NACRT PRIJEDLOGA Na temelju članka 346. Zakona o

NACRT PRIJEDLOGA
Na temelju članka 346. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07,
38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada
Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09,
10/10), Gradska skupština Grada Zagreba, na ___. sjednici, __________ 2012., donijela je
ODLUKU
o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Sesveta
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
U Odluci o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Sesveta (Službeni glasnik Grada
Zagreba 14/03, 17/06, 1/09) u članku 1. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
"Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana Sesveta (u nastavku teksta:
Izmjene i dopune GUP-a Sesveta), što ih je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba
u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada,
graditeljstvo, komunalne poslove i promet 2012. godine."
Članak 2.
U članku 4., stavku 1. oznaka „ 1.790 ha“ zamjenjuje se oznakom „ 1.816 ha“.
U stavku 2. riječi „stavka 1.“ brišu se.
Članak 3.
A
B
U članku 5., iza stavka 1. dodaje se novi stavak, koji glasi:
„Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana sastoje se od:
Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom: Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog
plana Sesveta 2012.
Grafičkog dijela - Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana Sesveta 2012. koji
sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5.000 i to:
1.
KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA – izmjene i dopune 2012.
2.
MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI– izmjene i
dopune 2012.
3.a
PROMETNA MREŽA– izmjene i dopune 2012.
3.b
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
Energetski sustav, pošta i telekomunikacije – izmjene i dopune 2012.
3.c
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
Vodnogospodarski sustav i gospodarenje otpadom – izmjene i dopune 2012.
4.a
UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA
Urbana pravila – izmjene i dopune 2012.
4.b
UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA
Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode i nepokretna kulturna dobra – izmjene i
dopune 2012.
4.c
UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA
Područja primjene planskih mjera zaštite – izmjene i dopune 2012.“.
Dosadašnji stavci 2., i 3., postaju stavci 3., i 4.
1 Dosadašnji stavci 3., i 4., zamjenjuju se novim stavkom koji glasi:
„Elaborat GUP Sesveta - Konzervatorska podloga – zaštita nepokretnih kulturnih dobara
(Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, revizija 2010., izmjene i dopune 2012.) i
kartografski prikaz Plan zona ugroženosti, u mjerilu 1:10.000, prilozi su Generalnome
urbanističkom planu.“
Članak 4.
U članku 6., točki 1., u zadnjoj alineji iza riječi „pravca“ dodaju se riječi „ukupna dužina
istaka može biti do trećine dužine pripadajućeg uličnog pročelja građevine, istaknuto do 1,0 m;“
U točki 3., podtočka 3.1., mijenja se i glasi:
„ podzemna etaža:
podrum (Po) – dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svog volumena u
konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena;“
Podtočka 3.2 mijenja se i glasi :
„nadzemne etaže: suteren (S), prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Pk) ili uvučeni kat;
uvučeni kat - najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše
75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine;
iznimno, ispod etaže suterena (S) ili prizemlja (P) moguće je izvesti tehnički podrum bez
namjene, ukoliko ga zahtijeva geomehanički izvještaj za gradnju građevine (tehnički podrum se
ne uračunava u iskaz GBP – a, ali uz uvjet da je potpuno ukopan u postojeći teren.)“
U točki 6., oznaka „(PPo)“ briše se, a iza riječi „lođe,“ dodaju se riječi „vanjskih
stubišta,“.
Točka 10., mijenja se i glasi:
„individualna građevina – građevina najveće visine tri nadzemne etaže, pri čemu se
treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže;
U točki 17., riječi „detaljnijih prostornih planova“, zamjenjuju se riječima „provedbenih
dokumenata prostornog uređenja“.
Iza točke 23. dodaje se nova točka „23.a“ koja glasi:
„23.a nositelj izrade – tijelo uprave Grada Zagreba odgovorno za postupak izrade i donošenja
dokumenta prostornog uređenja; “
U točki 26., iza riječi „prve“ dodaje se riječ „nadzemne“.
Točka 30. mijenja se i glasi:
„30. potkrovlje:
- oblikovano kosim ili zaobljenim krovom može imati najveću visinu nadozida 120 cm;
- potkrovlje oblikovano kosim krovom može imati maksimalni nagib 35°. “.
Iza točke 32., dodaje se nova točka 32b. koja glasi:
„32b. prometna površina - površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu
vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu
pristupa do građevne čestice;“
Točka 44. mijenja se i glasi:
„ zamjenska građevina – nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta
prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja
namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.“
2 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 5.
U članku 12. iza posljednjeg stavka, dodaje se novi stavak koji glasi:
„Na površinama i građevnim česticama javne i društvene namjene, izuzev predškolske i
školske, moguća je postava kioska za trgovinu na malo i uslužnu djelatnost. Oblikovni i prostorni
uvjeti za postavljanje kioska određuju se posebnim Pravilnikom.“
Članak 6.
U članku 13., stavku 3., u alineji 7. briše se točka i stavlja točka-zarez.
Iza alineje 7. dodaje se nova alineja koja glasi:
„- vatrogasne postaje.“.
Članak 7.
