LOVAČKA UDRUGA «MACELJ» ĐURMANEC
LOVNOGOSPODARSKA
OSNOVA
ZA ZAJEDNIČKO OTVORENO LOVIŠTE BROJ:
II/108 – «ĐURMANEC»
ZA RAZDOBLJE OD 01. TRAVNJA 2006. DO 31. OŽUJKA 2016. GODINE
ĐURMANEC, KOLOVOZ 2006. GODINE
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
1
SADRŽAJ
1. UVOD ……………………………………………………………………………….
1
2. PODACI O LOVIŠTU ……………………………………………………………..
2.1. Podaci iz Odluke o ustanovljenju lovišta ...............................……………….
2.2. Opis prirodnih značajki staništa ...........................................…………….…..
2.3. Uvjeti zaštite prirode ………………………………………………………….
2.4. Prikaz vrsta i broja divljači i životinjskih vrsta....................…………….….
2.5. Tehnička opremljenost lovišta ................................................……………….
2
2
7
18
20
22
3. GOSPODARENJE S DIVLJAČI I LOVIŠTEM ………………………………...
3.1. Dosadašnje gospodarenje ........................................................……………….
3.2. Smjernice budućeg gospodarenja za glavne vrste divljači …………………
3.2.1. Smjernice budućeg gospodarenja za srnu običnu običnu .……………….
3.2.1.1. Cilj lovnog gospodarenja za srnu običnu .……………………………...
3.2.1.2. Osnovne biološke karakteristike za srnu običnu .....................…………
3.2.1.3. Bonitiranje lovišta, lovnoproduktivne površine i gospodarski
kapacitet lovišta za srnu običnu ………………………………………..
3.2.1.4. Lovnoproduktivne površine (LPP) ..................................………………
3.2.1.5. Gospodarski kapacitet za srnu običnu ………………………………….
3.2.1.6. Struktura fonda za srnu običnu …………………………………………
3.2.1.7. Brojnost divljači ………………………………………………………
3.2.1.8. Razvoj fonda srneće divljači s prikazom prihrane i prehrane ………….
3.2.1.9. Prihrana i prehrana za srnu običnu ................…………………………..
3.2.1.10. Mjere zaštite za srnu običnu ..........................................………………
3.2.1.11. Mjere očuvanja i poboljšanja staništa za srnu običnu ………………...
3.2.1.12. Mjere uređivanja lovišta ................................................………………
3.2.1.13. Briga o drugim životinjskim vrstama …………………………………
3.2.2. Smjernice budućeg gospodarenja za zeca običnog …………………….….
3.2.2.1. Cilj lovnog gospodarenja za zeca običnog……………………………...
3.2.2.2. Osnovne biološke karakteristike za zeca običnog....................…………
3.2.2.3. Bonitiranje lovišta, lovnoproduktivne površine i gospodarski
kapacitet lovišta za zeca običnog……………………………………….
3.2.2.4. Lovnoproduktivne površine (LPP) ..................................………………
3.2.2.5. Gospodarski kapacitet za zeca običnog…………………………………
3.2.2.6. Brojnost divljači ………………………………………………………
3.2.2.7. Razvoj fonda zeca običnog …………………………………………….
3.2.2.8. Prihrana i prehrana zeca običnog...............……………………………..
3.2.2.9. Mjere zaštite za zeca običnog.........................................………………..
3.2.2.10. Mjere očuvanja i poboljšanja staništa za zeca običnog…………….….
3.2.2.11. Mjere uređivanja lovišta ................................................………………
3.2.2.12. Briga o drugim životinjskim vrstama …………………………………
3.2.3. Smjernice gospodarenja za fazana običnog ……………………………….
3.2.3.1. Cilj lovnog gospodarenja za fazana običnog …………………………...
3.2.3.2. Osnovne biološke karakteristike za fazana običnog ..…………………
3.2.3.3. Bonitiranje lovišta, lovnoproduktivne površine i gospodarski
kapacitet za fazana običnog ……………………………………………
3.2.3.4. Lovnoproduktivne površine (LPP) ..................................………………
23
23
27
30
31
31
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
32
34
35
36
36
37
58
58
60
61
62
63
64
64
64
66
67
67
68
79
79
79
80
80
81
82
82
83
85
2
3.2.3.5. Gospodarski kapacitet za fazana običnog ……………………………..
3.2.3.6. Brojnost divljači ………………………………………………………..
3.2.3.7. Razvoj fonda fazana običnog s prikazom prihrane i prehrane …………
3.2.3.8. Prihrana i prehrana za fazana običnog ............………………………...
3.2.3.9. Mjere zaštite za fazana običnog .....................................………………
3.2.3.10. Mjere očuvanja i poboljšanja staništa za fazana običnog …………….
3.2.3.11. Mjere uređivanja lovišta ................................................………………
3.2.3.12. Briga o drugim životinjskim vrstama …………………………………
3.3. Smjernice budućeg gospodarenja za ostale vrste …………………………..
Smjernice gospodarenja za jelena običnog …………………………………….
Smjernice gospodarenja za svinju divlju..........................................……………
Smjernice gospodarenja za jazavca ……………...........................................…..
Smjernice gospodarenja za mačku divlju ………...........................................…
Smjernice gospodarenja za kunu bjelicu ……………….....................................
Smjernice gospodarenja za kunu zlaticu ……………….....................................
Smjernice gospodarenja za lasicu malu .……………………………………….
Smjernice gospodarenja za lisicu …….……………….......................................
Smjernice gospodarenja za tvora ………………………………………………
Smjernice gospodarenja za prepelicu pućpuru....................................…………
Smjernice gospodarenja za šljuku benu..........................................…………….
Smjernice gospodarenja za goluba divljeg.......................................……………
Smjernice gospodarenja za patku divlju.........................................…………….
Smjernice gospodarenja za vranu sivu i vranu gačac.....................……………..
Smjernice gospodarenja za čavku zlogodnjaču..................................………….
Smjernice gospodarenja za svraku …………......................................…………
Smjernice gospodarenja za šojku kreštalicu .....................................…………..
3.4. Briga o životinjskim vrstama koje bitno utječu na lovno gospodarenje…..
3.5. Lovna kinologija ..........................................................................……………..
3.6. Lov i korištenje divljači ..............................................................……………..
3.7. Stručna i lovočuvarska služba ................................................………………..
3.8. Sumarni prikaz plana i izvršenja plana prihrane i izlučivanja glavnih
vrsta divljači (LGO-8, LGO-9 i LGO-10) …………………………………
3.9. Potrebna ulaganja u divljač i stanište ....................................……………….
3.10. Očevidnik lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata (LGO-11) ………
174
176
4. LOVNA KRONIKA ……………………………………………………………….
179
5. LITERATURA …………………………………………………………………….
189
6. PRILOZI …………………………………………………………………………...
191
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
85
86
87
109
110
110
111
111
112
112
122
129
131
133
135
137
139
142
144
148
150
152
156
158
160
162
164
166
167
169
170
3
1. UVOD
Zajedničko otvoreno lovište broj II/108 - «ĐURMANEC» površine 2440 hektara ustanovljeno
je temeljem članka 18. Zakona o lovu (¨Narodne novine¨ broj 10/94, 22/95 i 5/95) i Odluke o
ustanovljenju zajednikih otvorenih lovišta Županije Krapinsko-zagorske (¨Službeni glasnik¨
Krapinsko-zagorske županije broj 4/96).
Po provedenom Zakonskom postupku lovište je dato u zakup lovačkom društvu «MACELJ»
Đurmanec, kao najpovoljnijem ponuđaču Ugovorom o zakupu prava lova na zajedničkom
otvorenom lovištu, (KLASA: 323-02/96-01/17 , UR. BROJ: 2140/1-03/2-96-1) od 31.05.1996.
godine.
Za lovište je izrađena lovnogospodarska osnova sukladno Zakonu o lovu za razdoblje od
01.04.1996. godine do 31.03.2006. i odobrena od nadležnog organa državne uprave.
Istekom zadnje godine 2005/06. u Zakonskom roku lovozakupnik Lovačko društvo
«MACELJ» iz Đurmanca, podnio je zahtjev za produljenje lovozakupa. Po provedenom postupku i
suglasnosti nadležnog Ministarstva, Županija je produljila s lovozakupnikom Ugovor o zakupu
zajedničkog lovišta, (KLASA: 323-02/05-01/30, UR.BROJ: 2140/1-05-05-1) od 08.11.2005.
Stupanjem na snagu Zakona o lovstvu 06.12.2005. godine (¨Narodne novine¨ broj 140/05) i
izdavanjem Naputka (KLASA: 323-01/05-01/125, UR. BROJ: 525-13-05-2) od 02. prosinca 2005.
godine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva o postupanju po Zakonu o
lovstvu Krapinsko-zagorska županija je u vrijeme izrade lovnogospodarske osnove u postupku
revidiranja Akta o ustanovljenju lovišta u dijelu određivanja novih brojeva lovišta i korekcije lovnih
površina koje je dalo utvrditi nadležno Ministarstvo.
U vrijeme stručnog pregleda i odobrenja ove lovnogospodarske osnove (26. i 27. listopada
2006. godine), već je po Županijskoj Skupštini donijeta nova Odluka o ustanovljenju zajedničkih
lovišta u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Objavljivanjem istog (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 15/2006.),
predmetno lovište u novom Aktu o ustanovljenju vodi se pod brojem II/108 - «ĐURMANEC»
površine 2440 i isti je priložen u spis te je sastavni dio ove lovnogospodarske osnove.
Također po objavljenom Aktu o ustanovljenju zajedničkih lovišta i temeljem novog Zakona o
lovstvu Županija će prići i usklađivanju Ugovora o produljnju lovozakupa temeljem citiranog
Zakona i Odluke za predmetno lovište.
Važnost lovnogospodarske osnove za lovište broj II/108 - «ĐURMANEC» je od :
01. travnja 2006. – 31. ožujka 2016. godine
Lovnogospodarska osnova za zajedničko lovište broj II/108 - «ĐURMANEC» površine 2440
hektara, izrađena je sukladno odredbama Zakona o lovstvu (¨Narodne novine¨ broj 140/05)
Pravilika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske
osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (¨Narodne novine¨ broj 40/06), Zakona
o zaštiti prirode (¨Narodne novine¨ broj 162/03 i 70/05), Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta ptica
(¨Narodne novine¨ broj 43/95) i stručnih podloga za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih
površina u lovištima Republike Hrvatske (¨Narodne novine¨ broj 40/06).
Lovnogospodarsku osnovu izradio je Mario Vodolšak, dipl. inž. šumarstva, stručni djelatnik
na poslovima lovstva Lovačkog saveza Krapinsko-zagorske županije, registriranog između ostalog i
za izradu i provođenje lovnogospodarskih osnova, programa uzgoja divljači, programa zaštite
divljači i njihovih revizija.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
4
2. PODACI O LOVIŠTU
2.1. Osnovni podaci o lovištu iz akta o ustanovljenju
U proteklom razdoblju izmjenila se donekle urbanistička slika lovišta. Proširilo se mjesto
Đurmanec i neka sela uz cestu Đurmanec – Pregrada, Đurmanec – Hum na Sutli, Đurmanec –
Macelj, Đurmanec Jesenje Donje i Đurmanec – Krapina. Povećao se broj napuštenih domaćinstava
u selima po brdima. Smanjene su obradive površine, a povećane povremeno obradive i neobradive.
Intenzivan je promet motornih vozila na glavnom komunikacijama, a isto tako i na cestama
koje vode kroz sela, a koje su u međuvremenu pošljunčane i osposobljene za promet motornih
vozila. Dužinom cijelog lovišta u smjeru sjevera i juga u tijeku je izgradnja autoceste Zagreb –
Macelj koje praktički dijeli lovište na dva dijela. Jedina pogodnost je u tome što ima velik broj
tunela iznad kojih je omogućena migracija divljači.
2.1.1. Opis granice lovišta
Početna točka – VELIKI STROG – TUNEL u Maclju (granica sa lovitšem Jesenje Gorenje)
i dalje graica ide prema grebenu iznad Lijepe Bukve do kuće na proplanku Filipanc, 2/3 travnjak9m
na put i putem Filipanci – Srijevast, od Srijevasta kolnim putem do Zdenca iznad Velikih štengi, te
lijevim putem do bivšđeg zaseoka Vrhovski, odakle ide putem do Koprivnjakovih klijeti, te dalje
istočnim grebenomdo dalekovoda na Lizanicama, odakle se prćinom spušta do Slanog zdenca.
Granica natavlja grebenom šumskog prdjela. Jelovice do iznad zaseoka Vincelji, ide po grebnu
nasuprot s. Ravninsko di željezničkog mosta u Đurmancu, siječe magistralu i staru cestu kod
Kopanje u Sutenski ide grebenomdo klijeti (Leljaki) na Maloj Brezovici, do televizijskog repetitora
kroz zaselke Dunaji, Mužari, Lejaki i dalje ide grebnom Brezovice do početka sela Goričanovec
ispušta se jarkom lijevo do kapelice do potoka zapadno od sela Heraki (to je južna granica lovišta –
granica sa lovištem Petrovsko), dosela Makari, grebenomiznad sela Toplaki do Potoka (granica sa
ovištem Pregrada) idalje ispod sela Šafranki jarkom (Posilovićev) do vrha iznad sela Vincelji
ispušta se izspod sela Hrenari, cestom do kapelice na vrhu Lupinjskog Brijega. Dalje, zapadni dio
lovišta ide iznad s.Posilovići, grebenom iznad Hromca na selo Lukovčak na zaselak Grki do
šumarijske ceste prije Vugljenšek šume, cestom do s. Mlinari na magistralu Đurmanec – Ptuj i tim
pravcem opet do početne točke Veliki Stog (tunel).
Mjesta obilježbe granice: granice lovišta je potrebno obilježiti obavještajnim tablama na
drvenim ili drugim prirodnim podlogama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama. Table se
postavljaju na vlastite nosače.
Lovište ¨Đurmanec¨ obilježit će se s 10 tabli površine 60 X 40 centimetara. Natpis na
ploči bit će slijedećeg sadržaja:
ZAJEDNIČKO LOVIŠTE BROJ II/108 - "ĐURMANEC"
NAMJENA LOVIŠTA: UZGOJ, ZAŠTITA I LOV DIVLJAČI
Obavještajne table postavit će se na glavne cestovne ulaze u lovište. Pozicije postavljenih
obavještajnih tabli su slijedeće:
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
5
¾
¾
¾
¾
¾
Đurmanec (kod kopanje)
Putkovec (na cesti Đurmanec – Pregrada)
Lupinjak (cesta za Kostel)
Lupinski breg (prije graničnog prijelaza)
Ravninsko (na cesti Đurmanec – Jesenje Donje)
2.1.2. Reljefni karakter i zemljopisni položaj
Lovište br. II/108 - «ĐURMANEC» zauzima brežuljkaste dijelove sjevernozapadnog dijela
Hrvatskog Zagorja na području Županije Krapinsko-zagorske. Prema sustavu lokalne samouprave i
uprave smješteno je na području Općine Đurmanec.
Lovište br. II/108 - «ĐURMANEC» spada u brdski tip lovišta s prosječnom nadmorskom
visinom od 172 metara, a najviše 499 metra na Brdu Brezivica. Od ukupne površine lovišta 15%
ima nadmorsku visinu ispod 200 metara, a oko 4% iznad 400 metra.
Lovište br. II/108 - «ĐURMANEC» graniči na jugu s lovištem Petrovsko i Krapina, na
sjeveru s državnim lovištem II/2 Macelj, na istoka s lovištem Gornje Jesenje, na sjeverozapadu s
lovištem Pregrada.
Reljef lovišta je tipičan za zagorski kraj, izmjenjuju se brežuljci i doline, kroz koje se
redovito provlače manji vodotoci. Prema sustavu lokalne samouprave i uprave lovište je smješteno
na području Općine Đurmanec.
Položaj i granice lovišta prikazane su na priloženoj karti u mjerilu 1 : 25 000.
2.1.3. Površina lovišta
Ukupna površina lovišta iznosi 2.440 ha.
Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda te između poljoprivrednih i šumskih
površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1.
Tablica: Stanje površina lovišta broj II/108 – «ĐURMANEC» prema vlasništvu i zemljištu
Lovište /
Vlasništvo
Državno
Privatno
Ukupno
Šume i šumsko Poljoprivredno
zemljište
zemljište
187
115
710
891
897
1006
Ostalo zemljište
UKUPNO
117
420
537
302
2138
2 440
Površinu lovišta i zemljovlasničko razmjerje utvrdila je stručna služba za izradu LGO uz
pomoć nadležnog ureda za katastar u Krapini.
Unutar opisanih granica lovišta postoji izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište te
javne prometnice i druge javne površine sa zaštitnim pojasom od 300 m u sveukupnoj površini 537
ha ili 22%, koja površina se ne smatra lovnom površinom. Prema tome lovna površina procjenjuje
se na 1.903 ha.
Dakle ukupna površina lovišta iz akta Odluke o ustanovljenju lovišta je 2.440 ha.
Detaljan prikaz površina po kategoriji tla prikazan je u Lovnogospodarskom obrascu LGO-1.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
6
LGO - 1
ISKAZ
POVRŠINA
NAZIV
POVRŠINE
VRSTA
POVRŠINE
KULTURA
1
2
3
ZEMLJOVLASNIČKO
RAZMJERJE
OBRASLO
4
DRŽAVNO
PRIVATNO
NEOBRASLO
DRŽAVNO
PRIVATNO
∑
ŠUMSKO
∑
UKUPNO ŠUMSKO
ORANICE
ZEMLJIŠTE
UNUTAR
LOVIŠTA
LIVADE
POLJO PRIVREDNO
PAŠNJACI
VIŠEGODIŠNJI
NASADI
(neograđeni)
OSTALO
DRŽAVNO
PRIVATNO
DRŽAVNO
PRIVATNO
PRIRODNE
TEKUĆICE
UMJETNE
5
187
710
897
897
187
710
∑
294
294
∑
210
210
∑
297
297
DRŽAVNO
PRIVATNO
DRŽAVNO
PRIVATNO
DRŽAVNO
PRIVATNO
∑
DRŽAVNO
PRIVATNO
∑
UKUPNO POLJOPRIVREDNO
HA
DRŽAVNO
PRIVATNO
RIJEKE
POTOCI
∑
KANALI i dr.
∑∑
JEZERA
MOČVARE I BARE
PRIRODNE
OSTALO
∑
AKUMULACIJE
STAJAĆICE
RETENCIJE
UMJETNE
OSTALO
∑
∑∑
DRŽAVNO
SVEUKUPNO LOVIŠTE
PRIVATNO
PREMA VLASNIŠTVU
SVEUKUPNE LOVNE POVRŠINE
POVRŠINE NA
GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
KOJIMA SE NE
JAVNE POVRŠINE ( ceste i dr. )
USTANOVLJUJE
POSEBNO ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODE
LOVIŠTE, A
OGRAĐENI NASADI
OPISANE SU
PRIVREDNI RIBNJACI
GRANICOM
OSTALO
LOVIŠTA
∑
66
66
115
115
115
891
24
24
24
VODE
UNUTAR
LOVIŠTA
POVRŠINE OPISANE GRANICOM LOVIŠTA
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
302
1601
1 903
418
117
2
537
2 440
7
2.1.4. Vrste i brojno stanje divljači koja prirodno obitava ili se se prema mogućnostima
staništa može uzgajati ( matični proljetni fond )
Rješenjem o ustanovljavanju vlastitog otvorenog lovišta broj II/108 – «ĐURMANEC»
Krapinsko-zagorske županije, (¨Službeni glasnik¨ Krapinsko-zagorske županije broj 15/06).
određena je vrsta divljači i matični proljetni fond koji se u lovištu može uzgajati:
Broj divljači koji se prema mogućnostima staništa može uzgajati (matični – proljetni fond):
a) glavne vrste divljači:
Srna obična
Zec obični
Fazan - gnjetlovi
(Capreolus capreolus L.)
(Lepus europeaus Pall.)
(Phasianus sp.)
b) ostale vrste divljači – sve druge vrste divljači koje od prirode stalno ili povremeno
obitavaju ili prelaze preko lovišta
c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima se ne gospodari po
Zakonu o lovstvu
U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati slijedeći broj divljači u
matičnom (proljetnom) fondu:
VRSTA DIVLJAČI
Srna obična
(Capreolus capreolus L.)
Zec obični
(Lepus europeaus Pall.)
Fazan
(Phasianus cholcicus L.)
BROJNOST
DIVLJAČI
8/100 ha LPP
12/100 ha LPP
12/100 ha LPP
Ostale vrste divljači mogu uzgajati u skladu s lovnogospodarskom osnovom.
Broj divljači koji se prema mogućnostima staništa može uzgajati (matični proljetni fond)
određen je na temelju prijedloga stručne komisije za ustanovljenje lovišta i Stručnih podloga za
bonitiranje lovišta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a može se
mijenjati u skladu s lovnogospodarskom osnovom.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
8
2.1.5. Mjere za spriječavanja šteta od divljači
Donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za sprečavanje šteta, nabavljanje
zaštitnih sredstava za izvršenje istog plana (mehanički i kemijskih repelanata), pravovremena i
besplatna raspodjela odgovarajućih sredstava korisnicima zemljišta, na njihov zahtjev, na prethodnu
javnu obavijest i davanje uputa za njihovu upotrebu, osnivanje nasada poljoprivrednih i šumskih
kultura za divljač (remize), gradnja i održavanje lovnogospodarskih objekata osim u sastojinama I
dobnog razreda te u sastojinama u fazi obnove, dopunsko hranjenje divljači, košnja prosjeka i
šumskih čistina, održavanje brojnog stanja divljači u granicama ekonomski dozvoljenog kapaciteta
lovišta propisanog lovnogospodarskom osnovom, poduzimanje uobičajenih mjera za sprečavanje
šteta od divljači propisanih po nadležnom tijelu županije.
Rješenje o ustanovljenju lovišta sastavni je dio ove lovnogospodarske osnove.
2.1.6. Namjena lovišta
Lovište je namjenjemo za prirodni uzgoj normalno razvijene, zdrave i otporne divljači
srednje do visoke trofejne vrijednosti, za zaštitu divljači i životinjskih vrsta koje u njemu obitavaju
ili kroz njega prolaze i za korištenje divljači u cilju postizanja gospodarskog učinka.
Lovište je također namijenjeno za trofejne divljači u svrhu prodaje kao i za unos umjetno
uzgojene divljači u svrhu povećanog gospodarskog korištenja.
Osnovna zadaća je uzgojiti proizvodne populacije divljači s obzirom na uvjete staništa,
određeni stupanj intenzivnosti lovnog gospodarenja i snošljivosti šteta od divljači na šumskim i
poljoprivrednim površinama, a koje uz gospodarsku funkciju imaju i funkciju zaštite i očuvanja
biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, te održavanja biološke raznolikosti
genofonda autohtonih vrsta.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
9
2.2. Opis prirodnih značajki staništa
Konfiguracija terena uovom lovištu većim je djelom brežuljkasto-brdovita, manje
dolinskog karaktera. Teren se na mikro planu odlikuje brojnim usponima, terasama i udolinama.
Visinske razlike su male. Nadmorska visina se kreće većim djelom terena obično od 200-300m.
Inklinacija – nagimi su pretežno osrednji i kreću se od 10-20º, samo mjestimično su strmiji no nie
rjetkost nagim od 35º,45º pa i više. Ekspozicije su različite.
Ekspozicija (izloženost terena prema stranama svijeta) ovisna je o njegovoj orografskoj i
reljefnoj razvedenosti.
Teren izložen jugu i jugozapadu povoljniji je za divljač zimi i u rano proljeće kada su
sjeverne strane izložene hladnim vjetrovima i dugotrajnijem snježnom pokrovu dok su ljeti za
dugotrajnih vrućina i jakih žega povoljnije sjeverne strane, jer na njima divljač tada nalazi hlad i
više pitke vode.
2.2.1. Orografske prilike
Iz podataka koji su iznijeti slijedi zaključak da ovo lovitše spada u brežuljkasto brdoviti tip,
jer se pretežnim dijelomprostire u rasponu od 250 do 450 m nadmorske visine.
2.2.2. Hidrografske prilike
Kroz lovište protječu rječice Putkovec, Maceljčica, Ravninščica i drugi manji potoci.
2.2.3. Klimatske prilike
Područje na kojem je smješteno lovište Đurmanec spada u zonu srednjoeuropske
kontinentalne klime i po karakteristikama je prialpskog klimatskog tipa. Ocjenu klimatskih
čimbenika izvršili smo prema podacima meteorološke stanice Kostel i Krapina čijim su
uspoređivanjem podataka od 1938 do danas snimljeni sljedeći temperaturni podaci:
Prosjek godišnjih oborina iznosi 983 mm, a kreće se od najmanje 683 mm do najviše 1.197
mm. Unutar godine raspored oborina je dosta neravnomjeran tako da najviše oborina ima u travnju i
svibnju što ne pogoduje divljači, posebno mladunčadi, koja se u to vrijeme nalazi u lovištu.
Vjetrovi uzrokuju uglavnom strujanja velikih zračnih masa, ponajčešće iz smjera zapada,
sjevera i sjeveroistoka. Vjetrovi isušuju tlo, snižavajući visinu korisnih oborina. To se naročito
očituje na vrhovima grebena i strmijim prisojnim padinama položenim prema jugu.
Prosječan broj dana sa snijegom kreće se od 35 do 40, a u ekstremnim slučajevima, koji su
doduše rijetki, i do 60 dana. Međutim kroz prosjek posljednjih dvadeset godina zime su sve kraće, a
snježni pokrivač sve tanji i kratkotrajniji.
Temperatura zraka
Temperatura zraka je meteorološki element koji se najčešće upotrebljava kao pokazatelj
klime i koji utječe na sve biološke procese. Najveće temperaturne promjene događaju se u najnižem
sloju zraka gdje živi većina biljaka. U tom prizemnom sloju može danju biti vrlo toplo, a noću
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
10
hladno za vedrog i mirnog vremena kad je vrlo slabo miješanje zraka. Zbog toga se standardno
mjerenje temperature zraka obavlja termometrima koji se nalaze u zaklonu na visini 2 m iznad tla
gdje je dnevno kolebanje temperature manje.
Svojim klimatskim karakteristikama lovište svrstavamo u tip panonske umjerene
kontinentalne klime sa srednjom temperaturom od 10,0 °C. Najtopliji mjesec je srpanj, a najhladniji
siječanj. Ljeta su relativno svježa, srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi
22°C. To je najrašireniji tip klime kontinentalnog dijela Hrvatske.
Srednja godišnja temperatura iznosi:
¾
¾
¾
¾
¾
prosječna godišnja temperatura
+ 9,9 C
prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca (siječanj) - 2 C
prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca (srpanj)
+ 19 C
maksimalna godišnja temperatura iznosila je
+ 38 C
minimalna godišnja temperatura iznosila je
- 26 C
Srednje sezonske temperature iznose:
¾
¾
¾
¾
proljeće
ljeto
jesen
zima
+ 9,5 C
+ 18,4 C
+ 9,8 C
- 0,1 C
Prvi jesenski mrazevi pojavljuju se između 17. listopada i 05. studenog, a zadnji proljetni
između 14. ožujka i 19. travnja. Opasnost od ranih, a naročito od kasnih mrazeva ovdje je izrazito
velika.
Podaci za klimatske prilike uzeti su sa meteoroloških stanica Krapina i Kostel.
Oborine
Slijedeći meteorološki element koji definira klimu nekog područja je oborina. Količina
oborine jedan je od meteoroloških elemenata koji je u vezi s vlagom u atmosferi. Svakodnevnim
mjerenjima na meteorološkim postajama dobivaju se podaci o dnevnim količinama oborine. Iz
dnevnih količina dobivaju se mjesečne, a zbrajanjem mjesečnih dolazimo do godišnje količine
oborina. Niz od 12 mjesečnih količina daje godišnji hod. Na području gospodarske jedinice godišnje
padne relativno dosta oborina. U sljedećim tablicama navodimo raspoložive podatke za:
Raspodjela oborine na nekom području povezana je različitim stazama atmosferskih
poremećaja ( ciklone i fronte ) u kojima se uglavnom vlaga zraka diže, ohlađuje te nastaju oblaci i
oborine. U orografski razvijenom području brda i gore pospješuju dizanje vlažnog zraka i stvaranje
oblaka pa su to područja s povećanom količinom oborine. Zbog opće cirkulacije atmosfere, zimi u
našim krajevima brojne ciklone prolaze Sredozemljem i Jadranskim morem, a unutrašnji dio
Hrvatske nalazi se pod utjecajem visokog tlaka. U nizinskom dijelu i u kotlinama gorske Hrvatske
tada prevladava maglovito vrijeme pa se javlja i najveći broj oblačnih dana.
Tijekom zimskih mjeseci na području gospodarske jedinice padnu znatne količine snijega.
Fizikalna svojstva snijega ovise o temperaturi zraka u vrijeme njegova padanja. Kod nižih
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
11
temperatura snijeg je suh, čvrst, sitan i rastresit i pada u obliku pršića. Kod viših temperatura
poprima oblik krupnih i vlažnih pahuljica.
Prosječan broj dana sa snježnim padalinama iznosi 25,4 dana, dok je broj dana pod snježnim
pokrivačem prosječno 46 dana s maksimalnom visinom snijega u prva tri mjeseca u godini.
Srednja mjesečna i godišnja količina oborina sa stanica Zabok i Kostel iznosi:
MJESECI
OBORINE
(mm)
MJESECI
OBORINE
(mm)
I
K
II
III
R
IV
A
V
VI
VII
I
VIII
N
IX
X
A
XI
XII
GOD
59
53
53
65
95
105
87
84
76
96
91
70
963
I
II
K
III
IV
V
VI
T
VII
E
VIII
IX
X
XI
XII
GOD
59
47
43
71
93
124
119
92
92
82
89
74
985
O
P
S
L
Kao što se iz tabele vidi, tijekom cijele godine padne 936 mm kiše u Krapini, odnosno 985
mm kiše u Kostelu, a od toga najviše u mjesecu lipnju.
Za prehranu divljači važan je broj dana pod snijegom. Ukupna prosječan broj dana u godini sa
snježnim pokrivačem debljim od 1 cm iznosi 49,3 dana.
O smjerovima vjetra i njegovoj jačini nemamo podataka za ovo lovište. Iz iskustva se zna da
ovdje pušu zapadni i sjeverozapadni vjetrovi. Istočni vjetrovi su rijetki, snažni vjetrovi su rijetki, a
orkanski vjetrovi koji bi mogli učiniti katastrofalne štete vrlo su rijetki.
Vrijednost Langovog kišnog faktora do kojeg se dolazi
količine oborina i srednje godišnje temperature zraka, iznosi:
iz odnosa srednje godišnje
Kf = 985/9,6 = 108,6
Prema Koppenovoj klasifikaciji ovo područje pripada toplo-umjerenom kišnom tipu, u
kojem se srednja temperatura najhladnijeg mjeseca kreće oko -2°C, a oborine su jednoliko
raspoređene, s tim da je zima najsušniji dio godine, dakle potpuna definicija klimatskog tipa ovog
područja je ¨cf wbx¨. Po vrijednosti Langovog kišnog faktora spada u humidnu klimu s prosječnim
godišnjim oborinama od 108,6 mm..
Relativna vlažnost zraka
Pod vlagom u zraku smatra se samo vodena para primješana ostalim plinovima u atmosferi, a
ne kapljice vode i leda. Vodena para u atmosferu dolazi evapotranspiracijom s podloge i biljnog
pokrova. Zato je zrak u donjim slojevima troposfere najvlažniji, a s visinom se vlažnost zraka
smanjuje. Prizemna količina vodene pare se mijenja, nekad je zrak suši, a nekad vlažniji. Međutim,
svakoj temperaturi zraka odgovara maksimalno moguća količina vodene pare i tada je zrak zasićen.
Prema tome, relativna vlažnost zraka je meteorološki element koji pokazuje do kojeg postotka je
zrak zasićen vodenom parom pri određenoj temperaturi zraka. Poznavanje tog meteorološkog
elementa općenito je važno jer stvaranje magle, oblaka, kiše, rose, mraza i ostalih hidrometeora
ovisi o količini vlage u zraku.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
12
Povoljni uvjeti s obzirom na rast bilja su uz relativnu vlažnost između 50% i 90%. U tom se
rasponu s povećanjem vlažnosti zraka povećava i fotosinteza, osobito ako je sunčevo zračenje jače.
Relativna vlažnost zraka mijenja se prostorno i vremenski, što znači da ovisi i o zemljopisnoj
širini i reljefu tla te ima svoj dnevni i godišnji hod. Dijelovi terena koji pogoduju ohlađivanju tla i
zraka ili gdje se zadržava hladan zrak imaju u prosjeku višu relativnu vlažnost jer je u hladnom
zraku i relativna vlažnost veća. Stoga je u mrazištima i udubljenim terenima kao i na planinama
relativna vlažnost visoka.
Obzirom na godišnji hod relativne vlažnosti zraka razlikuje se pet osnovnih tipova:
kontinentalni, oceanski ( maritimni ), visoki, monsunski i tropski tip.
Srednja godišnja relativna vlažnosat zraka iznosi 77%, a najveća je u XI mjesecu sa 86%, a
najniža u IV mjesecu sa 72%.
Relativna vlažnost zraka kreće se po mjesecima:
MJESECI
REL.VLAŽNOST
ZRAKA
I
II
II
IV
V
80%
81%
77%
72%
74%
VI
VII
VIII
76% 70%
73%
IX
X
XI
XII
78% 82% 86% 83%
Količina i raspored oborina važan je faktor s obzirom na uzgoj i zaštitu divljači, bonitiranje
lovišta, a time i prirast.
Prosječna godišnja relativna vlažnost iznosi 77 %.
Meteorološke pojave
Meteorološke pojave, koje mogu ujecati na rast i razvoj šumske zajednice su mraz, rosa i
magla.
Mraz nastaje sublimacijom vodene pare uslijed noćnog ohlađivanja pri vedrom i tihom
vremenu kad je temperatura zraka ispod 0ºC. U umjerenim zemljopisnim širinama mraz se javlja u
hladnom dijelu godine. Osim zimi, mraz se može pojaviti u jesen pa je to rani mraz ili u proljeće kao
kasni mraz. Proljetni mraz je opasniji i može nanijeti velike štete biljkama jer tada počinje
vegetacija. Jesenski mraz nanosi manju štetu pošto se višegodišnje biljke pripremaju za zimsko
mirovanje, a jednogodišnje su biljke najčešće završile svoj razvoj. Iz tog razloga dobro je poznavati
srednje i ekstremne datume pojave mraza kao i vjerojatnost njegovog nastupa na nekom području.
Rani mraz javlja se u listopadu, a kasni u svibnju. Najveći broj takvih dana je u siječnju i
prosincu.
Mraz ima veliko značenje zbog šteta koje može nanijeti mladunčadi i negativnog utjecaja na
dinamiku biološke reprodukcije divljači.
Vjetar
Vjetar je važan čimbenik za vegetaciju jer svojim djelovanjem često određuje izgled, sastav i
uspijevanje biljnog pokrova. S porastom nadmorske visine povećava se snaga vjetra. Na šumskim
staništima određenoga područja s razvedenim reljefom postoje velike razlike u djelovanju vjetra.
Izloženost jakim vjetrovima ( ometišta ) i zaklonjenost ( zavjetrišta ) očituju se na biljnom pokrovu.
Slabiji intenzitet vjetra koristan je biljci, a jači štetan.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
13
Vjetar direktno ili indirektno utječu na temperaturni režim zraka, na sadržaj vodene pare u
zraku te na intenzitet evapotransipiracijskog procesa.
Na području lovišta dominantni vjetrovi su zapadni i jugozapadni, a po snazi sjeverni i
sjeveroistočni te južni i jugozapadni.
O smjerovima vjetra i njegovoj jačini nemamo podataka za ovo lovište. Iz iskustva se zna da
ovdje pušu zapadni i sjeverozapadni vjetrovi. Istočni vjetrovi su rijetki, snažni vjetrovi su rijetki, a
orkanski vjetrovi koji bi mogli učiniti katastrofalne štete vrlo su rijetki.
ZAKLJUČAK
O KLIMI
Načelno možemo zaključiti da su klimatski uvjeti ovog lovišta povoljni za gospodarske vrste
divljači koje se žele uzgajati.
Savjesnim praćenjem ekstremnih pojava, kada se uoče ii prognoziraju, treba poduzimati
odgovarajuće mjere. Uz pogodovanje divljači u tako teškim vremenima, nužno je pokloniti posebnu
pozornost kontroli prirasta pojedine populacije jer taj čimbenik može uvjetovati znakovitu promjenu
planiranog odstrela u toj godini pa i dulje.
2.2.4. Edafske prilike
Matični supstrat na području lovišta je raznolik, a kreće se od dolomita i vapnenaca do
škriljavca i pješčenjaka. Po načinu postanka to su sedimenti, a potječu iz razdoblja Trijasa. Od
tipova tala prevladavaju pseudogleji i smeđa tla.
Tla su općenito uzevši umjereno vlažna i umjereno topla, a u dolinama vlažnija i hladnija.
Područje lovišta dobrim se dijelom sastoji od pseudoglejnih tala (obrončani i nizinski) čija je
propusnost za vodu mala i česta je površinska poplavljenost u jesen, zimu i proljeće te zadržavanju
stajaće vode na površini.
Ovi podaci su važni za određivanje bonitetnih razreda za gospodarske vrste divljači i
određivanje lovnogospodarskog kapaciteta lovišta.
Geološke prilike
Prema litostratigrafskoj kompilacijskoj karti M 1 : 100 000 izrađenoj u Institutu za geološka
istraživanja (1978. g.) geološka podloga ovih šuma može se podijeliti na nekoliko jedinica, a
najtipičnije su iz Neogena P1 2/1, Panon M 2/3 i Oligomiocenske klasične naslage (OLM), dok je
Trijas zastupljen sa T 2-3 naslagama:
- P1 2/1 Rhomboidea naslage čine sitnozrni pijesci tinjaca, pješčenjaci, pljeskoviti lapori,
gline te ugljeni slojevi. Slojevitost je slabo izražena. Karakteristika tih naslaga je slaba vezanost i
podložnost površinskim mehaničkim razaranjima. Teren je blago brežuljkast i pogodan za uzgoj
kultura kojima treba pješčano tlo.
