close

Enter

Log in using OpenID

3 - 21.01.2015

embedDownload
3/2015
21. sijeènja 2015.
Izjava Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve
Sisaèke biskupije
U izjavi u povodu prestanka proizvodnje Rafinerije
nafte Sisak izražava se duboka zabrinutost zbog
neizvjesnosti u kojoj se nalaze svi radnici: "Grad u
kojem je veæ prestala ili je znatno smanjena
proizvodnja u nekadašnjim pogonima Željezare, Sajma
cvijeæa, Radnika, Metalotehne, Herbosa, Segestice,
teško može izdržati još jedan udar na ekonomski
položaj u kojem æe se naæi"
Mons. Pavlišiæ - obnovitelj vjere i nade u narodu
U povodu 100. obljetnice roðenja rijeèko-senjskog
nadbiskupa Josipa Pavlišiæa i 62. obljetnice njegova
biskupskog reðenja, nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio
sveèanu misu zahvalnicu u katedrali Sv. Vida
Dani biskupa Ivana Antunoviæa u Subotici
Tema tradicionalnoga "Razgovora" bila je "Djeca iz
rastavljenih brakova i obitelji: njihova optereæenja i
njihovi brakovi i obitelji"
Papa pohodio Šri Lanku i Filipine
Donosimo izvještaje sa sedmoga inozemnoga
putovanja pape Franje, drugoga u Aziju - Misno slavlje
sa Svetim Ocem okupilo više od 6 milijuna Filipinaca
Domovinske vijesti
Kardinal Vinko Puljiæ gostovao u Hrvatskom diplomatskom klubu
"Glagoljaška baština svetog Martina"
Fra Bonaventura Duda u Varaždinu proslavlja 91. roðendan i 65.
obljetnicu sveæeništva
Biskup Uziniæ sudjelovao u meðunarodnoj utrci mira
Otvoreno pismo povodom predstave "Hrvatsko glumište"
Svetkovina sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije
Proglas Feste sv. Vlaha
Predstavljena šesta knjiga iz niza "Vjera u sjeni politike"
Biskup Škvorèeviæ primio predstavnike Adventistièke Crkve
Humanitarni malonogometni turnir Kolonija 2015.
Preminuo mons. Josip Mustaæ
Proslavljena Nedjelja obitelji Otoèkoga dekanata
Poèeo ekumenski molitveni hod zagrebaèkim crkvama
Voðinci: Blagoslovljen Samostan sestara službenica milosrða
Pokop isusovca o. Jure Bosanèiæa
Skupština arhiðakona i dekana Požeške biskupije
Rezultati projekta "Veliko srce za male ljude 2014."
Benedikt XVI. o prof. dr. Tomislavu Šagi Buniæu
Susret dubrovaèkog imama Heriæa i biskupa Uziniæa
Crkva u Hrvata
Preè. Marku Kljajiæu priznanje za društveni rad u hrvatskoj zajednici
U Mostaru se gradi dom za siromašne studente, puèku kuhinju,
meðunarodni centar za dijalog
Biskup Komarica primio predstavnike CRS-a i MRV-a
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Susret trajne formacije mladih sveæenika i ðakona u
Požegi
Požega, 12.1.2015. (IKA) - U Dvorani bl. Alojzija Stepinca
Biskupskog doma u Požegi održan je 12. sijeènja prvi susret
trajne formacije mladih sveæenika i ðakona u novoj
graðanskoj godini, na kojem je sudjelovao i biskup Antun
Škvorèeviæ. Nakon molitve Treæeg èasa biskup je pozdravio
okupljene sveæenike i ðakone, te im zahvalio za pastoralni
trud i napor koji su uložili tijekom došašæa i božiænog
vremena. Izrazio je uvjerenje da su se sveæenici naviještajuæi i slaveæi božiæno otajstvo - i sami obnovili u
znaèenju Isusova roðenja u krhkosti i slabosti našeg
ljudskoga tijela kojim je posvjedoèio koliko Bog voli
èovjeka. Osvrnuo se na njihove božiæne pohode obiteljima,
te kazao kako sam sveæenièki dolazak u obitelji podsjeæa na
ulazak Sina Božjega u naše ljudsko postojanje i doziva u
svijest da nismo sami na putu a blagoslovna molitva
ostvaruje duhovno zajedništvo u obitelji kao kuænoj Crkvi.
Zahvalio im je što su i to svoje poslanje izvršili s
poštovanjem dostojanstvom.
Biskup se potom podsjetio na programe prošlih susreta koji
su bili usredotoèeni na pastoral mladih te na formaciju
sveæenika za rad s njima i edukaciju animatora koja æe se
ostvarivati u narednom vremenu.
Kazao je da je ovih dana iz Kameruna stigao u domovinu
sveæenik Požeške biskupije Karlo Prpiæ koji veæ više od 25
godina djeluje kao misionar u spomenutoj afrièkoj državi.
Istaknuo je da je njegov boravak u Požegi prigoda da nas
svojim svjedoèanstvom podsjeti kako je Crkva po uèenju II.
vatikanskog sabora u svojoj biti misionarska i da je svatko
od nas u krštenju primio to poslanje. Dodao je da nas je na to
upozorila i nedavna svetkovina Bogojavljenja. Iznoseæi
dogaðaje i anegdote iz svojega dugog misionarskog iskustva,
sveæenik Prpiæ predstavio je svoje djelovanje u Sjemeništu, u
katolièkim školama i u župi te je osobito istaknuo važnost
molitve, razmatranja Božje rijeèi, sakramentalnog života
koje misionara èine autentiènim Isusovim svjedokom.
Nakon odmora sveæenici i ðakoni postavljali su razlièita
pitanja misionaru Prpiæu i tako se svestranije upoznali sa
stanjem Crkve u Kamerunu i njegovim djelovanjem u
biskupiji Ngaoundere. Izbori za predsjednika u Hrvatskoj i
njihovi rezultati bili su povod da biskup mladim sveæenicima
i ðakonima protumaèi kako nas gotovo izjednaèen broj
glasova u prilog dvaju predsjednièkih kandidata upuæuje na
to da moramo s istom pastirskom osjetljivošæu i poštovanjem
pristupati biraèima bilo kojeg opredjeljenja jer su oni
vjernici ili ljudi dobre volje kojima smo jednako poslani
naviještati i svjedoèiti evanðelje. Osvrnuo se potom na
pariške dogaðaje minulih dana i teški zloèin poèinjen nad
novinarima jednog humoristièkog lista, upozorivši da æe
osim izraza solidarnosti prema žrtvama trebati otvoriti
ozbiljnu raspravu o tome da li sloboda izražavanja mora
poštovati odreðene etièke granice koje ne dopuštaju
ponižavanje ili vrijeðanje drugoga, napose njegovih svetinja.
Razvila se rasprava u kojoj su sveæenici i ðakoni razjasnili
odreðena naèelna pitanja korisna za njihovo pastoralno
djelovanje. Program susreta trajne formacije završio je
molitvom u katedrali Sv. Terezije Avilske koju su pripravili i
vodili ðakoni te zajednièkim objedom u Domu pape Ivana
Pavla II.
.
2
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
Mons. Pavlišiæ - obnovitelj vjere i nade u narodu
U povodu 100. obljetnice roðenja blagopokojnog rijeèkosenjskog nadbiskupa Josipa Pavlišiæa i 62. obljetnice
njegova biskupskog reðenja, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ
predvodio u katedrali Sv. Vida sveèanu misu zahvalnicu
Rijeka, 13.1.2015. (IKA) - U povodu 100. obljetnice
roðenja blagopokojnog rijeèko-senjskog nadbiskupa Josipa
Pavlišiæa i 62. obljetnice njegova biskupskog reðenja, rijeèki
nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio je u utorak 13. sijeènja u
katedrali Sv. Vida u Rijeci sveèanu misu zahvalnicu.
Tekst iz poslanice Hebrejima (13, 7) poticaj je da se
ljudskom i kršæanskom zahvalnošæu okupimo i molitvom
prisjetimo mons. Pavlišiæa, pastira Crkve Božje na
prostorima izmeðu Uèke, Velebita i Plješivice, rekao je na
poèetku nadbiskup. Mons. Pavlišiæ roðen je 28. prosinca
1914., ali zbog božiænih blagdana stota obljetnica njegova
roðenja slavi se 13. sijeènja, na dan kada je 1952. u Pazinu
zareðen za pomoænog biskupa mons. Viktoru Buriæu,
senjsko-modruškom biskupu i rijeèkom administratoru,
kojega æe 1974. naslijediti na stolici rijeèko-senjskih
nadbiskupa i u toj službi ostati do 5. sijeènja 1990.
Govoreæi o okolnostima u kojima je živio, nadbiskup je
istaknuo kako je mons. Pavlišiæ preživio dva svjetska rata,
fašizam i komunizam te Domovinski rat. Za biskupa je
zareðen u doba progona Crkve koji su poèeli 1945. i još više
radikalizirali zbog imenovanja nadbiskupa Stepinca
kardinalom. "Novoj je vlasti to imenovanje bila izlika da
raznim pritiscima pokuša oslabjeti utjecaj Crkve koja je
uporno odbijala suradnju s njom. Radi toga zatvarana su
sjemeništa, a mnogi sjemeništarci i sveæenici slani u zatvore.
Katolièki bogoslovni fakultet bio je izbaèen iz Sveuèilišta,
vjeronauk iz škola, a sveæenici, kako bi ih se meðusobno
podijelilo i ujedno odijelilo od biskupa, bili su prisiljavani na
uèlanjivanja u sveæenièka udruženja pod kontrolom vlasti."
Takva situacija znaèila je pravi "križni put" za Crkvu,
biskupe, sveæenike i sve vjernike, podsjetio je nadbiskup.
Dodao je kako je u Rijeci prva crkva poslije II. svjetskog
rata izgraðena 1988., nakon više od dva desetljeæa traženja i
èekanja dozvole. Takoðer, nadbiskup Pavlišiæ je èak petnaest
godina èekao dozvolu za gradnju nove zgrade Bogoslovnog
sjemeništa, no njegova trpljenja poèela su davno prije, rekao
je nadbiskup Devèiæ. "Prvi svjetski rat odnio mu je u
nepovrat oca, tako da je majka sama morala podizati osmero
djece. U svojim je 'Uspomenama' zapisao svoje najranije
sjeæanje na taj strašni pokolj. Kasnije je kao bogoslov i
sveæenik osjetio svu brutalnost talijanskog fašizma koji je
nastojao izbrisati svaki trag hrvatstva u Istri."
Drugi svjetski rat mons. Pavlišiæ proveo je u župama
Karbune i Gologorica. U Gologorici su ga, zajedno s
dvadesetak mještana, uhitili Nijemci i stavili pred streljaèki
vod, ali se nekim èudom njemaèki zapovjednik predomislio.
Trpljenju i naporu bio je izložen i nakon II. svjetskog rata
kada je 1945. u Pazinu s vlè. Leopoldom Jurcem, u
nemoguæim uvjetima, trebao organizirati sjemenište. Ništa
lakše nije bilo ni kad je kao pomoæni biskup stupio na tlo
tadašnjih biskupija senjsko-modruške i rijeèke. Došao je u
ratom i poraæem razorene i "spaljene" biskupije, ne samo u
materijalnom nego i u pastoralnom i duhovnom pogledu,
rekao je nadbiskup. "Biskupijske kuæe u Rijeci i Senju bile
su razorene, odnosno teško ošteæene, tako i mnoge crkve i
župni stanovi širom prostranih podruèja Gorskog kotara,
Like i Korduna. Ljudi su bili prestrašeni i zbunjeni. Zbog
velikog manjka sveæenika Pavlišiæ je ubrzo uvidio da se sâm
ika
mora neposredno angažirati u župnom pastoralu."
U nastavku je podsjetio kako su mons. Pavlišiæa u Èabru
htjeli ubiti za vrijeme krizme, ali sve te poteškoæe nisu ga
slomile, nego ojaèale i oèvrsnule. Protivnike i kritièare nije
osuðivao. Imao je blago i ponizno srce koje je ljubilo Krista,
Crkvu i svakog èovjeka. "Nije ga uvijek bilo lako razumjeti,
a još manje slijediti što je mnoge njegove suradnike
zbunjivalo. Unatoè nedostacima i pogreškama koje je imao
svaki èovjek, mons. Pavlišiæ ostavio je iza sebe neizbrisiv
trag dobrote, požrtvovnosti, hrabrosti i ljubavi za Boga,
Crkvu i Domovinu." Posebno æemo ga pamtiti kao "biskupa
graditelja i obnovitelja", istaknuo je nadbiskup, podsjetivši
kako je mons. Pavlišiæ zaslužan za izgradnju Bogoslovnog
sjemeništa u Rijeci, proširenju nadbiskupijske zgrade u
Rijeci te izgradnji kuæe u kojoj je danas smještena "Sakralna
baština" u Senju. Sve to èinio je uz podršku sveæenika i
redovnica, posebno redovnica Presvetog Srca Isusova koje je
svestrano podržavao i pomagao.
Znaèajan osobni doprinos dao je tijekom Domovinskog rata
kada se kao umirovljeni biskup dao u službu Caritasu,
proputovavši na tisuæe kilometara u traženju pomoæi za
prognanike i izbjeglice. "No, ono što je najvažnije,
nadbiskup Pavlišiæ bio je obnovitelj vjere i nade u narodu.
Radi toga je u svakoj prilici tražio neposredan kontakt s
ljudima, razgovarao je s njima, raspitivao se kako žive, što
rade, zalazio u njihove kuæe, pa èak i u štaglje i staje.
Osvajao je ljude i za Krista ih pridobivao svojom
jednostavnošæu, bliskošæu i nepatvorenošæu. On je stvarno
živio prema rijeèima koje se rado primjenjuju na sveæenike:
'uzet od ljudi za ljude'".
Zakljuèujuæi propovijed, istaknuo je kako je mons. Pavlišiæ
doista bio blagovjesnik siromasima, obeshrabrenima,
žalosnima, tješio je sve Božjom utjehom i pravdom. Stoga
možemo i moramo biti Bogu zahvalni što je našoj Crkvi i
nadbiskupiji u svojoj providnosti podario takvog pastira
kakav joj je bio potreban u teškom vremenu komunistièke
vlasti u nas, poruèio je nadbiskup Devèiæ.
Nadbiskup Devèiæ uputio zahvalu dosadašnjem
Predsjedniku i èestitku novoizabranoj Predsjednici
Rijeka, 13.1.2015. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ
uputio je u utorak 13. sijeènja zahvalu dosadašnjem
predsjedniku Ivi Josipoviæu i èestitku novoizabranoj
predsjednici Kolindi Grabar-Kitaroviæ.
"Poštovani gospodine Predsjednièe, u povodu doskorašnjeg
prestanka Vaše službe predsjednika Republike Hrvatske
želim Vam zahvaliti za sve dobro što ste uèinili ili potakli da
se èini za napredak naše države i na dobrobit svih njezinih
državljana. Trudili ste se promicati razumijevanje i mir
unutar Hrvatske i izvan nje. Vjerujem da æete i ubuduæe s
jednakom predanošæu raditi na afirmiranju istih vrijednosti i
tako doprinositi slozi i zajedništvu u hrvatskom narodu i
meðu svim državljanima Republike Hrvatske. Pratim Vas
molitvom i željom za dobro zdravlje i za sreæu i uspjeh u
životu", navodi se u nadbiskupovoj poruci dosadašnjem
Predsjedniku.
U èestitki novoizabranoj Predsjednici se kaže: "Poštovana
gospoðo Kolindo Grabar-Kitaroviæ, u povodu Vašeg izbora
za predsjednicu Republike Hrvatske primite u ime
sveæenika, redovnika i redovnica te vjernika laika Rijeèke
nadbiskupije najsrdaènije èestitke. Vašem izboru za
predsjednicu Republike Hrvatske posebno se raduju Vaši
najbliži: suprug, djeca, roditelji, rodbina, prijatelji i cijela
Grobinština. Posebno smo radosni i ponosni što je upravo
ovaj naš primorsko-goranski kraj dao prvu predsjednicu
Republike Hrvatske. U više ste navrata u svom javnom
Domovinske vijesti
obraæanju hrvatskom narodu i svim državljanima Hrvatske
isticali kako ste neizmjerno zahvalni svojoj obitelji i ljudima
kraja iz kojeg ste potekli jer su Vam upravo oni usadili
temeljne opæeljudske i kršæanske vrijednosti na kojima ste
gradili svoju dosadašnju profesionalnu i politièku karijeru i
na kojima æete, uvjereni smo, temeljiti i svoju novu i èasnu
dužnost predsjednice Republike Hrvatske. U želji da doista
budete Predsjednica svih državljana Republike Hrvatske i da
imate dovoljno odanih suradnika koji æe Vam pomagati u
ispunjenju Vaših izbornih obeæanja, od srca Vam èestitamo i
molimo da Vas svojim zagovorom prati Majka Božja
Trsatska".
Kardinal Vinko Puljiæ gostovao u Hrvatskom
diplomatskom klubu
Zagreb, 13.1.2015. (IKA) – U povodu obilježavanja Dana
meðunarodnoga priznanja Republike Hrvatske Hrvatski
diplomatski klub priredio je u utorak 13. sijeènja u
prostorijama Društva sveuèilišnih nastavnika u Zagrebu
prigodnu sveèanost. Na sveèanosti su se osim èlanova,
okupili i prijatelji Kluba, a sveèanosti je nazoèila i
novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske Kolinda
Grabar-Kitaroviæ kojoj je predsjednik HDK veleposlanik
Sergej Morsan èestitao na izboru, te izrazio radost što je
izabrana "kolegica iz diplomatskog kruga".
U toj prigodi predavanje "AD 1992 – 2015 Sveta Stolica i
Hrvati u Bosni i Hercegovini" održao je vrhbosanski
nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ. Prije poèetka izlaganja,
kardinal Puljiæ takoðer je èestitao novoizabranoj
predsjednici, te joj poželio Božji blagoslov. Uvodeæi pak u
samu temu, kratko se osvrnuo na neke pojedinosti iz svoga
djetinjstva, tj. kako je sazrijevao, odnosno kakvo je to bilo
vrijeme. Govoreæi detaljnije o devedesetim godinama,
istaknuo je, kako je godine 1990. obavljao dužnost
vicerektora u Sarajevu, a onda je bio hitno pozvan u
nuncijaturu u Beogradu gdje mu je priopæeno da ga papa
Ivan Pavao II. želi imenovati nadbiskupom. Na njegovo
negodovanje, Papa ga je ohrabrio rijeèima "dolaze teška
vremena, a ta Crkva treba imati glavu. Moraš prihvati pod
poslušnošæu". Po reðenju u Rimu, 6. sijeènja 1991. vratio se
u svoju nadbiskupiju s velikim entuzijazmom i planovima,
no brzo je došlo do rata u Hrvatskoj.
U nastavku se kratko osvrnuo na razne intervente Svete
Stolice, odnosno samoga Pape u zalaganju za mir. Tako je
podsjetio da je Ivan Pavao II. te 1991. godine isticao važnost
poštovanja samobitnosti, a rješavanje problema dobrom
voljom odgovornosti, a nikada silom oružja. Iz Vatikana su
odašiljane poruke na razne adrese, pa tako i u Savezno
izvršno vijeæe, da se kriza u Jugoslaviji riješi pravedno i
miroljubivo, da se pokrene dijalog tražeæi nove odnose meðu
nacionalnim skupinama. U brzojavu državnog tajnika
Angela Sodana predsjedniku Vijeæa ministara vanjskih
poslova EZ bilo je istaknuto kako se ne smije "propustiti ni
jednu inicijativu da se zaustavi oružano nasilje". Te godine
je, prema rijeèima kardinala Puljiæa, bilo desetak sliènih
intervenata. Tijekom godine 1992. èetrdesetak puta Papa se
osvrnuo na strahote u BiH, a Sveta Stolica pridružila se
priznanju BiH 1. ožujka.
