Izvozna strategija za sektor turizma

Pregled sektora turizma
Sadržaj:
UVOD .................................................................................................................................................................. 3
SITUACIONA ANALIZA ......................................................................................................................................... 3
SWOT ANALIZA ................................................................................................................................................. 25
AKCIONI PLAN ................................................................................................................................................... 30
Uvod
Sektor turizma ima utjecaja na mnoge druge uslužne sektore i proizvodne industrije, kao što su prehrambena
industrija, građevinarstvo i finansijske usluge. Njegov uspjeh je blisko povezan sa slikom zemlje, njene političke i
ekonomske stabilnosti, te kvaliteta njene prometne infrastrukture (aerodromi, ceste i željeznica) i informatičkih
usluga (rezervacije, hosting, plaćanja, informacije). Sektor turizma zavisi od građana bilo koje zemlje, ali i utiče
na njih. To je sektor u kome se obrće gotov novac, te je tako sklon otvaranju sivih zona. Međutim, uočljivo je da
BiH ima neosporno prirodno bogatstvo kao i kulturne, historijske i vjerske lokalitete koji su privlačni stranim
turistima. Većina gostiju još uvijek dolazi iz okruženja, odnosno onog prvog kruga zemalja koje razumiju Bosnu i
Hercegovinu i imaju više informacija nego turisti iz drugih dijelova svijeta.
To je samo po sebi pokazatelj da je promocija jedna od slabih tačaka sektora turizma i da informacije ne dopiru
do potencijalnih gostiju. Ni gosti nisu ciljani, odnosno nema planiranja, dok je iznos budžeta za promociju
nepoznat. Usmene preporuke i dijaspora, zajedno sa povremenim grupama turista u potrazi za avanturom, i
dalje stižu do zemlje. Mnogi dolaze u jednodnevne ili dvodnevne posjete koje su dio većih aranžmana u
okruženju (npr. sa hrvatske obale do Mostara, Sarajeva i Međugorja).
Mnogo toga je potrebno ovom sektoru, koji međutim, srednjoročno ali i dugoročno gledano, može pomoći u
zapošljavanju ljudi i promociji drugih proizvoda iz BiH. Osnovni pokazatelji za ovaj sektor dati su u narednoj
tabeli, ali je pouzdanost podataka upitna, jer statistički sistem u svom sadašnjem obliku ne pruža sveobuhvatne i
tačne podatke u veoma složenoj strukturi ovog sektora. Prema tome, informacije date u tabeli 25 odgovaraju
samo podacima prijavljenog prihoda. Smatra se da je stvarni prihod veći.
Tabela 1: Osnovni pokazatelji za sektor turizma
Udio u BDP
2,47%
Udio u izvozu usluga
1 milijarda BAM u 2009. god.
Broj preduzeća
1.078
Broj uposlenih
32.458
Situaciona analiza
U posljednjih 15 godina, brojne međunarodne i lokalne organizacije i agencije, te namjenski projekti, uključujući
USAID, JICA, ORGALIS, CIPE, GTZ, INTEREG III, TEMPUS, UNDP, CARE, EURED, FIPA-u su se bavile različitim
pitanjima i problemima vezanim za sektor turizma u Bosni i Hercegovini, često naglašavajući postojanje velikih
mogućnosti njegovog daljeg unapređenja i razvoja. Ove, kao i sve druge studije i analize su identifikovale niz
ključnih prednosti, slabosti, prilika i prijetnji u turističkom sektoru Bosne i Hercegovine.
Kao što i većina istraživanja sugeriše, Bosna i Hercegovina je vrlo zanimljiva turistička destinacija kojoj je
podareno bogatstvo prirodnih raznolikosti, bogata kulturna i historijska baština i mnoštvo različitih tradicija. Sve
ove komparativne prednosti u skladu su sa novim i savremenih trendovima turističke potražnje. Uz povoljan
geografski položaj, na raskrsnici Alpa, Mediterana i Balkana, BiH posjeduje potencijal da postane vrlo poželjna
turistička destinacija u budućnosti. Međutim, potrebno je unaprijediti konkurentnost sektora. Kroz različite
projekte identifikovan je veliki broj slabosti koje utiču na čitav lanac vrijednosti u turističkoj ponudi, te značajno
usporavaju razvoj turizma u BiH. Neke od tih slabosti su: nedovoljno izgrađena infrastruktura odnosno loša
kvaliteta postojeće infrastrukture, uključujući transport; nedostatak prepoznatljivih turističkih atrakcija i
proizvoda (destination management); slaba zaštita okoliša, posebno upravljanje otpadom; slab privatni sektor i
nedovoljan dijalog između javnog i privatnog sektora; brojne administrativne prepreke (duge procedure
kreiranja neusklađenih propisa, statistika u turizmu); institucionalni okvir; poslovne slabosti (nedostatak vještina
modernog upravljanja, transfer znanja, neefikasne i neusklađene marketinške, posebno promotivne aktivnosti,
samo su neke od vidljivih prepreka brže afirmacije turizma u BiH).
Jedan od glavnih izazova BiH kao turističke destinacije je razvoj konkurentskih prednosti, što zahtjeva
marketinšku strategiju i razvoj turističkih proizvoda usklađenih sa tom strategijom, a u svrhu kreiranja održive
turističke industrije. Da bi se ostvarila maksimalna ekonomska korist od turizma neophodno je ukloniti
administrativne prepreke, stimulisati povećanje kvaliteta i diverzifikaciju proizvoda, tržišta i tržišnih segmenata,
razvijati cjelogodišnju turističku ponudu, podstaći razvoj transportne infrastrukture kao i bolji pristup ključnim
turističkim atrakcijama/mjestima i kreiranje prepoznatljivog BiH brenda kao turističke destinacije.
Situaciona analiza obuhvata sljedeće elemente:
 Uvod
• Pregled sektora turizma i njegovih performansi
 Institucionalni okvir, zakonske regulative
• Infrastruktura
• Ljudski resursi, zaposlenost i obrazovanje u sektoru turizma
• Inovacije i novi poslovni modeli u sektoru turizma
• Turistički resursi u BiH
 Zaključak
1.1. Sektor turizma i njegove performanse
1.1.1. Regionalni kontekst
Na osnovu najnovijih pokazatelja, WTTC (World Travel & Tourism Council) konstatuje da je turistička potražnja u
Jugoistočnoj Europi (SEE) u konstantnom porastu i predviđa izvoz turističkih usluga Bosne i Hercegovine u
vrijednosti od BAM 1,136.6 miliona u 2011. godini. Ista organizacija dalje predviđa nominalni rast izvoza
turističkih usluga Bosne i Hercegovine od 8.3% godišnje čime bi ukupna vrijednost izvoza turističkih usluga u
2021. godini iznosila BAM 2,025.4 miliona.
Svakako, sektor turizma zauzima jedan od top prioriteta ekonomske razvojne strategije za većinu zemalja u
regiji. Bosna i Hercegovina ne bi trebala biti izuzetak. U tabeli ispod dat je prikaz osnovnih indikatora za turizam
Bosne i Hercegovine.
Tabela br.1: Ključni indikatori učešća turizma u BDP-u, zaposlenosti, izvozu i investicijama BiH
2011 KLJUČNI INDIKATORI
Prosječni realni god.
rast
2011-2021
BDP: Direktni doprinos
Očekuje se da će u 2011. godini, direktni doprinos sektora turizma BDP-u iznositi BAM
592,2 miliona (2,3% od totalnog BDP-a), rastući za 5,7% godišnji do BAM 1.029,6 miliona
(2,4%) u 2021 godini (sa konstantnim cijenama iz 2011 godine).
BDP: Ukupni doprinos
Procjenjuje se da će ukupni doprinos sektora turizma BDP-u, uključujući šire ekonomske
utjecaje, porasti za 5,7% godišnji sa BAM 2.151,6 miliona (8,4% BDP-a) u 2011. godini na
BAM 3.757,5 miliona (8,9%) do 2021 godine.
Zaposlenost: Direktni doprinos
Očekuje se da će se u 2011. godini u sektoru turizma direktno otvoriti novih 22.000 radnih
mjesta (2,1% od ukupne zaposlenosti), rastući za 1,5% godišnji do 26.000 radnih mjesta
(2,3%) do 2021. godine.
Zaposlenost: Ukupni doprinos
Procjenjuje se da će ukupni doprinos sektora turizma zaposlenosti, uključujući indirektno
podržane poslove u industriji, porasti za 1,5% godišnji sa 81.000 radnih mjesta (7,6% od
ukupne zaposlenosti) u 2011. godini na 93.000 radnih mjesta (8,3%) do 2021. godine.
Izvoz turističkih usluga
Očekuje se da će u 2011. godini, izvoz sektora turizma iznositi BAM 1.136,6 miliona (10,4%
od ukupnog izvoza), rastući za 8,3% godišnji (u nominalnom iznosu) do iznosa od BAM
2.025,4 miliona (12,1%) u 2021. godini.
Investicije
Investicije u sektoru turizma se procjenjuju na iznos od BAM 222,0 miliona ili 3,7% ukupnih
inesticija u 2011. godini. Trebale bi porasti za 5,0% godišnji da bi dostigle iznos od BAM
360,5 miliona (ili 3,9%) ukupnih investicija u 2021. godini.
5,7%
5,7%
1,5%
1,5%
5,9%
5,0%
Svjetsko rangiranje (u kategoriji od 181 zemlje)
Relativni značaj ukupnog doprinosa sektora turizma BDP-u
118
Apsolutna veličina
94
Relativni doprinos nacionalnoj
ekonomiji
44
Procjena rasta
Izvor: WTTC World Travel & Tourism Council
Iako broj inostranih dolazaka u BiH konstantno raste u posljednjih deset godina (5-7% godišnje) njen udio u
okviru zemalja Jugoistočne Evrope je relativno mali. BiH ima najmanji broj dolazaka, privlači nešto više od
300.000 stranih posjetilaca godišnje što je, na primjer, samo 0,4% od ukupnog broja stranih turista susjednih
zemalja (Hrvatska, 9,5 mil., Srbija 950.000 i Crna Gora 2,5 mil. stranih turista). BiH trenutno više ovisi o
susjednim tržištima (više od 50% od ukupnog broja stranih turista dolazi iz susjednih zemalja).
1.1.2. Turistički indikatori i tekuće performanse industrije
Primjetan je nedostatak pouzdanih statističkih podataka o kretanjima i aktivnostima posjetilaca u BiH, kao i o
prihodima ostvarenim u sektoru turizma. Stoga svi dostupni i pregledani izvori daju samo dio stvarne slike jer
kretanja posjetilaca/aktivnosti nisu redovno statistički praćena. Prema tome, statistika prikazana u donjem
tekstu ne odražava stvarno stanje turizma/ugostiteljstva u BiH. Tabela 1 sadrži niz historijskih podataka koji
ukazuju na ukupan broj posjetilaca i noćenja u BiH za posljednjih 10 godina.
Tabela 2. Posjetioci u BiH, 2000.-2009.
Posjetioci
Dolasci posjetilaca
Noćenje posjetilaca**
Godina
Ukupno
Domaći
Strani
Ukupno
Domaći
Strani
1990
1.478.355
627.743
850.612
3.793.703
1.892.282
1.901.421
2000
391.138
221.719
169.419
951.808
551.232
400.576
2001
331.674
193.755
137.919
797.437
469.746
327.691
2002
375.050
214.186
160.864
902.307
502.531
399.776
2003
387.675
220.372
167.303
913.750
504.626
409.124
2004
417.694
223.269
194.425
999.158
533.180
465.978
2005
434.216
216.943
217.273
1.017.383
532.838
485.545
2006
499.244
243.480
255.764
1.177.452
582.082
594.380
2007
583.742
277.290
306.452
1.336.159
641.652
694.507
2008
610.817
289.306
321.511
1.396.485
677.735
718.750
2009
572.634 *
261.692
310.942
1.268.173*
597.045
671.128
Izvori: Republički zavod za statistiku Republike Srpske; FBiH, Federalni zavod za statistiku 2010; Brčko Distrikt
* U odnosu na prethodnu godinu, i broj posjetilaca (38.000) i noćenja (128.312) se smanjio.
** Prosječna dužina boravka gostiju je niska, 2.43 za sve posjetioce u 2000, i 2.21 noćenja u 2009; domaći gosti
ostaju nešto duže (3.25 u 2000; 2.28 u 2009.) nego stranci (2.36 u 2000, 2.16 u 2009.).
Najnoviji podaci, za 2010, ukazuju na porast broja posjetilaca u BiH (tabela ispod):
Tabela 3. Dolasci posjetilaca/noćenja u BiH u 2010 (januar - decembar)
Dolasci
Indeks
Noćenja
Indeks
I-XII 2010/I-XII 2009
I-XII 2010/I-XII 2009
Domaći
290.879
111,2
643.937
107,9
Strani
365.454
117,5
772.754*
115,1
Ukupno
656.333
114,6
1.416.691
111,7
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
*U ukupnim dolascima zemlje bivše Jugoslavije učestvuju sa 50%, EU zemlje sa 43%, i ne-europske zemlje sa 7%;
Najveći broj turističkih dolazaka ili noćenja zabilježen je u planinskom, primorskom, banjskom, vjerskom i u
kulturnom turizmu.
Tabela 4. Dolasci posjetilaca/noćenja učešće FBiH, RS i BD, u 2010
Svi turisti
Domaći
Strani
Svi turisti dolasci
Domaći
Strani
noćenja (%)
(%)
(%)
(%)
(%)
(%)
FBiH
53.93
38.66
67.51
58.20
46.55
RS
44.48
59.54
31.9
39.64
50.84
BD
2.59
1.8
1.4
2.16
2.61
izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
68.01
30.20
1.79
Tabela 5. Dolasci turista/noćenja po smještajnim kapacitetima u BiH za 2010.( januar - decembar)
Dolasci
Indeks
Noćenja
Indeks
Vrsta smještaja
I-XII 2010/I-XII 2009
I-XII 2010/I-XII 2009
