8/2014
26. veljaèe 2014.
Pokop dr. Adalberta Rebiæa
Nedostajat æe nam njegova marljivost i predanost
biblijskim istraživanjima, njegova založenost za
promicanje Drugoga vatikanskog koncila, njegova
otvorenost i pomirljivost, njegova suradnja s raznim
ljudima iz svijeta umjetnosti i kulture opæenito.
Pamtit æemo ga i po njegovoj brzini da na svaku temu
koja se tièe Crkve ili goruæih društvenih pitanja istupi
u javnosti, istaknuo mons. Ivan Šaško na misi zadušnici
u crkvi Krista Kralja na zagrebaèkom Mirogoju
Predsjednik Hrvatskoga Caritasa posjetio
poplavljeno podruèje Sisaèke biskupije
Biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košiæ sa suradnicima
susreli su se sa stradalim stanovnicima, èlanovima
DVD-a i volonterima koji se veæ dva tjedna bore s
visokim vodostajem i zaobalnim vodama, te su im
uputili rijeèi nade i ohrabrenja
Vatikan: Novi koordinacijski ustroj za ekonomske i
upravne poslove
Tajništvo za ekonomiju imat æe ovlast nad cjelokupnim
ekonomskim i upravnim poslovanjem unutar Svete
Stolice i Države Vatikanskoga Grada - Za proèelnika
Tajništva papa Franjo imenovao kardinala Georgea
Pella
Komunikacija u službi istinske kulture susreta
Donosimo cjeloviti tekst poruke pape Franje za 48.
svjetski dan sredstava društvene komunikacije
Domovinske vijesti
Hrvatski Caritas pokrenuo akciju prikupljanja pomoæi poplavljenima
43. sveæenièka skupština Zadarske nadbiskupije
Korijeni (ne)etièkog i (ne)moralnog ponašanja
Godišnja skupština Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj
Preustrojeni policijski dekanati
Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH
Nadbiskup Puljiæ u Dnevniku 3 HTV-a o sluèaju Ivanov
Graðanski odgoj i obrazovanje
Godišnja skupština Hrvatskoga društva crkvenih glazbenika
Treæi pastoralno-katehetski kolokvij za sveæenike
Crkva u Hrvata
Akcija Caritasa BK BiH prikupljanja pomoæi za stradale od poplava u
Hrvatskoj
Njemaèka: Regionalne sjednice s delegatom
Susret braènih parova iz Vojvodine
Inozemne vijesti
U Vatikanu završilo treæe zasjedanje Vijeæa kardinala
Rim: Meðunarodni simpozij "Starenje i nemoæ"
50. obljetnica konstitucije Sacrosanctum concilium
Papa Franjo i Kardinalski zbor osudili svako nasilje izvršeno uime
vjerske pripadnosti
Imenovani predsjednici Sinode o obitelji
U Kardinalski zbor uvršteno 19 novih kardinala
27. opæi kapitul don Boscovih salezijanaca
Papino pismo obiteljima
Prilog dokumenti
Biti uèenikom znaèi nositi drugima Isusovu ljubav
Sakrament pomirenja
Moramo pružati svjedoèanstvo Crkve vjerne Kristu
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Biskup Mrzljak pohodio bolnicu u Klenovniku
Klenovnik, 16.2.2014. (IKA) - Varaždinski biskup Josip
Mrzljak predvodio je 16. veljaèe misno slavlje u bolnièkoj
kapeli Sv. Antuna u Bolnici za pluæne bolesti i TBC u
Klenovniku. Misa za bolesnike i osoblje bolnice slavljena je
u prigodi blagdana Majke Božje Lurdske i 22. svjetskog
dana bolesnika. Ta bolnica poznata je po tome što su ovdje
najteži bolesnici kojima je sigurno uz medicinsku potrebna i
duhovna pomoæ – milost Božja koju Bog daje èovjeku, rekao
je biskup.
U homiliji prenio je poruku pape Franje za Svjetski dan
bolesnika. Svi su pozvani pomagati drugome. Smrt nije
završetak, veæ promjena života, mijenjamo ovaj zemaljski
vremeniti život s onim vjeènim životom. Ova bolnica
poznata je po tome što mnogi završavaju svoj život ovdje,
oko petstotinjak ljudi godišnje, ali s puno dostojanstva i
požrtvovnosti nastojimo ovdje moliti za njih i pomagati ih da
na dostojan naèin završe ovozemaljski život te uðu u vjeèni
život, poruèio je mons. Mrzljak. Biskupu je na kraju
zahvalio domaæi župnik i bolnièki dušobrižnik Josip
Jagarèec. Na kraju biskup je nakon zahvale glavnoj
medicinskoj sestri predao poruku pape Franje za 22. svjetski
dan bolesnika. Vlè. Stanko Havaiæ, školski kolega biskupa
Mrzljaka, uime svih okupljenih èestitao je biskupu 15.
obljetnicu biskupskoga posveæenja, zaželjevši da znanje i
bogatstvo duha kojega nosi u srcu Duh Sveti i dalje
podržava. Biskup je zahvalio svima na molitvenoj potpori
bez koje ne bi mogao nositi povjerenu službu. Na misi je
pjevao zbor iz župe Sraèinec.
Ðakovo: Koordinacija povjerenika i voditelja Ureda
Nadbiskupijskoga pastoralnog centra
Ðakovo, 18.2.2014. (IKA/TU) – U Nadbiskupskom domu u
Ðakovu 18. veljaèe održan je susret jedanaestorice
povjerenika i voditelja Ureda Nadbiskupijskoga pastoralnog
centra. Nakon uvodne rijeèi koordinatora Pastoralnog centra
dr. Stanislava Šote, i kratkog izlaganja dr. Ive Džiniæa o
dosadašnjim
uèinjenim
koracima
vezanim
uz
Nadbiskupijsko pastoralno vijeæe, nazoèni su razmatrali,
analizirali, kritièki se osvrtali te iznosili prijedloge za
konstitutivnu sjednicu Nadbiskupijskoga pastoralnog vijeæa,
predviðenu 21. ožujka.
Koordinator PC-a dr. Šota iznio je sadržaje predviðene za
Nadbiskupijski dan obitelji, koji je podijeljen u tri dijela.
Prvi dio obuhvaæa neposrednu pripravu u župnim
zajednicama: molitva Križnog puta napisanog prigodom
Nadbiskupijskog dana obitelji, klanjanje u župnim
zajednicama uoèi svetkovine Blagovijesti te korištenje šest
izraðenih kateheza za župne obiteljske skupine. Drugi dio
predviðen je za sam Dan u prostorima Središnje
nadbiskupijske i sveuèilišne knjižnice, s predavanjima i
radionicama te scenskim prikazom dok je treæi, središnji dio
proslave, euharistijsko slavlje u ðakovaèkoj katedrali.
Buduæi da æe se ove godine prvi put održati i Sveæenièka
skupština, nakon kratkog uvoda dr. Šote o tome što se
oèekuje od tog susreta, povjerenici i voditelji Ureda iznijeli
su nekoliko konstruktivnih prijedloga za taj dogaðaj, koji bi
se 9. lipnja trebao održati za sav prezbiterij Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije.
2
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
Hrvatski Caritas pokrenuo akciju prikupljanja pomoæi
poplavljenima
Caritasu Sisaèke biskupije upuæeno 30.000 kn za nabavu
najnužnijih namirnica postradalim domaæinstvima
Zagreb, 19.2.2014. (IKA) - Uslijed velikih materijalnih
stradanja i brojnih ugroženih domaæinstava uzrokovanih
poplavama u mnogim krajevima Hrvatske, a napose u slivu
rijeka Save i Kupe, Hrvatski Caritas je, odlukom svojega
predsjednika biskupa Josipa Mrzljaka, 19. veljaèe pokrenuo
akciju prikupljanja pomoæi poplavljenima.
Iz Interventnoga fonda Hrvatski Caritas odmah je uputio
30.000 kn namijenjenih nabavi najnužnijih namirnica za
obitelji postradale u poplavi za koje skrbi Caritas Sisaèke
biskupije. Djelatnici i volonteri Caritasa ugroženim
stanovnicima poplavljenih podruèja pomoæ dostavljaju
vozilima ili, u nedostupna podruèja, èamcima, nastojeæi
podmiriti bar najosnovnije njihove potrebe. Osobito se istièe
potreba za pitkom vodom, mlijekom i konzerviranim i
trajnim namirnicama.
Hrvatski Caritas poziva sve graðane, kao i hrvatske poslovne
subjekte – osobito vjerne podupiratelje akcija i programa
namijenih žurnoj pomoæi – da svojim novèanim prilozima, a
tvrtke i donacijama proizvoda, priskoèe u pomoæ svojim
postradalim sugraðanima, svjedoèeæi socijalnu osjetljivost i
djelatnu ljubav. U akciju se može ukljuèiti: uplatom na žiroraèun Hrvatskog Caritasa: IBAN HR05 2340 0091 1000
8034 0, poziv na broj 182; pozivom na donacijski telefon
060 9010 (6,25kn po pozivu, PDV ukljuèen, operator Moj
telekom) te on-line uplatama na www.caritas.hr.
Uz sredstva iz Interventnog fonda Hrvatski Caritas je
dobrohotnošæu SPAR-a Hrvatska Caritasu Sisaèke biskupije
usmjerio SPAR-ovu donaciju dvije palete vode za piæe
namijenjene poplavljenim stanovnicima naselja uz Savu i
Kupu, a Vindija d.d. donirala je takoðer 200 litara mlijeka.
Vjeronauèna olimpijada Poreèko i Pulske biskupije
Pobjednici pulski gimnazijalci i osnovnoškolci iz Žminja
Pazin, 19.2.2014. (IKA) - U Pazinskom kolegiju održana je
19. veljaèe županijska – biskupijska razina natjecanja iz
vjeronauka za osnovne i srednje škole. Sudjelovalo je osam
osnovnoškolskih ekipa, dakle ukupno 32 uèenika, od kojih
su najbolji bili uèenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja pod
vodstvom mentorice Nele Peteh. Drugo mjesto u kategoriji
osnovne škole osvojila su djeca iz Podruène škole Vrh
Osnovne Škole Vazmoslava Gržalje iz Buzeta u pratnji
mentorice Ksenije Šæulac, dok su uèenici iz Barbana, iz OŠ
Jure Filipoviæa, s mentoricom Arankom Prajz, osvojili treæe
mjesto u kategoriji osnovnih škola.
U srednjoškolskom rangu bodovni prag za pristup
županijskoj razini dostiglo je pet ekipa pa se je u kategoriji
srednjih škola natjecalo 20 uèenika.
Na vrhu rang liste za srednje škole se, kao i za osnovne, i
ove godine potvrdila višegodišnja kvaliteta pa su tako prvo
mjesto osvojili pulski gimnazijalci s mentorom Kazimirom
Berljavcem. Drugo mjesto odnijeli su uèenici poreèke SŠ
Mate Balote s mentoricom Mirnom Bunèiæa treæe
natjecatelji iz Pazinskog kolegija - klasiène gimnazije s
mentoricom Marijom Grakaliæ.
.
ika
Dubrovaèka biskupija daruje 70.000 kuna za stradale u
poplavama
Sljedeæe dvije nedjelje u svim župama Dubrovaèke biskupije
prikupljat æe se pomoæ za sva poplavljena mjesta u Sisaèkoj
biskupiji
Dubrovnik/Sisak, 19.2.2014. (IKA) - Dubrovaèki biskup
Mate Uziniæ uputio je u utorak 18. veljaèe sisaèkom biskupu
Vladi Košiæu pismo potpore u povodu nedavnih poplava na
podruèju Sisaèke biskupije. U pismu je biskup Uziniæ
istaknuo kako æe Dubrovaèka biskupija i Caritas Biskupije
kao izraz blizine i solidarnosti s vjernicima Sisaèke
biskupije, pogoðenima nedavnim poplavama, uputiti
Caritasu Sisaèke biskupije jednokratnu novèanu pomoæ u
iznosu od 70.000 kuna. Takoðer, sljedeæe dvije nedjelje u
svim župama Dubrovaèke biskupije prikupljat æe se pomoæ
za sva poplavljena mjesta u Sisaèkoj biskupiji.
Biskup Uziniæ zajamèio je i svim vjernicima Sisaèke
biskupije, koje su pogodile poplave, kao i biskupu Košiæu
svoju molitvenu blizinu, te izrazio svoju bratsku i kršæansku
solidarnost. U svom odgovoru biskup Košiæ napisao je kako
je iskreno dirnut pismom i brigom te je zahvalio biskupu
Uziniæu na daru Caritasu Sisaèke biskupije. "Takvi znakovi
velika su potpora u teškoæama, osobito našim ljudima koji
trpe nevolje zbog ove prirodne nepogode koja ih je snašla",
istaknuo je biskup Košiæ.
Rijeka: Vjeronauèna olimpijada okupila pedeset ekipa
Rijeka, 19.2.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ
molitvom i pozdravnim govorom otvorio je u srijedu 19.
veljaèe u Auli pape Ivana Pavla II. u Rijeci Vjeronauènu
olimpijadu,
županijsko-nadbiskupijsko
natjecanje
iz
vjeronauka uèenika osnovnih i srednjih škola. Pedeset ekipa
iz 34 osnovne i 16 srednjih škola natjeèu se na temu
"Katolièka Crkva i znanost - doprinosi i odnosi".
Vjera i znanost se ne iskljuèuju, nego nadopunjuju što
potvrðuju mnogi znanstvenici koji su bili vjernici poput
Ruðera Boškoviæa, rekao je nadbiskup, dodajuæi kako su
upravo isusovci zaslužni za pokretanje i proširenje prosvjete
bez koje nema ni znanosti. Podsjetio je i na èinjenicu da je
Galileo Galilej bio vjernik, a kæi redovnica.
Govoreæi o gradivu koje æe obraðivati, predstojnica
Katehetskog ureda Rijeèke nadbiskupije Ksenija Rukavina
Kovaèeviæ istaknula je kako je rijeè o sadržaju koji nadilazi
svakodnevnu školsku graðu. Ravnateljici O.Š. Trsat Sonji
Damašek-Padjen zahvalila je na domaæinstvu, rekavši kako
je ova trsatska škola jedina otvorila vrata "vjeronauènom
projektu".
Premda je rijeè o natjecanju znanja o odreðenoj temi,
Vjeronauèna olimpijada ima, uz obrazovnu, i snažnu
odgojnu dimenziju jer, izmeðu ostalog, promièe kulturu
zajedništva i dijaloga meðu uèenicima razlièitih uzrasta i
stvaralaèkih sposobnosti, jaèa kod uèenika sposobnost
prihvaæanja osobne odgovornosti za vlastite odluke, potièe
na primjenjivanje uljudbenog ponašanja i etièkih naèela u
situacijama postizanja vlastitog uspjeha, istièu iz
Katehetskog ureda Rijeèke nadbiskupije. Takoðer,
predstojnica Ureda istièe kako se natjecanje ne temelji samo
na evaluaciji usvojenih informacija o zadanoj temi, nego na
promociji vrednota koje mladi natjecatelji trebaju
posjedovati da bi svojim vjerskim i opæeljudskim
kvalitetama stasali u moralne, vrijedne i aktivne èlanove
društva.
Natjecanje
su
organizirali
Ministarstvo
znanosti,
obrazovanja i športa, Nacionalni katehetski ured Hrvatske
biskupske konferencije i Agencija za odgoj i obrazovanje.
Domovinske vijesti
Rijeka: Prva obljetnica mobilnih timova za palijativnu
skrb
Rijeka, 19.2.2014.
(IKA) - Rijeèki hospicij "Marija
Krucifiksa Kozuliæ" i mobilni timovi za palijativnu skrb
obilježili su u srijedu 19. veljaèe prvu obljetnicu zajednièke
suradnje. Predavanje o radu timova predstavila je Rozmari
Tusiæ, bacc. med. tech., glavna sestra Doma zdravlja
Primorsko-goranske županije. Oni su, u suradnji s Gradom
Rijekom i Primorsko-goranskom županijom, 1. rujna 2008.
godine osnovali prvi tim.
Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ zahvalio je osnivaèima i
podupirateljima na pomoæi, rekavši kako se razina
humanosti mjeri po onome što se èini za najpotrebitije, a
Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija uz Ministarstvo
zdravlja prednjaèe u Hrvatskoj kada je rijeè o skrbi za
bolesnike u terminalnoj fazi. Osobitu zahvalnost uputio je
èlanovima mobilnih timova, kazavši da nije lako gledati i
susretati se s obiteljima koje gube svoje najdraže. "Trebamo
biti zahvalni tim ljudima, a meðu njima je i i puno mladih."
S rijeèkim nadbiskupom složio se ravnatelj Doma zdravlja
PGŽ Boris Ritoša, dodavši da èlanovi timova s pacijentima
dijele najintimnije trenutke, strahove i razoèaranja. Sinergija
hospicija i palijativnih timova vrlo je jaka i to zajedništvo
mora biti u službi pacijenta, poruèio je.
Rijeka je prvi grad u Hrvatskoj koji je osnovao mobilni tim
za palijativnu skrb, a danas ih ima tri. Svaki tim èine lijeènik
i medicinska sestra te dispeèer koji odgovara na pozive.
Rade u dvije smjene, od 7 do 14 i 14 do 21 sat te tri subote u
mjesecu. Iza sebe imaju više od tri tisuæe posjeta i oko
27.000 obavljenih postupaka. Otvaranjem rijeèkog hospicija
prošle godine stvoreni su uvjeti za stacioniranje timova u
prostoru zgrade èime je unaprijeðena koordinacija terenske
palijativne skrbi s njegom u hospiciju.
Vjeronauèna olimpijada Dubrovaèke biskupije
Dubrovnik, 19.2.2014. (IKA) - Uèenici Osnovne škole
Lapad Danijela Rosiæ, Bruna Biliæ, Lucija Zakarija i Lorena
Franušiæ s mentoricom Simonom Gavriæ pobjednici su
biskupijskog natjecanja iz vjeronauka koje je na temu
"Katolièka Crkva i znanost – doprinos i odnosi" održano 19.
veljaèe u Medicinskoj školi u Dubrovniku. Drugo mjesto
osvojili uèenici OŠ Cavtat s mentoricom Katarinom
Radoniæ, dok je treæe mjesto pripalo ekipi OŠ Petra
Kanaveliæa iz Korèule koje je pripremala mentorica s. Anita
Suèiæ. Znanje i vještine uèenika ocjenjivalo je povjerenstvo
u sastavu: predsjednica s. Vianeja Kustura i èlanovi Romana
Ðuka Alemani i Željana Luèiæ.
Meðu srednjoškolcima pobijedila je Biskupijska klasièna
gimnazija Ruðera Boškoviæa s pravom javnosti u sastavu
Ilija Kitin, Marija Lujo, Jelena Beniæ i Pero Paskoviæ, i
mentorica s. Vianeja Kustura. Drugo mjesto osvojili su
uèenici Umjetnièke škole Luke Sorkoèeviæa, a treæe uèenici
Ekonomske i trgovaèke škole. Povjerenstvo za srednje škole
radilo je u sastavu: Ana Matiæ, predsjednica, te Simona
Gavriæ i s. Bosiljka Grubeša, èlanice povjerenstva.
Prije samog natjecanja svi natjecatelji s profesorima okupili
su se u holu škole gdje ih je pozdravio predstojnik
Katehetskog ureda Dubrovaèke biskupije mr. don Josip
Mazarekiæ, a dubrovaèki biskup Mate Uziniæ takoðer im se
obratio ohrabrujuæim i poticajnim rijeèima. Èlanica
državnog povjerenstva vjerouèiteljica Ružica Matkoviæ
predmolila je psalam te su okrijepljeni zajednièkom
molitvom uèenici pristupili natjecanju.
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
3
Domovinske vijesti
43. sveæenièka skupština Zadarske nadbiskupije
U nadbiskupiji proglašenoj Godini obitelji tema je bila rad
nadbiskupijskog caritasa u službama s obiteljima
Zadar, 19.2.2014. (IKA) - Èetrdeset i treæa sveæenièka
skupština Zadarske nadbiskupije održana je u srijedu 19.
veljaèe u dvorani sjemeništa Zmajeviæ u Zadru. Zbog
proglašene Godine obitelji u nadbiskupiji, tema je bila rad
nadbiskupijskog caritasa u službama s obiteljima. Voditelj
Obiteljskog savjetovališta Mladen Klanac predstavio je rad
te službe u kojoj troje struènjaka, uz suradnike, pruža
besplatnu psihološku pomoæ braènim parovima, obiteljima i
pojedincima u teškoæama. Savjetovalište suraðuje s
državnim socijalnim, zdravstvenim i pravosudnim
ustanovama i s ministarstvima obitelji i socijalne skrbi,
zdravlja i pravosuða. U Savjetovalištu je godišnje više od
2500 pojedinaènih savjetovanja s više od 600 osoba koje
zatraže pomoæ. Godine 2013. na savjetovanju je bilo 89
parova, 59 obitelji i 291 pojedinac, u 1700 sati savjetovanja.
Pomoæ traže adolescenti, osmoškolci i srednjoškolci,
studenti, starije osobe, samohrani roditelji, pojedinci s
problemom depresije, zlostavljanja, PTSP-a, raznih trauma i
kriza.
Zamjenica ravnatelja zadarskog caritasa Mirjana Tadiæ
predstavila je rad socijalnih službi caritasa. Program
osnovnog socijalnog zbrinjavanja pruža stalnu mjeseènu
novèanu pomoæ, participira u trošku stanovanja, mjeseèno
daje pakete hrane, kupuje lijekove, mlijeko za djecu, pelene
za odrasle i djecu, jednokratnu novèanu pomoæ. U 2013. g.
program je obuhvatio 1229 obitelji, isplaæeno je
1.295,652,42 kn. Program se financira iz sredstava
Nadbiskupije, Grada Zadra, humanitarnih akcija i
dobroèinitelja. Pomoæ se isplaæuje na raèun korisnika, na
žiro raèun pružatelja usluge (Elektra, Vodovod, Ljekarna
Šaruniæ, trgovina). Program Pro Vita 2013. g. isplatio je
362.903,22 kn za 103 majke. Pomažu se od prvih dana
trudnoæe, do prve godine života djeteta, ili duže. Uz
mjeseèni iznos od 400,00 kn, daje se djeèje mlijeko, oprema
za novoroðenèe.
Puèka kuhinja "Sv. Vinko Paulski" u Zadru dnevno priredi
300 obroka. U 2013. g. kuhinja je podijelila 109 500 obroka,
pomnoženo s cijenom obroka koju formira Ministarstvo od
15 kn, iznos je 1.642,500 kn godišnje. Puèka kuhinja "Sv.
Ante" u Benkovcu priprema svaki dan sto obroka. Prošle
godine podijeljeno je 36 500 obroka, što iznosi 547.500 kn
godišnje. U obje kuhinje mobilni timovi, jedan u Zadru, a tri
u Benkovcu, svakodnevno distribuiraju obrok osobama koje
ne mogu doæi po obrok. U programu pomoæi i njege u kuæi
za 17 korisnika, u Zadru se svaki dan kuæi dostavlja i 55
obroka, a za podruèje Benkovca 82 obroka. Caritas ima i
Posudionicu invalidskih pomagala, bolnièkih kreveta,
invalidskih kolica, hodalica. Donirano je dvanaest
invalidskih kolica i 27 bolnièkih kreveta, sva oprema je u
posudbi, na listi èekanja je osam obitelji.
Prenoæište za beskuænike osigurava boravak u Prenoæištu
zimi od 16 sati do 8 sati, a ljeti od 20 sati do 8 sati, tri
obroka, održavanje higijene, pranje odjeæe, pomoæ u
ostvarivanju prava kod drugih institucija. U 2013 g. kroz
Prenoæište je prošlo 23 beskuænika, devetorica su stalni
korisnici. Prosjeèna dob je 49 godina. U pomoæ uèenicima i
studentima ukljuèene su 173 obitelji, a isplaæene su
412.160,02 kn. Obitelji se pomaže u kupovini knjiga i
pribora, plaæanju ðaèkog i studentskog doma, participira u
ekskurziji, izletu, prekvalifikaciji ili plaæanju vrtiæa. Program
stambenog zbrinjavanja doseljenih Hrvata na podruèju od
posebne državne skrbi provodi se u suradnji s ministarstvo;
plaæa se najam obiteljima u postupku stambenog
zbrinjavanja u opæini Benkovac. U to je ukljuèeno 15 obitelji
4
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
s isplaæenim sredstvima od 228.400 kn. Rad za opæe dobro,
u suradnji s Ministarstvom pravosuða, Prekršajnim sudom,
prema propisima Zakona o sudovima za mladež i Kaznenom
zakonu RH, prihvaæa maloljetne poèinitelje prekršaja i
odrasle kojima se sudi po KZRH, a izrièe im se mjera rada u
humanitarne svrhe i za opæe dobro. Bilo je 17 maloljetnika i
tri punoljetna poèinitelja kaznenih djela. Kroz program rane
intervencije u djetinjstvu evidentiran je sve veæi broj
novoroðene djece s neurorizikom kod kojih se u prvim
godinama života razvijaju blaža i teža neurorazvojna
odstupanja. Roditelji te djece prolaze težak put suoèavanja s
dijagnozom i nizom praktiènih problema.
Caritas razvija volonterstvo i organizira humanitarne akcije
u korizmi, Pokloni mi knjigu, Za 1000 radosti, Fritulijadu,
kojima pomažu obitelji u potrebi. Predstojnik Povjerenstva
za obitelj don Igor Ikiæ izvijestio je o zaruènièkim
teèajevima. "Braæo sveæenici. Obitelji nas trebaju. Trebaju
našu pažnju, savjet, molitvu i podršku. Pomozimo im da žive
sakrament i otajstvo braka i da duše djece saèuvaju od silnih
zavoðenja. Potièite ih da se raduju životu, da se hrane
euharistijom, da uživaju u ljepoti Božje prirode. Pozivajte ih
neka se sastaju u zdravom društvu, neka se trude sve više
poznavati svoju vjeru i voljeti svoj kraj i domovinu. To je
zapravo mali obiteljski katekizam koji je moguæe ostvariti u
životu; i u ovom našem vremenu, usprkos teškoæama i
opasnostima", poruèio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ,
koji je predvodio i misno slavlje za sveæenike uputivši im
homiliju o temi "Sveæenik, pastir i stražar".
Vjeronauèna olimpijada Zadarske nadbiskupije
Pobjednici OŠ Braæa Ribar – Posedarje i Srednja škola
Biograd n/m
Zadar, 19.2.2014.
(IKA) - Vjeronauène olimpijade,
nadbiskupijska natjecanja iz vjeronauka za osnovne i srednje
škole o temi "Katolièka Crkva i znanost – doprinos i
odnosi", održana su u srijedu 19. veljaèe u OŠ Bartula
Kašiæa i Medicinskoj školi Ante Kuzmaniæa u Zadru. Meðu
osmoškolcima je pobijedila OŠ Braæa Ribar - Posedarje, a
meðu srednjoškolcima Srednja škola Biograd n/m. Nakon
pismenog dijela, testa i tombole, osmoškolci su pogledali i
film o bl. Alojziju Stepincu, a prvih pet ekipa sudjelovalo je
u Milijunaku. Prigodnom rijeèju pozdravio ih je
nadbiskupijski predstojnik Katehetskog ureda mr. don
Gašpar Dodiæ.
Na državnom natjecanju iz vjeronauka Zadarsku
nadbiskupiju æe predstavljati osmoškolci iz Posedarja:
Katarina Æoza, Karla Crnjak, Lorena Bratoviæ, Jelena
Baraba, s mentoricom Bertom Perica. Meðu osmoškolcima,
drugo mjesto osvojila je OŠ Bartula Kašiæa iz Zadra, a treæe
OŠ Šimuna Kožièiæa Benje iz Zadra. Sudjelovali su još OŠ
Pakoštane – Pakoštane, OŠ Sukošan – Sukošan, OŠ Zadarski
otoci – Zadar, OŠ Smiljevac – Zadar i OŠ Šime Budiniæa –
Zadar. Na vjeronauènom državnom natjecanju Zadarsku
nadbiskupiju æe predstavljati srednjoškolci Katarina Zeliæ,
Martina Prtenjaèa, Ana–Marija Bajan i Karmen Galac, s
mentorom Grgom Miškoviæem. Meðu srednjoškolcima,
drugo mjesto osvojila je Gimnazija Jurja Barakoviæa, a treæe
Srednja škola Kneza Branimira Benkovac. Sudjelovale su
još škole: Ekonomsko–birotehnièka i Trgovaèka škola,
Gimnazija Franje Petriæa, Zadarska privatna gimnazija s
pravom javnosti, Strukovna škola Vice Vlatkoviæa, Klasièna
gimnazija Ivana Pavla II., Medicinska škola Ante
Kuzmaniæa, Gimnazija Vladimira Nazora i Škola
primijenjene umjetnosti i dizajna.
ika
Vjeronauèna olimpijada Zagrebaèke nadbiskupije
Pobijedile su ekipe OŠ Dragutina Tadijanoviæa i V.
gimnazije iz Zagreba
Zagreb, 19.2.2014.
(IKA) - Nadbiskupijska razina
natjecanja iz vjeronauka za osnovne i srednje škole održana
je 19. veljaèe u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u
Zagrebu. Natjecanje je organizirao Ured Zagrebaèke
nadbiskupije za vjeronauk u školi na èelu s predstojnicom
prof. dr. s. Valentinom Mandariæ, koja je ujedno
predsjednica nadbiskupijskog povjerenstva, te uz nazoènost
dviju èlanica Državnog povjerenstva za natjecanje iz
vjeronauka, mr. Gordanom Barudžijom i prof. Anitom
Vukoviæ.
Pozdravljajuæi sudionike natjecanja zagrebaèki pomoæni
biskup Ivan Šaško zaželio im je dobro druženje i samo lijepe
osjeæaje nakon natjecanja. Natjecanju je pristupilo osam
osnovnih i šest srednjih škola, koje su svoje sudjelovanje
izborile na županijskom (meðuškolskom) natjecanju te su
sad predstavljale svoje županije, koje pripadaju prostoru
Zagrebaèke nadbiskupije (Grad Zagreb, Zagrebaèka
županija, Krapinsko-zagorska i Karlovaèka županija).
Uèenici su svoje znanje i trud ispitali kroz tri kruga
natjecanja: pismeni ispit (samostalno rješavanje zadataka),
tombolu (ekipno rješavanje) te usmeni dio natjecanja pod
nazivom "Tko želi biti Isusov milijunak".
U odmoru izmeðu pismenog testa i usmenog dijela
natjecanja uèenici su s predstojnicom Ureda za vjeronauk
posjetili Nadbiskupski duhovni stol, gdje ih je primio mons.
Nedjeljko Pintariæ i predstavio im ustroj Zagrebaèke
nadbiskupije kroz službe koje u njoj postoje. Uèenici su
posjetili i Katolièki bogoslovni fakultet Sveuèilišta u
Zagrebu, gdje im je dekan prof. dr. Tonèi Matuliæ ukratko
iznio povijest fakulteta, kroz njegov poèetak, koji je ujedno i
zaèetak današnjega Sveuèilišta, pa sve do njegova
današnjega ustroja i profila studija koje nudi. Odmah do
Fakulteta nalazi se i kapela Svetog Martina, èiji je rektor
prof. dr. Ðuro Zalar uèenicima iznio kratku povijest kapele,
koja je studentima KBF-a i danas na raspolaganju. Nakon
šetnje i ruèka uèenici su pristupili tomboli i usmenom dijelu
natjecanja, gdje je osobito "tijesno" bilo u osnovnoškolskom
natjecanju, koje je zahtijevalo i pripetavanje. Pobijedila je
ekipa OŠ Dragutina Tadijanoviæa iz Zagreba (mentor
Plemenko Nosiæ) s jednim bodom prednosti pred OŠ Josipa
Broza iz Kumrovca (mentor Tomislav Krušlin), dok je treæe
izborila ekipa OŠ Antuna Augustinèiæa iz Zaprešiæa (mentor
Ilija Nikoliæ).
Meðu srednjoškolcima prvo mjesto osvojila je V. gimnazija
iz Zagreba (mentor Darko Petrinjak), drugo Gimnazija
Sesvete (mentorica Daria Brnèiæ Mimica) i treæe SŠ Zlatar
(mentorica Martina Sinkoviæ).
Natjecanje je zakljuèio biskup Šaško, proglasivši sve
uèenike pobjednicima s obzirom na zalaganje i interes koji
su pokazali za natjecanje. Svi su uèenici za uspomenu dobili
simbolièan dar: ploèicu s molitvom Oèenaša ispisanom
glagoljicom te slièicu s relikvijom i molitvom Ivanu Pavlu
II. Ekipe koje su osvojile prva tri mjesta dobile su i
medaljice s likom Majke Božje od Kamenitih vrata i grbom
zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa. Mentori
su dobili zbornik radova s tribina Zajednièki vidici
"Solidarnost i znanje kao odgojno-obrazovne vrjednote", kao
i dar za školu – knjigu "Akademska crkva Sv. Katarine u
Zagrebu". Zagrebaèka nadbiskupija i ove godine dodjeljuje
posebnu nagradu za tri prvoplasirane ekipe – tjedan dana
ljetovanja u Malom Lošinju.