U članku 18., stavak 3., mijenja se i glasi: „Na površinama predviđenima za gradnju
komunalnih građevina i uređaja te infrastrukturnih građevina na posebnim prostorima i
građevnim česticama mogu se graditi trafostanice 110/x kV, plinske regulacijske (PRS),
razdjelne (RS) i blokadne (BS) stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za
kanalizaciju, toplane i elektrane, spremnici za vodu, vodna crpilišta, građevine i uređaji
alternativnih izvora energije, komutacijske građevine, građevine za predobradu i obradu otpada,
te ispostave za dežurne službe, kao i građevine za druge komunalne i slične djelatnosti.“
Članak 8.
U članku 27., iza stavka 4., dodaje se novi stavak 5., koji glasi:
„Gravitacijska udaljenost za predškolske ustanove u pravilu iznosi 200-400 m, iznimno do
maksimalno 1000 m, a za osnovne škole 400-600 m, ovisno o gustoći naseljenosti.
Dosadašnji stavci 5., i 6. postaju stavci 6., i 7.
U dosadašnjem stavku 6., riječ „jedne“ zamjenjuje se riječju „do dvije“.
Iza dosadašnjeg stavka 6., dodaje se novi stavak koji glasi:
„Prostorni kapaciteti građevine određuju se optimalno za 10 odgojnih skupina, odnosno
200 djece, a maksimalni kapaciteti za 17–20 odgojnih skupina sa 340 - 400 djece. Dječji vrtić sa
područnim odjelima optimalno ima 30 odgojnih skupina sa ukupno 600 djece.“
Dosadašnji stavci 7., do 12., postaju stavci 9., do 14.
U dosadašnjem stavku 10., alineji 1., riječi „30-40 m2“, zamjenjuju se riječima „najmanje
30 m²“.
Iza dosadašnjeg stavka 12., dodaje se novi stavak koji glasi:
„ Prigodom gradnje srednjih škola primjenjuju se sljedeći normativi:
-prostorni kapacitet srednjoškolske građevine određuje se za najviše 32 razredna odjela,
odnosno do 800 učenika u školi;
- optimalni kapacitet srednjoškolske građevine je 16 do 20 razrednih odjela, odnosno 400
- 500 učenika;
- broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na 28 učenika;
- veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 20 - 40 m2 po učeniku,
uzimajući u obzir lokalne uvjete.
Osnovni standard školskog prostora u pravilu treba osigurati rad škole u jednoj smjeni, a
iznimno, do stvaranja potrebnih uvjeta, u dvije smjene.“
3 Članak 9.
Naslov „ PROMETNA MREŽA“ iznad članka 37., briše se i dodaje se ispod članka 37.
Članak 10.
Riječ „ Članak 38.“ briše se.
Članak 11.
U članku 38., stavku 10., riječi „ planirani pristupni put“ zamjenjuju se riječima
„Planirana pristupna cesta“, riječ „njegova“ zamjenjuje se riječju „njena“, a riječ
„njega“ zamjenjuje se riječju „nju“.
U stavku 11., riječi „ planirani pristupni put“ zamjenjuju se riječima „Planirana pristupna
cesta“, riječ „njegova najduža dužina“ zamjenjuje se riječju „najduža“, a riječ „njega“ zamjenjuje
se riječju „nju“.
U stavku 13., alineje 1. do 3. mijenjaju se i glase:
„- 3,5 m za individualne stambene građevine do 400m2 GBP s najviše tri stana;
5,5 m za ostale individualne i niske građevine, osim građevina u zonama G, K, T;
9 m za visoke građevine i građevine u zonama G, K, T.“.
Na kraju stavka 14., dodaje se rečenica koja glasi: „Etapna širina ograničavajući je faktor
za izgradnju građevina i u odnosu na nju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ove odluke koje
određuju maksimalnu visinu i kapacitet građevina.“
Iza stavka 14., dodaju se novi stavci koji glase:
„Građevna čestica ulice može biti i šira od koridora ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta
kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni
prijevoz, podzida, nasipa i sl. Građevna čestica ulice može biti uža od planiranog koridora ulice,
ukoliko je prometno - tehničko rješenje uklopivo u cjelovito rješenje koridora ulice u punom
profilu.
Raspored površina unutar profila ulice određivat će se na temelju potreba i mogućnosti, te
prema odredbama ove odluke.
Osim trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina ucrtanih na kartografskom
prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet
omogućuje se gradnja i uređenje i drugih trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina
neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog uređenja.
Prigodom gradnje trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina iz prethodnog
stavka ovoga članka, na prostorima na kojima ovom odlukom postoji obveza donošenja
provedbenog dokumenta prostornog uređenja potrebno je za njih osigurati u pravilu 25 - 30%
površine od površine obuhvata provedbenog dokumenta prostornog uređenja na način da se
osigura širenje mreže gradskih trgova koji slijede glavne pješačke putanje gradskog područja na
udaljenostima u pravilu od 500 - 900m ovisno o namjeni i tipologiji gradnje.
Uređenje kolnih ulaza u blok ili građevinu osigurati u pravilu bez mjenjanja nivelete i širine
nogostupa, bez uklanjanja poteza drvoreda ili drugog zelenila, te bez ugrožavanja sigurnosti
pješaka arhitektonskim barijerama.“
Članak 12.
U članku 39., stavku 3., riječi „kompleksne proizvodne, uslužne, poslovne i trgovačke
sadržaje“ zamjenjuju se riječima „višesadržajne građevine“.
