Prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, dipl. ing. stroj ANALIZA OBRAZOVNIH PROGRAMA U SEKTORU OBRAZOVANJA ODRASLIH Page | 1 Zagreb, 2014. KRIŽEVCI BJELOVAR Ova analiza izrađena je uz pomoć Europske unije. Za sadržaj ove publikacije odgovoran je Instruktažni centar Križevci i ne odražava stavove Europske unije. IPA - OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA Program Europske unije za Hrvatsku Instrument predpristupne pomoći (IPA) - Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja Projekt je financiran sredstvima Europske unije Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja: Razvoj ljudskih potencijala u svrhu povećanja upotrebe solarne energije Provedbeno tijelo: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Odjel DEFCO Nositelj projekta: Instruktažni centar ustanova za obrazovanje odraslih Partneri na projektu: Bjelovarsko- bilogorska županija Koprivničko- križevačka županija HZZ područni ured Bjelovar HZZ područni ured Križevci Instruktažni centar d.o.o. Stručni suradnik: Ema Kelin, mag. oec. Autor: Prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, dipl. ing. stroj Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Culmena d.o.o. Page | 2 Zagreb, 2014. KRIŽEVCI BJELOVAR SADRŽAJ 1. 2. 3. UVOD ..........................................................................................................................................5 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................................5 1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ....................................................................................6 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja .....................................................................................................6 1.4. Znanstvene metode .............................................................................................................7 1.5. Struktura rada .....................................................................................................................8 OBRAZOVANJE ODRASLIH ...........................................................................................................9 2.1. Pojam i značenje obrazovanja odraslih ................................................................................9 2.2. Zakonodavni okvir obrazovanja odraslih ............................................................................ 10 2.3. Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj ....................................................................... 12 KONCEPCIJA OBRAZOVANJA ODRASLIH, POTREBE TRŽIŠTA I SUVREMENI TRENDOVI ................. 14 3.1. Obrazovanje odraslih i njegova važnost za osobni i/ili profesionalni razvoj......................... 14 3.2. Cjeloživotno učenje i samozapošljavanje............................................................................ 16 3.2.1. 3.3. 4. Bitne odrednice cjeloživotnog učenja i samozapošljavanja ......................................... 17 Suvremeni trendovi i kretanja u obrazovanju odraslih u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji …………………………………………………………………………………………………………………………….……………19 OBRAZOVNI PROGRAMI U SEKTORU OBRAZOVANJA ODRASLIH ................................................ 22 4.1. Institucionalni okvir obrazovanja odraslih na razini Koprivničko-križevačke županije.......... 22 4.1.1. Pučko otvoreno učilište Koprivnica............................................................................. 22 4.1.2. Srednja škola Koprivnica ............................................................................................ 25 4.1.3. Obrtnička škola Koprivnica ......................................................................................... 28 4.1.4. Obrtničko učilište POUKA ........................................................................................... 30 4.1.5. Pučko otvoreno učilište Križevci ................................................................................. 31 4.1.6. Instruktažni centar Križevci ........................................................................................ 33 4.2. Institucionalni okvir obrazovanje odraslih na razini Bjelovarsko-bilogorske županije .......... 35 4.2.1. Pučko otvoreno učilište Bjelovar ................................................................................ 35 4.2.2. Pučko otvoreno učilište Daruvar ................................................................................ 39 4.2.3. Pučko otvoreno učilište Marinković Garešnica ........................................................... 40 KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 3 4.2.4. Obrtnička škola Bjelovar ............................................................................................ 43 4.2.5. Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje ............................................................... 45 4.2.6. Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar ...................................................................... 46 4.2.7. Srednja škola Čazma .................................................................................................. 47 4.2.8. Tehnička škola Daruvar .............................................................................................. 47 4.2.9. Ekonomska i turistička škola Daruvar ......................................................................... 47 4.2.10. Medicinska škola Bjelovar .......................................................................................... 47 4.2.11. Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar .................................................................... 47 4.3. 5. 6. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih .................................................................... 48 4.3.1. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Norveške .......................................... 48 4.3.2. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Austrije ............................................ 51 4.3.3. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Malte ............................................... 52 4.3.4. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Poljske ............................................. 53 INSTITUCIONALNA OSNOVA ...................................................................................................... 54 5.1. Stanje u Europskoj uniji ..................................................................................................... 54 5.2. Stanje u Hrvatskoj.............................................................................................................. 56 5.3. Osnovni ciljevi i zadaće sudionika sustava cjeloživotnog učenja ......................................... 59 OGRANIČENJA I PREPORUKE ..................................................................................................... 62 6.1. Zeleni poslovi kao važan čimbenik u smanjenju nezaposlenosti ......................................... 63 7. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................ 67 8. LITERATURA .............................................................................................................................. 69 9. SAŽETAK.................................................................................................................................... 72 Page | 4 KRIŽEVCI BJELOVAR 1. UVOD Analizom obrazovnih programa u sektoru želi se dati presjek trenutnog stanja u sektoru obrazovanja odraslih i suvremenih trendova i potreba na tržištu rada, razmotriti trenutnu ulogu koju koncept obrazovanja odraslih ima i koju bi ulogu sektor obrazovanja odraslih mogao imati u kontekstu strategija razvoja zapošljavanja i samozapošljavanja, te ponuditi ideje, saznanja i indikatore za razvoj budućih strategija u obrazovanju odraslih. Analizom će istražiti i analizirati trenutno stanje ponude obrazovnih programa u sektoru obrazovanja odraslih, te njihove komparacije sa suvremenim trendovima i potrebama na tržištu rada. Ujedno analizom će se ustanoviti indikatori za razvoj strategije unapređenja obrazovnih programa za odrasle. 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja Sektor obrazovanja odraslih suočen je s mnogobrojnim problemima od kojih su posebno istaknuti problemi: sveprisutne globalizacije, suvremenih trendova na tržištu, novih tehnologija koje otvaraju nova tržišta, te ujedno traže nove obrazovne profile, potrebe za cjeloživotnim učenjem te problemi usklađivanja kurikuluma, obrazovnih politika, strategija i obrazovnih programa s trendovima i potrebama tržišta. Svi navedeni problemi istraživanja ujedno su problemi analize obrazovnih programa u sektoru. Iz problema istraživanja proizlaze dva predmeta istraživanja: Istražiti i analizirati ponudu obrazovnih programa u sektoru obrazovanja odraslih, te istražiti i analizirati koncept obrazovanja odraslih na primjerima dobre prakse u svijetu, kako bi se utvrdile mogućnosti i pretpostavke za moderniziranjem postojećih obrazovnih programa i razvojem novih, te indikatori – smjernice za razvoj budućih Page | 5 strategija u obrazovanju odraslih. Problem i predmeti istraživanja odnose se na objekt istraživanja: Analiza obrazovnih programa u sektoru. KRIŽEVCI BJELOVAR 1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze Imajući na umu prethodno naveden problem istraživanja, predmete istraživanja i objekt istraživanja moguće je postaviti temeljnu radnu hipotezu: Hrvatska, koja je za razliku od većine europskih zemalja, tek nedavno otpočela s promjenama nastavnih programa za obvezno obrazovanje, još uvijek nema nacionalni kurikulum koji bi bio usklađen s kurikulumom razvijenih zemalja u pogledu zastupljenosti temeljnih kompetencija za društvo znanja, što podrazumijeva i usklađenost u sektoru obrazovanja odraslih. Postavljena radna hipoteza može se konkretizirati s više pomoćnih hipoteza: P.H. 1) Analizom trenutnog stanja obrazovnih programa u sektoru moguće je odrediti usklađenost ponude i potražnje obrazovnih programa na tržištu rada. P.H. 2) Stjecanje novih kompetencija nužno je unutar sustava cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih. P.H. 3) Prilagodba obrazovnih programa nužna je s razvojem i potrebama tržišta rada. 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja Svrha istraživanja je analizirati obrazovne programe u sektoru obrazovanja odraslih i prezentirati mogućnosti za modernizaciju i usklađenost postojećih obrazovnih profila i programa obrazovanja odraslih, potrebe za razvojem novih programa te razvoj strategije budućeg unapređenja obrazovnih programa za odrasle u Republici Hrvatskoj. Ovim radom nastoji se doprinjeti razumijevanju ekonomske, socijalne i kulturne uloge nove, Page | 6 odgovorne i održive politike u sektoru obrazovanja odraslih u korelaciji postojećih programa obrazovanja odaslih s potrebama na tržištu rada, te mogućnostima njihovog suvremenog oblikovanja. KRIŽEVCI BJELOVAR Cilj istraživanja primarno je ukazati na različite potencijale koji postoje u institucijama za obrazovanje odraslih, a kroz pojašnjenje problematike ovog rada i u skladu s njegovom svrhom, nastavno se postavljaju sljedeći ciljevi istraživanja: Uvid i analiza postojećeg stanja obrazovnih institucija i kapaciteta u sektoru obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj s naglaskom na Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Uvid i analiza obrazovnih programa u sektoru obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj s naglaskom na Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Uvid i analiza potreba na tržištu rada. Predstaviti indikatore za moderniziranje obrazovnih programa u kontekstu mogućeg razvoja budućih strategija u obrazovanju odraslih. 1.4. Znanstvene metode Definirani ciljevi i postavljena hipoteza su relevantni i aktualni za sadašnji trenutak razvoja sektora obrazovanja odraslih i biti će valorizirani temeljem dosadašnjih teoretskih i praktičnih spoznaja dobivenih primjenom suvremenih znanstvenih metoda: Analiza i sinteza – predstaviti će se i prikupiti podaci iz raznih sekundarnih izvora u svrhu kreiranja potrebnih informacija, Induktivno i deduktivno razmišljanje – koristiti će se tijekom izrade cjelokupnog rada, Kompilacija podataka – će biti korištena pri izradi referentnog rada, Metoda klasifikacije – ponajviše će se koristiti prilikom segmentacije, Metoda brojanja – također je korištena pri segmentaciji tržišta, Deskripcija će se upotrebljavati tijekom identificiranja indikatora za smjernice i Page | 7 strategije u sektoru obrazovanja odraslih, a fokusira se na opis pojedinih / referntnih profila s naglaskom na Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Metoda generalizacije i specijalizacije – koristiti će se tijekom izrade cjelokupnog rada. KRIŽEVCI BJELOVAR 1.5. Struktura rada Ovaj rad se sastoji od devet međusobno povezanih sadržajnih dijelova i četiri formalna dijela. U prvom dijelu - UVODU, definiran je problem, predmet i objekt istraživanja. Navedena je radna i njoj pripadajuće pomoćne hipoteze, nastavno su pojašnjeni svrha i ciljevi istraživanja, kao i korištene znanstvene metode, te prikaz strukture rada. Drugi dio, naslova OBRAZOVANJE ODRASLIH, daje uvid u osnovne pojmove, pojašnjenje zakonodavnog okvira obrazovanja odraslih, te ulogu i značaj u kontekstu obrazovanja u cjelini. Ujedno, daje kratki uvid u postojeće stanje u sektoru obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj. Naslov trećeg dijela glasi KONCEPCIJA OBRAZOVANJA ODRASLIH, POTREBE TRŽIŠTA I SUVREMENI TRENDOVI koji sadržajno čini istraživački dio ovog rada gdje se u početku nastavlja uvid i prezentacija postojećeg stanja u sektoru obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj u užem kontekstu. Četvrti dio pod naslovom OBRAZOVNI PROGRAMI U SEKTORU OBRAZOVANJA ODRASLIH opsežniji je dio ovog rada koji analizira ponudu programa obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj s naglaskom na Koprivničko-križevačku i Bjelovarsku-bilogorsku županiju. INSTITUCIONALNA OSNOVA je peti dio ovog rada u kojem se prezentiraju indikatori, odnosno smjernice mogućeg razvoja budućih strategija u obrazovanju odraslih. Šesti dio OGRANIČENJA I PREPORUKE – sadržava ograničenja i preporuke prepoznate u u ovom radu. U sedmom dijelu, ZAKLJUČKU, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazana postavljena hipoteza. Page | 8 Osmi dio, LITERATURA, uključuje popis korištene literature. U zaključnom dijelu nalazi se SAŽETAK ovog rada. KRIŽEVCI BJELOVAR 2. OBRAZOVANJE ODRASLIH Obrazovanje odraslih važna je komponenta sustava cjeloživotnog učenja. Na generalnoj je konferenciji UNESCO-a još 1976. godine koncept obrazovanja odraslih definiran na način da uključuje skup svih organiziranih obrazovnih procesa, sadržaja, razina i metoda, bez obzira na to nastavlja li osoba školovanje, razvija svoje sposobnosti i proširuje znanje ili poboljšava svoje tehničke ili stručne kvalifikacije. Takve aktivnosti mijenjaju stavove ili ponašanje u perspektivi osobnog razvoja pojedinca i u perspektivi sudjelovanja u uravnoteženom i nezavisnom socijalnom, gospodarskom i kulturnom razvoju. 