
U toj novoj viziji smisla i buduænosti Crkve, papa Franjo želi
misionarsku, radosnu i svjedoèku Crkvu u pastoralnoj
preobrazbi, odnosno s duboko promijenjenim strukturama,
Crkvu koja propitkuje svoje strukture i razbija suhoparne
sheme, a sve u cilju "nove evangelizacije". Da bi se do toga
došlo, predavaè izlaz vidi u "zbijanju redova" i "duhovnoj
mobilizaciji" svih vjernika. Pritom istièe da je u "novoj
evangelizaciji" pitanje svih pitanja odnos izmeðu sveæenika i
laika, osobito onih zauzetijih i educiranijih, što znaèi da je
potrebno podiæi na višu razinu zajednièku odgovornost. Da
bi se to ostvarilo potrebno je promijeniti neke naslijeðene
mentalitete, kako kod sveæenika, tako i kod laika. Potrebno
je omoguæiti laicima prostor gdje æe moæi govoriti i
djelovati, stvarati drugaèije atmosfere povjerenja, te rasti u
svijesti da se sami sveæenici bez struène suradnje s laicima,
kojoj je svakako nužno trajno usavršavanje, ne mogu nositi s
Domovinske vijesti
tolikim izazovima i župnim zadacima. Da bi se to postiglo,
papa Franjo istièe kako je potrebno da prevladavajuæi
"pastoral – jedan èovjek", mjesto ustupi pastoralu kojeg æe
voditi sveæenik animator, koordinator, dobar liturg i
svojevrstan pastoralni vizionar.
Predavaè je podsjetio da su i hrvatski biskupi u dokumentu
"Na svetost pozvani" istaknuli da u župnim zajednicama
treba otvarati prostore za suradnju laika u istraživanju i
rješavanju pastoralnih problema. To znaèi da laici ne smiju
biti zamjena ili nadomjestak sveæenicima, nego sudionici u
pravoj suradnji. Pri tome i sami laici trebaju shvatiti da župa
nije samo "stvar sveæenika", nego "zajednièki vjernièki
zadatak". Laici trebaju rasti u vjeri, duhovnosti i
sakramentalnom životu. Laici trebaju prihvatiti stav služenja,
izbjegavajuæi stav nametanja, stvaranja konfliktnih situacija i
raznih lobiranja. Konaèno, laici trebaju prihvatiti zadatak
promišljanja o novom liku vjernika i drugaèijoj pripadnosti
župnoj zajednici. Da bi se dogodio "novi model kršæanina",
potrebno je živjeti i svjedoèiti vjeru te biti angažirani zauzeti
misionar, a župne strukture trebaju biti u funkciji
osposobljavanja vjernika za svjedoèenje vjere, dok u središtu
župne pastoralne pozornosti treba biti i formacija odraslih
vjernika. Župa treba biti aktivni subjekt i nositelj
sveukupnoga pastoralnog djela Crkve. No, dosadašnji ustroj
župe kao zajednice velikog broja ljudi je neodrživ, smatrao
je još Joseph Ratzinger, istièuæi da æe to s vremenom postati
manji živi vjernièki krugovi koji se zajedno okupljaju i
uzajamno uèvršæuju vjeru.
Govoreæi o novoj svijesti i ulozi župnih pastoralnih vijeæa,
podsjetio je kako, po kanonskome pravu, laici kao èlanovi
vijeæa trebaju pridonositi unapreðivanju pastoralne
djelatnosti u župi. Župno pastoralno vijeæe subjekt je
zajedništva i pozvano da pospješuje poslanje svih vjernika u
konkretnoj župi. Zato je formiranje župnoga pastoralnog
vijeæa teološka i moralna obveza za svaku župu, odnosno
župnika. Zadaci èlanova župnog vijeæa su uistinu raznovrsni
te je stoga potrebno nekoliko njihovih susreta godišnje.
Takoðer je bitno razgranièiti kompetencije djelovanja
pastoralnog i ekonomskog vijeæa, rekao je predavaè.
Istaknuvši da je pastoralno vijeæe prvenstveno savjetodavno
tijelo, napomenuo je da ono svakako sudjeluje u
odgovornosti, a u nekim sluèajevima može sudjelovati u
odluèivanju. Da bi se ostvarilo novo poimanje župne
zajednice, nužno je angažirati laike kao pastoralne animatore
u pojedinim podruèjima, te pristupiti izobrazbi vijeænika i
suradnika na župnoj, dekanatskoj i biskupijskoj razini,
poruèio je predavaè koji je podijelio i listiæe s pitanjima za
razmišljanje o tome kako vjernici laici mogu zauzetije
pristupiti stvaranju "novog lica" župne zajednice s
konkretnim prijedlozima i poticajima za njihov angažman i
sudjelovanje. Potaknuti njegovim izlaganjem nazoèni
sveæenici potom su iznijeli u raspravi neka svoja iskustva i
razmišljanja.
Povjerenik za pastoral mladih vlè. Tihomir Kosec najavio je
gostovanje don Damira Stojiæa na tribinama duhovne
obnove za mlade u Koprivnici i Varaždinu sredinom ožujka
te poèetak prijava sudionika za 14. biskupijski križni put
mladih èija æe ruta 5. i 6. travnja ove godine biti dosta
zahtjevna jer prolazi briježnim dijelom Varaždinske
biskupije u Hrvatskom zagorju. Izvijestio je kako je za
sudjelovanje na Susretu hrvatske katolièke mladeži u
Dubrovniku potkraj travnja prijavljeno gotovo 1200 mladih
iz Varaždinske biskupije. Voditelj susreta generalni vikar
mons. Ivan Godina najavio je da æe iduæi sveæenièki susret
kao duhovna korizmena obnova biti 31. ožujka.
5. ožujka 2014. broj 9/2014
15
Domovinske vijesti
Otvorenost i okrenutost Bogu i èovjeku
Korizmena poruka rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa
Rijeka, 3.3.2014.
(IKA) – "Želim vas na poèetku
ovogodišnje korizme potaknuti na ozbiljno razmišljanje o
vlastitom životu i dozvati vam u svijest nužnost i žurnost
obraæenja. Isus nas podsjeæa da smo svi grešni i da se bez
obraæenja nitko ne može spasiti." Rijeèki nadbiskup Ivan
Devèiæ u svojoj korizmenoj poruci, naslovljenoj "Ako se ne
obratite…", podsjeæa da obraæenje konkretno znaèi: "Ako
smo dosad živjeli u neposluhu Bogu i u ravnodušnosti prema
bližnjima, obraæenjem æemo poèeti živjeti u poslušnosti i
otvorenosti za volju Božju i za potrebe drugih ljudi... U biti,
obraæenje se uvijek sastoji u odvraæanju od grešne
zatvorenosti u sebe koja nas èini slijepima i gluhima za Boga
i bližnjega."
Isus Krist nam je uzor prave otvorenosti i okrenutosti Bogu i
èovjeku. Obraæenje ukljuèuje spremnost u svakom trenutku s
Isusom Ocu nebeskom reæi: "Ne moja volja, nego tvoja neka
bude!" "Sa željom da nam ova korizma bude doista vrijeme
obraæenja, vrijeme istinskog okretanja Bogu i èovjeku,
vrijeme suoèenja s istinom osobnog i zajednièkog života,
ponavljam još jednom svima Kristov poziv: 'Obratite se i
vjerujte evanðelju!'", istièe nadbiskup Devèiæ u korizmenoj
poruci.
Susret trajne formacije mladih sveæenika i ðakona
Požega, 3.3.2014. (IKA) - Redoviti mjeseèni susret trajne
formacije mladih sveæenika i ðakona održan je u ponedjeljak
3. ožujka u dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u
Požegi. Program je zapoèeo molitvom Treæega èasa, nakon
koje se nazoènima obratio požeški biskup Antun Škvorèeviæ,
rekavši kako se sveæenici mogu osjetiti pritiješnjenima
problemima i drugim okolnostima u kojima djeluju i
istaknuo kako ne smiju dopustiti da postanu žrtvama toga
stanja, nego ga nadvladavati svojom duhovnom izgradnjom.
Tumaèeæi kratko èitanje iz Knjige Levitskog zakonika,
biskup je rekao kako je sveæenièki poziv biti svet, a svetost
je stalno nastojanje biti Božji te da su susreti trajne formacije
prigoda u kojima se trebaju pitati žele li uistinu biti takvi.
Spomenuo im je važnost ovogodišnjih korizmenih kateheza
o braku i obitelji na temelju uèiteljstva pape Ivana Pavla II.
te istaknuo kako se od njih oèekuje posebna zauzetost u
njihovu ostvarivanju u suradnji s èlanovima župnih
pastoralnih vijeæa, vjerouèiteljima i drugim vjernicima
laicima te ih je zamolio za pisani izvještaj nakon Uskrsa o
svojim pastoralnim inicijativama tijekom korizme u župama
djelovanja.
Uslijedilo je predavanje dr. Tomislava Ivanèiæa, voditelja
trajne formacije, koji je govorio o pastoralu mladih te je u
prvom dijelu izlaganja nastojao pojasniti tko su mladi, koje
su njihove želje i težnje te oèekivanja od Crkve. Dodao je
kako je pastoral mladih izazov za svakog sveæenika jer su
mladi, poèevši od onih koji su primili sakrament potvrde pa
sve do sklapanja sakramenta ženidbe, najvitalniji dio župne
zajednice. Govorio je zatim o konkretnom djelovanju i radu
s mladima, iznijevši vlastite primjere djelovanja te je dao
upute o organiziranju susreta, sadržaju i metodi rada, istièuæi
duhovnu dimenziju mladog èovjeka koju je potrebno
otkrivati te ga odgajati za slobodu, moralnost, èovjeènost i
konaèno za ljubav. U treæem dijelu susreta biskup
Škvorèeviæ otvorio je raspravu o nekoliko konkretnih
pastoralnih pitanja, meðu kojima je sudjelovanje na Susretu
hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku, Biskupijskom
križnom putu krajem ožujka te o Biskupijskom hodoèašæu u
Rim prigodom kanonizacije bl. Ivana Pavla II. Susret je
zakljuèen molitvom pod vodstvom dr. Ivanèiæa.
16
5. ožujka 2014. broj 9/2014
ika
Susret sveæenika Bjelovarsko-križevaèke biskupije
Èetvrta obljetnica uspostave Biskupije, 20. ožujka, bit æe
proslavljena duhovnim programom te misom koju æe
predvoditi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj
nadbiskup Alessandro D'Errico
Bjelovar, 3.3.2014. (IKA) - Mjeseèni susret sveæenika sveæenièki dan Bjelovarsko-križevaèke biskupije održan je u
ponedjeljak 3. ožujka u Bjelovaru, pod predsjedanjem
biskupa Vjekoslava Huzjaka. Susret je poèeo zajednièkom
molitvom Srednjeg èasa, nakon koje je biskup pozdravio
sveæenike i u uvodu se prisjetio vlè. Lovre Hadroviæa, koji je
preminuo i ispraæen je misom i sprovodnim obredima na
groblju u Rovišæu.
Prva radna toèka susreta bila je "Priprava i slavlje sv.
potvrde - nove smjernice". Biskup je pobliže iznio smjernice
i upute za pripremu slavlja, a sveæenici su u raspravi iznijeli
svoja iskustva i poteškoæe koje su povezane sa samim
slavljem, ali i problemima kumstva koje je danas prisutno u
sve veæoj mjeri.
Na susretu je bilo rijeèi i o Tjednu solidarnosti i zajedništva
s Crkvom i ljudima u BiH te je istaknuto da treba poticati
vjernike na osjetljivost i solidarnost, jer je Crkva u BiH u
vrlo teškim uvjetima djelovanja.
Najavljeno je da æe èetvrta obljetnica uspostave Biskupije,
20. ožujka, biti proslavljena duhovnim programom te misom
koju æe predvoditi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj
nadbiskup Alessandro D'Errico.
O Susretu hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku i Školi
animatora u Malom Lošinju sveæenike je izvijestio
biskupijski povjerenik za mlade Dražen Hladuvka. Biskup je
posebno sveæenicima istaknuo kako je Pastoralno-katehetski
kolokvij za sveæenike održan u Zagrebu 24. i 25. veljaèe
imao dobar odjek te da je važno usvojiti u svoj naèin
djelovanja i službene zakljuèke donesene na kolokviju.
Predstojnik Katehetskog ureda Bjelovarsko-križevaèke
biskupije Mirek Hrvojiæ predstavio je izvješæe sa
spomenutog Kolokvija u kojemu se posebno osvrnuo na
predavanje dr. Bože Skoke koji je govorio o identitetu
mladih u Republici Hrvatskoj.
Biskup Huzjak se nakon toga nadovezao kako je
razgovarajuæi s mladima na kolokviju poslušao njihova
razmišljanja koja su za sveæenike, ali i za samu Crkvu vrlo
važna jer mladi se pitaju zašto se sveæenici boje mladih,
zašto se boje za sebe i zašto se Crkva boji novoga. To su
pitanja o kojima razmišljaju mladi i kojih moramo biti
svjesni, poruèio je biskup Huzjak sveæenicima.
