Razlikovni program za upis na diplomski studij Ranog i

Razlikovni program za upis na diplomski studij Ranog i
predškolskog odgoja i obrazovanja
Osijek, 2011.
1
Naziv programa
Nositelj programa
Izvoditelj programa
Vrsta programa
Trajanje programa
Uvjeti upisa na program
Optimalni broj polaznika
Način završetka programa
OPĆE INFORMACIJE
Razlikovni program za upis na diplomski studij
Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Učiteljski fakultet u Osijeku
Odsjek za cjeloživotno obrazovanje
Razlikovna edukacija u postupku stjecanja
akademskog naziva
1 semestar – 30 ECTS kreditinih bodova
Zainteresirani kandidati za upis na ovaj program
moraju ispunjavati najmanje tri (3) od navedenih
uvjeta:
• Završen dvogodišnji stručni studij za
odgojitelja predškolske djece ili završen
trogodišnji stručni studij za odgojitelja
predškolske djece
• Prosjek ocjena iznad (3,5)
• Preporuka 2 nastavnika sa studija
• Nagrada dekana ili rektora za uspjeh na
studiju
• Odgojitelji mentori i odgojitelji savjetnici u
predškolskim ustanovama
• Zapaženi dokumentirani rezultati u
djelatnosti predškolskog odgoja (izaganje
na stručno znanstvenim skupovima,
objavljen
stručni
ili
znanstveni
rad,suradnik na projektu,predavanje ili
radionica u Agenciji za odgoj i
obrazovanje)
• Mentori- vanjski suradnici Učiteljskog
fakulteta
50
Program završava polaganjem svih propisanih
ispita nakon čega se polaznicima izdaje potvrda
2
Razlozi za pokretanje programa
Pokretanje Razlikovnog programa za upis na diplomski studij Ranog i predškolskog
odgoja i obrazovanja usko je povezan sa činjenicom da se na Učiteljskom fakultetu
Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku, u ak. god. 2009./10. započeo izvoditi sveučilišni
preddiplomski studij Rani i i predškolski odgoj i obrazovanje.
Obrazovanje odgojitelja predškolske djece jedino je u okviru odgojno-obrazovne struke
koje se do sada realiziralo izvođenjem stručnih studija u trajanju od šest semestara
kojima se stječe 180 ECTS bodova. Radi osiguravanja jednakih preduvjeta za
horizontalnu i vertikalnu prohodnost, svim ljudima treba osigurati jednakost u pristupu
obrazovanju. Zato se u strateškim dokumentima (Plan sustava odgoja i obrazovanja
2005-2010) posebno ističe da će se poduzimati mjere za osiguranje jednakih mogućnosti
pristupa visokoškolskom obrazovanju za sve. Ustavno je pravo svakoga na visokoškolsko
obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima (čl. 65. Ustava RH.). Svatko mora imati
jednako pravo na odgoj i obrazovanje te osposobljavanje prema vlastitim sposobnostima,
potrebama i individualnom razvoju. Ostvarivanje dostupnosti obrazovanja jedan je od
elemenata uspješnog sprječavanja društvene isključenosti.
Isto tako, pokretanje ovog Razlikovnog programa pokazalo se neophodnim iz razloga
što nove znanstvene spoznaje kojima se tumači suvremeno djetinjstvo afirmiraju
drugačiji pogled na dijete, njegov institucionalni odgoj i obrazovanje.
Program studija temelji se na suvremenim znanstvenim spoznajama, a u skladu je s
određenjem djelatnosti i ciljeva predškolskoga odgoja određenima Zakonom o
predškolskom odgoju i naobrazbi.
Člankom 77. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (“Narodne
novine” broj: 123/03, 198/03, 105/04, 174/04- pročišćeni tekst) određuju se uvjeti pod
kojima se može upisati diplomski studij (5) Osobe koje su završile stručni studij mogu
upisati diplomski studij ako je to predviđeno općim aktom sveučilišta koje provodi taj
studij, pri čemu se upis može uvjetovati polaganjem diferencijskih ispita. Odsjek za
cjeloživotno obrazovanje Učiteljskog fakulteta u Osijeku, odredio je opće uvjete za upis
na diplomske studije Sveučilišta u Osijeku u akademskoj godini 2011./2012. Slijedom
navedenog, posebno se uređuju uvjeti upisa sa stručnog na sveučilišni diplomski studij.