2.1. Pojam i značenje obrazovanja odraslih Obrazovanje odraslih (adult education) je pojam koji se na međunarodnoj razini različito definira. OECD (2003.) ističe da u Europi ne postoji konsenzus o jedinstvenoj definiciji obrazovanja odraslih zbog sljedećega: a) teško je odrediti odraslog učenika - učenje, okruženje i dob učenika razlikuju se po tipu programa i regionalno, b) minimalna dob za definiranje odraslog učenika varira, c) zemlje se razlikuju u pristupima strukovnom i nestrukovnom učenju. Neke od postojećih definicija određuju obrazovanje odraslih kao: 1. cijeli skup procesa učenja, formalnih i ostalih, u kojem odrasle osobe (u skladu s definicijom odrasle osobe u društvima u kojima pripadaju) razvijaju svoje sposobnosti, obogaćuju svoje znanje i unapređuju svoje tehničke ili profesionalne kvalifikacije ili ih preusmjeravaju da bi zadovoljile svoje potrebe ili potrebe svojih društva (UNESCO); 2. svi oblici učenja odraslih osoba poduzeti nakon što su završile inicijalni ciklus obrazovanja i osposobljavanja započet u djetinjstvu, bez obzira na to koliko ciklus traje - pa se stoga visoko obrazovanje započeto prije ulaska na tržište rada ne smatra obrazovanjem odraslih (Europska Page | 9 komisija); 3. svi oblici nestrukovnog učenja odraslih, bez obzira na to izvodi li se formalno, neformalno ili informalno (EU, UK). KRIŽEVCI BJELOVAR 2.2. Zakonodavni okvir obrazovanja odraslih U Hrvatskoj je obrazovanje odraslih istaknuto kao važna sastavnica sustava obrazovanja, a svoju potvrdu dobiva nizom važnih strateških dokumenata. Najvažniji su koraci u razvoju sustava obrazovanja odraslih Vladino prihvaćanje Strategije obrazovanja odraslih u studenome 2004. godine, osnivanje Agencije za obrazovanje odraslih Vladinom Uredbom u svibnju 2006. te izglasavanjem Zakona o obrazovanju odraslih u veljači 2007. godine. Izglasavanjem Zakona o obrazovanju odraslih uspostavlja se normativni okvir i stvaraju pravne pretpostavke daljnjem razvoju obrazovanja odraslih kao punopravnog dijela cjelokupnog obrazovnog sustava RH. Danas se djelatnosti obrazovanja odraslih odvijaju u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, koja je osnovana Zakonom o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Prvim člankom Zakona o obrazovanju odraslih, obrazovanje odraslih u Hrvatskoj je definirano kao: „cjelina procesa učenja odraslih namijenjenih ostvarivanju prava na slobodan razvoj osobnosti, osposobljavanja za zapošljivost (stjecanje kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikacije, stjecanje i produbljivanje stručnog znanja, vještina i sposobnosti) i osposobljavanje za aktivno građanstvo.“ U Hrvatskoj obrazovanje odraslih uključuje sve oblike obrazovanja osoba starijih od 15 godina. Zakonom je određeno da se obrazovanje odraslih temelji na načelima: cjeloživotnog učenja; racionalnoga korištenja obrazovnih mogućnosti, teritorijalne blizine i dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, u skladu s njihovim sposobnostima; slobode i autonomije pri izboru načina sadržaja, oblika, sredstava i metoda; uvažavanja različitosti i uključivanja; stručne i moralne odgovornosti andragoških djelatnika; jamstva kvalitete obrazovne ponude i poštovanja osobnosti i dostojanstva svakog sudionika. Ono se odvija kao formalno i neformalno obrazovanje te kao informalno i/ili samousmjereno učenje. Formalno obrazovanje odraslih označava djelatnost koja se izvodi u institucionalnim i javno Page | 10 verificiranim oblicima obrazovanja radi stjecanja stručnog znanja, vještina i sposobnosti. Formalno obrazovanje odraslih obuhvaća: a) osnovno školovanje odraslih, KRIŽEVCI BJELOVAR b) srednjoškolsko obrazovanje odraslih; stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, prekvalifikacije, osposobljavanje i usavršavanje, c) visoko obrazovanje. Formalno obrazovanje odraslih provodi se u skladu s posebnim propisima kojima se uređuju ove djelatnosti, osim u pitanjima koja su uređena Zakonom o obrazovanju odraslih. Neformalno obrazovanje odraslih označava organizirane procese učenja usmjerene na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj. Informalno učenje odraslih označava aktivnosti u kojima odrasla osoba prihvaća stajališta i pozitivne vrednote te vještine i znanja iz svakodnevnog iskustva i raznolikih drugih utjecaja i izvora iz svoje okoline. Samousmjereno učenje odraslih označava aktivnosti u kojima odrasla osoba samostalno uspostavlja kontrolu nad procesom učenja kao i odgovornost za rezultate učenja. Zakon o obrazovanju odraslih popraćen je četirima pravilnicima koji pobliže uređuju djelatnost obrazovanja odraslih: Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih Obrazovanje odraslih prema Zakonu o obrazovanju odraslih mogu provoditi pučka otvorena učilišta, osnovne škole, srednje škole, visoka učilišta, škole stranih jezika, ustanove za smještaj i skrb Page | 11 osoba s posebnim potrebama te penološke i druge ustanove ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o obrazovanju odraslih. KRIŽEVCI BJELOVAR U Republici Hrvatskoj više od 460 ustanova izvodi programe formalnog obrazovanja, a više od 1700 različitih institucija (primjerice, razne tvrtke, udruge, vjerske zajednice, državne institucije) izvodi programe neformalnog obrazovanja. 2.3. Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj Hrvatska provodi europsku obrazovnu politiku („Rezolucija o cjeloživotnom učenju“ iz 2002., „Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća iz 2008. o uspostavljanju Europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje“), a cjeloživotno učenje je uključeno u strateške dokumente obrazovne politike – primjerice u Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje 2013. – 2015. godine, u Strategiju razvoja sustava strukovnog obrazovanja RH 2008. – 2013., Strategiju obrazovanja odraslih i Zakon o obrazovanju odraslih te podzakonske akte vezane uz obrazovanje odraslih, a i konačno u Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije Republike Hrvatske o kojoj je javna rasprava započela u rujnu 2013. godine. Kao nastavak provedbe europske obrazovne politike te promoviranja obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na nekvalificirane i slabo osposobljene građane, Odjel za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u razdoblju od 2012. do 2014. godine provodi projekt pod nazivom „Implementacija Europske agende obrazovanja odraslih“ koji je dio Programa cjeloživotnog učenja Grundtvig Izvršne Agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA). Projektom se implementira i promovira Rezolucija Vijeća Europske unije o obnovljenoj europskoj strategiji za obrazovanje odraslih (2011/C 372/01). Posebnu pozornost projekt posvećuje i povezivanju te umrežavanju dionika u sustavu obrazovanja odraslih na lokalnoj i nacionalnoj razini. Implementacijom Preporuka Europskoga parlamenta i Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2006/962/EC) promovira stjecanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, s posebnim naglaskom na Page | 12 nekvalificirane i slabo osposobljene građane Hrvatske, kao osnove za njihov daljnji osobni i profesionalni razvoj. KRIŽEVCI BJELOVAR Iako je 31. prosinca 2012. godine završila provedba projekta Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta „Za Hrvatsku pismenosti – Put do poželjne budućnosti: Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj 2003. – 2012.“, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je zbog rezultata i važnosti projekta nastavilo financirati osnovno obrazovanje odraslih. Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje 2013. – 2015. godine, pored ostaloga, navodi da je, kao jedan od prioriteta jačanja politike cjeloživotnog učenja, potrebno osigurati bolju dostupnost i povećati broj osoba koje pohađaju programe obrazovanja odraslih te da je nužno osobitu pozornost posvetiti promoviranju atraktivnosti obrazovanja odraslih i širenju mreže programa i ustanova za obrazovanje odraslih. U tom kontekstu, predviđa se nastaviti pružati potporu osnovnom obrazovanju i osposobljavanju odraslih osoba u sklopu projekta opismenjivanja, odnosno podizanju tog projekta na razinu stjecanja temeljnih vještina kako bi se osobe koje nemaju završeno osnovno obrazovanje s uspjehom uključile u proces cjeloživotnog učenja. Cjeloživotno učenje je kao jedna od temeljnih smjernica uključeno i u novu Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije Republike Hrvatske o kojoj je javna rasprava započela u rujnu 2013. godine. Page | 13 KRIŽEVCI BJELOVAR 3. KONCEPCIJA OBRAZOVANJA ODRASLIH, POTREBE TRŽIŠTA I SUVREMENI TRENDOVI Za razliku od razmišljanja o cjeloživotnom učenju od prije pedesetak godina, kada se govorilo na razini globalnih termina i sadržaja, danas se sve više o njemu razmišlja na razini odnosa rastućih problema na tržištu rada i možebitnog utjecaja znanja, obrazovanja i kulture rada. Taj odmak od općenitih sadržaja cjeloživotnog obrazovanja dodatno je potakla ekonomska neizvjesnost koja je postala jedina stabilna činjenica u životu pojedinca. Nekadašnja matrica pismenosti odraslog stanovništva i šanse opstanka na tržištu rada danas su zamijenjene novim zahtjevima. Tu se, prije svega, misli na novi koncept radne karijere pojedinca, na ulogu znanja i učenja u procesu osobnog razvoja pojedinca, te na primjereno institucionalno uređenje obrazovanja odraslih ukazivanjem na važnost cjeloživotnog učenja kao trenda u suvremenom tržištu rada (Barić, 2011). 3.1. Obrazovanje odraslih i njegova važnost za osobni i/ili profesionalni razvoj Percepcija radne karijere pojedinca u prošlim vremenima polazila je od karijere koja je obećavala individualni put kroz svijet rada. Priprema za karijeru odvijala se još od djetinjstva, a prilagodba u ranoj srednjoj dobi. Odabrani put pružao je veliku nadu koja je osiguravala život pojedinca. Kontinuitet zaposlenja u utemeljenoj profesionalnoj kulturi i napredak bez uspostavljene hijerarhije bile su ključne sastavnice pozicioniranja pojedinca na tržištu rada. Karijera je bila jedna od centralnih institucija koja je podupirala tržišnu ekonomiju. Danas je karijera u silaznoj putanji. Nove informacijske i komunikacijske tehnologije uzrokuju gubljenje nekadašnjeg standardnog značenja industrije i zanimanja. Silazna putanja važnosti karijere neće se pojaviti podjednako na svim područjima djelatnosti: ipak, to ne znači da će se moći živjeti u „izoliranom svijetu“. Vrijednost profesionalnih kvalifikacija biti će verificirana tek svojom originalnosti u svladavanju prepreka koje donosi ekonomska i druga neizvjesnost. U svijetu novih tehnologija nove će vještine značiti više i imati će prednost pred starim znanjima. Sa stajališta protoka informacija potrebno je istaći da će Page | 14 nove tehnologije biti slijepe prema državnim granicama: pojedinci će morati imati potrebne kompetencije na globaliziranom tržištu rada. Za razliku od ranijih vremena, sigurnost radnoga mjesta biti će značajno ugrožena: rastući diskontinuitet zaposlenja otvoriti će brojna pitanja tržišta rada, očuvanja zdravlja i pitanja vezana za „skupljanje“ godina mirovinskog staža (Barić, 2011). KRIŽEVCI BJELOVAR U stručnim raspravama o cjeloživotnom učenju sve veći naglasak se stavlja na znanje i njegove glavne pokretače: iskustvo i učenje. Znanje je resurs kojeg se usko veže uz fenomen ljudskog kapitala. Ljudski je zato što znanje postaje dio čovjeka, a kapital što pojedincu donosi monetarne o nemonetarne koristi. Stoga i diseminacija znanja postaje ključnom sastavnicom poboljšanja ljudskog kapitala većine pojedinaca. Znanje kroz protok vremena zastarijeva: zbog neprekidnog mijenjanja vidika svijeta nastaje nova stepenica znanja koja ranije stečena znanja stavlja u kontekst ništavnosti. Ublažavanje sve izvjesnijih problema zastarijevanja znanja povezuje se s nizom akcija obrazovanja, učenja, razvoja, treninga. Za proces stvaranja znanja posebno je važno istraživanje. Istraživanje kao proces generiranja novog znanja očituje se u korištenju već postojećeg fonda znanja (starog znanja) i njegovog transformiranja u novo znanje, tj. nove informacije (know – how). Govori se o dvije vrste novih informacija: a) one koje se transformiraju u nove oblike stručnosti i znanja, koje kad su jednom usvojene čine oblike ljudskog kapitala (human capital), i b) one koje su transformirane u nove materijale, koje kad su ostvarene čine nove oblike materijalnog kapitala (nonhuman capital). Sa stajališta temeljne strukture osobina i znanja efikasne komunikacije pojedinaca, potrebno je istaći: konceptualna znanja, funkcionalnu pismenost i osobne karakteristike pojedinca. Konceptualna znanja podrazumijevaju poznavanje sadržaja poslovnog upravljanja, upravljanja ljudskim potencijalima, posjedovanje sposobnosti komunikacije i timskoga rada. Funkcionalna pismenost u tržišnoj ekonomiji javlja se kao potreba za adekvatnim obrazovanjem onih koji su davno stekli određene kvalifikacije koje više ne odgovaraju novim uvjetima rada. Riječ je, prije svega, o znanju stranih jezika i određenim vještinama povezanih s radom na računalu. Funkcionalna nepismenost pogađa i mlade ljude koji nisu završili školu i sve one koji imaju suboptimalno obrazovanje. U vremenu brzih promjena u okruženju poželjne su sljedeće osobne karakteristike pojedinca: sposobnost brzog učenja, mobilnost, fizička i Page | 15 psihička izdržljivost i točnost (Barić, 2011). Obrazovanje odraslih je višedimenzionalni proces. Polazi od psiholoških ciljeva edukacije, socijalnih i profesionalnih razloga. Unutarnji cilj obrazovanja jesu željene kognitivne, psihomotorne i afektivne promjene osobe (psihološki razvoj pojedinca) koje su rezultat organiziranog učenja. KRIŽEVCI BJELOVAR Posebnost psihologije cjeloživotnog učenja sastoji se u tome što ona istražuje specifične zakonitosti mijenjanja ljudi pomoću obrazovanja u različitim životnim razdobljima, a ne samo u djetinjstvu i mladosti. Sa stajališta položaja pojedinca na tržištu rada, mogu se istaći neke važnije funkcije obrazovanja odraslih: prilagodba promjenama novih tehnologija, unaprjeđivanje vještina putem stalnog strukovnog obrazovanja, stvaranje uvjeta za napredovanje na radnom mjestu, nadoknađivanje nedostajućih a potrebnih kvalifikacija, te „popravljanje“ zastarjelih vještina u skladu s potrebama tržišta rada. Ovdje je potrebno istaći vrlo važnu činjenicu: obrazovanje bez odgovarajućeg zaposlenja te osposobljavanje za specifične vještine bez poslova koji zahtijevaju takve vještine mogu biti vrijedni sami za sebe, no oni ne mogu poboljšati ekonomske uvjete! Potrebno je učiniti dodatne napore: stvoriti uvjete za zapošljavanje, stvoriti potrebni kapital, stvoriti institucije koje na lokalnoj razini kroz odgovarajuće programe mogu ostvariti stalnost uvjeta privređivanja (Barić, 2011). Važnost razvoja sustava obrazovanja odraslih posebno ističe i Europska unija. Rezolucija Europskog vijeća o obnovljenom planu za obrazovanje odraslih (usvojena u studenome 2011.) naglašava da je kriza u EU ukazala koliko važnu ulogu može imati obrazovanje odraslih u postizanju ciljeva Europe 2020 vezanih uz zapošljivost. No, često puta se naglasak stavlja na stjecanje stručnih kompetencija koje su vezane uz pojedina zanimanja ili kvalifikacije, a zaboravlja da i stjecanje ključnih kompetencija vodi do kompetentnijeg i aktivnijeg građana, što će ga u konačnici lakše dovesti i do zaposlenja. Stoga je Europska komisija Novi plan za obrazovanje odraslih za razdoblje 2012-2014 nazvala “ONE STEP UP”. Cilj je Plana poticanje osnovnog obrazovanja odraslih i stjecanja ključnih kompetencija čime se stvara preduvjet za daljnje cjeloživotno učenje i aktivno sudjelovanje pojedinca u društvu. Istraživanja pokazuju da je ravnomjerna distribucija vještina u populaciji ima jak utjecaj na ukupne gospodarske aktivnosti, a podizanje osnovnih vještina svih ljudi imaju veći dugoročni učinak na gospodarski rast. 3.2. Cjeloživotno učenje i samozapošljavanje Page | 16 Globalizacija je dominantan proces koji dizajnira suvremeno međunarodno odnosno planetarno tržište. Utjecajem globalizacije događaju se revolucionarne promjene ekonomskog sustava. Marginaliziraju se načela tradicionalne, tj. masovne proizvodnje, a na važnosti dobivaju nematerijalni činitelji. Proizvodni elementi poput kapitala i zemlje nisu više odlučujući za stvaranje nove dodatne ekonomske vrijednosti. KRIŽEVCI BJELOVAR Ljudi i njihov kreativan potencijal koji se isprepliće s informacijom, tj. znanjem te vremenom kao resursom, potvrđuju se kao nova proizvodna i društvena snaga. U prvi plan stavlja se potreba sa specifičnim znanjima te konstantno usavršavanje istoga kroz cjeloživotni vijek pojedinca. Ukazuje se potreba za cjeloživotnim učenjem kao novim alatom za povećanje poslovne efikasnosti i efektivnosti te poticanje pojedinca na samozapošljavanje. 