Programme co-funded by the ЕUROPEAN UNION DATOURWAY Nacionalna analiza Regionalne strategije turizma HRVATSKA Ovaj projekt financira Europska unija Ova publikacija nastala je uz financijsku podršku Europske unije. Za sadržaj je odgovorna Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o. , Osijek, Republika Hrvatska te isti ne odražava nužno stavove Europske unije. www.southeast-europe.net 1 www.datourway.eu Zemljopisni položaj područja uključenog u DATOURWAY Hrvatsko Podunavlje obuhvaća dvije najistočnije županije, Osječkobaranjsku i Vukovarsko-srijemsku (NUTS 3), površine 6.609 km2 te ukupno 536.274 stanovnika (2001.), što čini 11,7% hrvatskog teritorija i 12,1% stanovništva. Iako je u usporedbi s drugim podunavskim zemljama duljina dijela Dunava koji protječe kroz Hrvatsku kratak (188 km), rijeka Dunav važan je čimbenik ekonomskog, urbanog, kulturnog i povijesnog razvitka Hrvatske: većina područja pripada dunavskom slivu; Dunav je prirodna granica između Hrvatske i Srbije; predstavlja jedinstvenu osnovu za prekograničnu i transnacionalnu suradnju i regionalni razvoj. Hrvatsko Podunavlje poznato je kao najplodnije područje u Hrvatskoj, a zahvaljujući mnogim prirodnim i kulturnim znamenitostima ono postaje jednim od najvažnijih kontinentalnih turističkih područja Hrvatske. Na području hrvatskog Podunavlja nalazi se ukupno devet NUTS 4 mikroregija. Šest mikroregija nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji - Osijek, Đakovo, Našice, Beli Manastir, Valpovo i Donji Miholjac te tri u Vukovarsko-srijemskoj županiji – Vukovar, Vinkovci i Županja. 2 U administrativnom smislu, hrvatsko Podunavlje obuhvaća 12 gradova i 61 općinu: 7 gradova i 35 općina u Osječko-baranjskoj županiji te 5 gradova i 26 općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Najvažniji grad ovog područja je Osijek, sjedište Osječko-baranjske županije s 114.616 stanovnika (2001). Drugi gradovi su puno manji, poput Vinkovaca (35.912), Vukovara (31.670), sjedišta Vukovarsko-srijemske županije i Đakova (30.092). Ostali gradovi imaju između 8.000 i 20.000 stanovnika. Hrvatsko Podunavlje pretrpjelo je najveća stradanja tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj (1991-1995), osobito Vukovar koji je bio okupiran do 1998. Ratna razaranja su, uz druge faktore, poput procesa ekonomske tranzicije i svjetske krize, dovela ovaj dio Hrvatske, koji je nekad bio među najrazvijenijima, do ekonomskog zaostajanja gdje je većina pokazatelja stupnja ekonomskog razvoja ispod hrvatskog prosjeka. Hrvatsko Podunavlje pripada kontinentalnoj Hrvatskoj koje je u turističkom smislu općenito nedovoljno razvijeno. Nacionalna Strategija razvoja hrvatskog turizma (2010) uglavnom je usmjerena na turizam u priobalnim područjima zemlje, dok se razvoj turizma u kontinentalnom dijelu, a time i u hrvatskom Podunavlju, promatra samo kroz mogućnosti razvoja ruralnog turizma, uključujući lov, ribolov i druge oblike turizma vezanih za ruralna područja, s naglaskom na kvalitetno upravljanje destinacijom. U regionalnim strateškim dokumentima i županijskim razvojnim strategijama razvoj turizma u Podunavlju promatra se u kroz strateške prioritete i mjere poput promoviranja destinacije na temelju selektivnih tipova turizma, razvoja ljudskih potencijala i turističke infrastrukture, uzimajući u obzir međunarodni kontekst i trendove razvoja turizma u Podunavlju. 