Podsjeæajuæi na probleme koji su prouzrokovala ratna
dogaðanja, meðu kojima i nedostatak hrane u samom
Sarajevu, kardinal je posebno istaknuo datum 15. kolovoza.
Naime, u tada blokirano Sarajevo došao je kardinal Roger
Etchegaray. Svojim dolaskom posvjedoèio je ljubav i
solidarnost Pape i cijele Crkve. To je teško protumaèiti što to
znaèi: kad si blokiran, kad s nikim ne možeš komunicirati,
kad ti netko doðe iz bijeloga svijeta i pruži ti ruku
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
3
Domovinske vijesti
ohrabrenja, rekao je kardinal Puljiæ. Iz iste godine spomenuo
je i pismo ohrabrenja koje je u studenome Papa uputio
biskupima u BiH. Puljiæu je tom prigodom napisao: "Kad
sam ti stavljao biskupski križ na pleæa, nisam znao da æe biti
tako težak".
Nadalje, govoreæi o godini 1993., kardinal je istaknuo kako
je te godine u javnosti bilo 57 intervenata. Ilustrirajuæi kako
je papa Ivan Pavao II. bio upuæen u zbivanja u Hrvatskoj i
BiH, spomenuo je ruèak na koji ga je za boravka u Rimu
pozvao Papa. Silno sam se iznenadio koliko on poznaje našu
situaciju, kakva je pitanja postavljao da sam bio zbunjen
odakle to pozna. Tad sam se iznenadio s kolikim je on
interesom pratio i pitanje Hrvatske i BiH, rekao je.
Spomenuo je i poruku koju je uime kardinala Jozefa Tomka i
nadbiskupa Josipa Uhaèa, koji su tada bili na èelu
Kongregacije za evangelizaciju pod koju je potpadala BiH
kao podršku trpeæoj Crkvi donio nuncij u BiH Francesco
Monterisi.
U osvrtu na godinu 1994. kardinal Puljiæ istaknuo je kako je
te godine Papa u javnosti intervenirao 76 puta za mir u BiH.
Posebno je podsjetio na Molitveni dan za mir u BiH koji je
organiziran 23. sijeènja. Na toj molitvi bilo je prisutno 30
kardinala, brojni diplomatski predstavnici, a Papa je tom
prilikom izrekao znakovitu poruku hrvatskom narodu u BiH "Mi smo s vama, bit æemo s vama uvijek sve više i više".
Kardinal je dodao: "Tu reèenicu smo zapamtili kao posebno
utješnu i ohrabrujuæu".
Kratko je progovorio i o pripremama za Papin pohod 1994.
godine u Sarajevo, koji je nažalost odgoðen iz sigurnosnih
razloga. O tome kardinal svjedoèi "svi smo plakali, jer kad je
u pitanju život svaka slamèica dobro doðe. Živo smo nadali
da æe Papin dolazak zaustaviti rat i otvoriti perspektivu
miru". Vjernici su se sakupili u sarajevskoj katedrali, te su
slušali Papinu poruku iz Castel Gandolfa. A posebno je bila
potresna ohrabrujuæa reèenica "Papa je s vama, iako fizièki
nije mogao biti s vama". Kardinal je spomenuo i susret s
Papom za pohoda Zagrebu 1994., te novi Papin poziv na
molitvu. Tom prigodom, 1. listopada na zajednièkoj krunici
za mir u BiH u dvorištu sv. Damaza okupilo se oko dvije
tisuæe vjernika. Te je godine došlo i imenovanje kardinalom,
te se prisjetio radosti vjernika.
Uz godinu 1995. kardinal Puljiæ zabilježio je 10-15
intervenata, te istaknuo kako je nakon potpisivanja
Daytonskog sporazuma koji je zaustavio rat, ali je ozakonio
etnièko èišæenje, Papa i dalje pratio što se dogaða. Tijekom
1996. više je puta pledirao za pravedni mir, a mlade hrabrio
da ne klonu duhom. Zaustavljajuæi se na godini 1997. u kojoj
je Papa 12. i 13. travnja pohodio Sarajevo, kardinal je
naglasio kako se osjeæalo zraèenje pozitivne energije.
Govoreæi o godinama koje su slijedile, kardinal je takoðer
iznio niz podataka o blizini Pape, posebice uz pohod Ad
limina 1999., te pohod Banjoj Luci u prigodi beatifikacije
Ivana Merza.
Kardinal Puljiæ spomenuo je i apostolske nuncije u BiH. Prvi
apostolski nuncij bio je nadbiskup Francesco Monterisi
(1993.-1998.), potom nadbiskup Giuseppe Leanza (1999.2003.), nadbiskup Santos Abril y Castello (2003.-2005.), te
nadbiskup Alessandro D'Errico (2005 - 2012.) za kojega je
istaknuo kako je možda najzaslužniji za potpisivanje
ugovora izmeðu Svete Stolice i BiH. U tom vidu, kardinal je
naglasio kako je temeljni ugovor vrlo dobar, a nastao je iz
Zakona o vjerskim pravima i slobodama koje je
Meðureligijsko vijeæe pripremilo i dalo u proceduru. No,
sporo se provodi, a od provedenoga posebno je naglasio
vojno dušobrižništvo. Sadašnji nuncij nadbiskup Luigi
Pezzuto mnogo nastoji na provoðenju Ugovora.
Na retorièko pitanje "Zašto se Sveti Otac zajedno sa svim
4
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
ika
dikasterijima toliko zauzimao za Hrvate u BiH", kardinal je
rekao: "Jasno je, ako nema Hrvata nema ni katolika, a kakav
bi to Papa bio kad mu ne bi stalo katolika. Crkvi je stalo da
na ovim prostorima preživi i djeluje Crkva koja je bila vrlo
životna posebno brojnim vjernièkim obiteljima, brojnim
duhovnim zvanjima i živeæi s drugima i drugaèijima bila je
stalno izazivana da svjedoèi svoj identitet".
Na kraju predavanja kardinal Puljiæ rekao je kako Crkva ne
može pogaziti moralna naèela, te "uporno traži jednaka
prava za svakog èovjeka, pa tako i nas katolika koji smo
veæinom Hrvati". U tom kontekstu podsjetio je i na tri
obilježja Crkve u BiH: prepoznatljivost pobožnosti prema
Majci Božjoj, križ kao i simbol i znaèenje, te vjernost
Svetomu Ocu.
U raspravi koja je uslijedila, kardinal je ponovno istaknuo
važnost suživota u zajednièkoj gradnji buduænosti: "Kuæu
kuæom èine ukuæani: ako mi u našoj razlièitosti prihvatimo
Bosnu i Hercegovinu kao zemlju gdje smo svi kod kuæe
unutar, sve napravit æemo je, ako je ne prihvatimo neæe
opstati". Takoðer je upozorio kako ljudi danas djeluju
nezadovoljno i frustrirajuæe, jer "uvijek patimo za onim što
nemamo, a ne radujemo se onom što imamo. To je cijeli
smisao borbe. Treba znati Bogu zahvaliti za ono što imamo i
iz toga hrabro naprijed".
U kratkom osvrtu na odnos s Hrvatskom, kardinal je
istaknuo: "Mi iz BiH kad gledamo na Hrvatsku predsjednik i
vlada za mene su institucije koje poštujem i u tom duhu
želim kontaktirati i suraðivati. Mi ne trebamo nikakvih
privilegija, samo jednaka prava: vladavinu zakona koji štiti
èovjeka, koji pomaže èovjeku da bude èovjek. Zato želim
strategiju u Hrvatskoj da unatoè svim razlièitostima u toj
razlièitosti 'vuèemo kola u istom pravcu'".
Na kraju prigodne sveèanosti kratko se okupljenima obratila
i Kolinda Grabar-Kitaroviæ. Zahvaljujuæi na povjerenju i
potpori, u osvrtu na temu, podsjetila je kako je u cijeloj
kampanji ponavljala kako potpora Hrvatima u BiH treba biti
više od protokolarne. Mi smo supotpisnica Daytonskih
ugovora, imamo ustavnu odredbu štititi hrvatski narod u
BiH, mi smo jedan narod i jedno biæe, rekla je prva hrvatska
predsjednica. Dodala je kako u nastojanju da BiH konaèno
postane politièki emancipirana država, to se neæe dogoditi
bez Hrvata i bez jednakopravnosti Hrvata na cijelom
teritoriju BiH. Stoga je još jednom naglasila kako æe se za to
zalagati, te i u tihoj diplomaciji biti jako glasna.
"Glagoljaška baština svetog Martina"
Tribina u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu
Zagreb, 14.1.2015. (IKA) - U srijedu 14. sijeènja u dvorani
"Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu,
u sklopu projekta "Hrvatska glagoljaška baština", koji u
suradnji ostvaruju treæu godinu u nizu Nadbiskupijski
pastoralni institut i Društvo prijatelja glagoljice, prireðeno je
predavanje prof. dr. Antonije Zaradije Kiš na temu
"Glagoljaška baština svetog Martina".
Nakon kratkog predstavljanja životopisa sveca i spoznaje o
njegovoj istaknutoj europskoj karizmi, prof. dr. Zaradija Kiš
usredotoèila se na hrvatski prostor i na njegovu bogatu
svetomartinsku baštinu. Predavanje je bilo usmjereno na kult
i tradiciju sv. Martina biskupa na korpusu glagoljaške
materijalne i nematerijalne baštine kao važnog kulturološkog
segmenta u europskom svetomartinskom kontekstu. Posebno
se osvrnula na aktualna promišljanja i projekt revalorizacije
europske tradicije sv. Martina biskupa te mjesto Hrvatske u
projektu Vijeæa Europe: Sveti Martin, Europljanin, simbol
dijeljenja s drugima, zajednièka vrijednost koji se od 2005.
godine provodi u nekoliko europskih zemalja.
ika
Sveèana Veèernja uoèi svetkovine sv. Stošije
"Kršæanska vjera nas jaèa u egzistencijalnoj spoznaji da
imamo Krista, a s njim imamo sve. Zato možemo reæi:
Kristova ljubav nas ispunja i onda kad nas pritišæu patnje i
nevolje", poruèio kardinal Bozaniæ
Zadar, 14.1.2015.
(IKA) - "Temeljni stav kršæanske
duhovnosti je èvrsto uvjerenje o bezuvjetnoj Božjoj ljubavi,
da nas Bog voli, da je milosrdni Otac. Sve ostalo što mi
èinimo samo je odgovor na Božju ljubav. U tom svjetlu,
divimo se primjerima kršæanskih svjedoka, koji su poput bl.
Alojzija Stepinca muèeništvom branili istinu o Bogu i
èovjeku" poruèio je kardinal Josip Bozaniæ, nadbiskup
zagrebaèki, u propovijedi na sveèanu Veèernju u srijedu 14.
sijeènja u katedrali Sv. Stošije u Zadru, koju je uoèi proslave
sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice
zadarske katedrale, predvodio zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ. "Muèenici nam poruèuju da je Bog uvijek bio s
njima, u dobru i zlu. Nije ih napustio. To vrijedi za svakog
vjernika: Bog je u Isusu Kristu za nas tu, prisutan u našem
životu. Bog nije samo za nas, nego je i uvijek s nama, u svim
životnim okolnostima, radosti i žalosti", rekao je kardinal
Bozaniæ, istaknuvši da èovjeku spasenje dolazi od Boga.
Pozitivan ishod tog traganja je poniznost, koja s jedne strane
promatra vlastitu slabost i bijedu, a s druge strane Božju
dobrotu, Kristovu ljubav. "Sv. Pavao nam poruèuje: Kristov
vjernik je u svom životu zaštiæen Božjom ljubavlju. Apostol
Pavao ne kaže da æe nas štititi naša ljubav prema Bogu, nego
obrnuto, Kristova ljubav nas štiti pred izazovima i nedaæama
svijeta. Kršæanin je pozvan da sve, svaku situaciju svog
života, primi iz Božje ruke. Pozvani smo uvijek tražiti Božju
volju, u svim prilikama i neprilikama života. I onda kad
Bogu postavljamo pitanje, zašto se to tako trebalo dogoditi. I
onda kad se narav buni", istaknuo je kardinal Bozaniæ,
dodavši kako je apostol Pavao stigao do takve spoznaje kad
je u Isusovu odgovoru èuo da mu je dovoljna Kristova
milost. "Kršæanska vjera nas jaèa u egzistencijalnoj spoznaji
da imamo Krista, a s njim imamo sve. Zato možemo reæi:
Kristova ljubav nas ispunja i onda kad nas pritišæu patnje i
nevolje", poruèio je kardinal Bozaniæ.
Radosna je prigoda da je uoènica sv. Stošije, 14. sijeènja,
datum Puljiæeva zareðenja za biskupa, rekao je kardinal
Bozaniæ, prisjetivši se kako je toga sunèanog dana, 1990. g.,
kao najmlaði hrvatski biskup, nakon glavnog zareditelja,
kardinala Franje Kuhariæa, u biskupskom posveæenju mons.
Puljiæa položio ruke na njegovu glavu. "Bila je to i godina
velikih hrvatskih promjena, nakon pada Berlinskog zida i
poèetka povijesnog urušavanja komunistièkih režima u
zemljama Srednje i Istoène Europe. Bila je to godina
darovanih nada i oèekivanja, pokretanja novih procesa u
hrvatskom narodu u vidu izgradnje bolje buduænosti i
osamostaljenja hrvatske države. Ali, ubrzo se nametnutim
ratom Hrvatskoj sve to htjelo zaustaviti i kotaè povijesti
vratiti unatrag", upozorio je kardinal Bozaniæ, istaknuvši da
je biskup Puljiæ pristupio obnovi opustošene Dubrovaèke
biskupije. Uime hrvatskog episkopata, èestitao je srebrni
biskupski jubilej mons. Puljiæu, zahvalivši mu za dar
njegove službe i zajedništva, te mu je darovao medalju
svetog pape Ivana Pavla II. koji ih je obojicu uvrstio u red
biskupa.
Kardinal Vinko Puljiæ proèitao je èestitku pape Franje
nadbiskupu Puljiæu koju mu je uputio povodom dvadeset i
pet godina biskupstva. "Radujem se, èasni oèe, što s tobom i
sa zadarskom Crkvom mogu zahvaliti nebeskom Ocu za
tolika dobroèinstva kojima te obdario i pratim te najboljim
željama. Kada budeš na dan svog biskupskog reðenja
pristupao oltaru Svevišnjega slaviti euharistijsku žrtvu, klièi
duhovnom radošæu s Psalmistom: 'U tebe se, Gospodine,
Domovinske vijesti
uzdam i neæu se postidjeti nikada. Jer ti si ufanje moje,
Gospodine, od mladosti moje" (Ps 71, 1,5)", piše papa
Franjo, navodeæi i osnovne životne podatke nadbiskupa i
službu u HBK. "Spasitelj ljudskog roda, zagovorom Blažene
Djevice Marije, neka te èuva u svojoj ljubavi, oboruža
valjanom zaštitom i svakodnevno te ispunja nadnaravnom
snagom. Iz Petrove stolice, udjeljujem u Gospodinu
apostolski blagoslov tebi, svemu sveæenstvu i narodu
zadarskom, nama zaista dragom. Živjeli, dragi hrvatski
sinovi, uvijek u Gospodinu, jaki i èvrsti! Molite za me i
moju petrovsku službu", poruèuje papa Franjo u èestitki
mons. Puljiæu.
Na kraju sveèane Veèernje, nadbiskup Puljiæ darovao je
zaslužnim vjernicima plaketu Sv. Stošije. Dobili su je kao
priznanje za svoje življenje kao hrabri svjedoci vjere i u
službi potrebnih. To su prezidij Marijine legije (župa sv.
Stošije, Biograd), Jere Tokiæ (Vrana), Bend mladih Kapljice
ljubavi (Sv. Ivan Krstitelj, Biograd-Kosa), Darko Kolanoviæ
(Privlaka), Ratko Uzelac (Radovin), župni zbor Sv. Martin
(Ljubaè), Anthony Buljanoviæ (Pag), Blaženka Aliæ
(Poliènik), Nikola Karamarko (Stanovi, Zadar), Mojmir
Gobin (Relja, Zadar), Anka Stipèeviæ (Ploèe, Zadar), Šime
Paviæ (Voštarnica, Zadar), Iva Babiæ (Kožino), za
promicanje euharistijske pobožnosti Smiljana Paro
(Belafuža, Zadar), Dom za odrasle osobe Zemunik te u
obrani ugroženih, osobito djece, Karolina Vidoviæ Krišto iz
Zagreba.
U slavlju su sudjelovali i vrhbosanski nadbiskup kardinal
Vinko Puljiæ, braèko-hvarsko-viški biskup Slobodan
Štambuk, kotorski biskup Ilija Janjiæ, vladika križevaèki
Nikola Kekiæ, bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav
Huzjak, èlanovi Stolnog kaptola sv. Stošije, brojni sveæenici
i puk iz cijele Zadarske nadbiskupije.
Nadbiskup Barišiæ uputio èestitku novoizabranoj
predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitaroviæ
Split, 14.1.2015. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ uputio je 13. sijeènja èestitku novoizabranoj
predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitaroviæ. U èestitki je
napisao: "Poštovana gospoðo Kolinda Grabar-Kitaroviæ,
izabrana predsjednice Republike Hrvatske, dopustite mi da
Vam u svoje osobno ime, kao i uime sveæenika, redovnika,
redovnica i vjernika Splitsko-makarske nadbiskupije
najiskrenije èestitam na izboru za predsjednicu Lijepe Naše.
Proteklih smo dana imali priliku o Vama dosta toga nauèiti.
Vaša bogata biografija nam je otkrila da ste uvijek bili borac,
ali i strpljivi uèenik u školi života. Vašim izborom za
predsjednicu Republike Hrvatske, Vaša æe biografija sigurno
postati još bogatija, ali ne samo Vaša osobna, veæ i naša
nacionalna. U povijest našega naroda ulazite kao prva
predsjednica, no u ovom trenutku uvjereni smo da æe Vas
povijest zapamtiti ne samo po toj èinjenici, nego i po Vašem
radu, po Vašem zalaganju za nacionalno zajedništvo i za
blagostanje, za mir i pomirenje, što ste i više puta istaknuli.
S naše pak strane Vam obeæavamo molitve dobrom Ocu
nebeskom kako biste, nadahnuti Duhom Svetim, u tome i
uspjeli.
Gospoðo predsjednice, oèi mnogih graðanki i graðana naše
Domovine uprte su u Vas. Mnoge obitelji traže bolju zaštitu,
više dostojanstva i moguænost ostvarenja naravnih prava.
Mnogi mladi traže perspektivu jer žele ostati i raditi na
dobrobit
svoje
Domovine.
Naši
stariji
oèekuju
dostojanstvenu, mirnu i sigurnu starost… Podigli ste
potrebiti val optimizma, nade i ponosa u našem narodu.
Neka taj val zahvati sve koji trpe, sve obespravljene, sve
ljude dobre volje u našoj domovini".