Tada je uvjet prijave na natječaj za upis završeni odgovarajući kreditirani program
cjeloživotnog učenja kojim se stječe do 30 ECTS-a, kroz koji je moguće primjereno
nadoknaditi kompetencije koje omogućuju upis na sveučilišni diplomski studij.
Iz tih razloga Učiteljski fakultet u Osijeku pokrenuo je navedeni program cjeloživotnog
učenja.
3
Ishodi učenja programa ( kompetencije koje polaznik stječe završetak programa)
Nakon završenog programa polaznici će:
(opće generičke kompetencije):
• imati sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja
na način kritičkog i samokritičkog propitivanja znanstvenih istina;
• posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za
prilagodljivost novim situacijama;
• razviti sposobnost refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke
svojih postignuća;
• pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za
osobni profesionalnii razvoj
• samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja
postizati napredak tijekom programa
• pokazati vještinu upravljanja informacijama iz različitih izvora primjenom
odgovarajućih resursa za učenje (tekstova i informacijskih i komunikacijskih
tehnologija) utemeljenu na poznavanju naprednijih dostignuća u području studija
ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja;
(specifične kompetencije):
• učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajnorazvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove
sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati
integriranu odgojno-obrazovnu praksu;
• demonstrirati znanje o različitim teorijskim gledištima i praktičnoj primjeni u
studijama kojima se tumači „institucionalno djetinjstvo“
• biti osposobljeni za poznavanje i primjenu novih strategija u dizajniranju
integriranoga kurikula koji će biti odgovor na suvremene spoznaje o razvojnim
učincima izvanobiteljskoga ranoga i predškolskoga odgoja kao sredine po mjeri
djeteta;
• poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u
ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije;
• demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti
kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na
njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe;
• demonstrirati praktičnu kompetenciju refleksivnog praktičara, vrednovati i
samovrednovati svoju implicitnu pedagogiju propitujući njenu djelotvornost u
funkciji stalne tendencije rasta kvalitete
• demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega
djeteta u ranom djetinjstvu.
4
Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržište rada u javnom i privatnom
sektoru
Svrhovitost programa cjeloživotnog učenja kojim se omogućuje upis na sveučilišni
diplomski studij izuzetno je opravdana. Ta se opravdanost može odraditi na dvije
razine: Prva predstavlja mogućnost ostvarivanja cjeloživotnog učenja kao procesa
učenja radi osobnog razvoja i stjecanja novih znanja. Naime, u djelatnoj praksi
predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj isključivo djeluju odgojitelji sa završenim
stručnim studijem predškolskog odgoja u trogodišnjem trajanju kojim se stječe 180
ECTS bodova ( ili studijima koji su izjednačeni s takvim studijem). Mnogi istaknuti
stručnjaci iz prakse već dugo i kontinuirano pokazuju interes za nastavkom studija na
višim razinama te su se u tom smislu obraćali Učiteljskom fakultetu u Osijeku u namjeri
da ostvare svoj cilj. Do sada im takva mogućnost nije bila ostvariva. Otvaranjem
mogućnosti upisa na sveučilišne diplomske studije i u tom smislu pokretanje programa
cjeloživotnog učenja kroz kojeg je moguće primjereno nadoknaditi kompetencije koje će
im omogućiti upis, za ove je stručnjake izrazito važan moment u razvoju njihove
profesionalne karijere.S druge strane, podizanje obrazovne razine stručnjaka za svaku
djelatnost predstavlja kvalitativan pomak kojim se ujedno najefikasnije pomiču granice
razvoja te djelatnosti. Sustav predškolskog odgoja u cjelini veoma će mnogo dobiti
ukoliko se u njemu nalaze stručnjaci s obrazovnom razinom primjerenom magistru
ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Iz tog razloga držimo da pokretanje
programa cjeloživotnog učenja predstavlja anticipaciju razvoja za cjelokupni sustav
predškolskog odgoja i obrazovanja Republici Hrvatskoj.