- Naslage Tortona čine žućkastosivi vapneni pješčenjaci, litavac, pjeskoviti lapori i
konglomerati s vapnenim vezivom. Osnovna karakteristika ovog stratigrafskog člana su vrlo česte
vertikalne i horizontalne izmjena litoloških članova. U baznim dijelovima ovog kompleksa nalazim
vapnene i pjeskovite lapore s ulošcima pješčenjaka i litavaca, dok viši dio ove serije pretežno
sačinjavaju karbonatne stijene: konglomerati i breče, vapneni pješčenjaka i itavaca, litolomanjski
vapnenci i laporu. Teren ove stratigrafske jedinice je strmiji i dobro razveden.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
14
- Panon M 2/3 naslage rasprostranjene su na obradivom području, u gornjem dijelu nalazimo
sivosmeđe pjeskovito glinene lapore, dok u donjem dijelu nalazimo svjetlosive do bijele vapnene
lapore. Slojevitost je slao izražena, teren je zaravnjen, s plitkim jarcima, a hidrološki su te naslage
nepropusne.
- Oligomiocenske klasične naslage (OLM) su uglavnom konglomerati od kvarca, vezani
kvarcnim, rijetko vapnenim ili glinovitim vezivom. Glavne karakteristike ovog člana su da u
mineralnom sustavu prevladava kvarcna komponenta, dobra sortiranost klasičnog materijala i
relativno velika otpornost erozionim agensima.
- Srednji do gornji Trijas T 2-3 su naslage sitnozrnatih svjetlosivih dolomita koji sadre i do 99
% MgCa (CO3)2, a u ovoj jedinici čine jezgru Cesrskog Brda. S obzirom na veliku razlomjenost te
su naslage podložne djelovanju atmosferilija i troše se u dolomitne pijeske, često prekrivene
humusom.
Pedološke prilike
Prema karti šumskih tala Šumarije Krapina M 1 : 100 000 izrađene u Šumarskom institutu, na
temelju genetsko-morfoloških, fizikalnih i kemijskih svojstava tala uočavamo da je značajna
specifičnost pedosistemskih jedinica njihova heterogenost. Najzastupljeniji tipovi tala g. j. Pregrada
- Klanjec su crnice na vapnenecu, randzine, pseudoglej i luvisol, te distrično smeđe tlo. Struktura
tala je specifična za pojedine tipove, tako npr. rendzine imaju mrvičastu i krupnomrvičastu
strukturu. Dubina fiziološki aktivnog profila do C horizonta kreže se uglavnom u granicama
karakterističnim za pojedine tipove: rendzina 15-45 cm, crnica na vapnencu 10-15 cm, luvisol
distrični i euterični 60-120 cm.
Glavni odnosi između tala o šumskih zajednica su slijedeći: za zajednicu Querco-Ostryetum
carpinofolial dominantan tip tla je rendzina karbonatna i posmeđena, a za Querco petaeae
Carpinetum illyricum var. Fagus sylvatica značajan je luvisol i pseudoglej obrončani, dok su
zajednici Fagetum illyricum boreale montanu najzastupljeniji tipovi tala: distrično smeđe tlo,
luvisol tipični i površinski oglejen – kalkokambisol.
Pored reljefa, geološke i litološke građe te klime i vegetacije veliki utjecaj na formiranje
svojstava tala na ovom području imao je čovjek. Pašarenjem, odnošenjem listinca, sječama,
uzgojem kultura i drugim načinima mjestimice je znatno izmijenjeno intenzitet pedoformativnih
procesa, a ponegdje i njihov tog.
Na kvalitetu tla utječe naročito:
- U šumskom tlu redovito odnošenje listinca, pa se javljaju cijele, velike i suvisle površine
kiselog tla (caluna vulgaris) koja rastvaraju kiseli elementi. Zakiseljavanju pomažu i kisele kiše koje
su redovite (blizina Austrije i značajnih industrija i u Zagorju i Međimurju, te Sloveniji).
- Na poljoprivrednom tlu – oranicama zakiseljavanje dolazi od stalnog gnojenja stajskim
gnojivom kojem je glavni sastojak kiseli listinac iz šume. Redovnom upotrebom pesticida i
umjetnih gnojiva dolazi do opasnosti mineralizacije tla, što bi povećalo malu propusnost za vodu, a
time i smanjilo toplinu već ionako hladnog tla.
Kiselost, slaba propusnost i relativna hladnoća tla utječu nepovoljno na bonitet, a time i na
prirast divljači u lovištu.
ZAKLJUČAK
O EDAFSKIM ČIMBENICIMA (edafske, geološke i pedološke prilike)
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
15
Zahvaljujući prirodnim šumama i prisustvu svih članova boitopa ovog lovišta, zdravstvenom
stanju i dobrom gospodarenju šumama, te biološkoj raznolikosti, svi procesi u tlu i na površini
odvijaju se uravnoteženo što je preduvjet svih ostalih uvjeta za visoke ocjene stanišnih mogućnosti.
2.2.5. Biljne i druge zajednice
Bukove sastojine (Fagetum panonicum) zauzimaju sjeverne, sjeveroistočne i sjeverozapade
expozicije. Zastupljene su u svim djelovima lovišta. Tu su bukvi primješani u malompostotku hrast,
grab, te ostale tvrde ili meke listače.
Sastojine hrasta kitnjaka (Quercus petreae) nalaze se iznd zone bukve i zauzimaju isturene
grebene i južne i jeugozapadne padine.
Dio lovišta pokriven je šumom. Najveće površine zauzimaju slijedeće šumske zajednice:
ŠUMSKA VEGETACIJA
a) Šuma bukve i jele
Karaktrristične vrste asocijacije su jela i bukva, mjestimično su primještani gorski javor i
grab.
U sloju grmlja česti su likavci, lijeska, bazga, a ponegdje i božikovina. Na tlima manje
dubine prevladavaju blago acidofilne vrste, a prvenstveno vlasulja. Vrlo rijetko, samo na malim
površinama pridolaze ekstremi acidofilne vrste kao što su bekica i mahovi. Na zaravnima i manje
strmim stranama, te u uvalama pridolazi skup neutrofilnih vrsta . najviše režuha irebrača. U
prizemnom rašću dolaze još i bročika, sirištara te razne paprati. Dominantan tip tla je distrično
smeđe.
b) Šume bukve s vlasuljom
Biljna zajednica dolazi na distrično smeđem tlu i luvisolu. U ovoj zajednici, uz bukvu, dobro
uspijevaju kitnjak, grab, javor i breza. Sloj grmlja je siromašan – lijeska, bazga. U sloju prizemnog
rašća prisutna je najviše vlasulja i bekica.
c) Šuma kitnjaka s bekicom
Tipovi tala – distrično smeđe tlo i distrični ranker. Biljna zajednica je acidofilno florističkog
sastava, a raste unutar zone kitnjakovo grabovih šuma. Karakteristična vrsta u sloju drveća je
kitnjak, a sloj grmlja je oskudan – borovica, bušini i borovnica. Od zeljanica je najbrojnija
karakteristična vrsta asocijacija bekica zatim urodica, bujad, rujike te vrlo obilno mahovi.
d) Šuma kitnjaka i običnog graba
Tipične sastojine razvijaju se na blagim padinama i na mjestima gdje je zemljišni materijal
nanošen erozionim procesima. Iz takvog reljefnog položaja i svojstva tla proizlazi pridolazak
brojnih biljnih vrsta. U sloju drveća je kitnjak i obični grab, a pridružuju im se klen i lipa. Sloj
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
16
grmlja čine glog, lijeska, likovci, širokolisna veprina, krika i trnje. U prizemnom rašću dominiraju
šumarica, jaglac, zdravičica, crijevac, zimzelen i dr. Tlo je distrično smeđe koluvijalno.
Na velikom dijelu lovišta prevladavaju poljoprivredne kulture i razne poljske zajednice
različitog florističkog sastava.
Šumske kulture običnog bora, smreke, boravca i ariša zastupljene su na malim i iscjepkanim
površina.
Seljaci uzgajaju bagrem kao manje kulture (kolosijeci), u ophodnji od 5 godina, a zatim ih
sijeku čistom sječom. Obnavljaju se same iz panjeva.
Osnovne zajedničke karakteristike opisanih šuma jesu pomanjkanje najstarijih dobrih razreda,
nesistematičnog načina pomlađivanja sastojina, izmiješanost šumskog kompleksa, sastojinama
razne starosti, znatno učešće penjača. U najvećem dijelu tih šuma ne vrše se planski i sveobuhvatni
radovi čišćenja i njege mladika. U mladiku redovno prevladavaju nesastojinske vrste drveća , a
floritička slika sloja niskog grmlja i prizemnog rašća je raznolika.
Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba je najpovoljnija sredina za opstanak i
razmnožavanje divljači, a šuma bukve s lazarkinjom najneovoljnija.
Teškim šumskim sjemenom rode hrast i bukva. Hrast rađa većinom svake treće do pete, a
bukva u vrlo velikim razmacima – tek svake pete do osme godine. Slijedom toga visoka divljač
nalazi od uroda hrasta kada rodi dovoljno hrane, čime je kvaliteta zimske prehrane znatno
poboljšana.
VINOGRADI I VOĆNJACI
Vinogradi i voćnjaci rasuti su po cijelom lovištu, ali su ipak više koncentrirani na južnim
ekspozicijama.
Vinova loza uzgaja se sve više kao plantaža – na žici razapetoj na betonskim ili drvenim
stupovima, a sve manje na klasičan način – s kolcima. Uglavnom se uzgajaju plemenite sorte, ali ne
nedostaju i direktno rodeće loze.
Prilikom obrade vinograda sve je češća upotreba malih kultivatora, a zaštitna tretiranja raznim
pesticidima često premašuju i 10- terostruko špricanje. Na tlo i korov između vinove loze
deponiraju se ogromne količine pesticida.
Voćnjaci su u pravilu zapušteni, a najviše se uzgaja jabuka, manje šljive i kruške. U zadnje
vrijeme pokušava se unijeti i višnja.
Po vinogradima se redovito uzgajaju breskve. Dudovi su veoma rijetki. Na stablima jabuke
redovita je pojava imele, kako listopadne, tako i zelene, koja bi mogla preko zime koristiti kao
hrana za divljač, a njezinim orezivanjem - skidanjem s krošanja zimi – postigla bi se i gospodarska
korist.
U zadnje vrijeme zbog loše agrarne politike ostaje puno neobranog i nepokupljenog voća, a
naročito jabuka kojih ima u voćnjacima od jeseni pa do proljeća.
Upotreba pesticida u voćnjacima nije ni velika ni redovna, dok s travne smjese u voćnjacima
redovitom košnjom i njegom dobro održavaju i produciraju znatnu količinu zelene mase koja se
osim košnje koristi i za ispašu stoke.
LIVADE I PAŠNJACI
Livade i pašnjaci su različitih kvaliteta, a zavisno od položaja: livade i pašnjaci u nizinama i
uz potoke koji ih povremeno plave, livade i pašnjaci na nagnutim kosim terenima i valovitim
terenima (veći dio) i na brdskim zaravnima (manji dio).
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
17
Pašnjaci i livade nastali su krčenjem nekadašnjih šuma na kojima je pasla domaća stoka, a
livade su još i kosili. Ako je iskrčene površine dala uz redovitu košnju dosta sijena, ako je
konfiguracija tla omogućavala relativno laku košnju te ako je izvoz sijena bio srazmjerno lagan,
iskrčena površina ostala je livada koja se dva puta godišnje kosi, a zatim na njoj stoka pase do
snježnog pokrova. Ostale iskrčene površine ostale su pašnjaci koji su zapušteni, daju malu količinu
zelene mase, a u zadnje vrijeme ponovo ih osvaja šuma i ima ih sve manje. U novije vrijeme opaža
se trend da se i neke oranice pretvaraju u livade i pašnjake iz raznih razloga. Pašnjaci u prosjeku
osiguravaju godišnju zelenu masu za pašu oko 8 000 kg/ha.
Livade u lovištu mogu se prema pripadnosti svrstati u dva razreda:
1. Molinio - Arrhenatheretea - koje se prostiru po udolinama i uz potoke koji ih povremeno
plave;
2. Nardo - Iallunetea - koje se prostiru na nagnutim terenima, ocjeditim i na zaravnima.
Livade reda Molinio – Arrhenatheretea karakterizirane su biljnim vrstama: Festica prateuzis,
Trifolium prateuse, Bromus racemosus, Holeus lanotus, Colekisum anturmnale, Lantaurea
makroptilion, leontondon hispidus, Ranueulus aeris, Lerastium nummularie, Lyehnis flos . enenli,
Lantaurea jacea, Trifolium replus, Vicia erecca, itd. Ove livade obuhvaćene su u red
arrhenatheretea sa karakterističnim vrstama: Lynosporium eristoti, Arrhenatheretea elatiois, poion
alpianal, Pončićion, Tiseleto – Poligonion listortae; asocijacije arrhematherion elatioris ( francuski
ljulj) sa karakterističnim vrstama: arrhematherum elotius, Pastinoea satira (pastrnjak), Onomus
arulusis (zečji trn), trisetum flaveselus, Tragopogon protensis, T. orientalis, Knantia arulusis te
subasocijacije medioeropeaum.
Livade reda Nardo – lallunetea, a obuhvaćene redom Nardetalia, karakteriziraju biljke:
Lencorchis albida, Luzula sudetice, Potentila aurea, Lampanula barbate, Leontodon helvetieus. Ove
livade obuhvaćene su asocijacijom Nardetum strictae u subasocijaciji silicolum.
Oba navedena razreda livadnih zajednica karakteriziraju kiselost tla te elementi flore pripadaju
¨kiselim vrstama¨ što znači da nisu najpogodnije za ispašu i da e daju najbolje sijeno. Otava s tih
livada neuporedivo je bolja od sijena ili otavića.
Stoka se uglavnom uzgaja u štalama, osim u kasnu jesen kada se izvodi na livadu. Pojedini
pašnjaci bliže selima napasuju se redovito. Od stoke se na pašu istjeruju uglavnom krave, a rjeđe
konji (jer ih nema) ili svinje (koje se drže u svinjcima). Ovaca i koza nema.
Iz gore iznesenog vidljivo je da krupna divljač ima u svakom godišnjem dobu hrane u
izobilju, zečevi nešto manje, fazan još uvijek može naći hranu za minimum životnih potreba, a trčka
znatno oskudijeva u hrani veći dio godine.
ZAKLJUČAK
O BILJNIM I DRUGIM ZAJEDNICAMA
S gledišta zaklona, uvjeta za gniježđenje, koćenja i podizanja mladunčadi, vegetacija po
svom sastavu, uzrastu i rasporedu - je vrlo dobra
Ukupna vegetacija je bujna i obilata tijekom cijele godine, osim u zimskim mjesecima kada
je pod zelenilom jedino nešto malo vegetacije uz kanale.
Promatrajući vegetaciju kao prehrambenu prirodnu bazu, ona je također - dobra
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
18
2.2.6. Infrastruktura
Mir u lovištu uvjetuju brojni čimbenici, a to su : napućenost kraja stanovništvom, vrsta
naselja, broj i raspored komunikacija, intenzitet odvijanja prometa, frekvencija kretanja ljudi,
veličina posjeda, način obrade poljoprivrednog zemljišta, način gospodarenja šumom, broj
grabežljivaca, odnos žitelja nekog kraja prema divljači, itd.
U lovištu se veća naselja nalaze uz cestovne prometnice od Donjeg Jesenja do Đurmaneca i od
Đurmanca prema Pregradi i Humu na Sutli.
Ostala naselja su u obliku sela, zaselaka i pojedinačnih kuća raštrkanih po čitavom terenu i
povezan su s glavnim prometnicama brojnim putevima i stazama. Njima su također gusto prošarane
i neke poljoprivredne površine. U lovištu postoje i prostranija nenaseljena područja.
Kroz lovište prolaze glavne ceste Đurmanec – Pregrada, Đurmanec – Hum na Sutli i
Đurmanec – Krapina. Lovište također na dva dijela presjeca i autocesta Zagreb – Macelj. U lovištu
je razgranata mreža seoskih puteva od kojih su mnogi pošljunčani, te mnogobrojne pješačke staze.
Osim toga, kao što je već navedeno u poglavlju 2.1.3. Površina lovišta, u proteklom razdoblju
izmjenila se urbanistička slika lovišta. Povećao se broj napuštenih domaćinstava u selima po
brdima. Smanjene su obradive površine, a povećane povremeno obradive i neobradive. Intenziviran
je promet motornih vozila na glavnim komunikacijama, a isto tako i na cestama koje vode kroz sela,
a koje su u međuvremenu pošljunčane i osposobljene za promet motornih vozila. Iz navedenoga je
vidljivo da se površina nelovnih površina u lovištu povećala na račun površine lovnih površina u
lovištu
Površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta su u privatnom vlasništvu. Brojne i sitne
parcele s poljoprivrednim kulturama (prosječna veličina jedne oranice iznosi oko 0,12 ha) obrađuju
se vrlo intenzivno, a pri mnogim poslovima se posljednje vrijeme sve više upotrebljava
poljoprivredna mehanizacija, a također i kod košenja livada. Oranice se obrađuju uglavnom
traktorima i svim mogućim priključnim strojevima. Ozimi i jari usjevi uglavnom se kombajniraju
(ako je to zbog konfiguracije terena moguće), a kukuruz se sve više bere beračima montiranim na
traktoru (kao priključni stroj). Žitelji poljoprivrednici zadržavaju se na oraničnim površinama dosta,
od sjetve, obrade, pa do berbe poljoprivrednih plodina.
Stoka se uglavnom uzgaja u štalama, osim u kasnu jesen kada se izvodi na livadu. Pojedini
pašnjaci bliže selima napasuju se redovito.
U šumama privatnog vlasništva uznemiruje se najviše divljač u sezoni berbe gljiva i grabljanja
listinca.
Kod jednog dijela žitelja ovog kraja uvriježen je po lovstvo štetan običaj da u šume i polja sa
sobom vode pse.
Može se zaključiti da je antropogeni utjecaj, od promjene urbane slike lovišta, preko upotrebe
poljoprivredne mehanizacije, pesticida, pašarenja, sječe, do korištenja sekundarnih šumskih
proizvoda i sličnih običaja ljudi, u ovom lovištu vrlo velik i od velike je važnosti za lovno
gospodarenje.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
19
2.2.7. Antropogeni utjecaj
Navike stanovništva da obavezno u sezoni skupljanja šumskih plodova odlaze u šumu,
ispaša stoke često uz prisustvo pasa, te intenzivno ratarenje direktno negativno utječu na stupanj
mira u lovištu.
Te radnje sigurno ne pogoduju lovnom gospodarenju, ali budući da ih je nemoguće spriječiti
treba ih tolerirati do podnošljive granice.
Krivolov u lovištu posljednjih godina je u porastu, njegovo suzbijanje otežano je
nedostatkom zaposlenika u šumarijama, velikom površinom lovišta, malim brojem prevoznih
sredstva koja su na raspolaganju šumarijama, te slabom koordinacijom sa policijom.
Antropogeni utjecaj u lovištu ne očituje se samo u direktnim štetama, već i u indirektnim
sječom šumaraka u težnji za povećanjem poljoprivrednog zemljišta, što rezultira melioracijskim
zahvatima, izgradnjom kuća i klijeti, a u lovištu smanjenju prostora za zaklon, mir i sl.
Pored svih tih negativnih utjecaja treba spomenuti i pozitivne utjecaje čovjeka - lovca u cilju
poboljšanja uvjeta uzgoja, zaštite i lova, a koji su podrobnije opisani u dijelovima smjernica
budućeg gospodarenja.
Antropogeni utjecaj i s tim u vezi infrastruktura imaju velik utjecaj na divljač i lovište.
Čovjek svojim stalnim krčenjem šuma i proširivanjem naselja stalno smanjuje radijus obitavanja
divljači i sve češće dolazi u vidno polje divljači. Stalna proširenja naselja, izgradnja vikend kuća,
izgradnja i asfaltiranje prometnica sve više smanjuju životni prostor divljači. Divljač se u takvom
okruženju u ovom lovištu privikava na stalno prisustvo čovjeka, motornih vozila i drugih čimbenika
(smeće, buka i dr.), no to utječe na ritam razvoja i razmnožavanja divljači. Naime takvo okruženje
divljači ima trajno negativan utjecaj na razvoj i razmnožavanje divljači što direktno utječe na stalno
smanjivanje njezina brojnog stanja i otpornosti.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
20
2.3. Uvjeti zaštite prirode
Kako je Zakonom o zaštiti prirode predviđeno da pravne i fizičke osobe koje gospodare
lovištima moraju zatražiti suglasnost za izdavanje uvjeta zaštite prirode, tako je i LD «MACELJ» iz
Đurmanca zatražilo od Ministarstva kulture uvjete zaštite prirode.
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode donijela je Rješenje (Klasa:UP/I-612-07/0633/261, Urbroj: 532-08-02-1/3-06-3), dan 07. 06. 2006. godine, u kojem se izdaju uvjeti zaštite
prirode. Ovo rješenje nalazi se u prilogui ove lovnogospodarske osnove..
Uprava za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture sukladno članku 157., stavku 1., alineji 6.,
Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05.), koji propisuje da Državni zavod za zaštitu prirode izrađuje
stručne podloge za potrebe utvrđivanja uvjeta zaštite prirode, od Zavoda je zatražilo izradu stručne
podloge za navedeno lovište, temeljem koje će utvrditi tražene uvjete zaštite prirode.
Državni zavod za zaštitu prirode izradio je stručnu podlogu prema članku 123. Zakona o
zaštiti prirode, u kojem se propisuje da planovi gospodarenja prirodnim dobrima sadrže mjere i
uvjete zaštite prirode. Mjere zaštite prirode sadrže:
¾ pregled zaštičenih i evidentiranih prirodnih vrijednosti, ekološki značajnih područja i osobito
vrijednih krajobraza s njihovim značajkama i ocjenom stanja;
¾ pregled područja na kojima se očekuje postojanje prirodnih vrijednosti te preporuke za
ponašanje prigodom otkrivanja tih vrijednosti ili proglašavanje njihove zaštite;
¾ zaštitne mjere i razvojna usmjerenja za zaštićene prirodne vrijednosti, ekološki značajna
područja i osobito vrijedne krajobraze;
¾ mjere za očuvanje biološke raznolikosti, osobito mjere za očuvanje stanišnih tipova;
¾ kartografski prikaz stanišnih tipova
2.3.1. Obilježja područja sa stanovišta zaštite prirode
2.3.1.1. Zaštićene i ugrožene vrste na području lovišta
PROPISI:
Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05., članak 97.) ugrožene divlje svojte (vrste i
podvrste) proglašavaju se strogo zaštićenima ili zaštićenima. Popis navedenih divljih svojti utvrđen
je Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim //NN 07/06.).
¾ strogo zaštićene divlje svojte
¾ zaštićene divljke svojte
¾ EU direktive o pticama
¾ EU direktive o staništima
¾ Crvene knjige
Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune ovog područja, prema dostupnim
podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske i postojećih stručnih studija, na području
lovišta stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta Izdvajamo sisavce i ptice kao
skupine od posebnog interesa za lovstvo, a među njima na vrste na koje je u lovištu potrebno
obratiti posebnu pozornost u smislu osiguravanja mira ili prikupljanja podataka važnih za
monitoring.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
21
Sisavci.
Prema crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske lovište «Krapina» je dokumentirano ili potencijalno
područje rasprostranjenosti 16 vrsta ugroženih i zaštićenih sisavaca, od kojih ćemo spomenuti vidru
(Lutra lutra), te tri vrste šišmiša od 8 strogo zaštićenih i to dugokrili pršnjak (Miniopterus
schreibersi), sivi dugoušan (Plecotus austriacus) i velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii).
Ptice
Lovište «Krapina» je također područje rasprostranjenosti 5 vrsta ptica navedenih u Crvenoj
knjizi ptica RH čije su gnjezdeće populacije svrstane u zajedničku kategoriju ugroženosti – pred
izumiranjem. Ove vrste strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05.), a to su:
zlatovrana (Coracias garrulus), velika bijela čaplja (Egretta alba), škanjac osaš (Pernis
apivorus), sivi sokol (Falco peregrinus) i golub dupljaš (Columba oenas).
2.3.1.2. Ugrožena i rijetka staništa
Na području lovišta «Đurmanec» najveću površinu zauzimaju Mezofilne i neutrofilne čiste
bukove šume (47% površine), te mozaici kultiviranih površina (27% površine). Četiri stanišna tipa
ugrožena su na europskoj razini i zaštićena Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj Pravilnikom o
vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za
očuvanje stanišnih tipova. Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (MINK 2004.) ugrožena i rijetka
staništa opisana su na slijedeći način:
¾ Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume (Podsveza Lamio orvalae-Fagenion Borhidi ex
Marinček et al. 1993.)
¾ Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion – Horvat
1958. – Marinček in Mucina et al. 1993.)
¾ Panonske bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum «panonicum»)
¾ Srednjoeuropske šume hrasta kitnjaka te obične breze (Sveza Quercionrobori-petraeae
Br.-Bl. 1932 i Castaneo-Quercion petraeae (Soo 1962.) Vukelić 1990.)
2.3.1.3. Zaštićena i evidentirana područja
Prostornim planom Krapinsko-zagorske županije na području ovog lovišta za zaštitu u
kategoriji značajnog krajobraza evidentiran je krajolik Brezovice koji obuhvaća brdo Brezovica
Petrovska.
Mjere zaštite prirode za ovu lovnogospodarsku osnovu zajedničkog otvorenog lovišta broj
II/111 – «KRAPINA» detaljno su prikazani u Stručnoj podlozi koju je izradio Državni Zavod za
zaštitu prirode i dostupan je na uvid.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
22
2.4. Prikaz vrsta i broja divljači i životinjskih vrsta u lovištu
Temeljem Odluke o ustanovljavanju lovišta i Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupka
donošenja odnosno odobravanja lovnogospodarskih osnova, programa uzgoja i programa zaštite
divljači, divljač se razvrstava na glavne vrste odnosno divljač koja se prema namjeni zemljišta
prvenstveno uzgaja ili se planira uzgajati ili za koju je lovište ustanovljeno i ostale vrste divljači
koje prirodno obitavaju u lovištu II/108 – «ĐURMANEC»
Brojno stanje stalnih vrsta divljači i drugih životinjskih vrsta od značenja za lovno
gospodarenje utvrđeno je opažanjem, praćenjem i procjenom, dok će se brojno stanje sezonskih i
prolaznih vrsta utvrđivati svake godine po njihovom dolasku u lovište. Metoda povratnog računanja
također je uzeta u obzir kao usporedni parametar za određivanje stvarnog brojnog stanja divljači.
2.3.1. Vrste i broj divljači
Prema Odluci o ustanovljenju zajedničkih otvorenih lovišta, Zakona o lovstvu članak 6. i 7.
Pravilnika o sadržaju, načina izrade i postupku donošenja odnosno odobravanje lovnogospodarske
osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači divljač se dijeli na glavne gospodarske
vrste i ostale vrste divljači.
Obilaskom terena izvršena je procjena i mogući broj divljači koji obitava u lovištu.
Brojno stanje divljači na dan 01. 04. 2006. godine:
Glavne vrste divljači:
Krupne divljači
- srna obična
Sitne divljači
- zec obični
- fazan
40 grla
58 grla
58 kljunova
Ostale vrste divljači:
l. Stalne vrste:
- jelen obični
2 grla
- svinja divlja
6 grla
- jazavac
2 grla
- divlja mačka
- grla
- kuna bjelica
12 grla
- kuna zlatica
14 grla
- lasica mala
5 grla
- lisica
10 grla
- tvor
10 grla
- prepelica pućpura
- šljuka bena
- golub divlji grivnjaš
- divlja patka
25 kljunova
- vrana siva
15 kljunova
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
23
- vrana gačac
- čavka zlogodnjača
- svraka
- šojka kreštalica
5 kljunova
5 kljunova
10 kljunova
15 kljunova
- Prema načinu migracije divljač dijelimo na:
-
Stalne vrste koje su iskazane na prethodnoj strani
(osim šljuke, prepelice i goluba grivnjaša)
-
Sezonske vrste koje se dijele na:
-
Selice prolaznice - šljuka bena, prepelica pućpura i divlji golub grivnjaš
Selice stanarice - prepelica pućpura i divlji golub grivnjaš
2.3.2. Zaštićene životinjske vrste:
Pored navedenih vrsta divljači u lovištu je opažanjem utvrđeno prisustvo i drugih
životinjskih vrsta koje bitno utječu na lovno gospodarenje, a zaštićene su. Obzirom na specifičnost
lovišta dat je prikaz vrsta sisavaca i ptica.
Trajno zaštićene vrste divljači imaju znatan utjecaj na uzgoj plemenite divljači jer su neke
od njih grabežljivci i koriste za svoju prehranu i jedan dio divljači
Sisavci
Rovke
Ježevi
Vjeverice
Puhovi
Ptice
Jastrebovi
Sove
Djetlići
Žune
Ševe
Lastavice
Muharice(slavuji i dr.)
Sjenice
Vrapci
Čvorci (osim na poljoprivrednim
površinama)
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
24
2.4. Opis tehničke opremljenosti lovišta
Postojeći lovnogospodarski i lovnotehnički objekti na dan 01. 04. 2006. godine dati su u
narednoj tablici:
Vrsta
objekata
Jedinične
mjere
Hranilišta za srneću divljač
Solišta za srneću divljač
Hranilišta za fazansku divljač
Visoke čeke
Hranilišta za divlje patke
Volijera
komada
komada
komada
komada
komada
komada
Postojeći
objekti
9
14
8
9
1
-
Postojeći lovnogospodarski i lovnotehnički objekti prikazani u prethodnoj tablici trebaju se
redovito održavati. Prikazani su u obrascu LGO-11 koji je sastavni dio ove lovnogospodarske
osnove.
U narednom periodu gospodarenja potrebno je izgraditi 3 hranilišta za srneću divljač, 6
solišta, 1 visoku čeku, 10 hranilišta za nisku divljač, a postojeće lovnogospodarske i lovnotehničke
objekte održavati.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
25
GOSPODARENJE S DIVLJAČI I LOVIŠTEM
3.1. Dosadašnje gospodarenje 1996. - 2006. godine
Lovištem je gospodarilo lovačko društvo ¨MACELJ¨ Đurmanec od 1946. godine, kada je
osnovano.
Lovištem se gospodarilo lovnogospodarskim osnovama sa zadnjom važećom za period od 01.
travnja 1996. do 31. ožujka 2006. godine.
U lovištu su se uzgajale vrste divljači u skladu sa Odlukom o ustanovljenju zajedničkih
otvorenih lovišta Krapinsko-zagorske županije («Službeni glasnik» Krapinsko-zagorske županije
broj 4/96.), a to su srna obična zec obični, fazan obični i trčka skvržulja te ostale lovostajom
nezaštićene vrsta divljači i trajno zaštićene vrste divljači.
Na temelju stare lovnogospodarske osnove ( 1996. - 2006. ) i lovnih kronika prikazano je
dosadašnje gospodarenje ovim lovištem.
a) Površina lovišta
ISKAZ
POVRŠINA
STANJE 1996.
AKT O
USTANOVLJENJU
STANJE 2006.
ha
ha
ha
ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
898
897
897
POLJOP. ZEMLJIŠTE
1 147
867
867
OSTALE POVRŠINE
24
139
139
UKUPNO
2 069
1903
1903
NELOVNE POVRŠINE
517
537
537
SVEUKUPNO
2 586
2440
2440
Iz tablice je vidljiva trenutačna površina lovišta koja sada iznosi 2 440 ha.
Zbog netočnosti površina lovišta, preklapanja granica, slobodnih dijelova između lovišta,
prolaska većih prometnica i sl. pristupilo se sređivanju granica lovišta na razini cijele Republike
Hrvatske.
Novom digitalizacijom i obradom na najsuvremenijim informatičkim programima (ARC
WIEV GIS 3.2. ) dobivene su nove površine sa pripadajućim granicama lovišta.
Na osnovu tih podataka površina lovišta sada iznosi 2 440 ha.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
26
b) Razvoj fonda po vrstama divljači
Srna obična ( II bonitet, LPP - 409 ha )
MATIČNI FOND
LOVNA
GODINA
PLANIRANI
1996/1997
1997/1998
1998/1999
1999/2000
2000/2001
2001/2002
2002/2003
2003/2004
2004/2005
2005/2006
12
14
17
20
22
24
24
24
24
24
OSTVARENI
12
16
18
15
16
29
32
33
40
40
FOND PRED LOV
PLANIRANI
OSTVARENI
16
19
23
27
29
32
32
32
32
32
16
22
25
20
21
37
41
42
50
60
LOV
PLANIRANI
2
2
3
5
5
8
8
8
8
8
57
OSTVARENI
ODSTREL
OTPAD
UKUPNO
2
2
3
2
2
4
6
8
6
8
43
1
1
1
3
2
2
2
3
2
17
4
3
4
5
4
6
8
8
9
10
60
Iz tablice je vidljiv porast matičnog fonda. Izvršenje lova po godinama bilo je veće od
propisa zbog povećene populacije divljači, a odstupanja su i zbog povećanja evidentiranog otpada
divljači.
Zec obični ( III bonitet, LPP - 289 ha)
LOVNA
GODINA
1996/1997
1997/1998
1998/1999
1999/2000
2000/2001
2001/2002
2002/2003
2003/2004
2004/2005
2005/2006
MATIČNI FOND
PLANIRANI
56
63
63
63
63
63
63
63
63
63
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
OSTVARENI PLANIRANI
56
58
60
63
51
54
50
66
56
60
-
FOND PRED LOV
OSTVARENI PLANIRANI
-
84
93
93
93
93
93
93
93
93
93
921
LOV
OSTVARENI PLANIRANI
84
88
90
93
76
80
75
96
84
90
856
21
30
30
30
30
30
30
30
30
30
291
OSTVARENI
16
15
18
6
4
2
8
15
20
25
129
Matični fond zeca je konstantan, ali u prosjeku manjka 8%. Izvršenje lova je manje od
propisanog za 56 %. U izvršeni odstrel uračunat je i evidentirani otpad divljači.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
27
Fazan obični ( III bonitet, LPP - 247 ha )
LOVNA
GODINA
MATIČNI FOND
PLANIRANI
1996/1997
1997/1998
1998/1999
1999/2000
2000/2001
2001/2002
2002/2003
2003/2004
2004/2005
2005/2006
19
30
49
66
66
66
66
66
66
66
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
OSTVARENI PLANIRANI
19
26
32
60
42
57
65
70
77
80
FOND PRED LOV
OSTVARENI PLANIRANI
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
30
60
30
55
50
-
87
109
146
179
179
179
179
179
179
179
1 595
LOV
OSTVARENI PLANIRANI
87
92
110
140
198
170
130
190
180
130
1 427
7
10
30
63
63
63
63
63
63
63
488
OSTVARENI
16
9
12
17
13
11
38
24
40
26
206
Matični fond fazana je smanjen je za 10%. Izvršenje lova je manje od propisanog i to za 58%
iako je unešeno divljači po planu lovnogospodarske osnove. Potrebno je spomenuti i dosta veliki
otpad unesene divljači koji se kretao oko 80% unosa.
Svinja divlja
Svinjom divljom se nije gospodarilo kao glavnom gospodarskom vrstom te nije napravljen
ni razvoj matičnog fonda za nju. Svake godine evidentiralo se njeno brojno stanje koje je u prosjeku
iznosilo 4-5 grla. Kao prolazna divljač divlja svin ja se pojavljivala u područjima lovišta,a posebno u
predjelu Filipanci, Strijevas i Jastrebnjak. Na temelju evidentirane i isplačene štete od divljih svinja
svake godine tražio se je odstrjel istih od nadležnog upravnog tijela pri županiji. Odobreni odsttrejel
u prosjeku se kretao oko 2 grla godišnje što je i uglavnom realizirano tijekom godina.
Divlja patka
Divljom patkom se nije gospodarilo kao glavnom gospodarskom vrstom te nije
napravljen ni razvoj matičnog fonda za patku. Svake godine evidentiralo se njeno brojno stanje koje
je u prosjeku iznosilo 20 kljunova. Patke nisu ispuštane u lovište iz umjetnog uzgoja, a u proteklih
10 godina nije izvršen lov na tu vrstu divljači.
Izlučivanje dlakavih i pernatih predatora
U proteklom desetgodišnjem periodu gospodarenja lovištem izlučeno je iz lovišta 159 lisica,
34 kune bjelice, 5 kuna zlatica, 11 tvorova, 2 divlje mačke, 101 vrana, 91 svraka i 124 šojki
kreštalica. Osim prikazanog broja izlučenih predatora u svrhu čuvanja i higijene lovišta izlučeno je
iz lovišta određen broj pasa i mačaka skitnica.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
28
Ostale napomene
Na području lovišta obitava određen broj kvalitetne ( trofejne ) divljači tako da se u
proteklom lovozakupnom peridu odstrjelilo 1 srebrnog srnjaka i 3 brončanih, ali ima dosta i atipčnih
trofeja koje pljene svojom ljepotom oblika.
Značajnijih bolesti ( trihineloza, bjesnoća ) nije bilo izuzev lovne godine 2000/2001. kada je
bila znatna populacija lisica, a evidentirane su 2 bjesne. Te godine odstrjeljeno je 47 lisica.
Štete od divljači ( naleta divljači na automobile, uništavanje poljoprivrednih kultura ) su
postojale, evidentirane su i prijavljene.
c) Prihrana i prehrana
LOVNA
GODINA
1996/1997
1997/1998
1998/1999
1999/2000
2000/2001
2001/2002
2002/2003
2003/2004
2004/2005
2005/2006
UKUPNO
PRIHRANA ( kg )
ZRNATA
1000
1000
1200
2000
900
1070
1000
1000
1120
1440
11710
KABASTA
1000
750
500
500
500
420
350
550
550
600
5420
PREHRANA ( ha )
SOČNA
SOL
200
100
100
150
150
210
230
250
200
200
1790
30
50
50
100
100
100
80
100
80
70
760
KUKURUZ
(REMIZA)
0,20
0,20
0,20
0,25
0,30
0,30
0,30
1,75
ZOB
(REMIZA)
DJETELINA
(REMIZA)
0,10
0,10
0,10
0,10
0,40
0,10
0,10
0,10
0,10
0,10
0,10
0,60
OSTALO
(REMIZA)
0,10
0,10
0,200,40
d) Lovnogospodarski i lovnotehnički objekti
Od lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata u lovištu je u proteklih deset godina
izgrađeno:
- hranilišta za krupnu divljač
- hranilišta za sitnu divljač (fazan, zec)
- hranilišta za divlje patke
- solišta
- volijera
- čeke
5 komada
5 komada
1 komada
8 komada
0 komada
5 komada
tako da je trenutačno stanje opremljenosti lovišta s lovnotehničkom i lovnogospodarskim objektima
prikazano na strani 22. ove lovnogospodarske osnove.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
29
3.2. Smjernice budućeg gospodarenja za glavne vrste divljači
Cilj gospodarenja lovištem je očuvanje stabilnosti ekosustava, progresivno i potrajno lovno
gospodarenje na način da se održava njihova biocenotska raznolikost, sposobnost razmnožavanja,
produkcija, vitalnost i potencijal i ispunjenje ekološke, gospodarske i socijalne funkcije, a da to ne
šteti drugim ekosustavima.