3.2.1. Bitne odrednice cjeloživotnog učenja i samozapošljavanja Cjeloživotno učenje podrazumijeva integraciju formalnog, neformalnog i informalnog učenja kako bi se stekle mogućnosti za stalno unapređenje kvaliteta življenja. U stručnim raspravama o cjeloživotnom učenju sve veći naglasak se stavlja na znanje i njegove glavne pokretače: iskustvo i učenje. Znanje je resurs kojeg se usko veže uz fenomen ljudskog kapitala. Ljudski je zato što znanje postaje dio čovjeka a kapital što pojedincu donosi monetarne i nemonetarne koristi. Stoga i diseminacija znanja postaje ključnom sastavnicom poboljšanja ljudskog kapitala većine pojedinaca. Znanje kroz protok vremena zastarijeva: zbog neprekidnog mijenjanja vidika svijeta nastaje nova stepenica znanja koja ranije stečena znanja stavlja u kontekst ništavnosti. Ublažavanje sve izvjesnijih problema zastarijevanja znanja povezuje se s nizom akcija obrazovanja, učenja, razvoja, treninga tj. cjeloživotnim učenjem. Brzina i dinamika promjena koje se događaju u svijetu, te u društvu i gospodarstvu Europske unije, iniciraju potrebu za konstantnim nadograđivanjem i inoviranjem znanja i stjecanjem novih radnih vještina i kompetencija. Cjeloživotno učenje i stjecanje novih znanja u svakom društvu ključni je čimbenik razvoja i od prioritetne je važnosti zbog ubrzanog društvenog i gospodarskog rasta i razvoja koji se može zasnivati samo na kvalitetno obrazovanim i kompetentnim poduzetnicima, menadžerima i zaposlenicima. Za Republiku Hrvatsku, koja je u procesu predpristupnih pregovora za Page | 17 ulazak u Europsku uniju i ubrzane poduzetničke tranzicije s ciljem stvaranja razvijenog, konkurentnog, tržišnog i poduzetničkog društva i njegovog uključivanja u tržište Europske unije, veliku važnost ima cjeloživotno učenje svih kategorija društva, a posebno poduzetnika. KRIŽEVCI BJELOVAR Koliko je važno usklađivanje vještina sa potrebama tržišta rada potvrđuje i program „Nove vještine za nove poslove“ koji se bavi jednim od najvažnijih prioriteta EU: kako bolje predvidjeti vještine koje će biti potrebne građanima i poslodavcima, kako reformirati sustav obrazovanja i usvajanja vještina kako bi bolje pripremili ljude za poslove budućnosti i poboljšali usklađenost politike zapošljavanja i politike obrazovanja. Predviđa se da će u budućnosti „više od 60 posto ljudi imati visoko obrazovanje, 30 posto srednje a samo nekoliko posto niže obrazovanje“; to znači da fizički radnik kojeg je poznavala „dosadašnja civilizacija nestaje i ustupa mjesto originalnoj kreativnoj individualnosti“ (Bajza, 1992., str. 168). Osim toga sve se više ljudi u suvremeno doba zapošljava u tercijarnim (uslužnim) djelatnostima, napuštajući primarno i sekundarno područje. Podaci pokazuju da su nastale znatne promjene u ta tri područja, kako ih je prvi put upotrijebio A. G. B. Fisher 1935. u Sjedinjenim Američkim Državama. Dok je 1800. u primarnom području bilo 80 – 90%, u sekundarnom oko 7% i tercijarnom 10% zaposlenih, u 2000. je godini u primarnom području 7%, u sekundarnom 10% i tercijarnom 80 – 90%. Međutim, u suvremeno se doba govori o privređivanju u četiri područja, kako ih je podijelio M. Porat 1976., a to su: poljoprivreda, industrija, usluge i informatika. Počekom 20. st. odnos između njih bio je: industrija, poljoprivreda, usluge, informatika. Poredak je na kraju 20. st. sljedeći: informatika, usluge, industrija, poljoprivreda (Ekonomski leksikon, 1995., str. 730). Sasvim je izvjesno da su ti procesi oslonjeni na znanje i da su u njemu imali pokretačku snagu; poticali su stvaranje i stjecanje novih znanja, omogućili odlazak zaposlenih iz pojedinog područja, najčešće iz primarnog u tercijarni (uslužni), te stvarali nova zanimanja. Moderno doba traži da svaki pojedinac odgovori na posljedice tih procesa te se smatra da je to moguće uključivanjem u cjeloživotno učenje. Cjeloživotno je učenje, kao globalni koncept, sveukupna i kontinuirana aktivnost učenja tijekom života, a cilj je unapređivati znanje, sposobnosti i vještine (kompetencije) radi stvaranja osobne i Page | 18 građanske te društvene perspektive u kojoj zaposlenje ima osobitu važnost. Obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima i u svim oblicima, kao što su formalno, neformalno i informalno. „Četiri su osnovna, međusobno povezana cilja koja se vezuju uz cjeloživotno učenje: osobno zadovoljstvo i razvoj pojedinca, aktivno građanstvo, društvena uključenost i zapošljivost“ (Puljiz, Živčić, 2009., str. 115). KRIŽEVCI BJELOVAR Valja razlikovati cjeloživotno učenje (lifelog learning) i cjeloživotno obrazovanje (lifelog education). Prvi je pojam širi i može se ostvariti organizirano ili neorganizirano (prirodno, iskustveno), a kada govorimo o cjeloživotnom obrazovanju, mislimo na organizirano učenje. Važan zamah za praktično djelovanje dao je Memorandum o cjeloživotnom učenju koji je nastao na zasjedanju Europskog vijeća u Lisabonu u ožujku 2000.4 Dokument počiva na zaključku Europskog vijeća da je „unapređivanje cjeloživotnog učenja nužno za uspješnu tranziciju prema društvu i ekonomiji utemeljenima na znanju“ te da ono mora „postati vodeće načelo u opskrbljivanju i sudjelovanju u cjelokupnom kontekstu učenja/prihvaćanja znanja“ (Puljiz, Živčić, 2009., str. 184).5 Dio cjeloživotnog učenja jest obrazovanje odraslih (adult education). Nema jedinstvene definicije tog pojma, a jedan od prijepora među stručnjacima jest i određivanje minimalne dobi za definiranje odraslog učenika, koja varira među zemljama. UNESCO određuje da je to „cijeli skup procesa učenja, formalnih i ostalih, u kojima odrasle osobe (u skladu s definicijom odrasle osobe u društvima kojima pripadaju) razvijaju svoje sposobnosti, obogaćuju svoje znanje i unapređuju svoje tehničke ili profesionalne kvalifikacije ili ih preusmjeravaju da bi zadovoljili svoje potrebe ili potrebe društva“ (Puljiz, Živčić, 2009., str. 129). 3.3. Suvremeni trendovi i kretanja u obrazovanju odraslih u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji Politika EU na području strukovnog osposobljavanja započinje 1951. godine. Međutim, na razvoj politika u obrazovanju nepovoljno djeluje podjela između koncepta obrazovanja i osposobljavanja te se obrazovanje u velikoj mjeri sve više razmatra tek nakon Ugovora iz Maastrichta 1992. Tada na važnosti dobiva i koncepcija cjeloživotnog učenja unutar koje se nalazi i obrazovanje odraslih. Takvo stanje stvari dovodi i do početka rješavanja problema odvojenosti obrazovanja i osposobljavanja kroz povezivanje unutar ove koncepcije. Daljnji razvoj kreće se u smjeru oblikovanju europskog obrazovnog prostora i uspostave višerazinskih obrazovnih politika (razvoj obrazovnih politika na različitim razinama - nadnacionalna, nacionalna, regionalna, lokalna; povezivanje subjekata kroz međudržavnu i međuregionalnu suradnju te dionika i mreža koje se stvaraju). Nastoji se uspostaviti koordinacija na tom prostoru te ostvariti zajedničke ciljeve u obrazovanju pridržavajući se određenih načela (kompetitivnost, tolerancija, inkluzivnost, demokratičnost) (Puljiz i Živčić, 2009). U području obrazovanja na razini EU ne postoje nadnacionalne strukture, ali postoje inicijative koje dovode do izgradnje infrastrukture koja omogućava koordinaciju i provedbu tih politika. KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 19 Nadalje, treba istaknuti i odlučivanje vezano uz obrazovnu politiku. „Obrazovna politika provodi se unutar složenih odborskih procedura, komitologije (comitology) i uz decentraliziranu provedbu pojedinih inicijativa“ (Puljiz i Živčić, 2009: 49). Procedura komitologije označava savjetovanje sa specijaliziranim odborima u kojima sjede stručnjaci (predstavnici zemalja članica). Na taj se način razmatra stanje u država članicama te se nalaze rješenja koja su odgovarajuća s obzirom na stavove članica. Treba istaknuti i otvorenu metodu koordinacije (OMC) (Europska komisija, 2011). Njome se šire iskustava između članica, a definira se kao „sredstvo za širenje najboljih praksi i ostvarivanje većeg približavanja prema glavnim ciljevima Europske unije“ (Vijeće Europske unije, 2003: 3). Sastoji se od uspostavljanja smjernica, indikatora, mjerila i monitoringa pomoću kojih se komparira rezultate država i omogućuju međusobno učenje. Ideja je da se prvo u Vijeću EU uspostavljaju ciljevi koji se trebaju provesti, zatim se oni preuzimaju i postavljaju na niže razine. Pomoću indikatora se ocjenjuje u uspoređuje na kojoj razini provedba najbolje funkcionira, uspostavljaju se indikatori kojima se vrše te aktivnosti te se na kraju kroz evaluaciju rezultata vidi napredak pojedinih članica usporedno s drugima te sa ciljevima koji su utvrđeni na početku procesa. Bit svega je omogućiti učenje i prenositi iskustva između država članica, ali i s viših na niže razine i obrnuto. Da bi se dobila kompletna slika funkcioniranja EU važno je istaknuti deklaracije i memorandume pomoću kojih se nastoji promovirati cjeloživotno obrazovanje i učenje. Lisabonski proces iz 2000. godine ističe važnost cjeloživotnog učenja. Cilj je povećati konkurentnost EU na svjetskom tržištu i veći životni standard njezinih građana. Inače, glavni instrument u Lisabonskom procesu je, prethodno spomenuta, metoda otvorene koordinacije. EK je 2000. godine izdala Memorandum o cjeloživotnom učenju. Uz promociju cjeloživotnog učenja nastoji se i afirmirati građane na aktivno sudjelovanje u obrazovanju, razviti vrijednosti EU i postići veću socijalnu koheziju. Tako Bejaković ističe da je imperativ EK da „zemlje članice EU i buduće članice trebaju razviti fleksibilan i jasan način ostvarivanja cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih kako bi se poboljšala Page | 20 zapošljivost i osiguralo olakšanje ulaska mladih na tržište rada“ (Bejaković, 2007: 33). Godine 2002. izlazi Detaljni program ostvarivanja obrazovnih ciljeva u Lisabonskom procesu kojim se želi povećati kvalitetu i učinkovitost sustava obrazovanja i osposobljavanja u EU, osigurati otvorenije i dostupnije obrazovanje i osposobljavanje bez obzira na pripadnost društvenoj skupini. KRIŽEVCI BJELOVAR Te godine je donesena i Rezolucija Vijeća Europske unije o cjeloživotnom učenju kroz koju se ponavljaju prethodno navedeni ciljevi i vrijednosti, ali se i ističe važnost društvene integracije imigranata i osoba s invaliditetom. Još treba istaknuti i Priopćenje i akcijski plan Europske komisije o učenju odraslih – Uvijek je dobro vrijeme za učenje iz 2007. godine prema kojem treba ukloniti prepreke uključivanju u obrazovanje, osigurati kvalitetu, povećati ulaganja te priznavati ishode učenja neovisno o tome gdje i kako su nastala. Inače je ovaj dokument istaknut kao jedan od najvažnijih za područje obrazovanja odraslih. Osim toga, u nacrtu Lisabonskog ugovora „navodi se podjela na isključivu, podijeljenu i potpornu nadležnost EU. Obrazovanje i strukovno osposobljavanje u posljednjoj je kategoriji, u kojoj EU podupire, koordinira ili se pridružuje aktivnostima država članica“ (Puljiz i Živčić, 2009: 53). Ovo pokazuje da obrazovanje ne postaje dio zajedničkih politika u smislu poljoprivredne ili monetarne politike, nego da postoji usmjeravanje i učenje između država članice i EU (Puljiz i Živčić, 2009). EU nastoji graditi konkurentnost, prosperitet i napredak na temelju cjeloživotnog obrazovanja i učenje i iz tog razloga se promoviraju ciljevi i vrijednosti vezani uz ove koncepte. Važna je koordinacija obrazovnih politika između država članica te učenje kroz podjelu iskustava. Međutim, problem još uvijek ostaje različito definiranje obrazovanja odraslih među članicama EU što dovodi do problema u regulaciji te financiranju. Početak rješavanja tog problema može se pronaći u europskom pojmovniku obrazovanja odraslih (Study on European terminology in adult learning and monitoring of the sector). Cilj pojmovnika je istaknuti usuglašene termine koji bi trebali biti prihvaćeni u državama članicama (Puljiz i Živčić, 2009). Page | 21 KRIŽEVCI BJELOVAR 4. OBRAZOVNI PROGRAMI U SEKTORU OBRAZOVANJA ODRASLIH Republika Hrvatska ima stoljetnu tradiciju obrazovanja odraslih koja se ogleda u dobro razvijenoj i nacionalno rasprostranjenoj mreži ustanova koje provode programe obrazovanja odraslih. U Republici Hrvatskoj više od 460 ustanova izvodi programe formalnog obrazovanja, a više od 1700 različitih institucija (primjerice, razne tvrtke, udruge, vjerske zajednice, državne institucije) izvodi programe neformalnog obrazovanja (Vodič ustanovama za obrazovanje odraslih, 2012). Programe obrazovanja odraslih (prema Zakonu o obrazovanju odraslih RH) donosi ustanova za obrazovanje odraslih. Takvi programi moraju biti prilagođeni dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima polaznika koji stječu, dopunjuju i proširuju svoja znanja, vještine i sposobnosti za rad u struci. Programi obrazovanja odraslih sastoje se od programa osposobljavanja i programa usavršavanja. Programima osposobljavanja stječu se znanja i vještine potrebne za obavljanje jednostavnih poslova. Programima usavršavanja polaznicima sa završenom srednjom školom dopunjuje se stečeno stručno znanje zbog zahtjeva tržišta rada i radi stjecanja znanja o novim tehnikama i tehnologijama i njihovoj primjeni. 4.1. Institucionalni okvir obrazovanja odraslih na razini Koprivničko-križevačke županije 4.1.1. Pučko otvoreno učilište Koprivnica Pučko otvoreno učilište jedno je od najstarijih pučkih učilišta u Hrvatskoj. Nastalo je u zgradi popularnog "Domoljuba" koji su izgradili 1919. tadašnji obrtnici sa otprilike 220 individualnih prinosa. U prvo vrijeme zgrada "Domoljuba" služila je amaterskoj djelatnosti u kojoj su nastupali pjevački zborovi ("Domoljub") i održavale se zabave. Danas je to jedno od suvremenih otvorenih učilišta Page | 22 (Open University) koje djeluje i radi po uzoru na modele europskih otvorenih sveučilišta. Obrazovanje odraslih, jedan je od osnovnih programa Učilišta, kojima je osnovni princip znanje i kompetencija. Programi za obrazovanje odraslih u Učilištu mogu se podijeliti u četiri osnovne skupine: KRIŽEVCI BJELOVAR 1. VERIFICIRANI PROGRAMI Programi se realiziraju u skladu i po odobrenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a traju u pravilu od 125 do 560 nastavnih sati, zavisno o određenom programu. Verificirani programi osposobljavanja/usavršavanja se po završetku upisuju u radnu knjižicu te su podijeljeni po obrazovnim sektorima: a) Poljoprivreda, prehrana i veterina s programom za: aranžera cvijeća, cvjećara, mesara, pčelara, pekara, povrćara, proizvođača mlijeka i mesa na govedarskoj farmi, proizvođača mlijeka i mesa na kozarskoj farmi, proizvođača mlijeka i mesa na ovčarskoj farmi, ratara, sakupljača i uzgajivača gljiva, sakupljača, uzgajivač i prerađivač ljekovitog i aromatičnog bilja, vinogradara/podrumara, voćara, rukovatelja poljoprivrednim traktorom. b) Šumarstvo, prerada i obrada drva s programom za: stolara, rukovatelja motornom pilom. c) Tekstil i koža s programom za: Krojača-šivača, šivača gornjišta obuće. d) Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija s programima za: autogenog zavarivača, elektrozavarivača, zavarivača REL postupkom. e) Elektrotehnika i računalstvo s programom za: operatera na računalu za uredsku primjenu, računalnog daktilografa, računalnog operatera. f) Graditeljstvo i geodezija s programom za: armirača, betonirca, cestara, fasadera, keramičara, krovopokrivača, montera za suhu gradnju, parketara, podopolagača, rukovatelja građevinskim strojem, rukovatelja viličarem, tesara, zidara. g) Ekonomija, trgovina i poslovna administracija s programom: daktilografa, knjigovođa za OPG, poslovnom tajnicom, samostalni knjigovođa. h) Turizam i ugostiteljstvo s programom za: pečenjara i priprematelja pizza, pomoćnog kuhara, sobaricu, ugostiteljskog poslužitelja. Page | 23 i) Zdravstvo i socijalna skrb s programom za dadilju. j) Osobne usluge, usluge zaštite u druge usluge s programom za: čistača/čistačica, kozmetičar, masera, maser (usavršavanje), romskog pomoćnika, soboslikara, pomoćnika u nastavi u radu s učenicima s teškoćama, gerontodomaćica/gerontodomaćin. KRIŽEVCI BJELOVAR 2. NEVERIFICIRANI PROGRAMI Neverificirani programi koje provodi Pučko otvoreno učilište Koprivnica obuhvaćaju razne tečajeve koji odgovaraju interesima i potrebama građana te obuhvaćaju: a) tečajeve stranih jezika b) tečajeve kompjuterskog opismenjavanja za poduzeća/ustanove i pojedince c) tečajeve krojenja i šivanja d) tečajeve na temu "Ljudska prava" - Pravo na cjeloživotno učenje e) ostali tečajevi prema interesu građana 3. OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH Odraslim osobama se omogućava da završe osnovno obrazovanje. Ovaj program odnosi se na osobe iznad 15 godina starosti koje nemaju završeno osnovno obrazovanje. Program se po završetku upisuje u radnu knjižicu. 