Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne Mostar • srpanj - rujan 2014. • god. XVII. • br. 95 USVOJENE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O LOVSTVU Busovača, 9. kolovoza 2014. Pogled s ček e Sadržajem bogat „tromjesečnik“ U iz sADRŽAJA 05 IZASLANSTVO SAVEZA KOD DRAGANA ČOVIĆA 07 SASTANAK O BUDUĆNOSTI LOVNE KINOLOGIJE 10 USVOJENE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O LOVSTVU 12 BUSOVAČA: PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU 15 KAKO POSTATI LOVAC 38 STRADAVANJE DIVLJAČI NA PROMETNICAMA 43 PRIPREMA PASA PTIČARA ZA LOVNU SEZONU mjesto uobičajenih šest, prošle je godine tiskano pet brojeva Hoopa. Ove godine isto tako. Broj koji držite u rukama, 95. po redu, za srpanj je, kolovoz i rujan. Do kraja 2014. trebao bi izaći još jedan broj, u prosincu. Razlog? Ušteda novca. Naime, već neko vrijeme Savez je prinuđen dodatno štedjeti, u nadi da će to pomoći financijskoj konsolidaciji. I hoće, samo je pitanje je li to dovoljno. Vjerojatno nije, bez „još nečega“ teško je očekivati potrebnu financijsku stabilnost Saveza. Ako Savez mora (dodatno) štedjeti na svome glasilu koje okuplja, povezuje i zbližava njegove članice – a u ovome trenutku doista mora – onda se vodstvo Saveza, ali i lovačke udruge ozbiljno moraju zapitati kamo to vodi. Tri prošla, teško je reći ljetna mjeseca jer pravoga ljeta ove godine gotovo i nije bilo, u lovačkom su smislu bila obilježena radovima u lovištu, sastancima, lovom na srnjaka, na prepelicu… Prilozi o tim temama su u rubrici „Iz lovačkih društava“. No i teme izvan toga spektra zaslužuju pozornost. Prije svega, informacija o usvojenom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, odnosno usvojenim amandmanima koje su predložili lovački savezi u Federaciji BiH. Jednostavnije rečeno, sada imamo Zakon o lovstvu koji se može (i mora) mnogo lakše oživotvoriti, posebice u dijelu koji se odnosi na lovišta i gospodarenje njima. Novi Upravni odbor Saveza održao je svoj prvi sastanak 24. srpnja u Mostaru. Aktivnosti Saveza i županijskih vijeća za lovstvo, provedba Zakona o lovstvu, financijsko stanje u Savezu, prostor za Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 Mostar Tel./faks: 00 387 36 318 477 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.ba Za nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrljić • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado Bošnjak Priprema za tisak: TIPORT, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva Saveza Godišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KM Plaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit banka Uredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora iznesenim u njihovim tekstovima Cijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM 1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KM www.lovackisavez-hb.ba 3 smještaj i rad Saveza…, mnogo posla očekuje članove ovoga tijela. Lovna kinologija, odnosno međusobni odnos Lovačkog i Kinološkog saveza, tema je koja već dulje vrijeme ne silazi s dnevnog reda. Hoće li se nešto promijeniti nabolje poslije sastanka u Masnoj Luci i predloženog ugovora, uskoro ćemo vidjeti. Možda je predivna priroda u podnožju Čvrsnice, gdje su se susreli izabrani lovci i kinolozi, bila dovoljno poticajan i inspirativan čimbenik za „čuti i drugu stranu“. Zanimljiva tema je i Prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu održano u Busovači, na novoj streljani, kao i tema o posjetu Slavka Marina i Ivice Lučića međunarodnom sajmu lova, ribolova, ekologije i turizma u Bjelovaru. Obje smo teme obogatili kolažom fotografija na koricama. Na početku Hoopa je prilog o posjetu izaslanstva Saveza predsjedniku Hrvatskog narodnog sabora Draganu Čoviću. „Moja je želja da vam pomognem i da zajedno s vama rješavam probleme i poteškoće koje ste iznijeli. Želim zajedno s vama graditi zgradu Saveza, biti na čelu toga projekta i pomoći da je za godinu dana završimo“, obećao je predsjednik HNS-a. „Kuća lovstva“ nam doista treba, godina će brzo proći… Dvanaestog listopada su izbori. Treba nam neka bolja BiH i neka drukčija F BiH. U Savezu nas je oko osam tisuća, naš glas mnogo vrijedi. Većina će lovačkih udruga ovogodišnju, „pravu“ sezonu lova otvoriti u nedjelju poslije izbora. Dobra vam kob, kolege lovci od Posavine do Neuma. Dragan Naletilić ISSN 1840-0647 Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović u Mostaru je, 2. rujna 2014., primio izaslanstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne, koje je predvodio predsjednik Saveza Slavko Marin. Uz predsjednika Marina, u izaslanstvu su bili dopredsjednik Saveza Tomislav Mihaljević, predsjednik Skupštine Saveza Ilija Vrljić, predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo Županije Zapadnohercegovačke Mario Herceg, predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo Hercegovačko-neretvanske županije Željko Džidić, član Upravnog odbora Saveza Krešo Ćavar i tajnik Saveza Ivica Lučić piše Ivica Lučić IZ SAVEZA IZASLANSTVO SAVEZA KOD PREDSJEDNIKA HNS-a DRAGANA ČOVIĆA Snažna potpora HNS-a radu i aktivnostima Saveza Dragan Čović: Iako sam dobro upoznat s vašim radom, želio sam čuti vas, jer mi je bitno imati predstavu o organizaciji i radu Lovačkog saveza Herceg Bosne. Moja je želja da vam do kraja pomognem u svim vašim aktivnostima i da zajedno s vama rješavam probleme i poteškoće koje ste iznijeli. Želim zajedno s vama graditi zgradu Saveza, biti na čelu toga projekta i pomoći da je za godinu dana završimo. Moja su vam vrata uvijek otvorena! P rijam je upriličen u povodu izbora novoga vodstva Saveza, a iskorišten je i kao prigoda da se predsjednika Čovića upozna s radom i aktivnostima Saveza i njegovih članica i otvoreno porazgovara o stanju, prilikama i problemima u lovstvu na ovim prostorima. Predsjednik Marin upoznao je predsjednika Čovića s organizacijom Saveza i lovstva u BiH, kao i sa Zakonom o lovstvu F BiH i njegovom provedbom, ocijenivši stanje na terenu jedva prolaznom ocjenom iz razloga što se lovstvo relativizira i što je lovstvo veoma zahtjevna oblast. Istaknuo je da je implementacija Zakona o lovstvu veoma ozbiljan projekt i da je za Savez veoma važno www.lovackisavez-hb.ba da se što prije završi procedura izmjena i dopuna Zakona o lovstvu u federalnom Parlamentu. Također je istaknuo, bez obzira na sve probleme, da lovci moraju imati pravo lova i da im vodstvo Saveza to mora osigurati. Govoreći o financijskoj strani lovstva naglasio je potrebu da se u skoroj budućnosti lovstvo, odnosno lovački savezi, financiraju iz entitetskih i državnog proračuna, a na temelju javnih ovlasti koje savezi imaju i koje obavljaju. U svome obraćanju Marin je istaknuo i neriješen problem prostora za smještaj i rad Saveza, predlažući, kao najbolje rješenje, gradnju zgrade u Mostaru, koju je nazvao „kućom lovstva“. Osim Marina, o stanju u lovstvu i lovačkim udrugama na razini županija govorili su Ilija 5 Vrljić, Željko Džidić, Mario Herceg i Tomislav Mihaljević, naglašavajući da je zastoj u implementaciji Zakona o lovstvu trenutačno najveći problem za lovce i lovačke udruge. Nakon što je pozorno saslušao izlaganja čelnih ljudi Saveza, Dragan Čović je istaknuo da je već godinama dobro upoznat s radom Lovačkog saveza Herceg Bosne, s njegovim aktivnostima i projektima koje provodi, te da su lovci izgradili prepoznatljiv organizacijski model lovstva koji može poslužiti i kao odličan primjer i model za organizaciju države Bosne i Hercegovine. Također, izrazio je spremnost pomoći lovcima u svim njihovim aktivnostima, i dao apsolutnu potporu Savezu i lovačkim udrugama u implementaciji Zakona o lovstvu, u iznalaženju trajnih rješenja za njihovo financiranje, kao i zaštitu njihovih interesa, kroz kvalitetna kadrovska rješenja, na svim razinama. Na poseban način izrazio je spremnost sudjelovati, i maksimalno pomoći, u izgradnji „kuće lovstva“ za smještaj Lovačkog saveza Herceg Bosne, kao i nekih drugih srodnih udruga i organizacija, a svoje izlaganje završio je riječima: „Moja su vam vrata uvijek otvorena!“. „Predsjedniče, imamo potrebu nastaviti ovu suradnju i kad implementiramo Zakon o lovstvu, jer bez potpore sustava nećemo moći funkcionirati. Podržavamo aktivnosti Hrvatskog narodnog sabora“ - istaknuo je Slavko Marin, zahvaljujući predsjedniku Čoviću na prijmu i iskazanoj bezrezervnoj potpori. IZ SAVEZA Nakon informacija o aktivnostima Saveza i županijskih vijeća za lovstvo, Upravni odbor razmatrao je trenutačno financijsko stanje u Savezu i problem prostora za smještaj i rad Saveza K SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA U onstituiran novi Upravni odbor Saveza piše Ivica Lučić pravni odbor Lovačkog saveza Herceg Bosne, svoju redovitu, ujedno i konstituirajuću sjednicu i prvu nakon izborne skupštine Saveza, održao je 24. srpnja 2014. u Mostaru. Nakon konstituiranja, Upravni je odbor pristupio izboru članova radnih tijela propisanih Statutom Saveza, a potom nastavio rad prema predviđenim točkama dnevnoga reda. U nastavku sjednice uslijedila su izvješća, odnosno informacije o aktivnostima Saveza i županijskih vijeća za lovstvo u proteklom razdoblju. Predsjednik Saveza Slavko Marin informirao je Upravni odbor o aktivnostima Saveza nakon izborne skupštine, ističući aktivnosti vezane za rješavanje problematike dodjele godišnje suglasnosti na lovišta u Hercegbosanskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji, zatim aktivnosti na realizaciji pomoći lovstvu na poplavljenim područjima u BiH preko CIC-a (Svjetske lovačke organizacije) i Vijeća ministara BiH, kao i aktivnosti oko izmjena i dopuna Zakona o lovstvu F BiH u smislu izrade Amandmana na Zakon o lovstvu i njihova usvajanja na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Uslijedile su informacije o radu županijskih vijeća za lovstvo koje su podnijeli njihovi predsjednici. Jako Čavara, predsjednik ŽVL-a Županije Središnja Bosna, istaknuo je da su u toj županiji lovačke udruge dobile godišnje suglasnosti na lovišta, te da je županijska Vlada usvojila Prijedlog Odluke o osnivanju lovišta izrađen po nezakonitom modelu „jedna općina, jedno lovište“, kojeg bi provedba izazvala puno problema, čak i sigurnosnih. Također je istaknuo da su udruge u Središnjoj Bosni organizacijski, kadrovski i financijski spremne preuzeti lovišta. Pavo Kosić, predsjednik ŽVL-a Posavske županije, istaknuo je velike štete od poplava koje su potpuno uništile pomladak i fondove divljači u posavskim lovištima, te zahvalio svima koji su im na bilo koji način pomogli u ovoj nevolji. Željko Džidić, predsjednik ŽVL-a Hercegovačko-neretvanske županije, istaknuo je problem nedobivanja godišnje suglasnosti na lovišta od strane resornoga županijskog ministarstva i probleme s policijom pri provedbi aktivnosti u lovištima. Problem nedobivanja godišnje 6 suglasnosti na lovišta istaknuo je i Mario Herceg, predsjednik ŽVL-a Zapadnohercegovačke županije. On se osvrnuo i na inspekcijski nadzor lovačkih udruga u toj županiji od strane Federalne lovne inspekcije, kao i na dogovor s policijom oko popisa lovaca i revizije lovačkoga naoružanja. Filip Šarić, predsjednik ŽVL-a Hercegbosanske županije, također je istaknuo problem oko dodjele lovišta na korištenje u toj županiji, koja resorni ministar pokušava dodijeliti kroz nezakoniti Pravilnik, a što je izazvalo revolt i nezadovoljstvo lovaca. Predsjednik ŽVL-a Zeničko-dobojske županije, Ivica Širić, izvijestio je Upravni odbor da oni nemaju problema oko Zakona o lovstvu, da su njihove lovačke udruge dobile godišnje suglasnosti na lovišta te da su otvorili lov na srnjaka. Nakon informacija o aktivnostima Saveza i županijskih vijeća za lovstvo, Upravni odbor je otvorio i razmatrao, uz provedbu Zakona o lovstvu, za Savez trenutačno dva najvažnija pitanja: financijsko stanje u Savezu i prostor za smještaj i rad Saveza. Predsjednik Saveza Slavko Marin ovako je komentirao ta dva pitanja: „S obzirom na značenje i dugoročni karakter ovih pitanja, nije realno očekivati da se ona riješe na jednoj sjednici, ali je dobro i pozitivno da se otvorila rasprava o njima i da su neki članovi Upravnog odbora dobili konkretna zaduženja za njihovo rješavanje“. Upravni odbor, sukladno zaključku Skupštine Saveza, razmatrao je stanje lovne kinologije, suradnju i odnose s Kinološkim savezom Herceg-Bosne, te zadužio Povjerenstvo za lovnu kinologiju da započne s provedbom zaključka Skupštine i o tome pripremi informaciju za iduću sjednicu Upravnog odbora. Na ovoj sjednici Upravni odbor je razBroj 95, srpanj - rujan 2014. IZ SAVEZA UPRAVNI ODBOR Lovačkog saveza Herceg Bosne 1. Slavko Marin, LD Pavlovica, Novi Travnik, predsjednik 2. Ilija Vrljić, LD Jarebica, Mostar 3. Tomislav Mihaljević, LU Cincar, Livno 4. Pavo Kosić, LU Sava, Orašje 5. Željko Džidić, LD Jarebica, Mostar 6. Mario Herceg, HUL Kravica, Ljubuški matrao i suradnju, odnose i problematiku lovačkih udruga u pograničnom pojasu Hercegovina – Dalmacija, kao i aktivnosti vezane za otvorenje jesenje lovne sezone. Također je usvojio i Plan aktivnosti predsjednika i Upravnog odbora Saveza do kraja 2014. godine, u kojem su navedene sve bitne aktivnosti koje bi predsjednik i Upravni odbor trebali realizirati do kraja te godine. 7. Filip Šarić, LU Livanjsko polje, Lištani 8. Jako Čavara, LD Zec, Busovača 9. Ivica Širić, LD Jeleč, Žepče 10.Joso Leovac, LU Kuna, Domaljevac 11.Ivica Bačić, LU Jadran, Neum 12.Krešo Ćavar, LD Mosor, Široki Brijeg 13.Vlado Soldo, ŠGD Šume HNŽ, Mostar Na koncu, sukladno Poslovniku o radu Upravnog odbora, o svim točkama dnevnog reda usvojeni su i odgovarajući zaključci, koji su dostavljeni svim članicama Saveza. BUDUĆNOST LOVNE KINOLOGIJE Zajedničkim naporom Sukladno zaključku Skupštine, Upravni odbor Lovačkog saveza Herceg Bosne, na sjednici održanoj 24. srpnja 2014., zadužio je Povjerenstvo za lovnu kinologiju da započne s provedbom aktivnosti vezanih za lovnu kinologiju S Sastanak, od kojega se dosta očekuje www.lovackisavez-hb.ba 7 piše Ivica Lučić astanak članova Povjerenstva s predstavnicima Kinološkog saveza Herceg-Bosne održan je u Masnoj Luci, u Parku prirode Blidinje, 11. kolovoza 2014. godine. Kao članovi Povjerenstva, sastanku su nazočili Miran Radišić, Dominko Mlakić, Željko Džidić, Mirko Šarić te Mario Herceg kao predsjednik Povjerenstva (ujedno i dopredsjednik Kinološkog saveza Herceg-Bosne). Sastanku je nazočio i Ivica Lučić, tajnik Saveza. U ime Kinološkog saveza Herceg-Bosne sastanku su nazočili njegov predsjednik Perica Jukić i fra Petar Krasić. U uvodnom obraćanju fra Petar Krasić je istaknuo povijesnu povezanost lovstva i kinologije, te iznio kronologiju nastanka Lovačkog IZ SAVEZA i Kinološkog saveza Herceg Bosne, kao jedinstvenog dijela hrvatskog nacionalnog korpusa u BiH. Naveo je i dosadašnje modele suradnje lovaca i kinologa, te istaknuo teško stanje lovne kinologije i okolnosti koje su do toga dovele. Potom se fokusirao na moguće modele suradnje predlažući potpisivanje Ugovora o suradnji između dvaju saveza, čiji je sadržaj detaljno elaborirao Perica Jukić. Ugovor je predstavljen kao radni materijal podijeljen u nekoliko poglavlja, od kojih su najznačajnija sljedeća: Poglavlje I. Predmet ugovora: Ovim Ugovorom strane ugovornice ugovaraju suradnju dvaju Saveza vezanu za obavljanje njihovih temeljnih zadaća uključujući i pružanje međusobnih usluga, član- stvo članova LS-a u KS-u, izbor zastupnika, zajednički nastup pred institucijama, tijelima vlasti, na izložbama, revijama, tečajevima i svemu drugom što je od obostranog interesa, čime žele dati novi zamah lovnoj kinologiji, utvrđivanju kinološke politike u odnosu na lovne pasmine i njezinu unapređenju, što čini trajnu stratešku odrednicu obiju ugovornih strana. Poglavlje II. Izdavanje rodovnika: KS se obvezuje članovima LSa, na njihov zahtjev, izdavati rodovnike za lovne pse, u skladu s pozitivnim propisima. Članovi LS-a su dužni na ime izdavanja rodovnika uplatiti KS-u 5 (pet) KM po svakom članu LS-a. (Uplata vrijedi koliko i rodovnik???). Naknadu plaća LS godišnjom uplatom u 4 (četiri) akontativna obroka uz sravnjivanje stanja koje bi vršila tijela KS-a i LS-a i izdavanje odgovarajućih računa. Poglavlje III. Članstvo članova LS-a u KS-u: Strane ugovornice ugovaraju mogućnost da svi članovi LS-a koji na račun kinoloških udruga ili klubova uplate iznos od 1 (jedne) KM stječu status punopravnoga člana u KS-a. LS se obvezuje za svoje članove na račun KS-a uplatiti iznos do 1 (jedne) KM čime članovi LS-a stječu status punopravnog člana KS-a. (Razmotriti mogućnost kolektivnoga članstva ili suosnivanja KS-a.) Poglavlje IV. Zajednički nastupi: Strane ugovornice ugovaraju da svi članovi LS-a koji na račun KS-a uplate naknadu iz Poglavlja II. (5 KM) imaju pravo kao i punopravni članovi KS-a na prijavu legala, sudjelovanje na izložbama bez posebne naknade za članarinu, tečajevima i drugim javnim nastupima. Strane ugovornice se obvezuju da će sve zajedničke nastupe dogovarati, organizirati i ostvarivati na obostranu dobrobit, u duhu kinološke i lovne etike, poštujući i uvažavajući interese obiju strana. Nakon upoznavanja sa sadržajem Ugovora, uslijedila je rasprava. Predstavnici Lovačkog saveza bili su jedinstveni u mišljenju da ponuđeni sadržaj Ugovora može poslužiti kao okvir, odnosno ideja, za budući model suradnje, ali da na tome treba još poraditi, kao i u stavu da se treba i mora naći zajednički model suradnje lovaca i kinologa, odnosno dvaju Saveza, za što je potreban kompromis i zajednički napor. Konačna je odluka na tijelima dvaju Saveza. Ambijent za susret i razgovor bio je jako poticajan IZ SAVEZA P Posjet sajmu lova u Bjelovaru otvrđeno rijateljstvo dvaju saveza O piše Ivica Lučić va međunarodna sajamska priredba održana je po 22. put i okupila je sudionike iz 15 zemalja i preko 150 izlagača. Izlagački prostor sajma lova, smješten u sajamskom kompleksu Gudovec, pokraj lovačke kuće Lovačkog saveza Bjelovarskobilogorske županije, i ovaj put je krasila diorama s eksponatima preparirane divljači u prirodnom ambijentu, Lovačkog muzeja Hrvatskog lovačkog saveza. Sajam lova je za posjetitelje lovce ali i za sve ljubitelje prirode, osim izložbeno-prodajnog dijela opreme najšireg asortimana, ponudio i velik broj sadržaja poput predstavljanja najnovijih tehnologija korisnih u današnjoj lovnoj praksi, natjecanja u gađanju mete lovačkim karabinom, Kup „Loreko“ – gađanje letećih meta, disciplina TRAP, te natjecanje u pripremanju lovačkog paprikaša. Sajam je, uz nazočnost mnogobrojnih uzvanika iz gospodarskog, političkog i društvenog života, otvorio hrvatski ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Otvorenju sajma zajedno su nazočili Đuro Dečak i Slavko Marin sa suradnicima. Nakon otvorenja uslijedilo je uobičajeno razgledanje i obilazak sajma, druženje na izložbenom štandu Hrvatskog lovačkog saveza, te zajednički ručak u lovačkoj kući Lovačkog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije. Posjet sajmu uvijek je prigoda za brojne susrete, druženja i dogovore, pa je tako i predsjednik Slavko Marin boravak na sajmu iskoristio za radni sastanak s predsjednikom HLS-a Đurom Dečakom kojega je informirao o aktivnostima Lovačkog saveza Herceg Bosne, kao i o aktualnom stanju i prilikama u bosansko-hercegovačkom lovstvu. Tom je prigodom potvrđena i tradicionalno dobra, prijateljska Na poziv predsjednika Hrvatskog lovačkog saveza Đure Dečaka, predsjednik i tajnik Lovačkog saveza Herceg Bosne: Slavko Marin i Ivica Lučić, posjetili su sajam lova, ribolova, ekologije i ruralnog turizma LOREKO, koji je u okviru jesenskog međunarodnog sajma održan u Bjelovaru od 5. do 7. rujna 2014. suradnja dvaju saveza, a dogovorene su i neke zajedničke aktivnosti u idućem razdoblju. Predsjednik Marin i tajnik Lučić, istoga dana, bili su i gosti na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog lovačkog saveza koja je održana u okviru sajma. U vrlo nadahnutom i emotivnom govoru, predsjednik Marin je predstavio Lovački savez Herceg Bosne, njegovu organizaciju, članstvo, rad i aktivnosti, ističući da upravo Hrvatskom lovačkom savezu pripadaju najveće zasluge za njegovo utemeljenje i postojanje. Svoje obraćanje završio je riječima: „Vi ste najveći ‘krivci’ što smo mi danas ovdje i što postojimo već više od dvadeset godina. Podržavajte nas i dalje, a mi vas nećemo iznevjeriti.“ Predsjednik Saveza Slavko Marin s domaćinima u obilasku sajma Istup Slavka Marina pred članovima Izvršnog odbora HLS-a AKTUALNO LOVNO ZAKONODAVSTVO ZAKON O LOVSTVU F BiH Usvojene izmjene i dopune Zakona o lovstvu Nakon što je Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sredinom srpnja usvojio Amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, to je učinio i Zastupnički dom početkom rujna ove godine, čime je konačno usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu F BiH piše Ivica Lučić Z astupnički dom Parlamenta F BiH, prije više od dvije godine, donio je zaključak da se u najkraćem roku pripreme izmjene i dopune Zakona o lovstvu, za što je zadužio federalnu Vladu a ova resorno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Prvi prijedlog izmjena i dopuna Zakona, u formi prednacrta, izrađen je u listopadu 2012. i proslijeđen interesnim stranama na mišljenje. Potom su uslijedile javne rasprave, parlamentarne procedure, dorade i dopune, ali bez konkretnih rezultata, sve do zaključka Doma naroda iz ožujka 2014. da će Prijedlog predmetnog zakona staviti na dnevni red nakon što se on usuglasi s predstavnicima lovaca na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon ovakvog zaključka Doma naroda, Lovački savez Herceg Bosne i Savez lovačkih organizacija u BiH, kao legalni i legitimni predstavnici lovačkih društava i lovaca u F BiH, samoinicijativno su načinili zajedničke Amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu i dostavili ih Domu naroda koji ih je usvojio na svojoj sjednici održanoj 11. srpnja ove godine, a isto je, dva mjeseca poslije, učinio i Zastupnički dom Parlamenta F BiH. Rezultat je to upornosti i ustrajnosti lovaca, ali i razumijevanja zastupnika u oba doma Federalnog Parlamenta, a prije svih Tomislava Martinovića, Marinka Čavare, Tomislava Mandića, Ive Tadića, Luke Faletara i ostalih. Usvajanjem Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu omogućit će se njegova lakša i brža implementacija i napokon prekinuti višegodišnja agonija lovstva i lovnog zakonodavstva na području F BiH. 10 Usvojeni Amandmani predloženi od strane lovačkih saveza 1. Amandman na članak 6. Članak 6. U članku 10. stavak 4. mijenja se i glasi: (4) Korisnici lovišta u smislu ovoga Zakona ne mogu biti pravne osobe koje su u tijeku lovne godine dva ili više puta kažnjavane za prekršaj iz članka 82. stav 1. točka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona. 2. Amandman na članak 14. Članak 14. U članku 31. iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi: (10) Postupak dodjele posebnog lovišta na korištenje propisat će federalni ministar. Obrazloženje: U članku 31. stavak 7., 8. i 9., propisuje se osnivanje posebnih lovišta i određuje njihov korisnik, ali nigdje u zakonu nije propisana procedura, odnosno način njihove dodjele na korištenje, niti je igdje propisana bilo kakva naknada za njihovo korištenje, kao što je to propisano za gospodarska i sportsko-gospodarska lovišta (javni poziv i naknada za korištenje). Ovakvu odredbu smatramo velikim zakonskim nedostatkom koji otvara mogućnost manipulacije jer se na taj način posebna lovišta mogu dodijeliti po modelu „ja tebi - ti meni“, bez javnog poziva i bez ikakve naknade za njihovo korištenje. U namjeri da se ovakvi nedostaci u zakonu otklone predlažemo da federalni ministar posebnim podzakonskim aktom (Pravilnik), propiše postupak dodjele posebnih lovišta na korištenje koji će biti transparentan, javan i tržišan, kao što je to propisano za gospodarska i sportsko-gospodarska lovišta. 