Generalni vikar mons. Stjepan Ptièek osvrnuo se na pisanje i
dostavu parica župnih matica, pastoralnih i financijskih
izvještaja. Dogovoreno je kako æe i ove godine sveæenici
imati zajednièke duhovne vježbe, vjerojatno u dva turnusa,
te se i tako pokazuje zajedništvo prezbiterija Biskupije.
Prezbitersko reðenje bit æe 28. lipnja u 10.30 sati u katedrali
Svete Terezije Avilske u Bjelovaru. Najavljeno je da æe u
korizmi biskup predvoditi misno slavlje na kraju
planinarskog križnog puta u Sv. Ivanu Zelini na èetvrtu
nedjelju korizme, te u Gornjem Mikloušu na petu nedjelju
korizme. Susret je završio molitvom za pokojnog sveæenika
Lovru Hadroviæa.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Bosanski franjevac o okonèanju nasilja u Siriji
Fra Ivo Markoviæ održao mirovnu radionicu u Amanu
Aman, 24.2.2014. (IKA/CNS) – Kršæanski mirovni aktivisti
trebaju se snažno angažirati oko okonèanja sukoba u Siriji,
istaknuo je bosanski franjevac Ivo Markoviæ, govoreæi
skupini Sirijaca koji su se 24. veljaèe okupili na mirovnoj
radionici u Amanu. Markoviæ ih je ohrabrio da koriste
"nježnu" snagu za okonèanje sukoba odnosno da na nasilje
odgovore nenasilnim metodama – nauèe tehnike
pregovaranja, koriste mirovne i molitvene inicijative i
aktivnosti te izvještavaju o stanju u Sriji i mirovnim
zalaganjima svjetsku javnost. Imali smo vrlo sliènu situaciju
za rata u Bosni, rekao je fra Ivo Markoviæ, svjedoèeæi o
tadašnjem osjeæaju bespomoænosti. No, važno je za vjernike
da se pokrenu i da se ne prepuste oèaju. Bog æe vam pomoæi
u nastojanju oko mira, ali morate poèeti djelovati, rekao je
bosanski franjevac, a prenosi amerièka katolièka novinska
agencija. Sirijski mirovni aktivisti izrazili su na radionici
svoju frustraciju što meðunarodna zajednica nije okonèala
sukob u kojemu je poginulo više od 100 tisuæa ljudi, više od
dva milijuna ih je izbjeglo iz ratom razrušene zemlje, a još
4,5 milijuna je prognanika.
Vatikan: Predana dokumentacija za proglašenje
blaženim i svetim fra Ante Tomièiæa
Vatikan, 25.2.2014. (IKA) - U pratnji mons. Milana Simèiæa
dvojica hrvatskih kapucina fra Jure Šarèeviæ te fra Stanko
Dodig, vicepostulator u kauzi za proglašenje blaženim i
svetim fra Ante Josipa Tomièiæa, 25. veljaèe posjetili su u
Vatikanu Kongregraciju za proglašenje blaženim i svetim, te
su - nakon završetka biskupskog procesa u Rijeci 9. veljaèe
ove godine - sveèano uruèili potrebitu dokumentaciju u
procesu za fra Antino proglašenje blaženim i svetim. Tim
èinom kauza službeno prelazi u nadležnost spomenute
kongregacije kao i Generalne postulature Kapucinskog reda
na èelu s fra Carlom Callonijem koji je, takoðer, bio nazoèan
pri predaji dokumentacije vezane uz fra Antu.
Konferencija za novinare u sklopu zajednièkog
zasjedanja HBK i BK BiH
Banja Luka, 26.2.2014. (IKA/KTA) - Konferencija za
novinare u sklopu XVI. redovnoga godišnjeg zajednièkog
zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i
Hrvatske biskupske konferencije održana je u srijedu 26. u
prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci. Na
konferenciji su govorili predsjednik Caritasa Biskupske
konferencije BiH i predsjednik BK BiH Franjo Komarica,
banjoluèki biskup i domaæin susreta, te predsjednik
Hrvatskog Caritasa Josip Mrzljak, varaždinski biskup. O
Susretu hrvatske katolièke mladeži (SHKM), koji æe se
održati 26. i 27. travnja u Dubrovniku, govorio je dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ.
Medijskim djelatnicima na poèetku se obratio biskup
Komarica. koji im je zahvalio za nazoènost i upoznao ih s
temama koje su obilježile ovogodišnje zasjedanje, meðu
kojima je spomenuo: provedbu korizmene akcije Hrvatskog
Caritasa "Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH",
SHKM u Dubrovniku, aktualnu situaciju u BiH, izvješæa o
radu Vijeæa i Ravnateljstva dviju Biskupskih konferencija za
hrvatsku inozemnu pastvu koji koordiniraju djelovanje
hrvatskih katolièkih misija širom svijeta i drugo. Zahvalivši
još
jednom
predstavnicima
sredstava
društvenog
priopæavanja za praæenje aktivnosti zajednièkog zasjedanja,
kazao je kako biskupi, sudionici zasjedanja, kao predstavnici
Katolièke Crkve smatraju da su problemi u BiH i okruženju
takoðer njihovi problemi. "Mi smo prvi prozvani te
probleme pravilno dijagnosticirati, kako se to kaže, o njima
razmišljati najobjektivnije, i onda tražit moguæa rješenja za
pomoæ u rješavanju tih aktualnih problema. A trenutaèno je
najveæi, zapravo, problem meðu nama odreðena
uznemirenost i beznaðe meðu ljudima, ne samo katolicima i
nekatolicima naše zemlje. Taj nemir je prouzroèen dobrano i
socijalnim statusom našega svijeta", istaknuo je biskup
Komarica.
Upitan potom da iznese svoj stav u svjetlu nedavnih
dogaðanja u BiH, biskup Komarica podsjetio je da je
Komisija Justitia et pax BK BiH, èiji je on predsjednik, tim
povodom nedavno uputila apel javnosti u kojem je izražena
potpora svim obespravljenim, zakinutim, socijalno
ugroženim ljudima. Kazavši kako ljudi traže prava od
domaæih politièara, ali i predstavnika meðunarodne
zajednice, za koju je ustvrdio da "ovdje ima glavnu rijeè",
apelirao je da "konaèno poènu smatrati sve stanovnike ove
zemlje ljudima koji imaju i moraju imati pravo na temeljna
ljudska prava i slobode". "Ne možemo se ne solidarizirati s
legitimnim traženjima obespravljenih ljudi, poniženih ljudi i
socijalno ugroženih ljudi. Dakako da smo najodluènije protiv
svakog vandalizma, protiv svakog uništavanja i neèije
privatne, a i društvene svojine, odnosno vlasništva. I zato
smo
apsolutno
protiv
perfidnog
manipuliranja
nezadovoljnim ljudima, što se, nažalost, dogodilo i u ovim
nedavnim neredima", zakljuèio je biskup Komarica.
Na novinarsko pitanje mogu li predstavnici vjerskih
zajednica u BiH izravno pozvati na odgovornost "ljude koji
upravljaju BiH posljednjih 15-20 godina i na bezoènu
pljaèku naroda u BiH", biskup Komarica je odgovorio kako
misli da bi se to moglo i trebalo uraditi, ali da to ne ovisi
samo o pojedinom predstavniku jedne vjerske zajednice.
Podsjetio je da predstavnici vjerskih zajednica u BiH
raspravljaju na neformalnoj razini u obliku sjednica
Meðureligijskog vijeæa, te je kazao kako bi bilo dobro kada
bi na slièan naèin mogli funkcionirati predstavnici vjerskih
zajednica na regionalnoj razini. "Pravoslavci, katolici i
muslimani, ako propovijedamo svi, dakle, vjeru u Boga koji
je stvorio svakog èovjeka, sve narode, sve što postoji, i da on
je na strani toga èovjeka, onda ne možemo ne zauzimati se
za toga èovjeka, i u njegovoj fizièkoj i njegovoj duhovnoj
potrebi. Prema tome, postajemo mi sami nevjerodostojni ako
gledamo ljude obespravljene, siromašne, a šutimo, ništa ne
poduzimamo", poruèio je biskup Komarica potièuæi sve
politièare, pogotovo one koji se izjašnjavaju kao vjernici, da
"pokažu svoje pravo lice, da ne sramote, zapravo, pripadnost
svojoj vjerskoj zajednici".
"Mi ne možemo riješiti neka teška i goruæa pitanja koja
pritišæu njih i sigurno i narode u BiH, ali èinimo ono što
možemo", kazao je biskup Mrzljak podsjeæajuæi da se
korizmena akcija Hrvatskog Caritasa "Tjedan solidarnosti s
Crkvom i ljudima u BiH" provodi uzastopno osmu godinu.
Pri tome je naglasio da se akcija ne sastoji samo u
prikupljanju materijalne pomoæi, veæ da za cilj ima i
senzibiliziranje javnosti dviju zemalja. Takoðer je izvijestio
da se, što se tièe materijalne pomoæi, u osam godina
prikupilo oko milijun i osamsto tisuæa eura te da æe na kraju
Tjedna solidarnosti, 23. ožujka sudjelovati u misnom slavlju
5. ožujka 2014. broj 9/2014
17
Crkva u Hrvata
koje æe kardinal Puljiæ slaviti na Kupresu. Na novinarski upit
zloupotrebljava li vlast u BiH, ali i vlast opæenito odluènost
Caritasa u preuzimanju skrbi za nemoæne, bolesne i socijalno
ugrožene, a da pri tome sami ne pomažu rad takvih
organizacija, biskup Mrzljak je rekao kako ih je biskup
Komarica izvijestio da je unutar države sve manje sredstava
kojima se pomaže rad Caritasa, ali da je smanjena i pomoæ
koja pristiže izvana. "Mi æemo nastojati, koliko bude
moguæe, još više, možda, pomoæi da upravo to, što je veæ
zapoèeto, ta briga za starije ljude, nemoæne, briga za
hendikepirane, ono što Caritas èini ovdje u Banjoj Luci,
Sarajevu i Mostaru, da, jednostavno, nastojimo, koliko bude
moguæe, pomoæi ih novèano, ali isto tako, možda i u nekim
susretima", poruèio je biskup Mrzljak.
Potom je o Susretu hrvatske katolièke mladeži govorio
biskup Uziniæ, koji je novinare izvijestio da se na Susretu
oèekuje oko 20 tisuæa sudionika te da su u pripremama za
susret suraðivali Grad Dubrovnik, Dubrovaèko-neretvanska
županija i Dubrovaèka biskupija. Kazao je da æe na susretu
sudjelovati više od 1300 volontera te je izrazio zadovoljstvo
odazivom dubrovaèkih obitelji koji æe primiti mlade
sudionike. Istaknuo je da u obiteljima Dubrovaèke biskupije
ima dovoljno mjesta za sve mlade za sada te da su neke
obitelji odluèili primiti i više mladih nego što imaju kreveta,
te da æe stoga za pojedine trebati vreæe za spavanje. Naglasio
je da se trenutaèno ne zna toèan broj mladih, koji bi, prema
njegovoj procjeni, trebao biti poznati za tjedan dana, nakon
èega bi se, kako je kazao, s veæom sigurnošæu moglo znati
hoæe li trebati posegnuti za dodatnim smještajem u školskim
i sportskim dvoranama. Podsjetio je da sudionici plaæaju
kotizaciju u visini od 30 kn u koju je ukljuèena akreditacija,
suvenir i majica koju æe dobiti, te je kazao da plaæanja
participacije mogu biti osloboðeni mladi iz BiH koji to radi
teške socijalne situacije nisu u moguænosti to uèiniti, ukoliko
o tome njihovi župnici pravovremeno obavijeste Tajništvo
SHKM u Dubrovniku.
Pozvao je mlade katolike iz BiH, predstavnike razlièitih
udruga mladih, da se u cilju predstavljanja djelovanja svoje
udruge u programu SHKM takoðer jave Tajništvu u
Dubrovniku. Za kraj je svim mladim katolicima Hrvatima iz
BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, kao i onima iz dijaspore
zaželio dobrodošlicu poruèivši im kako ih "Dubrovnik rado
oèekuje".
Pronaðen kip BDM pred kojim molio Ivan Merz
Iz ratom razrušene crkve u Liskovici
Banja Luka, 27.2.2014.
(IKA) – Neposredno prije
predstavljanja Dnevnika bl. Ivana Merza u Banjoj Luci, u
èetvrtak 27. veljaèe, dogodilo se nešto neoèekivano. Naime,
prije nekoliko mjeseci nakon 18 godina pošto je bila spaljena
i razorena crkva u Liskovici u Banjoluèkoj biskupiji
pristupilo se rašèišæavanju njezinih ruševina. U ruševinama
je pronaðen još dobro saèuvan, ali dosta ošteæen kip Gospe
Lurdske koji je odmah prenesen u biskupiju. I upravo toga
poslijepodneva
prema
saèuvanim
fotografijama
i
svjedoèanstvima oèevidaca ustanovljeno je da je to isti onaj
kip pred kojim se molio bl. Ivan Merz kao mladiæ u Banjoj
Luci. Kip se nalazio u staroj banjoluèkoj katedrali i nakon
potresa 1969. g. prenesen je u župu Liskovicu gdje je ostao
do rata i gotovo èudesno saèuvan u ruševinama crkve.
