Zavod za prostorno planiranje
d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE PUNITOVCI
Osijek, prosinac 2006.
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
Nositelj izrade plana:
_____
Broj: 25/2005.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
OPĆINA PUNITOVCI
Plan izradio:
ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE
d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
Naziv prostornog plana:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE PUNITOVCI
Direktor:
___________________________
Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.
Koordinator plana:
Sandra Horvat,dipl.ing.arh.
Stručni tim:
Sandra Horvat,dipl.ing.arh.
Marta Paunović,dipl.ecc.
Vlado Sudar,dipl.ing.građ.
Stjepan Stakor,dipl.ing.kult.tehn.
Ivica Bugarić,dipl.ing.građ
Mirko Strahinić,dipl.ing.stroj.
Ljubica Majcan-Korkutović,dipl.turizm.
Tehnička obrada:
Tehničar:
Tomislav Fiala,građ.teh.vis.
Datum izrade:
prosinac, 2006. godine
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 2
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_____
SADRŽAJ
0. OPĆI DIO
Broj: 25/2005.
Stranica
1-26
1. Naslovna stranica
1
2. Potpisni list
2
4. Sadržaj
3-9
5. Izvod iz sudskog registra
6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva
7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore
arhitekata i inženjera u graditeljstvu
8. Suglasnost i mišljenja propisana zakonima i propisima
10-12
13
14-15
16-26
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
1
1
1.1.1. Zaštićena prirodna baština
1
1.1.2. Zaštićena graditeljska baština
2
1.1.3. Posebna namjena
3
1.2. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA
PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I
OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA
1.2.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije
(PPOBŽ)
3
3
a) Stanovništvo
3
b) Naselja
3
c) Građevinska područja
4
d) Društvene djelatnosti
6
e) Poštanski promet
7
f) Cestovni promet
7
g) Telekomunikacije
8
h) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
8
i) Elektroenergetika
8
j) Vodoopskrba
8
k) Odvodnja
8
l) Vodnogospodarstvo
9
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 3
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_____
m) Poljoprivredno i šumsko zemljište
1.2.2. Ocjena postojećih prostornih planova
1.3. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA
RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE,
GOSPODARSKE I PROSTORNE POKAZATELJE S
OBRAZLOŽENJEM PRISTUPANJA IZRADI
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE SA
SMANJENIM SADRŽAJEM
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINE I
UREĐENJA NASELJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINE
Broj: 25/2005.
9
11
11
14
14
2.1.1. Demografski razvoj
14
2.1.2. Odabir prostorno razvojne strukture
15
2.1.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i
komunalne infrastrukture
15
2.1.3.1. Naselja
15
2.1.3.2. Društvena infrastruktura
16
2.1.3.3. Prometna infrastruktura
16
a) Promet
16
b) Poštanski promet
16
c) Telekomunikacije
16
2.1.3.4. Energetska infrastruktura
17
a) Plinoopskrba
17
b) Elektroenergetika
17
2.1.3.5. Vodnogospodarstvo
17
a) Vodoopskrba
17
b) Odvodnja otpadnih voda
17
c) Vodnogospodarstvo
17
2.1.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti
17
2.1.5. Zaštita kulturnih dobara
18
2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA
22
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
22
2.2.2. Utvrđivanje građevinskih područja
23
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 4
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
3.1. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA
NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA
3.1.1. Utvrđivanje građevinskih područja
3.1.1.1. Građevinska područja naselja stalnog
stanovanja
3.1.1.2. Građevinsko područje gospodarske zone
3.1.1.3. Građevinska područja groblja
3.2. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
3.2.1. Gospodarske djelatnosti
_____
Broj: 25/2005.
24
24
24
24
26
26
27
27
3.2.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
27
3.2.1.2. Turizam
27
3.2.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
29
3.2.2. Društvene djelatnosti
29
3.2.2.1. Uprava
29
3.2.2.2. Obrazovanje
29
3.2.2.3. Zdravstvo
32
3.2.2.4. Kultura
32
3.2.2.5. Vjerske institucije
33
3.2.3. Šport i rekreacija
3.3. KOMUNALNE DJELATNOSTI
3.3.1. Groblja
3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
PROSTORA
3.4.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje
prostora za smještaj djelatnosti
3.4.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje
građevinskog područja
3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.5.1. Prometni sustav
34
36
36
36
37
37
37
37
a) Promet
37
b) Pošta
38
c) Telekomunikacije
38
d) RTV sustav veza
39
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 5
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_____
Broj: 25/2005.
3.5.2. Energetski sustav
39
a) Plinoopskrba
39
b) Elektroenergetika
40
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
40
a) Vodoopskrba
40
b) Odvodnja otpadnih voda
41
c) Uređenje vodotoka i voda
41
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
41
3.6. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ I ZBRINJAVANJE OTPADA
3.6.1. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠA
3.6.1.1. Mjere zaštite voda
41
41
41
3.6.1.2. Mjere zaštite tla
42
3.6.1.3. Mjere zaštite zraka
42
3.6.1.4. Mjere zaštite od buke
43
3.6.2. ZBRINJAVANJE OTPADA
3.7. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH
OPASNOSTI
3.7.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva
43
44
44
II ODREDBE ZA PROVOÐENJE
1. OSIGURANJE PROSTORA ZA GRAĐEVINE OD
VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
2. GRAĐEVINSKA PODURČJA NASELJA I
IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA
2.1. NAMJENA GRAĐEVINA U GRAĐEVINSKOM
PODRUČJU NASELJA
2.1.1. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
45
46
46
46
2.1.1.1. Građevne čestice
46
2.1.1.2. Način i uvjeti gradnje građevina
47
2.1.1.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
50
2.1.1.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice
odnosno građevine na javnu prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
50
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 6
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_____
Broj: 25/2005.
2.1.2. Uvjeti gradnje stambenih građevina
51
2.1.2.1. Obiteljske stambene građevine
51
2.1.2.2. Višestambene građevine
52
2.1.3. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih
djelatnosti
2.1.4. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih
djelatnosti
2.1.4.1. Građevine proizvodnih, poslovnih i
ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u
daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti)
2.1.4.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina
2.1.5. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih
građevina
2.1.6. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
2.1.7. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
2.1.8. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na
javnim površinama
2.1.9. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
52
53
54
56
57
58
58
58
59
2.1.10. Uvjeti gradnje ostalih građevina
59
2.1.11. Uvjeti uređenja naselja
59
2.2. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA
59
2.2.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima
van naselja stalnog stanovanja
2.2.2. Područja izvan građevinskih područja-uvjeti
gradnje
2.2.2.1. Stambene građevine van građevinskog
područja
2.2.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog
područja
2.2.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog
područja
2.2.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju
mineralnih sirovina
2.2.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog
područja
2.2.2.6. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
2.2.2.7. Ostale građevine van granica građevinskog
područja
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
60
60
61
61
64
64
65
65
65
65
66
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 7
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_____
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I
POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Broj: 25/2005.
66
5.1. PROMETNI SUSTAV
67
5.2. POŠTANSKI SUSTAV
70
5.3. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
70
5.4. ELEKTROENERGETSKA MREŽA
70
5.5. PLINOVODI
71
5.6. VODOOPSKRBA
72
5.7. ODVODNJA
72
5.8. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
73
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
73
6.1. MJERE ZAŠTITE VRIJEDNIH DIJELOVA PRIRODE
73
6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH
CJELINA
75
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ I ZBRINJAVANJE OTPADA
7.1. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
7.2. ZBRINJAVANJE OTPADA
8. OBVEZE IZRADE DETALJNIJIH PROSTORNIH
PLANOVA
9. SMJERNICE I MJERILA ZA NEOPHODNU
REKONSTRUKCIJU GRAĐEVINA U SKLADU S
ČLANKOM 44. ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU
9.1. REKONSTRUKCIJA GRAĐEIVNA ČIJA JE
NAMJENA PROTIVNA PLANIRNAOJ NAMJENI
9.2. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM
SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO
76
76
77
78
78
78
79
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 8
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_____
Broj: 25/2005.
KARTOGRAFSKI PRIKAZI
1
2.A
2.B
2.C
2.D
2.E
2.F
2.G
3.A
3.B
3.C
4.A
4.B
4.C
KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA-Izvod iz Prostornog
plana Osječko-baranjske županije
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana
Osječko-baranjske županije
- Promet - Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana
Osječko-baranjske županije
- Promet - Pošta, telekomunikacije i RTV
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana
Osječko-baranjske županije
- Energetski sustav - Proizvodnja i cijevni transport nafte i
plina
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana
Osječko-baranjske županije
- Energetski sustav - Elektroenergetika
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana
Osječko-baranjske županije
- Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana
Osječko-baranjske županije
- Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih voda
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana
Osječko-baranjske županije
- Vodnogospodarski sustav - Korištenje voda, uređenje
vodotoka i voda i melioracijska odvodnja
UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU
PROSTORA - Izvod iz Prostornog plana Osječko-baranjske
županije - Područja posebnih ograničenje u korištenju
UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU
PROSTORA -Izvod iz Prostornog plana Osječko-baranjske
županije
Uređenje zemljišta i zaštita posebnih vrijednosti i obilježja
UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU
PROSTORA -Izvod iz Prostornog plana Osječko-baranjske
županije
- Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA, GOSPODARSKE
ZONE I GROBLJA
Josipovac Punitovački
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA I GROBLJA
Krndija
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA
Punitovci i Jurjevac Punitovački I GROBLJA Punitovci
Mj. 1:100.000
Mj. 1:100.000
Mj. 1:100.000
Mj. 1:100.000
Mj. 1:100.000
Mj. 1:100.000
Mj. 1:100.000
Mj. 1:100.000
Mj. 1:100.000
Mj. 1:100.000
Mj. 1:100.000
Mj. 1:
2.880
Mj. 1:
5.000
Mj. 1:
2.880
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 9
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_____
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 10
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_____
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 11
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_____
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 12
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_____
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 13
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_____
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 14
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_____
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 15
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_
Broj: 25/2005.
SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA
PROPISANA ZAKONIMA I PROPISIMA
•
•
•
•
•
•
•
•
Suglasnost Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba
za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne
poslove-Ispostava Đakovo
Mišljenje Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za
gospodarstvo-Ispostava Đakovo
Prethodna suglasnost Ministarstva kulture-Uprava za zaštitu kulturne
baštine-Konzervatorski odjel u Osijek
Prethodno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga
gospodarstva
Mišljenje Ministarstva kulture-Uprava za zaštitu prirode
Suglasnost Ministarstva obrane-Uprava za materijalne resurse-Služba za
nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva
Dopis Općine Punitovci
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 16
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 17
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 18
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 19
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 20
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 21
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 22
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 23
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 24
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 25
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
_
Broj: 25/2005.
_______________________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica 26
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
Općina Punitovci smještena je u središnjem dijelu Osječko–baranjske županije. Površina općine
iznosi 39,34 km, a graniči s općinama Podgorač i Čepin na sjeveru, Vuka na istoku, Đakovo i
Gorjani na jugu i općinom Drenje na zapadu.
Općina Punitovci obuhvaća 4 naselja: naselje Punitovci–općinsko središte, te naselja Josipovac
Punitovački, Jurjevac Punitovački i Krndija.
Općina Punitovci je, prema službenim podacima popisa stanovništva, 2001. godine imala 1850
stanovnika, te 663 stana, odnosno 53 222 m² stambenog prostora, od čega su 98,34% stanovi
stalnog stanovanja.
Tablica 1.
OPĆINA
Punitovci
POVRŠINA
km2
39,34
STANOVNICI
STANOVI
DOMAĆINSTVA
popis
1991.
popis
2001.
popis
1991.
popis
2001.
popis
1991.
popis
2001.
broj
broj
broj
broj
broj
broj
2027
1850
633
663
628
595
GUSTOĆA
NASELJENOSTI
broj stan./km2
47,03
Izvor: ZPO
Prostornim planom bivše općine Đakovo, na području općine Punitovci, utvrđena su
građevinska područja naselja Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Punitovci, dok za
naselje Krndija u kojem, prema popisu stanovništva 2001. godine, živi 96 stanovnika nije
utvrđeno građevinsko područje.
Tablica 2.
NASELJE
BROJ
STANOVNIKA
2001. god.
POVRŠINA
POSTOJEĆEG
GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA (ha)
806
307
96
92,41
56,68
0
641
1850
77,21
226,3
JOSIPOVAC PUNITOVAČKI
JURJEVAC PUNITOVAČKI
KRNDIJA
PUNITOVCI
ukupno
Izvor: ZPO
1.1.1. Zaštićena prirodna baština
Na području općine “Zakonom o zaštiti prirode” prirodna baština nije zaštićena niti u jednoj
kategoriji.
Prostorni plan Osječko-baranjske županije ističe vrijednost manjeg sjevernog dijela općine, te
predlaže planersku zaštitu toga područja – vrijedni dijelovi prirode izvan zaštićenih područja.
(okvirne granice definirane na grafičkom prilogu 3.2.1-UREĐENJE ZEMLJIŠTA I ZAŠTITA
POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA, Prostornog plana Osječko-baranjske županije), ali ne
u smislu Zakona o zaštiti prirode.
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 1
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
1.1.2. Zaštićena graditeljska baština
Prilikom pristupanja izradi PPUO od Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne baštine,
Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zatraženo
je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje sustava mjera zaštite nepokretnih dobara
na području Općine.
Sukladno dopisu nadležne ustanove (KLASA 612-08/05-10/106, UR.BROJ 532-04-06/1-05-100,
od 27.12.2005.), na području općine nalaze se preventivno zaštićena kulturna dobra - crkva sv.
Križa u naselju Krndija, Spomen ploča sa imenima poginulih mještana u Domovinskom ratu u
naselju Punitovci, arheološki lokaliteti u postupku preventivne zaštite, te evidentirane građevine
narodnog graditeljstva.
1. Preventivno zaštićena kulturna dobra
a) Sakralna: KRNDIJA: crkva sv. Križa
b) Spomenici Domovinskog rata : PUNITOVCI: Spomen ploča sa imenima poginulih
mještana u Domovinskom ratu
2. Građevine narodnog graditeljstva - evidentirane
Jurjevac Punitovački:
Kuća, Glavna 94
Punitovci:
Kuća, S. Radića 83
Kuća, Domovska 50
Josipovac Punitovački:
Kuća, Ul. Braće Banas 133
Kuća, Ul. Braće Banas 75
Kuća, Ul. Braće Banas 71
Kuća, Ul. Braće Banas 38
Kuća, Ul. Braće Banas 32
Kuća, Ul. Braće Banas 37
Kuća, Strossmaverova
7
Kuća, Strossmaverova
19
Kuća, Strossmaverova
25
Kuća, Strossmaverova
43
Kuća, Strossmaverova
55
Kuća, Strossmaverova
57
Kuća, Strossmaverova
63
Kuća, Strossmaverova
65
3. Arheološki lokaliteti
Na području općine Punitovci nalaze se dva arheološka lokaliteta koji su u postupku
preventivne zaštite;
U POSTUPKU PREVENTIVNE ZAŠTITE
1. JOSIPOVAC PUNITOVAČKI «Veliko polje II»- prapovijesni i srednjovjekovni arheološki
lokalitet na trasi autoceste B. Manastir - Osijek - Svilaj, dionica Osijek – Đakovo.
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 2
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
2. JOSIPOVAC PUNITOVAČKI «Veliko polje I» - prapovijesni arheološki lokalitet na
trasi autoceste B. Manastir - Osijek - Svilaj, dionica Osijek – Đakovo.
1.1.3. Posebna namjena
Sukladno dopisu Ministarstva obrane – Uprrave za materijalne resurse – Službe za nekretnine,
graditeljstvo i zaštitu okoliša (klasa 350-02/05-01/138, urbroj 512M3-020202-054) od 18.
studenoga 2005. godine, na području općine Punitovci ne postoje posebni zahtjevi obrane.
1.2. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG
UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH
PROSTORNIH PLANOVA
1.2.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPOBŽ)
a) Stanovništvo
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije dana je procjena broja stanovnika za plansko
razdoblje do 2015. godine.
Procjena je rađena prije popisa stanovništva 2001. godine, dakle na osnovi podataka do 1991.
godine i pretpostavljenih kretanja.
Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradove i općine, te pojedinačno za gradska
naselja.
Zbog udjela prostora Županije koji je već desetljećima demografski ugrožen, procijenjeno je da
će se ukupno stanovništvo općina smanjiti.
Pojedinačno po općinama nije rađena procjena.
b) Naselja
Prostorni plan Osječko-baranjske županije preuzima sustav središnjih naselja utvrđen
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (kartografski prikaz 4.-SUSTAV
SREDIŠNJIH NASELJA), koji klasificira naselja na:
- makroregionalno (veliko razvojno) središte
- regionalno (srednje razvojno) središte
- manje regionalno (manje razvojno) središte
- manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti
- područno (malo razvojno)središte
- područno (manje razvojno)središte umanjenog značaja
- lokalno (inicijalno razvojno) središte
te definira kategorije detaljnije kategorije razine Lokalno (inicijalno razvojno) središte:
-.veće lokalno(inicijalno razvojno) središte
- lokalno (inicijalno razvojno) središte
- manje lokalno (inicijalno razvojno) središte.
Prema navedenoj klasifikaciji naselja Općine Punitovci dijelimo na:
- veće lokalno(inicijalno razvojno) središte-naselje Punitovci
- ostala naselja-naselja Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Krndija.
Županijski plan propisuje osnovne ciljeve razvoja naselja:
-policentričan razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i
razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih
općina, putem:
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 3
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
-osnaživanja mreže srednjih naselja
- osnaživanja naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja
-poticanja gospodarskog jačanja područnih i lokalnih središta
-očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja, putem:
-racionaliziranja mreže naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnaživanja
mreže središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnom području
-ograničenja širenja naselja sekundarnog stanovanja, te usmjeravanja tog oblika
stanovanja u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru
-revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i
depopulacije putem:
-poticanja usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u ruralnim naseljima koja se
nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore
-osnaživanja povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s
razvojem gospodarstva u središnjim naseljima
c) Građevinska područja
Prostorni plan Osječko-baranjske županije propisuje uvjete određivanja građevinskih područja i
korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja:
Građevinska područja utvrđuju se PPUO.Postojeća građevinska područja moraju se u postupku
izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ.
Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na
međusobnoj udaljenosti manjoj od 500 m.
Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu i županijsku cestu i između 2
građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog od
građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.
Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj
naselja.
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i
uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje
do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno od stavka prethodnog stavka, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine
ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih
građevinskih parcela.
U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:
-zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športskorekreacijskih i sl. građevina,
-zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih,
ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina,
-zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina,
zabranu gradnje na klizištima.
Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u
planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i
infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i
prirodnih uvjeta okruženja.
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 4
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane
površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene
površine i postojećeg broja stanovnika.
Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od
zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.
Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene na način
određen u stavku 3. ove točke, u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog
područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja.
U PPUO obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim
smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.
Građevinska područja se moraju racionalno koristiti.
Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću
stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha za
gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja.
Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom,
a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja.
Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije
riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne
opremljenosti.
Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a
i DPU-a.
Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi
način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti,
prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva.
Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih,
zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.
Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti
urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti.
Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:
-
turističko-rekreacijske građevine i zone,
športsko-rekreacijske građevine i zone,
gospodarske zone,
pojedinačne gospodarske komplekse,
groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse,
zdravstvene građevine i komplekse,
vojne građevine i komplekse.
Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima
PPOBŽ.
Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje više
građevinskih parcela za gospodarsku namjenu.
Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira
izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 5
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može
se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za
planiranu namjenu.
U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma
za područje općina/gradova.
Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati zu područna
središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih
razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju
nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone.
Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone zu ostala (ruralna) naselja
moguće je samo na temelju programa razvoja općine/grada.
Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m2/st.
Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se
utvrđuje u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih
gospodarskih zona u gravitacijskom području.
Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine/Grada što je
potrebno posebno obrazložit i argumentirati.
Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je
utvrđivati u sljedećim slučajevima:
-
ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ,
ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.
Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na
poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi zu građevine iz točke (37.) Odredbi.
Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih
istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz namjenu površina s
mogućim alternativnim lokacijama.
Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na
područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode,
specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti).
U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine.
d) Društvene djelatnosti
Prostorni plan Osječko-baranjske županije definira potrebu oblikovanja mreže i prostora za
razvitak društvenih djelatnosti u sklopu planova užeg područja (PPUO, GUP, DPU), ali propisuje
obvezni minimum sadržaja društvenih djelatnosti u naselju, ovisno o sustavu naselja definiranih
PP Osječko-baranjske županije.
Za naselje Punitovci, kao općinko središte, obveza je prostorno smjestiti:
-
općinska izvršna tijela
osnovnu školu
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 6
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
-
__
_ ___
Broj: 25/2005.
dječji vrtić
trgovački centar
sajmište
financijsko posredovanje
poštu.
e) Poštanski promet
Prostornim planom šireg područja, dakle PPOBŽ-om, definiran je među ostalim djelatnostima i
poštanski promet za cijelu Županiju, a time i za općinu Punitovci.