4. INFORMATIČKO OPISMENJAVANJE Tečajevi se odnose na informatičko opismenjivanje na sljedećim računalnim aplikacijama: a) Word b) Excel c) PowerPoint d) Access e) Outlook f) Page | 24 Korištenje Interneta KRIŽEVCI BJELOVAR 4.1.2. Srednja škola Koprivnica Srednja škola Koprivnica nastala je 1991., a do tada je postojala u okviru Centra za odgoj i usmjereno obrazovanje. Od tada do danas broj obrazovnih programa i razrednih odjeljenja se povećavao te je školske godine 2013/2014 upisano 1104 učenika u 39 razrednih odjela unutar 12 obrazovnih programa: ekonomist, komercijalist, upravni referent, poslovni tajnik, hotelijersko-turistički tehničar, prehrambeni tehničar, tehničar nutricionist, medicinska sestra – medicinski tehničar, fizioterapeutski tehničar, farmaceutski tehničar, prodavač, rukovatelj prehrambenim strojevima. Škola trenutno zapošljava 90 djelatnika, od toga 72 nastavnika, stručne suradnike pedagoginju, psihologinju i školsku knjižničarku te ostalo nenastavno osoblje. Srednja škola Koprivnica osim provođenja redovne nastave provodi i programe obrazovanja odraslih. Svi programi su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i provode se u svrhe: 1) Stjecanja stručne spreme u zanimanju: a) prodavač b) komercijalist c) ekonomist d) upravni referent e) poslovni tajnik f) prehrambeni tehničar g) rukovatelj prehrambenim strojevima Uvjet za upis za nastavni program je završena osnovna škola. Nakon završenog obrazovanja stječe se srednja stručna sprema u odabranom zanimanju. 2) Prekvalifikacije za zanimanje: a) prodavač b) komercijalist c) ekonomist d) upravni referent e) poslovni tajnik Page | 25 KRIŽEVCI BJELOVAR f) prehrambeni tehničar g) rukovatelj prehrambenim strojevima Uvjet za upis za nastavni program je završena srednja škola. Nakon završenog obrazovanja stječe se srednja stručna sprema u odabranom zanimanju. Nastava se izvodi u dopisno – konzultativnom obliku. Osnovni oblik rada s polaznicima su konzultacije (skupne, kontrolne, završne, individualne) i nastavna pisma. Putem konzultacija nastavnici razgovorom, diskusijom i savjetom polaznicima ukazuju na put kojim se najuspješnije mogu riješiti radne zadaće - naučiti gradivo, napisati seminarski rad, obaviti neka vježba. Pomoću konzultacija polaznici zajedno s nastavnikom razmatraju nastale poteškoće u učenju i rješavati ih na način najprikladniji za samog polaznika. Skupne konzultacije organiziraju se kroz tjedan u školi, prema tjednom rasporedu konzultacija koji se izrađuje uz Godišnji plan i program rada škole u obrazovanju odraslih. Raspored je dostupan polaznicima u školi i na webu škole. Konzultacije su namijenjene upućivanju polaznika u nastavne sadržaje, praćenju uspješnosti polaznika u svladavanju gradiva te provjeri usvojenosti sadržaja. Skupne konzultacije sastoje se od uvodnih, kontrolnih i završnih. Uvodne konzultacije polaznicima pružaju: a) upoznavanje nastavnog plana i programa, b) upoznavanje sa zadaćama i obvezama, c) upoznavanje s načinom i oblicima dobivanja pomoći u savladavanju programa, d) dobivanje rasporeda konzultacija i upoznavanje s načinom provjere, e) dobivanju uputa za planiranje rada, f) dobivanje nastavnog pisma. Page | 26 Kontrolne konzultacije se organiziraju u svrhu ponavljanja i utvrđivanja gradiva. Ovaj se oblik primjenjuje kada su polaznici „zasićeni“ uzimanjem novog gradiva ili ako još nisu svladali samostalno tehniku ponavljanja i utvrđivanja gradiva. KRIŽEVCI BJELOVAR Ovdje se nastojati da polaznici spoznaju opseg i tijek određene intelektualne ili manualne aktivnosti te da u skladu s tim usklade redoslijed, učestalost i intenzitet vježbanja. Kontrolne konzultacije će se organizirati prvenstveno sa svrhom: a) provjere koliko polaznici rade, b) provjere postignutih rezultata, c) utvrđivanja poteškoća na koje nailaze u samostalnom radu. Završne konzultacije organiziraju se pri kraju programa. Na tim se konzultacijama obavlja sistematizacija, uopćavanje i dopunjavanje svih znanja koje su polaznici stekli tijekom rada. Individualne konzultacije izvode se dopisnim putem. Budući da je većina polaznika informatički pismena, predviđeno je izvođenje konzultacija putem e-maila. Ukoliko je polaznik informatički nepismen ili nema računalo i pristup internetu, može komunicirati s nastavnikom putem telefona i mobitela ili može doći osobno u školu uz prethodnu najavu. Individualne konzultacije namijenjene su rješavanju poteškoća prilikom svladavanja gradiva, kada polaznik učeći samostalno iz nastavnih pisama naiđe na problem i želi ga odmah riješiti. Svako nastavno pismo ima jasno istaknute ključne pojmove koje treba usvojiti te pitanja i zadatke na kraju pisma koji služe za provjeru znanja. Zadatke polaznici rješavaju sami u svrhu utvrđivanja stupnja usvojenosti gradiva te nastavne cjeline. Također ti zadaci služe i za ocjenjivanje tijekom nastave. Nakon odrađenog fonda sati skupnih i individualnih konzultacija, polaznici pristupaju polaganju ispita. Ispiti su planirani u kalendaru rada koji je dio godišnjeg plana i programa obrazovanja odraslih (kao i skupne konzultacije). Praktična nastava se izvoditi u poduzećima u dogovoru s mentorima praktične nastave izvan škole te u dogovoru s voditeljem praktične nastave u školi. Praćenje i ocjenjivanje polaznika na praktičnoj nastavi vrše voditelji praktične nastave u suradnji s mentorima iz poduzeća, obrta ili ustanova. Svaki Page | 27 polaznik prije početka realizacije praktične nastave sklapa Ugovor o praktičnoj nastavi u obrazovanju odraslih s obrtničkom radionicom ili poduzećem i školom. KRIŽEVCI BJELOVAR Ukoliko polaznik radi i/ili ima određeni radni staž na radnom mjestu zanimanja za koje se školuje (prema Pravilniku o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih čl. 32.), može mu se priznati propisani broj sati praktične nastave i vježbi. Polaznik je dužan Školi uputiti Zahtjev za priznavanje fonda sati praktične nastave na temelju kojeg se od strane komisije za praktičnu nastavu fond sati priznaje nakon provedenog kontrolnog ispita kojim se utvrđuje poznavanje sadržaja praktične nastave te se ista ocjenjuje. Uz Zahtjev je potrebno priložiti fotokopiju radne knjižice i potvrdu odgovorne osobe poduzeća u kojem je polaznik radio ili radi, da je polaznik radio ili radi na zahtijevanim poslovima. Ukoliko polaznik ima nedovoljan broj sati praktične nastave, izdaje mu se uputnica sa brojem sati praktične nastave koju je dužan obaviti. Nakon obavljene prakse, polaznik je dužan predočiti potvrdu s obavljenim fondom sati ovjerenu i potpisanu od strane odgovorne osobe u poduzeću gdje je praksu obavljao. 4.1.3. Obrtnička škola Koprivnica Obrtnička škola Koprivnica jedna je od najrazvijenijih i najpriznatijih škola u Koprivničko-križevačkoj županiji. Kroz svoju redovnu nastavu i praktičnu obuku, kao i kroz različite oblike prekvalifikacija i doškolovanja, uz suradnju s Gradom Koprivnicom i Koprivničko-križevačkom županijom, Škola je stvorila mnoge priznate obrtnike ovog kraja. Škola je osnovana 1886 godine pod nazivom: „Šegrtska škola“ u sklopu tadašnjih školskih reformi. Godine 1969. promijenila je naziv u Školu za kvalificirane radnike, a nekoliko godina kasnije dobiva novo ime - Škola za obrazovanje kadrova u privredi. Reorganizacija Školskog centra započela je 1990. godine i s vremenom su se iz njegova sastava osamostalile tri škole - Gimnazija Fran Galović, Srednja škola i Obrtnička škola. 2006. godine Obrtnička škola je proslavila 120 godina svoga postojanja. Obrtničku školu danas pohađa 776 učenika u 31 razrednom odjelu, uključujući i odjele za djecu s poteškoćama u razvoj te je u njoj zaposleno ukupno 90 djelatnika. U suvremenim se radionicama i Page | 28 kabinetima uz pomoć profesora učenici pripremaju za dvadesetak obrtničkih zanimanja po trogodišnjim i četverogodišnjim programima. Obrtnička škola dvostruka je dobitnica nagrade "Šegrt Hlapić" za najbolju školu - izvođača programa za obrtnička zanimanja što ukazuje na kvalitetu i uspješnost obrazovanja u Školi. KRIŽEVCI BJELOVAR Obrtnička škola Koprivnica osim provođenja redovne nastave provodi i programe obrazovanja odraslih. Svi programi su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i provode se u svrhe stjecanje srednje stručne spreme za trogodišnja i četverogodišnja zanimanja te nude mogućnost prekvalifikacije u željena trogodišnja i četverogodišnja zanimanja. 1) Programi stjecanja stručne spreme te prekvalifikacija u trogodišnjim zanimanjima: a) automehaničar b) strojobravar c) tokar d) glodač e) limar f) autolimar g) instalater centralnog grijanja i klimatizacije h) vodoinstalater i) plinoinstalater j) elektromehaničar k) elektroinstalater l) elektromonter m) elektroničar-mehaničar n) mesar o) kuhar p) prodavač q) konobar r) pekar s) slastičar t) Page | 29 mlinar u) zidar v) tesar w) soboslikar-ličilac x) stolar KRIŽEVCI BJELOVAR y) autolakirer z) dimnjačar aa) arimirač bb) keramičar-oblagač cc) bravar dd) rukovoditelj samohodnim građevinskim strojevima ee) fasader ff) krovopokrivač gg) monter suhe gradnje hh) vozač motornog vozila ii) zaštitar osoba i imovine 2) Programi stjecanja stručne spreme te prekvalifikacija u četverogodišnjim zanimanjima: a) komercijalist b) tehničar zaštite osoba i imovine c) elektrotehničar d) hotelijer-ugostitelj Prilikom upisa za stjecanje srednje stručne spreme treba priložiti svjedodžbu 8. razreda, presliku domovnice te rodni list. prilikom upisa za prekvalifikaciju u neko od trogodišnjih ili četverogodišnjih zanimanja treba priložiti razredne svjedodžbe i završnu svjedodžbu, presliku domovnice te rodni list. 4.1.4. Obrtničko učilište POUKA Page | 30 Obrtničko učilište POUKA je ustanova za obrazovanje odraslih koju je 2010. godine osnovala Obrtnička komora Koprivničko – križevačke županije s ciljem podizanja kvalitete obrazovanja i osposobljavanja u poduzetništvu i za poduzetništvo. Ustanova provodi obrazovanje kroz verificirane programe Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te organizira i druge neformalne i informalne edukacije iz područja cjeloživotnog učenja prema potrebama poduzetnika. KRIŽEVCI BJELOVAR U svom radu Učilište koristi znanje i iskustvo stručnjaka iz obrazovnog sustava i gospodarskih subjekata, partnerskih institucija te suradnika – profesora strukovnih škola i stručnjaka po pojedinim područjima koji su svoju stručnost dokazali kroz dugogodišnju suradnju s Obrtničkom komorom Koprivničko-križevačke županije Obrtničko učilište uvršteno je i na Listu izvođača izobrazbe Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva te provodi seminare iz projekata MINGORP-a. 4.1.5. Pučko otvoreno učilište Križevci Pučko otvoreno učilište Križevci javna je ustanova za trajno obrazovanje i kulturu, čiji je osnivač Grad Križevci. Pod raznim imenima Ustanova postoji kontinuirano od 1945. godine. Iz ove ustanove proistekle su, danas samostalne i afirmirane ustanove, Glazbena škola “Albert Štriga”, Gradska knjižnica “Franjo Marković” i Gradski muzej Križevci, te radijska postaja Radio Križevci. Danas Pučko otvoreno učilište Križevci ima sjedište u Zakmardijevoj 5, a za obavljanje djelatnosti raspolaže prostorima velike i podrumske dvorane Hrvatskoga doma, a u prostorijama uprave u Zakmardijevoj, sa dvije suvremeno opremljene učionice za održavanje obrazovnih programa iz ponude Učilišta: Informatička učionica opremljena je s petnaest računala za opće programe i programe grafičke obrade. Učionica opće namjene za do dvadeset polaznika opremljena suvremenim didaktičkim sredstvima, poput interaktivne 'pametne ploče'. Obje učionice opremljene su LCD projektorima i prijenosnim računalima za voditelje nastave. Fotografski praktikum opremljen fotoaparatom i profesionalnom studijskom rasvjetom. Ustanova organizira i priređuje različite kulturne programe i programe javnog informiranja, te nudi različite programe trajne naobrazbe, programe s odobrenjem Ministarstva znanosti, prosvjete i športa, te tečajeve za slobodno vrijeme. Razvojni napori Ustanove usmjereni su prvenstveno prema razvoju djelatnosti trajne naobrazbe, a Page | 31 posebno u aktivnijem uključivanju u javnu raspravu prilikom donošenja zakona koji regulira to područje. S tim u svezi već su zatražena odobrenja od Ministarstva za nove programe, obnavlja se informatička učionica, te se unapređuje standard nastave. KRIŽEVCI BJELOVAR Pučko otvoreno učilište Križevci nosilac je projekta 'Mreža informatičkih škola pri ustanovama za trajnu naobrazbu u ruralnim i semiurbanim sredinama' iz instrumenta predpristupne pomoći IPA-IV. Vrijednost ovog projekta je 205.150,51€, a partneri u projektu su POU Bjelovar, POU Daruvar i POU Obris - Požega. Kako bi izašli u susret korisnicima koji se suočavaju s potrebama prekvalifikacija i dokvalifikacija Učilište nudi odobrene verificirane programe od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za osposobljavanje i usavršavanje prema konkurentnim zanimanjima. Učilište nudi programe za usavršavanje računalnih vještina, usavršavanja u poslovnom PR-u, tečajeve stranih jezike, a u stalnom kontaktu sa Zavodom za zapošljavanje nudi pripremu za deficitarna zanimanja. Istovremeno za oplemenjivanje i obogaćivanje slobodnog vremena nude tečajeve umjetničkog i društvenog, te zabavnog usmjerenja. 