Hoteli
531.566
116
1.103.637
Moteli
61.632
103
96.413
Pansioni
21.876
76
50.627
Privatni smještaj
3.275
61
5.348
Druge vrste smještaja
37.984
163
160.666
Ukupno
656.333
114
1.416.691
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
106
97
98
57
217
111
U nastavku je data tabela strukture dolazaka u 2010.-oj godini po zemljama prebivališta iz kojih je zabilježen
najveći broj dolazaka.
Tabela 6. Struktura dolazaka po zemljama prebivališta
Zemlja
Broj dolazaka
% učešće u ukupnom
prebivališta
2010
broju dolazaka
Srbija
56.370
15%
Hrvatska
56.100
15%
Slovenija
40.246
11%
Turska
24.024
6%
Italija
23.749
6%
Poljska
17.888
4%
Njemačka
17.281
4%
1.1.3.
Broj noćenja 2010
113.840
104.863
64.959
45.349
49.113
54.989
36.925
% učešće u ukupnom
broju noćenja
14%
13%
8%
5%
6%
7%
4%
Smještajni kapaciteti
Zvanično prijavljeni smještajni kapaciteti u 2010. godini (uglavnom poslovno-hotelski i moteli) u BiH su bili
25.587 kreveta u 2010. Neslužbeni podaci međutim ukazuju da se njihov broj kreće oko 44.000 - 50.000. Više od
90% smještajnih kapaciteta koncentrisano je u nekoliko područja: Neum (6000), Međugorje (službeno
registrovano 1.200, ukupno 15.000), Kanton Sarajevo, uključujući i Istočni dio u RS , 10.800, i Banja Luka (1.500).
Dvije glavne banje, Reumal Fojnica i Vrućica Teslić raspolažu sa ukupno 1.400 kreveta. Takva distribucija
smještaja jasno odražava tekuće kretanje posjetilaca u zemlji. Ostatak zemlje ima manjak i smještajnih
kapaciteta i kvaliteta. To je naročito vidljivo u nacionalnim parkovima/rezervatima, planinama i mjestima u
blizini prirodnih atrakcija. Prema službenim podacima iz 2007. više od 20 opština u RS-u nije imalo registrovanog
smještaja za turiste. Situacija se nije bitno promijenila.
Interesantno je napomenuti da je 1991. godine bilo ukupno 21.084 soba i 51.632 kreveta.
Tabela 7. Smještajni kapaciteti prema vrstama u BiH 2009./2010.
Broj smještaja
Vrsta smj.
Hoteli
204
Moteli
124
Pansioni
57
Privatni (sobe) smještaj
10
Drugo
37
Ukupno
432
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
Broj soba
Broj kreveta
9.072
1.520
655
67
660
11.974
18.867
3.336
1.416
150
1.818
25.587
Tabela 8. Geografska distribucija smještaja i turističkih agencija u BiH
Broj smještajnih jedinica
Broj turističkih agencija
Entiteti
FBiH
245
150
RS
181
43
Brčko Distrikt
6
3
Ukupno
432
196
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
Prema službenim podacima (vidi tabelu 3) sektor smještaja je slabiji, jer je prosječna popunjenost bila ispod 15%
za godinu 2010. Zbog nepravilnosti u registrovanju posjetilaca stvarna brojka bi trebala biti znatno viša. Slična
situacija je sa performansama industrije. Posjetioci su registrovani u hotelima, motelima i pansionima, a rijetko u
drugim vrstama objekata za smještaj gostiju.
1.1.4. Performanse industrije
Osim performansi industrije, prikazani podaci takođe upućuju na to da su druge aktivnosti turista beznačajne ili
uopšte nisu zabilježene.
Prema zvaničnim statističkim podacima BHAS-a, za 2010. godinu pod-sektor ugostiteljstva ostvario je prihod od
491,1 mil. BAM, što je za 1,36% više od prihoda ostvarenog u 2009.-oj godini, 2.01% od BDP-a zemlje. Međutim,
prema procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH, prihod od turizma je premašio milijardu BAM u 2010.-oj
godini, i ova brojka je u skladu s podacima dobijenim od strane Centralne banke BiH koja se koristi
metodologijom MMF-a.
Prema procjenama Svjetske Turističke organizacije (UNWTO), očekuje se da će aktivnosti putovanja i turizma
Bosne i Hercegovine, u periodu do 2015. godine imati realni godišnji rast od 5,2%.
1.2.
Institucionalni okvir, zakonodavstvo i zakoni
Institucionalna struktura BiH, koja se često navodi kao jedna od glavnih prepreka za ukupni privredni razvoj,
takođe predstavlja prepreku za razvoj turizma. Međutim, spor napredak u razvoju turizma u BiH ne može se
opravdati samo kompleksnom institucionalnom strukturom. Lokalne vlasti i lokalne zajednice, kao i privatni
privredni subjekti i turističke organizacije, mogu biti aktivniji u omogućavanju razvoja turizma u svojoj
nadležnosti i na mikro nivou.
Doista, Institucionalni okvir (vidi Dodatak A) je složen ostavljajući malo prostora za efikasnost i koordinaciju
turističke djelatnosti u BiH. Takva slojevitost institucionalne infrastrukture prikazana je u tabeli ispod.
ORGANIZACIJA TURISTIČKOG SEKTORA BOSNE I HERCEGOVINE
REGULATORNI OKVIR
Državni nivo
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO)
Uloga: Koordinacija i kreiranje politike turizma
MINISTARSTVO VANJSKE
TRGOVINE I EKONOMSKIH
ODNOSA BOSNE I HERCEGOVINE
(MVTEO)
 Sektor za prirodne resurse,
energetiku i zaštitu prirodne
okoline
 Odjel za turizam
Radna grupa za koordinaciju
aktivnosti u turizmu
Federalno
Ministarstvo
okoliša i
turizma
Sektor turizma i
ugostiteljstva
Ministarstvo
trgovine i
turizma
Republike
Srpske
Sektor turizma i
ugostiteljstva
Odjeljenje za
privredni
razvoj, sport i
kulturu
Pododjeljenje za
turizam
Entitetski nivo:
Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske
Brčko Distrikt-Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu
Uloga: Zakonodavstvo i implementacija pratećih propisa
TURISTIČKA
ZAJEDNICA FBiH
TURISTIČKA
ORGANIZACIJA RS
Entitetski nivo:
Turističke zajednice i organizacije
Uloga: Promocija i jačanje sektora turizma
Kantonalne
turističke
zajednice
Kantonalni nivo u FBiH:
Turističke zajednice Kantona
Državni nivo:
Vanjskotrgovinska komora
Uloga: Promocija, jačanje sektora i zastupanje
interesa pravnih lica u Grupaciji za turizam i
ugostiteljstvo
Vanjskotrgovinska
komora Bosne i
Hercegovine (Grupacija za
turizam i ugostiteljstvo)
Privredna komora
FBiH (Udruženje
trgovine i turizma)
Udruženje
turističkih agencija
BiH (UTABiH)
INSTITUCIONALNI OKVIR – PODRŠKA
PROMOCIJI I JAČANJU SEKTORA TURIZMA
Privredna komora RS
(Udruženje za turizam
i ugostiteljstvo)
Udruženje hotelijera i
restoratera BiH
(UHIRBiH)
Entitetski nivo:
Privredne komore entiteta
Uloga: Promocija, jačanje sektora i zastupanje
interesa pravnih lica u udruženjima za turizam i
ugostiteljstvo
Državni nivo:
Udruženja
Uloga: Jačanje sektora i zastupanje interesa članova
udruženja
1.2.1. Postojeći zakoni u oblasti turizma
Na državnom niovu ne postoji Zakon o turizmu. Prema Deytonskom mirovnom sporazumu, u oblasti turizma
nadležnost imaju entiteti i BD, dok država usklađuje i koordinira postojeće zakone. Zakonska regulativa turizma
i ugostiteljstva BiH je riješena entitetskim zakonima i zakonima Distrikta Brčko, na osnovu zakona: Zakon o
turističkoj djelatnosti, Zakon o ugostitetljskoj djelatnosti, Zakona o promociji i turističkim
zajednicama/organizacijama, i ta zakonska regulativa nije uslađena, odnosno primjenjuje se samo na teritoriji
entiteta i Distrikta Brčko. Pravilnici o kategorizaciji i klasifikaciji ugostiteljskih objekata su također neusklađeni,
jer su riješeni na nivou entiteta i Distrikta Brčko. U narednom periodu potrebno je izvršiti harmonizaciju gore
navedenih zakona u skladu sa EU direktivama i standardima. Za taj zadatak zadužena je radna grupa za turizam
koja djeluje u okviu MVTEO-a.
1.2.2. Prostorno planiranje u BiH
Postojeći regulatorni okvir nije dovoljno primijenjen. U FBiH svaki kanton donosi svoj prostorni plan i donosi niz
uredbi. U RS je opština ta koja donosi prostorni plan.
Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta usvojen je 2006., (FBiH) i Zakon o prostornom planiranju je
usvojen u 2002. (RS) uređuje prostorni plan na entitetskom nivou namećući određeni broj dokumenata na
entitetskom nivou, kao što su: prostorni plan, urbanistički plan i regulacioni plan. Zakon FBiH sadrži načela za
određivanje građevinskog zemljišta, ali stavlja građevinske propise u poseban zakon (usp. Zakon o gradnji), kao i
propise o zaštiti okoline i infrastrukturi. U RS-u isti zakon se bavi prostornim planiranjem i građevinskim
zemljištem, koji ima za cilj olakšavanje koordinacije između vlasti i potencijalnih graditelja/investitora.
Zakon o vlasništvu
Vlasničke knjige su jedan od najsloženijih pitanja koja se tiču ulaganja. Zemljišne knjige su često u sukobu s
katastrom nekretnina i obično ne predstavljaju stvarno stanje.
Građevinske dozvole
Prostorni plan BiH postoji, ali je teritorija neravnomjerno pokrivena. Nepostojanje prostornih planova za sve
opštine ostavlja mogućnost za arbitrarne odluke o korištenju zemljišta. Gradsko korištenje zemljišta i sistem
upravljanja nije uvijek efikasan jer neke opštine potiču tržište nekretnina praksom prenosa stanarskog ili prava
na korištenje, umjesto punopravnog vlasništva, što implicira visoke cijene transakcija i komunalnih naknade za
priključenje.
Zakoni o zaštiti okoline
Postoji niz zakona u BiH koji regulišu okoliš. Samo u RS postoji 6 takvih zakona, uključujući vodu, zaštitu vazduha
i otpada. Slični zakoni na snazi su dostupni u FBiH i BD. Međutim, stvarno stanje okoliša upućuje na postojanje
niza problema, od „divljih“ deponija, do nedovoljno razvijene ili poslovno neefikasne infrastrukture u ovoj
oblasti.
Prateći dokumenti i smjernice za razvoj turizma
U toku 2009. i 2010. godine urađene su strategije razvoja turizma FBiH, RS-a i Brčko distrikta. Međutim, izvršna
vlast nije usvojila strategije FBiH i RS-a, dok je strategija Brčko distrikta usvojena. Za očekivati je da će se u
narednom periodu, nakon širih konsultacija, navedene strategije usvojiti.
1.3.
Infrastruktura za turizam
Geografski, BiH ima veoma povoljan položaj. Širom države, poput susjedne Hrvatske i Srbije i Crne Gore, nalaze
se koridori koji povezuju Centralnu Evropu sa Jadranom. Obzirom na značaj prometne infrastrukture za razvoj
ekonomije, uključujući turizam, te na temelju istraživanja koja su već urađena, sada su ispunjeni uslovi za
izgradnju novih cesta i za rekonstrukciju uskih grla postojeće infrastrukture.
1.3.1. Vazdušni pristup
BiH ima prilično razvijene zračne luke i aerodromske objekte, ali broj direktnih međunarodnih veza ostaje
ograničen. Postoje četiri zračne luke otvorene za međunarodni komercijalni saobraćaj u Bosni i Hercegovini,
odnosno u Banjoj Luci, Mostaru, Sarajevu i Tuzli.
Najveći i glavni aerodrom u razmatranju za sadašnji projekat je međunarodni aerodrom Sarajevo, koji je
proglašen jednim od najboljih evropskih aerodroma u svojoj kategoriji (do 1 milion putnika) od strane ACI vijeća
u Münchenu 2005. Ukupno 11 kompanija zapravo rade, s najvažnijim vezama s prijestonicama zapadne i istočne
Evrope, kao što su Budimpešta, Beč, Milano ili München, Frankfurt, Istanbul, Beograd, Zagreb, Ljubljana, Zurich,
itd. povezujući Sarajevo s ostatkom svijeta. Broj tački povezivanja stalno raste još od njegovog otvaranja.
Sarajevski aerodrom jeste i ostat će glavna ulazna tačka za međunarodne posjetioce BiH.
Međutim, potrebno je razvijati i ostale zračne luke u BiH, kao i sam sarajevski aerodrom, radi povećanja
kapaciteta i broja direktnih letova, kao i broja prisutnih avio-kompanija. Također, potrebno je razvijati i prateće
usluge. Na primjer, sa sarajevskog aerodroma nema direktne autobuske linije prema centru grada, ili prema
destinacijama (Međugorje, Jahorina, Mostar, i slično), tako da se posjetioci moraju osloniti na taxi službu ili
druge privatne aranžmane. Također je potrebno u skorijoj budućnosti komercijalizirati aerodrom u Mostaru,
obzirom da se najznačajnije turističke destinacije nalaze u ovom području.
1.3.2. Cestovni pristup
Saobraćajna infrastruktura je jedno od najznačajnijih uskih grla za razvoj turizma u BiH. Cestovni pristup
području Sarajeva pruža mreža državnih cesta, u dobrom su stanju i prihvatljive geometrije (osim nekih dijelova
koji se nalazi u planinama). Cestovni pristup će biti još olakšan uz implementaciju koridora 5C autocesta u
budućnosti, međutim, vremenski okvir za njegovu izgradnju će se tek znati.
Cestovni pristup tokom zimske sezone može biti podvrgnut teškim vremenskim uslovima, čak i na glavnoj mreži.