Uzgojiti i održavati u lovištu populacije gospodarski značajnih vrsta divljči u brojnosti koja će
osiguravati prirodno uklapanje tih populacija u sklop životne sredine. Taj cilj se može postići ako u
prostoru i u vremenu uredimo lovište tako da osiguramo integralno specifičnosti faune i flore.
Radnje lovištu treba činiti poštujući temeljno načelo lovne ekonomike. S potrebnim
minimumom troškova u određenom vremenskom razdoblju postići što bolji uspjeh gospodarenja
služeći se svim mjerama za postizanje optimalne brojnosti divljači, vodeći računa o očuvanju
prirodnog integriteta gospodarskih vrsta divljači kao zooloških jedinica.
Istrumenti za ostvarivanje cilja gospodarenja i namjene lovišta su:
1. Izbor prikladnih gospodarski značajnih vrsta
2. Pozitivna izmjena spontanih ekološki uvjeta staništa značajnih za izabrane gospodarske
vrste.
3. Propisivanje mjera uzgoja, zaštite i korištenja divljači koje su u skladu s biološkim
osobinama gospodarskih vrsta divljači.
4. Organizacija lovočuvarske službe i stručne službe za sprovođenje lovnogospodarske osnove
koja će biti dorasla postavljanom cilju gospodarenja.
Cilj gospodarenja ovim lovištem odrađen je prvenstveno aktivnostima na očuvanju broja i
zaštiti svih vrsta divljači koje stalno ili povremeno obitavaju u lovištu. Primjenom suvremenih
metoda uzgoja divljači i zahvata na uređenju i unapređenju staništa osigurati će se najbolji mogući
uvjeti za uzgoj divljači prateći dnevno-noćna i sezonska kretanja divljači u lovištu.
Sve naprijed naznačene mjere i zahvati prilagođavati će se uzgoju slijedećih vrsta divljači:
- srna obična (Capreolus capreolus)
- zec obični (Lepus europaes)
- fazan obični (Phasianus colchicus)
Kod svih vrsta divljači u lovištu treba težiti normalnom prirodnom omjeru spolova 1:1 u
matičnom fondu, osim za fazansku divljač kod koje je omjer spolova u matičnom fondu oko 1:5.
Krupna divljač
Krupna divljač će se uzgajati prirodnim putem, a posebna pažnja posvetit će se prihrani ove
divaljči koja će se manjim ili većim intezitetom, odnosno količinom i vrstom hrane provoditi cijele
godine. Ova prihrana ima za cilj sprečavanje, odnosno umanjivanje štete koje ova divljač može
činiti na poljoprivrednim i šumskim kulturama, te zadržavanje krupne divljači na površinama ovog
lovišta. S obzirom da se tijekom proteklog perioda lovozakupa od 10 godina znatno povećala
populacija srneće divljači, potrebno je uspostaviti propisanu strukturu populacije i težiti ka
povećanju trofejne vrijednosti divljači.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
30
Sitna divljač
Ovo lovište ustanovljeno je prvenstveno za uzgoj krupne i sitne divljači , a površine pod
poljoprivrednim kulturama smještene su po cijelom lovištu. Uzgoj sitne divljači u ovom lovištu
također ima značajnu gospodarsku važnost. Sitna divljač u ovom lovištu uzgajat će se prirodnim
načinom.
Zaštita divljači
Divljač će se štititi redovitom prihranom te osiguranjem mira u lovištu kao i unapređenjem i
poboljšanjem staništa divljači. Uspostaviti će se i stalna lovočuvrska služba od najmanje jednog
lovočuvara, a predatori će se održavati na propisnoj brojnosti.
Pse i mačke skitnice redovito će se uklanjati, a u lovu će se koristiti samo radno ispitani psi.
Općenito o zaštiti divljači
Divljač oboljeva od različitih bolesti koje mogu znatno utjecati na razvoj pojedine
populacije. Pogotovo ako se radi o zaraznim bolestima koje mogu lovozakupniku nanijeti velike
materijalne štete, a ukoliko se radi o zoonozama, može se ugroziti i zdravlje ljudi korištenjem mesa
divljači.
Bolesti se mogu pojaviti kod nekih populacija iznenada i naglo ili kao posljedica procesa
koje se razvija već dulje vrijeme. Način prodiranja patogenih uzročnika bolesti su: putem organa za
probavu kod uzimanja hrane ili vode, organa za disanje, spolnih organa, ozljeđene kože na papcima
ili drugim mjestima. Neka divljač posjeduje prirodni imunitet za neke bolesti koji može biti prirodno
stečen ili se on postiže na način da divljač povremeno uzima količine uzročnika što kod nje rezultira
stvaranjem većeg ili manjeg imuniteta ili pak da životinja preboli neku od bolesti. Stvaranje
prirodnog imuniteta ovisi o više čimbenika kao što su: konstitucija, kondicija, kvaliteta ishrane,
životna dob i spol. No životinje kod kojih su zadovoljeni ovi uvjeti teže obolijevaju od svih oblika
bolesti.
Da li će se neka od bolesti pojaviti u lovištu ovisi o više čimbenika i to: uvjetima za opstanak
uzročnika u slobodnoj prirodi, klimi, gustoći populacije pojedine vrste divljači, brojnosti predatora,
brojnosti pasa i mačaka lutalica, stupnju obradivosti poljoprivrednog zemljišta i korištenja zaštitnih
sredstava u poljoprivredi.
Ponekad kod odstreljene ili žive divljači možemo uočiti nepravilnosti u građi pojedinih
dijelova tijela što je najčešće nasljednog karaktera te se takve jedinke ne mogu održati dugo na
životu bilo da same uginu ili stradavaju od prirodnih neprijatelja. Zato je dobro da u lovištu
održavamo optimalno brojno stanje pernatih ili dlakavih predatora koji obavljaju svoju sanitarnu
funkciju. Na taj način indirektno štede zdravlje ostalog dijela populacije. Kod jelenske i srneće
divljači može se u muških grla javiti jednostrani ili obostrani kriptohizam. U takvim slučajevima ne
dolazi do spuštanja testisa iz trbušne šupljine u mošnju. Osmatranjem se lako može uočiti takva
divljač, jer se rast rogova ne prekida, tj. rogovi su stalno u bastu. Kod svake tehnološke promjene u
uzgoju divljači ili metoda uzgoja moramo imati na umu kako će to rezultirati na zdravstveno stanje
divljači, te moramo često konzultirati veterinarske stručnjake.
Uočiti bolesnu životinju u lovištu često nam predstavlja problem, jer nam one nisu uvijek
dostupne kako bi mi željeli, stoga moramo naša zapažanja temeljiti na nekim općenitim znakovima
kao što su: teško disanje, kašalj, tresenje glavom, mršavost, proljev, teže kretanje, gubitak straha od
čovjeka, nakostriješena dlaka ili perje i drugo. Obilaskom lovišta možemo zapaziti i uginule
životinje koje odmah treba neškodljivo ukloniti, jer mogu zaraziti i zdrave životinje.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
31
Hranilišta su uvijek potencijalna opasnost za sve jedinke iste ili drugih populacija zbog
brojnijeg prisustva divljači na malom prostoru čime možemo također ugroziti zdravstveno stanje
životinja.
Za razliku od domaćih životinja gdje veterinarska služba lako može preventivno i terapijski
djelovati u sprečavanju neke bolesti, kod divljači čovjeka intervencija je vrlo ograničena i otežana.
Zbog toga moramo stalno provoditi specifične zaštitne mjere zasnovane na znanstvenim spoznajama
kako u lovištu ne bi trebali sprovoditi najdrastičniju mjeru zaštite divljači, a to je sanitarni odstrel. U
očuvanju staništa i poboljšanju uvjeta za uzgoj divljači osim drugih mjera važno je redovno
poduzimanje slijedećih veterinarskih mjera:
- kod uređenja lovišta voditi računa da je divljači osigurana raznovrsna prehrana kako bi
hrana sadržavala sve potrebne količine bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala, jer
je to jedan od preduvjeta čime možemo na vrijeme spriječiti nastajanje bolesti.
- prilikom osmatranja divljači potrebno je usmjeriti pažnju osim na starosnu strukturu,
trofejnu vrijednost, fizičku i rasplodnu kondiciju i na uočljive simptome bolesti koji su naprijed
navedeni.
- vršiti stalnu kontrolu zdravstvenog stanja divljači.
- kod bolesnih jedinki ukoliko je moguće izvršiti pregled i provesti terapiju. Ako to nije
moguće, izvršiti sanitarni odstrel. Bolesnu divljač moguće je liječiti ukoliko se izvrši uspavljivanje
životinje.
- sve lešine životinja potrebno je odmah ukloniti iz lovišta zakapanjem ili slanjem u
kafileriju, ukoliko se radi o svježoj lešini iste poslati na laboratorijsku pretragu kako bi se utvrdio
uzrok uginuća.
- uz zakapanje lešine sprovesti i mjere dezinfekcije alata i okoliša.
- odstranjivati iz lovišta pse i mačke skitnice, ili odstrelom ili lovkama, isto je potrebno činiti
i s dlakavim predatorima.
Zajedničko otvoreno lovišta broj: II/108 – «ĐURMANEC»
32
3.2.1. SRNA OBIČNA – Capreolus capreolus L.
LGO-2
SMJERNICE BUDUĆEG GOSPODARENJA
VRSTA DIVLJAČI
Srna obična
NAMJENA LOVIŠTA
Uzgoj u svrhu gospodarskog korišenja
CILJ LOVNOG GOSPODARENJA
Proizvodnja trofeja i mesa
METODA (NAČIN) UZGOJA
Prirodni
OMJER SPOLOVA (M: Ž)
1:1 do 1:1,2
GOSPODARSKA STAROST
(samo za krupnu divljač)
6 godina
DOBNA STRUKTURA
pomladak - divljač 2. lovne god. – 25%
mlada grla - srnjaci - 3. lovne god. – 10%
srednja grla - srnjaci - 4. i 5. lovne god. – 17,5%
zrela grla - srnjaci – tijekom 6. god.i dalje - 10%
rasplodne srne - tijekom 2. godine i dalje – 35%
LOVNO PRODUKTIVNA POVRŠINA
(LPP)BONITET LOVIŠTA
600 ha
BONITETNI RAZRED
II (brdsko)
BROJ DIVLJAČI NA LOVNOJ JEDINICI
(100 ha)
8 grla na 100 ha
MATIČNI FOND (MF)
48 grla
KOEFICIJENT PRIRASTA
0,7 grla na fond ženki starijih od 2 godine (18)
PRIRAST (P)
14 grla
GOSPODARSKI KAPACITET LOVIŠTA
GK = (MF +P)
62 GK = 48 MF + 14 P (grla)
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
33
3.2.1.1. Cilj lovnog gospodarenja
Cilj gospodarenja ovom divljači u zajedničkom otvorenom lovištu broj II/108 –
«ĐURMANEC» je prirodan uzgoj zdrave i trofejno vrijedne srneće divljači, te povećanje
brojnosti i razvoj fondova normalne spolne strukture do normalnog gospodarskog kapaciteta
lovišta. Teži se normalnom prirodnom omjeru spolova srneće divljači i to 1 : 1 u matičnom
fondu.
Gospodarska starost utvrđuje se sa 6 godina pa se shodno tome utvrđuje dobna struktura
kako slijedi:
¾
¾
Odrasla grla:
¾
¾
¾
Mladunčad – lanad od dana lanjenja do konca prve lovne godine
Pomladak – srneća divljač oba spola tijekom druge lovne godine
Mlada – grla tijekom treće lovne godine
Srednjedobna – grla tijekom četvrte i pete lovne godine
Zrela – grla tijekom šeste i daljnjih lovnih godina
3.2.1.2. Osnovne biološke karakteristike
Areal srneće divljači je gotovo cijela Evropa, osim Islanda, Irske, sjevera Skandinavije,
Finske i sredozemnih otoka. U Republici Hrvatskoj nema je u Dalmaciji i dijelu Istre.
Najpovoljnije uvjete ima na terenima, gdje su šume prošarane livadama i čistinama, a
vole se nastaniti i u sječinama. Traži predjele u kojima su manji šumski kompleksi i šumarci
okruženi poljoprivrednim površinama, izbjegava velike, neprekinute, jednolične šume. Od
većih šumskih kompleksa traći, da se sastoje od mladih šumskih kultura, mladika svih stadija
i zrelih sastojina sa dostojnom etažom. Prisustvo vode joj pogoduje. Danas izlaze i u polja,
lako se prilagođuju različitim uvjetima te je zato svagdje prisutna. Vjerna je svom staništu i
ima mali radijus kretanja, a veliku sposobnost razmnožavanja. Biološka osobina srna je njihov
razmjerno niži ( d jelena) stupanj asocijalne organizacije, a u svezi s tom osobinom i izrazito
razvijena osobina teritorijalnosti. Četo prolaze fazu sloma populacije tako da se prirast iz
godine u godinu mijenja.
Srne i srnjaci žive od jeseni do proljeća u manjim ili većim skupinama i to obično u
prostoru koji mogu obuhvatiti pogledom i njuhom. Odrasli srnjak živi sa jednom ili više srna i
dozvoljava prisutnost mladih srnjaka, a suparnike progoni. Srne se za vrijeme lanjenja i
vođenja mladunčadi izdvoje i ne vole prisutnost drugih srna. Godišnji priplod srna je velik, jer
srne spolno dozore već u 11 mjesecu života, a većina srna olani dva, rjeđe tri laneta.
Srneća divljač je danja divljač, jer pretežno dio hrane uzima danju, period preživanja je
duži od perioda uzimanja hrane. Ona pase punim zagrizom kao jelenska divljač, te uzima
gornje dijelove biljke. Izbirljiva je u hrani, a u hrani zahtijeva vrlo visok postotak vitamina.
Glavni dio hrane čine zeleni biljni dijelovi i to pretežno lišće i nisko rašće, preferira cvjetove.
Rado uzima žir, bukovicu, kesten, neke vrste divljeg voća, razne bobice, gljive, a od žitarica
poluzreli zob u doba voštane zriobe. Voli jesti mladi grah i buče, a zimi brsti kupinu, iglice
četinara, izbojke drveća i grmlja (žilava paša) i imelu. Srnećoj divljači potrebno je godišnje
320 kg žilave paše. Veći dio vode može primiti pašom, naročito u vrijeme kad je rosa. Ne
kaljuža se, ali u nizinskim šumama rado leži u vodi braneći se od komaraca i obada. Srneća
divljač osjetljiva je na vremenske nepogode kao što su poplave i visoki snježni pokrivač.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
34
3.2.1.3. Bonitiranje lovišta
Bonitiranje lovišta obavljeno je temeljem Uputstava za bonitiranje lovišta u
Republici Hrvatskoj, izrađene od strane stručne komisije imenovane od Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva, uvidom u stanje lovišta, lovnogospodarskih osnova, osnove
gospodarenja Gospodarske jedinice Đurmanec-Pregrada u kojim šumama se lovište nalazi.
Prema Uputstvu sva lovišta Županije Krapinsko - zagorske svrstana su u brdska
lovišta pa tako i zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 - «ĐURMANEC». Za srneću divljač
ocjenjen je bonitetni razred i utvrđena lovnoproduktivna površina i gospodarski kapacitet
lovišta prema parametrima utvrđenim u spomenutom uputstvu.
Za srneću divljač postoji pet osnovnih faktora koji utječu na određenu kvalitetu
lovišta, a to su: hrana i voda, vegetacija, kvaliteta tla, mir u lovištu i opća prikladnost lovišta.
Hrana i voda
Srneća divljač za vrijeme vegetacijskog razdoblja nalazi posebno po čistinama,
poljima i livadama, progalama, u mladicima, gušticima, uz puteve i staze, odnosno tamo gdje
je obilje zelene hrane. Mogućnost prihrane je količinski sasvim zadovoljavajuća.
Srnećoj divljači potrebna je , osim određenog volumnog postotka celulozne hrane i
hrana sa svim vrstama vitamina koje ova divljač nije u stanju proizvesti u vlastitom
organizmu. Prirodna hrana srneće divljači sastoji se prema tome od biljaka i biljnih dijelova,
što ih stanište pruža u određeno godišnje doba, a to su: trave, gljive, pupovi, izbojci grmlja i
drveća, jagode, maline žir, bukvica, plodovi divljih voćaka i dr. Prehrana srneće divljači
posebno je otežana u zimskim i rano proljetnim mjesecima kada dolazi do najvećeg postotka
prirodnog ugibanja srneće divljači kao posljedica zimske iscrpljenosti. Naime, zimska ishrana
srne svedena je na list kupine, bršljana, zatim mlade pupove, izdanke i iglice, kao i razne suhe
trave.
Za vrijeme vegetacijskoga razdoblja hrane ima dovoljno, oskudna je zimi kada snijeg
pokrije nisko raslinje i sloj grmlja. Čistine, pašnjaci i polja daju hranu za ispašu, dok sloj
grmlja i sitnoga raslinja daje mogućnost brsta.
Prihrana srni tada je obvezatna uz stalno izlaganje soli, a u najjačim zimskim
mjesecima sijena i drugih krmnih sastojaka.
Vode u ljetnim mjesecima ima dovoljno.
Za ovaj činitelj daje se 18 bodova.
Vegetacija
Zastupljenost, sastav i vrsta biljnog raslinja u lovištu određuje mogućnost prirodne
ishrane srne obične. Osim što je davalac hrane i zaklona divljači, vegetacija je na određenom
prostoru i u određenom kraju značajan regulator florističkih i mikroklimatskih odnosa te
regulator svjetla. Kod faktora hrana i voda istaknuta je važnost botaničkog sastava i
gospodarskog oblika vegetacije.
Lovnoproduktivna površina na šumskom zemljištu obrasla je mješovitim sastojinama
listača. Glavna sastojinska vrsta je bukva, a u nižim dijelovima hrast kitnjak i cer. Terenskim
obilaskom terena utvrđeno je da su slojevi drveća, grmlja i prizemnog rašća mjestimično
dobro zastupljeni. Dobro razvijen sloj grmlja i sitnoga rašća priža dobar zaklon divljači u
većem dijelu godine.
Za ovaj činitelj daje se 15 bodova.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
35
Kakvoća tla
Zastupljenost tala u lovištu dana je u poglavlju o edafskim čimbenicima.
U lovištu su najviše zastupljeni eutrični i distrični renkeri, redzine i obronački pseudoglej na
što ukazuje i postojeća vegetacija.
Za ovaj činitelj daje se 12 bodova.
Mir u lovištu
Mir u lovištu je od neprocjenjive važnosti za ukupan dojam o lovištu i za ostvarivanje
osnovnih ciljeva na uzgoju i zaštiti srne obične, odnosno njihovom optimalnom brojnom stanju.
Zbog mnogih negativnih utjecaja koji narušavaju mir u lovištu ograničeni su svi ostali osnovni
faktori tog lovišta, što konačno umanjuje bonitet lovišta.
Divljač ima sposobnost da u većoj ili manjoj mjeri primjenjuje stečena iskustva. Nauči se
razlikovati uznemiravanja, koja spadaju u redoviti tok dnevnog života lovišta, kao što su razne
mjere gospodarenja u polju i šumi, promet na određenim potezima i u određeno vrijeme, prasak
mina u kamenolomima i sl., od ugrožavanja koje se manifestira kao izravno progonjenje, kao što
su lov, zvjerokradice, psi skitnice i sl. U lovištu Đurmanec neki negativni utjecaji smanjeni su na
podnošljivu razinu kao što su npr. psi skitnice i aktivnosti čovjeka na neorganiziranom
progonjenju divljači tako da se u usporedbi s dosadašnjim mirom u lovištu stanje poboljšalo.
Za ovaj činitelj daje se 7 bodova.
Opća prikladnost
Prikladnost lovišta predstavlja stupanj harmonije svih osnovnih čimbenika koji uvjetuju
život, opstanak i mogućnost razmnožavanja srne.
a)
Postotno učešće površine pod oranicama i njegovanim pašnjacima u površini lovišta
iznosi preko 30%, a pripadajući broj bodova je 4,
b)
Odnos duljine poljskih granica i duljine granica lovišta iznosi 50%, pa se za taj činitelj
dodjeljuje 6 bodova,
c)
Klima je umjereno topla, kišna klima bez sušnog razdoblja, oborine su ravnomjerno
raspoređene tijekom čitave godine, rani i kasni mrazevi mogu iznenaditi, pa se za taj
činitelj dodjeljuju 2 boda
d)
Teren je kombinacija brdsko-nizinski, pa se za taj činitelj dodjeljuju 3 boda
Za ovaj činitelj daje se 15 bodova.
S obzirom na dojam koji se stječe nakon sumiranja svih osnovnih čimbenika koji uvjetuju
opstanak i život divljači u lovištu, može se reći da ono spada u red zadovoljavajuće podesnih
lovišta u odnosu na opću prikladnost.
U pozitivne utjecajne čimbenike mogu se ubrojiti kvaliteta tla, hrana i voda (osim kraćeg
zimskog razdoblja) te biljni pokrov i konfiguracija terena dok u negativne utjecaje spadaju oni
čimbenici koji uvjetuju nemir u lovištu.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
36
Tablica: Ocjenjivanje boniteta za srnu
FAKTORI LOVIŠTA
VRIJEDNOST FAKTORA
OCJENA VRIJEDNOSTI
Hrana i voda
8-25
18
Vegetacija
7-20
15
Kvaliteta tla
8-15
12
Mir u lovištu
6-15
7
Opća prikladnost lovišta
11-25
15
UKUPNO
10-100
67
Prema rezultatima bonitiranja stanište za srnu običnu je DOBRO STANIŠTE (61-75
bodova), što je II bonitetni razred te na osnovi toga iskazuju se osnovni elementi smjernica
budućeg gospodarenja:
broj na 100 ha LPP –a
= 8 grla u matičnom fondu
koeficijent prirasta
= 0.7 na ukupan broj srna starijih od dvije godine
3.2.1.4. Lovno produktivna površina (LPP)
Kod računanja lovnoproduktivnih površina za srneću divljač vodilo se računa o zahtjevima
srneće divljači na staništu te osiguranju one populacije srneće divljači u lovištu broj: II/108 «ĐURMANEC» koja će omogućiti racionalno i ekonomično gospodarenje srnećom divljači s
ciljem postizanja što kvalitetnije divljači sa što manjim štetama na šumi i poljoprivrednom
zemljištu.
Tablica: Izračun lovnoproduktivne površine ( LPP )
Vrsta kulture
Šume i
šumsko
zemljište
Livade
Pašnjaci
Oranice
Kanali, trstici
i močvare
Ostalo
UKUPNO
Ukupna
površina u
lovištu
Raspoloživa LPP za obračun
Izračunata LPP u lovištu
ha
%
ha
%
897
718
100
395
55
210
297
294
210
297
294
100
100
100
50
60
60
20
20
20
-
-
100
-
-
205
205
100
50
20
LPP = 615
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
37
3.2.1.5. Gospodarski kapacitet
Gospodarski kapacitet lovišta je bonitiranjem utvrđeni najveći mogući broj divljači u lovištu
(normalno brojno stanje), a koji ne ugrožava gospodarsko stanje.
LPP
Broj grla na 100 ha
Koeficijent prirasta
Omjer spolova
=
=
=
=
600 ha
8 grla u matičnom fondu
0,7 na ukupan broj srna starijih od dvije godine
1 : 1 (mužjaci : ženke)
Budući da je lovište svrstano u II bonitet za srneću divljač, može se uzgajati 8 grla na 100 ha
LPP, odnosno matični fond iznosi 48 grla. Slijedom toga, prirast će se obračunati sa 0,7 grla na srne
u rasplodnom fondu (srne starije od 2 godine) i iznosi 14 grla. Iz toga proizlazi da je
lovnogospodarski kapacitet 62 grla.
Tablica : Izračun gospodarskog kapaciteta lovišta
MATIČNI FOND
600 ha / 100 ha x 8 grla
48 grla
GODIŠNJI PRIRAST
0,7 grla > 2 godine
14 grla
KAPACITET LOVIŠTA
MF + prirast
62 grla
IZLUČENJE
Odstrel + otpad
14 grla
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
38
3.2.1.6. Struktura fonda za srnu običnu
Matični fond
grla
%
Dobna struktura
Muški
Ženski
Ukupno
Muški
Pomladak
Ženski
Ukupno
Mladi
Srednji
Srnjak
Zreli
Ukupno
Srna
Ukupno
SVEUKUPNO
Prirast
7
7
14
Mladunčad
5
5
10
5
8
6
19
19
48
20
40
40
100
Gospodarski
kapacitet
7
7
14
5
5
10
5
8
6
19
19
62
Odstrjel
2
2
4
0
0
0
1
1
3
5
5
14
3.2.1.7. Brojnost divljači na dan 01. 04. 2006. godine
Broj srneće divljači utvrđen je opažanjem i praćenjem tijekom 2005/06. godine i to kako
slijedi:
Dobna struktura
Brojno stanje
grla
Muški
Ženski
Ukupno
Muški
Pomladak
Ženski
Ukupno
Mladi
Srednji
Srnjak
Zreli
Ukupno
Srna
Ukupno
SVEUKUPNO
Mladunčad
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
9
9
18
8
12
14
34
34
40
39
3.2.1.8. Razvoj fonda srneće divljači od 1. travnja 2006. godine – 31. ožujka 2016. godine
Razvoj fonda srneće divljači urađen je prema utvrđenom bonitetu lovišta, proračunu
lovnoproduktivnih površina u lovištu i podacima s terena. Procijenjeni je broj polazna osnova za
izradu smjernica gospodarenja.
U cilju uspostavljanja normalne strukture populacije srneće divljači lovozakupnik je dužan
gospodarenje usmjeriti prije svega na formiranje matičnog fonda, njegov uzgoj i zaštitu.
Razvoj fonda srneće divljači sa planiranim prirastom i lovom prikazan je u obrascu LGO – 3.
Slika 1.
Metodu uzgoja treba usmjeriti na selekcione zahvate, tako da budući fond formiraju dobro
razvijene probrane jedinke. Uzgojni odstrel treba prvenstveno usmjeriti na selekcione zahvate, tako
da budući fond formiraju dobro razvijene probrane jedinke. Dinamiku visine odstrela treba uskladiti
s omjerom spolova i uspostavi tako jakih razreda starosti da se prijelazom najstarijeg godišta
pojedinog razreda u viši razred, trajno osigura normalna struktura fonda srneće divljači. Odstrel
mora uvijek biti u skladu s osnovnim uzgojim načelom. Unutar granica odstrelnog plana u
prvenstveno treba odstrijeliti najslabiju i najkržljaviju lanad, bez obzira na spol. Poželjno je da
žensko lane bude tjelesnim razvojem što bliže svojim svojim muškim vršnjacima. Kod lanadi treba
vršiti zahvat u jednakom odnosu muških naprama ženskih grla. Zdrava, normalno razvijena mlada
divljač je temelj za uzgoj i formiranje normalne populacije divljači u lovištu.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
40
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2006. do 31. ožujka 2007.
LGO-3
RAZVOJ FONDA: SRNA OBIČNA
(glavna vrsta krupne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
FONDOVI
1
POMLADAK
MLADA
SREDNJIA
grla
grla
M
3
2
Ž
4
∑
ZRELA
grla
∑∑
M
5
Ž
6
grla
M
Ž
7
8
grla
M
Ž
9
10
M
11
Ž
12
M
13
grla
Ž
14
5
5
5
6
4
4
20
20
40
0
0
0
15
15
30
6
6
12
grla
15
PLANIRANO
MATIČNI FOND
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
OSTVARENO
5
6
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
5
OSTVARENO
5
6
6
4
4
PLANIRANO
PRIRAST
FOND
PRED LOV
(gospodarski kapacitet)
OSTVARENO
6
6
PLANIRANO
6
6
5
5
5
5
6
6
4
4
26
26
52
1
1
0
0
1
1
1
1
2
2
5
5
10
5
5
5
5
4
4
5
5
2
2
21
21
42
5
5
5
5
7
7
4
4
21
21
42
OSTVARENO
LOV
PLANIRANO
(prema osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
(prema stvarnom
stanju)
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENO
OTPAD
∑
%.
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
(FOND
PRIJELAZA)
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIJELAZ
OSTVARENO
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
41
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2006.
31.
ožujka
2007.
VRSTA
HRANE
(kg)
2
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
+
-
PREHRANA ( ha )
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
VRSTA
NASADA
(ha)
7
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
Zrnata
900
Žitarice
0,10
Sočna
-
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
0,05
Krmiva
-
-
0,10
Sol
52
Ukupno
+
-
%
10
OBRAZLOŽENJE
11
NAPOMENA
12
0,25
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2006.
31.
ožujka
2007.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
1
komada
-
-
Hranilište
komada
1
8
Solište
komada
1
13
Visoka
čeka
natkrita
komada
1
8
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
+
-
%
6
OBRAZL0ŽENJE
7
OSTVARENO
ODSTUPANJA
+
-
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0ŽENJE
11
12
42
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2007. do 31. ožujka 2008.
LGO-3
RAZVOJ FONDA: SRNA OBIČNA
(glavna vrsta krupne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
FONDOVI
1
grla
M
3
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
MLADA
SREDNJIA
grla
grla
Ž
4
PLANIRANO
MATIČNI FOND
POMLADAK
∑
ZRELA
M
5
Ž
6
M
7
Ž
8
grla
M
Ž
9
10
M
11
Ž
12
M
13
Ž
14
5
5
5
5
7
4
4
21
21
42
0
0
0
16
16
32
7
6
13
7
grla
∑∑
grla
grla
15
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
5
PLANIRANO
5
7
7
4
4
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIRAST
7
6
7
6
5
5
5
5
7
7
4
4
28
27
55
2
1
0
0
1
1
1
1
2
2
6
5
11
5
5
5
5
4
4
6
6
2
2
22
22
44
5
5
5
5
7
7
5
5
22
22
44
OSTVARENO
FOND
PRED LOV
(gospodarski kapacitet)
PLANIRANO
OSTVARENO
LOV
PLANIRANO
(prema osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
(prema stvarnom
stanju)
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENO
OTPAD
∑
%.
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
(FOND
PRIJELAZA)
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIJELAZ
OSTVARENO
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
43
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
VRSTA
HRANE
(kg)
2
OSTVARENO
3
4
+
-
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
945
Žitarice
0,10
Sočna
-
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
0,05
Krmiva
-
-
0,10
Sol
53
Ukupno
Zrnata
01.
travnja
2007.
31.
ožujka
2008.
PLANIRANO
PREHRANA ( ha )
VRSTA
NASADA
(ha)
7
+
-
%
10
OBRAZLOŽENJE
11
NAPOMENA
12
0,25
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2007.
31.
ožujka
2008.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
1
komada
-
-
Hranilište
komada
1
9
Solište
komada
1
14
Visoka
čeka
natkrita
komada
-
9
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
+
-
%
6
OBRAZL0ŽENJE
7
OSTVARENO
ODSTUPANJA
+
-
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0ŽENJE
11
12
44
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2008. do 31. ožujka 2009.
LGO-3
RAZVOJ FONDA: SRNA OBIČNA
(glavna vrsta krupne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
FONDOVI
1
grla
M
3
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
MLADA
SREDNJIA
grla
grla
Ž
4
PLANIRANO
MATIČNI FOND
POMLADAK
∑
ZRELA
M
5
Ž
6
M
7
Ž
8
grla
M
Ž
9
10
M
11
Ž
12
M
13
Ž
14
5
5
5
5
7
5
5
22
22
44
0
0
0
17
17
34
7
7
14
7
grla
∑∑
grla
grla
15
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
5
PLANIRANO
5
7
7
5
5
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIRAST
7
7
7
7
5
5
5
5
7
7
5
5
29
29
58
2
2
0
0
0
0
2
2
2
2
6
6
12
5
5
5
5
5
5
5
5
3
3
23
23
46
5
5
5
5
8
8
5
5
23
23
46
OSTVARENO
FOND
PRED LOV
(gospodarski kapacitet)
PLANIRANO
OSTVARENO
LOV
PLANIRANO
(prema osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
(prema stvarnom
stanju)
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENO
OTPAD
∑
%.
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
(FOND
PRIJELAZA)
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIJELAZ
OSTVARENO
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
45
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
VRSTA
HRANE
(kg)
2
OSTVARENO
3
4
+
-
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
990
Žitarice
0,10
Sočna
-
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
0,05
Krmiva
-
-
0,10
Sol
58
Ukupno
Zrnata
01.
travnja
2008.
31.
ožujka
2009.
PLANIRANO
PREHRANA ( ha )
VRSTA
NASADA
(ha)
7
+
-
%
10
OBRAZLOŽENJE
11
NAPOMENA
12
0,25
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2008.
31.
ožujka
2009.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
1
komada
-
-
Hranilište
komada
1
10
Solište
komada
1
15
Visoka
čeka
natkrita
komada
1
9
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
+
-
%
6
OBRAZL0ŽENJE
7
OSTVARENO
ODSTUPANJA
+
-
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0ŽENJE
11
12
46
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2009. do 31. ožujka 2010.
LGO-3
RAZVOJ FONDA: SRNA OBIČNA
(glavna vrsta krupne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
MLADA
SREDNJIA
grla
grla
M
3
Ž
4
PLANIRANO
MATIČNI FOND
POMLADAK
∑
ZRELA
M
5
Ž
6
grla
M
Ž
7
8
grla
M
Ž
9
10
M
11
Ž
12
M
13
Ž
14
5
5
5
8
5
5
23
23
46
0
0
0
18
18
36
7
7
14
5
8
grla
∑∑
grla
grla
15
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
5
PLANIRANO
5
8
8
5
5
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIRAST
7
7
7
7
5
5
5
5
8
8
5
5
30
30
60
1
1
1
1
0
0
2
2
2
2
6
6
12
6
6
4
4
5
5
6
6
3
3
24
24
48
6
6
4
4
8
8
6
6
24
24
48
OSTVARENO
FOND
PRED LOV
(gospodarski kapacitet)
PLANIRANO
OSTVARENO
LOV
PLANIRANO
(prema osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
(prema stvarnom
stanju)
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENO
OTPAD
∑
%.
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
(FOND
PRIJELAZA)
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIJELAZ
OSTVARENO
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
47
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
VRSTA
HRANE
(kg)
2
OSTVARENO
3
4
+
-
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
1035
Žitarice
0,10
Sočna
-
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
0,05
Krmiva
-
-
0,10
Sol
60
Ukupno
Zrnata
01.
travnja
2009.
31.
ožujka
2010.
PLANIRANO
PREHRANA ( ha )
VRSTA
NASADA
(ha)
7
+
-
%
10
OBRAZLOŽENJE
11
NAPOMENA
12
0,25
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2009.
31.
ožujka
2010.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
1
komada
-
-
Hranilište
komada
1
11
Solište
komada
1
16
Visoka
čeka
natkrita
komada
-
10
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
+
-
%
6
OBRAZL0ŽENJE
7
OSTVARENO
ODSTUPANJA
+
-
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0ŽENJE
11
12
48
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2010. do 31. ožujka 2011.
LGO-3
RAZVOJ FONDA: SRNA OBIČNA
(glavna vrsta krupne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
MLADA
SREDNJIA
grla
grla
M
3
Ž
4
PLANIRANO
MATIČNI FOND
POMLADAK
∑
ZRELA
M
5
Ž
6
grla
M
Ž
7
8
grla
M
Ž
9
10
M
11
Ž
12
M
13
Ž
14
6
6
4
8
6
6
24
24
48
0
0
0
18
18
36
7
7
14
4
8
grla
∑∑
grla
grla
15
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
4
PLANIRANO
4
8
8
6
6
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIRAST
7
7
7
7
6
6
4
4
8
8
6
6
31
31
62
2
2
1
1
0
0
1
1
3
3
7
7
14
5
5
5
5
4
4
7
7
3
3
24
24
48
5
5
5
5
8
8
6
6
24
24
48
OSTVARENO
FOND
PRED LOV
(gospodarski kapacitet)
PLANIRANO
OSTVARENO
LOV
PLANIRANO
(prema osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
(prema stvarnom
stanju)
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENO
OTPAD
∑
%.
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
(FOND
PRIJELAZA)
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIJELAZ
OSTVARENO
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
49
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2010.
31.
ožujka
2011.
VRSTA
HRANE
(kg)
2
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
+
-
PREHRANA ( ha )
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
VRSTA
NASADA
(ha)
7
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
Zrnata
1080
Žitarice
0,10
Sočna
-
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
0,05
Krmiva
-
-
0,10
Sol
62
Ukupno
+
-
%
10
OBRAZLOŽENJE
11
NAPOMENA
12
0,25
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2010.
31.
ožujka
2011.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
1
1
komada
-
-
Hranilište
komada
-
12
Solište
komada
2
17
Visoka
čeka
natkrita
komada
-
10
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
+
-
%
6
OBRAZL0ŽENJE
7
OSTVARENO
+
-
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
ODSTUPANJA
%
10
OBRAZL0ŽENJE
11
12
50
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2011. do 31. ožujka 2012.