3. Amandman na članak 17. Članak 17. njaju se i glase: (2) Pravo sudjelovanja na javnom pozivu za dodjelu gospodarskog lovišta na koncesiju imaju pravne osobe registrirane za bavljenje lovstvom, gospodarska društva šumarstva i lovačka udruženja. (3) Na prijedlog kantonalnog ministarstva Vlada kantona će propisati uvjete, kriterije i postupak dodjele gospodarskih lovišta na koncesiju. Obrazloženje: Stavak 2. U stavku 2. Prijedloga zakona, predlagač propisuje pravo sudjelovanja na javnom pozivu za dodjelu gospodarskog lovišta dajući to pravo isključivo pravnim osobama registriranim u sudskom registru za obavljanje djelatnosti lovstva. S obzirom na činjenicu da su gospodarska lovišta po kvaliteti staništa, uvjetima za život divljači, te brojnosti i raznovrsnosti divljači (uz posebna lovišta), najkvalitetnija lovišta u F BiH, kao i činjenicu da su ta lovišta komercijalna (korisnik će ostvarivati profit), smatramo da svi korisnici lovišta obuhvaćeni Zakonom o lovstvu („lovačke udruge, gospodarska društva šumarstva te ostale pravne osobe registrirane za bavljenje lovstvom“, članak 10. Zakona), trebaju imati jednako pravo (i šansu) da sudjeluju na javnom pozivu za dodjelu ovih lovišta, a ne samo pravne osobe registrirane u sudskom registru za obavljanje djelatnosti lovstva, kako je to predloženo od strane predlagača zakona. Osim toga, navedenim korisnicima lovišta pravo sudjelovanja na javnom pozivu dano je i kantonalnim zakonima o koncesijama, tako da bi njihova eliminacija iz procedure sudjelovanja za dodjelu gospodarskih lovišta bila u suprotnosti i s tim zakonima, što bi stvorilo dodatne probleme i konfuziju u proceduri dodjele ovih lovišta. U članku 36. stavak 2., 3. i 5. mije- Broj 95, srpanj - rujan 2014. LOVNO IZ LOVAČKIH ZAKONODAVSTVO DRUŠTAVA Stavak 3. Izmjena stavka 3. se predlaže iz razloga što su gospodarska lovišta Zakonom o lovstvu dodijeljena u isključivu nadležnost kantona pa je sasvim opravdano, da Vlade kantona u skladu sa svojim zakonima propišu način, uvjete i postupak dodjele gospodarskih lovišta na koncesije, uvažavajući primjenu jedinstvene godišnje koncesijske naknade propisane u ovom Zakonu. 4. Amandman na članak 18. Članak 18. U članku 37. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Pravo sudjelovanja na javnom pozivu za dodjelu sportsko-gospodarskog lovišta u zakup imaju lovačka udruženja. Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: (3) Nadležno kantonalno ministarstvo će propisati uvjete, kriterije i postupak dodjele sportskogospodarskih lovišta u zakup. Obrazloženje: Stavak 2. U stavku 2. Prijedloga zakona, predlagač propisuje tko ima pravo sudjelovanja na javnom pozivu za dodjelu sportsko-gospodarskog lovišta dajući to pravo pravnim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti lovstva i lovačkim udruženjima. Sportsko-gospodarska lovišta, za razliku od gospodarskih, po kvaliteti staništa, uvjetima za život divljači, te brojnosti i raznovrsnosti divljači, najlošija su lovišta u F BiH. Ona su namijenjena za sport i rekreaciju, ne dodjeljuju se putem koncesija, nisu komercijalna i njihovi korisnici neće ostvarivati profit. Ovim lovištima više od stotinu godina gospodare lovačka društva, kao udruge građana, kojih u F BiH trenutno ima oko 150. Lovci u ta lovišta godinama ulažu vlastiti novac provodeći mjere uzgoja i zaštite divljači i izgradnje različite lovne infrastrukture, doživljavaju ih kao „svoja“ i svako uvođenje novih korisnika u posjed tih lovišta, za lovce bi bilo neprihvatljivo, bolno i neprovedivo. www.lovackisavez-hb.ba Osim toga, ova lovišta su dio stoljetne lovne tradicije i kulturne baštine ovih prostora koja se ne smije i ne treba zanemariti, kao što se ne može zanemariti niti brojna lovačka populacija u F BiH od oko 30.000 lovaca. S obzirom na navedene činjenice, kao i činjenicu da se ovakav model korištenja sportsko-gospodarskih lovišta primjenjuje i u zemljama EU, smatramo da u proceduri dodjele ovih lovišta na korištenje ne trebaju sudjelovati pravne osobe registrirane za djelatnost lovstva nego samo lovačka udruženja. Stavak 3. Izmjena stavka 3. se predlaže iz razloga što su sportsko-gospodarska lovišta Zakonom o lovstvu dodijeljena u isključivu nadležnost kantona pa je sasvim opravdano, da kantonalna ministarstva u skladu sa svojim zakonima propišu način, uvjete i postupak dodjele lovišta, uvažavajući primjenu jedinstvene godišnje zakupnine propisane u ovom Zakonu. 5. Amandman na članak 23. Članak 23. U članku 46. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Za lovišta koja je osnovala Vlada Federacije suglasnost na lovno-gospodarsku osnovu daje Federalno ministarstvo, a za lovišta koja je osnovala skupština kantona suglasnost na lovnogospodarsku osnovu daje resorno kantonalno ministarstvo. Obrazloženje: Zakon o lovstvu jasno je definirao vrste lovišta i propisao nadležnosti nad njima u smislu ustanovljenja i dodjele, na način da su gospodarska i sportsko-gospodarska lovišta u isključivoj nadležnosti kantona, dok su posebna lovišta u isključivoj nadležnosti Vlade Federacije. S obzirom na tu činjenicu sasvim je logičan i opravdan amandman da kantoni, odnosno resorna kantonalna ministarstva daju suglasnost na lovno-gospodarsku osnovu za kantonalna lovišta, a 11 Vlada Federacije na posebna lovišta. Time bi se jasno definirale i razgraničile nadležnosti i ovlasti kantona i Federacije, bez ikakve kolizije jer su posebnim Pravilnikom, kao podzakonskim aktom, propisane jedinstvene procedure izrade i odobravanja lovnogospodarske osnove, jednako obvezujuće i za kantone i za Vladu Federacije. 6. Amandman na članak 25. Članak 25. U članku 49. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Izrada i revizija lovnogospodarske osnove može se povjeriti pravnoj osobi registriranoj za obavljanje djelatnosti iz oblasti lovstva ili fizičkoj osobi sa visokom stručnom spremom šumarske, agronomske i veterinarske struke, koja je tijekom fakultetskog školovanja izučavala i položila predmet Lovstvo i koja ima obrtnicu za obavljanje te djelatnosti. Obrazloženje: U članku 49. stavak 2. predlagač zakona propisuje da se izrada i revizija lovnogospodarske osnove može povjeriti osobi sa visokom stručnom spremom šumarske struke. Smatramo da se ovakvom odredbom osobama šumarske struke daje privilegiran položaj, odnosno da se diskriminiraju osobe agronomske i veterinarske struke koje su također, kao i inženjeri šumarstva, tijekom fakultetskog školovanja izučavale i položile predmet Lovstvo, što bi trebao biti jedini uvjet za obavljanje poslova izrade i revizije lovnogospodarske osnove. 7. Amandman na članak 30. Članak 30. (30) Članak 30. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, briše se. 8. Amandman na članak 32. Članak 32. U članku 32. stavak 1. i 2. brišu se. Stavak 3. mijenja se i glasi: (3) U stavku 6. istog članka iza riječi: „Lovački savez“ briše se točka i dodaju riječi: „i o tome obavještava Federalno ministarstvo“. 9. Amandman na članak 75. Članak 75. U članku 75. stavak 4. mijenja se i glasi: (4) Lovočuvar može biti osoba koja je završila najmanje III. stupanj srednje škole, koja je zdravstveno sposobna za vršenje određenih poslova utvrđenih za to radno mjesto, s položenim lovačkim i lovočuvarskim ispitom, koja ispunjava uvjete za nošenje oružja kao i druge uvjete utvrđene zakonom i aktima korisnika lovišta. Obrazloženje: U članku 75. Stavak 4. Zakona o lovstvu propisano je da lovočuvar može biti osoba koja je završila najmanje III. stupanj srednje škole šumarske, agronomske, veterinarske struke. Ovakva odredba se u praksi pokazala kao otežavajuća okolnost jer na pojedinim područjima u F BiH nema srednjih škola koje obrazuju kadrove te struke (Hercegovina…), pa je veoma teško pronaći osobe koje ispunjavaju propisane zakonske uvjete za obavljanje poslova lovočuvara. Također, pokazalo se da osobe koje imaju odgovarajuću školsku spremu nerado prihvaćaju poslove lovočuvara, dok s druge strane u lovačkim društvima postoje osobe koje su vrlo kvalitetne, sposobne i educirane za te poslove ali nemaju odgovarajuće stručne spreme. Ove izmjene predlažemo iz tehničkih i praktičnih razloga kako bi lovačkim društvima i drugim korisnicima lovišta olakšali uvjete i proširili izbor kandidata za obavljanje lovočuvarske službe. Napomena: Članak 75. nije obuhvaćen Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, ali iz praktičnih i pragmatičnih razloga predlažemo njegove izmjene. Zanimljivo natjecanje na streljani u Busovači Prvenstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne u lovnom streljaštvu, 14. po redu, održano je 9. kolovoza ove godine na streljani „Kula“ u Busovači. Obećanje koje su strijelci i čelnici LD „Zec“ dali prošle godine na natjecanju u Mostaru, ispunili su. Natjecatelji, ali i ostali koje je ovaj događaj zainteresirao, ostali su zadivljeni streljanom i njezinim okruženjem S piše vlado bošnjak treljana je izgrađena na proplanku Obišenjak, sjeverno od Busovače, s kojeg se lijepo u pozadini vidi grad Busovača. A pogled sa streljane u pravcu „leta goluba“ prekrasan je. Ispred streljane u dužini od nekoliko kilometara prostire se dolina koju „grli“ nekoliko uzvisina, sve zatvoreno u jedan krug. Posebnim ovaj krajolik čini šumski dekor listopadnog drveća ukrašenog ponekim proplankom crnogorice. Uostalom, busovačku streljanu najbolje opisa Zvonko Udovičić, strijelac iz Kiselja- ka, riječima: „Položaj i okruženje isto kao na streljani u Neumu, samo što je kod njih sve gol kamenjar, a ovdje sve prekriveno šumom“. Neki primijetiše kako će ovdje biti lijepo u listopadu kad jesen svojom čarolijom prošara ove perivoje. Tada će plato streljane biti idealno mjesto za slikare i fotografe. Eto busovačkim lovcima još jedne namjene za streljanu. REKORDAN BROJ NATJECATELJA Petak, dan uoči natjecanja službeno je bio određen za trening. Nakon niza kišnih dana, i Busovači se smilovalo lijepo, sunča12 no vrijeme. U popodnevnim satima stizali su strijelci, od Posavine do Neuma. Najoriginalniji su bili strijelci iz Mostara, Leo i Ivo Stojčić, koji su došli „kamperom“ i ulogorili se tik uz streljanu. Trebalo je isprobati prednosti i mane koje nova streljana nudi strijelcima. Vrijedni domaćini na čelu s predsjednikom LD „Zec“ Jakom Čavarom odrađivali su posljednje „sitnice“ oko priprema za natjecanje. Sve planirano moralo je biti na svome mjestu. I bilo je tako. Nakon ispaljene jedne ili dvije serije, većina strijelaca, posebice onih iz daljih mjesta, otišla je na večeru i počinak u neki od busovačkih ugostiteljskih objekata. Pisac ovih redaka i Jelena proveli su ugodnu večer u restoranu „Oskar“ u društvu Dobroslava Vrdoljaka, koji nam je u neku ruku bio domaćin. Subota jutro, dan natjecanja. Busovača pod maglom. Penjući se ka streljani, magla je bivala sve gušća i sivlja. Na streljanu među prvima dolaze strijelci iz Čapljine i Čitluka, oni su to jutro krenuli iz svojih mjesta. Uslijedile su prijave. Za natjecanje se prijavilo 48 strijelaca, što je rekord ovoga natjecanja, iz 13 lovačkih udruga (LU „Sava“ Orašje, Broj 95, srpanj - rujan 2014. LOVNO STRELJAŠTVO PRVENSTVO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE U LOVNOM STRELJAŠTVU u posljednjih nekoliko godina svake godine otvaramo novu, suvremenu streljanu. Uložena su u taj projekt velika financijska sredstva, ali su zato stvoreni uvjeti da se lovci, posebice oni mlađi, mogu na kvalitetan način baviti lovnim streljaštvom. Savez će i dalje poticati, promovirati i pomagati izgradnju streljana u onim udrugama koje ih nemaju“, kazao je Marin. Još jedanput je čestitao domaćinu na izgrađenoj streljani i pripremama za ovo natjecanje, poželio je svim strijelcima dobar rezultat te proglasio ovo natjecanje otvorenim. MAGLA, PA PREKRASNO VRIJEME LU „Kuna“ Domaljevac, LD „Zec“ Busovača“, LD „Tetrijeb“ Kreševo, LD „Lještarka“ Kiseljak, HLD „Vepar“ Fojnica, LO „Vitez“ Vitez, LD „Tetrijeb“ Kupres, LD „Mosor“ Široki Brijeg, LD „Jarebica“ Mostar, HLU „Orao“ Čitluk, LD „Galeb“ Čapljina i LU „Jadran“ Neum). Nakon registriranja strijelaca kod Jelene i izvučenih startnih brojeva, uslijedila je svečanost otvaranja streljane i ovoga natjecanja. Skupu se, u ime domaćina, najprije obratio Jako Čavara, predsjednik LD „Zec“. Pozdravio je nazočne, izrazio zadovoljstvo brojnošću sudionika na natjecanju te poželio svima da novoizgrađena streljana, u koju su busovački lovci uložili dosta novca i rada, bude mjesto ugodna druženja, kako danas tako i ubuduće. Zatim je pozvao dvojicu lovaca, Dobroslava Vrdoljaka – najstarijeg i najzaslužnijeg domaćeg lovca i Slavišu Čavaru, jednoga od najmlađih lovaca, strijelca i aktivnog člana na izgradnji streljane, da „počasnim“ hicem službeno otvore streljanu. Gusta magla nije dala Dobrinu golubu da poleti na nekoliko njegovih poziva, no ipak, uz buran pljesak nazočnih Dobro i Slaviša su odradili ovaj svečani, ujedno i povijesni zadatak za razvoj lovnoga streljaštva u Busovači. Zatim se skupu, u ime organizatora natjecanja, obratio Slavko Marin, predsjednik Saveza. Čestitao je domaćinu na odlično urađenom poslu i naglasio da je izgradnja streljane u Busovači nastavak aktivnosti Saveza na promicanju lovnoga streljaštva u njegovim članicama. „U lovnom streljaštvu naš je Savez napravio velike pomake. Evo, www.lovackisavez-hb.ba petnaesticu na ovoj streljani. Istom mjerom mu uzvraća Slavenko Lasić iz širokobriješkoga „Mosora“. Do kraja prve serije većina je strijelaca bila s dvoznamenkastim brojen pogodaka, tako da nekoga izrazitog favorita nije bilo. U drugu seriju izjednačeni su ušli strijelci „Mosora“ i „Lještarke“, a u goluba su ih pratili strijelci „Save“. No i ostali su bili tu negdje, s prilikom da iznenade. I u drugoj seriji pale se dvije petnaestice. Najprije Filip Đukić iz „Kune“, a zatim Denis Vlaho iz „Orla“. Ekipno, najujednačeniji su bili iskusni „Mosorovi“ strijelci (Slavenko Lasić, Vladimir Mandić-Ćada i Tomislav Mandić), oni ubacuju u brzinu više i s pogođenim 81 golubom osvajaju prvo mjesto. Strijelci „Save“ (Marjan Marošević, Martin Nedić, Marinko Dominković i Nadir Nišlić) pucaju dvije jednake serije i s pogođenih 78 golubova osvajaju dugo mjesto. Treće mjesto pripalo je strijelcima „Jadrana“ (Ivica Bačić, Mato Bačić, Ivica Čamo i Alen Franić) s pogođenim 71 golubom koliko su Pucalo se prema ustaljenim propozicijama – dvije serije po 15 golubova. Za ekipu su nastupala četiri strijelca, a za ekipni plasman računao se rezultat najbolje trojice. Najboljih šest strijelaca iz prve dvije serije pucalo je još jednu seriju za pojedinačni plasman. Početak prve serije protekao je u „nenormalnim“ uvjetima. Gusta magla još uvijek je prekrivala streljanu. Kako je bilo dosta strijelaca, a kada će se magla razići „nitko nije znao“, žiri je odlučio početi s natjecanjem. Iako u magli, strijelci su krenuli silovito. U gledalištu komentari: Kako bi tek pucali da nije magle, ili: Ovi što promašuju imat će opravdanje da im je magla smetala. A magla je ometala samo prve dvije grupe. Onda se razišla i do kraja natjecanja bilo je prekrasno vrijeme i uvjeti za natjecanje. A onda, u trećoj grupi prve serije streljanom se prolomio pljesak. Nadir Nišlić iz LU Pobjednik natjecanja Nadir Nišlić „Sava“ Orašje obos predsjednikom Saveza Slavkom Marinom rio je prvu službenu 13 LOVNO STRELJAŠTVO imali i strijelci „Lještarke“, ali je zbog bolje druge serije Neumljanima pripao pokal. Koliko su rezultati bili ujednačeni i dobri pokazuje i podatak da se iza prva tri mjesta u rasponu od dva goluba plasiralo još 7 ekipa. Za ekipne pobjednike nije bilo vremena za slavlje jer je odmah uslijedila završna serija pojedinaca. Koliko se kvalitetno pucalo na ovome natjecanju, najbolje govori podatak da u završnu seriju nisu mogli ući strijelci s pogođenih 26 golubova. Za završnicu pojedinaca plasirali su se Nadir Nišlić (29), Slavenko Lasić (29), Filip Đukić (28), Denis Vlaho (27), Ivica Franjko (27) i Vladimir Mandić (27). Posavljaci Filip Đukić i Nadir Nišlić pogađaju po svoju drugu „petnaesticu“ na ovom natjecanju i u Posavinu odnose pokale za prvo (Nadir Nišlić 44) i drugo (Filip Đukić 43) mjesto. Treće i če- Ekipni pobjednici, strijelci LD “Mosor”, s Vladom Bošnjakom i Jakom Čavarom tvrto mjesto s istim brojem pogodaka (41) osvajaju Slavenko Lasić i Vladimir MandićĆada iz Širokog Brijega, koji su se u raspucavanju na kraju sporazumno dogovorili o poretku jer jednostavno nisu znali promašiti, a dan je bio na izmaku. DOGODINE U DOMALJEVCU I ČITLUKU Uslijedio je svečani dio – proglašenje pobjednika. Najprije je Dragan Bilić, predsjednik Skupštine LD „Zec“ Busovača, uručio zahvalnice pojedincima i organizacijama koji su na bilo koji način doprinijeli izgradnji streljane. Ivica Bačić, predsjednik Povjerenstva za lovno streljaštvo Lovačkog saveza Herceg Bosne, uručio je predstavnicima ekipa diplome za sudjelovanje na ovome natjecanju. Pokale i medalje trima prvoplasiranim ekipama uručio je Jako Čavara, a četvorci najboljih u pojedinačnoj konkurenciji Slavko Marin. Sve ovo fotoaparatom je popratio tajnik Saveza Ivica Lučić. Tako se danas u Busovači „poklopilo“ sve ono najbolje: lijepo vrijeme, izvrsna streljana, odlična organizacija i vrhunsko pucanje. Na kraju, sve nazočne Jako je pozvao na zajednički ručak koji je pripreman i organiziran na samoj streljani. U hladovini stoljetnog hrasta strijelci, domaći lovci i njihovi gosti prionuli su na odlično pripremljen lovački gulaš. Počeše komentari o natjecanju, streljani, promašenim golubovima, poteče pjesma… Stvori se ambijent kao iz bajke i svatko bi htio da što duže potraje. Sunce, koje je neumoljivo naginjalo ka zapadu, ipak je upozoravalo da treba poći do Posavine, Neuma… Đuro i Role prvi se pozdravljaju i odlaze put Posavine, zadovoljni rezultatima svojih strijelaca. „Kako nas pometoše, gore nego njih poplava“, bio je komentar uvijek za šalu spremnog Ćade. Kao i svake godine na ovim natjecanjima, „padne“ i načelan dogovor za sljedeće susrete. Tako je dogovoreno da bi Otvoreno prvenstvo Saveza trebalo biti u Domaljevcu, a Prvenstvo članica Saveza kod „Orla“ u Čitluku, s čim su se složili Role i Mario Dugandžić, pa evo otvorenog poziva i njihovim čelnicima da ih u tome podrže. Dok pojedine ekipe odlaze, domaćini opušteni, zadovoljni zbog uspješne organizacije i pomalo umorni od posla koji su obavili, mogli su tek tada u miru, uz zvuke harmonike, dati oduška i duši i tijelu. Zaslužili su. Strijelci iz Posavine bili su jako uspješni u Busovači 14 Broj 95, srpanj - rujan 2014. Kako postati lovac Presudno značenje teorijske i praktične poduke P piše TOMISLAV MIHALJEVIĆ ridržavati se lovačke etike, tradicije i lovačkih običaja nije samo vrlina lovaca, već bi trebala biti i njihova nezaobilazna obveza. Njegovanje i osuvremenjivanje postojećih lovačkih običaja, uvođenjem novih, lijepih i sadržajnih koji su se već udomaćili u drugim lovačkim organizacijama, obogatilo bi društveni život, a druženje bi činilo ljepšim, raznovrsnijim, veselijim. Uvijek treba imati na umu da divljač nije samo meta, da se baš nikada ne smije promatrati isključivo kao meso, već kao dio prirode koji svaki lovac mora duboko poštovati i cijeniti. Ljubav prema prirodi i divljači lovci iskazuju aktivnim i stručnim radom na uzgoju, čuvanju, zaštiti, naseljavanju i prehrani divljači, posebice za nepogoda i prirodnih katastrofa. Biti pravi lovac podrazumijeva više nego znati pucati na divljač i odstrijeliti je što više. Pravom lovcu, to bi trebalo biti zadnje na pameti. Iz tog razloga www.lovackisavez-hb.ba želimo da se kroz lovačku izobrazbu stekne odgovorno ponašanje u pridržavanju lovačkih zakona i pravila, ponajprije sa svrhom da se umanji broj nesreća u lovu i da se stvori iskusna i pouzdana lovca koji će svoje pozitivno lovačko iskustvo prenositi na mlade i tako osigurati nastavak lovačkih običaja i tradicije, poštujući ostale lovce i prirodu uopće. Izobrazba jest kratka, ali je ipak dovoljno duga da se prenese određeno znanje i iskustvo, da vas drugi vide u pozitivnom smislu, jer opreza u lovu s lovačkim oružjem nikada dosta. Valja imati na umu da se nesreća u lovu može dogoditi i opreznu lovcu, ali se neopreznu, bahatu i nepouzdanu lovcu nesreća mora dogoditi. Pridržavanje lovačke tradicije i lovačkih običaja obveza je svakoga lovca. U tome se ogleda i njegov odnos prema kolegama lovcima i njegov odnos prema divljači. Pravilo je da se ne mimoiđu ovi tradicionalni običaji: zajednički sastanak i dogovor prije početka lova, sastanak i pozdrav odstrijeljenoj divljači poslije lova, pružanje grančice 15 poslije uspješnog lova na krupnu divljač, lovačko suđenje – uvođenje pripravnika u krug zrelih lovaca. Sukladno članku 55. Zakona o lovstvu F BiH, divljač mogu loviti članovi lovačkih udruga koji imaju položen lovački ispit. Osobe koje su kroz školovanje izučavale i položile predmet lovstvo, oslobođene su polaganja lovačkog ispita. Program, uvjete i način polaganja lovačkog ispita, kao i izdavanje potvrda odnosno uvjerenja o položenom ispitu propisuje federalni ministar. Sukladno Pravilniku o programu, uvjetima i načinu polaganja lovačkog ispita, Program za polaganje lovačkog ispita sadrži sljedeće teme: • zakonski propisi iz oblasti lovstva; • rasprostranjenost i biologija divljači; • planiranje i organizacija u lovnom gospodarstvu; • lovačko oružje, temelji balistike i lovnog streljaštva te lovačka oprema; • trofeji divljači, obrada i ocjenjivanje; • lovna kultura; LOVNA IZOBRAZBA • lovna kinologija; • načini korištenja lovišta; • oboljenja divljači i lovačkih pasa; • prva pomoć u lovu. PRIPRAVNICI Punoljetni državljanin Bosne i Hercegovine, koji nema položen ispit, učlanjenjem u lovačku udrugu stječe status pripravnika. Maloljetne osobe, koje su kao članovi lovačkog pomlatka lovačke udruge