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
5
Domovinske vijesti
Fra Bonaventura Duda u Varaždinu proslavlja 91.
roðendan i 65. obljetnicu sveæeništva
Varaždin, 14.1.2015. (IKA) - Fra Bonaventura Duda, koji je
14. sijeènja napunio 91 godinu života te u èetvrtak 15.
sijeènja proslavlja 65. obljetnicu sveæeništva, u posljednje
vrijeme èlan je zajednice Franjevaèkog samostana u
Varaždinu, gradu uz koji je od rane mladosti posebno vezan.
U božiænom vremenu fra Bonaventuru posjetio je i
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u pratnji
domaæina varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka. Kardinala i
biskupa ispred samostana doèekao je gvardijan fra Marko
Maloviæ, a potom ih je srdaèno primio fra Bonaventura s
braæom franjevcima. U neformalnom razgovoru istaknuo je
kako vrijeme provodi u molitvi i èitanju knjiga. Istaknuo je
zahvalnost Bogu za zdravlje koje ga služi u ovim visokim
godinama, te dodao da ga ipak noge ne nose kako bi trebale.
U uspomenu na susret kardinal Bozaniæ darovao je fra Dudi
medalju s likom svetog Ivana Pavla II. Fra Bonaventura
Duda roðen je 14. sijeènja 1924. godine u Rijeci.
Podrijetlom je iz Krasa na otoku Krku, a dio školovanja
proveo je u Varaždinu gdje je od 1935. do 1944. pohaðao
Franjevaèku klasiènu gimnaziju. Za sveæenika je zareðen 15.
sijeènja 1950. u Zagrebu. O. Duda najpoznatiji je hrvatski
franjevac, profesor emeritus Katolièkoga bogoslovnog
fakulteta, prevoditelj Novog zavjeta i legendarni
propovjednik. Prije susreta s fra Bonaventurom Dudom,
kardinal je pohodio varaždinsku katedralu Uznesenja BDM.
U katedrali se nakratko susreo s maestrom Višeslavom
Jaklinom te razveselio orkestar, soliste i komorni zbor
Donum koji su u to vrijeme održavali generalnu probu za
izvedbu Bachova Božiænog oratorija. Kardinalu su tom
prigodom izveli jedan dio oratorija te su napravili zajednièku
fotografiju. Kardinal je razgledao i jaslice koje su
postavljene u pomoænoj kapeli, a isti je dan posjetio i Muzej
anðela u kojem varaždinski umjetnik Željko Prstec izlaže
svoje radove.
Biskup Uziniæ sudjelovao u meðunarodnoj utrci mira
Dubrovnik, 14.1.2015. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ sudjelovao je u srijedu 14. veljaèe u meðunarodnoj
manifestaciji "Utrka mira" u Osnovnoj školi "Lapad" gdje je,
na poziv ravnateljice Mirjane Kaznaèiæ, plamen mira unio u
zgradu škole i zasadio drvo mira.
Trkaèi utrke iz razlièitih zemalja svijeta zajedno sa stotinjak
uèenika škole i u pratnji profesora donijeli su baklju mira od
Nogometnog stadiona Lapad do školskog dvorišta gdje su
baklju predali poèasnom gostu biskupu Uziniæu koji je
plamen mira, u pratnji ravnateljice, nastavnika i najmlaðih
uèenika, unio u školu.
U holu škole uèenici su izveli prigodan program o miru.
Ravnateljica Kaznaèiæ zahvalila je organizatorima koji su
prepoznali lapadsku školu i uvrstili je u, kako je kazala, taj
lanac humanosti i dobrote, te istaknula gotovo pedeset
godina dugu tradiciju škole u kojoj se uvijek mislilo na
druge, a posljednje godine pomogli su i izgradnju jedne
škole u Africi.
Biskup Uziniæ istaknuo je da plamen simbolizira mir, ali da
se mir neæe postiæi po njemu ili ako budemo samo
razmišljali o ratovima, o onima koji su ugroženi, koji su
žrtve napada. Podsjetio je na poziv pape Franje da se moli za
žrtve, kao i za one koji su izazvali žrtve. "Za žrtve molimo
da im Bog dade snage da izdrže, a za one koji su izazvali
žrtve da se obrate, da više ne budu takvi kakvi su bili."
Naglasio je i da se mir u svijetu može graditi poèinjuæi od
sebe samih i onih kraj sebe: od svojih obitelji u kojima æemo
poštovati roditelje, braæu i sestre; od svojih razreda i škola u
6
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
ika
kojima æemo poštovati druge i drukèije; na ulici gdje æemo
poštovati svakog èovjeka koga susreæemo; na društvenim
mrežama poštujuæi one druge koji su tamo, te ako svugdje
znamo poštovati one koji su najslabiji meðu nama. Poželio je
da baklja mira koju su donijeli u školu u svakom zapali onu
iskru mira, a stablo mira koje æe zasaditi da bude zasaðeno u
svakom srcu, te se onda mir proširi na sve.
U sklopu programa zasaðeno je u školskom dvorištu i drvo
mira, a meðunarodni trkaèi predstavili su tu manifestaciju,
nauèili uèenike pjesmu i slogan o miru, kroz igru im
pokazali važnost opredjeljenja za mir te omoguæili svakom
uèeniku da primi baklju mira.
Svjetska utrka mira ustolièena je godine 1989., a dvije
godine nakon toga poèela se održavati i u Hrvatskoj. Od
1993. održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta, a podršku su joj dali brojni
sudionici, graðani, sportaši, politièki dužnosnici i drugi.
Meðu njima i crkvene osobe poput pape Ivana Pavla II.,
Majke Terezije, kardinala Franje Kuhariæa.
Ove godine u Hrvatskoj se održava 25. utrka mira, a poèela
je upravo u Dubrovniku, gdje se ovih dana održavao svjetski
kongres èlanova te manifestacije.
Utrka mira održava se svake godine, a cilj joj je promovirati
meðunarodno prijateljstvo i razumijevanje. Trkaèi, putujuæi
kroz više od 100 zemalja svijeta, nose upaljenu baklju simbol ljudske težnje za životom u miru i harmoniji. Baklja
se predaje iz ruke u ruku stanovnicima tisuæa mjesta kroz
koje trkaèi prolaze te se tako širi ideja ljepote i potrebe
življenja u miru svih stanovnika svijeta.
Karolina Vidoviæ Krišto dobitnica priznanja sv. Stošije
za obranu ugroženih, osobito djece
Zadar, 14.1.2015. (IKA) - Novinarka Karolina Vidoviæ
Krišto jedina je osoba izvan Zadarske nadbiskupije koja je u
tri godine otkako se dodjeljuje plaketa sv. Stošije zaslužnim
zadarskim vjernicima, dobila to priznanje uz proslavu sv.
Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije. Priznanje za
obranu ugroženih, osobito djece, uruèio joj je zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ u srijedu 14. sijeènja, za vrijeme
sveèane Veèernje u katedrali Sv. Stošije u Zadru. "Dobila
sam plaketu sv. Stošije kao priznanje mom doprinosu u radu
za slabije, za one koji nisu u stanju dignuti glas, osobito za
djecu. To je milost. To mi je velika èast, veliko ohrabrenje,
da ne posustanem na tom putu, koliko god bilo teško. Kinsey
institut je i dalje savjetodavni èlan za obitelji i djecu UN-a.
Ta se vijest mora širiti svijetom. Moramo nastojati
rasvijetliti sve što se tièe Kinsey instituta i tzv. spolnog
odgoja. Trebamo i dalje ustrajati na meðunarodnom planu da
se Kinsey institut izbaci iz UN-a, da se rasvijetli sve u vezi
njega, da se spolni odgoj izbaci iz institucija, osobito iz
odgoja", rekla je Krišto, istaknuvši da u tom nastojanju nije
sama. Mnogi od toga ne odustaju. "Tko god sazna za tu
prièu, zahvati ga ista potreba da to mijenja, da u tome
sudjeluje i da se to konaèno dokine. Da se istina sazna. Kad
nastupi istina i kad se istina rasvijetli, to prestaje. Treba
raditi na tome da se ta istina što više širi. U svijetu ta bitka
traje. Šezdeset godina je trajalo uhljebljenje toga zla. Ne
može se preko noæi oèekivati da se to sve iskorijeni, ali treba
raditi da se istina èuje. To je put k rješavanju tog zla. Èuda
su moguæa", poruèuje Krišto, istièuæi da samo radi svoj
posao i to æe nastojati i dalje èiniti, raditi svoj posao.
Izrazila je veliku zahvalnost za odluku Zadarske
nadbiskupije da joj se dodjeli ta nagrada. To ju je iznenadilo
i pred time se osjeæala nedostojno. Sudjelovanje na
svetkovini sv. Stošije smatra nezaboravnim. "Mislim da æu
cijeli život nositi u sjeæanju te napjeve, to ozraèje, prekrasne
ika
ljude. Sretna sam i zahvalna dragom Bogu da sam imala
priliku to doživjeti. Još je baš na dan dodjele Stošijina
priznanja obljetnica reðenja mons. Puljiæa za biskupa.
Dirnulo me kako je sve povezano, poklopilo se toliko lijepih
stvari. Bili su i kardinali Josip Bozaniæ i Vinko Puljiæ, sve je
bilo sveèano, uzvišeno i lijepo. Sigurna sam da je Bog taj
koji sve vodi. Bog zna zašto odreðene znakove šalje u
odreðeno vrijeme. Sretna sam da je uz mene i nastojim biti
dostojna toga da uvijek bude uz mene. Prije dvije godine,
kada se dogodila prièa s Kinseyem, bila sam na susretu s
kardinalom Bozaniæem, i sada ga opet susreæem na
svetkovini sv. Stošije, uz dodjelu plakete", rekla je Krišto.
Na sveèanosti je bila u pratnji Ivana Zvonimira Èièka,
predsjednika Hrvatskoga helsinškog odbora, koji izražava
podršku Krišto s obzirom na izvanredni otkaz koji je dobila
na HRT-u, smatrajuæi njeno izbacivanje s posla sramotom.
HHO je obavijestio relevantne u svijetu o tome, a tražit æe i
oèitovanje Hrvatskog sabora koji nadzire rad HRT-a o tom
sluèaju.
Èestitka kardinala Bozaniæa novoizabranoj predsjednici
RH Kolindi Grabar-Kitaroviæ
Zagreb, 15.1.2015. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ uputio je 15. sijeènja èestitku novoizabranoj
predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitaroviæ,
izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. U
èestitki piše:
"Cijenjena gospoðo Grabar-Kitaroviæ!
Nakon što sam Vam u ponedjeljak telefonskim putem
èestitao na izboru, ovime Vam i pismom u svoje osobno ime
te uime Zagrebaèke nadbiskupije izražavam èestitke što ste u
nedjelju 11. sijeènja 2015. godine, izabrani za predsjednicu
Republike Hrvatske.
U èetvrtak 15. sijeènja je 23. obljetnica meðunarodnoga
priznanja Republike Hrvatske. Taj nas spomen u
zahvalnosti, ponosu i molitvi za buduænost, povezuje s
dogaðajima i vrijednostima koje su ugraðene i na kojima i
dalje treba graditi suvremenu hrvatsku državu. Obranjena
sloboda i suverenost, nacionalno zajedništvo i istinsko
domoljublje, briga za opæe dobro i uzajamna solidarnost te
podnesene žrtve, osobito hrvatskih branitelja, ostaju zalogom
koji obvezuje nas i buduæe hrvatske naraštaje.
Dok Vam èestitam, ujedno upuæujem Gospodinu molitvu za
Vašu visoku službu državne poglavarice, sa željom da Vam
pomogne predstavljati našu Domovinu, zalagati se za njezin
boljitak u povezivanju razlièitih sastavnica društvenoga
života, objedinjavati hrvatsko nacionalno biæe, svjedoèiti
zalaganje za istinu i pravdu, promicati kulturu našega naroda
koja je snažno obilježena kršæanstvom, kako bi sav hrvatski
narod u Domovini i inozemstvu, kao i svi hrvatski
državljani, u Vama imali primjer zauzetog i odgovornog
služenja bližnjima.
Prihvatili ste golem teret koji sa sobom donosi brojna
iskušenja, a toliko puta izgleda pretežak za snagu pojedinca.
No, Vama je poznato da u služenju narodu uvijek postoji i
blagoslovna snaga koju Bog daje onima koji žele živjeti u
poslušnosti Božjoj volji.
Moleæi za našu Domovinu, Vašu službu predsjednice
Hrvatske stavljam pod zagovor Presvete Bogorodice Marije,
žene vjere i naše nebeske Majke, svetoga Josipa, zaštitnika
Hrvatske, i blaženoga Alojzija Stepinca, svjedoka istine i
nade, koji bdije nad hrvatskim narodom i nad svakim srcem
koje se pouzdaje u Boga".
Domovinske vijesti
Otvoreno pismo povodom predstave "Hrvatsko glumište"
Rijeka, 15.1.2015. (IKA) - Potaknuti predstavom "Hrvatsko
glumište" koja se izvodi u HNK Ivana pl. Zajca i koja
vrijeða osjeæaje vjernika, Ekumenski odbor grada Rijeke
uputio je otvoreno pismo javnosti u kojem poziva na dijalog
o vrijednostima koje društveni èimbenici zastupaju: sloboda,
tolerancija, odgovornost i ljubav prema bližnjemu. Otvoreno
pismo Ekumenskog odbora grada Rijeke prenosimo u
cijelosti: "Predstava 'Hrvatsko glumište' koja se izvodi u
HNK 'Ivana pl. Zajca' izazvala je i još uvijek izaziva ne malo
kontroverzi. Uz prozvane glumce koji su veæ reagirali,
zaposlenike kazališta koji su se svojim pismom požalili
rijeèkom nadbiskupu, te veæi dio rijeèke i šire hrvatske
javnosti, Ekumenski odbor grada Rijeke, Islamska vjerska
zajednica, Evanðeoska pentekostna Crkva Krista Kralja i
podupirajuæe udruge i molitvene zajednice izražavaju svoje
nezadovoljstvo i ožalošæenost zbog obešèašæivanja onoga što
vjernici drže svetim. Vjerujuæi da je redatelju predstave
nakana kritièkim propitivanjem ispravljati društvene
devijacije, a pouèeni nedavnim nemilim dogaðajem u Parizu,
iz naravi našeg djelovanja, pozivamo da se umjesto
nepotrebnog daljnjeg zaoštravanje odnosa, i provociranja
zbog provokacije same, povede razgovor o vrijednostima
koje društveni èimbenici zastupaju: sloboda, tolerancija,
odgovornost i ljubav prema bližnjemu. Sam poèetak dijaloga
otvorio bi novu stranicu u društvenom životu Grada Rijeke
èime bi se pokazalo da tolerancija i uvažavanje nisu samo
zastava kojom se maše, parola bez sadržaja i privilegija
jednih, veæ se odnosi na sve njegove graðane ma otkud
dolazili."
Nadbiskupi Hraniæ i Srakiæ uputili èestitku
novoizabranoj predsjednici RH
Ðakovo, 15.1.2015.
(IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ te umirovljeni nadbiskup Marin
Srakiæ uputili su 12. sijeènja èestitku novoizabranoj
predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitaroviæ.
U èestitki piše: "Poštovana gospoðo, izabrana predsjednice
Republike Hrvatske! U prigodi Vašega izbora za novu
predsjednicu Republike Hrvatske želimo Vam izraziti naše
najsrdaènije èestitke.
Svjesni smo da æe èasna, no nimalo laka, predsjednièka
služba zahtijevati od Vas mnogo snage, pronicljivosti i
mudrosti, hrabrosti i žrtve. Vjerujemo da æe Vam na pomoæ
biti i Vaša dosadašnja životna i radna iskustva. S radošæu se
sjeæamo Vašeg nedavnoga posjeta Ðakovu u vremenu
priprave na izbore. Posebno smo zapazili Vašu želju i
spremnost da upoznate stvarne probleme koji pritišæu
pojedince i zajednice u našem hrvatskome društvu te da
upravo prema tim problemima usmjerite skrb i napore svoje
buduæe predsjednièke službe.
Želimo da uspijete pridonijeti da u Hrvatskoj poraste ozraèje
optimizma, otvorenosti, dijaloga i suradnje, te iskrenoga
ponosa i ljubavi prema hrvatskome narodu i domovini. U
godini u kojoj Vi preuzimate službu predsjednice Republike
Hrvatske navršava se 200. obljetnica roðenja velikoga
biskupa Josipa Jurja Strossmayera koji je iznad glavnoga
ulaza u svoju katedralu u Ðakovu dao napisati rijeèi posvete:
'Slozi i ljubavi naroda moga!' Želimo, poštovana
Predsjednice, da to bude i Vaš put na kojem æete
predstavljati i usmjeravati Republiku Hrvatsku u današnjim
okolnostima života i razvoja suvremenoga svijeta.
Neka Vam na pomoæ bude snaga vjere u kojoj Kristu
prinosimo svoje molitve za blagoslov Vašega života i uspjeh
Vašega rada i službe."
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
7
Domovinske vijesti
Svetkovina sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije
Zadar, 15.1.2015. (IKA) - Svetkovina sv. Stošije, zaštitnice
Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, èije
su ranokršæanske moæi od 9. st. u sarkofagu biskupa Donata
u pokrajnjoj laði katedrale, završena je veèernjim
koncelebriranim slavljem u èetvrtak 15. sijeènja koje je u
katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio vrhbosanski
nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, kojeg sa Zadrom veže i
èinjenica da je devet godina bio odgojitelj u sjemeništu
Zmajeviæ. Uz domaæina, zadarskog nadbiskupa Želimira
Puljiæa, koncelebrirali su rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ,
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, sisaèki biskup
Vlado Košiæ, varaždinski biskup Josip Mrzljak, gospiækosenjski biskup Mile Bogoviæ, šibenski biskup Ante Ivas,
poreèk i i pulski biskup Dražen Kutleša, banjoluèki biskup
Franjo Komarica, kotorski biskup Ilija Janjiæ, vojni biskup
Juraj Jezerinac te brojni sveæenici iz cijele Hrvatske. U
slavlju je sudjelovalo tisuæe vjernika, meðu kojima i
hodoèasnici iz susjednih biskupija.
"Sv. Stošija stekla je hrabrost muèeništva u euharistiji. Treba
naæi izvor za hrabrost u vjeri, a to je euharistijska žrtva. To
je žrtva ljubavi. Krist u toj žrtvi daje sebe. Sjedinjujuæi se s
time, postajemo sposobniji živjeti vjeru iz uvjerenja. Kad se
èovjek suživi s ljubavlju, od toga se živi", rekao je kardinal
Puljiæ, istaknuvši 'Ono za što se umire, to ne odumire'. "Da
bi èovjek bio sposoban umrijeti, mora biti sposoban
poslušati evanðelje i prihvatiti Isusov duh. Stošija muèenica
je to hrabro prihvatila i vatra je nije prepala. Izgorjela je u
Božjoj ljubavi", rekao je kardinal Puljiæ. Istaknuvši kako je u
životu najvažnije nauèiti ljubiti, te da je èovjek više od posla,
u propovijedi je govorio o važnosti izgradnje kvalitetnih
obiteljskih odnosa, upozorivši i na èinjenice koje ih
urušavaju. To su sebiènost, bolešæu je nazvao navezanost
roditelja na djecu i obrnuto, pa mnogi ostaju neoženjeni,
neudani, žao im je otiæi iz kuæe, pitaju se kako æe sami.