OPIS PROGRAMA
Struktura programa,ritam pohađanja i obveze polaznika
Strukturu programa cjeloživotnog učenja čini 6 kolegija u ukupnom opterećenju od 30
ECTS bodova, odnosno 840 nastavnih sati. Odabir kolegija sačinjen je uvažavanjem
činjenice da se radi o svojevrsnoj nadoknadi kompetencija (generičkih ispecifičnih) u
kontekstu razlikovnih značajki i posebnosti u vrsnoći programa studija (stručni sveučilišni). Na taj način program se odmiče od razlikovnog i predstavlja zasebnu
zaokruženu cjelinu završetkom kojeg polaznici postižu razinu i vrsnoću kompetencija
primjerenu prediplomskoj razini sveučilišnih studija. Predmeti su planski strukturirani
na način da slijede logičnu strukturu visokoškolske didaktike primjerne posebnostima
prirode programa i procesima učenja odraslih u okviru kojih se izvode (cjeloživotno
učenje).U tom smislu kolegiji su i raspoređeni unutar jednog semestra. Polaznici su
obvezni izvršavati sve obveze propisane programom cjeloživotnog učenja
5
POPIS KOLEGIJA
1.
KOLEGIJ
Sociologija odgoja i
obrazovanja
NOSITELJ
Prof. dr. sc. A. Šundalić
P
2
S
0
V
1
ECTS
3
Izv. prof. dr. sc.
V.Mlinarević
2
1
1
5
Izv.prof. dr. sc. M. Duran
2
1
1
5
Prof. dr. sc. S. Irović
2
1
1
5
2.
Rani i predškolski
kurikulum i institucijski
kontekst
3.
Psihologija učenja i
poučavanja
4.
Teorijsko metodologijske
osnove istraživanja
odgoja i obrazovanja
5.
Integrirani predškolski
kurikulum(teorijski dio
integriranog predšk.
kurikula, kineziologije,
teorije glazbe i likovne
kulture)
Prof. dr. sc. S.Irović
Izv. prof.dr.sc. V.Mlinarević
Izv.prof. art. mr.sc.V.Brešan
dr.sc. Mara Šumanović
Doc.art.mr.sc. A.Radočaj
Jerković
5
0
5
9
6.
Matematička kultura i
komunikacija
Izv.prof.dr.sc. M.Pavleković
1
1
1
3
14
4
10
30 ECTS
Ukupno
6
OPIS KOLEGIJA
1. SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA
Opće informacije
Nositelj kolegija
Naziv kolegija
Semestar
Bodovna vrijednost i način izvođenja
nastave
prof. dr. sc. Antun Šundalić
SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA
ECTS koeficijent opterecenja
polaznika
Broj sati (P+V+S)
3
2+0+1
1. OPIS KOLEGIJA
1.1. Ciljevi kolegija
Zadaća nastave je upoznavanje polaznika s odgojnim i obrazovnim sustavom, njegovom organizacijom,
unutarnjom strukturom, teorijskim zasnivanjem obrazovanja u modernom društvu i socijalnopovijesnom razvoju te značenjem za kulturu društva i razvoj pojedinaca. Cilj nastave je stjecanje znanja o
važnosti obrazovanja u modernom društvu.
1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –
znanja/vještina):
Biti osposobljeni za preuzimanje odgovornosti u procesima daljne osobne i profesionalne afirmacije
svojeg stručnog profila uz istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada; graditi bliske,
povjerljive i recipročne odnose sa roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini; aktivno se
angažirati u postizanju kvalitetnije i intenzivnije sudjelovanje lokalne zajednice u životu dječjeg vrtića.
1.3.
Sadržaj kolegija
TEORIJSKI I POVIJESNI PREGLED - Sociologija odgoja i obrazovanja: nastanak i razvoj; Pojam obrazovanja
(i odgoja); Sociologijski pristup i relevantne teorijske koncepcije.
DRUŠTVENI KONTEKST OBRAZOVANJA - Povijesne i socijalne pretpostavke (rad, idustrijalizacija,
modernizacija, obrazovanje u antici, novovjeko obrazovanje); Društveni karakter obrazovanja,
socijalizacija, društvene vrijednosti, konflikti i kontrola, socijalni konsenzus u obrazovanju; Uloga obitelji i
škole u odgoju; Društvene i obrazovne nejednakosti.