Na kraju stavka 8., dodaje se rečenica koja glasi „Građevna čestica u stambenoj i
mješovitoj, pretežito stambenoj namjeni može imati jedan, iznimno dva ulaza na parkiralište,
odnosno garažu.“
4 Članak 13.
U članku 42., stavci 1., i 2., mijenjaju se i glase:
„Pješačke površine su: nogostupi, trgovi i ulice (pješačke zone), pješački otoci, pješačke
staze, pothodnici, nathodnici, prolazi i šetnice.“
„Nogostupi i pješačke staze moraju biti kontinuirane i dovoljne širine, u pravilu, ne uže
od 1,5 m. Iznimno, u vrlo skučenim uvjetima mogu biti i uže, ali ne manje od 1,2 m.“
Članak 14.
U članku 45., na kraju stavka 5. dodaju se riječi: „Smještaj samostojećih antenskih
stupova je moguć i u zonama javne i društvene namjene, osim predškolske i školske. Omogućuje
se smještaj sklopova pokretnih komunikacija krovnim prihvatima na građevinama, u skladu s
posebnim propisima.“.
Članak 15.
U članku 47., stavku 2., iza riječi „bazena“ točka se zamjenjuje zarezom, te se dodaju
riječi „crpnih stanica i kišno-preljevnih retencijskih objekata.“
Članak 16.
U članku 48., iza stavka 4., dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„Omogućiti će se gradnja alternativnih izvora energije (solarne elektrane-kolektori,
vjetroelektrane i dr.) prema posebnim propisima, na zemljištu i na građevinama, ovisno o
ciljevima Plana.“.
Članak 17.
U članku 51., u stavku 2., riječi „te u elaboratu II. Evidentirani dijelovi prirode s uvjetima
uređenja i korištenja koji je prilog Generalnome urbanističkom planu.“ brišu se.
U stavku 4., riječi „te elaboratom iz stavka 1. ovoga članka.“ brišu se.
Članak 18.
U članku 52., stavku 1., riječi „I. Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna
dobra“ mijenjaju se i glase: „Konzervatorska podloga – zaštita nepokretnih kulturnih dobara
(Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, revizija 2010., izmjene i dopune 2012.)“.
5 Članak 19.
U članku 55., na kraju stavka 9., dodaje se tekst koji glasi: „Propisane udaljenosti od
međa građevne čestice, ne odnose se na među prema javnoprometnoj površini, javnom parku ili
površini rezerviranoj za proširenje postojeće prometnice i među uz koju je građevina prislonjena.
Iza stavka 9., dodaje se novi stavak koji glasi:
„Visoka građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa
pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena, javnoprometnih
površina (ulica, trg, željeznička pruga), površina rezerviranih za proširenje postojeće prometnice
i javnog parka, ako detaljnim urbanim pravilima ove odluke nije određeno drugačije.
Provedbenim dokumentima prostornog uređenja odnosno anketnim urbanističko arhitektonskim natječajem (iz članka 83. ove odluke) može se odrediti drugačija međusobna
udaljenost građevina.
Dosadašnji stavci 10., do 13., postaju 11., do 14.
Iza dosadašnjeg stavka 13., dodaje se novi stavak koji glasi:
„Provedbenim dokumentima prostornog uređenja osigurati da se kod planiranja novih
stambenih odnosno stambenoposlovnih susjedstva osigura barem minimalni standard pratećih
sadržaja naselja, da svaka urbanistička cjelina, u pravilu, ima svoj trg, igralište i parkovnu
površinu kao i spoj na gradsku prometnu mrežu, a što odgovara konačnom broju korisnika tog
prostora.“
Dosadašnji stavci 14., do 17., postaju 15., do 18.
U dosadašnjem stavku 14., riječi „odnosno nove građevine izgrađene na mjestu ili u
neposrednoj blizni mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice,
uz uvjet da se ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine“ brišu
se.
U dosadašnjem stavku 16., iza riječi „pravila“ dodaje se tekst koji glasi: „. Omogućiti će
se gradnja alternativnih izvora energije (solarne elektrane-kolektori, vjetroelektrane i dr.) prema
posebnim propisima, na zemljištu i na građevinama, ovisno o ciljevima Plana.“
Članak 20.
U članku 60., stavku 1., alineji 1., riječ „zaštićena“ zamjenjuje se riječju „evidentirana“.
Alineje 5., i 6., brišu se.
U stavku 2., podnaslovu „a) Na površinama stambene namjene:“, u alineji 1. riječ
„tavan“ zamjenjuje se riječju „potkrovlje“, a riječi „usklađen“ dodaje se slovo „o“.
Alineja 6., mijenja se i glasi:
„ - za zahvate na evidentiranim etnološkim građevinama potrebno je pribaviti posebne
uvjete i prethodno odobrenje nadležnoga tijela za zaštitu kulturnih dobara.“
Članak 21.
U članku 64., stavku 2., podnaslovu „Središte Sesveta (2.1.)“, alineja 5. briše se.
Alineja 6., mijenja se i glasi:
- „transformacija izgrađene strukture, uz očuvanje morfoloških i drugih obilježja koji
su nositelji povijesnog identiteta mjesta i poteza prepoznatljivih ambijentalnih vrijednosti;“
Dosadašnje alineje od 7. do 11. postaju alineje od 6. do 10.
U dosadašnjoj alineji 7., riječ „zaštićene“ briše se.
U dosadašnjoj alineji 8., riječ „zaštite“ zamjenjuje se riječima „očuvanja prostora“.