Domovinske vijesti
U Zagrebu predstavljena knjiga dr. Andrije Anišiæa
"Vjersko-moralna obnova braka i obitelji - model opstanka i
napretka naroda u djelima Ivana Antunoviæa"
Zagreb, 19.2.2014. (IKA) – U organizaciji Matice hrvatske i
Udruge za potporu baèkim Hrvatima – Zagreb, u velikoj
dvorani Matice hrvatske u Zagrebu u srijedu 19. veljaèe
predstavljena je knjiga dr. Andrije Anišiæa "Vjersko-moralna
obnova braka i obitelji - model opstanka i napretka naroda u
djelima Ivana Antunoviæa".
Nakon pozdravnih rijeèi potpredsjednika Matice hrvatske
Stjepana Suèiæa i predsjednika Udruge za potporu baèkim
Hrvatima Stjepana Skenderoviæa, prvi predstavljaè bio je
profesor na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta
u Zagrebu dr. Stjepan Baloban. Èestitajuæi autoru, istaknuo
je kako je imao radost kao mentor pratiti i izradu
magistarskog, a potom i doktorskog rada koji je temelj toj
knjizi. Rekao je kako je temeljna poruka knjige: u novim
okolnostima tražiti model opstanka i napretka hrvatskoga
naroda u Vojvodini, s posebnim naglaskom na vjerskomoralnoj obnovi braka i obitelji. Primijetio je i da Anišiæ ne
poznaje samo pisanje biskupa Ivana Antunoviæa, nego i
Antunoviæev duh. Tom knjigom Ivan Antunoviæ dobiva
znaèajno mjesto meðu pastoralnim djelatnicima teolozima, a
knjiga je dobrodošla za svakoga, a posebno za one koje
zanima povijest, vjerski i društveni život Hrvata izvan
domovine, rekao je dr. Baloban.
Drugi predstavljaè mons. Stjepan Beretiæ istaknuo je kako je
obitelj vrijednost za koju se borilo i u 19. st, no "priznajemo
vjersko-moralna obnova braka i obitelji nam je potrebna kao
i u Antunoviæeve dane". Rekao je kako je tu knjigu Anišiæ
napisao da pokaže "koliko je Antunoviæ u svojim djelima
znao pokazati model opstanka i napretka naroda".
Pripremajuæi disertaciju, Anišiæ je toliko zaronio u
Antunoviæeva pisana djela da je danas za prouèavanje Ivana
Antunoviæa ta disertacija nezaobilazan izvor. Na 259
stranica nalazimo do u tanèine obraðenu temu, rekao je
mons. Beretiæ te istaknuo da Anišiæ prikazuje Antunoviæevu
misao o braku i obitelji u svim njegovim djelima, a na
poseban naèin u njegovim novinskim èlancima.
Mons. Beretiæ kratko je predstavio pastoralni i spisateljski
rad Antunoviæa, koji je poèeo pisati u 55. godini. U tom vidu
je posebno istaknuo neke zanimljivosti kojima je Antunoviæ
poticao na moralnu obnovu sve èlanove obitelji, od
najmanjih do najstarijih, kao i one koji se pripremaju za
brak, ili su pak izgubili braènog druga.
U zahvalnoj rijeèi autor dr. Anišiæ podsjetio je da se ranije
uglavnom pisalo o preporoditeljskom i prosvjetiteljskom
radu Ivana Antunoviæa, a manje se bavilo njegovom
teološkom misli. Govoreæi o aktualnosti misli Ivana
Antunoviæa, tj. djelima koja su nastala prije više od sto
dvadeset godina, istaknuo je da su ona aktualna i danas, jer
"Antunoviæ svoj nauk o braku i obitelji temelji na Svetom
pismu i nauku Crkve onoga vremena, ali je taj nauk ostao
nepromijenjen. Antunoviæev stil i originalne misli, kao i
naèin djelovanja sigurno i danas mogu biti poticaj i pomoæ u
vjerskoj i moralnoj obnovi braka i obitelji". Stoga je na kraju
ustvrdio, kako Antunoviæev model prikazan u toj knjizi
može biti doprinos obnovi hrvatskoga naroda u Baèkoj, kao i
Crkve u Hrvata u Baèkoj.
Andrija Anišiæ roðen je 24. rujna 1957. na Hrvatskom
Majuru kod Subotice. Nakon završenog srednjoškolskog
obrazovanja u Biskupijskoj klasiènoj gimnaziji "Paulinum" u
Subotici, akademske godine 1977/78. upisao je studij na
Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu,
gdje je i diplomirao 1984. godine. Iste godine zareðen je za
sveæenika. Kao sveæenik obnašao je više godina službu
prefekta sjemeništa "Paulinum" te službu tajnika Subotièke
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
5
Domovinske vijesti
biskupije. Od godine 1994. je župnik subotièke župe sv.
Roka. Kao župnik bio je urednik katolièkog lista "Zvonik"
od 1994. do 2007. Na Teološko-katehetskom institutu
Subotièke biskupije od 1994. godine predaje moralno
bogoslovlje. Na Katolièkom bogoslovnom fakultetu
Sveuèilišta u Zagrebu, 24. rujna 2007. godine obranio je
magistarski rad na temu: Braèni i obiteljski moral u djelima
Ivana Antunoviæa – Bog s èoviekom na zemlji i Èovik s
Bogom u svojim molba i prošnja te postigao akademski
stupanj magistra znanosti. Nastavljajuæi istraživanje djela
Ivana Antunoviæa, 23. travnja 2013. godine na KBF-u je
obranio
doktorsku
disertaciju
pod
naslovom
"Vjersko–moralna obnova braka i obitelji – model opstanka i
napretka naroda u djelima Ivana Antunoviæa", koju je izradio
pod vodstvom mentora prof. dr. Stjepana Balobana iz
podruèja moralne teologije te uže specijalizacije: braèni i
obiteljski moral.
Predstavljanje je moderirao Naco Zeliæ, a u glazbenom
dijelu sudjelovao Pere Ištvanèiæ.
Vjeronauèno natjecanje osnovnih i srednjih škola u Trilju
Prvo mjesto podijelile Franjevaèka klasièna gimnazija iz
Sinja i Nadbiskupijska klasièna gimnazija "Don Frane
Buliæ" iz Splita, a najbolji osnovnoškolci su iz OŠ "Suæidar"
iz Splita
Trilj, 19.2.2014. (IKA) - Vjeronauèna olimpijada osnovnih
škola i natjecanje iz vjeronauka srednjih škola za Splitskomakarsku nadbiskupiju održani su srijedu 19. veljaèe u
Osnovnoj školi "Trilj" u Trilju, u organizaciji Katehetskog
ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i nadbiskupijskog
(županijskog) povjerenstva za provedbu natjecanja iz
vjeronauka. Tema ovogodišnjeg natjecanja bila je "Katolièka
Crkva i znanost - doprinosi i odnosi". Nakon prethodne dvije
razine, školskog i meðuškolskog natjecanja, od 54
osnovnoškolske ekipe na nadbiskupijsku razinu plasiralo se
njih 20, a od 18 srednjoškolskih ekipa njih 12 ostvarilo je
najbolje rezultate. Na natjecanju su sudjelovale i dvije ekipe
osnovnih škola i jedna ekipa srednjih škola iz Hvarskobraèko-viške biskupije, buduæi da ta biskupija pripada
Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na poèetku natjecanja škola
domaæin uprilièila je prigodni kulturno- duhovni program.
Prigodne govore održali su, meðu ostalim predsjednik
glavnoga županijskog povjerenstva Ilija Krišto, voditelj
splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje Vlade
Matas te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ koji je
izrazio ponos što uèenici njegove nadbiskupije na državnim
natjecanjima uvijek ostvare najbolje rezultate te poželio da
tako bude i ove godine. Natjecanje je bilo neizvjesno do
samog kraja, posebno za srednjoškolske ekipe te su se za
prvo mjesto "pripetavali" uèenici Franjevaèke klasiène
gimnazije iz Sinja mentorice Silvije Vuèkoviæ i
Nadbiskupijska klasièna gimnazija "Don Frane Buliæ" iz
Splita s mentoricom s. Petrom Šakiæ. Kako su podjednako
znali sva dodatno postavljena pitanja, Povjerenstvo je
odluèilo da dijele prvo mjesto.
Meðu osnovnoškolskim ekipama prvo mjesto osvojila je
ekipa OŠ "Suæidar" iz Splita pod vodstvom mentora don
Ivana Èotiæa. Drugoplasirani su bili uèenici OŠ "Tuèepi" s
mentoricom Marinom Šimiæ. Predstojnik Katehetskog ureda
Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš zahvalio je
na kraju svim okupljenima i èestitao pobjednicima. Svim
ekipama podijelio je priznanja o sudjelovanju na natjecanju,
a prvih pet posebno je nagraðeno knjigama. Natjecatelji su
pod vodstvom uèitelja škole domaæina posjetili i svetište
Èudotvorne Gospe Sinjske i franjevaèki muzej u Sinju te
Muzej triljskoj kraja u Trilju.
6
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
U Varaždinskoj biskupiji najbolji OŠ Hodošan i Srednja
škola Koprivnica
Varaždin, 19.2.2014. (IKA) - U Varaždinu je u srijedu 19.
veljaèe
održana
meðužupanijska/biskupijska
razina
natjecanja iz vjeronauka - Vjeronauèna olimpijada 2014. s
temom "Katolièka Crkva i znanost - doprinos i odnosi" za
ekipe osnovnih i srednjih škola. Na natjecanju, održanom u
dvorani biskupijskog Pastoralnog centra, sudjelovalo je
jedanaest ekipa osnovnih škola iz Meðimurske, Koprivnièkokriževaèke i Varaždinske županije. Najbolje rezultate
ostvarili su osnovnoškolci iz OŠ Hodošan i tako se plasirali
na državnu razinu natjecanja, koja æe se održati od 2. do 4.
travnja u Šibeniku.
Susret je zapoèeo pozdravnim rijeèima vjerouèiteljice Anite
Bakovljanec, predsjednice Prosudbenog povjerenstva, a
molitvu je predvodila vjerouèiteljica Ivana Kolariæ. Nakon
prvog dijela natjecanja, dok su uèenici oèekivali privremene
rezultate, vjerouèitelji su s njima igrali razne društvene igre.
U usmenom dijelu sudjelovale su ekipe OŠ Hodošan, OŠ
Trnovec, OŠ Metel Ožegoviæ Radovan, OŠ "Franjo Sert"
Bednja - PŠ Josipa Jedvaja Vrbno i OŠ Novi Marof.
Najbolje su bile vjerouèenice OŠ Hodošan Korina Srpak i
Doroteja Srpak iz 7. r, te Nina Dominiæ i Glorija Srpak iz 8.
razreda pod vodstvom mentorice vjerouèiteljice Valerije
Štampar s ukupno osvojena 92,25 boda. Predstojnik
Katehetskog ureda Damjan Koren zahvalio je svima na
predanom radu i pripremanju za natjecanje.
Natjecanje za uèenike srednjih škola održano je u isto
vrijeme u prostorijama Graditeljske, prirodoslovne i
rudarske škole u Varaždinu kao jubilarna deseta
Vjeronauèna olimpijada za srednje škole. Okupilo se 10
srednjoškolskih ekipa iz Meðimurske, Koprivnièkokriževaèke i Varaždinske županije. U završnici su
sudjelovale ekipe iz Prve gimnazije Varaždin, Gimnazije
"Fran Galoviæ" Koprivnica, Srednje škole Koprivnica,
Gospodarske škole Varaždin i Gimnazije Josipa Slavenskog
Èakovec. Najboljima su se pokazali uèenici 3. razreda
Srednje škole Koprivnica: Karlo Bubnjar, Petra Kukec, Ines
Pintariæ i Petra Posavec, s osvojenih 85,7 bodova,
predvoðeni mentorom Dejanom Dodlekom te su se tako
plasirali na državnu razinu natjecanja koja æe se održati u
Šibeniku. Svim èlanovima ekipa uruèena su priznanja za
sudjelovanje na natjecanju, a deset najboljih ekipa (po pet iz
osnovne i srdnje škole) bit æe nagraðeno veæ tradicionalnim
zajednièkim
izletom
u
organizaciji
biskupijskoga
Katehetskog ureda.
Vjeronauèno natjecanje u Šibeniku
Pobjednici OŠ Vrpolje i SŠ Lovre Montija iz Knina
Šibenik, 19.2.2014. (IKA) - Vjeronauèna olimpijada za
osnovne i srednje škole Šibensko–kninske županije održana
je u srijedu 19. veljaèe u Katolièkoj osnovnoj školi u
Šibeniku. Natjecalo se 18 ekipa (12 iz osnovnih i 6 iz
srednjih škola), ukupno 72 uèenika.
Na poèetku natjecanja okupljene uèenike i njihove mentore
pozdravili su predstojnica biskupijskoga Katehetskog ureda
s. Jaka Vuco, ravnateljica Katolièke osnovne škole s.
Mandica Starèeviæ te šibenski biskup Ante Ivas.
Prigodni program za natjecatelje izveli su uèenici Katolièke
osnovne škole s predstavom "Komad vedrog neba" i
mažoretkinje s pjesmom "Kad si sretan".
U konkurenciji osnovnih škola prvo mjesto osvojila je OŠ
Vrpolje mentora Šimuna Radniæa, drugo mjesto je pripalo
OŠ A. M. Petropoljskog mentora Mihovila Klariæa, a treæe
mjesto je osvojila OŠ dr. Franjo Tuðman èiji je mentor
Silvijo Norac – Kljaje.
ika
U konkurenciji srednjih škola prvo mjesto osvojila je
Srednja škola Lovre Montija iz Knina mentora Marija
Predena, drugo mjesto pripalo je uèenicima Medicinske i
kemijske škole iz Šibenika mentorice s. Tatjane Petric, a
treæe mjesto uèenicima Turistièko–ugostiteljske škole iz
Šibenika mentorice s. Tatjane Petric.
Dok je komisija ispravljala testove, uèenike su raznim
igrama animirali animatori Šibenske biskupije i gdje su
najbolji dobili prigodne nagrade.
U Rijeci održano Županijsko/nadbiskupijsko natjecanje
iz vjeronauka
Predstavnici Rijeèke nadbiskupije na državnom natjecanju
su OŠ Srdoèi i Salezijanska klasièna gimnazija
Rijeka, 19.2.2014. (IKA) - U organizaciji Katehetskog
ureda Rijeèke nadbiskupije i Agencije za odgoj i
obrazovanje održano je 19. veljaèe na Trsatu
Županijsko/nadbiskupijsko natjecanje uèenika osnovnih i
srednjih škola iz vjeronauka. Tema ovogodišnje
Vjeronauène olimpijade bila je "Katolièka Crkva i znanost –
doprinos i odnosi". Na natjecanju su sudjelovale 34
osnovnoškolske i 16 srednjoškolskih ekipa, ukupno 200
uèenika, i 50 njihovih vjerouèitelja mentora.
Prije službenog poèetka natjecanja svi su se natjecatelji
okupili u Auli Ivana Pavla II. u marijanskom svetištu Gospe
Trsatske gdje su u uvodnom dijelu programa pozdravnu rijeè
uputili uzvanici: rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, predstojnik
Agencije za odgoj i obrazovanje Podržnica Rijeka dr. Oleg
Ðakoviæ, gvardijan svetišta fra Antun Jesenoviæ, ravnateljica
OŠ Trsat Sonja Damašek-Padjen i predstojnica Katehetskog
ureda Ksenija Rukavina Kovaèeviæ. Svi su uzvanici
pohvalili izbor ovogodišnje teme natjecanja, napose iz
èinjenice iznimnog doprinosa Katolièke Crkve razvoju
znanstvene misli i europske kulture, i zaželjeli puno uspjeha
svim natjecateljima.
Nakon uvodne molitve koju je predvodio nadbiskup,
voditeljica programa vjerouèiteljica Ines Turkoviæ pojasnila
je pravila natjecanja po etapama, nakon èega su se
natjecatelji uputili, u pratnji svojih voditelja, u OŠ Trsat gdje
su 45 minuta individualno rješavali test znanja.
Kako se županijsko/nadbiskupijsko natjecanje iz vjeronauka
u mnogoèemu razlikuje od županijskih natjecanja ostalih
školskih predmeta, jer uz provjeru znanja o temi postoji i
kulturno-glazbeni program u kojemu uèenici sudjeluju u
kreativnim radionicama uz glazbu i pjesmu, svi su se
natjecatelji prije nastavka drugog dijela natjecanja veselo
zabavljali u programu koji je nosio naslov "Radosni Božji
znanstvenici", a koji su osmislili mladi FRAMA-e grada
Rijeke na èelu s framašom Darijom Perkoviæem.
Drugi dio natjecanja odvijalo se u igri Tombole, nakon èega
su prvih pet ekipa iz osnovne i srednje škole imale pravo
natjecati se u završnom dijelu "Tko želi biti Isusov
milijunak?"
Prvo mjesto osvojila je OŠ Srdoèi, u pratnji vjerouèitelja
Borisa Barbariæa, i Salezijanska klasièna gimnazija, u pratnji
vjerouèitelja don Dragutina Detiæa.
Drugo mjesto osvojila je OŠ Zamet, u pratnji vjerouèiteljice
Nikoline Markoviæ, i Prva sušaèka hrvatska gimnazija, u
pratnji vjerouèitelja Marina Miletiæa.
Treæe mjesto osvojila je OŠ Trsat, u pratnji vjerouèiteljice
Snježane Luketiæ Areliæ, i Prva rijeèka hrvatska gimnazija, u
pratnji vjerouèitelja Miroslava Radiæa.
Domovinske vijesti
Vjeronauèna olimpijada Gospiæko-senjske biskupije
Pobijedile ekipe OŠ Slunj i Gimnazija Bernardina
Frankopana iz Ogulina
Gospiæ, 19.2.2014. (IKA) - U osnovnoj školi dr. Jure Turiæa
u Gospiæu održana je 19. veljaèe vjeronauèna olimpijada za
vjerouèenike osnovnih i srednjih škola Gospiæko-senjske
biskupije koja je ove godine imala temu "Katolièka Crkva i
znanost - doprinos i odnosi". Natjecala se 21 osnovna škola i
osam srednjih, s ukupno 108 vjerouèenika i 29 mentora.
Sudionike su pozdravili predstojnik Katehetskog ureda
Gospiæko-senjske biskupije vlè. Nikola Turkalj, ravnatelj
škole domaæina Ivica Radoševiæ, zamjenica gospiækoga
gradonaèelnika Marta Grguriæ te mjesni biskup Mile
Bogoviæ, koji je istaknuo kako se Crkva kroz povijest
iskazala kao zajednica širitelja znanja.
U organizaciji su sudjelovali voditelj struènog vijeæa za
srednje škole Dario Košæak, predsjednica biskupijskog
povjerenstva Makove olimpijade Ana Stipetiæ kao i tajnica
KU s. Robertina Medven. U stanci natjecanja sudionici su
posjetili gospiæku katedralu Navještenja BDM o kojoj im je
govorio gospiæki župnik i dekan i rektor katedrale Mile
Èanèar.
Kod osnovnih škola pobijedila je ekipa OŠ Slunj u sastavu
Lucija Cindriæ, Dorotea Renduliæ, Josip Šajkar i Maksim
Magdiæ uz mentoricu Maju Goldašiæ ispred OŠ Josipdol, PŠ
Oštarije i OŠ Perušiæ. Kod srednjih škola pobijedila je
Gimnazija Bernardina Frankopana iz Ogulina, u sustavu
Ivan Heèimoviæ, Filip Franjkoviæ, Martina Kesner i Monika
Vukelja, uz voditelja Stanka Smiljaniæa.
Vjeronauèna olimpijada Sisaèke biskupije
Pobjednici ekipa OŠ Dragutina Tadijanoviæa iz Petrinje i SŠ
"Viktorovac" iz Siska
Sisak, 19.2.2014. (IKA) - Vjeronauèna olimpijada za
uèenike i uèenice osnovnih i srednjih škola s podruèja
Sisaèke biskupije održana je u srijedu 19. veljaèe u Dvorani
bl. Ivana Pavla II. u Velikom Kaptolu i Osnovnoj školi 22.
lipnja u Sisku. Otvorenju natjecanja nazoèili su sisaèki
biskup Vlado Košiæ, kancelar mons. Marko Cvitkušiæ, viši
savjetnik za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje Sisaèkomoslavaèke županije Darjan Vlahov, viša struèna suradnica
za potpore uèenika i studenata Sisaèko-moslavaèke županije
Vlasta Mesiæ, voditeljica Odsjeka za školstvo Grada Siska
Kristina Suèiæ i ravnatelji škola koje su sudjelovale u
natjecanju.
Okupljene su pozdravili predstojnica Katehetskog ureda s.
Smilja Èirko i biskup Košiæ, koji je uèenicima uputio rijeèi
ohrabrenja, a Olimpijadu su otvorili najmlaði èlanovi KUD-a
"Hrvatsko srce" iz Odre i uèenici Gimnazije Sisak glazbenoscenskim programom.
Tema ovogodišnje Vjeronauène olimpijade je "Katolièka
Crkva i znanost - doprinos i odnosi", a u natjecanju koje se
sastoji od pojedinaènog pismenog testa te grupnih zadataka
"Tombole" i "Milijunaka" sudjelovalo je sedam osnovnih i
pet ekipa srednjih škola.
U natjecanju osnovnih škola prvo mjesto osvojila je ekipa
OŠ Dragutina Tadijanoviæa iz Petrinje, drugo mjesto zauzela
je OŠ Glina, a treæe OŠ Komarevo. U srednjoškolskom
natjecanju prvo mjesto osvojila je SŠ "Viktorovac" iz Siska,
drugo SŠ Ivana Šveara iz Ivaniæ Grada, a treæe SŠ Petrinja.
Na kraju natjecanja sudionicima se obratio kancelar
Cvitkušiæ, te èestitajuæi uèenicima na trudu koji su uložili u
natjecanje, udijelio im prigodne zahvalnice i darove.
.
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
7
Domovinske vijesti
Korijeni (ne)etièkog i (ne)moralnog ponašanja
Na tribini Zajednièki vidici predavanje održao dr. Tonèi
Matuliæ – Predstavljen zbornik s tribina održanih 2012. i
2013. godine
Zagreb, 19.2.2014. (IKA) - Tribina Zajednièki vidici u
organizaciji Ureda Zagrebaèke nadbiskupije za vjeronauk u
školi i pod moderiranjem prof. dr. Valentine Mandariæ
ponovno je napunila dvoranu Vijenac Nadbiskupijskoga
pastoralnog instituta u Zagrebu. Ovoga puta su se
vjerouèitelji, studenti, profesori i vodstvo Katolièkoga
bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, prosvjetni djelatnici i
ostali posjetitelji okupili 19. veljaèe da bi poslušali izlaganje
prof. dr. Tonèija Matuliæa "Korijeni (ne)etièkog i
(ne)moralnog ponašanja" te prof. dr. Slavka Sliškoviæa, èiji
je zadatak bio predstavljanje zbornika s tribina održanih
2012. i 2013. godine, naslovljenog "Solidarnost kao odgojnoobrazovna vrjednota".
Govoreæi o Zborniku, koji su uredile prof. dr. Ružica Razum
i prof. dr. Valentina Mandariæ (koja je ujedno idejna
zaèetnica i pokretaèica tribina), dr. Sliškoviæ istaknuo je u
kratkim
crtama
njegove
temeljne
znaèajke.
Interdisciplinarnost tribina Zajednièki vidici i Zbornika
objedinjuje vrijedne priloge teologa, filozofa, sociologa,
pedagoga i drugih struènjaka koji govore o solidarnosti i
znanju, svaki sa svojeg osobnog stajališta i stajališta struke.
U prvome dijelu Zbornika "Solidarnost kao odgojnoobrazovna vrednota", obraðena je tema solidarnosti kao
temeljna ljudska kvaliteta koja izražava humanost. O
solidarnosti su promišljali autori Nikola Hohnjec, Dario
Tokiæ, Stjepan Baloban, Jerko Valkoviæ, Nela Gašpar, Ivica
Raguž, Edina Vejo, Neven Hrvatiæ i Tonèi Matuliæ. Autori
se na solidarnost osvræu kroz nekoliko vidova: kroz biblijski
nauk i socijalni nauk Crkve, volonterstvo kao školu
solidarnosti, kroz transcendentalno utemeljenje solidarnosti i
njezin iskaz u bratstvu i milosrðu te kroz odgoj i
kompetencije u školskom kurikulumu, kao i integraciju
solidarnosti kroz zahtjeve odgoja cjelovite ljudske osobe.
U drugome dijelu Zbornika, naslovljenom "Znanje kao
odgojno-obrazovna vrjednota", promišljali su Ivica Raguž,
Daniel Mišèin, Božo Lujiæ, Marinko Vidoviæ, Nenad
Maloviæ, Tonèi Matuliæ i Jadranka Garmaz. O znanju su
promišljali kao o daru mudrosti, zatim kroz njegove
metafizièke implikacije u suvremenosti, starozavjetno i
novozavjetno poimanje znanja i mudrosti, upotrebi i
zloupotrebi znanja te znanju kako ga shvaæa Nacionalni
okvirni kurikulum, osobito kroz religiozne kompetencije u
školskom vjeronauku. Obje su teme predstavljene poèevši od
biblijskoga utemeljenja, a preko transcendentalnih i
metafizièkih implikacija zorno su predoèene i sa svojim
konkretnim društvenim implikacijama, osobito u vidu
školskoga kurikuluma i s naglaskom na religioznom odgoju i
obrazovanju.
U izlaganju "Korijeni (ne)etièkog i (ne)moralnog
ponašanja", dr. Matuliæ je iznio najprije tradicionalni nauk o
korijenima ljudskoga ponašanja i moralnosti kako ga donosi
Katekizam. Prema njemu, tri su korijena etièkoga ponašanja
(objekt, nakana i okolnosti), kao i neetièkoga ponašanja
(nepoštivanje, neuredna nakana i isprika s obzirom na
okolnosti). Meðutim, u današnjem se društvu javlja problem
posve promijenjenoga konteksta te prema tome tradicionalnu
katekizamsku jasnoæu treba podvræi propitivanju. Predavaè
je to uèinio kroz tri dijela svoga izlaganja, ocrtavši
epistemièko-povijesni status, uvjete preobrazbe poimanja
(ne)moralnosti te problem (ne)etièkog i (ne)moralnog
ponašanja u suvremenom društvu.
Etika kao praktièna disciplina prouèava praktiènu dimenziju
ljudskoga života prema postulatu: dobro treba èiniti, zlo
8
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
izbjegavati. Esencijalno, etika pretpostavlja problem dobra i
zla kroz prizmu "trebanja" što ga zahtijeva narav ljudskoga
biæa, a na koje se odnosi. Zahtjev trebanja nije nagonski,
nego se vezuje uz slobodu i razum, odnosno spoznaju dobra
i zla. U tradicionalnim promišljanjima etika je teorijska
znanost, promišljajuæa, a moral se odnosi na zapovijedi i
zahtjeve. Predmet etike, prema tome, jest moral. Danas se
pak dogaða raskorak i zbrka na terenu, jer premda imamo
sjajna evanðelja, valja nam se upitati kakva nam je kršæanska
praksa. Povijesno su se pokazale preobrazbe etike i morala u
sadržaju s obzirom na znaèenje. To primjeæujemo u mnogim
aspektima života, ali osobito kroz fenomene seksualnosti,
braka obitelji i sl, gdje se ukrštavaju radikalno razlièiti
odnosi i stavovi. Upravo kroz etiku i moral najdramatiènije
su vidljive društvene preobrazbe. Tu su najoèitiji sukobi
mišljenja oko postulata što treba èiniti, a što izbjegavati, što
postavlja pitanje etièkog i etièki neprihvatljivog ponašanja
(pitanje pobaèaja, homoseksualnih parada). Posrijedi je
razlièito poimanje dobra i zla, istaknuo je dr. Matuliæ.
Konkretizacija tog promišljanja nalazi se u pitanju sreæe, za
kojom teže ljudi svih vremena. Ponašanje je tada motivirano
sreæom, a ona se ostvaruje kroz krepostan život (ono što
èovjeka èini dobrim). Sreæa se, dakle, nalazi u dobru, a
dobro raða sreæu, smatra predavaè. U Bogu je pak vrhovna i
konaèna sreæa, visio beatifica. Tri su pojma u biti etike, a to
su sreæa, krepost i dobro. Dobro u svom temelju prethodi
etièkom mišljenju, a osnovna je karakteristika biæa da je
dobro jer to dobro prima od svog Stvoritelja. Krepost je,
prema tome, dobra kvaliteta duha i u praksu provodi postulat
koji kaže da dobro treba èiniti, a zlo izbjegavati. Krepost je
uosobljeno dobro, dobro u osobi, a djeluje kao habitus,
navika, èvrstina volje. I sreæa je posljedièno ispunjenje
èovjekove prirodne želje za smislom i blaženstvom, a
krepost i dobro tako postaju neraskidivo povezani kao
sredstvo i sadržaj za postignuæe sreæe, zakljuèio je dr.
Matuliæ.
Treæa tribina u ovogodišnjem nizu najavljena je za petak 21.
ožujka, kada æe o temi "U kojem smjeru idu odgoj i
obrazovanje u RH?" govoriti prof. dr. Josip Grbac i dr. Boris
Jokiæ.
Godišnja skupština Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj
Mali Lošinj, 19.2.2014. (IKA) - Kako i koliko je naša Crkva
u prethodnoj godini ostvarivala misijski poziv u
biskupijama, župama i razlièitim crkvenim zajednicama te
kako nadalje unaprijediti misijski pastoral uvijek su središnje
teme redovitih godišnjih skupština Nacionalnog vijeæa
Papinskih misijskih djela (PMD). Ovogodišnja skupština
održana je od 17. do 19. veljaèe u Malom Lošinju. U radu
skupštine sudjelovali su: nacionalni ravnatelj PMD-a u
Republici Hrvatskoj vlè. Antun Štefan, nacionalni ravnatelj
PMD-a u BiH don Ivan Štironja i dijecezanski ravnatelji
PMD-a iz nad/biskupija u Hrvatskoj.
Sudionici su se okupili u ponedjeljak 17. veljaèe u veèernjim
satima u župnoj crkvi Sv. Nikole u Æunskom na misi koju je
predvodio krèki biskup Valter Župan. Biskup je ravnatelje i
okupljene vjernike potaknuo da uzor za svjedoèenje
evanðelja pronaðu u apostolima koje je Isus poslao da
naviještaju svim ljudima svijeta. "Misionari su danas
zaduženi za širenje vjere u zemljama koje nisu tradicionalno
kršæanske, u kojima se kršæanstvo nije propovijedalo od
samih poèetaka", rekao je biskup te pozvao sve vjernike da
duhovno i materijalno pomognu rad misionara i Papinskih
misijskih djela.
Utorak 18. veljaèe bio je predviðen za radni dio susreta. Na
poèetku susreta okupljene je pozdravio biskup Župan,
ika
domaæin susreta, a potom nacionalni ravnatelj PMD-a u
Republici Hrvatskoj vlè. Štefan. Biskupijski ravnatelji
izvijestili su o tradicionalno mnogim i raznolikim misijskim
dogaðanjima u svojim nad/biskupijama koja se osobito
pripremaju za Svjetski dan misija i za Dan sv. Djetinjstva.
U poslijepodnevnim satima sudionici su posjetiti župu Mali
Lošinj gdje su okupljenim vjernicima svjedoèili o
misionarima i o njihovoj vjeri i ljubavi prema Kristu, i o žaru
kojim šire radosnu vijest.
U propovijedi biskup Župan istaknuo je da vjernici imaju
dužnost, ali i radost da evanðelje prenose drugima, osobito
tamo gdje još nisu èuli za njega, ali i da pomažu onima koji
to èine molitvom i žrtvom, a prema moguænostima i
materijalno. Osobito je istaknuo župu Mali Lošinj i njezino
veliko zalaganje za misije tijekom povijesti. Na kraju mise
vlè. Štefan izrazio je zahvalu vjernicima na molitvi i pomoæi
u misijskom radu. "Misionari su ljudi zaljubljeni u Isusa
Krista, oni su iz ljubavi prema Njemu krenuli u svijet i došli
èovjeku koji nije njihove boje kože, jezika i obièaja kako bi
mu navijestili Spasitelja", istaknuo je.
Rad skupštine završio je u srijedu 19. veljaèe jutarnjom
misom u kapelici u Domu za duhovne susrete "Betanija" u
Æunskom.
Završnica Vjeronauène olimpijade za vjerouèenike s
podruèja Krèke biskupije
Krk, 19.2.2014. (IKA) - Završnica Vjeronauène olimpijade
za vjerouèenike s podruèja Krèke biskupije u organizaciji
Katehetskog ureda Krèke biskupije održana je utorak 19.
veljaèe u prostorima OŠ Frana Krste Frankopana u Krku. Na
završnom natjecanju, koje je imalo za temu "Katolièka
Crkva i znanost – doprinos i odnosi" sudjelovalo je devet
osnovnoškolskih ekipa.