"Obitelj je škola ljubavi gdje postajemo sposobni žrtvovati
se jedni za druge. Ptica nauèi letjeti i ode iz gnijezda. A
èovjek želi zarobiti", upozorio je kardinal. Brak urušava i
manjak komunikacije. "Vatra i voda su dobre sluge, a zli
gospodari. Tako su i televizija, internet i mobitel dobre
sluge, ali zli gospodari", rekao je kardinal, upozorivši kako
ljudi više ne znaju razgovarati u osobnom, izravnom
kontaktu i susretu, nego su se otuðili u svijetu tehnike gdje
su dopušteni sadržaji i vrijeðanje, psovanje i drugo. Djeca
trebaju pažnju roditelja, a oni su ih prepustili utjecaju
medija. "Uvuklo se i ogorèenje ljudi jednih na druge, jer ne
znaju praštati. Praštanje nije jednostavno, traži umiranje
sebi. Ali nema zajednièkog života bez praštanja. Treba
hraniti vjeru da možemo praštati", rekao je kardinal.
Potaknuo je vjernike da ne zaborave kako u meðuljudskim
odnosima nekad treba i koènica. "Prikoèiti da se ne plane i
ne izbaci gorèina koju èovjek nosi u sebi. Zaustaviti, ne dati
jeziku da ide bez pameti. Narod kaže, kad u srcu gori, u
glavi se dimi. Zato je važno znati suzdržati se, savladati se,
strpiti, odložiti za kasnije. Onda progovoriti ljudski,
plemenito, èestito", poruèio je kardinal Puljiæ. Upozorio je i
kako èovjek rijetko živi sadašnjost. "Idemo za onim što je
bilo u prošlosti i patimo za onim što nemamo. Ne znaèi da se
prošlost treba zaboraviti. Tko ne zna poštovati prošlost, taj
ne zna graditi buduænost. Ali sadašnjost treba živjeti u
suradnji s Bogom. Prošlost nam je izmakla, buduænost nije u
našim rukama, važno je znati živjeti sadašnjost", poruèio je
predvoditelj slavlja. Upozorio je na oholost, citiravši Ivu
Andriæu kako se oholost na nekog mora popeti ili nekog
skratiti, da bude vidljiva. "Patimo zbog onoga što drugi o
nama misle ili kako sebe što bolje prikazati. Niti smo mi ono
što o sebi mislimo, niti smo ono što drugi o nama misle. Mi
8
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
ika
smo ono što Bog vidi. Zato nam je potrebna savjest.
Dopustiti savjesti da u nama progovori i da nam kaže kako
suraðivati s Bogom. Ne bježati od sebe. Zato je važna
krepost poniznosti koju treba odgajati", rekao je kardinal
Puljiæ, potaknuvši sve da grade život koji æe suraðivati s
Bogom i hrane svoju vjeru, kako je to èinila Stošija. "Ljudi
sposobni za žrtvu hrane buduænost. Buduænost naroda neæe
saèuvati politika, stranka i banke, nego onaj tko njiše
kolijevku. Taj buduænost njiše. A mi smo se prepali života.
Sv. Stošija je stekla hrabrost u Kristovoj žrtvi i zato se nije
bojala života. Ostala je živjeti s nama. Ne bojmo se izgubiti
za Božju stvar", zakljuèio je kardinal Puljiæ.
Prijepodnevno koncelebrirano misno slavlje svetkovine sv.
Stošije u katedrali predvodio je zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ, a propovijedao je hvarsko-braèko-viški biskup
Slobodan Štambuk. Sv. Stošija, Rimljanka plemiækog
porijekla, zbog vjernosti Kristu spaljena je na lomaèi 304. g.,
uspjela je pobijediti cara koji je sebe držao za Boga. Ipak,
osta Stošija, a u stranu stade Dioklecijan kojeg se spominje u
kontekstu raznih muèenika, pa i Stošije, rekao je mons.
Štambuk. Potaknuo je žene da uèine sve da budu
prepoznatljive poput Stošije, najprije kao majke koje imaju
èasnu ulogu. Majka prepoznatljiva po vrijednosti prijenosa
života, lijepog odgoja, kao hrabra žena. "U tome se hrani
povijest naroda. Povijest Zadra je povijest majke. Ukoliko u
buduænosti ne bude imao zdrave životne majke, teško æe se
održati", poruèio je mons. Štambuk, zamolivši zagovor sv.
Stošije da se život nikad ne ugasi. Biskup Štambuk zahvalio
je Bogu i za 25. obljetnicu biskupskog reðenja mons.
Želimira Puljiæa.
U prijepodnevnom slavlju, koncelebrirali su dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ, bjelovarsko-križevaèki biskup
Vjekoslav Huzjak, biskupi Franjo Komarica i Ilija Janjiæ te
požeški biskup Antun Škvorèeviæ koji je proèitao èestitku
pape Franje nadbiskupu Puljiæu uz njegov srebrni biskupski
jubilej.
Proglas Feste sv. Vlaha
Dubrovnik, 16.1.2015. (IKA) - "Život uèinimo svetim u
Godini posveæenog života" geslo je Proglasa svetoga Vlaha
u 2015. godini upuæenog "svekolikom puku Grada,
biskupije, domovine, svijeta", svim štovateljima sv. Vlaha.
U proglasu piše da o 300. obljetnici sadašnje barokne crkve
Sv. Vlaha i 1043. obljetnici njegove feste dani Vlasiæa
proslavljaju se u dubrovaèkoj katedrali u kojoj se, dok traje
obnova crkve Sv. Vlaha, èuva Parèev pozlaæeni kip. "Ova
obljetnica i obnova Parèeve crkve uvod nam je i priprema za
veliku 1700. obljetnicu Sveèeve muèenièke smrti u Sebasti
316. godine." Vremena su burna, ali kakva god ona bila,
uzdamo se u našega Parca, piše dalje u proglasu, te se
navode rijeèi Ive Vojnoviæa o sv. Vlahu: "Ti, Svetèe naš,
svake godine, molili te ili ne molili te mi, rastapaš
dubrovaèko smrznuto srce u Gradu od kamena. A Ti znaš
najbolje, sv. Vlaho, što to hoæe rijet, biti od kamena dok ti
srce još živo u grudima tuèe. Jer ni jedan, ni dva, ni deset ni
sto godišta, veæ nebrojeni je niz vjekova proteklo otkad
uspravan, tvrd, neslomivih koljena stražariš na gradskijem
mirima motreæi sve dobro, a praštajuæi možda i odviše sve
zlo, pa i ludosti, i grijehe, i slaboæe, i zloæe, i skrovite
bolove, i tiha odricanja, i nemar za ljepotom u duševnom
neradu, i u preziru krilatih poleta". Proglas završava
usklikom "Živio, sv. Vlaho!" a potpisuju ga ovogodišnji
festanjuli – svetkovnici kapetan Jakša Zupèiæ i obrtnik Mato
Lujo, rektor crkve Sv. Vlaha mons. Toma Luèiæ i dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ.
ika
Predstavljena šesta knjiga iz niza "Vjera u sjeni politike"
Zagreb, 16.1.2015. (IKA) - Prigodom 150 emisije "Vjera u
sjeni politike" na Radio Mariji Hrvatska u petak 16. sijeènja
u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u
Zagrebu predstavljena je šesta knjiga iz niza "Vjera u sjeni
politike" Damira Borovèaka. Moderator predstavljanja
voditelj na Radio Mariji Antonio Kolar istaknuo je kako
autor knjige "vrlo jasno, bez ikakvog bacanja sjene na istinu,
ali takoðer i glasno putem valova Radio Marija Hrvatska
ocrtava one trenutke, dogaðaje koji na ovaj ili onaj naèin
utjeèu na društvene i vjerske prilike u našoj domovini. U
svakoj emisiji koju vodi jednom mjeseèno izrièe svoju jasnu
pripadnost hrvatskome narodu i Katolièkoj Crkvi, a svojim
angažmanom unosi jasnoæu i pobuðuje osjeæaj odgovornosti
u svima koji njegove emisije slušaju ili knjige èitaju".
Glavni urednik Radio Marije o. Stjepan Fridl, DI,
pojašnjavajuæi povod pokretanja emisija, meðu kojima je
istaknuo i ateizaciju u Europi i u Hrvatskoj, istaknuo je kako
"Damir Borovèak kao kršæanin i vjernik promatra i analizira
dogaðanja iz prošlosti i sadašnjosti na tlu Lijepe Naše, i daje
do znanja da su mnoge ideologije na perfidan naèin
manipulirale èinjenicama u svoju korist, èesto s tragiènim
posljedicama za konkretnog èovjeka. Za ono što je za mnoge
medije bilo sporedno i prešuæivano, a time su dogaðaji i
èinjenice iz naše nacionalne povijesti i vjerske baštine bile
prikazane neobjektivno, Borovèak je donosio èinjenice i
argumentirano pokazao i drugu stranu". Fridl je podsjetio
kako je veoma pozitivno što se autor nije usredotoèio samo
na svoje stavove, nego je dao moguænost da slušatelji
promišljaju i iznose svoje viðenje. Kao voditelj emisija
veoma je umješno pazio da u "vruæim" temama bude
poštovana svaka osoba i njezino mišljenje, rekao je Fridl, te
dodao kako je u razgovoru s mnogim slušateljima dobio
dojam da su emisije "Vjera u sjeni politike" mnogima bile
putokaz, ohrabrenje, pomoæ u oblikovanju osobnih stavova
uz dnevno-politièka zbivanja.
Novinar Glasa Koncila Tomislav Vukoviæ rekao je da su
Borovèakovi tekstovi svojevrsna kronologija svih važnih
zbivanja u Hrvatskoj. No, nije rijeè tek o pukoj bilješci, nego
mu doista treba èestitati na zahtjevnom metodološkom
pristupu "Vjera u sjeni politike", jer bi zasigurno
jednostavnije i lakše bilo da je "politika u sjeni vjere". U tom
bi sluèaju dokumenti Drugoga vatikanskog sabora, socijalni
nauk Crkve, Papinske enciklike i sl. bile èvrsta uporišna
toèka, motrište s kojeg treba promišljati sva aktualna i
politièka zbivanja i osobe. Zato je "Vjera u sjeni politike"
puno zahtjevnija, jer politika u svim sluèajevima na koje se
autor osvræe u knjizi nije njezino iskonsko poimanje, kao u
statiènom smislu služenje opæem dobru, ona nije izraz
narodne volje nego je ideologizirana, usko stranaèka,
interesno grupna djelatnost s mnoštvom dobrih toèaka, rekao
je Vukoviæ. Naglasio je kako autor pridonosi pojašnjenju
nekih pojmova koji se èesto mogu èuti i proèitati u hrvatskoj
javnosti i medijima, koje svi rabe u razlièitim kontekstima i
okolnostima, a svejedno èesto puta nisu posve jasni i
stvaraju pojmovnu zbrku. Borovèak vjerojatno nije ni
svjestan koliko je njegovo poimanje nacionalnog na tragu
onoga glavnog urednika Glasa Koncila Živka Kustiæa, koji
je obrazlagao temeljito i uvjerljivo argumentirano da
nacionalno ima svoj teološki okvir, jer kršæanska vjera traži
da èovjek bude cjelovit, a na cjelinu èovjeka spada i njegova
djelatna vjernost narodnoj zajednici. Rodoljublje je stoga
kršæanska krepost i to treba stalno ponavljati.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir
posebno se osvrnula na dijelove knjige u kojima autor
ukazuje na životne sudbine dvoje ljude, i to na sluèaj otetog i
zatoèenog hrvatskog branitelja Veljka Mariæa i preminule
Domovinske vijesti
junakinje Domovinskog rata, hrvatske braniteljice Nevenke
Topalušiæ.
Na kraju predstavljanja knjige rijeè zahvale uputio je i sam
autor Damir Borovèak, posebno istaknuvši bl. Miroslava
Bulešiæa o kojemu takoðer govori u knjizi, te je pozvao da se
ne zaboravi ni on, kao ni junaštvo mnogih naših sveæenika.
U glazbenom dijelu sudjelovali su Ivica Kontent, bariton, i
Eva Kirschmayer Biliæ, glasovir. Predstavljanju su izmeðu
ostalih nazoèili i vojni biskup Juraj Jezerinac, rektor
nacionalnog svetišta Majke Božje Bistrièke mons. Zlatko
Koren i rektor nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu
mons. Antun Sente, ml.
Biskup Škvorèeviæ posjetio obitelj s brojnom djecom
nastradalu u požaru
Požega, 17.1.2015.
(IKA) - Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ u pratnji ravnatelja Biskupijskog Caritasa
Gorana Lukiæa i župnika požeške župe Duha Svetoga fra
Milana Krište posjetio je 17. sijeènja obitelj Prispiloviæ s
petnaestero djece u požeškom naselju Seoci. Obitelj je prije
nekoliko dana nastradala u požaru koji je izbio na dimnjaku
u djeèjoj sobi te se na sreæu nije proširio na strop i tavan
nego je zahvatio samo neke dijelove namještaja. Domaæini
su biskupu prikazali dogaðaj požara i stanje nakon njega. U
razgovoru biskup se napose zanimao za djecu i moguæosti da
u kuænim uvjetima rješavaju svoje školske zadatke. Istaknuo
je kako æe Biskupijski Caritas zajedno s Caritasom župe
Duha Svetoga nastojati i dalje pratiti obitelj u njezinim
osnovnim materijalnim potrebama. Obitelj je meðu ostalim
ukljuèena i u projekt "Kruh naš svagdanji" te svakodnevno
od Biskupijskog Caritasa dobiva kruh i mlijeko. No, biskup
je spomenuo da ostaje pitanje boljih stambenih uvjeta a još
više pomoæi djeci kako bi se cjelovito razvijala u svojim
moguænostima te se osposobila za samostalan život i dala
svoj prinos boljem obiteljskom standardu. Buduæi da je u
novije vrijeme pokraj kuæe obitelji Prispiloviæ prošao javni
vodovod, Biskupijski Caritas je preuzeo troškove uvoðenja
vode u kuæu.
Hrvatsko redovništvo uputilo èestitku izabranoj
predsjednici
Zagreb, 17.1.2015. (IKA) – Èestitku izabranoj predsjednici
Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitaroviæ uime Hrvatske
konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica
(HKVRPP), uime više od èetiri tisuæe redovnica i redovnika
i u svoje osobno ime, uputio je predsjednik HKRVPP fra
Jure Šarèeviæ, OFMCap.
Velika je to, nadasve èasna i odgovorna dužnost. Izražavamo
svoju radost što je hrvatski narod i brojni drugi graðani naše
Domovine, Vama iskazao svoje jasno povjerenje i želju da
upravo Vi vodite hrvatsku državu u narednih pet godina na
dobrobit svih nas. Pridružujemo se brojnim èestitkama i
dobrim željama sa svih strana svijeta i molimo Boga, koji je
izvor svake mudrosti, da Vas ispuni svjetlom i mudrošæu
odozgor, kako biste mogla ispuniti obeæanja i omoguæiti mir
i blagostanje svim graðanima Lijepe naše domovine. Želimo
da Vas, kroz sve vrijeme Vaše službe, prati oduševljenje,
radost i zajedništvo koje je bilo misao vodilja svih vaših
dosadašnjih poruka. Neka Vas u svem Vašem nastojanju
prate brojni hrvatski sveci, redovnici i redovnice, a osobito
Blažena Djevica Marija, Fidelissima Advocata Croatiae",
istièe se u èestitki hrvatskoga redovništva.
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
9
Domovinske vijesti
Biskup Škvorèeviæ primio predstavnike Adventistièke
Crkve
Požega, 17.1.2015. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi
biskup Antun Škvorèeviæ primio je 17. sijeènja predstavnike
Kršæanske adventistièke crkve, Hrvatske konferencije: dr.
Dragutina Mataka, profesora na Adventistièkom teološkom
visokom uèilištu u Maruševcu i glavnog tajnika Udruge za
vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj te Miroslava
Lorencina, pastora u Novoj Gradiški, Požegi i Slavonskom
Brodu. Razgovarali su o više naèelnih pitanja koja se odnose
na djelovanje vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, o
odreðenim dogaðajima u Hrvatskoj i svijetu, napose o
nedavnome pariškom ubojstvu novinara humoristièkog lista
Charlie Hebdo i posljedica koje je ono izazvalo, o
meðusobnoj suradnji katolika i adventista zajedno s drugim
kršæanima na promicanju evanðeoskih vrijednosti u našem
društvu zahvaæenom
globalizacijskim procesima te o
savjetovanju s obzirom na vjerske škole s pravom javnosti.
Biskup je gostima prikazao život Požeške biskupije na
pastoralnoj i drugim razinama djelovanja.
Proslava sv. Antuna opata u Novome Selu na Braèu
Novo Selo, 17.1.2015. (IKA) – Svetkovina sv. Antuna opata
sveèano je proslavljena u subotu 17. sijeènja u župi Novo
Selo na Braèu u kojoj se taj sveèev blagdan slavi kao
naslovnik župe i tamošnje župne crkve. Misno slavlje u
ispunjenoj sveèevoj crkvi slavio je fra Milan Jašiæ iz
franjevaèkoga samostana Sv. Martina biskupa u Sumartinu u
koncelebraciji s gvardijanom toga samostana fra Dušanom
Džimbegom i župnikom obližnje župe Gospe Karmelske u
Selcima Jakšom Rubiniæem.
Na poèetku slavlja predvoditelj liturgijskoga bogoslužja
primijetio je da je župa Novo Selo težaèko mjesto u kojemu
se njegovi žitelji bave poljodjelstvom, te je upravo zbog toga
razumljivo zašto posebno slave sv. Antuna opata koji je, uz
ostalo, zaštitnik poljodjelaca i svih zanimanja vezanih uz
polje. Sv. Antun opat i sam je potekao iz poljodjelske
obitelji. Ljudi su se tome svecu utjecali u razlièitim
nevoljama, posebno u trenucima oskudica. Slaveæi sv.
Antuna opata želimo ga zazivati kao nebeskoga zaštitnika
nad èijim je životom Bog izveo velika djela, rekao je u
uvodu u misno slavlje, primijetivši kako ljudi današnjice
najviše osudjevaju u meðuljudskim odnosima. Pozvao je,
pritom, vjernike da se srcem otvore prema svecu kojega
slave i u primjeru njegova života prepoznaju na koji naèin
ispravno ljudski i kršæanski živjeti.
Podsjetio je da je sv. Antun opat živio u teškim vremenima
kada se raðalo kršæanstvo, te se posvetio životu u pustinji, pa
ga se zbog takva naèina života smatra ocem redovništva.
Istaknuo je da su ga zbog njegova mudra i razborita života
cijenili i ostali pustinjaci koji su ga nazvali opatom. Dodao
je da je u vrijeme izraženih krivovjerja sudjelovao i u
teološkim raspravama u kojima je branio ispravan kršæanski
nauk o Kristovu bogoèovještvu. Na kraju je pozvao
okupljene vjernike da se u vlastitu životu okrenu prema
Isusu Kristu "koji je za sebe rekao da je Put, Istina i Život".
Poslije mise uslijedila je procesija s kipom sv. Antuna
ulicama toga maloga braèkoga mjesta u kojoj je sudjelovao
Božji puk pjevajuæi pjesme u èast svecu. Pred župnom
crkvom otpjevan je i himan u èast sv. Antunu, a poslije
završnoga blagoslova vjernici su pristupili ljubljenju sveèeve
relikvije.