LGO-3
RAZVOJ FONDA: SRNA OBIČNA
(glavna vrsta krupne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
MLADA
SREDNJIA
grla
grla
M
3
Ž
4
PLANIRANO
MATIČNI FOND
POMLADAK
∑
ZRELA
M
5
Ž
6
grla
M
Ž
7
8
grla
M
Ž
9
10
M
11
Ž
12
M
13
Ž
14
5
5
5
8
6
6
24
24
48
0
0
0
19
19
38
7
7
14
5
8
grla
∑∑
grla
grla
15
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
5
PLANIRANO
5
8
8
6
6
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIRAST
7
7
7
7
5
5
5
5
8
8
6
6
31
31
62
2
2
0
0
1
1
1
1
3
3
7
7
14
5
5
5
5
4
4
7
7
3
3
24
24
48
5
5
5
5
8
8
6
6
24
24
48
OSTVARENO
FOND
PRED LOV
(gospodarski kapacitet)
PLANIRANO
OSTVARENO
LOV
PLANIRANO
(prema osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
(prema stvarnom
stanju)
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENO
OTPAD
∑
%.
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
(FOND
PRIJELAZA)
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIJELAZ
OSTVARENO
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
51
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
VRSTA
HRANE
(kg)
2
OSTVARENO
3
4
+
-
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
1080
Žitarice
0,10
Sočna
-
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
0,05
Krmiva
-
-
0,10
Sol
62
Ukupno
Zrnata
01.
travnja
2011.
31.
ožujka
2012.
PLANIRANO
PREHRANA ( ha )
VRSTA
NASADA
(ha)
7
+
-
%
10
OBRAZLOŽENJE
11
NAPOMENA
12
0,25
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2011.
31.
ožujka
2012.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
2
komada
-
-
Hranilište
komada
-
12
Solište
komada
2
19
Visoka
čeka
natkrita
komada
-
10
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
+
-
%
6
OBRAZL0ŽENJE
7
OSTVARENO
ODSTUPANJA
+
-
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0ŽENJE
11
12
52
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2012. do 31. ožujka 2013.
LGO-3
RAZVOJ FONDA: SRNA OBIČNA
(glavna vrsta krupne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
MLADA
SREDNJIA
grla
grla
M
3
Ž
4
PLANIRANO
MATIČNI FOND
POMLADAK
∑
ZRELA
M
5
Ž
6
grla
M
Ž
7
8
grla
M
Ž
9
10
M
11
Ž
12
M
13
Ž
14
5
5
5
8
6
6
24
24
48
0
0
0
19
19
38
7
7
14
5
8
grla
∑∑
grla
grla
15
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
5
PLANIRANO
5
8
8
6
6
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIRAST
7
7
7
7
5
5
5
5
8
8
6
6
31
31
62
2
2
0
0
1
1
1
1
3
3
7
7
14
5
5
5
5
4
4
7
7
3
3
24
24
48
5
5
5
5
8
8
6
6
24
24
48
OSTVARENO
FOND
PRED LOV
(gospodarski kapacitet)
PLANIRANO
OSTVARENO
LOV
PLANIRANO
(prema osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
(prema stvarnom
stanju)
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENO
OTPAD
∑
%.
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
(FOND
PRIJELAZA)
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIJELAZ
OSTVARENO
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
53
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2012.
31.
ožujka
2013.
VRSTA
HRANE
(kg)
2
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
+
-
PREHRANA ( ha )
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
VRSTA
NASADA
(ha)
7
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
Zrnata
1080
Žitarice
0,10
Sočna
-
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
0,05
Krmiva
-
-
0,10
Sol
62
Ukupno
+
-
%
10
OBRAZLOŽENJE
11
NAPOMENA
12
0,25
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2012.
31.
ožujka
2013.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
2
komada
-
-
Hranilište
komada
-
12
Solište
komada
2
21
Visoka
čeka
natkrita
komada
-
10
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
+
-
%
6
OBRAZL0ŽENJE
7
OSTVARENO
+
-
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
ODSTUPANJA
%
10
OBRAZL0ŽENJE
11
12
54
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2013. do 31. ožujka 2014.
LGO-3
RAZVOJ FONDA: SRNA OBIČNA
(glavna vrsta krupne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
MLADA
SREDNJIA
grla
grla
M
3
Ž
4
PLANIRANO
MATIČNI FOND
POMLADAK
∑
ZRELA
M
5
Ž
6
grla
M
Ž
7
8
grla
M
Ž
9
10
M
11
Ž
12
M
13
Ž
14
5
5
5
8
6
6
24
24
48
0
0
0
19
19
38
7
7
14
5
8
grla
∑∑
grla
grla
15
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
5
PLANIRANO
5
8
8
6
6
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIRAST
7
7
7
7
5
5
5
5
8
8
6
6
31
31
62
2
2
0
0
1
1
1
1
3
3
7
7
14
5
5
5
5
4
4
7
7
3
3
24
24
48
5
5
5
5
8
8
6
6
24
24
48
OSTVARENO
FOND
PRED LOV
(gospodarski kapacitet)
PLANIRANO
OSTVARENO
LOV
PLANIRANO
(prema osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
(prema stvarnom
stanju)
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENO
OTPAD
∑
%.
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
(FOND
PRIJELAZA)
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIJELAZ
OSTVARENO
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
55
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
VRSTA
HRANE
(kg)
2
OSTVARENO
3
4
+
-
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
1080
Žitarice
0,10
Sočna
-
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
0,05
Krmiva
-
-
0,10
Sol
62
Ukupno
Zrnata
01.
travnja
2013.
31.
ožujka
2014.
PLANIRANO
PREHRANA ( ha )
VRSTA
NASADA
(ha)
7
+
-
%
10
OBRAZLOŽENJE
11
NAPOMENA
12
0,25
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2013.
31.
ožujka
2014.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
2
komada
-
-
Hranilište
komada
-
12
Solište
komada
1
22
Visoka
čeka
natkrita
komada
-
10
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
+
-
%
6
OBRAZL0ŽENJE
7
OSTVARENO
ODSTUPANJA
+
-
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0ŽENJE
11
12
56
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2014. do 31. ožujka 2015.
LGO-3
RAZVOJ FONDA: SRNA OBIČNA
(glavna vrsta krupne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
MLADA
SREDNJIA
grla
grla
M
3
Ž
4
PLANIRANO
MATIČNI FOND
POMLADAK
∑
ZRELA
M
5
Ž
6
grla
M
Ž
7
8
grla
M
Ž
9
10
M
11
Ž
12
M
13
Ž
14
5
5
5
8
6
6
24
24
48
0
0
0
19
19
38
7
7
14
5
8
grla
∑∑
grla
grla
15
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
5
PLANIRANO
5
8
8
6
6
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIRAST
7
7
7
7
5
5
5
5
8
8
6
6
31
31
62
2
2
0
0
1
1
1
1
3
3
7
7
14
5
5
5
5
4
4
7
7
3
3
24
24
48
5
5
5
5
8
8
6
6
24
24
48
OSTVARENO
FOND
PRED LOV
(gospodarski kapacitet)
PLANIRANO
OSTVARENO
LOV
PLANIRANO
(prema osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
(prema stvarnom
stanju)
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENO
OTPAD
∑
%.
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
(FOND
PRIJELAZA)
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIJELAZ
OSTVARENO
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
57
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
VRSTA
HRANE
(kg)
2
OSTVARENO
3
4
+
-
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
1080
Žitarice
0,10
Sočna
-
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
0,05
Krmiva
-
-
0,10
Sol
62
Ukupno
Zrnata
01.
travnja
2014.
31.
ožujka
2015.
PLANIRANO
PREHRANA ( ha )
VRSTA
NASADA
(ha)
7
+
-
%
10
OBRAZLOŽENJE
11
NAPOMENA
12
0,25
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2014.
31.
ožujka
2015.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
2
komada
-
-
Hranilište
komada
-
12
Solište
komada
-
23
Visoka
čeka
natkrita
komada
-
10
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
+
-
%
6
OBRAZL0ŽENJE
7
OSTVARENO
ODSTUPANJA
+
-
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0ŽENJE
11
12
58
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2015. do 31. ožujka 2016.
LGO-3
RAZVOJ FONDA: SRNA OBIČNA
(glavna vrsta krupne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
MLADA
SREDNJIA
grla
grla
M
3
Ž
4
PLANIRANO
MATIČNI FOND
POMLADAK
∑
ZRELA
M
5
Ž
6
grla
M
Ž
7
8
grla
M
Ž
9
10
M
11
Ž
12
M
13
Ž
14
5
5
5
8
6
6
24
24
48
0
0
0
19
19
38
7
7
14
5
8
grla
∑∑
grla
grla
15
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
5
PLANIRANO
5
8
8
6
6
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIRAST
7
7
7
7
5
5
5
5
8
8
6
6
31
31
62
2
2
0
0
1
1
1
1
3
3
7
7
14
5
5
5
5
4
4
7
7
3
3
24
24
48
5
5
5
5
8
8
6
6
24
24
48
OSTVARENO
FOND
PRED LOV
(gospodarski kapacitet)
PLANIRANO
OSTVARENO
LOV
PLANIRANO
(prema osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
(prema stvarnom
stanju)
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENO
OTPAD
∑
%.
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
(FOND
PRIJELAZA)
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
PRIJELAZ
OSTVARENO
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
59
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2015.
31.
ožujka
2016.
VRSTA
HRANE
(kg)
2
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
+
-
PREHRANA ( ha )
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
VRSTA
NASADA
(ha)
7
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
Zrnata
1080
Žitarice
0,10
Sočna
-
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
0,05
Krmiva
-
-
0,10
Sol
62
Ukupno
+
-
%
10
OBRAZLOŽENJE
11
NAPOMENA
12
0,25
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2015.
31.
ožujka
2016.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
2
komada
-
-
Hranilište
komada
-
12
Solište
komada
-
23
Visoka
čeka
natkrita
komada
-
10
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
+
-
%
6
OBRAZL0ŽENJE
7
OSTVARENO
+
-
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
ODSTUPANJA
%
10
OBRAZL0ŽENJE
11
12
60
3.2.1.9. Prihrana i prehrana divljači
Prihrana divljači u lovištu provodi se redovito svake lovne godine od početka prosinca
kako bi se divljač na vrijeme privikla na mjesto zimskog hranjenja i to u početku sa manjim
količinama hrane, a hrani se sve do konca veljače iduće godine, a po potrebi i duže.
Za pojedinu godinu uzima se u obračun 90 hranidbenih dana bez obzira što je i u prirodi
osigurana hrana posebno posljednjih godina kad su blage zime sa malo snijega koji brzo okopni.
Uvažavajući činjenicu da je srneća divljač preživač, hrana će se dodavati prema stvarnoj
potrošnji sa ciljem da divljač ima uvijek svježu hranu na raspolaganju te da se prijeći stajanje većih
količina hrane što pogoduje njenom kvarenju. Također je ovakav način hranjenja povoljniji u
pogledu češćeg obilaska mjesta hranjenja i praćenja stanja (brojnog, zdravstvenog i dr.) srneće
divljači.
Normativi za prihranu divljači:
¾ Zrnata hrana (kukuruz): 0,25 kg/dan/grlo
¾ Sol (tijekom cijele godine): 1 kg/god/grlo
Pored navedene prihrane osigurati će se hrana obradom poljoprivrednih površina i sjetvom žitarica.
Navedena prehrana za potrebe srneće divljači predviđa obradu približno 0,25 ha
poljoprivrednog zemljišta. Na istim površinama hrana će biti ostavljena da ju divljač koristi
tijekom cijele godine (bez žetve, odnosno berbe).
Prihrana i prehrana za srneću divljač planira se u odnosu na planirano brojno stanje u fondu
pred lov. Planirana prihrana i prehrana iskazuje se na propisnom obrascu LGO-5.
3.2.1.10. Mjere zaštite divljači
Osnovna mjera zaštite srneće divljači je osiguranje potrebnog mira u lovištu, a napose u
predjelima gdje ista boravi. Najčešće opasnost prijeti od pasa skitnica i lovnih pasa koji gone
divljač. Zato je neophodno stalno uklanjanje iz lovišta pasa skitnica, a u lov treba voditi samo lovne
pse s položenim ispitom tj. one pse koji se odmah odazivaju na zapovijed lovca. Pse skitnice treba
neškodljivo uklanjati iz lovišta odgovarajućim metodama, a posebno ako je na području lovišta
proglašena opasnost od bjesnoće ili je područje proglašeno zaraženim područjem.
Nadalje, neophodna je redovita kontrola lovišta putem lovočuvarske službe i stručne
službe u lovištu u cilju sprečavanja potencijalnog krivolova. U tom cilju treba osigurati najužu
suradnju s nadležnom policijskom upravom, policijom sa ovog područja te lovnom inspekcijom.
Svaki evidentirani krivolov mora se bez odlaganja prijaviti u pismenom obliku nadležnoj policijskoj
upravi te tražiti otkrivanje počinitelja. Svaki uspjeh policije treba posebno stimulirati.
Nije rijedak slučaj da divljač strada na cestama, a napose asfaltnim cestama gdje se
prometala kreću većom brzinom. Da bi se divljač zaštitila od sudara sa vozilima ili od gaženja,
neophodno je ishoditi od nadležnog organa postavljanje znakova ¨divljač na cesti¨¸ na svim
mjestima gdje je to nužno.
Kao posebna mjera zaštite ističe se redovito traženje i uklanjanje žičanih zamki koje su
postavljene za srneću divljač. Tražiti ih treba uz rubove šuma, uz živice i zašikarene poljoprivredne
površine, uz prilaze hranilištima, na brinjama obraslim kupinom i sličnim mjestima.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
61
U slučaju elementarnih nepogoda mora se odmah priskočiti u pomoć divljači, a zavisno o
vrst elementarnih nepogoda.
Srneća divljač obolijeva od različitih bolesti. U ovom poglavlju obrađene su samo
najvažnije bolesti srneće divljači, a to su:
1. Slinavka i šap (Aphtae epizoticae)
Slinavka i šap su virusne bolesti. Divljač se može zaraziti bilo da virus prodre u organizam
elementarnim putem kada pase travu na pašnjacima gdje su boravile zaražene životinje, direktnim
kontaktom sa bolesnim jedinkama ili boravkom na hranilištu.
Virus se lako prenosi s mjesta na mjesto indirektnim načinom putem trensportnih sredstava ili
čovjeka koji može virus pasivno prenjeti na cipelama i odjeći. Prenosioci virusa su konj, perad,
štakor, mačke i psi lutalice.
Inkubacija traje do sedam dana, nakon toga se javi povišena temperatura, smanji se apetit i
javlja se lagano slinjenje koje se špostepeno pojačava, a na ustima se pojavljuje karakteristični
mjehuri. Između papaka pojavljuju se afte koje se kasnije inficiraju bakterijama pa se javljaju
gnojni procesi.
Liječenja nema već se vrši sanitarni odstrel. U slučaju pojave ove bolesti sprovode se mjere
propisane zakonom za suzbijanje zaraze.
2. Antinomikoza
Uzročnik bolesti Coryneebacterium israeli prodire u organizam preko ustiju kada životinja
uzima hranu u kojoj se nalaze saprofitni oblici bolesti. Na desnima se opažaju gnojni čvorovi iz
kojih se bolest dalje širi na kosti donje čeljusti.
Bolest se ne prenosi na druge životinje već bolesna grla treba odmah odstreliti.
3. Parazitski gastrenteritis
Ovu bolest uzrokuje više uzročnika: Haemochus contartus, Ostertagie ostertagi,
Tryhostrongylus axei. Do zaraze dolazi uzimanjem hrane ili vode. Larve se u crijevu domaćina
preobraze u parazita koji buši stijenke i siše krv zbog čega se javlja anemija u divljači te gubitak
tjelesne težine. Zbog pada imuniteta javlja se sekundarna bakterijska infekcija na organima što
najčešće uzrokuje smrt.
Profilaksa je održavati prirodnu otpornost divljači kvalitetnom ishranom. Redovito vršiti
sanitarni odstrel. Izgraditi kvalitetna hranilišta kako bi se onemogućila kontaminacija hrane.Vršiti
dezinfekciju vapnenim mlijekom u proljeće te redovno u solištima izlagati antiparazitska sredstva.
Ukoliko su u lovištu boravila goveda ili ovce po mogučnosti odstraniti izmet iz okoline hranilišta i
solišta.
4. Proljetni proljev srneće divljači:
Poremećaj u metabolizmu javlja se tijekom prvih mjeseci nakon hladnog i vlažnog vremena
kod životinja koje su imale deficitiranu ishranu - nedostatak minerala i dr.
Prema sadašnjim saznanjima bolest može biti uzrokovana sa više uzoraka i poremećaja u
organizmu, parazitima i helibrocilozom. Na oboljelim životinjama zapaža se teže kretanje, mršavost
i zadnji dio tijela je zaprljan izmetom. Putem proljeva može se prenjeti zaraza na ostale jedinke.
Profilaksa je provoditi mjere antiparazitne zaštite (već opisano).
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
62
3.2.1.11. Mjere očuvanja i poboljšanja staništa, sprečavanje šteta od divljači te usklađenja
odnosa sa šumarstvom, poljoprivredom i dr.
Stanište srne se prvenstveno održava u postojećem stanju stalnim praćenjem brojnog
stanja divljači i reduciranja broja odstrelom ukoliko dođe do prenamnažanja.
Stanište se štiti i usklađenjem odnosa sa šumarstvom i poljoprivredom. Poželjno je zimi
ostaviti na pogodnim mjestima srušena stabla s neobrezanim granama kako bi srna mogla brstiti
pupove. Na pogodnim mjestima gdje obitava divljač potrebno je ostaviti razvijenu etažu grmlja i
podstojnu etažu, šumske voćkarice, kesten i dr. Ispasišta i livade potrebno je redovito kositi kako bi
se osigurala kvalitetna trava za pašu, a zatrle kisele trave i korovi. Livade je potrebno oplemenjivati
sa smjesom kvalitetnog sjemena djeteline, lucerne, i livadnih trava. Mjestimično je potreban uzgoj
kukuruza i drugih kultura za potrebe divljači, kako bi se divljač zadržavala na tim mjestima i ne bi
činila štete na susjednim poljoprivrednim površinama. Te mjere treba provoditi jednakomjerno po
cijeloj površini lovišta.
Uslijed uzgoja i održavanja divljači u lovištu uvijek dolazi do određenih šteta od divljači.
Štete od divljači mogu značajno varirati iz godine u godinu, ovisno od niza faktora. Za posljedicu
toga postoje lovne godine kada su štete što ih počini srna beznačajne, a isto tako u pojedinim
lovnim godinama dolazi do vrlo značajnih pa i velikih šteta. Štete sto ih čini srna u šumama sastoje
se obično u oštećivanju mladih nasada i odgrizanja pupova na pomladku. Sprečavati ih kemijskim
putem (špricanjem).
Donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za sprečavanje šteta;
nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje istog plana (mehaničkih ili kemijskih repelenata);
pravovremena i besplatna raspodjela odgovarajućih zaštitnih sredstava korisnicima zemljišta, na
njihov zahtjev na prethodnu javnu obavijest i advanje uputa za njihovu upotrebu; osnovanje nasada
poljoprivrednih i šumskih kultura za divljač (remize); gradnja i održavanje lovnogospodarskih
objekata osim u sastojinama i dobnog razreda te u sastojinama u fazi obnove; dopunsko hranjenje
divljači; košnja prosjeka i šumskih čistina; održavanje brojnog stanja divljači u granicama
ekonomski dozvoljenog kapaciteta lovišta propisanog lovnogospodarskom osnovom; poduzimanje
uobičajenih mjera sprečavanja šteta od divljači propisanih po nadležnom tijelu županije (iz akta o
ustanovljanju lovišta).
Sprečavanje šteta od divljači
Ova divljač ne čin štete na poljoprivrednim kulturama, osim na grahu i voćnjacima u trenutku
tjeranja mladica. Obje štete su neznatne te se odgovarajućim jednostavnim plašilima, koja je dužan
postaviti vlasnik kulture, mogu jednostavno spriječiti.
Na šumi i šumskim kulturama te voćnjacima srneća divljač čini štetu odgrizanjem vršnih
pupova mladih biljčica hrasta i crnogorice, te češanjem rogova, pri čemu odabere najljepša stabalca
u sastojini. Štete će se spriječiti:
- Ograđivanjem odsjeka hrastovih sastojina u obnovi, te u starosti dok se na otrgne zubu
divljači (visine preko 1 m), a uz ograđivanje i redovitim obilaskom ograđene površine, te
istjerivanjem srneće divljači koja je ušla u ogradu.
- Premazivanjem u jesen vrhova biljaka crnogorice preparatom ¨Cervacol¨ prema uputstvima,
dok biljka ne odskoči zubu divljači (visine preko 1 m).
- Od struganja rogovlja štiti se stabalce vezivanjem na visini od cca 40 do 50 cm užeta
upletenog od deshampsie cuespitoze (busika) koja se nalazi u blizini biljke. Štite se samo
najljepši primjerci, a nezaštićeno mora ostati oko 30 % biljaka podjednako raspoređenih po
površini. Zaštićena kultura mora se redovito obilaziti pa se pojedina užad od busike
obnavlja.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
63
3.2.1.12. Mjere uređenja lovišta
Uređivanje i održavanje lovišta potrebno je konstantno provoditi. Normativi propisani za
broj i uređenost lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata uglavnom su dostignuti i iste je
potebno održavati i poboljšati im postojeću kvalitetu. U lovištu je potrebno stalno održavanje
hranilišta za srne (jasle s krovištem i posude za zrnatu hranu), visokih zatvorenih i natkritih čeka,
pojilišta.
Normativi potrebnih objekata:
¾ srneća hranilišta 2 kom na 100 ha LPP
¾ solišta 3 kom na 100 ha LPP
¾ čeke i visoki zasjedi 1- 2 kom na 100 ha LPP
Prema tim normativima u lovištu bi trebalo biti minimalno 12 - 15 hranilišta za srneću
divljač. Kako sada u lovištu ima 11 hranilišta u narednom peridu gospodarenja izradit će se još 4
nova, ali i postojeća hranilišta treba održavati. Solišta u lovištu ima oko 13 komada te će se u
narednom periodu izradti još 10-tak solišta. Visokih čeka i to natkritih, a nekoliko i zatvorenih ima
8 što je prema propisanim normativima dovoljno. U narednom periodu izgradit će se još 2 nove
čeke, a postojeće redovno održavati i obnavljati. Također je u lovištu potrebno izgraditi i jedno
spremište za zrnatu hranu..
Kod uređenja lovišta za srneću divljač poželjno je poštivanje stručne literature.
Za lov šuljanjem potrebno je urediti i održavati oko 10 km lovačkih staza. Uređivanje se
sastoji od orezivanja grana koje ometaju tiho šuljanje te prorezivanja otvora za promatranje i
strijeljanje. Za lov će se koristiti i visoke čeke, te nagnuti tereni i zaklonice oko kojih valja
odsijecanjem sa susjednog drveća grana koje smetaju osigurati dobar pogled i siguran hitac.
Solišta treba napraviti u stupu i postaviti ih u grmlje ili koji drugi gustiš koji će osigurati da
se srneća divljač ne vidi ( pa je se na taj način ne može niti streljati) dok uzima sol, jer se pri solištu
zadržava duže vremena.
Dinamiku uređivanja lovišta i održavanje postojećih objekata kao i izgradnja novih pobliže
je prikazana u obrascu LGO-6.
3.2.1.13. Briga o drugim životinjskim vrstama
Sve životinjske vrste koje stalno ili sezonski obitavaju unutar lovišta, a bitno utječu na lovno
gospodarenje, u pravilu se unutar lovišta hrane i razmnožavaju. Briga o životinjskim vrstama koje
bitno utječu na lovno gospodarenje s ciljem očuvanja i poboljšanja prirodnih staništa divljači,
održavanja ekoloških odnosa i uvažavanja bioloških zahvata divljači i životinjskih vrsta u okviru
mogućnosti staništa tijekom razdoblja važenja ove osnove, provodit će se kroz slijedeće aktivnosti:
¾
¾
¾
¾
¾
evidentiranje pojave novih i sustavno praćenje ostalih životinjskih vrsta u lovištu, vrijeme
boravka i obitavanja sezonskih, odnosno prolaznih vrsta u lovištu
sustavno praćenje razmnožavanja i odgoja mladunčadi s ciljem procjene brojnog stanja i
ostvarenog prirasta
sustavno praćenje životinjskih vrsta radi utvrđivanja mjesta hranjenja i izvora hrane
evidentiranje uginule divljači za koju se utvrdi vizualno, po ostacima ili tragovima, da je
usmrćena od drugih životinjskih vrsta, prema vrsti, spolu i dobi, bez obzira je li korištena za
hranu ili ne
procjena i evidentiranje hrane utrošene za prihranu divljači, uz sustavno praćenje nazočnosti
ostalih životinjskih vrsta na mjestima hranjenja
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
64
¾
¾
¾
¾
¾
¾
sustavno praćenje zdravstvenog stanja i ponašanja životinjskih vrsta, a uginuće ili
pronalazak lešina životinjskih vrsta prijaviti nadležnom veterinarskom uredu radi uzimanja
uzoraka i utvrđivanja uzročnika
sustavno evidentirati broj žive i uginule mladunčadi po leglu-gnijezdu s ciljem praćenja
općeg stanja životinjskih vrsta
sprečavanje uništavanja legla, gnijezda i jaja životinjskih vrsta te uništavanje mladunčadi ili
odraslih primjeraka
pojavom nove ili povećanjem brojnosti pojedine životinjske vrste, tražiti od nadležne
ustanove poduzimanje odgovarajućih mjera s ciljem sprečavanja šteta na divljači i staništu
pojavom prekomjernih šteta na divljači od strane drugih životinjskih vrsta, zatražiti
pripadajuću naknadu u skladu s zakonskim propisima
u slučaju osjetnog povećanja broja drugih životinjskih vrsta, istu pojavu prijaviti nadležnoj
ustanovi i zatražiti poduzimanje odgovarajućih mjera.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
65
3.2.2. ZEC OBIČNI – Lepus europaeus Pallas
LGO-2
SMJERNICE BUDUĆEG GOSPODARENJA
VRSTA DIVLJAČI
Zec obični
NAMJENA LOVIŠTA
Uzgoj sitne divljači u granicama gospodarskog
kapaciteta lovišta , te unapređenje i očuvanje
staništa
CILJ LOVNOG GOSPODARENJA
Uzgoj zdrave i otporne divljači za vlastite
potrebe
METODA (NAČIN) UZGOJA
Prirodni.
OMJER SPOLOVA (M: Ž)
1:1
GOSPODARSKA STAROST
(samo za krupnu divljač)
-
DOBNA STRUKTURA
-
LOVNO PRODUKTIVNA POVRŠINA
(LPP)
550 ha
BONITETNI RAZRED
II bonitet
BROJ DIVLJAČI NA LOVNOJ JEDINICI
(100 ha)
12 repova na 100 ha
MATIČNI FOND (MF)
66 grla
KOEFICIJENT PRIRASTA
5 grla na 100 ha LPP
PRIRAST (P)
26 grla
GOSPODARSKI KAPACITET LOVIŠTA
GK =( MF + P )
GK92 = (MF66 + P26)
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
66
3.2.2.1. Cilj lovnog gospodarenja
Cilj lovnog gospodarenja je povećanje brojnog stanja zdrave i vitalne populacije zečeva na
prirodan način do lovnogospodarskog kapaciteta lovišta. Populacija mora biti stabilna zdrava.
Omjer spolova (M:Ž) se predviđa 1 : 1.
3.2.2.2. Osnovne biološke karakteristike
Prirodni areal zečeva je gotovo cijela Evropa, osim Islanda, Norveške, srednje i sjeverne
Švedske, sjeverne Finske, Pirinejskog poluotoka Sredninije i područja Alpa.
Vrijeme parenja je siječanj – kolovoz, mlade nosi 42-44 dana, koti od ožujka do listopada 3-4
puta po 2-4 mladih koji odmah progledaju, samostalni su nakon 21 dan, spolno zreli već nakon 5-6
mjeseci. Aktivan je uglavnom uvečer i noću danju je u izdubljenim jamicama, zaštićen šibljem,
grmljem i brazdama oranica, gdje i rađa mlade. Životni vijek mu je 10-12 godina. Optimalni uvjeti
za obitavanje zeca su polja i poljoprivredne površine. Izbjegavaju velike šumske komplekse niti
vlažna područja. Zečevi vole raznolikost poljoprivrednih raslinstva, a manje livade i pašnjake. Od
šuma koriste rubove. Ako imaju dovoljno zeljaste i gomoljaste hrane ne moraju uzimati vodu.
Preferiraju topla i propusna tla, izbjegavaju vlažna i nepropusna tla, naročito zečice za odgoj
mladih. Vjeran je staništu kojem se vraća iako ga mora napustiti. Stradavaju od elementarnih
nepogoda.
3.2.2.3. Bonitiranje lovišta
Bonitiranje lovišta obavljeno je prema podacima o zatečenom stanju na terenu i po
metodologiji propisanoj u Stručnoj podlozi za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina
u lovištima Republike Hrvatske ( Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 2005 ).
Hrana i voda
Raspored prirodne hrane u lovištu je zadovoljavajući, no divljači je teže dostupna radi velike
napučenosti i raštrkanosti naselja, sela i pojedinih kuća. Zimska prehrana je dosta dobra, a posebno
na zapadnim padinama, gdje ima dosta kupine, izdanaka divljih trava i slično. Posebno je naglašen
nedostatak pitke vode jer su svi prirodni izvori kaptirani i voda se cijevima dovodi do kućanstava u
naselja pa je divljač prisiljena prevaljivati velike udaljenosti da bi našla pitku vodu. Znatan dio
hrane mora se kroz godinu omogućiti podizanjem hranilišta, osnivanjem remiza i njihovim
zasijavanjem krmnim smjesama.
Za ovaj činitelj daje se ocjena vrlo dobar ( 4 ) x konstanta 5.
Vegetacija
Zastupljenost, sastav i vrsta biljnog raslinja u lovištu određuje mogućnost prirodne ishrane.
Osim što je davalac hrane i zaklona divljači vegetacija je na određenom prostoru i u određenom
kraju značajan regulator florističkih i mikroklimatskih odnošaja te regulator svjetla.
Za ovaj činitelj daje se ocjena vrlo dobar ( 4 ) x konstanta 4.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
67
Kvaliteta tla
Tlo je važan element za formiranje biljnih zajednica u lovištu. O biljnim asocijacijama i
subasocijacijama ovise dvije vrlo važne komponente boniteta lovišta, a to su hrana i zaklon.
Fizikalni sastav tla igra važnu ulogu jer tlo predstavlja podlogu na kojoj divljač provodi cijeli ili dio
života.
Za ovaj činitelj daje se ocjena dobar ( 3 ) x konstanta 4.
Mir u lovištu
Mir u lovištu je od neprocjenjive važnosti za uzgoj pojedine vrste divljači. Mir u lovištu
remeti gusta mreža prometnica koje su gotovo sve asfaltirane i brze te je dosta veliko stradavanje na
njima. Također su kao važan faktor remećenja mira u lovištu vikend naselja razasuta po svim
brežuljcima lovišta, poljoprivredna mehanizacija bez zaštitnih naprava, psi i mačke lutalice te
značajan broj poznatih zaštićenih i lovostajem nezaštićenih grabežljivaca.
I privatne i državne šume se dosta intenzivno iskorištavaju pa je u njima neprekidna buka
pila i traktora. U posljednje vrijeme sve više je berača gljiva i raznih drugih šumskih plodina tako
da je i u ovom smislu čovjek kao nepoželjni čimbenik remećenja mira u lovištu za sve vrste divljači.
Konstantna prisutnost krivolova također utječe na izravno proganjanje divljači.
Možemo još spomenuti i sve veću primjenu kemijskih pomagala u poljoprivredi, a posebno
raznih otrova protiv korova, tako da se kukuruz gotovo više i ne okapa. Nestručno upotrebljavana
kemijska sredstva te njihova nemarno odbačena ambalaža i ostali otpad odložen po divljim
deponijima jasni su pokazatelji smanjenja životnog prostora za divljač
Za ovaj činitelj daje se ocjena zadovoljava ( 2 ) x konstanta 2.
Konfiguracija terena
U sklopu orografskih prilika lovište ima važnu ulogu pri formiranju biljnih zajednica, slike
vegetacije, određivanju načina korištenja šumskih sastojina i poljoprivrednog zemljišta. Pri procjeni
ovog elementa uzete su u obzir životne potrebe i zoološke osobine svake vrste divljači.
Za ovaj činitelj daje se ocjena vrlo dobar ( 4 ) x konstanta 1.
Klimatski uvjeti
Klima ima važnu ulogu u životu divljači, a podatke o klimatskim odnosima u lovištu
prikazali smo u općem opisu lovišta
Za ovaj činitelj daje se ocjena vrlo dobar ( 4 ) x konstanta 2.
Opća prikladnost lovišta
Prikladnost lovišta predstavlja stupanj harmonije svih osnovnih čimbenika koji uvjetuju
život, opstanak i mogućnost razmnožavanja zečeva.
S obzirom na dojam koji se stječe nakon sumiranja svih osnovnih čimbenika koji uvjetuju
opstanak i život divljači u lovištu, može se reći da ono spada u red zadovoljavajuće podesnih lovišta
u odnosu na opću prikladnost.
U pozitivne utjecajne čimbenike mogu se ubrojiti kvaliteta tla, hrana i voda (osim kraćeg
zimskog razdoblja) te biljni pokrov i konfiguracija terena dok u negativne utjecaje spadaju oni
čimbenici koji uvjetuju nemir u lovištu.
Za ovaj činitelj daje se ocjena dobar ( 3 ) x konstanta 2.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
68
FAKTORI LOVIŠTA
OCJENA
KONSTANTA
OCJENA
VRIJEDNOSTI
konstanta x ocjena
Hrana i voda
4
5
20
Vegetacija
4
4
16
Kvaliteta tla
3
4
12
Mir u lovištu
2
2
4
Konfiguracija terena
4
1
4
Klima
4
2
8
Opća prikladnost lovišta
3
2
6
UKUPNO
70
Prema rezultatima bonitiranja stanište za zeca je VRLO DOBRO STANIŠTE (69-84
bodova), što je II. Bonitetni razred te na osnovi toga iskazuju se osnovni elementi smjernica
budućeg gospodarenja:
broj na 100 ha LPP –a
koeficijent prirasta
= 12 grla u matičnom fondu
= 5 grla na 100 ha LPP
3.2.2.4. Lovnoproduktivna površina
Izračun lovnoproduktivnih površina izvršen je prema podacima o zatečenom stanju na terenu
i po metodologiji propisanoj u Stručnoj podlozi za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih
površina u lovištima Republike Hrvatske (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, 2005.) i to:
šume i šumsko tlo
poljoprivredno tlo
ha x 10 – 90 %
ha x 10 – 80 %
Tablica: Izračun lovnoproduktivne površine ( LPP )
NAMJENA TLA
POVRŠINA
ha
%
LPP
ha
Šume i šumsko tlo
897
30
269
Poljoprivredno tlo
294
30
90
Livade i pašnjaci
507
20
101
Ostalo
181
20
90
UKUPNO
550
Prema podacima iz iskaza površina (LGO-1), ovom osnovom utvrđuje se 550 ha
lovnoproduktivnh površina. Na površinu oranica otpada 30 %, na livade i pašnjake 20% , na šume i
šumsko zemljište 30 %, a na ostalozemljište 20% za izračun lovnoproduktivne površine.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
69
3.2.2.5.Gospodarski kapacitet
Gospodarski kapacitet lovišta je bonitiranjem utvrđeni najveći mogući broj divljači u lovištu
(normalno brojno stanje ), a koji ne ugrožava gospodarsko stanje.
LPP
Broj grla na 100 ha
Koeficijent prirasta
Omjer spolova
=
=
=
=
550 ha
12 repova u matičnom fondu
0,4 na ukupan broj zečeva
1 : 1 (mužjaci : ženke)
komada
12
12
4,8
16.8
Matični fond
Rasplodni fond
Prirast
Fond pred odstrel
broj jedinica
5,5
5,5
5,5
5,5
ukupno
66
66
26
92
3.2.2.6. Brojnost divljači
Brojno stanje zeca utvrđeno je desetogodišnjim gospodarenjem lovišta Đurmanec i
prosječno je godišnje iznosilo za zeca oko 58 repova (podatak je dobiven prebrojavanjem ).
Brojno stanje utvrđeno na temelju podataka iz desetogodišnjeg odstrela je kako slijedi:
Prosječni odstrel zečeva iznosi 13 repova ( važno je napomenuti da odstrel zečeva nije bio
jednak prirastu jer je dio prirasta ostavljan za razvoj matičnog fonda) i pridodamo li toj brojci
prosječni godišnji otpad od 11 repova (stradavanje na prometnicama, krivolov i uginuće), dobit
ćemo da je prosječno iz lovišta iznijeto 24 repova zeca običnog, čemu bi kod stalnog, ispunjenog
matičnog fonda odgovarao prirast od 24 komada. Takvom prirastu sukladno odgovara brojno stanje
divljači od 58 repova.
Brojno stanje procijenjeno je kao aritmetička sredina između podataka dobivenih
desetogodišnjim gospodarenjem i podataka iz analize desetogodišnjeg odstrela. Brojno stanje
dobiveno na takav način iznosi za zeca 58 repova. Mjerama uzgoja i smanjenim odstrelom te
ostavljanjem dijela prirasta u osnovni matični fond u trečoj godini gospodarenja zecom običnim
postignut će se matični fond od 66 repova.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
70
3.2.2.7. Razvoj fonda zeca običnog od 1. travnja 2006. godine – 31. ožujka 2016. godine
Razvoj fonda zeca urađen je prema utvrđenom bonitetu lovišta, proračunu lovnoproduktivnih
površina u lovištu i podacima s terena. Procijenjeni je broj polazna osnova za izradu smjernica
gospodarenja.
U cilju uspostavljanja normalne strukture populacije zeca lovozakupnik je dužan
gospodarenje usmjeriti prije svega na formiranje matičnog fonda, njegov uzgoj i zaštitu.
Razvoj fonda zeca sa planiranim prirastom i lovom prikazan je u obrascu LGO – 4.
Slika 2.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
71
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2006. do 31. ožujka 2007.
LGO-4
R A Z V O J F O N D A ZEC OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
∑
∑∑
MLADUNČAD
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
29
29
29
29
58
0
29
29
29
29
58
12
11
23
41
40
81
9
8
17
32
32
64
grla/kljunova
9
PLANIRANI
MATIČNI FOND
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
12
11
12
11
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
OSTVARENI
LOV
(prema
osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
29
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
29
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
72
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2007. do 31. ožujka 2008.