Vjeronauèna olimpijada zapoèela u crkvi Majke Božje od
zdravlja u Krku. Rijeèi pozdrava i dobrodošlice
natjecateljima i njihovim mentorima uputili su mr. Anton
Peraniæ, predstojnik Katehetskog ureda, i ravnatelj OŠ Frana
Krste Franokopana u Krku Serðo Sambliæ. Kancelar Krèke
biskupije uime biskupa Valtera Župana natjecateljima uputio
rijeèi podrške i zaželio im uspjeh na Olimpijadi. Nakon toga
sudionici su pošli prema Osnovnoj školi Fran Krsta
Frankopana. Pod vodstvom mr. Peraniæa, predsjednika
Povjerenstva za provedbu natjecanja, uslijedilo je natjecanje
koje se sastojalo od tri dijela: pisanoga testa, tombole i
milijunaka.
Prvo mjesto osvojila je ekipa OŠ Frane Petriæa iz Cresa u
sastavu: Korina Flego, Ivana Mlacoviæ, Viktorija Mlacoviæ i
Sara Selmanoviæ pod vodstvom vjerouèiteljice Dubravke
Bunièiæ. Oni æe zastupati biskupiju na državnom natjecanju
u Šibeniku od 2. do 4. travnja. Drugo mjesto zauzela je ekipa
OŠ Ivana Rabljanina iz Raba, a na treæe mjesto plasirala se
ekipa OŠ Frana Krste Frankopana Krk, PŠ Dubašnica iz
Malinske.
Na završnom natjecanju za uèenike srednjih škola
sudjelovale su tri ekipe. Natjecanje je vodila predsjednica
Povjerenstva za provedbu natjecanja vjerouèiteljica Slava
Petrinoviæ. Prvo mjesto osvojila je ekipa iz SŠ Ambroza
Haraèiæa iz Malog Lošinja u sastavu: Dominik Karèiæ,
Marija Mikiæ, Marko Mikiæ i Ana Vlašiæ pod vodstvom s.
Branke Plenèa. Drugo mjesto zauzela je ekipa SŠ Mark
Antuna de Dominisa iz Raba, a na treæe mjesto plasirala se
ekipa SŠ "Ambroz Haraèiæ" Mali Lošinj, PŠ Cres.
Natjecanje je završeno podjelom nagrada, koje je i ovaj put
uruèio biskup Župan, i priznanja natjecateljima i njihovim
voditeljima, meðusobnim èestitanjem i veseljem.
Domovinske vijesti
Vjeronauèna olimpijada Požeške biskupije
Pobjednici ekipa iz Osnovne škole Vladimira Nazora iz
Daruvara i ekipa iz virovitièke Katolièke klasiène gimnazije
Požega, 19.2.2014.
(IKA) - Vjeronauèna olimpijada
osnovnih i srednjih škola Požeške biskupije održana je 19.
veljaèe u Požegi u organizaciji Katehetskog ureda Požeške
biskupije i županijskih ureda za društvene djelatnosti.
Natjecanju koje se sastojalo od tri dijela; pismenog ispita,
tombole i kviza "Tko želi biti Isusov milijunak" pristupilo je
deset ekipa uèenika osnovnih škola za koje je prvi dio
natjecanja organiziran u požeškoj osnovnoj školi Julija
Kempfa. Prvi dio natjecanja za uèenike srednjih škola
održan je u požeškoj Ekonomskoj školi dok su drugi i treæi
krug natjecanja za osnovnoškolske i srednjoškolske ekipe
održani u požeškoj Gimnaziji. Prema broju ostvarenih
bodova izmeðu osnovnoškolskih ekipa prvo mjesto osvojila
je ekipa iz Osnovne škole Vladimira Nazora iz Daruvara na
èelu s mentoricom Tihanom Petkoviæ, drugo mjesto osvojila
je ekipa iz osnovne škole Zdenka Turkoviæa iz Kutjeva na
èelu s mentorom Miloradom Bandalom dok je treæe mjesto
pripalo ekipi iz osnovne škole Mato Lovrak iz Nove
Gradiške na èelu sa mentoricom Andrijanom Petroviæ.
U natjecanju srednjoškolskih ekipa prvo mjesto osvojila je
ekipa iz virovitièke Katolièke klasiène gimnazije na èelu s
mentorom Klaudijom Milohanoviæem, drugo mjesto osvojila
je ekipa iz požeške Gimnazije na èelu s mentorom Ivom
Grbešom dok je treæe mjesto pripalo ekipi iz daruvarske
Gimnazije na èelu s mentorom Draganom Hrgiæem.
Predstojnik Katehetskog ureda Požeške biskupije Anto Iviæ
uruèio je svim sudionicima i njihovim mentorima priznanje
za sudjelovanje na natjecanju, pobjednièkim ekipama uruèio
je i županijska priznanja, a požeški biskup Antun Škvorèeviæ
osobno æe primiti pobjednièke ekipe i susresti se s njima i
njihovim mentorima. Ekipa daruvarske osnovne škole
Vladimira Nazora te ekipa virovitièke Katolièke klasiène
gimnazije predstavljat æe Požešku biskupiju na državnoj
Vjeronauènoj olimpijadi koja æe se održati od 2. do 4.
travnja u Šibeniku.
Natjecanje iz vjeronauka Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije
Pobjednièke ekipe OŠ Blaža Tadijanoviæa iz Slavonskog
Broda i Gimnazije Vukovar
Ðakovo, 19.2.2014. (IKA/TU) - Ekipa Osnovne škole Blaža
Tadijanoviæa iz Slavonskog Broda, pod vodstvom
vjerouèiteljice Višnje Tunjiæ, i ekipa Gimnazije Vukovar,
pod vodstvom vjerouèiteljice Sanje Matièiæ, pobjednici su
ovogodišnjeg Nadbiskupijskog natjecanja iz vjeronauka
održanog 19. veljaèe na temu "Katolièka Crkva i znanost –
doprinosi i odnosi".
Natjecanje za osnovnoškolce održalo se u Osnovnoj školi I.
G. Kovaèiæa, gdje se okupilo 12 ekipa. Uvodnu molitvu
pripremili su vjerouèenici OŠ Bratoljuba Klaiæa iz Bizovca,
s vjerouèiteljicom Marinom Školka. Natjecanje je vodila
državna povjerenica za vjeronauènu olimpijadu Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije vjerouèiteljica Emilija Dodig, a
prisutna je bila i predstojnica Nadbiskupskog katehetskog
ureda, dr. Teuta Rezo. Uz povjerenicu Dodig, u
provedbenom povjerenstvu bio je ravnatelj škole-domaæina
Tihomir Benke i s. Jelena Kovaèeviæ.
Gimnazija A. G. Matoša u Ðakovu bila je domaæin
natjecanja za 12 ekipa srednjoškolaca. Uvodnu molitvu
pripremila je ekipa Ekonomsko-birotehnièke škole Slavonski
Brod, s vjerouèiteljicom Maricom Begiæ. Natjecanje je vodio
vjerouèitelj vlè. Dejan Èaplar, koji je s ravnateljem škole
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
9
Domovinske vijesti
Zlatkom Mrkiæem te vjerouèiteljem Darijem Kusturom bio i
u provedbenom povjerenstvu. Sve okupljene pozdravio je
ravnatelj Mrkiæ, poželjevši im uspješno natjecanje.
Sveèanost proglašenja pobjednika održana je u Dvorani
Antuna Mandiæa Središnje nadbiskupijske i fakultetske
knjižnice u Ðakovu, gdje je nazoène pozdravio ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. "Da biste mogli doæi ovamo,
veæ ste svojevrsni pobjednici jer ste i do sada pokazali dobre
rezultate, meðu vama koji ste upisani u školski vjeronauk, vi
ste najbolji od najboljih. Ove godine tema je bila nešto
drugaèija i vjerujem da ste zadovoljni jer ste puno nauèili te
razbistrili razlièita pitanja koja su se nametala s tog podruèja.
Zahvaljujem što ste se trudili oko ove teme, svima èestitam i
pozivam da se znamo svi zajedno iskreno radovati onima
koji su danas postigli najbolje rezultate, pa æe uime naše
nadbiskupije sudjelovati i na državnom natjecanju u
Šibeniku", rekao je nadbiskup.
Na kraju susreta nadbiskup je uputio zahvalu
Nadbiskupskom katehetskom uredu, Agenciji za odgoj i
obrazovanje – Podružnica Osijek, vjerouèiteljima koji su
sudjelovali u povjerenstvima i onima koji su potaknuli i
pripremali vjerouèenike za natjecanje, te ravnateljima škola
u kojima se natjecanje održalo. Svim ekipama uruèio je
priznanje i prigodne poklone. Pobjednicima su i ove godine
dodijeljene posebne nagrade: ljetovanje u Zatonu dobila je
pobjednièka ekipa osnovnoškolaca, dok je pobjednièka ekipa
srednjoškolaca dobila putovanje u Taize.
Preustrojeni policijski dekanati
Prezbitersko vijeæe æe razmotriti i trenutaèni raspored
vojnih kapelanija i dekanata u sklopu Oružanih snaga RH
Zagreb, 20.2.2014. (IKA) - Vojni ordinarij u Republici
Hrvatskoj Juraj Jezerinac je 20. veljaèe, posavjetovavši se s
Prezbiterskim vijeæem biskupije, donio Odluku o
reorganizaciji dekanata i uspostavi pet policijska dekanata za
Ministarstvo unutarnjih poslova, te o njihovu rasporedu i
nazivima.
Odlukom su formirani sljedeæi dekanati:
Zagrebaèki policijski dekanat s policijskim kapelanijama:
policijskom kapelanijom "Sv. Mihael Arkanðeo" u Sjedištu
Ministarstva unutarnjih poslova RH i Ravnateljstvu policije,
Zagreb; policijskom kapelanijom "Sv. Mihael Arkanðeo" u
Policijskoj akademiji, Zagreb; i policijskom kapelanijom
"Majka Božja Kamenitih vrata" u PU zagrebaèkoj, Zagreb.
Osjeèki policijski dekanat s policijskim kapelanijama:
policijskom kapelanijom "Sv. Jeronim" u PU osjeèkobaranjskoj, Osijek; policijskom kapelanijom "Sv. Euzebije i
Polion" u PU vukovarsko-srijemskoj, Vinkovci; policijskom
kapelanijom "Bl. Alojzije Stepinac" u PU virovitièkopodravskoj, Virovitica; policijskom kapelanijom "Sv. Vinko
Pallotti" u PU požeško-slavonskoj, Požega; i policijskom
kapelanijom "Sv. Marko evanðelist" u PU brodskoposavskoj, Slavonski Brod.
Varaždinski policijski dekanat s policijskim kapelanijama:
policijskom kapelanijom "Sv. Juraj" u PU varaždinskoj,
Varaždin; policijskom kapelanijom "Sv. Franjo Asiški" u PU
meðimurskoj, Èakovec; policijskom kapelanijom "Sv.
Marko Križevèanin" u PU koprivnièko-križevaèkoj,
Koprivnica; policijskom kapelanijom "Sv. Matej evanðelist"
u PU bjelovarsko-bilogorskoj, Bjelovar; i policijskom
kapelanijom "Sv. Nikola biskup" u PU krapinsko-zagorskoj,
Zabok.
Rijeèki policijski dekanat s policijskim kapelanijama:
policijskom kapelanijom "Sv. Vid" u PU primorskogoranskoj, Rijeka; policijskom kapelanijom "Sv. Mauro" u
PU istarskoj, Pula; policijskom kapelanijom "Sv. Josip" u
10
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
PU karlovaèkoj, Karlovac; policijskom kapelanijom "Sv.
Kvirin Sisaèki" u PU sisaèko-moslavaèkoj, Sisak; i
policijskom kapelanijom "Sveti Hrvatski muèenici" u PU
lièko-senjskoj, Gospiæ.
Splitski policijski dekanat s policijskim kapelanijama:
policijskom kapelanijom "Sv. Mihovil Arkanðeo" u PU
splitsko-dalmatinskoj, Split; policijskom kapelanijom "Sv.
Filip i Jakov" u PU zadarskoj, Zadar; policijskom
kapelanijom "Sv. Luka" u PU šibensko-kninskoj, Šibenik; i
policijskom kapelanijom "Sv. Vlaho" u PU dubrovaèkoneretvanskoj, Dubrovnik.
Kroz ovu godinu vojni biskup imenovat æe dekane
policijskih dekanata.
Uz spomenutu Odluku biskup Jezerinac je odobrio i
Pravilnik o dekanskoj službi u Vojnom ordinarijatu u
Republici Hrvatskoj kako ga je biskupu predložilo
Prezbitersko vijeæe 19. veljaèe 2014.
Prezbitersko vijeæe æe razmotriti i trenutaèni raspored vojnih
kapelanija i dekanata u sklopu Oružanih snaga RH,
priopæeno je na mrežnim stranicama Vojnog ordinarijata.
Sastanak predstavnika udruga, zajednica i pokreta
Zagrebaèke nadbiskupije
Zagreb, 20.2.2014. (IKA) – Pod predsjedanjem biskupskog
vikara za laike Zagrebaèke nadbiskupije dr. Tomislava
Markiæa u èetvrtak 20. veljaèe u Nadbiskupijskom
pastoralnom institutu u Zagrebu održan je sastanak
predstavnika udruga, zajednica i pokreta Zagrebaèke
nadbiskupije.
Na drugom po redu sastanku u ovoj Pastoralnoj godini dat je
osvrt na dosadašnje mjeseène tribine "Jedinstvo u
razlièitosti" što ih zajedno organizira NPI i udruge, zajednice
i pokreti nadbiskupije. Ovogodišnji niz održava se pod
zajednièkim nazivnikom "Vjernik u društvu". Nakon
uvodnog predavanja u studenome, u prosincu je stavljen
naglasak na povjerenje kao kljuè obiteljskog i društvenog
rasta, a u sijeènju je obraðena tema medija. Tema tribine u
veljaèi je vezana uz kulturu, u ožujku uz sport, travnju
znanost, dok æe posljednja tribina u svibnju biti posveæena
življenju vjere u spektru koji se èesto zanemaruje, poput
domaæica.
Prisutni su pozitivnim ocijenili samu organizaciju, kao i
napore radne skupine koju èine predstavnici udruga, pokreta
i zajednica iz razlièitih sfera angažiranosti vjernika laika.
Zamjetan je i interes šire publike, a posebno je istaknuta
nazoènost na tribinama studenata KBF-a.
Druga tema sastanka bila je rasprava o organizaciji
ovogodišnjeg Dana udruga, pokreta i zajednica Zagrebaèke
nadbiskupije. Dr. Markiæ uvodno je podsjetio na ranije
oblike obilježavanja Dana koji se sad veæ tradicionalno veže
uz Duhove. Takoðer je istaknuo, kako se Dan nije službeno
održao godine 2011., zbog pohoda pape Benedikta XVI., no
sam dogaðaj bio je prigoda i za duhovnu obnovu, ali i
konkretan volonterski angažman mnogih èlanova udruga,
zajednica i pokreta. Prošle, pak, godine èlanovi su dali
konkretan doprinos prikupljanju potpisa za referendum, dok
je skupina predstavnika sudjelovala u Rimu na Danu udruga,
zajednica i pokreta koji je o Duhovima održan u Godini
vjere. Prisutni su se složili, da se ove godine nastavi s
obilježavanjem toga Dana, a rasprava je iznjedrila više
prijedloga za dvodnevno dogaðanje koje bi uz katehezu i
euharistijsko slavlje, obuhvatilo i predstavljanje aktivnosti
na nekom od otvorenih prostora grada.
ika
Predstavljena knjiga mons. Košiæa "Biskup na prvoj
crti"
Varaždinske Toplice, 20.2.2014. (IKA) - Nakon misnog
slavlja koje je u župnoj crkvi Sv. Martina u Varaždinskim
Toplicama predvodio sisaèki biskup Vlado Košiæ te
klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, koje se
svakog èetvrtka slavi u župnoj crkvi, uprilièeno je 20.
veljaèe u prostorima župnoga pastoralnog centra
predstavljanje knjige "Biskup na prvoj crti", u kojoj su
sabrane izabrane propovijedi biskupa Košiæa, izreèene
tijekom njegova petogodišnjega biskupskog služenja u
ponovno uspostavljenoj Sisaèkoj biskupiji.
Predstavljanje te zanimljive knjige, koja sadrži odabrane
propovijedi biskupa Košiæa, najavio je domaæi župnik
Stjepan
Mosteèak,
kratkim
pozdravom
gostima:
varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku, požeškom biskupu
Antunu Škvorèeviæu, bolnièkom dušobrižniku preè. Andriji
Jageèiæu, nakladniku knjige Stjepanu Juraniæu te nazoènim
sveæenicima Varaždinsko-toplièkoga dekanata i sveæenicima
koji su trenutaèno na oporavku u toplièkoj bolnici,
gradonaèelnici Varaždinskih Toplica Goranki Štefaniæ te
ravnatelju Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju
Damiru Mihaliæu.
Poseban pozdrav župnik je uputio nazoènim vjernicima i
gostima koji su ispunili dvoranu centra, podsjetivši da je 16.
veljaèe 2011. godine na istom mjestu predstavljena knjiga
istog autora i nakladnika "Župnik na prvoj crti" koja svjedoèi
o zanimljivim i bolnim dogaðajima iz vremena
Domovinskog rata, viðenim s vjernièke strane tadašnjeg
župnika Vlade Košiæa.
Na predstavljanju je uvodnu rijeè uputio domaæi biskup
Mrzljak, koji je na zanimljiv naèin iz svetopisamskih
tekstova Novog zavjeta i Isusove poruke koja je dana u
Evanðeljima istaknuo kako je Isus uzor i Uèitelj koji je
ponekad - u ono vrijeme oštro - a u ovoj knjizi se može naæi
mnogo toga za ovo vrijeme - uputio važne poruke za
vjernike. Biskup je pozvao da se ne zaboravi na molitvu koja
je bila prevažna u Domovinskom ratu, a važna je u svako, a
posebno u današnje vrijeme života Crkve.
Nakladnik knjige i izdavaè Juraniæ istaknuo je istinoljubivost
poruke te knjige koja nije politièki pamflet nego je poziv na
zauzeto kršæanstvo "za koje smo se svi dužni zalagati",
posebno istaknuvši domoljublje i vjernièki zanos koji
progovara sa svake stranice te osobito osjeæaj za pravdu
toliko potrebnu današnjem trenutku.
Biskup Košiæ istaknuo je kako je potrebno i poželjno, kao
što brojnim primjerima to pokazuje Krist, ali i sveci poput
Kvirina, da se vjernici bave društvenim pitanjima, da
prokazuju nepravdu, bore se za dobro i pravdu i ukljuèe u
društvo i mijenjaju ga na bolje. Biskup Košiæ zahvalio je
svima koji su pridonijeli nastanku ove knjige. Govoreæi o
knjizi, koja je plod njegove biskupske službe, napomenuo je
da je ona zapravo plod njegove vjernièke misli – propovijedi
– a tekstovi, više od èetrdeset propovijedi, "tièu se
društvenog angažmana koji trebamo ostvarivati u hrvatskoj
domovini".
"Trebamo se Bogu moliti i hrabro reæi što je istina koja se
èesto prešuæuje u našoj sadašnjosti. Naša je dužnost da se
zalažemo za društvenu pravednost. Biti sol i biti svjetlo, to je
zadaæa Crkve: Iæi. Isus nas šalje da idemo. Crkva treba
vidjeti probleme. Izaæi na ulice i svjedoèiti našu spoznaju",
rekao je biskup Košiæ, podsjetivši da to od vjernika traži i
sadašnji papa Franjo.
Na kraju je voditeljica župnog Caritasa Ankica Ivanušec
uime župe biskupu Košiæu predala novèani dar za njegove
vjernike stradale u poplavi koja ih je zadesila ovih dana.
Domovinske vijesti
Objavljena knjiga "Minerali u Bibliji" dr. fra Marija
Crvenke
Slavonski Brod, 20.2.2014. (IKA) - Najnovija knjiga dr. fra
Marija Crvenke "Minerali u Bibliji", koju je pripremao više
godina, ovih je dana objavljena u izdanju Teovizije iz
Zagreba. Knjigom je zaokružena cjelina niza knjiga:
Marijine biljke, Biljke u Bibliji i Životinje u Bibliji, dosada
objavljenih kod istog nakladnika.
Knjigu je u franjevaèkom samostanu u Slavonskom Brodu u
èetvrtak 20. veljaèe u sklopu biblijskog seminara predstavio
sam autor fra Mario. Opremljena je fotografijama tridesetak
razlièitih minerala, koji se inaèe spominju u Bibliji, a autor
uz opisano svojstvo svakog pojedinog minerala donosi gdje
se sve spominju u Bibliji, koji je njihov znaèaj te njihov
izvorni naziv na latinskom jeziku. Donosi i pojašnjenje i
usporedbu prijevoda na više jezika te zajednièki prijevod.
Otkriva i da vrlo malo dragog kamenja spomenutog u Bibliji
izvore ima u podruèjima izvan izraelskog kraljevstva: u
Havilskoj su zemlji izvori zlata, bdelija i oniksa, a poznato je
ofirsko zlato i dragulji koje su trgovci donosili iz Šebe i
Rame. Kako navodi Biblija, kraljica iz Sabe donijela je
kralju Salamonu na dar "nebrojeno zlato i drago kamenje".
"Usporeðivanje u Bibliji spomenutih dragulja i kovina s
onima koji su danas poznati vrlo je teško, napose jer
prevoditelji nisu obraæali pozornost na ostale europske
prijevode Svetog pisma pa navode minerale pod starom
imenima. Zato sam pokušao minerale onako kako su
prevedeni u hrvatskoj Bibliji usporediti s razlièitim drugim
prijevodima koji ukazuju na razlièito imenovanje minerala",
naglasio je o. Crvenka navodeæi kao primjer dijamant koji
Biblija rijetko spominje. Za ljubitelje minerologije na kraju
knjige donosi i nekoliko najpoznatijih znanstvenika, koji su
se bavili mineralima i opisivali ih.
Održana tribina "Umjetnost – odraz Božje ljepote"
Na tribini "Jedinstvo u razlièitosti" govorile profesorica na
Umjetnièkoj akademiji u Osijeku Sanja Nikèeviæ i pijanistica
i umjetnièka suradnica na Muzièkoj akademiji u Zagrebu
Eva Kirchmayer Biliæ
Zagreb, 20.2.2014. (IKA) - Èetvrta tribina "Jedinstvo u
razlièitosti" u ovoj pastoralnoj godini, a 31. u nizu, održana
je u èetvrtak 20. veljaèe u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga
pastoralnog instituta u Zagrebu. Tribine organizira
Nadbiskupijski pastoralni institut zajedno s crkvenim
pokretima, udrugama i zajednicama i otvorene su za svu
javnost.
Ovogodišnji ciklus tribina pod zajednièkim nazivnikom
"Vjernik u društvu", ovoga puta stavio je naglasak na temu
"Umjetnost – odraz Božje ljepote".
Nakon pozdrava ravnatelja NPI-a dr. Tomislava Markiæa
uvodnièarka redovna profesorica na Umjetnièkoj akademiji
u Osijeku Sanja Nikèeviæ istaknula je kako cijeli život radi
ono što voli i kao kritièarka, teatrologinja i profesorica, ali
isto tako u svom životu bira onaj put koji misli da je ispravan
i koji ukljuèuje Boga i kad je to "in" i kad to nije "in".
Svi mi imamo potrebu za lijepom, i to svi oèekujemo od
umjetnosti. Imamo potrebu da nam umjetnost kaže nešto
lijepo, dobro, da nas podigne, osnaži, mi to imamo potrebu i
zato tražimo, rekla je. Pojašnjavajuæi povijest nastanka
kazališta, naznaèila je osnovne karakteristike pojedinih
razdoblja, a potom se posebno osvrnula na kazalište danas,
kako u svijetu, tako i kod nas. Upozorila je, kako se iz
repertoara može išèitati "zapletenost u kritiziranje društva, tj.
nametanje zle slike društva i pobijanje svih vrijednosti
društva". No, ipak nije sve tako crno. Slušatelje je uputila na
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
11
Domovinske vijesti
mnoge svijetle primjere, a poseban naglasak je stavila na
afirmativni teatar koji nalazimo na rubovima grada, u
crkvama, amaterskom kazalištu. U tom vidu je iznijela
podatak da se godišnje pripremi 150 amaterskih predstava, o
kojima se nažalost malo zna i gotovo uopæe ne piše. Jedna
od tih predstava koja je oduševila publiku je i ona njezinih
studenata "Pekel na zemli".
Pijanistica i umjetnièka suradnica na Muzièkoj akademiji u
Zagrebu Eva Kirchmayer Biliæ dala je doprinos temi iz
glazbenog kuta.
Svoj izraz u umjetnosti definira kroz pojmove "Bog - ljepota
- umjetnost - èovjek".
Posebno istaknuvši važnost zahvale, ona veliku zahvalnost
izražava svima koji su joj prenijeli bogato glazbeno iskustvo,
ponajprije obitelji.
Danas radeæi sa studentima pjevanja nastoji ih senzibilizirati,
prenijeti im vrijednosti koje možda negdje drugdje ne
prepoznaju. Potièe ih rijeèima "imate talente, morate ih
umnožiti; što ste dobili, badava dajte; sjeme koje ste posijali
mora dati obilat plod, ne smijete to zatvoriti, ne smijete to
zatomiti; morate na tome raditi".
U glazbenom dijelu sudjelovala je Valentina Mekovec,
studentica 2. godine pjevanja na Muzièkoj akademiji
Sveuèilišta u Zagrebu u klasi prof. Martine Gojèete Siliæ.
Molitveni dio osmislili su èlanovi Neokatekumenskog puta,
a tribinu je vodila Marija Znidaršiæ.
Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u
BiH
U tradicionalnu korizmenu akciju Hrvatskog Caritasa može
se ukljuèiti: pozivom na donacijski telefon 060 9010,
uplatom na žiro raèun Hrvatskog Caritasa, IBAN: HR05
2340 0091 1000 80340, kod PBZ poziv na br. 101; novèanim
darom u župi 23. ožujka te on-line donacijom na mrežnoj
stranici Hrvatskog Caritasa
Zagreb, 20.2.2014. (IKA) - Korizmena akcija Hrvatskog
Caritasa "Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i
ljudima u Bosni i Hercegovini" održat æe se osmu godinu u
nizu, u tjednu od 17. do 23. ožujka.
Predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip
Mrzljak u prigodnoj poslanici istièe kako je svrha pokretanja
te akcije, na zajednièku inicijativu Hrvatske biskupske
konferencije i BK BiH, "posvijestiti okolnosti u kojima žive
Katolièka Crkva i Hrvati, prikupiti materijalnu pomoæ koja
se usmjerava prema biskupijskim i nacionalnom Caritasu u
Bosni i Hercegovini te posvjedoèiti duhovno i molitveno
zajedništvo, otvorenost i razumijevanje za potrebe naše
braæe i sestara u Kristu".
Ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina poziva
sve vjernike i ljude dobre volje da akciju podrže novèanim
darom prema svojim moguænostima i molitvom. Mons.
Svalina istièe: "Geslo ovogodišnje akcije preuzeto je iz
Papine pobudnice Radost evanðelja i poziva nas da budemo
pravi uèenici, a pravi se uèenik prepoznaje po ljubavi.
Ljubav kojoj nas je Krist uèio daje život i njeguje
prijateljstvo, prepoznaje potrebe bližnjih, traži i ima na srcu
dobro sviju koji su nam dani za braæu i sestre u Kristu".
U akciju se možete ukljuèiti: pozivom na donacijski telefon
060 9010 cijena po pozivu 6,25 kn, PDV ukljuèen; uplatom
na žiro raèun Hrvatskog Caritasa, IBAN: HR05 2340 0091
1000 80340, kod PBZ poziv na br. 101; novèanim darom u
župi 23. ožujka 2014. te on-line donacijom na mrežnoj
stranici Hrvatskog Caritasa.
ika
Utvrðena kaznena odgovornost don Nedjeljka Ivanova
Rezultate crkvenoga sudskog procesa na konferenciji za
novinare prestavio sudski vikar Zadarske nadbiskupije mr.
don Zdravko Katuša
Zadar, 21.2.2014. (IKA) - Don Nedjeljko Ivanov, sveæenik
Zadarske nadbiskupije, poèinio je kazneno djelo pedofilije –
utvrðeno je u crkvenom sudskom procesu èiji je tijek i
rezultat na konferenciji za medije u Ordinarijatu Zadarske
nadbiskupije u Zadru u petak 21. veljaèe opisao sudski vikar
Zadarske nadbiskupije mr. don Zdravko Katuša.
Priopæenje predstavljeno na konferenciji za medije
prenosimo u cijelosti:
1. Svi znate kako je poèetkom veljaèe 2012. na TV nastupio
svjedok koji je govorio o tomu da ga je zlostavljao župnik u
Bibinjama. Za vrijeme svog boravka u New Yorku, u veljaèi
2012, nadbiskupu je došao jedan drugi svjedok te izjavio da
je i on doživio zlostavljanje u Bibinjama. Po povratku u
Zadar nadbiskupu se najavio još jedan svjedok koji je naveo
istu problematiku.
2. Nadbiskup je nakon konzultacije s nuncijem u Zagrebu
poèetkom ožujka 2012. sluèaj prijavio na Kongregaciju za
nauk vjere, te nakon prikupljenih i drugih svjedoèanstava,
materijal uputio na istu Kongregaciju.
3. Osumnjièeni don Nedjeljko je nakon toga suoèen i
izviješten o zapoèetom procesu. Nadbiskup mu je izdao
odreðene sankcije i zabrane dok proces traje. O sluèaju je
izviještena i policija koja je takoðer tih dana saslušala
osumnjièenog i prikupljala svjedoèanstva. No, kako su to
dva odvojena procesa, crkveno sudište ne zna tko su svjedoci
na svjetovnom sudištu, kao što ni civilno sudište ne zna tko
su svjedoci na crkvenom sudištu.
4. Kongregacija je nakon pregleda pristiglih svjedoèanstava,
u svibnju 2012. ovlastila zadarskog nadbiskupa neka
osumnjièenom dadne moguænost obrane osobno ili preko
crkvenog odvjetnika. Uz to je odredila neka se uz pomoæ
crkvenih sudaca (delegata i dvojice prisjednika) još jednom
vrednuju svi argumenti optužbe i obrane, te provede upravno
kazneni postupak i donese odluka u duhu odredbi kanona
1342-1350.
5. Prouèivši pozorno sve argumente kažnjivih djela koji se
odnose na kan 1395, § 2 i kan. 1387, suci su došli do
zakljuèka da su u spomenutom sluèaju sadržani bitni
elementi kažnjivog djela, a to je izvanjski prekršaj zakona i
zapovijedi, te ustanovili veliku moralnu odgovornost
poèinitelja prekršaja.
6. Imajuæi sve to u vidu proveden je u studenome 2013.
upravno-kazneni postupak protiv don Nedjeljka Ivanova, te
donesena odluka o izricanju kazne za poèinjena kažnjiva
djela. To je sve osumnjièenom priopæeno, a dekret s
obrazloženjem poslan je na Kongregaciju za nauk vjere na
dodatnu ovjeru.
7. Svojevremeno je o ovom sluèaju izviještena policija u
Zadru koja je saslušala osumnjièenog. Sada u duhu
Kaznenog zakona RH, od 1. sijeènja 2013. (èl. 204, st. 4)
prijavljena je nadležnim organima odluka o izricanju kazni
za spomenuto kazneno djelo.
Time je u duhu navedenih smjernica Kongregacije za nauk
vjere ovaj sluèaj završen.
.
12
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
Nadbiskup Puljiæ uputio pismo žrtvama zlostavljanja
Imajuæi u vidu rane i povrede koje zlostavljani nose u svojoj
duši, Nadbiskupija je zamolila djelatnike u našem
savjetovalištu, neka onima koji se jave posvete osobitu
psihološku i duhovnu pažnju i pomoæ u njihovim teškoæama
Zadar, 21.2.2014. (IKA) – Zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ napisao je pismo žrtvama zlostavljanja nekadašnjeg
župnika Bibinja koje objavljujemo u cijelosti:
Gledom na sluèaj zlostavljanja sa strane negdašnjeg župnika
u Bibinjama, don Nedjeljka Ivanova, koji je veæ više godina
u mirovini u Zadru, javljamo Vam ovom brzom poštom kako
je crkveni sud proglasio osumnjièenog župnika krivim. Vi
ste svjedoèili u tom procesu pa Vam stoga ovo i javljamo.
Nakon što su prikupljena svjedoèanstva sluèaj je s
prikupljenim materijalom preveden i u ožujku 2012.
prijavljen na Kongregaciju za nauk vjere. Osumnjièenom
don Nedjeljku je priopæeno da je proces otvoren, te uz
prikladne sankcije izdane su mu i odreðene zabrane dok
proces traje. O sluèaju je izviještena i policija koja je takoðer
saslušala osumnjièenog.
Kongregacija je nakon pregleda pristiglih svjedoèanstava
ovlastila crkveno sudište u Zadru neka osumnjièenom dadne
moguænost obrane osobno ili preko crkvenog odvjetnika.