Za područje općine Punitovci u PPOBŽ-u ne postoje posebne obveze u pogledu razvoja
poštanskog prometa.
f) Cestovni promet
Prostor općine Punitovci smješten je u centralnom dijelu Osječko-baranjske županije.
Prostorom Osječko-baranjske županije prolazi niz značajnih prometnih koridora. Jedan od
najznačajniji je paneuropski koridor ''V'' ogranak ''c'' koji povezuje prostor srednje Europe s
južnim Jadranom (luka Ploče). Planirana cestovna prometnica u okviru ovog koridora, a koja je
planirana kao autocesta, prolazi istočnim rubom općine Punitovci. Dužina prolaza kroz prostor
Općine na dvije odvojene lokacije je oko 2,5 km. Osim navedenog koridora planirane autoceste
prostorom Općine ne prolazi niti jedan značajniji prometni koridor.
Na području Općine prisutne su samo prometnice cestovnog prometa.
Na području Općine razvijena je mreža županijskih i lokalnih cesta koja povezuje sva naselja na
području Općine, te osigurava njihovu povezanost s okruženjem.
Na području Općine imamo sljedeće trase razvrstanih cesta:
Broj ceste
Ž 4106
Ž 4107
Ž 4128
ŽUPANIJSKE CESTE
Ž 4105 (Poganovci)-Krndija-Punitovci-Tomašanci D7
Punitovci (Ž 4106)-Jurjevac Punitovački-Beketinci-D7
Josipovac Punitovački (Ž 4106)-Gorjani-Satnica Đakovačka (D515)
LOKALNE CESTE
Broj ceste
L 44105
Krndija (Ž 4106)-Gorjani (Ž 4128)
Izvor: Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek-Osijek
Stanje županijskih i lokalnih cesta (s asfaltnim kolnikom) na području Županije nije
zadovoljavajuće. Prvenstveno se to odnosi na stanje kolnika, kao i na dio prometno-tehničkih
elemenata same trase.
Županijskim planom kao najznačajniji zahvat u cestovnom prometu planira se izgradnja
autoceste u koridoru Vc.
Osim toga planira se rekonstruirati ili graditi nove suvremene kolnike na dionicama županijskih i
lokalnih cesta s tucanikom i zemljanim zastorom, te vršiti rekonstrukciju i održavanje radi
povećanja nosivosti, poboljšanja elemenata trasa, ili proširenja kolnika.
Na području Županije planira se i izgradnja nedostajućih autobusnih stajališta u skladu s
lokalnim potrebama.
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 7
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
g) Telekomunikacije
Prostornim planom šireg područja, dakle PPOBŽ-om, definiran je među ostalim djelatnostima i
razvoj telekomunikacija uključujući i radio i TV sustav veza za cijelu Županiju, a time i za općinu
Punitovci.
Za razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže obveze iz plana šireg područja određuju da kod
rekonstrukcija ili zamjena uređaja zahvate treba izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i
ekološkim kriterijima, te koristiti postojeće koridore uz zamjenu starih mreža novom.
Za razvoj pokretnih telekomunikacija potrebna je izgradnja baznih (osnovnih) postaja kako bi
cijelo područje Općine bilo pokriveno kvalitetnim signalom uz primjenu suvremene tehnologije.
Za razvoj radio i TV (u daljnjem tekstu : RTV) sustava veza zbog pokrivenosti signalom s
odašiljača izvan granica Općine ne postoje obveze za općinu Punitovci.
h) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
Prostornim planom šireg područja, dakle PPOBŽ-om, definiran je način transporta plina i
plinoopskrba prirodnim plinom većine naselja Županije, a time i općine Punitovci.
Na temelju sagledive potrošnje, koja će pretežno biti u kućanstvima plinoopskrbni sustav će
obuhvaćati samo distribucijsku plinovodnu mrežu.
Stoga obveze iz PPŽ-a uvjetuju unošenje planirane distribucijske plinovodne mreže u PPUO
Punitovci.
i) Elektroenergetika
Prostornim planom šireg područja, dakle PPOBŽ-om, definirana je proizvodnja električne
energije, prijenos i dio distribucije električne energije. Područjem Općine prolazi jedan postojeći
DV 400 kV i jedan planirani DV 2x400 kV.
Obveze iz PPOBŽ za općinu Punitovci za prijenosnu mrežu je zaštita prostora koridora
planiranog DV 2x400 kV, a za distribucijsku mrežu je dogradnja u skladu s potrebama.
j) Vodoopskrba
Na području Općine Punitovci postoji zajednički vodoopskrbni sustav za naselja Punitovci i
Josipovac Punitovački. Vodozahvat i crpna stanica ovog sustava locirani su u jugoistočnom
dijelu naselja Josipovac Punitovački. Planom Osječko-baranjske županije planirano je formiranje
distribucijskih sustava i u naseljima Krndija te Jurjevac Punitovački, kao i izgradnja planiranih
magistralnih opskrbnih cjevovoda Punitovci-Krndija, Punitovci-Jurjevac Punitovački-Beketinci, te
Josipovac Punitovački-Tomašanci.
k) Odvodnja
Na području Općine nema javnog sustava odvodnje otpadnih voda. PPŽ-om su sva naselja iz
sastava Općine svrstana u kategoriju ''manjih naselja s planiranom vodoopskrbom u ''manje
osjetljivim'' područjima'', za koje se preporučuje izgradnja malih uređaja s aeracijom (prokapnika
uz rotirajuće diskove, ozračenih aerobnih zemljanih laguna i biljnih uređaja).
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 8
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
l) Vodnogospodarstvo
Dionica rijeke Vuke koja prolazi sjevernom granicom Općine Punitovci u potpunosti je
regulirana. Izgrađeni su obostrani nasipi koji se na zapadnom dijelu nadovezuju na regulaciju
kanala Maksim i njegove obostrano izvedene nasipe. Inundacijski pojasevi uz rijeku Vuku i
druge vodotoke/kanale nisu utvrđeni.
Na melioracijskom području kojem pripada Općina Punitovci najznačajniji je recipijent rijeka
Vuka. Osim rijeke Vuke osnovnu kanalsku mrežu čine: Maksim kanal, kanal Gorjan-Punitovci,
Rastovski kanal, kanal Osatina.
m) Poljoprivredno i šumsko zemljište
Poljoprivredno zemljište
Obnovljivi prirodni resursi su najznačajnija prirodna bogatstva Hrvatske, a među njih se ubraja i
preko 3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta dio kojih čine i zemljišta Općine Punitovci.
U ukupnoj količini poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske Osječko-baranjska županija
sudjeluje sa 8,4%, a u ukupnoj količini obradivog zemljišta s 12%.
Tablica 3.
ODNOS POLJOPRIVREDNIH I OBRADIVIH POVRŠINA REPUBLIKE HRVATSKE
Republika
Hrvatska
(ha)
Osječko-baranjska
županija
(ha)
Poljoprivredne površine
3,181.107
Obradive površine
2,020.626
Izvor: Prostorni plan Osječko-baranjske županije
Udio OBŽ u
površinama RH
%
266.245
242.405
8,4
12,0
Osječko-baranjska županija ima površinu od oko 415.200 ha i u ukupnoj površini državnog
prostora sudjeluje sa 7,3%, a struktura je prikazana u narednoj tablici:
Tablica 4.
1,1%
2,2%
91,0%
58,38%
55,52% 0,75% 0,69% 1,43%
9,0%
0,0%
100,0%
5,74%
0,00%
64,12%
23840
ha
11.
ha
12.
114257
ha
13.
ha
14.
34698
UKUPNA POVRŠINA
ha
10.
266245
UKUPNO
NEPLODNO TLO
3
1,2%
ha
9.
OSTALO
NEPLODNO TLO
86,6%
UDJEL U POVRŠINI
ŽUPANIJE
ha
8.
KANALI
2
UDJEL U POLJOPRIVR.
POVRŠIN. ŽUPANIJE
ha
7.
242405
NEPLODNO TLO
VODOTOCI I
VODE
ha
6.
5920
ŠUME
LIVADE
ha
5.
2858
2.
OSTALE
POVRŠINE
TRSTICI BARE
VINOGRADI
OSJEČKO-BARANJSKA
ha
4.
3106
ŽUPANIJA
UKUPNO POLJOPR.
POVRŠINE
VOČNJACI
1
ha
3.
230521
B
R
RIBNJACI
ORANICE
R
OSTALE
POLJOPRIVR.
POVRŠINE
PAŠNJACI
OBRADIVE POLJOPRIVREDNE
POVRŠINE
UKUPNO OBRADIVA
POVRŠINA
STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA - ŽUPANIJA OSJEČKO-BARANJSKA
ha
15.
ha
16.
34698
ha
17.
415200
8,36%
100,00%
0,00% 27,52% 8,36% 0,00% 0,00%
IZVOR PODATAKA: SUO autoceste granica Mađarske-B.Manastir-Osijek-granica BiH
Poljoprivredne površine u Županiji imaju udjel od oko 64%, a obradive površine udjel od oko
58% u ukupnim površinama Županije.
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 9
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Budući je udjel poljoprivrednih površina Hrvatske u ukupnim površinama 56%, a udjel
poljoprivrednih površina Županije u ukupnim površinama Županije 64%, zastupljenost
poljoprivrednih površina na razini Županije veća je od prosjeka Hrvatske.
Poljoprivredne površine Osječko-baranjske županije zauzimaju 266.245 ha i imaju sljedeću
strukturu: oranice 86,6%, voćnjaci 1,1%, vinogradi 1,1%, livade 2,2% i ostale površine (pašnjaci,
ribnjaci) 9,0%.
Prostornim planom Osječko-baranjske županije tla su razvrstana u suglasju sa Pravilnikom o
sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova u prostorne kategorije: osobito vrijednih obradivih tala (P1
kategorija); vrijednih obradivih tala (P2 kategorija); ostalih obradivih poljoprivrednih tala (P3
kategorija); ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta (PŠ).
Na prostoru Općine Punitovci zastupljene su površine vrijednog obradivog tla (P2) i površine
kategorije tala ostalo obradivo tlo (P3).
Navedene kategorije gotovo da su ravnomjerno raspoređene na prostoru Općine. Pri tome
vrijedno obradivo tlo zauzima središnji, sjeverni i istočni dio, a kategorija tala ostalo obradivo tlo
sjeverni i zapadni dio Općine. Unutar površina vrijednog obradivog tla nalaze se četiri manje
enklave ostalog obradivog tla i to dvije uz južnu i jugoistočnu granicu Općine lociranu prema
naselju Gorjani, susjedne Općine Gorjani. Veća enklava ostalog obradivog tla smještena je
istočno od naselja Josipovac Punitovački.
Unutar kategorije tala ostalo obradivo tlo nalaze se dvije enklave vrijednog obradivog tla, prva
zapadno od naselja Krndija, a druga uz jugoistočnu granicu zapadnog dijela Općine.
Šume i šumsko zemljište
Šume kao jedini samoobnovljivi resurs proglašene su Ustavom kao dobro od općeg interesa za
Republiku Hrvatsku.
Prema Zakonu o šumama, šume i šumsko zemljište dobra su od općeg interesa i ona su u
državnom vlasništvu osim privatnih šuma i šumskog zemljišta. Gospodarenje je povjereno
poduzeću Hrvatske šume,d.o.o. Zagreb.
U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija sudjeluje
sa 4,6% što je ispod prosjeka županija Hrvatske. Udjel šumskih površina Hrvatske u ukupnim
površinama je 44%, a udjel šumskih površina Županije u ukupnim površinama Županije je 27%
što znači da je šumovitost Županije ispod državnog prosjeka.
Šume i šumsko zemljište Osječko-baranjske županije prostiru se na 114.257 ha (27% ukupnih
površina) i imaju sljedeću strukturu: obraslo 77%, neobraslo 10% i neplodno zemljište 1,3%.
Uprava šuma, podružnica Osijek kojoj pripadaju šume i šumske površine Općine Punitovci ima
sljedeću strukturu šuma: od ukupne površine, 74.922 ha, obrasle šume se prostiru na 51.624 ha
(69%) od kojih su gospodarske šume na 49.432 ha (96%), a šume posebne namjene na 2.192
ha (4%); neobrasle površine su na 8.892 ha (12%); neplodne površine na 14.406 ha (19%).
Naredna tablica daje podatke o šumskim površinama Osječko-baranjske županije prema
kategorijama i vlasništvu.
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 10
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Tablica 5.
ŠUMSKE POVRŠINE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PREMA KATEGORIJI I VLASNIŠTVU
Neobraslo (ha)
Obraslo
(ha)
proizvodno
neproizvodno
Hrvatske šuma
85.496
8.361
2.368
Šume IPK-Belje
1.267
2
9
Privatne šume
1.774
141
11
Ukupno:
88.537
8.504
2.388
Izvor: Prostorni plan Osječko-baranjske županije
Vlasništvo
Neplodno
(ha)
14.820
0
8
14.828
Ukupno
(ha)
111.045
1.278
1.943
114.257
Sve šume i šumske površine Općine Punitovci pripadaju kategoriji gospodarskih šuma i
šumskog zemljišta. Locirane su uglavnom na jugoistočnom dijelu Općine.
1.2.2. Ocjena postojećih prostornih planova
Prostorni plan Osječko–baranjske županije (PPOBŽ) donesen je 2002. godine tako da je
aktualan sa svih prostorno - planskih aspekata.
Područje Općine Punitovci prije novog teritorijalnog ustroja pripadalo je bivšoj općini Đakovo. Za
bivšu općinu Đakovo na snazi je Prostorni plan općine Đakovo (PPOŽ), čije su planske
postavke rađene na osnovi tadašnjeg prostorno-teritorijalnog i administrativnog ustroja, kao što
su i gospodarske i društvene projekcije rađene na temelju tadašnjeg društveno-ekonomskog
sustava, tako da koncept prostornog razvitka iz Plana nije više realan i prihvatljiv.
Političke i gospodarske promjene nastale osamostaljivanjem Republike Hrvatske, promjena
zakonske regulative u području prostornog uređenja kao i novi zakoni koji su doneseni u vezi s
vlasničkim odnosima nad zemljištem, komunalnom djelatnosti, poljoprivrednim zemljištem,
zaštitom čovjekova okoliša, voda i dr. utjecali su na potrebu izrade novog prostornog plana za
područje Općine Punitovci.
Donošenjem PPUO Punitovci za područje Općine Punitovci prestaje važiti PPO Đakovo.
1.3. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U
ODNOSU NA DEMOGRAFSKE, GOSPODARSKE I PROSTORNE
POKAZATELJE S OBRAZLOŽENJEM PRISTUPANJA IZRADI
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE SA SMANJENIM
SADRŽAJEM
Na području Općine je prema popisu stanovništva 2001. godine živjelo 1.850 stanovnika. U
posljednjem međupopisnom razdoblju stanovništvo se smanjilo u svim naseljima Općine i to kao
posljedica prirodnog odumiranja i odseljavanja.
Takvo kretanje se odrazilo i na promjene u vitalnosti stanovništva.
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 11
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Tablica 6.
POKAZATELJI DOBNE STRUKTURE 2001. GOD.
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
Naselje
Josipovac Punitovački
Jurjevac Punitovački
Krndija
Punitovci
Ukupno Općina:
Udio mladih
(do 19god.)
%
21
28
23
26
26
Udio starih
(preko 60 god.)
%
20
18
23
23
21
Indeks
starosti
96
65
86
88
78
Dobni tip
duboka starost
starost
duboka starost
duboka starost
starost
Izvor: Popis stanovništva 2001. god.
Stanovništvo se uglavnom nalazi u dubokoj starosti što uz smanjenje broja stanovnika
predstavlja nepovoljnu demografsku sliku. Za sada još uvijek ima nešto više mladog nego starog
stanovništva, ali ako se proces depopulacije i starenja nastavi i dalje u budućnosti bi
demografski potencijal mogao biti ograničavajući činitelj razvoja Općine.
Stoga je neophodno da Općina mjerama iz svoje nadležnosti zaustavi ove procese
demografskog slabljenja. Najefikasnija mjera za zadržavanje mladog stanovništva je stvaranje
uvjeta za razvoj gospodarstva i zapošljavanja.
Gospodarski potencijal Općine je dominantno poljoprivredni proizvodni prostor. Izgrađeni
gospodarski kapaciteti nalaze se u naseljima i uglavnom su uslužne obrtne djelatnosti završnih
radova u građevinarstvu, te pilane.
Izvan naselja Krndija, davne je izgrađena farma koja je u funkciji i zapošljava 50 radnika.
U gospodarskim djelatnostima, prema podacima Općine, ukupno je zaposleno 103 radnika.
Gospodarstvo Općine je, prema podacima, dosta usko orijentirano tek na nekoliko djelatnosti
koje su se razvile unutar naselja. Pilane bi s obzirom na negativni utjecaj na okoliš trebalo
planirati izvan naselja, no do sada nisu bili stvoreni prostorni uvjeti. Strukturu gospodarstva bi
trebalo proširiti djelatnostima proizvodnje finalnih proizvoda iz već postojeće sirovinske osnove i
primarne prerade.
Općina Punitovci pripada općinama za koje je moguća raditi Prostorni plan uređenja općine sa
smanjenim sadržajem, sukladno PRAVILNIKU O DOPUNAMA PRAVILNIKA O SADRŽAJU,
MJERILIMA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA, OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA I
STANDARDU ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA (NN 163/04).
Navedeni pravilnik propisuje sljedeći sadržaj tekstualnog dijela plana, odredbi za provođenje i
kartografskih prikaza:
Prostorni plan uređenja općine sa smanjenim sadržajem u tekstualnom dijelu sadrži:
1.
1.1.
1.2.
1.3.
2.
3.
3.1.
3.1.1.
3.1.2.
I. Obrazloženje
POLAZIŠTA
Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. i 2.).
Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih
prostornih planova.
Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske, gospodarske i
prostorne pokazatelje s obrazloženjem pristupanja izradi prostornog plana uređenja općine sa
smanjenim sadržajem.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINE I UREĐENJA NASELJA
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
Organizacija prostora, osnovna namjena i korištenje površina.
Utvrđivanje građevinskih područja.
Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (građevinska područja naselja i izgrađenih
struktura izvan naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale
površine) – tablica 3.
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 12
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti.
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.
Razvoj infrastrukturnih sustava (promet, telekomunikacije, energetika, vodoopskrba, odvodnja,
uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja).
Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i zbrinjavanje otpada.
II. Odredbe za provođenje
Osiguravanje prostora za građevine od važnosti za Državu i županiju.
Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja – uvjeti gradnje.
Područja izvan građevinskih područja – uvjeti gradnje.
Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.
Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina.
Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš i zbrinjavanja otpada.
Obveza izrade detaljnijih prostornih planova.
Smjernice i mjerila za neophodnu rekonstrukciju građevina u skladu s člankom 44. Zakona o
prostornom uređenju.
Članak 9b.
»Prostorni plan uređenja općine sa smanjenim sadržajem u grafičkom dijelu sadrži kartografske prikaze:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA – izvod iz prostornog plana županije u mjerilu 1:100.000
2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – izvod iz prostornog plana županije u mjerilu 1:100.000
3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA – Izvod iz prostornog plana županije u
mjerilu 1:100.000
4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA naselja i izdvojena građevinska područja s granicom obuhvata izrade
detaljnijih planova u mjerilu 1:5000.«
_____________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 13
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINE I UREĐENJA NASELJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINE
2.1.1. Demografski razvoj
Opći cilj demografskog razvoja Općine je zaustaviti smanjivanje broja stanovnika. U tom cilju
je potrebno:
•
Zadržati mlado stanovništvo u naseljima kroz:
- stvaranje uvjeta za zapošljavanje na prostoru Općine,
- osigurati prostorne uvjete za razvoj gospodarstva mjerama iz nadležnosti Općine i
suradnjom sa Županijom,
- podići razinu življenja u naseljima komunalnim opremanjem.
•
Stimulirati natalitet mjerama socijalne skrbi iz nadležnosti Općine.
Obzirom da je planska godina 2015., a popravljanje demografske slike dugoročan proces,
procijenjeno je da će 2015. godine na području Općine živjeti 1.940 stanovnika, što bi bilo
povećanje za oko 5% u odnosu na 2001. godinu.
Tablica 7.
PROCJENA STANOVNIŠTVA 2015. GODINE
PO NASELJIMA
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
Naselje
Josipovac Punitovački
Jurjevac Punitovački
Krndija
Punitovci
Ukupno Općina
Broj stanovnika
2015. godine
800
300
90
750
1.940
U općinskom središtu Punitovci se ocjenjuje da će se stanovništvo povećati, a u ostalim
naseljima da će broj ostati približno isti na razini 2001. godine.
Na temelju procijenjenog broja stanovnika izračunati su specifični kontingenti za planiranje
kapaciteta obrazovanja i sporta.
A.
ODGOJ I OBRAZOVANJE
1.