Fotografija kipa objavljena je u Dnevniku.
Banjoluèki biskup Franjo Komarica dao ga je iste veèeri
prenijeti u dvoranu Europske akademije gdje se održavalo
predstavljanje Dnevnika i tu je kip izazvao posebnu
pozornost i divljenje svih sudionika i gostiju.
18
5. ožujka 2014. broj 9/2014
ika
Banja Luka: Predstavljen Dnevnik Ivana Merza
"Dnevnik otkriva na osobit, upeèatljiv naèin iskrenost i
vjerodostojnost mladog èovjeka, kršæanina našeg podneblja,
koji je na neuobièajen naèin nadvisio vrijeme u kojem je
živio", istaknuo biskup Komarica
Banja Luka, 27.2.2014. (IKA) - Na sam dan stote obljetnice,
27. veljaèe, kako je bl. Ivan Merz tada još maturant poèeo
pisati svoj Dnevnik 1914., predstavljeno je njegovo prvo,
cjelovito izdanje u prostoru Europske akademije koja djeluje
u okviru Banjoluèke biskupije.
To je ujedno 4. svezak u nizu Sabranih djela koja su
objavljena o blaženom Ivanu Merzu. Dnevnik na 566 str.
objavljen je u suizdavaštvu Postulature za kanonizaciju bl.
Ivana Merza, Filozofskog fakulteta Družbe Isusove iz
Zagreba i Glas Koncila sadrži cjelovit Dnevnik Ivana Merza.
Direktor Europske akademije u Banjoj Luci mons. dr.
Miljenko Anièiæ pozdravio je predavaèe i mnogobrojno
slušateljstvo, rekavši kako je predstavljanje "Dnevnika" bl.
Ivana Merza uistinu "povijesni dan za Akademiju, ali i za
grad Banju Luku". Naglasio je kako æe "Dnevnik" biti, za
sve èitatelje, a posebno za mlade ljude "putokaz u životu i
stremljenju prema trajnim životnim vrijednostima".
Banjoluèki biskup Franjo Komarica istaknuo je kako
"Dnevnik otkriva na osobit, upeèatljiv naèin iskrenost i
vjerodostojnost mladog èovjeka, kršæanina našeg podneblja,
koji je na neuobièajen naèin nadvisio vrijeme u kojem je
živio". Takoðer je naglasio kako "se na stranicama Dnevnika
može – kao prepoznatljiva 'crvena nit' - uoèiti milosno
djelovanje Duha Svetoga u životu, duhovnom zrenju i
izuzetnom apostolskom djelovanju toga mladog katolièkog
intelektualca u laièkom staležu. Otvarajuæi se tim poticajima
mladi Ivan sve više otkriva istinu o životu i svijetu; sve
dublje doživljava postojanje u svijetu i dobra i zla, a u Crkvi
postojanje duhovno-mistiène osmišljenosti i stvarnosti."
Dr. Božidar Nagy, DI, kao postulator za proglašenje svetim
Ivana Merza, ujedno i inicijator izdavanja sabranih djela bl.
Ivana Merza, govoreæi o Dnevniku, istaknuo je kako je
"nevjerojatno kako mladi èovjek s 18 godina vrlo zrelo
razmišlja kakve ideje ima i iskreno piše o svojoj nutrini,
doživljajima i refleksijama na svijet, ljudima koje susreæe".
Dr. Saša Ceraj, ravnatelj Hrvatske olimpijske akademije u
Zagrebu, koji je 2013. godine doktorirao u Zagrebu na temu
"Doprinos dr. Ivana Merza i hrvatskog orlovskog saveza
hrvatskoj kulturi i tjelesnoj kulturi" istaknuo je da "Merz u
Dnevniku govori jedinstveno o svima, ali svakoga prima
osobno i èini se da govori svakome od nas. Ivanovi odgovori
nadahnuti su posebno duhovnom težinom, znanstveno filozofski proniknuti, pa èak izmame i osmjeh, kao što se to
vrlo èesto susreæe kod svetaca".
Profesor hrvatskog jezika i književnosti Anton Toni Šarac iz
KŠC "Ivan Merz" u Banjoj Luci predstavio je ljepotu
književnosti i njezinu vrijednost u "Dnevniku" Ivana Merza.
Ujedno je naglasio kako je Dnevnik Ivana Merza dnevnik
uzor! To je jedan zreo plod osobnosti jednoga katolièkog
intelektualca. Jer, teško da bi se danas pojavilo nešto tako
poticajno za mlade ljude kao što je ovaj "Dnevnik", rekao je
prof. Šarac.
Predstavljanje knjige bilo je popraæeno prigodnim glazbenoscenskim programom koji su animirali uèenici Katolièkoga
školskog centa "Ivan Merz" u Banjoj Luci. Voditeljica
programa bila je Monika Milojkoviæ, uèenica KŠC "Ivan
Merz". U glazbenom dijelu programa nastupili su uèenici
Katolièkoga školskog centra David Vukeliæ na violini i
njegov brat Filip Vukeliæ na klaviru.
ika
Hrvatski sveæenici osvojili drugo mjesto na VIII.
europskom prvenstvu u malom nogometu u Bjelorusiji
Lida, 28.2.2014. (IKA) – U gradu Lida u Bjelorusiji od 24.
do 28. veljaèe održano je VIII. europsko prvenstvo
sveæenika u malom nogometu. Na natjecanju u sportskom
centru "Olympia" sudjelovalo je 13 reprezentacija s oko 200
sveæenika. Prvenstvo je održano pod pokroviteljstvom
Biskupske konferencije Bjelorusije i Ministarstva sporta i
rekreacije, u èije ime je sudionike pozdravio prvi zamjenik
ministra Alexandr Gagiyev, a potporu je dala i mjesna
uprava grada Lida.
Nadbiskup i metropolit nadbiskupije Minsk-Mohilov
Tadeusz Kondrusiewicz zahvalio je Bogu za moguænost da
se tako veliki sportski dogaðaj održava u Bjelorusiji, a i sam
je zaigrao za domaæu reprezentaciju. Istaknuo je kako Crkva
treba evangelizirati svugdje, pa i na stadionu. Takoðer je
proèitao pismo apostolskog nuncija u Bjelorusiji nadbiskupa
Claudia Gugerottija koji je sudionicima prenio blagoslov
pape Franje.
U završnici prvenstva Poljaci su obranili prošlogodišnji
naslov, a na postolje se nakon jednogodišnje stanke vratila
Hrvatska, osvojivši drugo mjesto, te Portugal na treæem
mjestu. Domaæini su zauzeli èetvrto mjesto, dok su sveæenici
iz Bosne i Hercegovine bili peti. Na šestom mjestu je
sveæenièka reprezentacija iz Slovaèke, na sedmom iz
Ukrajine, na osmom iz Rumunjske. Deveto mjesto zauzela je
reprezentacija Maðarske, deseto Slovenije, jedanaesto Crne
Gore, dvanaesto Austrije, te posljednje trinaesto Kazahstana.
Domaæin 9. europskog prvenstva sveæenika u malom
nogometu bit æe Austrija, koja je bila domaæin i prvog
prvenstva 2005. godine. Na dosadašnjim natjecanjima,
reprezentacija hrvatskih sveæenika osvojila je dvije zlatne
medalje (2005., 2006.), èetiri srebrne (2007., 2011., 2012.,
2014.) i jednu bronèanu (2009.). Hrvatska i poljska
reprezentacija do sada su se pet puta našle u finalu; godine
2006. bolja je bila Hrvatska, a u ostala èetiri sraza raèunajuæi
i ovogodišnji bolji su bili Poljaci.
Za Hrvatsku su nastupili sveæenici: Marinko Jeleèeviæ, Ivica
Maðer, Josip Starèeviæ, Josip Horvat, Tomislav Karavidoviæ,
Josip Matas, Domagoj Matoševiæ, Alojz Æubeliæ, Kristijan
Stojko, Josip Blažon, Davor Tomiæ i Dražen Dukiæ.
Reprezentaciju su vodili Krešimir Žiniæ i Darko Banfiæ.
Osim nogometnog natjecanja, uz toplo gostoprimstvo
sveæenici su se upoznali sa prilikama u Bjelorusiji.
Bjelorusija je prostorno èetiri puta veæa država od Hrvatske,
a ima oko 10 milijuna stanovnika. Rimokatolika u
Bjelorusiji ima oko 15 posto, a podijeljeni su u èetiri
biskupije (Minsk-Mohilov, Pinsk, Grodno i Vitebsk).
Bjelorusija je zemlja jezera i šuma, ali i zemlja prekrasnih
dvoraca. Hrvatski su sveæenici posjetili dva najznaèajnija:
Mir i Nesviž i bili, barem na trenutak, dionici bogate, ali i
bremenite povijesti Bjelorusije. U Nesvižu su posjetili
znamenitu isusovaèku baroknu crkvu Tijela Kristova
izgraðenu u 16. stoljeæu u kojoj dominira oltarna slika
Posljednje veèere.
Crkva u Hrvata
Obljetnica djelovanja djeèjega katedralnog zbora
"Zlatni klasovi" u Subotici
Subotica, 2.3.2014. (IKA) - Djeèji zbor subotièke katedrale
"zlatni klasovi" održao je 1. ožujka sveèani koncert u
subotièkoj prvostolnici, prigodom 30. obljetnice djelovanja.
Izveo je skladbe koje su bile na repertoaru u trideset godina
djelovanja. Tako su na programu bile duhovne i liturgijske
skladbe, ali i neke svjetovne skladbe hrvatskih skladatelja
koje je taj zbor izvodio na raznim priredbama.
Na rasporedu su se našle skladbe subotièkog skladatelja
Albe Vidakoviæa, o. Ive Perana, o. Anðelka Milanoviæa,
Šime Maroviæa, Marija Nardelija, o. Ivana Glibotiæa, s.
Lujze Kozinoviæ, Božidara Širole, Zdenke Koèonde, te
inozemnih: Handela, Leroya, Andersona i dr.
Uz katedralni djeèji zbor "Zlatni klasovi", nastupili su
uèenici glazbene škole u Subotici, èlanovi katedralnoga
djeèjeg zbora: Aleksandar Rukavina na harmonici, Lucija
Vukov na flauti, te sestre Kristina i Leona Matkoviæ na
klaviru, Junorski sastav Subotièkoga tamburaškog orkestra,
vlè. Dragan Muharem kao pratilac na orguljama a sve pod
ravnanjem katedralnog zborovoðe i orguljaša Miroslava
Stantiæa.
Na kraju koncerta publiku i male pjevaèe slavljenike
pozdravio je katedralni župnik mons. Stjepan Beretiæ.
Slavlje je nastavljeno prigodnim domjenkom u župnom
domu katedralne župe sv. Terezije.
Sutradan, u nedjelju 2. ožujka, sveèanim misnim slavljem u
katedrali Sv. Terezije djeèji zbor "Zlatni klasovi" zahvalio je
Gospodinu za 30. godina svoga djelovanja, animirajuæi
misno pjevanje.
Katedralni djeèji zbor "Zlatni klasovi" osnovan je 1984.
godine, o dvadesetoj obljetnici smrti subotièkog muzikologa
i skladatelja Albe Vidakoviæa. Zbor je od 1984. do 2012.
vodila s. Mirjam Pandžiæ, a od rujna 2012. godine vodi ga
Miroslav Stantiæ, zborovoða i orguljaš subotièke
prvostolnice.
Na repertoaru zbora nalaze se liturgijske popijevke, puèke
pjesme, te skladbe m. Martinjaka, š. Maroviæa, M. Lešæana,
Lj. Galetiæa, A. Klobuèara i drugih, ali i svjetovne
rodoljubne skladbe.
Zbor redovito sudjeluje na liturgijskim slavljima u
subotièkoj katedrali, na smotri djeèjih zborova "Zlatna
harfa", te u sklopu božiænih i uskrsnih koncerata u
subotièkoj katedrali.
Danas zbor èini tridesetak djece, uglavnom vjerouèenika
župe sv. Terezije u Subotici ali i drugih gradskih župa.
.
5. ožujka 2014. broj 9/2014
19
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Godišnji susret Europskoga društva za katolièku
teologiju u znaku solidarnosti s Ukrajinom
Varšava, 23.2.2014. (IKA) - Od 22. do 23. veljaèe u Varšavi
je pod predsjedanjem prof. dr. Martina M. Lintnera zasjedao
kuratorij Europskoga društva za katolièku teologiju (ET –
http://www.eurotheo.eu) koji èine predsjednici nacionalnih
sekcija. Hrvatsku je sekciju predstavljala njezina
predsjednica doc. dr. Katica Knezoviæ. Društvo je odobrilo
osnutak dviju novih sekcija – rumunjske i ukrajinske.