do stjecanja punoljetnosti imale status mlađeg pripravnika i koje su u posljednjoj godini prije stjecanja punoljetnosti vodile dnevnik, stječu pravo polaganja ispita. Mlađi pripravnici, koji su kraće od tri godine imali ovaj status, stjecanjem punoljetnosti dobivaju status pripravnika. Tijekom trajanja pripravničkog staža lovačka je udruga obvezna provesti plan i program teorijske i praktične poduke pripravnika. Praktični dio plana i programa osobito sadrži sljedeće teme: • izgradnja lovnih objekata, prihvatilišta, remize, polja za divljač i lovnotehničkih objekata (hranilišta, solila, pojilišta, čeke…) u lovištu; • prihranjivanje divljači u lovištu; • utvrđivanje brojnog stanja divljači u lovištu; • čuvanje i zaštita lovišta; • organizirane akcije za zaštitu divljači i lovišta, smanjenja broja predatora (bez oružja); • obrada divljači i priprema trofeja divljači za ocjenjivanje. Za realizaciju teorijske i praktične obuke pripravnika, odgovorni su: mentor, stručna osoba lovišta i stručni predavači sa završenim V. i VII. stupnjem stručne spreme iz oblasti koja je predviđena u Programu za polaganje lovačkih ispita. Prije početka pripravničkog staža, lovačka je udruga obvezna svakom pripravniku osigurati teorijsku nastavu i priručnik, u cilju lakšeg stjecanja znanja predviđenog Programom. Pripravnici o svojim aktivnostima u tijeku pripravničkog staža vode dnevnik, koji po završetku pripravničkog staža ovjerava mentor. Pripravnik koji nije položio ispit, zadržava dnevnik Prije početka pripravničkog staža, obveza je svake lovačke udruge svom pripravniku osigurati teorijsku nastavu i priručnik. Kroz izobrazbu, budući lovac stječe potrebna znanja iz oblasti lovstva, ali i naviku pridržavati se lovačkih zakona i pravila, običaja i tradicije. Jednako tako uči se odgovornosti i poštovanju svojih kolega i prirode do ponovnog polaganja ispita, a nakon položenog ispita dnevnik se arhivira u lovačkoj udruzi. Mentora imenuje Lovački savez i mora posjedovati najmanje IV. stupanj šumarske, veterinarske ili poljoprivredne (stočarski smjer) struke i najmanje pet godina lovačkog staža, odnosno IV. stupanj bilo koje struke i deset godina lovačkog staža. Jedan mentor može biti zadužen za rad s najviše petnaest pripravnika. Rad mentora koordinira stručna osoba lovačke udruge u kojoj se obavlja pripravnički staž. Po završetku pripravničkog staža mentor podnosi izvješće i ocjenu korisniku lovišta i lovačkom savezu, a lovačka udruga na temelju toga izvješća odlučuje jesu li pripravnici osposobljeni za polaganje lovačkog ispita i tu odluku dostavlja pripravnicima, koji po dobivanju odluke podnose pismenu prijavu za polaganje ispita. Po prijmu najmanje deset prijava za polaganje ispita, lovačka udruga dostavlja zahtjev lovačkom savezu te je dužna u roku od najviše trideset dana organizirati polaganje lovačkog ispita. LOVAČKI ISPIT Lovački ispit pripravnici polažu pismeno – rješavanjem testa, i usmeno. Ispit se polaže pred povjerenstvom za lovački ispit, po isteku pripravničkog staža, koji 16 traje godinu dana računajući od dana stjecanja statusa pripravnika, odnosno prijma u lovačku udrugu. Ispit se polaže pismeno rješavanjem testa pred povjerenstvom u punom sastavu. Pripravnici odgovaraju na 50 pitanja svrstanih u 10 grupa, sukladno pitanjima iz priručnika te se ocjenjuju ocjenom POLOŽIO ili NIJE POLOŽIO. Kandidat se ocjenjuje ocjenom „položio“ ako je pokazao zadovoljavajuće znanje ispitnog gradiva, odnosno ako je točno odgovorio na 95 posto i više pitanja. Kandidati koji su točno odgovorili na 75 do 95 posto pitanja, pristupaju usmenom dijelu ispita, koji se polaže odgovaranjem na tri pitanja, koja su pisanoj formi. Kandidat koji neopravdano odustane od započetog polaganja ispita, smatra se da nije položio ispit. Lovačka udruga u člansku iskaznicu lovca upisuje podatak o položenom ispitu. Osobi koja dostavi dokaz o ispunjenju uvjeta iz članka 55. Zakona o lovstvu Federacije BiH, povjerenstvo za polaganje lovačkog ispita izdaje uvjerenje o oslobađanju polaganja ispita (rješenje), nakon postupka nostrifikacije. Državljaninu Bosne i Hercegovine koji dostavi dokaz o položenom ispitu izvan teritorija Bosne i Hercegovine, nakon položenog ispita iz lovnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, povjerenstvo će izdati uvjerenje o položenom ispitu. Kandidat koji nije položio ispit nakon drugog polaganja, gubi status pripravnika te ima pravo, nakon isteka jedne godine od drugoga neuspješnog polaganja, ponovno podnijeti zahtjev za stjecanje statusa pripravnika. Nakon položenog lovačkog ispita mladi lovci podnose zahtjev za izdavanje lovačke iskaznice te zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, upućen policijskoj postaji. Pridržavanje lovačke tradicije, etičkih i civilizacijskih načela omogućilo je da lov danas bude sport i rekreacija, zabava i odmor uz uživanje u prirodi, a ne odstrjel divljači radi mesa ili postizanja rekorda u jačini trofeja. Lov je postao sinonim za plemenit odnos prema prirodi i svim živim bićima. Broj 95, srpanj - rujan 2014. LOVIŠTE Lovačke udruge u ŽZH dobile suglasnost na lovišta N akon dugotrajne borbe s papirologijom, zakonskim propisima i svakojakim „prijateljima“ lovstva, lovačke udruge u Županiji zapadnohercegovačkoj (ŽZH) napokon su dobile godišnju suglasnost na korištenje lovišta. Beskonačno bi dugačak bio popis poziva, sastanaka, dogovora i pregovora oko lovišta, koje su u zadnje tri godine vodili lovci, predsjednici udruga i njihovi prijatelji od utjecaja na određene političke krugove, nerijetko slušajući isprazna obećanja da će im se dodijeliti lovišta samo da prođe ovo ili ono. Divljač u lovištima ne poznaje pojam dodjele lovišta na gospodarenje i ne zna razlikovati lovce od krivolovaca. One koji siju žita, travu i kukuruz, koji pune lokve vodom i nose hranu u lovište, od onih koji postavljaju ošce i stupice, koji love svaki dan i u svako doba godine. Sve ove godine u kojima su lovci imali vjere i ulagali u lo- višta, puštali divljač i unosili hranu, gradili lovno-gospodarske objekte i prosijecali staze, trošili svoj novac i vrijeme na uređenje lovišta, ništa je u usporedbi s onim što su propatili gledajući kako krivolovci devastiraju i uništavaju lovišta koja su oni, lovci, s toliko truda i ljubavi nastojali izgraditi i sačuvati. A glavni razlog za takvo stanje u ovdašnjim lovištima upravo je nedavanje suglasnosti na korištenje lovišta, koju je trebalo dati mjerodavno županijsko ministarstvo, zbog čega se nisu mogli kvalitetno procesuirati počinitelji krivolova. Zbog toga su lovci, njih oko 2500, i lovačke udruge u ŽZH tapkali u mjestu tri godine i nikako da nađu rješenje, razočarani poražavajućom činjenicom da su od deset županija u Federaciji BiH u osam dodijeljena lovišta, ali ne i u ovoj županiji. Ovaj problem je istaknut i na sastanku predstavnika Lo- vačkog saveza Herceg Bosne i lovačkih udruga s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i resornim ministrom Ivicom Ćorićem, održanom koncem svibnja u Mostaru, na kojem je ministar obećao dati godišnje suglasnosti na lovišta svim lovačkim udrugama. Vrijeme je, međutim, prolazilo, a od ministrova obećanja ni traga ni glasa, pa se, jer se primicala nova lovna sezona, ponovno moralo pokrenuti pitanje dodjele suglasnosti na lovišta. Ta je inicijativa, konačno, urodila plodom, te je Vlada ŽZH donijela odluku o davanju suglasnosti na korištenje lo- ZAVRŠENA SEZONA LOVA NA PREPELICU Mnoštvo prepelica i puno kišovitih lovnih dana K ako je prošao lov na prepelicu? Baš to se najčešće međusobno pitaju lovci kad se sretnu u vrijeme između lova na prepelicu i početka „prave“ lovne sezone. Odgovori su različiti, ali se uglavnom svi slažu da je ulov bio dobar i da se ovogodišnji lov na prepelicu može usporediti s nekim starim, dobrim vremenima lova. www.lovackisavez-hb.ba Odavno, govore iskusni lovci-ptičari, prepelice nije bilo u ovolikom broju. Vlažno vrijeme s učestalim kišama tijekom ljeta, pogodovalo je rastu žitarica i travnate vegetacije u polju. Gusta i visoka trava te velike zaorane njive na kojima je ostalo strnište nakon vršidbe, stvorili su idealne uvjete za gniježđenje i opstanak prepelice. U takvom je stani17 višta i za to ovlastila resornog ministra Ćorića. U pomaganju lovcima da dobiju suglasnost na lovišta posebno se istaknuo Radoslav Luburić, ministar financija u Vladi ŽZH, ujedno lovac i član HUL „Kravica“ iz Ljubuškog, koji nije žalio ni vremena ni truda boriti se za prava lovaca. Dodjelom suglasnosti na lovišta lovci i lovačke udruge u ovoj županiji, nakon višegodišnje agonije, napokon, kao zakonski korisnici lovišta, zadovoljno i spremno ulaze u novu lovnu sezonu. Mario Herceg štu prepelica provela ljeto i zadržala se u njemu dosta dugo, može se reći sve do kraja rujna. Svoje ovogodišnje potomstvo prepelice su podigle s vrlo malim gubicima i zato ih je na početku lovne sezone u svim lovištima bilo u izobilju. Za loše ili bolje reći nezadovoljavajuće rezultate ulova, pojedini se lovci pravdaju neiskustvom u ovakvoj vrsti lova, lošom lovačkom srećom te posebno lošim vremenskim uvjetima koji su ih pratili tijekom sezone. Jest, nedjeljna su jutra često svitala kišna, puna rose, i u takvim je okolnostima neugodno bilo loviti i lovcima i psima. Ali, protiv više sile se nije moglo. Zapravo, dobro je da je koja prepelica više ostala, vratit će se ona i dogodine. Mladen Bešlić IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA VITEZ - ODSTRIJELJENA NEPOZNATA VRSTA „Nešto između“ čaglja i psa U slučaju pojave čaglja na većem području Bosne i Hercegovine (čak i u malom broju) treba ga svrstati u planove gospodarenja, odnosno planove odstrela. Brza reakcija se očekuje i od mjerodavnih ministarstava, koja bi konačno morala prekinuti primjenu metode „od oka“ što se tiče odobravanja odstrelnih kvota Osijeku prošle je godine obranio svoju doktorsku disertaciju s temom o morfološkim i genetskim karakteristikama čaglja na području Slavonije. Dr. Bošković je u svom radu oborio dotadašnju tezu da u prirodi ne postoji križanje između čaglja i psa. Ta teza je do sada citirana preko 1000 puta, te se držalo da je teza i dokazana, odnosno da je postala tvrdnjom. U dva Odstrijeljena nepoznata vrsta V lado Čalić, predsjednik lovne jedinice „Kuber“ LO „Vitez“, 23. lipnja ove godine, u širem području sela Nadioci, odstrijelio je mlađeg odraslog primjerka nepoznate vrste iz porodice pasa (Canidae). To se dogodilo nakon učestalih žalbi lokalnog stanovništva zbog šteta učinjenih na peradi. Vrsta je fotografirana, nakon čega se pokušala usporediti s do sada poznatim vrstama. Preciznije razvrstavanje nije moguće, jer je golim okom uočljiva razlika između tipičnog predstavnika svake od „sumnjivih“ vrsta. Glava i lubanja najviše sliče glavi i lubanji krupnije lisice, ali lisicu, ipak, u cijelosti isključuju visoke noge. Izgled šapa ukazuje da nije riječ o domaćem psu, a sveukupan izgled isključuje vuka. Je li moguće da je u pitanju mješanac između psa i čaglja? U patrolnom listu od 12. travnja ove godine Nenad Rajković navodi sljedeće: Odstrijeljeno: „Ker lutalica, koji izgledom podsjeća na mješavinu čaglja i ‘šarova’“. U glasilu „Hoop!“ br. 92 dan je iscrpan prikaz čaglja kao vrste. Ovom ćemo prilikom pokušati dati jedan drugačiji pogled na čaglja. Naime, dr. sc. Ivica Bošković, poznati kinološki sudac, na Poljoprivrednom fakultetu u 18 slučaja, zemljopisno potpuno odvojena (jedan na području poluotoka Pelješca, a drugi na području općine Slavonski Šamac), otkriveno je da je riječ o mješancima psa i čaglja. Genetska istraživanja obavljena su u Rimu, te o ovome postoje čvrsti dokazi. Je li u konkretnom slučaju riječ samo o još jednoj potvrdi valjanosti naprijed navedenog rada i što ovo može značiti u našem slučaju? Opće je poznato da Zakon o dobrobiti životinja štiti pse i mačke lutalice u Bosni i Hercegovini, osim u lovištu, te da postoji tendencija naglog porasta broja pasa lutalica u Bosni i Hercegovini. Prate li se napisi o pojavi čaglja u BiH, može se uočiti da se osim Hercegovine, proširio i na velik dio Bosne: odstrijeljeni su primjerci na širem području Posavine, u dolinama rijeka Bosna, Vrbas, Ukrina, na planinama Vlašiću, Manjači, Grmeču, Kozari, masivima Dinare, pa čak i u neposrednoj blizini Sarajeva. Već samo širenje čaglja trebalo bi biti svojevrsno zvono za uzbunu, a osobito ukoliko dođe do križanja između čagljeva i pasa lutalica, što je vrlo izvjesno (ako do toga već i nije došlo). Brojnost čaglja treba držati pod nadzorom, kako bi se spriječilo naglo širenje populacije, što se dogodilo na području Ernestinova. Prve godine lovci su odstrijelili jednog, druge četiri, treće 18, a sada odstreljuju 50 do 60 primjeraka godišnje. Pojedinačni slučajevi križanja su zanimljivi za znanost, pa će znanstvenici i studenti dobiti niz novih tema za disertacije, diplomske radove, članke, seminarske radove i sl. No što ako do ovakvih slučajeva dođe u značajnijem broju? Što će se dogoditi ako mješanac zadrži predatorske odlike čaglja, a sposobnosti reprodukcije domaćeg psa? Slična pojava opažena je kod divljih svinja, koje se sada ponegdje pare dva puta godišnje. Nepoznanica je koliko će u budućnosti biti mješanaca, što znači da će čovjek u svakom slučaju populaciju i jednih i drugih morati držati pod nadzorom. Kako se ne bi povećale štete, ali i mogućnost prijenosa bolesti. I što se tiče hranidbe čaglja, postoje velike zablude. Premda je dr. Bošković istraživao i analizirao čak 238 želudaca čagljeva odstrijeljenih na području Hrvatske, nije utvrdio velike štete na krupnoj divljači, samo veoma male štete na sitnoj divljači (4 kljuna fazana), u želucu jednoga čaglja pronađeno je čak 26 miševa, u određenom dijelu sezone se hrani voćkaricaBroj 95, srpanj - rujan 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA ma. Ipak, rezultate istraživanja treba oprezno tumačiti. Što ako je bilo riječ o lovištima gdje postoji dosta animalnog otpada, koji se ne zbrinjava na odgovarajući način? Stoga sam autor upozorava da je čagalj prije svega strvinar, zatim lovac, uglavnom je 90 posto mesožder, posebno u krajevima gdje ima obilje hrane. Nadalje, čagalj se pokazao fleksibilnom vrstom. U situaciji kada svoje potrebe ne može zadovoljiti otpadom, on se usmjerava na hranu do koje je mnogo teže doći: plemenitoj divljači, kada čini velike štete. Kao izravan konkurent, utječe i na smanjenje brojnosti lisice. A posebna opasnost je za srneću divljač, koja nema mogućnost izaći kao pobjednik u obrani od predatora koji love u čoporu. Dok se ta divljač ne prilagodi, ili dok ne dođe do uspostave prirodne ravnoteže, pretpostavlja se da bi stradao najveći dio srneće divljači, a bili bi ugroženi i mladunci ostalih vrsta. U Bosni i Hercegovini, nažalost, još uvijek postoje znatne površine na kojima su postavljene, ili se sumnja da su postavljene, mine. Kao takve nepristupačne su čovjeku, pa su idealne lokacije za obitavanje čaglja. Ne sumnjamo da bi čagalj mogao biti atraktivna trofejna divljač. No budući da se teško lovi, da mali broj lovaca ima potrebno iskustvo u lovu na čaglja, te da se brzo razmnožava, realno je predvidjeti porast šteta na plemenitoj divljači. Većina lovišta u Bosni i Hercegovini je tijekom ratnih djelovanja pretrpjela velike gubitke na plemenitoj divljači. Lovačke udruge ulažu enormno velike napore u cilju povećanja njezine brojnosti i zasigurno će poduzeti odgovarajuće mjere. Za početak trebamo svakodnevno opažati promjene do kojih dolazi u lovištu i pravodobno reagirati. U slučaju pojave čaglja na većem području Bosne i Hercegovine (čak i u malom broju) treba ga svrstati u planove gospodarenja, odnosno planove odstrela. Brza reakcija se očekuje i od mjerodavnih ministarstava, koja bi konačno morala prekinuti primjenu metode „od oka“ što se tiče odobravanja odstrelnih kvota. U protivnom možda će i nas spominjati zajedno s Bugarskom, koja je ignorirala upozorbe o širenju čaglja. A danas isplaćuju 100 eura za svakog odstrijeljenog čaglja, što je gornja visina prosječne plaće u Bugarskoj (60 do 100 eura). Ne bi bilo ni prvi ni posljednji put! Stoga bismo barem mi lovci morali znati što nam je činiti! Ivica Drmić LD fazan Odžak Dvotjedna sezona lova na srnjaka O vogodišnji lov na srnjaka otvoren je 19. srpnja, a zatvoren 27. srpnja. Trajao je, dakle, dva tjedna, odnosno do ispunjena plana odstrela od 15 srnjaka. Točnije, odstrijeljeno je 14 srnjaka, uz 5 ranjavanja i 12 promašaja. Dozvolu za lov na srnjaka izvadila su 82 lovca. Glede trofejne vrijednosti odstrijeljenih srnjaka, treba sačekati da Povjerenstvo ocijeni trofeje i onda izvlačiti zaključke. Općenito, bilo je dosta promašaja, od kojih su mnogi posljedica www.lovackisavez-hb.ba tehničkih grešaka. Bilo je i ranjene divljači koja nije pronađena usprkos obučenim psima krvosljednicima. Lov na srnjaka protekao je u redu i bez prijava protiv lovaca od strane lovočuvarske službe. Nije bilo problema ni na zbornim mjestima, a najvažnije je da nitko nije ugrozio sigurnost sudionika u lovu niti građana koji su se svojim poslovima nalazili u lovištu u vrijeme lova. Nedžad Garić 19 Zubalo nepoznate vrste Prednja šapa Stražnja šapa IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA LD MOSOR Široki Brijeg Navala prepelice i vuka Brojni blatski lovci uživaju u lovu na prepelicu Č im zora pobjegne u svoje zaklone i rumenilo neba obuče zlatni plašt, razmile se Blatom lovci i njihovi vjerni pomagači, tražeći majušne prepelice i pucnji njihovih pušaka odjekuju okolicom po naseljima. Užitak je to za lovce ptičare koji se ne može riječju iskazati, to samo vedar osmijeh na licima i sočna prepričavanja nakon lova mogu dočarati. - Ova poletila vako, ona se oborila a nisam ni opuca, moj pas je nađe i tamo di je nema, moje su debele ko krme, moga sam ji ubit još ovoliko da sam ponijo streljivo..., i tako priča teče u nedogled! Pa, neka su se naše lovčine izdobrovoljile na ovoj sitnoj divljači, bit će valjda suzdržaniji kada se otvori sezona na zeca. Rekosmo suzdržaniji! Iskustvo nam kazuje da postoje pojedinci koji do podne love na jednom terenu a poslijepodne se „instaliraju“ na drugom kraju lovišta, nekada i u pripitu stanju. E, takav način lova ne spada u kategoriju moralnoga lovačkog ponašanja. Samo neka se znade! Kažu pojedinci da je Ovogodišnji urod prepelice na njivama i ledinama Mostarskoga blata priredio je ljubiteljima lova na ovu malu koku izuzetno zadovoljstvo i ugođaj uz prepelicu stradala i poneka patka prije službenog otvaranja lova na nju, a možda je to samo naša lovačka sujeta. Lovci pričaju da su im psi pokazali i pravo bogatstvo zečje divljači i da su pažnja i odgovornost bili na visokoj razini, pa se nije čulo da je netko pucao na neku drugu divljač osim prepelice. Bilo je nešto malo prelazaka na „tuđi“ teren, ali tko to ne može u lovačkom zanosu malo i zalutati. Ta, bit lova je i u druženju a ne samo u odstrjelu! Nitko se nije požalio na nedostatak ove sitne divljači, a ima pojedinaca koji su odstrijelili za jedan dan i po nekoliko desetaka prepelica! Kako je lovna sezona krenula, moglo bi biti zadovoljstva među lovcima. Međutim, stigle su i drugačije 20 vijesti od lovočuvara Damira i još nekoliko pojedinaca. Naime, pojavilo se toliko mnogo vučje divljači pa je pitanje hoće li vučine što istjerati, što potamaniti divlju svinju i unakaziti goniče koji se već pomalo treniraju za otvaranje sezone. Naravno, neće biti pošteđena ni stoka koja im se nađe na putu. Na Blatu su vukovi već viđeni i nekoliko puta su dolazili na strvinu uginule svinje, a po tragovima se vidi da ih je nekoliko i da su poprilično veliki. Trtla, šumovito brdo iznad južne strane Mostarskoga blata, o tome smo puno puta pisali, uvijek ima vučje divljači a nekim lovcima to teško ulazi u uho pa se strašno razočaraju kada im četveronožni ljubimci postanu obrokom vučje gozbe. To je neki dan osjetio i uzarićki lovnik Stanko, kada je na nedjeljnom treningu mladih pasa u Trtli ostao bez dvoje koji su bili već uvedeni u lov. Nažalost, nije on sam, javljaju se i drugi lovci iz drugih sekcija o takvim „vučjim ispadima“, a da ne govorimo o silnim štetama koje su vukovi (a možda i vuci) načinili na Bilima kuda ponosito šeta veliko krdo konja i njihove ždrebadi. Tamošnji lovci govore o nestanku desetaka konja samo u ljetošnjoj sezoni. Nema razloga ne vjerovati tim informacijama, ali to onda upućuje na potrebu donošenja nekoga programa mjera i aktivnosti na suzbijanju šteta od ove opasne divljači, koja srećom nije našim zakonom zaštićena. Vjerojatno je ta najezda vukova, prije svega, posljedica blizine hrvatskih lovišta, a tamo je vuk zaštićena divljač kojoj nije potrebna „putovnica“ da se polako i posve sigurno nastani i kod nas u većem broji nego li je potrebno za održavanje prirodne ravnoteže ove divljači. I na koncu, ne treba preskočiti jednu ružnu pojavu koja se, rekli bismo, pretvorila u neslavnu tradiciju. Već nekoliko godina se po blatskim putovima i stazama susreću zamaskirane daske s ekserima koji su namijenjeni pustopašnim lovcima i onim drugima, što terencima vršljaju i danju i noću, gazeći sve pod moćnim kotačima. I jedni i drugi tjeraju neku svoju pravdu, ne vodeći računa o mogućnosti da žrtve mogu biti nevine osobe koje se slučajno nađu u šetnji. Romantično Blato nije samo lovački teritorij i poligon za zabavu i svaku drugu ugodu, pa neka im je na znanje! Blago Lasić Broj 95, srpanj - rujan 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA lovačka organizacija Vitez Kiša ometala lov na krupnu divljač O vogodišnja sezona lova na krupnu divljač u LO „Vitez“ započela je prve nedjelje nakon dobivanja ugovora o privremenom davanju lovišta „Vitez“ na gospodarenje i suglasnosti na privremeni godišnji plan gospodarenja lovištem za lovnu 2014./2015. godinu. Možda smo dosadni, ali ponovit ćemo da Vlada Županije Središnja Bosna (ŽSB) ni do današnjeg dana nije provela Zakon o lovstvu, tj. nije formirala lovišta. Lovištima se i dalje gospodari na temelju ugovora o privremenoj dodjeli lovišta, privremenih godišnjih planova gospodarenja lovištem te postignutih sporazuma između lovačkih udruga koje postoje na područjima općina. Novina u odnosu na protekle godine ogleda se, prvo, u činjenici da je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ŽSB ugovore o dodjeli lovišta ove godine potpisalo znatno ranije, i drugo, da je dalo jedinstvenu suglasnost na godišnji plan www.lovackisavez-hb.ba gospodarenja glavnim vrstama divljači na području ŽSB s jasnim pregledom po svim općinama, kako za krupnu, tako i za sitnu divljač. Kao i dosad, ugovor o privremenoj dodjeli lovišta „Vitez“ vrijedi godinu dana. Potpisnici ugovora su resorno ministarstvo, LO „Kruščica“ Vitez i LO „Vitez“ Vitez. Već sljedeća subota zaokružena je u kalendarima zaljubljenika u lov krupne divljači. Četrnaestog lipnja