Vrtić
2.
Osnovna škola
I-IV razred
V-VIII razred
B.
71 dijete
99 djece
102 djeteta
MREŽA SPORTSKIH OBJEKATA
7-10 god.
11-14 god.
15-18 god.
100 korisnika
102 korisnika
120 korisnika
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 14
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
19-24 god.
25-34 god.
35-44 god.
45-59 god.
60 i više god.
__
_ ___
Broj: 25/2005.
162 korisnika
265 korisnika
271 korisnik
349 korisnika
405 korisnika
2.1.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Gospodarski aspekt
Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz valorizaciju prirodnih resursa, već izgrađene
kapacitete, izgradnja novih proizvodnih i uslužnih kapaciteta te tradicionalna iskustva i znanja
stanovništva.
Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i
racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja.
Konkretni ciljevi na toj osnovi su:
•
Prirodne resurse efikasnije staviti u funkciju gospodarskog razvoja, što znači:
- razvijati djelatnosti prerađivačke industrije, odnosno proizvoditi finalne proizvode u
skladu s obilježjima i tradicijom, npr. zdrava hrana,
- osim velike farme ''Krndija'', težiti obnovi i formiranju obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava koja bi u svom sastavu razvijala i male proizvodne kapacitete u
stočarstvu, ratarstvu i vezano za druge kulture,
- razvijati ruralni turizam vezanjem uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
•
Razvijati malo i srednje poduzetništvo, što podrazumijeva:
- prvenstveno osigurati prostorne uvjete za lociranje malih i srednjih proizvodnih i
uslužnih kapaciteta,
- ovim Planom omogućiti uvjete za lociranje gospodarskih djelatnosti u naseljima.
2.1.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne
infrastrukture
2.1.3.1. Naselja
Planom se utvrđuju sljedeći ciljevi prostornog razvoja i uređenja naselja:
-
revitalizacija naselja Općine u demografskom, društvenom, obrazovnom i
gospodarskom smislu,
osiguravanje prostornih uvjeta za intenzivniji razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti
razvoj Općine ,
racionaliziranje korištenja prostora s naglaskom na usklađivanju stambene,
poljoprivredne i proizvodne funkcije,
određivanje prostora za gospodarske djelatnosti prema stvarno utvrđenim potrebama,
uređivanje prostora, infrastrukturnih i prometnih sustava uz uvažavanje postojeće
mreže i strukture naselja, razvojnih koridora i razmještaja resursa,
planiranje prostornog razvoja prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskog
područja s opremanjem pratećim sadržajima, funkcijama i komunalnom
infrastrukturom,
zadržavanje parcelacije karakteristične za ruralne prostore, uz način gradnje na
okućnicama s vrtovima,
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 15
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
-
__
_ ___
Broj: 25/2005.
poticanje razvitka obiteljskih gospodarskih programa,
uređivanje naselja s povećavanjem stambenog, komunalnog i društvenog standarda.
2.1.3.2. Društvena infrastruktura
Razvoj društvene infrastrukture vezan je s jedne strane za političko-teritorijalni ustroj i
organizaciju upravnih funkcija, a s druge strane za posebne planove razvitka za svaku
pojedinu skupinu (npr. školstvo).
Prostor za društvene djelatnosti osigurava se održavanjem i proširenjem prvenstveno
postojećih kapaciteta na postojećim lokacijama te planiranjem novih površina u sklopu
građevinskog područja naselja u kojem treba osigurati lokacije najlakše dostupne korisnicima
s dovoljnim prostorom za parkiranje i prateće zelenilo.
Lokacije novih građevina temelje se na uvažavanju veličine naselja i Općine Gunja,
rasporeda društvenih funkcija u prostoru, te na stručnim prostornim standardima na način da
pridonese kvaliteti života i organizaciji prostora.
2.1.3.3. Prometna infrastruktura
a)
Promet
Osnovni prioriteti uređenja prometnog sustava na području Općine jesu uređenje postojeće
mreže javnih razvrstanih cesta koje su u kategoriji županijskih i lokalnih cesta. To se
prvenstveno odnosi na rekonstrukciju postojećih suvremenih kolnika u okviru koje se treba
postići odgovarajuća širina i nosivost kolnika u skladu s kategorijom pojedine ceste.
Osim razvrstanih cesta potrebno je izgraditi ili obnoviti i asfaltirati sve ceste koje su u funkciji
osiguranja pristupa izgrađenim dijelovima naselja. Nakon uređenja kolnika potrebno je
sustavno uređivati sve površine uličnog profila i to:
-
rekonstrukcija ili izgradnja pješačkih staza,
izgradnja parkirališnog prostora,
rekonstrukcija i izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s površina uličnog profila,
hortikulturno uređenje zelenih površina.
Na području Općine potrebno je urediti postojeća autobusna stajališta, kao i izgraditi nova u
skladu s potrebama lokalnog stanovništva.
b)
Poštanski promet
Ciljevi prostornog razvoja Općine u poštanskoj djelatnosti manje su usmjereni na prostorni
aspekt, a više na osuvremenjavanje opreme i proširenje asortimana usluga korisnicima.
c)
Telekomunikacije
Ciljevi prostornog razvoja Općine u nepokretnim telekomunikacijama su dovođenje mjesnih
mreža na takovu razinu da se svakom korisniku može pružiti što veći asortiman kvalitetnih
usluga. Također treba omogućiti novim davateljima usluga (operatorima) ulazak i na
područje općine Punitovci.
Ciljevi prostornog razvoja Općine u pokretnim telekomunikacijama su što bolja pokrivenost
područja općine Punitovci signalom što većeg broja davatelja usluga (operatora).
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 16
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
a)
__
_ ___
Broj: 25/2005.
2.1.3.4. Energetska infrastruktura
Plinoopskrba
Ciljevi prostornog razvoja plinovodnog sustava Općine obuhvaćaju izgradnju distribucijske
plinovodne mreže za što veći broj potrošača.
b)
Elektroenergetika
Ciljevi prostornog razvoja elektroenergetike Općine obuhvaćaju razvoj prijenosa i distribucije.
Kod prijenosa električne energije cilj je izgradnja DV 2x400 kV.
Kod distribucije električne energije ciljevi su dogradnje i rekonstrukcije na 10(20) kV i 0,4 kV
naponskim razinama, te dogradnja javne rasvjete.
2.1.3.5. Vodnogospodarstvo
a)
Vodoopskrba
Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika, kao i drugih korisnika,
dovoljnim količinama kvalitetne pitke vode.
b)
Odvodnja otpadnih voda
Cilj izgradnje odvodnog sustava na području Općine je zaštita podzemnih i površinskih voda
od onečišćenja otpadnim komunalnim vodama. Samim tim se uspješnije čuva zdravlje
stanovnika ovog kraja.
Cilj je izgradnja javnog sustava za odvodnju (ili više njih) na koji bi se priključila sva
domaćinstva, ustanove i industrija, te kontrolirano odvesti prikupljenu otpadnu vodu do
uređaja za pročišćavanje prije konačnog upuštanja u okoliš.
c)
Vodnogospodarstvo
Glede uređenja vodotoka i voda cilj je održavanje funkcionalnosti postojećeg sustava kako bi
se omogućio kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko korištenje, kao i
efikasna obrana od poplava.
Glede sustava melioracijske odvodnje cilj je održavanje funkcionalnosti izgrađene mreže
melioracijskih kanala, te tako odvoditi suvišne vode s poljoprivrednog i drugog zemljišta.
Cilj uspostave sustava navodnjavanja je uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina
u buduća navodnjavana područja.
2.1.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti
Na području općine “Zakonom o zaštiti prirode” prirodna baština nije zaštićena niti u jednoj
kategoriji.
Prostorni plan Osječko-baranjske županije ističe vrijednost manjeg sjevernog dijela općine,
te predlaže planersku zaštitu toga područja – vrijedni dijelovi prirode izvan zaštićenih
područja. (okvirne granice definirane na grafičkom prilogu 3.2.1-UREĐENJE ZEMLJIŠTA I
ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA, Prostornog plana Osječko-baranjske
županije), ali ne u smislu Zakona o zaštiti prirode.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 17
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Na vrijednim djelovima prirode vrijede općenite mjere zaštite prirode, sukladno dopisu
Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode (ur.br. 2121/05-03/05-01/5):
-
-
-
-
na prirodnim vrijednostima predviđenima za zaštitu potrebno je zabraniti sve radnje
kojima se umanjuje njihova prirodna vrijednost odnosno narušavaju svojstva zbog kojih ih
se želi zaštiti;
za planirane zahvate u prirodu, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan
utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti,
sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve
očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti;
u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju
očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja;
prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu
vrijednost treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih;
u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost:
izmjenjivanje šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike
poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom;
potrebno je osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez oštećivanja ili
ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih faktora;
potrebno je spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica
tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i
slobodnog razvoja prirode;
Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati
u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti
staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova
(''Narodne novine'', br. 7/06).
Na području Općine Punitovci utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa (vlažne livade
Srednje Europe; mezofilne livade Srednje Europe; livade djeteline i puzave rosulje;
poplavne šume hrasta lužnjaka; mješovite hrastovo-grabove šume i čiste grabove šume)
za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:
• očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti
revitalizaciju;
• očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neuređene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i
dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa,
povremeno prirodno pojavljivanje rukavaca i dr.);
• očuvati povezanost vodnog toka, izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog
režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu ljudi i naselja;
• u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.)
i šumske rubove;
• u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih)
stabala, osobito stabala s dupljama;
• pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u
sastavu koji odražava prirodni sastav; pošumljavanje nešumskih površina obavljati
samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski
stanišni tipovi;
• očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih
(alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 18
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
2.1.5. Zaštita kulturnih dobara
Prilikom pristupanja izradi PPUO od Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne
baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara, zatraženo je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje sustava mjera zaštite
nepokretnih dobara na području Općine.
Sukladno dopisu nadležne ustanove (KLASA 612-08/05-10/106, UR.BROJ 532-04-06/1-05100, od 27.12.2005.), na području općine nalaze se preventivno zaštićena kulturna dobra crkva sv. Križa u naselju Krndija, Spomen ploča sa imenima poginulih mještana u
Domovinskom ratu u naselju Punitovci, arheološki lokaliteti u postupku preventivne zaštite, te
evidentirane građevine narodnog graditeljstva.
1. Preventivno zaštićena kulturna dobra
a) Sakralna: KRNDIJA: crkva sv. Križa
b) Spomenici Domovinskog rata : PUNITOVCI: Spomen ploča sa imenima poginulih
mještana u Domovinskom ratu
Mjere zaštite kulturne baštine
Pojedinačne građevine spomeničkih obilježja, sakralni spomenici (crkve, kapelice, poklonci i
raspela), kultivirani krajolici, kao i pripadajuće građevine moraju biti na stručno prihvatljiv i
vrstan način uključeni u budući razvitak općine i županije.
Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti podrazumijeva slijedeće:
a) Očuvanje i zaštita kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora:
b) Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, šumskih
prosjeka, poljskih putova često popraćenih raspelima i pokloncima);
c) Očuvanje povijesne slike, volumena i gabarita, obrisa naselja, naslijeđenih
vrijednosti i krajolika;
d) Očuvanje zaselaka i izdvojenih sklopova poput pustara u njihovom izvornom
okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom;
e) Očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, ali i svih drugih povijesnih građevina
koje posjeduju svojstvo kulturnog dobra kao nositelja prepoznatljivih prostora.
Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnovu kulturnih dobara proizlaze iz
Zakona i Uputa , koje se na nju odnose ( uključujući i sve naknadne izmjene i dopune ) :
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kao nositelja prepoznatljivih prostora.
Odredbe za uspostava i provođenje mjera zaštite i obnovu kulturnih dobara proizlaze iz
Zakona i Uputa, koje se na nju odnose ( uključujući i sve naknadne izmjene i dopune)
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o gradnji i Zakon o prostornom
uređenju.
Propisanim mjerama utvrđuje se obavezni upravni postupak, te način i oblici
graditeljskih i drugih zahvata na pojedinačnim spomenicima građevinama, građevnim
sklopovima, arheološkim lokalitetima, parcelama na kojima se građevine spomeničkog
značaja nalaze te pojedinim zonama zaštite naselja.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 19
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Posebnim konzervatorskom postupku osobito podliježu slijedeći zahvati na zaštićenim
građevinama, sklopovima predjelima i lokalitetima:
-
popravak i održavanje postojećih građevina,
nadogradnje
pregradnje
preoblikovanje i građevne prilagodbe (adaptacije) rušenja i uklanjanja
funkcionalne promjene postojećih građevina
izvođenje radova na arheološkim lokalitetima
U skladu s navedenim zakonima, za sve nabrojene zahvate na građevinama, sklopovima,
predjelima (zonama) i lokalitetima, za koje se Prostornim planom treba utvrditi obaveza
zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu
kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Osijeku, Kuhačeva 27) potrebno je ishoditi
propisane suglasnosti:
a) posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole)
b) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole)
c) prethodno odobrenje za sve radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na
kulturnom dobru, kao i u njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi
mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra, a osobito: konzerviranje,
restauriranje, premještanje kulturnog dobra i drugi slični radovi, rad
industrijskih i drugih postrojenja i radilišta, kao i rekonstrukcija, sanacija,
adaptacija kulturnog dobra kao i građenje na području na kojem se nalazi
kulturno dobro. (bez obzira da li je za namjeravane radove potrebna
dozvola po Zakonu o građenju ili ne)
d) nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne
baštine.
Zaštićena kulturna dobra, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koja se obavezno
primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve vrste spomenika, koji su registrirani
ili preventivno zaštićeni te upisani u Listu kulturnih dobra Republike Hrvatske.
Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička svojstva kao
najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadan parcela ili njezin povijesni vrijedni dio.
Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito zajedno s njihovim okolišem: pristupom zgradi,
vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem i sl., ako su povijesno utemeljeni. Spomen biste,
spomen obilježja, grobnice i drugi elementi javnih obilježja ne mogu se uklanjati, premještati
ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja ove Uprave.
2. Građevine narodnog graditeljstva - evidentirane
Jurjevac Punitovački:
Kuća, Glavna 94
Punitovci:
Kuća, S. Radića 83
Kuća, Domovska 50
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 20
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Josipovac Punitovački:
Kuća, Ul. Braće Banas 133
Kuća, Ul. Braće Banas 75
Kuća, Ul. Braće Banas 71
Kuća, Ul. Braće Banas 38
Kuća, Ul. Braće Banas 32
Kuća, Ul. Braće Banas 37
Kuća, Strossmaverova 7
Kuća, Strossmaverova 19
Kuća, Strossmaverova 25
Kuća, Strossmaverova 43
Kuća, Strossmaverova 55
Kuća, Strossmaverova 57
Kuća, Strossmaverova 63
Kuća, Strossmaverova 65
Mjere zaštite građevina narodnog graditeljstva
Na području općine Punitovci u mjestima Jurjevac Punitovački, Punitovci i Josipovac
Punitovački nalazi se nekoliko objekata ruralne stambene arhitekture, a neki od njih su kao
evidentirani, navedeni u prijedlogu ovog Konzervatorskog odjela.
Ove su građevine dokument povijesne slike naselja i namijenjene su stanovanju. Moguće
je da se inicijativom Općine zaštite neki od ovih tradicijskih objekata koji su u privatnom
vlasništvu («NN», Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, br. 69/99, čl. 17.) kao dobra
od lokalnog značaja, kako bi se sačuvao ovaj segment tradicijske graditeljske baštine.
Tada bi obveza lokalne zajednice bila da kulturnom dobru od lokalnog značaja način zaštite
utvrdi uz prethodnu suglasnost ovog Konzervatorskog odjela te osigura uvjete i sredstva
potrebne za provedbu svoje odluke.
Također je moguće proglasiti zaštićenim jedan ili više objekata tradicijske arhitekture, te ga
otkupiti od vlasnika, adaptirati, prilagoditi potrebama svoje lokalne zajednice. Objekt bi
mogao služiti za održavanje društvenih zbivanja, izlaganje predmeta koji su služili u
tradicijskom gospodarenju, a otkupljeni su ili darovani od mještana. Ovakav objekt bilo bi
moguće urediti zajedno s okućnicom na tradicijski način, u cilju edukacije mladih naraštaja,
ali i proširenja turističke i kulturne ponude Općine. Lokalna uprava dužna je i u ovom slučaju
osigurati uvjete za provedbu odluke i održavati kulturno dobro od lokalnog značenja.
Važno je istaknuti daje za stambenu gradnju Općine karakteristično poštovanje narodne
graditeljske tradicije u izvedbi kuća, općem izgledu kao i položaja na okućnici, tako da ima
veliki broj kuća, te uličnih nizova koji su građeni u periodu od pedesetih do
osamdesetih godina 20. stoljeća. Riječ je tzv. zabatnom tipu kuća sa trijemom ili bez njega,
dvoprostornom ili troprostornom organizacijom, gospodarskim zgradama, pravilnom
parcelacijom okućnice u niznom ušorenom naselju. Ove kuće nisu evidentirane i nemaju
karakteristike kulturnog dobra ali gradnjama je zadržana izvorna oblikovnost i poštovano
povijesno graditeljsko naslijeđe, koje je i u predstojećim izgradnjama poželjno ponavljati te
poticati isti način građenja koji ima svoje opravdanje u ambijentalnom, ali i društvenom i
kulturološkom smislu.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 21
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
3. Arheološki lokaliteti
Na području općine Punitovci nalaze se dva arheološka lokaliteta koji su u postupku
preventivne zaštite;
U POSTUPKU PREVENTIVNE ZAŠTITE
3. JOSIPOVAC PUNITOVAČKI «Veliko polje II»- prapovijesni i srednjovjekovni
arheološki lokalitet na trasi autoceste B. Manastir - Osijek - Svilaj, dionica Osijek Đakovo
4. JOSIPOVAC PUNITOVAČKI «Veliko polje I» - prapovijesni arheološki lokalitet
na trasi autoceste B. Manastir - Osijek - Svilaj, dionica Osijek - Đakovo
- (kartografski prikazi u prilogu)
Mjere zaštite
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99) regulirana je između ostalog i
zaštita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na ove lokalitete i na preostalo područje
općine Punitovci primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.
Lokalitetima koji su u postupku preventivne zaštite u tijeku je definiranje granica
katastarskim česticama.
Na tim se lokalitetima, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm,
moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno
utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji
može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja.
Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških
istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.
Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih
ili bilo kojih drugih zemljanih radova naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je
nužno prekinuti te o navedenom bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Osijeku,
kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele
odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.
2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Osnovni ciljevi razvoja ruralnih naselja na području Republike Hrvatske, pa tako i općine
Punitovci , definirni i u Nacionalnom planu djelovanja za okoliš su:
1.
Očuvanje i razvoj regionalnih identiteta i regionalnih značajaka.
2.
Ekonomski, prostorno uravnotežen i održivi razvoj sela sa zaštitom okoliša kao
jednom od osnovnih postavaka.
3.
Kvalitetne životne uvjete za cjelokupno seosko stanovništvo.
Održivi razvoj ruralnih područja valja usmjeriti na podizanje životnoga standarda te na
uzimanje u obzir posebnost prostorno razvojnih težnji s zaštitom okoliša odnosno:
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 22
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
•
•
•
•
•
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Zadovoljiti kvalitetne estetske, kulturne i ekološke funkcije sela, koje se temelje na
zaštiti prirodnih i kulturnih potencijala područja s očuvanjem tipoloških značajâka
identiteta sela i integralnom zaštitom stambenog naslijeđa, i to kroz očuvanje
raznolikosti okoliša, preoblikovanje i kvalitetan razvoj sela, poboljšavanje kakvoće
životnoga standarda sela, obnovu i iskorištavanje postojećega stambenog fonda
kroz očuvanje stare izgradnje te ugrađivanje elemenata stare izgradnje u
novogradnju, obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova
ruralnoga područja, zaštitu objekata i područja glede očuvanja kulturnog
naslijeđa, prilagodbu novogradnje postojećem identitetu sela, usmjeravanje
izgradnje na područja gdje je komunalna infrastruktura već riješena ili najbolje
riješena.
Omogućiti regionalne interese i težnje tako da ruralni prostor ostane naseljen.
Osigurati veću funkcionalnost seoskih naselja te njihov veći utjecaj na okolna
područja kako bi se stvorili uvjeti za optimalan razmještaj naseljâ u prostoru i za
njihovu bolju prožetost.
Prostorno optimalizirati infrastrukturni sustav kako bi se sve vrste djelatnosti na
državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini učinile dostupnim.
Povećati prometnu (i energetsku) djelotvornost smanjivanjem potreba za
dnevnom migracijom.
Postojeće granice građevinskog područja naselja općine definirane Prostornim planom
(bivše) općine Đakovo, potrebno je preispitati i korigirati ovisno o predviđenim potrebama za
širenje naselja, te potrebama Općine za smještajem dodatnih gospodarskih, društvenih i
športsko – rekreacijskih sadržaja.