Obojica teologa iz tih zemalja, Claudiu T. Ariesan iz
Timišvara i Roman Zaviyskyy, dekan Filozofsko-teološkog
fakultetu u Lavovu, istaknula su važnost povezivanja
njihovih teologa s cjelokupnim europskim podruèjem. Doseg
toga znaèenja posebice se zrcalio u aktualnim društvenopolitièkim dogaðanjima u Ukrajini. Jaèina tih dogaðanja na
svega nekoliko stotina kilometara od Varšave osjetila se
posebice u èinjenici da se meðu žrtvama nasilja našao i
suradnik našega kolege iz Lavova, kojem smo izrazili
duboku suæut i zajedništvo u molitvi.
ET je osnovan prije 25 godina, a trenutaèno broji 900
teologa s europskoga podruèja, struènjaka u svim teološkim
disciplinama. Èlanovi utemeljitelji su se vodili mišlju da
nakon pada Berlinskoga zida posve svjesno i ciljano ojaèaju
teološki dijalog u zemljama zapadne, srednje i istoène
Europe. Ta se nakana ogleda i u praksi da se svake godine
bira neko drugo mjesto zasjedanja kako bi se što više
omoguæilo susretanje èlanova društva s nacionalnim
sekcijama i drugih zainteresiranima. Uz to je nakana i želja
Društva da što je moguæe više sudjeluje u teološkom
promišljanju politièkih i kulturnih pitanja koja imaju važnost
za cjelokupno europsko podruèje, nadilazeæi tako granice
pojedinih zemalja. Vodeæi se tom mišlju ove je godine
izabrana Varšava gdje se 21. veljaèe na Sveuèilištu
"Kardinal Stefan Wyszynski", uz organizacijsku pomoæ
Odsjeka za teološke znanosti Poljske akademije znanosti
održala meðunarodna konferencija o temi: Teologija u
rasponu od sekularizacije, sekularizma i multikulturalizma.
Tijekom konferencije razvio se živ i vrlo zanimljiv razgovor
izmeðu poljskih referenata i referenata iz zapadnoeuropskih
zemalja s bogatom i plodonosnom razmjenom misli, uz
prinose iz slušateljstva.
U Rimu zapoèeo Svjetski kongres SIGNIS-a
"Slika Crkve moguæa je samo s mladima" – poruka SIGNISovog kongresa u Rimu
Rim, 25.2.2014.
(IKA) - "Stvaranje vizija s novom
generacijom. Mediji u službi kulture mira", središnja je tema
Svjetskog kongresa SIGNISA, meðunarodnog katolièkog
udruženja za komunikacije, koji se od danas do petka 28.
ožujka održava u Rimu.
Cilj SIGNIS-a je poduprijeti profesionalne medije i katolièke
komunikatore kako bi današnju kulturu obasjali svjetlom
Evanðelja promovirajuæi ljudsko dostojanstvo, pravdu i
pomirenje. SINGIS je nevladina organizacija koja ukljuèuje
èlanice iz više od 100 zemalja iz cijeloga svijeta, kojima
odnedavno pripada i Laudato iz Hrvatske.
I Vatikan je prepoznao SIGNIS kao katolièku organizaciju
za komunikaciju, dok je u statusu savjetnika SIGNIS
prisutan u UNESCO-u i Vijeæu Europe.
Ovogodišnji Kongres u Rimu okupio je više od 300
sudionika iz cijeloga svijeta. Prvotno je bio zamišljen da se
održi u Bejrutu, u Libanonu, no tamošnje prilike to nisu
20
5. ožujka 2014. broj 9/2014
omoguæile. Sudionike u Rimu pozdravio je predsjednik
Papinskog vijeæa za sredstva društvene komunikacije mons.
Claudio Maria Celli.
U skladu sa zadaæom SIGNIS-a, naglasak je stavio na mlade
i kulturu susreta koja povezuje. "Tko komunicira – ide
naprijed – poruka je i pape Franje za ovogodišnji Svjetski
dan medija", podsjetio je mons. Celli.
"Prenositi dobru rijeè znaèi biti povezaniji, a povezanost
treba pratiti i istinski susret", istaknuo je mons. Celli
slikovito govoreæi da to znaèi ne gledati "život s balkona"
veæ prihvatiti izazove.
"Naš zadatak je stvoriti sliku Crkve – katolièku stvarnost koja pokazuje suosjeæanje, koja je bliska ljudima i koja
otvara vrata svima, i još jednom naglašavam – svima",
pozvao je mons. Celli. Pojasnio je da to znaèi biti aktivan i
prisutan komunikator koji preuzima odgovornost za put
drugoga. Na kraju je pozvao sudionike da, kad se vrate u
svoje zemlje, nastave strpljivo graditi kulturu mira i živjeti
kulturu susreta s drugima.
Kongres je otvorio predsjednik SIGNIS-a Augustine
Loorthusamy ukazavši na razlièitost generacija kojima se
obraæaju današnji komunikatori stavljajuæi naglasak na
današnju mladež o kojoj Crkva ovisi.
"Buduænost Crkve ovisi o toj generaciji, tzv. selfie generaciji
ili 'pogledaj me' generaciji i ako ne dopremo do njih neæe biti
ni Ckve. Trebamo otkriti tko su oni i èime se bave, što ih
zanima. Nije kljuèno pitanje što mi njima imamo reæi, nego
što oni žele èuti od nas jer ako ne dobiju odgovor od nas,
potražit æe ga drugdje", ukazao je Loorthusamy.
Kljuènim smatra promjenu komunikacije iz crkvenih
krugova prema mladima istièuæi primjer pape Franje.
"Papa Franjo u svojim obraæanjima nije rekao ništa novo, ali
je pokazao veliku poniznost, prenio je rijeèi u djela,
pokrenuo je svijet, uklopio se i probudio ono što nam je
svima u srcu", istaknuo je predsjednik SIGNIS-a.
Soèi: Dobra bilanca "olimpijskoga kapelana"
Beè, 25.2.2014. (IKA) – Kapelan austrijske olimpijske
reprezentacije o. Johannes Paul Chavanne ocijenio je
uglavnom pozitivno duhovnu stranu svojih olimpijaca u
Soèiju. O svom debitantskom nastupu kao "olimpijskog
kapelana", austrijski cistercit dao je intervju "Kathpressu" i
"Radio Stephansdomu", govoreæi o mnogim sportskim i
ljudskim usponima i padovima kojima je mogao svjedoèiti
kao dušobrižnik. Istaknuo je da se trudio biti blizu veæini
sportaša i službenika, ali i rodbini natjecatelja te navijaèima.
Vjerojatno najveæi izazov za o. Chavannea na ZOI bio je
sluèaj dopinga austrijskog dugoprugaša Johannesa Dürra.
Osobno je kontaktirao s Dürrom, a osobito s njegovom
rodbinom, rekao je olimpijski kapelan. U takvim teškim
trenucima njegova sveæenièka služba bila je osobito važna.
Organizaciju igara, kao i sigurnosnu situaciju u Soèiju
Chavanne ocijenio je "vrlo dobrom". U "Austrijskoj kuæi" u
Krasnaya Polanya nedjeljne mise bile su dobro posjeæene.
Brojnim sportašima podijelio je križiæe i krunice, "a mnogi
od njih su ih poslije nosili sa sobom tijekom igara". "Bilo je
dobro to što je Crkva pokazala svoje zanimanje za sport",
zakljuèio je Chavanne, koji 8. ožujka ponovno putuje u Soèi,
da bi bio na usluzi i sudionicima Paraolimpijade.
ika
Papina poruka sudionicima Svjetskoga kongresa SIGNISa
Vatikan, 25.2.2014. (IKA) - Papa Franjo poslao je svoj
blagoslov sudionicima Svjetskoga kongresa SIGNIS-a,
nevladine organizacije, odnosno katolièke udruge za
komunikaciju, koja ima èlanove u 140 zemalja svijeta, a –
kako je istaknuto na web stranici rimskoga ogranka te
udruge – okuplja djelatnike na radijskim postajama,
televiziji, filmu, videu opæenito, te u odgoju za medije,
Internet i nove tehnologije. Skup se održava u Rimu, od 25.
veljaèe do 1. ožujka, a tema mu je "Stvaranje vizija s novom
generacijom. Mediji u službi kulture mira".
U poruci koju je potpisao državni tajnik kardinal Pietro
Parolin, papa Franjo izrazio je zadovoljstvo zbog toga što taj
skup predlaže razmišljanje o komunikacijskoj moæi stvaranja
predodžbi koje, putem masovnih medija, izražavaju i
oblikuju iskustva, nade i dvojbe novih naraštaja.
U globaliziranom svijetu, u kojemu neprestano nastaju nove
kulture, sa svojim novim naèinima izražavanja i simbolima, i
u kojemu se pojavljuje nova opæa imaginacija, katolièki
komunikatori trebaju se suoèavati sa sve veæim izazovom
prikazivanja mudrosti, istine i ljepote evanðelja u
izražavanju koje je sposobno dotaknuti srca i umove
bezbrojnih osoba koje traže smisao i usmjerenje svojega
života, i to kao pojedinci i èlanovi društva, napomenuo je u
poruci papa Franjo te izrazio uvjerenje da æe rasprave na tom
skupu nadahnuti i ohrabriti sudionike, i obnoviti smisao
njihova zauzimanja u ostvarivanju te zahtjevne i uzbudljive
zadaæe, prenosi Radio Vatikan.
Priopæenje o sjednici Redovnog vijeæa Biskupske sinode
Raspravljalo se o rezultatima istraživanja pokrenutog u
listopadu 2013. slanjem upitnika o pitanjima vezanim uz
obitelj biskupskim konferencijama iz èitavog svijeta
Vatikan, 26.2.2014. (IKA) – Sjednica Redovnog vijeæa
Biskupske sinode održana je 24. i 25. veljaèe, priopæio je
Tiskovni ured Svete Stolice. Na sjednici se raspravljalo o
rezultatima istraživanja pokrenutog u listopadu 2013.
slanjem upitnika o pitanjima vezanim uz obitelj biskupskim
konferencijama iz èitavog svijeta. Postotak odgovora je vrlo
visok. Pridodana su usto opažanja pojedinaca i zajednica iz
svih dijelova svijeta. Vijeæem je 24. veljaèe predsjedao papa
Franjo, koji je i na taj naèin istaknuo važnost koju pridaje
strukturi Sinode kao izrazu biskupskoga kolegijaliteta i temi
kojom æe se baviti iduæa izvanredna Biskupska sinoda 2014.
te redovna Biskupska sinoda 2015.
Nacrt sažetka pristiglih odgovora je jednodušno prihvaæen.
Iz toga se može nazrijeti glas Crkve u svim njezinim
sastavnicama i u razlièitosti situacija i okolnosti, bilo u vezi
prijeke potrebe da se novim poletom i naèinom naviješta
evanðelje obitelji, bilo glede izazova i teškoæa vezanih uz
obiteljski život i njegove eventualne krize. Opažanja
iznesena tijekom rasprave pomoæi æe pri izradi nacrta
sažetka radnog dokumenta (Instrumentum laboris) koji æe
poslužiti kao temelj za sinodske radove. Istaknuta je
objedinjenost dviju predviðenih etapa za sinodsko
razmišljanje o obitelji, koje ima za svrhu predstaviti Svetom
Ocu tek na završetku redovne Sinode prijedloge na temelju
kojih æe on zatim sastaviti svoju apostolsku pobudnicu.
Sudjelovali su generalni relator kardinal Peter Erdoe,
nadbiskup Ostrogona-Budimpešte, i posebni tajnik mons.
Bruno Forte, nadbiskup Chieti-Vasta. U toj prigodi Sveti
Otac blagoslovio je novo krilo sjedišta Generalnog tajništva
s kapelicom i novim uredima, navodi se u priopæenju
Tiskovnog ureda Svete Stolice.
Inozemne vijesti
Papa Benedikt XVI. odbacio špekulacije o razlozima
svoga odreknuæa od službe
Papa odgovorio vatikanskom dopisniku talijanske La Stampe
Vatikan, 27.2.2014. (IKA) - Godinu dana nakon što se
odrekao papinske službe, Benedikt XVI. je potvrdio
valjanost svojeg povlaèenja, odgovarajuæi na špekulacije o
navodnim pritiscima zbog kojih bi bio prisiljen poduzeti taj
korak.
"Ne postoji ni najmanja sumnja u valjanost mojeg odreknuæa
od Petrove službe", napisao je umirovljeni papa u pismu
vatikanskom dopisniku talijanske La Stampe Andrei
Tornielliju.
Benedikt XVI. u pismu, èije je izvatke u srijedu 26. veljaèe
objavila La Stampa, a prenosi portal Glasa Koncila, istièe da
je jedini uvjet za valjanost povlaèenja sa službe "potpuna
sloboda izbora". "Špekulacije glede valjanosti su
jednostavno apsurdne", ustvrdio je.
Tim je pismom Benedikt XVI. odgovorio na pitanja koja mu
je Tornielli prošlog tjedna pismeno poslao.
Umirovljeni papa takoðer je pojasnio da je nastavio nositi
bijelu reverendu i zadržao ime Benedikt iz "èisto praktiènih
razloga", napominjuæi da u trenutku odreknuæa nije bilo
druge odjeæe.