Državne ceste iz Sarajeva i Mostara su u dobrom stanju, ali neke od njih ipak sa već vrlo gustim saobraćajem.
Lokalne ceste za direktan pristup području su uglavnom u zadovoljavajućem stanju i ne trebaju više od redovnog
tekućeg i periodičnog održavanja. Ipak treba se raditi na proširenju trenutne ponude lokalnog transporta za
razvoj turizma.
Slika 1: Karta strateške rute za glavnu mrežu u Bosni i Hercegovini: (Izvor DC FBiH)
1.3.3. Željeznička mreža
Dužina željeznica u Bosni-Hercegovini iznosi 1.013 km, od čega su 94 km duplog kolosijeka i 777 km je
elektrifikovano. Dvokolosiječni dio se nalazi na koridoru 5C između Jelina i Grapska i omogućuje maksimalnu
brzinu od 100-160 km/h. Na slici 2 ispod sažete su glavne karakteristike željeznica.
Željeznički standard u Bosni i Hercegovini temelji se na AGC i AGCT sporazumima. Uzimajući u obzir da tokom
posljednjih desetak godina održavanje i ulaganja nisu bila dovoljna zbog nedostatka finansiranja, infrastruktura
je prilično propala i unapređenje mreže do tih standarda izgleda neostvarivo. Vozni park, signalizacija i
telekomunikacijski sistem čini se također u lošem stanju, što rezultira niskim brzinama i nedostatkom efikasne
usluge.
Čini se da je područje Sarajeva dobro opsluženo željeznicom, posebno na osi sjever-jug. Zaista, željeznička pruga
sjever - jug koja slijedi koridor 5C i prolazi kroz područje Sarajeva je elektrifikovana, a dijelom i duplog kolosijeka.
Mreže pruga su osigurane sa Hrvatskom i Srbijom. Udobnost i trajanje putovanja može odvući putnike na druge
načine prevoza, iako trošak željeznice ostaje umjeren.
Slika 2: Mreža pruga (izvor ZBH)
1.4.
Ljudski resursi i obrazovna infrastruktura u turizmu
Turizam je radno intenzivna industrija, dakle stvara povećanu potražnju za raznim poslovima. U 2009. godini
globalna turistička industrija je direktno zapošljavala preko 192,2 miliona1 ljudi (jedan na svakih 12,4 radnih
mjesta u formalnom sektoru) u oko 50 kategorija zapošljavanja i oko 200 zanimanja.
U 2009, prema službenim podacima, 32.408 ljudi je bilo zaposleno u sektoru turizma i ugostiteljstva u BiH, 4,59%
ukupnog broja zaposlenih, ali ipak manje za 2,5% u odnosu na prethodnu godinu.
U RS-u 14.153 ljudi je zaposleno u turizmu, više od 5% ukupne zaposlenosti. U FBiH sektor turizma i
ugostiteljstva dijele između 3,8-5,3% (2 različite metodologije) od ukupne zaposlenosti2.
Industrijom BiH turizma dominiraju mala i srednja poduzeća koja uglavnom, zbog nedostatka potrebnih vještina,
pokazuju nesposobnost da se prilagode novim i nastajućim tržišnim prilikama. Svaka studija je identifikovala
1
2
Svjetska turistička organizacija 2010, http://www.unwto.org/index.php
Strategija Turizma FBiH, 2008-2018.
veliki deficit sposobnih ljudskih resursa koji je vidljiv u svim aspektima sektora turizma i ugostiteljstva. Na
primjer, postoji nedostatak kuhara u svim segmentima industrije, od prerade hrane, do kafića, restorana, hotela
višeg kvaliteta i konvencijskih centara. Slična je situacija i u drugim sektorima u cijeloj industriji, posebno u
malim provincijskim gradovima i potencijalnim turističkim regijama u kojima dominira ruralna sredina.
Dok u urbanim mjestima poslovni subjekti u turizmu i ugostiteljstvu imaju više izbora na tržištu rada, u ruralnim
područjima, zbog niza faktora, uključujući i ograničenja finansiranja, postoji percepcija da je kvaliteta
raspoloživih ljudskih resursa ispod minimalne potrebne za industrijski standard, te da su stečene kvalifikacije i
vještine manje vrijednosti.
Jaz između postojećeg formalnog obrazovanja/infrastrukture za obuku i zahtjeva sektora turizma i ugostiteljstva
je vrlo širok. Najveći problem je izostanak praktične edukacije. Postoji oko 25 strukovnih škola (uglavnom u
vlasništvu države) u BiH koje nude djelomične ili potpune programe za industriju. Programi turizam i
ugostiteljstvo su ili preopširni ili previše specifični i nisu u skladu sa tržišnim trendovima turizma/ugostiteljstva.
Većina programa su zastarjeli i usko fokusirani na nekoliko područja kao što su tradicionalni načini kuhanja,
serviranje hrane/pića i osnovna znanja o turizmu uopšteno (organizacija putovanja, geografija).
Na višem nivou obrazovanja, ni jedan od 8 univerziteta u državnom vlasništvu i većem broju privatnih
univerziteta, nema potpuni program turizam i ugostiteljstvo, iako neki od njih (6 prema posljednjim podacima:
Univerzitet u Sarajevu, Noel Baker privatni univerzitet u Sarajevu, jedan privatni univerzitet u Banjoj Luci,
privatni univerzitet u Travniku, Pavlović univerzitet u Bijeljini i Visoka škola za turizam i ugostiteljstvo u
Trebinju) nude neku vrstu programa studija iz oblasti turizmu. Nedostatak kvalifikovanog osoblja i savremene
literature je ozbiljan problem za sve te institucije.
Takođe, obrazovanje u obliku intenzivnih kurseva pružaju druge institucije i iz javnog i iz privatnog sektora,
uključujući međunarodne organizacije i privredne komore, turističke zajednice u FBiH, Turistička organizacija
Republike Srpske, UNDP, USAID, itd.
1.5.
Inovacija i novi poslovni modeli u BiH turizmu
Preliminarna istraživanja ukazuju da su inovacija i konkurentni poslovni modeli u sektoru turizma rijetki.
Dok su inovacije u nekim istaknutim turističkim destinacijama vođene promjenom tražnje ili novim putnicima, u
BiH je sporadična inovacija vođena od strane izoliranih preduzetnika, koji u stvari imaju tendenciju da se drže
tradicije. U posljednje vrijeme jedan od najpopularnijih turističkih proizvoda su tzv. etno sela, moderna gradnja
malog tradicionalnog naselja sa sadržajem tradicionalnog seoskog stana/kuće dopunjene nekim drugim
sadržajima kao što su: restorani, dječje igralište, farme i slično. Dizajn nekih od tih tradicionalnih sela daleko
nadilazi njihov autentičan koncept. Jedno od prvih takvih sela je Stanišić kod Bijeljine.
Dobri primjeri gdje bi inovacija mogla kreirati dodanu vrijednost BiH gastronomskoj ponudi su mjesta za jelo koja
nude tradicionalna jela, ali bez dovoljno kreativnosti u prezentaciji jela, kompoziciji i sa nekonsistentnim
kvalitetom. Također, često se ne obraća pažnja na godišnje doba (vruće ili hladno - laganiji ili teži obroci), doba
dana (navike za ručak navike za večeru, količine hrane) ili sanitarne uslove, te prezentaciju jela. BiH ima dovoljno
jela u tradicionalnoj ponudi, te se uz malo maštovitosti (npr. korištenje kombinacija kuhinja, ili domaćih
sezonskih namirnica) može obogatiti ukupna gastronomska ponuda. Jedan od faktora od kojeg ovisi dalji razvoj
ugostiteljstva, pogotovo u manjim mjestima jeste profesionalizacija i razvoj vještina koji dolazi uz privredni
razvoj i razvoj ukupne turističke ponude. Sarajevo se trenutno izdvaja u ponudi hrane i pića, svojevrsnom
raznolikošću ne samo u ponudi već i u cijenama.
Jedan od oblika turizma za koji BiH ima izražene komparativne prednosti jeste avanturistički turizam, koji je još
uvijek nerazvijen. Najizraženiji oblik ove vrste turizma jeste rafting. U ovom obliku turizma također nedostaje
inovacija, odnosno svojevrsne „kompletnosti“ odnosno dovršenosti proizvoda koji se nude.
U tekstu ispod je kratak osvrt na avanturistički turizam u BiH:
- Avantura na vodi (sport) - (rijeke Tara, Una, Neretva i Vrbas): sve je veći broj kompanija koje nude slične
pojedinačne ili kombinovane proizvode, od kojih većina nemaju elemente inovacija.
- Planinarski avanturizam - samo nekoliko komercijalnih turističkih kompanija je aktivno u ovoj vrsti
turizma. Green Vision je među prvima u BiH koja pruža profesionalne usluge za rastuće avanturističko
tržište u zemlji. Neki od njihovih proizvoda su: Središnji Dinaridi planinarenje, biciklizam i rafting
avanture, Nacionalni park Sutjeska.
Prepreke za ovu vrstu avanturističkog turizma su nedostatak adekvatne infrastrukture kao što su ceste,
signalizacija, kao i niske kvalitete smještaja, ako u nekim područjima uopšte i postoje. Stav i pasivnosti lokalnih
zajednica dodatno sprječavaju razvoj ovog oblika turizma u BiH.
Inovativni turistički proizvodi su razvijeni u vinskom turizmu, posebno u Hercegovini3. Neki od dobrih primjera
su: AG Međugorje, Monako 2000 doo. Čitluk, Trebinje Vukoje, Brkić - Čitluk, Sušac-Cerno (Ljubuški). Većina tih i
drugih vinograda nude različite vrste hrane.
Ipak, inovacija u industriji turizma često nije vidljiva kao ciljano djelovanje pojedinačnog komercijalnog subjekta
ili organizacije ili sa jednim poduzetnikom; takav ograničen pogled ne daje punu i preciznu sliku inovativnih
aktivnosti u turističkoj industriji. Na više načina inovacija u turizmu mora biti zajednička akcija, gdje učestvuju
dobavljači, zaposleni, potrošači, predstavnici javnog sektora i drugi učesnici.
1.6.
Turistički resursi u BiH
1.6.1. Kulturni turizam
Jedan od najvažnijih trendova u svjetskom turizmu tokom posljednje decenije je porast kratkih putovanja
uglavnom prema lahko dostupnim gradovima. Ovo se odrazilo na smanjenje prosječne dužine turističkih
putovanja u većini destinacija širom svijeta. Različiti povezani faktori su doprinijeli takvom ponašanju putnika:
promjene u načinu života ljudi, nepravilan raspored rada, nesigurnost radnih mjesta i nedostatak vremena sa
jedne strane, te interes potrošača za kulturno-historijskim atrakcijama i prilikama za potrošnju sa druge strane.
Zbog toga ljudi obično biraju one destinacije do kojih se može doći lahko i brzo.
Kultura, historija, obrazovanje, biznis i usputna posjeta (u tranzitu) su najčešći motivi za posjetioce gradova.
Poslovni turizam je važan i poseban segment turističkog tržišta koji pruža veliku korist za urbane centre države.
Veliki nivo potrošnje od strane učesnika konferencija, na primjer, rezultira u visokom doprinosu lokalnom
prihodu i zapošljavanju i ima efekat jačanja turističke potrošnje u periodima van sezone.
3
http://www.vinskacesta.ba/index.php?option=com_magazine&func=show_magazine&id=2&Itemid=27
Urbani ili gradski turizam je sve više važan za sveukupni turistički prosperitet BiH. Veći urbani centri su bogati
historijom, kulturom, tradicijom i nude preko 16.000 kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima (hoteli,
moteli, apartmani) bilježeći oko 320.000 noćenja posjetilaca u 2009. godini, 25% od ukupnog broja u BiH.
Usprkos ogromnom potencijalu, trenutno ne mogu baš svi gradovi u BiH biti krajnje destinacije za mnoge
posjetioce u BiH; ipak većina gradova služe prolasku turista, zahvaljujući prednostima sadržaja za turiste i
infrastrukture uopšte.
Sarajevo, Mostar, Banja Luka i donekle Brčko, glavni centri društveno-političkog i kulturnog života u BiH, su
značajno doprinijeli urbanom turizmu države. Osim glavnih urbanih centara, postoje druga urbana mjesta bogata
historijskim i kulturnim sadržajima. Među ovima su Bihać (administrativni centar Unsko-Sanskog kantona), na
putu prema atraktivnoj prirodi uključujući rijeku Unu, blizu granice sa Hrvatskom, 20km od Nacionalnog parka
Plitvice); Jajce, historijsko mjesto – glavni muzej iz 2. Svjetskog rata (ZAVNOBiH), stari grad (predložen za
uključenje u UNESCO), rijeka Pliva i Plivsko jezero na kojima se održavaju međunarodna sportska dešavanja),
Travnik, historijsko mjesto, Trebinje u Hercegovini 20km od Dubrovnika i 30km od Herceg Novog je sigurno
jedan od najprivlačnijih mjesta u BiH.
1.6.2. Religijski turizam
Religijski turizam je sastavni dio turističke industrije. Poznato je da religija, bilo da ima utjecaja kroz tabue i
obaveze ili kroz utjecaj na kulturu i društvo, utiče na naše ponašanje kao potrošača. Zbog geografskog položaja
države i zato što je na raskrsnici puteva i mjestu sretanja različitih civilizacija i kultura tokom vijekova, većina
velikih religija postoji u BiH. Katolicizam, Pravoslavlje i Islam su tri dominantne religije, svaka predstavljena
određenim brojem atraktivnih religijskih lokacija koje privlače sve veći broj i domaćih i stranih posjetilaca.
Glavna religijska mjesta