Iza dosadašnje alineje 11., dodaje se nova alineja koja glasi:
6 „ - za izradu programa za provedbu urbanističko-arhitektonskog natječaja i programskih
polazišta za izradu provedbenog dokumenta prostornog uređenja potrebno je pribaviti posebne
uvjete – zasebnu stručnu podlogu nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;“
Dosadašnje alineje od 12. do 14. postaju alineje od 13. do 15.
U stavku 3., podnaslova „ Detaljna pravila za područja izvan obuhvata plana“, točki „a)“,
u alineji 1., riječi „ u skladu s posebnim uvjetima zaštite“, brišu se.
U točki „b)“, u 1., alineji riječi „prema posebnim uvjetima zaštite“ brišu se.
Podnaslov „a) Na površinama mješovite i poslovne namjene:“, mijenja se i glasi: „a)
Na površinama mješovite i poslovne namjene i na površinama gospodarske namjene –
ugostiteljsko-turističke:“.
U stavku 7., podnaslova „ Lokalne zone urbaniteta (2.3.)“ iza riječi „Brestja“ briše se
zarez i dodaje slovo „i“, a riječi „ i Sesvetskog Kraljevca“ brišu se.
Članak 22.
U članku 65., stavku 2., u alineji 13., iza riječi „rekonstrukcije“ dodaju se riječi
„dogradnje i nadogradnje“.
Članak 23.
U članku 67., stavku 4., podnaslovu „ Zona Badel (4.2.)“ iza zadnje alineje dodaje se
nova alineja koja glasi:
„ - gradnja i uređenje određeno je Gradskim projektom, a u skladu s člankom 83. odluke.
U istom stavku, u podnaslovu „ Sljeme – Sesvete (4.7.)“ iza zadnje alineje dodaje se
nova alineja koja glasi:
„ - gradnja i uređenje određeno je Gradskim projektom, a u skladu s člankom 83. odluke.“
Članak 24.
Naslov „SANACIJA DEGRADIRANIH PODRUČJa“ i članak „71.a“ brišu se.
Članak 25.
U članku 72., stavak 1., mijenja se i glasi: „Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih
vrijednosti, evidentiranih dijelova prirode i nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom i
drugim propisima, te ovim planom.“
Članak 26.
Članak 74., mijenja se i glasi:
„Generalnim urbanističkim planom predlaže se zaštita svih evidentiranih dijelova prirode
radi njihove ekološke, estetske, kulturno-povijesne, edukativne i sociološke vrijednosti.
Evidentirani dijelovi prirode sistematizirani su u kategorije: sesvetske park - šume,
krajolik i vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi te parkovna arhitektura i štitit će se kao
dijelovi prirode predloženi za zaštitu mjerama Generalnoga urbanističkog plana.“
7 Članak 27.
U cijelom članku 75., slovo „B“ briše se.
Pod točkom 3., iza riječi „ Ulica V. Novaka uz HPT, Sesvetski Kraljevec,“ dodaju se riječi
„26. hrast - Zagrebačka ulica - Ulica V. Ružđaka, 27. tri hrasta - središte Sesveta;“
Članak 28.
Članak 76. mijenja se i glasi:
„U Generalnome urbanističkom planu određen je način zaštite i očuvanja registriranih
nepokretnih kulturnih dobara provedbom mjera zaštite prema utvrđenom sustavu zaštite za
određenu vrstu kulturnog dobra:
1.
2.
Arheološka baština:
1.a. Arheološko područje
Povijesni sklop i građevina:
2.a. Civilna građevina
2.b. Sakralna građevina
Članak 29.
Iza članka 76., dodaje se novi naslov koji glasi: „1. Arheološka baština“
Članak 30.
Članak 77., mijenja se i glasi:
„Ovim Planom obuhvaćena je arheološka baština – arheološka područja.
Arheološka baština su vrijedna arheološka područja na čijem području se pretpostavlja,
odnosno, očekuje ili je, kroz provedena arheološka istraživanja i/ili slučajne nalaze, pronađena
vrijedna arheološka građa značajna za proučavanje kulturno-povijesnog kontinuiteta i duge
naseljenosti prostora od prapovijesti, antike do srednjeg i novog vijeka.
Zbog velikog značaja arheološke baštine, ali i nužnih daljnjih arheoloških istraživanja
ubiciranih arheoloških područja, Konzervatorskom podlogom obuhvaćena je i evidentirana
arheološka baština na području Plana.
1.a. Arheološko područje
Arheološko područje je prostor na kojem se, temeljem šireg povijesno-kulturološkog
konteksta mogu očekivati arheološki nalazi.
Na području GUP-a Sesveta evidentirana arheološka područja su: Arheološko područje
Sesvete, Sesvete-trasa Rimske ceste i Jelkovec.
Mjere zaštite:
kod izvođenja građevinskih radova koji zadiru u slojeve pod zemljom, a izvode se na
prostoru koji je na kartama označen kao evidentirano arheološko područje, obavezan je
arheološki nadzor nadležnog tijela;
u slučaju arheološkog nalaza kod izvođenja radova isti se moraju prekinuti i o nalazu
izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara;
u slučaju arheološkog nalaza obavezno je provesti daljnja arheološka istraživanja uz
posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;
8 -
po potrebi izraditi plan istraživanja i zaštite arheoloških područja osobito onih gdje se mogu
očekivati arheološki nalazi;
za sve zahvate unutar granica zaštićenog arheološkog područja potrebno je ishoditi
prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.“
Članak 31.
