Domaća zadaća 3

1 Domaća zadaća: 3 (UGT, ak. god. 2014./2015.) Ime i prezime studenta: __________________________ Datum: ________________ _____ izradba više primjeraka izvornoga likovnog djela i kopiranje, umnožavanje likovnih 1 Boja predloška (slike, crteža, ornamenta) tehničkim postupcima: grafičkim tehnikama, tiskom ili fotografijom _____ oznaka kakva rukopisa ili knjige, odnosno sama knjiga ili rukopis. U užem smislu, 2 Color tekst je glavnina sadržaja kakve knjige ili izdanja, uz fusnote, glose, komentare, kazala Management i sl. (Sustav upravljanja bojom) 3 Fototipija
_____ slikovno tumačenje, objašnjenje ili ukrašivanje teksta u knjizi, časopisu, novinama, promidžbenim publikacijama (slika, crtež, skica, fotografija). U širem značenju ilustracija je likovni prikaz nekog događaja, običaja (obred, lov, rat i dr.) ili književnoga djela (kod starih Grka skulpture, reljefi i slikarstvo ilustriraju ličnosti i događaje iz Homerovih spjevova). Najstariji sačuvani tekstovi s ilustracijama potječu iz VI. st. (odlomci Biblije i Vergilijeva epa). Srednjovjekovne crkvene knjige bogato su ukrašivane umjetnički izvedenim ilustracijama (minijature, ornamentalne dekoracije). Izumom tiska u XV. st. ilustracije se počinju izrađivati u grafičkim tehnikama, isprva u drvorezu, bakropisu i bakrorezu (A. Dürer, H. Holbein ml., J. Callot), potom litografijom (F. Goya, P. Gavarni), a danas fotoreproduktivnim metodama. Slika ili crtež uz neki tekst. Ima zadatak da tekst učini razumljivim i pristupačnijim,ali i da ukrasi tiskanu stranicu. _____ umijeće slaganja tipografskih elemenata, tj. dijelova tiskarskoga sloga (teksta) i 4 Reprodukcija ilustracija u jedinstvenu i razumljivu optičku cjelinu. Provodi se uz poštivanje pravila sintakse i kompozicije grafičkoga proizvoda, te tehnol. zahtjeva grafičke reprodukcije. Tako se tipografija bavi npr. izborom prikladnih pismovnih vrsta, veličine znakova, pismovnoga reza, razmaka između redaka i sl., čime se postiže čitljivost otisnutoga teksta i ugodnost čitanja kroz dulje vrijeme. U terminologiji klas. knjigotiska tipografija je podrazumijevala tehnike i djelatnosti ručnog ili strojnoga slaganja olovnoga sloga i samoga tiska, te se počela razvijati od izuma pomičnih slova J. Gutenberga. U tom se smislu smatra da je tipografija otvorila epohu knjige u civilizaciji, učinivši ju opće pristupačnom. Danas se tipografsko umijeće iskazuje u dizajnu grafičkih proizvoda. TISKARSKI SLOG ____ Prema obliku, tipografska se pisma razvrstavaju u različite skupine, podjednako 5 Fotoslog određene povijesnim razvojem kao i vizualnim karakteristikama. Uobičajena je podjela na osnovne, individualne, tehničke, rukopisne i posebne oblike. Osnovni se oblici razlikuju prema tome imaju li na slobodnim krajevima znakova crticu (serif; serifno pismo) ili nemaju (sansserifno pismo). Najčešći su stilovi normalno, te masno, podcrtano, kurziv ili italik, VERZAL (majuskula, kapitala, pisano velikim slovima), kurent (minuskula, pisano malim slovima), ali se za isticanje pojedinih riječi u tiskanome sadržaju koriste i drugi stilovi, npr. s p a c i o n i r a n o (prema spacija – razmak). Veličina tipografskoga pisma izražava se u tipografskim točkama, a najčešće su pismovne veličine 6 točaka (nonparel; franc. nonpareille), 7 (kolonel), 8 (petit), 9 (borgis), 10 (garmond), 12 (cicero), 14 (srednjak). _____ grafički