.
10
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
ika
Blagdan sv. Antuna opata u Suæurju i Selcima
Selca, 17.1.2015. (IKA) - U župi Suæuraj i mjestu Selca u
župi Bogomolje na otoku Hvaru 17. sijeènja sveèano je
proslavljen blagdan sv. Antuna opata. Župnik župa
Bogomolje i Gdinj fra Augustin Tomas u Suæurju je
predvodio jutarnje euharistijsko slavlje za krsnièare
Kumariæe i Jerkoviæe, a u Selcima puèku misu za krsnièare
Jerkoviæe. Koncelebrirao je župnik Suæurja fra Stipo
Marèinkoviæ, koji je u propovijedi istaknuo kako se sv.
Antun opat rodio u mjestu Komi u Egiptu oko 250 godine,
kada je rimski car Decije žestoko progonio kršæane. Èitajuæi
Sv. pismo, sv. Antun stekao je veliku životnu mudrost i
postao duhovno vrlo izgraðen i ugledan èlan rodnog mjesta.
Ostavši rano bez roditelja, slušajuæi Isusove rijeèi zapisane u
evanðelju, bogato imanje svojih uglednih roditelja podijelio
je siromašnim sumještanima, a sestricu je smjestio u
djevojaèki dom. Potom je živio u libijskoj pustinji. Zbog
toga ga nazivaju i sv. Antom Pustinjakom. Za progona
kršæana u Egiptu u doba rimskog cara Maksimilijana u
Aleksandriji otvoreno i bez straha propovijedao je Isusov
nauk. Oko godine 311. vratio se u svoju pustinju gdje su mu
se pridružili sljedbenici. Pri kraju života snažno se borio
protiv kriva Arijeva nauka. Preminuo je 356. godine, u 106.
godini života. Diljem svijeta osobito se štuje kao zaštitnik
životinja. U današnjem vremenu prekomjerne taštine i
neobuzdane pohlepe, ali i velikih nemira, sukoba i
zabrinutosti, osobni i zajednièki mir može se naæi samo tamo
gdje ga je nalazio sv. Antun - u Isusovim porukama u
Svetom pismu, rekao je župnik Marèinkoviæ.
U kamenoj crkvici Sv. Antuna opata u Selcima iz 1886.
godine, koja je na osami i koja je nekada pastirima služila i
kao sklonište od nevremena, okupilo se dvadesetak vjernika
iz Selaca, Bogomolja i Suæurja.
Humanitarni malonogometni turnir Kolonija 2015.
Slavonski Brod, 17.1.2015. (IKA) - Pod geslom "Blaženije
je davati nego primati" organizatori humanitarnoga
malonogometnog turnira Kolonija 2015., Malonogometni
klub "Kolonija" i župa sv. Dominika Savija na Koloniji u
Slavonskom Brodu priredili su u subotu 17. sijeènja u svom
Mjesnom domu donatorsku veèer. Domaæi župnik Krešimir
Bulat uruèio je zahvalnice brojnim donatorima zahvaljujuæi
kojima je održan taj peti po redu - veliki doðaj za tu brodsku
župu. Na malonogometnom turniru održanom od srijede 7.
do nedjelje 11. sijeènja u sportskoj dvorani OŠ Ðuro Pilar,
sudjelovale su 74 ekipe iz grada i okolice, od pionira, limaèa
seniora do veterana. Cilj je turnira bio, osim dobrog
nogometa, pomoæi onima kojima je pomoæ najpotrebnija.
Ove su godine dio sredstava namijenili za pomoæ u lijeèenju
krizmanika te župe Ivana Karloviæa, koji boluje od
epilepsije, dok je drugi dio sredstava namjenjen za opremu
informatièke uèionice u osnovnoj školi Ðuro Pilar. Cilj je
turnira bio takoðer u dane školskih praznika okupiti djecu i
mlade da lijepo i korisno provode svoje vrijeme, bilo da
sudjeluju na turniru aktivno ili da se druže. Stoga je ulaznica
za djecu bila besplatna, a za ostale tek simboliènih pet kuna.
Prodano je 3556 ulaznica. Domaæi župnik Krešimir Bulat
naglasio je kako je želja organizatora da turnir preraste u
tradiciju te planiraju osnovati jednu udruga koja bi bila na
raspolaganju ne samo djeci i mladima, nego svima koji se
naðu u potrebi. Na prigodnoj aukciji slika tijekom veèeri
prikupljena financijska sredstva namijenjena su u istu svrhu.
Svi koji žele pomoæi u lijeèenju krizmanika Ivana svoje
priloge mogu uplatiti na žiro raèun župe sv. Dominika Savia
HR0424890041530001089 - Varaždinska banka VABA.
ika
Preminuo mons. Josip Mustaæ
Gospiæ, 17.1.2015. (IKA) - U Opæoj bolnici Gospiæ u
èetvrtak 15. sijeènja, nakon teške bolesti i operacije,
okrijepljen sakramentima, blago je u Gospodinu preminuo
mons. Josip Mustaæ. Roðen je 5. rujna 1935. g. u Privlaci,
Zadarska nadbiskupija, od oca Josipa i majke Marije r.
Rumora.
Za sveæenika je zareðen 3. srpnja 1960. u Senju. U listopadu
iste godine preuzima upravu župe Cvitoviæ, a 3. kolovoza
1963. premješten je u Drežnik i upravlja župama Drežnik
Grad, Rakovica i Vaganac. Dana 7. kolovoza 1963.
razriješen je župe Rakovica.
Upraviteljem župa Perušiæ i Kaluðerovac imenovan je 18.
srpnja 1965. i u njima ostaje sve do svoje smrti. Obnašao je
službu dekana Gospiækoga i Perušiækoga dekanata. Na
Uzvišenje sv. Križa, 14. rujna 2010., koji je zaštitnik župe
Perušiæ, proslavio je pedesetu obljetnicu misništva. Tom
prigodom ga je gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ
imenovao zaèasnim kanonikom katedralnog kaptola Sv.
Marije u Senju.
Ispraæen je misom u župnoj crkvi Sv. Križa u Perušiæu u
petak 16. sijeènja, a pogrebni obredi i misa održani su u
subotu 17. sijeènja u župnoj crkvi u Privlaci.
Biskup Štambuk na primopredaji u župi Uznesenja
Marijina u Sutivanu na Braèu
Sutivan, 18.1.2015. (IKA) – Na Drugu nedjelju kroz godinu,
18. sijeènja, hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk
pohodio je župu Uznesenja Marijina u Sutivanu na Braèu
gdje je slavio euharistiju s tamošnjim vjernicima. Povod
biskupova pohoda župi je najava o umirovljenju mjesnoga
župnika Benjamina Capkoviæa koji je zbog zdravstvenih
razloga podnio molbu biskupu Štambuku za razrješenjem od
župnièke službe. "Ovdje sam da bih vašega župnika zamolio
da i nadalje bude povezan s vama u molitvi. Neka ovo bude
misa zahvalnica za sve dobro koje je uèinio u ovoj župi za
vrijeme obavljanja župnièke službe. Crkva može
funkcionirati samo kad uz sveæenika postoje vjernici koji su
ukljuèeni u crkvenu stvarnost. Zato na poèetku zahvala
svima koji ste pomagali vašemu župniku u njegovoj službi,
prije svega èlanovima župnoga ekonomskoga vijeæa na èelu
s Rokom Zuaniæem", rekao je biskup Štambuk na poèetku
nedjeljne euharistije, pozvavši okupljene vjernike na molitvu
za njihova župnika na odlasku i za župnu zajednicu.
U dekretu koji je na poèetku propovijedi biskup Štambuk
proèitao vjernicima, donio je odluku o razrješenju župnika sa
službe u župi Uznesenja Marijina u Sutivanu, i to od 1.
veljaèe, kao i službe èlana Stolnoga kaptola u Hvaru, s time
da æe vlè. Capkoviæ ostati zaèasni èlan Stolnoga kaptola.
Župu æe službeno zbog nedostatka biskupijskih sveæenika do
ljeta privremeno preuzeti biskup Štambuk,a nedjeljom æe
župu opsluživati susjedni sveæenici u dogovoru s mjesnim
biskupom. Zamolio je vjernike za razumijevanje zbog
poteškoæa u prikladnom rješavanju novoga župnika u toj
župi, najavivši kako æe pitanježupnika biti riješeno poslije
sveæenièkih reðenja dvojice biskupijskih ðakona. Upoznao je
vjernike da æe u Velikome tjednu župi na raspolaganju biti
biskupijski sveæenik na Poslijediplomskom studiju u Rimu
Pavao Gospodnetiæ, a u tijeku korizmenoga vremena ðakoni.
Najavio je, ujedno, da æe nastojati predvoditi proslavu prve
prièesti u župi.
"Uime trootoèke biskupije želim Vam zahvaliti za sva vaša
nastojanja i rad za dobro župe i povjerenih vam vjernika. U
Vašim umirovljenièkim danima želim Vam dobro duše i
tijela. Gospa, kojoj ste vidljivo bili odani, neka vas i nadalje
prati i pomogne", poruèio je u dekretu mons. Štambuk.
Domovinske vijesti
Podsjetio je da je dosadašnji župnik sveæenièku službu
zapoèeo kao župni vikar u Puèišæima 1972. godine, nakon
èega je imenovan župnikom u Pražnicama i Gornjem Humcu
do 2003. godine. U Sutivanu je župnièku službu obnašao 13
godina. Osim rada u župnomu pastoralu, vlè. Capkoviæ bio
je kanonik Stolnoga kaptola, zatim dekan u 3 mandata, te
èlan Prezbiterskoga i Savjetodavnoga vijeæa Hvarske
biskupije.
Osvrnuvši se na tekstove Službe èitanja Druge nedjelje kroz
godinu, ustvrdio je da svetopisamska èitanja govore o pozivu
koji Bog upuæuje ljudima. Vrlo je bitno pitanje sveæenika u
našoj biskupiji. Nalazimo se u Godini posveæenoga života
kada smo na poseban naèin pozvani moliti za nova
sveæenièka i redovnièka zvanja. Molite za nove sveæenike jer
su nam potrebni za župe na našim otocima. Hvala vam što
æete ovu situaciju u vašoj župi prihvatiti te pokazati snagu
koju imate kao zauzeti vjernici laici, poruèio je župljanima
hvarski biskup.
Na kraju misnoga slavlja mjesni župnik uputio je zahvalu
biskupu Štambuku na pastirskomu pohodu župi i
razumijevanju za potrebe te župe. Rado je istaknuo
prijateljstvo i dobre sveæenièke odnose s biskupom za
vrijeme njihovih župnièkih službi po braèkim župama. U
završnoj rijeèi mjesni biskup pozvao je djecu i mlade na
ustrajno uèenje za život, a roditelje i odrasle na dobar
primjer svojoj djeci. Poslije mise mons. Štambuk susreo se u
župnome uredu sa èlanovima župnoga Ekonomskoga vijeæa
– crkovinarima – koji su u nazoènosti biskupa potpisali
župnu dokumentaciju, meðu kojima i zapisnik o predaji
župe. Poslije potpisivanja biskup se zadržao u kraæemu
razgovoru sa crkovinarima s kojima je ostao i na ruèku.
Izjava Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve
Sisaèke biskupije
U povodu prestanka proizvodnje Rafinerije nafte Sisak – U
izjavi se izražava duboka zabrinutost zbog neizvjesnosti u
kojoj se nalaze radnici
Sisak, 18.1.2015. (IKA) - Ured za promicanje socijalnog
nauka Crkve Sisaèke biskupije uputio je u petak 16. sijeènja
izjavu u povodu prestanka proizvodnje Rafinerije nafte
Sisak, u kojoj izražava duboku zabrinutost zbog
neizvjesnosti u kojoj se nalaze svi radnici. "Grad u kojem je
veæ prestala ili je znatno smanjena proizvodnja u
nekadašnjim pogonima Željezare, Sajma cvijeæa, Radnika,
Metalotehne, Herbosa, Segestice, teško može izdržati još
jedan udar na ekonomski položaj u kojem æe se naæi. Caritas
Sisaèke biskupije kroz svoju puèku kuhinju u Sisku
svakodnevno priprema 120 obroka, a potrebe su veæ sada
puno veæe. Želimo zamoliti sve vlasnike Ine industrije nafte
d.d. da žurno, zbog zajednièkog dobra, izvijeste svoje
radnike i sve državljane Republike Hrvatske koje planove
imaju u 2015. godini i što su riješili u vezi s proizvodnim
procesom u Rafineriji nafte u Sisku. Takoðer tražimo da
prihvate suradnju i razgovor s predstavnicima sindikata i
Stožera za obranu Rafinerije nafte Sisak, jer je nužno i
neizbježno voditi raèuna kako o gospodarskoj dobiti, tako
zajedno rješavati složene probleme u kontekstu solidarnosti,
osiguravajuæi radnicima ekonomska i društvena prava
poštujuæi propise i odrednice ugovorenih obveza.
Veliki je to izazov za sve koji vode raèuna o potrebama
ulagaèa, menadžera, radnika, njihovih obitelji, buduænosti
djece, oèuvanja okoliša i jaèanju nacionalnih interesa jer
Rafinerija nafte Sisak je u podruèju energetike strateško
postrojenje važno za èitavu Republiku Hrvatsku", istièe se,
izmeðu ostaloga, u izjavi.
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
11
Domovinske vijesti
Blagdan Gospe Ranjene proslavljen u splitskoj
konkatedrali Sv. Petra
Split, 18.1.2015. (IKA) - Blagdan Gospe Ranjene sveèano
je proslavljen u nedjelju 18. sijeènja u konkatedrali Sv. Petra
u Splitu. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji s
nekoliko sveæenika na èelu sa župnikom don Radojkom
Vidoviæem i župnim vikarom don Antom Bitunjcem. Nakon
što je pozdravio sve okupljene sveæenike i vjernike,
nadbiskup je rekao da je ovaj blagdan "simbol naših
osobnih, obiteljskih, društvenih rana, ali i simbol onih rana
koje možda zaboravljamo, a to su moralne i duhovne rane".
Podsjetio je kako je blagdan Gospe Ranjene uz dopuštenje
vatikanske Kongregacije ustanovio tadašnji nadbiskup Frane
Franiæ 1987. kao spomen na 3. sijeènja 1944. kada je u
bombardiranju Splita u tada porušenoj crkvi Sv. Roka
pronaðen ošteæen kip Gospe i kao spomen na veliki broj tada
stradalih stanovnika grada Splita.
U propovijedi nadbiskup je rekao da je ljudski život
obilježen patnjama i da svatko bez obzira na dob u svom
srcu nosi rane, patnje i probleme, ne samo svoje veæ i svojih
bližnjih. Istaknuo je da "na blagdan Gospe Ranjene
prepoznajemo blizinu Majke Marije koja je iskusila patnju i
bol u svome životu, jer je bila duboko povezana sa svoji
Sinom koji je došao u našu stvarnost da u svemu postane
nama slièan osim po grijehu". Neprestano je bila uz svoga
Sina, pratila ga i duboko proživljavala patnje i boli.
Nadbiskup je izdvojio trenutke u kojima se prepoznaje
njezina patnja i bol. "Bijeg u Egipat, prikazanje u hramu
kada joj je starac Šimun prorekao kako æe joj maè probosti
dušu, do Kalvarije, njezino stajanje pod križem i primanje
mrtvog Sina s križa to su ti trenuci patnje i boli i ona koja je
primajuæi Ivana pod križem postala i našom Majkom ne
može ostati hladna na patnje i boli svakoga od nas i mi se uz
njenu pomoæ možemo nositi sa svim problemima naše
svakodnevice, ali i okusiti radost života", istaknuo je
nadbiskup.
Nadbiskup je takoðer pojasnio da, "premda smo svi
zahvaæeni patnjom i boli, neke patnje i boli ne ovise o
nama". One koje ovise o nama, napomenuo je, su
odbaèenost, prezrenost, indiferentnost, šutnja, a najjaèe bole,
najdublje su ako su u braku, obitelji, meðu najbližima.
Zapitao se kako ih lijeèiti, kako biti lijeènik u svojoj obitelji,
kako od svoje obitelji uèiniti ljeèilište. "Treba reæi 'oprosti',
tu jednu rijeè toliko snažnu da može odmah zacijeliti duboke
rane. Bilo kakve bile ove bolesti, duhovne rane, ako imamo
obitelj, roditelje moguænost je izljeèenja, jer kad si ranjen
tko te može bolje razumjeti, izlijeèiti, ohrabriti, podržati
nego obitelj", istaknuo je nadbiskup. Dodao je "da nas u ovu
'medicinu' može uputiti samo Majka Marija i Isus na križu
jer imaju iskustvo patnje i boli". "Blago nama jer imamo
moguænost naæi se pod križem u ulozi ljubljenoga uèenika s
Majkom Marijom. Svaka misa jest otajstvo slavlja ove
ljubavi na križu pod kojim je prisutna Majka Marija Gospa
Ranjena, koja je lijeènica", rekao je nadbiskup i potaknuo
vjernike da molitvom zahvaljuju na daru koji im je dan da
primajuæi Majku Mariju u svoje životno ozraèje i odnose
lijeèe svoje rane i rane drugih.
Na misi je pjevao župni mješoviti zbor pod ravnanjem don
Mihaela Proviæa.
.
12
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
ika
Proslavljena Nedjelja obitelji Otoèkoga dekanata
Otoèac, 18.1.2015. (IKA) - U župnoj crkvi Presvetoga
Trojstva u Otoècu u nedjelju 18. sijeènja održano je slavlje
obiteljskog dana župa Otoèkoga dekanata. Program, koji je
sadržavao dva dijela, organizirao je otoèki župnik i dekan
mons. mr. Tomislav Šporèiæ, generalni vikar Gospiækosenjske biskupije, a uprilièen je u sklopu biskupijskoga
pastoralnog plana kao priprava za Drugi nacionalni susret
hrvatskih katolièkih obitelji.
U prvom dijelu programa, nakon pjesme i kratke molitve te
uvodne rijeèi i pozdrava koje je okupljenima i gostu izrazio
domaæin mons. Šporèiæ, krèki biskup mons. Valter Župan,
predsjednik vijeæa HBK za obitelj, održao je poticajan
nagovor, istaknuvši na poèetku geslo pod kojim se sprema i
pod kojim æe se odvijati spomenuti Nacionalni susret
hrvatskih katolièkih obitelji 19. travnja ove godine na Trsatu
– "Obitelj - nositeljica života, nada i buduænost Hrvatske".
Toèno je da je obitelj nositeljica života, i po tome je ona
nada i buduænost Hrvatske, ali i svake zajednice i naroda,
naglasio je biskup, no toèno je takoðer da obitelj za izvršenje
te svoje velike i jako važne zadaæe treba jaku duhovnu
snagu. Tu je tvrdnju mons. Župan potkrijepio èinjenicama o
propasti nekadašnjega velikog Rimskog carstva, koje je
imalo i nepobjedivu vojsku i nezamislivu moæ. "A kako je
ono propalo? Nije ga uništila nikakva neprijateljska vojska,
nego se ono iznutra srušilo, možemo kazati da je izgnjililo
zbog pokvarenosti i grješnog života." Za razliku od pogana,
kršæani su – živeæi po Božjim zapovijedima i Kristovu
Evanðelju – opstali i postali veæina pa caru Konstantinu nije
preostalo drugo nego da 313. godine izda zakon po kojem se
kršæanima daje sloboda, èime je prestao progon Crkve.