3 Rezultati turističkih aktivnosti u hrvatskom Podunavlju su u zadnjih pet godina bili relativno dobri, s obzirom na lokaciju i atraktivnost područja. Takvi trendovi pokazuju da Podunavlje ima jak turistički potencijal i da bi uz odgovarajuće poticaje moglo postati jedno od vodećih područja kontinentalnog turizma u Hrvatskoj te važan čimbenik budućeg razvoja regije. Zemljopisne karakteristike Najvažniji prirodni resursi hrvatskog Podunavlja su oranice i šume, osobito hrastove. Gotovo 30% ukupnih obradivih površina u Hrvatskoj nalazi se u Podunavlju. Šume pokrivaju oko 30% područja. U važne prirodne resurse ubrajaju se i brojna prirodna zaštićena područja te tri velike rijeke: Dunav, Sava i Drava. U ovom području nalazi se nekoliko jezera te mnogi ribnjaci. Brdovita područja Baranje te područja oko Erduta i Đakova poznata su po vinogradima. Većina regije je na nadmorskoj visini manjoj od 200 m, osim nekih viših brda u zapadnom dijelu (605 m). Najvažnija prirodna zaštićena područja su: • Park prirode “Kopački rit” – prirodno močvarno područje poznato po brojnim biljnim i životinjskim vrstama; zaštićeno kao ramsarsko područje 1993.; • Posebni zoološki rezervat unutar PP “Kopački rit”; • Zaštićeni krajolik: Erdut (vinogradi), rijeke Spačva i Vuka te Virovi (močvarna područja s hrastovim šumama); • Ornitološki rezervat: Podpanj; • Rezervati šumske vegetacije: Lože, Radiševo, Vukovarska i Šarengradska ada; • Park šume: Kunjevci, Zvirinac, Kanovci. Manja zaštićena područja su spomenici prirode poput livada, drveća te 16 spomenika parkovne arhitekture. 4 Većina zaštićenih područja također je uključena u program Natura 2000., odnosno 25 područja i 12 točaka, među kojima najveća područja uključuju PP „Kopački rit“, područja uz rijeke Dunav i Dravu te veliko područje Spačve na jugu Vukovarsko-srijemske županije, s močvarama i hrastovim šumama. Pored toga, postoje četiri velika područja važna za ptičje vrste, uključujući područje u blizini Dunava i Drave, područje u blizini velikog ribnjaka Grudnjak u zapadnom dijelu Osječko-baranjske županije, te močvare u Spačvi. Kombinacija prirodnih resursa te društvene i kulturne tradicije izrodile su mnoge autohtone proizvode Podunavlja, koji predstavljaju odličan potencijal za razvoj ruralnog turizma. Turistički resursi Unatoč potencijalima, turistički sektor na zauzima značajno mjesto u ukupnim rezultatima gospodarstva u županijama hrvatskog Podunavlja. Sektor turizma sudjeluje u ukupnom broju tvrtki s 3,8%, u zapošljavanju s 2,5% te čini 1% ukupnih prihoda (2009). Međutim, u zadnje vrijeme je došlo do pozitivnih pomaka. Razvoj turizma postao je integralnim dijelom strateških planskih dokumenata na regionalnoj razini. Budući da je Hrvatska tradicionalno poznata kao morska turistička destinacija, razvoj kontinentalnog turizma bio je zapostavljen. Stoga, obje podunavske županije tretiraju razvoj turizma kao stratešku odrednicu usredotočujući se na mogućnost njegova daljnjeg razvoja, jačanja i rasta. U tom kontekstu treba istaći značajan broj prekograničnih i transnacionalnih projekata iz sektora turizma koji su provedni ili se planiraju provesti na ovom području. Ovo područje bogato je turističkim znamenitostima međunarodne, nacionalne i regionalne važnosti. od 5 Među prirodnim znamenitostima ističemo rijeku Dunav te rijeke Dravu i Savu; zaštićene rezervate poput Parka prirode Kopački rit sa zoološkim rezervatom i ornitološkim rezervatom Podpanj; Bizovačke toplice; zaštićeni krajolik (Erdut, Spačva, Lože, Radiševo, Vukovarska ada). Budući da je hrvatsko Podunavlje ima dugu i bogatu povijest, ono danas obiluje različitim lokacijama kulturnog nasljeđa, poput arheoloških ostataka iz rimskog i predrimskog razdoblja, atraktivnih crkava, utvrda, dvoraca, etnološkog nasljeđa te starih vinskih podruma i spomenika iz novije povijesti. Najvažniji arheološki spomenik je Vučedol koji datira iz pretpovijesnog bakrenog doba, kao jedno od najvažnijih lokaliteta u Europi iz