INSTITUCIONALNI SUSTAV OBRAZOVANJA - Škola kao organizacija: suvremene tendencije i funkcije;
Sveučilište u povijesti i danas: Hrvatska i svijet; Obrazovni curriculum: javne i privatne škole;
Obrazovanje i ideologija reprodukcija kulture; Studenti i studentske udruge;
EDUKACIJA I SOCIJALNE PROMJENE - Obrazovanje i društvena pokretljivost (mobilnost, diferencijacija i
selekcija); Obrazovanje i društvena reprodukcija (slojna, profesionalna); Obrazovanje i zapošljavanje;
Edukacija kao komunikacija.
OBRAZOVANJE I KULTURA - Obrazovanje i demokracija; Ekološka edukacija; Religijska kultura, vjerski
odgoj; Edukacija i multikulturno društvo.
OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKE PROMJENE - Modernizacija i promjene u obrazovanju; Kriza obrazovanja;
7
Promjene modernog društva i obrazovne reforme; Alternativno obrazovanje; Obrazovanje za budućnost.
Predavanja
Seminari i radionice
Vježbe
Obrazovanje na daljinu
Terenska nastava
Samostalni zadaci
Multimedija i mreža
Mentorski rad
Konzultativni rad
Ostalo
1.4.
Način izvođenja nastave
1.5.
Dodatno pojašnjenje načina izvođenja nastave i usvajanja znanja:
2. OBVEZE POLAZNIKA
2.1.
Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika
Pohađanje nastave
Pismeni ispit
Portfolio
Praktični rad
2.2.
•
•
•
•
•
•
Aktivnost u nastavi
Usmeni ispit
Kontinuirana provjera znanja
Seminarski rad
Esej
Istraživanje
Obvezna literatura
Ben-David, J. (1986)Uloga znanstvenika u društvu. Zagreb: Školska knjiga.
Cifrić, I. (1990) Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine.
Giddens, A (2007.) Sociologija, Zagreb, Nakladni zavod Globus.
Lesourne, J. (1993)Obrazovanje i društvo. Izazovi 2ooo. godine. Zagreb: Educa.
Pilić, Š. (ur.) (2008.) Obrazovanje u kontekstu tranzicije, Split, Biblioteka školskog vjesnika.
Vrgoč, H. (ur.)(1994.) Obitelj – škola – društvo, Zagreb, Hrvatski pedagoško-književni zbor.
2.3.
Dopunska literatura
8
2. RANI I PREDŠKOLSKI KURIKULUM I INSTITUCIJSKI KONTEKST
Opće informacije
Nositelj kolegija
Naziv kolegija
Semestar
Bodovna vrijednost i način izvođenja
nastave
Izv. prof.dr.sc. Vesnica Mlinarević
RANI I PREDŠKOLSKI KURIKULUM I
INSTITUCIJSKI KONTEKST
ECTS koeficijent opterecenja
polaznika
Broj sati (P+V+S)
5
2+1+1
1. OPIS KOLEGIJA
1.1. Ciljevi kolegija
Osposobljavanje polaznika za integrirani pristup cjelovitom dječjem razvoju i učenju utemeljenom na
prirodnoj znatiželji, aktivnom, istraživačkom i stvaralačkom odnosu djeteta prema svijetu koji ga
okružuje. Kurikulum ranog I predškolskog odgoja treba biti fleksibilan i otvoren, sukonstruiran i
prilagođen individualnim razlikama među djecom, ali i posebnostima svake skupine, vrtića (kulture). Na
taj način suvremeno shvaćanje kurikuluma implicira sukonstruiranje znanja i mijenjanje institucijskog
konteksta u uvjetima svakodnevne prakse
1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –
znanja/vještina):
Očekuje se da ce polaznik nakon položenog ispita raspolagati sa slijedecim kompetencijama:
Opće kompetencije:
- biti osposobljen za primjenu znanja u praksi u integriranom kurikulumu ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja
- iskazivati istraživacke vještine i kontinuiranu sposobnost ucenja u osmišljavanju situacija i poticaja koji
ce biti u skladu s djecjom prirodom
- demonstrirati sposobnost prilagodavanja novim i neocekivanim situacijama na nacin aktivne primjene
stecenih znanja, vještina i sposobnosti
- osvijestiti potrebu kontinuiranog ucenja, proširivanja strucnih i profesionalnih kompetencija
- razviti sposobnosti refleksivnog prakticara koji kontinuirano vrednuje ucinke svojih postignuca
Specificne kompetencije:
- objasniti i interpretirati projekt kao model cjelovitog integriranog ucenja
- razlikovati raznovrsne uloge odgajatelja u djecjim aktivnostima i projektima
- izraditi i prezentirati projekt vrtica (organizacija prostora i materijala) koji je u skladu s djecjom
prirodom I zahtjevima procesno orijentirane arhitekture
- demonstrirati znanje ucinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom
djetinjstvu
- ucinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri sve
djece I svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogucnosti, potrebe i interese te na tim
osnovama ostvarivati, istraživati, mijenjati kurikuklum i institucijski kontekst , kulturu vrtica
- demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogucnosti kao pretpostavci
konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne
potrebe;
9
- samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikulum u ukupnosti svih razvojnih
podrucja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezicno-komunikacijskom te istraživacko-spoznajnom),
koristeci aktivnosti I materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumaci djecji
razvoj.