Iza članka 77., dodaje se novi naslov koji glasi: „2. Povijesni sklop i građevina“
Članak 32.
Članak „78.“ mijenja se i glasi:
„Ovim Planom obuhvaćeni su zaštićeni povijesni sklopovi i građevine – civilne građevine i
sakralne građevine na prostoru Sesvete.
U postupku zaštite civilnih građevina i sakralnih građevina provedena je valorizacija po
principu očuvanosti i vrijednosti kulturno-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih značajki.
2.a. Civilna građevina
Zaštićene civilne građevine su očuvanja vrijedne pojedinačne građevine koje posjeduju
određeni kulturno-povijesni značaj i/ili visoke arhitektonsko-graditeljske kvalitete, različitih
graditeljskih i tipoloških značajki te stupnja očuvanosti izvornih obilježja. Na području GUP-a
Sesveta zaštićene civilne građevine su: Kurija u kojoj se nalazi Muzej Prigorja i Kaptolska kurija
u Sesvetskom Kraljevcu.
Zaštita civilne građevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih očuvanih
izvornih obilježja u vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i
konstruktivnih elemenata, posebno pročelja, krovišta, stubišta, te osnovnog konstruktivnog
sustava, kao i očuvanih vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te izvorne
namjene. Također, zaštita obuhvaća i pripadajuće parcele odnosno posjed s kojima čini izvornu
kvalitetnu cjelinu.
Mjere zaštite:
očuvanje i sanacija civilne građevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i tipološkim
karakteristikama i izvornoj namjeni; zajedno s pripadajućom parcelom ili posjedom s
kojima čini cjelinu, a sve u cilju očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije;
nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja civilne građevine,
preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika odnosno korisnika da se brine o
kulturnom dobru;
svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i
tipoloških karakteristika civilne građevine, te pripadajuće parcele ili posjeda, u pravilu uz
očuvanje izvorne namjene, a eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj
građevnoj strukturi;
nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o
rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji ili prenamjeni u sadržaje koji
nisu primjereni karakteru građevine odnosno karakteru šireg okoliša;
nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata, materijala i opreme (PVC ili
metalna stolarija, pokrov bitumenskom šindrom i sl.) koji nisu primjereni povijesnom i
spomeničkom karakteru građevine;
9 -
nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod
uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;
za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno
odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.
2.b. Sakralna građevina
Zaštićene sakralne građevine su očuvanja vrijedne pojedinačne sakralne građevine koje
spadaju među najstarije i najvrjednije kulturno-povijesne i arhitektonsko-graditeljske spomenike
na prostoru Sesveta. Župna crkva Svih Svetih i Raspelo u Sesvetama nezaobilazni su dio
povijesnog kontinuiteta naseljenog prostora, te ujedno i prepoznatljivi orijentiri i akcenti u
prostoru.
Zaštita sakralnih građevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih očuvanih
izvornih obilježja u vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i
konstruktivnih elemenata, kao i vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te
očuvanih sakralnih inventara. Također, zaštita obuhvaća i pripadajuće neposredno okruženje
koje, svojom funkcijom, povijesno-kulturološkim značajkama i ambijentalnim vrijednostima,
čini sa sakralnom građevinom nedjeljivu cjelinu.
Mjere zaštite:
očuvanje i sanacija sakralne građevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i
tipološkim karakteristikama; zajedno s pripadajućim parcelama s kojima čini cjelinu,
uključujući staro groblje uz crkvu Svih Svetih u Sesvetama s očuvanim grobovima,
grobnim križevima, grobnim stelama i nadgrobnim pločama, a sve u cilju očuvanja i
kvalitetne spomeničke prezentacije;
nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja sakralne građevine,
preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika odnosno korisnika da se brine o
kulturnom dobru;
svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i
tipoloških karakteristika sakralne građevine, te pripadajuće parcele ili posjeda, uz očuvanje
izvorne namjene;
nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o
rekonstrukciji, dogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji ili prenamjeni u sadržaje koji nisu
primjereni karakteru građevine odnosno karakteru šireg okoliša;
nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata, materijala i opreme koji nisu
primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru građevine;
nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod
uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;
za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno
odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.“
Članak 33.
Iza članka 78., dodaje se novi naslov „ 3. Etnološke građevine“ i novi članak 78.a koji
glasi:
„3. Etnološke građevine
Članak 78.a
U Generalnome urbanističkom planu određen je način zaštite i očuvanja etnološke
baštine – evidentiranih pojedinačnih etnoloških građevina kao građevina koje dokumentiraju
10 kontinuitet naseljenosti te tradiciju i kuluru življenja mjesta i nositelji su kulturno-povijesnog
identiteta prostora.
Na području GUP-a Sesveta evidentirane etnološke građevine su na lokacijama: Sesvete,
O. Ivekovića 14; Staro Brestje, Brestovečka 52; Sesvetska Sela, Glavna ulica 5 i 66; Novaki
Kraljevečki, Ul. Šafrana 9 i 11; Sesvetski Kobiljak, V. Holjevca 4; Sesvetski Kraljevec,
Željeznička 34, 44, 48 i 59; Sesvetski Kraljevec, Dugoselska 47 i 75.