Osvrnuvši se potom na današnje prilike u Hrvatskoj, biskup
je naglasio da nam pobjeda u Domovinskom ratu nije
jamstvo opstanka u buduænosti, jer ondje gdje nema snage i
volje za podnošenje teškoæa, dolazi do rastava s velikim
posljedicama za djecu, a time i za buduænost naroda. "Mi
svake godine nestajemo za jedan grad s oko 10.000
stanovnika - kao što je npr. Makarska. Najèešæe je
opravdanje da su danas jako teški uvjeti života. I jesu.
Meðutim, jesu li bili lakši životni uvjeti kada su nas Turci
nabijali na kolac? Je li bilo lakše kada su Turci u bitki na
Krbavskom polju potukli 10.000 Hrvata (usput budi reèeno i
zbog naše nesloge)?", emotivno je ne samo retorièki pitao
biskup, dodavši da ipak, unatoè raznim teškoæama u
prošlosti, nismo nestali. A danas nemamo unutarnje snage i
sve što se dogaða znak je manjka vjere. "Tko nam može dati
tu snagu? Samo Onaj tko ju je davao onima koji su u
pokvarenom rimskom carstvu, usred moralnog rasula i
svakojakih zloèina (rastava, pobaèaja, "izlaganja djece"…)
bili vjerni i nisu to èinili. To je Bog i povjerenje u njega. On
jamèi da s Njime možemo postiæi i ono što èovjeku izgleda
nemoguæe", naglasio je mons. Župan i naveo Isusove rijeèi:
"Ako budete imali vjere koliko je zrno gorušièino reæi æete
ovom dudu: Išèupaj se i presadi se u more! I on æe vas
poslušati" (usp. Lk 17,6).
Spomenuvši potom fenomen da se danas izvjestan broj
mladih u zapadnim zemljama oduševljava za islam, biskup
je rekao da mnogi kao jedan od razloga za to navode
odluènost i jasnoæu kojom muslimani nastupaju – 'Alah je
rekao tako i tako i nema drugoga.' Ali, zar Isus nije upravo
tako govorio?, upitao je mons. Župan, istaknuvši da kod
Isusa nema stava da nešto može ovako, a može i drukèije.
Istina je jedna te ne postoje dvije ili više istina. A danas je
upravo to na djelu: 'To je moja istina, a to je tvoja istina' kao da može postojati više istina o jednoj stvari, naglasio je
biskup, dodavši da nema istine izvan Boga. Jer i Isus je
rekao: "Tko nije sa mnom, protiv mene je, i tko ne sabire sa
ika
mnom, rasipa" (Mt 12,30). "Zato nama kršæanima mora biti
jasno da onaj tko tu istinu ne prima i zabacuje taj ne radi na
dobro èovjeka. Èovjek pak ostaje slobodan da to prihvati ili
odbaci, ali na svoju odgovornost - što izabere, to æe mu biti i
snosit æe posljedice svoje odluke. One koji govore – a mogu
to biti stranke ili netko drugi - i u svojim programima imaju
planove koji nisu u skladu s Isusovim rijeèima i naukom
Evanðelja, kršæani ne mogu prihvaæati. Ako ih prihvaæaju,
odrièu se evanðelja. To je ono što je Isus jasno rekao da
nitko ne može služiti dvojici gospodara!", naglasio je biskup.
U završnom dijelu izlaganja mons. Župan posvjestio je kako
je Bog jedinstvenim dogaðajem pokazao da ono što ruši sve
prepreke jest povjerenje u njega, tj. vjera. Napomenuo je
odmah kako vjernici èesto kad èuju ili slušaju ono što Bog
govori, najprije pomisle da je to tako davno bilo, ali i prošlo.
Meðutim, Bog po odreðenom biblijskom dogaðaju nama
danas govori. "To dakle nije prošlost, nije nešto što se
sluèajno dogodilo, nego Bog po tim dogaðajima nama danas
progovara. Ali kao što su onda ljudi morali vjerovati, inaèe
se to ne bi bilo dogodilo, tako Bog oèekuje od nas povjerenje
u njega", rekao je biskup te naveo primjer Abrahama,
"praotca naše vjere", naglasivši kako to nije samo primjer,
veæ poruka da vjerujemo da Bog jednako tako i s nama
danas postupa. Ali, da bi se to moglo dogoditi, dodao je,
èovjek mora upoznati istinu, upoznati što je pravo, "da
upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao Isusa Krista" (Iv 17,3). Nažalost, upozorio je mons. Župan,
moramo priznati da je naš narod nepouèen - i vjerski i
nacionalno i politièki…
Na kraju izlaganja biskup se obratio roditeljima djece koja
æe primiti svetu krizmu, potvrdu. "Vaša se djeca nalaze u
godinama ozbiljnog rasta, kada stjeèu svoj naèin mišljenja i
nije im više dovoljno ono što vi govorite ili im zapovijedate,
nego oni postaju samostalni. Ali nisu još samostalni! Koja je
dakle uloga vas roditelja sada, kada djeca više neæe od prve
poslušati, nego hoæe imati svoje mišljenje? Vaša uloga je
svjedoèenje. Što to znaèi? Na djecu više ne djeluju toliko
rijeèi, nego primjeri. Nema koristi od govora da se mora iæi
na vjeronauk ili na sv. misu. Nego koristi samo
svjedoèanstvo roditelja. I razgovor s djecom. Treba strpljivo
obrazlagati i tumaèiti. Sjesti s djetetom i ozbiljno
razgovarati. Meðutim, nitko ne može djetetu dati znanje koje
nema!", zakljuèio je biskup svoje izlaganje, potaknuvši
vjernike da redovito sudjeluju na svim pouènim susretima u
župi te na svakoj nedjeljnoj svetoj misi, da èitaju vjerski
tisak kako bi "èuli i drugo zvono" – jer "neznanje je najveæi
saveznik ðavla!"
Poslije izlaganja biskupa Župana slijedila je kratka stanka, a
potom je slavljena misa, na kojoj su pjevanje animirali župni
zbor i zbor mladih VIS Trinitas. U koncelebriranom misnom
slavlju, koje je predvodio biskup Župan, uz mons. Šporèiæa
sudjelovali su sveæenici Otoèkoga dekanata, kojima se
pridružio gospiæki župni vikar vlè. Josip Šimatoviæ,
biskupijski povjerenik za mlade. U propovijedi na temelju
misnih èitanja 2. nedjelje "kroz godinu", biskup je najprije
podsjetio na biskupijsku Godinu evanðelja, posvijestivši
koliko je važno "pozorno slušanje Božje rijeèi nedjeljom, jer
ona se ne naviješta samo da se nešto kaže. Nego Bog nama
danas želi kao nešto veoma važno kazati upravo to slušamo",
napomenuo je biskup te kao primjer i Božju poruku istaknuo
Samuela - velikog èovjeka i proroka, koji je vrlo važan u
svome narodu. Njegova majka, koja nije mogla imati djece,
molitvom ga je isprosila od Boga, a potom ga predala
Njemu, da bude s njime ono što Bog hoæe. Zato je potrebna
molitva i slušanje Božje rijeèi i prepustiti se tome što Bog
govori. U tome je smislu znakovita Samuelova pozornost na
ono što Bog govori i na što zove. Svakome od nas, naglasio
Domovinske vijesti
je biskup, Bog upuæuje svoj poziv. Ne samo djeèacima,
djevojèicama, nego i odraslima. U obiteljskom pozivu, ako
je do danas netko bio možda nepažljiv, ako nije mislio na
Božji poziv, Bog mu upravo danas može rasvijetliti pamet i
srce i pokazati što je za njega i za njegovu obitelj dobro.
Evanðelje pak govori o pozivu Isusovih uèenika. "Nije tu
rijeè o pozivu onih koji stupaju u službu Boga kao sveæenici
ili èasne sestre. U Božjoj službi su takoðer oèevi, majke i svi
drugi. Važno je samo da li mi tu službu obavljamo onako
kako Bog misli da je treba obavljati, ili imamo neke naše
planove mimo Boga. Jer ono što nam Bog govori nešto izvan
života. U svakodnevnim sitnicama, pojedinostima Bog nam
govori i poziva nas kao Isus svoje uèenike. Tko je od njih
mogao pomisliti što æe od njih biti kada su pošli za Isusom!",
rekao je biskup Župan te propovijed zakljuèio primjerom Sv.
Petra, obiènoga galilejskog ribara koji se spremno odazvao
na Isusov poziv. Taj apostol koji je Isusa vjerno slijedio do
smrti, nije mogao zamisliti kako æe jednom u buduænosti u
Vatikanu tisuæe ljudi strpljivo u redu èekati da se pomole
nad njegovim grobom, koji je postao takoðer znak velike
obitelji – Crkve, èiji je nasljednik Benedikt XVI. pohodio
našu Domovinu u prigodi prvoga Nacionalnog susreta
hrvatskih katolièkih obitelji.
Poèetak Molitvene osmine za jedinstvo kršæana u Puli
Rijeka, 18.1.2015. (IKA) - U Puli je u nedjelju 18. sijeènja
sveèano obilježen poèetak Molitvene osmine za jedinstvo
kršæana pod geslom "Daj mi piti". Misno slavlje predvodio
je poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša. Ekumenska
osmina u biskupiji posebno se obilježava molitvenim hodom
po pulskim crkvama. Na poèetku misnog slavlja sve je
pozdravio o. Bernardin Filiniæ, dijecezanski povjerenik za
ekumenizam, te je uputio poseban pozdrav pripadnicima
drugih kršæanskih zajednica.
Spominjuæi geslo ovogodišnje ekumenske molitvene osmine
"Daj mi piti", Isusove rijeèi upuæene Samarijanki kraj
zdenca, biskup je istaknuo da i mi trebamo tražiti tu živu
vodu koja æe nas voditi Vjeènim Istinama. Biskup je u
homiliji govorio o Isusovu pozivu uèenicima te o
ekumenskoj molitvenoj osmini za jedinstvo kršæana. U
Evanðelju dana vidimo nekoliko veoma utjecajnih ljudi koji
su bili uz Isusa. Sv. Ivan Krstitelj pokazuje svoju velièinu u
poniznosti, svojim uèenicima koje je toliko godina pouèavao
govori da je došao Isus Krist, njegovi ga uèenici napuštaju i
odlaze za Isusom. To je velièina èovjeka koji je Bogu
posvetio svoj život i prepoznaje trenutak kada se treba
povuæi, kada treba pokazati na onoga koji je veæi, koji je Sin
Božji. Vrlo su znakovite rijeèi koje Isus upuæuje Ivanovim
uèenicima koji ga slijede "Što tražite?" To je upit upuæen
svima nama, što mi tražimo, što tražimo danas u ovoj
katedrali, što tražimo u svome životu, što tražimo u vjeri, što
uopæe mi u svome životu tražimo? Danas napose želimo
svrnuti pozornost na to što tražimo u duhovnom zvanju, što
tražimo u Crkvi? Oko znamenitih osoba uvijek ima onih koji
uz uspjeh te liènosti žele ostvariti neku svoju karijeru.
Obièno se to dogaða u politièkom životu, kada se sve ulaže u
jednog kandidata, raèunajuæi da æe se nakon pobjede odužiti
onima oko sebe. No, ako to tražimo u vjeri, u Crkvi, onda
smo pogriješili mjesto gdje æemo ostvarivati svoju karijeru.
Mnogi pak, u vjeri u Crkvi traže neku svoju sigurnost, gdje
neæe biti izloženi valovima današnjeg svijeta, takvi ne traže
mnogo, ali nisu spremni ni mnogo pružiti, nastavio je
biskup. Posljednji su oni koji traže mir, traže naèin kako da
slijede Isusa Krista i njegov nauk, jedino su oni pravi
sljedbenici Isusa Krista, koji traže onu ljubav koju je On
naviještao. Lik Sv. Petra i njegova brata sv. Andrije danas
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
13
Domovinske vijesti
nam posebno poruèuju kako je ova Molitvena osmina
istodobno svima nama Božji dar ali i kušnja, istaknuo je
biskup. U onome što je Bog stvorio i ustanovio ljudi su
tijekom povijesti iz raznih razloga napravili razdor, upravo
pozivajuæi se na sv. Petra i sv. Andriju. No, ako pogledamo
život i djelo posebno sv. Andrije, vidimo da je on prije svega
èovjek koji se uvijek stavljao u drugi plan. U Evanðelju
najèešæe piše Andrija, brat Šimuna Petra", on se nije htio
isticati, želio je samo služiti i biti Isusov vjernik i apostol,
tako što je èinio drugima dobra djela. Druga njegova
karakteristika je da je on dovodio ljude Isusu Kristu,
pokazivao im je put, naviještao je. Ta dva brata; Petar i
Andrija, nama su putokaz jedinstva a ne putokaz razdora.
Posebno sv. Andrija pokazuje primjer poniznosti. Znamo da
u današnje vrijeme nije popularno biti ponizan, to èesto
znaèi biti odbaèen, biti po strani; danas se valorizira i
precjenjuje popularnost, prisutnost u medijima, nebitno po
dobrom ili po lošem, bitno je biti poznat. I današnje
evanðelje i Molitvena osmina poziva nas da budemo ponizni
ljudi, ali ne samo na poniznost u iskazivanju velikog
poštovanja prema drugima, nego napose u poniznosti štovati
Boga i biti ponizan zbog shvaæanja Božje velièine, i željeti
biti takav iz ljubavi prema Bogu i braæi ljudima. Poniznost
nije samo pasivna vrednota, veæ je i aktivnost, u djelovanju,
u èinjenju dobra iz poniznosti prema Bogu, istaknuo je
biskup. I mi u svome životu možemo, poput sv. Andrije, biti
ponizni i dati u neèemu prednost drugima, potrebitima. Ako
smo svi ponizni, tada æe nam svima biti dobro. No, svakome
postoji crv oholosti i egoizma, srž svakoga odgoja u biti jest
odgojiti dijete da ne bude egoist, istaknuo je biskup. I mi,
ako želimo biti dobri vjernici trebamo se èuvati egoizma, ne
samo u osobnom životu nego i u društvenim odnosima i u
institucijama, jer poniznost èini velika djela, a egoizam i
oholost èine velike razdore, zakljuèio je mons. Kutleša. Na
kraju mise predvoditelju, koncelebrantima i svima
okupljenima zahvalama se obratio generalni vikar i
katedralni župnik mons. Vilim Grbac, a biskup je posebno
zahvalio o. Bernardinu Filiniæu za organizaciju Molitvene
osmine za jedinstvo kršæana te za njegovo opæenito
zalaganje u ulozi dijecezanskog povjerenika za ekumenizam.
Uèitelj Reda propovjednika pohodio samostan Sv.
Marije Milosne u Bolu
Bol, 18.1.2015. (IKA) – Vrhovni poglavar dominikanskoga
Reda (uèitelj Reda) o. Bruno Cadore pohodio je 18. sijeènja
dominikanski samostan Sv. Marije Milosne u Bolu na Braèu
gdje je obavio vizitaciju nad tim samostanom u tijeku
službenoga posjeta Hrvatskoj dominikanskoj provinciji od
17. do 24. sijeènja. Uèitelj Reda propovjednika u Bol je
stigao nakon pohoda samostanu u Splitu te æe u tijeku
boravka u Hrvatskoj posjetiti sve dominikanske zajednice.
Po dolasku u Bol uèitelja Reda s njegovom pratnjom
doèekao je prior tamošnjega dominikanskoga samostana i
bolski župnik o. Damir Šokiæ sa subraæom redovnicima. U
samostanskoj crkvi misu je predvodio provincijal Hrvatske
dominikanske provincije dr. o. Anto Gavriæ, dok je
propovijedao Uèitelj dominikanskoga Reda. Nakon mise
razgledao je kompleks dominikanskoga samostana. U pratnji
uèitelja Reda bili su socius za poèetnu formaciju i vikar
Reda o. Vivian Boland i socius za provincije srednje i
istoène Europe o. Krzysztof Poplawski. U bolskomu
samostanu trenutaèno žive tri dominikanca. Uz priora Šokiæa
u samostanu su još o. Ivo Plenkoviæ i o. Eugen Bižaca.
Bolskim dominikancima povjerena je briga i za župu Gospe
Karmelske u tome mjestu na otoku Braèu koje, prema
posljednjemu popisu stanovništva, ima oko 1600 žitelja.
14
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
ika
Molitva za jedinstvo kršæana u Požegi
Osvrt na tragièna dogaðanja vezana uz pariški satirièki
tjednik i pitanja slobode izražavanja
Požega, 18.1.2015. (IKA) - Na prvi dan Svjetske molitvene
osmine za jedinstvo kršæana, 18. sijeènja, biskup Antun
Škvorèeviæ predvodio je u požeškoj crkvi Sv. Lovre misu za
jedinstvo kršæana. Uvodeæi u slavlje osvrnuo se na sivi kišni
dan i tmurne obzore i kazao nazoènima kako je još teže kad
pomraèe obzori duše te ih je potaknuo da otvore srca Bogu
da ih on svojom rijeèju i prisutnošæu prosvijetli. Podsjetio je
na završetak božiænog vremena i poèetak nedjelja kroz
godinu te na važnost Molitvene osmine za jedinstvo kršæana
koja se ove godine odvija na temu "Daj mi piti". Pozvao je
nazoène da se ukljuèe u duhovni molitveni ekumenizam.
Upozorio je na odjeke teškog ubojstva 12 novinara
francuskoga satiriènog tjednika Charlie Hebdo te pozvao na
molitvu da se izbjegnu moguæe tragiène posljedice toga
dogaðaja.
Na temelju liturgijskih èitanja iz Knjige o Samuelu i
Evanðelja biskup je u homiliji progovorio o tome kako se
putem vjernièke pozornosti srca može Boga èuti, vidjeti, biti
pokrenut na traženje, naæi ga i s njime oblikovati vlastiti
život. Istaknuo je da pisac Prve knjige o Samuelu prikazuje
Elija kao izvrsnog odgojitelja koji malog Samuela pouèava
kako Boga èuti i odgovoriti na njegov poziv. Ukazao je na
dragocjeno služenje uèitelja, napose u katolièkim školama
koji prenose mladim ljudima struèna znanja i pri tom im
pomažu osluškivati Boga, uvode u život po vjeri, potièu da
poput uèenika u današnjem evanðelju krenu za Isusom te u
njemu naðu odgovore na svoja najdublja mladenaèka pitanja.
Dodao je, ako ponestane ljudi koji u Hrvatskoj osluškuju
Boga, ostat æemo na površini života, sami na putu sa svojim
kratkoroènim
projektima
utemeljenima
na
našim
ogranièenim moguænostima.
Kazao je kako je osluškivanje Isusa Krista i posluh njegovu
Duhu silno važan stav s obzirom na jedinstvo kršæana, koje
se ostvaruje kad krštene osobe dadnu prvenstvo svome
Gospodinu i nastoje oko vjernosti njegovu pozivu, ne
ponašajuæi se po podjelama koje je ljudska slabost ili
grješnost uspostavila. Biskup je podsjetio kako nije rijeè o
brojèanom jedinstvu kršæana, meðusobnoj fizièkoj blizini,
nego prvenstveno o onome što u nama ostvaruje Isusov Duh
koji nas iznutra povezuje u zajedništvo jednoga Tijela, koje
se potom treba oèitovati i na izvanjski naèin. Spomenuo je
kako braèno iskustvo svjedoèi da fizièka blizina postaje
nepodnošljiva, brak mjestom mržnje i sukoba, završava
rastavom kad ponestane nutarnje duhovne snage, ljubavi,
dara Božjeg koji ljude meðusobno povezuje više od ièega
izvanjskoga te da taj dar valja moliti i za Crkvu i za obitelj.