"Uostalom", dodao je, "nosim bijelu reverendu na potpuno
drukèiji naèin nego Papa". I tu je rijeè, zakljuèio je Benedikt
XVI., o "potpuno neutemeljenim špekulacijama".
Crkvu treba uèiniti kuæom i školom zajedništva
Castel Gandolfo, 27.2.2014. (IKA) - Poziv na meðusobnu
ljubav, unatoè osobnim, nacionalnim i dobnim razlikama,
uputio je papa Franjo biskupima prijateljima Pokreta
fokolarina, koje je primio 27 veljaèe, a koji su se u Castel
Gandolfu okupili na 37. meðunarodnom skupu, na temu
"Uzajamnost ljubavi meðu Kristovim uèenicima". Taj je
skup prigoda za bratski suživot i razmjenu duhovnih i
pastoralnih iskustava, istaknuo je Papa te biskupe podsjetio
da su pozvani da tim susretima donesu "široki dah Crkve", te
da njihovo duhovno obogaæivanje bude na dobrobit cijele
Crkve.
Današnje društvo ima veliku potrebu svjedoèkoga života iz
kojega se vidi novost koju nam je donio Gospodin Isus:
braæu koja se vole, unatoè osobnim, nacionalnim i dobnim
razlikama. Svjedoèenje potièe želju ukljuèivanja u veliku
parabolu zajedništva, što je Crkva, rekao je papa Franjo.
Kada neka osoba primijeti da je "meðu Kristovim uèenicima
uzajamna ljubav moguæa i da je kadra preobraziti
meðuljudske odnose, onda osjeti poziv da otkrije ili ponovno
otkrije Krista, da se otvori susretu s Njim, živim i
djelujuæim, da iziðe iz sebe i ide drugima širiti nadu koja joj
je darovana. Crkvu treba uèiniti kuæom i školom zajedništva,
što je temeljno za uèinkovitost evangelizacije jer otkriva
duboku želju Boga Oca da sva njegova djeca budu braæa, i
želju Kristova srca "da svi budu jedno", kao i "dinamizam
Duha Svetoga, njegovu silu slobodne i oslobaðajuæe
privlaènosti". Gajenje duhovnosti zajedništva osposobljava
nas za ekumenizam i meðureligijski dijalog, zakljuèio je
Papa.
Papa ukazuje na važnost euharistije
Vatikan, 28.2.2014. (IKA) – U poruci koju je papa Franjo u
petak 28. veljaèe uputio putem Twittera istièe se važnost
euharistije.
Euharistija je za nas bitna: Krist je taj koji želi uæi u naš
život i ispuniti ga svojom milošæu, poruèuje Papa.
5. ožujka 2014. broj 9/2014
21
Inozemne vijesti
Nemojmo iznevjeriti mlade
Papina poruka èlanovima Papinskog povjerenstva za
Latinsku Ameriku
Vatikan, 28.2.2014. (IKA) - Odgoj nije samo prenošenje
znanja. Prenošenje vjere bit æe površno i ideološko ako se
samo pouèava vjerski sadržaj, upozorio je papa Franjo u
govoru uruèenom èlanovima Papinskog povjerenstva za
Latinsku Ameriku, koje je 28. veljaèe primio u Vatikanu.
Prenošenje vjere neæe biti korjenito ako ga ne prate
ponašanja i vrijednosti - potrebno je stvoriti naviku
ponašanja, poticati prihvaæanje vrijednosti koje ju
pripremaju i uèvršæuju, rekao je Papa, prenosi Radio Vatikan.
Istaknuo je da se prenošenje vjere temelji na tri odrednice:
utopija, pamæenje i razbor. Vrlo je važno za djecu, a
poglavito za mlade, dobro usmjeravati utopiju. U Latinskoj
Americi neuravnoteženo upravljanje utopijom, kao što je
sluèaj Argentine, potaknulo je mlade Katolièke akcije da se
sedamdesetih godina pridruže gerili. Mudro, pak, upravljanje
utopijom neke mlade osobe "istinsko je bogatstvo" - ako je
mlada osoba bez utopije, onda je prijevremeni starac,
upozorio je Papa.
Utopija se odnosi na buduænost, sjeæanje na prošlost, a
razbor na sadašnjost. Mlada osoba treba poznavati povijest i
u toj povijesti ukorijeniti svoju utopiju: svoju utopiju
razabrati u sadašnjosti, išèitavati znak vremena. Utopija raste
ako je èvrsto ukorijenjena u poznavanje povijesti.
Razluèivanje u sadašnjosti – za što su mladima potrebni
uèitelji – po sebi je usmjereno na buduænost, objasnio je
papa Franjo.
Susret meðu naraštajima kljuè je za suèeljavanje "s
odgojnom hitnošæu", susret izmeðu starih i mladih. Taj
susret omoguæuje upoznavanje prošlosti i èitanje sadašnjosti.
Vjera mlade osobe dozrijeva ako je u osobi prisutno sjeæanje
na prošlost, razbor sadašnjosti i utopija buduænosti. Ali pravi
problem u današnjem društvu jest kultura odbacivanja: danas
je, za gospodarstvo koje se uèvrstilo u svijetu, u središtu bog
novac a ne ljudska osoba. I sve se odbacuje što nije u skladu
s tim viðenjem. Odbacuju se djeca koja trpe, jer su smetnja i
nije dobro da ugledaju svjetlo dana, odbacuju se stari, a u
nekim zemljama Latinske Amerike postoji prikrivena
eutanazija: stari su katkada smatrani otpadnim materijalom,
ustvrdio je Sveti Otac.
Danas brojni mladi smetaju ovom svjetskom sustavu jer im
valja priskrbiti posao, postoji dakle veliki postotak
besposlenih mladih osoba. Držimo naraštaj mladih koji
nemaju iskustva o dostojanstvu. Tako je današnja mladež
sastavnica otpadnoga materijala. A mlada osoba bez posla
"umrtvljuje utopiju". Droga, koja uništava ovaj naraštaj
mladih, i ne samo poroci i širenje ovisnosti, kao što je igra
na sreæu, neke su od zapreka na putu novih naraštaja. Danas
se utopija nekog poletnoga mladiæa postupno pretvara u
oèaj. Potrebno je oèajnim mladima dati vjeru i nadu, poruèio
je Papa. Crkva želi mladima ponoviti da se isplati slijediti
Isusov primjer predanja, služenja, besplatne ljubavi i borbe
za pravednost i istinu. Tko u dubinu poznaje Isusa ne
zadržava se u fotelji, nego pridružuje njegovu naèinu života i
biva navjestitelj Radosne vijesti. Neka mladi slijede Krista, a
ne nekoga iz sapunica, nego živu osobu. Svoju nadu mladi
polažu u nas, nemojmo ih iznevjeriti, poruèio je papa Franjo
i poželio da kršæanske zajednice Latinske Amerike i Kariba
budu uz mlade, da budu uèiteljice i majke svima, i svakoj
mladoj osobi.
.
22
5. ožujka 2014. broj 9/2014
ika
Mrežna stranica za pohod pape Franje Svetoj zemlji
Mrežna stranica popefrancisholyland2014.lpj.org donosi
informacije na sedam jezika
Jeruzalem, 28.2.2014. (IKA) - Za predstojeæi posjet pape
Franje Svetoj zemlji tamošnji katolièki biskupi pokrenuli su
posebnu
mrežnu
stranicu.
Na
adresi
popefrancisholyland2014.lpj.org novinari i svi zainteresirani
mogu naæi osnovne informacije o kršæanima u Svetoj zemlji,
kao i saznati pojedinosti o Papinu pohodu. 45 dana prije
putovanja, planiranog za kraj svibnja, objavljen je i službeni
program cijelog pohoda. Web stranica je na sedam jezika,
ukljuèujuæi arapski i hebrejski.
Papa Franjo u Svetoj zemlji æe boraviti od 24. do 26. svibnja.
Mjesta njegova pohoda bit æe gradovi Betlehem i Jeruzalem
te jordanski glavni grad Amman.
Papa Franjo prihvatio odreknuæe od službe koelnskog
nadbiskupa kardinala Meisnera
Vatikan/Koeln, 1.3.2014. (IKA) – Papa Franjo je u skladu s
kanonom 401 Zakonika kanonskog prava 28. veljaèe
prihvatio odreknuæe od službe koelnskog nadbiskupa
kardinala Joachima Meisnera.
Apostolskim administratorom do izbora novog nadbiskupa
imenovan je 47-godišnji generalni vikar Koelnske
nadbiskupije prelat Stefan Hesse.
Kardinal Meinser je 25. prosinca prošle godine navršio 80
godina. Na èelu jedne od najveæih njemaèkih nadbiskupija
bio je 25 godina. Za koelnskog nadbiskupa inauguriran je
12. veljaèe 1989. kao nasljednik kardinala Josepha Hoffnera
(1906. - 1987.), te tako postao 94. po redu koelnski
nadbiskup.
Kardinal Meisner bio je domaæin i 20. svjetskog dana mladih
u kolovozu 2005. godine. Uoèi susreta, pojasnio je, kako su
"Svjetski dani mladeži zapravo znak traženja istine od strane
mladih koji ne žele biti poimani samo kao ekonomski
subjekti. To su potvrdili svojim osobnim iskustvom brojni
mladi èiji su životi upravo na tim susretima doživjeli velike
unutarnje promjene, pa èak i potpuna obraæenja. To se
oèekuje i od ovoga susreta. Ja im želim da se vrate sretniji
nego što su bili, u smislu da budu bliži Bogu, Bogu koji nas
nikada ne napušta. Svjetski dan mladeži nije cilj, nego put".
Kardinal Meisner predvodio je misno slavlje na svetkovinu
Majke Božje od Kamenitih vrata prošle godine. U
propovijedi je upozorio da "duhovno opustošen narod
postaje narod koji ubija svoju djecu; koji ima više ljesova
nego kolijevki i kojemu prijeti izumiranje" te istaknuo kako
nam Duh Sveti kao djelitelj života jamèi civilizaciju života i
ljubavi te našim europskim narodima daruje nadu i
buduænost.
Posvijetio je i važnost svjedoèenja. Kao kršæanima nikada
nam nije bilo dopušteno i nije nam dopušteno u sadašnjosti,
niti æe nam to biti dopušteno ubuduæe, da ostanemo
nijemima tamo gdje se traži naše ispovijedanje vjere u Krista
i u njegovu Crkvu. Tamo gdje se radi o Bogu, našemu
svjedoèanstvu za njega i o Božjoj istini, kršæanin mora puno
govoriti; to jest: tamo kršæanin ima pravo na govor i
odgovor, upozorio je. Europa od hrvatskog naroda "koji je u
odvažnosti i strpljivosti tijekom proteklih stoljeæa oèuvao
svoju vjeru i identitet, oèekuje da on – kao kršæanski narod –
mjerodavno i tako da ga se èuje sudjeluje u velikome
dijalogu europske obitelji naroda. Europa treba Hrvatsku i
Hrvatska treba Europu", rekao je kardinal Meisner u
propovijedi u Zagrebu.
ika
Papa primio rumunjskoga premijera
Vatikan, 1.3.2014.
(IKA) - Korisna suradnja izmeðu
Rumunjske i Svete Stolice na podruèjima koja se odnose na
obitelj, odgoj, vjersku slobodu i oèuvanje zajednièkih
vrijednosti bile su glavne toèke na susretu pape Franje s
rumunjskim premijerom Victorom Pontom 1. ožujka u
Vatikanu. Istièuæi moguænosti Katolièke Crkve za prinos
opæemu dobru cijeloga društva, dotaknuta su i neka otvorena
pitanja koja se odnose na katolièku zajednicu u Rumunjskoj,
istaknuto je u priopæenju Tiskovnog ureda Svete Stolice,
prenosi Radio Vatikan. Na kraju su razmijenjena mišljenja o
aktualnom stanju u svijetu te ponovno izražena želja da se
sukobi rješavaju dijalogom i pregovorima.
Nakon audijencije kod pape Franje, kojemu je prenio
pozdrave pravoslavnoga patrijarha Danijela, rumunjski
premijer zadržao se u razgovoru s Papinim državnim
tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom i nadbiskupom
Dominiqueom Mambertijem, tajnikom za odnose s
državama.
Kršæanski poglavari potièu kršæane na mir i dijalog u
Ukrajini
Katolièki, pravoslavni i protestantski poglavari izražavaju
iskrenu spremnost da molitvom i konkretnim nastojanjima
daju prinos bratskom dijalogu i miru u ukrajinskom društvu
Kijev, 2.3.2014. (IKA) – Kršæansko meðuvjersko vijeæe
sastavljeno od pravoslavnih, katolièkih i protestantskih
poglavara iz Azerbajdžana, Armenije, Bjelorusije, Estonije,
Kazahstana, Kirgistana, Litve, Latvije, Moldavije, Rusije,
Tadžikistana, Uzbekistana i Ukrajine objavilo je priopæenje
o stanju u Ukrajini.
Kako izvještava Radio Vatikan, u izjavi predstavnici
kršæanskih zajednica izražavaju zajednièko stajalište o nekim
kljuènim pitanjima koja brinu graðane tih zemalja, te
molitvom i solidarnošæu prate ukrajinski narod, koji se u
ovom trenutku suoèava s teškim iskušenjima.