tog razdoblja. Hrvatski dio granice Rimskog carstva, Dunavski limes, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, predložen je za uvrštenje na popis zaštićene svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Među arhitekturalnim znamenitostima izdvajamo jedinstvenu cjelovito očuvanu baroknu kompoziciju (grad-tvrđava), Osječku Tvrđu iz 18. stoljeća, koja je također predložena za listu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a. Najatraktivnija crkva na ovom području je Đakovačka katedrala iz 19. stoljeću izgrađena u romaničkom stilu, kao najvažnija crkva u cijeloj Slavoniji. Također su vrlo zanimljive Osječka katedrala, Crkva Sv. Ilije na Meraji u Vinkovcima, Sv. Antuna Padovanskog u Našicama, Sv. Ivana Kapistrana u Iloku te mala crkva Sv. Petra i Pavla u Topolju, Baranja. Najpoznatije mjesto hodočašća su Crkva i Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu na obali Dunava te Svetište Gospe Ilačke u Ilači. Najistočniji hrvatski grad, Ilok, poznat je po svojoj srednjevjekovnoj jezgri s karakterom urbano-fortifikacijskog kompleksa i vinskim podrumima, kao i obližnji Erdut na Dunavu o kojem se nalazi najveća vinska bačva na svijetu. Uz Dunav se nalaze tri vinogradarska područja, Baranja, Erdut i Ilok, s vinskim podrumima i cestama. 6 Među mnogim očuvanim dvorcima i vlastelinskim kućama u Slavoniji, najzanimljiviji su dvorci u Donjem Miholjcu, Našicama, Valpovu, Vukovaru (neki od njih imaju i dobro očuvane utvrde), Iloku, Nuštru te vlastelinske kuće u Bilju i Tikvešu, u blizini Kopačkog rita. Ovdje se također održavaju mnoga kulturna zbivanja različitog karaktera (tradicionalni/etno, filmski i glazbeni festivali, sajmovi, itd.) koji već godinama privlače posjetitelje. Najvažnije i najpoznatije tradicionalne manifestacije u regiji su “Vinkovačke jeseni” i “Đakovački vezovi”. Vukovarski filmski festival te Međunarodni jazz festival u Osijeku su manifestacije od međunarodne važnosti. Također, na ovom području mogu se posjetiti muzeji, galerije i umjetničke kolonije. U Đakovu se nalazi farma konja lipicanaca koja je poznata po najduljoj tradiciji konjogojstva u Hrvatskoj. Novija povijest najprisutnija je u Vukovaru, hrvatskom graduheroju, gdje se može posjetiti muzej Ovčara te Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata. U mjestu Batina, na vrlo atraktivnom vidikovcu iznad Dunava, nalazi se imponzantan spomenik ruskoj Crvenoj armiji iz Drugog svjetskog rata. 7 Među posebno zanimljive atrakcije ovog područja izdvajamo četiri međunarodne biciklističke rute: Panonski put mira, Drava bike tour, Donauradweg i Srijem. U zadnjih nekoliko godina zabilježen je rast u sektoru ruralnog turizma, posebno na području Baranje. U Podunavlju se nalazi više od 50 restorana koji su uglavnom smješteni u većim gradovima. Što se tiče prometne povezanosti područja, može se reći da je ono dobro povezano sa susjednim državama i ostatkom Hrvatske. Područjem prolaze dva europska koridora, koridori X i Vc, te rijeka Dunav kao koridor VII. Cestovni prijevoz igra najvažniju ulogu u turističkom razvoju, dok željeznica ima manji značaj. Najveću mogućnost turističkog razvoja predstavlja zračna luka Osijek, s potencijalom da postane regionalna zračna luka, uključujući susjedne zemlje. Tu su i tri sportske zračne luke: Čepin, Sopot i Vukovar. Dunav kao paneuropski koridor VII sve više dobiva na važnosti. Za riječna krstarenja trenutno je značajna jedino luka Vukovar, a manje Ilok, obje na Dunavu. Postoje planovi za uključivanje luke Osijek na Dravi u riječna krstarenja te za izgradnju dodatnih luka na Dunavu u Batini, Aljmašu i Iloku. Organizacija turizma na ovom području temelji se na strukturi koju je definirala Hrvatska turistička zajednica. Postoje dvije županijske turističke zajednice, dvanaest gradskih te pet zajednica na općinskoj razini. U Podunavlju posluje preko 30 turističkih agencija, od kojih samo nekoliko prodaje turističke proizvode tipične za ovo područje. U hrvatskom Podunavlju nalaze se mnoge turističke znamenitosti od regionalne važnosti, među kojima bi neke, uz odgovarajuću marketinšku strategiju, mogle poprimiti nacionalni i međunarodni karakter. 