Odredila je takoðer neka se uz pomoæ crkvenih sudaca
(delegata i dvojice prisjednika) još jednom vrednuju svi
argumenti optužbe i obrane, te provede upravno kazneni
postupak i donese odluka u duhu odredbi kanona 1342-1350.
Prouèivši pozorno sve argumente kažnjivih djela koji se
odnose na kan 1395, § 2 i kan. 1387, suci su došli do
zakljuèka da su u spomenutom sluèaju sadržani bitni
elementi kažnjivog djela, te ustanovili veliku moralnu
odgovornost poèinitelja prekršaja.
Imajuæi sve to u vidu proveden je u studenome 2013.
upravno-kazneni postupak protiv don Nedjeljka Ivanova, te
osumnjièenom priopæena odluka o poèinjenju kažnjivih
djela. Dekret s obrazloženjem poslan je na Kongregaciju na
nauk vjere na dodatnu ovjeru. A u duhu Kaznenog zakona
RH, od 1. sijeènja 2013. (èl. 204, st. 4) prijavljena je
nadležnim organima u Zadru odluka o izricanju kazni za
spomenuto kazneno djelo.
Buduæi da ste svojim svjedoèanstvom sudjelovali u
spomenutom procesu, javljamo Vam ovim dopisom da je u
duhu smjernica Kongregacije za nauk vjere ovaj sluèaj
završen. Imajuæi u vidu rane i povrede koje zlostavljani nose
u svojoj duši, Nadbiskupija je zamolila djelatnike u našem
savjetovalištu, neka onima koji se jave posvete osobitu
psihološku i duhovnu pažnju i pomoæ u njihovim teškoæama.
Svima nam je jasno kako svijet proživljava ozbiljnu krizu
vrednota, a to se onda oèituje u nastranom i devijantnom
ponašanju, koja nažalost èesto završe i u zloèinima.
Urušavaju se, naime, odreðene etièke norme i ne poštuju
moralni propisi. A poznato je kada morala nema, sve je
dopušteno.
Svemu tomu usprkos Crkva nastavlja svoju mukotrpnu i
beskompromisnu borbu za pobjedu dobra. Vi ste se svojim
svjedoèanstvom ukljuèili u taj proces. Crkva poziva ljude
dobre volje, osobito one koji donose društvene norme,
propise i zakone, kao i djelatnike medija neka se odvaže i
ukljuèe u tu poštenu borbu za obranu ljudskoga dostojanstva.
Posebice u obrani onih koji su slabi i nezaštiæeni. Zemlja i
narod buduæih generacija bit æe im neizmjerno zahvalni.
.
Domovinske vijesti
Konferencija za medije u Zadru
Zadar, 21.2.2014. (IKA) - Na konferenciji za medije
Zadarske nadbiskupije u petak 21. veljaèe u Nadbiskupskom
ordinarijatu u Zadru predstavljeno je nekoliko dogaðanja u
životu mjesne Crkve. Don Josip Lenkiæ, kancelar
nadbiskupije, predstavio je Korizmenu akciju Zadarske
nadbiskupije koja je ove godine usmjerena za pomoæ djeci u
Centru za rehabilitaciju sv. Fillip i Jakov. U toj je ustanovi
stalno smješteno oko sto štiæenika. To su osobe s umjerenim,
težim i teškim stupnjem mentalnog ošteæenja, tjelesnih i
èesto višestrukih drugih ošteæenja, epilepsije, autizma, Down
sindromom. Prethodnih godina Korizmenom akcijom
pomognute su potrebe socijalnih i zdravstvenih ustanova,
škola, vrtiæa, bolnica, misije u Kongu, Èileu, Ugandi,
vjernici Kistanja, Vukovara i Hrvati u BiH. U akciji
sudjeluju vjernici prilozima u župama, samostani, osnovne i
srednje škole, gradovi, opæine i pojedinci. "Korizmena akcija
je znak djelotvorne ljubavi koja nas podsjeæa na važnost
prepoznavanja potreba bližnjih, poznanika i vremena u
kojem živimo, na otvoreno srce za konkretnu pomoæ onima
koji nas trebaju. Djelotvorna ljubav nadilazi križ bolesti,
nemoæi, siromaštva i osamljenosti", rekao je Lenkiæ,
istaknuvši potrebu da prepoznamo Krista meðu nama u
ljudima koji su nam dani. "Naša vjera je neprekidno na ispitu
pred nepravednom i moralnom konfuzijom. Uvijek postoje
ljudi, u svakom vremenu i svim okolnostima, koji znaju da
èiniti dobro donosi mir i usreæuje onoga kojem su upuæeni i
koji ih upuæuje. Pozvani smo pomagati duhovno i
materijalno. Skupimo hrabrosti stati uz one koji trebaju našu
pomoæ. Bog oživljava kršæanstvo kroz nas, a ne mimo nas.
Odrecimo se sebiènosti, zauzimajmo se za obitelji,
zajedništvo, solidarnost. Budimo jedni drugima potpora,
darujmo sebe jedni drugima. To je temelj napretka
pojedinca, društva i Crkve" poruèio je Lenkiæ. Najavio je i
Pismo obiteljima zadarskog nadbiskupa Želimira Puljiæa
koje æe se kao letak tiskati i dostaviti vjernicima.
U Vatikanu je 20. veljaèe poèeo konzistorij kardinala kako
bi s papom Franjom razmišljali o obitelji, u nastojanju da se
bolje upozna teologija obitelji i dušebrižništvo koje treba
primijeniti u sadašnjim prilikama, rekao je don Josip,
podsjetivši da je Papa istaknuo kako je obitelj temeljna
stanica društva i odraz trojstvenog Boga. U sklopu
trogodišnjeg razdoblja Godine vjere u Zadarskoj
nadbiskupiji, ova je godina proglašena Godinom obitelji. U
svom Pismu nadbiskup potièe na promišljanje o Božjem
planu o obitelji, vjeri u obitelji, dostojanstvu braka i obitelji
kao zajednici muškarca, žene i djece, gdje se gradi
zajedništvo iz kojeg nièe kultura života, radosti, ljubavi,
poštovanja i uvažavanja. Iz zdravog obiteljskog odgoja i
zdrave obiteljske sredine dolaze ljudi koji imaju dobre
temelje duhovnog i civilnog karaktera potrebne èovjeku da
bi napredovao, poruèuje mons. Puljiæ.
Don Zdenko Dundoviæ, nadbiskupijski povjerenik za mlade,
rekao je da je dosad za SHKM u Dubrovniku prijavljeno 350
mladih, prijave su u tijeku. Križni put mladih Zadarske
nadbiskupije održat æe se u subotu 29. ožujka s poèetkom u 8
sati na Velebitu. Ove je godine dvadeseta obljetnica smrti
heroja, istaknutog zapovjednika Damira Tomljanoviæa
Gavrana. Ured za mlade i braniteljska udruga Gavran
prireðuju trideset kilometara dugi križni put od crkve Sv.
Frane na Podpragu na Velebitu do sv. Roka, "starom
cestom". Don Zdenko je istaknuo: "Namjera je senzibilizirati
mladež za žrtvu branitelja u Domovinskom ratu koji su
položili život na oltar domovine. Molit æemo za njihove duše
uz svjedoèanstvo sudionika ratnih dogaðanja na Velebitu".
Organizirani prijevoz i agape osigurat æe Zadarska
nadbiskupija.
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
13
Domovinske vijesti
Zagrebaèki Caritas pomaže poplavljenim podruèjima
Zagreb, 21.2.2014. (IKA) - Stanovništvu naselja s podruèja
Zagrebaèke, Karlovaèke i Sisaèko-Moslavaèke županije koja
su prethodnih dana pogodile strahovite poplave Caritas
Zagrebaèke nadbiskupije iskazao je podršku i materijalnu
pomoæ u protuvrijednosti od 105.000 kuna.
Caritas Zagrebaèke nadbiskupije dostavio je 21. veljaèe
pomoæ u hrani za poplavom ugroženo stanovništvo župa
Vukovina i Èièka poljana u vrijednosti od 25.000 kuna. U
staru školu u Èièkoj Poljani pomoæ su dovezli ravnateljica
Caritasa s. Jelena Lonèar i voditelj službe za župne caritase
Robert Futaè gdje su istu preuzeli zapovjednik
velikogorièkog Stožera za zaštitu i spašavanje i
dogradonaèelnik Velike Gorice Stjepan Kos i župnik župe
Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini vlè. Ðuro
Sabolek. Vlè. Sabolek, koji je ujedno i dekan Velikogorièkoodranskog dekanata, srdaèno je zahvalio na pomoæi
zagrebaèkom Caritasu te stanovništvo poplavljenih naselja
preporuèio za daljnju pomoæ ukoliko vodostaj bude rastao
sljedeæih dana. Pomoæ u hrani sastojala se od mesnih
narezaka, ribljih konzervi, riže, cjelodnevnih konzerviranih
obroka, pizza i flaširane vode. U razgovoru s dekanom
Karlovaèkoga dekanata saznali su da budno prate stanje na
terenu te æe po potrebi i u dogovoru sa župnicima
poplavljenih župa javiti nadbiskupijskom Caritasu ukoliko
bude potrebno poduzeti kakve akcije prikupljanja i slanja
pomoæi za njihova podruèja. Zagrebaèki Caritas, na molbu
Caritasa Sisaèke biskupije, tijekom tjedna uputio je nekoliko
pošiljki pomoæi za stanovnike poplavljenih podruèja Sisaèke
biskupije. Pošiljke u protuvrijednosti od 80.000 kuna
sastojale su se od 9200 boèica vode od 0,5 l, 500
cjelodnevnih obroka konzervirane hrane, 500 konzervi ribica
te 1200 gotovih smrznutih pizza. Izrazili su nadu da æe ta
pomoæ bar malo olakšati neizvjesne dane i noæi stanovništva
poplavljenih naselja.
Nadbiskup Puljiæ u Dnevniku 3 HTV-a o sluèaju Ivanov
Zadar, 21.2.2014. (IKA) - Zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ gostovao je u petak 21. veljaèe u Dnevniku 3 HTV-a.
Na pitanje urednika zašto su Crkvi trebale dvije godine za
izricanje presude za pedofiliju u sluèaju don Nedjeljka
Ivanova, nadbiskup Puljiæ je rekao: "Kad se sudski proces
vodi, zaista treba vremena. Pogotovo kad se vodi na dvije
razine. Trebalo je skupiti svjedoèanstva, trebalo ih je
prevesti, dostaviti Kongregaciji. Kongregacija je sa svoje
strane to trebala pregledati i vratiti". Izrièuæi prvi i sam rijeèi
kako su neki rekli da se nije isprièao, mons. Puljiæ odmah na
poèetku razgovora rekao je: "Hvala za moguænost da mogu
javno reæi, što sam svakom osobno svjedoku rekao kad smo
razgovarali, da se zgražam nad tim èinom, da mi je jako žao
i da molim neka budu milosrdni, ako su kadri oprostiti. Ali
oni kao povrijeðeni imaju sva prava. Ponovno se isprièavam.
Ako bude trebalo, Nadbiskupija æe ih i obeštetiti", rekao je
mons. Puljiæ. To je prvi takav sluèaj i Zadarska nadbiskupija
je sa svoje strane uèinila sve prema propisima, kako je
Kongregacija
propisala.
"Najprije
smo
prikupili
svjedoèanstva, prijavili Kongregaciji, i odmah prijavili
civilnim vlastima. Od poèetka je bila suradnja s policijom.
Nažalost, sluèaj je otišao u zastaru. Zato Crkva traži
suradnju s državnim organima, jer ako doðe do osude, Crkva
nema represivne mjere, nema zatvora. Nego izrièe crkvene
kazne, koje su više moralne, materijalne, duhovne naravi,
služi se mjerama koje kanon propisuje", rekao je nadbiskup
Puljiæ.
Ivanov je kažnjen na naèin da mu nije dano ništa od
moguænosti koje kao sveæenik može èiniti, osim mise, koju
14
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
mora služiti u Sveæenièkom domu u Zadru gdje živi. "On ne
smije hodati okolo, ne smije primati stranke. To je dobra
izolacija, u smislu dobra kazna. Ne može ispovijedati,
propovijedati, može samo misu govoriti. Od svoje mirovine
mjeseèno treba odvajati za potrebe caritasa. I ono što je
najvažnije, i to je prvo, mora se osobno isprièati žrtvama",
rekao je nadbiskup Puljiæ. Istaknuo je da je to zasad jedini
takav sluèaj u Hrvatskoj voðen po propisima kako ih je
odredila nadležna Kongregacija. "To je vrlo neugodna
epizoda jer æe sablazniti male vjernike. Mi vjerujemo u
milost koja je jaèa, Isusovu sakramentalnu žrtvu koji je
došao da spasi i otkupi svijet i da pomogne. Nadam se da æe
i žrtve kojima ponovno izražavam svoje žaljenje i ispriku,
naæi snage da prevladaju ove poteškoæe", zakljuèio je
nadbiskup Puljiæ.
Graðanski odgoj i obrazovanje
Struèni skup za vjerouèitelje osnovnih i srednjih škola
Požeške biskupije
Požega, 22.2.2014. (IKA) - U organizaciji Katehetskog
ureda Požeške biskupije i Agencije za Odgoj i obrazovanje u
subotu 22. veljaèe održan je cjelodnevni struèni skup za
vjerouèitelje osnovnih i srednjih škola Požeške biskupije na
temu "Graðanski odgoj i obrazovanje". Skup je okupio sto
èetrdeset vjerouèitelja koji djeluju na podruèju Požeške
biskupije. Uvodno izlaganje održala je Ankica Mlinariæ, viša
savjetnica pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, podružnica
Osijek, predstavljajuæi Kurikulum graðanskog odgoja i
obrazovanja, dokument izraðen prije dvije godine, koji se
poèeo eksperimentalno provoditi u dvanaest škola u
Republici Hrvatskoj, osam osnovnih i èetiri srednje.
Istaknula je kako je kurikulum u privremenoj fazi te je
osnovano povjerenstvo kojemu je povjerena revizija istoga
te æe tijekom travnja biti otvorena javna rasprava,
napravljena posljednja revizija te bi ujesen postao obvezan u
svim hrvatskim školama.
O korelaciji Kurikuluma i plana i programa katolièkog
vjeronauka u osnovnoj školi govorila je vjerouèiteljica
Danijela Èaèija, a za srednje škole vjerouèitelj Tomislav
Peèek te je zakljuèeno kako katolièki vjeronauk, zbog svoga
bogatog plana i programa te kljuènih pojmova koji su u
korelaciji s Kurikulumom, i dalje ostaje najidealniji predmet
za provedbu graðanskog odgoja.
U drugom dijelu struènog skupa predavanje "Ljudska osoba
i solidarnost kao temelj GOO-a" održao je Ivan Munjin,
student 5. godine na KBF-u u Zagrebu te èlan
Organizacijskog odbora graðanske inicijative "Uime
obitelji". Istaknuo je kako je GOO prilika za sve da uèine
nešto dobro za èovjeka koji se najviše razvija i ostvaruje u
odnosu prema drugima te s èovjekom nužno i svi subjekti
društva, napose obitelj i odgojno-obrazovne institucije
kojima je cilj služiti èovjeku i njegovu razvoju. O aktivnoj
participaciji graðana u društvenim procesima govorio je
Lino Zonjiæ, jedan od èlanova inicijative "Uime obitelji" te
se osvrnuo na situaciju u domovini, rekavši kako živimo u
vremenu nametanja ideologije suprotne vrijednostima,
kulturi i identitetu hrvatskog društva, a to se odvija putem
zakona, medija i obrazovnog sustava. Rekao je kako
Inicijativa "Uime obitelji" želi sprijeèiti nametanje ideologije
i osnažiti demokratske procese te donositi pozitivne
promjene
u
društvu.
Posljednje
predavanje
u
prijepodnevnom dijelu na temu "Mediji-sukreatori
demokracije" održala je Željka Markiæ. Govoreæi o
nedavnom referendumu istaknula je važnost teme braka i
obitelji za demokratsko društvo, dostojanstvo ljudske osobe
te slobodu odluèivanja jer ljudska osoba ne može biti
ika
slobodna ukoliko do nje ne dolaze i toène informacije.
Istaknula je važnost medija zbog njihove sveprisutnosti u
društvu, rekavši kako su oni oèi i uši te prema medijskim
informacijama èovjek donosi prosudbu o konkretnim
dogaðajima te se nužno nameæe i pitanje kritiènosti u
prosuðivanju vrijednosti informacija. U poslijepodnevnom
dijelu održane su tematske radionice s temama "Mediji –
sukreatori demokracije" i "Dostojanstvo ljudske osobe i
ljudska prava u pluralnome društvu".
Proslavljena 17. obljetnica djelovanja Radio Marije
Zagreb, 22.2.2014. (IKA) – Euharistijskim slavljem u
župnoj crkvi Bezgrešnog Srca Marijina na Jordanovcu u
Zagrebu u subotu 22. veljaèe proslavljena je 17. obljetnica
Radio Marije. Misu je predvodio o. Nikola Stankoviæ, a u
koncelebraciji su bili suradnici Radio Marije zamjenik
biskupskog vikara za grad Zagreb i župnik župe sv. Blaža
mons. Zvonimir Sekelj i o. Božidar Nagy, domaæi župnik o.
Blaženko Nikoliæ i glavni urednik radija o. Stjepan Fridl.
Uvodeæi u misu, o. Stjepan podsjetio je kako je prije 31
godinu pokrenut Radio Marija koji je danas prisutan u
sedamdeset zemalja na pet kontinenata. "Jedna od zemalja je
i Hrvatska gdje Radio Marija donosi milosne darove svima
otvorena srca za duhovne vrednote", rekao je Fridl te
zahvalio svima na potpori rijeèima "Radio Marija postoji, jer
postojite vi, dragi prijatelji".
U homiliji o. Nikola istaknuo je kako se na tom radiju želi
odgovoriti na pitanje iz evanðelja "Tko je Sin èovjeèji'".
Posvijestio je kako se do cjelovitosti odgovora o Isusu ne
dolazi anketiranjem ljudi po znanstvenim metodama, jer
"ljudski odgovori prikazani u brojkama i postocima jedva bi
koga dirnuli, oni ne zahvaæaju cjelinu i konkretnost". Za naš
radio nije važno što veæina ljudi govori, puno je važnije
ponuditi ispravan govor o tome što je i tko je Isus, a prema
tome odgovoru valja onda mjeriti sva naša mišljenja,
predodžbe, pojmove i želje, ankete i njihove rezultate. Isus
nas govornike i slušatelje Radio Marije neæe pitati o
znanstvenim radovima, nego æe nam postaviti izravno
pitanje "A vi, što vi kažete tko sam ja?" Do odgovora koji
Isus od nas traži treba doæi tako da èitavim životom
slijedimo njegov put, a ne samo pod nekim vidikom ili
djelomièno. Da bismo odgovorili na pitanje "tko je za nas
Isus" moramo se pribrati, i prikupiti svoje misli, rijeèi i
djelovanje, a pri tome je važno èuti one koji poznaju Isusa
bolje od nas, istaknuo je propovjednik. Radio Marija vidi
svoju ulogu u tome da poput Marije napreduje u
djelotvornom poznavanju Kristove poruke te da ju naviješta
drugima. Marija nije bila ukljuèena u upravu Crkve, zato su
bili izabrani apostoli s Petrom na èelu, ali ona je bila zajedno
s njima u molitvi i tako ih podržavala na pravom putu
nesebiènog i hrabrog svjedoèenja i propovijedanja u zgodno
i nezgodno vrijeme.
Radio Marija želi u Marijinu dobrohotnom duhu biti
susretište i zajedništvo puka i pastira, laika i klerika,
molitelja i mislitelja, iskusnika i znanstvenika,
propovjednika i djelatnika, vjere i razuma, ljudske i Božje
mudrosti, konkretnog djela i sveobuhvatnih pogleda, žarke
molitve i prisebne analize, života po Duhu. Radio Marija želi
biti radio koji æe omoguæiti najdublje uvide u ljudsku dušu, u
samo èovjekovo srce gdje se èuje Božji govor, koji slušatelji
ne sadržavaju samo za sebe, zakljuèio je propovjednik.
U zahvalnoj rijeèi urednik Fridl pozvao je na molitvu, kako
bi se ostvario san, izgradnje zgrade Radio Marije.
Euharistijsko slavlje pjevanjem je uvelièao zbor "Totus
Tuus" pod vodstvom zamjenice glavnog urednika i glazbene
urednice radija Dalije Grahovac Fedešin.
Domovinske vijesti
Susret odgojitelja velikih sjemeništa u Ðakovu
Središnja tema: "'Skrutiniji' – postupci provjere u
formacijskom hodu sveæenièkih pripravnika"
Ðakovo, 22.2.2014.
(IKA/TU) – Dvadeset i trojica
odgojitelja velikih bogoslovnih sjemeništa susreli su se 21. i
22. veljaèe u Bogoslovnom sjemeništu u Ðakovu, gdje su
razgovarali na temu "'Skrutiniji' – postupci provjere u
formacijskom hodu sveæenièkih pripravnika". Osim
domaæina, odgojitelja Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu,
susretu su nazoèili odgojitelji Nadbiskupskoga bogoslovnog
sjemeništa iz Zagreba, Centralnoga bogoslovnog sjemeništa
iz Splita, Bogoslovnog sjemeništa "Ivan Pavao II." iz Rijeke,
Biskupijskog misijskog sjemeništa "Redemptoris Mater" iz
Pule, Vrhbosanskoga bogoslovnog sjemeništa iz Sarajeva te
Nadbiskupijskoga misijskog sjemeništa "Redemptoris
Mater" iz Sarajeva. Susretu su nazoèili i splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ, predsjednik Vijeæa za sjemeništa
HBK, ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ,
umirovljeni nadbiskup Marin Srakiæ i generalni vikar
Nadbiskupije mons. Ivan Æuriæ, koji je susret moderirao.
Pozivajuæi na susret, rektor sjemeništa domaæina mo Ivan
Andriæ, istaknuo je kako je tema susreta aktualna, i s njom se
odgojitelji susreæu iznova, svake godine u redovitom
sjemenišnom životu. "Želja nam je da razmijenimo iskustva i
prakse, da ih u nekim od postupaka 'skrutinija' provjerimo i
meðusobno dopunimo te da, ako je to potrebno, možda
usuglasimo i praksu", rekao je mo Andriæ o susretu.
Nakon molitve, rijeè pozdrava okupljenima je uputio mons.
Marin Barišiæ, izražavajuæi radost što se dogodio taj
potreban i željeni susret te zadovoljstvo izabranom temom
koju je nazvao vrlo aktualnom i važnom u procesu formacije
sveæenika. "Ovo je trenutak kada možemo zajednièki
proširiti ovu tematiku, vidjeti je ljudski, pedagoški,
eklezijalno…", rekao je mons. Barišiæ, dodajuæi kako se ta
problematika nameæe ne samo odgojiteljima i pojedinim
biskupima, nego i mjesnoj Crkvi.
Izražavajuæi dobrodošlicu nazoènima, mons. Srakiæ, koji je
niz godina bio èlan Vijeæa za sjemeništa HBK, prisjetio se
vremena kada je i sam u svojstvu odgojitelja bio sudionik
takvih skupova. Naglasio je kako je tema koja ih je okupila u
Ðakovu bila aktualna i u vrijeme kada je on bio odgojitelj te
da je dobro da se održavaju ovakvi susreti jer tada osjeæaju
da u svom radu i nastojanju nisu sami, da su svi na istome
polju – u Božjem vinogradu.
Prva tema susreta bio je "I. skrutinij: primanje u zajednicu
Bogoslovnog sjemeništa". Predavanje na temu "Postupci
provjere u sjemenišnoj formaciji prema odredbama ZKP-a"
izložio je dr. Zdenko Iliæ, profesor ðakovaèkog KBF-a, a
potom su nazoèni odgajatelji ukratko iz prakse govorili o
postupku primanja u bogoslovno sjemenište. Tijekom
drugog dijela susreta, na temu "II. skrutinij: kandidatura i
službe", kratkom prezentacijom predstavljena je praksa
kandidature i primanja službi lektorata i akolitata iz svakog
sjemeništa.
Prvi dan susreta nastavljen je veèernjim misnim slavljem
koje je u sjemenišnoj kapeli predvodio nadbiskup Barišiæ,
nakon kojega su sudionici iz sedam bogoslovnih sjemeništa
posjetili Vikarijat u Osijeku.
Subotnji dan poèeo je misnim slavljem u Sjemeništu, koje je
predvodio nadbiskup Hraniæ, a radni dio susreta nastavljen je
na temu "III. Skrutinij: reðenja". Iz svakog je sjemeništa
predstavljena praksa postupka u pripravi za ðakonsko i
sveæenièko reðenje, a tijekom rasprave otvorile su se i brojne
podteme. Susret je završio zajednièkim plenumom, te je
najavljen tradicionalni Kongres bogoslova, koji æe se ove
godine održati u Rijeci od 2. do 4. svibnja.
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
15
Domovinske vijesti
Predstavljanje knjige "Pastoral danas - Izabrane teme iz
pastoralne teologije",
Rijeka, 22.2.2014. (IKA) - Knjiga dr. Nikole Vranješa
"Pastoral danas - Izabrane teme iz pastoralne teologije",
objavljena u izdanju Glasa Koncila, predstavljena je 22.
veljaèe u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci.
O knjizi su govorili v. d. direktora novinsko-izdavaèke kuæe
"Glas Koncila" mons. Ivan Mikleniæ, dr. fra Emanuel Hoško
i dr. Veronika Reljac. Program je vodila Ksenija Rukavina Kovaèeviæ, a glazbeno animirali band mladih "Assunta",
glazbeni sastav "Agape sv. Juraj" i glazbena skupina mladih.
Fra Emanuel je predstavljajuæi knjigu podsjetio da
pastoralna teologije na daje recepte za djelovanje jer nema
univerzalnog recepta za konkretno pastoralno djelovanje u
suvremenom svijetu. Ipak, knjiga nudi smjernice te želi
pomoæi unapreðenju pastoralne prakse u Hrvatskoj. Autor se
u knjizi suoèava s bitnim problemima pastorala danas te
prouèava teme znaèenja pastoralne teologije u suvremenom
teološko-pastoralnom kontekstu, pastorala sakramenata pred
izazovima postmoderne, župne zajednice pred novim
pastoralnim izazovima, pastorala kulture i nekih naglasaka u
praksi nove evangelizacije. Dr. Hoško je istaknuo važnost
izrade pastoralnog plana, kao temelja za pokretanje
pastoralnih aktivnosti. "Pastoralni plan mora biti teološki
utemeljen, ali i sasvim konkretan i operativno izvediv, da se
zna tko, kada i gdje", upozorio je dr. Hoško.
Dr. Reljac osvrnula se na teme koje knjiga obraðuje, pastoral
braka i obitelji, karitativno djelovanje, sakramenti i pastoral
župne zajednice. "Knjiga nije ni lagana niti jednostavna, ali
takva je i naša crkvena stvarnost", zakljuèila je Reljac,
preporuèivši knjigu studentima teologije i pastoralnim
djelatnicima.
Mons. Mikleniæ podsjetio je na izdanja Glasa Koncila
kojima ta izdavaèka kuæa želi ponuditi dublje sadržaje vjere
ljudima koji ih žele prenijeti u konkretne životne okolnosti.
"I ova je knjiga jedna od fundamentalnih, koja piše o Crkvi
danas, što ju to 'žulja' i što bi trebalo èiniti."
Dr. Vranješ, sveæenik Rijeèke nadbiskupije i profesor
pastoralne teologije na Teologiji u Rijeci, zahvalio je svima
koji su pomogli pri objavljivanju knjige te izrazio nadu da æe
ona biti poticaj za pokretanje novih pastoralnih aktivnosti.
"Ako se to dogodi onda je ispunila svoj smisao", zakljuèio je
dr. Vranješ.
Pomoæ pleternièke župe Djeèjem domu u Hrvatskom
Leskovcu
Hrvatski Leskovac, 22.2.2014. (IKA) - Stotinjak vreæica
punih suhomesnatih proizvoda, krumpira, masti, jaja,
slatkiša i drugih potrepština otpremljeno je 22. veljaèe iz
pleternièke župe sv. Nikole štiæenicima Djeèjeg doma "Sv.
Josipa" koji u Hrvatskom Leskovcu vode karmeliæanke. Sve
to prikupljeno je tijekom devetnice sv. Valentinu. Želja nam
je bila da tijekom devetnice i konkretno pokažemo ljubav
prema potrebitima. Naši župljani pokazali su kako imaju
ljubavi za djecu bez roditelja i u vremenima kada nikome
nije lako spremno su se odrekli svojih dobara za one koji
imaju manje od njih, rekao je župnik Antun Æorkoviæ. Dio
namirnica, dodao je, odvest æe se i redovnicama u Novoj
vesi u Zagrebu koje skrbe za siromašne.
Prijateljstvo vjernika pleternièke župe i štiæenika Djeèjeg
doma u Hrvatskom Leskovcu traje veæ šesnaest godina i oni
su u tom razdoblju u više navrata posjetili Pleternicu.
Godišnja skupština Hrvatskoga društva crkvenih
glazbenika
Zagreb, 22.2.2014. (IKA) - Redovita godišnja skupština
Hrvatskoga društva crkvenih glazbenika održana je u subotu
22. veljaèe u prostorima Instituta za crkvenu glazbu "Albe
Vidakoviæ" Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u
Zagrebu. Skupština je poèela molitvom i pozdravom
predsjednice Društva doc. mr. art. s. Domagoje Ljubièiæ
nakon èega je uslijedilo izlaganje tajnika HDCG-a Tihomira
Prše o životu i djelu Matije pl. Ivšiæa "Sjeæanje na crkvenoga
glazbenika Matiju pl. Ivšiæa o 120. obljetnici roðenja i 50.
obljetnici smrti", koje je zakljuèeno kraæom radionicom.
Èlanovi HDCG-a upoznali su život i djelo tog pomalo
zaboravljenog hrvatskog crkvenog skladatelja te imali
prigodu upoznati nekoliko Ivšiæevih liturgijskih skladbi.
U nastavku susreta izvješæe su podnijeli èlanovi Upravnog
odbora HDCG-a. Tako je s. Domagoja izvijestila nazoène o
proteklome razdoblju, tj. o ostvarenim projektima HDCG-a
te predstavila planove za sljedeæe razdoblje. Osvrnula se na
održane subotnje mjeseène susrete crkvenih glazbenika
grada Zagreba u prostorima Instituta za crkvenu glazbu
"Albe Vidakoviæ", duhovne obnove u suradnji s
Nadbiskupijskim pastoralnim institutom koje je predvodio
zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško, susrete zagrebaèkih
župnih pjevaèkih zborova o spomendanu sv. Cecilije u
zagrebaèkoj katedrali.
Dotaknula se i izdavaèke djelatnosti HDCG-a i predstavila
dva izdanja HDCG-a ostvarena u proteklome razdoblju, a to
su "Snaga pjevane Rijeèi" autorice dr. s. Katarine Koprek te
"Zlatna prošlost" - monografija o 50 godina rada Instituta za
crkvenu glazbu "Albe Vidakoviæ". Najavila je i nova izdanja
u nakladi HDCG-a.
Proèitano je i financijsko izvješæe Jelice Bojiæ, riznièarke
HDCG-a, koja je bila sprijeèena nazoèiti skupštini.
Maruša Bartoliæ, urednica mrežnih stranica HDCG-a,
ukratko je izvijestila o radu mrežnih stranica HDCG-a portalu crkvene glazbe u Hrvata. Ove godine mrežne
stranice HDCG-a www.crkvena-glazba.hr imaju svoj jubilej 10. obljetnicu postojanja. Tijekom svih proteklih godina
stranice se redovito ažuriraju, obogaæuju struènim
tekstovima, notnim materijalima, vijestima i najavama iz
podruèja liturgijsko-glazbenog života Crkve u Hrvata i opæe
Crkve. Zahvaljujuæi mrežnim stranicama uspješno su
provedene organizacije susreta župnih zborova u
zagrebaèkoj katedrali.
Novost u radu mrežnih stranica je osmišljavanje i
ostvarivanje projekta kanala crkvene glazbe na javnoj
internetskoj usluzi YouTube na kojima se objavljuju
otpjevni psalmi prema Redu misnih èitanja za nedjelje u
liturgijskom ciklusu, svetkovine, Gospodnja i svetaèka
slavlja.
U toèki "razno" sudjelovali su svi èlanovi svojim
prijedlozima oko održavanja duhovne obnove za crkvene
glazbenike zagrebaèkih dekanata, predložena je izrada
monografije o Matiji pl. Ivšiæu, a razgovaralo se i o pismu
HBK koje su zajedno uputili Institut za crkvenu glazbu
"Albe Vidakoviæ" i Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika u
veljaèi prošle godine te o izdavanju kantuala - orguljske
pratnje pjesmarice "Pjevajte Gospodu pjesmu novu".
Skupština je završena zajednièkim druženjem.
.
.