Sve naše zajednice mole za preminule i ranjene u nedavnim
politièkim sukobima, te za trajni mir i razumijevanje, istièe
se u izjavi te se izražava potpora svim stanovnicima
Ukrajine, bez obzira na njihovu etnièku ili vjersku
pripadnost.
Pozivamo sve one o kojima ovisi buduænost Ukrajine, da se
pridržavaju naèela slobode savjesti i vjere te nemiješanja
države i politièkih snaga u unutarnje stvari vjerskih
organizacija. Svima su dobro znane tragiène posljedice koje
je takva situacija imala u povijesti naših zemalja, podsjeæa se
u izjavi.
Nadalje, se upozorava kako "revolucionarne metode, bilo da
pozivaju na nasilje, diskriminaciju ili nasilno prisvajanje
svetih mjesta samo mogu naštetiti jedinstvu meðu kršæanima
i dobrim odnosima meðu vjerskim organizacijama i
državama".
Izjavu zakljuèuju pozivom ukrajinskom narodu da uèini sve
kako bi se izbjegle bilo kakve provokacije, te da u svojim
srcima gaje ljubav za svakog susjeda, njegovo dostojanstvo i
njegova vjerska uvjerenja. Na kraju još jednom izražavaju
iskrenu spremnost da molitvom i konkretnim nastojanjima
daju prinos bratskom dijalogu i miru u ukrajinskom društvu.
Inozemne vijesti
Moskovski patrijarh poziva na mir u Ukrajini
Kijev, Moskva, 2.3.2014.
(IKA) - Ruski pravoslavni
patrijarh Kiril I. pozvao je na mir u Ukrajini. Mora se uèiniti
sve što je moguæe kako više ne bi ginuli nevini ljudi u
Ukrajini, napisao je ruski patrijarh 2. ožujka u pismu
Ukrajinskoj pravoslavnoj Crkvi koja je pod njegovom
jurisdikcijom, a prenosi Kathpress. "Politièka prepucavanja"
u Kijevu je optužio za ugrožavanje opstanka Ukrajine kao
jedinstvene države, no nije se izjasnio o moguæoj ruskoj
intervenciji.
Ukrajinska pravoslavna Crkva pozvala je patrijarha Kirila,
pod èijom se upravom nalaze, da se izjasni protiv vojne
intervencije u toj zemlji. Patrijarh treba zaustaviti rusku
vojsku i sprijeèiti krvoproliæe u Ukrajini, prenijeli su
ukrajinski mediji rijeèi crkvenoga glasnogovornika Georgija
Kovalenka. Ukrajinskopravoslavni metropolit Onufri
zamolio je patrijarha Kirila da se zauzme za "teritorijalnu
cjelovitost Ukrajine", jer ako ruska vojska uðe u Ukrajinu
sukob Rusa i Ukrajinaca bi mogao imati "katastrofalne
posljedice". Voditelj ureda Moskovske patrijaršije za
društvene odnose Vsevolod Èaplin opravdao je, kako je
izvijestila agencija Interfax, a prenosi Kathpress, moguæu
rusku vojnu intervenciju rekavši da se radi o mirovnoj misiji
za zaštitu ruskih graðana u toj zemlji.
Njemaèki evangelièki pastor u Kijevu Ralf Haska na svojoj
je Facebook stranici pozvao Svjetsko vijeæe Crkava da
potaknu patrijarha Kirila da iskoristi svoj utjecaj kod
ruskoga predsjednika Putina kako bi se postiglo mirno
rješenje u Ukrajini. Svjetsko vijeæe Crkava do sada se nije
izjasnilo o stanju u Ukrajini.
Zapaljena "luè mira" sv. Benedikta
Norcia, 2.3.2014. (IKA) - Sveèanosti u èast sv. Benedikta
koje organiziraju tri benediktinska grada - Norcia, Subiaco i
Cassino, zapoèele su u nedjelju 2. ožujka u bazilici Sv.
Benedikta u njegovu rodnom mjestu Norcia. Sveèanu
liturgiju u koncelebraciji s priorima benediktinskih
samostana tri grada predvodio je opat benediktinskog
samostana iz Subiaca o. Mauro Meacci. Misi su nazoèili
predstavnici mjesnih i regionalnih vlasti te veleposlanik RH
pri Svetoj Stolici Filip Vuèak.
U homiliji opat Meacci najavio je da æe za nekoliko dana
"luè mira" krenuti put Zagreba, gdje æe se zadržati tri dana.
Hrvatska je odabrana kao odredište jer se nedavno prikljuèila
Europskoj uniji, a ove se godine obilježava 50. obljetnica
proglašenja sv. Benedikta glavnim zaštitnikom Europe pa je
to bio logièan odabir, rekao je opat. Nakon mise zapaljena je
"luè mira" koju su mladi nosili ulicama toga
srednjovjekovnog grada. Na glavnom gradskom trgu održan
je prigodni folklorni program.
Rijeè je o manifestaciji koja se održava od godine 1980. Tri
grada zajednièki slave blagdan sv. Benedikta nizom vjerskih
i kulturnih dogaðaja, a gotovo svake godine izaslanstvo
poèetkom ožujka posjeæuje drugu državu. Protekle godine su
posjetili Francusku (Pariz), a pretprošle Maltu.
.
5. ožujka 2014. broj 9/2014
23
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Priopæenje s XVI. redovnoga godišnjeg zajednièkog
zasjedanja BK BiH i HBK
Banja Luka, 26. veljaèe 2014.
U prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci 26.
veljaèe 2014. održano je XVI. redovno godišnje zajednièko
zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i
Hrvatske biskupske konferencije. Na jednodnevnom
zasjedanju, kojem su predsjedali biskup banjoluèki mons. dr.
Franjo Komarica, predsjednik BK BiH, i nadbiskup zadarski
mons. dr. Želimir Puljiæ, predsjednik HBK, sudjelovali su
svi èlanovi Biskupske konferencije BiH i èlanovi Hrvatske
biskupske konferencije, osim mons. Slobodana Štambuka i
mons. Nikole Kekiæa, koji su se isprièali.
Na dijelu zasjedanja sudjelovao je i apostolski nuncij u BiH
nadbiskup Luigi Pezzuto koji je prenio pozdrave Svetog Oca
i Državnog tajnika kardinala Petra Parolina. Podsjetio je, uz
to, i na pismo bivšeg Državnog tajnika kardinala Bertonea
od prije dvije godine (14. sijeènja 2012.) u kojem je izražena
zabrinutost Svete Stolice gledom na buduænost Katolièke
Crkve u BiH.
Nakon izvješæa o aktualnom stanju Katolièke Crkve i
društva u Bosni i Hercegovini, izražena je zabrinutost zbog
nejednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda te istaknuta
potreba rada na svim razinama da svaki narod i svaki èovjek
u svakom dijelu Bosne i Hercegovine ima jednaka prava.
Biskupi Hrvatske biskupske konferencije ponovno su izrazili
bratsku blizinu i potporu svojoj braæi u biskupstvu u BiH u
svim njihovim brigama i strepnjama za buduænost katolièke
populacije, a preko njih svima èlanovima njihovih
biskupijskih zajednica u BiH. Zajednièki su razmišljali i o
pokretanju novih inicijativa uèinkovitije potpore što bi,
izmeðu ostalog, ukljuèivalo i bolju meðusobnu povezanost i
ispomaganje sveæenika, župa i dekanata, posebno u
pograniènim podruèjima.
Biskupi su upoznati s raspodjelom sredstava prikupljenih
tijekom prošlogodišnje akcije koju, pod nazivom "Tjedan
solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH", provodi Hrvatski
Caritas u suradnji s Caritasom Biskupske konferencije BiH
od 2007. godine. Želja biskupa je da ta akcija preraste u
trajan oblik svjedoèenja solidarnosti Crkve i graðana iz
Republike Hrvatske s Crkvom i ljudima u Bosni i
Hercegovini. Takoðer su upoznati s tijekom priprema za
provoðenje ovogodišnjeg Tjedna solidarnosti koji želi još
više potaknuti dijalog izmeðu ljudi, crkvenih i javnih
institucija i gospodarskih subjekata u obje zemlje. Biskupi
Biskupske konferencije BiH ponovno su izrazili zahvalnost
biskupima, a preko njih i svim dobroèiniteljima u Republici
Hrvatskoj.
Posebnu pozornost biskupi su i ovaj put posvetili hrvatskoj
inozemnoj pastvi i traženju najboljeg naèina da se, unatoè
potrebama u vlastitim biskupijama, odgovori na opravdane
duhovne potrebe Hrvata katolika širom svijeta. Saslušali su
izvješæa te dali potrebne smjernice Ravnateljstvu
dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Zahvalili su
ravnatelju fra Josipu Bebiæu, èlanu Franjevaèke provincije
Presvetog Otkupitelja – Split, za njegovo neumorno
zauzimanje i suradnju s hrvatskom inozemnom pastvom te
prihvatili njegove razloge zbog kojih od ljeta 2014. godine
neæe moæi obavljati tu službu. Takoðer su odluèili da ga na
24
5. ožujka 2014. broj 9/2014
toj službi naslijedi sveæenik Zagrebaèke nadbiskupije vlè. dr.
Tomislav Markiæ, ravnatelj Nadbiskupijskoga pastoralnog
instituta u Zagrebu. I ovom prigodom biskupi su izrazili
zahvalnost brojnim sveæenicima, redovnicima, redovnicama
i drugim pastoralnim djelatnicima koji skrbe za Hrvate
katolike širom svijeta. Na osobit naèin pozvali su sve Hrvate
katolike da mole za nova sveæenièka redovnièka zvanja u
hrvatskim misijama širom svijeta kao i u domovinskoj Crkvi
kako bi uvijek bilo onih koji æe u njima snažiti vjeru
pradjedova i ljubav prema svom hrvatskom rodu i narodu.
Tijekom razmatranja pojedinih pitanja na liturgijskom planu,
biskupi su se složili da je važno zajednièko usuglašeno i
koordinirano djelovanje kada je rijeè o unošenju hrvatskih
blaženika u dva nacionalna kalendara, pojedinim izdanjima
vezanim uz liturgiju o èemu æe brigu voditi i davati
zajednièke prijedloge predsjednik Biskupske komisije za
liturgiju HBK i predsjednik Vijeæa za liturgiju BK BiH.
Biskupi su saslušali i izvješæe o radu Komisije HBK i BK
BiH za Hrvatski martirologij. Upoznati su i s prijedlogom
metodologije rada na popisu žrtava II. svjetskog rata i
poraæa, a dali su i svoje smjernice za neke konkretne
prijedloge. Biskupi su primili na znanje i pisano izvješæe o
aktivnostima Papinskih misijskih djela u RH i u BiH koja su
poveznica s 90 hrvatskih misionara i misionarki u 28
zemalja svijeta i animatori misijske svijesti meðu vjernicima
u republikama Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka, 26. veljaèe 2014.
Tajništvo HBK
Tajništvo BK BiH
Sakrament bolesnièkog pomazanja
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 26. veljaèe
2014. - Apel Svetog Oca
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas æu vam govoriti o sakramentu bolesnièkog
pomazanja, koji nam omoguæuje doæi u izravni doticaj s
Božjom samilošæu prema èovjeku. U prošlosti se zvao
"posljednja pomast", jer je shvaæan kao duhovna utjeha
neposredno prije smrti. Govoriti meðutim o "bolesnièkom
pomazanju" pomaže nam proširiti pogled na iskustvo bolesti
i trpljenja, na obzoru Božjeg milosrða.
1. Ima jedna biblijska slika koja izražava u svoj svojoj
dubini otajstvo koje izvire iz bolesnièkog pomazanja: to je
prispodoba o "dobrom Samarijancu" u Lukinom Evanðelju
(10, 30-35). Svaki put kada slavimo taj sakrament, Gospodin
Isus, u sveæenikovoj osobi, postaje bliz osobi koja trpi i
teško je bolesna, ili stara. U prispodobi se kaže da se dobri
Samarijanac pobrinuo za ranjenog èovjeka izlivši na njegove
rane ulje i vino. Ulje doziva u pamet ono ulje koje biskup
svake godine blagoslivlja na Misi posvete ulja na Veliki
èetvrtak, a koje æe se koristiti upravo za bolesnièko
pomazanje. Vino je, naprotiv, znak Kristove ljubavi i milosti
koji izviru iz dara njegova života za nas i izražavaju se u
svem svom bogatstvu u sakramentskom životu Crkve. Na
kraju, ranjeni je èovjek povjeren gostionièaru, da se nastaviti
brinuti za njega, bez obzira na troškove. A tko je taj
gostionièar? To je Crkva, kršæanska zajednica, to smo mi,
kojima Gospodin Isus svakoga dana povjerava one koji pate,
u tijelu i duhu, da možemo nastaviti izlijevati na njih, bez
mjere, sve milosrðe i spasenje.
ika
2. To poslanje je na izrièit i jasan naèin ponovno potvrðeno u
Jakovljevoj poslanici, gdje se preporuèuje: "Boluje li tko
meðu vama? Neka dozove starješine Crkve! Oni neka mole
nad njim mažuæi ga uljem u ime Gospodnje pa æe molitva
vjere spasiti nemoænika; Gospodin æe ga podiæi, i ako je
sagriješio, oprostit æe mu se." (5, 14-15). Ta je dakle praksa
postojala veæ u doba apostola. Isus je naime uèio svoje
uèenike da gaje istu osobitu ljubav prema bolesnima i onima
koji pate i prenio im sposobnost i zadaæu da nastave širiti u
njegovo ime i po njegovu srcu utjehu i mir, posebnom
milošæu toga sakramenta. To nas meðutim ne smije dovesti
do toga da podlegnemo opsesivnom traženju èuda ili
preuzetnosti da je moguæe uvijek i u svakom sluèaju postiæi
ozdravljenje. Namjesto toga rijeè o našoj uvjerenosti da je
Isus blizu bolesniku i starijoj osobi, jer svaki starac i starica,
svaka osoba starija od 65 godina može primiti taj sakrament,
po kojem nam se sâm Isus približava.