Međugorje, nakon ukazanja Djevice Marije, je postalo moderni centar religijskog turizma. Uz Lurdes i
Fatimu, Međugorje je sada najpoznatije od svih svjetskih svetilišta posvećenih Djevici Mariji. Nedavni
podaci pokazuju da godišnje preko jedan milion vjernika posjeti Međugorje. Razvoj turizma u Međugorju
je uglavnom vođen povećanom tražnjom; obezbjeđuje preko 15.000 ležajeva u malim hotelima i
motelima u porodičnom vlasništvu, restoranima, barovima, putničkim agencijama, sportskim i drugim
sadržajima.
Ajvatovica je najstarije i najpopularnije mjesto hodočašća za vjernike muslimane u BiH. Smještena u
pitoresknom prirodnom okruženju planine Suljagon blizu Prusca (najstariji grad u centralnoj BiH –
1463.). Ajvatovica postoji već 5 vijekova.
BiH ima brojne značajne religijske i kulturne spomenike koji pripadaju Pravoslavnoj crkvi –
najpopularnija sveta mjesta su ona izgrađena u XIII i XIV vijeku kao što je Tvrdoš (u Trebinju), Dobrićevo,
Ozren, Gomionica, Liplje, Moštanci i Dobrun (u blizini Višegrada).
Sarajevo je jedini grad u kojem se na malom prostoru susreću četiri velike religije (Islam, Katoličanstvo,
Pravoslavlje i Judeizam), te u kojem se nalaze neki od najstarijih vjerskih objekata u Evropi.
Osim gore spomenutih sakralnih mjesta postoji i veliki broj crkava (katoličkih i pravoslavnih), džamija i jevrejskih
sinagoga širom države koje privlače sve veći broj posjetilaca, iako većina ovih mjesta nisu ozbiljno promovisana
za potrebe turističke industrije.
Dakle, da bi bili ‘komercijalizovana’ individualna religijska mjesta u BiH trebaju biti bolje integrisana u sveukupni
turistički proizvod.
Da bi religijski turizam u BiH napredovao mora biti uzet u obzir ozbiljnije, na prvom mjestu ovo mora biti
podržano od strane konstruktivne i integrativne marketinške strategije.
1.6.3. Primorski turizam
Usprkos promjeni turističke potražnje prema alternativnijim formama turistički odmor na moru je još uvijek jak,
predstavljajući više od jedne trećine ukupne turističke potražnje u Evropi (IPK International, 2005.). Povećan broj
jeftinih ili nisko-tarifnih avio-kompanija formirajući jake saveze sa kompanijama za smještaj i kopneni transport
su dodatno podržale stalan rast ovog tipa turizma. BiH sa svojih 21.2km obale može primiti oko 6.000 turista u
srednje velikim i velikim hotelima i privatnim kućama/apartmanima. Oko 46.000 posjetilaca (uglavnom iz BiH) je
ostvarilo oko 280.000 noćenja u 2009. godini. Kako je glavni turistički proizvod “sunce, more i pijesak”, te nema
drugih turističkih sadržaja, prihodi su ograničeni.
Obzirom na prethodno rečeno, primorsko odmaralište Neum i BiH obala imaju realističnu mogućnost da se
transformišu u modernu destinaciju koja ima koristi od blizine domaćeg i regionalnog tržišta. Razvojem pristupa
sa mora (odlični uslovi za modernu marinu tokom cijele godine) područje bi privuklo unosnija tržišta.
Ivanjica, malo selo na granici sa Hrvatskom blizu Dubrovnika nudi realistične prilike za razvoj turizma. Blizina
Jadranske obale i Dubrovnika (samo 6 km i 25 km od aerodroma Ćilipi) sa jedne i do Trebinja (15 km – put
dobrog kvaliteta) sa druge strane obezbjeđuje dobru lokaciju za ‘off-coast’ turističko mjesto (zaleđe obale).
Međutim, osim nekoliko modernih kuće za odmor i turističkih apartmana ovo selo nije materijalizovalo svoje
prednosti. Mjesta za razvoj turizma većih razmjera za različite turističke proizvode je još i dalje velik.
Trebinje u Hercegovini 20km od Dubrovnika i 30km od Herceg Novog je sigurno jedno od najprivlačnijih mjesta u
BiH za razvoj turizma, zbog svog bogatog kulturno-historijskog nasljeđa, mediteranske klime i ekonomskog
značaja za Istočnu Hercegovinu .
1.6.4. Turizam koji se bazira na prirodi i ruralni turizam
Turizam koji se bazira na prirodi i ruralni turizam pokrivaju širok raspon aktivnosti uključujući planinarenje,
posmatranje ptica, kampovanje, kajakaštvo, ribolov, lov, fotografisanje prirode, ronjenje, posjete parkovima,
farmama i voćnjacima. BiH obuhvata raznovrstan i kontrastan pejzaž unutar države, sa spektakularnim
planinama, šumama, rijekama, jezerima, jedinstvenim nacionalnim parkovima i plažama. Zbog nedostatka
adekvatnih objekata, infrastrukture i kreativnosti lokalnog stanovništva, u BiH, uprkos povoljnim prirodnim
resursima ovaj vid turizma je slabo razvijen.
Najzanimljiviji prirodni lokaliteti za razvoj eko turizma su prikazani u nastavku.