8 Struktura smještajnih kapaciteta Postojeća struktura smještajnih kapaciteta uglavnom se zasniva na hotelima. Većina kreveta nalazi se u hotelima (70%), dok se ostatak nalazi u sličnim objektima, kao što su pansioni, gostionice, lovačke kuće, te bed & breakfast smještaj. Sedam od ukupno 29 hotela ima četiri zvjezdice, dok ih 14 ima tri zvjezdice. Na cijelom području ima oko 3.330 registriranih ležajeva (2009), od čega se 73% nalazi u Osječko-baranjskoj, a 27% u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Hoteli se uglavnom nalaze u Osijeku, koji je regionalni centar te drugim gradovima, dok se manji smještajni objekti nalaze uglavnom u ruralnim područjima Baranje te ostalim naseljima uz obalu Dunava. Posjetitelji ovog područja uglavnom su domaći turisti (75%) orijentirani na poslovni turizam kao i većina stranih gostiju. 9 Snage • Mnoštvo atraktivnih i dobro zaštićenih prirodnih resursa (posebice močvarna područja i hrastove šume) • Tri velike rijeke Dunav, Drava i Sava • Park prirode “Kopački rit” kao ramsarsko područje i prostor jedinstvene vrijednosti • Atraktivna područja prikladna za vinski turizam • Bogata kulturna baština, osobito arheološka, dvorci i crkve • Bogata etnologija: gastronomija, običaji, tradicionalne priredbe • Gostoljubivost stanovništva • Dostupnost, osobito cestovna povezanost, zračna luka, željeznica, Dunav, Drava • Dobri smještajni objekti • Porast broja poduzeća u turističkom sektoru • Porast broja obrazovnih programa za turistički sektor • Diversifikacija turističkih proizvoda • Jačanje imidža ovog područja kao privlačnog mjesta za odmor • Postojanje sustava marketinških organizacija za turistička odredišta na regionalnim i lokalnim razinama Slabosti • Nedostatak dosljednog upravljanja odredištima • Slaba umreženost zainteresiranih strana na području razvoja turizma • Nedostatak dosljedne promocije odredišta • Nedostatak usluga vezanih za turizam (informacije, vodiči, prijevoz) • Nedostatak obrazovanja radne snage u turizmu • Nedostatak redovitih specijaliziranih obrazovnih programa za radnu snagu u turizmu • Duge administrativne procedure kod pokretanja poslovanja (npr. dozvole) • Složeni pravni okvir za poslovanje u turizmu • Nedostatak kapitala za ulaganja u turizam 10 Prilike • • • • • • • • Pridruživanje Europskoj uniji kao novo zanimljivo odredište Trend rasta potražnje za kontinentalnim turizmom Potencijali za lov, ribolov i seoski turizam Oživljavanje neiskorištenih turističkih resursa Financiranje kroz izvore/podršku Europske unije Promocija i brendiranje posebnih turističkih proizvoda Jačanje imidža „zelene destinacije“ Razvoj obrazovnih programa za radnu snagu u turizmu Prijetnje • Nepovoljna klima za rast poslovanja – utjecaj globalne krize • Trend smanjivanja turističke potražnje – utjecaj globalne krize • Još uvijek postojeća slika ratnog područja (mine) • Nestabilna makroekonomska klima na državnoj razini • Prijetnja onečišćenja prirodnih resursa kroz otpadne vode i poplave • Jaka strana konkurencija za istu vrstu turističke ponude • Nedostatak financijskih izvora za zaštitu, obnovu i nadogradnju kulturne baštine • Neučinkovita implementacija prostornog planiranja • Nedostatak