galerija anima - Srednja škola Ban Josip Jelačić

četvrtak, 22.03.2012. u 19.30
Nakladnik: Klub Zaprešićana Zapreščan
Za nakladnika: Josip Držaić
Oblikovanje: Čedomir Ostreš
Priprema za tisak: Vladimir Marković
Organizator izložbe: Zagorka Gligora Zeman
Postav izložbe: Čedomir Ostreš
Tisak: URIHO
Naklada: 200 primjeraka
galerija anima
srednja škola ban josip jelačić
DARKO ŠKODA
Slikar mlađe generacije (Zagreb,
1972.) Darko Škoda pojavio se pred
likovnom javnosti već 2000. godine izlažući
još kao student Likovne akademije u
Zagrebu
u
klasi
profesora
Zlatka
Kauzlarića Atača. Nekoliko portreta i
pejzaža dali su naslutiti snagu i originalnost
slikarske ruke koja je do danas ostvarila
upravo u tim tematskim krugovima izuzetne
radove. Nakon diplome 2002. godine,
boravaka u Nizozemskoj i Njemačkoj, pet
samostalnih i desetak skupnih izložaba,
ostaju i nadalje u njegovu radu dominantni
motivi portreta i pejzaža u raznim
tehnikama. Tome se sve češće dodaju
sakralni sadržaji koji prerastaju štafelajne i
prigodničarske okvire te se nalaze u
sakralnim objektima kao votivna djela većih
dimenzija: oltarna slika kapele sv. Josipa u
Prigorju Brdovečkom, Uskrsnuće u istoj
kapeli, Križni put i Gospa od Ružarija na
Kosovu.
Uočen kao izuzetno daroviti portretist i
pejzažist zastupljen je u značajnijim ne
samo privatnim
zbirkama,
nego i
ustanovama: Vladi Republike Hrvatske,
Zagrebačkoj
Nadbiskupiji,
Gradskoj
skupštini Grada Zagreba, Poglavarstvu
Zaprešić, Norveškom veleposlanstvu i
drugdje.
Uz ljudski lik kao nepresušni izvor
mimezisa, pejzaži u raznim tehnikama
značajna su ostvarenja u slikarskom opusu
Darka Škode: ulja na platnu, kolorirane
grafike, akvareli, crteži otvaraju vedute
gradova, bilježe zagrebačke slavne motive,
primorske prizore, osobito masline, pa
potom planine, posebno ljepote i simboliku
Velebita. Valja izdvojiti ciklus maslina koji
se pojavio 2006. u Galeriji Vladimir
Filakovac u Zagrebu i zabljesnuo na
devetnaest velikih platna u svoj raskoši,
prepun sunca i svježine. Tu je slikar
opčinjen deskripcijom ukupnosti ovoga
simbola hrvatskoga juga: arhitektura debla,
arhaičnost kore, srebrni sjaj listova,
zamršenost krošnje čije grane putuju u
potrazi za suncem kvrgave i nemirne
lomeći svjetlost i sjenu dok lišće luduje na
vjetrovima jugu, maestralu, buri. Sve je
slikano u zanosu i iskrenoj odanosti
prvome impulsu. Tako se statičnost i
dinamika smjenjuju u plenerističkom
kolorizmu rumenih i zelenih tonova.
Otvaraju se prizori koji variraju na skali od
preko pedeset tonova u bogatoj paleti od
blijedopustenih i srebrnih do tirkiznih i
modrih, od prozračno žute, preko okera,
oranž-kadmijuma do kromoksid zelene i
duboko modre u sjeni. Tako su vibrantnim
a ujedno ujednačenim gamama nastala
vrsna ostvarenja u kojima se svaki dio
slike, svaka partikula, može smatrati
samostalnim remek-djelom. Napor zanata i
osmišljenost kompozicije uravnotežuje
sliku i daje posebne vrijednosti krajoliku...
Nevenka Nekić