LGO-4
R A Z V O J F O N D A ZEC OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
32
32
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
32
32
grla/kljunova
9
64
OSTVARENI
0
PLANIRANI
OSTVARENI
32
PLANIRANI
32
32
32
64
13
13
26
45
45
90
12
12
24
33
33
66
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
13
13
13
13
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
32
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
32
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
73
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2008. do 31. ožujka 2009.
LGO-4
RAZVOJ FONDA
ZEC OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
33
33
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
33
33
grla/kljunova
9
66
OSTVARENI
0
PLANIRANI
OSTVARENI
33
PLANIRANI
33
33
33
66
13
13
26
46
46
92
13
13
26
33
33
66
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
13
13
13
13
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
33
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
33
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
74
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2009. do 31. ožujka 2010.
LGO-4
RAZVOJ FONDA
ZEC OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
33
33
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
33
33
grla/kljunova
9
66
OSTVARENI
0
PLANIRANI
OSTVARENI
33
PLANIRANI
33
33
33
66
13
13
26
46
46
92
13
13
26
33
33
66
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
13
13
13
13
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
33
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
33
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
75
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2010. do 31. ožujka 2011.
LGO-4
RAZVOJ FONDA
ZEC OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
33
33
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
33
33
grla/kljunova
9
66
OSTVARENI
0
PLANIRANI
OSTVARENI
33
PLANIRANI
33
33
33
66
13
13
26
46
46
92
13
13
26
33
33
66
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
13
13
13
13
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
33
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
33
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
76
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2011. do 31. ožujka 2012.
LGO-4
RAZVOJ FONDA
ZEC OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
33
33
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
33
33
grla/kljunova
9
66
OSTVARENI
0
PLANIRANI
OSTVARENI
33
PLANIRANI
33
33
33
66
13
13
26
46
46
92
13
13
26
33
33
66
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
13
13
13
13
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
33
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
33
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
77
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2012. do 31. ožujka 2013.
LGO-4
RAZVOJ FONDA
ZEC OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
33
33
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
33
33
grla/kljunova
9
66
OSTVARENI
0
PLANIRANI
OSTVARENI
33
PLANIRANI
33
33
33
66
13
13
26
46
46
92
13
13
26
33
33
66
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
13
13
13
13
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
33
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
33
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
78
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2013. do 31. ožujka 2014.
LGO-4
RAZVOJ FONDA
ZEC OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
33
33
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
33
33
grla/kljunova
9
66
OSTVARENI
0
PLANIRANI
OSTVARENI
33
PLANIRANI
33
33
33
66
13
13
26
46
46
92
13
13
26
33
33
66
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
13
13
13
13
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
33
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
33
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
79
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2014. do 31. ožujka 2015.
LGO-4
RAZVOJ FONDA
ZEC OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
33
33
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
33
33
grla/kljunova
9
66
OSTVARENI
0
PLANIRANI
OSTVARENI
33
PLANIRANI
33
33
33
66
13
13
26
46
46
92
13
13
26
33
33
66
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
13
13
13
13
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
33
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
33
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
80
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2015. do 31. ožujka 2016.
LGO-4
RAZVOJ FONDA
ZEC OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
33
33
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
33
33
grla/kljunova
9
66
OSTVARENI
0
PLANIRANI
OSTVARENI
33
PLANIRANI
33
33
33
66
13
13
26
46
46
92
13
13
26
33
33
66
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
13
13
13
13
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
33
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
33
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
81
3.2.2.8. Prihrana i prehrana zeca običnog
U prijašnjem izlaganju spomenuto je da raspored poljoprivrednih površina, kao i raznovrsnost
usjeva na njima vrlo pogodna za prehranu zeca običnog te poznavajući prirodne karakteristike zeca,
a također i dosadašnjeim gospodarenjem sa zecom u ovom lovištu nije potrebno zeca običnog
dodatno prihranjivati niti mu izlagati posebno hranu.
3.2.2.9. Mjere zaštite divljači
Zec kao stalna vrsta divljači u lovištu je najviše ugrožen te je zaštiti potrebno posvetiti
naročitu pozornost na:
a) brojno stanje predatora (lisica, divlja mačka, kuna zlatica, lasica mala, tvor) održavati u
granicama biološkog optimuma. U slučaju prenamnoženja organizirati redukciju njihova brojnoga
stanja povećanim izlovom
b) pse i mačke skitnice uklanjati iz lovišta bez odlaganja. Vlasnike pasa i mačaka redovito
upozoravati da pse i mačke ne puštaju u lovište
c) u nepovoljnim vremenskim uvjetima – zimi, organizirati dovoljnu količinu hrane
d) putem lovočuvarske službe osigurati zaštitu divljači od nezakonitog lova i destrukcije po
lovištu
e) u suradnji s korisnicima zemljišta provoditi edukaciju o primjeni plašila za divljač
prilikom korištenja mehanizacije u lovištu, osobito u poljoprivredi (posebno u vrijeme proljetnih
radova)
f) surađivati s korisnicima zemljišta radi primjene propisanih doza pesticida, uz prethodni
izgon divljači sa površina na kojima će se koristiti pesticidi
g) sprječavati paljenje otvorene vatre te upozoravati počinitelje na moguće posljedice. U
slučaju nastanka štete poduzeti mjere u skladu s zakonskim propisima
h) za štete nastale od prometnih vozila zatražiti nadoknadu štete putem nadležnih sudova
i) svaku divljač sumnjiva ponašanja bez odlaganja odstrijeliti i poslati na analizu nadležnoj
veterinarskoj ustanovi
j) svaki nađeni primjerak uginule divljači pregledati i ustanoviti razlog uginuća. U slučaju
sumnje na bolest istu poslati na analizu nadležnoj veterinarskoj ustanovi
k) tijekom lova organizirati putem veterinarske službe uzimanje uzoraka i slanje na analizu,
u cilju utvrđivanja zdravstvenog stanja divljači i moguće prisutnosti zarazni ili invazijskih bolesti
(zarazne bolesti: kolera, tularemija, listerioza, bedrenica; invazijske bolesti: krpeljivost, metiljavost,
kokcidioza). U slučaju pojave unutrašnjih-nezaraznih bolesti otrovanje, proljev, rane, avitaminoza)
poduzeti mjere za njihovo suzbijanje
l) stručno osoblje redovito će vršiti osmatranje divljači i ocjenjivati njihovo stanje
m) stručnom i lovočuvarskom službom osigurati mir u lovištu, posebice u proljeće u vrijeme
rasploda
3.2.2.10. Mjere očuvanja i poboljšanja staništa
Utvrđena brojnost ove divljači ne može ugroziti stanište divljači.
Zečeve zadržavati na za njih predviđenim površinama, kako bi u potrazi za hranom što manje
zalazili na površine gdje mogu počiniti štetu na poljoprivrednim i/ili šumskim površinama;
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
82
Surađivati s korisnicima zemljišta radi pravodobnog uočavanja šteta i poduzimanja
preventivnih mjera, a eventualne nastale štete rješavati sporazumno.
Brojnost divljači održavati u granicama gospodarskog kapaciteta, a prekomjerni broj nadzirati
odstrjelom.
Zajedno s korisnicima zemljišta redovito obilaziti ugrožene površine.
Nabavljati zaštitna sredstva (repelente) i besplatno ih podijeliti korisnicima zemljišta na njihov
zahtjev, uz naputke o njihovoj primjeni i kontrolu.
Obrađivati slobodne poljoprivredne površine, sijati i proizvoditi žitarice i sočnu hranu za
divljač.
Na posebno ugroženim površinama organizirati čuvanje u suradnji s korisnicima zemljišta, a
zvučnim plašilima ili psima čuvarima braniti prilaz divljači.
dok će se mjere predviđene za poboljšanje staništa jelenske i srneće divljači odraziti na poboljšanje
staništa ove divljači.
Sprečavanje šteta od divljači
Na površinama pod povrtlarskim ili šumskim kulturama, a koje su unutar lovišta i udaljene
od naselja, zečevi mogu nanijeti štetu:
- pašom različitih poljoprivrednih kultura
- odgrizanjem izbojaka šumskog raslinja i višegodišnjih kultura, te podgrizanjem stabljika
- guljenjem kore šumskog raslinja i višegodišnjih kultura
- potkapanjem žilišta kukuruza i mladog šumskog raslinja te njihovo podgrizanje
- glodanjem kore stabljika šumskog raslinja i višegodišnjih kultura.
3.2.2.11. Mjere uređivanja lovišta
Već je ranije istaknuto da se zec obični neće dodatno prihranjivati te nema potrebe za
izgradnjom lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata.
3.2.2.12. Briga o životinjskim vrstama
Brojnost dlakavih i pernatih grabežljivaca treba stalno pratiti, a u slučaju kada zbok prevelike
brojnosti dolazi do neopravdano velikih šteta, treba zatražiti od središnjeg tijela državne uprave
nadležnog za poslove zaštite prirode dozvolu za smanjenje prekomjernog brojnog stanja, uz obvezu
prikaza nastalih šteta i brojnosti zaštičenih predatora.
Pojavom šteta na zečevima od nabrojenih životinjskih vrsta tražiti naknadu za učinjenu štetu,
prema zakonskim propisima i osiguranjem dokaza o učinjenoj šteti.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
83
3.2.3. FAZAN – Phasianus colchicus L.
LGO-2
SMJERNICE BUDUĆEG GOSPODARENJA
VRSTA DIVLJAČI
Fazan obični
NAMJENA LOVIŠTA
Uzgoj sitne divljači u granicama gospodarskog
kapaciteta lovišta , te unapređenje i očuvanje
staništa
CILJ LOVNOG GOSPODARENJA
Uzgoj zdrave i otporne divljači za vlastite
potrebe
METODA (NAČIN) UZGOJA
Prirodni
OMJER SPOLOVA (M: Ž)
1:5
GOSPODARSKA STAROST
(samo za krupnu divljač)
-
DOBNA STRUKTURA
-
LOVNO PRODUKTIVNA POVRŠINA
( LPP )
450 ha
BONITET LOVIŠTA
II bonitet
BROJ DIVLJAČI NA 100 ha LPP
12 kljunova
MATIČNI FOND (MF)
54 kljunova
KOEFICIJENT PRIRASTA
10 kljunova na 100 ha LPP
PRIRAST (P)
45 kljunova
GOSPODARSKI KAPACITET LOVIŠTA
GK = ( MF + P )
GK99 = ( MF 54 + P 46 )
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
84
3.2.3.1. Cilj lovnog gospodarenja
Cilj lovnog gospodarenja je održavanje zdrave populacije na prirodan način uzgoja uz
mogućnost ispuštanja umjetno uzgojenih fazana.
Gospodarenjem divljači u narednom razdoblju održavati će se fazani u dobrom
zdravstvenom stanju i kondiciji. U tom smislu dati su propisi u ovoj lovnogospodarskoj osnovi koji
se u narednom lovnogospdarskom razdoblju trebaju provesti.
Omjer spolova (M:Ž) se predviđa 1 : 5.
Lovozakupniku je dozvoljeno da po potrebi neposredno pred lov vrši ispuštanje fazana.
Vrijeme, količinu i mjesto ispuštanja fazanske divljači, lovozakupnik će upisati u za to
predviđene stavke.
Kako se fazanska divljač ne može sama prirodno održati predviđa se minimalni godišnji
unos od 80 kljunova iz umjetnog uzgoja.
3.2.3.2. Osnovne biološke karakteristike
Areal fazana je gotovo cijela Evropa, osim Portugala, Norveške, sjeverne Švedske, finske,
Islanda, sjevera SSSR-a, Sadinije, Južne Italije i Grčke. Kod nas osim običnog fazana postoje još tri
osnovne vrste fazana koje susrećemo u lovištima; mongolski fazan (Ph.c.mongolicus), kineski fazan
(Ph.c. torquatus) i zelen ili crni fazan (Ph.c.var.tenebrosus). sve četiri vrste fazana se vrlo malo
razlikuju, a danas susrećemo i mnogo njihovih križanaca. Pradomovina fazana je Azija, a u Evropu
je donesen iz Male Azije, gdje živi u stepski područjima.
Gnijezdi se od svibnja do lipnja, a nese 10-12 sjajnih maslinasto smeđih jaja. Koka sjedi na
jajima 24-25 dana, vodi mlade koji se osamostale za 21-28 dana. Životni prostor su mu polja i
rubovi šuma obrasli grmljem, mlade branjevine okružene s poljoprivrednim površinama. Fazan voli
suho i ocjedito tlo. Veći dio života fazan provede u šumi, djelomično danju, noću spava u šumi, a u
polje izlazi samo u potragu za hranom. Hrani se sjemenom raznog korova, žitarica, trava, kupinom,
jagodama, kukcima, crvima, glistama, pa čak znade uhvatiti i miša. Kako je vezan na animalnu
hranu, veoma se rado zadržava u okolini bara, kanala ili drugih vlažnih područja, gdje ima šaša i
trstike, jer tu nalazi u izobilju animalne hrane. Smatra se, da je potrebna za hranom u prirodi jednog
odraslog fazana oko 80-90 grama dnevno. Fazan nije vjeran svojem staništu i nagonski je veza na
skitnju. Ukoliko u lovištu ne nalazi potrebnu hranu, mir i zaklon od grabežljivaca i elementarnih
nepogoda seli u susjedna lovišta gdje to nalazi. Dobro pamti mjesta, gdje je u zimskoj oskudici
nalazila hranu te se vraća na ta mjesta. Fazan je poligam.
Kod eventualnog ispuštanja fazanske divljači (ako tako odluči lovozakupnik) iz umjetnog
uzgoja treba izvršiti niz tehnički priprema i mjera. Te tehničke pripreme i mjere treba izvršiti prema
uputama proizvođača.
3.2.3.3 . Bonitiranje lovišta
Bonitiranje lovišta je provedeno nakon detaljnog uvida u sve osnovne faktore koji se
ocjenjuju. Ovdje donosimo opis faktora koji nisu opisani u prirodnim značajkama u prvom dijelu
osnove (pedoloških, klimatskih i orografskih prilika).
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
85
Bonitiranje lovišta obavljeno je prema podacima o zatečenom stanju na terenu i po
metodologiji propisanoj u Stručnoj podlozi za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u
lovištima Republike Hrvatske ( Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 2005 ).
Hrana i voda
Hrane biljnog i životinjskog podrijetla u lovištu ima dovoljno tijekom proljeća, ljeta i jeseni,
dok je zimi potrebno prihranjivanje. Na poljoprivrednim površinama uzgajaju se uglavnom
monokulture.
Kulture zanimljive fazanu koncentrirane su oko naselja.
Vode u lovištu ima u obilju tijekom cijele godine (vodotoci, prirodni izvori ).
Za ovaj činitelj daje se vrlo dobar ( 4 ) x konstanta 5.
Vegetacija
Zastupljenost, sastav i vrsta biljnog rastinja u lovištu određuje mogućnost prirodne ishrane.
Biljni pokrivač, osim za hranidbu, fazanu služi i kao zaklon. Istodobno stvara i regulira mikroklimu
staništa. Šumska vegetacija po svojoj raznolikosti zadovoljava većinu životinjskih vrsta, pa tako i
fazana.. Razvijene su živice i zajednice grmlja uz rubove šuma i oranica.
Poljoprivrednih površina je relativno dosta,a li su površinom male i raštrkane.
Za ovaj činitelj daje se ocjena vrlo dobar ( 4 ) x konstanta 4.
Kvaliteta tla
Tlo je umjereno duboko, srednje vlažno i djelomično propusno. Tla su umjereno plodna i
ocjedita, te umjerene topline.
Za ovaj činitelj daje se ocjena vrlo dobar ( 4 ) x konstanta 4.
Mir u lovištu
Mir u lovištu je od neprocjenjive važnosti za uzgoj pojedine vrste divljači. Mir u lovištu
remeti gusta mreža prometnica koje su gotovo sve asfaltirane i brze te je dosta veliko stradavanje na
njima. Također su kao važan faktor remećenja mira u lovištu vikend naselja razasuta po svim
brežuljcima lovišta, poljoprivredna mehanizacija bez zaštitnih naprava, psi i mačke lutalice te
značajan broj poznatih zaštićenih i lovostajem nezaštićenih grabežljivaca.
Možemo još spomenuti i sve veću primjenu kemijskih pomagala u poljoprivredi, a posebno
raznih otrova protiv korova, tako da se kukuruz gotovo više i ne okapa. Nestručno upotrebljavana
kemijska sredstva te njihova nemarno odbačena ambalaža i ostali otpad odložen po divljim
deponijima jasni su pokazatelji smanjenja životnog prostora za divljač
Za ovaj činitelj daje se ocjena dobar ( 2 ) x konstanta 2.
Klimatski uvjeti
Klima ima važnu ulogu u životu divljači. Klima je umjereno topla, kišna klima bez sušnog
razdoblja, oborine su ravnomjerno raspoređene tokom čitave godine, kasni i rani mrazevi mogu
iznenaditi.
Za ovaj činitelj dodjeljuje ocjena vrlo dobar ( 4 ) x konstanta 2.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
86
Konfiguracija terena
U sklopu orografskih prilika lovište ima važnu ulogu pri formiranju biljnih zajednica, slike
vegetacije, određivanju načina korištenja šumskih sastojina i poljoprivrednog zemljišta. Pri procjeni
ovog elementa uzete su u obzir životne potrebe i zoološke osobine svake vrste divljači
Teren je brdski, ali velik dio obuhvaća dolinu prema jezeru Vonarje i rijeci Sutli.
Za taj činitelj dodjeljuje se ocjena vrlo dobar ( 4 ) x konstanta 1.
Opća prikladnost lovišta
Prikladnost lovišta predstavlja stupanj harmonije svih osnovnih čimbenika koji uvjetuju
život, opstanak i mogućnost razmnožavanja srne.
S obzirom na dojam koji se stječe nakon sumiranja svih osnovnih čimbenika koji uvjetuju
opstanak i život divljači u lovištu, može se reći da ono spada u red zadovoljavajuće podesnih lovišta
u odnosu na opću prikladnost.
U pozitivne utjecajne čimbenike mogu se ubrojiti kvaliteta tla, hrana i voda (osim kraćeg
zimskog razdoblja) te biljni pokrov i konfiguracija terena dok u negativne utjecaje spadaju oni
čimbenici koji uvjetuju nemir u lovištu.
Za ovaj činitelj daje se ocjena vrlo dobar ( 4 ) x konstanta 2.
Tablica : Ocjenjivanje boniteta za fazana
FAKTORI LOVIŠTA
OCJENA
KONSTANTA
OCJENA
VRIJEDNOSTI
konstanta x ocjena
Hrana i voda
4
5
20
Vegetacija
4
4
16
Kvaliteta tla
4
4
16
Mir u lovištu
3
2
6
Klima
4
2
8
Konfiguracija terena
4
1
4
Opća prikladnost lovišta
4
2
8
UKUPNO
78
Prema rezultatima bonitiranja stanište za fazana je VRLO DOBRO STANIŠTE (69-84
bodova), što je II. bonitet te na osnovi toga iskazuju se osnovni elementi smjernica budućeg
gospodarenja:
broj na 100 ha LPP –a =
koeficijent prirasta
=
2 pijevca i 10 koka u matičnom fondu (12 kljunova)
10 kljunova na 100 ha LPP
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
87
3.2.3.4. Lovno produktivna površina (LPP)
Prema spoznajama lovne znanosti i iskaza površina (LGO-1), ovom osnovnom utvrđuje se
625 ha lovnoproduktivnih površina. Na površinu oranica otpada 20 %, na livade i pašnjake 25%, a
na šume i šumsko zemljište 30 % lovnoproduktivne površine.
Izračun lovnoproduktivnih površina izvršen je prema podacima o zatečenom stanju na
terenu i po metodologiji propisanoj u Stručnoj podlozi za bonitiranje i utvrđivanje
lovnoproduktivnih površina u lovištima Republike Hrvatske (Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva, 1995) i to:
šume i šumsko tlo
ha x 10 – 90 %
poljoprivredno tlo
ha x 20 – 80 %
Tablica: Izračun lovnoproduktivne površine ( LPP )
POVRŠINA
ha
NAMJENA TLA
%
LPP
ha
Šume i šumsko tlo
897
25
220
Poljoprivredno tlo
294
30
100
Livade i pašnjaci
507
20
100
Ostalo
181
15
30
UKUPNO
450
Prema podacima iz iskaza površina (LGO-1), ovom osnovom utvrđuje se 450 ha
lovnoproduktivnh površina. Na površinu oranica otpada 30 %, na livade i pašnjake 20% , na šume i
šumsko zemljište 25 %, a na ostalozemljište 15% za izračun lovnoproduktivne površine.
3.2.3.5. Gospodarski kapacitet lovišta
Gospodarski kapacitet lovišta je bonitiranjem utvrđeni najveći mogući broj divljači u lovištu
(normalno brojno stanje), a koji ne ugrožava gospodarsko stanje.
LPP
Broj kljunova na 100 ha
Koeficijent prirasta
Omjer spolova
=
=
=
=
450 ha
12 kljuna u matičnom fondu
10 kljunova na 100 ha LPP
1 : 5 (mužjaci : ženke)
Tablica: Izračun gospodarskog kapaciteta lovišta
Matični fond
Rasplodni fond
Prirast
Fond pred odstrel
komada
12
12
10
22
broj jedinica
4,5
4,5
4,5
4,5
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
ukupno
54
54
45
99
88
3.2.3.6. Brojnost divljači
Brojno stanje za fazana utvrđeno je desetogodišnjim gospodarenjem i prosječno je godišnje
iznosilo za fazana oko 40 kljunova.
Brojno stanje utvrđeno na temelju podataka iz desetogodišnjeg odstrela je kako slijedi:
Prosječni odstrel fazana iznosi oko 31 kljunova i pridodamo li toj brojci prosječni godišnji
otpad od 20 fazana (stradavanje od grabežljivaca, krivolov i uginuće), dobit ćemo da je prosječno iz
lovišta iznijeto 51 kljunova fazana, čemu bi kod stalnog, ispunjenog matičnog fonda odgovarao
prirast od 51 kljuna. Takvom prirastu sukladno odgovara brojno stanje divljači od oko 56 kljunova
fazanske divljači.
Brojno stanje procijenjeno je kao aritmetička sredina između podataka dobivenih
desetogodišnjim gospodarenjem i podataka iz analize desetogodišnjeg odstrela. Brojno stanje
dobiveno na takav način iznosi za fazana 48 kljunova. Za fazana običnog taj fond nije ispunjen i
stalan tako da će se razvojem fonda ispuniti brojno stanje do 54 kljuna fazanske divljači s time da će
se iz umjetnog uzgoja svake godine do ispunjenja matičnog fonda u lovište ispuštati barem 40
kljunova fazanske divljači. Kad se matični fond ispuni i ustabili lovoovlaštenik nije dužan unašati
fazansku divljač iz umjetnog uzgoja.
Smjernice budućeg gospodarenja prikazane su u obrascu LGO-2.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
89
3.2.3.7. Razvoj fonda fazana od 1. travnja 2006. godine – 31. ožujka 2016. godine
Razvoj fonda fazana urađen je prema utvrđenom bonitetu lovišta, proračunu
lovnoproduktivnih površina u lovištu i podacima s terena. Procijenjeni je broj polazna osnova za
izradu smjernica gospodarenja.
U cilju uspostavljanja normalne strukture populacije fazana lovozakupnik je dužan
gospodarenje usmjeriti prije svega na formiranje matičnog fonda, njegov uzgoj i zaštitu.
U slučaju ukazane potrebe za komercijalnim lovom, dopušta se nabava i ispuštanje odraslih
fazana neposredno pred lov, pod uvjetom da se ispuštanje pripremi posebni lokaliteti, uz osiguranje
mira i potrebne hrane.
Od ukupno ispuštenih fazana planirati 70 % za izlov i to do 31. ožujka tekuće lovne godine.
Posebne lokalitete za ispuštanje odraslih fazana neposredno pred lov moguće je urediti na
sunčanim mjestima sa dovoljno zaklona, prirodne hrane i vode, uz obvezatne prethodne zahvate
smanjenja broja grabežljivaca.
Razvoj fonda fazana sa planiranim prirastom i lovom prikazan je u obrascu LGO – 4.
Slika 3.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
90
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2006. do 31. ožujka 2007.
LGO-4
R A Z V O J F O N D A FAZAN OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
MLADUNČAD
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
∑
∑∑
grla/kljunova
M
Ž
7
8
grla/kljunova
9
PLANIRANI
MATIČNI FOND
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
OSTVARENI
PLANIRANI
20
8
40
8
20
40
20
48
40
8
40
8
40
48
20
20
40
28
60
98
19
17
36
20
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
OSTVARENI
LOV
(prema
osnovi)
20
20
8
40
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
LOV
8
OTPAD
32
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
20
PLANIRANI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
20
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
9
43
52
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
91
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2006.
31.
ožujka
2007.
VRSTA
HRANE
(kg)
2
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
+
-
PREHRANA ( ha )
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
VRSTA
NASADA
(ha)
7
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
Zrnata
216
Žitarice
-
Sočna
-
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
-
Krmiva
-
-
-
Sol
-
Ukupno
+
-
%
10
OBRAZL
OŽENJE
11
NAPOMENA
12
-
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2006.
31.
ožujka
2007.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
Hranilište
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
-
komada
-
-
komada
2
8
+
-
%
6
OSTVARENO
7
ODSTUPANJA
+
-
OBRAZL0ŽENJE
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0
ŽENJE
11
12
92
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2007. do 31. ožujka 2008.
LGO-4
R A Z V O J F O N D A FAZAN OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
MLADUNČAD
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
9
PLANIRANI
MATIČNI FOND
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
43
∑
∑∑
grla/kljunova
M
Ž
7
8
grla/kljunova
9
9
43
52
20
20
40
9
43
52
22
22
44
31
65
94
21
21
42
OSTVARENI
PLANIRANI
20
20
OSTVARENI
9
PLANIRANI
43
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
22
22
22
22
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
LOV
8
OTPAD
32
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
43
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
9
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
10
44
54
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
93
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2007.
31.
ožujka
2008.
VRSTA
HRANE
(kg)
2
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
+
-
PREHRANA ( ha )
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
VRSTA
NASADA
(ha)
7
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
Zrnata
216
Žitarice
-
Sočna
173
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
-
Krmiva
-
-
-
Sol
-
Ukupno
+
-
%
10
OBRAZL
OŽENJE
11
NAPOMENA
12
-
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2007.
31.
ožujka
2008.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
Hranilište
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
-
komada
-
-
komada
2
10
+
-
%
6
OSTVARENO
7
ODSTUPANJA
+
-
OBRAZL0ŽENJE
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0
ŽENJE
11
12
94
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2008. do 31. ožujka 2009.
LGO-4
R A Z V O J F O N D A FAZAN OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
10
44
10
44
54
10
44
10
44
54
23
22
45
33
66
99
23
22
45
10
44
54
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
grla/kljunova
9
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
23
22
23
22
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
44
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
10
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
95
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2008.
31.
ožujka
2009.
VRSTA
HRANE
(kg)
2
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
+
-
PREHRANA ( ha )
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
VRSTA
NASADA
(ha)
7
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
Zrnata
216
Žitarice
-
Sočna
173
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
-
Krmiva
-
-
-
Sol
-
Ukupno
+
-
%
10
OBRAZL
OŽENJE
11
NAPOMENA
12
-
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2008.
31.
ožujka
2009.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
Hranilište
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
-
komada
-
-
komada
2
12
+
-
%
6
OSTVARENO
7
ODSTUPANJA
+
-
OBRAZL0ŽENJE
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0
ŽENJE
11
12
96
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2009. do 31. ožujka 2010.
LGO-4
R A Z V O J F O N D A FAZAN OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
10
44
10
44
54
10
44
10
44
54
23
22
45
33
66
99
23
22
45
10
44
54
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
grla/kljunova
9
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
23
22
23
22
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
44
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
10
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
97
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2009.
31.
ožujka
2010.
VRSTA
HRANE
(kg)
2
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
+
-
PREHRANA ( ha )
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
VRSTA
NASADA
(ha)
7
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
Zrnata
216
Žitarice
-
Sočna
173
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
-
Krmiva
-
-
-
Sol
-
Ukupno
+
-
%
10
OBRAZL
OŽENJE
11
NAPOMENA
12
-
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2009.
31.
ožujka
2010.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
Hranilište
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
-
komada
-
-
komada
2
14
+
-
%
6
OSTVARENO
7
ODSTUPANJA
+
-
OBRAZL0ŽENJE
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0
ŽENJE
11
12
98
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2010. do 31. ožujka 2011.
LGO-4
R A Z V O J F O N D A FAZAN OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
10
44
10
44
54
10
44
10
44
54
23
22
45
33
66
99
23
22
45
10
44
54
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
grla/kljunova
9
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
23
22
23
22
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
44
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
10
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
99
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2010.
31.
ožujka
2011.
VRSTA
HRANE
(kg)
2
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
+
-
PREHRANA ( ha )
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
VRSTA
NASADA
(ha)
7
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
Zrnata
216
Žitarice
-
Sočna
173
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
-
Krmiva
-
-
-
Sol
-
Ukupno
+
-
%
10
OBRAZL
OŽENJE
11
NAPOMENA
12
-
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2010.
31.
ožujka
2011.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
Hranilište
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
-
komada
-
-
komada
2
16
+
-
%
6
OSTVARENO
7
ODSTUPANJA
+
-
OBRAZL0ŽENJE
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0
ŽENJE
11
12
100
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2011. do 31. ožujka 2012.
LGO-4
R A Z V O J F O N D A FAZAN OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
10
44
10
44
54
10
44
10
44
54
23
22
45
33
66
99
23
22
45
10
44
54
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
grla/kljunova
9
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
23
22
23
22
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
44
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
10
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
101
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2011.
31.
ožujka
2012.
VRSTA
HRANE
(kg)
2
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
+
-
PREHRANA ( ha )
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
VRSTA
NASADA
(ha)
7
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
Zrnata
216
Žitarice
-
Sočna
173
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
-
Krmiva
-
-
-
Sol
-
Ukupno
+
-
%
10
OBRAZL
OŽENJE
11
NAPOMENA
12
-
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2011.
31.
ožujka
2012.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
Hranilište
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
-
komada
-
-
komada
-
18
+
-
%
6
OSTVARENO
+
-
OBRAZL0ŽENJE
7
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
ODSTUPANJA
%
10
OBRAZL0
ŽENJE
11
12
102
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2012. do 31. ožujka 2013.
LGO-4
R A Z V O J F O N D A FAZAN OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
10
44
10
44
54
10
44
10
44
54
23
22
45
33
66
99
23
22
45
10
44
54
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
grla/kljunova
9
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
23
22
23
22
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
44
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
10
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
103
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2012.
31.
ožujka
2013.
VRSTA
HRANE
(kg)
2
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
+
-
PREHRANA ( ha )
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
VRSTA
NASADA
(ha)
7
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
Zrnata
216
Žitarice
-
Sočna
173
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
-
Krmiva
-
-
-
Sol
-
Ukupno
+
-
%
10
OBRAZL
OŽENJE
11
NAPOMENA
12
-
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2012.
31.
ožujka
2013.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
Hranilište
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
-
komada
-
-
komada
-
18
+
-
%
6
OSTVARENO
7
ODSTUPANJA
+
-
OBRAZL0ŽENJE
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0
ŽENJE
11
12
104
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2013. do 31. ožujka 2014.
LGO-4
R A Z V O J F O N D A FAZAN OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
10
44
10
44
54
10
44
10
44
54
23
22
45
33
66
99
23
22
45
10
44
54
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
grla/kljunova
9
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
23
22
23
22
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
44
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
10
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
105
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
VRSTA
HRANE
(kg)
2
OSTVARENO
3
4
+
-
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
216
Žitarice
-
Sočna
173
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
-
Krmiva
-
-
-
Sol
-
Ukupno
Zrnata
01.
travnja
2013.
31.
ožujka
2014.
PLANIRANO
PREHRANA ( ha )
VRSTA
NASADA
(ha)
7
+
-
%
10
OBRAZL
OŽENJE
11
NAPOMENA
12
-
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2013.
31.
ožujka
2014.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
Hranilište
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
-
komada
-
-
komada
-
18
+
-
%
6
OSTVARENO
7
ODSTUPANJA
+
-
OBRAZL0ŽENJE
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0
ŽENJE
11
12
106
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2014. do 31. ožujka 2015.
LGO-4
R A Z V O J F O N D A FAZAN OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
10
44
10
44
54
10
44
10
44
54
23
22
45
33
66
99
23
22
45
10
44
54
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
grla/kljunova
9
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
23
22
23
22
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
44
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
10
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
107
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
VRSTA
HRANE
(kg)
2
OSTVARENO
3
4
+
-
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
216
Žitarice
-
Sočna
173
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
-
Krmiva
-
-
-
Sol
-
Ukupno
Zrnata
01.
travnja
2014.
31.
ožujka
2015.
PLANIRANO
PREHRANA ( ha )
VRSTA
NASADA
(ha)
7
+
-
%
10
OBRAZL
OŽENJE
11
NAPOMENA
12
-
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2014.
31.
ožujka
2015.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
Hranilište
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
-
komada
-
-
komada
-
18
+
-
%
6
OSTVARENO
7
ODSTUPANJA
+
-
OBRAZL0ŽENJE
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0
ŽENJE
11
12
108
LOVNA GODINA (razdoblje): 01.travnja 2015. do 31. ožujka 2016.
LGO-4
R A Z V O J F O N D A FAZAN OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
FONDOVI
1
2
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
RASPLODNI
FOND
∑∑
ODRASLA
grla/kljunova
M
Ž
3
4
grla/kljunova
M
Ž
5
6
grla/kljunova
M
Ž
7
8
10
44
10
44
54
10
44
10
44
54
23
22
45
33
66
99
23
22
45
10
44
54
PLANIRANI
MATIČNI FOND
∑
MLADUNČAD
grla/kljunova
9
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
23
22
23
22
OSTVARENI
FOND
PRED LOV
PLANIRANI
LOV
(prema
osnovi)
LOV
(prema
stvarnom
stanju)
PLANIRANI
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
OTPAD
LOV
ISPUŠTENA
DIVLJAČ
OBAVLJENI
44
OSTVARENI
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJAČ
LOV
10
OTPAD
∑
%
IZVRŠENJA
OBRAZLOŽENJE
FOND
NAKON LOVA
PLANIRANI
OSTVARENI
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
109
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA ( kg )
LOVNA
GODINA
1
VRSTA
HRANE
(kg)
2
OSTVARENO
3
4
+
-
%
OBRAZLOŽENJE
5
6
PLANIRANO
OSTVARENO
8
9
216
Žitarice
-
Sočna
173
Grahoric
a, čičoka,
stočni
kelj i dr.
-
Krmiva
-
-
-
Sol
-
Ukupno
Zrnata
01.
travnja
2015.
31.
ožujka
2016.
PLANIRANO
PREHRANA ( ha )
VRSTA
NASADA
(ha)
7
+
-
%
10
OBRAZL
OŽENJE
11
NAPOMENA
12
-
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
1
01.
travnja
2015.
31.
ožujka
2016.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKTA
2
Skladište
zrnate
hrane
Skladište
sočne
hrane
Hranilište
JEDINICA
MJERE
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
PLANIRANO
PLANIRANO
OSTVARENO
3
4
5
komada
-
-
komada
-
-
komada
-
18
+
-
%
6
OSTVARENO
7
ODSTUPANJA
+
-
OBRAZL0ŽENJE
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
NAPOMENA
%
10
OBRAZL0
ŽENJE
11
12
110
Ispuštanje odrasle umjetno uzgojene pernate divljači «pred cijev»
Red.
broj
VRSTA DIVLJAČI
NAZIV PREDJELA
VRIJEME
ISPUŠTANJA
BROJ
ISPUŠTENIH
KLJUNOVA
Napomena:
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
111
3.2.3.8. Prihrana i prehrana fazana običnog
Normativi su za zrnatu hranu 0,05 kg/dan (kukuruz u klipu ili zrnu, ječam, zob) te sočne
hrane 0,04 kg/dan (imela, jabuke).
Za trajanje snježnog pokrivača treba znati da je fazanska divljač ovisna isključivo o hranilištu.
Kukuruz koji se najviše daje od sve hrane potrebno je u klipu nabiti na kolčić u zemlju, a ne
bacati po zemlji u blato.
Za fazane treba oko 5 kg krepke (žito) i oko 2 kg kabaste (voluminozne) hrane po kljunu
tijekom tri mjeseca.
Potrebe prihrane izračunate su za svaku lovnu godinu, prema pripadajućem matičnom fondu i
normativima za jedan hranidbeni dan po kljunu.
Prihranjivanje fazana planira se 90 hranidbenih dana.
Ako vremenski uvjeti za zimsku prihranu postaju nepovoljni sa prihranom se može započeti i
ranije ili obrnuto.
Tablica: Normativ za jedan hranidbeni dan po kljunu
VRSTA HRANE
Zrnata hrana
(žitarice, kukuruz, zob i sl.)