3. Ali kada se ima bolesnik u kuæi katkad se može èuti:
"pozovimo sveæenika da doðe"; "ne, da ne donese nesreæu,
zato ga je bolje ne zvati", ili pak "bolje ne, da se bolesnik ne
uplaši". Zašto se to misli? Zato jer se pomalo uvriježilo
mišljenje da ubrzo nakon sveæenika dolaze pogrebnici. A to
naprosto nije istina. Sveæenik dolazi zato da pomogne
bolesniku ili starijoj osobi; zbog toga je tako važan pohod
sveæenika bolesnicima. Treba zvati sveæenika bolesniku i
reæi: "neka doðe, neka mu da bolesnièko pomazanje, neka ga
blagoslovi". To sâm Isus dolazi da utješi bolesnika, da mu
dadne snagu, da mu dadne nadu, da mu pomogne; pa i zato
da mu udijeli oproštenje grijeha. I to je prelijepo! Ne smije
se misliti da je to neki tabu, jer je uvijek lijepo znati da u
trenucima patnje i smrti nismo sami: sveæenik i svi koji su
prisutni tijekom bolesnièkog pomazanja predstavljaju naime
èitavu kršæansku zajednicu koja se kao jedno tijelo okuplja
oko onoga koji trpi i èlanova njegove obitelji, jaèajuæi u
njima vjeru i nadu i podupiruæi ih molitvom i bratskom
toplinom. Ali najveæa utjeha dolazi iz èinjenice da se u tome
sakramentu uprisutnjuje sâm Gospodin Isus, koji nas uzima
za ruku, miluje nas kao što je èinio s bolesnicima i podsjeæa
nas da mu veæ pripadamo i da nas ništa – pa ni zlo i smrt –
neæe moæi odvojiti od njega. Imamo li tu naviku da
pozivamo sveæenika da doðe našim bolesnicima – tu ne
mislim na one koje je uhvatila prehlada, koja traje dva tri
dana pa proðe, veæ kada je posrijedi ozbiljna bolest – pa i
našim starijim osobama, i udijeli im taj sakrament, tu utjehu,
tu Isusovu snagu da idu naprijed? Èinimo to!
Apel Svetog Oca
S posebnom zebnjom pratim ono što se zbiva posljednjih
dana u Venezueli. Iskrena mi je želja da se što prije prekinu
nasilja i neprijateljstva i da èitav venezuelski narod, polazeæi
od politièkih i institucionalnih voða, poradi na promicanju
nacionalnog pomirenja, kroz uzajamno oproštenje i iskreni
dijalog, u kojem æe se poštivati istinu i pravdu i uzmoæi
odgovoriti na konkretna pitanja za opæe dobro. Dok jamèim
svoju stalnu i žarku molitvu, osobito za one koji su izgubili
život u sukobima i za njihove obitelji, pozivam sve vjernike
da uzdižu molitve Bogu, po majèinskom zagovoru Gospe od
Coromonta, kako bi u toj zemlji ponovno zavladali mir i
sloga.
.
Prilog dokumenti
Božja providnost
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 2.
ožujka 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U središtu liturgije ove nedjelje nalazimo jednu od
najutješnijih istina: to je Božja providnost. Prorok Izaija je
predstavlja slikom majèinske ljubavi pune nježnosti i kaže:
"Može li žena zaboravit' svoje dojenèe, ne imat' suæuti za
èedo utrobe svoje? Pa kad bi koja i zaboravila, tebe ja
zaboraviti neæu" (49, 15). Kako je to lijepo! Bog nas ne
zaboravlja, nikoga od nas! Sve nas poznaje po imenu i
prezimenu. Ljubi nas i ne zaboravlja nas. Kako lijepa
misao... Taj poziv na pouzdanje u Boga nalazi paralelu u
tekstu iz Matejevog Evanðelja: "Pogledajte ptice nebeske! –
kaže Isus – Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice, pa ipak ih
hrani vaš nebeski Otac... Promotrite poljske ljiljane, kako
rastu! Ne muèe se niti predu. A kažem vam: ni Salomon se u
svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih" (Mt 6, 26.2829).
Ali, kada pomislimo na mnoge osobe koje žive u oskudici,
ili èak u bijedi koja vrijeða njihovo dostojanstvo, te bi se
Isusove rijeèi mogle èiniti apstraktnima, ako ne i iluzornima.
Ali, zapravo one su više no ikad aktualne! Podsjeæaju da se
ne može služiti dvojici gospodara: Bogu i bogatstvu. Sve
dok svaki bude tražio da zgræe za sebe, sve dotle neæe biti
pravednosti. Poslušajmo to dobro! Sve dok svaki bude tražio
da zgræe za sebe, sve dotle neæe biti pravednosti. Ako
naprotiv, uzdajuæi se u Božju providnost, zajedno tražimo
njegovo Kraljevstvo, tada neæe nikome nedostajati ono
nužno da živi dostojanstveno.
Srce zaokupljeno žudnjom za posjedovanjem je srce puno te
žudnje za posjedovanjem, ali u njemu nema Boga. Zbog toga
je Isus u više navrata opomenuo bogate, jer su oni u velikoj
opasnosti da svoju sigurnost stave u dobra ovoga svijeta, dok
sigurnost, konaèna sigurnost, je u Bogu. U srcu opsjednutom
bogatstvima, nema više mjesta za vjeru: sve je ispunjeno
bogatstvima, nema mjesta za vjeru. Ako se pak Bogu ostavi
mjesto koje mu pripada, a to je prvo mjesto, tada nas
njegova ljubav navodi da dijelimo takoðer bogatstva, da ih
stavljamo u službu projekata solidarnosti i razvoja, kao što to
pokazuju brojni primjeri, takoðer iz nedavne prošlosti, u
povijesti Crkve. I tako Božja providnost prolazi kroz naše
služenje drugima, naše dijeljenje s drugima. Ako svaki od
nas ne zgræe bogatstva samo za sebe veæ ih stavlja u službu
drugih, u tome sluèaju Božja providnost postaje vidljiva u
tome èinu solidarnosti. Ako naprotiv svaki zgræe samo za
sebe, što æe mu se dogoditi kada ga Bog pozove sebi? Neæe
ponijeti sa sobom bogatstva, jer – znate – sudarij (rubac
kojim se u starini brisao znoj sa èela, op. pr.) nema džepove!
Bolje je dijeliti, jer u nebo nosimo samo ono što smo dijelili
s drugima.
Put koji pokazuje Isus može se èiniti malo realistiènim
obzirom na opæi mentalitet i probleme ekonomske krize; ali,
ako se bolje razmisli, ona nas dovodi do ispravne ljestvice
vrijednostî. On kaže: "Zar život nije vredniji od jela i tijelo
od odijela?" (Mt 6, 25). Kako nikom ne bi nedostajalo kruha,
vode, odjeæe, krova nad glavom, rada, zdravlja, potrebno je
da se svi priznamo djecom Oca koji je na nebesima te dakle
braæa meðu sobom i da se u skladu s tim i ponašamo. Na to
sam podsjetio u Poruci za mir od 1. sijeènja: put koji vodi do
mira je bratstvo: taj se put sastoji u tome da kroèimo
zajedno, da sve dijelimo zajedno.
U svjetlu Božje rijeèi ove nedjelje zazovimo Djevicu Mariju
kao Majku Božje providnosti. Njoj povjerimo naš život, put
Crkve i èovjeèanstva. Na osobit naèin zazovimo njezin
zagovor da se svi trude živjeti jednostavno i umjereno i da
budu pozorni na potrebe braæe koja su u najveæoj potrebi.
5. ožujka 2014. broj 9/2014
25
Prilog dokumenti
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre, molim vas da i nadalje molite za
Ukrajinu, koja proživljava osjetljivu situaciju: dok
izražavam nadu da æe sve sastavnice društva poraditi na
prevladavanju nerazumijevanja i zajedno graditi buduænost
toga naroda, upuæujem meðunarodnoj zajednici usrdni apel
da podupre svaku inicijativu u korist dijaloga i sloge.
[...]
Ovaj æemo tjedan zapoèeti korizmu, koja je hod Božjeg
naroda prema Uskrsu, hod obraæenja, borbe protiv zla
oružjima molitve, posta i milosrða. Èovjeèanstvo treba
pravdu, pomirenje, mir, i moæi æe to imati samo ako se svim
srcem vrati Bogu, koji je njegov izvor. I mi svi trebamo
Božje oproštenje. Uðimo u korizmu u duhu klanjanja Bogu i
bratske solidarnosti sa onima koji su, u ovim vremenima,
kušani siromaštvom i žestokim sukobima.
Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. Doviðenja!
26
5. ožujka 2014. broj 9/2014
ika
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Objavljena knjiga Ivana Fuèeka "Ispovjednik i
pokornik"
Na èetiristotinjak stranica obraðuje moralno duhovne
aspekte najrazlièitijih pitanja, a poseban naglasak stavljen
je na duboke moralno duhovne aspekte univerzuma,
partnerskih i obiteljskih odnosa
Knjiga "Ispovjednik i pokornik" (moralno – duhovni aspekti)
autora Ivana Fuèeka, DI, najnovije je izdanje Poreèke i
Pulske biskupije i Izdavaèke kuæe "Josip Turèinoviæ" iz
Pazina. Svjestan iznimnog autoriteta o. Ivana Fuèeka u
domeni moralno-duhovne problematike, poreèki i pulski
biskup Dražen Kutleša potaknuo ga je da iz svog
dugogodišnjeg iskustva objedini pregršt moralno duhovnih
pitanja s pripadajuæim obrazloženjima iz stvarnog,
konkretnog života vjernika. Stvarna pitanja iz konkretnog
života osobe današnjice nalaze stvarne, istinite, toène
odgovore utemeljene na Božjoj rijeèi i trajnom uèenju
Katolièke Crkve. "Teološko-pastoralno–duhovni odgovori
spontano potvrðuju rezultate zdravog razmišljanja, ali u
svjetlu vjere, nade i ljubavi, prožeti smjernicama najnovijih
crkvenih dokumenata, uzimajuæi u obzir rezultate
suvremenih znanstvenih istraživanja profanih znanosti",
istaknuo je autor u uvodnoj napomeni.
"Èovjek se danomice susreæe s mnogim pitanjima. Istražuje,
promišlja, traži smislene odgovore. Zašto se javlja savjest?
Za kršæanina je mjerilo Božja rijeè sadržana u uèenju
Katolièke Crkve", istaknuo je mons. Kutleša u predgovoru
toga vrijednog izdanja, te zakljuèio "Iz bogatog iskustva o.
Ivana Fuèeka dolazi se do mnogih odgovora koje traže laici
– vjernici, ali i sveæenici, ispovjednici. Èitajuæi ove stranice
dolazi se do mnogih saznanja koja polako èovjeka izgraðuju,
motiviraju, èine ga boljim, plemenitijim."
O. Ivan Fuèek na èetiristotinjak stranica obraðuje moralno
duhovne aspekte najrazlièitijih pitanja s podruèja bioetike,
vjere, odnosa èovjeka prema Bogu i prema Crkvi, utjecaja
razvoja i suvremenih dostignuæa ljudske civilizacije na
èovjeka, meðuljudskih odnosa, a poseban naglasak stavljen
je na duboke moralno duhovne aspekte univerzuma,
partnerskih i obiteljskih odnosa. Pitanja poput "Carski rez i
'Podvezivanje'", "Moralnost vazektomije?" "Korupcija,
lihva, pohlepa, prijevara?" "Ispovijed preko Interneta:
dopuštena?" "Zašto èistoæa, ako je u pitanju ljubav?"
"Manipuliranje braènom ljubavlju", "Postoji li zaista
ðavao?" "Nije li sve što nas okružuje Bog? Nisu li sve
religije jednakovrijedne?" "Marijino štovanje pretjerano?"