organizirano je večernje, a sutradan jutarnje čekanje srnjaka. Prvi put su voditelji skupina izvlačili raspored po lokalitetima lova. Lov je planiran na području Kruščićke planine, lokaliteti Mutna voda, Konačišta, Vrioci, Samar, Hamanov pod i Pozman. Ograničavajući čimbenici za lov bili su izgrađeni lovnotehnički objekti koji mogu poslužiti i za prenoćište lovaca, kao i posjedovanje odgovarajućeg lovačkog oružja s risanom cijevi za lov srnjaka. Lov se odvijao po izuzetno teškom vremenu, uz brojne grmljavinske pljuskove, 21 što je bio razlog da se dio lovaca nakon večernje čeke povuče kućama. Dio hrabrijih, koji se nadao ljepšem vremenu, ujutro je odustao, te su na jutarnje čekanje izišli samo najodvažniji i najuporniji. Božica Dijana ovaj put se osmjehnula mladom lovcu Tihomiru Rajiću, koji je preciznim pogotkom odstrijelio lijep primjerak srnjaka šesterca. Svako otvorenje lova na divljač, krupnu ili sitnu, kultni je događaj i posebno se obilježava. Sve se može preskočiti, ali ne i otvorenje sezone lova. Prilika je to za ponovna druženja, šalu, veselje, razmjenu iskustava… Ovaj put, po povratku iz lovišta druženje se nastavilo uz jelo i piće u ograničenim kapacitetima lovačkog doma, gdje su se našle skupine lovaca iz obje lovačke udruge. Ugođaju je doprinijela glazba kolega lovaca Marijana Šarića Zecka, Slavka Mlakića i njegova sina Ante Mlakića, mlađega lovnog pripravnika. Nakon otvorenja sezone, idući su lovovi na krupnu divljač organizirani prema načelu rotaci- je, tako da su svi sudionici lova imali približno jednake uvjete. Od početka lova do pisanja ovoga priloga odstrijeljena su još tri srnjaka, a sretnici su bili Ivan Drmić, Dragan Trogrlić i Mirko Šarić. Slavko RajićMišković i Zdravko Bevanda odstrijelili su po jednu divlju svinju. Punim pogotkom pokazale su se odluke lovačkih udruga o izgradnji novih nadstrešnica, uz dodatke za noćenje lovaca. S takvom bi se praksom trebalo nastaviti kako smještaj više ne bi bio ograničavajući čimbenik. Osim kiše, ovogodišnji su lov ometali: sječa šume (čak i noću), aktivnosti pčelara (postavljanjem košnica u blizini lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata) te zaljubljenici u pustolovne sportove, koji ponekad nasumce planiraju svoje relacije ne razmišljajući da bi time mogli ugroziti svoju sigurnost. Dugotrajnim lovom na srnjaka u širem području Kruščićke planine smanjen je pritisak Zajedničko druženje krivolovaca na taj dio lovišta, a time i nelovni gubici. Sastavni dio lova je i promašaj. Podsjetimo, ispravnost i preciznost oružja provjerava se izvan lovišta. Opravdano je ako je lovačka groznica uzrok promašaja, ali promašaj nije opravdan ako je do njego došlo zbog nebrige o lovačkom oružju („neupucana“ puška, puška i optički ciljnik pretrpjeli jak udar, u više navrata „slagao“ naboj, itd.). Još je veći problem ranjavanje divljači, odnosno nemogućnost samokontrole lovca u situaciji kad nije osobito siguran da će pogoditi na točno određeno mjesto. Lovac ne smije uzrokovati nepotrebne muke ranjene divljači, koja polako skončava. Osim toga, skončana je divljač nepotreban gubitak divljači, kako za lovca, tako i za lovište. Pojedinci bi se trebali podsjetiti pravila lovačke etike, odnosno u kojim se uvjetima puca na pojedine vrste krupne divljači. Ovaj put nećemo imenovati „prekršitelje“, neka se sami prepoznaju. No nećemo se libiti i javno ih imenovati u slučaju ponavljanja pogrešaka. Također, u idućem razdoblju treba pokušati na početku lovne sezone iz lovišta uklanjati trofejno nevrijedna grla, a tek nakon sezone parenja i trofejno zrele srnjake. Dosadašnja praksa lova, uz izlučivanje isključivo srnjaka, vodi ka daljnjem smanjenju trofejne vrijednosti srnjaka, što nikako ne može biti cilj gospodarenja. Naprotiv, trebalo bi biti posve suprotno! Ivica Drmić ld sokol Nova Bila Sve više stranaca u lovištu L ovište kojim gospodari LD „Sokol“ ubraja se među najljepša lovišta. Rijeke, livade, šume i potoci kao iz bajke. Planina Vlašić stanište je brojnim biljnim i životinjskim vrstama, često i neobičnim. Primjerice, ovdje rastu posebne ruže bez trnja, a kada se prenesu na neku drugu lokaciju, trnje izraste! Čast i dužnost da se brinu o ovim ljepotama imaju članovi LD „Sokol“ iz Nove Bile koji redovito obilaze lovište, uređuju ga, hrane divljač i sl. Među njima, posebice se ističu lovočuvari Anto Peša i Stipo Kolenda, koji i za najvećih nepogoda iznose hranu za divljač u lovište. Snijeg na Vlašiću ostaje jako dugo, stari lovci kažu da se znade i ucrvati, pa taj zadatak često obave po jako teškim vremenskim uvjetima. No, takav rad donosi rezultate. U ovo lovi- šte sve češće dolaze gosti iz susjednih lovačkih društava, ali i iz drugih zemalja. Među prvima su ovdje bili lovci iz Austrije, pokušavajući na lokacijama Ponir i Koričani loviti vuka i divlju svinju. Nisu ništa odstrijelili, ali su bili jako oduševljeni onim što su vidjeli, i obećali su ponovni dolazak. U prosincu 2013. došla su druga dvojica lovaca iz Austrije, želeći odstrijeliti vuka. Nisu uspjeli, ali su i oni obećali ponovno doći, što su i učinili u siječnju 2014. Ponovno nisu imali lovačke sreće, ali su rekli da je ovo za njih veliki izazov i da neće odustati. 22 Rad u lovištu donijet će rezultat U travnju 2014. u ovom je lovištu boravio jedan gost iz Dubrovnika. Za razliku od Austrijanaca, on je bio uspješan – ulovio je vuka. Ovi primjeri govore o atraktivnosti lovišta na Vlašiću i o mogućim pravcima razvoja lovstva u ovome kraju. Ružica Bajo Broj 95, srpanj - rujan 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA D a bi dobio dozvolu za odstrel srnjaka, svaki član LD „Pavlovica“ morao je platiti godišnju članarinu, odraditi predviđene akcije na razini Društva i sekcije, tj. prihranu divljači, uništavanje štetočina u proljeće i jesen, čišćenje i održavanje staza i putova, izgradnju i održavanje lovnih objekata, solila, hranilišta i čeka, te imati predviđeno lovačko oružje za ovakvu vrstu lova. Osim toga, morao je dobiti potvrdu od predsjednika i lovnika sekcije da je ispunio sve uvjete predviđene Statutom i drugim normativnim aktima Društva i da tijekom sezone nije povrijedio pravila ponašanja, odnosno lovačku etiku. Ove godine lovci sekcije Bučići bili su spretniji i sretniji od lovaca drugih sekcija. Po riječima Stipe Marina-Macka i Ante-Tone Mlakića, za sezonu su se počeli pripremati početkom svibnja, kad su počeli izviđati teren, pratiti divljač i određivati najpogodnija mjesta za čekanje kako divljač ne bi osjetila lovca i kako bi, pri lovu, imali preglednost koja jamči sigurnost svih sudionika lova. Ove je godine lov na srnjaka počeo u rijetko lijepom, ljetnom ugođaju, a zborno je mjesto bilo podno Lučevca. Na okupljanju, o mjestu i načinu lova te ostalim pojedinostima lovce su upoznali vođe grupa Marko Mlakić i Dragan Jukić-Šaban, skrenuvši posebnu pozornost na sigurnosne mjere, pridržavanje dogovora i poštovanje lovačke etike. Jednu grupu lovaca činili su Stipo MarinMacko, Ivo Kolar, Saša Baškarad i Dragan JukićŠaban, a drugu Anto-Tone Mlakić, Marko Mlakić, Anto-Boca Mlakić i Stipo Bavrka. U subotu 16. kolovoza, vođe grupa Dragan i Marko rasporedili su svoje lovce na čeke, s upozorenjem da budu mirni i da se mogu nadati divljači. To se pokazalo točnim, jer se nakon samo pola sata čuo pucanj i Mackovo „gotov je“. Do duboko u noć društvo se zabavljalo i veselilo uz jela s roštilja koja je pripremao Saša Baškarad, najmlađi član grupe. U rano jutro, 17. kolovoza, valjalo je ponovno na čeke. Nedugo nakon zauzimanja mjesta, napetu je tišinu prolomio pucanj, i opet Mackov povik „gotovo je“. Malo kasnije novi pucanj, ali ono „gotovo je“ sad je uzviknuo Tone Mlakić. Uslijedila su čestitanja i propitkivanja kolega, a Macko i Tone potanko su opisivali kako se sve odigralo, ne zaboravivši za svoj uspjeh zahvaliti Marku i Šabanu, vještim i iskusnim grupovođama. Macko je sve sudionike lova pozvao u svoju kuću gdje je njegova Brkanuša, kako od milja zove svoju suprugu koja, kako kaže, ima neizmjerno razumijevanje za njegove lovačke obveze, pripremila zajednički ručak. Prepričavanje dogodovština bučićkih lovaca trajalo je do kasnih večernjih sati, uz dobru šljivovicu, pjesmu i slasne zalogaje iz Brkanušine kuhinje. ld pavlovica Novi Travnik Bučićani uspješni u lovu na srnjaka Nakon dobrih priprema, obično i ulov bude dobar Anto Cvitanović www.lovackisavez-hb.ba 23 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA ld zec Busovača Sjednica ŽVL-a na Obišenjaku Radno lovačko ljeto M eđu brojnim ovoljetnim aktivnostima članova LD „Zec“ iz Busovače, posebno mjesto pripada izgradnji streljane na Obišenjaku. Korišten je svaki iole lijep dan za rad na streljani, sve s ciljem da ona bude u funkciji do 9. kolovoza, odnosno do Prvenstva Saveza u lovnom streljaštvu. (Prvenstvo je proteklo uspješno, o čemu donosimo poseban prilog, op. ur.). Druga značajna aktivnost bio je sastanak Županijskog vijeća za lovstvo Županije Središnja Bosna, kojem su, uz predsjednike deset lovačkih društava, nazočili Slavko Marin i Ivica Lučić, predsjednik i tajnik Lovačkog saveza Herceg Bosne. Po tko zna koji put, na dnevnom je redu bio Zakon o lovstvu, odnosno famozni prijedlog „jedna općina, jedno lovište, jedno lovačko društvo“, neprihvatljiv članovima LD „Zec“ iz Busovače. Bilo bi mnogo bolje zakonski omogućiti da se u svakoj općini može formirati više lovačkih društava. To, na kraju krajeva, dopušta i Zakon o udruživanju građana, pa je čudno da se to pokušava onemogućiti Zakonom o lovstvu. Jednako tako u Zakon o lovstvu bi trebalo unijeti odrednicu da se u svakoj općini može formirati više lovišta. Zapravo, onoliko lovišta koliko to dopuštaju konfiguracija i veličina općine, bogatstvo florom i faunom te drugi čimbenici bitni za opstanak i razvoj lovne divljači. Komu smeta ako u nekoj općini postoje dva lovačka društva, jer lovcima tako odgovara? Zašto se pri spome- S Prvenstva Lovačkog saveza Herceg Bosne Gradnja streljane 24 nu načela „jedna općina, jedno lovište, jedno lovačko društvo“ uvijek gleda (samo) u Središnju Bosnu? Zašto se na formiranje više lovišta i više lovačkih društava u jednoj općini ne gleda kao na potez koji vodi boljem gospodarenju lovištem, većoj brizi za očuvanjem divljači i većem zadovoljstvu lovaca? Zašto se na taj potez u Središnjoj Bosni želi gledati isključivo iskrivljenom „nacionalnom dioptrijom“? Ima dosta općina u kojima 15-ak i više godina živi i radi više lovačkih društava i svako od njih ima „svoje“ lovište. Dobro rade, dobro gospodare, dogovaraju se i usklađuju aktivnosti u zajedničkom interesu. Doista, nema nijednog opravdanog razloga da Zakon o lovstvu onemogući više lovišta i više lovačkih društava u jednoj općini. Lovcima treba ostaviti mogućnost da se odluče za opciju koja im najviše odgovara, bez unaprijed neopravdano nametnutih okvira i ograničenja. U daljnjem tijeku sjednice ŽVL-a govorilo se o još nekim aktualnim pitanjima. Podržana je akcija pomoći lovištima koja su nastradala u svibanjskim poplavama. Pomoć je stigla od nekih članica Vijeća, ali i od nekih pojedinaca. Očekuje se nastavak akcije i njezino ubrzanje, jer je zima na pragu. Na sjednici Upravnog odbora Društva odlučeno je da se najzaslužnijima za uredno i pravodobno obavljene poslove dodijele odgovarajuća priznanja, a lovcima koji su se posebno istaknuli lovačka odličja. Dobroslav Vrdoljak Broj 95, srpanj - rujan 2014. lu cincar Livno Stalan rad i dobri uvjeti za divljač Nakon uspješnog lova L ovačka sekcija „Podhum“ sekcija je LU „Cincar“ iz Livna. Trenutačno broji 42 člana. Nalazi se na jugoistoku livanjskog lovišta, na terenu Mjesne zajednice Podhum koja obuhvaća sela: Podhum, Golinjevo, Miši, Batinića Brdo, Vržerala, Bilo Polje i Podgradina. Na sjeveru i zapadu granicu dijeli s livanjskim sekcijama „Tribanj“ i „Vidoši“, na istoku s lovištem susjedne općine Tomislavgrad, a suradnja s lovačkim društvima „Jelinak“ i „Kamešnica“ iz Republike Hrvatske na koju se naslanja svojom južnom stranom, iznimno je dobra i primjer je uspješne suradnje koja se ogleda prije svega u zajedničkim lovovima i druženjima koja polako prelaze u tradiciju. Reljef i klima lovišta jako su pogodni za divljač, prije svega srneću, no i broj divljih svinja u stalnom je porastu. Osim nekolicine riječnih tokova ovdje su i dva akumulacijska jezera: Mandek i dio Buškog jezera, što rezultira velikim brojem ptica močvarica i divljači kojoj odgovara ovakva vrsta staništa. U razgovoru s predsjednikom sekcije Podhum Ilijom Mihaljevićem, lovnikom Amirom Žunićem i lovcem Ivanom Miloložom, doznajemo da se ovih dana, osim završetka čeke na Maloj Tušnici napravljenoj pri- Čeka na Maloj Tušnici U gateru www.lovackisavez-hb.ba je svega za lov srneće divljači, te niza hranilica i solila, nastoji osigurati novac potreban za izgradnju lovačke kuće. Treba napomenuti da se na lokalitetu Ploča, koji sekcija “Podhum” dijeli sa sekcijom „Vidoši“, nalazi gater koji je u vlasništvu Udruge i u kojem su idealni uvjeti za obuku pasa goniča i organizaciju utakmica. Iz ovog se gatera, u kojem trajno borave dvije krmače i vepar, svake godine u lovište pusti određen broj divljih svinja. Najzaslužniji za održavanje gatera je član sekcije Ivica Pervan-Pućin, bez čijeg bi truda, zalaganja i upornosti gater teško opstao. Ove godine sekcija je preuzela brigu oko krmače koja je puštena iz gatera i boravi na unaprijed pripremljenom terenu, gdje se i okotila, te se planira pustiti u teren u nadi da će tu ostati i formirati krdo. Želimo, na kraju, skrenuti pozornost na jedan primjer nerazumijevanja i loše suradnje aktualne vlasti, odnosno resornih institucija na županijskoj i federalnoj razini, s lovačkim udrugama. Naime, na području lovišta sekcije Podhum rade tri kamenoloma, planira se i četvrti, a pri njihovu otvaranju nije tražena bilo kakva suglasnost niti bilo kakav vid suradnje s lovačkom udrugom u cilju smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. Nedopustivo! Ilija Bandov 25 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA HLU malič Grude Uzgoj fazanske divljači u Grudama Zvonko Pejić R azmatrajući stanje divljači u svome lovištu, Upravni odbor sekcije Sovići-Gorica konstatirao je da ima nešto zeca, ali fali pernate divljači, pa je bilo prijedloga da se nabave i puste u lovište odrasli fazani. No, predsjednik sekcije Zvonko Pejić predložio je da se pokuša s uzgojem fazana, izražavajući spremnost da on bude voditelj toga projekta. Naravno, ako se prijedlog prihvati, onda treba izgraditi prihvatilište za fazane (volijeru). Upravni odbor je prihvatio prijedlog svoga predsjednika i jednoglasno odlučio da se, za početak, nabavi 200 fazanskih pilića. Izabrano je i povjerenstvo u sastavu: Zvonko Pejić (predsjednik), te članovi: Ivan-Iko Paradžik, Jerko Boban, Toni Paradžik i Ivan Bušić „Čičić“, koje ima zadatak brinuti se o kompletnom poslu oko nabavke i uzgoja fazana. Za početak, Toni Paradžik je dobio zadatak kontaktirati s fazanerijama kako bi dobio potrebna saznanja o načinu uzgoja i prilagodbi fazanske divljači na ovdašnje prostore. Stupio je u kontakt s Draganom Gubercom i fazanerijom u Odžaku gdje mu je pružena sva moguća potpora i pomoć i gdje je osigurao fazane stare pet tjedana koji će, po dogovoru, biti isporučeni kad se izgradi prihvatilište u sekciji Sovići-Gorica. Prihvatilište je brzo izgrađeno, čemu su, osim članova Povjerenstva, velik doprinos dali i volonteri: Ante Mikulić, Marko Mikulić „Jegerović“, Milan Pejić, Mate Boban „Matko“ i Križan Šimić te nekolicina mladih, budućih lovaca. Pilići su useljeni u prihvatilište, Prihvailište za fazane osigurana im je hrana i bilo je vidljivo kako svakodnevno napreduju. Njihovo zdravstveno stanje briga je veterinara Ante Galića. Primjer ovih fazana dokaz je da se uz dobru volju, trud i nešto novca može uzgojiti kvalitetna i zdrava divljač za vlastito lovište, što se često zanemaruje. Istina, možda treba netko poput Zvonke Pejića, čiji je svakodnevni angažman doista za svaku pohvalu. Upravni odbor sekcije donijet će odluku kad će se fazani pustiti u lovište. Prije toga, uprili- čit će se hajka s ciljem čišćenja lovišta od predatora, jer bi predatori jako ugrozili puštene fazane. Kad se fazani puste, bit će organizirane grupe lovaca koje će obilaziti lovište i nadzirati stanje fazanske divljači te učinak hajke. Ovo je početak uzgoja fazanske divljači na ovim područjima, dobro je krenulo, ali treba pripaziti da se ne učine neke pogreške koje bi dovele u pitanje dosadašnji rad i ideju o uzgoju divljači. Emil Jurčić LU sava Orašje Obnavljanje lovišta fazanskom divljači L U „Sava“ i ove je godine kupila fazansku divljač staru 14 tjedana u omjeru fazana i koka 2:1, za što je izdvojeno otprilike 11.500 KM. Fazani su pušteni u lovište 9. kolovoza s namjerom da se lovište obnovi za sljedeću lovnu sezonu. Kako je u svibnju gotovo cijelo lovište bilo poplavljeno, ove sezone neće biti lova, osim lova na štetočine. Nije bilo ni lova na srndaća, koji je također jako stradao u poplavama, pa će se morati obnoviti i njegov fond. Priprema za sljedeću sezonu Blaž Živković 26 Broj 95, srpanj - rujan 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA LU zavelim Roško Polje Skupština Udruge prihvatila sve prijedloge Upravnog odbora N a sastanku Upravnog odbora LU „Zavelim“ održanom 8. kolovoza 2014., kojem su nazočili B. Kelava, B. Serdarušić, M. Sušilović, R. Serdarušić i S. Šapina, odlučeno je da se Skupštini Udruge predlože sljedeće odluke: 1. Sezona lova na prepelicu otvara se 10. kolovoza, a na divlju svinju u prvu nedjelju listopada; 2. Cijena dnevne dozvole za lov na prepelicu je 40 KM; 3. Zec se pušta u lovište prvi ili drugi tjedan u rujnu; 4. LU „Zavelim“ do daljnjega neće sudjelovati u radu Županijskog vijeća za lovstvo Županije hercegbosanske; 5. Skupština Udruge održat će se 10. kolovoza. Kako je i odlučeno na Upravnom odboru, Skupština je sazvana za 10. kolovoza. Nazočilo joj je 17 zastupnika, dovoljno za kvorum i donošenje pravovaljanih odluka. Uz Marija Sušilovića, predsjednika Skupštine, u radno predsjedništvo izabrani su Branimir Šapina i Mate Kelava. Za ovje- Zečevi iz umjetnog uzgoja pušteni u lovište, ali… V eć nekoliko godina u lovište LD „Mosor“ redovito se unosi divljač iz uzgajališta. Ovisno o reviru gdje se pušta, nabavlja se divlja svinja, jarebica poljka, fazan, a najviše zec. Lovna jedinica „Orovnik“ ove je godine u svoje lovište pustila 45 zečeva, kupljenih u uzgajali- Šansa da opstane i nije mu baš velika... www.lovackisavez-hb.ba 27 rovitelje zapisnika izabrani su Marinko Sušilović i Frano Krajina, a za zapisničara Radovan Serdarušić, tajnik Udruge. Iz financijskog izvješća bilo je vidljivo da je Udruga i ove godine postigla respektabilne rezultate kad je riječ o lovu i lovištu, pa je izvješće jednoglasno prihvaćeno, kao što je jednoglasno prihvaćen i ponuđeni Program rada i financijski plan Udruge. Aktualno stanje u Udruzi temeljito je elaborirao tajnik Udruge iznijevši mnoštvo podataka o stanju računa, utrošenom novcu, članarini, radnim akcijama, radovima i slično, pročitavši pritom i sve odluke koje su od prethodne skupštine donijeli Upravni i Nadzorni odbor Udruge. Svi članovi Skupštine upoznati su s realizacijom projekta sufinanciranja i uređenja lokava, s novim projektom za 2014. godinu i s terminom ubacivanja zeca u lovište. Nakon priopćenja da je Udruga platila naknadu za korištenje lovišta u sezoni 2014./2015., o tome se povela žučna rasprava. Skupština je potvrdila odluku Upravnog odbora da Udruga do daljnjega neće sudjelovati u radu Županijskog vijeća za lovstvo Županije hercegbosanske, zato što pojedine članice ne poštuju jednoglasno donesene odluke. Skupština je prihvatila i ostale prijedloge Upravnog odbora, te donijela odluka da se Marijanu Gačiću, jednome od najstarijih članova Udruge, dodijeli status počasnog člana Udruge. Kako je Udruga nabavila reflektirajuće prsluke za svoje članove, na samom kraju skupštine uslijedila je raspodjela tih prsluka. Radovan Serdauršić Ld mosor Široki Brijeg štu „Kočerin“ vlasnika Ivice Sabljića i plaćenih 6.250 KM. Skoro cijelo lovno područje ove lovne jedinice, oko 6.000 ha, bilo je pogodno stanište za zeca i zec je bio „glavna“ lovna divljač za oko 200 njezinih članova. Danas više nije tako. Brda, proplanke i vrtače sve više osvaja gusto šumsko raslinje i šikara, što ne odgovara zečjoj divljači. Sve je manje obradivih površina i pokošenih livada gdje su zečevi pronalazili sebi hranu. Povećao se broj predatora, posebice kune, koja se sve manje lovi jer za njezino krzno tržište više nije zainteresirano. Ako se ovim prirodnim nedaćama doda i krivolov, koji nikako ne jenjava, onda je pravo umijeće život i opstanak zeca na ovim prostorima. A i dalje je ostao „glavna“ lovna divljač. Unošenjem novih jedinki, čelništva LD „Mosor“ i LJ „Orovnik“ pokušavaju brojnost zeca u lovištu održati bar na mini- mumu njegova opstanka. No, je li puštanje zečeva iz umjetnog uzgoja u – ovakvo – lovište, koje se nedovoljno čisti od predatora, i uz ovako visoku cijenu zeca, najbolji način gospodarenja ovom divljači? Nema pouzdanih podataka oko toga koliko na ovakav način unesenih zečeva uspije „preživjeti“ susret s novom – ovakvom – sredinom i novim načinom života, ali taj postotak jamačno nije velik. Jedino što je „dobro“ u svemu ovome jest svojevrsni psihološki moment za lovce – u lovište je pušten zec i, po toj logici, trebalo bi ga biti. A što ga pojedinci, pa i cijele grupe ne vide cijele sezone u lovu, to se tumači svakojakim lovačkim nagađanjima, srećom, neznanjem, lovačkom šalom… Riječ je, međutim, o ozbiljnom pitanju i za LD „Mosor“ i za njegovu LJ „Orovnik“. Vlado Bošnjak Nakon svega, zajednička fotografija za uspomenu U lovište pušteno dvadeset zečeva iz kaveza Lu zavelim Roško Polje U rujnu ove godine u lovište LU „Zavelim“ pušteno je dvadeset od dvadeset pet planiranih zečeva iz kaveznog uzgoja. Pet preostalih zečeva koje ovom prigodom iz objektivnih razloga dobavljač s Kočerina nije uspio isporučiti bit će isporučeno iduće godine u lipnju. Valja istaknuti da je nešto malo manje od pola novca za kupnju zečeva donirao lovac, planinar i gljivar Bože Serdarušić zvani Cokić-šumar. Ovo od našega Bože je za svaku pohvalu. Kako rekoše sudionici puštanja zečeva, po onome što se dalo vidjeti zečevi su zdravi i u dobroj kondiciji. Ovaj su put pušteni sjeverno od asfaltnog puta i isto tako sjeverno od starog makadamskog puta koji vodi prema Zidinama. U dijelu lovišta gdje su zečevi pušteni uvedena je zabrana lova zeca u trajanju od dvije godine. Uz domaćeg autohtonog zeca i dvadeset puštenih zečeva iz kaveznog uzgoja, lovci LU „Zavelim“ ne bi se trebali brinuti za brojnost i kvalitetu zečje populacije, ali uz obvezu da se još ozbiljnije pozabave predatorima u lovištu kojih ih je još uvijek nemali broj. Ovdje se zec