NORMATIV
BROJ DANA
BROJ
KLJUNOVA
KOLIČIN
A HRANE
kg
0,05
kg/dan/kljun
90
54
216
Potrebne količine hrane za prihranu i prehranu fazana prikazane su u obrascu LGO-5 po
lovnim godinama.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
112
3.2.3.9. Mjere zaštite divljači
Za zaštitu fazana u lovištu potrebno je poduzeti slijedeće mjere zaštite:
a) brojnost grabežljivaca (lisica, divlja mačka, kuna zlatica, lasica mala, tvor) održavati u
granicama biološkog optimuma, a u slučaju povišenja brojnosti reducirati ga izlovom;
b) pse i mačke skitnice uklanjati iz lovišta, a njihove vlasnike upozoravati da ih ne puštaju u
lovište;
c) zimi organizirati dovoljnu količinu hrane;
d) stručna i lovočuvarska služba sprječava nezakoniti lov i uništavanje lovišta, osigurava mir
u lovištu (osobito u vrijeme rasploda), osmatra i prati divljač;
e) podučavati korisnike zemljišta o primjeni plašila za divljač pri upotrebi poljoprivrednih i
sličnih strojeva u lovištu te ih upozoriti na primjenu kemijskih sredstava za zaštitu poljoprivrednih
kultura;
f) sprječavati paljenje otvorene vatre, zbog mogućih posljedica za divljač i počinitelje, a u
slučaju nastanka štete poduzeti mjere u skladu s zakonskim propisima;
g) za štete nastale od prometnih vozila zatražiti nadoknadu štete putem nadležnih sudova;
h) divljač sumnjiva ponašanja odmah odstrijeliti te, kao i uginulu divljač nakon pregleda, pri
sumnji na bolest, poslati nadležnoj veterinarskoj ustanovi na dijagnostiku;
i) tijekom lova omogućiti veterinarskoj službi uzimanje uzoraka radi analize u cilju
utvrđivanja zdravstvenog stanja divljači i moguće prisutnosti zaraznih ili invazijskih bolesti
(zarazne bolesti: atipična kuga peradi, boginje i difterija, leukoza, zarazni laringotraheitis, paraliza
peradi, kolera, tuberkuloza, salmoneloza, vrbanac, listerioza; invazijske bolesti: krpeljivost,
tekutičavost, trakavičavost, singamoza). U slučaju pojave unutrašnjih (nezaraznih) bolesti
(otrovanje, proljev, kanibalizam, rane, avitaminoza, upala krijeste) poduzeti mjere za njihovo
suzbijanje
3.2.3.10. Mjere očuvanja i poboljšanja staništa
Ovlaštenik prava lova dužan je očuvati i poboljšati prirodna staništa divljači poduzimanjem
odgovarajućih mjera, koje su u skladu s drugim granama gospodarstva:
Fazansku divljač zadržavati na za njih predviđenim površinama, kako bi u potrazi za hranom
što manje zalazili na površine gdje mogu počiniti štetu na poljoprivrednim i/ili šumskim
površinama;
Surađivati s korisnicima zemljišta radi pravodobnog uočavanja šteta i poduzimanja
preventivnih mjera, a eventualne nastale štete rješavati sporazumno.
Brojnost divljači održavati u granicama gospodarskog kapaciteta, a prekomjerni broj nadzirati
odstrjelom.
Zajedno s korisnicima zemljišta redovito obilaziti ugrožene površine.
Nabavljati zaštitna sredstva (repelente) i besplatno ih podijeliti korisnicima zemljišta na
njihov zahtjev, uz naputke o njihovoj primjeni i kontrolu.
Obrađivati slobodne poljoprivredne površine, sijati i proizvoditi žitarice i sočnu hranu za
divljač.
Na posebno ugroženim površinama organizirati čuvanje u suradnji s korisnicima zemljišta, a
zvučnim plašilima ili psima čuvarima braniti prilaz divljači.
Sprečavanje šteta od divljači
Na površinama pod povrtlarskim kulturama, a koje su unutar lovišta i udaljene od naselja, fazani
mogu nanijeti štetu kljucanjem plodova povrća, osobito rajčice i krastavaca, kljucanjem
nadzemnih dijelova stočne repe i sl.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
113
Štete od fazana na poljoprivrednom zemljištu su uglavnom zanemarive. Pobiranje zrna
nakon žetve žitarica malog je intenziteta, budući da fazani pobiru samo nezasijana zrna koje se u
vrijeme zasijavanja zadrže na površini tla.
Potencijalne štete na zemljištu od fazana su:
•
•
Na povrtnjacima znatno udaljenim od naselja, a koji su unutar lovišta, mogu štetiti
kljucanjem plodova povrća osobito paradajza i krastavaca.
Kljucanjem nadzemnih dijelova stočne repe i sl.
Uglavnom štete od fazana na zemljištu su zanemarive. Pobijanje zrna nakon žetve je malog
intenziteta budući da fazani pobiru samo ono zrnje koje nije zasijano koje je ostalo na površini.
3.2.3.11. Mjere uređivanja lovišta
Uređivanje i održavanje lovišta potrebno je konstantno provoditi. Normativi propisani za
broj i uređenost lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata su uglavnom dostignuti i iste je
potrebno održavati u postojećoj kvaliteti. U lovištu je potrebno stalno održavanje hranilišta za
fazane (standardnih dimenzija i od prirodnih materijala), solišta, visokih zatvorenih i natkrivenih
čeka, pojilišta te prihvatilišta za pernatu divljač.
Hranilišta za ovu divljač imaju oblik koso položenog krova sa prednjom visinom oko 80 cm
i stražnjom oko 40 cm. Za pokrivanje krova uzima se slama, trska, kukuruzovina, daske i sl. Prednja
strana mora biti okrenuta suncu. U onaj dio hranilišta koji je najbolje zaštićen od kiše i snijega
stavlja se suhi pijesak u kojem se fazani mogu prpošiti.
Normativi potrebnih objekata:
•
fazanska hranilišta – 2-3 kom. na 100 ha LPP
Plan izgrađenih i održavanih lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata prikazan je u
karti lovišta koja se nalazi u prilogu ove osnove.
Plan ostvarenja izgradnje i održavanja lovnogospodarkih i lovnotehničkih objekata
narednih 10 godina prikazano je u propisanom obrascu LGO-6.
za
3.2.3.12. Briga o drugim životinjskim vrstama
Brojnost dlakavih i pernatih grabežljivaca treba stalno pratiti, a u slučaju kada zbok prevelike
brojnosti dolazi do neopravdano velikih šteta, treba zatražiti od središnjeg tijela državne uprave
nadležnog za poslove zaštite prirode dozvolu za smanjenje prekomjernog brojnog stanja, uz obvezu
prikaza nastalih šteta i brojnosti zaštičenih predatora.
Pojavom šteta na fazanima od nabrojenih životinjskih vrsta tražiti naknadu za učinjenu štetu,
prema zakonskim propisima i osiguranjem dokaza o učinjenoj šteti.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
114
3.3.
Smjernice budućeg gospodarenja za ostale vrste divljači
3.3.1. JELEN OBIČNI – Cervus elaphus L.
3.3.1.1. Cilj lovnog gospodarenja
Cilj gospodarenja u otvorenom lovištu br. II/108 – «ĐURMANEC» je prirodni uzgoj
zdrave i trofejno vrijedne jelenske divljači.
Da bi se jelenskom divljači moglo pravilno gospodariti neophodno je poznavanje mnogo
elemenata koji udruženo utječu na željenu populaciju i egzistenciju jelenske divljači na određenom
prostoru. Poznavanje biologije jelenske divljači je svakako jedan od osnovnih uvjeta uzgoja te
divljači.
Jedan od osnovnih uvjeta za uzgoj jelena je postojanje lovišta, koje je prije svega izraženo
odgovarajućim prostorom i bonitetom. Limitirajući faktor za opstanak te vrste divljači je
prehrambeni potencijal lovišta, tj. postojanje žilave paše u zimskim mjesecima. U prehrani jelenske
divljači potrebno je 720 kg žilave paše (pupovi, kora, grančice i sl.), ispasišta, poljoprivredni usjevi
, zaklon i mir. Voda u lovištu također je limitirajući faktor neophodan za piće i kaljužanje. Uspješan
uzgoj ove vrste divljači predstavlja zdrav i jak matični fond. Pritom struktura fonda mora biti takva
da omogući najboljim jelenima da dožive punu zrelost, uz usklađenje uzgajivačke politike sa
susjednim lovištima, šumarstvom i poljoprivredom.
Lovište broj: II/108 - «ĐURMANEC» se nalazi na migracionom pravcu kretanja jelenske
divljači od Kalničke Gore preko gorskog masiva Ivančice i Strahinjčice pa sve do Donačke Gore i
šume «Loga» u susjednoj Sloveniji. Dakle, jelenska divljač je u lovištu uglavnom povremena i
prolazna. nadoknadi odstrjelom 1 grla u budućem lovozakupnom periodu.
3.3.1.2. Podaci o vrsti
Poznavanje biologije jelenske divljači je svakako jedan od osnovnih uvjeta uzgoja te
divljači. Osnovna karakteristika za uzgoj jelenske divljači je prostor što znači da je jelen stanovnik
većih šumskih kompleksa. Život jelenske divljači uslovljen je određenom populacijom u kojoj se
može regulirati brojnost vrste te je kod jelena izražena tendencija života u krdima. Dakle,
gospodarenje jelenskom divljači može se normalno odvijati samo na većim površinama jer je
poznata socijalna organizacija jelenske divljači gdje je visoko razvijena socijalnost pa zbog toga
ova vrsta traži grupni život. Ove osobine jelen je zadržao još iz vremena kada je provodio život u
stepi, ali antropogeni činioci svojim direktnim i indirektnim djelovanjem negativno su se odrazili na
normalan iskonski razvoj jelenske populacije tim više što je često dolazilo do ograničavanja
sezonske migracije pa je jelenska divljač često puta bila prisiljena biti vezana samo za određena
područja, a tim i na onu ishranu koja joj je bila dostupna.
Zbog zadovoljavanja svojih životnih fizioloških potreba kod jelenske divljači izražene su
horizontalne i vertikalne migracije u prostoru. Preko zimskih mjeseci jeleni sa svojim krdima imaju
određena staništa gdje se pretežno zadržavaju nalazeći tu potrebnu hranu i mir, da bi već rano u
proljeće ta velika krda jelena i košuta počela se raspadati u podgrupe sve manjeg broja, a tim i
napuštanje zimskih staništa, dakle dolazi do horizontalne migracije.
Za vrijeme ljetnih mjeseci iz razumljivih razloga dolazi više do vertikalnih migracija. I u
vrijeme rike dolazi do pregrupiranja što je u biti vrsta migracija. Ovo su u stvari periodične
migracije koje se događaju radi potrage za hranom, mirom i dr. dok postoje i ne periodične
migracije koje su izazvane raznim faktorima kao npr. poplavama, nestašicom vode, velikim sušama,
slabim urodom teškog sjemena, visokim snijegom, vjetrom, nemirom u lovištu, velikim prisustvom
insekata, čestim uznemiravanjem od pasa skitnica i dr. Za jelensku divljač nepogodni visoki
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
115
sniježni nanosi (preko 50 cm) te poledica, a što je ujedno i najkritičnije razdoblje u životu ove
vrste.
Jelen obični, stanovnik je većih šumskih kompleksa cijele Europe, osim Islanda, sjevera
Skandinavije, sjevera Rusije, jugozapada Francuske i nekih Sredozemnih otoka. U Republici
Hrvatskoj nastanjuje predjele u nizinama Dunava, Drave, Save, brdske sklopove oko tih rijeka, te
dio planina Like, Gorskog Kotara i Istre. Areal u kojem živi ova vrsta divljači obuhvaća manje ili
više izražena izdvojena područja. Unutar područja migrira, većinom prema godišnjim dobima. Kod
jelena je visoko razvijena socijalnost.
3.3.1.3. Lovište i njegova kvaliteta
Za uspješan uzgoj ove divljači neophodno je postojanje lovišta koje je izraženo
odgovarajućim prostorom i bonitetom. Areal u kojem živi ova divljač obuhvaća manje ili više
izražena izdvojena područja. Kako je rečeno unutar toga područja divljač migrira što je izraženije u
pojedinim godišnjim dobima. Starija muška grla često idu i van toga područja. Iz ovog proizlazi da
ova divljač nije stalna u određenom lovištu budući se taj teritorij ne poklapa s njenim osnovnim
arealom.
Utvrđivanje brojnog stanja prebrojavanjem daje uglavnom netočne rezultate jer isu divljač
možemo vidjeti u više lovišta, a sastav matičnog fonda u manjim lovištima teško je utvrditi.
Kako lovište broj: II/108 - «ĐURMANEC» ima ukupnu površinu od 2.440 ha to je očito da
to lovište ne zadovoljava najosnovniji uvjet – uvjet prostora za uzgoj jelenske divljači na jednom
zaokruženom prostoru.
Stvaranjem što boljih stanišnih uvjeta osiguranjem kvalitetne ishrane i mira u lovištu treba
nastojati da se jelen što više zadrži na tom prostoru, ali će biti teško vršiti utjecaje na željeni razvoj
populacije obzirom na migraciju i mali prostor.
Osnovna karakteristika lovišta za uzgoj jelenske divljači je prostor što znači da je jelen
stanovnik većih šumskih kompleksa. Život jelenske divljači ulovljen je određenom populacijom u
kojoj se može regulirati brojnost vrste te je kod jelena izražena tendencija života u krdima. Dakle,
gospodarenje jelenskom divljači može se normalno odvijati samo na većim površinama lovišta jer
je poznata socijalna organizacija jelenske divljači gdje je visoko razvijena socijalnost pa zbog toga
ova vrsta traži grupni život. Ove osobine jelen je zadržao još iz vremena kada je provodio život u
stepi, ali antropogeni činioci svojim direktnim i indirektnim djelovanjem negativno su se odrazili na
normalan iskonski razvoj jelenske populacije tim više što je često dolazilo do ograničavanja
sezonske migracije pa je jelenska divljač često puta bila prisiljena biti vezana samo za određena
područja, a tim i na onu ishranu koja joj je bila dostupna.
Za uspješan uzgoj ove divljači neophodno je postojanje lovišta koje je izraženo
odgovarajućim prostorom i bonitetom. Areal u kojem živi ova divljač obuhvaća manje ili više
izražena izdvojena područja. Kako je rečeno unutar toga područja divljač migrira što je izraženije u
pojedinim godišnjim dobima. Starija muška grla često idu i van toga područja. Iz ovog proizlazi da
ova divljač nije stalna u određenom lovištu budući se taj teritorij ne poklapa s njenim osnovnim
arealom.
Utvrđivanje brojnog stanja prebrojavanjem daje uglavnom netočne rezultate jer isu divljač
možemo vidjeti u više lovišta, a sastav matičnog fonda u manjim lovištima teško je utvrditi.
U lovištu broj II/108 «ĐURMANEC» cilj gospodarenja jelenskom divljači mora biti takav
da omogući uzgoj populacije jelenske divljači pri tome vodeći računa da se štete na
poljoprivrednim agrocenozama i na šumi svedu na podnošljivu mjeru.
Stvaranjem što boljih stanišnih uvjeta osiguranjem kvalitetne ishrane i mira u lovištu treba
nastojati da se jelen što više zadrži na tom prostoru, ali će biti teško vršiti utjecaje na željeni razvoj
populacije obzirom na migraciju i mali prostor.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
116
3.3.1.4. Bonitetni razred lovišta, lovnoproduktivna površina i gospodarski kapacitet lovišta
Bonitiranje lovišta je provedeno nakon detaljnog uvida u sve osnovne faktore koji se
ocjenjuju. Ovdje donosimo opis faktora koji nisu opisani u prirodnim značajkama u prvom dijelu
osnove. Bonitiranje je provedeno nakon upoznavanja stvarnih mogućnosti lovišta, odnosno kvalitete
staništa danim u prirodnim uvjetima cijelog područja. Sam postupak bonitiranja lovišta proveden je
prema Stručnoj podlozi.
Prema Stručnoj podlozi sva lovišta Krapinsko-zagorske županije svrstana su u brdska lovišta pa
tako i zajedničko otvoreno lovište broj II/108 – «ĐURMANEC». Za jelensku divljač ocijenjen je
bonitet i utvrđena lovnoproduktivna površina i gospodarski kapacitet lovišta prema parametrima
utvrđenim u spomenutoj Stručnoj podlozi.
Valja napomenuti da posebno kod jelenske divljači, lovnogospodarski kapacitet određuje zapravo
razina podnošljivosti šteta, koju ta divljač čini.
Svaki od osnovnih prirodnih faktora lovišta kao što su hrana i voda, vegetacija, kakvoća tla, mir u
lovištu i opća prikladnost lovišta ocjenjuje se ocjenom slab, zadovoljava, dobar ili vrlo dobar.
Takvim ocjenjivanjem lovište se svrstava u jedan od 4 bonitetna razreda. Način bonitiranja prikazan
je u Stručnoj podlozi. Prilikom izračuna lovnoproduktivnih površina prema spomenutoj stručnoj
podlozi ne obračunavaju se površine pod vinogradima i kultiviranim jagodičastim voćem (kupine,
maline, ribiz i sl.). Šume i šumska zemljišta obračunavaju se, nakon odbijanja površina prvog i
zadnjeg dobnog razreda, u iznosu od 40% (veliki šumski kompleksi) do 80% (mali šumarci u
poljoprivrednom zemljištu).
Ostale kulture (oranice, livade, pašnjaci, kanali, prosjeke, trase dalekovoda i dr.) obračunavaju se do
90% što ovisi o veličini i položaju svake parcele u okolišu, konkurentnosti ostalih vrsta, intenzitetu
korištenja zemljišta i sl.
Povećanjem gustoće prometnica i drugih ne lovnih površina, postotak obračuna lovnoproduktivnih
površina se smanjuje.
Gospodarski kapacitet lovišta je, prethodno spomenutim bonitiranjem, utvrđen najveći mogući broj
divljači u lovištu (normalno brojno stanje).
Na temelju analize prirodnih značajki lovišta, bioloških osobina jelenske divljači, stručnih podloga
za bonitiranje lovišta i ocjene osnovnih faktora u lovištu utvrđeno je za pojedine faktore kako
slijedi:
Hrana i voda
Hrana jelenske divljači sastoji se od raznovrsnih biljaka i biljnih dijelova, koje joj stanište
prema godišnjem dobu pruža. Jedu travu, nisko rašće, gljive pupove lišće, četinu, koru i mlade
izbojke grmlja i drveća, šumske plodove, gomolje, usjeve i drugo.
Raznovrsni sastav hrane osigurava ujednačenost dopreme svih potrebnih hranjivih sastojaka, a to su
bjelančevine, ugljikohidrati, mineralne tvari, vitamini i voda. Taj sastav ne može u potrebnom
omjeru pružiti samo jedna vrsta prirodne ili dodatne hrane, nego međusobno dopunjavanje
raznovrsne hrane.
Jelen prema anatomskoj građi probavnih organa spada u red preživača, a s obzirom na čvrstoću
možemo hranu koju jelen uzima podijeliti na meku, tvrdu i žilavu. O čvrstoći hrane ovisi duljina
faze preživljavanja, koji je sastavni dio ciklusa hranjenja..
Jelenska divljač nije ni izrazito danja ni izrazito noćna životinja. Pravilni ciklus hranjenja se može
narušiti bilo nemogućnošću nalaženja prikladne hrane ili nemirom u lovištu što za sobom povlači
spontane fiziološke reakcije divljači (veliko guljenje kore drveća, odgrizanjem izbojaka i dr.). To
dovodi do značajnijih migracija divljači pa i do samog napuštanja staništa.
Voda je važna za opstanak jelenske divljači. Pije redovito i ljeti i zimi u količinama koje su
potrebne da nadoknade manjak vode, koji nije sadržan u hrani. Radi nestašice vode također napušta
stanište. Redovito se kaljuža.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
117
Vegetacija
Zastupljenost, sastav i vrsta biljnog raslinja u lovištu određuje mogućnost prirodne ishrane
jelena običnog. Osim što je davalac hrane i zaklona divljači, vegetacija je na određenom prostoru i u
određenom kraju značajan regulator florističkih i mikroklimatskih odnosa te regulator svjetla. Kod
faktora hrana i voda istaknuta je važnost botaničkog sastava i gospodarskog oblika vegetacije.
Kvaliteta tla
Tlo je važan element za formiranje biljnih zajednica u lovištu. O biljnim asocijacijama i
subasocijacijama ovise dvije vrlo važne komponente boniteta lovišta, a to su hrana i zaklon.
Fizikalni sastav tla igra važnu ulogu jer tlo predstavlja podlogu na kojoj divljač provodi cijeli ili dio
života
Mir u lovištu
Mir u lovištu je od neprocjenjive važnosti za ukupan dojam o lovištu i za ostvarivanje
osnovnih ciljeva na uzgoju i zaštiti srne obične, odnosno njihovom optimalnom brojnom stanju.
Zbog mnogih negativnih utjecaja koji narušavaju mir u lovištu Radoboj, ograničeni su svi ostali
osnovni faktori tog lovišta, što konačno umanjuje bonitet lovišta.
Divljač ima sposobnost da u većoj ili manjoj mjeri primjenjuje stečena iskustva. Nauči se
razlikovati uznemiravanja, koja spadaju u redoviti tok dnevnog života lovišta, kao što su razne
mjere gospodarenja u polju i šumi, promet na određenim potezima i u određeno vrijeme, prasak
mina u kamenolomima i sl., od ugrožavanja koje se manifestira kao izravno progonjenje, kao što su
lov, zvjerokradice, psi skitnice i sl. U lovištu Radoboj neki negativni utjecaji smanjeni su na
podnošljivu razinu kao što su npr. psi skitnice i aktivnosti čovjeka na neorganiziranom progonjenju
divljači tako da se u usporedbi s dosadašnjim mirom u lovištu stanje poboljšalo.
Opća prikladnost lovišta
Prikladnost lovišta predstavlja stupanj harmonije svih osnovnih čimbenika koji uvjetuju
život, opstanak i mogućnost razmnožavanja jelena običnog.
S obzirom na dojam koji se stječe nakon sumiranja svih osnovnih čimbenika koji uvjetuju opstanak
i život divljači u lovištu, može se reći da ono spada u red zadovoljavajuće podesnih lovišta u odnosu
na opću prikladnost.
U pozitivne utjecajne čimbenike mogu se ubrojiti kvaliteta tla, hrana i voda (osim kraćeg
zimskog razdoblja) te biljni pokrov i konfiguracija terena dok u negativne utjecaje spadaju oni
čimbenici koji uvjetuju nemir u lovištu.
Tablica: Ocjenjivanje boniteta za jelena običnog
FAKTORI LOVIŠTA
VRIJEDNOST FAKTORA
OCJENA VRIJEDNOSTI
Hrana i voda
9-25
12
Vegetacija
7-20
10
Kvaliteta tla
8-15
10
Mir u lovištu
8-20
8
Opća prikladnost lovišta
8-20
8
UKUPNO
48
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
118
Prema rezultatima bonitiranja stanište za jelena običnog je SLABO STANIŠTE (40-50
bodova), što je IV bonitetni razred te se na osnovi toga iskazuju osnovni elementi smjernica
budućeg gospodarenja:
broj na 100 ha LPP –a
= 1 grlo u matičnom fondu
koeficijent prirasta
= 0.6 na ukupan broj srna starijih od dvije godine
3.3.1.5. Lovno produktivna površina (LPP)
Kod računanja lovnoproduktivnih površina za jelensku divljač vodilo se računa o zahtjevima
jelenske divljači na staništu te osiguranju one populacije u lovištu broj: II/112 - «RADOBOJ» koja
će omogućiti racionalno i ekonomično gospodarenje s ciljem postizanja što kvalitetnije divljači, a
što manjim štetama na šumi i poljoprivrednom zemljištu.
Tablica: Izračun lovnoproduktivne površine ( LPP )
Vrsta kulture
Ukupna
površina u
lovištu
Šume i
šumsko
zemljište
Livade
Pašnjaci
Oranice
Kanali, trstici
i močvare
Ostalo
UKUPNO
Raspoloživa LPP za obračun
Izračunata LPP u lovištu
ha
%
ha
%
897
450
50
225
50
210
297
294
42
60
60
20
20
20
10
12
12
20
20
20
24
-
181
18
-
10
3
30
LPP = 262
3.3.1.6. Gospodarski kapacitet
Gospodarski kapacitet lovišta je bonitiranjem utvrđeni najveći mogući broj divljači u lovištu
(normalno brojno stanje), a koji ne ugrožava gospodarsko stanje.
LPP
= 300 ha
Broj grla na 100 ha = 1 grlo u matičnom fondu
Koeficijent prirasta = 0,6 na ukupan broj srna starijih od dvije godine
Omjer spolova
= 1 : 1 (mužjaci : ženke)
Tablica : Izračun gospodarskog kapaciteta lovišta
MATIČNI FOND
300 ha / 100 ha x 1 grlo
3 grla
GODIŠNJI PRIRAST
0,6 grla > 2 godine
1 grla
KAPACITET LOVIŠTA
MF + prirast
4 grla
IZLUČENJE
Odstrel + otpad
1 grlo
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
119
3.3.179. Smjernice gospodarenja za jelena običnog prikazane su u tablici LGO-7a
LGO – 7a
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA JELEN OBIČNI
(sporedna vrsta krupne divljači)
PROLJETNO
BROJNO
STANJE
LOVNA
GODINA
IZLUČIVANJE
PRIRAST
MLADUNČAD
M
1
01. 04.
06.
31. 03.
07.
01. 04.
07.
31. 03.
08.
01. 04.
08.
31. 03.
09.
01. 04.
09.
31. 03.
10.
01. 04.
10.
31. 03.
11.
01. 04.
11.
31. 03.
12.
01. 04.
12.
31. 03.
13.
01. 04.
13.
31. 03.
14.
01. 04.
14.
31. 03.
15.
01. 04.
15.
31. 03.
16.
PLAN.
2
3
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
4
Ž
5
M
6
∑
ZRELA
∑∑
MLADA
SREDNJA
Ž
M
Ž
M
Ž
M
Ž
M
Ž
7
grla
8
9
10
11
12
13
14
15
POMLADAK
16
OSTV.
PLAN.
1
1
1
OSTV.
PLAN.
OSTV.
PLAN.
1
1
1
OSTV.
PLAN.
OSTV.
PLAN.
1
1
1
OSTV.
PLAN.
OSTV.
PLAN.
1
1
1
OSTV.
PLAN.
1
1
1
OSTV.
PLAN.
OSTV.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
120
3.3.1.8. Prihrana i prehrana divljači
Da bi se postigao cilj lovnog gospodarenja, odnosno da bi se uzgojio optimalni broj
jelenske divljači u ekološkoj ravnoteži koji bi uz to imali i zadovoljavajuće trofeje potrebna su
određena uplitanja čovjeka. Ta se uplitanja očituju dijelom kroz prihranu i prehranu divljači.
U dijelu lovne godine (zimi, neposredno iza parenja, telenja mladunčadi i vrijeme
laktacije), kada divljač ne može naći potrebne količine hrane, a kako ne bi došlo do smanjenja
tjelesne težine i same kvalitete divljači, potrebno je divljač prihranjivati. Prihrana se najčešće
provodi zimi kada zbog visine snijega, ledene pokorice, niskih temperatura i dr., divljač radi
smanjene količine hrane koja joj je dostupna počinje gubiti na težini.. Prihrana ponekad može biti
potrebna i u drugim dijelovima lovne godine kada su zbog nekih drugih faktora (suša, poplave i
sl.) poremećeni odnosi između divljači i hrane. Osim prihrane u dijelu godine ponekad je
potrebno prihranjivati jelensku divljači tijekom cijele godine pa i više godina uzastopce. To je
obično potrebno kada su trajno poremećeni odnosi između divljači i hrane koja joj je potrebna, a
koje nema dovoljno.
Prihranu jelenske divljači potrebno je provoditi 60 hranidbenih dana u tijeku jedne lovne
godine.
Normativi potrebne prihrane po jednom danu:
Jelenska divljač – 90 hranidbenih dana
SUHA HRANA (sijeno, djetelina i dr. krmiva) 1,0 kg/grlo/dan
ZRNATA HRANA (zob, ječam, kukuruz)
1,0 kg/grlo/dan
SOČNA HRANA (kelj, repa, jabuke i dr.)
0,5 kg/grlo/dan
SOL (kroz čitavu godinu)
3,0 kg/grlo
Ovi normativi mogu se smanjiti ukoliko je bio dobar urod prirodne hrane.
Prihrana za jelensku divljač prikazat će se u propisanom obrascu LGO-5.
Planirana prihrana i prehrana za divljač odnosi se na planirano brojno stanje u fondu pred
lov. Planirana prihrana i prehrana iskazuje se na propisanom obrascu LGO 5 zajedno sa ostalom
sitnom divljači.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
121
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA (kg)
LOVNA
GODINA
razdoblje
VRSTA
HRANE
Planirano
Ostvareno
1
2
3
4
01. 04. 06
do
31.03.07.
Suha
Zrnata
Sočna
Sol
01. 04. 07.
do
31.03.08.
Suha
Zrnata
Sočna
Sol
01. 04. 08.
do
31.03.09.
Suha
Zrnata
Sočna
Sol
01. 04. 09.
do
31.03.10.
Suha
Zrnata
Sočna
Sol
01. 04. 10.
do
31.03.11.
Suha
Zrnata
Sočna
Sol
01. 04. 11.
do
31.03.12.
Suha
Zrnata
Sočna
Sol
01. 04. 12.
do
31.03.13.
Suha
Zrnata
Sočna
Sol
01. 04. 13.
do
31.03.14.
Suha
Zrnata
Sočna
Sol
01. 04. 14.
do
31.03.15.
Suha
Zrnata
Sočna
Sol
01. 04. 15.
do
31.03.16.
Suha
Zrnata
Sočna
Sol
270
270
135
12
270
270
135
12
270
270
135
12
270
270
135
12
270
270
135
12
270
270
135
12
270
270
135
12
270
270
135
12
270
270
135
12
270
270
135
12
PREHRANA (ha)
ODSTUPANJA
%
Obrazl
oženje
5
6
VRSTA
HRANE
Planirano
Ostvareno
7
8
9
Kukuruz
0,20
Kukuruz
0,20
Kukuruz
0,20
Kukuruz
0,20
Kukuruz
0,20
Kukuruz
0,20
Kukuruz
0,20
Kukuruz
0,20
Kukuruz
0,20
Kukuruz
0,20
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
ODSTUPANJA
%
Obrazlo
ženje
10
11
Napomena
12
122
3.3.1.9. Mjere uređivanja lovišta
Uređivanje i održavanje lovišta potrebno je konstantno provoditi. Normativi propisani za
broj i uređenost lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata su uglavnom dostignuti i iste je
potrebno održavati u postojećoj kvaliteti. U lovištu je potrebno stalno održavanje hranilišta za
jelena običnog (jasle s krovištem i posude za zrnatu hranu), solišta, visokih zatvorenih i
natkrivenih čeka te pojilišta.
U lovištu izgraditi i održavati lovnogospodarske objekte prema dinamici iskazanoj na
obrascu LGO-6
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
razdoblje
1
01. 04.
06.
do
31.03.07.
01. 04.
07.
do
31.03.08.
01. 04.
08.
do
31.03.09.
01. 04.
09.
do
31.03.10.
01. 04.
10.
do
31.03.11.
01. 04.
11.
do
31.03.12.
01. 04.
12.
do
31.03.13.
01. 04.
13.
do
31.03.14.
01. 04.
14.
do
31.03.15.
01. 04.
15.
do
31.03.16.
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKT
A
Jed.
mjere
2
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
Planirano
Ostv
areno
8
9
Planirano
Ostvareno
3
4
5
Hranilišta
Solišta
Kom.
-
Hranilšta 0
Solišta 0
Hranilišta
Solišta
Kom.
1
1
Hranilšta 0
Solišta 0
Hranilišta
Solišta
Kom.
1
Hranilšta 1
Solišta 1
Hranilišta
Solišta
Kom.
-
Hranilšta 1
Solišta 2
Hranilišta
Solišta
Kom.
-
Hranilšta 1
Solišta 2
Hranilišta
Solišta
Kom.
-
Hranilšta 1
Solišta 2
Hranilišta
Solišta
Kom.
-
Hranilšta 1
Solišta 2
Hranilišta
Solišta
Kom.
-
Hranilšta 1
Solišta 2
Hranilišta
Solišta
Kom.
-
Hranilšta 1
Solišta 2
Hranilišta
Solišta
Kom.
-
Hranilšta 1
Solišta 2
%
6
Obrazlo
ženje
7
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
ODSTUPANJA
%
10
Obrazl
oženje
11
Napo
mena
12
123
3.3.1.10. Mjere zaštite divljači
U osnovne mjere zaštite ubrajaju se:
¾
¾
¾
¾
¾
¾
¾
¾
¾
¾
¾
¾
¾
čuvanje lovišta
pravilna i striktna provedba lovostaja
privremena zabrana lova
održavanje broja predatora u optimalnom broju
preventivne, dijagnostičke, kurativne i higijensko-zdravstvene mjere radi zdravstvene zaštite
jelenske divljači, ljudi, kućnih ljubimaca i stoke
uklanjanje pasa i mačaka skitnica
spašavanje divljači od elementarnih nepogoda
poduzimanje preventivnih mjera kod izvođenja poljoprivrednih i drugih radova
osiguravanje mira lovišta
pravilan izbor i primjena zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj i šumskoj proizvodnji
suzbijanje nezakonitog lova
uređenje i održavanje izvora, zdenaca, vodotoka i dr.
osiguranje uvjeta za opstanak i razmnožavanje ugroženih životinjskih vrsta
Jelenska divljač se prvenstveno štiti kroz provedbu lovostaje koja je propisana zakonom.
Osim te lovostaje može se privremeno zabraniti lov divljači radi smanjenog osnovnog fonda
divljači, elementarnih nepogoda i dr. Suzbijanje nezakonitog lova postaje sve više jedna od
najvažnijih radnji lovaca. Krivolov je u posljednjih godina djelomično zaustavljen jer se veliki dio
neregistriranog oružja oduzeo od građanstva i time umanjio mogućnost nezakonitog lova, ali i
dalje treba ulagati mnogo napora i materijalnih sredstava za trajno rješenje.
Zaštitu divljači od raznih bolesti, potrebno je provoditi s još više zalaganja i kontrolnih
obilazaka lovišta, ali i djelotvornijeg organiziranja dežurne službe, kao i nabavku cjepiva koja bi
se dala divljači putem hrane.
3.3.1.11. Mjere očuvanja i poboljšanja staništa za jelena običnog
Stanište jelenske divljači se prvenstveno održava u postojećem stanju stalnim praćenjem
brojnog stanja divljači i reduciranja broja odstrelom ukoliko dođe do prenamnažanja.
Stanište se štiti i usklađenjem odnosa s poljoprivredom i šumarstvom. Poželjno je zimi
ostaviti na pogodnim mjestima srušena stabla s neobrezanim granama kako bi divljač mogla
brstiti pupove. Na pogodnim mjestima gdje obitava divljač potrebno je ostaviti razvijenu etažu
grmlja, podstojnu etažu, šumske voćkarice, kesten i dr. Mjesta na kojima divljač najčešće pase i
livade potrebno je redovito kositi kako bi se osigurala kvalitetna trava za pašu, a zatrle kisele
trave i korovi. Livade je potrebno oplemenjivati smjesom kvalitetnog sjemena djeteline, lucerne i
livadnih trava. Mjestimično je potreban uzgoj kukuruza i drugih kultura za potrebe divljači kako
bi se divljač zadržavala na tim mjestima i ne bi činila štete na susjednim poljoprivrednim
površinama. Te mjere treba provoditi jednakomjerno po cijeloj površini lovišta.
Poradi uzgoja i održavanja divljači u lovištu uvijek dolazi do određenih šteta od divljači.
Štete od divljači mogu značajno varirati iz godine u godinu, ovisno o nizu čimbenika. Kao
posljedica toga postoje lovne godine kada su štete što ih počini divljač beznačajne, a isto tako u
pojedinim lovnim godinama dolazi do vrlo značajnih pa i velikih šteta. Štete što ih čini jelenska
divljač u šumama sastoje se obično u oštećivanju mladih nasada, guljenjem kore i odgrizanju
pupova na pomlatku. Takve štete treba sprečavati repelentima (špricanjem) odnosno za to
predviđenim kemijskim preparatima.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
124
3.3.2. SVINJA DIVLJA – (Sus scrofa L.)
3.3.1.1. Cilj lovnog gospodarenja
Lovište broj: II/108 - «ĐURMANEC» se nalazi na migracionom pravcu kretanja svinje
divlje iz Maceljskih šuma preko gore Strahinjčice na goru Ivančicu. Dakle, svinja divlja je u lovištu
uglavnom prolazna divljač, ali iz godine u godinu evidentirano je njeno brojno stanje u lovištu koje
se kreće od 4-6 grla. U vrijeme zriobe kukuruza (mjesec kolovoz i rujan) pravi štete na
poljoprivrednim usjevima. Prema utvrđenom brojnom stanju svake godine tražiti će se određena
odstrjelna kvota upravo radi poduzimanja mjera za sprečavanje šteta od te divljači.
U lovištu broj: II/108 - «ĐURMANEC» cilj gospodarenja svinjom divljom mora biti takav
da štete na poljoprivrednim agrocenozama i na šumi budu svedene na podnošljivu mjeru.
U lovištu broj: II/108 - «ĐURMANEC» cilj gospodarenja svinjom divljom mora biti takav
da štete na poljoprivrednim agrocenozama i na šumi budu svedene na podnošljivu mjeru.
Divlja svinja je izrazito društvena divljač (osim veprova starijih od 3 godine) sa strogo
utvrđenom sociološkom strukturom i hijerarhijom. U praktičnom gospodarenju ovom vrstom
divljači pojavljuje se problem utvrđivanja starosti pa je usvojena pretpostavka da je težina grla u
uskoj vezi sa starošću.
Gospodarska starost divljači utvrđuje se sa 7 godina, pa se shodno tome utvrđuje dobna
struktura kako slijedi:
¾ Mladunčad – grla oba spola od dana prasenja do kraja prve godine
života
¾ Pomladak – muška grla tijekom druge godine života
Odrasla grla:
¾ Mlada – grla tijekom treće i četvrte godine života
¾ Srednjedobna – grla tijekom pete i šeste godine života
¾ Zrela – grla tijekom sedme i daljnjih godina života
Omjer spolova nastojat će se održavati 1:1.
3.3.1.2. Podaci o vrsti
Areal divlje svinje je gotovo cijela Europa, osim Islanda, Irske, Engleske, Skandinavije,
Sicilije i južne Grčke. Živi na azijskom kontinentu i sjevernoj Africi. U Hrvatskoj je vrlo
rasprostranjena, od nizinskih predjela do planinskih masiva.
Staništa divlje svinje su površine obrasle gustom vegetacijom.
Divlja svinja je krupna divljač u lovištu. Spolno sazrijeva za rasplod u drugoj godini života.
Pari se od studena do siječnja. Gravidnost traje 16 - 18 tjedana, te u ožujku, travnju ili svibnju oprasi
11 – 12 prasadi. Divlja svinja je svežder. Traži stanište sa obiljem gomolja, lukovica, šumskih
plodova a i poljoprivrednih usjeva. Treba stalnu prisutnost vode za piće i kaljužanje. Životni vijek
divlje svinje je do trideset godina.
Ova divljač prevaljuje velike daljine u potrazi za hranom i skloništem. Takvi migracioni
putovi vode i kroz ovo lovište, zadržavajući se vrlo kratko.
Divlja svinja živi u krdima koje uglavnom sačinjavaju krmače s mladim grlima. Srednje
stari veprovi formiraju manja muška krda, a jaki stari veprovi žive samotno i pridružuju se
krmačama samo u vrijeme parenja.