1) Programi odobreni od ministarstva (verificirani programi) a) Operater/ica na računalu b) Računalni operater/ica za uredske poslove c) Fotografiranje i grafička priprema digitalne fotografije d) Sklapanje, održavanje i popravak osobnog računala e) Dizajn i održavanje web stranica f) Knjigovođa / knjigovodkinja g) Poslovni tajnik / tajnica h) Njegovatelj/ica starijih i nemoćnih osoba 2) Tečajevi iz područja računalstva, radionice i ostalo a) Osnove rada na računalu b) Radionica računalstva za umirovljenike Page | 32 c) Vođenje poslovnih knjiga obrtnika i slobodnih zanimanja (OPG) d) Vođenje poslovnih knjiga za neprofitne organizacije e) Njegovatelj/ica za zdravu djecu (dadilja) – program u pripremi f) Medicinski maser / maserka – program u pripremi g) Tečaj digitalne fotografije KRIŽEVCI BJELOVAR h) Likovna škola za slikare amatere i) Mala glazbena škola j) Likovna škola za djecu k) Glumačka radionica za djecu l) Likovna škola za djecu 3) Tečajevi stranih jezika a) Engleski jezik b) Talijanski jezik c) Mađarski jezik d) Hrvatski jezik za strance 4.1.6. Instruktažni centar Križevci Instruktažni centar osnovala je 1965. g. Tvornica transportne opreme ČELIK iz Križevaca na inicijativu gospodarske komore, zajednice za paletizaciju te uz sudjelovanje željezničkih poduzeća i drugih gospodarskih subjekata s područja bivše države. Osnovan je po uzoru na francusku tvrtku IFTIM u okviru europske inicijative i pomoći jugoistočnoj Europi pri uvođenju racionalnih sustava manipulacije materijalima, prije svega paletnog i kontejnerskog sustava. Svrha osnivanja Centra bila je osiguranje potpore gospodarskim subjektima koji uvode racionalne sustave manipulacije materijalima i to kroz uspostavu organizacije, izbor i nabavu opreme te edukaciju kadrova. Od 1965. g., pa do danas Centar je prolazio kroz različite faze svoga razvoja, prilagođavao svoju djelatnost potrebama i zahtjevima okruženja da bi danas bio prepoznatljiv kao jedinstvena i specijalizirana tvrtka za pružanje usluga obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja osoba za rukovanje i upravljanje sredstvima unutarnjeg transporta i manipulacije materijalima te uslugama zaštite na radu. Preko 80.000 rukovatelja viličarima, dizalicama i drugim radnim strojevima koji rade širom Europe, osposobljeno je u Centru u Page | 33 proteklih 45 godina. Od 1992. g. godine Centar osniva AUTO-ŠKOLU i bavi se osposobljavanjem kandidata za vozače motornih vozila. Preko 1.500 uspješnih vozača osposobljeno je u Auto-školi. Centar zapošljava 4 diplomirana inženjera prometa te tri instruktora vožnje koja svojim znanjem i iskustvom u suvremeno opremljenim uvjetima osiguravaju uspješno provođenje osposobljavanja. KRIŽEVCI BJELOVAR Od 1996. g. godine Centar se kadrovski i materijalno oprema te dobiva potrebne dozvole za pružanje usluga zaštite na radu. Atestiranje strojeva, uređaja i instalacija, procjene opasnosti, mjerenja i ispitivanja parametara radnog okoliša, osposobljavanje iz zaštite na radu samo su neke od usluga koje ovaj Centar pruža gospodarskim subjektima, ustanovama i institucijama prije svega s područja naše županije ali i šire. Danas Instruktažni centar u stalnom radnom odnosu zapošljava 27 djelatnika od kojih 14 s visokom stručnom spremom te preko 35 vanjskih stručnih suradnika različitih struka i specijalnosti. Instruktažni centar, ustanova za obrazovanje odraslih danas provodi programe obrazovanja odraslih i to: 1) Program stjecanje srednje stručne spreme i prekvalifikacija za: a) Vozač/ica motornog vozila b) Tehničar/ka cestovnog prometa 2) Program usavršavanja za: a) Stručnjak/inja za zaštitu na radu b) Stručnjak/inja za zaštitu okoliša 3) Program stručnog osposobljavanja za: a) Osposobljavanje za rukovatelje strojevima b) Osposobljavanje za obavljanje poslova c) Osposobljavanje za obavljanje poslova u građevinarstvu 4) Osposobljavanje za rukovanje eksplozivnim stvarima za: a) Osnovni tečaj, rukovanje eksplozivnim tvarima u maloprodaji u prodavaonicama oružja i streljiva i/ili osposobljavanje odgovorne osobe u pravnoj osobi ili obrtnika za izvođenje glasnog pucnja b) Rukovanje pirotehničkim sredstvima za izvođače vatrometa i specijalnih efekata c) Rukovanje pirotehničkim sredstvima za tehničku namjenu d) Rukovanje eksplozivnim tvarima i sredstvima pri uništavanju istih e) Rukovanje eksplozivnim tvarima i sredstvima pri održavanju, transportu i skladištenju istih KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 34 f) Rukovanje eksplozivnim tvarima i sredstvima pri proizvodnji eksplozivnih tvari i zbrinjavanju eksplozivnog otpada g) Rukovanje eksplozivnim tvarima i sredstvima pri miniranju u gospodarstvu 5) Pripremni tečajevi za polaganje stručnih ispita za energetska zanimanja: a) Strojar kotlovskog postrojenja b) Strojar kotla c) Rukovatelj industrijske peći d) Rukovatelj motora s unutarnjim izgaranjem e) Strojar crpne stanice f) Rukovatelj klimatizacije i prozračivanja g) Rukovatelj centralnog grijanja i termoventilacije h) Ložač centralnog grijanja i) Ložač-rukovatelj kotlom j) Punitelj motornih vozila tehničkim plinovima k) Rukovatelj pripremom vode l) Strojar hidroturbina m) Uklopničar u industriji n) Uklopničar u energetskom sustavu 4.2. Institucionalni okvir obrazovanje odraslih na razini Bjelovarsko-bilogorske županije 4.2.1. Pučko otvoreno učilište Bjelovar Pučko otvoreno učilište Bjelovar osnovano je pedesetih godina pod nazivom Narodno sveučilište. Osnovna djelatnost prvih godina postojanja bila je andragogija. Danas POU u suradnji s nizom ustanova i poduzeća organizira razne oblike obrazovanja i djece i odraslih, a to su: tečajevi stranih Page | 35 jezika, igraonice, seminari za predavače engleskog jezika, informatički i knjigovodstveni tečajevi, pripreme maturanata za prijemne ispite, pripreme polaznika za polaganje majstorskih ispita i ispita iz stručne osposobljenosti, osnovna škola za odrasle, tečaj govorne komunikacije, zaštita od požara, osposobljavanje za njegovatelje, cestare, ophodare, daktilografe itd. KRIŽEVCI BJELOVAR Također unutar nastavnog centra Pučkog otvorenog učilišta djeluju dva fakulteta i to Ekonomski fakultet Zagreb i Ekonomski fakultet Rijeka. Pregled programe koje provodi Pučko otvoreno učilište Bjelovar: 1) Programi osposobljavanja i usavršavanja: a) računalni operater b) AutoCAD specijalista c) AutoDesk specijalista d) programer - Visual Basic e) web dizajner f) serviser računala g) obrada digitalne fotografije h) samostalni knjigovođa i) knjigovođa za obiteljska poljoprivredna gospodarstva j) pčelar k) njegovatelj l) osnovni poslovi medicinskog masera m) dadilja n) osnovni poslovi šivača o) referent nadzora i upravljanja cestovnim prometom p) ophodar q) cestar r) sastavljač aluminijske stolarije s) sastavljač plastične stolarije t) Page | 36 monter suhe gradnje u) osnovni poslovi skelara u građevinstvu v) osnovni poslovi tesara w) osnovni poslovi armirača x) osnovni poslovi betonirca KRIŽEVCI BJELOVAR y) osnovni poslovi krovopokrivača z) osnovni poslovi zidara aa) osnovni poslovi konobara bb) osnovni poslovi kuhara cc) osnovni poslovi priprematelja pizze dd) osnovni poslovi spremačice ee) poslovi za skupljanje i recikliranje otpada 2) Tečajevi stranih jezika: a) Tečajevi za djecu i odrasle b) engleska igraonica c) ispiti iz engleskog i njemačkog jezika za potrebe radnog mjesta, specijalizacije, usavršavanja i sl. 3) Mala Škola informatike: a) osnove informatike (za umirovljenike, poljoprivrednike, obrtnike, turiste) 4) Pripreme maturanata za polaganje državne mature u suradnji s "Trionom" Zagreb 5) Osnovna škola za odrasle od 1. do 8. Razreda 6) Pripreme za majstorske ispite: a) autoelektričar b) autolimar c) automehaničar Page | 37 d) brodski mehaničar e) elektroinstalater f) fotograf g) frizer h) instalater grijanja i klimatizacije KRIŽEVCI BJELOVAR i) klesar j) krznar k) kuhar l) limar m) mehaničar poljoprivredne mehanizacije n) mljekar o) pećar p) plinoinstalater q) slikar r) stolar s) strojobravar t) tesar u) zidar 7) Pripreme za ispite iz stručne osposobljenosti: a) cvjećar - aranžer b) drvotokar c) elektrozavarivač d) graver - pečatorezač e) keramičar f) pečenjar g) pomoćni prodavač h) poslužitelj jela i pića i) priprematelj bureka i pizza j) priprematelj jednostavnih jela i slastica Page | 38 k) teracer l) vulkanizer KRIŽEVCI BJELOVAR 4.2.2. Pučko otvoreno učilište Daruvar Pučko otvoreno učilište Daruvar je kulturno-obrazovna ustanova kojoj je osnivač grad Daruvar, i punopravna je članica Hrvatske zajednice pučkih i otvorenih učilišta sa sjedištem u Zagrebu. Osnovne djelatnosti Učilišta su kultura i obrazovanje. U obrazovnom području Učilište nudi razne obrazovne programe, od škole stranih jezika, informatičke škole do ostalih oblika stručnog osposobljavanja i usavršavanja kao i hobi programe. Obrazovanje odraslih, ali i obrazovanje svih uzrasta, posebice đačkih, jedna je od osnovnih djelatnosti Pučkog otvorenog učilišta Daruvar. Pojedine programe Učilište izvodi uz odobrenje za rad Ministarstva prosvjete i športa što znači da ne traju manje od 120 sati te da ih, po uspješnom završetku, polaznici mogu upisati u svoje radne knjižice. Za te programe uglavnom je potrebna završena srednja škola. Ostale programe, ništa manje kvalitete, a potrebite u svakodnevnom poslovanju i življenju, Učilište također kontinuirano nudi svim svojim polaznicima, a programe realiziraju priznati stručnjaci i profesionalni predavači. Pučko otvoreno učilište polaznicima nudi: 1) Školu stranih jezika - Početni i napredni stupnjevi za predškolski uzrast, đački, tinejđerski, za odrasle, te za poduzeća i to za: a) Engleski b) Njemački c) Talijanski d) Češki 2) Škola informatike a) Osposobljavanje za računalnog operatera b) Osposobljavanje za računalnog servisera Page | 39 c) Osposobljavanje za digitalnog fotografa i grafička priprema 3) Osposobljavanje za samostalnog knjigovođu 4) Osposobljavanje za osnovne poslove zidara, tesara, parketara, keramičara i montera suhe gradnje- verificirano KRIŽEVCI BJELOVAR 5) Osposobljavanje za wellness terapeuta 6) Osposobljavanje za masera / maserku 7) Osposobljavanje za njegovatelja/ njegovateljicu 8) Osposobljavanje za dadilju 9) Osposobljavanje za barmena/ barmenicu 10) Osposobljavanje za spremača/ spremačicu 11) Osposobljavanje za poslove pečenja voćnih rakija 4.2.3. Pučko otvoreno učilište Marinković Garešnica Pučko otvoreno učilište Marinković Garešnica izvodi programe osposobljavanja, programe stjecanja niže stručne spreme, programe stjecanje srednje stručne spreme, programe učenja stranog jezika te program osnovnoškolskog obrazovanja odraslih. 1) Osnovno školovanje odraslih a) Osnovno školovanje odraslih 2) Program stjecanja srednje stručne spreme a) Vozač motornog vozila 3) Program prekvalifikacije / stjecanja srednje stručne spreme a) Vozač motornog vozila 4) Program niže stručne spreme a) Skladištar b) Administrator c) Građevinski radnik d) Kamenorezac e) Pomoćni armirač f) Pomoćni keramičar oblagač g) Pomoćni krovopokrivač h) Pomoćni soboslikar-ličilac i) Pomoćni tesar Page | 40 KRIŽEVCI BJELOVAR j) Pomoćni geobušač k) Pomoćni zidar 5) Program osposobljavanja a) Rukovatelj bagerom b) Rukovatelj utovarivačem c) Rukovatelj rovokopačem d) Rukovatelj viličarem e) Rukovatelj autodizalicom f) Rukovatelj grederom g) Rukovatelj hidrauličnim dizalicama h) Rukovatelj hidrauličnim platformama i) Rukovatelj kranskim dizalicama j) Rukovatelj mosnim i portalnim dizalicama k) Rukovatelj motornom kosilicom l) Rukovatelj motornim pilama m) Rukovatelj rotosjekačem i trimerom n) Rukovatelj šumskim traktorom o) Rukovatelj valjcima i nabijačima p) Cestar q) Primarne i sekundarne (pilanske) obrade drva r) Rukovatelj strojevima za finalnu obradu drva s) Zidarske poslove t) Keramičarske poslove u) Krovopokrivačke poslove v) Soboslikarske i ličilačke poslove w) Armiračke poslove x) Taracerske poslove y) Tesarske poslove z) Ratar Page | 41 KRIŽEVCI BJELOVAR aa) Vinar-vinogradar bb) Povrtlar cc) Rezač voćaka i vinove loze dd) Stočar ee) Voćar ff) Pčelar gg) Kuhar/ica hh) Sobar/ica ii) Slastičar/ka jj) Konobar/ica kk) Traktorist/ica ll) Prijevoz životinja mm) Uzgajivač/ica bilja u zatvorenom prostoru nn) Prerađivač/ica voća i povrća oo) Poslovi ugostiteljskog seoskog turizma pp) Poljoprivredni/a gospodarstvenik/ca qq) Ribnjačarski/a radnik/ca rr) Mesar/ica ss) Pekar/ica tt) Barmen/ica uu) Proizvođač/ica suhomesnatih proizvoda vv) Rukovatelj/ica kombajnima ww) Rukovatelj/ica priključnim strojevima u poljoprivredi xx) Uzgajivač/ica i sakupljač/ica gljiva yy) Uzgajivač/ica i sakupljač/ica ljekovitog bilja zz) Dadilja aaa) Njegovatelj/ica starijih i nemoćnih osoba Page | 42 6) Programi učenja stranog jezika a) Engleski jezik - opći KRIŽEVCI BJELOVAR b) Engleski jezik - poslovni c) Njemački jezik – opći 4.2.4. Obrtnička škola Bjelovar Obrtnička škola Bjelovaru registrirana je 1993. god. kao samostalna škola. Upisuje i obrazuje naučnike različitih obrtničkih zanimanja nastojeći udovoljiti potrebama gospodarstva i osobnim potrebama. Cilj Obrtničke škole je osposobljavanje naučnika za kvalitetno samostalno obavljanje složenih zadaća obrtništva i unapređivanje hrvatskog gospodarstva. Zbog izuzetne važnosti ovoga obrazovnog procesa Obrtničke škole zaslužuju mnogo veću pozornost u planiranju ukupnog života zemlje. Obrtnička škola Bjelovar unutar svoje djelatnosti provodi programe srednjoškolskog obrazovanja odraslih i to: 1) Program za prekvalifikaciju i/ili stjecanje srednje stručne spreme za zanimanja: a) automehaničar b) mehaničar poljoprivrednih strojeva c) vodoinstalater d) plinoinstalater e) bravar f) strojobravar g) autolimar h) autolakirer i) elektroinstalater j) autoelektričar k) tokar l) Page | 43 alatničar m) elektromehaničar n) instalater grijanja i klimatizacije o) limar p) finomehaničar KRIŽEVCI BJELOVAR q) soboslikar-ličilac r) obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima Uvjeti upisa : završena osmogodišnja škola završena srednja stručna sprema (za program prekvalifikacije) rodni list- izvornik ili ovjereni preslika domovnica- izvornik ili ovjereni preslika ugovor o naukovanju liječnička svjedodžba (izdana od medicine rada) 2) Program osposobljavanja za zanimanja: a) rukovatelj brojčano upravljanim strojem za obradu kovina b) zavarivač plinskim postupkom c) zavarivač REL postupkom d) zavarivač TIG postupkom e) zavarivač MIG-MAG postupkom Uvjeti upisa: navršenih 18 godina života i završena srednja stručna sprema ili osmogodišnja škola rodni list- izvornik ili ovjereni preslika domovnica- izvornik ili ovjereni preslika liječnička svjedodžba (izdana od medicine rada). Page | 44 KRIŽEVCI BJELOVAR 4.2.5. Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje obavlja uz redovito obrazovanje učenika i obrazovanje odraslih za stjecanje srednjoškolske naobrazbe, doškolovanje, prekvalifikaciju, osposobljavanje i stručno usavršavanje. Stjecanje srednjoškolske naobrazbe, doškolovanje i prekvalifikacija planirani su u programu strojarstva za zanimanja: a) automehaničar b) autolimar c) vodoinstalater d) plinoinstalater Polaznicima koji s uspjehom svladaju propisani program obrazovanja izdaje se svjedodžba za svaki završeni razred a nakon uspješno položenog završnog ispita i SVJEDODŽBA O ZAVRŠNOM ISPITU ili SVJEDODŽBA O POMOĆNIČKOM ISPITU, ovisno o upisanom programu. Osposobljavanje odraslih se obavlja u matičnoj školi i na izmještenim lokacijama. Uvjeti upisa su propisani Pravilnikom o srednjoškolskom obrazovanju odraslih za koje potrebna završena najmanje osnovna škola. Nastavni planovi i programi su verificirani u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Polaznicima koji s uspjehom svladaju propisani program osposobljavanja izdaje se UVJERENJE o osposobljenosti za obavljanje poslova (završenog programa) koje se upisuje u radnu knjižicu. Programi osposobljavanje se organiziraju na zahtjev udruga, trgovačkih društava ili na zahtjev najmanje petnaest zainteresiranih polaznika. Programi se mogu organizirati tijekom cijele školske godine a rok trajanje propisan je Nastavnim planom i programom. U pravilu traju do tri mjeseca. Page | 45 Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje pruža sljedeće programe osposobljavanja: a) zavarivač rel postupkom b) zavarivač mag postupkom c) zavarivač plinskim postupkom KRIŽEVCI BJELOVAR d) zidar e) tesar f) armirač g) krovopokrivač h) keramičar i) ratar j) pčelar k) proizvođač mlijeka l) mljekar - sirar m) stočar n) kozar o) uzgajivač svinja p) mesar - kobasičar q) vinar – podrumar r) voćar s) proizvođač gljiva t) proizvođač i prerađivač aromatičnog i ljekovitog bilja u) kuhar v) konobar Stručno usavršavanje škola organizira sukladno Zakonu o obrazovanju odraslih, Pravilniku o srednjoškolskom obrazovanju odraslih i drugim provedbenim propisima a na zahtjev HZZ, zainteresiranih udruga, trgovačkih društava i drugih ustanova i fizičkih osoba, iz oblasti svih programa za koje škola ima suglasnost Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Page | 46 4.2.6. Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar obrazuje i odgaja učenike više od 50 godina za zanimanje prodavač i u novije vrijeme komercijalist. Ujedno provodi program obrazovanja odraslih, program prekvalifikacije / stjecanja srednje stručne spreme za zanimanje komercijalist koja se provodi u KRIŽEVCI BJELOVAR dopisno – konzultativnom obliku. U školskoj godini 2013./2014. predviđen je upis za 40 polaznika, a uvjet za upis je stečena srednja stručna sprema za zanimanje prodavač. 