neće loviti u sljedeće dvije godine 28 Ante Đikić Broj 95, srpanj - rujan 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA Lovačke športske igre U sklopu obilježavanja 61. obljetnice Društva, 7. rujna na Bučićkoj ravni, u podnožju Kuka, održane su ovogodišnje lovačke športske igre LD „Pavlovica“. U gađanju zračnom puškom, iz svake sekcije natjecala su se po tri strijelca, svaki je strijelac ispalio po pet hitaca. Strijelci sekcije Bučići bili su najprecizniji, a onda redom Mravinjac, Sebešić, Gradina i Novi Travnik. Od pojedinaca, najbolji je bio Slavko Jakić, poslije njega Dragan Marjanović, pa Dominko Mlakić. Natjecalo se i 17 članova lovačke mladeži, najbolji je bio Karlo Mlakić, ispred Ivana Cvitanovića i Tonija Varivode. Od „starih“ članova Društva natjecali su se Ivica Fišić, Vlado Lešić, Fabijan Mlakić, Franjo Cvitanović, Frano Fišić-Dido i Ivo Kolar. Najbolji je bio Frano Fišić-Dido, do njega Ivica Fišić, a onda Ivo Kolar. U bacanju kamena s ramena sudjelovala su trojica natjecatelja iz svake sekcije. Najbolji su bili bacači kamena iz sekcije Mravinjac, a onda natjecatelji iz Bučića, Gradine, Sebešića te Novog Travnika. Od pojedinaca, kamen je najdalje bacio Josip Mlakić, drugi je bio Anto Propadalo, treći Krunoslav Cvitanović. Među lovačkom mladeži, prvi je bio Toni Varivoda, drugi Karlo Mlakić, treći Ivan Cvitanović. Tko će dalje skočiti, u toj su disciplini najbolji bili predstavnici sekcije Mravinjac, drugo i treće mjesto zaslužile su sekcije Bučići i Gradina, a četvrto i peto sekcije Sebešić i Novi Travnik. N akon prolaska kombajna i završene vršidbe žita u polju, na scenu su stupili zaljubljenici u lov na prepelicu. Početkom kolovoza počele su prve najave i dolasci lovaca iz nama obližnjih lovačkih udruga. Izredalo se nekoliko lovačkih ekipa, uglavnom onih koji godinama dolaze loviti prepelicu. Sudeći po riječima nekih od njih, može se reći da prepelice u Roškom Polju ne manjka. Na potezu zvanom Zgona, između naseljenih mjesta Vojkovići i Radoši, ranom zorom mogu se vidjeti lovci kako uz pomoć dobro obučenih pasa ptičara „češljaju“ strništa i pritom odstreljuju desetke prepelica. Lijepo i ugodno sunčano vrijeme, bez one prave ljetne žege, iskoristila su i trojica Imoćana kako bi uživali loveći prepelicu. Komodor Ivica Tolić, kandidat hrvatskih branitelja za Europski parlament, sin mu Matej i okorjeli lovac Markica Perić, uz pomoć mlade i radišne ptičarke zvane Bura, došli su na svoje ustrijelivši tridesetak prepelica do deset sati. Vrijedna seterka svako malo bi stajala u fermu dajući do znanja da je prepelica tu, a nakon toga njezin pokret, te dizanje jedne ili više prepelica koje bi vrsni strijelci vješto obarali i spremali na lovački visak. Po završenom lovu, u hladu lijepo uređene nadstrešnice na isto tako lijepo uređenom izletištu Korita, uživala je zadovoljna imotska trojka, koju tom prigodom posjetismo i pozdravismo lovnik LU „Zavelim“ Damir i autor ovih redaka. Pojedinačno, najdalje je skočio Zdravko Lešić, potom Josip Mlakić, treći je bio Nikola Ramljak. Među lovačkom mladeži, prvi Toni Varivoda, drugi Karlo Mlakić, treći Ivan Cvitanović. Potežući konop, u završnici su snagu odmjerile sekcije Mravinjac i Bučići, jači su bili konopaši Mravinjca. Boreći se za treće mjesto, natjecatelji iz sekcije Gradina bili su uspješniji od svojih kolega iz sekcije Sebešić. U malom nogometu, „zlato“ je pripalo sekciji Mravinjac, „srebro“ sekciji Bučići, „bronca“ sekciji Gradina. Ivica Barnjak bio je najbolji igrač, Zdravko Lešić najbolji strijelac, a Anto Propadalo najbolji vratar, sva trojica članovi sekcije Mravinjac. Na završetku natjecanja, predsjednik Društva Mirko-Mićo Lešić zahvalio je svim sudionicima na sudjelovanju i športskom ponašanju, a kapetanima i pobjednicima uručio prigodnu povelju. Lovački gulaš koji su pripremili Vlatko MamušaParadajz, Anto Mlakić-Boca, Martin Mlakić i Mario Augustinović nije mogao čekati. „Začinjen“ pravom bučićkom šljivovicom, bio je izvrsna okrepa već poprilično ogladnjelim natjecateljima. A onda priča i šala, te obećanje „glave“ da će se ovo natjecanje održati i dogodine. I poziv da se dođe na zajedničko otvaranje lovne sezone i akciju na uništavanju štetočina u lovištu. Anto Cvitanović Lu zavelim Roško Polje Prepelice ima, ima i lovaca Ante Đikić www.lovackisavez-hb.ba LD pavlovica Novi Travnik 29 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA Lovačka kuća sekcije Gojevići hld vepar Fojnica Izborna skupština R edovita izborna Skupština HLD „Vepar“ Fojnica, uz nazočnost 35 zastupnika i svih članova Upravnog odbora Društva, održana je 29. ožujka 2014. u Osnovnoj školi u Gojevićima. U izvješću o radu Upravnog odbora naglasak je bio na načinu i specifičnostima gospodarenja lovištem, edukaciji članstva (posebice mlađe populacije lovaca i lovnih pripravnika), lovnoj kinologiji, lovnoj trofejistici, lovočuvarskoj službi, radnim akcijama, lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima, prehrani i prihrani divljači te omasovljenju i pomlađivanju članstva. Predložen je i program rada Društva u sljedećoj godini. Lu zavelim Roško Polje L ovište kojim gospodari LU „Zavelim“ dosta je dobro očuvano kada je u pitanju fond divljači koja obitava u njemu, kako krupne tako i one sitne. Nama lovcima U sklopu kontinuiranog rada na omasovljenju i edukaciji članstva, u prošloj je godini lovački ispit položilo 10 pripravnika, koji su prethodno prošli kroz program teorijske i praktične izobrazbe uz asistenciju mentora. Mentori su dužni još godinu dana nakon položenog ispita nadzirati aktivnosti „svojih“ lovnih pripravnika kako bi se ovi što prije profilirali u primjerne lovce i članove Društva. Nadzorni odbor u svome izvješću o radu nije naznačio ni jednu primjedbu na financijsko poslovanje Društva. U izvješću glavnog lovnika bilo je riječi o načinu lova na sitnu i krupnu divljač, pravilnoj uporabi lovačkog oružja i streljiva, pridržavanju Zakona o lovstvu te akata Društva, korištenju isključivo rasnih lovačkih pasa s rodovnicima i potrebnim ispitima i ocjenama. Sva podnesena izvješća jednoglasno su usvojena. U drugome dijelu skupštine pristupilo se izboru članova tijela koji će u iduće četiri godine voditi Društvo. U Upravni odbor Društva izabrani su: Drago Šimunić, Lju- Zec do zeca je dobro poznato da je za opstanak divljači u nekom lovištu potrebna hrana, voda, zaklon i – mir, ovo zadnje osobito u fazi reprodukcije. Sve ovo za sada divljač ima u ovome lovištu. 30 Svakoga lovca naveliko veseli kad prolazeći lovištem vidi svinju, srnu, jarebicu, a na poseban način kad vidi zeca kojeg je danas u mnogim lovištima sve manje i manje. ban Oroz, Zoran (Nike) Oroz, Nikica Miletić, Željo Oroz, Zoran (Ilije) Oroz, Vlatko Puljić, Juro Čuturić, Ivo Vrebac, Niko Mijić, Ivan Knežević i Oliver Grubešić. Većina njih obnašala je tu dužnost i u proteklom mandatu kad su postignuti značajni rezultati. Za predsjednika Upravnog odbora izabran je Drago Šimunić, za dopredsjednika Ljuban Oroz, za tajnika Zoran (Nike) Oroz, za glavnog lovnika Nikica Miletić, a za rizničara Ivan Knežević. Izabrana su i ostala radna tijela Društva. Ovogodišnja skupština pokazala je veoma visok stupanj jedinstva članova Skupštine i Upravnog odbora. Skupština je kvalitetno pripremljena, zastupnici su potanko informirani o uspjesima i aktivnostima Društva, a sve bi to moglo biti i bolje ako se pronađe prostor za rad Društva negdje u užem gradskom području. Na kraju, nevezano za skupštinu, valja napomenuti da je sekcija Gojevići u rajonu Dugog brda (ispod Zec planine) napravila prelijepu lovačku kuću. Drago Šimunić Prije desetak godina, vodeći se primjerom nekih lovačkih društava iz našega okruženja, odlučili smo nabaviti dvadeset istarskih zečeva koje smo unijeli u lovište i na taj način „osvježili“ krv autohtonom zecu kojeg je oduvijek bilo u zavidnom broju. Slobodno možemo reći da je taj potez bio pun pogodak jer danas, hodeći našim lovištem, možemo vidjeti zeca gotovo na svakom koraku. I za ovu godinu LU „Zavelim“ planira u lovište unijeti dvadesetak kvalitetnih zečeva iz kaveznog uzgoja te na taj način još povećati brojnost zeca i tako „sutra“ ponuditi lov na ovu traženu divljač kako domaćim tako i lovcima sa strane. Ante Đikić Broj 95, srpanj - rujan 2014. ld uskoplje Uskoplje-Gornji Vakuf Stipo Katušić s ulovom Uspješan početak sezone N a odobrenje mjerodavnog županijskog ministarstva za otvaranje lova na srndaća u Uskoplju se i ove godine čekalo do zadnjeg trena. Kao i do sada odobrenje je uvjetovano sporazumom dvaju lovačkih društava o međusobnoj suradnji i korištenju lovišta. Ovaj put čelnici LD „Uskoplje“ i LD „Radovina“ odlučili su se voditi načelom supsidijarnosti odnosno „spuštanja“ problema na niže razine. Svaka od sekcija koja graniči sa sekcijom iz drugog društva imala je zadatak postignuti dogovor o međusobnoj suradnji i riješiti probleme iz prošlosti, dakle rješavanje problema tamo gdje su nastali, i tek nakon potvrde toga, pismeni sporazum društava je išao prema ministarstvu. Otvaranju lova prethodilo je, sad već tradicionalno, ciljanje u pokretnu metu divlje svinje na Podovima. U pojedinačnoj konkurenciji nastupilo je 40-ak lovaca iz 7 sekcija. Najmirniju ruku imao je Zrinko Katić iz sekcije Uskoplje dokazavši time mlađim lovcima da još „pure moraju pojesti“ kako bi stekli rutinu i ciljačke sposobnosti. Valja napomenuti da je ukupnu pobjedu na ovom natjecanju odnijela sekcija Uskoplje, druga je bila sekcija Voljice, a Ždrimačani su osvojili treće mjesto. Nakon pripreme i upucavanja pušaka na Podovima, krajem lipnja lovci su konačno dobili prigodu svoje sposobnosti pokazati Dio fazana u lovištu, dio u prihvatilištima u realnim situacijama. Sve sekcije su pojedinačno organizirale otvaranje u svojim lovištima. Jedno takvo se dogodio na Palama gdje je Niko Juričević, lovnik sekcije Voljice, odstrijelio srndaća. Ždrimačani su bili malo veće sreće pa je na Seocu, uz srndaća kojeg je odstrijelio Stanko Katović, na čeku Stipi Katušiću naišao vepar od 70ak kilograma. Zadovoljstvo je bilo još veće što su se ova tri odstrela mogla proslaviti u dvjema novoizgrađenim lovačkim kućama na Seocu i Palama. Lovilo se i u Bistričkoj rici, Dedovinama i Mačkovcu. Iako je odstrel izostao lovci sekcija Uskoplje, Bistrica i Pajić Polje nisu mnogo žalili. Primarni cilj je ispunjen, bitno je bilo sastati se, popričati i zapjevati koju, a sve ostalo je u drugom planu. Velimir Šekerija ld fazan Usora K ako je fazanska divljač jedna od „glavnih“ lovnih divljači u Usori, LD „Fazan“ i ove je godine nabavilo i pustilo u lovište 330 novih jedinki. Fazani starosti 14 tjedana nabavljeni su u fazaneriji u Odžaku te su ravnopravno raspodijeljeni između tri sekcije Društva. Dio fazana je pušten izravno u lovište, a dio je smješten u prihvatilištima te će se postupno ispuštati u lovište. Kako je riječ o gotovo potpuno razvijenim jedinkama, očekuju se povoljni rezultati preživljavanja i „podivljavanja“, no lovna sezona koja slijedi zaista će pokazati koliki je bio uspjeh ove akcije. Mato Labudović www.lovackisavez-hb.ba 31 Od ove se akcije očekuje dobar rezultat AKTUALNO IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA V eć godinama članovi LO „Vitez“ Vitez sudjeluju u lovovima u lovačkim udrugama diljem BiH. Jedno od dostignuća ovih lovova su stvorena osobna prijateljstva, koja su godinama dalje razvijana i produbljivana. Članovi Upravnog odbora LO „Vitez“ došli su na ideju da se ostvari čvršća suradnja između njihove udruge i jedne od lovačkih udruga s područja Hercegovine, a zatim i Republike Hrvatske. Konstatirano je da članovi LO „Vitez“ imaju najviše prijatelja iz HLU „Malič“ Grude. Svoju namjeru o bratimljenju LO „Vitez“ iskazala je pismom namjere, koje je predsjednik Upravnog odbora Dragan Stojak pročitao na lovačkoj večeri u Grudama, što je prihvaćeno s oduševljenjem. Predstavnici HLU „Malič“ Grude, njih devet, na čelu s predsjednikom Brankom Lekom-Liskom, 16. i 17. kolovoza ove godine posjetili su LO „Vitez“. Doček pred lovačkim domom, odlazak u objekt „Vila“, gdje je planirano noćenje, a zatim vozilima do nadstrešnice na lokalitetu „Jezero“. Uslijedilo je pojedinačno upoznavanje, dobrodošlica, zajednička molitva i blagoslov jela, nakon čega se pristupilo objedu. Kiša je dijelom poremetila planove lo vitez Vitez POSJET LOVACA HLU „MALIČ“ GRUDE Korak bliže bratimljenju te odgodila, ali ne i spriječila lov. Nakon što je glavni lovnik informirao nazočne o vrstama divljači koje se mogu loviti i sigurnosnim pravilima, domaćini su podijelili goste na nekoliko podskupina te ih poveli na tri pravca, raspoređujući lovce na mjesta čekanja. Budući da je netom prije toga kiša prestala, postojala je velika mogućnost da će srnjaci izići iz šume na otvoren prostor i da će tako gosti imati prigodu za pucanj. Prigoda se i ukazala jednom gostujućem lovcu, no uzbuđenje i nedostatak iskustva u lovu srneće divljači uzeli su danak. Srnjak se, neozlijeđen, vratio u šumu. Ostali gosti nisu ništa vidjeli. Druženju poslije večernjeg čekanja priključio se i Dragan Stojak, predsjednik Upravnog odbora LO „Vitez“. U prirodnom ambijentu, pod nadstrešnicom, uz kamin, pečenje, hercegovačko vino, „Žuju“ i domaću rakiju, druženje je trajalo do kasno u noć, nakon čega su se lovci povukli na odmor. Jer, ujutro je opet trebalo na čekanje. Jutro je brzo svanulo, i ista se ekipa ponovno našla u samu zoru. Cijelu noć nije kišilo, ali ujutro jest, te je trebalo odgoditi raspoređivanje gostiju. Uslijedio je scenarij sličan jučerašnjem. Branko Leko je pri raspoređivanju imao prigodu vidjeti jednu srnu s dvoje lanadi, zatim još tri srne. I dok smo, na mjestima čekanja, nestrpljivo očekivali divljač, čuli smo prvo jedan, a poslije nekog vremena i drugi, potpuno neovisan pucanj. Mislili smo da je riječ o odstrelu, jer se sve stišalo. Kiša je i dalje nemilosrdno padala, lovci su se smočili, što od kiše, što od šume i visoke trave, te se započelo s povratkom na mjesto okupljanja. U povratku Branko Leko je ponovno vidio srnu, čak je omogućio i njezino fotografiranje. U međuvre- Zajednička fotografija za album ld radovanj Posušje Pet novih pojilišta L ovci LD „Radovanj“ Posušje otvaranje lovne sezone dočekuju s nekoliko novih lovnogospodarskih objekata u lovištu. Ove je godine posebna pozornost dana izgradnji pojilišta za divljač. Na raznim lokalitetima izgrađeno je pet novih lokava, a namjena im je osigurati vodu u ljetnom sušnom razdoblju prije svega za divlju svinju i srneću divljač. Uz ona prije izgrađena, sad je cijelo lovište dosta dobro „pokriveno“ pojilištima za divljač. Tako su se postigli dosta dobri uvjeti da pojedina divljač ovdje nađe svoj stalni boravak, a ne kao do sada da zbog nedostatka životnih uvjeta bude u prolazu. Izgradnja lokve na lokalitetu Livakovice Miro Galić 32 Broj 95, srpanj - rujan 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA menu, bili su poznati rezultati onoga pucanja. Mobilne komunikacije su omogućile da cijele Grude znaju kako su trojica njihovih lovaca imala prigodu za odstrel, međutim, do njega nije došlo. U šali su dobili nadimak „Mašići“. Uslijedilo je sušenje uz vatru, ručak, druženje i razmjena iskustava. Najsmješniji trenutak bio je kada je lovac, koji je prethodnu večer promašio srnjaka, pitao kolegu kako je promašio. Kao da i sam ne zna da je „puno veće ne pogoditi nego pogoditi“! Posjet je, osim za lov, poslužio i za konkretiziranje razgovora o bratimljenju, čime dajemo do znanja kako nas treba prestati dijeliti na bilo koji način, jer pripadamo istom korpusu. A različitosti, kojih svakako ima, uvijek su bile dodatno bogatstvo. Kao rezultat dugogodišnje suradnje i druženja lovaca, ove dvije lovačke udruge su se sporazumjele da uspostave bratske veze i nastave razvijati odnose u oblasti lovstva. Cilj bratimljenja je daljnji razvoj i unaprjeđivanje lovačkih aktivnosti koje su od zajedničkog interesa lovaca, trajna međusobna razmjena iskustava te planiranje i provođenje dogovorene suradnje na području lovstva, ali i na nekim drugim područjima. Suradnja će biti ostvarena međusobnim druženjem u lovu, čuvanjem lovačke tradicije i običaja, natjecanjima, zajedničkim kulturnozabavnim i drugim priredbama te drugim sličnim aktivnostima koje su od interesa za lovstvo obiju potpisnica. Uslijedilo je zajedničko fotografiranje za povijest, pozdravi i poziv za uzvratni posjet, u lov na prepelicu. Treba napomenuti da je ovaj lov organiziran samo za gostujuće lovce te da na ovom terenu do sada nisu lovili lovci iz LO „Vitez“. Nepovoljni vremenski uvjeti isključivi su razlog što gosti nisu išli u lov na područje Kruščićke planine. Dva naporna dana, uz Lovačka solidarnost Druženje i razmjena iskustava malo spavanja i puno uzbuđenja, te uz stalnu prijetnju kiše, uzrokovali su malo raniji povratak kućama. Jer do Gruda je dug put, ali svakako će biti prikraćen razgovorom o brojnim dogodovštinama tijekom kratkog posjeta Vitezu. Nadamo se da su lovci iz obje lovačke udruge stekli neka nova saznanja i iskustva koja će im omogućiti bolje izvršavanje svojih zadaća na dužnostima koje obnašaju. A svečano potpisivanje povelja o bratimljenju obavit će se tijekom iduće lovačke večeri, koju će organizirati HLU „Malič“ Grude. Ivica Drmić ld sokol Nova Bila F ali novca, pa sekcija Gorčevica još uvijek nema krov na svojoj lovačkoj kući. Stoga su članovi ove sekcije iskoristili „Dane Grahovčića“, kad se ovdje okupi i većina onih koji su za rata otišli živjeti u druge zemlje, pa su za sve nazočne na ovoj proslavi pripremili ukusan lovački gulaš. Glavni u poslu oko gulaša bili su Živko Barbić, predsjednik sekcije Gorčevica i Boris Bralić, glavni lovnik Društva, a oko organizacije najviše se zauzeo Žarko Jandrić, tajnik sekcije. Vrijeme je bilo poprilično ružno, ali se ipak okupio dobar broj uzvanika, među njima i brojni članovi LD „Sokol“. Svatko je donirao koliko je mogao, a prikupljeni novac pomoći će da i sekcija Gorčevica pokrije svoju lovačku kuću. Ružica Bajo www.lovackisavez-hb.ba 33 Dobrodošla pomoć sekciji Gorčevica IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA ld uskoplje Uskoplje-Gornji Vakuf svibnja počela je gradnja kuće, a već u srpnju ona je bila pokrivena. „Sekcija broji 26 članova. Oko dvije trećine nas živi i radi ovdje, a ostali borave i rade u inozemstvu. Ideja o izgradnji lovačke kuće nije od jučer, ona postoji dugo vremena, međutim, uvijek su se čekala neka bolja vremena. Neki naši članovi u proteklom su razdoblju obnavljali svoje, u ratu porušene obiteljske kuće, obnavljala se voljička crkva, popravljali putovi itd., želim reći da su sve to neki od razloga što ranije nismo počeli s izgradnjom. Ipak, nikad nije kasno, a na ovome nećemo i ne želimo stati, imamo mi u planu još nekoliko sličnih projekata“, govori nam Petar Arežina, predsjednik sekcije. Većina novca za izgradnju prikupljena je dragovoljnim prilozima članova sekcije, ostalih uskopaljskih lovaca, planinara, žitelja Uskoplja, donacijama nekoliko lokalnih poduzeća i, naravno, LD „Uskoplje“ kao Lovačka kuća sekcije Voljice punopravnog vlasnika objekta. Za Voljičane je dobar dio posla urađen, bitno je, kažu, da se zasekcija Voljice sigurnim koraci- vijorio barjak te da se ima gdje ma grabi ka tome. skriti. Do zime treba urediti Početkom godine odlučiše Vo- prilazne putove, prostor oko ljičani da, nakon Mačkovca i kuće te izgraditi nadstrešnicu, Seoca, i podno planine Raduše a fasada je u planu tek sljedeće nikne dugo iščekivana lovač- godine. ka kuća u kojoj će lovci ali i Stari ljudi kažu da je svaka maroni koji to nisu naći mjesto za ka uložena u izgradnju kuće odmor i druženje, kao i skloni- popraćena nekim posebnim šte od vremenskih neprilika. S blagoslovom, stoga smo vrlo obzirom na to da je lovno po- često čuli onu „napravio sam je, dručje ove sekcije poprilično ne znam kako ali sam je napraveliko, proteže se od Zekine vio“. I od Voljičana smo, bar od grude, Pala, Oštraca, Podo- nekolicine njih, ovih dana čuli va, Galečice, Prijaca i Šarića jednu posebnu rečenicu koja kuća, pronaći najbolju lokaciju glasi „pokriše je i Voljičani“. bio je najveći problem. Nakon Teško za interpretirati, moguvišemjesečnog dogovaranja, će samo na dva načina. Prvi je traženja najboljeg rješenja te da su sumnjali u sebe, odnosno iznalaženja modela za finan- da nisu vjerovali da kuću mogu ciranje, za izgradnju kuće je pokriti u ovako kratkom roku, a izabrana lokacija na područ- drugi je da je to ironična poruka ju Pala, za koju je član sekcije nekomu tko nije vjerovao u to. Anto Soldo darovao 800 m² Kakogod, nama se učinila zgodprivatnog zemljišta. Početkom nom za naslov ovoga teksta. Velimir Šekerija Radovi na kući počeli su početkom svibnja Pokriše je i Voljičani U nekoliko posljednjih godina u LD „Uskoplje“, kao nikada do sada, možemo primijetiti napredak glede izgradnje lovne infrastrukture, točnije lovnouzgojnih i lovnotehničkih objekata. Uza sve probleme koje ovo Društvo, bez ikakve sumnje, ima i koje će sigurno imati još dugi niz godina, raduje činjenica da su inicijatori i realizatori svih projekata lovci, grupe i sekcije odnosno niže organizacijske cjeline. Sjetimo se samo da je namjera i misao vodilja sadašnjeg vodstva Društva, na početku mandata, bila: želimo jake sekcije koje će izgraditi jako Društvo. Lovačka 34 Broj 95, srpanj - rujan 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA Obnavljanje čeka, solila i hranilišta L ovci LD „Pavlovica“ upriličili su 29. srpnja ove godine radnu akciju na obnavljanju čeka, solila i hranilišta u svome lovištu, kao što to već godinama čine. Akciju su vodili lovnici sekcija: Vlado Marković (Gradina), Fabijan Marin (Bučići), Fabijan Ramljak (Mravinjac), Slavko Čabro (Novi Travnik) i Draženko Jakić (Sebešić), uz koordinaciju glavnog lovnika Vlade Kneževića i predsjednika Društva Mirka-Miće Lešića. Premda su sve sekcije učinile značajan posao, sekcija Sebešić se posebice istaknula jer je, osim obnavljanja postojećih čeka, solila i hranilišta, uspjela izgraditi još jedno prelijepo L ovac LD „Pavlovica“ Jadranko Budimir, 11. kolovoza 2014., u rajonu Margetići, na lokalitetu Do, kod Kašćelovih kuća, našao je odstrijeljena srnjaka. Kao član redovite ophodnje, obilazeći teren sekcije Mravinjac, lokalitet Bare – Do – Kiselovac, prolazeći pokraj jednoga grma kupine Jadranko je osjetio smrad lešine. Zavirio je u grm i ugledao srnjaka u početnoj fazi raspadanja. Najprije je pozvao kolege iz ophodnje, a onda glavnog lovnika, lovočuvara i tajnika Društva, a oni su obavijestili policiju. Pregledom srnjaka na licu mjesta ustanovljeno je da je odstrijeljen sačmaricom, promjera zrna 8,55 mm, tzv. devetakom. Bila je riječ o starijem primjerku, te mu rogovi nisu imali trofejnu vrijednost. Napravljen je zapisnik i bit će poduzete sve daljnje mje- www.lovackisavez-hb.ba hranilište za srneću