Mjere zaštite:
- očuvanje i sanacija etnološke građevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i
tipološkim karakteristikama i izvornoj namjeni, zajedno s pripadajućom parcelom ili
okućnicom s kojima čini kvalitetnu cjelinu, a sve u cilju očuvanja i kvalitetne
spomeničke prezentacije;
- nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja etnološke građevine;
- preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika odnosno korisnika da se brine o
kulturnom dobru;
- svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i
tipoloških karakteristika etnološke građevine, te pripadajuće parcele ili okućnice, uz
očuvanje izvorne namjene, a eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj
građevnoj strukturi;
- njegovanje tradicijskog načina oblikovanja, građenja i materijala;
- nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o
rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji ili prenamjeni u sadržaje koji
nisu primjereni karakteru građevine odnosno karakteru šireg okoliša;
- nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata, materijala i opreme koji nisu
primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru građevine;
- iznimno je moguće kvalitetnije primjere etnoloških građevina koje su smještene u
naseljima koja su izgubila svoja tradicijska obilježja, preseliti na drugu lokaciju;
- nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod
uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;
- za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno
odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.“
Članak 34.
U članku 80., stavku 2., riječi „Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru“,
zamjenjuje se riječima „ Izvješćem o stanju u prostoru“.
Članak 35.
Ispod naslova „ MJERE PROVEDBE PLANA“ podnaslov se mijenja i glasi:
„Obveza donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja
Članak 36.
U članku 81., stavku 2., riječi „UPU Sesvetski Kraljevec – središte“, brišu se.
Stavci 3., 4., i 5. mijenjaju se i glase:
„ Polazišta za izradu ili stavljanje izvan snage provedbenih dokumenata prostornog
uređenja izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.
Program za izradu ili stavljanje izvan snage provedbenih dokumenata prostornog uređenja
izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ili druga ovlaštena osoba, a verificira nositelj
izrade plana.
Nositelj izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja je upravno tijelo Grada Zagreba
odgovorno za postupak izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja.
11 Nositelj izrade u skladu s programskim polazištima za izradu provedbenog dokumenta
prostornog uređenja priprema Odluku o izradi Plana ili stavljanju izvan snage. Sastavni dio
programskih polazišta predstavlja i utvrđeni Program za izradu Plana, ako je to istom Odlukom
određeno.“
Članak 37.
U članku 82., stavku 2., u alineji 2., riječi „Zona Dubec (4.1.),“ brišu se.
Iza alineje 2., dodaje se nova alineja koja glasi:
„ - linearni potezi urbaniteta: Zona Dubec (2.2.);
Dosadašnja alineja 3., postaje alineja 4.
U stavku 3., u alineji 1., iza riječi „trgovi“ slovo „i“ zamjenjuje se zarezom, a iza riječi
„parkovi“ dodaju se riječi „ i pješačke zone“.
U alineji 3., iza riječi „druge“ dodaju se riječi „ građevine i“, a iza riječi „uređenja“ stavlja se
zarez i dodaju riječi „ odnosno zaključcima gradonačelnika Grada Zagreba.“
Stavci od 4., do 7., mijenjaju se i glase:
„Za zahvate u prostoru na zemljištu u vlasništvu Grada ili Republike Hrvatske, za zahvate
u prostoru od interesa za Grad ili Republiku Hrvatsku kao i za zahvate koji mogu bitno utjecati
na promjenu karaktera prostora, obavezna je provedba javnog ili javnog i pozivnog urbanističko
- arhitektonskog natječaja prema programu za provedbu natječaja.
Vrstu i obuhvat natječaja za uređenje prostora i gradnju građevina određuje nositelj izrade
Program za provedbu natječaja, a prema prethodno definiranim strateškim programskim
smjernicama izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ili druga ovlaštena osoba.
Podloge za izradu Programa može izraditi i druga ovlaštena osoba u suradnji sa Zavodom za
prostorno uređenje Grada Zagreba.
Program verificira nositelj izrade.
Programom za provođenje natječaja može biti određen i provoditelj natječaja, način
sudjelovanja nadležnih gradskih tijela u provedbi natječaja i način informiranja o rezultatima
natječaja u cilju praćenja stanja u prostoru.
Kod rekonstrukcija građevina za izgradnju kojih je potrebno provođenje natječaja u skladu
s ovom odlukom, ako se bitno ne mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim
uvjetima u skladu s kojima je građevina izgrađena, nije potrebno provoditi novi urbanističko arhitektonski natječaj, te je moguće neposredno angažiranje autora postojeće građevine.
Rezultati urbanističko-arhitektonskih natječaja polazišta su za definiranje urbanističko tehničkih uvjeta za zahvat uređenja prostora, odnosno stručna podloga za pripremu i izradu
programskih polazišta za izradu provedbenih dokumenata prostornog uređenja.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, te urbanih pravila navedenih u člancima 57. - 67. ove
odluke, za gradnju tipskih područnih dječjih ustanova kapaciteta do četiri odgojne skupine kao i
gradnju tipskih osnovnoškolskih ustanova kapaciteta do osam razrednih odjela, provodi se, za
svaki tip projekta, jedan arhitektonski natječaj, uz prethodnu potvrdu takvih uvjeta od strane
Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport. Urbanističko-tehničke uvjete za pojedini zahvat
uređenja prostora nakon provedenog natječaja utvrđuje Zavod za prostorno uređenje Grada
Zagreba.“
12 Članak 38.