Kod definiranja planiranih granica građevinskog područja za naselja općine Satnica
Đakovačka, potrebno je uzeti u obzir osnovne smjernice propisane Prostornim planom
Osječko-baranjske Županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.
-
Ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog
područja, a posebno nedovršenih dijelova, te u odnosu na kapacitete postojeće
infrastrukture.
Oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku
cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline.
Odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture,
vrijednog poljoprivrednog zemljišta, nestabilnih terena, zaštitnih i sigurnosnih zona
voda.
2.2.2. Utvrđivanje građevinskih područja
Postojeća građevinska područja naselja Općine, utvrđena Prostornim planom (bivše) općine
Đakovo definirana su u odnosu na zatečene potrebe naselja .
S ozirom da su potrebe stanovanja, te pratećih sadržaja stanovanja izmjenjene, potrebno je
revidirati postojeće granice građevinskih područja naselja u skladu s planiranim brojem
stanovnika za plansko razdoblje Plana, te osigurati prostor za povećani razvoj gospodarskih
djelatnosti, te za sadržaje sporta i rekreacije.
Poseban problem predstavlja naselje Krndija za koje nije utvrđeno građevinsko područje,
iako ,prema popisu stanovništva 2001. godine, u naselju živi 96 stanovnika, te je potrebno
planski omogućiti razvoj naselja.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 23
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I
KORIŠTENJE PROSTORA
Organizacija, namjena i korištenje prostora temelje se na prirodnim obilježjima, mreži naselja
i infrastrukturnim sustavima, utvrđenim prostornim mogućnostima i ciljevima budućeg
razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog
razvoja.
Najena površina prostora Oćine izvan građevinskih područja definirana je i utvrđena
Prostornim planom Osječko- baranjske županije donešenim 2002. godine.
Područjem Općine Punitovci prolazi najznačajniji zahvat cestovnog prometa u ovome
području županije - planirana autocesta u koridoru Vc, koja obodno presjeca područje općine
na istočnom dijelu.
Osovinu postojećeg urbanog razvoja koji se zadržava i nadalje čini prostor uz županijske
ceste Ž4106 i Ž4107 uz koje se obostrano nalaze naselja Josipovc Punitovački, Jurjevac
Punitovački i Punitovci, od kojih je naselje Punitovci, kao središte Općine, naselje najvećeg
centraliteta.
Dominantnu ulogu u organizaciji prostora čine poljoprivredne (vrijedne i ostale) površine,
građevinska područja 4 naselja, te građevinsko područje planirane gospodarske zone u
južnom dijelu Općine, u neposrednoj blizini planirane autoceste u koridoru Vc.
Korištenje i namjena prostora prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i
namjena prostra –Izvod iz PPOBŽ u mjerilu 1:100.000, dok su građevinska područja naselja
Općine prikazana na kartografskim prikazima u mjerilu 1:2880 i 1:5000.
U okviru utvrđenih građevinskih područja naselja prikazane su izgrađene površine i slobodne
površine za buduću novu izgradnju. Građevinsko područje je višenamjensko i može se
detaljnije razrađivati planovima užih područja (UPU Punitovci).
3.1.1. Utvrđivanje građevinskih područja
3.1.1.1. Građevinska područja naselja stalnog stanovanja
Postojeću mrežu naselja općine Punitovci čine 4 naselja: Punitovci kao veće lokalno
središte, te naselja Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Krndija, kao ostala naselja.
Planom se ne mijenja postojeća mreža naselja te je uspostavljen sustav središnjih naselja u
skladu sa smjernicama Prostornog plana Osječko-baranjske županije.
Tablica 8.
SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE PUNITOVCI
SUSTAV
SREDIŠNJIH
NASELJA
NASELJE
veće lokalno
(inicijalno razvojno)
središte
Ostala naselja
PUNITOVCI
Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Krndija
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 24
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Postojeća građevinska područja naselja općine Punitovci preispitana su, te utvrđena nova u
skladu s osnovnim smjernicama propisanim Prostornim planom Osječko-baranjske županije,
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja
Republike Hrvatske (NN, br. 50/99.).
Granice građevinskih područja preispitane su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po
kriterijima Odredaba za provođenje Prostornog plana Osječko-baranjske županije koji
definira maksimalnu površinu građevinskih područja.
Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i
postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko
razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne
može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika, te ukupna
površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od
zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje
stanovništva.
Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti svakog pojedinog naselja, utvrđene
su nove granice građevinskih područja za 4 naselja stalnog stanovanja.
Naselja Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Punitovci smještena su duž
županijskih cesta u gotovo neprekinutom slijedu (sva tri naselja su pretežito linerna), a
postojeće granice građevinskih područja bile su u potpunosti spojene.
Planom se utvrđuju nove granice građevinskih područja na način da se granice naselja
Josipovac Punitovački i Punitovci tangiraju (kontaktna zona je izgrađeno područje), dok se
između građevinskih područja naselja Punitovci i Jurjevac Punitovački ostavlja koridor širine
500,0 m, sukladno Prostornom planu Osječko-baranjske županije.
Za naselje Krndija u kojem je, prema popisu stanovništva 2001. godine, živjelo 96 stanovnika
nije bilo utvrđeno građevinsko područje.
S obzirom da se planira da će 2015. godine u naselju živjeti 90 stanovnika utvrđuje se
građevinsko područje površine 24,85 ha, te područje zabrane gradnje izvan građevinskog
područja naselja, kao rezervat za moguće širenje na području nekadašnje izgradnje.
Tablica 9.
PLANIRANA GUSTOĆA (stan
/ ha)
PLANIRANI BROJ
STANOVNIKA 2015. GODINE
POSTOTAK IZGRAĐENOSTI
GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA(%)
POVRŠINA IZGRAĐ.
PODRUČJA (ha)
POVRŠINA PLANIRANOG
GRAĐ. PODRUČJA (ha)
NASELJE
GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
JOSIPOVAC
PUNITOVAČKI
70,02
55,93
79,88
800
11,43
JURJEVAC
PUNITOVAČKI
46,28
37,12
80,21
300
6,48
24,85
19,87
79,96
90
3,62
84,99
57,1
67,18
750
8,82
226,14
170,02
75,18
1940
8,58
KRNDIJA
PUNITOVCI
ukupno
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 25
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Izgrađeno područje definirano je na osnovi kriterija propisanih Prostornim planom Osječko –
baranjske županije:
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni
i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
2
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje
do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u
kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.
Tablica 10.
JOSIPOVAC
PUNITOVAČKI
JURJEVAC
PUNITOVAČKI
KRNDIJA
PUNITOVCI
ukupno
veće
lokalno
(inicijalno
razvojno)
središte
POVRŠINA PL. GRAĐ.PODRUČJA
/ MAX. DOPUŠTENA POVRŠINA
GRAĐ.PODR.
POVRŠINA PLANIRANOG GRAĐ.
PODRUČJA (ha)
MAKSIMALNA DOPUŠTENA POV.
GRAĐ. PODR.
PLANIRANE POVRŠINE ZA
RAZVOJ ŠPORTA, REKREACIJE,
TURIZMA, GOSPODARSTVA (ha)
UKUPNO + 25%
UKUPNO - POVRŠINA IZGRAĐ.
PODRUČJA + POVRŠINA ZA
PLANIRANO POVEĆANJE BROJA
STAN. (ha)
POVRŠINA ZA PLANIRANO
POVEĆANJE BROJA
STANOVNIKA (ha)
PORAST BROJA STAN.
PLANIRANI BROJ STANOVNIKA
2015. GODINE
POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA /
BROJ STANOVNIKA 2001.(ha/st)
POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA
(ha)
POVRŠINA POSTOJEĆEG
GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (ha)
BROJ STAN. 2001.
NASELJE
CENTRALITET NASELJA
PRIKAZ USKLAĐENOSTI POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA S MAKSIMALNIM
POVRŠINAMA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA DEFINIRANIM PROSTORNIM PLANOM OSJEČKO –
BARANJSKE ŽUPANIJE
806
92,41
55,93
0,07
800
-6
0,00
55,93
69,91
69,91
70,02
1,01
307
56,68
37,12
0,12
300
-7
0,00
37,12
46,40
46,40
46,28
1,00
96
0
19,87
0,21
90
-6
0,00
19,87
24,84
24,84
24,85
1,00
641
77,21
57,1
0,09
750
109
9,71
66,81
83,51
2,51
86,02
84,99
0,99
1850
226,3
169,47
0,09
1940
90
9,71
179,07
223,84
2,51
227,17
226,14
1,00
3.1.1.2. Građevinsko područje gospodarske zone
Južno od naselja Josipovac Punitovački utvrđeno je građevinsko područje gospodarske
namjene – proizvodno – poslovne, na području koje je trenutno neizgrađeno, ali je bilo
obuhvaćeno građevinskim područjem naselja.
Površina građevinskog područja iznosi 3,42 ha.
3.1.1.3. Građevinska područje groblja
PPUO-e utvrđena su građevinska područja za 3 postojeća groblja smještena izvan utvrđenih
građevinskih područja naselja:
GROBLJE UZ NASELJE
Josipovac Punitovački
POVRŠINA GRAĐEVINKOG PODRUČJA
GROBLJA
(m2)
5 726
Krndija
13 099
Punitovci
15 304
ukupno
34 129
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 26
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
3.2. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.2.1. Gospodarske djelatnosti
3.2.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
Temeljem ocjene stanja, mogućnosti i ograničenja, te ciljeva gospodarskog razvoja, a u
nedostatku programa razvoja na razini Općine, struktura gospodarstva bi se trebala razvijati
u slijedećim pravcima:
•
Poljoprivreda kroz ratarstvo i stočarstvo putem
- obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, i
- stočarskih farmi.
•
Prerađivačka industrija u obliku
- proizvodnje hrane,
- proizvodnje proizvoda od drva,
- proizvodnje metalne galanterije i sl.
•
Uslužne djelatnosti svih vrsta.
Ovim Planom se omogućava pod određenim uvjetima lociranje gospodarskih djelatnosti u
području stanovanja u naseljima.
Izvan naselja se omogućuje lociranje farmi kapaciteta preko 50 uvjetnih grla i kompleksa
ratarske proizvodnje s pratećim sadržajima stanovanjem za vlastite potrebe i seoskim
turizmom.
3.2.1.2. Turizam
Općina Punitovci dio je središnjeg dijela prostora Osječko-baranjske županije. Kako je
ukupan prostor Osječko-baranjske županije dio kontinentalnog turističkog prostora Republike
Hrvatske, to je i prostor Općine Punitovci dio kontinentalnog turističkog prostora Županije, a
time i Republike Hrvatske.
Prostor današnje Općine Punitovci pripadao je prostoru bivše općine Đakovo, koje je
poznato turističko područje, duge tradicije, a koje je svoj turistički razvoj baziralo na prirodnim
potencijalima, kulturno-povijesnoj baštini, geoprometnom položaju, te autohtonim
posebnostima područja. U okruženju takvog turističkog potencijala, Općina Punitovci, kao
izrazito ruralno područje, nije razvijala djelatnosti turizma i ugostiteljstva, osim skromne
ugostiteljske ponude, namijenjene domaćem stanovništvu.
Međutim, u budućem planskom razdoblju postoje određene mogućnosti za oživljavanje
ukupnog gospodarskog razvoja Općine, a u okviru njega i razvoja turizma i ugostiteljstva.
Pretpostavke za takav razvoj stvorene su u strateškim dokumentima razvoja turizma1 i
prostornog uređenja2 na državnoj razini, a u kojima se ističe potreba za ravnomjernijim
turističkim razvojem svih turističkih potencijala, kao i isticanje prostora kao strateškog
resursa hrvatskog turizma, te kroz aktivniji pristup kontinentalnom turizmu i turističkom
prostoru, kako Županije, tako i Republike Hrvatske.
1
2
Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN, 113/93.)
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Strategija prostornog uređenja RH, 1997.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 27
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Bogatstvo i raznolikost resursa, njihova dobra očuvanost, njegovanje autohtonih osobitosti
pojedinog turističkog prostora, kao i jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim
razvojem, osnove su za planirani razvoj kontinentalnog turizma na području Županije3, ali i
Općine. U Prostornom planu Županije3 se naglašava potreba očuvanja turističkog prostora,
te odgovornog i racionalnog upravljanja tim prostorom, kroz razvitak specifičnih oblika
turističke ponude, kao i pravilnog korištenja atraktivnosti prostora, osobito njegove prirodne i
kulturne baštine, te ekoloških vrijednosti prostora.
Također se naglašava mogućnost razvoja turizma u ruralnim područjima, te gospodarska
sprega turizma i poljoprivrede, kao i povezanost i integracija kulturnih sadržaja i turizma.
U skladu s prethodno navedenim, u cilju razvoja turizma na prostoru Općine, potrebno je
valorizirati prirodne potencijale prostora, kojeg čine ruralni poljoprivredni prostor, manje
šumsko područje, kao i prirodni vodotok rijeke Vuke, te manje akumulacije (bajeri), prirodan i
očuvan okoliš, kulturno-povijesne i sakralne građevine, te osobitosti tradicije i folklora
stanovništva, a koji mogu potaknuti neke oblike kontinentalnog turizma na prostoru Općine.
Osim navedenih potencijala prostora Općine, na budući razvoj turizma utjecat će i kretanja u
suvremenom turizmu, u čijoj potražnji se sve više izdvajaju specifični zahtjevi za što
prirodnijim te ekološki očuvanim prostorima, zdravoj prehrani, aktivnom odmoru i rekreaciji u
takvom okolišu, a za što na ovom području ima potrebnih potencijala.
Na prostoru Općine nalaze se tri akumulacije, bajeri, koji su poribljeni i koji se koriste za
športski ribolov. Bajeri su locirani zapadno od naselja Josipovac Punitovački (dva bajera), te
jedan, sjeveroistočno od naselja Jurjevac Punitovački.
Uz održavanje bajera, te uređenja okoliša i prostora za ribolovce i izletnike, ovi prostori će
postati područja športskog i rekreacijskog turizma lokalnog, općinskog značaja.
Na području Općine aktivno je i lovačko društvo, iako je područje lovišta skromnih prostornih
mogućnosti koje za sada ima samo lokalni značaj, ali svakako i potencijal za mogući razvitak
lovnog turizma u budućnosti, ali uz uvažavanje prirodnih potencijala lovišta i divljači u njima.
Na području Općine razvila su se naselja ruralnih obilježja, što ukazuje na mogućnosti
razvoja kontinentalnog turizma u okviru seoskih gospodarstava, koja bi se kroz svoju
osnovnu djelatnost-poljoprivredu, dopunski uključila u različite oblike pružanja usluga
turistima (smještaj u okviru seoskog gospodarstva, plasiranje vlastitih poljoprivrednih
proizvoda, hrane i napitaka, poticanje razvitka ekološki proizvedene hrane za potrebe
turizma, sudjelovanje u aktivnostima i radovima na seoskom gospodarstvu (npr. berba, žetva
itd., očuvanje i njegovanje tradicijskih seoskih običaja, obnova i razvoj starih zanata i izrada
autohtonih predmeta i suvenira, organiziranje rekreacije i izleta u okviru seoskog
gospodarstva (npr. jahanje, vožnja seoskim zapregama itd.).
Kroz navedene oblike aktiviranja seoskih gospodarstava, te njihovog uključivanja u obiteljska
turistička gospodarstva, omogućilo bi se očuvanje i revitalizacija seoskih gospodarstava, kao
i ukupnog ruralnog prostora Općine.
Na prostoru Općine su zabilježeni i specifični oblici turističkih kretanja u vidu vjerskog
turizma, kada organizirane grupe iz Austrije i Njemačke (potomci nekadašnjih stanovnika),
dolaze u posjetu obnovljenoj crkvi i spomen-obilježju u naselju Krndija, te je za očekivati da
će se ovakva kretanja nastaviti i u buduće, uz mogućnost ponude ovoj kategoriji posjetitelja
različite proizvode iz bogate tradicijske baštine ovog područja.
3
Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije-Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek,
2002.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 28
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Na prostoru Općine značajan turistički potencijal su i specifične manifestacije koje se
održavaju na području Općine (smotre folklora slovačke nacionalne manjine), a koje
prikazuju svo bogatstvo i raznolikost kulture i tradicije naroda koji žive na ovom prostoru.
Njegovanjem i razvijanjem ovakvih manifestacija kao i uključivanja sakralne i kulturne baštine
u turističku ponudu, moguće je potaknuti takve oblike kontinentalnog turizma koje će ovo
područje učiniti specifičnim i prepoznatljivim u odnosu na susjedna područja.
3.2.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
Za područje Općine Punitovci nije planirano otvaranje eksploatacijskih polja. Eventualno
otvaranje istražnih (a potom i eksploatacijskih) polja dozvoljeno je u skladu s odredbama
PPŽ Osječko-baranjske.
3.2.2. Društvene djelatnosti
U planu razvoja objekata i funkcija društvenih djelatnosti pošlo se od stanja, obveza koje
proizlaze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije, potreba, mogućnosti i ograničenja
Općine u svezi planiranja pojedinih funkcija koje proizlaze iz njene nadležnosti.
PPOBŽ propisuje određene obveze kod smještaja drštvenih djelatnosti, a ovisno o sustavu
središnjih naselja:
Veće lokalno središte
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Uprava, sudstvo
Obrazovanje
Kultura
Zdravstvo
Ostalo
PUNITOVCI
-
općinska izvršna tijela
osnovna škola
dječji vrtić
dom kulture
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska ambulanta
-
financijsko posredovanje
pošta
3.2.2.1. Uprava
Postojeći razmještaj upravnih funkcija na području Općine Punitovci u potpunosti se
zadržava, što znači da naselje Punitovci zadržava općinske upravne funkcije, a ostala
naselja zadržavaju sjedišta mjesnih odbora.
3.2.2.2. Obrazovanje
Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od:
•
predškolskog odgoja
•
osnovnog obrazovanja
•
srednjeg obrazovanja
•
visoke naobrazbe.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 29
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci
predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite,
prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu.
Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu
u dobi od šeste do petnaeste godine.
Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim
sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i
sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Kvalitetna visoka naobrazba preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od glavnih
zadataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa briga o stvaranju intelektualne jezgre
koja provodi tu važnu zadaću uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.
IZVOR: Ministarstvo znanosti, obrazovanja I športa
Stanje obrazovanja, odnosno stanovništva Republike Hrvatske u pogledu obrazovanja,
prema podacima Državnog zavoda za statistiku je sljedeće:
– završenu samo osnovnu školu ima 21,7% hrvatskog stanovništva starijeg od 15 godina,
– nepotpunu osnovnu školu ima 15,7% stanovništva,
– 3,6% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati,
– srednjoškolsko obrazovanje ima 47,1% stanovništva,
– višu školu završilo je 4,1% stanovništva,
– fakultet i umjetničku akademiju završilo je 7,8% stanovništva
Stanje obrazovanja na području općine Punitovci, prema podacima Državnog zavoda za
statistiku je sljedeće:
– završenu samo osnovnu školu ima 31,9% stanovništva starijeg od 15 godina,
– nepotpunu osnovnu školu ima 35,2% stanovništva,
– 1,9% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati,
– srednjoškolsko obrazovanje ima 28,2% stanovništva,
– višu školu završilo je 1,5% stanovništva,
– fakultet i umjetničku akademiju završilo je 1,2% stanovništva.
Na području općine Punitovci, s područja obrazovanja analizira se predškolski odgoj i
osnovno obrazovanje
1. predškolski odgoj
Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske
od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, broj 10/97).
Ukupna obuhvatnost djece predškolske dobi u redovitim programima (petosatnim i
desetosatnim programima) iznosi oko 35% djece predškolske dobi, što ne zadovoljava
potrebe roditelja za smještajem djece u dječje vrtiće. Obuhvatnost djece kraćim programima
je oko 25%, što također ne zadovoljava. Ali treba istaknuti da su sva djeca u Republici
Hrvatskoj u godini dana prije polaska u školu (školska godina 2003./04.) obuhvaćena
programima predškolskog odgoja (100%) u redovitim vrtićnim programima i u programima
predškole.
Novim podzakonskim aktima planira se povećati obuhvat djece predškolske dobi u različitim
programima predškolskog odgoja na 60 posto.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 30
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Na području općine Punitovci predviđa se da će 2015 broj djece vrtićke dobi iznositi 71, što
znači da je potrebno 43 korisnika obuhvatiti programom predškolskog odgoja.
S obzirom da trenutno na području općine ne djeluje niti jedna ustanova predškolskog odgoja
(osim programa predškole organiziranih u sklopu prostora područnih osnovnih škola),
potrebno je organizirati dječji vrtić s barem jednom vrtićkom grupom u naselju Punitovci.