pripremljen tekst za tisak. Slogom se određuju likovno‐grafička svojstva 6 Fotolitografija teksta, tj. odabire pismo, njegova veličina i rez, prored i sl. Od Gutenbergova izuma 1445., tekst se slagao kako bi mogao biti otisnut tehnikom klasičnoga KNJIGOTISKA koji se zasnivao na pomičnim olovnim slovima. To se isprva provodilo ručnim slogom; slagar je uzimao jedno po jedno olovno slovo iz ormara s pretincima i slagao ih u slagaljku na određenu širinu retka. Nakon tiskanja slog bi se razlagao i svako slovo stavljalo u svoj pretinac. Taj se postupak potom provodio uz pomoć slagaćih strojeva (strojni slog), u kojem su slagari slagali tekst prema izrađenom osnutku. Prva uspjela konstrukcija stroja za slaganje cijelih redaka bio je linotip njemačkog urara Ottmara http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39492 Hrvatska enciklopedija 2 Mergenthalera iz 1886. Za svako slovo ili znak postojale su matrice (kalupi) smještene u magazinu stroja. Kada bi se pritisnula neka tipka na tipkovnici, ispadala je iz magazina odgovarajuća matrica i kroz uski kanal dospijevala na remen, koji bi ju prenosio u sabirač. Taj se postupak ponavljao dok se ne bi ispunio cijeli redak. Zatim bi se tako složene matrice prenosile iz sabirača u uređaj za lijevanje, gdje su se udubljena slova na matricama zalijevala rastopljenim olovom. Ukrućeni olovni redak određene širine i visine ispadao je tada iz matrica i svrstavao se u stupac, a matrice su se automatski vraćale na svoja mjesta u magazin. Prvi stroj za slaganje i lijevanje pojedinačnih olovnih slova bio je monotip američkog izumitelja Tolberta Lanstona iz 1897., a sastojao se od dva uređaja. Pritiskom na tipku prvoga od njih bušile su se na papirnatoj vrpci različite kombinacije rupica, od kojih je svaka odgovarala jednomu slovu ili znaku. Perforirana vrpca stavljala se zatim u uređaj za lijevanje, gdje se prema kombinacijama rupica pomicao okvir s pločom u kojoj su bile urezane matrice slova. Svakomu položaju okvira odgovaralo je jedno slovo. Odlivena slova svrstavala su se u retke, a redci u stupce. Razvojem OFSETNOG TISKA I FOTOSLOGA strojni je slog postupno napušten, te je došlo do sve veće integracije pripreme sloga i izradbe osnutka GRAFIČKA PRIPREMA a uvođenjem RAČUNALNOG SLOGA prijeloma, te STOLNOG IZDAVAŠTVA ti su se postupci gotovo u potpunosti stopili u nedjeljivu cjelinu. Pod pojmom slog katkad se podrazumijeva i tekst pripremljen za tisak, a katkad i dio stranice grafičkoga proizvoda koji zauzima tisak, za razliku od neotisnutih dijelova (bjeline). _____ klišej za reprodukciju jednotonskih ilustracija, npr. crteža, u tehnici klas. knjigotiska. Najčešće se izrađivao jetkanjem. Crtež se najprije snimao na jednotonski grafički film a zatim kontaktno kopirao na metalnu pločicu (najčešće cinčanu, ali i bakrenu ili mjedenu) prevučenu fotoosjetljivim slojem. Kada se boja nanijela na pločicu, prihvatili bi je kopiranjem dobiveni tiskovni elementi, čime bi se zaštitio crtež, a preostale slobodne površine jetkale su se kiselinom, sve dok linije crteža ne bi dobile oštrinu izvornika. _____ element tiskovne forme namijenjen tisku ilustracija u tehnici visokog tiska; uzorak za dobivanje negativnog otiska. Klišej kojim se tiskaju jednotonske ilustracije (crteži i sl.) naziva se fototipijski klišej FOTOTIPIJA a onaj kojim se tiskaju rasterske ilustracije (npr. fotografije) autotipijski