16
ika
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
Skupština katolièkih medicinskih sestara u Požeškoj
biskupiji
Požega, 23.2.2014. (IKA) - Hrvatska katolièka udruga
medicinskih sestara i tehnièara u Požeškoj biskupiji održala
je 22. veljaèe u Dvorani bl. Alojzija Stepinca u Biskupskom
domu u Požegi svoju 18. godišnju skupštinu, koja je ujedeno
bila i izborna. Osim predstavnica podružnica Udruge iz
biskupije Skupštini su nazoèili i gosti iz drugih udruga,
dušobrižnik udruge preè. Josip Krpeljeviæ i o. Mijo Nikiæ.
Mira Iliæ, dosadašnja predsjednica udruge koja je dobila i
treæi mandat, iznijela je izvještaj o proteklom radu.
Podsjetila je kako je papa Franjo u prigodi ovogodišnjeg 22.
svjetskog dana bolesnika odabrao temu "Vjera i ljubav: "I mi
smo dužni živote položiti za braæu" (1 Iv 3, 16). Svjestan
svjetske erozije temeljnih moralnih vrijednosti a s kojom se,
u svom pozivu, susreæu i zdravstveni djelatnici, Sveti Otac
navodi: "Kada s nježnošæu pristupamo onima koji su
potrebiti skrbi, mi unosimo nadu i Božji osmjeh u proturjeèja
svijeta. Papa Franjo uviða da živimo u svijetu koji prihvaæa
mlade, zdrave i produktivne, a potrebite odbacuje i prezire,
upozorila je predsjednica Iliæ.
Ovih dana, nastavila je, mediji su prenijeli šokantnu vijest da
je u Belgiji dopunjen Zakon o eutanaziji, po kojem bi se
eutanazija, uz odrasle osobe, primjenjivala i na terminalno
bolesnoj djeci. Licemjerno je, upozorava, da zagovornici tog
zakona navode da je on bio "motiviran suosjeæanjem i
zaštitom djece" te da "nije pravedno omoguæiti eutanaziju
nekim graðanima, a drugima ne, ako je rijeè o jednakoj
potrebi".
Mons. Andre Joseph Leonard, bruxelleski nadbiskup i
predsjednik Belgijske biskupske konferencije, meðu ostalim
je primijetio, kazala je Iliæ, da u zemlji u kojoj djeca npr. ne
smiju kupiti alkohol, ne smiju donijeti odluku u mnogim
bitnim podruèjima života kao što je, naprimjer, brak, smiju
preuzeti odgovornost kada je rijeè o svojoj smrti. Upozorila
je da je nedavno istraživanje pokazalo da èak 47 posto
sluèajeva eutanazije u belgijskoj regiji Flandriji nije
prijavljeno, a glavni razlozi su izbjegavanje administrativnih
poteškoæa ili nepostojanje pravnog utemeljenja za izvršenje
eutanazije. Zbog toga mnoge starije osobe strahuju da neæe
primiti odgovarajuæu medicinsku skrb, buduæi da se
bolnicama eutanazija isplati više od dugogodišnje njege
pacijenata.
Kao zdravstveni djelatnici i kršæani ne možemo ostati
ravnodušni pred zlom bolesnog svijeta u èijem se društvu i
mi nalazimo. Potrebno nam je osnažiti svoj "imunitet" koji
se zove savjest, da i mi ne obolimo. Svoj kršæanski poziv
trebamo živjeti s integritetom. Ne možemo odvojiti svoj
vjerski život od profesionalnog života. S druge strane, kao
nevladina udruga imamo pravo sudjelovati u javnom
mnijenju i borbi u izgradnji boljeg i pravednijeg društva kao
što smo uèinili u sluèajevima Zakona o potpomognutoj
oplodnji, Zakona o zdravstvenom odgoju u školskom
sustavu te u sluèaju zaštite primalje Jage Stojak koja je u
kninskoj bolnici dobila otkaz, ne želeæi sudjelovati u
postupku pobaèaja, istaknula je predsjednica Iliæ.
Upozorila je da zdravstvena reforma koja se sada provodi ne
štedi ni zdravstvenog djelatnika ni bolesnika. Nedostatak
struènog kadra i do sada je bio kompenziran prekovremenim
radom. Zabranom prekovremenog i uvoðenjem smjenskog
rada, dovelo se do još veæeg nezadovoljstva i bolesnika i
zdravstvenih djelatnika, jer se traženi modeli zdravstvene
skrbi ne mogu isporuèiti u željenom roku i kvaliteti. No, mi,
kao vjernici ne smijemo se obeshrabriti. Upravimo svoj
pogled prema Mariji, našoj zagovornici, neka nas Ona u
svemu štiti i vodi, poruèila je.
Nakon skupštine o. Mijo Nikiæ održao je duhovni nagovor.
Domovinske vijesti
Prvo je pojasnio dimenzije èovjeka: um, tijelo, emocije i
djela. Spomenuvši duhovne bolesti koje mogu zahvatiti
èovjeka na svim razinama, kao što su zatvorenost Bogu,
odbijanje Božje milosti, mržnja, svjesna zloæa i glavni
grijesi, predavaè je govorio o terapeutskom djelovanju vjere
na ljudsko biæe. Vjera pomaže da shvatimo da smo voljena
biæa, jer nas je Bog stvorio iz ljubavi. On oprašta svaki
grijeh, uklanja strah, potièe na strpljivost, daje moæ koja
pomaže shvatiti besmrtnost èovjekova duha. Vjera nas
takoðer potièe na autentiènu ljubav i nesebièno darivanje.
Bogu smo najbliži kad se nesebièno darujemo bližnjima.
Služenje potrebitima u ljubavi i strpljivosti božanski je naèin
darivanja, istaknuo je Nikiæ. Godišnja skupština završila je
misnim slavljem u crkvi Sv. Lovre.
Misa za dominikance poginule u bombardiranju Zagreba
Zagreb, 23.2.2014. (IKA) - Sveèanim misnim slavljem u
crkvi Kraljice sv. Krunice na zagrebaèkoj Koloniji
obilježena je 23. veljaèe obljetnica bombardiranja
dominikanskog samostana, izvještava portal Glasa Koncila.
Samostan i gimnazija bili su pogoðeni u saveznièkome
zraènom napadu prije toèno 70 godina, 22. veljaèe 1944. U
trenutku bombardiranja u samostanu je bilo 17 redovnika,
nekoliko braæe suradnika, sjemeništaraca i radnika te 140
uèenika gimnazije, a tijekom napada pod ruševinama smrt je
našlo osam redovnika, dok je deveta žrtva bio namještenik
naklade "Istina". Misu povodom tužne obljetnice predslavio
je provincijal Hrvatske dominikanske provincije Anto
Gavriæ, a suslavili su provincijal franjevaèke provincije sv.
Æirila
i
Metoda
Željko
Železnjak,
moderator
Nadbiskupskoga duhovnog stola Nedjeljko Pintariæ te brojni
sveæenici dominikanci. Misnome slavlju nazoèili su
izaslanik zagrebaèkoga gradonaèelnika Stipe Zeba,
dominikanke
Kongregacije
sv.
Anðela
Èuvara,
dominikanska braæa studenti i brojni župljani. Prior
samostana Slavko Sliškoviæ naveo je pozdravu imena svih
poginulih dominikanaca i istaknuo potrebu stalnog
podsjeæanja na njih koji su izgradili temelje na kojima
zagrebaèki dominikanski samostan danas stoji. "Postoji
opasnost da imena preðu u statistiku. Iza svakog od tih
imena stoji èitav svijet koji je s njima roðen, rastao, živio i
umro. Zato ne damo da njihov svijet propadne. Kao što je
Red u njima umirao, tako oni u Redu žive", istaknuo je
Sliškoviæ. U homiliji provincijal Gavriæ istaknuo je da iz
Kristova poziva na ljubav prema neprijateljima slijedi
originalna logika koja se ne povodi pravilima svijeta i nikada
na mržnju ne uzvraæa mržnjom, nego molitvom, ljubavlju i
darivanjem. Propovjednik je naglasio da su dominikanci
poginuli 1944. radili voðeni ljubavlju prema narodu i
posebnom pobožnosti prema Gospi. Svoje su živote u
potpunosti darovali za vjernike, dominikanski red i Crkvu te
tako postali istinski muèenici iz ljubavi. Posebnu zahvalu
provincijal je uputio franjevcima i Zagrebaèkoj nadbiskupiji.
U teškim trenucima stradanja dominikancima je pomogao
tadašnji nadbiskup bl. Alojzije Stepinac, koji je posjetio
samostanske ruševine i ranjenike, a predvodio je i sprovodne
obrede za pokojne. Pomoæ dominikancima pružili su i
franjevci s Kaptola, ponudivši im svoj samostan u
Samoboru. "Danas mi zahvaljujemo braæi koja su svoj život
uložila u temelje ovoga samostana, ove župe i ovoga dijela
Zagreba. Zahvaljujuæi im, molimo da nas oni prate svojim
molitvama kod nebeskoga Oca, da ono što su oni zapoèeli
braæa danas znaju nasljedovati, nastavljati i širiti na novi
naèin", zakljuèio je Gavriæ. Prigodom 70. obljetnice
napravljen je pretisak lista "Gospina krunica" iz 1944., u
kojem su opisani životi poginulih i svjedoèanstva oèevidaca.
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
17
Domovinske vijesti
Pastoralni pohod biskupa Uziniæa župi Žrnovo
Žrnovo, 23.2.2014. (IKA) - Pastoralni pohod dubrovaèkog
biskupa Mate Uziniæa župi sv. Martina u Žrnovu na otoku
Korèuli od 20. do 23. veljaèe obilovao je susretima s
vjernicima, a bila je to prigoda i za bolje upoznavanje same
župe. Biskup Uziniæ u pratnji župnika don Bože Banièeviæa
21. veljaèe posjetio je državni arhiv, odnosno arhivski
sabirni centar Korèula-Lastovo otvoren 2011. godine u
Žrnovu za prikupljanje i èuvanje arhivskoga gradiva na
podruèju otoka Korèule, Lastova i dijela Pelješca. Zatim su
ga u Osnovnoj školi "Ante Curaæ Pinjac" uèenici doèekali s
prigodnim programom koji su pripremili s nastavnicima, a
ravnatelj škole Ante Radovanoviæ poželio je biskupu
dobrodošlicu. Istoga dana biskup je u njihovim domovima
posjetio neke od starijih vjernika, te obišao crkve i kapele u
zapadnom dijelu Žrnova. Poslijepodne se susreo s èlanovima
Župnog ekonomskog vijeæa, gaštaldima bratovština i
crkovinarima te je u župnoj crkvi predvodio euharistiju.
Drugog dana boravka u Žrnovu dubrovaèki biskup obišao je
groblje sv. Vida gdje se nalazi istoimena crkva koja je nekad
bila jedina crkva na istoènom dijelu otoka Korèule, a
pretpostavlja se da potjeèe iz antièkog doba. Posjetio je i
ostale crkve i kapele, susreo se s krizmanicima i njihovim
roditeljima, ministrantima te posebice s animatorima i
volonterima SHKM-a. Veèernje misno slavlje slavio je s
vjernicima u župnoj crkvi, a prije mise bila je prigoda za
ispovijed. U nedjelju je biskup Uziniæ predvodio sveèanu
euharistiju na kojoj je okupio veliki broj vjernika, a
liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor pod vodstvom s.
Anite Suèiæ. Svojim boravkom u župi sv. Martina, kroz
susrete s vjernicima i njihovim obiteljima, kao i putem
propovijedi i nagovora biskup Uziniæ je vjernièku zajednicu
Žrnova potaknuo i osnažio da u svojoj sredini i u svome
svakodnevnom životu nastoji biti ono što jest – zajednica
kršæana.
Spomen-ploèa vlè. Želimiru Liki
U Godini hrvatskih muèenika u Sisaèkoj biskupiji biskup
Košiæ blagoslovio spomen-ploèu na proèelju župnog ureda
župe BDM Snježne u Kutini
Kutina, 23.2.2014. (IKA) - U Godini hrvatskih muèenika u
Sisaèkoj biskupiji biskup Vlado Košiæ blagoslovio je 23.
veljaèe na proèelju župnog ureda župe BDM Snježne u
Kutini spomen-ploèu sveæeniku Želimiru (Dezideriju) Liki
(Vinkovci 1914. – Zagreb 1948.). Na misnom slavlju u
prepunoj crkvi podsjetio je na 45 smrtno stradalih, ili u
montiranim sudskim procesima osuðenih na strijeljanje
sveæenika poslije 8. svibnja 1945. godine. Spominjuæi žrtvu
vlè. Like, istaknuo je iznimno teške okolnosti u kojima je
živio i umro. Roðen je prije 100 godina u Vinkovcima, a u
Kutini je bio kapelan, vojni dušobrižnik i upravitelj župske
ispostave Mikleuška, gdje je štitio pravoslavne, pozvao se
biskup na istraživanja zagrebaèkog kanonika i povjesnièara
dr. Stjepana Kožula. Uspio je godine 1945. prijeæi granicu,
ali se nije osjeæao krivim, pa se vratio 1948. godine. Uhiæen
je, osuðen i smaknut 27. kolovoza 1948., u skupini od 40 na
smrti osuðenih. Njegovi bivši župljani bili su spremni
svjedoèiti za njega, da ih je zaštitio u vrijeme rata, ali ništa
nije koristilo u montiranom procesu, na koji premda su to
željeli, kao svjedoci nisu ni pozvani. Meðu sudionicima
spomena bio je i 79-godišnji Janoš Liko, neæak ubijenoga
sveæenika. Prije mise kutinskom župniku kanoniku
Dragutinu Papiæu darovao je kopiju kojom je Želimir Liko u
Maðarskoj godine 2012. dobio status viteza kulture, a
dodjeljuje se 22. sijeènja, uz dan objave maðarske državne
himne 1823. godine.
18
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
Pleternica: Spomen na poginule hrvatske branitelje
Biskup Škvorèeviæ istaknuo da valja uèiniti sve što je
moguæe kako bi se u Hrvatskoj u ovim kriznim vremenima
nadvladalo zakon uzvraæanja zla sa zlom, i primjenjivao
moæan zakon praštanja, ljubavi i milosrða na obiteljskoj,
politièkoj, gospodarskoj i drugim razinama te se tako
opredijelilo za Božji put koji nam omoguæuje istinski
napredak, dostojanstvo i slobodu
Pleternica, 23.2.2014. (IKA) - Na posljednju nedjelju u
mjesecu veljaèi veæ tradicionalno se u Pleternièkom
dekanatu održava spomen na poginule i nestale branitelje s
toga podruèja. U nedjelju 23. veljaèe požeški biskup Antun
Škvorèeviæ slavio je na njihov spomen misu u župnoj crkvi
Sv. Nikole i svetištu Gospe od suza u Pleternici. Na slavlju
su uz župnika Antuna Æorkoviæa sudjelovali i kancelar
Požeške biskupije Goran Lukiæ, župni vikar Ivan Certiæ,
ðakon Ivan Popiæ, roditelji i rodbina poginulih i nestalih
branitelja, predstavnici hrvatskih branitelja, brojni vjernici
meðu kojima i saborski zastupnik Franjo Luciæ, požeškoslavonski župan Alojz Tomaševiæ te pleternièka
gradonaèelnica Antonija Joziæ. Na poèetka mise župnik
Æorkoviæ proèitao je imena tridesetak poginulih i nestalih
hrvatskih branitelja s pleternièkog podruèja. Biskup je u
pozdravu istaknuo da se tim slavljem žele spomenuti njihove
žrtve, ljubavi za Domovinu, položenih života za našu
slobodu i dostojanstvo te im izraziti duboku zahvalnost, a za
njihove najbliže moliti Božju utjehu.
U homiliji biskup je na dijaloški naèin podsjetio nazoènu
djecu, napose pripravnike za prvu prièest i potvrdu, kako ih
roditelji èesto opominju da budu marljivi kao susjedova
djeca, uspješni sportaši možda kao Ivica Kosteliæ ovih dana
na Zimskim olimpijskim igrama u Soèiju, pobjednici u
raèunalnim
natjecanjima
poput
nedavnih
naših
srednjoškolaca na meðunarodnoj razini te ih usporeðuju i s
drugim velikim ljudima. No, dodao je da Isus u proèitanom
evanðelju poziva da se usporede s Bogom te budu savršeni
kao Otac nebeski koji u prvom èitanju na Mojsijeva usta
potièe da budu sveti kao on. Biskup se zatim zapitao u èemu
bi to mogli biti kao Bog te je djeci i drugima nazoènima
približio èinjenicu zla kao razarajuæe stvarnosti kojom smo
ranjeni i zbog èega gotovo uvijek na zlo odgovaramo zlom i
nasiljem te tako postajemo poniženi, gubimo dostojanstvo i
slobodu, razoreni u dubini svoga biæa. Istaknuo je da Bog na
zlo odgovara praštanjem i ljubavlju, moæi jaèom od zla i
kako se upravo ta pobjeda ostvarila u Isusovoj žrtvi ljubavi
na križu. Dodao je da je na taj naèin pravednost uzajamnosti,
oko za oko, zub za zub, usavršena Božjom pravednošæu
ljubavi koja svakom èovjeku želi udijeliti dostojanstvo i
punu slobodu. Podsjetio je na rijeèi Mahatme Gandhija,
borca za nenasilje, kako bi u sluèaju dosljedne primjene
zakona "oko za oko, zub za zub" svi ljudi veæ oslijepili.
Biskup je potom rekao kako hrvatski branitelji u trenutku
ugroženosti naše slobode, obitelji i Domovine nisu bili
moæni oružjem nego ljubavlju uloženom u njezinu obranu te
je ta žrtva ljubavi donijela pobjedu. Istaknuo je da valja
uèiniti sve što je moguæe kako bi se u Hrvatskoj u ovim
kriznim vremenima nadvladalo zakon uzvraæanja zla zlom, i
primjenjivao moæan zakon praštanja, ljubavi i milosrða na
obiteljskoj, politièkoj, gospodarskoj i drugim razinama te se
tako opredijelilo za Božji put koji nam omoguæuje istinski
napredak, dostojanstvo i slobodu. Spomenuo je da ga
možemo slijediti ako to iskreno poželimo i od Boga u
molitvi tražimo sposobnost za takvo djelovanje. Osvrnuo se
na Isusov poziv da treba i neprijatelje ljubiti i rekao kako se
nekome to može uèiniti slabošæu pred zlom koje nam je
netko nanio te je podsjetio da ljubav prema neprijatelju traži
– kako nas je u vrijeme svoga pohoda Sarajevu pouèio bl.
ika
Ivan Pavao II. – zaustavljanje njegove ubojite ruke, jer zlo
koje èini i njega ponižava i razara. U tom smislu biskup je
istaknuo i ulogu sudstva koje se ravna po zakonu
uzajamnosti sa svrhom da zloèinca zaustavi u njegovu
zlodjelu, privede pokajanju i promjeni radi njegova vlastitog
dobra i radi dostojanstva žrtve. Biskup je zamolio Isusovu
Majku, Gospu od suza, da svima nazoènima pomogne kako
bi mogli živjeti slobodu, dostojanstvo i moæ plemenitosti,
ljubavi, praštanja i milosrða te tako bili kao Otac naš
nebeski.
Pri završetku euharistijskog slavlja biskup je uime svih
sudionika uputio Isusovoj Majci molitvu za Domovinu.
Nakon mise roditelji, rodbina i suborci poginulih i nestalih
hrvatskih branitelja imali su zajednièki objed u gradskoj
dvorani koji je priredio grad Pleternica. Pridružio im se i
biskup Škvorèeviæ sa sveæenicima te im je u prigodnoj rijeèi
istaknuo važnost imati vremena jedni za druge, napose za
naše branitelje, èuvati njihov spomen u ljubavi i molitvi te
ostvarivati snažno duhovno zajedništvo s njima i njihovima
najbližima.
Treæi pastoralno-katehetski kolokvij za sveæenike
Tema je "Od potvrde vjere prema inicijaciji u župnu
zajednicu"
Zagreb, 24.2.2014. (IKA) - "Od potvrde vjere prema
inicijaciji u župnu zajednicu" tema je treæega pastoralnokatehetskog kolokvija za sveæenike koji je u ponedjeljak 24.
veljaèe zapoèeo u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u
Zagrebu. Dvodnevni kolokvij organiziraju Vijeæe za kler,
Vijeæe za katehizaciju i Odbor za mlade Hrvatske biskupske
konferencije, izvješæuje Glas Koncila na svome portalu.
U pozdravnoj rijeèi predsjednik Vijeæa HBK za katehizaciju
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ izrazio je
uvjerenje kako kolokviji svojom strukturom i ponudom
sadržaja postaju relevantnim mjestom pastoralno-katehetskih
razmišljanja sveæenika u Hrvatskoj.
"Sakrament potvrde, kako æe neki reæi, zaboravljeni
sakrament u europskom podneblju druge polovice 20.
stoljeæa, na našem je podruèju, premda ne uvijek s velikim
uspjehom, ipak gradio karijeru sakramenta kojim je Crkva
djecu i mlade pokušavala uèiti životu s Kristom, djelovanju
po darovima Duha Svetoga te ugraðivanju u konkretni život
župne zajednice", napomenuo je mons. Hraniæ.
Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup istaknuo je da je katehetska
priprava na sakrament potvrde, kao što je to sluèaj i s
katehetskom pripravom za sakrament euharistije, stvarnost
koja se dogaða ondje gdje život i vjera poput neke rijeke
zajedno teku i stvaraju živi tok konkretne župne zajednice.
"Koliko god je dobro da su, sukladno nekim pastoralnim
modelima, u taj proces ukljuèene obitelji ili donekle
vjeronauk u školi, ipak se ne smije prestati isticati da je
izvorno mjesto katehetskih nastojanja Crkve prije svega
župna zajednica te iskustvo vjere i molitve unutar župne
zajednice", poruèio je mons. Hraniæ, pozivajuæi sveæenike da
prihvate kolokvij kao jednu od ponuda na putu sazrijevanja i
rasta u dobre, svete i, prema rijeèima pape u miru Benedikta
XVI, "solidno obrazovane" sveæenike.
Uvodeæi u rad kolokvija predsjednik Vijeæa HBK za kler
bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak istaknuo je
potrebu takvog sveæenièkog foruma gdje se može promisliti i
teološka teorija, ali i kako je živjeti u praksi. Napomenuo je
kako kolokvij želi biti i dijalog Crkve s mladima nakon
sakramenta potvrde.
"Pred našim oèima su najprije mladi od 14 do 19 godina i ne
vjerujem da æemo pogriješiti ako sebi kao Crkvi postavimo
pitanje koje analogno situaciji današnjice postavljaju sebi
Domovinske vijesti
sami mladi: Prema kakvoj to buduænosti mi idemo", rekao je
biskup Huzjak, dodavši kao u obrazovnom procesu mladih
èesto nedostaje vrijednosni sud.
Naveo je i kako se u obrazovnim programima nastoji zaobiæi
i maknuti obitelj iz procesa donošenja vrijednosnih sudova.
Pojednostavljeno, rekao je biskup, stvaramo tehnièku ili
tehnološku generaciju koja æe znati raditi na svim
podruèjima, ali æe donositi vrlo malo vrijednosnih, moralnih
sudova – što æe imati nesagledive posljedice za život u Crkvi
i u vjeri. "U tome se i oèituje drama našeg vremena",
istaknuo je biskup Huzjak, navodeæi uèestali vapaj nove
evangelizacije i novoga izrièaja, žara kojemu ona teži.
"Svi osjeæamo realnu opasnost, kao što se to èesto dogaða u
životu Crkve, da pojam nove evangelizacije postane
apstraktnom formulacijom kojim æemo vješto prekrivati
svoje neuspjehe, ili svoju tromost, nezainteresiranost... Kako
se to ne bi dogodilo potrebno je taj pojam uvijek sadržajno
tumaèiti, ali još više ispunjavati ga sadržajem", zakljuèio je
biskup Huzjak.
U prvom je predavanju o identitetu mladih u Republici
Hrvatskoj govorio dr. Božo Skoko, dok je "Nova
evangelizacija u kontekstu pastorala sakramenta potvrde"
bio naslov izlaganja dr. Milana Šimunoviæa.
Uslijedio je okrugli stol "Mladi kao 'metafizièki azilanti' u
dijalogu s Crkvom", te rad u šest skupina pod zajednièkim
nazivom "Modeli rada s mladima u župnoj zajednici nakon
sakramenta potvrde" koji su moderirali èlanovi i suradnici
Odbora HBK za mlade. Program prvog dana završen je
euharistijskim slavljem.
Predsjednik Hrvatskoga Caritasa posjetio poplavljeno
podruèje Sisaèke biskupije
Sisak, 24.2.2014. (IKA) - Predsjednik Hrvatskog Caritasa
varaždinski biskup Josip Mrzljak u pratnji domaæeg biskupa
Vlade Košiæa posjetio je u ponedjeljak 24. veljaèe poplavom
pogoðeno podruèje sisaèkog kraja i tom prigodom obišao
mjesta Žažinu, Letovaniæ, Sela, Odru i Staru Drenèinu. U
pratnji biskupa bili su predsjednik Caritasa Sisaèke biskupije
mons. Franjo Æuk, ravnateljica Caritasa Kristina Radiæ,
ravnatelj Caritasa Varaždinske biskupije mr. Ante Šola i
domaæi župnici koji su ih upoznali s ozbiljnošæu situacije
koja je pogodila njihove župe.
Biskupi sa suradnicima, susreli i sa stradalim stanovnicima,
èlanovima DVD-a i volonterima koji se veæ dva tjedna bore
s visokim vodostajem i zaobalnim vodama, te su im uputili
rijeèi nade i ohrabrenja.
Obraæajuæi se okupljenim novinarima, biskup Mrzljak
istaknuo je kako je došao da bi predložio konkretan naèin
organiziranja pomoæi nakon poplave jer æe tek tada nastati
pravi problemi ljudima kojima je uništen namještaj, ureðaji i
namirnice. Naime, biskupov je pozvao sve hrvatske
biskupijske i župne Caritase da se povežu s Caritasom
Sisaèke biskupije i pomognu u neposrednom odnosu župe,
mjesta i obitelji pogoðene ovom poplavom. "Mi æemo u
Hrvatskom Caritasu pozvati sve Caritase da pomognu onima
kojima je mnogo toga potrebno za svagdanji život. Naša je
zadaæa da pomognemo ne samo u ovom èasu, nego i
mjesecima nakon toga", poruèio je biskup Mrzljak.
Na dosadašnjoj i buduæoj pomoæi biskupu Mrzljaku zahvalio
je sisaèki biskup Vlado Košiæ, koji je rekao kako su nas
nevolje uvijek ujedinjavale, pa je i ovo prilika da jedni
drugima pomažemo i da se èvršæe povezujemo.
Nakon obilaska stradalih podruèja biskup Mrzljak je posjetio
i prostorije Caritasa i puèke kuhinje Sisaèke biskupije, gdje
je ravnateljici Radiæ predao 1500 kg raznih namirnica, dar
Caritasa Varaždinske biskupije za pogoðene poplavama.
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
19
Domovinske vijesti
Pogrebni obredi za prof. dr. Adalberta Rebiæa
Doista je zadužio Crkvu u hrvatskom narodu, zadužio mnoge
od nas, zato što je bio prijatelj Božji, bio je prijatelj i istinski
pomoænik mnogim svojim suputnicima
Zagreb, 24.2.2014. (IKA) – U prisutnosti mnoštva vjernika,
dvjestotinjak sveæenika, profesora i studenata te
umirovljenoga ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Marina
Srakiæa i predsjednika BK BiH banjoluèkoga biskupa Franje
Komarice pogrebne obrede za prof. dr. Adalberta Rebiæa na
zagrebaèkom groblju Mirogoj u ponedjeljak 24. veljaèe
predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško.
"Dragi Adalberte, ovdje su tvoji zagrebaèki, zadarski,
ðakovaèki studenti i studentice; mnogo njih, jer gotovo da
nema hrvatskoga sveæenika, teologa, vjerouèitelja, katehete,
crkvenoga glazbenika koji nije slušao ili èitao tvoja
tumaèenja Svetoga pisma, uranjao u tvoje prijevode,
dopustio se voditi kroz arheološke iskopine i uèiti slova,
rijeèi i duh biblijskih jezika. Od znanstvenoga do
pastoralnoga rada, od izdavanja èasopisa i knjiga te
urednièke i ravnateljske službe u izdavaèkoj kuæi Kršæanska
sadašnjost do predsjedanja institucijama te organiziranja
simpozija i susreta. Od složenih teoloških rasprava do
jednostavnih molitava. S pogledom na tvoj lijes ta širina ne
nestaje. Jer ovdje su tvoja subraæa prebendari Zagrebaèke
prvostolnice i kanonici Prvostolnoga kaptola, kolegice i
kolege profesori s Katolièkoga bogoslovnog fakulteta
Sveuèilišta u Zagrebu i drugih uèilišta. Ovdje su vjernici
kojima si naviještao živu Božju rijeè ne samo u Hrvatskoj,
nego na raznim mjestima diljem Europe i svijeta. Ovdje su
tvoji hodoèasnici, osobito oni koji èuvaju spomen na Svetu
zemlju. Po tebi im je bliži glas proroka i apostola, koraci,
pogled i dodiri Spasitelja koji naviješta Blagu vijest, koji
lijeèi, oslobaða i oprašta, daje se na križu i – uskrsnuo – i
živi u otajstvu Crkve. Ovdje su tvoji prijatelji vjernici iz
drugih Crkava i vjerskih zajednica", rekao je biskup Šaško,
te prenio izraze suæuti kardinala Josipa Bozaniæa. Zatim je
podsjetio na mjesta u Crkvi na kojima je pokojnik ostavio
traga, istièuæi njegov humanitarni angažman, "prognanici iz
raznih krajeva Hrvatske, ne zaboravljajuæi osobito ljude iz
Bosne i Hercegovine koji su se osjetili prihvaæenima,
sigurnijima, utješenima, kada su u najtežim danima ratnoga
nasilja protiv hrvatskoga naroda i države u tebi kao
sveæeniku osjetili više od humanitarnoga djelatnika".
Oproštajnu rijeè, te izraze suæuti uime Katolièkoga
bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu izrekao je
prodekan prof. dr. Mario Cifrak. Podsjeæajuæi na život izv.
prof. dr. Adalberta Rebiæa, prodekan Cifrak podsjetio je i na
dužnosti koje je prof. Rebiæ obnašao na KBF-u, kao i
Sveuèilištu u Zagrebu gdje je bio imenovan pomoænikom
rektora za organizaciju. Na Katolièkom bogoslovnom
fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu bio je profesor biblijskih
znanosti, orijentalnih jezika (hebrejski, aramejski, sirijski i
arapski) i biblijske arheologije od 1968. do 2007. U
izdavaèkoj kuæi Kršæanska sadašnjost bio je urednik
biblijskih izdanja i njezin direktor od 1968. do 2009. godine.
Kao lektor hrvatskog prijevoda Jeremije proroka, knjige
Tužaljki i Ezekijela proroka, sudjelovao je u prijevodu
Biblije na hrvatski jezik u izdanju izdavaèke kuæe
"Stvarnost" 1968. godine. Bio je urednik izdanja
"Jeruzalemske Biblije" (KS, 1994.) u kojem je s francuskog
jezika preveo uvode u pojedine biblijske knjige Staroga
zavjeta te tumaèenja i komentare uz pojedine biblijske
tekstove, a zaslužan je i za izdanje "Biblijskog priruènika" i
prijevod s francuskog "Ekumenskog prijevoda Biblije". Kao
urednik zaslužan je i za izdanje "Opæeg religijskog
leksikona". U svom plodonosnom radu objavio je 28 djela te
oko 400 èlanaka u raznim domaæim i inozemnim
20
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
èasopisima. Dr. Adalbert Rebiæ bio je èlan Društva hrvatskih
književnih prevoditelja (od 1974.), èlan Društva umjetnika
Hrvatske i Redoviti èlan Papinske meðunarodne marijanske
akademije u Rimu (od 1980.).
Posebno je dr. Cifrak istaknuo razdoblje u kojem je Rebiæ
bio predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice pri Vladi
Republike Hrvatske, a kasnije i ministar bez lisnice, zadužen
za humanitarna pitanja u Vladi Republike Hrvatske.
Adalbert Rebiæ ostavio je neizbrisiv trag u povijesti
djelovanja Kršæanske sadašnjosti, izdavaèke kuæe
Zagrebaèke nadbiskupije. Od samih poèetaka, suradnjom i
prijateljstvom povezan je s najzaslužnijim promicateljima i
ostvariteljima te izdavaèke kuæe u domaæim i meðunarodnim
crkvenim i društveno-kulturalnim okvirima, osobito s
Josipom Turèinoviæem, Vjekoslavom Bajsiæem, i
Tomislavom Jankom Šagi-Buniæem, sve profesorima KBF-a
u Zagrebu, rekao je dr. Cifrak, te podsjetio i na suradnju u
prijevodu tzv. Zagrebaèke Biblije, te suradnju u èasopisu
Svesci – Kršæanska sadašnjost, kao i njegovo zalaganje za
unaprjeðenje i ostalih periodièkih publikacija èiji je izdavaè
ili nakladnik Kršæanska sadašnjost (Bogoslovska smotra,
Croatica christiana periodica, Kana, Služba Rijeèi, Biblija
danas). U tom kontekstu je istaknuo, i kako je u dva navrata
obnašao i dužnost direktora KS-a, te se u to vrijeme sa
suradnicima zalagao oko što kvalitetnijega rješenja uredskih
i poslovnih prostora, koje na kraju pronalazi u Poslovnome
kompleksu Chromos.