Članak 83., mijenja se i glasi:
„U cilju poticanja i kontrole održivog gospodarskog i socijalnog razvoja grada Generalnim
urbanističkim planom omogućuje se izrada gradskih projekata te pobliže određuje procedura
gradskog projekta kako bi se, ovisno o temi i području, definirala zona utjecaja javne investicije,
usuglasila privatna i gradska ulaganja, utvrdio i zaštitio gradski interes, te osigurala pravovremeno
informiranje i sudjelovanje stručne i opće javnosti u određivanju i izboru pojedinih urbanističkih i
arhitektonskih rješenja.
Gradski projekt kao jedna od mjera provedbe GUP-a primjenjuje se za zahvate u prostoru
gdje je Grad odnosno država sudionik u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta bilo da je već uložio
ili će tek ulagati kako bi stvorio novu gradsku kvalitetu (građevine javne i društvene namjene,
parkovi, infrastruktura i sl.).
Područja, teme i osnovna polazišta za definiranje gradskih projekata su:
- prenamjena stare industrije: glavni su generativni projekti Sesveta, mogu biti nosioci
razvoja i međusobnog povezivanja širih urbanističkih cjelina; neophodno je sačuvati
istaknuta obilježja industrijske arhitekture i urbanizma (memoriju mjesta) kako bi spoj
nove i stare arhitekture bio povod za jedinstvena arhitektonska ostvarenja;
- građevine javne i društvene namjene gradskog značenja: arhitektonski program mora
promovirati i urbanističke vrijednosti okoliša te u pravilu obogatiti otvorene prostore
grada;
- strateški razvojni projekti Grada: predlaganje programa korištenja prostora u vezi sa
strategijskim projektima Grada obavlja Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj
Grada, a kao takvi predstavljaju osnovu za daljnje postupke izrade i donošenja
dokumenata prostornog uređenja;
- novi gradski parkovi i površine za rekreaciju i edukaciju; osiguravaju i potiču
ravnomjerni razvoj Sesveta, siguran boravak različitim dobnim skupinama i sadržaje koji
omogućuju više oblika aktivnog korištenja slobodnog vremena, vežu se šetnicama,
alejama s drvoredima i biciklističkim stazama na sustav pješačkih putanja koje integriraju
susjedne urbane cjeline.
Gradski projekti pretežito razrađuju:
- prenamjenu stare industrije: preobrazbe lokacija napuštenih industrijskih pogona većih
od 1 hektar, u pravilu u vlasništvu Grada Zagreba, odnosno trgovačkih društava i javnih
ustanova u vlasništvu Grada (Zona Sljeme-Sesvete, Zona Badel);
- infrastrukturne prometne površine i građevine javne i društvene namjene gradskog
značenja: intermodalni prometni terminal Sesvete
- novi gradski parkovi i površine za rekreaciju i edukaciju: urbanističko-arhitektonski /
krajobrazno-hortikulturni projekti uređenja otvorenih prostora Sesveta veći od 5000 m2.
Kriteriji vrednovanja, odabira i razrade gradskih projekata:
- strategijski -makroekonomski interes Grada izražen kroz strateške programske smjernice;
- značenje prostora za grad ili gradsku četvrt;
- osobitosti lokacije gradskog projekta;
- gospodarenje javnim vlasništvom;
- dosezi planirane - novostvorene vrijednosti – aktivnosti za Grad i građane
- načini i uvjeti provedbe projekta (razdoblje realizacije - generirani troškovi, troškovi
održavanja i financiranja );
- izbor sudionika – partnera u realizaciji projekta;
- doprinos građanskom sudjelovanju u odlučivanju o razvojnim temama grada;
- planirani doprinos formiranju identitetskog sustava grada.
13 Procedura “gradski projekt“
U skladu sa smjernicama i kriterijima ove odluke, podloge za izradu programa za zahvate
iz stavka 1. ovog članka osigurava nositelj izrade u suradnji s drugim gradskim odnosno
državnim institucijama ovisno o temi (sadržaju) i značaju gradskog projekta (za državu, regiju,
Grad ili uže gradsko područje).
Strateške programske smjernice za gradske projekte kao i podloge za izradu programa za
zahvate gradskih projekata koji su određeni kao strateški (razvojni) projekti grada Zagreba
prema Razvojnoj strategiji grada Zagreba utvrđuje gradski ured nadležan za strategijsko
planiranje grada .
Na izradu podloga za gradske projekte koji obuhvaćaju prostore u evidentiranim dijelovima
prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz točke
MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
NEPOKTRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke.
Program gradskih projekata prema prethodno definiranim strateškim programskim
smjernicama i podlogama izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ili druga
ovlaštena osoba u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba, a verificira nositelj
izrade uz mišljenje gradskog ureda nadležnog za strategijsko planiranje Grada kada se radi o
potvrđenim strateškim (razvojnim) gradskim projektima.
Programima gradskih projekata na osnovu utvrđenih podloga osobito se određuju:
- ciljevi koji se žele postići gradskim projektom;
- načini razrade pojedine teme - polazišta odnosno prioriteti ,
- vrijednosti i ograničenja lokacije u odnosu na utjecajnu zonu projekta,
- obuhvat gradskog projekta;
- urbanističke propozicije;
- konzervatorske propozicije, ako se radi o gradskom projektu na području nadležnosti
Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode;
- procedure koje prethode i slijede realizaciji;
- analize prema kriterijima odabira;
- odnos privatnih i gradskih ulaganja;
- sadržajna struktura gradskih projekata,
a sve u cilju definiranja i zaštite gradskog interesa.