Biskup je istaknuo da to nema znaèenje samo na
meðuvjerskoj razini, nego na svoj naèin i za meðunacionalne
i meðudržavne odnose koji se ne bi smjeli svesti na tehnièka
pitanja, taktièko odmjeravanje oružane ili neke druge moæi,
biti sustav zastrašivanja, nego iskrena izgradnja
meðuljudskog povjerenja utemeljena na meðusobnom
poštovanju u razlièitosti, nastojanja oko pravednosti i mira.
Biskup se u tom kontekstu osvrnuo na ono što se dogodilo u
Parizu s ubojstvom novinara satirièkog tjednika Charlie
Hebdo i prijeti teškim posljedicama ukoliko govor o slobodi
i njezinoj obrani ne bude povezan s dovoljno osjetljivosti i
poštovanja prema drugome u njegovoj razlièitosti, napose za
njegove svetinje. Ponovio je stav koji je izrekao prošle
nedjelje na blagdan Gospodinova krštenja vjernicima u crkvi
Sv. Lovre, kada je osudio svako nasilje i poèinjene zloèine u
Parizu i podsjetio na rijeèi sv. Pavla kako sloboda nije u
tome da svatko èini što hoæe, nego u onome što potvrðuje
èovjeka u njegovu dostojanstvu te istaknuo da u tom smislu i
ika
demokratska sloboda izražavanja treba biti civiliziran, etièan
èin, ne bi smjela nikoga ponižavati ili vrijeðati, moralno
ubijati. Dodao je da sloboda izražavanja, pa tako i u satiri i
karikaturi ne bi smjela prijeæi granicu istinitoga i lijepoga,
podsjeæajuæi kako umjetnost kao tvorevina duha ne tjera
život na polove nego traži "sredinu", da je traganje za
mjerom u oblikovanju vlastitog života i u odnosu prema
drugome povezano s poštivanjem etièkih naèela. Ilustrirao je
to primjerom kako je dobro biti štedljiv, ali da pri tom
moramo paziti da ne prijeðemo granicu na kojoj štedljivost
postaje škrtost, jedan od sedam glavnih grijeha. U nastojanju
oko pronalaska mjere na svim razinama pa i u humoru i
karikaturi, spomenuo je biskup, ostvaruje se "arsvivendi –
umijeæe življenja", kako su govorili stari, ostaje se na razini
istinitoga, lijepoga i dostojnoga, onoga što ljude duboko
ispunja i povezuje. Izrazio je nadu da æe pariški dogaðaj
pokrenuti dublja razmišljanja o navedenim pitanjima i dati
doprinos izgradnji suživota meðu ljudima razlièitih nazora,
vjera i kultura na tlu Europe i u svijetu.
Osvrnuo se na laiènost države u poštivanju odvojenosti vjere
od politike i upozorio na pogubnost laicizma prisutnog na
europskom tlu, koji se na svoj naèin oèitovao na djelu i u
spomenutim francuskim dogaðajima a koji religiji i Crkvi
oduzima bilo kakvo mjesto u društvenom životu, ignorira je,
potiskuje, ponižava i progoni. Biskup je pozvao nazoène da
na temelju evanðeoske mudrosti nastoje kritièki promišljati o
svemu onome što se dogaða u spomenutom smislu i u
Hrvatskoj te da oblikuju stavove koji promièu dijalog,
podupiru meðusobno razumijevanje ljudi i povezanost u
društvu.
Pri koncu euharistijskog slavlja okupljeni su uputili molitvu
sv. Tereziji Avilskoj te uskliknuli geslom "Samo je Bog
dostatan". Na slavlju je meðu ostalim vjernicima sudjelovala
i skupina mladih iz Samobora.
U Osijeku poèela Svjetska molitvena osmina
Osijek, 18.1.2015. (IKA) – Molitvenim bogoslužjem u
evangelièkoj crkvi u Osijeku 18. sijeènja poèela je Svjetska
molitvena osmina za jedinstvo kršæana i trajat æe svake
veèeri molitvenim okupljanjem u kršæanskim crkvama do
25. sijeènja, kada æe središnje ekumensko molitveno slavlje
biti u kapucinskoj crkvi Sv. Jakova.
Uz ovogodišnje geslo, prvi susret je dobrodošlicom otvorio
Branko Beriæ, biskup Evangelièke Crkve u Hrvatskoj, a
predstavnici kršæanskih Crkava s vjernicima su zajedno
molili za jedinstvo Crkve i pjesmom slavili Gospodina uz
glasovirsku pratnju Gohar Karapetijan. U molitvenom
bogoslužju sudjelovali su, uz mr. Antuna Japundžiæa,
predsjednika Ekumenske koordinacije za Osjeèku regiju,
protojerej stavrofor Ratomir Petroviæ, arhijerejski namjesnik
Srpske pravoslavne Crkve i potpredsjednik Ekumenske
koordinacije Osjeèke regije, zatim predstavnici Katolièke
Crkve mons. Adam Bernatoviæ, dekan Osjeèkoga zapadnog
dekanata, te ðakon Ilija Dogan, predstavnica Baptistièke
Crkve mr. Ela Magda te župnik u Hrastinu Petar Sen,
predstavnik Reformirane kršæanske kalvinske Crkve.
"Daj mi piti! središnja je tema molitvene osmine koja dolazi
iz Brazila, zemlje koja je prošle 2014. godine bila u središtu
svjetske javnosti po Svjetskom prvenstvu u nogometu, a evo
sada je središtem pozornosti u kontekstu Svjetske molitvene
osmine za jedinstvo kršæana", uvodno je kazao Beriæ te
tijekom bogoslužja istaknuo kako se Isus bez predrasuda
obraæa Samarijanki te smo svi pozvani živjeti u zajedništvu,
dijalogu ljubavi i doæi do pravoga jedinstva, kazavši: "Svi
smo kršteni u ime Oca, Sina i Duha Svetoga, svi mi živimo
ili bismo trebali, ne samo propovijedati, živjeti Evanðelje
Domovinske vijesti
svaki dan u svim podruèjima života." Na kraju bogoslužja,
prije zajednièke molitve Ocu našemu, u obraæanju su
predstavnici Crkava istaknuli: "Jedno smo po krštenju u
Kristu i molimo za uzajamno približavanje da Krist u našim
životima bude još vidljiviji" (Bernatoviæ); "Spasitelj kaže
gdje je dvoje sabranih u njegovo ime, tu je i On, a nas je
okupila kršæanska vjera koja ostaje kada sve slave proðu,
vjera koja pobjeðuje strah" (Petroviæ); "Poniznost nas može
približiti i neka Božji Duh bude s nama, a poniznost iskreni
temelj za naše zajedništvo" (Magda); "Mi, koje je Isus
pozvao, smo tu, pozvani na lijepo iskustvo koje diže u
nebeske visine, a naša je dužnost pokazati da smo tu zbog
Isusa, a ne zbog nas" (Sen).
Program Svjetske molitvene osmine u Osijeku osmislila je
Ekumenska koordinacija Osjeèke regije uz vodstvo mr.
Japundžiæa, a ekumenski susreti kršæana razlièitih konfesija
održavaju se i u Ðakovu, Slavonskom Brodu i Vukovaru te u
pojedinim župama Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije.
Poèeo ekumenski molitveni hod zagrebaèkim crkvama
Zagreb, 18.1.2015. (IKA) – U sklopu Molitvene osmine za
jedinstvo kršæana koja se ove godine održava na temu "Kaže
joj Isus: Daj mi piti!" u nedjelju 18. sijeènja zapoèeo je 31.
puta u nizu ekumenski molitveni hod zagrebaèkim crkvama.
Domaæin prve postaje bila je Reformirana Crkva. U
nagovoru je domaæin vlè. Branimir Buèanoviæ govorio o
odlomku iz Evanðelja o Isusovu preobraženju. "U ovomu
svijetu previše je ratova, neprilika, kušnji i raznoraznih
situacija koje nas žele srušiti, zavesti, odvesti nas na
stranputicu života, u duhovno trnje iz kojega nema izlaza.
Dobro je što imamo Rijeè Božju. Dobro je što je u Svetom
pismu objavljeno sve ono što je bitno za spasenje, dobro je
što nam Bog i danas kroz Duha Svetoga i svoju rijeè
progovara u našim srcima. Poziva nas da u Kristu
prepoznamo središnju osobu našega života, poziva nas da u
našoj domovini Hrvatskoj promièemo Božji sustav
vrijednosti, Božje istine i vjeru u Boga. Poziva nas da Isus
bude izabranik i našega srca. Središnja i odredišna osoba
našega života", rekao je Buèanoviæ. Istaknuo je da su takva
okupljanja pokazatelj da su ekumenska nastojanja potrebna
ne samo našoj domovini, veæ cijelomu svijetu, jer promièu
sustav vrijednosti koji potièu mir i razumijevanje i suživot
meðu ljudima. Predstavnik Evangelièke crkvene opæine
pastor Moran Rajkoviæ dao je osvrt na temu molitvene
osmine "Daj mi piti!" Istaknuo je kako te rijeèi puno toga
govore, ali se teško razumiju. Isus govori o neèemu mnogo
uzvišenijem: o jednoj drugoj vodi, drugoj hrani, drugoj žetvi.
On govori o svome Ocu koji ga je poslao da požanje grešne
ljude koji su udaljeni od Boga. Razmatrajuæi te rijeèi
možemo vidjeti da je ljudska vjera na kušnji. Vjera da ljudi u
Isusu prepoznaju da je on taj koji je imao doæi. Stoga, neka
svima nama Bog pomogne da uvidimo našu odgovornost i
spremnost na duhovnu žetvu kojom æe nas Krist sve zajedno
požnjeti u vjeènost, rekao je Rajkoviæ.
Tajnik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog dr. Jure
Zeèeviæ, OCD, zahvaljujuæi domaæinima izrazio je radost što
je Reformirana Crkva drugu godinu u nizu dio postaja
molitvenog hoda. U osvrtu na temu Osmine, dr. Zeèeviæ
istaknuo je kako su to rijeèi Svemoguæega Boga. On od žene
Samarijanke traži vodu sa zdenca. Traži vodu vremenitosti,
želi biti sastavnim dijelom vremena i prostora. Žena
prepoznaje u njemu više od èovjeka, traži od njega vodu
živu. No, taj susret vode vremenitosti i vode života vjeènoga
postao je moguæ tek nakon što su se nadišle predrasude. Isus
izgovara rijeèi, koje za kršæane, a i za sve ljude mnogo
znaèe: "Tko god pije ove vode opet æe ožednjeti, ali tko bude
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
15
Domovinske vijesti
pio vode koju æu mu ja dati neæe ožednjeti nikada". "To nas
upuæuje na èinjenicu da u vremenitosti treba živjeti imajuæi
na umu ono vjeèno. Èovjeku je piti i Samarijankinu vodu sa
zdenca i Isusovu vodu živu", rekao je dr. Zeèeviæ, te
postavio pitanje "teku li obje vode u nama". Sveæenik
Grkokatolièke Crkve Daniel Vranešiæ istaknuo je važnost tih
susreta u dva vida. Prvi je pastoralni, tj. da vjernici vide
sveæenstvo, kler zajedno. To je dobra poruka za mir meðu
vjernicima i za cijelo naše društvo, rekao je. Drugi pogled je
teološki, "jer slušamo propovijedi i razmatranja što je važno
za produbljenje naše vjere". "Svi smo se okupili zato što nam
je zajednièko to što vjerujemo u Isusa iz Nazareta. Ako mi
srcem prihvaæamo da je Isus iz Nazareta utjelovljeni Bog,
onda nikakvih razlika nema. Nadam se da æemo otiæi
produbljeni u vjeri, u osobu Isusa iz Nazareta", rekao je
Vranešiæ. Protojerej Makedonske pravoslavne Crkve Ohridske arhiepiskopije o. Kirko Velinski takoðer se
osvrnuo na temu Osmine, te je istaknuo da je "živa voda
koju nudi Gospodin i žeð za jedinstvom svih" povod i tog
okupljanja. "Daj Bože da se nikad ne umorimo u molitvama
i u radu za jedinstvom. Moliti valja ne samo ovih tjedan
dana, nego cijelu godinu, a isto tako i raditi za jedinstvo",
rekao je Velinski. Uime Starokatolièke Crkve okupljenima
se obratila tajnica Župnog vijeæa župe sv. Križa u Zagrebu
Branka Lackoviæ. Proèitala je dio pisma koju su
starokatolièki biskupi uputili vjernicima u rujnu protekle
godine o 125. godini postojanja Austrijske unije s kojom je u
zajednici Starokatolièka Crkva u Hrvatskoj. Starokatolièki
biskupi osvræuæi se na nejedinstvo istièu kako "Bog poziva
da unatoè svemu budemo svjedoci povjerenja i zajedništva.
Sveobuhvatnost Crkve nije samo teološko mišljenje, nego
uvjerenje da nam Duh Sveti ima što reæi u našim odnosima s
ljudima cijeloga svijeta".
Na molitvenom susretu sudjelovao je i predstavnik Grada
Zagreba Stipe Zeba, koji je podsjetio na otvorenost grada u
kojem djeluju mnoge vjerske zajednice. Okupljenima je
skrenuo pozornost na dva pitanja "kako više biti èovjek" i
"kako više ljubiti brata èovjeka danas i sutra više nego
juèer". To Krist stavlja pred nas, i tu nema pogaðanja.
Veèerašnji susret, ta bliskost, naša spremnost izražena je u
Matejevu evanðelju "Ono što uèiniste jednome od najmanje
braæe, meni uèiniste" (Mt 25,14). Stoga, ostanimo kršæani,
jer ako ljudi razumiju svoj identitet, tada neæe biti
uznemireni identitetom drugoga, rekao je Zeba te je istaknuo
da su ta ekumenska okupljanja koja se nazivaju i "zagrebaèki
model" dragocjena baština "koja nas sve obogaæuje", jer
"susresti èovjeka, dati se susresti, služiti braæi ljudima tako
je jednostavno, a tako je velik izazov za svakoga od nas".
Skupu je nazoèio i veleposlanik Kraljevine Norveške Henrik
Ofstad, koji je upozorio na "razlièitosti i mržnje koje nas
okružuju", te je pozvao na promicanje dijaloga i jedinstva,
jer "mržnju trebamo suoèiti s ljubavlju, rat s vjerom". "Kao
kršæani imamo posebnu obavezu. Vjerujem da ono što smo
danas svjedoèili, da je dobar temelj ne samo za Hrvatsku,
Europu, nego i cijeli svijet", rekao je veleposlanik Ofstad.
Predsjednik Hrvatskoga biblijskog društva Dražen Brodariæ
pozvao je sudionike ekumenske molitve da se napajaju na
"vodi", a to je Biblija, te da ona ne stoji na policama i tako
sakuplja prašinu. U tom vidu je podsjetio na rijeèi fra
Bonaventure Dude da se pravi kršæanin prepoznaje po tome
da je njegova Biblija izlizana, istrošena.
Na ekumenskoj molitvi uz vjernike, èlanove raznih
kršæanskih Crkava sudjelovali su i tajnik Povjerenstva za
ekumenizam i dijalog Zagrebaèke nadbiskupije dr. Zvonimir
Kureèiæ te èlanovi Povjerenstva mons. Zlatko Koren i Marija
Znidarèiæ. Molitveni susret glazbeno je na orguljama
animirao Javor Valjak.
16
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
ika
Voðinci: Blagoslovljen Samostan sestara službenica
milosrða
Voðinci, 18.1.2015. (IKA/TU) - U župi Kraljice sv. Krunice
u Voðincima ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ
blagoslovio je 18. sijeènja nakon sveèanog euharistijskog
slavlja, samostan sestara službenica milosrða, koje u toj župi
djeluju 40 godina. Uz nadbiskupa na euharistijskom slavlju
koncelebriralo je više sveæenika iz dekanata, sveæenici iz
Sveæenièkog doma i domaæi sveæenik fra Ivica Karliæ.
Voðinaèki župnik Mirko Crnèan na poèetku misnoga slavlja
istaknuo je kako je sretan što su proslava Jubileja, 200
godina od roðenja Utemeljiteljice Družbe službenica
milosrða i nadbiskupove poticajne rijeèi urodile plodom.
U propovijedi mons. Hraniæ istaknuo je kako se iz razgovora
dvojice uèenika s Isusom može išèitati kriteriji
prepoznavanja - tražimo li u svom životu Boga ili sebe.
Uèenici traže Isusa, žele biti s Njime, uèiti od Njega, živjeti s
Njime. Redovnièki život koji sestre žive nije ništa drugo
nego traženje i nalaženje Boga, život s Njime, pred Njim i u
Njemu, naglasio je. Osluškivanje Božjega glasa poput
Samuela pred živim Gospodinom u euharistiji je
nadbiskupov poziv i preporuka koju sestrama stavlja na srce,
kako bi postale, ne samo po djelima veæ i životom,
prepoznatljiv znak osoba posveæenih Bogu, koje žive svoju
redovnièku karizmu Milosrdne ljubavi. Novi dom prilika je i
da svima koji ih žele izbližega upoznati mogu sada nakon 40
godina napokon reæi "Doði i vidi", naglasio je nadbiskup. Na
kraju euharistijskog slavlja provincijalna poglavarica sestara
službenica milosrða s. Mariangela Galiæ zahvalila je
nadbiskupu, župniku, dobroèiniteljima i svim vjernicima na
praæenju molitvom i djelima kako bi nova kuæa za sestre
postala realnost.
Nakon euharistijskog slavlja svi su se uputili u procesiji do
samostana gdje je nadbiskup u samostansku kapelicu
pohranio Presveti Oltarski Sakrament, blagoslovio kuæu i
stavio je pod zaštitu sv. Josipa. Euharistijsko slavlje
pjesmom je uvelièao Župni zbor pod vodstvom s. Tadijane
Ilièiæ. Uslijedilo je druženje sa župljanima u dvorištu novog
samostana uz pratnju tamburaša.
Poèetak Molitvene osmine za jedinstvo kršæana u
Bjelovaru
Bjelovar, 18.1.2015. (IKA) - Sveèanim misnim slavljem u
bjelovarskoj katedrali Svete Terezije Avilske koje je u
nedjelju 18. sijeènja predvodio bjelovarsko-križevaèki
biskup Vjekoslav Huzjak, poèela je Molitvena osmina za
jedinstvo kršæana u toj biskupiji.
Na misi su koncelebrirali mons. Stjepan Ptièek, generalni
vikar Bjelovarsko-križevaèke biskupije, preè. Josip
Stipanèeviæ, ekonom, te kapelan Branko Fresl. Misnom
slavlju prisustvovao je i Predrag Gazibara, pastor
evangelièke crkve u Velikim Zdencima, koja se nalazi na
podruèju Bjelovarsko-križevaèke biskupije.
U propovijedi biskup je napomenuo da jedinstvo svih
kršæana nije nikakav projekt ili ideja, niti se može postiæi
samo ljudskim naporima. To je osoba Isusa oko koje se svi
okupljamo. Napomenuo je da nikada ne smijemo smetnuti s
uma da su naši planovi i dogovori besplodni ako Gospodin
nije taj koji nas okuplja.