Na kraju je prof. Cifrak proèitao rijeèi kojima se prof. Rebiæ
2005. godine oprostio od fakultetske zajednice "Zahvaljujem
na suradnji, na razumijevanju i molim oproštenje od kolega
u službi i od èlanova uprave Fakulteta za svoje nedostatke.
Želim svojim mlaðim kolegama obilje Božjega blagoslova u
znanstvenom radu, a nadasve u uspješnom prenošenju Božje
rijeèi novim naraštajima sveæenièkih kandidata i
studenata/studentica laika: šalom uberakot". U tom duhu,
prof. Cifrak izrekao je zahvalu: "Taj mir želimo sada Vama
koji ste zagrebaèkim ulicama, kaptolskim trgom i
prebendarskom Novom vesi hodali smjernim korakom, kako
ovih dana izvješæuju brojna medijska izdanja, kao da hodate
po Svetoj zemlji, u koju ste toliko puta vodili hodoèasnike
od 1966. Svima nama koji smo to još uvijek, "peregrini et
hospites supra terram" (usp. Heb 11,13)".
Nakon što je lijes s tijelom pokojnika položen u
prebendarsku grobnicu, oproštajnu rijeè je izrekao i biskup
Franjo Komarica.
Doista je zadužio Crkvu u hrvatskom narodu, zadužio
mnoge od nas, zato što je bio prijatelj Božji, bio je prijatelj i
istinski pomoænik mnogim svojim suputnicima. Svojoj
rijeèju bilo pisanom ili izgovorenom, ali mnogim svojim
konkretnim djelima ljubavi, osobito u dramatiènim
godinama rata, kada je s dozvolom nadbiskupa Franje
preuzeo odgovornu službu. Mnogi su ne samo iz Hrvatske,
nego i Bosne i Hercegovine našli utjehu ne samo u njegovu
uredu, nego i u njegovu vjernièkom, kršæanskom srcu, rekao
je biskup Komarica.
Uime Zbora prebendara Prvostolne crkve zagrebaèke
oprostio se preè. Mijo Gabriæ, koji je podsjetio na
pokojnikovo uzorno vršenje službe prebendara zagrebaèke
katedrale, ispovijedajuæi i propovijedajuæi. Spomenuo je i
želju koju je izrekao tri dana prije smrti "samo da gleda
Božje lice" te mir s kojim je prešao u vjeènost. "Nakon
brojnih hodanja po zemaljskom Jeruzalemu, sretan ti i
vjeèan Jeruzalem i do viðenja", zakljuèio je preè. Gabriæ.
.
ika
Biskup Škvorèeviæ posjetio poplavljeno jasenovaèko i
lipovljansko podruèje
Ako nevolja koja se dogaða ovih dana bude probudila našu
osjetljivost za nove vrijednosti, napose meðusobnog
poštovanja i solidarnosti, tada je ona poslužila rastu našeg
ljudskog dostojanstva, zakljuèio je biskup
Požega, 24.2.2014.
(IKA) - Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ u pratnji ravnatelja Biskupijskog Caritasa
Gorana Lukiæa te župnika Ðure Cvitiæa posjetio je 24.
veljaèe poplavljeno podruèje u župi Krapje u jasenovaèkoj
Opæini. Susreo se s pojedinim obiteljima, djelatnicima
Hrvatskih voda, interventnom policijom, vatrogascima,
vojnicima i drugima koji su zauzeti u obrani od poplave. O
trenutaènom stanju biskupa je izvijestila naèelnica
jasenovaèke Opæine Marija Maèkoviæ. Najteže je u
naseljima Bukovica i Trebež gdje su rijeka Sava i potok
Sprud poplavili nekoliko kuæa vodama koje stižu iz pravca
Lonjskog Polja, a druge domove stanovnici nastoje obraniti
uz pomoæ vojske i vatrogasaca izgraðujuæi oko njih zeèje
nasipe, motornim crpkama danonoæno izbacujuæi vodu iz
prostora neposredno oko kuæa. Stariji mještani i stoka
uglavnom su iseljeni, organizirana je prehrana uz pomoæ
Crvenog križa i vojske, a Caritas Požeške biskupije dodijelio
je trenutaèni novèani iznos od 20.000 kuna za benzin kako
se ne bi zaustavile motorne crpke te pošiljku ribarskih i
drugih èizmi za stanovništvo aktivno u obrani od poplave.
Struènjaci procjenjuju da se voda s poplavljenog podruèja
neæe povuæi brzo te je odluèeno da nakon toga Caritas
zajedno s drugim èimbenicima utvrdi najveæe potrebe u
obnovi kuæa za stanovanje i sudjeluje u organizaciji pomoæi.
Biskup je potom u pratnji župnika Darija Šimiæa posjetio
Kraljevu Veliku u lipovljanskoj župi gdje prodiru vode iz
Lonjskog polja te ugrožavaju desetak kuæa i prijete daljnjim
poplavama mjesta. Doèekao ga je naèelnik Opæine
Lipovljani Mario Ribar s vatrogascima, predstavnicima
Crvenog križa i drugim suradnicima koji dežuraju i
izgraðuju zeèji nasip u skladu s vodenom opasnošæu te su ga
upoznali sa stanjem. Na mjestu punjenja vreæa s pijeskom
biskup se susreo s vatrogascima i domaæim ženama koje su
na pomoæ u organiziranom pripravljanju hrane. Zahvalio im
je svima za žrtvu u nastojanju oko obrane kuæa svojih
susjeda od poplave. Potom je u crkvi Sv. Antuna
Padovanskoga u Kraljevoj Velikoj slavio misu na kojoj su
sudjelovali ravnatelj Biskupijskog Caritasa Goran Lukiæ,
domaæi župnik Dario Šimiæ, jasenovaèki, krapjanski i
Lonjski župnik Ðuro Cvitiæ te brojni vjernici iz samog
mjesta i iz drugih dijelova lipovljanske župe. Istaknuo je
kako je u organiziranju obrane od poplave važno pokrenuti
pojedine društvene razine, od politièke, do vatrogasne, vojne
i mjesne, ali kad po molitvi stave svoje nevoljno stanje u
odnos s Bogom, tada nisu prepušteni samo ljudskim
moguænostima. Pozvao je na molitvu za sve one koji
stradavaju kao i za one koji im pomažu u Kraljevoj Velikoj,
Trebežu, Bukovici i drugim mjestima.
Biskup je u homiliji podsjetio kako individualizam u našem
društvu udaljuje ljude jedne od drugih i širi ravnodušnost, ali
kad pritisne nevolja da se mnogi pokrenu, nastoje priteæi u
pomoæ, zajedno nešto ostvariti i da je ta blizina i povezanost
ljudi najdragocjenija u takvim situacijama. Istaknuo je da
èovjek ne može bez drugoga i kad ostane sam da je konaèno
izgubljen, te da blizina bližnjega u trenucima nevolje, makar
i ne mogao puno pomoæi, znaèi silno veliku potporu. U
Hrvatskoj je potrebno promicati još veæu osobnu, obiteljsku i
društvenu otvorenost za iskustvo Božje blizine, njegova
svjetla, spoznaje dublje razine našeg postojanja. Kad èovjek
djeluje iz jedinstva s Bogom, iz povezanosti pameti i srca,
ostvaruje duboki smisao svoga postojanja. Tada težina koju
Domovinske vijesti
susreæemo na svom životnom putu nije prokletstvo, nego
proèišæavanje kako bi u svemu što se dogaða zasjalo ono što
je uistinu vrijedno, èasno, pošteno, dobro i plemenito. Ako
nevolja koja se dogaða ovih dana bude probudila našu
osjetljivost za nove vrijednosti, napose meðusobnog
poštovanja i solidarnosti, tada je ona poslužila rastu našeg
ljudskog dostojanstva, zakljuèio je biskup.
Na završetku euharistijskog slavlja biskup je podsjetio kako
je prije nekoliko godina prigodom vizitacije lipovljanske
župe posjetio i Kraljevu Veliku, te da je - saznavši za
opasnost od poplave - rado došao posjetiti vjernike koji su u
nevolji i da mu osobitu radost pruža spoznaja kako je
njihovo vjernièko srce, poput vitkog zvonika njihove crkve
osvijetljena noæu, obasjano Božjim svjetlom. Zamolio je
Isusovu Majku da im pomogne kako bi uvijek ostali takvi,
osobito u trenucima poteškoæa.
Volonteri "Veronikina rupca" darovali 2489 sati rada za
138 nemoænih
Osijek, 24.2.2014. (IKA) - Sedmu godinu djelovanja
Katolièke udruge "Veronikin rubac" obilježilo je 2489
volonterskih sati uloženih u 2603 aktivnosti za 138 korisnika
na širem osjeèkom podruèju. Hvalevrijedno postignuæe u
darivanju vlastitih talenata, sposobnosti i humanosti
potrebitima ponosno je istaknula Marija Šešo, predsjednica
"Veronikina rupca", izvješæujuæi o radu tijekom 2013.
godine na godišnjoj skupštini 24. veljaèe u Franjevaèkom
samostanu sv. Križa u Osijeku, ujedno sjedištu udruge (Trg
Vatroslava Lisinskog 3). Posve besplatno humanitarci
"Veronikina rupca" vlastitim radom, pružanjem usluga,
brižnošæu i njegom pomažu pretežito teško pokretnim i
nepokretnim osobama treæe životne dobi smještenim u
vlastitom kuæanstvu meðu kojima je sve više osoba u
socijalnoj potrebi, nemoænih i usamljenih u bolesti te im je
razumijevanje i lijepa rijeè potpora u življenju starosti i
poteškoæa. "Situacija u kojoj se nalazi naše društvo uz
neprekidno starenje puèanstva, posebice je pogodila kriza,
kako financijska tako i humanitarna, te je zbog toga i veæa
potreba za volontiranjem, posebice vjernièkih udruga.
Naroèito istièem moguænost brze intervencije kojom u
Udruzi možemo svojim uslugama premostiti vrijeme od
evidentirane potrebe do ostvarivanja društveno organizirane
zdravstvene skrbi ili smještaja. Da bismo uspješno djelovali,
istièem važnost donatora koji pomažu naše djelovanje
financijski ili drukèije, a meðu njima su: Grad Osijek (9000
kuna), Lidl (sredstva za èišæenje vrijedna 5000 kuna),
Elektomodul Osijek (besplatni parking vozila za prijevoz
korisnika i pružanje usluge korisnicima), Glas Slavonije koji
je uz naše korisnike najbolji oglednik djelovanja dnevnim
oglašavanjem te Osjeèani èiji dobrovoljni prilozi pridonose
uspješnosti rada "Veronikina rupca". Svima smo zahvalni,
kao i stalnim suradnicima u Centru za socijalnu skrb u
Osijeku, Podruènom uredu HZZO Osijek, Patronažnoj službi
Doma zdravlja, osjeèkom
Crvenom križu, Caritasu,
Franjevaèkom samostanu, Udruzi volontera i udrugama koje
se bave humanitarnim radom", rekla je Marija Šešo,
napominjuæi kako je od 75 èlanova, polovica izuzetno
aktivnih. Meðu aktivnostima u 2013. prednjaèi: održavanje
osobne higijene, dnevni telefonski kontakti s korisnicima,
posjeti korisnicima, dežurstva, nabava za kuæanstvo,
sezonsko spremanje, šišanje te pratnja k lijeèniku, priprema
korisnika za poèinak, glaèanje rublja, nabava pelena i
pomagala pa èak i organiziranje sahrane ili obilazak groblja.
Udruga posuðuje pomagala bez naknade. "Darujemo
kolièine rada, ali s ljubavlju i to je važno. U našemu radu
vodi nas èinjenica da smo kršæani i da želimo živjeti
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
21
Domovinske vijesti
Evanðelje èineæi dobro, primjenjivati zapovijed ljubavi
prema bližnjemu i to konkretno pokušavamo u našim
aktivnostima. Svatko od nas na svoj naèin ukljuèuje se u rad,
a velika vrijednost toga je poklanjanje svoga vremena
èovjeku u potrebi bilo odlaskom na teren, dežurstvima,
materijalno ili sudjelovanjem u ekipi za èišæenje", kazala je
Katica Štark, otvarajuæi godišnju skupštinu èiji je rad
blagoslovio o. Zoltan Dukai.
Vera Szilner u financijskom izvješæu zahvalila je za potpore,
posebice Gradu Osijeku èiji je predstavnik Romano Kristiæ
èestitao za humanitarna postignuæa, a pohvala se pridružila
Jelica Klobuèar, ravnateljica Centra za socijalnu skrb,
kazavši kako volonterski nemjerljiv rad nadopunjuje skrb
države. Posebnu zahvalnost Udruga je izrazila graðanima za
pojedinaène potpore (Ivo Krušlin, Nada Prliæ, Kapucinski
samostan, Marija Jovanovac, Ksenija Medvidoviæ, Blažica
Benikoviæ, Gordana Vuèilovski, Željka Èurèiæ). Stana
Košæak najavila je nastavak pružanja usluga potrebitima èija
se kvaliteta života u vlastitoj sredini poboljšavanja i
produžava, naglašavajuæi potrebu za palijativnom skrbi i
dnevnim smještajem starijih osoba (nedostaje prostor).
Zahvaljujuæi volonteru Slavenu Marodtu aktivnosti udruge
dostupne su na web stranici: veronikin-rubac.hr.
Misa zadušnica za dr. Adalberta Rebiæa
Zagreb, 24.2.2014. (IKA) – Po završetku pogrebnih obreda,
misu zadušnicu za prof. dr. Adalberta Rebiæa u crkvi Krista
Kralja na Mirogoju u koncelebraciji s predsjednikom BK
BiH banjoluèkim biskupom Franjom Komaricom,
umirovljenim ðakovaèko-osjeèkim nadbiskupom Marinom
Srakiæem, generalnim tajnikom HBK mons. Encom
Rodinisom te stotinjak sveæenika predvodio je zagrebaèki
pomoæni biskup Ivan Šaško.
"Na vijest o smrti profesora Rebiæa posegnuo sam za
Biblijom na hebrejskome koju sam od njega primio na dar u
prvoj godini svoga teološkog studija, upravo u mjesecu
veljaèi prije dvadeset i sedam godina (26. veljaèe 1987.). Na
poèetku, na predlistu, uz njegov se potpis nalazi rijeè 'dar'
napisana hebrejski i latinski: minhah – donum. Od tada me
je ta Biblija pratila tijekom cijeloga mog obrazovanja. I
danas ju rado otvorim, kada se trebam osloniti na izvorni
tekst. No, taj sam put želio iz nje proèitati tekst, molitvu
kojom bi prostrujala životnost one Rijeèi po kojoj je stvoren
svijet i èovjek i po kojoj je saèuvana èvrsta nada naše
besmrtnosti", rekao je u homiliji biskup Šaško, primijetivši
da, gledajuæi širinu objavljenih radova profesora Rebiæa,
lako se primjeæuje neiscrpnost Božje rijeèi. "Vjerojatno ne
postoji biblijska knjiga o kojoj nije ništa napisao, niti
liturgijsko èitanje koje ne bi dodirnuo nekim komentarom,
predavanjem, homilijom, razmišljanjem. No, postoje
težišta", rekao je biskup Šaško, podsjetivši da je dr. Rebiæ
svoj znanstveni put zapoèeo pod mentorstvom glasovitoga
patra Zerwicka zanimanjem za nove egzegetske metode
nazvane Traditions- und Redaktionsgeschichte i to na
primjeru propovijedanja Ivana Krstitelja. Znakovito je da ga
je privukla ta karika Staroga i Novoga zavjeta, napetost
išèekivanja i ispunjenja, navještaja i dolaska, èovjeka
jednoga završetka i svjedoka nevjerojatnoga Poèetka. Taj
veliki intermezzo, iskustvo prostora i vremena 'izmeðu',
prokomentirao je biskup. "Nakon te središnje poveznice,
prva su mu djela zaokupljala biblijsku prapovijest i Kristovo
uskrsnuæe; dakle, poèetak i završetak. Slijedio je oblik
diptiha u koji zatim – recimo tako – na jednu stranu smješta
tematiku Molitve Gospodnje (Oèe naš), Blaženstva i Rijeèi
života vjeènoga. Na drugu stranu, kao paralelu iz Staroga
zavjeta usredotoèuje se na Proroka, kao Božjega èovjeka i tu
22
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
tematiku ilustrira djelom o Amosu, proroku socijalne pravde
i o Hošei, proroku vjernosti. Kasnije æe se vratiti na tematiku
Stvaranja svijeta i èovjeka i na središnje teme Staroga
zavjeta, a od novozavjetnih tema bavit æe se biblijskim i
crkveno-povijesnim vidicima euharistije i križa, te posebnim
temama biblijske kristologije. Osim tih monografijskih
radova, iz kojih proizlazi zanimanje za arheologiju i za
odnos kršæanstva i židovstva, važno mjesto zauzima
mariologija. Puno je znanja i vremena ulagao da bi u
suvremeni govor preveo i pokazao istinitost, ali drukèijost
metode govora o Stvaranju svijeta; objašnjavao književne
rodove; kontekstualizirao biblijske knjige Pentateuha, nošen
zadivljenošæu psalmista: "divno li je ime tvoje po svoj
zemlji". Taj je pristup i dalje izazovan, da ne suzimo znanost
sužavanjem razumskoga pristupa; da ne narušimo cjelovitost
spoznaje koju nam Bog daruje. I danas znanost treba
razlièite naèine za otkrivanje i produbljivanje istine.
Kao kršæanski teolog uvidio je i nosive teme novosti otajstva
Krista. Zbog toga su istaknute teme Utjelovljenja, Govora na
gori, muke i uskrsnuæa. Tu se nalazi konaèni odgovor na
pitanje: Što je èovjek da ga se spominješ? Na Golgoti, na
mjestu na koje je toliko puta i sam kroèio svjedoèeæi svoju
vjeru; na Golgoti, na kojoj se dar Stvaranja, u žrtvi
preobražava u dar novoga života, mjesto je roðenja najveæe
darovanosti èovjeka èovjeku koju ostvaruje Bog: Evo ti sina!
Evo ti majke! Kristova žeð na križu vodi k dovršenju,
predanju svoga duha Ocu. A Duh Sveti koji stvara isti je koji
obnavlja i pobjeðuje smrt", rekao je biskup Šaško,
prokomentiravši da se slobodno može reæi da je u svim tim
žarištima koje je Adalbert izabirao razvidna iskra i svjetlo,
sukobljenost života i smrti koju razrješuje Izaija svojim
proroštvom: On æe raskinuti zastor što zastiraše sve
narode… i uništit æe smrt zasvagda.
Profesoru Rebiæu bilo je važno približiti ljepotu èovjeka,
stvorenoga na Božju sliku, i ljepotu Božje ljubavi koja ne
prestaje djelovati u svijetu. Bilo mu je takoðer važno da se ta
istina oèituje u životu vjernika, Crkve i u životu društva,
istaknuo je biskup. "Dok se danas opraštamo od njega,
skupljamo i sjeæanja na susrete s njim koji æe još dugo biti
živi. Njegova æe prisutnost govoriti po Rijeèi koju
naviještamo, koju èitamo, koju sijemo zahvaljujuæi i njegovu
trudu. Nedostajat æe nam njegova marljivost i predanost
biblijskim istraživanjima, njegova založenost za promicanje
Drugoga vatikanskog koncila, njegova otvorenost i
pomirljivost, njegova suradnja s raznim ljudima iz svijeta
umjetnosti i kulture opæenito, njegova prisutnost naroèito u
katedrali koja se oèitovala u iznimnoj spremnosti za
tumaèenje Božje rijeèi u svakoj prigodi. Pamtit æemo ga i po
njegovoj brzini da na svaku temu koja se tièe Crkve ili
goruæih društvenih pitanja istupi u javnosti. Nažalost, ta je
njegova brzina bila i zlorabljena, a i sam se u medijskome
žrvnju, osobito u posljednje vrijeme, ponekad našao s
nedostatnim podacima i s nepotpunim kontekstom, misleæi
da svojim istupima pomaže èuvati vjerodostojno lice Crkve i
ne primjeæujuæi da se njegovim autoritetom pokrivaju
sasvim druge nakane", istaknuo je biskup Šaško.
Nakon poprièesne molitve, okupljenima se uime Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije i njenog nadbiskupa Ðure Hraniæa
obratio nadbiskup Srakiæ, te izrazio suæut. Takoðer je izrazio
suæut i uime generacije onih koji su 1948. godine zapoèeli
školovanje na Šalati, a meðu njima je bio i prof. Rebiæ.
Kratko se osvrnuvši na njegov spisateljski rad, nadbiskup
Srakiæ je rekao "on je o Kristu pisao, a sad je došlo vrijeme
da ono što je pisao doživi 'licem u lice'. Neka mu Gospodin
za ono što je pisao bude nagrada". Na misi su pjevali
zagrebaèki bogoslovi i Koralisti zagrebaèke katedrale pod
ravnanjem mo Miroslava Martinjaka.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Akcija Caritasa BK BiH prikupljanja pomoæi za stradale
od poplava u Hrvatskoj
Sarajevo, 21.2.2014.
(IKA/KTA) - Caritas Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine 21. veljaèe pokrenuo je
akciju solidarnosti sa stanovništvom Hrvatske koje je
pogoðeno velikim poplavama.
Uslijed velikih materijalnih stradanja i brojnih ugroženih
domaæinstava uzrokovanih poplavama u mnogim krajevima
Hrvatske, a napose u slivu rijeka Save i Kupe, Caritas BK
BiH odmah je uputio 20.000 kuna Hrvatskom Caritasu za
pomoæ.
Njemaèka: Regionalne sjednice s delegatom
Na sjednicama se okupilo više od 140 hrvatskih pastoralnih
djelatnika iz Njemaèke, a predavanje o demografskom
pogledu na ulazak Hrvatske u EU održao je prof. dr.
Anðelko Akrap
Frankfurt, 21.2.2014. (IKA) - Prve regionalne sjednice
hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Njemaèke, na èelu s
delegatom za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj vlè. Ivicom
Komadinom, održane su od 17. do 21. veljaèe u pet
njemaèkih
gradova
u
organizaciji
Hrvatskoga
dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta i hrvatskih katolièkih
misija i zajednica na èijem su se prostoru održavale sjednice.
Na sjednicama se okupilo više od 140 hrvatskih pastoralnih
djelatnika u Njemaèkoj. Sjednica za pastoralne djelatnike iz
hrvatskih katolièkih misija Bavarske regije održana je 17.
veljaèe u hotelu "Poinger Hof" u Poingu kod Münchena, 18.
veljaèe u Waiblingenu za regije Baden-Württemberg I. i
Baden-Württemberg II. u prostorijama Hrvatske katolièke
zajednice Waiblingen u dvorani Sv. Ante, 19. veljaèe u
Bochumu za regiju Sjeverna Rajna i Vestfalija u
prostorijama Hrvatske katolièke misije Bochum, 20. veljaèe
u Hildesheimu za Sjevernu regiju u prostorijama
Bogoslovije u Hildesheimu te 21. veljaèe u Frankfurtu na
Majni za Rajnsko-majnsku regiju u župnoj dvorani župe sv.
Kristofora u Preungesheimu.
Nakon prigodne meditacije i molitve za pastoralne djelatnike
preminule u posljednje vrijeme na svim je sjednicama sve na
poèetku pozdravio delegat vlè. Komadina. Na sjednici u
Waiblingenu nazoèio je i bjelovarsko-križevaèki biskup
Vjekoslav Huzjak. Na sjednicama je predavanje o
demografskom pogledu na ulazak Hrvatske u Europsku
uniju održao prof. dr. Anðelko Akrap, proèelnik katedre za
demografiju Ekonomskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu.
Nakon povijesnog osvrta stanja migracija na hrvatskom
društvenom prostoru, bilo je rijeèi o problemu
nezaposlenosti u Hrvatskoj, migracijama prema inozemstvu i
velikim gradovima te demografskom rasapu sela. Dr. Akrap
dao je i usporednu sliku nezaposlenosti mlaðeg dijela radnog
kontingenta u Hrvatskoj i odabranim europskim zemljama, a
govorio je i o fertilitetu u Hrvatskoj i odabranim europskim
zemljama. Bilo je rijeèi i o selektivnoj imigracijskoj politici
starih èlanica Europske unije i o zajednièkom tržištu radne
snage. Na kraju je bilo rijeèi i o otvorenim pitanjima za
politièke i gospodarske elite u Hrvatskoj nakon zatvorenih
pregovaraèkih poglavlja s Europskom unijom. Veæ više od
èetiri desetljeæa stanovništvo u Hrvatskoj se generacijski ne
obnavlja, tj. totalna stopa fertiliteta (TSF) pala je ispod
razine od 2,1 djeteta po ženi, nužnog za jednostavnu
reprodukciju. Brojèani demografski pokazatelji su jasni, jer
prema razini TFR-a u posljednjih desetak godina od oko 1,4
obnovit æe se jedva 2/3 stanovništva u Hrvatskoj. Ako se
žene i odluèe na raðanje to se vrlo èesto, pod pritiskom
brojnih nepovoljnih èimbenika, odgaða za sve kasnije
godine, istaknuo je dr. Akrap. Pritom je kazao kako su
najznaèajniji èinitelji niskog fertiliteta u Hrvatskoj
nezaposlenost mladih, nepriuštivost stana mladima, dugi rad
mladih na odreðeno vrijeme – nesigurnost, nagli porast
atipiènog radnog vremena (veliki potrošaèki centri), a to sve
ne prate javne usluge (jaslice, vrtiæi). Usporeðujuæi s drugim
europskim državama, po porastu stanovništva, od 1870. do
2011. godine Hrvatska se nalazi na europskom zaèelju.
Iseljavanje je jedna od temeljnih odrednica ubrzanja
nepovoljnih trendova. Odgovarajuæi na pitanje, što èiniti da
se stanje popravi, dr. Akrap je istaknuo kako je potrebno
riješiti egzistencijalne probleme koji djeluju ogranièavajuæe
na ulazak u brak, ali i imanje sljedeæeg djeteta. Hrvatskoj
treba dugoroèna pronatalitetna populacijska politika, koja æe
se postiæi konsenzusom svih kljuènih društvenih, politièkih,
znanstvenih, gospodarskih, vjerskih i središnjih nacionalnih
institucija i èimbenika. Za Hrvatsku je to ujedno kljuèni
srednjoroèni i osobito dugoroèni demografski i ekonomski
problem, kazao je dr. Anðelko Akrap. Nakon predavanja
uslijedila je plodna diskusija.
Delegat vlè. Komadina u drugom je dijelu sjednica upoznao
sudionike s aktivnostima Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda u
2014. godini te posebno s novom internetskom stranicom
Hrvatskoga
dušobrižnièkog
ureda
na
adresi:
www.kroatenseelsorge.de i www.hrvatskodusobriznistvo.de.
Bilo je rijeèi i o pastoralnom djelovanju u pojedinim
regijama u 2014. godini.
Susret braènih parova iz Vojvodine
Tema susreta bila je komunikacija supružnika
Subotica, 22.2.2014. (IKA) - U organizaciji Djela Marijina
u subotu 22. veljaèe u subotièkoj župi sv. Roka, održan je
susret braènih parova iz Vojvodine na temu "Komunikacija
supružnika". Prigodno predavanje na spomenutu temu
održao je katedralni župnik iz Zrenjanina mons. Laszsl
Gyuris a o svom životnom iskustvu meðusobne
komunikacije u braku svjedoèio je braèni par Janos i
Melinda Meszaros kao i Vesna i Ladislav Huska te Dori i
Istvan Meszaros, koji su bili i voditelji susreta. U razgovor
su se ukljuèili mnogi prisutni braèni parovi koji su govorili o
svojim pozitivnim i negativnim iskustvima komunikacije u
braku i obitelji.
Na susretu je sudjelovalo stotinjak osoba iz razlièitih
gradova i sela Vojvodine a napose iz subotièkih župa.
Susretu su nazoèili i župnik mons. Andrija Anišiæ te
subotièki pravoslavni paroh o. Dragan Stokin, koji je svojim
braènim iskustvom u povezanosti sa svojom duhovnièkom
praksom, ukazao nazoènima na mnoge bitne momente
komunikacije u braku i obitelji. On, naime, i sam živi u
braku i ima desetoro djece.
Odjeci susreta vrlo su pozitivni tako da možemo zakljuèiti
da je takav naèin susretanja braènih drugova doista potreban
i koristan.
Za vrijeme susreta braènih drugova, tridesetak djece je imalo
svoj zasebni program.
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
23
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
U Vatikanu završilo treæe zasjedanje Vijeæa kardinala
Vatikan, 19.2.2014. (IKA) - U Vatikanu je 19. veljaèe
završilo treæe zasjedanje Vijeæa kardinala, koje od 13.
travnja prošle godine pomaže Papi u upravljanju opæom
Crkvom i u razmatranju nacrta o reformi Rimske kurije.
Poslijepodne je održan i susret s kardinalima èlanovima
Vijeæa petnaestorice kardinala, koje se posebno bavi
gospodarskim i organizacijskim problemima Svete Stolice.
O sastanku je u Tiskovnom uredu Svete Stolice izvijestio o.
Federico Lombardi, na uobièajenom brifingu za novinare.
Papi Franji predan je prijedlog reforme. Vijeæe je intenzivno
radilo te sa svoje strane donijelo smjernice koje je
predstavilo Svetomu Ocu, a koje se odnose na dva podruèja
o kojima je raspravljalo: jedno je cjelokupna gospodarskoorganizacijska struktura Svete Stolice, a drugo IOR
(Ustanova za vjerske poslove ili "vatikanska banka"),
izvijestio je Lombardi, prenosi Radio Vatikan.
Kijev: Crkve pomažu ranjenima te pozivaju na
prestanak nasilja
Kijev, 21.2.2014. (IKA) – Vijeæe svih Crkvi i vjerskih
zajednica koje djeluju u Ukrajini osudilo je eskalaciju nasilja
u glavnome gradu Kijevu. "Pozivamo Vladu i oporbu da
odmah prekinu nasilje na obje strane", istièe se u izjavi
predsjednika Vijeæa, metropolita Antonija. "O svakome od
nas ovisi hoæemo li uspjeti zaustaviti bratoubojstva." Svi bi
trebali pokazati odgovornost i mudrost. Vjerske zajednice
spremne su zauzeti se za mir u zemlji svim sredstvima
kojima raspolažu, navodi se u izjavi. Metropolit Antonij
kancelar je Ukrajinske pravoslavne Crkve, koja pripada
Moskovskoj patrijaršiji, a èiji je vjernik i predsjednik
Janukoviè. Za zbrinjavanje ranjenih prosvjednika u
meðuvremenu je otvorena i rimokatolièka katedrala, u kojoj
je oformljen lazaret. U katedralu, koja je u blizini Trga
neovisnosti (Maidana) zbrinjavaju se lakše ranjene osobe,
izvijestila je ukrajinska tiskovna služba RISU.
Ako vjera ne daje ploda u djelima, nije vjera
Vatikan, 21.2.2014. (IKA) - Ako vjera ne daje ploda u
djelima, nije vjera, ustvrdio je papa Franjo u propovijedi na
misi u kapeli Doma Sveta Marta u Vatikanu 21. veljaèe.
Papa je prikazao misu za navršenih devedeset godina
kardinala Silvana Piovanellija, umirovljenoga nadbiskupa
Firenze, zahvalivši mu za sve što je uèinio i na njegovu
svjedoèanstvu i dobroti, izvještava Radio Vatikan.
Svijet je pun kršæana koji èesto izgovaraju "Vjerovanje", ali
ga vrlo malo primjenjuju u životu, ili uèenih ljudi koji
teologiju razglabaju u niz moguænosti, a da takva mudrost
nema stvarnih odraza u životu. Te se opasnosti sv. Jakov
bojao prije dvije tisuæe godina, a Papa je o njoj govorio u
propovijedi komentirajuæi ulomak iz Apostolove Poslanice.
Apostolova je tvrdnja jasna - ako se vjera ne odražava u
životu, ako ne daje plod u djelima, onda nije vjera, istaknuo
je Papa.
Možete poznavati sve zapovijedi, sva proroštva, sve vjerske
istine, ali ako se to ne primjenjuje u životu; ako se ne vidi u
djelima, onda ne služi nièemu. Vjerovanje možemo
izgovarati i ne vjerujuæi, a ima puno osoba koje tako i èine.
Pa i ðavli. Oni jako dobro znaju što se u vjerovanju govori i
znaju da je to Istina, opomenuo je papa Franjo.