- razviti sposobnost promišljanja novih strategija u sukonstruiranju integriranog kurikuluma kao odgovor
na suvremene spoznaje o djetetu i djetinjstvu.
1.3.
Sadržaj kolegija
1. Učenje djeteta rane i predškolske dobi.
2. Projekt kao model cjelovitog integriranog učenja, zajednički rad djece, odgajatelja, roditelja i lokalne
zajednice.
3. Uloga dokumentacije u praćenju, razumijevanju, poticanju suradničkog učenja djece.
4. Uloga odgojitelja u kreiranju, promatranju, poticanju i evaluiranju dječjeg iskustvenog učenja.
5. Mješovite odgojne skupine i suradničko učenje djece.
6. Kurikulum, tradicionalno i suvremeno određenje.
7. Ovisnost institucijskog konteksta o orijentaciji kurikuluma.
8. Kontekst ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
9. Dimenzije institucijskog konteksta.
10. Sukonstruiranje znanja i mijenjanje institucijskog konteksta.
11. Kultura dječjeg vrtića
Predavanja
Samostalni zadaci
1.4. Način izvođenja nastave
Seminari i radionice
Multimedija i mreža
Vježbe
Mentorski rad
Obrazovanje na daljinu
Konzultativni rad
Terenska nastava
Ostalo
1.5.
Dodatno pojašnjenje načina izvođenja nastave i usvajanja znanja:
Dio obaveza polaznici ce moci realizirati u svojim maticnim ustanovama, iznositi primjere dobre prakse
koji ce se priznavati u konacnoj raspodjeli bodova unutar kolegija. Ukoliko bude moguce pojedini dijelovi
sadržaja mogu se realizirati kao oblik terenske nastave u ustanovama polaznika.
2. OBVEZE POLAZNIKA
2.1.
Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika
Pohađanje nastave
Pismeni ispit
Portfolio
Praktični rad
Aktivnost u nastavi
Usmeni ispit
Kontinuirana provjera znanja
Seminarski rad
Esej
Istraživanje
2.2.Obvezna literatura
•
•
•
•
•
Petrovic-Sočo, B. (2007), Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje: Zagreb: Mali
profesor.
Miljak, A. (2009), Življenje djece u vrtiću. Zagreb: SM Naklada d.o.o.
Ljubetic, M. (2009), Vrtić po mjeri djeteta. Zagreb: Školske novine.
Miljak, A. i Vujicic, L. (2002), Vrtić u skladu s djecjom prirodom «Djecja kuca». Rovinj: DV Neven.
Miljak,A. (2009), Integracijski pristup u ranom odgoju i obrazovanju na konceptualnoj i/ili
djelatnoj razini. Zbornik radova: Integracijski pristup kao nacelo u radu s djecom predškolske
dobi. Str.11-21.
2.3.Dopunska literatura
•
•
•
Gopnik, A. i sur. (2003), Znanstvenik u kolijevci. Zagreb: Educa.
Petrovic-Sočo, B. (2009), Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića. Zagreb: Mali
profesor.