4.2.7. Srednja škola Čazma Srednja škola Čazma provodi program obrazovanja odraslih za prekvalifikaciju / stjecanja srednje stručne spreme za zanimanje vozač motornog vozila. 4.2.8. Tehnička škola Daruvar Tehnička škola Daruvar provodi program obrazovanja odraslih za stjecanja srednje stručne spreme za zanimanja: a) Prometni tehničar b) Elektrotehničar c) Strojarski tehničar d) Vozač motornog vozila 4.2.9. Ekonomska i turistička škola Daruvar Ekonomska i turistička škola Daruvar provodi program obrazovanja odraslih za stjecanja srednje stručne spreme za zanimanje kuhar. 4.2.10. Medicinska škola Bjelovar Medicinska škola Bjelovar provodi program obrazovanja odraslih za stjecanja srednje stručne spreme za zanimanje njegovatelj/ica. 4.2.11. Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar Page | 47 Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar provodi program obrazovanja odraslih za prekvalifikaciju / stjecanja srednje stručne spreme za zanimanja ekonomist i upravni referent. KRIŽEVCI BJELOVAR 4.3. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih U Republici Hrvatskoj pojam osposobljavanja za osnovne vještine uglavnom povezujemo s programima osnovnoškolskog obrazovanje za odrasle, koji se provode u ustanovama za obrazovanje odraslih prema propisanome nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih. Takvi su programi realizirani putem projekta “Za Hrvatsku pismenosti: put do poželjne budućnosti – Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj 2003.-2012.”, koji su 2003. pokrenuli Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a u sklopu kojega se polaznicima bez završene osnovne škole pružila mogućnost besplatnog završavanja osnovne škole i osposobljavanja za prvo jednostavno zanimanje. Osnovno obrazovanje odraslih podijeljeno je u šest obrazovnih razdoblja koji odgovaraju razinama redovitog obrazovanja. Usporedo sa završavanjem osnovnog obrazovanja, polaznici mogu u petom i šestom obrazovnom razdoblju upisati i stručno osposobljavanje za jednostavno zanimanje. Nastavni plan i program neznatno je modificiran u odnosu na nastavni plan i program osnovnog obrazovanja redovitih učenika, a udžbenička i druga literatura gotovo da ne postoji (Strategija obrazovanja odraslih, 2007.). U sklopu projekta CARDS 2004 – Obrazovanje odraslih, koji je pokrenut 2007. i financiran sredstvima Europske unije, u okviru 5. komponente dovršena je revizija kurikuluma za osnovno obrazovanje odraslih. Radna skupina koja je u sklopu projekta bila zadužena za inoviranje kurikuluma došla je do zaključka da se kurikulum osnovnog obrazovanja odraslih treba prilagoditi različitim potrebama polaznika (ciljnih skupina) te da se u skladu s tim izrade tri modula kurikuluma: prvi modul – Osnove pismenosti I; drugi modul – Osnove pismenosti II; treći modul – Osnove pismenosti III – osnovna škola za odrasle. 4.3.1. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Norveške Cjeloživotno učenje jedna je od bitnih sastavnica i dio tradicije norveške obrazovne politike. Potaknuto nezadovoljavajućim rezultatima PIAAC istraživanja i svjetskom gospodarskom krizom, Page | 48 obrazovanje odraslih u Norveškoj je trenutno fokusirano na usvajanje temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje te razvijanje sustava vrednovanja prijašnjih iskustava učenja koja uključuje i neformalno i informalno učenje. Upravo se obrazovanje smatra ključnim faktorom za razvoj fleksibilnosti pojedinca da se adaptira na promjene i izazove koje uzrokuju današnje promjene u društvenom i radnom okružju. KRIŽEVCI BJELOVAR Cilj obrazovanja odraslih je dostupnost obrazovanja odraslih svima pod istim uvjetima uz mogućnost povećanja sposobnosti i stjecanja vještina svakog pojedinca tijekom života. Tako će se poboljšati kvaliteta života svakog pojedinca te ujedno omogućiti fleksibilnost u radnom životu. Odrasli koji trebaju osnovno i cjelokupno srednjoškolsko obrazovanje (s obzirom na podjelu na nižu i višu razinu) imaju pravo na potpuno besplatno obrazovanje, što uključuje i besplatne udžbenike. Ta prava regulirana su Zakonom o obrazovanju odraslih iz 1976.godine te Zakonom o obrazovanju iz 1998.godine. Zakon o obrazovanju odraslih sastavni je dio općeg Zakona o obrazovanju. Sve oblike formalnog obrazovanja odraslih verificiraju javne ustanove tj. javne škole, a reguliraju ih (i osiguravaju sredstva unutar svojih proračuna), ovisno o prebivalištu i stupnju znanja institucije lokalne samouprave, dakle općine i županije. Novi zakon o neformalnom obrazovanju odraslih iz 2010.godine regulirao je sve oblike obrazovanja odraslih izvan formalnog sektora te se dosta napora ulaže u utemeljenje jedinstvenog sustava vrednovanja kvalitete neformalnih i informalnih oblika učenja. U formalnom obrazovanju odraslih i općenito, osnovnoškolsko obrazovanje je odgovornost općina, a srednjoškolsko obrazovanje odgovornost županija. Formalno obrazovanje je u nadležnosti norveškog Ministarstva obrazovanja i istraživanja, a sadržaje regulira Norveška uprava za obrazovanje i osposobljavanje. Neformalno obrazovanje odraslih u Norveškoj većinom provode razne udruge, a sadržaji su neovisni od nacionalnog kurikuluma i ispitivanja. Također te asocijacije imaju mogućnost pripreme za ispite formalnog obrazovanja, ali nemaju mogućnost ispitivanja ili davanja javnih isprava (svjedodžba). Skandinavija u cjelini ima dugu tradiciju neformalnog obrazovanja odraslih, a ishodištem obrazovanja odraslih u Norveškoj se smatraju tzv. Krugovi učenja koji imaju stogodišnju tradiciju. Krugovi učenja (Study circle) su zapravo male grupe ljudi koji uče određene teme po principu „učenja dijeljenjem“, a Page | 49 nastali su u Švedskoj. Obrazovanjem odraslih u Norveškoj bavi se više institucija i izvan samog Ministarstva obrazovanja i istraživanja. KRIŽEVCI BJELOVAR Norveškoj agenciji za cjeloživotno učenje (VOX, http://www.vox.no) nadležno je Ministarstvo obrazovanja i istraživanja (http://www.regjeringen.no), a ima ulogu promicanja aktivnog građanstva, poboljšanje zapošljivosti te promicanje obrazovanja odraslih izvan i u radnom okruženju. VOX osigurava kvalitetu programa neformalnog obrazovanja odraslih, administrira sufinanciranje programa asocijacija obrazovanja odraslih te centara obrazovanja, razvija program "Temeljnih vještina" (eng. "basic skills" / numeričke, jezične, digitalne i govorne vještine nužne za cjeloživotno učenje), razvija kurikulume integracije imigranata, provodi profesionalnu orijentaciju te istraživanja nužna za poboljšanje kvalitete obrazovanja odraslih. VOX intenzivno radi i na međunarodnoj suradnji u kontekstu poboljšanja obrazovne politike obrazovanja odraslih te je kreirao Europsku mrežu Temeljnih kompetencija 2009.godine (EBSN) kao mrežu država i institucija koje aktivno uključuju ključne kompetencije cjeloživotnog učenja u svoje kurikulume obrazovanja odraslih. VOX je također sjedište Nordijske mreže obrazovanja odraslih (NVL) do 2016.godine koja kao projekt ima potporu Nordijskog Vijeća ministara, a okuplja 5 zemalja regije. Norveško udruženje za obrazovanje odraslih (NAAL) je udruga koja okuplja sve javno priznate udruge koje se bave obrazovanjem odraslih. U to udruženje spadaju i Pučka učilišta (Folkuniversitet) koja nude kao i ostali ponuđači putem javne nabave određene usluge obrazovanja koje financira Ministarstvo obrazovanja i istraživanja ili neko drugo javno tijelo (npr. Program temeljnih vještina za nezaposlene, Program temeljnih vještina i norveškog jezika za imigrante itd.). Norveško udruženje za obrazovanje na daljinu (NADE) je krovna institucija svih institucija koje se bave fleksibilnijim oblicima neformalnog učenja, od tradicionalnog dopisno-konzultativnog tipa do elearninga odnosno korištenja web platformi i digitalnih medija. Ovakav tip učenja u Norveškoj ima dugogodišnju tradiciju i važan je i danas zbog velike površine Norveške i klimatskih prilika, a malog broja stanovništva. U razvoju principa e-learninga NADE u velikoj mjeri surađuje sa američkim Page | 50 institucijama. KRIŽEVCI BJELOVAR 4.3.2. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Austrije U Austriji su obrazovne aktivnosti u kontekstu obrazovanja odraslih uglavnom nastavak stručnog osposobljavanja i prekvalificiranja, a definirane dobnim skupinama i prethodno stečenom razinom obrazovanja. U pravilu, polaznici u programima stručnog osposobljavanja, prekvalificiranja i usavršavanja odraslih su stariji od 20 godina. Početno strukovno školovanje i osposobljavanje odraslih najčešće je u nadležnosti Federacije i provincija , dok su mnoge obrazovne inicijative usavršavanja u organizaciji tvrtki, privatnih pružatelja usluga ili neprofitnih institucija. Iako postoje mnoge varijante po pitanju organizacije, pravnog statusa i usluga, glavna područja obrazovanja odraslih u Austriji su: • stručno usavršavanje osoblja u organizaciji tvrtke (organizirana od strane matične tvrtke ili tvrtke partnera, od strane ustanova za obrazovanje odraslih i ostalih vanjskih suradnika, ili putem informalnog obrazovanja djelatnika na radnom mjestu) • kontinuirano strukovno obrazovanje i obrazovanje za radno mjesto (u ponudi od strane obrazovnih institucija) • nadogradnja temeljnih kompetencija i aktivne mjere zapošljavanja organizirane od strane Zavoda za zapošljavanje (Arbeitsmarktservice) kao instrumenti aktivne politike tržišta rada • opće obrazovanje odraslih (koja nude npr. centri za obrazovanje odraslih) i političko obrazovanje • obrazovanje za drugu priliku (obrazovanje za certifikate formalnog obrazovanja zbog prijevremenog napuštanja sustava obrazovanja) Prema austrijskom ustavu, sektor obrazovanja odraslih ne spadaju u nadležnosti Savezne Vlade već je uglavnom reguliran od strane pokrajina i općina. Reguliranje financiranja i organizacije razlikuje od pokrajine do pokrajine. KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 51 Iz gore navedenih razloga donesen je Savezni zakon o promicanju obrazovanja odraslih i javnim knjižnicama (Erwachsenenbildungs - Förderungsgesetz) od 1973. godine kojim se iznosi ideja dobrovoljnog promicanja obrazovanja odraslih na saveznoj razini, a propisuje opću obvezu provincija za promicanjem obrazovanja odraslih no bez navođenja parametara obveze. Zakon je izmijenjen i dopunjen u 1990 i 2003. Savezno ministarstvo za rad, socijalna pitanja i zaštitu potrošača je zaduženo za izobrazbu stručnog osoblja u organizaciji tvrtke i za promociju poboljšanja kvalifikacija radne snage putem Zavoda za zapošljavanje. Zavod za zapošljavanje ne nudi nikakve obrazovne programe već financira programe nadogradnje kompetencija radne snage. Takve programe uglavnom daju javnim ustanovama obrazovanja odraslih, kao što su npr. za strukovno obrazovanje Berufsfördeungsinstitute (BFI) ili institucija Austrijske gospodarske komore Wirtschaftsförderungsinstitute (WIFI). Nadogradnja temeljnih kompetencija su mjere financirane od strane Zavoda za zapošljavanje i obično imaju za cilj ubrzano ponovno integriranje pojedinca na tržište rada. Temeljni cilj ovih programa je uklanjanje neravnoteže između ponude i potražnje na tržištu rada pružajući pojedincu vještine i stručna znanja, kao i osobne vještine i socijalne kompetencije. Ove aktivne mjere ne bi trebale pripremati ljude samo za jedno radno mjesto već i povećati njegove temeljne kompetencije i dugoročne izglede za pronalaženje posla koji odgovara njegovim kvalifikacijama i sposobnostima. 4.3.3. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Malte Obrazovanje odraslih na Malti je u nadležnosti Ministarstva obrazovanja, rada i obitelji. Na Malti je moguće završiti tečajeve osnovnih vještina (malteški jezik, engleski jezik, matematika i kompjuterske vještine) za odrasle polaznike koji namjeravaju steći kvalifikacije razine 1 u skladu s Europskim kvalifikacijskim okvirom i Malteškim kvalifikacijskim okvirom. Navedena izobrazba traje 96 sati – od čega su 3 sata tjedno raspoređena na 32 tjedna, a od polaznika se očekuje da minimalno 1 sat tjedno (ukupno 32 sata) uče sami. Programi izobrazbe za osnovne vještine temelje se na ishodima učenja. Moguća je vertikalna prohodnost - odrasli polaznici koji uspješno završe obrazovne programe na razini 1 i dobiju prolaznu ocjenu na završnoj provjeri znanja mogu nastaviti obrazovanje do sljedeće razine – diplome općeg obrazovanja, odnosno razine 2 Europskog kvalifikacijskog okvira. Pristup polaznicima koji sudjeluju u takvim programima je fleksibilan - oni mogu odustati od izobrazbe u bilo kojem trenutku i nastaviti program naknadno. KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 52 4.3.4. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Poljske U Republici Poljskoj obrazovanje odraslih u nadležnosti je Ministarstva nacionalnog obrazovanja. U Poljskoj postoje četiri škole za osnovnoškolsko obrazovanje odraslih3 (u školskoj godini 2009./2010.). U njima obrazovanje traje dva semestra (godinu dana), koji odgovaraju 6. razredu redovne osnovne škole. Osnovni je kurikulum isti kao u redovnim školama odnosno temeljen je na osnovnome kurikulumu za opće obrazovanje. U školama za odrasle nastavnici imaju pravo birati literaturu i kurikulum koji odobravaju ravnatelji škola. Literaturu biraju sa središnjeg popisa odobrenih udžbenika. Nastavnik također ima pravo pripremiti svoj vlastiti kurikulum pod uvjetom da je uključen nastavni sadržaj iz osnovnog kurikuluma za određeni predmet. Nastava se izvodi u punoj satnici ili na pola satnice. Uvjeti za upis su navršenih 16 godina i potvrda o završetku 5. razreda (ili bilo kojeg drugog razreda) osnovne škole. Predmeti koji se slušaju u 6. razredu osnovne škole za odrasle (u jednogodišnjem programu) su: poljski jezik, povijest i društvo, strani jezik, matematika, prirodopis i kompjuterske vještine. Osobe sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem za odrasle mogu nastaviti obrazovanje u nižim srednjim školama za odrasle. Page | 53 KRIŽEVCI BJELOVAR 5. INSTITUCIONALNA OSNOVA Cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih jedna je od bitnih pretpostavki te moguć put za postupnu preobrazbu u učeću zajednicu zadovoljnih pojedinaca, a time i kompetitivno društvo utemeljeno na neprestanom stvaranju i primjeni novih znanja. Razlika između obrazovanja i učenja jest u tome što obrazovanje obuhvaća samo organizirano (formalno) učenje, dok je pojam učenja širi, uključuje i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja i vještina te se može provoditi neformalno i informalno tijekom cijelog života. Znatiželja, radost učenja novog, motiviranost i navike neprestanog učenja stvaraju se u mlađim životnim razdobljima. Stoga su smišljen odgoj, pristupi učenju i iskustva s učenjem stečeni u obitelji i u predškolskim ustanovama osnova za kontinuirano i samoinicijativno učenje i obrazovanje tijekom cijelog života. Važniji ciljevi cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih jesu: podizanje opće razine obrazovanosti svih građana – uključenje svih građana u taj proces, ostvarenje osobnih potencijala i sposobnosti, oblikovanje društveno aktivnih, uključenih i odgovornih pojedinaca, osposobljavanje prilagodljivih pojedinaca za snalaženje u promjenjivu radnom i društvenom okruženju, viši stupanj zapošljivosti. Ta su stremljenja posebice važna za našu zajednicu kojoj su nagle ekonomske i tehnološke promjene, ali i nepovoljni demografski procesi, nametnuli cjeloživotno učenje kao nužnost obrazovne i gospodarske politike. 