2. osnovno obrazovanje
Osnovno obrazovanje je obvezatno za svu djecu od 7 do 15 godina života. Traje osam
godina i podijeljeno je na dva dijela od po četiri godine. Prve četiri godine nastava je
razredna, tj. razred podučava razredni učitelj, a u druge četiri godine nastava je predmetna i
izvode je predmetni nastavnici. Jedinstveni program osnovnog obrazovanja odobrava
nadležno ministarstvo.
Za osobe starije od petnaest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku
naobrazbu ustrojen je sustav osnovnog obrazovanja odraslih.
Svrha i ciljevi osnovnog školstva usmjereni su na kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog,
tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima.
Postojeća mreža osnovnih škola omogućuje svoj djeci na području Republike Hrvatske
mogućnost redovitog osnovnog školovanja.
Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječkobaranjske županije ( Županijski glasnik 4/94, 8/96).
Na području Općine Punitovci djeluje jedna matična i dvije područne osnovne škole .
Tablica 11.
Kategorija škole
Gravitacijsko
područje škole
broj učenika
Broj učionica
Broj razrednih
odjela
Površina
zatvorenih
prostora (m2)
Površina
otvorenih
prostora (m2)
Zatvoreni
Otvoreni
PODRUČNA
ŠKOLA
“Josip Kozarac”,
Jurjevac
Punitovački,
Jurjevac
Punitovački 47
Matična
škola
PODRUČNA
ŠKOLA
“Josip Kozarac”,
PUNITOVCI,
Domovska 3
Josipovac
Punitovački –
I.-VIII. razredi;
Punitovci,
Jurjevac
Punitovački –
V.-VIII. razredi
132
8
10
1440
8865
Športska
dvorana
600m2
Mali nogomet,
Košarka
1200 m2
Područna
škola
MATIČNA
ŠKOLA
“Josip
Kozarac”,
JOSIPOVAC
PUNITOVAČKI,
Braće Banas 2
Punitovci –
I.-IV. razredi
39
2
3
176
8001
-
Travnati teren
1200 m2
Područna
škola
Sjedište škole/
naselje
ŠKOLSKE USTANOVE NA PORUČJU OPĆINE PUNITOVCI
Jurjevac
Punitovački–
I.-IV. razredi
13
1
1
176
5207
-
Travnati teren
1000 m2
184
11
14
1792
ukupno
Športski tereni
22 073
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 31
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Postojeće građevine osnovnih škola, kao i površine građevnih čestica, sukladno kriterijima
Državnog pedagoškog standarda osnovnog školstva Republike Hrvatske (definira potrebu 40
m2 građevne čestice /učeniku) dovoljna je za smještaj planiraniranog broja učenika (201
dijete ), te nije potrebno povećavati postojeće kapacitete.
Međutim, sukladno obvezama Prostornog plana Osječko-baranjske županije, potrebno je
područnu školu u općinskom središtu organizirati kao matičnu osnovnu školu.
3.2.2.3. Zdravstvo
Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.
Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaća: djelatnost opće medicine, školsku
medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku
pomoć, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece i ljekarničku djelatnost.
Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini
zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu.
obuhvaća
specijalističko-konzilijarnu
Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika
zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti, znanstveno-istraživački rad i izvođenje
nastave na fakultetima zdravstvenog usmjerenja.
Znanstveno-istraživački rad te dijelovi izvođenja nastave mogu se obavljati i u zdravstvenim
ustanovama na primarnoj i sekundarnoj razini.
Na području općine djeluje 1 ambulanta s 1 liječničkim timom opće prakse (Punitovci,
Stjepana Radića 58) s gravitacijskim područjem općine Punitovci (1800 ugovorenih
osiguranika).
MREŽA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI za područje općine definira obvezu smještaja:
- 1 liječničkog tima opće/ obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite
- 1 liječničkog tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne
zdravstvene zaštite.
S obzirom da na području općine djeluje samo 1 liječnički tim opće/obiteljske
medicine na razini primarne zdravstvene zaštite, potrebno je predvidjeti prostorne
mogućnosti za smještaj 1 liječničkog tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na
razini primarne zdravstvene zaštite.
Isto tako, u općinskom središtu, naselju Punitovci potrebno je organizirati ljekarnu i
veterinarsku ambulantu.
3.2.2.4. Kultura
Pojam kultura znači:
opći proces civilizacije u smislu samouzdizanja i obrazovanja;
vjerovanje, praksu i način života koji razlikuje neku etničku skupinu ili neko društvo od
drugih, kao i društvene slojeve, podskupine mladih, profesije itd.
djela i praksu intelektualne, osobito umjetničke aktivnosti (Williams, 1983).
Objekti kulture na području oćine Punitovci zastupljeni su Domovima Domovima dobrovoljnih
vatrogasnih društava u naseljima Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Punitovci.
Sva 3 objekta su samostalne građevine u kojima se održavaju sastanci, svatovske
svečanosti, te kulturno-umjetnički programi.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 32
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Naselja općine zadovoljavaju minimume opremljenosti građevinama kulture, ali je potrebno
povećati prostorne kapacitete doma u naselju Jurjevac Punitovački, te aktivirati stanovništvo
uvođenjem različitih kulturno-umjetničkih programa u postojeće prostore.
Svaka dodatna aktivnost općine u pogledu kulture, bilo u vidu manifestacije ili stalne
djelatnosti povećava psihološki standard stanovništva općine, te je i vid promocije naselja i
prirodne baštine.
3.2.2.5. Vjerske institucije
Na području Općine, prema podacima popisa stanovništva 2001. godine, najzastupljenija je
katolička vjerska zajednica (97,5 % stanovništva općine).
Područje općine Punitovci pripada Župi svetog Ladislava kralja, a na području općine nalaze
se sljedeće vjerske građevine:
1. Građevine koje služe za liturgijska slavlja vjernika-crkve
a)
b)
c)
d)
Župna crkva sv. Ladislava kralja, Punitovci
Filijalna crkva sv. Mihaela arkanđela, Josipovac Punitovački
Filijalna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Jurjevac
Filijalna crkva Našašća sv. Križa, Krndija
2. Stambene građevine
a) Župna kuća-župni stan, Punitovci, M. Gupca 31
b) Dvorišna zgrada s garažom, spremištima i šupom u župnom dvorištu
3. Ostale vjerske građevine i groblja
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
k)
l)
m)
n)
o)
Križ krajputaš s kapelicom na ulazu u Jurjevac od Beketinaca
Križ krajputaš u Jurjevcu (Glavna ulica)
Križ krajputaš na ulazu u Punitovce od Krndije
Križ krajputaš na ulazu u Josipovac od Gorjana
Križ na raskrižju cesta prema Gorjanima i Tomašancima u Josipovcu
(Strossmayerova ulica)
Kapelica sv. Josipa Radnika na ulazu u Josipovac (kod Štenca)
Groblje Punitovci
Groblje Josipovac
Groblje Jurjevac
Groblje Krndija
Grobljanski križ na groblju u Punitovcima
Grobljanski križ na groblju u Josipovcu
Grobljanski križ na groblju u Jurjevcu
Kapelica na groblju u Punitovcima
Spomenik žrtvama koncentracijskog logora ''Krndija'' i križ na groblju u Krndiji
Postojeće vjerske zajednice, pokrivenost područja župama, te postojeće građevine vjerskih
institucija povijesno su nastale kao odraz potreba stanovništva Općine, te nema opravdanih
razloga za utvrđivanjem drugačijeg sustava ili razmještaja.
Ukoliko se budu gradile nove vjerske građevine na području Općine, potrebno je držati se
uvjeta gradnje koje se propisuju Odredbama za provođenje Plana, a posebnu pažnju
potrebno je posvetiti otvorenim prostorima, odnosno mjestima zadržavanja stanovništva kod
svakodnevnih ceremonija.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 33
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
3.2.3. Šport i rekreacija
Šport i rekreacija stanovnika općine Punitovci odvija se na nogometnim terenima u
naseljima Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Punitovci, u sklopu nogometnih
klubova NK „Omladinac“ (J.J.Strossmayera bb, Josipovac Punitovački), NK „Slavonija“
(Stjepana Radića 58, Punitovci) i NK “Zrinski (Glavna 12, Jurjevac Punitovački).
Objekti sporta i rekreacije analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o
prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže
športskih objekata (NN 38/91.).
Navedeni pravilnik građevine sporta i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti
sportskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima:
POSTOJEĆA MREŽA ŠPORTSKIH OBJEKATA NA
PODRUČJU OPĆINE PUNITOVCI
SPORTSKI TERENI
Red.broj
NASELJE
VELIKI
NOGOMET
BROJ JEDINICA
1
2
3
JOSIPOVAC PUNITOVAČKI
1
1
1
3
1
1
1
3
PUNITOVCI
JURJEVAC PUNITOVAČKI
UKUPNO - OPĆINA
Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture nastala je na temelju izračunatih
potreba za takvim vrstama objekata, a u skladu s očekivanim brojem stanovništva do kraja
planskog razdoblja, za koje se Plan izrađuje (demografska prognoza), odnosno određenih
dobnih skupina stanovništva, te na temelju zadanih koeficijenata iz Pravilnika o prostornim
standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih
objekata (NN 38/91.).
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 34
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Tablica 12.
PLANIRANA MREŽA ŠPORTSKIH OBJEKATA NA
PODRUČJU OPĆINE PUNITOVCI
BROJ JEDINICA
JEDINICA NA 1000 STANOVNIKA
BROJ JEDINICA
BROJ JEDINICA
BROJ JEDINICA
OSTALI
OTVORENI
BOĆANJE
JEDINICA NA 1000 STANOVNIKA
TENIS
JEDINICA NA 1000 STANOVNIKA
MALI SPORTOVI
JEDINICA NA 1000 STANOVNIKA
JEDINICA NA 1000 STANOVNIKA
NOGOMET
BROJ JEDINICA
BROJ JEDINICA
JEDINICA NA 1000 STANOVNIKA
KUGLANE
BROJ JEDINICA
STRELJANE
OSTALE
JEDINICA NA 1000 STANOVNIKA
ZRAČNE
STRELJANE
BROJ JEDINICA
BROJ JEDINICA
JEDINICA NA 1000 STANOVNIKA
DVORANE
JEDINICA NA 1000 STANOVNIKA
BROJ STANOVNIKA 2015. GODINE
DOBNA SKUPINA (GOD)
POTREBAN BROJ JEDINICA ŠPORTSKIH OBJEKATA
710
100
1,30
0,130
0
0
0
0
0
0
0
0
5,10
0,510
0
0
0
0
0,13
0,013
11 14
102
1,65
0,168
0,90
0,092
0,165
0,017
0,125
0,013
0,43
0,044
8,60
0,877
0,40
0,041
0
0
1,15
0,117
15 18
120
1,80
0,216
0,95
0,114
0,45
0,054
0,145
0,017
0,48
0,058
8,90
1,068
0,50
0,060
0
0
1,25
0,150
19 24
162
0,85
0,138
0,75
0,122
0,45
0,073
1,00
0,162
0,72
0,117
2,00
0,324
0,75
0,122
0,30
0,049
0,55
0,089
25 34
265
0,48
0,127
0,75
0,199
0,35
0,093
1,00
0,265
0,43
0,114
1,40
0,371
0,75
0,199
0,35
0,093
0,27
0,072
35 44
271
0,30
0,081
0,65
0,176
0,165
0,045
1,00
0,271
0,12
0,033
0,90
0,244
0,85
0,230
0,55
0,149
0,14
0,038
45 59
349
0,15
0,052
0,45
0,157
0,12
0,042
0,80
0,279
0,03
0,010
0,30
0,105
0,75
0,262
0,60
0,209
0,07
0,024
60 i
više
405
0,03
0,012
0,08
0,032
0,008
0,003
0,10
0,041
0
0
0
0
0,22
0,089
0,22
0,089
0,045
0,018
suma
1774
0,9
0,9
0,3
1,0
POSTOJEĆI BROJ
JEDINICA
ŠPORTSKIH
OBJEKATA
BROJ JEDINICA
ŠPORTSKIH
OBJEKATA KOJI
NEDOSTAJE
0,4
3,5
1,0
0,6
0,5
3,5
1,0
0,6
0,5
3,0
0,9
0,9
0,3
1,0
-2,6
1.
DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim
prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se
mogu koristiti iz obje svlačionice.
Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu
uz organizaciju odgoja i obrazovanja.
2.
IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka,
odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom.
Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:
- mali nogomet
- rukomet
- košarka
- odbojka
2,0 jedinice
1,4 jedinice
1,0 jedinica
1,2 jedinice
Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice
malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.
3.
BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za
barem 10 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 35
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
4.
JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i
praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet
može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.
5.
JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva
WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet
svlačionica može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80
sati-korisnika.
6.
JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina
kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20
korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih
6540 sati-korisnika.
Iz tablice je vidljivo da su na području općine Punitovci neki sportovi- nogomet prekapacitirani s obzirom na planirani broj stanovnika, a ostali sportovi nisu uopće
zastupljeni, te je potrebno mrežu sportskih objekata nadopuniti sukladno gore prikazanoj
tablici.
Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je u svim
naseljima za djecu mlađu od 7 godina osigurati igrališta minimalne površine 40 m² u svim
naseljima s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.
3.3. KOMUNALNE DJELATNOSTI
3.3.1. Groblja
Na području općine Punitovci nalaze se 4 groblja, od kojih se 1 nalazi unutar građevinskog
područja naselja, a groblja naselja Krndija, Josipovac Punitovački i Punitovci nalaze se izvan
naselja, te su za njih utvrđena građevinska područja groblja.
Tablica 13.
GROBLJA NA PODRUČJU OPĆINE PUNITOVCI
RED.
BR.
NASELJE
1.
2.
3.
4.
Josipovac Punitovački
Jurjevac Punitovački
Krndija
Punitovci
POVRŠINA
GROBLJA
m2
5750
3431
13099
32778
KATASTARSKE ČESTICE
POPUNJENOST
GROBLA
4021/1/122 k.o. Gorjani
574/3 k.o. Punitovci
k.o.Krndija
1993,1994,1995,1996,1997 k.o.
Punitovci
60
40
30
Sva groblja na području Općine su groblja s klasičnim ukopom i pripadaju kategoriji manjih
groblja – površine manje od 5 ha.
Popunjenost svih groblja je takva da nije potrebnom šroširenje groblja za plansko razdoblje
2015. godine.
3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Korištenje, uređenje i zaštite prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim
prikazima ( izvodima iz Prostornog plana Osječko–baranjske županije u mjerilu 1:100 000 i
građevinskim područjima naselja u mjerilu 1: 5 000) i Odredbama za provođenje.
Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska
regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 36
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
mjere utvrđene u Prostornom planu Osječko–baranjske županije, te ciljevi prostornog
uređenja utvrđeni Prostornim planom.
3.4.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za
smještaj djelatnosti
Uvjeti razgraničenja prostora izvan građevinskih područja utvrđuju se sukladno Prostornom
planu Osječko–baranjske županije i Odredbama za provođenje ovoga plana.
Uvjeti razgraničenja prostora unutar utvrđenih građevinskih područja naselja i groblja
utvrđuju se sukladno Odredbama za provođenje i kartografskim prikazima građevinskih
područja.
Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja
prostora na sljedeći način:
-
za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema
posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno
proširenje,
-
za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih
koridora.
3.4.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja
U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla i šumskog
zemljišta od prenamjene utvrđena su građevinska područja naselja u skladu sa stvarnim
potrebama Općine (sukladno planiranom broju stanovnika Općine).
Uz građevinska područja naselja Krndija i Josipovac Punitovački utvrđena su područja
zabrane gradnje građevina, a odnose se na područja koja, sukladno trenutnoj demografskoj
prognozi, nisu neophodna za širenje naselja, ali su rezervati koje je potrebno štititi za budući
prostorni razvoj.
S obzirom da u svim naseljima postoje neizgrađena, komunalno neopremljena područja do
kojih često nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje
rješenjem javnog pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne
opremljenosti.
Uvjeti i način gradnje unutar građevinskih područja detaljno su utvrđeni Odredbama za
provođenje, a detaljnije će se razrađivati planovima nižeg reda (UPU, DPU).
3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
a) Promet
3.5.1. Prometni sustav
Na području Općine najznačajniji planirani zahvat u okviru prometnog sustava je izgradnja
autoceste A5 (koridor Vc). Planirana autocesta smještena je uz istočni rub općine Punitovci,
te na dva mjesta manjim dijelom trase prolazi uz samu istočnu granicu Općine. Najbliža
čvorišta za prilaz prostoru Općine na buduću autocestu su: čvor ''Čepin'' na sjeveru, te čvor
''Đakovo'' na jugu. Čvor ''Čepin'' je po postojećim cestama udaljen od općinskog središta cca
22,5 km, a čvor ''Đakovo'' cca 14,5 km.
Postojeće razvrstane ceste na području Općine:
•
•
županijske ceste Ž 4106, Ž 4107 i Ž 4128,
lokalna cesta L 44105,
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 37
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
potrebno je rekonstruirati i urediti kolnika i trasu ceste u skladu s njenom kategorijom u mreži
i prometnim opterećenjem.
Ostale nerazvrstane ceste koje su u okviru naselja u funkciji osiguranja pristupa izgrađenim
zonama, potrebno je tako urediti modernizacijom kolnika ili izgradnjom novog kolnika. U
okviru uličnog profila naselja potrebno je izgraditi pješačke staze, po potrebi parkirališni
prostor, urediti ulični odvodni sustav oborinske vode, te na kraju hortikulturno urediti zelene
površine.
Na području Općine potrebno je urediti postojeća autobusna stajališta, te po potrebi izgraditi
nova u skladu s potrebama lokalnog stanovništva.
Planiranim uređenjem prometnog cestovnog sustava na području Općine podići će se
komunalni standard prostora, a time i njegova atraktivnost za gospodarske aktivnosti kao i
poboljšanje demografskih pokazatelja.
b) Pošta
Planirani razvoj poštanske mreže na području općine Punitovci, zbog stupnja izgrađenosti te
ukupnog stanja na području Županije i Općine koje ne omogućavaju izgradnju novih
poštanskih kapaciteta.
Stoga će planirani razvoj poštanske mreže i prometa na području općine Punitovci
obuhvaćati sljedeće:
-
adaptacija, uređenje i opremanje postojećih poštanskih ureda sukladno Pravilniku o
pošti.
dovršiti informatizaciju procesa rada u prijamu poštanskih pošiljaka, te informatičko
povezivanje s Poštanskim središtem Osijek i sa svim Programima u Upravi Društva i
Hrvatskom poštanskom bankom.
razvijati tržni pristup i odnose s korisnicima, uvođenje novih usluga i prilagođavanje
postojećih specifičnim potrebama korisnika.
Obzirom da se cjelokupna izgradnja, adaptacija, proširenje i opremanje poštanskih ureda
planira i financira na razini HP d.d. Zagreb dinamika daljnjeg razvoja i unapređenje
poštanske mreže na području Poštanskog središta Osijek, a time i području općine Punitovci,
realizacija postavljenih ciljeva ovisiti će o stanju i financijskim mogućnostima Hrvatske pošte.
c) Telekomunikacije
Nepokretna mreža
Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Punitovci obuhvaća nastavak već
započetog razvoja, koji obuhvaća sljedeće:
-
dogradnja već izgrađenih mjesnih mreža u naseljima općine Punitovci u skladu s
povećanjem broja korisnika i suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama,
U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa
zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj
telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne
telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje
brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa. Novo operatori graditi
će svoje mreže i pružati asortiman usluga u skladu s interesom korisnika i Odredbama za
provođenje ovog Plana.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 38
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Pokretna mreža
T-Mobile Hrvatska d.o.o. i VIPnet d.o.o. izgrađuju i upravljaju telekomunikacijskom mrežom u
sustavu globalne pokretne mreže-GSM i UMTS. U razvoju postojećih javnih sustava
pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanja kapaciteta mreža
prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenju novih usluga. Novi operatori graditi
će mreže i pružati asortiman usluga u skladu s interesom korisnika i Odredbama za
provođenje ovog Plana.
Kako bi se omogućilo kvalitetno pokrivanje signalom područja obuhvata Plana uređenja, uz
osiguranje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i
novim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budućnosti omogućiti
izgradnju i postavljanje baznih (osnovnih) postaja. U ovom planskom razdoblju se planiraju tri
bazne (osnovne) postaje-GSM i to: dvije u naselju Punitovci, a jedna u naselju Josipovac
Punitovački.
Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije.
Pri izgradnji novih baznih (osnovnih) postaja koje nisu prikazane na kartografskom prikazu
vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja samostojećih
antenskih stupova baznih (osnovnih) postaja zbog racionalnog korištenja prostora ili graditi
bez samostojećih antenskih stupova, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog
sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva. U jednom naselju se dozvoljava izgradnja više
baznih (osnovnih) postaja, ali samo jedan samostojeći antenski stup po naselju.
d) RTV sustav veza
Zbog ranije izgrađenog objekta RTV sustava veza ''Kapavac'' relativno blizu granice Općine,
koji pokriva cijeli prostor općine Punitovci (i šire) u sljedećem planskom razdoblju se ne
planiraju graditi novi.