Nacionalni park Sutjeska - NPS (teritorij Foče) je najstariji takve vrste u BiH, a samo jedan u Evropi, sa
hiljadu godina starom nedirnutom prašumom Perućicom od 1.291 hektara. Dio rezervi je planina Maglić
koja razdvaja BiH i Crnu Goru i najviša je planina u BiH (2.963 m).
Nacionalni park Kozara (teritorij Banja Luke), 'gostoljubiv' (najviši vrh Mrakovica, 806m) i lahko
pristupačna planina (20-40km udaljena od autoputa Zagreb-Beograd).
Nacionalni park Una (teritorij Bihaća).
Park prirode Blidinje.



Park prirode Hutovo blato između Mostara i hodočasničkog mjesta Međugorje u Hercegovini, je
zaštićeni rezervat kolonija ptica selica (zaštićeno Ramserskom međunarodnom konvencijom o
močvarama).
Šipovo i Plivsko jezero (u blizini Jajca), Konjic - Jablaničko jezero (na glavnoj saobraćajnici koja povezuje
Sarajevo i Mostar) i Nevesinje i Blagaj u Hercegovini.
Bardača (na sjeveru u blizini Gradiške), zaštićeni rezervat kolonija ptica selica.
Obzirom na ograničene raspoložive statističke podatke o vrstama turističkih usluga, broj i struktura posjetilaca
prirodnih/nacionalnih parkova je nepoznat. Obzirom na slabu turističku infrastrukturu (smještaj i turistički
informacijski centri) pretpostavlja se da najveći broj posjetila čini lokalno stanovništvo odnosno pojedinci
upoznati sa lokalitetom.
U kontekstu turizma koji se zasniva na prirodnim resursima, izdvaja se i avanturistički turizam BiH, čija se
odredišta mogu nadmetati sa mnogim top destinacijama. Mnogi dijelovi i prirodne atrakcije u BiH pružaju
izvrsno okruženje za različite blaže ili žestoke avanturističke aktivnosti.
Najinteresantnija mjesta za avanturistički turizam
 Rijeka Una za rafting i druge aktivnosti vezane uz vodu. Trenutno rijeka privlači sve veći broj posjetitelja.
 Rijeka Tara sa svojim 1.300 metara drugim po redu kanjonom na svijetu nakon Kolorada, nudi
najzanimljiviji rafting, kanu i kajakaštvo u Evropi.
 Rijeka Neretva, duga 100 km povezuje planinu Zelengoru sa jadranskom obalom Bosne i Hercegovine,
pruža jedinstveno iskustvo za rafting, plivanje, kajak i ribolov. U gradu Mostaru podijeljenim Neretvom
najpopularnija avanturistička aktivnost je slobodni skok sa Mostarskog mosta.
 Rijeka Drina je najduža u BiH nudi mnoge prednosti za one koji su zainteresovani za ribolov, plivanje,
kajak, skijanje na vodi (dva umjetna jezera) i rafting. Prirodni okoliš oko rijeke pruža dodatne mogućnosti
za planinarenje i penjanje, pješačenje, lov, posmatranje divljih životinja (Bijele Vode u blizini Srebrenice)
Speleologija
Iako speleologija nije tako dobro poznata kao gore navedene avanturističke aktivnosti u BiH, postoji veliki interes
među domaćim i stranim putnicima. Sa više informacija o mogućnostima učestvovanja u speleološkim turnejama
u BiH, speleologija bi se popela na listi onih koji žele doživjeti nešto aktivno i jedinstveno.
Postoji niz pećina širom zemlje, ali su ipak najzanimljivije:
Pećina Vjetrenica - Popovo Polje u Hercegovini. Pećina je zatvorena masivnom željeznom kapijom i uređenim
(opremljenim) stazama. Nekada je bilo instalirano i svjetlo, ali je to uništeno za vrijeme rata sredinom 1990.-ih.
Pećina Bijambare između Nišića i Krivajevića sela, opština Ilijaš, zapravo je pet različitih pećina koje se nalaze u
rezervatu prirode.
Pećina Orlovača – planina Romanija (u blizini grada Pale) je jedna od najspektakularnijih pećina u BiH. Duga je
2.500m sa mnogo zanimljivih oblika (tzv. nakit) koja je povezana sa raznobojnim spomenicima i historijskim
građevinama (vidi sliku ispod).
Usprkos obilju prirodnih resursa avanturistički turizam je još uvijek u vrlo ranoj fazi u BiH. Trenutno, glavne
turističke aktivnosti su koncentrisane i donekle organizovane oko rijeka Une i posebno Tare.
U većini područja u cijeloj zemlji koja je veoma pogodna za avanturistički turizam aktivnosti nisu vidljive. Zato
postoji znatan prostor za različite nivoe investicija u turizam u cijeloj zemlji, uključujući smještajne kapacitete,
kamp terene, sređivanje obala rijeka, tematski parkovi, aktivnosti na vodi i sl.
Sve veći broj vinograda u BiH, posebno u Hercegovini, privlači posjetioce ka ruralnim područjima. Nedavni razvoj
projekta "Vinska cesta Hercegovine” znatno je poboljšao regionalni turistički profil i okupio rasute vinske/ruralne
zajednice.
Iako postoji sve veći broj lokalnih poduzetnika koji koriste prednosti prirodnog okoliša i kulturne baštine Bosne i
Hercegovine za turizam za razvoj malih turističkih poduzeća, ruralna infrastruktura, smještajni kapaciteti, i
orjentacija stanovništva ka drugim sektorima predstavljaju svojevrsnu prepreku punom razvoju ovog vida
turističkih usluga.
Neki od problema
 Ograničen pristup planinskim područjima,
 Neadekvatno ili nepostojeće upravljanje tj. održavanje javnih zelenih površina i rezervata,
 Institucionalna organizacija i upravljanje parkovima i rezervatima (prvi prioritet parkova i rezervata je
njihova zaštita i očuvanje , ali ne i sadržaji za posjetioce, pa su promotivne aktivnosti rijetke),
 Nedostaju pješačke staze,
 Signalizacija, obilježja puta, atrakcija, i slično,
 Turistički info-centri,
 Smještajni kapaciteti,
 Minirana planinska područja,
 Nedostatak vještina,
 Nedostatak sadržaja,
 Slaba ukupna organizacija turizma.
1.6.5. Planinski/zimski turizam
Dok zimski turizam uključuje niz zimskih aktivnosti na snijegu (npr. skijanje, snowboard, tur-skijanje, heli-skijanje,
sankanje i sl.), najčešći oblici planinskih turističkih aktivnosti su pješačenje, brdski biciklizam, planinarenje i druge
aktivnosti na otvorenom.
U nekim zemljama, ski-odmarališta imaju malu važnost u radu ljetnog planinskog turizma. Posjetioci imaju veliki
izbor na veoma konkurentnom tržištu Evrop i nije ih lahko zadržati. Takva nestabilna potražnja nije u mogućnosti
održati turističko poslovanje u mnogim izolovanim područjima.
Skijanje i zimski sportovi imaju dugu tradiciju zbog povoljnih uslova, u prvom redu se to odnosi na Jahorinu i
Bjelašnicu (uključujući i Igman), dva glavna skijališta. Ove dvije destinacije sa niskim kvalitetom infrastrukture
(posebno vertikalnog transporta i skijaških staza), uglavnom privlače turiste sa niskim budžetom iz bivših
jugoslavenskih republika. Razvoj turizma na oba skijališta je neplanski i slučajan u poslijeratnom razdoblju. Tu je
još i nekoliko manjih skijališta u različitim dijelovima BiH, uključujući Blidnje (kod Bugojna), Vlašić (Travnik) i
Kozara (u blizini Banja Luke) uglavnom okrenuto lokalnom tržištu uključujući i sve veći broj vikendaša.
Unatoč ogromnom potencijalu države (80% BiH je pokriveno velikim masivima) osim tri glavna skijališta
(Jahorina, Bjelašnica/Igman i Vlašić) za zimske sportsko-rekreativne aktivnosti druge vrste planinskog turizma su
rijetke.
Zbog neadekvatne ili nepostojeće infrastrukture i turističkih objekata, mnoga potencijalna planinska područja
trenutno nisu pogodna za bilo kakvo redovno kretanje posjetilaca. Turizam u BiH planinama (osim skijanja) je još
uvijek u fazi začetka, samo nekoliko agencije pokrivaju cijelu državu, kao rezultat postoji nedostatak informacija
o ljetnim planinskim aktivnostima. Green Vision, sarajevska turistička organizacija/agencija je jedna od rijetkih
koja organizuje ture sa obučenim vodičima u planinskim područjima s naglaskom na manje dostupnim i
nerazvijenim lokalitetima Nacionalnog parka Sutjeska, i tzv. Hercegovačkih Himalaja (Prenj-Čvrsnica-Čabulja),
srca centralnih Dinarskih Alpa u središnjoj BiH.
U kontekstu avanturističkog turizma BiH odredišta se mogu nadmetati sa mnogim top destinacijama. Mnogi
dijelovi i prirodne atrakcije u BiH pružaju izvrsno okruženje za različite blaže ili žestoke avanturističke aktivnosti.
1.6.6. Banjski - wellness turizam u BiH
Uopšteno, banjsko tržište je pokazalo snažan rast u posljednje dvije dekade. U mnogim evropskim zemljama
banje su pretvorene i razvijene uz porast fitnes i rekreativnih centara i rastuće potražnje za više luksuznih hotela.
BiH je još uvijek relativno turistički neiskorištena i još uvijek ima mnogo za ponuditi. Banjska odmarališta u BiH
nude čitav niz modernih i visoko kvalitetnih tretmana, sa još uvijek vrlo umjerenim cijenama.
Trenutno ima 16 termalnih centara u BiH, smještenih u različitim dijelovima zemlje, od Višegrada na jugoistoku
do Mlječanice na sjeverozapadu. U 2009. banjski turizam je generisao oko 420.000 noćenja (189.080 u RS-u), ili
33% od ukupnog broja dolazaka posjetilaca u BiH. Termalni centri na Ilidži (Sarajevo), u Fojnici, Kiseljaku, Tuzli,
Olovu, Srebrenici, Višegradu i Teslić su nadaleko poznati po svojoj visokoj kvaliteti termalne/mineralne vode.
Neke od identifikovanih slabosti su:





Većina banja se fokusira samo na liječenje,
Ustanove za putnike koji traže liječenje i one koji traže rekreaciju/zabavu nisu odvojeni,
Većina banja zahtijeva veliko poboljšanje u svim područjima: smještaj, liječenje i objekti za rekreaciju,
okolina...,
Pristup je glavni nedostatak za većinu liječilišta,
Nedostatak jasne marketinške strategije.
1.6.7. SWOT Analiza
U donjem tekstu data je inicijalna SWOT analiza, na osnovu već postojećih prijedloga investicionih prilika za
turizam u BiH (ORGALIS, 2007)
Snage






Netaknuta priroda, raznoliko kulturno nasljeđe i
brojna svetišta
Atrakcije sa kvalitetnim potencijalom, bogate
termalnim vodama
Raznolika klima – sva godišnja doba
Blizina najvećim svjetskim turističkim tržištima
Konkurentne cijene
Prisustvo međunarodne zajednice i dijaspore kao
turista
Prilike
 Blizina drugim evropskim destinacijama (Hrvatska,
Slovenija) – mogućnost razvijanja turističkih paketa za
privlačenje turista koji se već nalaze u regiji – tranzitni
turizam
 Blizina tržištima Evrope, Srednjeg Istoka, Azije
 BiH turistička ponuda koja odgovara tekućim tržišnim
zahtjevima turista
 Ulaganje u smještaj
 Ponovni razvoj skijanja i zimskih sportova
 Putni potencijal za tržišne niše (kulturno i religijsko
nasljeđe, avantura, sport, zdravlje)
 Ponovno uspostavljanje odnosa između zemalja bivše
Jugoslavije kako bi se kreirali potpuni turistički paketi
koji uključuju banje, more i planine i Hrvatske i Srbije
 Promocija od strane dijaspore
Slabosti
Pristup državi i cijene avio prevoza
Slabo plasiranje turizma kao strateškog sektora od
strane vlasti
 Nedostatak dobro poznatih atrakcija i proizvoda
 Infrastruktura lošeg kvaliteta, uključujući i nedostatak
hotela u blizini atrakcija nekih regija
 Nepostojanje pouzdane statistike o broju posjetilaca i
popunjenosti kapaciteta
 Mine i sigurnosna pitanja
 Neadekvatno investiranje u infrastrukturu
 Slaba zaštita okoliša, posebno upravljanje otpadom
 Loša struktura privatnog sektora i privatno/javne
saradnje
 Administrativne barijere – trajanje procedura,
preklapanja regulativa
 Nedostatak koordinacionog tijela za strategiju razvoja
turizma, među postojećim institucijama
 Nepostojanje ujednačenog pristupa prilikom prostornog
planiranja (integrisanog razvoja turizma)
 Ograničena mogućnost eksternog finansiranja
 Negativan međunarodni imidž kao posljedica rata
 Loše vještine i znanje o modernom menadžmentu u
turizmu
 Nepostojanje organiziranog marketinga i promocije
Prijetnje
 Jaka regionalna konkurencija (Hrvatska, Crna Gora,
Slovenija, Srbija)
 Politička nestabilnost
 Slaba svijest o zaštiti okoliša
 Neadekvatne mogućnosti finansiranja
 Rast cijena uz malo poboljšanje kvaliteta
 Nedostatak državne strategije i nadzora implementacije
različitih inicijativa
 Neefikasan pravni sistem


Vrijedi napomenuti, a obzirom na sve identifikovane slabosti i prijetnje u gore navedenoj preliminarnoj SWOT
analizi, da su Akcionom planu predložene mjere iz zaključaka Konferencije o podršci i razvoju turizma u BiH, na
kojoj su učestovali aktivni sudionici u sektoru turizma, a koja je održana 2008. godine. U daljem tekstu navedene
su predložene mjere s ove konferencije:






Donijeti Zakon o turizmu na nivou Bosne i Hercegovine i usaglasiti entitetske sa Zakonom o turizmu na
nivou države;
Formirati na nivou BiH Agenciju za turizam, odnosno posebnu upravnu organizaciju;
Institucionalno ojačati turistički sektor u organizacionoj strukturi ministarstava i turističkih udruženjaorganizacije;
Izraditi strategiju razvoja turizma na niovu BiH;
Izraditi godišnji plan promocije turizma;
Osnovati operativni tim za izradu, ralizaciju i ocjenu efekata realizacija mjera.
Zaključak
BiH može popraviti svoju poziciju na regionalnom tržištu izgradnjom turizma višeg kvaliteta sa inovativnim
konceptima. Oni bi trebali izbjegavati standardne modele razvoja (kao skijaška ili primorska odmarališta i drugi
turistički proizvodi). Na primjer razvoj turističkih ruta na državnom nivou bi pomogao da se kompenzira
ograničen broj prirodnih ili mjesta historijskog nasljeđa.
U cilju održavanja marketinške strategije za BiH turizam prvenstveno treba biti usmjeren prema evropskom
tržištu. Evropa je broj jedan turistička destinacija u svijetu. Evropa (27) je imala oko 230 miliona međunarodnih
turističkih dolazaka u 2004. ili 55%, ili oko 237.000.000.000 € u prihodima od turizma koji odgovara 52% svih
međunarodnih prihoda od turizma. Turistička djelatnost je raširena u Evropi sa jasnom koncentracijom u
tradicionalnim odredištima u zapadnoj i južnoj Evropi/Mediteran.
Na specifičnijem nivou BiH se mora takmičiti sa širokim izborom turističkih destinacija u privlačenju putnika, koji
u 21. stoljeću, imaju mnoge uzbudljive i zanimljive mogućnosti. Obližnje destinacije kao što su Hrvatska, Srbija,
Crna Gora, te Turska i Bugarska imaju značajan budžet za privlačenje turista. BiH je nadomak mnogih takvih
destinacija i njeni stanovnici su mete za njihove marketinške napore. Za BiH, kako bi stvorila svoju konkurentsku
prednost u odnosu na one destinacije sa sličnim turističkim resursima, prirodnim ljepotama u prvom redu, mora
biti jasno pozicionirana.
Marketing mora biti utemeljen na istraživanjima, zasnovan na potrebama kupaca odnosno posjetilaca i
odražavajući proizvode i iskustva koji su razvijeni na temelju tržišnih kretanja. Marketinški planovi trebaju biti
višegodišnji i oportunistički, uz predviđanja trendova, tema i tržišta u nastajanju. Marketing koncept mora biti
dobro integrisan, od prve tačke kontakta do posjete te praćenja post-prodajnih efekata i zadovoljstva
kupaca/posjetilaca. Procjena marketing pristupa također treba biti trajna kroz mjerenja i istraživanja percepcija
posjetilaca, rezultata poslovanja, te potreba, kako bi se obezbijedili potrebni podaci za prilagođavanje i
promjenu Marketing strategije po potrebi.
SWOT Analiza
SWOT analiza predstavlja rezime duge i detaljane diskusije vođene u
okviru veoma motivirane, profesionalne i stručne radne grupe.
Pitanja koja vrijedi pomenuti su:


fragmentirana statistika;
PDV sistem koji ne tretira izvoz usluga kao izvoz proizvoda, što
dodatno narušava motivaciju preduzeća koja se bave
upravljanjem destinacijama (a koja su trenutno u početnim
fazama, i tek ih je nekoliko), a koja bi mogla dovoditi goste na
organiziran i profitno orijentiran način;
 loša slika zemlje (neusklađen politički i ekonomski napredak) i
 nedefinirani turistički proizvodi (destinacije).
Što se tiče propisa, u nekim slučajevima su potrebne jednostavne
izmjene kojima bi se napravile značajne promjene (npr. higijenski
uslovi za restorane i kafiće). Međutim, za neka regulatorna i
institucionalna pitanja biće potrebni razgovori unutar zemlje, kao i
pažljivo planiranje i koordinacija. Sva ova pitanja proizilaze iz dugih
diskusija vođenih tokom procesa konsultacija.
SWOT ANALIZA SEKTORA TURIZMA
Snage
Opravdanje-Zašto
Popratne činjenice- dokaz
Značaj-utjecaj
Geografska lokacija
 Blizina ključnim turističkim emitivnim tržištima
 Blizina Hrvatske, ključne destinacije na
Mediteranu
 Tranzitna pozicija zemlje
 Veliki izbor ciljnih tržišnih
grupa
 Mogućnost intenzivnije
prekogranične saradnje
Jedinstveno historijsko i
kulturno nasljeđe
 Rastuća potražnja za ovom vrstom turističkog
proizvoda
 Preko 500 miliona potencijalnih
turista na udaljenosti od 1 do 15 sati
autom ili 1-2 sata avionom
 BiH u srcu historijskih i kulturnih
puteva Jugoistočne Evrope “Gdje
Istok susreće Zapad“ ( Where East
meets West”)
 Dijagonalni Put Jugoistočne Evrope ili
kulturni koridor od Zapadne Evrope
prema Bliskom Istoku prolazi kroz BiH
 Ostaci kulturno-historijskog nasljeđa
bosanskog kraljevstva, rimskog,
otomanskog, austro-ugarskog carstva
i bivše Jugoslavije
 Stari religijski objekti, svetišta i
religijska hodočašća - sve glavne
religije na jednom mjestu (Sarajevo je
poznato kao Jeruzalem Europe),
Međugorje
 Mogućnost većeg
iskorištavanja jedinstvenog
kulturno-historijskog nasljeđa
Koncentracija kvalitetnih
prirodnih resursa
 Raznoliki prirodni resursi kao platforma za
različite vrste turizma (planinski, morski,
avanturistički, termalni/banjski, ruralni, urbani...)
 BiH obiluje raznovrsnim prirodnim
ljepotama
 U posljednje 2-3 decenije potražnja
za ovim tipovima odmora je rasla 2030% godišnje ili 2-3 puta u odnosu na
ostale vrste putovanja/odmora;
 Razvoj masovnog i niche turizma
(avanturistički, backpacking, ekoturizam)
Međunarodno prepoznate
manifestacije, pojedinci i
destinacije
 Inovativan turistički proizvod; veliki potencijal za
privlačenje različitih profila turista
 Sarajevski Filmski festival, Zimske
olimpijske Igre, Svjetsko prvenstvo u
raftingu, Mostar, Međugorje,
Jahorina i druge planine
Ljudi i gostoljubivost
 Bitan faktor obzirom da u turizmu učestvuju i
građani
 Običaji nalažu gostoprimstvo
Povoljne cijene hrane i
pića
 Bitno u vrijeme globalne ekonomske krize
 Cijene pića i hrane u BiH znatno
jeftinije od cijena u regionu
Slabosti
Opravdanje-Zašto
Popratne činjenice- dokaz

Statistički i istraživački
podaci
Ljudski resursi
Poticaji za preduzeća koja
upravljaju destinacijama