Vjerovati ne znaèi poznavati, nego prihvatiti Božju poruku
24
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
koju je Krist donio. U Evanðelju imamo dvije oznake za
onoga tko zna što se treba vjerovati, a što se ne vjeruje. Prva
je "kazuistika", nju predstavljaju oni koji su Isusa pitali je li
dopušteno plaæati porez ili pak kojemu æe od sedmorice
braæe pripasti udovica. Drugi je pak znak ideologija, ustvrdio
je Papa.
Kršæana, koji zamišljaju vjeru kao neki sustav ideja, bilo je i
u Isusovo vrijeme. Apostol Jakov kaže im da su antikristi,
ideolozi vjere, bez obzira na oznaku. U ono su vrijeme bili
gnostici, a i danas ih ima jako puno. I tako, ti koji se drže
kazuistike ili ideologije, kršæani su koji poznaju nauk, a ne
poznaju vjeru, kao i ðavli. Razlika je u tomu što ðavli dršæu,
a ovi ne: mirno žive, objasnio je Sveti Otac.
U Evanðelju ima i primjera osoba koje ne poznaju nauk, ali
imaju jaku vjeru. Papa je spomenuo ženu Kananejku koja je
svojom vjerom iznudila ozdravljenje opsjednute kæeri;
Samarijanku, koja otvara svoje srce, jer je susrela Isusa
Krista, a ne apstraktne ideje. Spominje i slijepca kojega je
ozdravio Isus, a kojega su ispitivali farizeji i poznavatelji
zakona zato što je na koljenima zahvalio onomu koji ga je
ozdravio. Vjera uvijek potièe na svjedoèenje. Vjera je susret
s Isusom Kristom, Bogom; iz toga se susreta raða, a vodi te
prema svjedoèenju. Apostol Jakov želi reæi ovo: vjera bez
djela, ako te ne zaokuplja, ako te ne potièe na svjedoèenje,
nije vjera. To su rijeèi i ništa više, zakljuèio je Sveti Otac.
U Kijevu ubijen profesor Ukrajinskoga katolièkog
sveuèilišta
Pravoslavni poglavar upozorava: "Svi, kako vlast tako i
oporba i svatko od nas, moramo biti svjesni da æe svatko za
svoja djela morati odgovarati pred Bogom"
Kijev, 21.2.2014. (IKA) - Ukrajinsko katolièko sveuèilište
iz Lavova objavilo je, javlja agencija kipa/apic, da je meðu
poginulim prosvjednicima na Trgu neovisnosti u Kijevu i
profesor Bohdan Solchanyk (28), koji je na sveuèilištu
predavao suvremenu povijest Ukrajine.
"Nedvojbeno tvrdimo da je za trenutaènu eskalaciju sukoba
odgovorna iskljuèivo ukrajinska vlada - napose sam Viktor
Janukoviè i njegovo 'ratoborno' zapovijedanje", stoji u
priopæenju katolièkog sveuèilišta. "Ova potpuno besmislena
eskalacija sukoba", smatraju dužnosnici sveuèilišta, "ne
ostavlja nadu u mirno i mudro rješenje krize i vodi nas ka
humanitarnoj katastrofi".
Javnosti se obratio i Antonij iz Borispola, metropolit
Ukrajinske pravoslavne Crkve koja djeluje u sklopu
Moskovske patrijaršije, podsjeæajuæi da je ta Crkva od
samog poèetka politièke krize i za èitavo vrijeme sukoba
pozivala na prekid nasilja i mirno rješenje sukoba. "Na našu
veliku žalost, glas Crkve nije se poslušao. Potekla je krv,
ljudi su izgubili živote. Zabrinjavajuæe vijesti o novim
sukobima na Trgu neovisnosti još uvijek pristižu. U ovim
teškim trenucima, mi još jednom najoštrije osuðujemo
prolijevanje krvi i pozivamo: prestanite! Zaustavite odmah
nasilje i vratite se dijalogu!" Metropolit upozorava da je
Ukrajina veæ tri mjeseca na rubu nacionalne katastrofe. "Svi,
kako vlast tako i oporba i svatko od nas, moramo biti svjesni
da æe svatko za svoja djela morati odgovarati pred Bogom.
Sve je izglednije da nam prijeti graðanski rat i urušavanje
ekonomije. Pozivamo sve sukobljene strane: braæo i sestre!
Ne dijelite Ukrajinu!"
Inozemne vijesti
ika
Rim: Meðunarodni simpozij "Starenje i nemoæ"
Rim, 21.2.2014. (IKA) - Shvatiti kako najbolje pomoæi
onima koji zbog odmakle dobi imaju posljedice na tjelesnim
i umnim sposobnostima, da dostojno prožive posljednji dio
života bio je cilj meðunarodnog skupa "Starenje i nemoæ"
održanoga 20. i 21. veljaèe u Rimu, u organizaciji Papinske
akademije za život.
Šezdeset i pet godina bila je dob u kojoj se, sve do prije
nekoliko godina, èovjeka poèelo smatrati starijom osobom.
Ali, danas su izgledi drukèiji, ako se uzmu u obzir kulturne,
društvene i gospodarske razlike meðu raznim zemljama na
planetu. Na Zapadu je, naime, oèekivana životna dob
èovjeka oko 85 godina, dok je u nekim podruèjima u južnom
dijelu svijeta ona drastièno pala na manje od 40 godina. U
razgovoru za Radio Vatikan ravnateljica neurološkog odjela
Instituta Carlo Besta u Milanu Matilde Leonardi istaknula je
da biti star danas zacijelo znaèi biti dio naravnoga razvoja
boljih uvjeta života te stoga sigurno postoji veza s velikim
napretkom medicine i znanosti. To znaèi takoðer da od 100
starijih osoba, njih 70 èine nevjerojatno bogatstvo za naše
društvo; ostalih 30 osoba su one koje vjerojatno boluju od
nekih bolesti, i na koje se odnose strahovi socijalnih sustava.
Biti starija osoba smatra se trenutkom života koji košta,
primijetila je dr. Leonardi te napomenula da bi kulturu
odbacivanja, na koju toliko, i to snažno, upozorava Papa,
uljudbeno društvo trebalo odbiti.
Nije dob ta koja od nas èini staru osobu, nego je važna
sposobnost da svakoga jutra kada ustanemo, pronaðemo
nove interese i budemo zahvalni za tu radost života, koje
može biti i u trpljenju i muci. Ako se želi, uvijek se može
svakoga dana naæi razlog zbog kojega je život zadovoljstvo,
istaknula je dr. Leonardi.
Na starosti je veliki teret, upozorio je pak Adriano Pessina,
ravnatelj Centra za bioetiku Katolièkoga sveuèilišta
Presvetoga Srca. Kada, naime, nestane samostalnosti i
neovisnosti, upravo stoga što smo stari, smatra se da život
više nema smisla. Nismo, dakle, u stanju dati vrijednost
vremenu starosti. Meðutim, starost može dati prinos i
mladima, i odraslima, kao primjer uporišta identiteta koji
nije više samo društveni, i kulturni. Ali, to je posao za koji
nismo uopæe pripremljeni, istaknuo je dr. Pessina.
50. obljetnica konstitucije Sacrosanctum concilium
Predstoji još veliki posao za ispravno i posvemašnje
shvaæanje saborske konstitucije o svetoj liturgiji, upozorio
papa Franjo
Vatikan, 21.2.2014. (IKA) - Krist je protagonist svakoga
liturgijskog slavlja, istaknuo je papa Franjo u poruci
sudionicima simpozija koji se održava o pedesetoj obljetnici
saborske konstitucije o svetoj liturgiji Sacrosanctum
concilium. Papa podsjeæa da je, zahvaljujuæi tom
dokumentu, bila moguæa "duboka i zamašna obnova
liturgijskoga života". Istodobno upozorava da bi "liturgija
odvojena od duhovnoga kulta bila prazna, da bi kršæansku
izvornost izgubila u neodreðenom osjeæaju svetosti, gotovo
magijskom, u ispraznom estetizmu".
Potrebno je ujediniti obnovljenu volju da se na putu koji su
oznaèili koncilski oci ide naprijed, jer predstoji još veliki
posao za ispravno i posvemašnje shvaæanje konstitucije o
svetoj liturgiji. Stoga je potreban poseban napor za "solidnu i
sustavnu liturgijsku inicijaciju i formaciju", kako vjernika
laika tako i Bogu posveæenih osoba, zakljuèio je Sveti Otac,
prenosi Radio Vatikan.
Papa Franjo i Kardinalski zbor osudili svako nasilje
izvršeno uime vjerske pripadnosti
Katolièka Crkva nastavit æe sa svojim zauzimanjem za mir i
pomirenje, i to kroz meðureligijski dijalog i mnogovrsna
karitativna djela po kojima svakodnevno pruža pomoæ i
utjehu onima koji trpe bilo gdje u svijetu, istièe se u
priopæenju ravnatelja Tiskovnoga ureda Svete Stolice
Vatikan, 21.2.2014. (IKA) - Pored poruke solidarnosti koju
je kardinal Angelo Sodano, dekan Kardinalskoga zbora,
uime Svetoga Oca i svih sudionika na konzistoriju poslao
ukrajinskim kardinalima na poèetku drugoga dana rada
izvanrednoga konzistorija o obitelji 21. veljaèe u Vatikanu,
o. Federico Lombardi, predstojnik Tiskovnoga ureda Svete
Stolice, istaknuo je još jedan znak pozornosti Svetoga Oca i
kardinala "za brojne probleme u svijetu, osim onih u
Ukrajini, koji nas drže u napetosti". Novinarima je
predstavio izjavu koju je osobno odobrio Sveti Otac,
ravnatelja Tiskovnoga ureda Svete Stolice, koja obuhvaæa
misli, stajalište, i osjeæaje Svetoga Oca, zajedno s cijelim
konzistorijem.
Tijekom izvanrednoga konzistorija, Sveti Otac i Kardinalski
zbor, zajedno su upravili Gospodinu posebnu molitvu za
brojne kršæane koji su, na raznim stranama svijeta, sve èešæe
žrtve nesnošljivosti ili progona. Svima koji trpe zbog
Evanðelja, Sveti Otac i kardinali žele ponovno zajamèiti
svoju stalnu molitvu, potièuæi ih da ostanu èvrsti u vjeri, i da
od srca oproste svojim progoniteljima, ugledajuæi se u
Gospodina Isusa. Jednako su tako misli Pape i kardinala
upravljene zemljama koje u ovom razdoblju muèe unutarnji
sukobi, ili velike napetosti koje remete normalni uljudbeni
suživot, kao što su Južni Sudan ili Nigerija, u kojima stalni
atentati uzrokuju brojne nevine žrtve, i to u sve veæoj
ravnodušnosti.
U ovim trenutcima posebno zabrinjava dramatièni razvoj
stanja u Ukrajini, za koju se želi da odmah prestane svako
nasilje, i da se uspostave sloga i mir, istaknuto je u
priopæenju, prenosi Radio Vatikan. Jednako tako zabrinjava i
sukob u Siriji koji je, kako se èini, još uvijek daleko od
pronalaženja trajnoga mirnog rješenja, kao i sukob u
Srednjoafrièkoj Republici, koji je svakoga dana sve veæi.
Stoga je sve hitniji pothvat meðunarodne zajednice u svrhu
poticanja mira i unutarnjega pomirenja, jamèenja ponovnoga
uspostavljanja sigurnosti i pravne države te omoguæivanja
pristupa humanitarnoj pomoæi.
Nažalost, napomenuo je Lombardi, moglo se primijetiti da se
za brojne sukobe koji su u tijeku, kaže da su sukobi vjerske
naravi; pritom se nerijetko podmuklo nasuprot stavljaju
kršæani i muslimani, dok je, naprotiv, rijeè o sukobima èiji
su korijeni uglavnom etnièke, politièke ili gospodarske
naravi. Osuðujuæi svako nasilje izvršeno uime vjerske
pripadnosti, Katolièka Crkva nastavit æe sa svojim
zauzimanjem za mir i pomirenje, i to kroz meðureligijski
dijalog, i mnogovrsna karitativna djela po kojima
svakodnevno pruža pomoæ i utjehu onima koji trpe bilo gdje
u svijetu, istièe se u priopæenju ravnatelja Tiskovnoga ureda
Svete Stolice.
Papa, zajedno s kardinalima, smatrao je prigodnim i nužnim
u ovom trenutku dati jasan znak da su svjesni svih problema
ljudskoga roda, od kojih su neki uistinu strašni i dramatièni, i
da nisu strani kardinalima okupljenima na konzistoriju.
Stoga je to poruka koja mi se èini vrlo znakovita i važna,
istaknuo je Lombardi.
.
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
25
Inozemne vijesti
Imenovani predsjednici Sinode o obitelji
Predstojnik Tiskovnoga ureda Svete Stolice izvijestio o
radovima izvanrednog konzistorija
Vatikan, 21.2.2014. (IKA) - Predstojnik Tiskovnoga ureda
Svete Stolice o. Federico Lombardi objavio je 21. veljaèe
imena predsjednika Sinode o obitelji, izvještava Radio
Vatikan. Papa Franjo za predsjednike (kojih je tri, tako da se
mogu mijenjati tijekom zasjedanja) imenovao je kardinala
Andrea Vingt-Troisa, pariškoga nadbiskupa, kardinala Luisa
Antonija Taglea, manilskoga nadiskupa, i kardinala
Raymunda Damascena Assisa, nadbiskupa Aparecide.
Dakle, dolaze s tri kontinenta, rekao je Lombardi i podsjetio
da su još u listopadu protekle godine imenovani za glavnog
relatora Sinode kardinal Peter Erdö, budimpeštanskoostrogonski nadbiskup, i za posebnoga tajnika nadbiskup
Bruno Forte.
Drugi dan radova izvanrednoga konzistorija o temi obitelji u
Novoj sinodskoj dvorani u Vatikanu papa Franjo otvorio je
molitvom za Ukrajinu, te uputio pozdrav, osobni i uime svih
sudionika, ukrajinskim kardinalima Marjanu Jaworskom,
umirovljenom nadbiskupu Lavova, i kardinalu Lubomyru
Husaru, umirovljenom velikom kijevskom nadbiskupu.
Potom se osvrnuo na uvodno izlaganje o obitelji, koje je 20.
veljaèe održao kardinal Walter Kasper. Lombardi je na
brifingu nadalje izvijestio da je dotad na izvanrednom
konzistoriju bilo održano èetrdesetak izlaganja kardinala s
razlièitih kontinenata. Buduæi da je vrijeme ogranièeno, neki
æe kardinali svoja razmišljanja dati u pisanom obliku; stoga
postoji i moguænost da se ti tekstovi stave u dokumente,
kako bi potom bili korisni i Svetomu Ocu, ali i za pripremu
sinode. Osvrnuvši se na teme izlaganja rekao je da su neka
bila opæenitija, s opširnim pogledom na obitelj, s vidika
kršæanske antropologije te, naravno, i o odnosu i procjeni
odnosa izmeðu tog viðenja i konteksta sekularizirane kulture
koja promièe mnogo drukèija viðenja stvarnosti, obitelji,
seksualnosti, i osobe, a u kojima se kršæansko viðenje na
neki naèin nalazi u teškoæama. Više je puta spomenuta
teologija tijela Ivana Pavla II. kao i dokumenti Familiaris
consortio, Katekizam Katolièke Crkve, i drugi.
Bilo je izlaganja koja su se odnosila i na teme dušobrižništva
obitelji, i to pod brojnim razlièitim vidicima; a niz se
izlaganja odnosio na razvedene i ponovno vjenèane osobe. U
njima je pozornost posveæena pravnom i kanonskom
stajalištu o problemima u postupcima za pitanja i kauze
povezane s ništavnošæu; a u drugim se izlaganjima pak
razmišljalo o pitanju razvedenih i ponovno vjenèanih osoba i
njihovu pristupu sakramentima. U tom smislu nije bilo
nikakvih odluka ni posebnih smjernica, nego veliko
zauzimanje kako bi se na najbolji naèin uspjelo spojiti
vjernost Kristovoj Rijeèi i milosrðe u životu Crkve, i to u
velikoj osjetljivosti i pozornosti prema svim vidicima koje
valja uzeti u obzir.
Ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, meðu ostalim,
napomenuo je da od ovoga konzistorija ne treba oèekivati
neki zakljuèak ili jedinstveno usmjerenje, nego mi se èinilo,
kako je rekao i kako je netko istaknuo u svojemu izlaganju,
da je to ohrabrujuæi uvod u hod sinode. Jer, ako i sinoda
uspije raditi u tom duhu, tom širinom obzora i dubinom,
znaèi da je Crkva na dobrom putu kako bi odgovorila na
današnje izazove, održavajuæi zajedno vjernost Kristovu
nalogu, i pastoralnu pozornost prema ljudima i razlièitim
situacijama. Na konzistoriju je bilo rijeèi i o specifiènim
prilikama pastoralnoga obilježja - problemima selilaštva,
obitelji u selilaštvu ili pak o obitelji u vjerskoj manjini.
26
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
Papa primio brazilsku predsjednicu
Vatikan, 21.2.2014. (IKA) - Papa Franjo primio je 21.
veljaèe naveèer u studiju pokraj dvorane Pavao VI. u
audijenciju predsjednicu Brazila Dilmu Rouseff, koja je
došla u Rim nazoèiti konzistoriju na kojemu je nadbiskup
Rio de Janeira Orani Tempesta, imenovan kardinalom,
priopæio je o. Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga
ureda Svete Stolice.
Dug i srdaèan razgovor Svetom Ocu omoguæio je da još
jednom izrazi ljubav i najbolje želje prema brazilskom
narodu. Nakon razgovora s Predsjednicom, Papa je u
pokrajnjoj dvorani pozdravio i njezinu pratnju te je uslijedila
je razmjena darova. Predsjednica Rouseff, misleæi na
Svjetsko nogometno prvenstvo koje se ove godine održava u
Brazilu, darovala je Svetom Ocu majicu brazilske
reprezentacije s brojem 10 i potpisom glasovitog Pelea s
posvetom "Papi Franji s poštovanjem i divljenjem" i loptu s
Ronaldovim potpisom i posvetom "Papi Franji topli zagrljaj
od prijatelja Ronalda". Papa je, šaleæi se, rekao da ga se tim
darovima ustvari poziva moliti da Brazil na Svjetskom
prvenstvu pobijedi, a Predsjednica je odgovorila da se od
njega traži da bude barem nepristran. Sveti Otac nazoènima
je uruèio umjetnièku medalju "Anðeo mira", izvještava
Radio Vatikan.
U Kardinalski zbor uvršteno 19 novih kardinala
U sveèanom javnom konzistoriju na poziv pape Franje
sudjelovao i umirovljeni papa Benedikt XVI.
Vatikan, 22.2.2014. (IKA) - Isus je išao pred njima. I u
ovom èasu Isus ide pred nama. On je uvijek ispred nas;
prethodi nam i otvara nam put. Ovo je naše pouzdanje i naša
radost: biti njegovim uèenicima, biti s njime; koraèati za
njim, slijediti ga, istaknuo je 22. veljaèe papa Franjo na
poèetku homilije na sveèanom javnom konzistoriju u bazilici
Sv. Petra, na kojemu je u Kardinalski zbor uvrstio 19 novih
kardinala. U slavlju je, na poziv pape Franje, sudjelovao i
umirovljeni papa Benedikt XVI., izvijestio je Radio Vatikan
Kada smo u Sikstinskoj kapeli s kardinalima slavili prvu
misu, hoditi ili iæi bila je prva rijeè koju nam je Gospodin
predložio. Danas se ta rijeè vraæa, ali ovaj puta kao èin i
djelovanje Isusovo koje traje: Isus je išao… Ovo nas u
evanðeljima pogaða: Isus mnogo hodi (ide), pouèavajuæi na
tom putu svoje uèenike. To je važno, jer Isus nije došao
pouèavati nas filozofiji ili ideologiji, nego putu, putu koji
nam je prevaliti u zajedništvu s njim, a put se upoznaje
prevaljujuæi ga i hodeæi njime. Da, draga braæo, naša je
radost – hoditi s Isusom, rekao je Papa.
I to nije lako niti udobno, jer put koji bira Isus, put je križa.
Dok su na putu, On svojim uèenicima govori o onome što æe
mu se dogoditi u Jeruzalemu: naviješta svoju muku, smrt i
uskrsnuæe. Uèenici su time zaprepašteni i prestrašeni.
Zaprepašteni su jer za njih je uziæi u Jeruzalem znaèilo
sudjelovati u Mesijinu trijumfu; u njegovoj pobjedi, što se
nešto kasnije vidi iz Jakovljeve i Ivanove molbe; a
prestrašeni su jer bi se – ono što je Isus imao podnijeti – i
njima moglo dogoditi. Za razliku ondašnjih uèenika, mi
znamo da je Isus pobijedio i utoliko se ne trebamo bojati
križa; štoviše, u križu je naša nada, kazao je Papa.
Ipak, i mi smo ljudi; grešni i izloženi napasti misliti na
ljudski, a ne na božanski naèin. A koja je posljedica
svjetovnoga gledanja i razmišljanja? Evanðelje nam kaže:
Ostala se desetorica poèeše gnjeviti na Jakova i Ivana. Ako
prevlada mentalitet svijeta, podvuku se takoðer rivalstvo,
zavisti i podjele. Dakle, rijeè koju nam Gospodin danas
upravlja, èisti nas iznutra, rasvjetljuje našu savjest i pomaže
nam da se potpuno uskladimo s Isusom te da to uèinimo
Inozemne vijesti
ika
zajednièki u trenutku kad se Kardinalski zbor proširuje u
svojim novim èlanovima, istaknuo je papa Franjo.
Isus ih tada dozva k sebi (Usp Mk 10,42), drugi je
Gospodinov èin. Tijekom putovanja vidio je da treba
govoriti s Dvanaestoricom, zaustavi se i pozva ih k sebi.
Braæo, dopustimo da nas Gospodin Isus pozove k sebi!
Dopustimo da nas okupi i slušajmo ga s radošæu zajednièkog
prihvaæanja njegove Rijeèi; da dopustimo da nas Ona i Duh
Sveti pouèe, kako bismo oko Njega uvijek sve više postajali
jedno srce i jedna duša. Dok smo ovako okupljeni, pozvani k
našem jedinom Uèitelju, reæi æu vam što je Crkvi potrebno:
potrebni ste joj vi i vaša suradnja; prije i samoga vašega
zajedništva sa mnom i meðusobnoga zajedništva. Crkva je
potrebna vaše hrabrosti i naviještanja Evanðelja u svakoj
prigodi; bilo zgodnoj, bilo nezgodnoj te da posvjedoèite za
istinu, poruèio je Sveti Otac.
Crkva treba vašu molitvu, kako bi Stado dobro napredovalo
na putu Kristovu; molitvu – ne zaboravimo to – koja s
navještajem Rijeèi spada na prvu zadaæu biskupa. Crkva u
ovom trenutku boli i patnje tolikih zemalja, posebno treba
vaše suosjeæanje. Izrazimo svoju duhovnu blizinu crkvenim
zajednicama i svim kršæanima koji podnose diskriminacije i
progonstva. Imamo se boriti protiv svake diskriminacije!
Crkva treba našu molitvu za njih kako bi bili snažni u vjeri i
znali na zlo uzvratiti dobrom. Ova se naša molitva proteže
na svaku osobu koja trpi nepravdu zbog svojih vjerskih
uvjerenja, istaknuo je Papa.
Crkva nas treba kao ljude mira koji svojim djelovanjem,
željama i molitvom, tvorimo mir; mirotvorci: stoga
zazovimo mir i pomirenje na narode koji u ovim vremenima
kušaju nasilje, iskljuèenost i rat. Hvala vam predraga braæo!
Hodimo zajedno za Gospodinom i dopustimo mu da nas
uvijek okuplja bliže Sebi, unutar vjernoga Božjeg naroda, u
svetoj majci Crkvi, pozvao je Papa na kraju homilije.
Novih 19 kardinala dolazi iz 12 zemalja s èetiri kontinenata,
meðu njima 16 aktivnih i tri umirovljena nad/biskupa. Od 16
aktivnih èetvorica su kurijalni a dvanaestorica rezidencijalni.
Novi kardinali su: državni tajnik Pietro Parolin; glavni tajnik
Biskupske
sinode
Lorenzo
Baldisseri;
proèelnik
Kongregacije za nauk vjere Gerhard Ludwig Mueller;
proèelnik Kongregacije za kler Beniamino Stella;
westminsterski nadbiskup Vincent Nichols, mons. Leopoldo
Jose Brenes Solorzano, nadbiskup Manague u Nikaragvi;
mons. Gerald Cyprien Lacroix, nadbiskup Quebeca u
Kanadi, mons. Jean-Pierre Kutwa, nadbiskup Abidjana u
Obali Bjelokosti; mons. Orani Joao Tempesta, nadbiskup
Rio de Janeira u Brazilu, mons. Gualtiero Bassetti,
nadbiskup Perugie u Italiji; mons. Mario Aurelio Poli,
nadbiskup Buenos Airesa u Argentini; mons. Andrew Yeom
Soo jung, nadbiskup Seoula u Južnoj Koreji; mons. Ricardo
Ezzati Andrello, S.D.B., nadbiskup Santiaga del Cile u
Èileu; mons. Philippe Nakellentuba Ouedraogo, nadbiskup
Ouagadougoua u Burkini Faso; mons. Orlando B. Quevedo,
nadbiskup Cotabata na Filipinima i mons. Chibly Langlois,
biskup Les Cayesa na Haitiju. Meðu umirovljenima su mons.
Loris Francesco Capovilla, naslovni nadbiskup Mesembrie,
koji zbog zdravstvenih razloga nije bio nazoèan slavlju;
mons. Fernando Sebastian Aguilar, nadbiskup Pamplone i
mons. Kelvin Edward Felix, nadbiskup Castriesa na
Antilima.
Kardinalski zbor sada ima 218 èlanova, od kojih 122
izbornika; njih 61 iz Europe, 19 iz Latinske Amerike, 15 iz
SAD-a i Kanade, po 13 iz Afrike i Azije i jedan iz Oceanije.
.
27. opæi kapitul don Boscovih salezijanaca
Tijekom zasjedanja u Torinu i Rimu bit æe izabran novi
vrhovni poglavar i savjetnici
Torino/Rim, 22.2.2014. (IKA) - "Svjedoci evanðeoske
radikalnosti" tema je 27. opæeg kapitula don Boscovih
salezijanaca, koji je zapoèeo 22. veljaèe, izvještava Radio
Vatikan. Veliku salezijansku obitelj, koju èini više od
440.000 redovnika, posveæenih osoba i laika, nazoènih u 130
zemalja, predstavlja 220 izaslanika iz 58 zemalja. Tijekom
zasjedanja, koja se održavaju u Torinu i Rimu, bit æe izabran
novi vrhovni poglavar i savjetnici.
Osvrnuvši se u razgovoru za Radio Vatikan na temu
kapitula, vrhovni poglavar salezijanaca na isteku mandata
don Pascual Chavez Villanueva, kazao je da za njih to znaèi
radikalno živjeti vrijednosti Evanðelja. Danas, u društvu kao
što je ovo u kojemu živimo, ono što nazoènost, kao i
svjedoèanstvo, uistinu èini vidljivima i vjerodostojnima te
stoga i plodnima, jest upravo dosljednost života, konkretno
oslanjanje na velike vrijednosti Evanðelja. Kada se govori o
"evanðeoskoj radikalnosti", moglo bi se pomisliti samo na
zavjet siromaštva. Mi, meðutim, želimo obuhvatiti
cjelokupnost posveæenoga života, i to ne kao neki osobni
nacrt, neku vrstu dragovoljstva, nego kao istinski poziv koji
se samo u svjetlu vjere tumaèi kao dar Božji, odnosno, s
jedne je strane primljeno poslanje, a s druge život zajednice
koji se ima isticati upravo po bratstvu, po velikoj
sposobnosti za preoblikovanje "života u zajednici" u
"zajedništvo života", istaknuo je Chavez Villanueva.
Na novinarovu primjedbu da se kapitul održava u godini
200. obljetnice roðenja svetoga Ivana Bosca, posveæene
poslanju "s mladima i za mlade", salezijanski poglavar
napomenuo je da kada govorimo o mladima koji su
siromašni, iskljuèeni, marginalizirani, govorimo o tipiènom
društvenom kontekstu, o gospodarskom siromaštvu.
Meðutim, postoji siromaštvo koje je katkada mnogo teže u
zemljama u kojima možda vlada blagostanje, ali postoji
velika samoæa, osjeæaj napuštenosti, u kojima nema onih koji
bi mogli pomoæi prateæi razvoj života, i to posebno u
razvojnim razdobljima kao što su adolescencija i mladost.
Postoji, dakle, to osjeæajno siromaštvo, siromaštvo kulturne i
vjerske naravi, istaknuo je Chavez Villanueva te dodao kako
se, osim što uzimaju u obzir te nove oblike siromaštva,
salezijanci mnogo posveæuju i društvenom siromaštvu, jer se
u njemu sažimaju sva druga siromaštva.
Na kijevski trg postavljen papin križ
Križ je papa Ivan Pavao II. blagoslovio godine 2004. i njime
se želi osnažiti nadanja naroda u mir u Ukrajini
Kijev, 22.2.2014. (IKA) - Na kijevskom trgu Maidanu
katolici križem, koji je godine 2004. blagoslovio papa Ivan
Pavao II., sve pozivaju na pomirenje. Na središnje mjesto
prosvjeda protiv predsjednika Viktora Janukovièa postavili
su križ koji potièe na mir u svijetu, izvijestili su lokalni
mediji, prenosi agencija Kathpress. Križ je do sada veæ bio
postavljen u više od 30 glavnih gradova.
Rimokatolièki
pomoæni
biskup
Kijeva
Stanislaw
Szyrokoradiuk izjavio je da križ želi u Ukrajinu donijeti
nadu da æe se u zemlju opet vratiti mir.
.
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
27
Inozemne vijesti
Njemaèke Crkve protiv "pohlepe i neumjerenosti" u
gospodarstvu
Frankfurt, 23.2.2014. (IKA) - Katolièka i Evangelièka
Crkva u Njemaèkoj u zajednièkoj poruci upozoravaju na
politièke posljedice financijske i euro-krize te traže mjere
protiv "pohlepe i neumjerenosti". Kao odgovor na
iskrivljeno poimanje ekonomije tijekom posljednjih godina,
novac i kapital morali bi imati strogu ulogu služenja, istièe
se u poruci koju naprenosi i "Frankfurter Allgemeine
Sonntagszeitung". "Maksimizacija profita po svaku cijenu"
ne može se tolerirati, poruèuju Crkve. Njemaèka biskupska
konferencija i Evangelièka Crkva u Njemaèkoj žele u petak
u Frankfurtu predstaviti svoje zajednièko stajalište. Time se
kršæanske Crkve, nakon 1997., opet zajedno suprotstavljaju
socijalnom i gospodarskom stanju u Njemaèkoj. Crkve žele
pokrenuti široku javnu raspravu o oblikovanju društva. U
pismu izražavaju žaljenje što se ekonomija sve više udaljava
od etike. Tvrde da se ni na koji naèin ne smiju kroz
ekonomsku racionalnost relativizirati "kreposti pravednosti,
iskrenosti i umjerenosti". Pozdravlja se Vladina odluka o
minimalnoj plaæi i o majèinskoj renti, prenosi Kathpress.
Vatikan: Osnovan novi koordinacijski ustroj za
ekonomske i upravne poslove
Osnovano novo Tajništvo za ekonomiju koje æe imati ovlast
nad cjelokupnim ekonomskim i upravnim poslovanjem
unutar Svete Stolice i Države Vatikanskoga Grada - Za
proèelnika Tajništva Papa je imenovao kardinala Georgea
Pella
Vatikan, 24.2.2014. (IKA) – Papa Franjo osnovao je novi
koordinacijski ustroj za ekonomske i upravne poslove Svete
Stolice i Države Vatikanskoga Grada, priopæio je 24. veljaèe
Tiskovni ured Svete Stolice.
Najava je uslijedila nakon preporuka stroge revizije koju je
provelo Papinsko savjetodavno struèno povjerenstvo za
ureðenje ekonomsko-upravnog ustroja Svete Stolice
(COSEA). Te je preporuke ocijenilo i odobrilo kako Vijeæe
kardinala osnovano radi savjetovanja Svetog Oca u pogledu
reforme Rimske kurije, tako i Vijeæe petnaestorice kardinala
koje nadgleda ekonomske poslove Svete Stolice.
COSEA je preporuèila da se uvedu stanovite promjene u
cilju pojednostavljivanja i uèvršæivanja postojeæih struktura
upravljanja i poboljšanja koordinacije i nadzora u Svetoj
Stolici i Državi Vatikanskoga Grada. COSEA je savjetovala
da se ozbiljne poradi na uvoðenju raèunovodstvenih
standarda i opæeprihvaæenog financijskog menadžmenta kao
i na usvajanju praksi podnošenja financijskih izvješæa
(reporting), kao i napredne interne kontrole, transparentnost i
upravljanje. Te æe promjene omoguæiti formalnije
ukljuèivanje struènjaka najviše razine koji imaju iskustva u
financijskom upravljanju, planiranju i podnošenju izvješæa.