3.5.2. Energetski sustav
a) Plinoopskrba
Plan razvoja cijevnog transporta plina obuhvaćati će samo jedan njego segment, a to je
lokalni (distribucijski) sustav. Plinoopskrba područja Općine planirana je izgradnjom lokalnog
(distribucijskog) plinovodnog sustava, koji će sadržavati:
-
glavne distribucijske plinovode,
mjesne plinovode.
Glavnim distribucijskim plinovodima povezuju se pojedina naselja Općine i priključuje na
plinovodne mreže općina Čepin i Gorjani, te pri tome prolaze glavnim opskrbnim pravcima u
samim naseljima. Tlak plina u ovim plinovodima je od 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara), a grade se
unutar građevinskog područja u zelenom pojasu ulica, a izvan naselja uz trasu prometnica.
Mjesne plinovode naselja općine Punitovci graditi u zelenom pojasu ulica jednostrano ili
dvostrano što ovisi o izgrađenosti ulica, širine ulica i interesa potrošača. Tlak plina u mjesnoj
plinovodnoj mreži je 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bar).
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 39
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
b) Elektroenergetika
Planirana elektroenergetska mreža obuhvaćat će građevine za prijenos i distribuciju
električne energije, dok proizvodnja na području Općine nije predviđena Strategijom i
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti Prostornim planom Osječkobaranjske županije.
Prijenos električne energije
Razvoj prijenosne mreže obuhvaća dogradnju sustava na 400 kV naponskoj razini
izgradnjom sljedeće građevine:
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-Međurić.
Distribucija električne energije
Planom razvoja distribucijske mreže na području Općine obuhvaća se dogradnja na
distribucijskim naponskim razinama 10(20) kV, 0,4 kV, te javnu rasvjetu.
Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim
zonama s građevinskim područjem, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima
prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se
racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica
Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osim toga, time će se dobiti
na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja.
Na 10(20) kV naponskoj razini razvoj, tj. izgradnja će pratiti proces urbanizacije i razvoj
gospodarstva. Pošto se cjelokupni razvoj i dinamika ne mogu jednoznačno i potpuno
predvidjeti nisu navedeni DV i TS. Novi dalekovodi će se graditi unutar građevinskog
područja podzemnim kabelskim vodovima, a postojeći nadzemni dalekovodi će se
sukcesivno zamjenjivati podzemnim 20 kV kabelskim dalekovodima. Planirane trafostanice
graditi će se u pravilu kao tipske kabelske (KTS) 10(20)/0,4 kV, ali se u ruralnim naseljima
dozvoljava izgradnja i drugih ako dugoročno zadovoljavaju u elektroopskrbi. Za bolju,
sigurniju i suvremeniju elektroopskrbu i bolje povezivanje s postojećim trafostanicama
planiraju se dalekovodi koji će omogućiti dvostrano napajanje trafostanica.
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
a) Vodoopskrba
Postojeći sustav vodoopskrbe obuhvaća naselja Josipovac Punitovački i Punitovci. Voda u
sustavu ne zadovoljava propisane uvjete da bi se mogla koristiti kao pitka voda. Slijedom
toga osnovni pravci razvoja vodoopskrbe na području Općine Punitovci pružaju se u dva
smjera-pokrivanje preostalih naselja (Krndija i Jurjevac Punitovački) te regionalno
povezivanje mjesnih mreža na okolne sustave s dovoljnim količinama kvalitetne vode.
Planirano je formiranje distribucijske vodoopskrbne mreže u naseljima Krndija i Jurjevac
Punitovački, te njihovo povezivanje na jedinstveni vodoopskrbni sustav Općine izvedbom
magistralnih opskrbnih cjevovoda Punitovci-Krndija, te Punitovci-Jurjevac Punitovački.
Regionalizacija će se izvršiti izgradnjom cjevovoda na pravcima Josipovac PunitovačkiTomašanci, te Punitovci (Jurjevac)-Beketinci.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 40
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
b) Odvodnja otpadnih voda
Sva naselja iz sastava Općine Punitovci pripadaju kategoriji manjih naselja s planiranom
vodoopskrbom u ''manje osjetljivim'' područjima. Za sustave tog tipa određena je izgradnja
malih uređaja s aeracijom (prokapnici uz rotirajuće diskove, ozračene aerobne zemljane
lagune i biljni uređaji). Nužna je izrada idejnog rješenja cjelovitog sustava Općine.
c) Uređenje vodotoka i voda
Postojeći sustav regulacije na rijeci Vuki traži kontinuirano održavanje. U sustavu obrane od
poplava planirani vodovi obuhvaćaju tehničko-gospodarsko održavanje zaštitnih vodnih
građevina i izgradnja istih. Planira se određivanje inundacijskog pojasa uz kanale osnovne
mreže s područja Općine.
Uz rijeku Vuku je utvrđena vanjska granica inundacijskog pojasa.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Postojeći sustav melioracijske odvodnje izgrađen je u zadovoljavajućoj mjeri, stoga je i ovim
Planom predviđeno izvoditi aktivnosti na sanaciji, redovnom održavanju i za funkcioniranje
sustava nužnom dogradnjom vodnih građevina za melioracijsku odvodnju.
Kako sustava melioracijskog navodnjavanja na županijskom nivou nema, to će u budući Plan
navodnjavanja Osječko-baranjske županije, kao potencijalne ući sve poljoprivredne površine
s područja Općine Punitovci.
3.6. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I
ZBRINJAVANJE OTPADA
3.6.1. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.6.1.1. Mjere zaštite voda
Kvaliteta vode u vodotocima i kanalima je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju
s oraničnih površina na kojima se primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i
ostale agrotehničke mjere, kao i otpadnih voda naselja koja svoje otpadne vode upuštaju u
vodotoke ili kanale.
Generalno, zaštita voda se treba provoditi uz uvažavanje principa:
- Treba sačuvati vode koje su još čiste.
- Treba izraditi nove ili prilagoditi stare elaborate zaštitnih zona crpilišta, koje se protežu na
područje Općine (crpilišta Gorjani, Široko Polje i Josipovac Punitovački), te dosljedno
primijeniti mjere zaštite propisane tim elaboratima.
- Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama
treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci.
- Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće
koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite
prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti.
- Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima.
- Treba uklanjati izvore zagađenja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu
njegovog nastanka.
- Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati, kao i kvalitetu efluenata
kojima se u vode unose zagađenja.
- Treba ukloniti sva divlja odlagališta otpada, te spriječiti nastajanje novih.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 41
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
- Treba riješiti problem odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda gospodarskih subjekata
unutar građevinskih područja, te osobito farmi izvan građevinskih područja.
3.6.1.2. Mjere zaštite tla
Brojni su čimbenici koji utječu na (pojavu) onečišćenja tla, no najčešće su to ljudske
aktivnosti (poljoprivreda, razvoj gospodarstva, gospodarenje vodama i otpadom).
Zaštita tla od onečišćivanja mora se provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i
proizvodnje zdrave hrane, te zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljnog svijeta.
Pri promatranju tla možemo ih promatrati kao čimbenika zaštite i kao čimbenika kojeg se štiti
od onečišćenja.
U smislu zaštite, tla imaju sljedeće funkcije:
-
Prirodne:
-
životna osnova i životni prostor za ljude, biljke, životinje i organizme u tlu;
sastavni dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim sudjelovanjem u kružnim
tokovima vode i hranjivih tvari;
razgradnje, filtera, rezerve i pretvorbe tvari;
-
Funkcija arhiva prirodne i kulturne povijesti;
-
Gospodarske funkcije:
-
ležište sirovina,
-
površina za naseljavanje i rekreaciju;
-
za biljnu proizvodnju;
-
za ostale načine gospodarskog i javnog korištenja, promet, opskrbu i odvodnju.
Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenje njegovih
prirodnih funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti.
Radi očuvanja tala Hrvatske treba uspostaviti sustav trajnog motrenja kojim će se prikupiti
podrobne informacije o stanju tala i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo
kao i o procesima oštećenja i onečišćenja tala.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i
šumarstva planira:
-
izvršiti inventarizaciju stanja oštećenosti tala Hrvatske,
-
razraditi sustav trajnog motrenja tala,
-
osmisliti informacijski sustav tala.
Zakon zabranjuje prenamjenu vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredno, a posebice u
građevinske svrhe. Preporuča se zapuštene poljoprivredne površine privesti poljoprivrednoj
proizvodnji. Šumsko zemljište treba pošumiti.
3.6.1.3. Mjere zaštite zraka
Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za
sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog
djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području.
Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 42
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz
područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku.
Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka:
-
moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na
stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te
udaljenost od naseljenih područja,
-
oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka (farme, gospodarski kompleksi,
frekventni prometni pravci) potrebno je podizati zaštitno zelenilo
-
sanirati postojeća neuređena odlagališta otpada.
3.6.1.4. Mjere za zaštitu od buke
Područje Općine trenutno nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom
planiranih prometnih koridora stanje može narušiti.
Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke – grafičkog prikaza
osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi
rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru općine.
Pri izradi planovima užeg područja (UPU, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke,
koje ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.
3.6.2. ZBRINJAVANJE OTPADA
Naselja Punitovci, Josipovac Punitovački i Jurjevac Punitovački uključeni su u sustav
prikupljanja i odvoza kućnog otpada. Koncesionar je tvrtka s područja Grada Đakova i
prikupljeni otpad odvozi na đakovačko odlagalište ''Vitika''. Otpad se prikuplja jednom tjedno,
glomazni otpad u akcijama dva puta godišnje. Odvojenog prikupljanja otpada nema. Na
području Općine aktivno je i jedno neuređeno odlagalište otpada koje se nalazi na lokaciji
''Punitovački pašnjak'' i obuhvaća cca 2 ha zemljišta tj. dijela parcele kč.br. 1794/2.
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije prikazana su načelno neuređena
odlagališta, na prostoru Općine Punitovci tri-jedno uz naselje Punitovci, drugo uz naselje
Jurjevac Punitovački, a treće južno od naselja Josipovac Punitovački koji je prenošenjem
općinske granice na kartu ''ispao'' iz područja Općine.
Sva divlja, neuređena odlagališta, osim onoga na lokaciji ''Punitovački pašnjak'' su sanirana.
Sav otpad je katalogiziran i propisane su vrste otpada. U skladu s pojedinom vrstom otpada
propisani su i načini gospodarenja pojedinačnim vrstama otpada:
- država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada,
- županije su odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog,
- gradovi i općine su odgovorni za gospodarenje komunalnim otpadom.
Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako
je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava.
Općina osigurava i provedbu mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
U skladu s navedenim zakonskim obvezama, Općina Punitovci je dužna sanirati sva
neuređena (divlja) odlagališta na svojoj teritoriji, predložiti lokaciju općinskog odlagališta
komunalnog otpada te ustrojiti reciklažna dvorišta unutar granica građevinskih područja svih
naselja.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 43
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Za iduće plansko razdoblje planira se proširiti sustav prikupljanja komunalnog otpada i na
naselje Krndija, sanirati neuređeno odlagalište otpada ''Punitovački pašnjak''. Na istoj
katastarskoj čestici (kč.br. 1794/2, k.o. Punitovci) predlaže se i lokacija općinskog odlagališta
komunalnog otpada.
Ukoliko se komunalni otpad koncesijskim ugovorom zbrine na području druge jedinice
lokalne samouprave, nije obveza izgradnja općinskog odlagališta na planiranoj čestici. Ovo
zemljište može biti korišteno u sadašnje svrhe, u svrhu poljoprivrede i sl., ali na njemu ne
mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi onemogućili aktiviranje ove lokacije kao
odlagališta otpada.
Na području Općine nužno je formirati i sustav odvojenog prikupljanja sekundarnih sirovina
te biorazgradivog otpada. Prikupljanje sekundarnih sirovina mora se organizirati unutar
građevinskih područja naselja putem eko-otoka ili reciklažnih dvorišta. Biorazgradivi otpad
treba, što je više moguće, izdvojiti iz komunalnog i rješavati ga lokalno po domaćinstvima.
Postupanje sa životinjskim lešinama mora biti u skladu s ''Pravilnikom o načinu postupanja
sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla, te o njihovom uništavanju'' (NN,
119/03.), tj. sav otpad tog tipa mora biti ustupljen registriranom skupljaču životinjskog otpada.
3.7. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI
3.7.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva
Sklanjanje stanovništva osigurano je određivanje potrebe izgradnje skloništa osnovne i
dopunske zaštite, te prilagođavanjem prigodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih
građevina za funkciju sklanjanja ljudi.
Sklanjanjem na manje ugrožena mjesta smatra se premještanje ljudi i materijalnih dobara u
neposrednu blizinu boravka, s tim da se po prestanku opasnosti vraćaju u mjesto rada
odnosno stanovanja.
Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine 2/91) razvrstava naselja prema stupnju
ugroženosti u 4 stupnja ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim
funkcijama, te geopolitičkom položaju.
Naselja općine ne pripadaju niti jednoj kategoriji ugroženosti (jer niti jedno naselje ne prelazi
minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije obvezna izvedba skloništa, niti zaklona za
sklanjanje stanovništva.
___________________________________________________________________________
/. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 44
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. OSIGURANJE PROSTORA ZA GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA
DRŽAVU I ŽUPANIJU
(1.)
Na području Općine Punitovci izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od
važnosti za Državu:
a)
Prometne građevine
•
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
-
b)
planirana autocesta A5 u koridoru ''Vc''
Energetske građevine
•
Elektroenergetske građevine
Postojeće građevina prijenosa električne energije je:
-
DV 400 kV Ernestinovo-Žerjavinec.
Planirana građevina prijenosa električne energije je:
(2.)
DV 2x400 kV Ernestinovo-Međurić.
Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za
Županiju:
a)
Prometne građevine
•
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
-
•
županijske ceste
Poštanske građevine
Postojeća građevina poštanskog prometa je poštansku ured (u daljnjem tekstu :
PU)
-
•
PU Punitovci
Telekomunikacije
Postojeća građevina telekomunikacija je:
-
b)
Vodne građevine
•
Građevine za melioracijsku odvodnju
-
(3.)
UPS Punitovci.
melioracijski kanali koji prelaze općinsku granicu
Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način:
-
za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom
primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće
građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati u cilju
poboljšanja funkcioniranja građevine,
-
za planiranu autocestu A5 u koridoru ''Vc''
600,0 m,
-
za nadzemni dalekovod (u daljnjem tekstu : DV)
prijenosa električne energije DV 2x400 kV ErnestinovoMeđurić, pošto je izrađena SUO
100,0 m
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 45
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
-
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Melioracijski kanali iz točke (2.) Odredbi određuje se stvarnom širinom parcele,
crtom vodnog dobra kojeg utvrđuje nadležna ustanova prema posebnom
propisu ili širinom kanala uvećanom za dostatni pojas za gospodarsko
održavanje kanala (za kanale osnovne mreže minimalno 5 m od ruba korita, a
za kanale detaljne mreže minimalno 3 m).
Širina koridora iz stavka 2. i 3. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os
infrastrukturne građevine, prikazane u kartografskom prikazu.
(4.)
Na kartografskim prikazima 2.A do 2.G, sve građevine iz točki (1.) i (2.) ovih Odredbi
označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPOBŽ planirane za gradnju.
Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se
prema točki (3.) ovih Odredbi.
Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 2.B, mogu se graditi i
druge, sukladno Odredbama ovog PPUO.
2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZGRAĐENE STRUKTURE
IZVAN NASELJA
2.1. NAMJENA GRAĐEVINA U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU NASELJA
(5.)
Prostornim planom uređenja općine Punitovci utvrđena su 4 građevinska područja naselja
stalnog stanovanja:
-
građevinsko područje naselja Josipovac Punitovački,
građevinsko područje naselja Jurjevac Punitovački,
građevinsko područje naselja Krndija,
građevinsko područje naselja Punitovci.
(6.)
U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i
uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno
vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve
posljedice.
(7.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine,
građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športskorekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene,
pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te
ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom
PPUO.
Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane.
Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.
(8.)
Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u
kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je
to njegovim odredbama dozvoljeno.
(9.)
Do stupanja na snagu dokumenata uređenja užih područja, uvjeti gradnje utvrđuju se
sukladno ovim Odredbama.
2.1.1. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
(10.)
(11.)
Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim
područjima.
2.1.1.1. Građevne čestice
Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno
Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 46
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6.0 m ili na način
utvrđen planom užeg područja.
Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama
(162.) - (165.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u
naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi.
Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran
pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).
(12.)
Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne
formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.
(13.)
Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se
iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog
funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu.
(14.)
Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica.
(15.)
Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike,
vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice,
telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini
građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu
površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna
čestica.
''Građevne čestice infrastrukturnih građevina ne moraju imati regulacijsku liniju duljine 6,0
m.''
(16.)
Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su
međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.
(17.)
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim
građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.
Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.
(18.)
(19.)
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih
građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
2.1.1.2. Način i uvjeti gradnje građevina
Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe
građevne čestice.
S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i
prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice.
(20.)
Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih
međa.
Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti
dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m.
Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost
drugih pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m.
Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih
pročelja od dvorišne međe je min.3,0 m.
Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na
međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m.
(21.)
Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora
biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe.
Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom,
veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 47
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na
udaljenosti min. 1,0 m od međe.
(22.)
Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova
građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u
obzir dijelovi nadstrešnice, terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice.
Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja
zatvara građevinu.
(23.)
Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam
rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji
zatvara taj otvor.
Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg
nagiba od 45°.
(24.)
Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:
a)
u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te
jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina
pješačke staze;
b)
u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije.
(25.)
Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu
površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina
na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine.
(26.)
Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku,
kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:
a)
konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine
pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne
bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna
bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5%
bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5
m od ruba kolnika;
b)
konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora
prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla
visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da
vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;
c)
pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s
invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu
riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije
bude minimalno 1,6 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m;
d)
svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu
odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom
rešetkom u ravnini pješačke komunikacije;
e)
liftovi za pristup do podrumske etaže istaknuti max. 1,5 m pod uvjetom da budu u
ravnini pješačke staze;
f)
priključke na komunalnu infrastrukturu.
(27.)
Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može
rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima zgrade.
(28.)
Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto)
površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).
Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na
pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 48
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu
građevine.
Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.
Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).
Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.
Galerije se mogu izvesti u prizemlju i potkrovlju građevine.
(29.)
Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje
jednom polovicom volumena ukopana u teren.
(30.)
Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje
jednom polovicom volumena ukopana u teren.
(31.)
Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom
namjenom, koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:
-
nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na
presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u
pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne
plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,
-
prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori.
Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti
min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih
prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.
Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.
Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (28.) ovih
Odredbi.
(32.)
Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije
koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5
m.
U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom
da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine
pročelja.
Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i
minimalnog osvjetljenja.
Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne
smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.
Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama,
penjalicama, stubištem i sl.
Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.
(33.)
Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem
manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m.
(34.)
Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti
manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min.
1,80 m od gornje plohe poda.
(35.)
Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od
1,0 m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj
građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti
širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida
svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 49
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj
međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 m ili ventilacijskim kanalom spojenim na
ventilacijski otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor.
(36.)
Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u
kojem se građevina nalazi.
(37.)
Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.
(38.)
Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim
Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.
(39.)
Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o
sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.
(40.)
2.1.1.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako
planovima užih područja nije drugačije određeno.
Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.
Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih
područja nije drugačije određeno.
(41.)
(42.)
Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili
građevinu.
2.1.1.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno
građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu
Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako
planovima užih područja nije drugačije riješeno.
Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće
građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.
(43.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i
otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom
propisu.
Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko
susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza.
(44.)
Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine
se obvezno moraju priključiti na mrežu.
(45.)
Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim
prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno
opremljeno na minimalnoj razini.
Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog
stanovanja je sljedeća:
-
kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je
Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,
-
mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,
-
mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.
Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije
obvezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno
elektroenergetski i vodovodni priključak.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 50
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
2.1.2. Uvjeti gradnje stambenih građevina
2.1.2.1. Obiteljske stambene građevine
(46.)
Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 3 stana.
Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite
namjene s najviše 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena
građevine utvrđuje se sukladno točki (109.) ovih Odredbi.
(47.)
Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska
stambena građevina, građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne
građevine, sukladno ovim Odredbama.
Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina,
moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava
postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se
moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih
građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon
nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.
Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja
utvrđene su u točki (71.) ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(48.)
U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti
izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju:
NAJMANJA VELIČINA I NAJVEČI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI
GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE
NAČIN GRADNJE
a) Samostojeći
b) Poluprislonjeni
c) Prislonjeni
(49.)
(50.)
NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE
ČESTICE (m²)
300
250
200
NAJVEĆI KOEFICIJENT
IZGRAĐENOSTI
(kig)
0,3
0,4
0,5
Iznimno od točke (48) ovih Odredbi, veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti mogu
se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima:
-
kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti
za veličinu građevne čestice iz točke (48.) ovih Odredbi), nova se građevina može
graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može
biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili
-
za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi
građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali
ne veći od 0,75, ili
-
kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara.
Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice,
mjereno od regulacijske linije.
Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih
područja.
Uvjeti gradnje građevina
(51.)
Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena,
prizemlja, kata i potkrovlja.
Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne
veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 51
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
(52.)
(53.)
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.1.2.2. Višestambene građevine
Višestambena građevina je građevina s najmanje 4 stana.
Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 4 stana, čija je
osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (109.)
ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(54.)
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne
građevine u funkciji višestambene građevine.
(55.)
Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:
(56.)
-
180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti
1,0,
-
450,0 m² u ostalim slučajevima.
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše:
-
1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice
građevne čestice istovremeno i regulacijske linije,
-
0,40 u ostalim slučajevima.
Uvjeti gradnje građevina
(57.)
Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 4 nadzemnih etaža,
izuzev u slučaju iz točke (58.) ovih Odredbi.
(58.)
Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz
dvorišne međe koje graniče s građevnom česticom na kojoj je izgrađena obiteljska
stambena građevina, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:
-
max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),
-
izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od
regulacijske linije,
-
na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max.
visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
(59.)
Iznimno od točke (54.)-(58.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je utvrditi i
drugačije.
(60.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene,
predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine.
(61.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima
izuzev građevinskog područja naselja povremenog stanovanja, na zasebnim građevnim
česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim
građevnih četica prometa i infrastrukture.
(62.)
U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine
javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici.
2.1.3. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 52
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(63.)
Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno
detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno
posebnim propisima.
(64.)
Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0 m²/učeniku.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji
mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i
manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku.
Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene ( kao zasebna građevina ili u
sklopu građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0
m²/učeniku.
(65.)
Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne
čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0
m²/djetetu.
Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu.
(66.)
Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene
utvrđuje se sukladno točki (56.) ovih Odredbi.
Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene
namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja.
(67.)
Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana
insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj
udaljenosti od postojećih građevina.
Uvjeti gradnje građevina
(68.)
Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno
točki (57.)-(59.) ovih Odredbi.
(69.)
Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine,
potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema
potrebama i posebnim propisima.
(70.)
Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i
poljoprivredne građevine.
2.1.4. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
Građevine za proizvodne djelatnost su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti
u kojima se odvija proces proizvodnje.
Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.
Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost,
sukladno posebnom propisu.
Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije,
te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.
Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti. Komunalno servisnim djelatnostima smatraju se:
-
skupljanje i odvoz smeća,
skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda,
priprema i distribucija pitke vode,
sanitarne i sl. djelatnosti,
pogrebne usluge,
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 53
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
-
(71.)
__
_ ___
Broj: 25/2005.
ostale komunalno servisne djelatnosti.
2.1.4.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i
ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu :
građevine PPUT djelatnosti)
U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:
DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U
GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE
NA ZASEBNOJ
GRAĐEVNOJ ČESTICI
GRAĐEVINSKO
PODRUČJE
NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
NASELJA
STALNOG
STANOVANJA
-
GOSPODARSKA
ZONA
-
sve PPUT djelatnosti
-
OBITELJSKO
STANOVANJE
tihe i čiste djelatnosti,
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje vozila,
sve vrste radionica za obradu
metala i drveta,
praonice vozila,
sve ugostiteljsko-turističke
djelatnosti
ŠPORT I REKREACIJA
-
ugostiteljsko-turističke,
poslovne
sve PPUT djelatnosti
Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih
djelatnosti ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti.
(72.)
S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su:
-
tihe i čiste djelatnosti;
djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(73.)
Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti,
osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(74.)
PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su:
-
(75.)
sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila,
sve vrste radionica za obradu drveta i metala,
praonice vozila,
ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub,
ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od
55 dBA,
trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili
na drugi sličan način,
djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju
ugroženosti od požara,
djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za
dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za
ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata,
klaonice,
mlinovi,
pilane,
komunalno servisne djelatnosti, izuzev administracije u radu s korisnicima,
skladišta preko 50 m² bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u
sklopu građevine druge namjene,
građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 54
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
LOKACIJA
NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE
DOZVOLJENA DJELATNOST
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće
djelatnosti
s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta
•
praonice vozila
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub
-
-
-
NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE
ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0
m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA
GRANIČI S IZGRAĐENOM
GRAĐEVNOM ČESTICOM STAMBENE,
TE JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće
djelatnosti
s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila,
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta,
•
praonice vozila,
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub.
-
-
-
U OSTALIM SLUČAJEVIMA
-
građevine
djelatnosti
za
sve
PPUT
-
_ ___
Broj: 25/2005.
UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE
ČESTICE I UVJETI GRADNJE
GRAĐEVINA
max. bruto izgrađena površina
zasebne
građevine
PPUT
djelatnosti je 100,0 m²,
bruto izgrađena površina za sve
PPUT djelatnosti na građevnoj
čestici obiteljskog stanovanja ne
može biti veća od bruto izgrađene
površine za stanovanje.
max. etažna visina građevine je
podrum, prizemlje i potkrovlje,
max. visina građevine je 7,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske linije visina građevine
na dvorišnoj međi može iznositi na
toj međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno uz među. Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem
od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti
od dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije, i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa.
najveći
koeficijent
izgrađenosti
građevne čestice je 0,4,
max. visina građevine je 10,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske linije visina građevine
na dvorišnoj međi može iznositi na
toj međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno uz među. Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem
od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti
od dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa,
sve građevine za proizvodne
djelatnosti moraju biti udaljene min.
5,0 m od dvorišnih međa.
Iznimno, građevine koje se grade u
rubnim dijelovima naselja, mogu se
graditi na dvorišnoj međi, ako je ona
istovremeno i granica građevinskog
područja.
najveći koeficijent izgrađenosti 0,6,
max. etažna visina: podrum i 3
nadzemne etaže,
max. visina građevine je 13,5 m.
(76.)
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i
drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (75.) ovih Odredbi.
(77.)
Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:
-
proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,
-
prometne i infrastrukturne građevine,
-
športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika,
-
jedna obiteljska stambena građevina.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 55
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog
stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.
Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto
izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici.
(78.)
(79.)
2.1.4.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja,
poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:
-
na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,
-
na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i
mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura,
Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj
životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina.
Uvjeti i način korištenja građevne čestice
(80.)
Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća
od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.
Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu
biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.
(81.)
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj
poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih
kultura je max. 0,3.
(82.)
Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na
građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je:
-
za svinje: četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m,
-
za ostale životinje i perad: broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30 m.
Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije.
Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je:
-
20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj
poljoprivrednih kultura,
-
45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu,gnojišne jame te vodonepropusne
sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina,
-
40,0 m za pčelinjake.
Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2.
ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine
moraju biti udaljene min. 5,0 m.
(83.)
Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se
grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije.
(84.)
Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:
(85.)
-
5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su
izgrađene od drveta,
-
5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u
suprotnom pravcu,
-
1,0 m za ostale poljoprivredne građevine.
Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 56
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od
postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m.
Uvjeti gradnje građevina
(86.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za
uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (133.) ovih
Odredbi.
(87.)
Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za
iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu.
(88.)
Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje,
pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za
životinje.
Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 7,2 m.
(89.)
Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od
kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se
povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
(90.)
Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj
međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe.
(91.)
Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji
kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl.
(92.)
U ovome PPUO utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno
posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske
građevine:
2.1.5. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina
MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA
GRAĐEVINE
Dvorane
Zračne streljane
Streljane ostale
Kuglane
Nogomet
Mali nogomet, rukomet, odbojka,
košarka
Tenis
Boćanje
Ostali otvoreni tereni
BROJ POSTOJEĆIH
JEDINICA
BROJ PLANIRANIH
JEDINICA
0,9
0,9
0,3
1,0
3,5
UKUPNI BROJ
JEDINICA
0,9
0,9
0,3
1,0
3
3,5
1,0
0,6
0,5
1,0
0,6
0,5
3
Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.
Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih
građevina, sukladno posebnom propisu
(93.)
Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja.
Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica
(postojećih i planiranih).
Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno
prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju.
(94.)
Športsko-rekreacijske građevine moguće je graditi unutar građevinskih područja.
Na kartografskom prikazu br. 4.C utvrđena je športsko-rekreacijska namjena unutar
građevinskog područja naselja, unutar koje je moguće graditi samo građevine športskorekreacijske namjene, te pomoćne građevine.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 57
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i
društvenih građevina i posebni propisi.
(95.)
Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće.
Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0
m.
(96.)
U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva.
Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i
osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište
gradi.
2.1.6. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
(97.)
Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za
vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici
nalaze.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(98.)
Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne
građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju.
Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora
graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m.
Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža.
Uvjeti gradnje građevina
(99.)
Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50%
ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.
(100.)
Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje.
(101.)
Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote
terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se
povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
(102.)
Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta.
(103.)
U ovome PPUO sva se postojeća groblja u građevinskom području naselja zadržavaju na
postojećim katastarskim česticama.
(104.)
Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini
obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (167.) ovih
Odredbi.
2.1.7. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti
može biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu.
(105.)
U građevinskom području naselja potrebno je izgraditi po jedno reciklažno dvorište.
Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min. 300 - 500 m².
Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne
ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.
(106.)
2.1.8. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim
površinama
Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci),
telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 58
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz
odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.
Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od
tvrdog materijala.
(107.)
Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje
prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.
Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani
pješački prolaz širine min. 1,80 m.
2.1.9. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
(108.)
Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri
čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe
njezinih drugih funkcija ili djelatnosti.
(109.)
Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za
osnovnu namjenu građevine.
Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti
koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i
djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti .
(110.)
U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti
potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama.
Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima
mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za
pristup stanovima.
(111.)
Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena
stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.
(112.)
Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0
m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice je 1,0.
(113.)
U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture
(kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku.
2.1.10. Uvjeti gradnje ostalih građevina
2.1.11. Uvjeti uređenja naselja
Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu
postojeće lokacije.
(114.)
Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati
tradicijske bjelogorične drvorede.
Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja
isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane
opreme.
2.2. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA
(115.)
Van naselja stalnog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim
područjima:
-
građevinska područja van naselja,
-
područje Općine van građevinskog područja.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 59
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
2.2.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja
stalnog stanovanja
Gospodarska zona - proizvodno-poslovna zona Josipovac Punitovački
(116.)
U proizvodno-poslovnoj zoni Josipovac Punitovački dozvoljena je gradnja proizvodnih i
poslovnih građevina, te infrastrukturnih građevina.
U proizvodno-poslovnoj zoni također je dozvoljena gradnja građevina mješovite namjene,
sukladno funkcijama i djelatnostima iz prethodnog stavka.
(117.)
Za gradnju građevina u proizvodno-poslovnoj namjeni primjenjuju se Opći uvjeti gradnje i
uređenja prostora iz poglavlja 2.1.1. ovih Odredbi.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju gospodarskih građevina u
proizvodno-poslovnoj zoni je 0,6 , a za gradnju na građevnim česticama infrastrukturne
namjene 1,0.
Najveća etažna visina građevina je Po+P+3.
Groblje
(118.)
U PPUO utvrđena su građevna područja za 3 postojeća groblja koja se nalaze van
građevinskog područja naselja stalnog stanovanja.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja
utvrđuju se sukladno posebnom propisu.
Od naselja do groblja koje pripada tom naselju potrebno je izgraditi pješačku stazu šir.
min.1,20 m, izvan kolnika.
Pješačka staza se mora povezati na sustav pješačkih prometnica u naselju.
2.2.2. Područja izvan građevinskih područja – uvjeti gradnje.
(119.)
Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:
a) Na osobito vrijednom obradivom tlu
-
građevine infrastrukture ( prometne, energetske, komunalne itd.),
-
građevine obrane,
-
građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
b) Na vrijednom i ostalom obradivom tlu:
-
građevine infrastrukture ( prometne, energetske, komunalne itd.),
-
rekreacijske građevine,
-
građevine obrane,
-
građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i građevine za potrebe
seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
c) U šumama
-
građevine infrastrukture,
-
građevine za gospodarenje šumom,
-
građevine obrane.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 60
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
d) Na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu
-
građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, prema
točkama a), b) i c).
e) Na vodama i unutar vodnog dobra
(120.)
-
vodne građevine,
-
građevine infrastrukture ( prometne, energetske , komunalne itd.).
Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati
pristup s javne površine.
Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski
putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete
utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.
(121.)
Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna
je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo
ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8
m.
Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.
(122.)
2.2.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja
Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina
gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min.
veličine utvrđene u točki (128.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske
građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.
Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske
stambene građevine.
Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu
izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.
(123.)
Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora
biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m, a od autoceste min. 100,0 m.
(124.)
Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja
može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na
posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti
veća od 200 m².
(125.)
Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max.
Podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
(126.)
(127.)
2.2.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su:
-
poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša),
-
ribnjaci,
-
gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni
uzgoj životinja,
-
ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu
obiteljskog poljoprivrednog posjeda.
Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu
isključivo osnovne namjene i ostalom poljoprivrednom tlu, sukladno posebnom propisu i ako
su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda,
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 61
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla
koja se mogu uzgajati van građevinskog područja.
(128.)
Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van
građevinskog područja je sljedeća:
-
15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili
-
5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili
-
3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili
-
1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili
-
0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica.
Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u
vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini
više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti
fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i
poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području Općine.
(129.)
Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice,
staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih proizvoda,
parkirališta, manipulacijske površine i sl.
Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne
može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja, što se ne odnosi se na
poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici i plastenici).
Udaljenost građevina iz stavka 1.ove točke je min. 3.0 m od svih granica parcele na kojoj se
građevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta.
Etažna visina poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije
te uzgoj poljoprivrednih kultura može biti max. P+1, a iznimno i veća, kada to zahtijeva
tehnološki proces.
(130.)
Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50.
(131.)
Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste.
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA
OD RAZVRSTANE CESTE
Broj uvjetnih grla
50-100
> 100 do 400
> 400
Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste (u m)
Državne ceste
Županijske i lokalne ceste
100
100
150
100
200
150
Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje .
Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste mora biti min. 50 m.
(132.)
Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u
vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim
propisom i odlukama o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa.
(133.)
Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja naselja stalnog
stanovanja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 62
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj
životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:
KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA
VRSTA STOKE
krave, steone junice
bikovi
volovi
junad 1-2 godine
junad 6-12 mjeseci
telad
krmače+prasad
tovne svinje preko 6 mjeseci
mlade svinje 2 do 6 mjeseci
prasad do 2 mjeseca
teški konji
srednje teški konji
laki konji
ždrebad
ovce, ovnovi, koze i jarci
janjad i jarad
konzumna perad
rasplodne nesilice
nojevi
kunići
k
1,00
1,50
1,20
0,7
0,5
0,25
0,30
0,25
0,13
0,02
1,20
1,00
0,80
0,75
0,10
0,05
0,002
0,0033
0,25
0,007
Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da
se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i
podijeli s 500.
(134.)
Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja
naselja iznosi:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD
GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA STALNOG STANOVANJA
Kapacitet građevine izražen u uvjetnim
grlima (Ug)
> 50-100
> 100-300
> 300-400
> 400-500
> 500
Udaljenost od granice građevinskog
područja naselja (m)
Ug x 2
0,5 (Ug –100)+200
0,5 (Ug –100)+250
0,5 (Ug –100)+300
min. 500,0
Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće
sadržaje.
Udaljenosti iz stavka 1., ove točke ne odnose se na postojeću farmu zapadno od naselja
Krndija.
(135.)
Na građevnoj čestici na kojoj se grade građevine za smještaj životinja mogu se graditi
prateći sadržaji: klaonica, hladnjača, skladišta, mješaonica stočne hrane, kompostište,
spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže,
parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena
građevina.
Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja.
Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za
dnevni odmor.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 63
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za
smještaj životinja.
Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno
s izgradnjom osnovnih građevina.
Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne
čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od građevinskog područja naselja
stalnog stanovanja sukladno točki (134.) ovih Odredbi.
Najveća etažna visina građevina iz stavka 1.ove točke može biti P+1, a iznimno i veća kada
to zahtijeva tehnološki proces.
(136.)
Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.
Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu
katastarskih kultura:močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i
vodotoka te ostalom poljoprivrednom tlu i ostalom obradivom tlu. Iznimno, ribnjak se može
graditi i na vrijednom obradivom tlu, ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz
točke (122.) ovih Odredbi.
Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3
ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu
poljoprivrednog gospodarstva može biti manje površine.
Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min 5 m.
Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.
Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12m² na
1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P.
Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme,
prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min 3 m od
svih međa katastarske čestice i 5 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnju ne primjenjuju se
odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti.
(137.)
Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane
i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da
kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla.
Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati
maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine
sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.
(138.)
Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih
usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo
ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se
graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom
obradivom tlu.
(139.)
Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max.
podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi
max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.
(140.)
2.2.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja
Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička
staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije.
Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine.
Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase
odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu.
(141.)
2.2.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
Na području Općine nisu utvrđena eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 64
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Nova istražna polja mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu, ostalom obradivom tlu,
gospodarskim šumama, ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene, ostalom
poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu i rijeci Vuki, a za energetske mineralne
sirovine i na osobito vrijednom obradivom tlu.
Istražna polja se ne mogu osnivati na područjima prirode zaštićenim prema posebnom
propisu i područjima prirode zaštićenim dokumentima prostornog uređenja.
(142.)
2.2.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja
Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na
kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van
građevinskog područja.
Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i
prizemlje.
(143.)
(144.)
2.2.2.6. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno
ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom
području.
Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge
građevine u funkciji prometa.
Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne
ceste, sukladno posebnom propisu.
Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5.
Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za
boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).
Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske
postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim
sadržajima ne može biti veći od 0,25.
Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel.
(145.)
Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.
(146.)
2.2.2.7. Ostale građevine van granica građevinskog područja
Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se
graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja,
najveće bruto razvijene površine do 30,0 m².
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
(147.)
(148.)
Gospodarske djelatnosti su sljedeće:
-
poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo,
-
eksploatacija mineralnih sirovina,
-
industrija,
-
graditeljstvo,
-
trgovina,
-
ugostiteljstvo i turizam,
-
promet, telekomunikacije i skladištenje,
-
proizvodnja i opskrba strujom, plinom i vodom,
-
ostale usluge.
U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na
građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 65
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno
uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.
(149.)
U ovome PPUO utvrđena je nova gospodarska zona proizvodno-poslovne namjene
Josipovac Punitovački.
(150.)
Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog stanovanja i ostalih
građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva,
ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i
opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim
propisima.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
(151.)
U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti:
-
(152.)
uprava,
socijalna zaštita,
zdravstvo,
predškolski odgoj,
obrazovanje,
kultura,
vjerske aktivnosti,
vatrogasni dom,
udruge i sl.
Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti
zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.
U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti,
osigurati prostori za sljedeće sadržaje:
Punitovci
-
općinska izvršna tijela
osnovna škola
dječji vrtić
dom kulture
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska ambulanta
financijsko posredovanje
pošta
Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama.
(153.)
Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u
građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(154.)
Trase novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima
br. 2.A-2.G.
(155.)
Prometne i infrastrukturne građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane na
kartografskim prikazima br. 2.A.-2.G.
-
za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene
posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se
zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati u cilju poboljšanja funkcioniranja
građevine.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 66
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
(156.)
Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na
kartografskim prikazima PPUO, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne
koridore.
(157.)
Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na
ostalim površinama uz osigurani pristup.
Ostale površine iz prethodnog stavka su:
-
u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i
građevnog pravca,
-
van građevinskog područja – neizgrađeni površine.
5.1. PROMETNI SUSTAV
(158.)
Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta na području Općine utvrđena je Odlukom
nadležnog Ministarstva.
Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama
Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu
Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim
Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice.
(159.)
Prostor za za postojeće prometne građevine utvrđuje se stvarnom parcelom i pojasom
primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se
zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju
poboljšanja funkcioniranja građevine, u širini koridora definiranog posebnim propisom.
(160.)
Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji
kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina
pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova,
uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju
urbane opreme i sl.
(161.)
Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih
čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni
prometni sustav.
(162.)
Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:
(163.)
-
20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta,
-
18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta,
-
18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m.
U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih
ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore
čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO
150,0 m
KATEGORIJA CESTE
U ULIČNOM KORIDORU
Državna
Županijska
Lokalna cesta
Ostale ceste
(164.)
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
20,0
18,0
18,0
14,0
18,0
14,0
16,0
12,0
Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti
manja od:
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 67
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA
ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m
SMJER KOLNOG PROMETA
Dvosmjerni promet
Jednosmjerni promet
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
12,0
10,0
10,0
8,0
Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe.
(165.)
Širine koridora iz točke (162.)-(164.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične
koridore, koji se nalaze u izgrađenom području.
Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na
kartografskim prikazima građevinskih područja.
(166.)
Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene
horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti
jedne kategorije stanovništva.
Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno
polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju
posebnog propisa za javne ceste.
(167.)
U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene
te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim
normativima:
MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA
Namjena građevina
Jedinica
Obiteljske stambene građevine
Višestambene građevine
Trgovački (maloprodaja)
Robne kuće, trgovački centri
Tržnice na malo
Poslovne zgrade, uredi,
agencije
Industrija i skladišta
Servisi i obrt
Ugostiteljstvo
Osnovne škole i vrtići
Zdravstvene građevine
Vjerske građevine
Građevine mješovite namjene
1 stan
1 stan
25 m² bruto izgrađene površine
60 m² bruto izgrađene površine
25 m² površine građevne čestice
100 m² bruto izgrađene površine
< 50 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
15 m² bruto izgrađene površine
1 učionica/grupa
40 m² bruto izgrađene površine
40 m2 bruto izgrađene površine
-
Broj
parkirališnih
mjesta
1,00
1,20
1,00
1,00
1,00
2,00
1,00
1,00
2,00
1,00
2,00
2,00
1,00
∑ parkirališnih
mjesta za sve
namjene u
sklopu
građevine
Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu.
(168.)
Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za
invalide prema posebnom propisu.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 68
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
(169.)
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:
•
obiteljske stambene
građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
•
višestambene građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od
građevine
•
poslovne građevine
(trgovačke i ugostiteljske i
poslovne zgrade, uredi,
agencije, servisi i obrt)
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od
građevine,
•
robne kuće i trgovački centri
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
•
proizvodne građevine i
skladišta
-
na vlastitoj građevnoj čestici
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
•
javne i društvene , športskorekreacijske i vjerske
građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od
građevine,
građevine mješovite namjene
-
•
-
sukladno
načinu
rješavanja
parkirališta za osnovnu namjenu.
izgradnje
Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži.
(170.)
Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (169.) ovih Odredbi podrazumijeva se
građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina.
Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor
između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica,
pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a
najmanje 1,20 m.
Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se parkiralište ili garaža koji su planirani ili su
izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće.
Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina.
(171.)
Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (169.) ovih Odredbi obvezno se
primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se
prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog
prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja
potrebnog za postojeću namjenu.
(172.)
Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i
ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m.
Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene
zelenim zaštitnim pojasom.
(173.)
Planirani prijelazi nerazvrstanih cesta i puteva preko planirane autoceste A5 definirat će se
projektnom dokumentacijom navedene autoceste.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 69
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
5.2. POŠTANSKI SUSTAV
(174.)
Razvoj poštanske djelatnosti koji se odnosi na modernizaciju poslovnog prostora i opreme
postojećeg PU usmjeren je na građevinsko područje naselja, te se PPUO i detaljnim
planovima uređenja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetani razvoj.
5.3. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
(175.)
Razvojem nepokretne telekomunikacijske mreže u ovome PPUO planira se proširenjem
kapaciteta komutacija, te daljnji razvoj mjesnih mreža.
Magistralni, korisnički i spojni vodovi, komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži označeni su
na kartografskom prikazu br. 2.B. Pošta, telekomunikacije i RTV.
Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog
razvitka Općine. Za izgradnju novih mreža (dio naselja ili cijela naselja) treba osigurati
koridore za podzemne telekomunikacijske vodove.
(176.)
Mjesna telekomunikacijska mreža gradi se u građevinskim područjima, te se u pravilu gradi
u zelenom pojasu ulica.
Na području Općine nema izgrađenih baznih (osnovnih) postaja.
(177.)
Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je izgraditi bazne (osnovne) postaje s
pripadajućim antenskim stupovima i neophodnim kabelskim vodovima. Izgradnja baznih
postaja sa samostojećim antenskim stupovima na području Općine Punitovci dozvoljena je
unutar građevinskih područja naselja. Dozvoljena gustoća baznih postaja sa samostojećim
antenskim stupovima je 1 antenski stup po naselju. U naselju je dozvoljena izgradnja više
baznih postaja, ali u tom slučaju, ostale ne mogu imati samostojeći antenski stup. Bazna
(osnovna) postaja se može graditi i izvan građevinskih područja s prostornom distribucijom
od 1 stupa u radijusu od 10 km, a planira se jedna sjeverno od naselja Punitovci uz
prometnicu za naselje Krndija.
Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50 m.
Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od
neionizirajućih zračenja.
Bazne (osnovne) postaje se ne mogu graditi:
-
na školama i dječjim vrtićima,
na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih
dobara,
sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne
građevine (crkve).
Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup.
(178.)
Mrežu baznih postaja potrebno je uskladiti s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog
korištenja prostora i dijela građevina.
5.4. ELEKTROENERGETSKA MREŽA
(179.)
Elektroenergetske građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane na
kartografskom prikazima br. 2.D. Elektroenergetika.
Prostor za elektroenergetske građevine utvrđuje se na sljedeći način:
-
(180.)
za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene
posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se
zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati u cilju poboljšanja funkcioniranja
građevine.
Razvoj elektroenergetskog sustava
rekonstrukcijom sljedećih građevina:
na
području
Općine
planira
se
gradnjom
i
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 70
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
a) Prijenos
-
građevine od važnosti za Državu iz točke (2) ovih Odredbi.
b) Distribucija električne energije
-
izgradnja KB 10(20) kV mreže unutar građevinskih područja naselja kojima će se
međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV,
postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskog
područja naselja u skladu s dinamikom kabliranja,
izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda ovisiti će o procesu
urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacija TS i trase
dalekovoda,
izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.
Trase i lokacije elektroenergetskih građevina prijenosa iz podtočke a) električne energije
označene su na kartografskom prikazu br. 2.D. Elektroenergetika.
Ostale trafostanice i elektroenergetski vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno
gospodarskom razvoju i procesu urbanizacije naselja na području Općine.
(181.)
Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalazi u građevinskom području naselja (ili: koji
prolazi kroz građevinsko područje i kontaktnu zonu naselja), mora se postupno zamijeniti
kabelskim.
Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom
matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i
gradnju u naselju.
(182.)
Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu
prikazanu na Kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena prostora''.
Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno
posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za
elektroenergetiku.
(183.)
Novi distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim
kabelskim vodovima.
U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih
dalekovoda kabelskim vodovima.
(184.)
Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se izgradnja TS u
uličnom profilu.
5.5. PLINOVODI
(185.)
Planirani plinovodi na području Općine su:
Lokalni plinovodi:
-
glavni distribucijski plinovodi,
mjesne plinovodne mreže.
U ovome PPUO planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja na području Općine
osim naselja Krndija, te proizvodno-poslovne zone.
(186.)
Trase planiranih plinovoda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.C. Proizvodnja i
cijevni transport nafte i plina.
(187.)
Prostor za planirane građevine utvrđuje se na sljedeći način:
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 71
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
-
lokalni-glavni distribucijski plinovod
(izvan građevinskog područja)
__
_ ___
Broj: 25/2005.
100,0 m.
Širine koridora iz stavka 1. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne
građevine, prikazane u kartografskom prikazu.
(188.)
Glavne distribucijske plinovode izvan granica građevinskih područja graditi uz prometnice (u
ili uz koridor). Tlak plina u ovim plinovodima je do 0,4 MPa (do 4,0 bara).
(189.)
Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne dozvoljava se graditi u uličnom
profilu.
(190.)
Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je uskladiti s
razvojem područja tako da zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika.
Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,4 MPa (1,0-4,0
bara), a graditi će se s jedne ili obje strane ulica ovisno o potrebama.
(191.)
Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama
po potrebi s obje strane ulica. Na kartografskom prikazu su od mjesnih plinovoda prikazani
samo važniji, a izgradnja ostalih mjesnih plinovoda pratiti će proces urbanizacije i razvoj
gospodarstva.
5.6. VODOOPSKRBA
(192.)
Građevine vodoopskrbe određene su funkcijom i kategorijom i prikazane su na
kartografskom prikazu 2E.
Trase građevine vodoopskrbe su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar koridora koji
iznosi:
-
za magistralne vodoopskrbne vodove
-
za vodove do objekata prikazanih simbolima vezano uz
stvarni smještaj objekta
100,0 m,
Širina koridora je utvrđena simetrično u odnosu na os trase vodovoda koja je prikazana na
kartografskom prikazu 2E.
(193.)
Rješenje vodoopskrbe naselja s područja Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava s
napajanjem iz postojećeg crpilišta ''Josipovac Punitovački'' i/ili povezivanjem na okolne
sustave izvedbom planiranih magistralnih cjevovoda.
(194.)
Izvorišta voda moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne
zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa.
(195.)
Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama.
(196.)
Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio
cjelovitog rješenja.
(197.)
U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u
pogledu količina vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.
5.7. ODVODNJA
(198.)
U ovom PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na način da je za svako naselje Općine
planirano formiranje autohtonog sustava odvodnje.
(199.)
Prijemnik za prihvat otpadnih voda s područja Općine je rijeka Vuka i melioracijski kanali iz
sliva iste.
(200.)
U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava.
Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvoditi će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim
sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim ili melioracijskim kanalima. Postoji i
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 72
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog sustava
oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba.
(201.)
Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim
rješenjem.
(202.)
Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u
odvodni sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih
voda.
(203.)
Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za
upuštanje u prijemnike ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje
otpadnih voda.
(204.)
Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem
vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih
voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno
uvjetima nadležne ustanove.
Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne
mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame.
(205.)
Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se
prilikom prvog sljedećeg zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju
vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
5.8. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
(206.)
Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri
čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje
nadležnosti (detaljna kanalska mreža).
Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem
unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.
(207.)
Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja
vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno
posebnom propisu.
Inundacijski pojasevi će se utvrditi za područja uz kanale osnovne mreže (I i II reda), a
utvrđuje ih nadležno tijelo prema posebnom propisu.
Uz rijeku Vuku je utvrđena vanjska granica inundacijskog pojasa (''Županijski glasnik'', br.
4/2003. i 9/2004.).
(208.)
U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine.
Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi
odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje.
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA
6.1. MJERE ZAŠTITE VRIJEDNIH DIJELOVA PRIRODE
(209.)
Vrijedni dijelovi prirode utvrđeni su u PPOBŽ, a prikazani su na kartografskom prikazu 3.B.
Vrijedni dijelovi prirode iz prethodnog stavka ne predlažu se za zaštitu po posebnom propisu
nego se štite Odredbama ovog PPUO.
(210.)
Na području vrijednih dijelova prirode nije dozvoljeno sljedeće:
-
uklanjanje živica i šumaraka,
gradnja građevina koje je moguće graditi izvan građevinskih područja,
gradnja baznih postaja (antenskih stupova),
gradnja distribucijskih dalekovoda.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 73
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Na šumom obraslim područjima osobito vrijednog krajobraza predlaže se uravnotežiti
površinu sječa s ukupnom šumskom površinom, a sječu obavljati postupno.
Na vrijednim djelovima prirode vrijede i općenite mjere zaštite prirode:
-
na prirodnim vrijednostima predviđenima za zaštitu potrebno je zabraniti sve radnje
kojima se umanjuje njihova prirodna vrijednost odnosno narušavaju svojstva zbog kojih ih
se želi zaštiti;
za planirane zahvate u prirodu, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj
na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno
Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog
ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti;
u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju
očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja;
prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost
treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih;
u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost: izmjenjivanje
šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike poljoprivredne površine
zasijane jednom kulturom;
potrebno je osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez oštećivanja ili
ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih faktora;
potrebno je spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica tehnološkog
razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja
prirode.
-
-
-
(211.)
Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u
skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa,
ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (''Narodne
novine'', br. 7/06).
(212.)
Na području Općine Punitovci utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa (vlažne livade
Srednje Europe; mezofilne livade Srednje Europe; livade djeteline i puzave rosulje; poplavne
šume hrasta lužnjaka; mješovite hrastovo-grabove šume i čiste grabove šume) za koje treba
provoditi sljedeće mjere očuvanja:
•
•
•
•
•
•
•
očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti
revitalizaciju;
očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neuređene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i
dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno
prirodno pojavljivanje rukavaca i dr.);
očuvati povezanost vodnog toka, izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog
režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu ljudi i naselja;
u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i
šumske rubove;
u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih)
stabala, osobito stabala s dupljama;
pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u
sastavu koji odražava prirodni sastav; pošumljavanje nešumskih površina obavljati
samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski
stanišni tipovi;
očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih
(alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 74
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNIH CJELINA
(213.)
Na području općine Punitovci su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna
dobra:
a)
Preventivno zaštićena kulturna dobra
1. Sakralna: KRNDIJA: crkva sv. Križa
2. Spomenici Domovinskog rata: PUNITOVCI: Spomen ploča sa imenima poginulih
mještana u Domovinskom ratu
b)
U postupku preventivne zaštite:
1. JOSIPOVAC PUNITOVAČKI «Veliko polje II»- prapovijesni i srednjovjekovni
arheološki lokalitet na trasi autoceste B. Manastir - Osijek - Svilaj, dionica Osijek
– Đakovo.
2. JOSIPOVAC PUNITOVAČKI «Veliko polje I» - prapovijesni arheološki
lokalitet na trasi autoceste B. Manastir - Osijek - Svilaj, dionica Osijek –
Đakovo.
Osim navedenih lokaliteta, na području Općine evidentirano je 17 građevina narodnog
graditeljstva koje su od lokalnog značaja:
Jurjevac Punitovački
Kuća, Glavna 94
Punitovci
Kuća, S. Radića 83
Kuća, Domovska 50
Josipovac Punitovački
Kuća, Ul. Braće Banas 133
Kuća, Ul. Braće Banas 75
Kuća, Ul. Braće Banas 71
Kuća, Ul. Braće Banas 38
Kuća, Ul. Braće Banas 32
Kuća, Ul. Braće Banas 37
Kuća, Strossmaverova 7
Kuća, Strossmaverova 19
Kuća, Strossmaverova 25
Kuća, Strossmaverova 43
Kuća, Strossmaverova 55
Kuća, Strossmaverova 57
Kuća, Strossmaverova 63
Kuća, Strossmaverova 65
(214.)
Zaštićena kulturna dobra i evidentirana kulturna dobra detaljno se utvrđuju na temelju
akata o zaštiti.
Zaštićena kulturna dobra, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koja se obavezno
primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve vrste spomenika, koji su registrirani ili
preventivno zaštićeni te upisani u Listu kulturnih dobra Republike Hrvatske.
Županija ili općina može, sukladno posebnom propisu, zaštititi kulturna dobra od lokalnog
značaja, uz suglasnost nadležnog tijela.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 75
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja
PPUO, zaštititi sukladno posebnom zakonu.
Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i
provode sukladno posebnom zakonu.
(215.)
Lokalitetima koji su u postupku preventivne zaštite u tijeku je definiranje granica
katastarskim česticama.
Na tim se lokalitetima, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm,
moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene
posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji može propisati i
prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja.
Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja,
bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.
Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili
bilo kojih drugih zemljanih radova naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno
prekinuti te o navedenom bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Osijeku, kako bi
se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće
mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I
ZBRINJAVANJE OTPADA
7.1. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
(216.)
Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja:
-
(217.)
Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere:
-
(218.)
divlja odlagališta otpada ''Punitovački pašnjak'',
divlje odlagalište otpada moraju se sanirati.
Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za
praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu.
Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu.
U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog
posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i
obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.).
(219.)
Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i
mjerama utvrđenim u ovome PPUO i to:
a)
Zaštita tla
- gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja,
- gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno
ovim Odredbama,
- zbrinjavanjem otpada na način utvrđen sukladno ovim Odredbama
- smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na
primjerenu razinu.
b)
Zaštita voda
- zaštita voda provoditi će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama
utvrđenim ovim PPUO,
- izvorište pitke vode s područja Općine (crpilište Josipovac Punitovački) utvrđuje se
krugom radijusa 2.000 m, unutar kojega vrijede mjere zaštite sanitarnih zona
izvorišta za treću zonu,
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 76
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
- površine s područja Općine koje su unutar vodozaštitnih područja crpilišta koja su
smještena u okolnim općinama, ali im se vodozaštitne zone protežu i na području
Općine Punitovci, osigurava se provođenje mjera iz Odluke o sanitarnim zonama
tih crpilišta,
- zaštita voda provodi se i mjerama propisanim ovim Planom, a koje su određene
kroz uvjete odvodnje otpadnih voda utvrđene ovim Odredbama,
- zaštita voda se provodi i smanjivanjem upotrebe pesticida, umjetnih gnojiva i
ostalih preparata, a u zonama sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem,
ako je to utvrđeno Odlukom o zaštiti izvorišta.
c)
Zaštita zraka i zaštita od buke
- uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju
građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih
građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama.
(220.)
Izrada studije utjecaja na okoliš obvezna je za zahvate definirane posebnim propisom i
Prostornim planom Osječko-baranjske županije:
a)
po posebnom propisu:
-
b)
planirani 2x400 kV dalekovod Ernestinovo-Međurić.
po Prostornom planu Osječko-baranjske županije:
-
više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine,
odnosno kapaciteti, iako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim
propisom.
Pod malim prostorom podrazumijeva se gospodarska zona Josipovac Punitovački utvrđena
ovim PPUO i zahvati izvan građevinskog područja s izvorima zagađenja koji se nalaze na
međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m.
Unutar gospodarske zone je obvezna izrada Studije za sve zahvate i u slučajevima kada su
po kapacitetu i/ili veličini manji od onih propisanih posebnim propisom, a temeljem
posebnog propisa podliježu izradi SUO, sukladno točki 163. PPOBŽ-a.
Izvan građevinskih područja obvezna je izrada Studije u slučaju kada su veličine i/ili
kapaciteti zahvata koji su na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m pojedinačno manji,
ali ukupno veći od onih propisanih posebnim propisom.
Pod udaljenosti se smatra međusobna udaljenost građevina u kojima se obavlja djelatnost
zbog koje je propisana obveza izrade studije.
7.2. ZBRINJAVANJE OTPADA
(221.)
Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog
otpada.
(222.)
Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u ovome PPUO utvrđena je kao
potencijalna lokacija postojeća lokacija neuređenog odlagališta otpada ''Punitovački pašnjak''
na dijelu kč.br. 1794/2.
Alternativno, zbrinjavanje komunalnog otpada može se vršiti na regionalnom odlagalištu ili
zajedničkom odlagalištu za više jedinica lokalne samouprave, izvan granica Općine.
(223.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada ''Punitovački pašnjak'' smatra se orijentacijskom, a
definitivno će se utvrditi nakon provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje
komunalnog otpada.
(224.)
Količina otpada mora se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati
odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio-otpada za proizvodnju komposta u
okviru domaćinstava s okućnicom.
(225.)
Opasni otpad se prikuplja na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 77
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
(226.)
__
_ ___
Broj: 25/2005.
Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu.
8. OBVEZE IZRADE DETALJNIJIH PROSTORNIH PLANOVA
(227.)
Ovim PPUO utvrđuje se obveza izrade sljedećeg prostornog plana:
a)
Urbanistički plan uređenja naselja Punitovci
b)
Detaljni plan uređenja Gospodarske zone Punitovci
(228.)
Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Punitovci je građevinsko područje
naselja Punitovci, a područje obuhvata Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone
Punitovci je građevinsko područje gospodarske zone.
(229.)
Do izrade prostornih planova iz točke (227.) ovih Odredbi, način korištenja zemljišta i uvjeti
gradnje utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama.
9. SMJERNICE I MJERILA ZA NEOPHODNU REKONSTRUKCIJU
GRAĐEVINA U SKLADU S ČLANKOM 44. ZAKONA O
PROSTORNOM UREĐENJU
9.1. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA
PLANIRANOJ NAMJENI
(230.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u
ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.
(231.)
Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju
se:
-
sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u
postojećim gabaritima,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću
stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine
10,0 m²,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s predprostorom) uz
postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema
sanitarne prostorije ), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0
m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine,
-
preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,
-
izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi
sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni
građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,
-
adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za
namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim
PPUO,
-
ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,
-
gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,
-
uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih
zidova i prometnih površina).
Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.
(232.)
Građevinama ili dijelu građevina iz točke (230.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena,
sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 78
Prostorni plan uređenja općine Punitovci
__
_ ___
Broj: 25/2005.
9.2. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO
UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO
(233.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje
utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (231.) ovih Odredbi, te dograđivati i
nadograđivati sukladno ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s
uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj
građevine.
Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se
prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.
(234.)
Građevinama iz točke (233.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama
ovoga PPUO.
___________________________________________________________________________
//. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 79

prijava početka radova na uklanjanju građevine

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Prezrena remek-djela sovjetske avangarde

2-hygienic principles_HR2

tehnički opis

Odredbe za provođenje

REPUBLIKA HRVATSKA ZADARSKA ŽUPANIJA OPĆINA

PRORAČUN RIZIKA OD UDARA MUNJE

Prezentacija HIDROING d.o.o.

odluka o raspisivanju natječaja - Općina Tar