divljač i to u prostoru gdje je zabranjeno loviti, što bi trebalo doprinijeti povećanju matičnog fonda ove divljači. U radnoj akciji sudjelovali su i mladi lovci samostalno izgradivši nekoliko solila i sudjelujući u izgradnji hranilišta za srneću divljač: Luka-Fran Jakić, Pavo, Petar i Stjepan Ivoš, Marko Slipac, Žarko Šiško, Dominik Knežević, Karlo Mlakić, Ivan i Josip Radeljić-Jakića, Ivan Cvitanović, Manuel Budimir, Toni Varivoda, Ivan Zeko te neizbježna i najaktivnija Ana Tomić. Dan je završio lovačkim gulašom, pićem, pjesmom i pošalicama, a stariji su lovci i u toj re kako bi se otkrio počinitelj ovoga sramnog događaja. Za prijavu krivolova Jadranko Budimir nagrađen je s dvije besplatne odstrelne dozvole i rogovima srnjaka, prema pravilniku Društva. Obavještavamo sve lovce i građane, ako primijete neki sličan slučaj, da to mogu dojaviti u Društvo na telefone 793-917 ili 063 366-46, ili na telefon lovočuvara Slavka Jakića 063 365 881, ili na telefon 122 Policijske stanice Novi Travnik. Za svaki otkriveni krivolov slijedi nagrada po pravilniku Društva, naravno i diskrecija. Trenutačno je u tijeku nekoliko sudskih procesa radi krivolova i čeka se njihov rezultat, a lovačke ophodnje i lovočuvar bit će još ažurniji kako bi se bolest zvana krivolov posve iskorijenila u lovištu ovoga lovačkog društva. Anto Cvitanović 35 Akcija je završila objedom, druženjem i pjesmom ld pavlovica Novi Travnik prigodi ponovno progovorili o nekim problemima u lovstvu koji ih godinama muče. No bez obzira na te probleme, novotravnički su lovci ovom akcijom još jednom pokazali da se znaju i žele brinuti o svome lovištu, ma koliko im neki drugi subjekti ne bili saveznik u tome poslu. Anto Cvitanović ld pavlovica Novi Travnik Nagrada za otkriveni krivolov Postupak za pohvalu - Jadranko Budimir IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA Izvještajna skupština hlu malič Grude O Radno predsjedništvo Bilo je i novih lica među zastupnicima vogodišnja redovna izvještajna skupština HLU „Malič“ Grude održana je 2. svibnja, nakon što je prethodno Upravni odbor Udruge razmatrao i prihvatio sva izvješća koja će biti na dnevnom redu skupštine. U odnosu na prošlu skupštinu, došlo je do određenih promjena u zastupničkim redovima. Naime, neki su zastupnici opozvani sa svojih dužnosti, pa su izabrani drugi. Uglavnom, kvorum nije bio upitan, pa je Skupština mogla donositi pravovaljane odluke. Skupštinom je predsjedao predsjednik Jerko Boban, uz „asistenciju“ Branka Leke i Ivana-Ike Paradžika, predsjednika i dopredsjednika Udruge. Za zapisničara je izabran Emil Jurčić, tajnik Udruge, a za ovjero- vitelje zapisnika Dražen Lukenda i Marinko Marijanović. Podnoseći izvješće o radu Udruge u protekloj godini, Branko Leko se dotaknuo pozitivnih, ali i negativnih događanja u radu Udruge. Uz to, osvrnuo se i na inicijativu koja je krenula od HLU „Malič“ o suradnji s Lovačkim savezom Herceg Bosne glede dobivanja koncesije na lovište ili barem privremene suglasnosti na godišnji plan gospodarenja lovištem. Osim izvješća o radu Udruge, Skupština je razmatrala program rada Udruge za 2014., financijsko izvješće za 2013.,, financijski plan Udruge za 2014., i sva su izvješća jednoglasno usvojena. Emil Jurčić Neobična smrt Vuk se udomaćio u grudskome lovištu M Prozor-Rama. U 83. broju našega lista napisano je o gušteru s dva repa, što je i fotografirano. Navodno je viđen i s tri repa. U istom tom dvorištu, samo nekoliko metara dalje, opet se dogodilo nešto neobično. Na vratima garaže lovac Marko Barišić nalazi mrtvu pticu kako visi o svom kljunu. Riječ je o djetliću ili klikavcu kako tu pticu još nazivaju u ovom kraju. „Jedva sam iščupao pticu iz vrata. Kako je riječ o veoma dobru primjerku klikavca - imao je jako velik i snažan kljun - bio sam pomišljao da ga prepariram“, reče nam Marko, dugogodišnji član Društva. Što je natjeralo ovu pticu da na ovakav način okonča svoj život? Možemo samo pretpostaviti da je vjerojatno bježala od orla. Stanko Ćurčić nogi su grudski lovci primijetili da u njihovu lovištu u posljednje vrijeme gotovo i nema divlje svinje, koja je ovdje u prolazu. Uzrok tomu je, sumnja se, vuk, koji je sve brojniji, koji se sve dulje zadržava u ovome lovištu i koji nanosi goleme štete na domaćoj stoci i psima. Da su lovački i drugi psi sve češća meta ovih predatora, kazuje primjer mladoga lovca Ante Lukende iz Tihaljine koji je ostao bez svoga godinu dana starog posavca. U dva poponoći Ante je čuo cviljenje psa, istrčao je iz kuće i imao je što vidjeti: dva su vuka razdirala nemoćnog psa. Na povik, vukovi su se razbježali, ali su plijen ostavili jer ga nisu mogli izvući iz lanca. Kad je Ante ujutro pošao skloniti ostatke psa, iznenadio se i nije mogao vjerovati da su se vukovi vratili i odnijeli ostatke razdrtoga psa. 36 hlu malič Grude Nije baš posve jasno otkuda vuk na ovome području i zašto se baš ovdje zadržava, no situacija je takva da se treba brzo reagirati. Moguća rješenja su različita, a jedno od njih ponudio je Danko Knezović „Zinga“ iz G. Vrila. Postavio je zamku-mamac, tj. između dva vezana lovačka psa privezao je kozle. U ranim jutarnjim satima vuk se pojavio i počeo daviti kozle, no prisjelo mu je: Danko ga je ustrijelio. Osim vuka, u grudskom se lovištu namnožilo lisice i kunice, i možda bi bilo dobro da Županijsko vijeće za lovstvo Županije Zapadnohercegovačke odredi dan kad će se u lovištu svih sedam članica Vijeća upriličiti organizirana hajka na ove predatore. Emil Jurčić Broj 95, srpanj - rujan 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA ld sokol Nova Bila Danijel Vidović Odstrijeljeno šest srnjaka O vogodišnji lov na srnjaka otvoren je 14./15. lipnja, a prethodila mu je suglasnost županijskog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Dogovoren je lov, noćna i jutarnja čeka na rajonu Ponir i Koričani te zajednički ručak kod lovačke kuće na Poniru. Lov je predvodio Boris Bralić, glavni lovnik Društva, a prije početka lova lovci su došli na zborna mjesta gdje je izvršena kontrola naoružanja, lovačke opreme i dokumentacije. Večernji lov je otežavala obilna kiša, ali je ujutro prestala pa su lovci mogli u normalnim okolnostima iskušati svoju lovačku sreću. Najviše uspjeha imali su mladi Danijel Vidović, koji je odstrijelio svoga prvog srnjaka, i iskusni Marijo Franjić, koji u svojoj zbirci ima više trofeja ove divljači. Nakon lova, kod lovačke kuće na Poniru upriličeno je natjecanje u gađanju glinenih golubova, gađanje lukom i strijelom, zračnom puškom, povlačenje konopa, bacanje kamena s ramena te nošenje jaja u žlicama, a pobjednicima su osigurane skromne nagrade. Nakon što je obavljen obred lovačkoga krštenja mladoga lovca Danijela Vidovića, bilo je vrijeme za slasni lovački gulaš koji je pripremio iskusni lovac Dragoljub Bobaš. U ugodnu raspoloženju i druženju domaćih lovaca s gostima iz Hrvatske, Republike Srpske i susjednih lovačkih društava, te uz svirku i pjesmu harmonikaša Milka Grebenara, sve je potrajalo do kasnih večernjih sati. U nastavku sezone lova, srnjaka je odstrijelio Mato Stojak, zatim Marijo Franjić i Danijel Mato Stojak-Giba Vidović kojima je to bio drugi ovogodišnji trofej, te mladi lovac Predrag Bikić, čime je ovogodišnja kvota odstrela, za jako kratko vrijeme, bila ispunjena. ld fazan Odžak Promjene zbog poplava Š tete od poplava u svibnju ove godine na području općine Odžak jako su velike. Stradale životinje broje se na tone, a posebice je devastiran fond divljači. Stoga je Upravni odbor Društva, na sastanku održanom 30. lipnja 2014., odlučio izmijeniti Godišnji plan gospodarenja lovištem za 2014./15. Divlja svinja lovit će se prema lovnom kalendaru, ali ih je umjesto 25 dopušteno odstrijeliti 20. Lov srnjaka počinje 19. srpnja, umjesto planiranih 60 dopušteno je odstrijeliti 15 srnjaka i neće biti komercijalnog lova ove divljači. Zec će se loviti samo 21. prosinca, umjesto planirana tri izlaska. Svoje obveze u lovištu odžački lovci dosljedno izvršavaju: grade nove i popravljaju postojeće lovnouzgojne i lovnotehničke objekte te unose divljač, hranu i sol u lovište. Nedžad Garić www.lovackisavez-hb.ba 37 Stol s nadstrešnicom prije i poslije poplave Ružica Bajo STRADAVANJE DIVLJAČI NA PROMETNICAMA U BiH Tko je odgovoran za štetu, nije baš osobito jasno P piše mladen bešlić rije nekoliko mjeseci, na regionalnoj cesti Posušje – Rakitno, u Hercegovini, pregažen je jedan prelijepi trogodišnji srnjak. Nesretna je životinja u sred bijela dana, na jednome zavoju ceste, iz okolne šumice izletjela pred automobil. U sudaru je automobil oštećen, a srnjak teško ranjen. Slomljena su mu oba roga i stražnja noga. Osim policije, na mjesto nesreće stigli su i predstavnici LD „Jarebinjak“ iz Rakitna, koje gospodari lovištem na kojem se dogodila nesreća. Nakon očevida srnjak je prebačen u veterinarsku ambulantu, gdje mu se pokušalo pomoći. No, zbog težih ozljeda i unutarnjeg krvarenja, nije mu bilo pomoći te je prinudno usmrćen. Ovaj slučaj samo je jedan od brojnih primjera stradavanja divljači na našim prometnica- U Zakonu o cestama i Zakonu o sigurnosti prometa na cestama u BiH, ni u jednome članku nije decidirano navedena odgovornost po osnovi krivnje, već se ona svrstava u odgovornost vozača zbog neprilagođenosti brzine uvjetima na cesti ma, i to je tema o kojoj svi skupa moramo ozbiljno razmišljati. Učestalost prometnih nesreća u kojima su životinje jedan od aktera, ovisi o mnogim čimbenicima. Prije svega o brojnosti divljači, gustoći prometa, broju prometnica koje presijecaju lovišta i vrstama divljači koje obitavaju okolo njih. Od krupne divljači, najviše je ugrožena srneća divljač i divlja svinja. Sitnu divljač: kune, vjeverice, puhove i ježeve svakodnevno možemo vidjeti na našim cestama. Lisice i zečevi redovito stradavaju, ali tu postoje oscilacije, ovisno o di38 jelu dana i godišnjoj dobi. Za učestalost nezgoda bitna je i sezona parenja. Zečevi obično stradavaju u rano proljeće. Najopasnije vrijeme je pred sumrak i u svitanje. U to se doba divljač najčešće premješta u potrazi za hranom ili u povratku s ispaše. U sprječavanju ovakvih nezgoda najviše pomažu ograničenja brzine, upozorenja na prometnicama koja upućuju na osobito veliku opasnost, žičane ograde, razna plašila itd. Uspješnim se pokazalo i postavljanje svjetlećih ograda, tj. optičkih prepreka, mirisnih repelenata i prepreka koje reflektiraju svjetlost nadolazećih vozila te time plaše divljač. ŠTETE I ZAKON Područje odgovornosti za štetu nastalu zbog naleta na divljač, u Bosni i Hercegovini nije baš pravno najjasnije regulirano. U Zakonu o cestama i Zakonu o sigurnosti prometa na cestama u BiH, ni u jednome članku nije decidirano navedena odgovornost po osnovi krivnje, već se ona svrstava u odgovornost vozača zbog neprilagođenosti brzine uvjetima na cesti. Broj 95, srpanj - rujan 2014. DIVLJAČ I CESTE U Hrvatskoj, ovo je područje uređeno člankom 50. Zakona o cestama, u kojem stoji da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje te da tvrtka koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar, odgovara za štetu nastalu na javnoj cesti ako javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom u skladu s posebnim propisima. Dakle, osoba kojoj je, zbog naleta na divljač na javnoj cesti, nanesena šteta na motornom vozilu, može odštetni zahtjev podnijeti tvrtki koja upravlja prometnicom ako ta tvrtka nije održavala prometnicu tako da je na siguran način mogu koristiti svi korisnici ili ako je propustila, na zahtjev osobe ili tvrtke koja gospodari lovištem, označiti javnu cestu odgovarajućom prometnom signalizacijom i opremom. Osobi ili tvrtki koja gospodari lovištem u skladu s propisima koji uređuju lovstvo (lovoovlašteniku lovišta, vlasniku lovišta), vlasnik vozila koje je oštećeno u naletu na divljač može podnijeti odštetni zahtjev ako lovoovlaštenik ili vlasnik lovišta nisu poduzeli mjere kojima će spriječiti štetu koju divljač može nanijeti ljudima ili imovini na javnim cestama koje prolaze kroz lovište. U Federaciji BiH, pri rješavanju ovakvih odštetnih zahtjeva najčešće se uzima u obzir eventualna suodgovornost ili isključiva odgovornost vozača oštećenog motornog vozila ako je postupao protivno propisima o sigurnosti prometa na cestama te na taj način pridonio nastanku štetnog događaja, odnosno ako ga je sam skrivio ne poštujući prometne propise. Zakon o lovstvu Federacije BiH ne izdvaja štete od divljači u prometu od drugih šteta istoga štetnika. Tako se u poglavlju www.lovackisavez-hb.ba VIII. Zakona – Sprječavanje i nadoknada štete, od 68. do 74. članka nigdje posebno ne spominju vrste šteta koje bi se svrstale u nezgode na cestama od drugih šteta koje je uzrokovala divljač na ljudima ili imovini. U članku 68., između ostalog, navodi se samo da je korisnik lovišta dužan poduzeti mjere sprječavanja šteta koje divljač može učiniti na imovini ljudi, te na zemljištu i vodi na kojima se nalazi lovište. U članku 69. se kaže: „Ako se radnjama odnosno mjerama iz članka 68. stav 1. učini šteta, korisnik lovišta je dužan nadoknaditi štetu vlasniku, odnosno korisniku zemljišta na kome se nalazi lovište.“ Dalje, u članku 73. stoji da se prijava o učinjenoj šteti od ovoga zakona, županijsko (kantonalno) ministarstvo pokušat će sporazumno utvrditi štetu između oštećenog i korisnika, odnosno tijela odgovornog za nadoknadu štete. Sporazum o nadoknadi štete sadrži osobito visinu nadoknade i rok njezine isplate. Sporazum o nadoknadi štete ima snagu izvršnog naslova. Ako ne dođe do sporazuma, glede utvrđivanja štete i njezine visine oštećeni će se pravno uputiti na podnošenje tužbe mjerodavnom sudu. divljači podnosi Županijskom (kantonalnom) ministarstvu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana kad je šteta nastala. Županijsko (kantonalno) ministarstvo dužno je odmah, a najkasnije u roku od tri dana po prijmu prijave štete, odrediti komisiju za utvrđivanje uzroka štete i procjenu vrijednosti. Komisija je dužna odmah obaviti očevid i o svome radu načiniti zapisnik. Na očevid se pozivaju oštećeni i korisnik lovišta. Članak 74. kaže, po prijmu zapisnika iz članka 73. stav 4. Franke u uglednom njemačkom časopisi „Wild und Hund“. Ova su pravila u danim okolnostima jako bitna i korisna, i trebali bi ih se pridržavati svi lovci, osobito lovnici i druge odgovorne osobe iz lovačkih udruga. Kad se prijavi nezgoda s divljači, policija ili neki drugi akter odmah treba pribilježiti sve bitne podatke (kada, gdje, što, kako, koliko komada divljači je stradalo, koliko je još živo, je li policija već obaviještena, osobna šteta, vrijeme dolaska na mjesto nesreće, upućivanje na osiguravanje toga mjesta). 39 PRAVILA PONAŠANJA NAKON NESREĆE Za naše lovce i čitatelje prenosimo nekoliko veoma bitnih naputaka iz Pravilnika o p ro m e t n i m nezgodama s divljači, koje je objavio Christian Na mjestu nesreće treba se predstaviti, djelovati umirujuće. U nazočnosti policije svakako se valja legitimirati. Mjesto nesreće treba obvezno osigurati: uključiti sva četiri žmigavca na automobilu, postaviti sigurnosni trokut na pravilnoj udaljenosti, a ako je nesreća teža treba osigurati obje strane ceste. Ako je mjesto nesreće iza zavoja, sigurnosni trokut valja postaviti na dovoljnoj udaljenosti ispred zavoja. Treba udaljiti djecu s ceste i, zbog vlastite sigurnosti, navući sigurnosni prsluk ili signalne vrpce. Treba udaljiti znatiželjnike dovoljno daleko od mjesta nesreće. Usmrćivanje divljači valja obaviti prema pravilima struke, odabirom odgovarajućeg kalibra za jaku divljač i izborom ispravnog mjesta na tijelu divljači, da smrt nastane trenutačno. Mrtvu divljač treba odvući s voznoga traka. Ako divljač pobjegne nakon nesreće, mjesto bijega odmah treba upadljivo označiti prema uputama vozača motornog vozila, zbog vodiča psa osposobljenog za praćenje krvavog traga. Budući da prometne nesreće većinom uzrokuju unutarnje ozljede divljači, naknadno traženje divljači jako je teško. Ako na mjestu nesreće ima malo krvi, valja obavijestiti vodiča psa koji traži po trgu krvi. Ova kontrolna pretraga je obvezna. Treba zabilježiti iskaze svjedoka, snimiti divljač i mjesto nesreće (bitno i za kasniji zahtjev da se postavi odgovarajući prometni znak). Nesreće koje izazove divljač, korisnici lovišta, nadglednici lovišta i lovni djelatnici u načelu trebaju voditi u posebnoj knjizi. Nesreća se mora savjesno i točno opisati. Zabilješka u dnevniku lovišta i točna oznaka mjesta nesreće na karti lovišta, također su jako bitni. Lokalni lovci i lovnici moraju posebno ljubazno i edukativno djelovati na javnost. OTVORENO PRVENSTVO LD „JAREBICA“ MOSTAR KUPRES Neumljani slavili u obje konkurencije Pobjednik Ivica Franjko iz U subotu 31. kolovoza, na streljani „Bovan“ u Mostaru održano je Otvoreno prvenstvo LD „Jarebica“ Mostar u lovnom streljaštvu – disciplina trap. Natjecali su se strijelci iz Neuma, Čapljine, Čitluka, Širokog Brijega i, naravno, domaćina. Kako se od prošlogodišnjeg Ivica Bačić, prvo mjesto Prvenstva na ovoj streljani nije ništa događalo, trebalo je dosta truda da se uredi okoliš streljane i „razrade“ strojevi za izbacivanje letećih meta. Leo Stojčić, vođa „Jarebičinih“ strijelaca i predsjednik „Jarebice“ Željko Džidić „Džinks“ sa svojim suradnicima, gdje se posebno angažirao Ivo Stojčić, imali su pune ruke posla i na zadovoljstvo svih sudionika dobro ga odradili. Ekipni pobjednik, LU Jadran, Neum ŽUPANIJSKO PRVENSTVO U LOVNOM STRELJAŠTVU Pucale su se dvije serije po 15 golubova za ekipni poredak i jedna serija najbolje šestorice za pojedinačni poredak. Najbolji su bili strijelci LU „Jadran“ Neum (Ivica Bačić, Mato Bačić, Anto Matuško i Alen Franić) sa 75 pogodaka, drugi su bili strijelci „Mosora“ iz Širokog Brijega (Slaven Lasić, Zoran Mandić, Vladimir Mandić i Tomislav Mandić) sa 72 pogotka, a treći domaćini (Leo Stojčić, Ivo Stojčić, Goran Knezović i Blaženko Dujmović) s 53 pogotka. U završnu seriju za pojedinačni poredak plasirali su se Leo Stojčić (24), Tomislav Mandić (24), Vladimir Mandić (24), Anto Matuško (26) i Ivica Bačić (26). Rezultati završne serije nisu bili na razini očekivanog, s obzirom na ugled natjecatelja. Za prvo mjesto izborio se Ivica Bačić (38), za drugo Zoran Mandić (37), za treće Anto Matuško (37), za četvrto Vladimir Mandić (35). Treba napomenuti da je ovo ujedno bilo i četvrto kolo Streljačke lige Hercegovine. Strijelci „Jadrana“ i ovaj su put pokazali svoju snagu i zasluženo slavili u obje konkurencije. Pokale pobjednicima uručili su veterani lovnog streljaštva iz LD „Jarebica“: Marko Cvitković u ekipnom dijelu i Ante Knezović „Jova“ u pojedinačnoj konkurenciji, a zatim je Džinks zahvalio svima na sudjelovanju i pozvao na zajednički ručak kod „Bulija“. Još jedno streljačko natjecanje uspješno je organizirano, no ostaje činjenica da se u sve ovo trebaju malo više unijeti vodstva ekipa. Ligi treba pristupiti temeljitije, posebice na organizacijskom planu. Nije dobro da ona ovisi o trudu nekolicine pojedinaca. Vlado Bošnjak 40 Ž upanijsko prvenstvo u lovnom streljaštvu – disciplina trap, drugo po redu, održano je 5. srpnja 2014. na lokalitetu Stolino vrilo, općina Kupres. Lijepo vrijeme te jako dobra organizacija domaćina (LD „Tetrijeb“) izmamili su velik broj natjecatelja, ali i promatrača. Nastupile su ekipe iz LD „Tetrijeb“ Kupres“, LU „Cincar“ Livno, LU „Livanjsko polje“ Lištani, LU „Vran“ Tomislavgrad, te strijelci iz LD „Lještarka“ Kiseljak u svojstvu gosta i njihov se nastup nije bodovao. Na početku, mirnu ruku i oštro oko natjecateljima su poželjeli Mario Lovrić, ministar unutarnjih poslova u Vladi Hercegbosanske županije i Perica Romić, načelnik Općine Kupres. U ekipnom dijelu natjecanja najboljim se pokazala ekipa LU „Cincar“ iz Livna: Pere Kelava, Mirko Kelava, Ivica Kelava i Tome Brešić. Drugo i treće mjesto pripalo je domaćinima, koji su za ovo natjecanje pripremili dvije ekipe: „Ekipu 1“: Jurica Smoljo, Ivan Akrap, Jozo Kaštelan i Zrinko Svalina Strijelci LU Cincar, Livno LOVNO STRELJAŠTVO Otvoreno prvenstvo „Gatera sv. Hubert“ Mario Dugandžić, vlasnik streljane i Zoran Mandić, pobjednik Kupresa K Trojica najboljih strijelaca i „Ekipu 2“: Ivica Franjko, Zoran Lovrić, Oliver Ravančić i Goran Vila. Član kupreške „Ekipe 2“ i vrsni strijelac Ivica Franjko zaslužio je prvo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji, drugi je bio Jurica Smoljo, također član „Tetrijeba“, a treći mladi Mirko Kelava. Najboljim ekipama i pojedincima uručene su prigodne nagrade, a sve je okončano zajedničkim ručkom i nastavkom druženja u ugodnom ambijentu hotela „Knez“ u Kupresu. Ilija Bandov www.lovackisavez-hb.ba ada su 1996. čitlučki lovci postali ekipni pobjednici Prvenstva članica Lovačkog saveza Herceg Bosne, i njihovu članstvu i čelništvu stvorena je povoljna klima za izgradnju streljane. Od tada do danas, mijenjale su se čelne garniture, Društvo se podijelilo u dvije udruge i svi su u svojim planovima imali izgradnju streljane. Sve je, međutim, ostalo na priči. I kad ne može masa od preko 600 lovaca, može pojedinac, Mario Dugandžić, član HLU „Orao“ Čitluk iz Donjega Malog Ograđenika, veliki zaljubljenik u lov i ono što ide uz lov. Mario je vlasnik gatera „Sveti Hubert“ u kojem su održane brojne kinološke priredbe. Prekrasnoj lovačkoj konobi u sklopu gatera pridodana je streljana, te je sada riječ o lovačkom kompleksu koji zaslužuje posebnu pozornost. Kada je početkom godine inicirana Liga Hercegovine u lovnom streljaštvu, Mario je odlučio izgraditi streljanu i obećao da će se 13. rujna na njoj održati Otvoreno prvenstvo „Gatera sveti Hubert“ i u sklopu njega redovito, peto kolo ove lige. Subota, 13. rujna 2014. godine. Kako je to bilo prvo službeno natjecanje na ovoj streljani, bilo je predviđeno da streljanu otvori fra Petar Krasić. Nažalost, zbog zdravstvenih razloga fra Petar nije mogao biti nazočan pa je to učinio predsjednik HLU „Orao“ Miran Radišić. Na natjecanje su se prijavila 34 strijelca iz 41 8 ekipa („Gater sv. Hubert“, „Jarebica“ Mostar“, „Jadran“ Neum, „Mosor“ i „Mosor 2“ Široki Brijeg, „Galeb“ Čapljina“, „Grude“ i „Jakiša“ iz LD “Orao” Čitluk). Pucale su se dvije serije po 15 golubova za ekipni poredak te jedna serija najboljih šest strijelaca za pojedinačni poredak. Nova streljana bila je izazov i svaki je strijelac pokušavao ući u njezine tajne. Nakon dvije serije prvo je mjesto zaslužila ekipa „Mosora“ (Slavenko Lasić, Zoran Mandić, Tomislav Mandić i Vladimir Mandić) sa 76 pogodaka, drugo ekipa „Jadrana“ iz Neuma (Ivica Bačić, Mato Bačić, Alen Franić i Ante Matuško) sa 74 pogotka i treće ekipa „Mosora 2“ (Ivan Banoža, Jozo Šušak, Dragan Jurić i Vlado Bokšić) sa 64 pogotka. U završnu seriju pojedinaca plasirali su se Alen Franić (26), Zoran Mandić (26), Dragan Jurić (25), Ivica Bačić (25), Vladimir Mandić (25) i Slavenko Lasić (25). U toj seriji Zoran Mandić