Vujičić, L., Duh, M. (ur.) (2009), Interdisciplinarni pristup učenju - put ka kvalitetnije obrazovanju
djeteta.Rijeka:Zambelli
10
3. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
Opće informacije
Nositelj kolegija
Naziv kolegija
Semestar
Bodovna vrijednost i način izvođenja
nastave
Izv.prof.dr.sc. Mirjana Duran
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
ECTS koeficijent opterecenja
polaznika
Broj sati (P+V+S)
5
2+1+1
1. OPIS KOLEGIJA
1.1. Ciljevi kolegija
Upoznati temelje psihologije učenja i poučavanja u razvojnom kontekstu.
1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –
znanja/vještina):
Koristiti doprinose suvremene kognitivne psihologije za organizaciju učenja i razvoja u predškolskim
ustanovama.
1.3.
Sadržaj kolegija
Učenje (uvjetovanje, teorije socijalnog učenja, kognitivne teorije učenja). Učenje, inteligencija i kognitivni
stilovi. Učenje i razvoj. Učenje kroz igru.
Pamćenje i zaboravljanje. Pamćenje u ranom djetinjstvu i razvojne promjene (strategije, skriptovi,
metamemorija itd.). Poučavanje pamćenju. Inteligencija. Eksperimentalne intervencije. Individualne
razlike u kognitivnom razvoju. Kućna okolina i kognitivni razvoj. Dječji vrtić i drugi oblici skrbi o
predškolskoj djeci i kognitivni razvoj. Utjecaj motivacije na učenje. Školske sposobnosti. Zrelost djece za
polazak u školu
Predavanja
Seminari i radionice
Vježbe
Obrazovanje na daljinu
Terenska nastava
Samostalni zadaci
Multimedija i mreža
Mentorski rad
Konzultativni rad
Ostalo
1.4.
Način izvođenja nastave
1.5.
Dodatno pojašnjenje načina izvođenja nastave i usvajanja znanja:
2. OBVEZE POLAZNIKA
2.1.
Pohađanje nastave
Pismeni ispit
Portfolio
Praktični rad
Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika
Aktivnost u nastavi
Usmeni ispit
Kontinuirana provjera znanja
Seminarski rad
Esej
Istraživanje
11
2.2.
•
•
•
•
Vasta, R. , Haith, M. M. Miller, S. A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
(Odabrana poglavlja)
Berk, E. L. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana
poglavlja)
Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko Naklada Slap. (odabrana poglavlja
Wood. D. (1995). Kako djeca misle i uče. Educa, Zagreb. (odabrana poglavlja)
2.3.
•
•
•
Obvezna literatura
Dopunska literatura
Howe, M. J. A. (2002). Psihologija učenja. Jastrebarsko. Naklada Slap.
Hitrec, G. (1991). Kako pripremiti dijete za školu. Zagreb: Školska knjiga.
Donaldson, M. (1982) Um deteta. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
12
4.TEORIJSKO METODOLOGIJSKE OSNOVE ISTRAŽIVANJA ODGOJA I
OBRAZOVANJA
Opće informacije
Nositelj kolegija
Naziv kolegija
Semestar
Bodovna vrijednost i način izvođenja
nastave
Prof.dr.sc. Stanislava Irović
TEORIJSKO METODOLOGIJSKE OSNOVE
ISTRAŽIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA
ECTS koeficijent opterecenja
polaznika
Broj sati (P+V+S)
5
2+1+1
1. OPIS PKOLEGIJA
1.1. Ciljevi kolegija
Na temelju upoznavanja i razumijevanja teorijskih orijentacija u poimanju odgoja i obrazovanja, polaznici
grade kompetenciju shvaćanja i interpretiranja pojma odgoja i obrazovanja te ovladavaju odgojnim i
obrazovnim strategijama, metodama i postupcima. Uvođenje studenata u razumijevanje kvantitativnih i
kvalitativnih pristupa istraživanju pedagoških pojava te osposobljavanje za samostalno provođenje
jednostavnih istraživanja u predškolskoj praksi. Ovladavanje formalnim i neformalnim tehnikama
prikupljanja podataka. Osposobljavanje za analizu i interpretaciju podataka. Izgradnja etičnosti u provođenju
istraživanja i korištenju podataka istraživanja: objektivnost, povjerljivost, poštovanje osobnosti ispitanika.
Osposobljavanje za za praćenje i razumijevanje empirijskih podataka u stručnoj literaturi te za prezentaciju
rezultata istraživanja.