klišej AUTOTIPIJA Klišej se izrađuje ručno (dubljenjem), strojno (graviranjem klišografima) ili kemijski (jetkanjem). – U prenesenu značenju, izraz ili postupak koji se prečesto ponavlja; ono što je otrcano, izlizano; obrazac, kalup. _____ fotomehanički postupak grafičke pripreme kojim se izrađuju tiskovne forme za reprodukciju višetonskih originala (najčešće fotografija) u tehnikama visokog, dubokog i plošnog tiska. Original se reprofotografski snima preko rasterske mrežice, pa se slika iz višetonske transformira u jednotonsku, pri čemu se razlaže na mnogo jednotonskih, tzv. rasterskih elemenata. Njihov je raspored pravilan, ali oblikom i veličinom stvaraju optički dojam višetonske slike. Tako dobiveni rasterirani reprofotografski predložak kopirnim se postupkom prenosi na fotoosjetljivi sloj na metalnoj ploči na kojoj se potom različitim postupcima, već prema tehnici tiska, izrađuju tiskovni elementi i slobodne površine. Ako se radi o višebojnom originalu, nužno je pripremiti rasterske predloške svih četiriju temeljnih boja. Danas se rasterski elementi mogu generirati elektronički s pomoću tzv. RIP‐uređaja (Raster Image Processor) pa se superponiraju na usnimljenu i obrađenu sliku pri upućivanju u izlaznu jedinicu (osvjetljivač). _____ fotomehanički postupak izradbe tiskovne forme za plošni tisak, koji se isprva rabio za litografiju, a preteča je suvremenih postupaka prijenosa slike na tiskovnu formu za ofsetni tisak. Slika snimljena na grafički film kontaktno se kopira na tiskovnu ploču prevučenu fotoosjetljivim slojem, čime se dobivaju tiskovni elementi koji prihvaćaju boju, te slobodne površine koje ju nakon vlaženja odbijaju. Tim su se postupkom izrađivale ploče za jednotonsku i rastersku reprodukciju u jednobojnom ili višebojnom http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39492 Hrvatska enciklopedija 7 Ilustracija 8 Gustoća zacrnjenja/ optička gustoća 9 Fototehnički film
10 Tiskarski slog 3 tisku. Danas se naziv fotolitografija uvriježio i za skupinu vrlo sofisticiranih postupaka kojima se izrađuju poluvodički elementi‐ ČIP. _____ fleksibilna, prozirna i dimenzionalno stabilna folija koja služi kao nosač fotografskog sloja u reprodukcijskoj fotografiji. Film namijenjen potrebama reprodukcije fotografije. Dolazi u različitim gradacijama, različite opće i spektralne osjetljivosti. Razlikujemo filmove fototipijskih, rasterskih i višetonskih negativa, te izradi izvadaka boja. _____ tiskarski slog kojim se grafička priprema teksta za tisak provodila osvjetljavanjem grafičkog filma uz pomoć osvjetljivača. Nakon kem. obradbe osvijetljeni fotomaterijal služio je kao predložak za izradbu tiskovne forme na fotoosjetljivoj metalnoj ploči. U razvoju fotosloga bile su četiri generacije uređaja. Prve dvije generacije bile su analogne. Fotomaterijal se osvjetljavao žaruljom ili bljeskalicom kroz unaprijed izrađene matrice tipografskih elemenata (slova, brojki i drugih znakova), koje su bile povezane s tipkovnicom za upis teksta. Matrice su slog ograničavale na samo nekoliko pismovnih vrsta i veličina. Uređaji treće i četvrte generacije bili su digitalni, unos teksta mogao se pratiti na zaslonu uređaja, a slog pohraniti na bušenoj ili magnetnoj vrpci. Slovni su znakovi bili matematički definirani krivuljama ovojnice slova, što je omogućavalo proizvoljnu pismovnu veličinu slova. U