pogađa svih petnaest golubova, za prvo mjesto Bila je to prva službena petnaestica na ovoj streljani, a prvu neslužbenu, dan ranije, na treningu, pogodio je Ivo Stojčić iz Mostara. Drugi je bio Ivica Bačić, treći Slavenko Lasić, a četvrti Alen Franić. Pokale i medalje u ekipnom dijelu uručio je predsjednik Općinskog vijeća Čitluk Marin Radišić, za treće i četvrto mjesto pojedinačno Miran Radišić, a za prvo i drugo domaćin Mario Dugandžić. Nakon natjecanja Mario je sve strijelce i goste pozvao na ručak u svoju konobu „Sveti Hubert“, gdje je, između ostalog, bio poslužen specijalitet kuće – tepsija ispod peke. Mario zaslužuje čestitke za sve ono što daje lovstvu, a na njegovoj streljani bit će upriličeno Prvenstvo članica Saveza početkom kolovoza sljedeće godine. Vlado Bošnjak Strijelci “Mosora” s Marinom Radišićem LOVAČKA PRIČA N ekoliko godina, uzastopno, išli smo na otvaranje lova na nisku divljač na obronke planine Čabulje. To su prostrane padine terena iznad Vilina polja. Sa sjeveroistočne strane, prema kanjonu rijeke Drežanke, su katuni u Nuglima, koji su smješteni ispod čabuljske borovine, s prekrasnim planinskim izvorom, koji, doduše, nema veliku izdašnost vrela, ali je voda bistra „kao suza“. S jugozapadne strane ovoga dijela lovišta je Trodraga, koja je na nešto strmijem terenu. Čitav ovaj prostor orijentiran je prema jugoistoku i lijepo je osunčan, pa je, uz ostale prirodne uvjete, vrlo pogodan za stanište zeca i jarebice kamenjarke. Ima ovdje i dosta planinskoga ljekovitog bilja: kadulje, vrijeska, gospine trave i ostaloga. Nađe se tu i srčanika, koji je prilično istrijebljen, a od koga se komadići korijena stavljaju u prirodnu domaću rakiju i to u pravilnom omjeru, pa se tako dobije u narodu poznata lincura. Konzumira se izjutra, nakon ustajanja, u količini maksimalno 0,3 decilitra. To je poznati stari narodni lijek za čišćenje organizma, a koristan je i pušačima. Vratimo se Trodragi, jer ona je, može se reći, tema ove priče i to zbog stradanja lovca na tome mjestu. Trodraga je, kako joj i sam naziv kaže, mjesto gdje se tri drage spajaju u jednu. Glavna draga, u nastavku, spušta se u pravcu Bogodola i dobro je usječena u terenu, pa ja na gornjem dijelu prijelaz preko nje moguć samo na pojedinim rjeđim mjestima. Sličan slučaj je s još nekim manjim dragama na Čabulji, koje izgledaju kao relativno uski i duboki kanali za odvod vode prilikom topljenja snijega i jakih planinskih pljuskova, s tako velikog naplavnog područja. Prostro Trodrage je uglavnom pošumljen, gdje ima nešto i visokog drveća, ali pretežito je niska i vrlo Nakon izvjesnog vremena, napravljeno je i spomenobilježje na tome mjestu, što je, svakako, najviše zasluga obitelji pokojnog Cajdera, ali je, pri tome, cijenjena i uloga lovaca, uključujući i organizirane posjete Trodragi. Inače, sam OTVARANJA LOVA ISPOD ČABULJE piše drago lasić kržljava hrastovina, pa je Trodraga (i kao takva) pogodna za sklonište divljači u određenim situacijama. Ovo privremeno sklanjanje divljači, pretežito divljači niskoga lova, bitno je s jeseni, kada ona migrira s brisanih prostora Čabulje prema nižim i zaklonjenijim staništima. Međutim, naši odlasci na spomenuta otvaranja lova na nisku divljač, bili su više povezani za stradanje gospodina Cajdera Zovke, našega kolege lovca koji je, nesretnim slučajem u lovu, poginuo na Trodragi. Želio bih odmah istaknuti da je pokojni Cajder bio vrlo omiljen i drag prijatelj među nama lovcima, a što se moglo vidjeti i na njegovu ukopu u Kolenju, gdje je bilo mnoštvo lovaca. Na spomenutim otvaranjima lova, naša grupa svaki je put išla iz pravca Vilina polja, gdje smo ostavljali vozila, pa lovom prema Trodragi, gdje bismo izišli oko podne. Druge grupe lovaca dolazile su iz pravca Bogodola i iz pravca Ladine, pa bi se na Trodragi okupilo i preko četrdeset lovaca. Svi smo željeli na otvaranju lova upaliti svijeću na mjestu Cajderove pogibije. 42 spomenik je skroman, ali je lijep i dobro prilagođen okolišu. Otvaranje spomen-obilježja bila je prava svečanost, također na dan otvaranja lova, a i vrijeme je toga dana bilo vrlo povoljno za izlazak na planinu. Našli su se tu i mnogi ljudi, koji su ovo mjesto posjećivali i prije otvaranja spomenika, pa da spomenem bar neke veterane: pok. Jozo Glamuzina, pok. Slavko Lovrić, Marko Cvitković, Mario Markić, Blaško Stojčić, Zoran Dujmović, Šimun Marić i drugi. Nakon otvaranja spomenika, sjedilo se po grupama na manjim čistinama, koje su bile na malim razmacima, u vrlo niskoj hrastovini, pa je čitavo društvo djelovalo kao jedna cjelina. Bilo je tu i lijepih priča i dosjetki, koje su odgovarale toj situaciji, pa sam jednu izdvojio za ovu priliku: Upita stariji lovac mlađeg prijatelja: „Boga ti, zašto ti ovo čitavo vrijeme oslovljavaš gospodina predsjednika našega lovačkog društva s kume i po čemu ti je on kum?!“. Na to se mlađi lovac malo „unezgodio“, pa reče: „Evo, svi ga tako oslovljavaju, pa i ja!“. Nakon toga ga stariji lovac ponovno upita: „A, da svi skaču s prozora, bi li i ti skočio?“, na što mu mlađi lovac odgovori vrlo jednostavno: „Ovisno, koliko je visoko!“. Pojavila se i u našoj grupi jedna priča, koju sam također izdvojio. Jedan od prisutnih, koji je stvarno bio kum s predsjednikom tadašnjega lovačkog društva, reče predsjedniku: „Jozo, sada te svi oslovljavaju s kume, dok si predsjednik društva, a kada ti istekne mandat, sve će se razići i zaboraviti ovo prividno kumstvo, pa ti jedino opet samo ja ostajem kum!“. Bilo je, naravno, još zanimljivih priča, ali su za ovu novinsku priču dovoljne i ove. U rano popodne, po običaju, krenuli smo na organizirani lovački ručak u Gorancima, a bili smo i u restoranu kod Lovrića (prema Bilima). Tim zajedničkim objedima, prisustvovalo je prosječno preko dvadeset i pet lovaca, gdje bi se lijepo proveli i opustili sve do večeri. Poznato je da se i ranije kod nas slavilo otvaranje lova, makar u manjim grupama, pa je ovo bio nastavak te tradicije. Navedeni slučaj pokojnog Cajdera, kao i mnoga druga stradanja znanih i neznanih ljudi u lovu, upozoravaju nas lovce da to moramo stalno imati na umu i povećavati pažnju u svakom lovu, osobito pri rukovanju oružjem. U ovome kontekstu, želio bih posebno upozoriti mlađe kolege lovce, da unaprijed izbjegavaju sve nejasne situacije i terene, jer, ne dao Bog, kada se već desi nesreća, onda je prekasno reagirati. Ovu lovačku priču, napisao sam sa željom da se još jednom sjetimo pokojnog Cajdera i njegova stradanja u lovu, jer je on to za života i zaslužio. Broj 95, srpanj - rujan 2014. LOVNA KINOLOGIJA Priprema pasa ptičara za lovnu sezonu Nepravilno obučenu psu nije mjesto u lovištu Kad pas ptičar u punom galopu primi u nos miris divljači koja najčešće miruje na logi, njegov ga urođeni nagon tjera da u istom trenu zastane okrenut glavom u pravcu divljači, čime pokazuje lovcu da je divljač tu i da bude spreman za odstrelni hitac. Međutim, u praksi često ipak nije tako… D ok nastaju ovi redci, u nekim lovačkim udrugama već je otvoren lov na prepelicu, a tamo gdje je kiša ometala „skidanje“ ratarskih kultura s parcela, lov na prepelicu još će malo pričekati. Međutim, kod lovaca koji preferiraju lov s ptičarima, adrenalin raste, jer došlo je vrijeme, barem kalendarski, da se može u polje na prepelicu. Pravom ljubitelju i poznavatelju lova sa psima ptičarima jako je bitno koliko je njegov pas spreman za lov na određenu vrstu pernate divljači, jer osim prepelice slijedi lov na goluba, patku, jarebicu poljku, jarebicu kamenjarku, bekasinu, šumsku šljuku i fazana, a s pojedinim pasminama uspješno se lovi i dlakava divljač: zec, lisica, pa čak i divlja svinja. Kod mladoga psa izuzetno je značajno pravilno aktivirati njegove urođene osobine i, narodski rečeno, „u hodu“ mu usavršavati i određene radne discipline, kako bismo kada dođe lovna sezona imali pravilno obučenog i lovno korisnog psa. Osobno sam, promatrajući ekipu koja lovi na susjednoj parceli, često bio u prilici nazočiti smiješnim, a ponekad i tužnim scenama na relaciji lovac – pas – divljač, jer nepravilno obučen pas samo stvara probleme u lovištu, od probijanja vlastite ferme, probijanja ferme drugom psu, rastjerivanja divljači, do kidanja pa čak i gutanja divljači. Takav pas je kinološki gledano „škart“, te se bez obzira na cijenu koju je vlasnik za njega platio i ro- www.lovackisavez-hb.ba piše Zdravko pranjić-brižankić dovnik koja mu jamči kvalitetno podrijetlo, mora povući i iz lova i iz priploda. Poradi boljeg poznavanja obuke pasa ptičara, osim onoga starog pravila: „Koliko si patika poderao na terenu s mladim psom, takvog ćeš pomagača u lovu i imati“, nije loše malo proučiti i pravilnike o radu pasa ptičara. Kako je kod pasa ptičara pravilnikom FCI-a obvezatan radni ispit, a taj je ispit propisan i Zakonom o lovstvu F BiH, evo za ljubitelje takve vrste lova nekoliko bitnih izvadaka iz Pravilnika o radu pasa ptičara. ISPIT UROĐENIH OSOBINA Ispitivanje radnih sposobnosti ptičara podijeljeno je u dvije skupine: A – ispitivanje rada engleskih ptičara, B – ispitivanje rada kontinentalnih ptičara. U skupini rada engleskih ptičara je i ispit urođenih osobina (tip „Ap“). Cilj ovoga proljetnog ispita je utvrditi kod psa nasljedne osobine za rad u lovu, koje su karakteristične za pasminu kojoj pripada. Na ovaj ispit dovode se psi do navršenih 30 mjeseci starosti koji su upisani u rodovnu knjigu jednoga od saveza priznatih od FCIja i koji imaju pozitivnu ocjenu oblika. Psi se ocjenjuju u paru, a ispitne discipline su sljedeće: 1) nos/njuh, 2) stil traženja, 3) stajanje na divljač, 4) sekundiranje, 5) ponašanje na pucanj, 6) volja za rad, 7) poslušnost. U biti, ponašanje na pucanj i poslušnost 43 nisu urođene osobine, ali su pravilnikom dodane ostalim disciplinama, jer je neposlušan pas i pas koji se boji puške neuporabljiv u lovu i kao takav se diskvalificira. Za one lovce koji ne žele sudjelovati na utakmicama višega ranga, ovaj ispit je posve dovoljan da se pas može koristiti u priplodu, a također i u lovu. 1. Nos/njuh Nos/njuh je kod svih pasmina pasa najznačajnija urođena osobina i pas s dobrim njuhom jako je cijenjen u lovstvu, ali i u različitim državnim i privatnim službama. Kod ptičara, a ovdje je riječ o „englezima“, osjetilo mirisa je razvijenije nego kod ostalih pasmina ptičara, jer su generacijama stvarani kao trkači-galoperi, te zbog svoje brzine i kratkog vremena propisanog za ispit, s lošijim njuhom ne bi uspjeli položiti ovu disciplinu, pa samim tim ni dobiti dozvolu za priplod, niti za lov. 2. Stil traženja Jako je bitno da pas ptičar pretražuje teren u stilu pasmine kojoj pripada. Engleski ptičari u tom su segmentu specifikum, jer su jako brzi, s visoko nošenom glavom u trku, s anatomski perfektnim tijelom i s obvezatno mirujućim repom u pokretu. Promatrati jednoga poentera ili engleskog setera u traženju znači uživati u njegovoj ljepoti, snazi i brzini. Osobno više volim „živi rep“, jer su mirujućim, „mrtvim repom“, po meni, narušeni zakoni fizike. Ako znamo da su kod psa stražnje noge „motor“, pokretač tijela, a prednje upravljač, onda bi rep trebao biti skretničar pravca, jer promatrajući lisicu u trku, zapazit ćemo da uz pomoć repa strahovito brzo mijenja pravac, što je i psima jako potrebno kad u punom galopu prime u nos bočni miris divljači. 3. Stajanje na divljač U lovačkom rječniku postoje tri termina za ovu disciplinu. Lovci iz Dalmacije i Hercegovine najčešće rabe termin „ferma“, dio lovaca iz Bosne i Srbije rabi termin Pravom ljubitelju lova jako je bitan dobro obučen pas pojačava se intenzitet zvuka sve do onog trenutka kad će doći na red i lovačka puška. U blizini šteneta se smijemo nikad izazivati detonacije bilo kojeg intenziteta, jer će one u njemu izazvati nelagodu i strah, što će kasnije, kad dođe vrijeme ispita, rezultirati negativnom ocjenom za ovu disciplinu, odnosno diskvalifikacijom jedinke za čitav život. 6. Volja za rad „marka na divljač“, a u pravilniku HKS-a napisano je „stajanje na divljač“, što je vjerojatno i najispravniji termin za ovu radnju i disciplinu. Naime, kad pas ptičar u punom galopu primi u nos miris divljači koja najčešće miruje na logi, njegov ga urođeni nagon tjera da u istom trenu zastane okrenut glavom u pravcu divljači, čime pokazuje lovcu da je divljač tu i da bude spreman za odstrelni hitac. Međutim, u praksi često ipak nije tako. Naime, posebice kod mladih i slabo obučenih pasa, česta su lažna stajanja. Neiskustvo i loša obuka dovode ih u situaciju da počnu zastajati na svaki primljeni miris, jer njihov mozak nije imao vremena razgraničiti i memorirati lovnu i nelovnu divljač. Ovo se na ispitu urođenih osobina konstatira kao mana, a na utakmicama višega ranga pas se čak i diskvalificira, ako tri puta ponovi lažno stajanje. Figure koje prave engleski ptičari pri stajanju na divljač, priča su za sebe. Za pravoga ljubitelja lova s ptičarima to je odmor za oči i dušu, jer se figure ovih pasa profinjena nosa, ovisno od vrste divljači, terena na kojem love i vremenskih uvjeta, izmjenjuju od polustojećeg stava, polučučnja, čučnja, pa sve do ležećeg stava, a onaj mirno ledeni pogled i samo vibriranje nosnica pokazuju s koliko strasti ti psi rade svoj posao. 4. Sekundiranje Sekundiranje je urođeni refleks poštovanja tuđeg stajanja na divljač. U slučaju polaganja ispita urođenih osobina za engleske ptičare tipa „Ap“, u teren se puštaju dva psa i njihov je zadatak da neovisno, u stilu pretražuju teren. Kad jedan od njih stane na divljač, drugi se pas u trenutku kad to spazi također mora okrenut prema njemu, stati na njegovo stajanje i ostati u tom položaju sve dok prvi pas ne učini neku radnju koja sama po sebi izaziva pokretanje obadva psa. To je za engleske ptičare obvezatna i ujedno urođena osobina, a, recimo, za kontinentalne ptičare nije urođena, ali je na utakmicama višega ranga obvezatna. Sekundiranje je samo po sebi za oko vrlo ugodan prizor, ali je i za lov vrlo učinkovita radnja. Zamislite u praktičnom lovu dva ili više pasa, i dok jedan stoji na divljač, ostali bezglavo jure oko njega (što je, nažalost, često vidljivo na našim poljima) i ne samo što rastjeruju divljač, nego i psa „stajača“ natjeraju da krene prije vremena (probije vlastito stajanje), a lovcu onemoguće smiren prilaz i odstrelni hitac. S takvim je psima smisao lova, a i samo uživanje u radu ptičara, totalan promašaj. 5. Ponašanje na pucanj Ovu smo osobinu i disciplinu već u startu okarakterizirali kao neurođenu, ali u svakom slučaju obvezatnu, jer pas mora na pucanj ostati miran, a to se postiže uvođenjem psa u pucanj od malih nogu, izazivajući određeni zvuk različitim predmetima koji lagano pucketaju, i kako štene raste 44 Bez obzira na to od kakvih je roditelja štene – može biti i od svjetskih šampiona u radu – ako mu nismo posvetili dovoljno vremena za obuku ne možemo očekivati od njega velike rezultate. Poradi toga je potrebno sa štenetom provoditi puno vremena, uvoditi ga u tajne okoliša i po mogućnosti dovoditi ga u doticaj s divljači. S vremenom će se njegovi lovački nagoni buditi, i kako raste, njegova potreba za ispitivanjem terena postajat će sve veća. To je u biti i preduvjet za kvalitetno buđenje njegovih urođenih osobina, koje će ako se pravilno poslože u konačnici rezultirati jednim kvalitetnim i nadasve radnim psom, s kojim ćete moći ponosno nastupati kako na utakmicama u radu, tako i u praktičnom lovu. 7. Poslušnost Poslušnost je stečeni refleks-osobina svakoga kvalitetnog ptičara, jer bez poslušnosti ni rezultati na utakmicama, niti učinkovitost u praktičnom lovu neće biti zadovoljavajući. Ova disciplina se lagano usađuje psu od malih nogu, a bitna stavka u tome je stjecanje međusobnog povjerenja. Engleski ptičari su karakterno mnogo nježniji od kontinentalaca, i zato s njima morate postupati jako pažljivo, vodeći računa da kroz igru, prehranu i socijalizaciju pridobijete njihovo povjerenje. Pokušali smo ukratko elaborirati discipline za ispit urođenih osobina engleskih ptičara. O ispitima višega ranga ovoga puta nemamo ni vremena ni prostora, pa ćemo ih samo nabrojiti po redoslijedu: ispit rada engleskih ptičara u polju bez odstrela divljači (tip „B“), ispit rada engleskih ptičara u polju s odstrelom divljači (tip „C“) i ispit rada engleskih ptičara u polju i vodi (tip „D“). Kriteriji za svaki ispit višega ranga sve su stroži, disciplina je sve više, a o eliminacijskim pogreškama da i ne govorimo. O ispitima u radu kontinentalnih ptičara, nekom drugom prilikom. Broj 95, srpanj - rujan 2014. KINOLOGIJA CAC I CACIB POSUŠJE 2014 Dvodnevna fešta za desetogodišnjicu Kinološke udruge K rajem kolovoza svake godine – ove je godine to bilo 23. i 24. kolovoza – Posušje bude u središtu pozornosti ljubitelja pasa širom regije. Razlog: CAC i CACIB te dvije specijalke: Specijalka Ex Yu i autohtonih goniča „Robert Oreč-Bobo“ i Specijalka ruskih pasmina pasa. Na ovogodišnju, devetu priredbu stigao je zavidan broj izlagača sa psima svih pasmina iz cijele Europe. Posebice treba spomenuti pun autobus izlagača koji su sa svojim ljubimcima došli iz Poljske i Češke, te brojne izlagače iz Slovačke i Rusije. Na pripremljenim prostorima Sportskog centra „Šego“ u Posušju, prijavljeno je i brojnoj publici predstavljeno preko 450 pasa svih pasmina. Pse su ocjenjivali poznati europski suci: Vasko Mudreša, Dubravka Reicher, Zlatko Kljajić, Zijah Zulović, Zdravko Pranjić i Nebojša Savičić. Dvodnevni program i izložbu znalački je vodio Mirko Čolak, tajnik Kinološkog saveza Herceg-Bosne. MADIS AXEL GIPSI KINGS DANCER, vlasnik Nada Matijaš; X. FCI skupina (sudac Dubravka Reicher): Ruski hrt – borzoj MISTIKASWETTDEMON, vlasnik Andrea Carminati. Po odluci Dubravke Reicher, u kategoriji Najljepši mladi pas (JBIS - Junior Best in Show) poredak je bio sljedeći: 1. Šiba, 2. Njemački ovčar, 3. Istarski kratkodlaki gonič. Po odluci Vaska Mudreše, u kategoriji Najljepši pas izložbe (BIS - Best in Show) poredak je bio sljedeći: 1. Srednjoazijski ovčar BEZJANA CAKANMONTENEGRO, vlasnik Stevo Novaković, 2. Zlatni retriver FAIR PLAY BELLA MARE, vlasnik Galina Kuryanova, 3. Njemački oštrodlaki ptičar AJK, vlasnik Elvir Velić. PRVI DAN IZLOŽBE CAC. Pobjednici prvoga dana izložbe po FCI skupinama bili su: I. FCI skupina (sudac Vasko Mudreša): Njemački ovčar mužjak mladi (9-18) ASTOR VON BRCKO, vlasnik Nebojša Đukić; II. FCI skupina (sudac Vasko Mudreša): Srednjoazijski ovčar BEZJANA CAKANMONTENEGRO, vlasnik Stevo Novaković; III. FCI skupina (sudac Dubravka Reicher): Plavi irski terijer VOLZHSKY ARKOS DIVHNAYA ORCHIDEA, vlasnik Irina Knyazeva; IV. FCI skupina (sudac Dubravka Reicher): Jazavčar dugodlaki BELLA VITA S VISNEVOY ROSHI, vlasnik Olga Bezmenova; V. FCI skupina (sudac Zlatko Kljajić): Akita Inu NINGO HALNE WZGORZE, vlasnik Radtka Grulikova; VI. FCI skupina (sudac Zlatko Kljajić): Istarski kratkodlaki gonič RITA, vlasnik Ante Boras; VII. FCI skupina (sudac Zlatko Kljajić): Njemački oštrodlaki ptičar AJK, vlasnik Elvir Velić; VIII. FCI skupina (sudac Zijah Zulović): Zlatni retriver FAIR PLAY BELLA MARE, vlasnik Galina Kuryanova; IX. FCI skupina (sudac Zijah Zulović): Ši-cu MISSY www.lovackisavez-hb.ba Najljepši pas izložbe Mjerenje i ocjenjivanje pasa 45 CACIB. Po FCI skupinama, pobjednici su bili: I. FCI skupina (sudac Zdravko Pranjić): Bradati koli TIME OF SHINE FOR ROBODREAM, vlasnik Tomislav Medvid; II. FCI skupina (sudac Zdravko Pranjić): Veliki šnaucer GLORIS WAY FIRE FLY, vlasnik Olga Erofeeva; III. FCI skupina (sudac Nebojša Savičić): Jorkšir terijer LETVORA VIRGINIA, vlasnik Natalia Kuzina; IV. FCI skupina (sudac Nebojša Savičić): Jazavčar dugodlaki BELLA VITA, vlasnik Olga Bezmenova; V. FCI skupina (sudac Dubravka Reicher): Njemački patuljasti špic CH RETURN OF THE KING, vlasnik Tsvetelina Genoa; VI. FCI skupina (sudac Vasko Mudreša) pobjednik: Posavski gonič BELKA, vlasnik Damir Markota (Dejan Ađanin); VII. FCI skupina (sudac Vasko Mudreša): Njemački oštrodlaki ptičar AJK, vlasnik Elvir Velić; VIII. FCI skupina (sudac Dubravka Reicher): Zlatni retriver DEWMIST GLITTERATO, vlasnik Roumen Kuzmanov; IX. FCI skupina (sudac Zlatko Kraljić): Kineski kukmasti pas VOLSHEBNAJA LOSHADTKA ELVIN, vlasnik Natalia Lovasova; X. FCI skupina (sudac Zlatko Kraljić): Ruski hrt – borzoj LEONID VOM TOLLHAUS, vlasnik Susanne Leeb. Po odluci Zdravka Pranjića, u kategoriji Najljepši mladi pas (JBIS - Junior Best in Show) poredak je bio sljedeći: 1. Njemački ovčar ASTOR VON BRCKO, vlasnik Nebojša Đukić, 2. Istarski kratkodlaki gonič BELLA, vlasnik Ivo Krezo, 3. Rotweiler TKS LITTLE TSUNAMI, vlasnici Tamara Krišto i Igor Josipović. U kategoriji Najljepši pas izložbe (BIS - Best in Show), poredak je bio sljedeći: 1. Veliki šnaucer GLORIS WAY FIRE FLY, vlasnik Olga Erefeeva, 2. Njemački patuljasti špic CH RETURN OF THE KING, vla- KINOLOGIJA snik Tsvetelina Genoa, 3. Posavski gonič BELKA, vlasnik Damir Markota (Dejan Ađanin). MISTIKAS WEETDEMON, vlasnik Andrea Carminati. Po odluci Zlatka Kraljića, u kategoriji Najljepši mladi pas (JBIS - Junior Best in DRUGI DAN IZLOŽBE Show) poredak je bio sljedeći: 1. Rotweiler, 2. Tornjak bosansko-hercegovački, 3. Šiba. Po odluci Nebojše Savičića, u kategoriji NajPrvonagrađeni psi drugoga dana CACIB-a u Posušju ljepši pas izložbe (BIS - Best in Show) poredak je bio sljedeći: 1. Bobtejl LAFAYETTE AUS DEM ELBE, vlasnik Dorotea Bodzioch i Tsvetlana Genova, 2. Njemački patuljasti špic CH RETURN OF THE KING, vlasnik Tsvetlana Genova, 3. Ši-cu MISY MADIS AXEL, vlasnik Nada Matijaš. Po odluci Dubravke Reicher, pobjednik u kategoriji SUPER BIS Po FCI skupinama, pobjednici drugo- (Super Best in Show) je srednjoazijski ovga dana izložbe (CACIB) bili su: I. FCI čar BEZJANA CAKANMONTENEGRO, skupina (sudac Zlatko Kraljić): Bobtejl vlasnik Stevo Novaković. LAFAYETTE AUS DEM ELBE – URSTROMTAL, vlasnik Dorotea Bodzioch; SPECIJALKE. Na kraju ove značajne i II. FCI skupina (sudac Zlatko Kraljić): jako zanimljive dvodnevne kinološke priTornjak bosansko-hercegovački SAM- redbe u Posušju, održane su i dvije tzv. SON, vlasnik Ante Radoš Odžić; III. FCI specijalke. skupina (sudac Vasko Mudreša): Jork- Pobjednik Specijalke Ex Yu i autohtonih šir terijer EXKLUSIVE FUNNY LITTLE goniča „Robert Oreč-Bobo“ bio je posavTHING, vlasnik Natalia Ronowska; IV. ski gonič KING, vlasnik Josip Žulj, a poFCI skupina (sudac Vasko Mudreša): Ja- bjednik Specijalke ruskih pasmina pasa zavčar dugodlaki BELLA VITA, vlasnik bio je srednjoazijski ovčar BEZJANA Olga Bezmenova; V. FCI skupina (sudac CAKANMONTENEGRO, vlasnik Stevo Nebojša Savičić): Njemački patuljasti špic Novaković. CH RETURN OF THE KING, vlasnik Mladen Bešlić Tsvetelina Genoa; VI. FCI skupina (sudac Dubravka Reicher): Posavski gonič BELKA, vlasnik Uljepšavanje psa prije ocjenjivanja Damir Markota (Dejan Ađanin); VII. FCI skupina (sudac Dubravka Reicher): Njemački oštrodlaki ptičar AJK, vlasnik Elvir Velić; VIII. FCI skupina (sudac Nebojša Savičić): Zlatni retriver DEWMIST GLITTERATO, vlasnik Roumen Kuzmanov; IX. FCI skupina (sudac Nebojša Savičić): Ši-cu MISSY MADIS AXEL, vlasnik Nada Matijaš; X. FCI skupina (sudac Vasko Mudreša): Ruski hrt – borzoj 46 DESET GODINA KU POSUŠJE Ove godine Kinološka udruga Posušje navršava deset godina svoga postojanja. Utemeljili su je Igor Ramljak, prvi predsjednik, Zoran Šušnjar, prvi dopredsjednik, Tomo Raič, prvi tajnik udruge (i danas na toj dužnosti), Berislav Jukić-Beća te pokojni Robert-Bobo Oreč (po njemu je dobila naziv Specijalka Ex Yu i autohtonih goniča). Među zaslužne za uspješan rad udruge treba spomenuti i Roberta Petrica, pok. Živka Žulja, pok. Ivana-Iku Ramljaka, pok. Stefana-Bracu Bešlića, Antu Borasa-Jelinkušića, Mladena Bešlića, Petra Galića-Pepu te svakako LD „Radovanj“ Posušje. Danas udrugu vode također dobro poznata imena iz svijeta kinologije: predsjednik Tonćo Jukić-Sokol, tajnik Srećko Žulj i predsjednik Kluba uzgajivača srednjoazijskih i kavkaskih ovčara te ruskih terijera „Hercegovina“, Darko Vican. Obraćajući se nazočnima prije početka ovogodišnje međunarodne izložbe pasa, Tonćo Jukić-Sokol je, između ostaloga, rekao: „Iskreno zahvaljujem svim ljudima koji su požrtvovnim radom doprinijeli da danas imamo kvalitetnu i zdravu kinološku udrugu, članicu Kinološkog saveza Herceg-Bosne i članicu Unije kinoloških saveza BiH. Nadam se da ćemo se još dugo družiti i kao udruga postojati, da ćemo nastaviti s organizacijom međunarodnih kinoloških priredbi u Posušju i da će nas, danas-sutra, naslijediti neki novi, mlađi zaljubljenici u kinologiju, koje već danas vidim ovdje, među nama.