One æe zajamèiti bolje korištenje resursa, poboljšavajuæi
raspoloživu podršku za razne planove, osobito na planu rada
sa siromašnima i marginaliziranima. Promjene koje je
najavio Sveti Otac ukljuèuju sljedeæe:
1. Osnivanje novog Tajništva za ekonomiju, koje æe imati
ovlast nad cjelokupnim ekonomskim i upravnim
poslovanjem unutar Svete Stolice i Države Vatikanskoga
Grada. Tajništvo æe, meðu ostalim, imati zadaæu pripremiti
godišnji proraèun Svete Stolice i Države Vatikanskoga
Grada te biti odgovorno za financijsko planiranje i razne
službe za potporu kao što su ljudski resursi i nabava.
Tajništvo æe usto imati dužnost izraditi detaljna financijska
izvješæa za Svetu Stolicu i Državu Vatikanskoga Grada.
2. Tajništvo za ekonomiju zaduženo je za provedbu
28
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
smjernica koje je utvrdilo novo Vijeæe za ekonomiju. Vijeæe
ima petnaest èlanova i sastavljeno je od osam kardinala ili
biskupa, što odražava univerzalnost Crkve, te sedmorice
laika raznih nacionalnosti struènjaka za financijsko
poslovanje koji imaju iza sebe veliko iskustvo. Vijeæe æe se
redovito sastajati i razmatrati politike i prakse te pripremati i
analizirati izvješæa o ekonomsko-upravnim poslovima Svete
Stolice.
3. Tajništvo za ekonomiju æe voditi kardinal proèelnik koji
djelovati u koordinaciji s Vijeæem za ekonomiju. Državno
tajništvo æe suraðivati s kardinalom proèelnikom u voðenju
svakodnevnih poslova.
4. Sveti Otac imenovao je kardinala Georgea Pella,
sadašnjeg nadbiskupa Sydneya u Australiji, proèelnikom
Tajništva za ekonomiju.
5. Novo ureðenje ukljuèuju takoðer imenovanje glavnog
revizora, kojeg imenuje Sveti Otac, u èijoj æe ovlasti biti
provoðenje revizije svih ureda odnosno ustanova Svete
Stolice i Države Vatikanskoga Grada u bilo kojem trenutku.
6. Promjene potvrðuju ulogu APSA-e (Administratio
Patrimonii Sedis Apostolicae – Uprava imovine Apostolske
Stolice) kao središnje vatikanske banke, sa svim obavezama
i zadaæama koje imaju sliène ustanove diljem svijeta.
7. AIF (Authority for Financial Information; Vatikanske
financijske informacije) obavljat æe svoju sadašnju i kljuènu
ulogu mudrog nadzora i regulacije aktivnosti unutar Svete
Stolice i Države Vatikanskoga Grada.
Od proèelnika novog Tajništva za ekonomiju zatraženo je da
zapoène s radom u što kraæem roku. On æe pripremiti
konaèni statut i sve drugo što je s tim povezano uz pomoæ
potrebnih savjetnika i radit æe zajedno s COSEA-om na
dovršetku provedbe ovih uredbi koje je odobrio Sveti Otac.
Novi koordinacijski ustroj ekonomskih i upravnih poslova
Svete Stolice i Države Vatikanskoga Grada osnovan je
apostolskim pismom pape Franje u obliku motu proprija
"Fidelis dispensator et prudens".
Papino pismo obiteljima
Sveti Otac pozvao obitelji da mole za izvanrednu Biskupsku
sinodu koja æe se održati u listopadu u Vatikanu a koja ima
za temu "Pastoralni izazovi za obitelj u kontekstu
evangelizacije"
Vatikan, 25.2.2014. (IKA) – Papa Franjo pozvao je obitelji
da mole za izvanrednu Biskupsku sinodu koja æe se održati u
listopadu u Vatikanu na temu "Pastoralni izazovi za obitelj u
kontekstu evangelizacije". U pismu koje je 25. veljaèe
objavljeno na vatikanskim mrežnim stranicama, Papa
obiteljima progovara o Sinodi te istièe kako je sudionicima,
predstavnicima èitavog Božjeg naroda, nužno potrebna
molitvena potpora i to osobito obitelji. Ta je Biskupska
sinoda, istièe Papa, naime posebno posveæena vama, vašem
pozivu i poslanju u Crkvi i društvu, pitanjima vezanim uz
brak i obitelj, obiteljskom životu, odgoju djece i ulozi
obitelji u poslanju Crkve. Zato vas molim da se intenzivno
molite Duhu Svetom, da prosvijetli sinodske oce i vodi ih u
njihovoj zahtjevnoj zadaæi. Papa napominje kako æe se
nakon te izvanredne iduæe godine održati i redovna
Biskupska sinoda koja æe takoðer imati za temu obitelj a u
tome kontekstu æe se u rujnu 2015. održati i Svjetski susret
obitelji u Philadelphiji. Molimo dakle svi zajedno da kroz te
dogaðaje Crkva uèiniti pravi put raspoznavanja i primjeni
prikladna pastoralna sredstva da pomogne obiteljima da
odgovore na sadašnje izazove svjetlom i snagom koji dolaze
iz evanðelja, istièe Papa u svom pismu napominjuæi
obiteljima da æe njihova molitva za Sinodu biskupa biti
"dragocjeno blago koje æe obogatiti Crkvu".
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Komunikacija u službi istinske kulture susreta
Poruka pape Franje za 48. svjetski dan sredstava društvene
komunikacije, 1. lipnja 2014.
Draga braæo i sestre,
danas živimo u svijetu koji postaje sve "manji" i gdje bi se
stoga moglo èiniti da nam je svima lakše jedni drugima biti
bližnji. Razvoj na polju transporta i komunikacijske
tehnologije omoguæuje nam približiti se jedni drugima i sve
nas više povezuje, dok nas globalizacija èini sve više
meðuzavisnima. U svijetu, meðutim, i dalje postoje podjele,
koje su katkad vrlo duboke. Na globalnoj razini vidimo
skandalozni jaz izmeðu izobilja koje uživaju najbogatiji i
bijede u kojoj grcaju najsiromašniji. Èesto je dovoljno samo
proæi ulicama gradova da se vidi kontrast izmeðu ljudi koji
žive na ploèniku i blještavih izloga trgovina. Toliko smo se
na to navikli da nas to više uopæe ne uznemiruje. Naš svijet
trpi od mnogih oblika iskljuèivanja, marginalizacije i
siromaštva, a da i ne govorimo o sukobima u kojima su
isprepleteni ekonomski, politièki, ideološki i, nažalost,
takoðer religijski uzroci.
U tome svijetu, mediji nam mogu pomoæi osjetiti se bliže
jedni drugima i stvoriti novi osjeæaj jedinstva ljudske obitelji
koji potièe na solidarnost i ozbiljno zauzimanje za
dostojanstveniji život. Dobra komunikacija nam pomaže da
se sve više jedni drugima približimo i bolje se meðusobno
upoznamo, da budemo više ujedinjeni. Zidovi koji nas dijele
mogu se prevladati jedino ako smo spremni jedni druge
slušati i jedini od drugih uèiti. Trebamo pomiriti meðusobne
razlièitosti oblicima dijaloga koji nam pomažu rasti u
razumijevanju i poštivanju. Kultura susreta zahtijeva da
budemo spremni ne samo davati, veæ i primati od drugih.
Mediji nam mogu uvelike u tome pomoæi, pogotovo danas,
kada su mreže komunikacije dostigle nesluæeni napredak.
Internet, na poseban naèin, pruža goleme moguænosti susreta
i solidarnosti meðu svima. To je zaista dobro, to je Božji dar.
To meðutim ne znaèi da ne postoje odreðeni problemi:
brzina kojom se prenose informacije nadilazi našu
sposobnost razmišljanja i prosuðivanja i ne dopušta
uravnotežen i ispravan oblik samoizražavanja. Razlièitost
mišljenja može se promatrati kao bogatstvo, ali to takoðer
omoguæuje ljudima da se zabarikadiraju iza izvorâ
informacija koji odgovaraju samo njihovim željama i
idejama, ili takoðer odreðenim politièkim i gospodarskim
interesima. Svijet komunikacija može nam pomoæi kako
proširiti svoja znanja tako i, naprotiv, navesti nas na
pogrešan put. Želja za digitalnom povezanošæu može imati
za posljedicu da se izoliramo od naših bližnjih, od onih koji
su oko nas. Ne smije se pritom previdjeti èinjenicu da su oni
koji, iz razlièitih razloga, nemaju pristup društvenim
medijima izloženi opasnosti da budu iskljuèeni.
Ta su ogranièenja stvarna. Ipak, ona nam nisu opravdavanje
da odbacimo društvene medije, nego nas podsjeæaju da je
komunikacija, u konaènici, više ljudsko no tehnološko
postignuæe. Što nam to, dakle, pomaže u digitalnom svijetu
rasti u èovještvu i uzajamnom razumijevanju? Moramo,
primjerice, ponovno otkriti odreðeni osjeæaj opuštenosti i
staloženosti. Za to treba vremena i za to treba imati
sposobnost šutnje i slušanja. Trebamo takoðer biti strpljivi
ako želimo shvatiti onoga koji je drukèiji od nas. Osoba
potpuno otvoreno govori o sebi kada je se ne samo tolerira,
veæ kada zna da je doista prihvaæena. Ako doista pozorno
slušamo druge, nauèit æemo takoðer gledati svijet drukèijim
oèima i cijeniti bogatstvo ljudskog iskustva u obliku u kojem
se oèitovalo u razlièitim kulturama i tradicijama. Nauèit
æemo takoðer više cijeniti velike vrijednosti nadahnute
kršæanstvom, kao što su shvaæanje èovjeka kao osobe, narav
braka i obitelji, ispravno razlikovanje izmeðu vjerskoga i
politièkoga podruèja, naèelâ solidarnosti i supsidijarnosti, i
mnoge druge.
Kako dakle komunikacija može biti u službi istinske kulture
susreta? I što za nas, Gospodinove uèenike, znaèi susretati
druge u svjetlu evanðelju? Kako, unatoè svim svojim
ogranièenostima i grijesima, možemo jedni drugima postati
bližnji? Ta se pitanja sažimaju u ono pitanje koje je jednoga
dana zakonoznanac, to jest komunikator, uputio Isusu: "A
tko je moj bližnji" (Lk 10, 29). To nam pitanje pomaže
promatrati komunikaciju kroz prizmu toga pojma "biti
bližnji". To pitanje se može parafrazirati na ovaj naèin: kako
možemo drugima biti "bližnji" u korištenju komunikacijskih
sredstava i novom svijetu koje su stvorile digitalne
tehnologije? Odgovor na to pitanje nalazim u prispodobi o
dobrom Samarijancu, koja je takoðer prispodoba o
komunikatoru. Onaj tko komunicira, naime, postaje drugome
bližnji. A dobri Samarijanac ne samo da se približio nego je i
preuzeo na sebe brigu o onom èovjeku koji je polumrtav
ležao uz cestu. Isus izokreæe naše shvaæanje: nije, naime,
rijeè o tomu da u drugome vidim nekoga meni slièna, nego o
mojoj sposobnosti da budem drugome bližnji. Komunicirati
dakle znaèi postati svjesni da smo ljudska biæa, djeca Božja.
Sviða mi se tu sposobnost komunikacije nazvati "bliskost".
Kadgod je glavna svrha komunikacije potaknuti na potrošnju
ili manipulaciju ljudima, tada je rijeè o silovitom napadu
poput onoga kojem je bio izložen èovjek iz prispodobe kojeg
su razbojnici pretukli i ostavili uz cestu. U njemu levit i
sveæenik ne vide svog bližnjeg, veæ stranca od kojeg se bolje
držati podalje. U to je doba njihova reakcija bila uvjetovana
pravilima o obrednoj èistoæi. Danas postoji opasnost da neki
mediji toliko uvjetuju naše odgovore da propuštamo vidjeti
našeg stvarnog bližnjeg.
Nije dovoljno jednostavno proæi "digitalnim" putovima, to
jest jednostavno biti "na vezi": potrebno je da ta povezanost
preraste u istinski susret. Ne možemo živjeti sami, zatvoreni
u same sebe. Nosimo u sebi potrebu da volimo druge i da
budemo voljeni. Trebamo nježnost. Komunikacijske
strategije ne jamèe ljepotu, dobrotu i istinitost komunikacije.
Svijetu medija ne smije biti tuða briga za èovjeèanstvo,
pozvan je pokazati nježnost. Digitalna mreža može biti
mjesto bogato èovjeènošæu; mreža ljudi a ne mreža žicâ.
Nepristranost medija je samo prividna: jedino onaj koji u
komunikaciju ukljuèuje samoga sebe može predstavljati
istinsku referentnu toèku za druge. Osobno je ukljuèivanje
temelj
vjerodostojnosti
komunikatora.
Kršæansko
svjedoèenje, zahvaljujuæi internetskoj mreži, može time
doprijeti do periferija ljudske egzistencije.
Kao što sam više puta ponovio: ako moram birati izmeðu
Crkve pune modrica koja izlazi na ulice i Crkve koja boluje
od autoreferencijalnosti, onda radijem biram ovu prvu. A te
su ulice svijet gdje ljudi žive i gdje se može do njih stvarno
doprijeti i iskazati im ljubav. Digitalni su putovi jedni od tih
putova, prepuni ljudi koji su èesto ranjeni, muškaraca i žena
koji traže spasenje ili nadu. Takoðer zahvaljujuæi internetu,
kršæanska se poruka može pronijeti "sve do kraja zemlje" (Dj
1, 8). Držati vrata naših crkava otvorenima znaèi takoðer
držati ih otvorenima i u digitalnom svijetu bilo zato da ljudi,
u kojoj god da se životnoj situaciji nalazili, mogu uæi bilo
pak zato da evanðelje može izaæi van i doprijeti do svih.
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
29
Prilog dokumenti
Pozvani smo svjedoèiti da je Crkva dom svih ljudi. Jesmo li
sposobni komunicirati sliku takve Crkve? Komunikacija
pridonosi oblikovanju misijskog poziva èitave Crkve, a
društvene mreže danas predstavljaju jedan od naèina na koji
ljudi mogu iskusiti taj poziv na ponovno otkrivanje ljepote
vjere, ljepote susreta s Kristom. I na podruèju komunikacija
trebamo Crkvu koja je kadra donijeti toplinu i zapaliti srca.
Kršæansko se svjedoèanstvo ne daje zasipanjem vjerskim
porukama, nego željom da sebe darujemo drugima kroz
"spremnost darovati samoga sebe drugima na naèin da se
strpljivo i s poštivanjem zanimamo za njihova pitanja i
sumnje s kojima se susreæu na svom putu traženja istine i
smisla ljudskog postojanja" (Benedikt XVI., Poruka za
Svjetski dan sredstava društvene komunikacije 2013.).
Sjetimo se uèenika iz Emausa. Treba znati uæi u dijalog s
današnjim muškarcima i ženama da bismo shvatili njihova
oèekivanja, sumnje, nade i pružili im evanðelje, to jest Isusa
Krista, utjelovljenog Boga, koji je umro i uskrsnuo zato da
nas oslobodi od grijeha i smrti. Naš se izazov sastoji u tome
da budemo duboke osobe, pozorne na ono što se oko njih
dogaða i duhovno osjetljive. Voditi dijalog s nekim znaèi biti
uvjeren da drugi ima nešto vrijedno za reæi, dati prostora za
njegovo stajalište i njegove prijedloge. Voditi dijalog ne
znaèi odreæi se vlastitih idejâ i tradicijâ, veæ težnje da su one
jedine i apsolutne.
Neka nam slika dobrog Samarijanca, koji lijeèi rane
izranjenog èovjeka izlijevajuæi na njih ulje i vino, bude
vodilja i nadahnuæe. Neka naša komunikacija bude
miomirisno ulje koje ublažava bol i dobro vino koje
razveseljuje srce èovjeèje. Neka svjetlo koje donosimo
drugima ne bude plod vještine uljepšavanja ili specijalnih
efekata, veæ naše bliskosti – ispunjene ljubavlju i nježnošæu
– s onima koje susreæemo na svom životnom putu. Ne
plašimo se postati graðani digitalnog svijeta. Važno je da se
Crkva pobrine da bude prisutna u svijetu komunikacije, da bi
stupila u dijalog s današnjim èovjekom i pomogla mu da
susretne Krista. Ona treba biti Crkva na strani drugih, Crkva
koja je kadra pratiti sve ljude na njihovu životnom putu. U
tome kontekstu revolucija koja se dogaða u
komunikacijskim medijima i informacijskim tehnologijama
predstavlja veliki i uzbudljiv izazov, koji zahtijeva svježe
snage i novu imaginaciju za prenošenje Božje ljepote
drugima.
Iz Vatikana, 24. sijeènja 2014., na blagdan svetog Franje
Saleškog.
Biti uèenikom znaèi nositi drugima Isusovu ljubav
Poslanica biskupa Josipa Mrzljaka, predsjednika Hrvatskog
Caritasa, za Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i
ljudima u BiH 2014.
Biti uèenikom znaèi nositi drugima Isusovu ljubav
(Evangelii Gaudium, 127)
Dragi vjernici!
Na treæu korizmenu nedjelju obilježavamo središte "Tjedna
solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i
Hercegovini". Ovu akciju, koju prema odluci Hrvatske
biskupske konferencije organizira Hrvatski Caritas,
provodimo osmu godinu zaredom. Njezina je svrha
posvijestiti okolnosti u kojima žive Katolièka Crkva i Hrvati,
prikupiti materijalnu pomoæ koja se usmjerava prema
biskupijskim i nacionalnom Caritasu u Bosni i Hercegovini
te posvjedoèiti duhovno i molitveno zajedništvo, otvorenost i
razumijevanje za potrebe naše braæe i sestara u Kristu.
Papa Franjo podsjeæa nas i ohrabruje na solidarnost te istièe
kako je solidarnost staviti na raspolaganje Bogu i bližnjima
ono što imamo, svoje skromne moguænosti i otvoreno srce.
30
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika
Kazuje nam takoðer: "Nema buduænosti ni za jednu zemlju,
ni za jedan narod, za naš svijet, ako ne budemo znali biti
solidarni." On solidarnost vidi kao naèin življenja povijesti,
kao životno ozraèje u kojemu sukobi, napetosti, suprotnosti
dosežu sklad koji raða život. Kako to ostvariti? Na koji je to
naèin biti solidaran odgovor na poziv koji nam upuæuje
Krist?
Ako se doista želimo zvati Kristovim uèenicima, onda se
svakoga dana, prigodom svakoga izbora, pitamo: kako ja
slijedim Isusa? Isusa slijedimo ako znamo kako izaæi iz sebe,
ako ne živimo samo u tijelu i po tijelu, ako želimo, tražimo i
imamo na srcu dobro bližnjih (usp. EG 178). Biti solidaran
znaèi odgovoriti na poziv Božje ljubavi iako to znaèi rizik, a
katkada i osude i poruge svijeta. Pokazati solidarnost znaèi
nositi drugomu Isusovu ljubav (usp. EG 127) putevima
razumijevanja, služenja, dijeljenja, darujuæi ono malo što
imamo. Na taj naèin Božja moæ, moæ ljubavi, ulazi u naše
siromaštvo i preobražava ga, vodi nas kako bismo izišli iz
svojih uskih ograda da se ne bojimo darivati, dijeliti i ljubiti
Njega i drugoga - jer današnji èovjek najviše oskudijeva
blizinom, susretom, razgovorom. To je ono što je važno u
današnjim vremenima – biti èovjek i biti za èovjeka! Na tom
putu sigurno neæemo ostati sami. Bog je svoga
jedinoroðenoga Sina dao da otkupi svakoga od nas, da oèisti
naša srca od grijeha, zlih djela, misli i postupaka; poslao ga
je meðu nas da nevoljama i problemima koje živimo kao
kršæani u svijetu dade smisao. Stoga, ako budemo imali
ljubavi jedni za druge, moæi æemo se ponosno zvati
Kristovim sljedbenicima. Papa upuæuje poziv cijelome
svijetu, svim ljudima i narodima. Cijeli svijet možemo
promatrati kao jednu veliku obitelj koja se sastoji od
mnoštva malih obitelji i obitelji pojedinih naroda. I mi
Hrvati jedna smo velika obitelj koja je rasuta diljem svijeta.
Razne su nas nevolje tjerale iz naših stoljetnih obitavališta,
koja se danas nalaze na podruèju Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, ponajviše diljem Europe i Amerike i daleke
Australije. No, ne smijemo zaboraviti svoje narodno
zajedništvo, svoju katolièku vjeru i Crkvu, koja je èuvala
nacionalni identitet i jezik koji nas povezuje. Najvažnije je,
meðutim, ne zaboraviti nijednog èovjeka, posebno onoga
koji se bori i nastoji ostati na svojem tlu koje mu stoljeæima
pripada.
Crkvi u Bosni i Hercegovini, njezinim pastirima,
sveæenicima, redovnièkim zajednicama, želimo izreæi rijeèi
hvale za mnogobrojna sveæenièka i redovnièka zvanja - bez
kojih bi Crkva u Hrvatskoj, ali i mnoge Hrvatske katolièke
misije diljem svijeta bile siromašnije - za hrabro podnošenje
nepravde, za svjedoèanstvo vjere i nade u borbi za opstanak
vjere u Isusa Krista i svakovrsnu pomoæ vjernicima.
Vjernom narodu u Bosni i Hercegovini zahvalni smo na
ljubavi prema svom domu i domovini Bosni i Hercegovini,
koju su uvijek s ponosom nosili u srcima, na èuvanju pologa
vjere svojih oèeva i majki, djedova i baka, na svemu dobrom
i plemenitom èime obogaæuju svoju domovinu ustrajuæi,
radeæi i nadajuæi se èovjeènijem i pravednijem društvu za
sve.
Mlade i djecu, zalog buduænosti opstanka Hrvata u Bosni i
Hercegovini, želimo ohrabriti u ljubavi prema vjeri i
domovini koju im prenose njihovi roditelji i pastiri. Vi niste
izgubljena generacija – vi ste buduænost!
Molimo, braæo i sestre, da nam Gospodin otvori srca kako
bismo zauzeto znali nositi Isusovu ljubav Crkvi i Hrvatima u
Bosni i Hercegovini.
+ Josip Mrzljak
predsjednik Hrvatskog Caritasa
ika
Sakrament pomirenja
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 19. veljaèe
2014. – Apel za mir u Ukrajini
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Sakramentima kršæanske inicijacije, krštenjem, potvrdom i
euharistijom, èovjek dobiva novi život u Kristu. Svi pak
znamo da taj život nosimo "u glinenim posudama" (2 Kor 4,
7), još smo uvijek podložni napasti, trpljenju, smrti i, zbog
grijeha, možemo èak izgubiti novi život. Zbog toga je
Gospodin htio da Crkva nastavi njegovo djelo spasenja i
prema svojim udovima, na poseban naèin sakramentom
pomirenja i bolesnièkog pomazanja, koji se mogu objediniti
pod zajednièki naziv "sakramenti ozdravljenja". Sakrament
pomirenja je sakrament ozdravljenja. Kada se idem
ispovijedati èinim to zato da ozdravim, da mi ozdravi duša,
da mi ozdravi srce i da ozdravi nešto što sam uèinio a nije
bilo dobro. Biblijska slika koja ih najbolje izražava, u
njihovoj dubokoj vezi, je epizoda o oproštenju i ozdravljenju
uzetoga, gdje se Gospodin Isus objavljuje istodobno kao
lijeènik duše i tijela (usp. Mk 2, 1-12 // Mt 9, 1-8; Lk 5, 1726).
1. Sakrament pokore i pomirenja izravno izvire iz uskrsnog
otajstva. Naime na sâm dan uskrsnuæa naveèer Gospodin se
ukazao uèenicima zatvorenima u dvorani Posljednje veèere i,
nakon što im je uputio pozdrav: "Mir vama!", dahnuo je na
njih i rekao: "Primite Duha Svetoga. Kojima otpustite
grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im" (Iv
20, 21-23). Taj nam ulomak otkriva najdublju dinamiku koja
je sadržana u tome sakramentu. Prije svega èinjenicu da
oproštenje naših grijeha nije nešto mi možemo sami sebi
dati. Ja ne mogu reæi: opraštam si grijehe. Oproštenje se
traži, traži se od nekog drugog i u ispovijedi molimo Isusa za
oproštenje. Oproštenje nije plod naših napora, veæ je dar, to
je dar Duha Svetoga, koji nas uranja u kupelj milosrða i
milosti koja neprestano izvire iz širom otvorena srca Krista
raspeta i uskrsla. Nadalje, podsjeæa nas da jedino ako
dopustimo da se pomirimo u Gospodinu Isusu s Ocem i
braæom možemo biti uistinu u miru. I svi smo to osjetili u
srcu kada se idemo ispovijedati, s teretom na duši, pomalo
potišteni; a kada primimo Isusovo oproštenje u srcu nam
zavlada mir, onaj tako lijepi mir duše koji samo Isus može
dati, jedino on.
2. Vremenom se u slavljenju toga sakramenta prešlo s
javnog oblika – jer je u poèecima to bio javni èin – na
osobni, na oblik tajne ispovijedi. To meðutim ne bi smjelo
imati za posljedicu da se izgubi crkveni temelj, koja
predstavlja vitalni kontekst. Naime, kršæanska je zajednica
mjesto u kojem se uprisutnjuje Duh Sveti, koji obnavlja srca
u Božjoj ljubavi i od sve braæe èini jedno, u Kristu Isusu. Eto
dakle zašto nije dovoljno tražiti oproštenje od Gospodina u
svom duhu i svom srcu, veæ je nužno ponizno i s
povjerenjem ispovijedati vlastite grijehe crkvenom služitelju.
U slavljenju toga sakramenta, sveæenik ne predstavlja samo
Boga, veæ èitavu zajednicu, koja se prepoznaje u krhkosti
svakog svog èlana, koja ganuto sluša njegovo pokajanje,
koja se pomiruje s njim, koja ga hrabri i prati na putu
obraæenja i ljudskog i kršæanskog rasta i sazrijevanja. Netko
može reæi: ja se ispovijedam samo Bogu. Da, ti možeš reæi
Bogu "oprosti mi" i navesti svoje grijehe, ali smo sagriješili
takoðer protiv braæe, protiv Crkve. Zato je nužno tražiti
oproštenje od Crkve i braæe u sveæenikovoj osobi. "Ali,
veleèasni, stid me je…". I stid je dobar, zdravo je imati i
malo stida, jer je zdravo stidjeti se. Kada netko ne osjeæa
stida, u mojoj se zemlji kaže da je "bestidan", "sin
verguenza". Ali i stid je dobar, jer zahvaljujuæi tome
postajemo ponizniji, a sveæenik prima s ljubavlju i nježnošæu
tu ispovijed i oprašta u Božje ime. I sa èisto ljudskoga
Prilog dokumenti
gledišta, da bi si dali oduška, dobro je razgovarati s bratom i
reæi sveæeniku te stvari, koje me toliko optereæuju u mom
srcu. I èovjeka osjeti da daje oduška svome bolu pred
Bogom, Crkvom, bratom. Ne smijemo se bojati ispovijedi!
Kada pojedinac stoji u redu za ispovijed, osjeæa sve te stvari,
pa i stid, ali zatim kada ispovijed završi izlazi slobodan,
velik, lijep, odriješen od grijeha, èist, sretan. To je ljepota
ispovijedi! Želio bih vas pitati – ali ne govorite to naglas,
neka svatko odgovori u svom srcu –: kada si se zadnji put
ispovjedio, kada si se zadnji put ispovijedala? Neka svatko
razmisli… Je li to bilo prije dva dana, dva tjedna, dvije
godine, dvadeset godina, èetrdeset godina? Neka svatko
izraèuna, ali neka svaki kaže: kada sam se zadnji put
ispovjedio? I ako je prošlo puno vremena, ne gubi više ni
dana, idi, jer sveæenik æe biti dobar. Ondje je Isus, a Isus je
bolji od sveæenika, Isus te prima, prima te s velikom
ljubavlju. Budi hrabar i idi na ispovijed!
3. Dragi prijatelji, slaviti sakrament pomirenja znaèi biti
primljeni u topli zagrljaj: to je zagrljaj Oèeva beskrajnog
milosrða. Sjetimo se one lijepe prispodobe o sinu koji je
otišao od oèeva doma s novcem od baštine; spiskao je sav
novac a zatim, kada nije više ništa imao, odluèio se vratiti
kuæi, ne kao sin, veæ kao sluga. Toliki je grijeh imao na srcu
i toliko ga je bilo stid. Iznenadio se kada je poèeo govoriti,
tražiti oproštenje, otac mu nije dao ni da govori, zagrlio ga
je, poljubio i priredio slavlje. A ja vama kažem: svaki put
kada se ispovijedamo, Bog nas prima u svoj zagrljaj, Bog
prireðuje slavlje! Idimo naprijed tim putom. Bog vas
blagoslovio!
Apel Svetog Oca
S velikom zabrinutošæu u duši pratim što se dogaða ovih
dana u Kijevu. Jamèim svoju blizinu ukrajinskom narodu i
molim za žrtve nasilja, za njihove èlanove obitelji i za
ranjene. Pozivam sve strane da prekinu svako nasilje i traže
slogu i mir u zemlji.
Moramo pružati svjedoèanstvo Crkve vjerne Kristu
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 23.
veljaèe 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U drugom èitanju ove nedjelje sveti Pavao kaže: "Zato neka
se nitko ne hvasta ljudima jer sve je vaše. Bio Pavao, ili
Apolon, ili Kefa (to jest Petar), bio svijet, ili život, ili smrt,
ili sadašnje, ili buduæe: sve je vaše, vi Kristovi, a Krist
Božji" (1 Kor 3, 23). Problem pred kojim se našao apostol je
podjela u korintskoj zajednici, gdje su se formirale skupine
koje su pozivale na razne propovjednike smatrajuæi ih
svojim voðama, govorili su: "'Ja sam Pavlov', 'A ja
Apolonov', 'A ja Kefin'..." (1, 12). Sveti Pavao tumaèi da je
taj naèin razmišljanja pogrešan, jer zajednica ne pripada
apostolima, veæ oni, apostoli pripadaju zajednici; zajednica
pak, u cjelini, pripada Kristu!
Iz te pripadnosti proizlazi da u kršæanskim zajednicama –
biskupijama, župama, udrugama, pokretima – razlike ne
mogu osporiti èinjenicu da svi, po krštenju, imamo jednako
dostojanstvo: svi mi, u Isusu Kristu, smo djeca Božja. To je
naše dostojanstvo: mi smo u Isusu Kristu djeca Božja. Oni
koji su primili službu voðenja, propovijedanja, dijeljenja
sakramenata, ne smiju se smatrati vlasnicima posebnih
ovlasti, veæ se staviti u službu zajednice, pomažuæi joj
radosno kroèiti putom svetosti.
Crkva danas povjerava svjedoèenje toga naèina pastoralnog
života novim kardinalima, s kojima sam jutros slavio misu.
Pozdravimo sve kardinale pljeskom... Juèerašnji konzistorij i
današnje euharistijskog slavlje pružili su nam dragocjenu
prigodu da iskusimo katolicitet, univerzalnost Crkve, koju
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
31
Prilog dokumenti
dobro predstavlja razne provenijencije èlanova kardinalskog
zbora, okupljenih u tijesnom zajedništvu oko Petrova
nasljednika. Neka nam Gospodin dadne milost da radimo za
jedinstvo Crkve, da gradimo to jedinstvo, jer je jedinstvo
važnije od sukoba.
Neka trenuci liturgije i slavlja, koje smo imali priliku
doživjeti posljednja dva dana, u svima nama ojaèaju vjeru,
ljubav prema Kristu i prema njegovoj Crkvi! Pozivam vas da
podupirete te pastire i pomažete im svojom molitvom, da
uvijek revno vode narod koji im je povjeren pokazujuæi
svima Gospodinovu nježnost i ljubav. Koliko samo treba
molitvu biskup, papa, da pomogne Božjem narodu iæi
naprijed na svom putu! Kažem "pomoæi", to jest služiti
Božjem narodu, jer je poziv biskupa, poziv kardinala i pape
upravo ovaj: biti služitelj, služiti u Kristovo ime. Molite za
nas, da budemo dobri služitelji: dobri služitelji, a ne dobri
gospodari! Svi zajedno: biskupi, prezbiteri, posveæene osobe
i vjernici laici moramo pružati svjedoèanstvo Crkve vjerne
Kristu, nošene živom željom da služi braæi i spremne
proroèkom hrabrošæu iæi ususret oèekivanjima i duhovnim
potrebama muškaraca i žena našega doba. Neka nas Gospa
prati i èuva na tome putu!
32
26. veljaèe 2014. broj 8/2014
ika

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

ALKOHOLIZAM BEZ RESOCIJALIZACIJE – TRAJNA OBITELJSKA I

Cijela Zvona pogledajte u PDF obliku.

35 - 03.09.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

9 - 04.03.2015

12. studenog 2014. Priopćenje Nadbiskupskoga duhovnog

6 - 11.02.2015

24. lipnja 2014. Slavlje u zagrebačkoj katedrali Zagrebački

5 - 04.02.2015

5. ožujka 2014. Banja Luka: XVI. redovno godišnje zajedničko