uređajima treće generacije fotomaterijal se osvjetljavao malom katodnom cijevi, a u četvrtoj generaciji primijenjen je laserski snop, čime je postignuta visoka razlučivost ispisa. Daljnjim razvojem fotosloga, te računala i stolnog izdavaštva, fotoslog se stopio s računalnim slogom _____ svojstvo nekih tvari da na djelovanje svijetla reagiraju fizikalnim i kemijskim promjenama, ta je osjetljivost uvijek ograničena na određena spektralna područja,a promjene su zavisne o intenzitetu svjetlosnog zračenja. Na svjetlo osjetljivosti srebrnih halogenida temelji se općenito princip fotografije. _____ svojstvo fotografskog materijala koje nam kaže kako taj materijal reagira na određenu količinu svjetla (400‐700nm), odnosno kolika je količina svjetla potrebna da se postigne određena gustoća zacrnjena. _____ psihofizički doživljaj promatrača, subjektivan osjet u oku nastaje kao posljedica djelovanja elektromagnetskog zračenja koji se naziva podražaj (stimulus). Druga definicija boje je materijalne naravi te označava samu tvar kao nositelja boje, a iskazujemo ga nazivom pojedinih boja: žuto, cijan, purpurno, i sl. Ljudsko oko razlikuje boje u vidljivom dijelu spektra od cca 400‐700nm. _____ princip reprodukcije boja dodavanjem pojedinih valnih duljina, opisati ga možemo zbrajanjem triju snopova svjetlosti crvenog, zelenog i plavog. Različitim omjerima intenziteta snopova moguće je ostvariti širok raspon različitih boja. _____ princip reprodukcije temeljen na apsorpciji odnosno oduzimanju pojedinih valnih duljina od bijele svjetlosti. Selektivno uklanjanje valnih duljina vrši se pomoću filtra. Zeleno‐plavim filtrom oduzimamo crveni, purpurnim oduzimamo zeleni, a žutim oduzimamo plavi dio spektra. Različitim stupnjem apsorpcije pojedinih valnih duljina moguće je ostvariti širok raspon različitih boja. _____ vrši se snimanjem kroz filtar; boju izdvajamo snimanjem kroz onaj filtar koji ima maksimalnu transparenciju u onom dijelu spektra u kojem boja koja se izdvaja ima maksimalnu apsorpciju. Ideja je da se upotrijebi takav filtar koji neće propustiti valne duljine koje boja koju izdvajamo reflektira. Ako je taj uvjet ispunjen tada će se boja koju izdvajamo ponašati kao crna i neće izazvati nikakvu foto‐kemijsku promjenu na negativu, dok će ostale boje ostaviti fotokemijski trag. Danas se izvodi digitalno rastriranje‐RIP. _____ određivanje psihofizičke karakteristike boja (ton, zasićenje, svjetlina), promatrač uključen u opis boje i fizikalne karakteristike boja (dominantna valna duljina, čistoća pobude i luminacija), vrijednosti boje koje neki uređaji izmjere http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39492 Hrvatska enciklopedija 11 Autotipija
12 Verzal/Kurent 13 14 Digitalno rastriranje RIP (Raster Image Processor) Klasifikacija boja 15 Tipografija 16 Kolorimetrija
17 Selekcija boja 18 Suptraktivna sinteza miješanja boja 19 Opća osjetljivost fotomaterijala 4 _____ transformacija višetonske slike u jednotonsku kako bi se slika prilagodila uređajima za reprodukciju (stroj za tisak). Digitalni rasteri generiraju višebitne slike u jednobitne koristeći matematičke algoritme, tzv. tablično ili matrično rastriranje. Konačni rasterski element (najčešće okrugao) je definiran pikselima složenim unutar jedne matrice (superpikseli). Rezolucija konačne slike tako ovisi o broju piksela. Digitalno rastriranje započinje