“ Osnivači udruge: Berislav-Beća Jukić, Zoran Šušnjar, Igor Ramljak i Tomo Raič Broj 95, srpanj - rujan 2014. VODENI OKOLIŠ ODNOS PREMA VODENOM BOGATSTVU Voda je iznimno značajna za opstanak divljači Bosna i Hercegovina jedna je od najbogatijih zemalja u Europi, pa čak i u svijetu, po vodenim resursima S jaj i bijeda svijeta u kojem živimo pokazuje se i na planu korištenja vode u svakidašnjem životu. Tako danas Europljani koriste 200 litara vode dnevno, stanovnici Sjeverne Amerike 400 litara, a siromašni u zemljama u razvoju svega 10 litara vode za piće, kuhanje i dnevno čišćenje. Sudeći po vodi kao problemu čovječanstva, Hercegovci i Bosanci su iznimno bogati ljudi, samo to još trebaju i shvatiti. Naime, Bosna i Hercegovina jedna je od najbogatijih zemalja u Europi, pa čak i u svijetu, po svojim vodenim resursima. “Bogati smo vodenim resursima, ali se prema njima ponašamo poput pijanih milijunera“, istaknuto je jednom prigodom. www.lovackisavez-hb.ba Zujevina, Jala i Bosna, kao i sve rijeke nizvodno od većih gradova i naselja, budući da se otpadne vode ispuštaju u vodotoke uglavnom bez ikakvog pročišćavanja. Ono što bh. vodotoke najviše zagađuje, jesu kanalizacije naselja i industrije. – Osim mikrobiološkog onečišćenja, koje se odnosi na koliformne bakterije, fekalni streptokok, ešerihiju koli, virus hepatitisa A te druge viruse i parazite, sve je veća kontaminacija vode kemijskim supstancijama – tvrde stručnjaci. No, da se ne spominju vrećice, boce i drugi otpadni materijali koji plutaju bh. rijekama. Jedini način zaštite rijeka od mikrobiološkog i kemijskog zagađenja jest pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije prije ispuštanja u vodotoke. Ovo podrazumijeva mehaničko, kemijsko i biološko pročišćavanje s pomoću odgovarajućih filtara. Promjene u životnoj sredini koje izazivaju posebnu pozornost često su izravna ili neizravna posljedica ljudskih aktivnosti u prirodi, i to uglavnom kao posljedica prilagođavanja prirode osobnim potrebama, koje nerijetko gube obilježje zadovoljavanja potreba ljudske prirode. DIVLJAČ UGIBA I ZBOG SUŠE O tome koliko je značenje vode za opstanak divljači u lovištu ne treba trošiti previše riječi. To značenje je posebno izraženo u sušnim i ljetnim mjesecima kada mnoge rijeke, kanali, potoci nemaju dovoljnu količinu vode. Da bi se što više smanjile posljedice suše po divljač, potrebno je adekvatno se pripremiti i u lovištu osigurati dovoljnu količinu vode za divljač. Pero Zelenika RIJEKE NISU ZA KUPANJE Umjesto ribama, bh. rijeke obiluju virusima i parazitima. Kupanjem u bh. vodama često se oboli od dizenterije, zarazne žutice, leptospiroze te gljivičnih i parazitarnih bolesti, a u posljednje vrijeme i seroznog meningitisa. U BiH malo je rijeka na kojima se možete kupati bez straha da ćete zaraditi neku infekciju zbog njezina zagađenja. Naime, u našoj zemlji vode se ne štite kao resurs, pa tako u rijekama nema pročistača otpadnih voda, a često one postaju i divlji deponiji. Na području Federacije BiH osobito su zagađene rijeke Željeznica, Miljacka, Krivaja, 47 C.T. Izvor - prvo mjesto Športsko ribolovno društvo Posušje Drugi jesenski Carp Cup– Tribistovo 2014. Od petka 12. rujna do nedjelje 14. rujna, u organizaciji ŠRD Posušje, na Tribistovu, jezeru pokraj Posušja, održano je natjecanje u lovu na šarana i amura. Bio je to drugi po redu jesenski Carp Cup, a natjecale su se ekipe iz Gruda, Ljubuškog, Tihaljine te iz Hrvatske, ukupno osam ekipa. Prvo mjesto zaslužila je ekipa „C. T. Izvor“, drugo mjesto ekipa „C. T. Zvani zajebani“, a treće ekipa „C. T. Ljubuški“. Osim ovoga jesenskog natjecanja ŠRD Posušje organizira i proljetni Carp Cup, a svake se godine više puta organizira i čišćenje okoliša jezera. Svrha ovih natjecanja jest upoznavanje članova ŠRD Posušje s članovima susjednih ribolovnih društava, razmjena iskustava, čuvanje jezera Tribistovo te podizanje ekološke svijesti ribolovaca i posjetitelja ovoga planinskog bisera. Nakon natjecanja organiziran je zajednički ručak i druženje natjecatelja i prijatelja prirode. Sponzori natjecanja bili su: Stanić, Čistoća „Ladanušić“ Rakitno te Lov&Ribolov „Prepelica“ Grude. Mladen Bešlić LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE KUPINA Koristite blagodare prirode K onac ljeta, premda ono bilo kilavo i nepouzdano kao ovogodišnje, i početak rujne jeseni za većinu su ljudi najugodnije i najljepše vrijeme kroz godinu, vrijeme koje i lijenima i mudrima nudi istinski užitak i dobit od strane prirode. Ne može se ni nabrojiti sve blagodare koji su nam dostupni u ovo blaženo vrijeme. Među najizdašnijim darovima prirode je svakako sakupljanje šumskih plodova, među kojima je uistinu jedna od najkorisnijih – KUPINA (Rubus fruticosus L.) Kupina, koju u narodu još nazivaju crna jagoda, ostriga, kupinjača, još je u mnogim glavama sinonim za neugodan bodljikavi korov koji treba što više i brže uništavati, paliti, iskorijeniti. Ima nekoliko vrsta kupina i sve one imaju istu vrijednost i isti status. Ne treba trošiti mnogo prostora na opis ove poznate i grmolike biljke koja u obliku busja raste svugdje po rubovima šuma, poljskih i šumskih putova, kraj potoka i jaraka, pokraj divljih deponija..., nekada prava neuzgojena divlja plantaža, u kojoj onda caruju kolonije ptica, guštera, zečeva i divljih svinja. Po mladicama (koje na plodnu tlu mogu narasti i do tri metra u jednom ljetu) i lišću su razbacane bodlje pa je „neprijateljski“ okrenuta prema svim nježnim stvorenjima, radi čega je, moguće, mnogi zaobilaze, a tako je izdašna, korisna, ljekovita, ako hoćete i izuzetno lijepa, premda je ljepota kao estetski pojam krajnje neusuglašen. Kod kupine se rabe svi dijelovi za lijek: lišće, mladi izdanci, korijenje i svakako vrlo slatki, sočni i mirisni plodovi. Valja napomenuti da se neke vrste kupina uzgajaju po vrtovima i plantažama, one su bez bodlji ali su te nešto slabije kvalitete od onih divljih. Za čajeve se koristi mlado lišće tijekom cijele vegetacije (od travnja do rujna), mladice i korijenje koje se vadi iz zemlje već u veljači, te plodovi koji još nisu dobili crnu boju. Plodovi prvo budu sitne zelene kuglice, onda te bobice pocrvene a na kraju postaju sjajno crne i tada su vrlo dobre za pravljenje sokova, vina, džema, a svi ti proizvodi su jako dobri za popravak krvne slike kod ljudi, za ljude koji se oporavljaju nakon teških bolesti i operacija. Kupina je vrlo bogata tvarima koji pozitivno utječu na ljudski organizam i zdravlje: različita eterična ulja, vitamini C i skupine B, pektin, tanini, organske kiseline (oksalna, mliječna, jabučna, salicalna), karoten, flavonid, soli... Zreo plod sadrži dosta kalija i voćnog šećera. 48 Mladi proljetni izdanci kupine su vrlo sočni i mogu se kuhati i koristiti za pripremu ukusnih variva koja su posebice dobra za ljude slabokrvne i one koji imaju probleme s probavom. Dugačak je popis tegoba i bolesti na koje kupinov čaj i pripravci od sočnih plodova pozitivno i ljekovito djeluju: proljev (pa i onaj najteži, krvavi), upala želudca i crijeva, upala debeloga crijeva (kolon), upala i krvarenje hemoroida, tuberkuloza, čišćenje krvi, kod kroničnog nadražaja slijepog crijeva, bijeli cvijet, rastvaranje i izbacivanje sluzi, liječi sve kožne osipe, lišajeve i sl. Posebice se preporuča trudnicama koje imaju slične tegobe. Plod se koristi protiv vodene bolesti, kod slabokrvnosti, nesanice, kroničnog umora, živčane rastrojenosti. Čaj od korijena se koristi za rastvaranje bubrežnih kamenaca, protiv gađenja i povraćanja, za ispiranje bolesnih očiju. Kada se mladi list i latice cvijeta potope u bijelom vinu, njima se ispire grlo, krajnici, usna šupljina i desni, učvršćuje zube... Kupinov čaj je mnogo korisniji i zdraviji od ruskog i crnog čaja, kažu biljari. On, osim onoga navedenog, uspješno liječi kašalj, promuklost, skida visoku temperaturu, ublažava bol u krajnicima, a samljeven suh list se od prapovijesti kod mnogih naroda koristi kao sredstvo za posipanje i sušenje rana. U mnogim našim krajevima kupina se sadi za podizanje višegodišnjih remiza u dobro organiziranim lovištima. Tamo se divljač uspješno skriva i hrani. Kupinovo grmlje ne mogu srušiti ni vjetrovi niti duboki snijeg. Tijekom kolovoza i rujna kada kupine masovnije sazrijevaju i kada ljudi koji cijene te plodove, pohrle na branje (u kombinaciji s drenjinama dobiva se izuzetan sok i pekmez), po kupinovu busju često se sunčaju zmije ljutice, čekajući ptice koje se slade plodovima. Tu činjenicu berači bi trebali imati na umu, jer to sam i osobno iskusio! Uz poneku neplaniranu bodlju pod nokat, to je jedino negativno iskustvo s kupinom koja nam je tako blizu i tako daleko, ako ne znademo sve ovo što smo o njoj opisali i kao takvo darujemo svojim čitateljima! I kada vam iz susjedove parcele kupina prodire u vrt ili vinograd, nemojte je rezati ili iskopavati, dovodeći tako u pitanje dobrosusjedske odnose, dovoljno je nekim tvrdim štapom pomlatiti one nestašne mladice što su prešle u vaše imanje i kupina će se suzdržati od daljnjega nadiranja. Probajte! Blago Lasić Broj 95, srpanj - rujan 2014. IN MEMORIAM ANTE PEŠA (1934. – 2014.) U kolovozu 2014. zauvijek je prestalo kucati veliko srce našega dragog prijatelja lovca Ante Peše zvanog Pantelića-Pante. Veliko srce i dobra duša iz rodnih Vinjana Donjih preseliše se u Kraljevstvo Gospodnje. Dragi naš prijatelju, počasni članu LU „Zavelim“, mnogo ćeš nam nedostajati, ali tvoj vedri lik, zvonak i mio gangaški i uvijek šaljivi glas zauvijek će ostati u našim sjećanjima. Sva naša lovačka druženja bila su i ostat će za vječno pamćenje. Prijatelju dragi, hvala ti na svakom trenutku provedenom s nama. Počivaj u miru Božjem. LU Zavelim, Roško Polje NEVENKO BARAĆ (1942. – 2014.) Nakon kraće bolesti redove našega Društva zauvijek je napustio naš kolega i prijatelj Nevenko Barać, član lovačke sekcije „Međugorje“. Njegovom smrću izgubili smo istinskog zaljubljenika u lov, posebice u lovačka druženja, za koja je uvijek imao vremena. Svima nama koji smo ga poznavali ostat će u trajnoj uspomeni, a posebice članovima njegove sekcije „Međugorje“. Za sve ono čime je doprinio razvoju i boljitku našega Društva, velika mu hvala. Neka mu je laka ova hrvatska zemlja. Počivao u miru Božjem. LD Golub, Čitluk SLAVKO KORDIĆ (1943. – 2014.) Redove našega Društva, u 72. godini života, zauvijek je napustio naš kolega i prijatelj Slavko Kordić, član sekcije „Vionica“ i počasni član Društva. U svome dugogodišnjem lovačkom stažu dao je nemjerljiv obol razvoju i boljitku lovstva i lovač- www.lovackisavez-hb.ba ke etike, a svoje bogato lovačko iskustvo prenosio je na mlađe lovce. Njegovom smrću izgubili smo istinskog zaljubljenika u lov i lovačka druženja. Svima nama koji smo imali privilegij poznavati ga ostat će u trajnoj uspomeni, posebice članovima njegove sekcije „Vionica“. Za sve ono čime je doprinio razvoju i boljitku našega Društva, velika mu hvala. Neka mu je laka ova hrvatska zemlja. Počivao u miru Božjem. LD Golub, Čitluk ZVONKO BUŠIĆ (1939. – 2014.) HLU „Malič“ Grude i lovna sekcija Sovići-Gorica ostali su bez još jednoga pouzdanog i uzornog člana, našega Zvonke. Ostali su bez čovjeka koji je svojim članstvom u Udruzi ostavio neizbrisiv trag. Bio je dobar kolega i lovac. Iako u posljednje vrijeme shrvan bolešću, često bi iz Imotskog gdje je živio posjećivao svoju rodnu Goricu i svoje kolege lovce. Nedostajat će nam njegova spremnost na druženje, rad i njegove originalne dosjetke na našim lovačkim susretima. Za sve učinjeno velika mu hvala. Počivao u miru Božjem. HLU Malič, Grude IVICA GLAVINA-RIVI (1956. – 2014.) U 58. godini života, nakon kraće bolesti redove LD „Mosor“ i sekcije Knešpolje zauvijek je napustio Ivica Glavina-Rivi. Volio je lov, druženja, prirodu, ali eto, bolest je bila jača i nije dopustila da Rivi dočeka otvaranje još jedne lovne sezone, kojem se toliko radovao. Ostaju uspomene, ostaju sjećanja, ostaje zanimljiva i bogata zajednička lovačka prošlost. Hvala ti, dragi naš Rivi, za sve što si učinio za svoje Društvo i sekciju, i neka te dragi Bog nagradi za sva dobra djela. Počivaj u miru Božjem. MIRKO REZIĆ (1936. – 2014.) Redove LD „Mosor“ Široki Brijeg i sekciju Crnač napustio je zauvijek još jedan istinski zaljubljenik u prirodu i lov, Mirko Rezić. Ostala je praznina među nama, ali i uspomena na sve lijepe i ugodne trenutke provedene s njim u životu i lovu. Imponirala je njegova upornost u poštovanju etike i humanog odnosa između čovjeka i prirode. Osobito se rado sjećamo vremena kad je obavljao dužnost predsjednika sekcije i člana Upravnog odbora Društva. Mirko, velika i iskrena ti hvala za sve što si učinio za nas. Počivaj u miru Božjem. VLADO MIKULIĆ (1927. – 2014.) U 87. godini života zauvijek nas je napustio kolega i prijatelj Vlado Mikulić, jedan od utemeljitelja HLU „Malič“ Grude i njezin počasni član. Bio je veliki zaljubljenik u prirodu, a posebice je bio odgovoran prema obvezama vezanim za lovstvo. Kao uzoran lovac i plemenit čovjek, ostat će zauvijek u sjećanjima svima onima koji su ga poznavali, posebice lovcima sekcije „Grude“. Za sve što je učinio za Udrugu, iskreno mu i neizmjerno zahvaljujemo. Počivao u miru Božjem. HLU Malič, Grude LD Mosor, Široki Brijeg LD Mosor, Široki Brijeg ISMET KLJUČO (1961. – 2014.) Nakon kraće bolesti, napustio nas je naš dugogodišnji član, lovac Ismet Ključno. Nesebičnim radom, ljubavlju prema prirodi i divljači te lovačkim druženjima bio je primjer u svojoj lovnoj sekciji Livno. Dragi naš Ismete, tvoj vedri duh uvijek će nam nedostajati, ali će živjeti u našim uspomenama. Kao lovac, a prije svega kao čovjek, dugo ćeš ostati u srcima onih koji su te poznavali. PAVO GLAMUZINA (1951. – 2014.) Ovih smo se dana, iznenada i prerano, oprostili od našega dugogodišnjeg člana, kolege i prijatelja Pave Glamuzine. Pavo je bio istinski lovac. Volio je red i rad u lovištu. Bio je prvi predsjednik svoje sekcije Čalići. Za svoj rad dobio je više lovačkih priznanja i nagrada. Zauvijek će ostati u sjećanju svih naših članova, posebice njegove sekcije Čalići. Hvala mu za sve učinjeno. Počivao u miru Božjem. HLU Orao, Čitluk LU Cincar, Livno DR. ONGLUS ALAJBEGOVIĆ „OMO“ (1941. – 2014.) Iznenada, u 73. godini života napustio nas je naš kolega i lovac dr. Onglus Alajbegović „Omo“. Njegovom smrću izgubili smo prijatelja, vrijedna i nadasve poštena i uzorna lovca. Svojim nesebičnim radom, ljubavlju prema prirodi i divljači te lovačkim druženjima bio je za primjer. Lov, a posebno ribolov obilježili su način njegova života. Rijeka Sava izgubila je svoga velikog zaštitnika i prijatelja. Njegov vedri duh i prijateljstvo uvijek će nam nedostajati, ali živjet će i dalje u našim uspomenama. LD Fazan, Odžak ANTE ŠIMIĆ (1934. – 2014.) Redove HLU „Malič“ Grude i lovne sekcije Ružići-Cerov Dolac zauvijek je napustio kolega lovac Ante Šimić. Ante je 1993. kao prognanik iz Brčkog došao u Ružiće i odmah obnovio svoje članstvo u našoj udruzi, jer je do tada bio član lovačkog društva u Brčkom. Do svoje teške bolesti od prije nekoliko godina bio je aktivan član i poticao brojne lovačke aktivnosti u lovištu. Bio je vrstan poznavatelj prirode i divljači, a svoja iskustva je prenosio mlađim lovcima. HLU „Malič“ Grude i lovna sekcija Ružići-Cerov Dolac sjećat će ga se pri svakom lovačkom druženju. Hvala mu za sve učinjeno. Počivao u miru Božjem. JAKOV ČAMBER (1952. – 2014.) Zauvijek i prerano prekinut je životni i lovački put našega cijenjenog kolege, lovca i prijatelja Jakova Čambera. Uz njega nas vežu uspomene na zajednička druženja u lovu i poslije njega. Izgubili smo lovca koji će nam nedostajati, ali će i dalje živjeti u našim sjećanjima. Hvala mu za sve što je učinio za našu udrugu. Počivao u miru Božjem. JURE VLADIĆ (1947. – 2014.) Nakon kraće bolesti, zauvijek nas je napustio Jure Vladić, član sekcije Gračac. Bio je član Društva od 1972., i uvijek je davao maksimalan doprinos svojoj sekciji i Društvu u zaštiti prirode i divljači. Njegov lik i blaga narav ostat će zauvijek u sjećanjima svih onih koji su ga poznavali. Hvala mu za sve što je učinio za Društvo i neka počiva u miru Božjem. RADE VUKOJA „DOMIĆ“ (1931. – 2014.) Sa žalošću javljamo da je preminuo naš dragi prijatelj i kolega lovac Rade Vukoja „Domić“. Bio je dobar čovjek, istinski prijatelj i uzoran lovac od kojeg smo svi učili. Čuvat ćemo uspomenu na svoga Domića, osobito mi iz lovne jedinice Ljubotići. Neka mu Gospodin podari vječni mir. HLU Malič, Grude LU M. M. Bikan, Vir LD Vepar, Prozor-Rama LD Rujan, Kočerin 49 IN MEMORIAM IVAN SOLDO-IĆA (1952. – 2014.) Nakon kraće bolesti redove Društva zauvijek je napustio naš kolega i prijatelj Ivan-Ića Soldo, član lovne sekcije Međugorje. Njegovom smrću izgubili smo istinskog zaljubljenika u lov, a posebice u lovačka druženja za koja je uvijek imao vremena. Svima nama koji smo ga poznavali ostat će u trajnoj uspomeni. Hvala mu za sve što je učinio za Društvo. Počivao u miru Božjem. LD Golub, Čitluk MARKO BOŠKOVIĆ (1989. – 2014.) Tragičnom smrću u prometnoj nezgodi, u 25. godini života zauvijek nas je napustio naš mladi kolega lovac Marko Bošković, član sekcije Burmazi. Njegovom smrću izgubili smo dobrog čovjeka i prijatelja te istinskog zaljubljenika u lov i prirodu. Svima nama koji smo ga poznavali ostat će u trajnoj uspomeni. Počivao u miru Božjem. na kinološkim priredbama… Obnašao je brojne dužnosti u Društvu. Uz njega su stasale brojne generacije lovaca na koje je prenosio svoje bogato lovačko znanje i iskustvo, posebice u njegovoj sekciji Uzarići. Dobitnik je brojnih lovačkih i kinoloških nagrada i priznanja. Za izuzetne zasluge u lovstvu dobitnik je Odličja prvoga reda Lovačkog saveza Herceg Bosne. Njegov lik i djelo ostat će trajno u našim lovačkim pričama, u našim mislima i sjećanjima. Hvala mu za sve učinjeno. Počivao u miru Božjem. LD Mosor, Široki Brijeg LD Jarebica kamenjarka, Stolac OMER BEŠO (1947. – 2014.) U 67. godini života, nakon kratke bolesti napustio nas je naš dugogodišnji član. Volio je lov i prirodu, uživao u lovačkim druženjima i nesebično prenosio iskustva na mlađe. Rado ćemo se sjećati brojnih zajedničkih druženja u lovu i njegove plemenitosti i dobrote. Trajno ćemo ga se svi sjećati, posebice članovi njegove sekcije Stolac. LD Jarebica kamenjarka, Stolac JOZO LASIĆ-JOŽA (1935. – 2014.) Vijest o smrti Jože Lasića bolno je odjeknula među lovcima, kinolozima, pčelarima, umirovljenicima i svima onima koji su ga poznavali. Joža je bio čovjek prirodnjak, čovjek od akcije i do posljednjeg trenutka, iako svjestan teške i podmukle bolesti, bio je aktivan u svome lovištu, pčelinjaku, vinogradu, OBLJETNICA SMRTI IVAN BILOŠ (1940. – 2013.) Prošla je godina dana otkako nije s nama naš član, prijatelj i kolega lovac Ivan Biloš. Ljubav za lov i druženja vodila ga je cijeli život. Pamtimo ga kao vrijedna i odgovorna čovjeka koji je ostavio svoj trag u Društvu. U trajnom su nam sjećanju druženja i lovovi s našim Ivanom. Počivao u miru Božjem. pote, druženje s ljudima, što je posebice volio. Svojim radom i ponašanjem ostavio je neizbrisiv trag u Društvu, posebice u svojoj lovnoj sekciji Dobrič. Dragi Ivane, ni jedan izlazak u lovište ne prođe a da Te se ne sjetimo, ponosni što smo bili sudionici zajedničkih druženja u lovu i poslije njega. Za sve što si učinio, mi lovci i Tvoji prijatelji najiskrenije Ti zahvaljujemo. Počivaj u miru Božjem. LD Mosor, Široki Brijeg LD Vepar, Rama JOZO GLAMUZINA (1932. – 2014.) Zauvijek smo se rastali od dragog prijatelja lovca i bivšeg predsjednika LD „Jarebica“ Mostar. Njegova ljubav prema druženju i lovu te predani rad u Društvu ostavili su neizbrisiv trag. Krasile su ga ljudske i lovačke vrline sve do kraja njegova života. Dragi Jozo, vječno ćeš živjeti u našim mislima i lovačkim uspomenama. Počivaj u miru Božjem. LD Jarebica, Mostar IVAN BOŠNJAK (1944. – 2013.) Prošla je godina dana, a još uvijek ne možemo shvatiti da naš Ivan, naš kolega i prijatelj, nije više s nama. Krasile su ga vrline istinskog zaljubljenika u prirodu i njezine lje- BORO ĆUŽIĆ (2013. – 2014.) Prošla je duga i tužna godina otkako je naše redove i redove „Mosora“ zauvijek napustio naš Boro. Sjećamo se s ponosom Bore i njegovih djela, lovačkog znanja koje je prenosio nama, prijateljima. Druženja i gostovanja u drugim lovačkim udrugama od Livna do Dubrovnika nezaboravna su. Sjećanje na Boru dio je našega života u kojem će nam Boro puno nedostajati. Tvoji bećari iz LD Mosor, Široki Brijeg Novo u Hrvatskoj pošti Mostar Paketska ambalaža U ponudi Hrvatske pošte Mostar od sada se nalazi i paketska ambalaža. Prikladne kutije za pakiranje potpuno štite sadržaj vaše pošiljke i omogućuju da pošiljka neoštećena stigne do primatelja. Kada vam se ukaže potreba za slanjem paketa dovoljno je posjetiti najbliži poštanski ured. U ponudi HP Mostar možete pronaći paketsku ambalažu u pet različitih dimenzija: Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM) Paket S 230x150x90 1,20 Paket M 300x200x100 1,70 Paket L 300x230x140 2,00 Paket XL 300x240x230 2,50 Paket XXL 480x300x200 3,00 besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba Sajam lova u Bjelovaru AKTUALNO