5.1. Stanje u Europskoj uniji Cjeloživotno učenje sastavni je dio strategija brojnih država i njihovih obrazovnih sustava, ali i EU kao cjeline. Niz međunarodnih akcijskih deklaracija, dokumenata i konferencija ukazuje na važnost širenja i jačanja takvog pristupa – Europski je parlament primjerice 2006. godine donio dokument pod nazivom Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – Europski kompetencijski okvirni dokument. Europski kvalifikacijski okvir služi za vrednovanje obrazovanja i stečenih kompetencija te je ključno Page | 54 pomagalo u prevođenju i usporedbi kvalifikacija pojedinca radi njegove procjene na tržištu rada. Europski kvalifikacijski okvir (EQF) ima zadaću povezati nacionalne kvalifikacijske okvire i učiniti ih međusobno prepoznatljivima, prihvatljivima i pouzdanima. KRIŽEVCI BJELOVAR Prema EQF-u, glavne usporedbene kompetencije jesu: instrumentalne kompetencije – sposobnost analize i sinteze, organizacija i planiranje, poznavanje profesije, temeljno opće znanje, usmeno i pismeno komuniciranje na materinskom jeziku, poznavanje i korištenje stranog jezika, računanje i analiza informacija, percepcija i rješavanje problema, donošenje odluka, međuljudske kompetencije – timski rad, samokritičnost, kritičnost, interdisciplinarna suradnja, socijalne vještine, sposobnost rada u međunarodnom okruženju, komunikacija sa stručnjacima iz drugih grana, etičnost, sustavne kompetencije – primjena znanja u praksi, istraživačke vještine, otvorenost drugim kulturama, sposobnost stalnog učenja i prilagodbe novim tehnologijama i situacijama, sposobnost samostalnog rada, stvaralaštvo, upravljanje projektima, liderstvo i poduzetnički duh. Neki specifični ciljevi programa cjeloživotnog učenja u EU jesu: podupirati stvaranje europskog prostora cjeloživotnog učenja, pridonositi kvaliteti, razvoju i provedbi kvalitetnih sustava i programa cjeloživotnog učenja, inovacija i europske dimenzije sustava i prakse, u zemljama članicama približiti cjeloživotno učenje zainteresiranima za nj, odnosno privući zainteresirane u pojedinim zemljama za one oblike cjeloživotnog učenja koji su im na raspolaganju, promicati stvaralaštvo, konkurentnost, zapošljivost i porast poduzetničkog duha pomoću sustava cjeloživotnog učenja, pridonijeti većem sudjelovanju u cjeloživotnom učenju ljudi svih dobnih skupina, uključujući osobe s posebnim potrebama i osjetljive skupine, bez obzira na njihovo društveno-ekonomsko porijeklo; promicati učenje jezika i jezičnu raznolikost, poduprijeti razvoj inovativnih sadržaja, usluga, pedagogije i prakse cjeloživotnog učenja koji se temelje na ICT-u, KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 55 pojačati ulogu cjeloživotnog učenja u stvaranju osjećaja europskoga građanstva utemeljenog na razumijevanju i poštivanju ljudskih prava i demokracije te na poticanju tolerancije i poštivanja naroda i kultura, promicati suradnju u osiguranju kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Europi. Mnogi od tih ciljeva mogu biti polazišta za izgradnju i sustava u Republici Hrvatsko, koji bi time u glavnim elementima postao kompatibilan s europskom praksom. 5.2. Stanje u Hrvatskoj Prema uzoru na države blagostanja (primjerice Dansku, Finsku, Švicarsku, Norvešku i dr.), ali i ostale zajednice gdje su ljudski potencijali temelj gospodarske uspješnosti i društvenog napretka, nužno je i u Republici Hrvatskoj postupno graditi sustav u kojem će se smišljeno otkrivati, njegovati, usmjeravati te poticati individualni potencijali i sposobnosti. Cjeloživotnim učenjem i obrazovanjem odraslih moguće je učinkovito i pravovremeno uočiti sposobne pojedince ili skupine te smišljeno pomagati u razvijanju njihovih talenata, stvaralaštva, vještina i znanja, bez obzira na dob. Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) uspostavljen je kao bitan uvjet za uređenje sustava cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj. HKO uvažava odrednice Europskoga kvalifikacijskog okvira (EQF) i druge europske smjernice i preporuke, ali polazište nalazi u Hrvatskoj obrazovnoj tradiciji. HKO bi uz formirane institucije (Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za mobilnost i programe EU te Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih) trebao biti infrastrukturna osnova za definiranje i usporedbu kvalifikacija, dok dotične agencije organiziraju, provode i nadziru ciljeve cjeloživotnog učenja. Page | 56 Hrvatska deklarativno ne zaostaje za europskim stremljenjima (Rezolucija Europskog vijeća iz prosinca 2011. o važnosti razvoja obrazovanja odraslih o strateškim ciljevima i obnovljenom planu obrazovanja odraslih u razdoblju od 2012. do 2014. godine), pa je cjeloživotno učenje uključila u strateške dokumente obrazovne politike – primjerice u Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju, u Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010., u Strategiju razvoja sustava strukovnog KRIŽEVCI BJELOVAR obrazovanja RH 2008. – 2014., Strategiju obrazovanja odraslih i Zakon o obrazovanju odraslih te u podzakonske akte vezane uz obrazovanje odraslih. O potrebi cjeloživotnog učenja i obrazovanja govori i Deklaracija o znanju HAZU (2002.) i dokument HAZU Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja (2004.). Unatoč tome Hrvatska stvarnost pokazuje da je u sustave cjeloživotnog učenja uključen vrlo mali broj građana, i to usprkos velikom broju nezaposlenih i obrazovanih s nedovoljnim osnovnim kompetencijama za opstanak na tržištu rada ili za neprestano prilagođavanje društvenim i gospodarskim promjenama i izazovima opstanka u konkurentnom okruženju. Tako je 2008. godine udjel radnoaktivne populacije u formalnom procesu cjeloživotnog učenja iznosio samo 2,2%, dok je primjerice prosjek uključenosti građana EU bio veći od 8%, a u SAD-u čak veći od 40%. Mnoge institucije nude i provode programe formalnog cjeloživotnog obrazovanja, ali to su pretežno programi za stjecanje dodatnih strukovnih vještina i znanja te usavršavanje zaposlenih. Za neke od tih programa polaznici stječu bodove prema odlukama pripadajućih strukovnih komora koji su osnova za njihovo stručno vrednovanje i napredovanje na radnome mjestu. Tako npr. mnoge stručne udruge i centri za transfer tehnologije, razvojne agencije ili čak privatne tvrtke organiziraju seminare, savjetovanja, radionice i slične oblike prijenosa stručnih znanja i vještina polaznicima, za što se mogu ili ne stjecati određeni bodovi. Sveučilišta su premalo uključena u kreiranje i provođenje programa, posebice za stručno usavršavanje učitelja i nastavnika, ali i za pedagoško obrazovanje i druge oblike obrazovanja samih sveučilišnih nastavnika. Na sveučilištima nedostaje fleksibilnih programa koji bi omogućili „studiranje uz rad“, ali i priznavanje kompetencija postignutih neformalnim i informalnim učenjem, umjesto pohađanja obveznih studijskih programa. Agencija za mobilnost i programe EU pretežno usklađuje i potiče uključenje u programe EU za usavršavanje studenata i visokoobrazovanih, odnosno za strukovno obrazovanje odraslih. Agencija je odgovorna za objavu programa na nacionalnoj razini i općenito informiranje o programima, za provođenje selekcijskog postupka i dodjele sredstava, za širenje i korištenje rezultata programa te posebice za nadzor projekata na nacionalnoj razini. KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 57 Program za cjeloživotno učenje sastoji se od četiri sektorska potprograma u sklopu kojih se dodjeljuju stipendije i potpore projektima koji naglašavaju transnacionalnu mobilnost pojedinaca, promiču bilateralna i multilateralna partnerstva i poboljšavaju kvalitetu sustava obrazovanja i stručnog usavršavanja kroz multilateralne projekte. To su sljedeća četiri potprograma: Comenius – namijenjen je predškolskom odgoju te osnovnom i srednjem općem obrazovanju, Erasmus – usmjeren je na visoko obrazovanje, Leonardo da Vinci – obuhvaća strukovno obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama obrazovanja, Grundtvig – omogućuje suradnju između institucija koje pružaju ili omogućuju obrazovanje i usavršavanje odraslih diljem cijele Europe te pojedinaca sudionika takvog obrazovanja. Transverzalni program horizontalno povezuje navedena četiri potprograma, a cilj mu je promicati europsku suradnju u području koje pokriva dva ili više potprograma. Podupire aktivnosti kao što su: suradnja u politici i inovacije u cjeloživotnom učenju; promicanje učenja stranih jezika; razvoj inovativnih, na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama utemeljenih sadržaja, usluga, pedagogije i prakse cjeloživotnog učenja; diseminacija i upotreba rezultata aktivnosti koje se financiraju iz Programa za cjeloživotno učenje i prethodnih s njim povezanih programa te razmjena primjera dobre prakse.Program Jean Monnet podupire obrazovanje i istraživanje u području europskih integracija unutar, ali i izvan EU. Iako su aktivnosti Agencije za mobilnost i programe EU tek u začetku, broj korisnika programa vrlo je malen u odnosu na mogućnosti koje se pružaju. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ima posebne zadaće vezane uz reformiranje i razvoj suvremenog sustava za obrazovanje radne populacije, i to na temelju donesene Strategije razvoja sustava strukovnog obrazovanja RH za razdoblje 2008. – 2014. KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 58 Glavni ciljevi djelovanje te agencije jesu: razviti kvalifikacije temeljene na kompetencijama i rezultatima učenja, trajno usklađivati obrazovanje s potrebama tržišta rada, posredstvom strukovnih vijeća, izgraditi sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji omogućuje cjeloživotno učenje i mobilnost, definirati uloge nastavnika u sustavu orijentiranome na rezultate učenja, uspostaviti sustav osiguranja kvalitete. Veći dio sredstava za financiranje aktivnosti dolazi iz programa IPA – komponenta IV, a prije je dolazio iz CARDS-a. I regionalne razvojne agencije, tehnološki centri i parkovi te stručne udruge organiziraju seminare, tečajeve, radionice, savjetovanja, koji su uglavnom namijenjeni polaznicima iz gospodarstva i javne uprave. Sustavni pomaci najmanje su ostvareni na sveučilištima, koja su uglavnom usmjerena na znanstvena usavršavanja svojih članova (a manje na organiziranje edukacijskih programa primjerenih zahtjevima gospodarstva) ili na cjeloživotno obrazovanje učitelja/nastavnika. Zaključno treba konstatirati da svi nabrojeni sudionici ne čine dovoljno konzistentan i transparentan sustav cjeloživotnog obrazovanja, primjeren očito rastućim potrebama i većim očekivanim učincima. 5.3. Osnovni ciljevi i zadaće sudionika sustava cjeloživotnog učenja Analizirajući posebnosti u obrazovnom sektoru u Republici Hrvatskoj, naglašeni ciljevi programa cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih trebali bi biti: uključivanje u procese cjeloživotnog učenja što većeg broja građana, osobito onih nižeg stupnja formalnog obrazovanja i nezaposlenih, za osobe bez formalnog obrazovanja (bez završene osnovne škole) trebalo bi osmisliti suvremene programe za stjecanje osnovnih kompetencija, podizanje razine osnovne klasične i informatičke pismenosti svih građana, posebno onih bez formalnog obrazovanja ili onih s nižim stupnjem formalnog obrazovanja, prepoznavanje, praćenje, usmjeravanje i poticanje ljudskih potencijala kroz cijeli život: izraženih sposobnosti i talenata, KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 59 omogućavanje podizanja razine znanja barem jednog stranog jezika, omogućavanje stjecanja znanja i vještina za uključenje u radne procese osobama s posebnim potrebama, uključenje nezaposlenih i umirovljenika u sustav, i to kao korisnika, ali još više kao potencijalnih izvoditelja – primjerice vrhunskih stručnjaka ili profesora koji bi mogli akumulirano znanje prenositi uz manje naknade a veliku korist za društvenu zajednicu, uspostavljanje koherentnog sustava cjeloživotnog obrazovanja učitelja i nastavnika na sveučilištima. Temeljne zadaće i obveze sudionika u ostvarenju procesa cjeloživotnog učenja i obrazovanja trebaju proizići iz dogovora države, socijalnih partnera i poslodavaca o partnerskim odnosima u planiranju, financiranju i provođenju programa. Neke od predvidivih aktivnosti trebale bi se odnositi na: Organiziranje povezanog i usklađenog sustava cjeloživotnog učenja na različitim razinama – od vrtića preko obrazovnih institucija do udruga, klubova, nevladinih organizacija, umirovljenika. Izrada vodiča i transparentne baze institucija s programima cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Razvijanje procesa savjetovanja i obrazovanja savjetnika za pomaganje i usmjeravanje pri odabiru programa u skladu s potencijalima, željama i sposobnostima zainteresiranih polaznika. S tim u vezi predlaže se osnivanje preddiplomskog studija za savjetnike, organizatore i edukatore za cjeloživotno obrazovanje. Programiranje, usklađivanje i vrednovanje programa cjeloživotnog obrazovanja: razrada sustava obveza, vrednovanja, nagrađivanja i napredovanja (kriteriji i mjerila) izvoditelja i Page | 60 pojedinih korisnika sustava (nezaposleni, zaposleni s potrebom prekvalifikacije, umirovljenici i drugi). Zakonsko definiranje obveze da svaka institucija i organizacija koja se bavi formalnim cjeloživotnim obrazovanjem ima akreditirane programe. KRIŽEVCI BJELOVAR Definiranje olakšica i dodatnog poticajnog financiranja za izvoditelje i korisnike u sustavu – osobito za srednja i mala poduzeća, nezaposlene, osobe s posebnim potrebama, za sveučilišta, nastavnike i sl. Uvođenje obveze sudjelovanja u programima cjeloživotnog obrazovanja za sveučilišne i veleučilišne nastavnike. Uvođenje logičnog i usklađenog bodovnog sustava, posebice za onaj dio programa cjeloživotnog učenja i obrazovanja koji nije obuhvaćen već postojećim ECTS i ECTET bodovnim sustavom razrađenim za pojedine programe cjeloživotnog obrazovanja kao osnove za priznavanje kvalifikacija, ulaz na pojedine stupnjeve formalnog obrazovanja ili preskakanje pojedinih stupnjeva, za zapošljavanje i napredovanje. Page | 61 KRIŽEVCI BJELOVAR 6. OGRANIČENJA I PREPORUKE S obzirom na vrlo nepovoljna demografska zbivanja i projekcije za budućnost, obrazovni sektor mora s velikom pozornošću prepoznavati, usmjeravati i poticati postojeće ljudske potencijale te se njima što potpunije i efikasnije koristiti od najranije pa do najstarije životne dobi. Drugi temeljni razlog za uspostavljenje koherentnog i učinkovitog sustava cjeloživotnog učenja i obrazovanja jest nužnost neprestanog usmjeravanja, odnosno prilagođavanja, radnosposobnog stanovništva promjenjivim uvjetima na tržištu rada. Svaki formalni, ili informalni program cjeloživotnog učenja treba biti i kvalitetan i relevantan, što znači da treba osiguravati potrebna znanja i vještine (kvaliteta) koje pružaju prilike za ostvarenje vlastitih sposobnosti i zaposlenja (relevantnost). Postojeće i nove institucije zadužene za cjeloživotno učenje i obrazovanje moraju se stoga umrežiti, a njihove programe treba učiniti javno prepoznatljivima. Programe je nužno uskladiti te neovisno vrednovati (akreditirati) kako bi činili skladnu i povezanu cjelinu s jasnim ciljevima i ishodima djelovanja. Moraju se propisati elementi za primjereno poticanje i vrednovanje sudionika (izvoditelja i korisnika) u tim procesima, a cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih mora postati važna djelatnost na svim razinama hrvatskog obrazovnog sustava i života općenito. S obzirom na to da je preobrazba osnovnog i srednjeg obrazovanja proces koji će potrajati neko vrijeme te da još određen broj generacija učenika neće tijekom obveznog obrazovanja steći ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, bit će potrebno svim tim generacijama, uključujući i one koje su već prije završile obrazovanje, omogućiti njihovo stjecanje. Od ključnih kompetencija treba izdvojiti one koje se odnose na: - digitalne kompetencije (sigurna i kritička upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad u osobnome i društvenome životu te u komunikaciji), - kompetenciju „učiti kako učiti“ (osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju, organiziranje vlastitoga učenja, uključujući učinkovito upravljanje vremenom i informacijama), KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 62 - socijalnu i građansku kompetenciju (osposobljenost za međuljudsku i međukulturnu suradnju), - kompetenciju inicijativnosti i poduzetnosti (sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje, a uključuje stvaralaštvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja vlastitih projekata radi ostvarivanja postavljenih ciljeva). Taj oblik obrazovanja odraslih najprikladnije je organizirati u školama u kojima postoje materijalni uvjeti za to. Škole su opremljene računalima, a postoje i nastavnici koji se u tome mogu dodatno angažirati. Nastavnički i učiteljski fakulteti svoje će programe nadopuniti tako da novi učitelji i nastavnici tijekom redovitog školovanja steknu potrebne kompetencije za preoblikovanje nastavnih procesa u školama. Međutim velika većina učitelja i nastavnika aktivna je u školama, te je potrebno njihovo sustavno dodatno obrazovanje. Zbog toga modela dodatnog obrazovanja sveučilišta bi trebala organizirati prikladne specijalističke studije te u tu svrhu primijeniti e-učenje. 