 Raznolikost turističke ponude
 Mogućnost cjelogodišnjih
turističkih aktivnosti
 Efektivnija promocija; ciljano
korištenje medija; oblikovanje
imidža
 Graditi kontinuiranom
edukacijom gostoljubivost kao
konkurentsku prednost
 Održati cjenovnu
konurentnost uz raznovrsniju
ponudu
Značaj-utjecaj
 Bez kvalitetne statistike je
 Postoji više izvora podataka o
teško dokazati privredni značaj
turističikim kretanjima/aktivnostima
i učinak turističke industrije
Nedostatak jedinstvene metodologije za praćenje
 Nekonzistentni podaci (podaci sa
 Jedinstvena metodologija i
turističkih aktivnosti u BiH
terena se znatno razlikuju od zvanične
statistika su takođe neophodne
U BiH turizmu je u velikoj mjeri prisutna siva
statistike)
za daljnji razvoj turizma
ekonomija koju je teško statistički registrovati
uključujući razvoj proizvoda,
 Veliki procenat turističkih aktivnosti
inovacije, promotivne i druge
nije registrovan
marketinške aktivnosti
 U turističkoj industriji je
 Neadekvatni i zastarjeli programi u
kvalitetan kadar jedan od
srednjim turističko-ugoljstiteljskim
ključnih faktora uspjeha;
školama, uz tek nekoliko pokušaja u
Nedostatak odgovarajućih kapaciteta na svim
 Nedostatak adekvatnih ljudskih
visokom obrazovanju
nivoima edukacije
resursa, posebno
 Gotovo da i ne postoji istraživački
menadžmenta se ogleda u
rad u ovoj oblasti
lošem stanju turizma u BiH
 Manji broj stranih turista, i
 Domaće turističke agencije su
Nadležne institucije nisu uočile potrebu za
njihova difuzija u okviru BiH
uglavnom fokusirane na domaće
uvođenjem ovakvih poticaja
turiste
 Neadekvatna prezentacija BiH
Inovacije i sofisticiranost
Nedovoljna saradnja u
okviru sektora na svim
nivoima



Holistički pristup
marketingu
Promocija (nije zasnovana
na destinaciji,
neujednačena, ipak
nedovoljna u smislu
kvaliteta i finansijskih
sredstava, nema
koordinacije)