Programi gradskih projekata su stručne podloge Gradonačelniku Grada Zagreba i Gradskoj
skupštini za odlučivanje o ulaganjima u gradskom području.
Lokalna i mjesna samouprava sudjeluje u izjašnjavanju prije usvajanja programa za
gradski projekt.
Temeljem programa gradskog projekta a na prijedlog Gradonačelnika, Gradska skupština
Grada Zagreba donosi Odluku o realizaciji gradskog projekta i javnom interesu koji se ostvaruje
gradskim projektom, kao i Odluku o izradi odgovarajućeg provedbenog dokumenta prostornog
uređenja.
Moguća urbanistička rješenja tako utvrđenog programa ispituju se provedbom javnog
urbanističkog natječaja u postupku izrade provedbenog dokumenta prostornog uređenja.
Gradski projekti izuzimaju se iz popisa prostora na koje se odnose pojedina urbana pravila
navedena u ovoj Odluci, te je za njih, nakon provedenog anketnog urbanističko- arhitektonskog
natječaja kao programskog polazišta za izradu dokumenta prostornog uređenja, obvezna izrada
provedbenog dokumetna prostornog uređenja.
Na područjima koja su ovim člankom određena gradskim projektima, do provedbe javnog
urbanističko - arhitektonskog natječaja ili drugog stručnog natječaja te donošenja provedbenog
dokumenta prostornog uređenja, omogućuje se rekonstrukcija postojećih građevina u zatečenim
gabaritima te nadogradnja i dogradnja do 10m2 GBP jednokratno, a u svrhu funkcionalno oblikovnog poboljšanja građevine.“
14 Članak 39.
U članku 84., stavku 1., riječ „parcelacija“ zamjenjuje se riječima „osnivanje
građevinskih čestica“
U stavku 2., iza riječi „zemljišta“ dodaju se riječi „ u gradu“.
Iza stavka 2., dodaje se novi stavak 3., koji glasi:
„Važan element zaštite i uređenja zemljišta je zaštita prirodnih dobara valorizacijom i
upisom u Upisnik zaštićenih dijelova prirode, a zaštita kulturnih dobara upisom u Registar
zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Članak 40.
Podnaslov ispod članka 84., mijenja se i glasi „ Druge mjere“.
Članak 41.
U članku 86., stavku 1. riječi „detaljnijih planova“, zamjenjuju se riječima „provedbenih
dokumenata prostornog uređenja“.
Članak 42.
Članak 87., mijenja se i glasi:
„Programe koje verificira nositelj izrade i Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj
Grada utvrđuje gradonačelnik Grada Zagreba.“
III.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 43.
Generalni urbanistički plan Sesveta (Odluka o donošenju Generalnoga urbanističkog
plana Sesveta - Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03, 17/06 i 1/09) primjenjivat će se u
postupcima izdavanja upravnih akata pokrenutih prije stupanja na snagu ove odluke.
Članak 44.
Provedbeni dokumenti prostornog uređenja kojima je reguliran prostorni razvoj na
području Sesveta uskladit će se s ovom odlukom u roku od tri godine od njezinoga stupanja na
snagu.
Odredbe planova iz stavka 1. ovoga članka koje nisu u skladu s ovom odlukom prestaju
važiti danom stupanja na snagu ove odluke, a do isteka roka iz stavka 1. primjenjuju se odredbe
ove odluke.
Iznimno od prethodnog stavka, odredbe donesenih provedbenih dokumenata prostornog
uređenja, izrađenih na temelju Generalnoga urbanističkog plana Sesveta (Sl. gl. 14/03, 17/06 i
1/09), a koje se odnose na broj etaža građevina, tumače se na sljedeći način:
15 - potkrovlje se tumači u smislu ove odluke kao najviša etaža koja se oblikuje kao
potkrovlje ili uvučeni kat;
- podrum se tumači u smislu ove odluke kao podzemna etaža.
Iznimno, odredbe provedbenih dokumenata prostornog uređenja koje određuju zahvat u
prostoru: izgrađenost; katastarske čestice ili katastarskih čestica; najveći i najmanji koeficijent
iskoristivosti; najmanji prirodni hortikulturno uređeni teren, unutar zahvata u prostoru; te
najmanju udaljenost od katastarskih čestica izvan zahvata, do usklađenja s odredbama čl. 6.,
točke 7., 12. i 14. ove odluke tumače se iskazanima na cjeloviti zahvat u prostoru kao građevnu
česticu građevine.
Urbanistički plan uređenja središta Sesveta (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 17/99),
kojim je reguliran prostorni razvoj na tom području, stavit će se izvan snage u proceduri
propisanoj posebnim propisom.
Članak 45.
Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana Sesveta izrađene su u 6 (šest)
izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske
skupštine Grada Zagreba.
Izvornici Izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkog plana Sesveta čuvaju se u
Dokumentaciji prostora.
Članak 46.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada
Zagreba.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
PREDSJEDNIK
GRADSKE SKUPŠTINE
Davor Bernardić, dipl.ing.fizike
16

Download Report