6.1. Zeleni poslovi kao važan čimbenik u smanjenju nezaposlenosti Svjetska industrija obnovljivih izvora energije godišnje raste brzinom od preko 30%, a tijekom protekle godine u Europskoj uniji obnovljivi izvori energije činili su gotovo tri četvrtine svih instaliranih energetskih izvora u toj godini. Naravno, takav razvoj tehnologije znači i veliku priliku za zapošljavanje – i to u industrijama fokusiranim na tehnologije budućnosti. Samo 2010. godine je broj zaposlenih u sektoru obnovljivih izvora energije u EU porastao je za četvrtinu. Trenutno u svijetu ima preko 2,3 milijuna zaposlenih u području obnovljivih izvora (od kojih polovica otpada na biomasu i biogoriva, preko 600 tisuća na proizvodnju sunčevih toplinskih sustava, 300 tisuća u vjetroenergiji, 200 tisuća u proizvodnji fotonaponskih sustava…) te 7 milijuna zaposlenih u području energetske učinkovitosti. Govoreći u tim poslovima, govori se o „zelenim poslovima“. Prilikom klasifikacije Page | 63 zelenih poslova, potrebno je razlikovati tri različita tipa poslova – izravno zapošljavanje (proizvodnja opreme i održavanje), neizravno (u popratnoj industriji) te inducirano zapošljavanje (novi poslovi koji se javljaju zbog svakodnevne potrošnje izravno i neizravno zaposlenih)(UNDP, 2010). KRIŽEVCI BJELOVAR Kratka analiza stanja govori da Hrvatska uvozi preko polovice svojih potreba za električnom energijom, da broj nezaposlenih raste, a BDP bilježi negativan trend. Iako ima značajno više dozračene sunčeve energije, na prosječnog Austrijanca opada čak dvadeset i tri puta više instaliranih sunčevih toplinskih sustava nego na prosječnog Hrvata, dok je situacija kod sunčevih sustava za proizvodnju električne energije još nepovoljnija. Nešto je bolja slika u području vjetroenergije gdje sve brže niču vjetroelektrane uzduž obale – danas se 100 tisuća kućanstava snabdijeva iz 130 MW instaliranih vjetroelektrana. Usput, na povoljnim lokacijama cijena proizvedene energije iz vjetroelektrane je niža od cijene iz elektrane na ugljen. Ulaganje u energiju sunca i vjetra treba gledati cjelovito – ne samo s energetskog aspekta već i s ekonomskog, gospodarskog, društvenog, okolišnog. Taj je utjecaj naravno pozitivniji ukoliko su i tehnologija i energija proizvedene lokalno. Ukoliko je sva tehnologija uvezena, propuštena je prilika za razvojem industrije i za stvaranjem kvalificiranih zaposlenih (UNDP, 2010). Pri planiranju stvaranja novih poslova u području obnovljive energije, sve kreće od dobrog poznavanja energetskih potencijala i mogućnosti prilagodbe industrije. Naglasak se stavlja na tehnologije koje je moguće proizvesti „kod kuće“ tj. na domaćem tržištu, na manje sustave koji će doprinijeti diversifikaciji lokalnih energetskih izvora i na one koji imaju najmanji utjecaj na okoliš. Prema Analizi o mogućnostima razvoja zelenih poslova koju je proveo Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj) prezentirani su mogući novi poslovi u području korištenja vjetra i sunca. Solarni toplinski sustavi – opsežan program „solarizacije“ Hrvatske, odnosno postizanja u 2020. godini istog broja kvadrata instaliranih solarnih kolektora po glavi stanovnika kao što već danas ima prosječni Austrijanac, godišnje bi stvorio 1.300 novih izravnih i 2.000 neizravnih radnih mjesta do 2020. Ugradnja ovakvog sustava se danas u Hrvatskoj isplati za 5-8 godina, a uz poticaje koje nude pojedine županije to vrijeme se skraćuje i do 3-4 godine (UNDP, 2010). Što se tiče solarnih sustava za proizvodnju električne energije, već danas postojeće tvornice u Hrvatskoj nude mogućnost godišnje proizvodnje od 80 MW (dok je ukupna instalirana količina tek nešto viša od 1 MW). Djelomičan razlog tome je još uvijek viša cijena proizvedene električne energije, ali je cijena same tehnologije u posljednjih 5 godina pala više od tri puta. Prognoze novih zapošljavanja do 2020. godine uvelike ovise KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 64 o daljnjem kretanje cijene tehnologije, koja ako nastavi padati ovim tempom bi lako mogla postati dominantan energetski izvor(UNDP, 2010). Vjetroelektrane koje se danas grade u Hrvatskoj u velikoj mjeri su uvezene – uvoze se i nosivi čelični stupovi (koji bi se mogli proizvoditi u našim brodogradilištima) i betonski temelji. Hrvatski proizvođač Končar je ostvario veliki napredak u izradi vjetroagregata i pokušava naći svoje mjesto pod suncem na velikom tržištu vjetroenergije. Izgradnja 1.200 MW vjetroelektrana predviđenih Energetskom strategijom do 2020. godine značila bi 1.200 novih izravno stvorenih zelenih poslova i još barem 1.000 neizravnih radnih mjesta (uz domaću proizvodnju 75% komponenti) (UNDP, 2010). Uz navedeni potencijal u području proizvodnje energije iz vjetra i sunca, veliki potencijal leži u korištenju biomase i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Ulaganja u sektoru obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, ulaganja su u održivi razvoj, u energetsku neovisnost, u zapošljavanje, u razvoj domaće industrije i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Uz ambiciozan i sustavan pristup, prioritetne mjere u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti imaju potencijal ostvariti gotovo 80.000 radnih mjesta godišnje, što je četvrtina današnjeg broja nezaposlenih (UNDP, 2010). Navedeni trendovi na tržištu rada prepoznale su neke obrazovne institucije u Hrvatskoj i izradile nove kurikulume za obrazovanje odraslih u svrhu usavršavanja za montera/monterke fotonaponskih sustava, što je pohvalno, no takvih je programa još uvijek malo i ne pokrivaju cijelu Hrvatsku, stoga je preporuka poticati izrade ovakvih kurikuluma za opće prisutne potrebe zelenih poslova na tržištu rada. Koliko su novi kurikulumi shvaćeni ozbiljno, pokazuje i donošenje Pravilnika o uvijetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera OIE – fotonaponskih sustava, po kojima se ovaj program obrazovanja odraslih podiže na nivo certificiranja nakon završenog programa usavršavanja, za koju opet nedostaje program i institucija koje nude certificiranje instalatera OIE (obnovljivih izvora energije) fotonaponskih sustava, pa je preporuka poticati ove programe i obrazovne institucije da takve i slične programe certificiranja uvedu. KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 65 Tablica 1: Izvadak iz Andragoškog zajedničkog upisnika podataka pri Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih osoba s popisom programa formalnog obrazovanja odraslih Page | 66 Izvor: www.mgipu.hr/doc/.../ASOO_FNS.pdf KRIŽEVCI BJELOVAR 7. ZAKLJUČAK Hrvatsko društvo može biti konkurentno na europskom tržištu jedino ako postane društvo koje uči, stvara i primjenjuje znanja, a preduvjet za to je prihvaćanje koncepta cjeloživotnog učenja od strane svih njegovih članova uz kontinuirano usklađivanje nacionalnog kurikuluma s kurikulumom razvijenih zemalja u pogledu usklađenosti ponude i potražnje obrazovnih programa u sektoru obrazovanja odraslih koji se mijenjaju s razvojem novodolazećih tehnologija. Obrazovanje odraslih dio je cjeloživotnog učenja kao globalnog koncepta kojim se želi stvoriti društvo koje uči i stječe nova znanja, te na taj način se osigurati razvoj gospodarstva. Razvoj ovisi prije svega o ljudskom kapitalu te je tako obrazovanje/učenje došlo u središte interesa cijelog svijeta. Obrazovanje odraslih u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji još ne djeluje kao uređeni podsustav odgoja i obrazovanja u pogledu praćenja i uvođenja novih obrazovnih programa koji su u skladu s potrebama tržišta rada, a posebno u pogledu uvođenja obrazovnih programa za „zelene poslove“ prema kojem se usmjerava trenutni industrijski razvoj. Kako bi se navedeno ostvarilo nužno je povećati obrazovnu ponudu u pogledu takvih zanima, razviti partnerstvo i odgovornost na lokalnoj razini između državne uprave i lokalne samouprave, socijalnih partnera, odgojno-obrazovnih ustanova i gospodarstva u motiviranju odraslih i sufinanciranju troškova obrazovanja, organizirati istraživačke i razvojne projekte koji će uključivati sve čimbenike obrazovanja odraslih te uspostaviti statističko praćenje obrazovanja odraslih te njihovu usklađenost sa potrebama tržišta rada. Kako bi se pronašlo rješenja za izlaz iz aktualne ekonomske krize, čije posljedice još uvijek osjećaju Europa i cijeli svijet, prioritet obrazovne politike mora se usmjeriti na popularizaciju koncepta cjeloživotnog učenja i stjecanja temeljnih kompetencija za njegovu realizaciju. Stjecanjem temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje građani će s manje predrasuda i straha sudjelovati kako u neformalnim, tako i formalnim oblicima obrazovanja te samim time sebe i hrvatsko društvo u cjelini učiniti dovoljno fleksibilnim da na odgovarajući način odgovori na teške društvene i ekonomske izazove današnjice. KRIŽEVCI BJELOVAR Page | 67 Samo s građanima spremnima na stalno učenje, kvalitetno pripremljenima na stalne promjene, nepoznanice i neizvjesnost koje nosi budućnost, osposobljenima za sučeljavanje sa svim društvenim izazovima, može se osigurati „pametan razvoj“ hrvatskog društva koje je uključivo za sve svoje članove. To je put koji može Hrvatsku, kao državu i društvo učiniti prepoznatljivom, konkurentnom i uspješnom u europskom, ali i svjetskom kontekstu. Page | 68 KRIŽEVCI BJELOVAR 8. LITERATURA Barić, V.,2011, Konferencija o cjeloživotnom učenju-Knjiga sažetaka, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Križevci, Križevci Commission of the European Communities (2006) 'Adult learning: It is never too late to learn', Communication from the Commission, COM(2006) 614 final, Brussels Commission of the European Communities (2007) 'Action Plan on Adult Learning: It is always a good time to learn', Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, COM(2007) 558 final, Brussels Lifelong Learning in Europe: Moving towards EFA Goals and the CONFINTEA V Agenda Call to Action (2002) 'Sofia Conference on Adult Education 9th November 2002', Sofia MZOŠ (2004) 'Strategija obrazovanja odraslih' Povjerenstvo vlade RH za obrazovanje odraslih, Zagreb Bajza, Ž. (1992). Kako u 21. stoljeće. Zagreb: Školska knjiga. Ekonomski leksikon (1995). Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ i MASMEDIA. Puljiz, I., Živčić, M. (2009). Međunarodne organizacije u obrazovanju odraslih. Zagreb. Agencija za obrazovanje odraslih Puljiz, I., Živčić, M. (ur.) (2009). Međunarodne organizacije u obrazovanju odraslih. Zagreb: Agencija za obrazovanje odraslih, str. 164-166. Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja odraslih u 2005. (2004). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Page | 69 Vodič ustanovama za obrazovanje odraslih. Od ideje do javne isprave. (2012). Zagreb: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih KRIŽEVCI BJELOVAR Zeleni poslovi u Hrvatskoj. Analiza povezivanja ekonomskog rasta, smanjenja emisija stakleničkih plinova i društvenog razvoja u Hrvatskoj. (2010). Zagreb: United Nations Development Programme Baketa, N. (2012). Europeizacija obrazovanja odraslih u Hrvatskoj. Zagreb: andragoški glasnik: Vol. 16, br. 1, 2012, str. 55-67 Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (2010). http://www.zakon.hr/z/281/Zakon-o-Agenciji-za-strukovno-obrazovanje-i-obrazovanjeodraslih. Zakon o obrazovanju odraslih (2010). http://www.zakon.hr/z/384/Zakon-oobrazovanjuodraslih Bejaković, Predrag (2007) Važnost i financiranje obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja u odabranim zemljama, Političko obrazovanje, 3(1-2): 31-55. Strategija obrazovanja odraslih (2004). http://www.hzpou.hr/stranice/3/17-100.pdf Ramić, I., Stjecanje osnovnih vještina odraslih – iskustva u Europi. (2012). Zagreb: Andragoški glasnik Vol. 16, br. 2, 2012, str. 155-164 INTERNET: http://ekonomska-skola-bjelovar.biz.hr/ Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar http://obrtnicka-komora-koprivnica.hr/pouka.aspx Obrtničko učilište POUKA http://obs-bj.hr/ Obrtnička škola Bjelovar http://pou-bjelovar.hr/ Pučko otvoreno učilište Bjelovar Page | 70 http://ss-bkasica-grubisnopolje.skole.hr/ Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje http://ss-cazma.skole.hr/ Srednja škola Čazma www.asoo.hr Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih www.instruktazni.hr Instruktažni centar Križevci KRIŽEVCI BJELOVAR www.medskolabjelovar.hr Medicinska škola Bjelovar www.mzos.hr Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta www.obrazovanje-odraslih.hr/ Obrazovanje odraslih www.pou-daruvar.hr Pučko otvoreno učilište Daruvar www.pou-kop.hr Pučko otvoreno učilište Koprivnica www.pou-krizevci.hr Pučko Otvoreno učilište Križevci www.ss-ekonomskaituristicka-da.skole.hr Ekonomska i turistička škola Daruvar www.ss-koprivnica.skole.hr Srednja škola Koprivnica www.ss-obrtnicka-koprivnica.skole.hr Obrtnička škola Koprivnica www.trgovackaskola-bjelovar.hr Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar www.tsd.hr Tehnička škola Daruvar TABLICE: Tablica 1: Izvadak iz Andragoškog zajedničkog upisnika podataka pri Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih osoba s popisom programa formalnog obrazovanja odraslih, Izvor: www.mgipu.hr/doc/.../ASOO_FNS.pdf, strana 66. Page | 71 KRIŽEVCI BJELOVAR 9. SAŽETAK Autor ovim radom prikazuje istraživanje te analizira mogućnosti i ostvarenja obrazovanja odraslih na razini Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije s ciljem davanja uvida u postojeće programe obrazovanja, mogućnostima moderniziranja istih te prilikama za razvoj novih. Analizom se daje uvid u osnovne pojmove, pojašnjenje zakonodavstvenog okvira obrazovanja odraslih, te koja je uloga i značaj obrazovanja u cjelini. Istražuje se postojeće stanje u sektoru obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj te se prezentiraju mogućnosti obrazovanja odraslih na razini Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije koje pružaju prije svega pučka otvorena učilišta i srednje škole u programima: završavanje osnovne škole, stjecanje srednje stručne spreme, osposobljavanje, usavršavanje, prekvalifikacija, učenje stranih jezika. Ujedno analizirano je trenutno stanje i usklađenost s potrebama tržišta rada i suvremenim trendovima u Europskoj uniji te se nastavno daje komparativna analiza primjera dobre prakse u obrazovanju odraslih iz europskih zemalja i prezentiraju se ograničenja i preporuke prepoznate analizom obrazovnih programa u sektoru. Ključne riječi: obrazovanje odraslih, cjeloživotno učenje, primjeri dobre prakse, programi obrazovanja, smjernice Europske komisije, Zeleni poslovi. Page | 72 KRIŽEVCI BJELOVAR
© Copyright 2024 Paperzz