strategije za privlačenje stranih investitora 11 Konfliktna područja Turizam vs. okoliš Turistički sektor se općenito ne smatra ekonomskom aktivnošću koja može ozbiljno ugroziti okoliš. Naprotiv, turistički potencijal ovog područja uglavnom se zasniva na prirodnim znamenitostima, tako da se turizam može smatrati jednom od kvalitetnijih opcija regionalnog razvoja, u usporedbi s drugim sektorima kao što je industrija. U kontekstu osnivanja predloženog Rezervata biosfere Mura-DravaDunav, suradnja između Hrvatske i susjednih zemalja nudi dobre izglede za budućnost. Biosfera zaštićenih područja, poput Parka prirode Kopački rit i ostalih, može biti ugrožena ljudskim aktivnostima, kao što je prekomjerna eksploatacija okolnih šuma ili nekontrolirani razvoj lovnog turizma. Turizam vs. ljudski resursi Opća ekonomska klima nema poticajni učinak na poslovne subjekte da se uključe u sektor turizma, što rezultira niskom razinom poduzetničke aktivnosti u tom sektoru. Među najznačajnije prepreke za ulaz novih gospodarskih subjekata u sektor turizma su zahtjevni uvjeti vezani za tehničke standarde te kapaciteti ljudskih potencijala. 12 Općenito se može uočiti nedostatak edukacijske podrške kao neophodnog faktora u razvoju turističkog sektora. Postojeći sustav edukacije za sektor turizma ne zadovoljava rastuće potrebe malih turistički subjekata već proizvodi samo niskokvalificiranu radnu snagu za turističku djelatnost. Međutim, određeni napredak napravljen je osnivanjem diplomskog studija turističkog menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Turizam vs. infrastruktura Nedostatak konzistentnog upravljanja destinacijom jedna je od prepreka turističkom razvoju i kapitalizaciji na turističkim potencijalima ovoga područja. Druge infrastrukturne prepreke turističkom razvoju predstavljaju neriješeni vlasnički odnosi nad lokacijama koje su prikladne za izgradnju turističke infrastrukture te zahtjevno zakonodavstvo i procedure. 13 Turistički potencijal hrvatskog Podunavlja Hrvatsko Podunavlje ima dobar potencijal za razvoj turizma zbog svojih jedinstvenih prirodnih resursa i bogatog kulturnog nasljeđa. Znamenitosti ovog područja predstavljaju solidnu osnovu za razvoj ekološkog i ruralnog turizma, kulturnopovijesnog turizma, vinskog i gastronomskog turizma te aktivnog turizma poput biciklizma, vožnje kanuom, pecanja i lova, promatranja ptica, foto-safarija, jahanja konja i slično. Postojeće turističke znamenitosti u kombinaciji s dobrim zemljopisnim položajem i odgovarajućom infrastrukturom nisu dovoljno iskorišteni. Razvoj kontinentalnog turizma dugo vremena je bio zanemarivan na nacionalnoj razini budući da je Hrvatska globalno poznata kao jedna od najatraktivnijih morskih turističkih odredišta. Na regionalnoj razini razvoj turizma u Podunavlju zauzima značajno mjesto kao jedan od strateških prioriteta u planskim razvojnim dokumentima. Novije razdoblje karakterizira provedba značajnog broja prekograničnih i transnacionalnih projekata u ovom području te jačanje poduzetničke aktivnosti u sektoru turizma. Strateško usmjeravanje na razvoj turizma, konzistentno upravljanje i promoviranje destinacije u kontekstu praćenja trendova turističke potražnje, uspostavljanje mreže dionika u sektoru turizma te unaprjeđenje turističke infrastrukture pretpostavke su za razvoj turističkog sektora u ovoj regiji. Brošura je izrađena u sklopu Projekta DATOURWAY, Transnacionalna strategija održivog teritorijalnog razvoja Podunavlja s posebnim osvrtom na turizam. Puni tekst nacionalnih analiza Bugarske, Rumunjske, Slovačke, Mađarske, Srbije i Hrvatske mogu se pronaći na web stranici projekta: www. datourway.eu. 14
© Copyright 2024 Paperzz