Glavni dio aktivnosti divljih svinja počinje sa sumrakom i traje tokom noći, a samo tamo
gdje je potpun mir aktivna je i tokom dana.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
125
Lov divljih svinja provoditi na klasičan način prigonom, šuljanjem i dočekom, vodeći
računa o broju i strukturi fonda.
Svu ranjenu divljač lovci moraju tražiti upotrebom pasa obučenih u radu na krvnom tragu ili
krvosljednicima. U lovu se ne smije pucati na krmače koje vode sitnu prasad.
3.3.1.3. Lovište i njegova kvaliteta
Za uspješan uzgoj ove divljači neophodno je postojanje lovišta koje je izraženo odgovarajućim
prostorom i bonitetom. Areal u kojem živi ova divljač obuhvaća manje ili više izražena izdvojena
područja. Kako je rečeno unutar toga područja divljač migrira što je izraženije u pojedinim
godišnjim dobima. Starija muška grla često idu i van toga područja. Iz ovog proizlazi da ova divljač
nije stalna u određenom lovištu budući se taj teritorij ne poklapa s njenim osnovnim arealom.
Utvrđivanje brojnog stanja prebrojavanjem daje uglavnom netočne rezultate jer istu divljač
možemo vidjeti u više lovišta, a sastav matičnog fonda u manjim lovištima teško je utvrditi.
Kako lovište broj: II/108 - «ĐURMANEC» ima ukupnu površinu od 3.012 ha to je očito da to
lovište ne zadovoljava najosnovniji uvjet – uvjet prostora za uzgoj svinje divlje na jednom
zaokruženom prostoru.
Stvaranjem što boljih stanišnih uvjeta osiguranjem kvalitetne ishrane i mira u lovištu treba
nastojati da se svinja divlja što više zadrži na tom prostoru, ali će biti teško vršiti utjecaje na željeni
razvoj populacije obzirom na migraciju i mali prostor.
3.3.1.4. Bonitetni razred lovišta, lovnoproduktivna površina i gospodarski kapacitet lovišta
Lovnogospodarskom osnovom neće se bonitirati lovište za svinju divlju jer je ova vrsta
divljač u ovom lovištu prolazna.
Određivanje bonitetnog razreda za ovu vrstu divljači sukladno je opisnim elementima iz
Stručnih podloga.
Na osnovu tih elemenata staništa za uzgoj divljih svinja dijele se u četiri kategorije:
I - nizinska staništa močvarnih šuma uz vodotoke rijeka
II - prigorska i brdska staništa
III - gorska i planinska staništa
IV - primorska, dalmatinska i istarska staništa, zavisno o lokalnim uvjetima.
Lovište prema bonitiranim elementima spada u drugu kategoriju bez prisustva krupnih
predatora (vuk, ris, medvjed).
3.3.1.5. Lovnoproduktivna površina
Lovnogospodarskom osnovom neće se utvrđivati lovnoproduktivne površine, ali će se
prikazati način izračuna po metodologiji propisanoj u Stručnoj podlozi za bonitiranje i utvrđivanje
lovnoproduktivnih površina u lovištima Republike Hrvatske ( Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva, 2005 ) i to:
šuma - obraslo ( bez zadnjeg dobnog razreda )
- neobraslo ( prosjeke, trase dalekovoda, plinovoda i sl. )
ha x 20 – 80 %
ha x 60 – 90 %
poljoprivredno - livade, kao enklave
- zapušteno zemljište
ha x 20 – 80 %
ha x 20 – 60 %
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
126
Tablica: Izračun lovnoproduktivne površine ( LPP )
Vrsta kulture
Ukupna
površina u
lovištu
Šume i
šumsko
zemljište
Livade
Pašnjaci
Oranice
Kanali, trstici
i močvare
Ostalo
UKUPNO
Raspoloživa LPP za obračun
Izračunata LPP u lovištu
ha
%
ha
%
897
450
50
225
50
210
297
294
105
150
150
50
50
50
20
30
30
20
20
20
24
-
-
-
-
181
36
20
7
20
LPP = 312
3.3.1.6. Gospodarski kapacitet lovišta
Gospodarski kapacitet lovišta je bonitiranjem utvrđeni najveći mogući broj divljači u lovištu
( normalno brojno stanje ), a koji ne ugrožava gospodarsko stanje.
LPP
Broj grla na 100 ha
Koeficijent prirasta
Omjer spolova
=
=
=
=
300 ha
1,5 grla u matičnom fondu
2,0 na svaku krmaču stariju od jedne godine
1 : 1 (mužjaci : ženke)
Tablica: Izračun gospodarskog kapaciteta lovišta
MATIČNI FOND
3000 ha / 100 ha x 1,5 grla
5 grla
GODIŠNJI PRIRAST
2,0 grla > 1 godine
2 grla
KAPACITET LOVIŠTA
MF + prirast
6 grla
IZLUČENJE
Odstrel + otpad
3 grla
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
127
3.3.1.7. Prihrana i prehrana divljači
Za pojedinu godinu uzima se u obračun 90 hranidbenih dana bez obzira što je i u prirodi
osigurana hrana posebno posljednjih godina kao su zime blage sa malo snijega koji brzo okopni.
Uvažavajući činjenicu da su divlje svinje svežderi iskazuju se normativi prema vrstama
hrane kojoj će se vršiti prihranjivanje u namjenskim lovnogospodarskim objektima uz napomenu da
će se hrana dodavati prema stvarnoj potrošnji sa ciljem da divljač ima uvijek svježu hranu na
raspolaganju te da se spriječi stajanje većih količina hrane što pogoduje njenom kvarenju.
Normativi za jedan hranidbeni dan po grlu divljači:
¾ zrnata hrana (kukuruz i zob): 0,5 kg/dan/grla
¾ sočna hrana (stočna repa, jabuke, silaža i drugo): 0,5 kg/dan /grla
¾ sol se izlaže tijekom cijele godine u količini: 1,0 kg/god/grla
Planirana prihrana i prehrana za divljač odnosi se na planirano brojno stanje u fondu pred
lov. Planirana prihrana i prehrana iskazuje se na propisanom obrascu LGO 5 zajedno sa ostalom
sitnom divljači.
LGO – 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
PRIHRANA (kg)
LOVNA
GODINA
razdoblje
VRSTA
HRANE
Planirano
Ostvareno
1
2
3
4
01. 04. 06
do
31.03.07.
Zrnata
Sočna
Sol
01. 04. 07.
do
31.03.08.
PREHRANA (ha)
ODSTUPANJA
VRSTA
HRANE
Planirano
Ostvareno
7
8
9
270
270
6
Kukuruz
0,20
Zrnata
Sočna
Sol
270
270
6
Kukuruz
0,20
01. 04. 08.
do
31.03.09.
Zrnata
Sočna
Sol
270
270
6
Kukuruz
0,20
01. 04. 09.
do
31.03.10.
Zrnata
Sočna
Sol
270
270
6
Kukuruz
0,20
01. 04. 10.
do
31.03.11.
Zrnata
Sočna
Sol
270
270
6
Kukuruz
0,20
01. 04. 11.
do
31.03.12.
Zrnata
Sočna
Sol
270
270
6
Kukuruz
0,20
01. 04. 12.
do
31.03.13.
Zrnata
Sočna
Sol
270
270
6
Kukuruz
0,20
01. 04. 13.
do
31.03.14.
Zrnata
Sočna
Sol
270
270
6
Kukuruz
0,20
01. 04. 14.
do
31.03.15.
Zrnata
Sočna
Sol
270
270
6
Kukuruz
0,20
01. 04. 15.
do
31.03.16.
Zrnata
Sočna
Sol
270
270
6
Kukuruz
0,20
%
Obrazl
oženje
5
6
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
ODSTUPANJA
%
Obrazlo
ženje
10
11
Napomena
12
128
3.3.1.8. Mjere uređivanja lovišta
Mjere uređenja lovišta podređivati očuvanju i poboljšanju prirodnih staništa, a usmjeriti ka
postizanju svih potrebnih uvjeta za obitavanje, hranjenje (ishranu) sklanjanje i razmnožavanje
divljači sa ciljem osiguranja svih uvjeta potrajnog korištenja prava lova u lovištu bez štetnih
posljedica za stanište i divljač.
U lovištu izgraditi i održavati lovnogospodarske objekte prema dinamici iskazanoj na
obrascu LGO-6
LGO – 6
MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
LOVNA
GODINA
razdoblje
IZGRADNJA
VRSTA
OBJEKT
A
Jed.
mjere
1
2
01. 04. 06.
do
31.03.07.
ODRŽAVANJE
ODSTUPANJA
Planirano
Ostvareno
3
4
5
Hranilišta
Kom.
-
Hranilšta
0
01. 04. 07.
do
31.03.08.
Hranilišta
Kom.
1
Hranilšta
0
01. 04. 08.
do
31.03.09.
Hranilišta
Kom.
-
Hranilšta
1
01. 04. 09.
do
31.03.10.
Hranilišta
Kom.
-
Hranilšta
1
01. 04. 10.
do
31.03.11.
Hranilišta
Kom.
-
Hranilšta
1
01. 04. 11.
do
31.03.12.
Hranilišta
Kom.
-
Hranilšta
1
01. 04. 12.
do
31.03.13.
Hranilišta
Kom.
-
Hranilšta
1
01. 04. 13.
do
31.03.14.
Hranilišta
Kom.
-
Hranilšta
1
01. 04. 14.
do
31.03.15.
Hranilišta
Kom.
-
Hranilšta
1
01. 04. 15.
do
31.03.16.
Hranilišta
Kom.
-
Hranilšta
1
%
6
Obrazlo
ženje
7
Planirano
Ostvareno
8
9
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
ODSTUPANJA
%
10
Obrazl
oženje
11
Napo
mena
12
129
Slika 4.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
130
3.3.1.9. Smjernice gospodarenja za svinju divlju prikazane su u tablici LGO-7a
LGO – 7a
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA SVINJA DIVLJA
(sporedna vrsta krupne divljači)
PROLJETNO
BROJNO
STANJE
LOVNA
GODINA
IZLUČIVANJE
PRIRAST
MLADUNČAD
M
1
1. 04.06/
31. 03.07
1. 04…/
31. 03…
1. 04…/
31. 03…
1. 04…/
31. 03…
1. 04…/
31. 03…
1. 04…/
31. 03…
1. 04…/
31. 03…
1. 04…/
31. 03…
1. 04…/
31. 03…
1. 04…/
31. 03…
PLAN.
Ž
M
∑
ZRELA
∑∑
MLADA
SREDNJA
Ž
M
Ž
M
Ž
M
Ž
M
Ž
grla
8
9
10
11
12
13
14
15
16
POMLADAK
2
3
4
5
6
7
5
5
1
1
1
1
2
2
4
5
5
1
1
1
1
2
2
4
5
5
1
1
1
1
2
2
4
5
5
1
1
1
1
2
2
4
5
5
1
1
1
1
2
2
4
5
5
1
1
1
1
2
2
4
5
5
1
1
1
1
2
2
4
5
5
1
1
1
1
2
2
4
5
5
1
1
1
1
2
2
4
5
5
1
1
1
1
2
2
4
OSTV.
PLAN.
OSTV.
PLAN.
OSTV.
PLAN.
OSTV.
PLAN.
OSTV.
PLAN.
OSTV.
PLAN.
OSTV.
PLAN.
OSTV.
PLAN.
OSTV.
PLAN.
OSTV.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
131
3.3.3. JAZAVAC – Meles meles L.
U lovištu obitavaju dvije obitelji jazavca (oko 6 komada). Od nastambe odlazi u potrazi za
hranom rijetko dalje od 5 km. Budući se često puta za nastambu tuče s lisicom izložen je nizu
bolesti koja ona prenosi pa tako i silvatičnoj bjesnoći. Zbog toga je prirast / rađa 1 – 6 mladih / vrlo
problematičan.
Planira se odstrel jednog primjerka godišnje s obzirom na dosadašnji odstrel. Ukupno
gledajući, zatečeni broj jazavaca optimalan je za ovo lovište. Radi zaštite jazavca nije dozvoljeno
rušiti njegove jazbine. Lovi se dočekom te psima u jazbinama, ali tek kada mladunčad odraste i
postane samostalna. Lovi se sačmaricom, krupnoće sačme od 3 do 6 mm, ne na većoj udaljenosti od
60 koraka. Nije dozvoljen lov na njega dok je zimi u jazbini. Šteta koju čini na poljoprivrednim
kulturama sprečava se repelentom na bazi mirisa (čovjekovog znoja) ili sličnim priručnim
sredstvima.
Gospodarski kapacitet – 4 komada , prirast 0,5 , odstrel 1 komada , biološki minimum 2 komada.
MATIČNI FOND
PRIRAST
GOSPODARSKI KAPACITET
IZLUČENJE
2 grla
1 grla
3 grla
1 grla
Slika 5 :
3.4.3.1. Smjernice gospodarenja za jazavca prikazane su u tablici LGO-7b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
132
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: JAZAVAC
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
2
50%
2
ODSTRJEL
OSTALO
∑
1
1
-
1
50%
1
-
1
1
2
50%
1
1
-
1
2
50%
1
-
1
1
2
50%
1
1
-
1
2
50%
1
-
1
1
2
50%
1
1
-
1
2
50%
1
-
1
1
2
50%
1
1
-
1
2
50%
1
-
1
1
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
133
3.3.4. MAČKA DIVLJA – Felis silvestris Schr.
Divlja mačka je stalna vrsta ovog lovišta. Prijašnjih godina nije ostreljivana, ali našim
osmatranjm proteklih godina primjećeni su kvalitetni primjerci.
Prema stručnim podlogama ovo lovište zadovoljava za opstanak ove vrste divljači. Kao
lovoproduktivna površina obračunava se čitava površina šume što znači da je gospodarski kapacitet
lovišta 1 par mačaka ili 2 komada , a prirast se obračunava sa 0,5 na ukupan broj mačaka. Divlja
mačka lovi se najčešče potražice sa psom , dočekom i vrebanjem. Lovačka puška – sačmarica – cal
12,16,20,24 sa sačmom 3 do 4 mm promjera. Gospodarski kapacitet – 6 komada Prirast – 1,2
Gospodarski kapacitet – 3 komada , prirast 0,5 , odstrel 1 komada , biološki minimum 2
komada.
MATIČNI FOND
PRIRAST
GOSPODARSKI KAPACITET
IZLUČENJE
2 grla
1 grla
3 grla
1 grlo
3.3.4.1. Smjernice gospodarenja za divlju mačku prikazane su u tabeli LGO-7b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
134
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: DIVLJA MAČKA
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
2
50%
1
2
50%
2
OSTALO
∑
1
-
1
1
1
-
1
50%
1
1
-
1
2
50%
1
1
-
1
2
50%
1
1
-
1
2
50%
1
1
-
1
2
50%
1
1
-
1
2
50%
1
1
-
1
2
50%
1
1
-
1
2
50%
1
1
-
1
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
135
3.3.5. KUNA BJELICA - (Martes foina EHR.)
U lovištu obitava oko 12 komada. Prema veličini lovišta te ostalim faktorima smatra se da je
radi održavanja biološke ravnoteže dovoljno 10 komada. Kunu bjelicu lovimo sačmaricom
krupnoće sačme 3 mm.
Gospodarski kapacitet – 20 komada ; prirast 0,4
MATIČNI FOND
PRIRAST
GOSPODARSKI KAPACITET
IZLUČENJE
10 grla
4 grla
14 grla
4 grla
3.3.5.1. Smjernice gospodarenja za kunu bjelicu prikazane su u tablici LGO-7b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
136
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: KUNA BJELICA
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
12
40%
11
ODSTRJEL
OSTALO
∑
5
6
-
6
40%
4
5
-
5
10
40%
4
4
-
4
10
40%
4
4
-
4
10
40%
4
4
-
4
10
40%
4
4
-
4
10
40%
4
4
-
4
10
40%
4
4
-
4
10
40%
4
4
-
4
10
40%
4
4
-
4
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
137
3.3.6. KUNA ZLATICA - (Martes martes L.)
U lovištu obitava oko 14 komada. Prema veličini lovišta te ostalim faktorima smatra se da je
radi održavanja biološke ravnoteže dovoljno 10 jedinki. Kunu zlaticu lovimo sačmaricom krupnoće
sačme 3 mm. Može se loviti i klopkama koje love žive i neozlijeđene kune.
Gospodarski kapacitet – 10 komada ; prirast 0,4 .
MATIČNI FOND
PRIRAST
GOSPODARSKI KAPACITET
IZLUČENJE
10 grla
4 grla
14 grla
2 grla
Slika 6 :
3.3.6.1. Smjernice gospodarenja za kunu zlaticu prikazane su u tablici LGO-7b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
138
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: KUNA ZLATICA
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
14
40%
12
ODSTRJEL
OSTALO
∑
5
7
-
7
40%
5
7
-
7
10
40%
4
2
-
2
10
40%
4
2
-
2
10
40%
4
2
-
2
10
40%
4
2
-
2
10
40%
4
2
-
2
10
40%
4
2
-
2
10
40%
4
2
-
2
10
40%
4
2
-
2
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
139
3.3.7. LASICA MALA - Mustela nivalis L.
Živi u šumama, u rupama, napušteniim jamama, pod kamenjem, ili u šupljinama drveća.
Pari se dva puta godišnje ( veljača-ožujak ili travanj-svibanj ) i nakon pet tjedana okoti 4 - 8 mladih.
Hrani se pticama i njihovim jajima, kukcima, sitnim glodavcima. Neprijatelji su joj lisice, velika
lasica, divlja i pitoma mačka, ptice grabljivice i dr. i zbog toga joj je pirast vrlo mali
Upute za bonitiranje staništa za lasicu malu ne postoje, stoga se brojnost, kao i
desetogodišnji razvoj fonda procjenjuje. U lovištu je zatečeno oko 5 komada. Ne planira se odstrel
već će se samo evidentirati njeno brojno stanje.
Gospodarski kapacitet – 10 komada ; prirast 0,4 .
MATIČNI FOND
PRIRAST
GOSPODARSKI KAPACITET
IZLUČENJE
10 grla
4 grla
14 grla
0 grla
Slika 7 :
3.3.7.1. Smjernice gospodarenja za lasicu malu prikazane su u tablici LGO-7b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
140
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: LASICA MALA
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
5
40%
2
6
40%
8
OSTALO
∑
-
-
-
2
-
-
-
40%
3
-
-
-
10
40%
4
-
-
-
10
40%
4
-
-
-
10
40%
4
-
-
-
10
40%
4
-
-
-
10
40%
4
-
-
-
10
40%
4
-
-
-
10
40%
4
-
-
-
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
141
3.3.8. LISICA – (Vulpes vulpes L.)
Normalno lovno područje lisice iznosi od 600 do 800 ha. Istraživanja su pokazala da
održavanjem gustoće populacije do 0.5 lisice na km2 izbjegavamo pojavu te u nekim slučajevima i
nestanak zaraze silvatičnom bjesnoćom.
Prema gore navedenom u lovištu može biti oko 10 komada lisica. Loviti se može i mora stalno i
trajno više zbog smanjene silvatične bjesnoće nego zbog divljači u lovištu. Lov treba obustaviti kad
se procjeni da u lovištu nema više od 10 lisica. Prema sadašnjem brojnom stanju i godišnjem
prirastu lisica / 10 kom x 1,7 kom = 17 kom (trebalo bi u prosječno loviti oko 15 grla godišnje.
Lov na lisicu
Lisicu lovimo prigonom, pogonom, vrebanjem, šuljanjem, dočekom, primamljivanjem
hranom na mečilištu te psima jamarima kada nema mlade. Upotrebljavaju se sve lovačke puške , a
za sačmaricu koristimo sačmu od 3 do 4 mm promjera.
Zaštita divljači – lisica
1./ Silvatična bjesnoća
Bjesnoća je akutna zarazna bolest toplokrvnih životinja i čovjeka. Primarni izvor i rezervoari
silvatičnog oblika u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama je lisica. Osim lisice virus mogu širiti
jazavci, kune i divlje mačke. Inkubacija kod lisica traje 12 do 109 dana, a u literaturi su zabilježene
i krajnje vrijednosti inkubacije od 15 mjeseci. Oboljele životinje u prirodi potpuno izgube strah od
čovjeka pa ulaze tijekom dana u naselja, stočne nastambe, pa čak i u kuće. Osmatranjem možemo
zamijetiti da nepokretno stoje u lovištu, bez razloga grizu drveće i drue različite predmete, nemirne
su, laju i zavijaju tijekom dana. Mogu napasti svaku divljač. Ugibaju 5 do 6 dana od početka
bolesti.
Profilaksa:
Liječenja nema već se bolest suzbija zakonom propisanim mjerama.
Smanjenje broja lisica, odstrelom i plinjenjem jazbina te održavanje gustoće populacije od 0,5 lisica
na km2 pokazalo se kao najbolje jer je u takvim lovištima bjesnoća nestala ili nije uopće došlo do
zaraze.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
142
Gospodarski kapacitet – 10 komada
MATIČNI FOND
PRIRAST
GOSPODARSKI KAPACITET
IZLUČENJE
Prirast – 1,7
10 grla
17 grla
27 grla
17 grla
Slika 8 :
3.3.8.1. Smjernice gospodarenja za lisicu prikazane su u tabeli LGO-7-b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
143
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: LISICA
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
10
170%
10
ODSTRJEL
OSTALO
∑
17
17
-
17
170%
17
17
-
17
10
170%
17
17
-
17
10
170%
17
17
-
17
10
170%
17
17
-
17
10
170%
17
17
-
17
10
170%
17
17
-
17
10
170%
17
17
-
17
10
170%
17
17
-
17
10
170%
17
17
-
17
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
144
3.3.9. TVOR – (Mustela putorius L.)
U lovištu je evidentirano oko 10 komada tvora. Prema sadašnjem brojnom stanju i prirastu
(1,0 na ukupan broj) trebalo bi se godišnje izlučiti iz lovišta oko 10 komada.
Lovimo ga kao i lisicu (osim na mečilištu) , a streljamo ga puškom sačmaricom cal 12,16,20
i 28 mm.
Gospodarski kapacitet – 10 komada.
MATIČNI FOND
PRIRAST
GOSPODARSKI KAPACITET
IZLUČENJE
10 grla
10 grla
20 grla
5 grla
3.3.9.1. Smjernice gospodarenja za tvora prikazane su u tabeli LGO-7-b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
145
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: TVOR
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
10
100%
10
ODSTRJEL
OSTALO
∑
10
5
-
5
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
146
3.3.10. PREPELICA PUĆPURA – Coturnix coturnix L.
3.3.10.1. Osnovne biološke karakteristike
Ime pućpura dobila je po javljanju ˝puć-puć-puć-puruć˝. To je naša najmanja koka.
Nastanjuje gotovo cijelu Europu izuzev Sjeverne Skandinavije i Rusije. S obale Sjeverne
Afrike dolazi krajem travnja ili početkom svibnja gdje se gnijezdi. Krajem kolovoza i početkom
rujna, skupljaju se u jata i lete preko mora u pravcu Afrike gdje provode zimu.
Hrani se sjemenkama korova i kukcima.
Parenje prepelica je u svibnju, ženka snese u gnijezdu 7 – 14 bjelkastih i smeđežutih jaja s
crnim pjegicama i točkama, te sjedi na njima oko 23 dana. Pilići su potrkušci i ostaju u jatu do
selidbe. To uvjetuje i specifičan način bonitiranja lovišta.
U ovom lovištu prepelica se gnijezdi svake godine. Najznačajnije površine za uzgoj ove
vrste divljači su oranice, livade i pašnjaci.
Brojno stanje utvrđuje se procjenom. Svake godine prije lova treba vršiti osluškivanje
glasanja ( najmanje tri puta na jednom stajalištu, najduže tri tjedna po dolasku prepelice ) po
dolasku prepelica iz seoba, utvrditi postoji li dovoljan broj legala, te na osnovu toga odrediti odstrel.
Odstrel se može planirati maksimalno do 50% od utvrđenog brojnog stanja pred lov što će
se iskazivati u Godišnjem planu gospodarenja.
Prepelice je zabranjeno loviti u skladu Pravilnika o lovostaji (NN broj 155/05.);
- prepelica pućpura
od 01. prosinca do 15. kolovoza
3.3.10.2. Bonitet lovišta
Određivanje bonitetnog razreda za ovu vrstu divljači sukladno je opisnim elementima iz
Stručnih podloga. Osnovni faktori koji se ocjenjuju za prepelicu su :
kvaliteta tla
mir u lovištu
- slabopovoljna
- slabopovoljni
Na temelju ove dvije ocjene, ukupna pogodnost lovišta za prepelicu ocjenjuje se kao slabo
povoljno, iz čega proizlazi slijedeće:
MATIČNI FOND: 2 gnijezda - 4 kljuna na 100 ha LPP
PRIRAST:
0,5 kljuna po gnijezdu = 1 kljun
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
147
3.3.10.3. Lovnoproduktivna površina
Izračun lovnoproduktivnih površina izvršen je prema podacima o zatečenom stanju na
terenu i po metodologiji propisanoj u Stručnoj podlozi za bonitiranje i utvrđivanje
lovnoproduktivnih površina u lovištima Republike Hrvatske (Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva, 2005) i to:
livade
oranice
pašnjaci
ha x 60 - 100 %
ha x 30 – 80 %
ha x 40 %
Tablica: Izračun lovnoproduktivne površine ( LPP )
ha
%
LPP
ha
Livade
210
60
121
Oranice
294
50
147
Pašnjaci
297
40
122
NAMJENA TLA
UKUPNO
390
3.3.10.4. Gospodarski kapacitet lovišta
Gospodarski kapacitet lovišta je bonitiranjem utvrđeni najveći mogući broj divljači u lovištu
( normalno brojno stanje ), a koji ne ugrožava gospodarsko stanje.
LPP
Broj kljunovagrla na 100 ha
Koeficijent prirasta
Omjer spolova
=
=
=
=
390 ha
4 kljuna ili 2 gnijezda
0,5 kljuna po gnijezdu
1 : 1 (mužjaci : ženke)
Tablica: Izračun gospodarskog kapaciteta lovišta
MATIČNI FOND
390 ha / 100 ha x 4 kljuna
16 kljunova
GODIŠNJI PRIRAST
0,5 po gnijezdu
16 kljunova
KAPACITET LOVIŠTA
MF + prirast
32 kljunova
IZLUČENJE
Odstrel + otpad
16 kljunova
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
148
Slika 9:
3.3.10.5. Smjernice gospodarenja za prepelicu pućpuru prikazane su u tabeli LGO 7b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
149
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: PREPELICA PUĆPURA
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRA
ST
ODSTRJEL
OSTALO
∑
16
0,5 /gnjezdo
16
16
-
16
16
0,5 /gnjezdo
16
16
-
16
16
0,5 /gnjezdo
16
16
-
16
16
0,5 /gnjezdo
16
16
-
16
16
0,5 /gnjezdo
16
16
-
16
16
0,5 /gnjezdo
16
16
-
16
16
0,5 /gnjezdo
16
16
-
16
16
0,5 /gnjezdo
16
16
-
16
16
0,5 /gnjezdo
16
16
-
16
16
0,5 /gnjezdo
16
16
-
16
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
150
3.3.11. ŠLJUKA BENA – Scolopax rusticola L.
3.3.11.1. Osnovne biološke karakteristike
Šljuke se u ovom lovištu pojavljuju kao selice, gdje dolaze tijekom proljeća i jeseni, malo se
zadržavaju, a potom odlaze. Gnijezde se u sjevernoj Europi i u nas.
Živi u šumovitim krajevima, na vlažnom tlu iz kojeg kljunom vadi gliste, kukce, puževe,
sitno korijenje itd. Dane provodi u šumskom gustišu i branjevini. Hranu pronalazi na taj način da
nogama i krilima lupa po tlu i tako tjera van iz stelje ili zemlje kukce i ostale sitne životinjice.
Gnijezdi se na tlu. Pari se u ožujku ili travnju, prigodom svoje proljetne seobe. Ženka snese
četiri jaja, i to svaki drugi dan po jedno. Na jajima sjedi 18 dana. Vrlo često šljuka leže u lipnju ili
srpnju i drugo leglo. Mladi su potrkušci, koji odmah prate svoje roditelje u potrazi za hranom.
Lov se planira Godišnjim planom gospodarenja, a temeljem površina, šuma i šumskog zemljišta
obuhvaćenih lovištem. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi 897 ha, a odstrel se može
planirati s 1 kljunom na 100 ha što će reći prosječno 9 kljunova godišnje. Lovi se u jesen prigonom,
pogonom ili potražice sa psima.
Strelja se lovačkom puškom sačmaricom cal. 12, 16, 20, i 28 sa sačmom promjera od 2,5 do
3 mm, na udaljenosti do 60 koraka.
Njihovo brojno stanje utvrđuje se procjenom. Odstrel se može planirati maksimalno do 50%
od utvrđenog prirasta što će se ukalkulirati Godišnjim planom.
Šljuke bene zabranjeno je loviti u skladu Pravilnika o lovostaji (NN broj 155/05.);
- šljuka bena
od 01.ožujka do 30. rujna
Slika 10:
3.3.11.2. Smjernice gospodarenja za šljuku benu prikazane su u tabeli LGO 7b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
151
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: ŠLJUKA BENA
(sporedna vrsta sitne divljači)
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
IZLUČENJE
PRIRAST
ODSTRJEL
OSTALO
∑
15
-
15
15
-
15
15
-
15
15
-
15
15
-
15
15
-
15
15
-
15
15
-
15
15
-
15
15
-
15
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
152
3.3.12. DIVLJI GOLUB – Columba sp. L.
DIVLJI GOLUB GRIVNJAŠ - Columba palumbus L.
3.3.12.1. Osnovne biološke karakteristike
Divlji golub je ptica selica i naša gnjezdarica. Dolazi u naše šume u proljeće, gdje se gnijezdi
na drveću. Odlazi u jesen u velikim jatima. Ženka snese dva puta godišnje ( travanj, lipanj ) po dva
jaja na kojima sjedi 17 dana. Gnijezda pravi u šumi, na visokim stablima. U nekoliko posljednjih
desetljeća nastanjuje urbane sredine. Hrani se biljnom i animalnom hranom kao i druge lovne ptice.
Neprijatelji su joj ptice grabljivice, lasice i dr.
Lov ove divljači planira se u ovisnosti o broju parova koji će u lovištu te godine gnijezditi.
Broj pristiglih parova ovih golubova utvrđuje se praćenjem i promatranjem po dolasku u proljeće.
Prirast se računa – na 1 par golubova 2 kljuna, a od prirasta se može odstreliti 50%.
Procjenjuje se da u lovište u proljeće dolazi oko 10 kljunova. Golubove lovim dočekom i
šuljanjem. Streljamo ih na daljini do 60 koraka, sa sačmom promjera od 2 do 3 mm, iz sačmarice
cal. 12,16,20 i 28.
Divlje golubove je zabranjeno loviti u skladu Pravilnika o lovostaji (NN broj 155/05.);
- golub grivnjaš
od 01. veljače do 31. srpnja
MATIČNI FOND
PRIRAST
GOSPODARSKI KAPACITET
IZLUČENJE
10 kljunova
10 kljunova
20 kljunova
5 kljunova
Slika 11:
3.3.12.2. Smjernice gospodarenja za goluba grivnjaša prikazane su u tabeli LGO 7b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
153
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: DIVLJI GOLUB GRIVNJAŠ
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
10
100%
10
ODSTRJEL
OSTALO
∑
10
5
-
5
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
10
100%
10
5
-
5
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
154
3.3.13. DIVLJE PATKE - Anas sp.
PATKA GLUHARA - Anas platyrinchos L.
- naša najčešća patka
3.3.13.1. Osnovne biološke karakteristike
Nastanjuje gotovo cijelu Europu, Aziju i Afriku.
To je naša najčešća patka, koja se kod nas leže i prezimljuje. Nastanjuje sve tipove vodenih
površina s gustom obalnom vegetacijom. U posljednje vrijeme javlja se na vodotocima u naseljenim
mjestima. Hrani se sjemenkama korova, ribama, puževima, kukcima i dr. Parenje pataka je u ožujku,
ženka snese u gnijezdu 8 - 15 jaja, te sjedi na njima oko 25 dana. Gnijezdo pravi uz obale obrasle
trskom, vrbom i šašem.
3.3.13.2. Cilj lovnog gospodarenja
Cilj gospodarenja je održavanje brojnosti populacije prirodnim načinom uzgoja. Ova vrsta
uzgajat će se u omjeru spolova l: l
3.3.13.3. Bonitet lovišta, lovnoproduktivne površine i gospodarski kapacitet lovišta
U ovom lovištu patka se gnijezdi svake godine. Najznačajnije površine za uzgoj ove vrste
divljači su površine uz vodu ( potoci, bare, ribnjaci, jezera i sl. ).
Za izračunavanje boniteta i lovnoproduktivne površine koriste se:
1. Na svim velikim vodotocima (rijeke širine preko 6 m) čije su obale prirodne i obrasle
raslinjem višim od l m, te čije je zaobalje najmanje 10 m obraslo prirodnim raslinjem
(šumom.zbunjeni, trskom i si.)
2. Na kanalima u kojima ima vode tokom proljeća i ljeta, a prolaze kroz šumu ili preko
šumskog ili poljoprivrednog zemljišta, ako su im obale obrasle raslinjem koje omogućuje
gniježđenje pataka te od gornjeg ruba kanala ima najmanje 2 metra pripadajućeg zemljišta obraslog
prirodnim raslinjem (koje se ne obrađuje) koje omogućava gniježđenje.
3. Na svim nereguliranim vodotocima u kojima ima vode tijekom cijele godine, koji su širi
od l m i čije obale su obrasle autohtonim raslinjem i moguće je gniježđenje pataka.
4. Na površinama jezera i ribnjaka obraslih autohtonim raslinjem sa pripadajućim obalama u
dubini do 5 m u kopno ako postoje uvjeti za gniježđenje. Ne bonitiraju se čiste vodene površine ili
umjetna akumulacijska jezera sa velikim oscilacijama razine voda. Postojeći otoci bonitiraju se kao
obale.
5. Na barama, močvarama te površinama na kojima leži voda krajem zime, tijekom proljeća i
ljeta, obrasle močvarnim biljem visine preko l m i površine veće od l ha ako na istim postoje uvjeti
za gnježđenje pataka.
6. Na šumskim zemljištima na kojima tijekom proljeća i ljeta leži voda, a biljno raslinje
osigurava gnježđenje i vođenje mladunčadi.
Sve navedene površine mogu se bonitirati samo pod uvjetom da je osiguran mir u vrijeme
gnježđenja ( odsutnost ribolovaca i sl. )
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
155
Mogući matični fond prikazan je u tablici
BONITET
vrijednost
1.
1 km vodotoka
POVRŠINA
BROJ
GNIJEZDA
UKUPNO
FAKTOR
PRIRASTA
PRIRAST
3
5
15
1,0
15
UKUPNO
15
15
Ukoliko se na istim površinama gnijezde i crne liske, broj gnijezda u matičnom fondu
umanjuje se za 50%.
3.3.13.4. Prihrana i prehrana divlje patke
Prihranu i prehranu nećemo izvršavati u budućem razdoblju osim u vrijeme nepovoljnih
vremenskih nepogoda tj. za vrijeme visokih poplava i snijega.
Planira se prihrana sa oko 200 kg hrane .
3.3.13.5. Mjere zaštite divlje patke
Ova vrsta je najviše ugrožena od ribolovaca koji ju uznemiravaju za vrijeme ležanja i
podizanja mladih.
Osnovna mjera zaštite je osiguravanje mira u lovištu sprečavanjem neovlaštenog kretanja
lovištem, kao i suzbijanje krivolova pomoću lovočuvarske službe. Također je važno ukloniti pse i
mačke skitnice koji ju uznemiravaju, te znaju nanijeti znatne štete na podmladku.
3.3.13.6. Mjere uređivanja lovišta
Od mjera uređivanja lovišta postavit će se hranilišta na četiri lokacije prema propisu
dostupne literature.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
156
3.3.13.7. Smjernice gospodarenja za divlju patku gluharu prikazane su u tabeli LGO 7b
Razvoj fonda divlje patke urađen je prema utvrđenom bonitetu lovišta, proračunu
lovnoproduktivnih površina u lovištu i podacima s terena. Procijenjeni je broj polazna osnova za
izradu smjernica gospodarenja.
U cilju uspostavljanja normalne strukture populacije divlje patke lovozakupnik je dužan
gospodarenje usmjeriti prije svega na formiranje matičnog fonda, njegov uzgoj i zaštitu.
Smjernice gospodarenja za divlje patke sa planiranim prirastom i lovom prikazan je u
obrascu LGO – 7b.
Slika 12.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
157
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: DIVLJA PATKA GLUHARA
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
15
100%
15
ODSTRJEL
OSTALO
∑
15
10
-
10
100%
15
10
-
10
15
100%
15
10
-
10
15
100%
15
10
-
10
15
100%
15
10
-
10
15
100%
15
10
-
10
15
100%
15
10
-
10
15
100%
15
10
-
10
15
100%
15
10
-
10
15
100%
15
10
-
10
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2005/
2006
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
158
3.3.14. VRANA SIVA – (Corvus corone cornix L.)
VRANA GAČAC – (Corvus frugilegus L.)
3.3.14.1. Osnovne biološke karakteristike
Boravi na otvorenom zemljištu, naša je stanarica i gnjezdarica, gnijezdi se u kolonijama u
poljskim šumarcima, parkovima i slično. U proljeće vadi iz zemlje tek posijani kukuruz, a u jesen
pravi veliku štetu na klipovima kukuruza. Osim ličinki, crva, pužića, miševa, hvata male piliće,
pačiće i guščiće a katkad i zečeve. Napada ženke fazana, trčki, i druge ptice u njihovim gnijezdima i
ispija jaja koja u njima nade. Prijenosnik je mnogih bolesti. Ženka u travnju snese 4-5 jaja na kojima
sjedi 20 dana. Brojno stanje utvrđuje se praćenjem tijekom zimskih mjeseci kada živi u jatima. Nije
narušena biološka ravnoteža ako na 100 ha poljoprivrednih površina dolazi po l kljun divljači ove
vrste. Prirast se računa sa dva kljuna po paru. Procjenjuje se da u lovištu ima vrane sive oko 20
kljunova, što znači da se u jesen može očekivati ukupno brojno stanje od 40 kljunova, dok vrane
gačac ima oko 15 kljunova, a s prirastom u jesen 30 kljunova. Ovu divljač lovim dočekom
šuljanjem ili na bilo koji način da možemo dići na puškomet (do 100 koraka), a streljamo ih
puškama sačmaricama cal. 12, 16, 20 i 28, sa sačmom promjera od 3 do 4,5 mm.