"Što znaš o 'Znakovima vremena'?" "Djevojka Eluana 16
godina u komi: što uèiniti?" "Tko je vlastan izdavati
zakone?" i druga slièna pitanja bilo svevremenskih bilo
aktualnih èovjekovih dvojbi s konkretnim, argumentiranim i
znanstveno utemeljenim odgovorima zasigurno æe
zadovoljiti potrebu za saznanjem kako sveæenika koji se time
susreæe u ispovjednièkoj praksi tako i vjernika laika koji želi
rasti u èovjeènosti u skladu s evanðeoskim naukom te tako
pridonijeti i boljitku ovoga svijeta.
Urednik izdanja je preè. Sergije Jeleniæ, a tehnièko
oblikovanje potpisuje David Iviæ. Knjiga se može naruèiti
kod izdavaèa.
Ivan Fuèek, isusovac, roðen je u Ðurðevcu 1926. Stupio je u
Družbu Isusovu u Zagrebu 1944., primio sveæenièki red
1955. Specijalizirao je moralnu i pastoralnu teologiju,
liturgiku, katehetiku i duhovnost, a doktorirao iz teologije
1960. Od 1960. do 2000. predavao je na Filozofskoteološkom institutu u Zagrebu i na Papinskom sveuèilištu
Gregoriana u Rimu, i njihovim pripadajuæim institutima.
Nakon o. Ruðera Boškoviæa, bio je drugi Hrvat redoviti
profesor na tom papinskom sveuèilištu. Bio je tijekom 20
godina teolog u Bioetièkom centru Katolièkog Sveuèilišta
Italije te 15 godina u Dikasteriju Penitentiaria Apostolica pri
Svetoj Stolici. Kroz 17 godina obnašao je službu duhovnog
upravitelja u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u
Rimu. Trenutaèno živi u Puli gdje obnaša službu duhovnika
pri Biskupijskom misijskom sjemeništu "Redemptoris
Mater". Objavio je više stotina radova na raznim jezicima, a
na hrvatskom napose je znaèajno njegovih 10 svezaka pod
naslovom "Moralno-duhovni život". Svojim je napisima dugi
niz godina prisutan i u periodici, veæ 40 godina u Glasniku
Srca Isusova i Marijina piše odgovore na religiozno-moralna
pitanja u rubrici "Naša nas savjest pita". (ika-gk/kj)
Novo izdanje knjige fra Janka Bubala "Apokaliptièni
dani"
U izdanju Vicepostulature postupka muèeništva "Fra Leo
Petroviæ i 65 subraæe", Matice hrvatske Èitluk i Gradskoga
kulturnog središta Vrgorac, izišla je knjiga fra Janka Bubala
"Apokaliptièni dani". Djelo je bilo objavljeno još 1992. u
nakladi Matice hrvatske Zagreb, dok je fra Janko bio živ. Da
bi se oèuvala izvornost, sada je uz uvodne tekstove
napravljen preslik knjige, uz pišèevo ime dodano "fra" i
dodan je njegov novi životopis. Knjigu je uredio fra
Miljenko Stojiæ.
Fra Janko Bubalo roðen je 31. sijeènja 1913. u
Turèinoviæima (Široki Brijeg). Nakon puèke škole pohaðao
je Franjevaèku klasiènu gimnaziju u Širokom Brijegu, a
zatim studij bogoslovije u Mostaru i Bratislavi. Još kao
gimnazijalac iskazivao je iznimnu sklonost prema pisanoj
rijeèi te je kao mlad pjesnik objavljivao u nekoliko èasopisa.
Krajem drugoga svjetskog rata prestao je s pisanjem i uništio
sve svoje rukopise, a ponovno je poèeo pisati sedamdesetih
godina prošlog stoljeæa. Fra Janko sustavno je pratio i
dogaðanja u Meðugorju te je izdao i dvije knjige na tu temu.
Prvi je sveæenik koji je primljen u Društvo hrvatskih
književnika, a za književni rad i domoljublje primio je i
odlièje prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuðmana.
Knjiga "Apokaliptièni dani" govori o fra Jankovu viðenju
dogaðaja u Hercegovini i šire krajem i nakon II. svjetskog
rata. Knjigu je posvetio: "Braæi svojoj, poklanoj, dok su šipci
cvali a bilo je proljeæe tisuæu devetsto èetrdeset i pete." U
knjizi otkriva kroz što je sve prolazio tih godina, ali i razloge
svoje duge književne šutnje. Dana 6. veljaèe 1945. vidio je
prolazak partizana prema Širokom Brijegu te je taj dan u
Vitini uhiæen i odveden u tamnicu u Ljubuški. Na temelju
tog boravka u tamnici fra Janko je ostavio vrijedno
svjedoèenje koje je pomoglo u rasvjetljavanju dogaðaja
vezanih za smrt nekoliko franjevaca. Izmeðu ostaloga, u
knjizi spominje kako je u tamnici vidio fra Martina Soptu i
fra Slobodana Lonèara, koje su komunisti ubili na lokalitetu
Tomiæa njiva u Ljubuškom. Tijekom posljednjih godina
pronaðeni su i identificirani, zajedno s još nekoliko civila te
su 7. veljaèe 2014. pokopani u širokobriješkoj samostanskoj
crkvi. (ika-žv/sp)
.
5. ožujka 2014. broj 9/2014
27
Prilog prikazi
Pripreme za proslavu 950. obljetnice benediktinskog
samostana sv. Nikole u Trogiru
U prosincu 2014. godine proslavit æe se 950. obljetnica
benediktinskog samostana sv. Nikole u Trogiru. Taj
najstariji ženski benediktinski samostan na hrvatskom tlu s
kontinuitetom i tradicijom klauzurne redovnièke zajednice
od gotovo èitavog tisuæljeæa, dragocjena je baština s
duhovnoga, povijesnog, kulturološkog i arhitektonskog
aspekta. Trenutaèno su u samostanu èetiri redovnice koje su,
na poticaj njihova nekadašnjeg duhovnika, preminulog prof.
dr. fra Špire Marasoviæa, odluèile proslaviti taj jubilej.
"Tolike su generacije redovnica stoljeæima u ovom
samostanu kroz žrtve i molitve širile slavu Božju. Bog zna
za njihov trud, ali vrijedno je da i ljudi budu upoznati", rekla
je madre Ivana Šeraviæ. Meðu brojnim kulturnim i
molitvenim sadržajima organizirana je jednogodišnja
duhovna priprava u obliku biblijsko-benediktinskih
radionica naziva "Lice tvoje, Gospodine, ja tražim…".
Radionice se održavaju jednom mjeseèno te, uz
benediktinke, okupljaju i dvadesetak laika iz cijele Hrvatske.
Biblijski dio predvodi dr. fra Domagoj Runje koji zajedno sa
sudionicima èita i prouèava biblijske tekstove koji u svom
središtu imaju likove biblijskih žena. U benediktinskoj
radionici, koju vode benediktinci iz samostana sv. Kuzme i
Damjana na Æokovcu, sudionici se upoznaju s "alatima"
duhovnog umijeæa koje je sveti Benedikt predao u baštinu
opisavši ih u svom Pravilu. U povodu obljetnice priprema se
i zbornik radova "Benediktinski samostan sv. Nikole u
Trogiru: Duhovnost i kultura u okrilju Virgines Dei".
Zbornik æe biti predstavljen u Trogiru poèetkom prosinca
2014. godine. Središnje slavlje 950. obljetnice samostana bit
æe na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca 2014. godine.
Samostan sv. Nikole najstariji je ženski benediktinski
samostan u dalmatinskim gradovima utemeljen 1064. godine
uz ranosrednovjekovnu crkvicu Sv. Dujma kod Vrata
Gospodnjih izvan južnih gradskih zidina Trogira. Osnivanje
samostana vezano je za djelatnost biskupa Ivana Trogirskog,
suvremenika splitskog nadbiskupa Lovre i kraljeva Petra
Krešimira IV., Zvonimira i Kolomana, koji je zbog èuda za
života i nakon smrti došao na glas svetosti. Kasnije se uz
izvornog titulara sv. Dujma, koji je vezan za splitsku
hagiografsku predaju, pridodaje i drugi titular sv. Nikola,
svetac univerzalne Crkve i zaštitnik pomoraca i putnika.
Benediktinski samostan i njegova duhovna i kulturna baština
su iznimno važni iz historiografskog gledišta, posebno za
prouèavanje crkvene povijesti i povijesti benediktinskog
redovništva; molitve, psalmi i martirologij vrijedno su vrelo
za prouèavanje domaæe i europske srednjovjekovne crkvene,
hagiografske i glazbene baštine, a najstarija antologija
hrvatske lirike iz druge polovice 15. st. "Vrtal" Petra Luciæa
pripadao je knjižnici tog samostana.
Samostan je od osnutka do danas jedan od najvažnijih
crkvenih institucija u gradu te je preživio gašenje muškoga
benediktinskog samostana sv. Ivana Krstitelja i dva ženska
samostana istog reda, sv. Petra u gradu i sv. Mihovila u
Pasikama.
Osvrnuvši se na neprekidno trajanje od 11. st, dr. fra
Domagoj Runje rekao je da samostan šalje važnu poruku ne
samo Trogiru veæ i cijelom svijetu. "Samostan nikada nije
bio prazan. Bilo je teških razdoblja u kojem je u samostanu
bila samo jedna redovnica, no unatoè svim nedaæama
samostan živi do danas i nadamo se još dugo. Poruka koju
obljetnica ovog samostana šalje je poruka koju žene šalju
svijetu, a to je poruka života". (ika-kb/kj)
28
5. ožujka 2014. broj 9/2014
ika
Zašto je Bog postao èovjekom?
Kapitalno djelo sv. Anzelma iz Canterburyja objavljeno u
izdanju Kršæanske sadašnjosti
Na hrvatskome jeziku objavljeno je kapitalno djelo sv.
Anzelma iz Canterburyja "Cur Deus homo" ili "Zašto je Bog
postao èovjekom", jedno od najznaèajnijih teološkofilozofskih spisa srednjega vijeka koje je obilježilo èitavu
zapadnu misao.
Taj prvi hrvatski prijevod, koji u izdanju Kršæanske
sadašnjosti uz hrvatski donosi i latinski original, sada æe
moæi koristiti kako hrvatski teolozi tako i filozofi i sve koje
zanima razvoj kršæanske misli, posebice stoga što je rijeè o
knjizi koja je daleko nadišla svoje vrijeme i postala
stožernom u povijesnome razvoju teološko-filozofske misli
Zapada.
"S velikim je zalaganjem vlastitim umom, u skladu s vjerom,
nastojao shvatiti ono što je osjeæao da se, ovijeno mrklom
tamom, krije u Svetom pismu" – rijeèi su Anzelmova
biografa Eadmera koje jezgrovito izražavaju osnovnu crtu
Anzelmova razmišljanja, crtu koja se posebno jasno uoèuje u
tekstu dijaloga Cur Deus homo – Zašto je Bog postao
èovjekom, u kojemu se isprepliæu razjašnjavanje vjere (u
službi meditacije) i pozornosti prema jeziku i njegovu
odnosu prema znaèenjima koja izrièe i prema stvarnosti koju
izrièe.
Sve kruži oko pitanja: Po kakvoj je nužnosti i zbog èega
Bog, koji je svemoguæ, uzeo poniznu i nesavršenu ljudsku
narav te postao konkretnim èovjekom da bi nositelje te iste
ljudske naravi mogao spasiti, otkupiti od grijeha?
Anzelmov je odgovor jasan: Bog spašava èovjeka iz ljubavi,
ali on ga ne spašava bez èovjeka. Odgovor pokazuje
neophodnost oštroumlja povezanog s ljubavlju prema
svojem "predmetu", on nosi biljeg svojega vremena, ali još
više odiše on dahom radosnog uvjerenja pisca koji zna
Komu je povjerovao i u Koga vjeruje. Sv. Anzelmo (1033. 1109.) benediktinski je monah i kasniji nadbiskup u
Canterburyju, autor brojnih djela koja su utjecala na razvitak
kršæanske misli u srednjem vijeku i kasnije, ali i autor
kojemu je kršæanska povijest priuštila brojna iskrivljavanja
njegove misli.
Njegova najpoznatija djela – Monologion, Proslogion, Cur
Deus homo, dijalozi o istini, slobodi volje, milosti i
predznanju Božjem te pismo o utjelovljenju Rijeèi –
konkretna su izvedba augustinskog programa promišljanja
vjere koja traži razumijevanje same sebe kao èina i kao
sadržaja: fides quaerens intellectum. Anzelmo pokazuje
kako vjera angažira najbolje èovjekove snage uma, volje i
srca da bi bila promišljana, življena i komunicirana.
Knjigu je preveo i opširnim uvodom opskrbio dr. Stjepan
Kušar. (ika/kj)

Opširnije! - "ŠIROKI BRIJEG"

9. sjednica misijskog vijeća, 25. 01. 2012.

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

9 - 04.03.2015

12. studenog 2014. Priopćenje Nadbiskupskoga duhovnog

35 - 03.09.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

11 - 19.03.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

12 - 26.03.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

4 - 28.01.2015

8 - 25.02.2015

EVANGELIČKA CRKVENA OPĆINA ZAGREB

26. veljače 2014. Pokop dr. Adalberta Rebića Nedostajat će nam