transformacijom sadržaja u nizove rasterskih elemenata. Amplitudno modelirani raster (AM rasteri) je periodični rasteri, koji se koriste u konvencionalnoj pripremi (ofsetni tisak). Sastoje se od rasterskih točkica različite veličine, ovisno o tonskoj vrijednosti, ali iste udaljenosti jedne od duge. Frekventno moduliran raster (FM raster) je neperiodični raster, svaka pojedina točkica je iste veličine, a mijenja se međusobna udaljenost u odnosu na ostale točkice, zavisno od tonskih vrijednosti. Sa FM rasterom može se dobiti bolja reprodukcija detalja u tisku nego sa AM rasterom. Hibridni rasteri je kombinacija AM i FM rastera, AM se koristi od 20‐80% rasterske vrijednosti, aFM se korisiti za 0‐10% i 90‐100% rasterske vrijednosti. _____ prozirna, pozitivna fotografska snimka na filmu. Služi u tiskarstvu kao kopirni predložak u pozitivskim kopirnim postupcima. Rasterski dijapozitiv sadrži tonske vrijednosti raščlanjene na pojedinačne elemente – rasterske točkice, a služi kao kopirni predložak u fotolitografiji (ofsetnom tisku). Rasterski se pozitiv može dobiti izravno, kontaktnim kopiranjem rasterskoga negativa, ili neizravno, projiciranjem višetonskoga negativa kroz raster. Višetonski dijapozitiv dobiven je kopiranjem višetonskog negativa; sadrži kontinuirane tonske prelaze u rasponu od minimalne do maksimalne gustoće zacrnjenja. Služi kao kopirni predložak za potrebe rasterskog bakrotiska. _____ vrijednost opaciteta (zacrnjenje), izražena dekadskim logaritmom. Gustoću zacrnjenja/obojenja mjerimo denzitometrom. To je uređaj koji mjeri faktor refleksije ili transmisije, odnosno omjer između upadnog svjetla usmjerenog na uzorak i reflektiranog ili propuštenog svjetla koji dođe do fotoćelije u uređaju.
Za razliku od spektrofotometara, denzitometri nemaju definirani izvor svjetla. Pri mjerenju boja koristi filtere (definiranih karakteristika) komplementarne bojama čije se gustoće mjere. Koriste se filteri boja aditivne sinteze. Transmisioni denzitometar (za prozirne podloge/negative i dijapozitive) i refleksioni denzitometar (neprozirna podloga). _____ Uređaj koji mjeri promjene u refleksiji ili transmisiji, u intervalima, duž valnih dužina. Kao rezultat mjerenja faktora refleksije ili transmisije u pojedinim valnim područjima (intervalima) dobiva se spektrofotometrijska krivulja. U grafičkoj industriji najčešće se koriste spektrofotometrijske krivulje u valnom području od 350 nm do 750 nm. Rad uređaja temelji se na rastavljanju bijelog svjetla na pojedinačne valne dužine (ili intervale valnih dužina) pomoću monokromatora. _____ grana nauke o bojama koja se bavi brojčanim određivanjem boje u odnosu na određeni vizualni podražaj _____ podrazumijeva korištenje odgovarajućeg hardvera, softvera i metodologije za kontrolu i podešavanje boja u reprodukcijskom sustavu. Color Management je programska podrška za kalibraciju i karakterizaciju svih ulaznih i izlaznih uređaja unutar reprodukcijskog lanca, te za automatizaciju svih potrebnih konverzija boja među uređajima, sa ciljem standardizacije reprodukcijskih procesa i postizanja željene reprodukcije boja neovisno o korištenom uređaju. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39492 Hrvatska enciklopedija 20 Spektralna osjetljivost (osjetljivost na boje) 21 Spektralni fotometar 22 Klišej 23 Dijapozitiv 24 Aditivna sinteza miješanja boja Tekst
25

Download Report