VRANA SIVA
VRANA GAČAC
MATIČNI FOND
15 kljunova
PRIRAST
15 kljunova
GOSPODARSKI KAPACITET 30 kljunova
IZLUČENJE
5 kljunova
MATIČNI FOND
15 kljunova
PRIRAST
15 kljunova
GOSPODARSKI KAPACITET 30 kljunova
IZLUČENJE
5 kljunova
Slika 13 :
3.3.14.2. Smjernice gospodarenja za vranu prikazane su u tabeli LGO 7b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
159
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: VRANU SIVU I VRANU GAČAC
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
30
100%
30
ODSTRJEL
OSTALO
∑
30
10
-
10
100%
30
10
-
10
30
100%
30
10
-
10
30
100%
30
10
-
10
30
100%
30
10
-
10
30
100%
30
10
-
10
30
100%
30
10
-
10
30
100%
30
10
-
10
30
100%
30
10
-
10
30
100%
30
10
-
10
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
160
3.3.15. ČAVKA ZLOGODNJAČA - (Coloeus monedula L. )
3.3.15.1. Osnovne biološke karakteristike
Zaštitni znak tornjeva i ruševina, na kojima se gnijezdi .
U travnju snese 4 - 6 jaja na kojima sjedi 17 dana.
Hrani se kukcima, ličinkama, gusjenicama, sjemenkama jajima i sl.
MATIČNI FOND
PRIRAST
GOSPODARSKI KAPACITET
IZLUČENJE
10 kljunova
10 kljunova
20 kljunova
2 kljunova
Slika 14:
3.3.15.2. Smjernice gospodarenja za čavku zlogodnjaču prikazane su u tabeli LGO 7b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
161
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: ČAVKA ZLOGODNJAČA
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
10
100%
10
ODSTRJEL
OSTALO
∑
10
2
-
2
100%
10
2
-
2
10
100%
10
2
-
2
10
100%
10
2
-
2
10
100%
10
2
-
2
10
100%
10
2
-
2
10
100%
10
2
-
2
10
100%
10
2
-
2
10
100%
10
2
-
2
10
100%
10
2
-
2
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
162
3.3.16. SVRAKA – (Pica pica L.)
3.3.16.1. Osnovne biološke karakteristike
Karakterizira ju prilagodljivost na svaku sredinu, bilo seosku ili gradsku, ukoliko u njoj nađe
minimum uvjeta za život.
Predstavlja veliku opasnost za druge ptice i divljač.
Hrani se jajima fazana, mladim pačićima, pilićima, mladim pticama, kukcima, gusjenicama,
zečevima, strvinama i sl.
Gnijezdi se na drveću. U ožujku i travnju ženka snese 4 – 8 jaja, na kojima sjedi 18 dana.
Za lov vrlo zabavna divljač. Zadržati će se prirodna ravnoteža ukoliko je bude u lovištu u
proljeće jedan par na 300 ha poljoprivrednih površina. Prirast se računa sa dva kljuna po paru
svraka. Lovi se na sve načine na koje se može istoj divljači prići – kao i vrane – te se na istu
strelja lovačkom puškom sačmaricom cal. 12, 16, 20 i 28 sa sačmom promjera od 2,5 do 3 mm.
U lovištu obitava, prema procjenama, oko 20 kljunova.
MATIČNI FOND
PRIRAST
GOSPODARSKI KAPACITET
IZLUČENJE
20 kljunova
20 kljunova
40 kljunova
10 kljunova
Slika 15 :
3.3.16.2. Smjernice gospodarenja za svraku prikazane su u tabeli LGO 7b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
163
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: SVRAKA
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
20
100%
20
ODSTRJEL
OSTALO
∑
20
10
-
10
100%
20
10
-
10
20
100%
20
10
-
10
20
100%
20
10
-
10
20
100%
20
10
-
10
20
100%
20
10
-
10
20
100%
20
10
-
10
20
100%
20
10
-
10
20
100%
20
10
-
10
20
100%
20
10
-
10
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
164
3.3.17. ŠOJKA KREŠTALICA – (Garrulus glandarius L.)
3.3.17.1. Osnovne biološke karakteristike
Karakterizira ju perje na krilima koje je ukrašeno sa crnom, bjelom i plavom bojom, koje
mladi lovci rado nose za šeširom.
Hrani se crvima, kukcima, orasima, žirom, a osobito rado ispija jaja koja pronalazi u
gnijezdima fazana, trčki, jarebica i ptica pjevica.
Gnijezda pravi u grmlju i niskom drveću. U travnju i svibnju ženka snese 5-9- jaja na kojima
sjedi 17 dana.
Može imitirati skoro svaku pticu, pa joj se tako približiti i zavarati je. Prirodni neprijatelji su
joj: lisice, lasice i jazavci.
Zbog perja i načina života (šumski policajac) mnogi je lovci vole loviti. Životni prostor joj
iznosi oko 350 ha šume i šumskog zemljišta te grmlja i šikara, vinograda voćnjaka, kanala i
potoka odraslih grmljem, itd. Zbog obilja neprijatelja, a naročito dnevnih i noćnih ptica
grabljivica, prirast joj je jedan kljun po paru.
MATIČNI FOND
PRIRAST
GOSPODARSKI KAPACITET
IZLUČENJE
30 kljunova
15 kljunova
45 kljunova
10 kljunova
Slika 16:
3.3.17.2. Smjernice gospodarenja za šojku kreštalicu prikazane su u tabeli LGO 7b
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
165
LGO-7b
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA: ŠOJKU KREŠTALICU
(sporedna vrsta sitne divljači)
LOVNA GODINA
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
IZLUČENJE
PROLJETN
O BROJNO
STANJE
KOEFICIJENT
PRIRASTA
PRIRAST
30
50%
30
ODSTRJEL
OSTALO
∑
15
10
-
10
50%
15
10
-
10
30
50%
15
10
-
10
30
50%
15
10
-
10
30
50%
15
10
-
10
30
50%
15
10
-
10
30
50%
15
10
-
10
30
50%
15
10
-
10
30
50%
15
10
-
10
30
50%
15
10
-
10
IZVRŠENJE
%
PROLAZNICE
2006/
2007
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2007/
2008
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2008/
2009
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2009/
2010
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2010/
2011
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2011/
2012
OSTVARENO
STALNE IGNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2012/
2013
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2013/
2014
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2014/
2015
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
PLANIRANO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
2015/
2016
OSTVARENO
STALNE GNJEZDARICE
PROLAZNICE
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
166
3.4. Briga o životinjskim vrstama koje bitno utječu na lovno gospodarenje
(druge životinjske vrste)
Priroda je svakoj biljnoj i životinjskoj vrsti namjenila točno određenu ulogu u održavanju
stabilnosti eko sistema. Stabilnost ekosistema, a time i cijele prirodne ravnoteže narušena je ako je
samo jedna vrsta dovedena na rub istrebljenja. Stoga je u lovištima potrebno voditi brigu o svim
životinjskim vrstama. Pored glavnih uzgojnih vrsta koje su za lov najzanimljivije, srna, zec i fazan
postoje i vrste koje su s lovnog stajališta manje atraktivne, trčka i divlja patka. Trčku i divlju patku
treba podržavati u lovištu i pomagati gdje god se primjete, kako bi im se povećalo brojno stanje, a
uspjeh bi bio ako ih se dovede u stanje i brojnost kojim bi podnjele redovan izlov.
Također treba voditi brigu i o ostalim vrstama, jazavcu, kuni bjelici i zlatici, čije brojno
stanje je u porastu. O lisici treba voditi računa s obzirom na velik broj bijesnih lisica koje lutaju
lovištem i redovno odstreljene lisice slati na analizu. Nadalje treba voditi računa o održavanju
optimalnog broja lasice, ondatre, tvora, svrake, vrane, šojke kreštalice i drugih vrsta kako bi se
očuvao što raznolikiji fond i sve bogatstvo životinjskih vrsta u lovištu.
Pticama pjevicama potrebno je posvetiti posebnu pažnju vodeći računa o njihovoj korisnosti
za stanište. Poželjna je izrada i postavljanje kućica za ptice pjevice u naseljima, blizini naselja i
drugdje, što bi svakako povećalo ugled lovaca.
Sve životinjske vrste koje bitno utječu na lovno gospodarenje, a koje stalno ili sezonski
obitavaju unutar lovišta u pravilu se unutar lovišta hrane i razmnožavaju što je u svakom slučaju od
presudnog utjecaja kako za pojedine vrste divljači tako i za iste životinjske vrste.
Kroz period važenja ove osnove utvrđuju se osnovne mjere staranja - brige o tim
životinjskim vrstama u cilju očuvanja i poboljšanja prirodnih staništa divljači te održavanja
ekoloških odnosa uvažavajući mogućnosti staništa divljači te održavanja ekoloških odnosa i to kako
slijedi.
1. Stalno praćenje obitavanja drugih životinjskih vrsta unutar lovišta sa ciljem evidentiranja pojave
novih vrsta te utvrđivanje vremenskog intervala obitavanja u lovištu sezonskih odnosno prolaznih
vrsta.
2. Stalno praćenje gnježdenje i leženja životinjskih vrsta te vođenja mladunčadi u cilju procjene
njihovog brojnog stanja i ostvarenog prirasta.
3. Stalno praćenje bioloških zahtjeva životinjskih vrsta u pogledu mjesta hranjenja i utvrđivanja
izvora – porijekla hrane.
4. Evidentiranje svake jedinke pojedinih vrsta divljači (po spolnoj i dobnoj pripadnosti) za koju se
okularno ili po ostacima ili tragovima utvrdi da je usmrćena po drugim životinjskim vrstama bez
obzira da li je korištena za hranu ili ne.
5. Redovno praćenje i evidentiranje prisustva pojedinih životinjskih vrsta i njihovog broja na
mjestima hranjenja divljači te procjena i evidentiranje količina konzumirane hrane izložene za
divljač.
6. Praćenje ponašanja i zdravstvenog stanja životinjskih vrsta i dojava nadležnim ustanovama o
pojavi uginuća i nađenim primjercima uginulih životinjskih vrsta uz evidentiranje uzroka uginuća
na dojavu iste ustanove ili prema vlastitoj procjeni.
7. Evidentiranje broja žive i uginule mladunčadi po leglu odnosno gnijezdu u cilju praćenja općeg
stanja i broja unutar životinjskih vrsta.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
167
8. Sprećavanje uništavanja legla odnosno gnijezda i jaja životinjskih vrsta te uništavanje
mladunčadi ili odraslih primjeraka.
9. Pojavom nove vrste (ris ili drugo) ili većeg broja pojedine životinjske vrste, tražiti od nadležne
ustanove poduzimanje odgovarajućih mjera u cilju sprečavanja štete na divljači ili staništu.
10. Pojavom prekomjernih šteta na divljači počinjenih po životinjskim vrstama, zatražiti
pripadajuću naknadu u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
Stručna i lovočuvarska služba pored navedenog dužna je poduzimati mjere na uzgoju, zaštiti
i lovu divljači te uređenju lovišta i poboljšanju staništa ne ugrožavajući jedinke pojedinih
životinjskih vrsta odnosno zahvate na očuvanju njihova staništa – obitavališta.
Sve prednje navedeno prvenstveno se odnosi na:
Sisavci:
¾ lasica velika
¾ jež
¾ puh
Ptice:
¾
¾
¾
¾
¾
¾
¾
¾
¾
¾
¾
jastreb kokošar
kobac ptičar
škanjac mišar
gavran
vrana crna
vjetruška kliktavka
mala vjetruška
kukuvija
ćuk
kukavica
čaplja siva
Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia), (¨Narodne novine¨br.
31/95), posebno zaštićenom životinjskom vrstom o lovištu proglašavaj se slijedeći sisavci:
bjeloprsi jež, sve vrste šišmiša, vjeverica, gorski puh, puh lješnikar, vrtni puh, hrčak, planinska
voluharica, runati voluhar, vuk, zerdav, ris i divlja mačka.
Prema međunarodnoj konvenciji čiji smo potpisnici, sve ptice selice uživaj posebnu zaštitu
i mora i se omogućiti ne4smetana seoba i gnježdenje, te se ne smije smanjivati njihovi biotopi niti
ugrožavati njihov opstanak.
Prekomjerni broj predatora za koje nema lovostaje regulirat će se razumnim odstrelom. Ako
se znatno povećaju populacije zaštićenih vrsta ako što su jastrebovi, tako da njegova brojnost
pričinjava štetu na divljači tražit će se dozvola za reguliranje brojnog stanja od službi nadležnog
državnog tijela.
Izlaganje otrova radi masovnog trovanja predatora strogo je zabranjeno.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
168
3.5. LOVNA KINOLOGIJA
Sukladno članku 67. Zakona o lovstvu (NN 140/05) i Pravilnika o vrsti i broju pasa za lov u
svrhu obavljanja lova divljači lovoovlaštenik je dužan imati odgovarajuće lovačke pse registrirane
kod Hrvatskog kinološkog saveza s položenim radnim ispitom i to kako slijedi:
¾ Lovoovlaštenik je obavezan osigurati lovačkog psa s položenim ispitom na
krvnom tragu, jer se u lovištu prema propisu lovnogospodarske osnove planira
odstreljivati krupna divljač,
¾ Lov sitne divljači ne može se započeti i obavljat bez lovačkog psa, a skupni lov ne
može se započeti ako u njemu ne sudjeluje najmanje jedan lovački pas na pet
lovaca sudionika,
¾ Lov sitne divljači gonjom (brakadom) može započeti ako u lovu sudjeluje najmanje
jedan pas gonič na svakih započetih pet lovaca sudionika,
¾ Sitna se divljač lovi lovačkim psima ptičarima, dizačima i donosačima divljači, a
terijerima i jazavčarima samo ako imaju položen radni ispit u polju i vodi ili
svestranu utakmicu,
¾ Svim psima izuzev krvosljednika dopušteno je loviti divlju svinju ako imaju položen
ispit u radu na divlju svinju,
¾ Lovačkim psima goničima s položenim ispitom rada za pse goniče dopušteno je
loviti zeca, lisicu, divlju mačku, kune i tvora,
¾ Terijerima i jazavčarima dopušten je lov jamarenjem uz iskapanje, osim u vrijeme
kada je ženka predatora visoko bređa ili vodi sitnu mladunčad.
Radi obuke lovačkih pasa odredit će se u dio lovišta u kojem zbog njegove pogodnosti,
omeđenosti i konfiguracijom terena će se dozvolit obuka pasa za sitnu divljač tokom cijele lovne
godine o čemu će se izvijestiti nadležno upravno tijelo.
Evidencija pasa u vrijeme donošenja ove Lovnogospodarske osnove:
Vlasnik psa
Vrsta psa
Sajko Ivan
Brak jazavčar
Vešligaj Ivan
Brak jazavčar
RAMBO
Vešligaj Stjepan
Brak jazavčar
Njemački lovni
terijer
Oštrodlaki ptičar
DREN
Epanjel breton
SIKA
Konjić Stjepan
Kovačec
Vjekoslav
Pavić Josip
Mužar Vlado
Pavić Vladimir
Horvat Marijan
Brak jazavčar
Brak jazavčar
Brak jazavčar
Brak jazavčar
Ime psa
Položen ispit
IPO, rad na divlju
svinju
IPO, rad na divlju
svinju
IPO, krvni trag
Godina rođenja
IPO
2002.
IPO
IPO, utakmica Ctipa
Vježba u gateru
Vježba u gateru
Vježba u gateru
Vježba u gateru
1999.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
2002.
1997.
1997.
1996.
2005.
2005.
2005.
2005.
169
3.6. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI
3.6.1. Lov divljači
Lov divljači obuhvaća traženje, motrenje, dočekivanje, vabljnje, slijeđenje, odstrjel i
hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, sakupljanje uginule divljači i njezinih dijelova
(rogovlja, kljova i dr.) te sakupljanje jaja pernate divljači, a obavljat će se u skladu s odredbama
Zakona o lovstvu (NN140/05.), Pravilnika o lovostaji (NN 155/05) i odredaba ove
lovnogospodarske osnove. Lov na površinama izvan lovišta obavljat će se u skladu s Programom
zaštite divljači i namjenom tih površina.
Ranjenu i bolesnu divljač dopušteno je odstrjeliti i u vrijeme lovostaje kao i u vrijeme
privremene zabrane lova divljači, ali uz obavezni pregled divljači nakon odstrjela od strane
veterinarskog djelatnika.
Krupnu i sitnu divljač dozvoljeno je loviti samo lovačkim oružjem i nabojima u skladu s
odredbom čl. 66. Zakona o lovstvu i odredbama Pravilnika o načinu upotrebe lovačkog oružja i
naboja koji odgovaraju snazi i otpornosti pojedine vrste divljači koja se lovi.
Realizacija odstrjela mora poštivati sve uzgojne mjere propisane ovom osnovom, a
eventualna uginuća divljači ili stradavanja od krivolova i prometa te ostali gubici odbijaju se od
planiranog broja divljači za odstrjel.
Lovni turizam organizira se na zahtjev lovoovlaštenika, a provodi se u skladu sa Zakonom o
lovstvu i djelatnostima koja su navedena prilikom registracije tvrtke.
a) Lov krupne divljači srne obične obavljat će se tehnikom pojedinačnih lovova, a lov na
divlje svinje tehnikom pojedinačnih skupnih lovova. Lovnotehnički objekti, čeke, koji se koriste za
lov jelenske divljači, ujedno služe za lov srneće divljači i divljih svinja.
Načini lovljenja:
¾ Srna obična
Lovi se dočekom s visoke čeke, privozom zaprežnim kolima ili traktorom, šuljanjem,
a u vrijeme parenja vabljenjem. Odstrjel srneće divljači vrši se lovačkim puškama
užljebljene cijevi na daljini do 150 metara s najmanjom dopuštenom kinetičkom
energijom zrna od 1000 J/100m i minimalnom težinom zrna od 3,24 grama.
uporabu cjelovitog zrna na udaljenosti do 40 metara.
¾ Svinja divlja
Lovi se prigonom (sa ili bez upotrebe pasa), potražice, šuljanjem i prikradanjem,
lovljenjem po tragu i dočekom s visoke čeke. Odstrjel divljih svinja vrši se lovačkim
puškama užljebljene cijevi na daljini do 150 metara s najmanjom dopuštenom
kinetičkom energijom zrna od 2500 J/100m i minimalnom težinom zrna od 8,20
grama te lovačkim puškama s glatkim cijevima zu obvezatnu uporabu cjelovitog zrna
na udaljenosti do 40 metara.
b) Lov sitne divljači obavljat će se tehnikom pojedinačnih ili skupnih lovova sa ili bez
lovačkih pasa i to prigonom, pogonom, tehnikom kružnog lova, lov na preletu i lov iz plovnog
objekta bez upotrebe motora.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
170
Načini lovljenja:
¾ Fazan obični
Lovi se prigonom, pogonom i potražice s lovačkim psima. Odstrjel fazana vrši se
lovačkim puškama sačmaricama na daljini do 40 metara s najmanjim dopuštenim
promjerom sačme od 3,0-3,5 mm.
¾ Zec obični
Lovi se prigonom, pogonom i potražice s lovačkim psima. Odstrjel zečeva vrši se
lovačkim puškama sačmaricama na daljini do 50 metara s najmanjim dopuštenim
promjerom sačme od 3,0-4,0 mm.
¾ Ostale vrste sitne divljači
Tablica propisane veličine sačme i najveća dopuštena udaljenost pucanja
Vrsta divljači
Lisica, jazavac, čagalj
Divlja mačka
Kune, tvor, divlje patke, siva
vrana
Prepelica, šljuka, divlji golub
grivnjaš, vrana gačac, svraka,
šojka, čavka zlogodnjača
Dopušteni promjer
sačme (mm)
3,5 – 4,5
3,0 – 4,0
Najveća dopuštena
udaljenost pucanja (m)
50
50
3,0 – 3,5
40
1,7 – 3,5
35
Odstrjel lisice, jazavca, čaglja, divlje mačke, kune, vrane sive, vrane gačac, svrake i šojke
dopušten je lovačkim oružjem s užljebljenim cijevima najmanjeg kalibra 22 long rife. Ranjenu
divljač se smije odstrjeliti i na većoj udaljenosti od dopuštene.
3.6.2. Korištenje divljači
Korištenje divljači i njezinih dijelova te stavljanje u promet obavljat će se prema
zakonskim propisima uz izdavanje potrebne dokumentacije za iznošenje i transport uz obavezni
veterinarski pregled o zdravstvenoj ispravnosti.
Prilikom stavljanja u promet divljači i njenih dijelova izdaje se propisana dokumentacija i
vodi propisana evidencija u skladu sa važećim propisima.
Svi lovački trofeji moraju biti ocjenjeni, a ocjenu vrši povjerenstvo lovoovlaštenika od tri
ovlaštena i licencirana ocjenjivača. Lovoovlaštenik je dužan voditi propisanu evidenciju o
ocjenjenim trofejama, a svake godine najkkasnnije do 31. svibnja poslati evidenciju u HLS.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
171
3.7. STRUČNA I LOVOČUVARSKA SLUŽBA
3.7.1. Stručna služba
Lovoovlaštenik je u skladu članka 57. Zakona o lovstvu (NN 140/05.) dužan organizirati
lovočuvarsku službu te stručnu službu za provedbu lovnogospodarske osnove ili imati stručnu
osobu za provedbu iste. Posao lovočuvara moći će obavljati najmanje tri lovočuvara koji imaju
položen ispit za lovočuvara pri HLS-u ili drugoj pravnoj osobi koju za to ovlasti Ministarstvo.
Poslove stručne službe za provedbu lovnogospodarske osnove obavljat će dipl. inž.
šumarstva koji je ujedno i izrađivač ove lovnogospodarske osnove.
Odnosi između lovoovlaštenika i lovočuvara, kao i između lovoovlaštenika i stručne osobe
reguliirat će se ugovorno.
Poslovi i radni zadaci stručne službe i lovočuvarske službe moraju biti u skladu s
Pravilnikom o stručnoj službi za
provedbu lovnogospodarske osnove i Pravilnikom o
lovočuvarskoj službi .
U cilju praćenja provođenja odredaba lovnogospodarske osnove, planiranja odstrela i ulova,
osiguranja hrane za prihranu i prehranu te uspješnog gospodarenja lovištem, ovlaštenik prava lova
odnosno stručna osoba za provedbu lovnogospodarske osnove uposlena kod ovlaštenika prava lova,
mora redovito voditi propisanu evidenciju.
Evidencija lovočuvara i stručna služba:
Lovočuvarsku sližbu obavljat će četvero osposobljenih i imenovanih lovočuvara i to Horvat
Marijan, Cesarec Marijan , Pavić Dušan, Vešligaj Ivan i Mario Vodolšak, dok će stručnu službu
obavljati Mario Vodolšak, dipl. ing. šum.
3.7.2. Lovočuvarska služba
Lovočuvar je ovlaštena osoba odgovorna za čuvanje divljači i lovišta, praćenje zdravstvenog
i brojnog stanja divljači, spašavanje od elementarnih nepogoda, prehranu prihranu divljači, brigu za
lovnogosodarske objekte, te organiziranje i obavljanje lovova.
U odsustvu stručnog radnika za provedbu lovnogospodarske osnove, lovočuvar je dužan
obavljati poslove ovlaštene stručne osobe za obavljanje lovova.
Lovočuvar je ujedno u odsustvu lovnika organizirati lov, ali i preuzeti lovnikovu
odgovornost.
3.7.3. Ugovorni odnos između šumarstva i lovstva
Lovozakupnok je dužan sklopiti ugovor o međusobnim odnosima tj. pravima i dužnostima s
javnim poduzećem Hrvatske šume (sa šumarijom koja gospodari državnim zemljištem).
U njemu će se navesti dužnosti i prava obje strane te dogovoriti obaveze, (npr. vrijeme sječe,
vrijeme lova, zaključavanje ulaznih rampi, mir u lovištu ).
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
172
3.8. Sumarni prikaz plana i izvršenja plana prihrane i izlučivanja glavnih
vrsta divljači (LGO-8, LGO-9 i LGO-10)
SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA PRIHRANE
LGO – 8
VRSTA HRANE
LOVNA GODINA
ZRNATA
VOLUMINOZNA
SOČNA
SILAŽA
KONCENTRAT
SOL,
MINERALNI
DODACI
MESO
∑
kg
1. 04. 2006.
31. 03.2007.
1. 04. 2007.
31. 03.2008
1. 04. 2008.
31. 03.2009.
1. 04. 2009.
31. 03.2010
1. 04. 2010.
31. 03.2011.
1. 04. 2011.
31. 03.2012
1. 04. 2012.
31. 03.2013.
1. 04. 2013.
31. 03.2014.
1. 04. 2014
31. 03. 2015
1. 04. 2015
31. 03. 2016
PLANIRANO
2150
250
500
-
-
50
-
2950
2300
250
500
-
-
50
-
3100
2400
250
500
-
-
60
-
3210
2700
250
500
-
-
60
-
3210
2700
250
500
-
-
60
-
3210
2700
250
500
-
-
60
-
3210
2700
250
500
-
-
60
-
3210
2700
250
500
-
-
60
-
3210
2700
250
500
-
-
60
-
3210
2700
250
500
-
-
60
-
3210
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
PLANIRANO
OSTVARENO
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
173
SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA IZLUČENJA
LGO- 9
SRNA OBIČNA
(glavna vrsta krupne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
LOVNA GODINA
M
Ž
POMLADAK
M
Ž
MLADA
M
SREDNJA
Ž
∑∑
∑
ZRELA
M
Ž
M
Ž
M
Ž
grla
1
PLANIRANO
1. 04. 2005.
31. 03.2006.
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
1
1
0
0
1
1
1
1
2
2
5
5
10
2
1
0
0
1
1
1
1
2
2
6
5
11
2
2
0
0
0
0
2
2
2
2
6
6
12
1
1
1
1
0
0
2
2
2
2
6
6
12
2
2
1
1
0
0
1
1
3
3
7
7
14
2
2
1
1
0
0
1
1
3
3
7
7
14
2
2
1
1
0
0
1
1
3
3
7
7
14
2
2
1
1
0
0
1
1
3
3
7
7
14
2
2
1
1
0
0
1
1
3
3
7
7
14
2
2
1
1
0
0
1
1
3
3
7
7
14
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2007.
31. 03.2008.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2008.
31. 03.2009.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2009.
31. 03.2010.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2010.
31. 03.2011.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2011.
31. 03.2012.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2012.
31. 03.2013.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2013.
31. 03.2014.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2014
31. 03. 2015
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2015
31. 03. 2016
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
174
SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA IZLUČENJA
LGO- 10
ZEC OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
LOVNA GODINA
M
1
2
PLANIRANO
1. 04. 2006.
31. 03.2007.
Ž
3
∑
ODRASLA
M
4
Ž
∑∑
M
Ž
Grla/kljunova
5
6
7
8
9
8
9
8
17
12
12
12
12
24
13
13
13
13
26
13
13
13
13
26
13
13
13
13
26
13
13
13
13
26
13
13
13
13
26
13
13
13
13
26
13
13
13
13
26
13
13
13
13
26
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2007.
31. 03.2008.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2008.
31. 03.2009.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2009.
31. 03.2010.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2010.
31. 03.2011.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2011.
31. 03.2012.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2012.
31. 03.2013.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2013.
31. 03.2014.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2014
31. 03. 2015
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2015
31. 03. 2016
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
175
SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA IZLUČENJA
LGO- 10
FAZAN OBIČNI
(glavna vrsta sitne divljači)
DOBNA STRUKTURA
MLADUNČAD
LOVNA GODINA
M
1
2
PLANIRANO
1. 04. 2006.
31. 03.2007.
Ž
3
∑
ODRASLA
M
4
Ž
∑∑
M
Ž
Grla/kljunova
5
6
7
8
20
16
20
16
36
22
18
22
18
40
24
20
24
20
44
27
23
27
23
50
30
29
30
29
59
30
29
30
29
59
30
29
30
29
59
30
29
30
29
59
30
29
30
29
59
30
29
30
29
59
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2007.
31. 03.2008.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2008.
31. 03.2009.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2009.
31. 03.2010.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2010.
31. 03.2011.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2011.
31. 03.2012.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2012.
31. 03.2013.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2013.
31. 03.2014.
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2014
31. 03. 2015
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
PLANIRANO
1. 04. 2015
31. 03. 2016
ODSTRJEL
IZVRŠENO
OTPAD
∑
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
176
3.9. POTREBNA ULAGANJA U DIVLJAČ I STANIŠTE
(za razdoblje od 2006. – 2016 godine)
Plan ulaganja u divljač i stanište mora osigurati provedbu osnove, prikazuje se tabelarno u
naturalnim iznosima, a njihovu financijsku vrijednost iskazuje lovoovlaštenik, odnosno izvršitelj
prava lova, na kraju razdoblja važenja osnove (Članak 39. Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i
postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i
programa zaštite divljači).
Znatna ulaganja moraju se osigurati za održavanje propisanog matičnog fonda, održavanje i
izgradnju minimalnog broja normativima propisanih lovnotehnočkih objekata, u prihranu i prehranu
divljači radi održanja što bolje kondicije i zdravlja.
Potrebno je i osigurati određena sredstva za stručnu službu (provedba lovnogospodarske osnove i
organizacija lovočuvarske službe).
3.9.1. Prihrana i prehrana divljači
Prihrana
Količina /kg/
Cijena po jedinici
Ukupno /kn/
Količina /ha/
Cijena po jedinici
Ukupno /kn/
Zrnata hrana
Kabasta hrana
Vrsta hrane
Sočna hrana
Sol
Ukupno /kn/
Prehrana
Zrnata hrana
Vrsta hrane
Sočna hrana
Kabasta hrana
Ukupno /kn/
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
177
3.9.2. Izgradnja i održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata
Vrsta objekta
količina
Cijena po jedinici /kn/
Ukupno /kn/
Lovačka kuća
Hranilište za jelensku divljač
Hranilište za srneću divljač
Hranilište za divlje svinje
Hranilište za sitnu divljač
Skladište zrnate hrane
Skladište sočne hrane
Solište
Visoke osmatračnice
Visoke čeke (natkrite)
Ukupno /kn/
3.9.3. Troškovi stručnog osoblja
Osoblje
Stručni suradnik za provedbu LGO
Broj izvršitelja godišnje
Troškovi ukupno /kn/
Lovočuvar
Knjigovođa
Ukupno /kn/
Sveukupna ulaganja /kn/
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
178
3.10. Očevidnik lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata (LGO-11)
LGO – 11
OČEVIDNIK LOVNOGOSPODARSKIH I LOVNOTEHNIČKIH OBJEKATA
VRSTA
OBJEKTA
RED.
BROJ
OBJEKTA
LOKACIJA
1
2
3
PREMJEŠTANJE OBJEKTA
GODINA
IZGRADNJE
GODINA
ODRŽAVANJA
VRIJEDNOST
4
5
6
GODINA
LOKACIJA
NOVI
BROJ
7
8
9
ZA KRUPNU DIVLJAČ (SRNA OBIČNA)
Visoka čeka
RAVNINSKO
1996.
Visoka čeka
U BREZOVICI
1999.
Visoka čeka
LUKOVČAK
2001.
Visoka čeka
HROMEC
1998.
2004.
2005.
Visoka čeka
FILIPANEC
- 3 komada
- 2 komada
1997.
2002.
Hranilište za
srneću divljač
KOD GROBLJA
U ĐURMANCU
1995.
Hranilište za
srneću divljač
RAVNINSKO
1995.
Hranilište za
srneću divljač
U BREZOVICI
2000.
2001.
Hranilište za
srneću divljač
LUKOVČAK
- 2 komada
- 2 komada
1998.
1999.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
179
Hranilište za
srneću divljač
HROMEC
Hranilište za
srneću divljač
HLEVNICA
- 3 komada
2001.
- 2 komada
1997.
2000.
Solišta
RAVNINSKO
1996.
Solišta
U BREZOVICI
1999.
2001.
2004.
Solišta
HLEVNICA
Solišta
HROMEC
- 3 komada
- 2 komada
- 3 komada
1990.
1998.
1987.
1999.
2004.
PRIGORJE
DONJE
1991.
Solišta
ANTONOVICA
2004.
Solišta
ĐURMANEC
2000.
2006.
Solišta
- 2 komada
ZA SITNU DIVLJAČ (zec, fazan, trčka i dr.)
Hranilište
RAVNINSKO
1996.
Hranilište
PRIGORJE
GORNJE
1999.
Hranilište
LUKOVČAK
2001.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
180
Hranilište
HROMEC
1998.
Hranilište
HLEVNICA
2004.
Hranilište
KOD GROBLJA
U ĐURMANCU
1995.
Hranilište
PRIGORJE
DONJE
1992
Hranilište
U BREZOVICI
2000.
MACELJ
1974.
Streljana za
leteće mete
ĐURMANEC
2002.
Spremište
hrane
ĐURMANEC
2000.
Lovački dom
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
181
4. LOVNA KRONIKA
Lovna kronika u kojoj se za svaku godinu evidentiraju kronološkim redom sva zbivanja u
lovištu koja bitno utječu na lovno gospodarenje, predstavljena je posebnom knjigom čija je sadržina
prilagođena zahtjevima evidentiranja podataka što su propisani Pravilnikom i sadrži sljedeće:
- štetan utjecaj važnijih elementarnih nepogoda;
- ostvareni prirast pojedine vrste divljači;
- stanje biljnih zajednica i životinjskih vrsta;
- dolazak i odlazak sezonskih vrsta;
- aktivnosti stručne i lovočuvarske službe; štete od divljači te štete na divljači i lovištu;
- pokusi za znanstvena istraživanja; antropogeni utjecaji;
- sva ostala zbivanja koja ne uvjetuju reviziju osnove.
Lovna kronika za godinu 2006 .
…………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
182
Lovna kronika za godinu 2007 .
…………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………….
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
183
Lovna kronika za godinu 2008 .
…………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
………………………………………………………………………………………………
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
184
Lovna kronika za godinu 2009 .
…………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
………………………………………………………………………………………………
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
185
Lovna kronika za godinu 2010 .
…………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………….
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
186
Lovna kronika za godinu 2011 .
…………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………….
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
187
Lovna kronika za godinu 2012.
…………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………….
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
188
Lovna kronika za godinu 2013 .
…………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
………………………………………………………………………………………………….
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
189
Lovna kronika za godinu 2014 .
…………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
………………………………………………………………………………………………
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
190
Lovna kronika za godinu 2015 .
…………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………
………………………………………………………………………………………………….
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
191
5. LITERATURA
Prilikom izrade lovnogospodarske osnove korištena je slijedeća stručna literatura:
Lovački priručnik, grupa autora, Zagreb 1967. god.
Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Macelj"
Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsti sisavaca /Mammalia/ - NN br. 31/95
Zakon o zaštiti prirode / NN br. 30/94.
Kako žive životinje, Brehm
Uzgoj i zdravstvena zaštita divljači u ograđenim i prirodno omeđenim prostorima i zoo
vrtovima (Zbornik radova – Brioni 1986.)
Stručna podloga za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina (ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva)
Šumarska enciklopedija (Divljač)
Pedologija, Gračanin
Zoologija divljači i lovna tehnologija Andrašić
Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači, Andrašić
Uređivanje lovišta, Andrašić
Lovačko oružje, Andrašić
Divlje svinje, Krže
Uzgojni odstrjel divljači, Car
«Lovstvo» Zvonko Mustapić i suradnici
Nadalje su korišteni svi novi pravilnici, vezani uz novi Zakon o lovstvu, a to su:
Zakon o lovstvu (NN 140/05)
Pravilnik o lovostaji (NN 155/05)
Pravilnik o izmjeni pravilnika o lovostaji (NN 82/06)
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
192
Rješenje o skraćenju lovostaje za smeđeg medvjeda (NN 48/06)
Pravilnik o službenoj iskaznici i znački lovnog inspektora (NN 11/06)
Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno
odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa
zaštite divljači (NN 40/06)
Stručna podloga za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u
lovištima Republike Hrvatske (NN 40/06)
Pravilnik o obilježavanju krupne divljači evidencijskim markicama (NN 54/06)
Pravilnik o uvjetima i načinu lova (NN 62/06)
Pravilnik o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov (NN 62/06)
Pravilnik o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju
evidencijeo trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima (NN 62/06)
Pravilnik o načinu lova sa pticama grabljivicama (NN 62/06)
Pravilnik o lovočuvarskoj službi (NN 63/06)
Pravilnik o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove (NN 63/06)
Pravilnik o načinu lova u graničnom pojasu (NN 67/06)
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije (NN 67/06)
Cjenik divljači (NN 67/06)
Odštetni cjenik za izračun naknade za štete na divljači i lovištu (NN 67/06)
Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (NN 68/06)
Pravilnik o osposobljavanju kadrova u lovstvu (NN 78/06)
Osim gore navedenoga korištena su znanja vanjskih suradnika te izjave i saznanja lovaca
dosadašnjih korisnika lovišta.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
193
6. PRILOZI
a.
b.
c.
d.
e.
f.
g.
h.
Topografska karta lovišta u mjerilu 1:25000 ili krupnije
Rješenje o ustanovljenju lovišta
Ugovor o zakupu prava lova
Evidencija trofeja divljači (ETD)
Ugovor o međusobnim pravima i obvezama sa šumarijom
Zapisnik Stručnog povjerenstva za pregled lovnogospodarske osnove
Rješenje o odobrenju lovnogospodarske osnove
Rješenje uvjeta zaštite prirode
Lovnogospodarsku osnovu izradio:
Mario Vodolšak, dipl. inž. šum.
Zajedničko otvoreno lovište broj: II/108 – «ĐURMANEC»
194

Hrvatske Šume - Cjenik HR Za Tisak

aktivnosti - LovacTK.com

Najkrupniji, i najmalobrojniji, predator u Europi

Otvoreno prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu

HOOP prijelom.indd - lovački savez herceg bosne

CAC BiH Gradačac

Deseti Lukavački inostrani sajam turizma, lova i

Untitled - LovacTK.com

List Lovac 64

usvojene izmjene i dopunezakona o lovstvu