1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –
znanja/vještina):
Posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za prilagodljivost na nove
situacije; demonstrirati posjedovanje osobnih kvaliteta ličnosti i dispozicija i njihovu refleksiju u razvoju
profesionalnog polja rada; demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na
način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti.
1.3.
Sadržaj kolegija
Metodologija pedagoških istraživanja u sustavu pedagogijskih disciplina, u sustavu izobrazbe
predškolskog učitelja i u njegovoj pedagoškoj djelatnosti. Kvalitativni i kvantitativni pristup istraživanju.
Vrste istraživanja: Temeljna i primijenjena. Razvojna i akcijska. Deskriptivna i kauzalna. Transverzalna i
longitudinalna. Empirijska eksperimentalna i empirijska neeksperimentalna istraživanja. Istraživanja
povijesti, sadašnjosti i budućnosti odgoja i obrazovanja. Etape istraživanja. Projekt istraživanja. Postupci i
instrumenti
prikupljanja
podataka:
Vrste,
karakteristike,
primjena.
Eksperimentalna,
kvazieksperimentalna, ex-post-facto i akcijska istraživanja. Etnografski postupci. Studija slučaja.
Kvalitativna i kvantitativna analiza podataka. Interpretacija rezultata. Pogreške u interpretaciji.
Znanstvene teorije (hipotetičke i provjerene), znanstvene zakonitosti. Izvješće o istraživanju. Vrste
izvješća. Izrada izvješća. Objavljivanje. Primjena rezultata istraživanja.
1.4.
Način izvođenja nastave
Predavanja
Samostalni zadaci
13
Seminari i radionice
Vježbe
Obrazovanje na daljinu
Terenska nastava
1.5.
Multimedija i mreža
Mentorski rad
Konzultativni rad
Ostalo
Dodatno pojašnjenje načina izvođenja nastave i usvajanja znanja:
2. OBVEZE POLAZNIKA
2.1.
Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika
Pohađanje nastave
Pismeni ispit
Portfolio
Praktični rad
2.2.
•
•
•
•
2.3.
•
•
Aktivnost u nastavi
Usmeni ispit
Kontinuirana provjera znanja
Seminarski rad
Esej
Istraživanje
Obvezna literatura
Halmi, S. (1995) Metodologija istraživanja u socijalnom radu. Zagreb: Alinea.
Leipzig, J., Leh, J. (1998) Proučavanje djece pomoću promatranja i bilježenja. Zagreb: Udruga
roditelja Korak po korak.
Matijević, M., Mužić, V. , Jokić, M. (2003) Istraživati i objaviti - elementi metodološke pismenosti u
pedagogiji. Zagreb: HPKZ.
Mužić, V. (2004.) Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (2. prošireno izdanje).
Zagreb: Educa.
Dopunska literatura
Cohen, L., Manion, L. (1997). Research methods in education. 4. London, New York: Routledge.
Matijević, M. (2002) Metodološka pitanja didaktike (71-97), U: Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
14
5. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKULUM
Opće informacije
Nositelji kolegija
Naziv kolegija
Semestar
Bodovna vrijednost i način izvođenja
nastave
Prof.dr.sc. Stanislava Irović
Izv.prof. dr.sc. Vesnica Mlinarević
Izv.prof.art.mr.sc.V.Brešan
dr.sc. Mara Šumanović
Doc.art.mr.sc. A.Radočaj Jerković
INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKULUM
ECTS koeficijent opterecenja
polaznika
Broj sati (P+V+S)
9
5+0+5
1. OPIS KOLEGIJA
1.1. Ciljevi kolegija
1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –
znanja/vještina):
3.3.
Sadržaj kolegija
3.4.
Način izvođenja nastave
3.5.
Dodatno pojašnjenje načina izvođenja nastave i usvajanja znanja:
Predavanja
Seminari i radionice
Vježbe
Obrazovanje na daljinu
Terenska nastava
Samostalni zadaci
Multimedija i mreža
Mentorski rad
Konzultativni rad
Ostalo
4. OBVEZE POLAZNIKA
4.3.
Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika
Pohađanje nastave
Pismeni ispit
Portfolio
Praktični rad
Aktivnost u nastavi
Usmeni ispit
Kontinuirana provjera znanja
Seminarski rad
Esej
Istraživanje
2.2.Obvezna literatura
2.3.Dopunska literatura
15
6. MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA
Opće informacije
Nositelj kolegija
Naziv kolegija
Semestar
Bodovna vrijednost i način izvođenja
nastave
Izv.prof.dr.sc.Margita Pavleković
MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA
ECTS koeficijent opterecenja
polaznika
Broj sati (P+V+S)
3
1+1+1
1. OPIS KOLEGIJA
1.1. Ciljevi kolegija
Upoznati studente s ulogom matematike u razvoju društva. Osposobiti studente za razumijevanje i
ispravno korištenje matematičke komunikacije u svakodnevnom životu. Obnoviti i proširiti znanja
studenata iz područja elementarne matematike nužno potrebnih za primjeren način uvođenja
matematičkih pojmova djeci predškolske dobi.
1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –
znanja/vještina):
Demonstrirati znanje iz temeljnih matematičkih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi
u svakodnevnom okruženju i primjeniti u profesionalnom polju rada na teorijskoj i praktičnoj razini.
1.3.
Sadržaj kolegija
Elementi matematičke logike. Pojam suda. Operacije sa sudovima. Skupovi. Pojam skupa (podskup
skupa, jednakost skupova, partitivni skup). Operacije sa skupovima (unija, presjek, komplement).
Kartezijev produkt skupova. Relacije. Brojevi. Skup prirodnih brojeva. Zakoni računskih operacija u
skupu prirodnih brojeva. Domišljato računanja izborom prikladne metode. Procjenjivanje točnosti
ismislenosti rezultata. Induktivno zaključivanje. Oblici i prostor:Opisivanje položaja i smjera upotrebom
svoje orijentacije i jednostavnih koordinata (npr. kvadratna mreža). Prepoznavanje i klasifikacija
jednostavnih likova (trokut, četverokut, šesterokut i osmerokut). Skiciranje jednostavnih tijela i njihovih
mreža (kocka, kvadar, valjak i stožac). Rješavanje problema u kontekstu položaja i smjera. Mjerenje.
Mjerenje duljine, mase i tekućine kroz povijest. Uspoređivanje veličina. Mjerenje relativnim jedinicama,
konstantnom nestandardnom jedinicom i standardnom jedinicom.
Podatci. Korištenje simulacije za određivanje približne vjerojatnosti događanja. Provođenje
jednostavnijih empirijskih istraživanja vjerojatnosti te procjena vjerojatnosti konkretnog slučajnog
događaja. Pronalaženje svih kombinacija ili poretka u situacijama s malim brojem varijabli. Čitanje i
predočavanje podataka stupčastim i kružnim dijagramima.
Predavanja
Seminari i radionice
Vježbe
Obrazovanje na daljinu
Terenska nastava
Samostalni zadaci
Multimedija i mreža
Mentorski rad
Konzultativni rad
Ostalo
1.4.
Način izvođenja nastave
1.5.
Dodatno pojašnjenje načina izvođenja nastave i usvajanja znanja:
Predavanjima upoznajemo studente s važnosti matematičke komunikacije u svakodnevnom životu.
16
Upućujemo ih na odgovarajuću literaturu i druge izvore informacija (web, vanjski mediji). okviru vježbi
studenti će rješavati različite problemske zadatke.
2. OBVEZE POLAZNIKA
2.1.
Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika
Pohađanje nastave
Pismeni ispit
Portfolio
Praktični rad
2.2.
Seminarski rad
Esej
Istraživanje
Obvezna literatura
•
•
2.3.
Aktivnost u nastavi
Usmeni ispit
Kontinuirana provjera znanja
Kurepa,S. (1975.) Uvod u matematiku, Tehnička knjiga, Zagreb
Polonijo,M.(2001) Mala geometrija, Profil, Zagreb
Dopunska literatura
•
•
•
Strnad,J.(1990) Metrom i aršinom-Izlet u svijet najvećih i najmanjih razdaljina, Školska knjiga,
Zagreb
Polonijo,M.(2009) Matematičke razbibrige za nove radoznalce, Element, Zagreb
Devide,V.(1988) Zabavna matematika, Školska knjiga, Zagreb
17

Download Report