Neformalna ekonomija u
sektoru turizma

Nerazvijena fizička
infrastruktura

destinacije
 Neformalno istraživanje govori da
agencije nisu monetarno stimulisane
čak naprotiv, dosta stranih turista
dolazi drugim kanalima uključujući
NVO-ove
 Dok su inovacije u nekim istaknutim
turističkim destinacijama vođene
Dobra resursna osnova, a mali broj kvalitetnih
 Potencijal resursne osnove nije
promjenom tražnje, u BiH je
proizvoda
kvalitetno iskorišten
sporadična inovacija vođena od strane
sporadičnih preduzetnika
 Neefikasnost trošenja
 U marketinškim aktivnostima, posebno
finansijskih sredstava
promotivnim nema saradnje. Entiteti,
Nedostatak adekvatne
 Mogućnost dupliranja
institucionalne/organizacione infrastrukture na
kantoni, Brčko distrikt, te pojedina
manifestacija, dezinformisanja
nivo destinacije BiH
preduzeća se na tržištu predstavljaju
turista, problemi sa
samostalno
rezervacijama itd.
 Rasipaju se oskudna finansijska
Jedino smislenom marketing strategijom na nivou
sredstva, te uduplavaju napori
 U BiH ne postoji ovakav pristup, ali u
države, harmoziranom sa entitetskim marketing
susjednom Hrvatskoj dosta se ulaže u
svih učesnika u turizmu ako
strategijama, mogu se utvrditi elementi Marketing
holistički marketing
nema jasnih smjernica za
mix-a
efektivan marketing mix
 Promocijom turističkih
vrijednosti destinacija, utiče se
 Izuzetno nizak budžet za turističku
na poboljšanje imidža o zemlji
promociju zemlje
Neregulisana promocija BiH turizma u
 Sve više turista koristi internet
regionu/inostranstvu, dešava se AD-HOC i
 Nedostatak svijesti o značaju turizma
za istraživanje destinacija i
neplanski
 Nepostojanje profesionalne internetrezervacije hotela/transporta
marketinške i prodajne platforme BiH
 Indeks konkurentnosti
putovanja & turizma
 Oko 30% turističkih noćenja se ne
prijavljuje, što rezultira:
Veliki broj pružalaca usluga u turizmu koji
 Odražava se na sveukupnu
- netačnom statistikom i
zaobilaze primjenu zakona (registracije, takse)
privredu
- umanjenim budžetima turističih
organizacija (turističke takse)
 Nekvalitetna saobraćajna
 Autoput na veoma kratkoj dionici od
infrastruktura obeshrabruje
40-ak km kod Sarajeva, željeznički
potencijalne turiste i investitore,
Nedostatak i zapuštenost putne i željezničke
saobraćaj na niskom nivou, još uvijek
infrastrukture
otežava pristup zemlji i
odsustvo nisko-budžetnih avio
onemogućava povezivanje
kompanija.
destinacija unutar BiH
Državni regulatorni okvir
nije usklađen
 Različiti zakoni i propisi na svim nivoima vlasti
 Pogledati regulatorni okvir i postojeće
stvaraju nejasnu sliku o ukupnom regulatornom
zakone, te prateće propise, kao i
okviru BiH, komplikuju razvoj turističkih proizvoda,
njihovu primjenu u praksi
otvaraju prostor za neujednačen kvalitet usluga
Državni institucionalni
okvir nije koordiniran
 Nedostatak liderstva u sektoru turizma u BiH na
svim nivoima
 Turizam je periferna privredna grana
bez političke podrške ni u jednom
entitetu BiH
 Harmonizacijom regulatornog
okvira, uz poštivanje
nadležnosti i različitosti,
stvorila bi se osnova za lakši
razvoj destinacija, statističko
praćenje razvoja turizma, itd.
 Marginalizacija profesionalizma
i odgovornosti prema
interesnim grupama
Prilike
Opravdanje-Zašto
Popratne činjenice- dokaz
Značaj-utjecaj
BiH je „nova“, još uvijek
neistražena destinacija
 Činjenica da je neistražena, Bosnu i Hercegovinu
čini zanimljivom, pogotovo turistima
avanturističkog duha
 Razvoj pomenutih vrsta
turizma povećava prihode
ruralnih domaćinstava,
upošljava radnu snagu
(pogotovo žene na selu)...
Razvoj odgovarajućih
smještajnih kapaciteta
 Alternativni smještajni kapaciteti (bungalovnaselja, apartmani, vile, kampovi) u prirodnom i
ruralnom okruženju su sve popularniji
 Tri nacionalna parka, jedina prašuma
u Evropi, prirodna bogatstva za
razvoj eko turizma, rijeke pogodne
za rafting, seoski turizam, zdrava
hrana, olimpijske planine...
 Sve je više prisutna izgradnja ove
vrste smještaja u lokacijama za
pecanje na mušicu, planinskim
centrima, rafting centrima, ekozonama i etno-naseljima
Razvoj veza između
sektora turizma i sektora
poljoprivrede
 BiH je većim dijelom ruralna zemlja, što može
poslužiti za održiv razvoj ruralnog turizma
(brojna sela, prirodno okruženje, aktivnosti u
polju, bogatstvo u tradiciji i običajima,
tradicionalna hrana i pića).
 EU kroz razvojne politike i strategije
sve veći akcenat stavlja na razvoj
ruralnog turizma
Potencijal za formiranje
klastera okupljenih oko
lokaliteta ili djelatnosti
 Fokus na generalne forme turizma koje su
prepoznate u BiH
 Postojeći pristup saradnje u okviru
BiH destinacije je neodrživ –
dupliranje, nefikasna promocija,
konfuzija u tursitičkoj ponudi
Proširivanje ponude na
sezonskim destinacijama
da bi se obuhvatili
aranžmani tokom cijele
godine
 Potrebno je povećati broj turista, te prihode iz
turizma kako bi se razvijali turistički kapaciteti i
ponuda kroz daljnje investicije
 Vrlo oskudna ponuda ljeti na
planinama i zimi u primorskim
mjestima
 Malim investicijama moguće
je proširiti sezonsku ponudu
na cjelogodišnju
Fokus na „zaokružene“
proizvode
 Gotovo svakom proizvodu nedostaje barem
jedan element; posjetioci su ograničeni na usku
ponudu, što smanjuje njihovo trošenje i broj
 Prosječan broj noćenja je 2 noći
 Boljom saradnjom između
privrednih subjekata u
turizmu, te uz podršku raznih
 Diferencirana turistička
ponuda zahtijeva ponudu u
skladu sa potražnjom
 Održivost razvoja kroz
doprinos zaštiti i
unaprijeđenju životne
sredine, prirodnih i kulturnih
vrijednosti i ekonomske dobiti
za lokalnu zajednicu
 Politički efekat (izbjegavanje
politički osjetljivog pitanja
regija)
 Efikasnija promocija
 Mogućnost veće saradnje
privatnog sektora
noćenja u BiH
turističkih udruženja, ovaj se
problem može prevazići, a
sadržaj učiniti interesantnijim
Prijetnje
Opravdanje-Zašto
Popratne činjenice- dokaz
Donosioci odluka ne
prepoznaju potencijal
turizma kao sektora koji
generira rast
 Zbog ekonomske krize i ograničenog budžeta
kako na entitetskom tako i na nivou BiH,
turizam je stavljen na zadnje mjesto, Prioriteti
su usmjereni na proizvodnju i druge sektore, što
ne mora biti loše, ali je potrebno razvijati i
turizam jer isti generiše sve grane privrede
 U budžetu entiteta izdvojena su
nedovoljna sredstva za podršku
razvoju turizma
 Turističke organizacije ne raspolažu
sa dovoljno vlastitih sredstava za
kvalitetnu promociju na sajmovima,
kao i štampanje brošura i
promotivnog materijala
Neotkrivena minska polja
 Proces deminiranja nije završen, a posebno su
opasne neoznačene lokacije
 Ekonomska kriza i nedostatak
sredstava su usporili proces
deminiranja
Dvostruko oporezivanje
 PDV od 17% na booking i plaćanje iz
inostranstva je praktično oporezivanje izvoza
 Registrovane i legitimne turističke
agencije gube na cjenovnoj
konkurentnosti zbog sistema
oporezivanje
Konkurencija u okruženju i
mediteranskim zemljama
 Jaka konkurencija, sa sve razvijenijom
ponudom, prijeti potpunom zaostatku BiH, te
sve manjoj atraktivnosti u budućnosti
 Turska, Hrvatska i Crna Gora
Loša slika zemlje
 Utiče na opredjeljenje putnika da putuju u neku
drugu destinaciju/zemlju
 Mediji daju negativnu sliku o
sigurnosti u BiH
Značaj-utjecaj
 Opravdan strah potencijalnih
turista zbog pretpostavke da
sva minska polja nisu
označena
 Najčešće na atraktivnim
prirodnim lokacijama
 Potrebno je primjeniti
primjere drugih zemalja koje
su razvijale turizam koristeći,
između ostalog i poreski
sistem
 Koristiti primjere
konkurencije
 Odražava se na sveukupnu
turističku privredu, kao i na
mogućnost privlačenja
stranih investicija
Akcioni plan
U sektoru turizma definirana su tri cilja:
1. Kreiranje djelotvornog mehanizma koordinacije za sektor turizma;
2. Nadogradnja lanaca nabavke BiH turizma i
3. Unaprijeđenje povoljnog okruženja za turizam u BiH.
Ovi ciljevi, kao i naknadne mjere, aktivnosti i projekti kreirani su tako da se bave rješavanjem ključnih pitanja koja okružuju sektor turizma u
Bosni i Hercegovini. Broj i vrste projekata mogu biti i mnogo veći, ali je opći utisak bio da se optimalni rezultati mogu postići samo ako se
prvo riješe sistemski problemi. Kao što je slučaj i sa drugim sektorima i ovaj plan aktivnosti se bavi značajnim brojem širih problema.
Mjere
1.1 Unaprijediti kapacitet
Grupe za koordinaciju
turizma za podršku razvoju
turizma u BiH
Aktivnosti
Odgovorne strane
Inicijator
Rokovi
Cilj 1: Razvoj djelotvornih mehanizama koordinacije za sektor turizma
1.1.1 Identifikovati i postići
dogovor o modelu koji
omogućava razvoj industrije i
ispunjava administrativne
zahtjeve BiH
1.1.2 Razviti finansijske
mehanizme za podršku radu
GKT/tijelo sa zajedničkom
platformom
VM MoFTER
Projekat EU za
turizam i GKT
VM MoFTER
Projekat EU za
turizam i GKT
Q I 2012.
Q II 2012.
Projekti
1. Pripremiti preporuke za VM i entitete
vezano za zajedničku platformu za razvoj
turizma, marketing, brending i promociju
(ovo tijelo treba imati tri funkcije:
regulatornu, promotivnu i istraživačku)
2. Pripremiti operativni plan za
funkcionisanje zajedničkog tijela preporuke za ulogu GKT, članstvo i način
na koji ono vrši koordinaciju sa ostalim
interesnim grupama na državnom i
entitetskom nivou
3. Pripremiti operativni plan za
funkcionisanje zajedničkog tijela preporuke za ulogu GKT, članstvo i način
na koji ono vrši koordinaciju sa ostalim
interesnim grupama na državnom i
entitetskom nivou
4. Razviti model za potrebe direktnog i
indirektnog finansiranja GKT 5. Pripremiti
preporuke za godišnji budžet GKT - izvori i
osnova za određivanje godišnjeg fonda
1.1.3 Standardizirati procese
procjene kvaliteta u BiH u
cilju usklađivanja sa onima
koji se koriste na ključnim
izvorima tržišta
MoFTER
Projekat EU za
turizam i GKT
Q III 2012.
6. Identifikovati mehanizme procjene
najboljeg kvaliteta za BiH i pripremiti
strategiju implementacije uključujući
budžet i odgovornosti / implementirati
preporuke EU u BiH 7. Implementirati
strategiju
Cilj 2: Unaprijediti lanac snabdijevanja u turizmu BiH
2.1 Razviti programe
podrške za pružaoce
usluga
2.1.1 Uspostaviti model za
stalnu obuku iz vještina i
znanja potrebnih za turizam
VTKBiH/ECOS u
saradnji sa
univerzitetima
Turističko
udruženje
VTKBiH
Q IV 2012.
2.1.2 Pokrenuti podsektorske
programe za grupe pružaoca
usluga
VTKBiH/ECOS u
saradnji sa
univerzitetima
Turističko
udruženje
VTKBiH
QII 2013.
8. Izraditi studiju o snabdijevanju i
potražnji na tržištu rada 9. Identifikovati
nedostatak vještina i svijesti o značaju
lanca snabdijevanja 10. Sprovesti analizu
potreba za razvojem/obukom kako bi se
riješio nedostatak vještina/svijesti o
značaju 11. Izraditi modele za
subvencioniranu obuku iz ključnih vještina
identifikovanih kroz studiju 12. Napraviti
preporuke za uspostavu mreže centara za
obuku iz vještina potrebnih za turističku
djelatnost 13. Podržati osnivanje pilot
centra za obuku /čvorišta lokalnih mreža
za turističku djelatnost 14. Izraditi studiju
međunarodne najbolje prakse kako bi se
klasificirale ključne vještine i kompetencije
za sektor turizma u saradnji sa tijelima
nadležnim za obrazovanje i obuku u
sektoru turizma u BiH
15. Razviti plan i program i pokrenuti
programe za prijemne operatere/
upravljanje agentima 16. Razviti plan i
program i pokrenuti programe za hotele i
druge smještajne objekte 17. Razviti plan i
program i pokrenuti programe za
upravljanje turističkim lokacijama i
atrakcijama
2.2 Poboljšati upravljanje
resursima
2.3 Poboljšati vanjske
veze sa ključnim izvorima
tržišta
2.2.1 Poboljšati upravljanje
prirodnim resursima
VTKBiH/ECOS u
saradnji sa
univerzitetima
Turističko
udruženje
VTKBiH
Q II 2013.
2.2.2 Poboljšati upravljanje
kulturnim resursima
VTKBiH/ECOS u
saradnji sa
univerzitetima
/UNICEF
Turističko
udruženje
VTKBiH
Q II 2013.
2.3.1 Stvoriti veze sa tour
operatorima u ključnim
izvorima tržišta
Entitetska
ministarstva/
Turistička udruženja
VTKBiH
Q II 2012.
2.3.2 Napraviti ugovore sa
prodajnim predstavnicima u
inostranstvu/agentima u
ključnim izvorima tržišta
Entitetska
ministarstva/
Turistička udruženja
VTKBiH
Q II 2012.
2.3.3 Izraditi višejezični web
portal za turizam sa
poveznicama na stranice
glavnih turističkih operatera
u BiH, kao i međunarodnih
tour operatera koji nude
posjete BiH
GKT u saradnji sa
entitetskim
ministarstvima
GKT
QIV 2012.
18. Razviti preporuke za platformu
saradnje za različite nadležne organizacije
i agencije 19. Identikovati propuste u
praksama upravljanja u turizmu i
vještinama na lokacijama prirodnog
naslijeđa 20. Razviti preporuke za
poboljšanje praksi i vještina upravljanja u
turizmu i podržati njihovu implementaciju
21. Razviti preporuke za platformu
saradnje za različite nadležne organizacije
i agencije 22. Identifikovati propuste u
praksama upravljanja u turizmu na
lokacijama kulturnog naslijeđa 23. Razviti
preporuke za poboljšanje praksi i vještina
upravljanja u turizmu i podržati njihovu
implementaciju
24. Razviti ciljnu listu tour operatera iz
ključnih izvora tržišta; prepoznati potrebe i
prioritete; 25. subvencionirati pilot
programe za razvoj povjerenja u proizvod
iz BiH
26. Napraviti ugovore sa prodajnim
predstavnicima za BiH turizam u ključnim
izvorima tržišta; razviti PR kampanje
fokusirane na proizvod i tržište
namijenjene tour operaterima i
potencijalnim posjetiocima (uzeti u obzir
dijasporu u funkciji prodajnih agenata)
2.4 Poboljšati
informiranost o tržištu i
uspostaviti mehanizme
pomoću kojih bi industrija
dobijala podatke o tržištu
2.4.1 Uspostaviti mehanizme
sakupljanja informacija o
tržištu među pružaocima
usluga
BHEPA/VTKBiH
VTKBiH
Q IV 2012.
27. Razviti i implementirati preporuke i
podržati implementaciju sakupljanja
informacija o tržištu u BiH 28. Razviti
preporuke za distribuciju analize podataka
djelatnicima
Cilj 3: Poboljšati okruženje i podršku za turizam u BiH
3.1 Poboljšati pristup na
međunarodna tržišta
3.1.1 Poboljšati zračni pristup
ključnim izvorima tržišta
3.1.2 Poboljšati željeznički
pristup
3.1.3 Poboljšati cestovni
pristup
3.2 Poboljšati programe
finansiranja koji
podržavaju razvoj i
promociju turizma
3.2.1 Razviti mehanizme
grantova podijeljenog troška
i/ili zajmova za podršku
ulaganjima u inovacije i
razvoj novih proizvoda
Ministarstvo
komunikacija BiH
GKT
Q I 2012.
Ministarstvo
komunikacija BiH
GKT
Q I 2012.
Ministarstvo
komunikacija BiH
GKT
Q I 2012.
VTKBiH, MoFTER
VTKBiH
Q II 2012.
29. Sprovesti analizu postojećih prepreka
boljem zračnom pristupu 30. Razviti
preporuke za intervencije zasnovane na
analizi (npr. pregovori sa nisko-budžetnim
kompanijama, povećana konkurentnost,
istražiti isplative nove zračne linije kod
postojećih avio-prevoznika)
31. Sprovesti analizu željezničkog pristupa
i šema koje su trenutno na raspolaganju
(uključujući prekograničnu usklađenost
širine kolosijeka) 32. Razviti preporuke za
uvođenje novih šema izdavanja karata i
poboljšanja u redu vožnje
33. Sprovesti analizu trenutnih cestovnih
veza i razviti preporuke za unaprijeđenje
saobraćanja autobusa 34. Izvršiti pregled
praksi signalizacije i razviti preporuke za
poboljšane modele cestovnih oznaka
orijentisane ka turizmu
35. Identifikovati prioritete za razvoj
proizvoda/unaprjeđenje i razviti
preporuke za mehanizme grantova
podjele troškova/zajmove kako bi se oni
mogli rješavati
3.3 Unaprijediti statistiku
djelatnosti
3.2.2 Razviti programe
finansiranja lokalnih
zajednica za poboljšanje
turističke infrastrukture
Entitetska
ministarstva u slučaju
kad su sredstva iz
njihovog budžeta,
inače lokalne
zajednice
VTKBiH
QII 2012.
3.2.3 Poboljšati modele
oporezivanja kako bi
odražavali izvozni status
dolaznog turizma
VM i MoFTER
VTKBiH
QI 2012.
3.3.1 Razviti modele
turističke statistike
zasnovane na najboljim
svjetskim praksama
3.3.2 Razviti modele
sakupljanja neophodnih
podataka za prelazno
razdoblje
BHAS
GKT
QI 2012.
BHAS
GKT
QI 2012.
36. Razviti preporuke za najučinkovitije
mehanizme za lokalne zajednice kako bi
one mogle identifikovati i podržati
poboljšanje infrastrukture lokalnog
turizma na mikro-lokacijama 37. Razviti
preporuke za osnivanje fonda za razvoj
proizvoda za gradove i opštine (npr.
podrška vodećim promotivnim
manifestacijama putem javnih natječaja i
slično)
38. Ispitati i unaprijediti porezni sistem za
ulazno poslovanje (npr. poreske olakšice
za izvoz; pitanja dvostrukog oporezivanja)
39. Razmotriti upotrebu poreza na turizam
i pripremiti preporuke za smjernice za VM
koje bi unaprijedile finansiranje napora
koji imaju za cilj promociju ovog sektora
40. Razmotriti upotrebu poreza na turizam
i pripremiti preporuke za smjernice za VM
koje bi unaprijedile finansiranje napora
koji imaju za cilj promociju ovog sektora
41. Pomoć u razvoju satelitskog
računovodstva
42. Razviti i implementirati mehanizme
sakupljanja podataka koji će poboljšati
neposredne nivoe pristupa informacijama
u ovoj djelatnosti