Biskup je pozvao vjernike da se ovaj tjedan na poseban
naèin sjete moliti za jedinstvo svih kršæana.
Na kraju slavlja okupljenima se obratio i pastor Gazibara.
Upozorio je na porast broja iskazivanja mržnje prema
vjernicima i onima koji žele javno ispovijedati vlastitu vjeru.
ika
Pokop isusovca o. Jure Bosanèiæa
Vodio je brojne "Obiteljske ljetne škole", sudjelovao na više
stotina pripravnih teèajeva za zaruènike te na brojnim
braènim susretima, bio je imenovan prvim predstojnikom
Ureda HBK za obitelj
Zagreb, 19.1.2015.
(IKA) - Na zagrebaèkom groblju
Mirogoj pokopan je 19. sijeènja o. Jure Bosanèiæ, isusovac,
koji je nakon duge i teške bolesti preminuo rano ujutro 16.
sijeènja u bolnici "Merkur" u Zagrebu. Bio je u 73. godini
života, 57. godini redovništva i 43. godini sveæeništva.
Sprovodne obrede predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup
Ivan Šaško, uz njega su bili i provincijal Hrvatske pokrajine
Družbe Isusove o. Ante Tustonjiæ, superior isusovaèke
zajednice na Fratrovcu o. Mijo Nikiæ, preè. Nedjeljko
Pintariæ i još desetak sveæenika. Uime biskupa HBK, kao
predstojnik Vijeæa za obitelj, svoju suæut i prigodnu rijeè
uputio je i krèki biskup Valter Župan.
Kratki životopis o. Jure Bosanèiæa predstavio je isusovaèki
provincijal. Jure Bosanèiæ rodio se 4. travnja ratne 1942.
godine u Dugopolju, kao drugo od šestero djece u oca Špire i
majke Anðe, roð. Mustapiæ. Bilo je to upravo onih dana kad
su u Mosoru partizani ubili tamošnjeg župnika don Šimu
Karamana, strica našeg isusovca o. Radojka. Osnovnu školu
završio je u Dugopolju, a nakon toga, zahvaljujuæi najviše
potpori župnika don Špirka Vukoviæa, odlazi u Zagreb, na
Šalatu. Tu je, kako sam svjedoèi, sazrela njegova odluka da
postane sveæenik, isusovac. U novicijat je ušao na Fratrovcu
u Zagrebu 30. srpnja 1958. godine. Studij filozofije završio
je na Jordanovcu, a nakon toga poglavari ga šalju u
Frankfurt na Majni gdje je èetiri godine studirao teologiju.
Bijaše to za njega vrijeme kušnje koje je uspješno prebrodio.
Zareðen je za sveæenika 25. lipnja 1972. godine u
zagrebaèkoj katedrali, po rukama sluge Božjega, kardinala
Franje Kuhariæa. Nakon mlade mise u rodnom Dugopolju,
prve dvije godine sveæeništva proveo je na Fratrovcu gdje je
bio generalni prefekt isusovaèkim sjemeništarcima i minister
kuæe. Poslije toga premješten je u isusovaèku rezidenciju u
Palmotiæevoj ulici, gdje je preuzeo skupinu braènih parova
pod imenom "Zagrebaèka skupina", koju su vodili i formirali
oci Stanko Weissgerber i Mato Joviæ. Bio je to poèetak
njegova obiteljskog pastorala u kojem je ostao trajno, na
ovaj ili onaj naèin, sve do posljednjih dana. U isto vrijeme je
bio tajnik o. Joški Weissgerberu u Odjelu za obitelj pri
isusovaèkom FTI-ju na Jordanovcu. Na poticaj p. Pere
Bulata bio je èlan Vijeæa BKJ za obitelj, kasnije HBK. Od
1977. do 1981. boravi u Rimu. Na Papinskom salezijanskom
uèilištu postiže licencijat iz pedagogije s radnjom o
"Komunikaciji izmeðu roditelja i djece". Po povratku iz
Rima, kratko obavlja službu provincijskog ekonoma, a veæ
sljedeæe godine imenovan je poglavarom zajednice u
Palmotiæevoj ulici. U to vrijeme bio je i tri godine župnik na
tamošnjoj župi Presvetog Srca Isusova. Od ljeta 1988.
godine bio je minister i ekonom na Fratrovcu, sve do sijeènja
1990. kad preuzima službu rektora Meðubiskupijskoga
malog sjemeništa na Šalati. Tu je službu obavljao punih
osam godina, do Ignacijeva 1998., kada isusovci
Zagrebaèkoj nadbiskupiji predaju upravljanje Šalatom. Od
toga vremena redalo se nekoliko službi koje je o. Jure uvijek
bez prigovora prihvaæao. Bio je izmeðu ostalog minister i
ekonom na Jordanovcu, rektor na Fratrovcu, minister u
Palmotiæevoj, sve do 2004. kada je imenovan
provincijalovim socijem i tajnikom. Cijelo to vrijeme, uz
svoje službene redovnièke dispozicije, bio je angažiran i u
puèkim misijama, povremeno je predavao i na teološkom
fakultetu na Jordanovcu, bio redoviti ili izvanredni
ispovjednik u brojnim sestarskim, redovnièkim zajednicama,
otvorenog ili zatvorenog tipa, a najviše se angažirao u
Domovinske vijesti
obiteljskom pastoralu. Vodio je brojne "Obiteljske ljetne
škole", sudjelovao na više stotina pripravnih teèajeva za
zaruènike te na brojnim braènim susretima. Kad je HBK
osnovala Ured za obitelj 2002. godine bio je imenovan
prvim predstojnikom tog Ureda i vodio ga do 2007. godine.
O životu i radu o. Jure mogu posvjedoèiti iz osobnog
iskustva, buduæi da mi je bio bliski suradnik posljednjih
desetak godina, a posljednje èetiri tajnik i socij. Uistinu je
bio blagoslov i Božji dar imati jednog takvog subrata u
svojoj blizini. Isticao se svojom diskrecijom i finoæom u
ophoðenju s ljudima. U mnogo èemu sam gledao u njemu
starijeg brata od kojeg sam uèio iz prve ruke, gledajuæi i
slušajuæi, što to znaèi biti vjeran redovnik, dobar sveæenik i
neumoran pastoralni radnik. Njegovo iskustvo i znanje bili
su mi od nemjerljive pomoæi. Svi vi koji ste ga osobno
poznavali znadete i kakve je naravi bio. Njegov smisao za
šalu i humor, ali i za ozbiljnost kada je ona potrebna, bili su
dio njegove privlaène osobnosti. U svojoj dugoj borbi s
teškom bolešæu bio je strpljiv i poslušan. Netko od njegovih
njegovatelja reèe: bio je poput janjeta. Sasvim pogoðeno i
toèno. "Završit æu njegovim rijeèima koje je napisao u
Ignacijevu putu 2008. godine, kad je slavio 50 godina
redovnièkog života: 'Hvala Gospodinu za svaki put kada sam
bio prikladan instrument u njegovim rukama, hvala Družbi i
subraæi u njoj kao i mnogim laicima koji su mi bili potpora
na tome putu služenja. Neka mi bude milostiv za sve kada
nisam izvršio njegovu svetu volju'", rekao je provincijal te
zahvalio svima koji su se za o. Juru Bosanèiæa brinuli u
njegovoj bolesti. Odmah nakon sprovoda misu zadušnica u
prepunoj bazilici Srca Isusova u Zagrebu predvodio je
zagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ uz
koncelebraciju više od 40 sveæenika. Propovijedao je o.
Josip Sremiæ, DI.
Skupština arhiðakona i dekana Požeške biskupije
Požega, 19.1.2015. (IKA) - U požeškom Biskupskom domu
na poziv biskupa Antuna Škvorèeviæa održana je 19. sijeènja
skupština arhiðakona i dekana Požeške biskupije. U uvodnoj
rijeèi biskup je kazao da je poèetak nove graðanske godine
prigoda koja potièe i crkvene službenike ispitati se kako vrše
svoje poslanje, da ih ne zahvati statiènost ili inercija,
protivna evanðeoskom dinamizmu. Istaknuo je da postoje
odreðena pitanja s obzirom na arhiðakonsku i dekansku
službu, napose glede župnih vizitacija, koja treba raspraviti.
Podsjetio je na pravilnike koji su im pri ruci u prijateljskom
pomaganju sveæenicima da punije žive svoj duhovni identitet
i savjesnije ostvaruju svoje poslanje svjedoèenja evanðelja.
Zahvalio je arhiðakonima i dekanima na dobru koje u
spomenutom pogledu èine braæi sveæenicima. Potom su
razmotreni pastoralni programi koji se odvijaju u Godini sv.
Terezije Avilske prigodom 500. obljetnice njezina roðenja.
Biskup je ukazao na dva cilja Godine sv. Terezije Avilske u
Požeškoj biskupiji: ponajprije slijedeæi primjer i izazov
svetièine snažne duhovnosti i neumorne aktivnost na obnovi
Karmelskog reda i same Crkve nastojati oko obnove
duhovnosti svih vjernika i nove evangelizacijske zauzetosti u
našim društvenim okolnostima te drugotno posvetiti
pozornost požeškoj katedrali kojoj je ona zaštitnica, a koja je
znak i oèitovanje zajedništva mjesne Crkve. Razmotren je
program ovogodišnjih korizmenih kateheza koje na temelju
pisane baštine sv. Terezije izraðuju karmeliæanke u
Brezovici i koje æe se kao i prethodnih godina održavati
korizmenim nedjeljama i petkom u povezanosti s
pobožnošæu križnog puta. Zakljuèeno je da se krajem
sijeènja i poèetkom veljaèe na arhiðakonatskim razinama
održe susreti svih èlanova župnih pastoralnih vijeæa kako bi
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
17
Domovinske vijesti
im se predstavio korizmeni program i pojasnila njihova
uloga u njegovu ostvarivanju. Razgovaralo se o hodoèašæu
Požeške biskupije u Avilu tijekom uskrsnog tjedna.
Raspravljeno je pitanje hodoèašæa vjernika sv. Tereziji u
katedralu te je zakljuèeno da se ono organizira na
Biskupijski dan, 26. rujna ove godine, o 18. obljetnici
uspostave Požeške biskupije, a da 15. listopada na samu
svetkovinu sv. Terezije i završetak njezine Godine, u
katedralu hodoèasti grad Požega. U raspravi su definirane i
neke druge pojedinosti pastoralnih programa u Godini sv.
Terezije, meðu ostalim i sudjelovanje svih crkvenih zborova
na Biskupijskom danu, umjesto susreta za blagdan sv.
Cecilije. Na dnevnom redu su zatim bila pitanja vezana za
arhiðakonske i dekanske vizitacije župa, trajna formacija
sveæenika i njihove mjeseène rekolekcije te druga pitanja iz
sveæenièkog života, meðu ostalim i postupanja u sluèaju
sveæenièke bolesti i smrti. Razmotrena su i odreðena pitanja
bolnièkog pastorala, prisutnosti Crkve u medijima, napose
na lokalnim radio stanicama, te priprave za sakrament
potvrde i uloge dekana u provjeri vjerskog znanja kandidata
za taj sakrament.
Misa zadušnica za mons. Ivana Šešu
Slavonski Brod, 19.1.2015. (IKA) - Misa zadušnica za
mons. Ivana Šešu (1939. - 2008.) povodom sedme obljetnice
njegove smrti služena je u ponedjeljak 19. sijeènja u više
župnih crkava u Slavonskom Brodu. U župnoj crkvi Duha
Svetoga u Malom Parizu misu zadušnicu predvodio je
domaæi župnik Florijan Kvetek.
"Svi koji smo poznavali mons. Šešu radovali smo se radosti
Božjoj koju je nosio u sebi. Preko njegova života Bog je
uistinu bio novina za mnoge nas", rekao je na poèetku mise
župnik Kvetek. Ocrtavajuæi život i djelo pok. mons. Šeše
naglasio je izmeðu ostalog kako je bio najbolji uèenik u
osjeèkoj gimnaziji te odbio razlièite stipendije i ponude
kojim su ga htjeli odvratiti od njegove odluke da krene
putem sveæeništva. Citirajuæi iz oproštajnog govora na
pokopu mons. Šeše nabiskupe Marina Srakiæa i Ðuru
Hraniæa izdvojio je njihove rijeèi koje najbolje govore o liku
tog istinskog Kristova sveæenika: "Svoj sveæenièki poziv
služio je Gospodinu u svoj poniznosti i jednostavnosti,
vedrini, optimizmu, da je bio doista 'ribar ljudi' ne samo u
Ðakovaèko-osjeèkoj biskupiji nego i izvan nje; bacao je
mreže u more života i širio svoje srce; èinio je sve što je
mogao samo da pridobije svakoga tko je tražio pomoæ ili
ohrabrenje, da nitko ne potone; sve je rješavao spontano bez
ikakve raèunice; svojim je životom posvjedoèio da se Crkva
ne raða prije svega iz dobre organizacije, nego iz dobre duše,
odnosno duhovnih uzvišenih ideala; osvjetlao je obraz nas
sveæenika svojim osjeæajem za maloga èovjeka, za njihove
sitnice i svakodnevne probleme; bio je èovjek srca, dobrote i
ljubavi, ali bez mjere, bez granica – sve do nerazboritosti,
èovjek koji je dijelio ne samo od sebe, nego i samoga sebe;
dijelio je doslovno sve što je imao; voljeli su ga i poštovali
svi koji su ga poznavali, a poznavali su ga mnogi; ljubavlju
se u euharistiji, koju je rado slavio, i u osobnoj molitvi vazda
hranio..."
Mons. Ivan Šešo roðen je u Osijeku 19. studenoga 1939.
gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Filozofskoteološki studij završava u Ðakovu gdje je 23. prosinca 1962.
zareðen za sveæenika. Svoje pastoralno djelovanje zapoèinje
službom župnoga vikara u župi svetih Petra i Pavla u
Osijeku (1963. - 1968). Od 1968. do 1974. godine bio je
župnik u Ivankovu odakle odlazi u Rim na poslijediplomski
studij. Kao èlan Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima
(1974. - 1977.) na Papinskome sveuèilištu Gregorijana
18
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
ika
postiže magisterij duhovnoga bogoslovlja. Po povratku iz
Rima imenovan je duhovnikom Bogoslovnog sjemeništa u
Ðakovu i profesorom duhovnoga bogoslovlja te engleskoga
jezika. U Ðakovu je djelovao punih 20 godina (1977. 1997.). Zaèasnim kanonikom Stolnoga kaptola u Ðakovu
imenovan je 1989. godine. Vodio je brojne obnove i
duhovne vježbe, sudjelovao na seminarima i struènim
skupovima. S iznimnom spremnošæu susretao je i pomagao
bolesnicima, starima i potrebnima. Od 1997. do smrti
djelovao je u Slavonskome Brodu kao voditelj centra za
duhovne obnove "Marijin Dom".
Biskup Uziniæ susreo se s fr. Brunom Cadoreom
Dubrovnik, 19.1.2015. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ susreo se s vrhovnim poglavarom dominikanskog
Reda fr. Brunom Cadoreom i sa sociusom za poèetnu
formaciju i vikarom Reda fr. Vivianom Bolandom 19.
sijeènja u dominikanskom samostanu Sv. Dominika u
Dubrovniku. Prior samostana fr. Matijas Farkaš pozdravio je
i zaželio dobrodošlicu uèitelju Reda, istaknuvši da se iz tih
susreta uvijek nešto novo nauèi te mu zaželio uspješan
nastavak vizitacije u Provinciji, uz nadu za neki buduæi
susret. Posebno je zahvalio i biskupu Uziniæu što se odazvao
pozivu, rekavši da je uvijek dobrodošao i dragi gost u toj
redovnièkoj zajednici. Fr. Bruno Cadore je u pohodu
Hrvatskoj dominikanskoj provinciju od 17. do 24. sijeènja, a
18. i 19. sijeènja bio je u vizitaciji Dominikanskog
samostana u Dubrovniku. U jutarnjim satima u ponedjeljak
zajednièko euharistijsko slavlje, u kojem je koncelebrirao i
uèitelj Reda, predvodio je fr. Stjepan Krasiæ u zajedništvu s
ostalom braæom. Tijekom vizitacije redovnici su imali
priliku za osoban razgovor s uèiteljem Reda.
Rezultati projekta "Veliko srce za male ljude 2014."
Osijek, 19.1.2015. (IKA/TU) – Trajni projekt Caritasa
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije "Veliko srce za male ljude
2014." uspješno je proveden jedanaestu godinu za redom na
podruèju Osjeèkog istoènog, Osjeèkog zapadnog i
Èepinskoga dekanata. Akcija je trajala od 3. studenoga 2014.
do 15. sijeènja 2015. godine, a sveukupna vrijednost
prikupljenih sredstava je 81.747,98 kuna, od èega su
novèane donacije 32.600 kuna, dok je vrijednost
prikupljenih namirnica i sredstava za èišæenje 49.147,98
kuna, stoji u izvješæu o rezultatima projekta, koji potpisuje
ravnatelj Nadbiskupijskog Caritasa preè. Ivica Rebiæ, koji je
ujedno, uz Oliveru Balatinac i Maju Cindriæ, voditelj
projekta.
Od 25 župa ta tri dekanata odazvalo ih se sedam: Osijek 2
(sv. Mihael, arkanðeo), Osijek 6 (Uzvišenje svetog Križa),
Osijek 9 (sv. Æiril i Metod), Osijek 11 (sveti Luka, ev.),
Tenja (sv. Ana), Višnjevac (Roðenje BDM) te Josipovac (sv.
Josip), dok se od 98 potencijalnih donatora (kojima je poslan
projekt) odazvalo njih 16. Takoðer, odazvala su se još 44
donatora kojima projekt nije poslan.
"Èinjenica je da župe koje imaju dobro organiziran župni
Caritas redovito sudjeluju u našim projektima te svojim
svesrdnim zalaganjem omoguæuju da u konaènici projekti i
postižu svoj cilj, a to je privremeno rješavanje nedostatka
namirnica za potrebe Caritasove Puèke kuhinje. Stalni i novi
donatori su i ovaj put svojim odazivom ublažili sveopæu
ekonomsku i socijalnu krizu te pružili traèak svjetla i nade za
bolje sutra našim sugraðanima, krajnjim korisnicima
Caritasovih socijalnih projekata", navodi se u izvješæu preè.
Ivice Rebiæa.
ika
Ekumensko bogoslužje u reformiranoj kalvinskoj crkvi
Osijek, 19.1.2015.
(IKA/TU) - Ekumenska molitvena
osmina za jedinstvo kršæana u Osijeku nastavljena je 19.
sijeènja bogoslužjem u prostorima uz reformiranu kalvinsku
crkvu. Bogoslužje je predvodio Petar Sen, župnik u
Hrastinu, sudjelovali su Ilona Andel, župnica u Retfali, te
Andrea Langh, župnica Reformirane Crkve u Vinkovcima.
Nazoèio je i Darko Turšiæ, župnik u Kotlini i tajnik
Ekumenske koordinacije osjeèke regije, kao i predsjednik
Ekumenske koordinacije, mr. Antun Japundžiæ.
Bogoslužje je zapoèelo pjesmom i molitvom za krotko i
ponizno srce te duh zajedništva, kako bismo jedni druge
vidjeli Božjim oèima kao braæu i sestre u Kristu Isusu, i
shvatili da nijedna razlika u štovanju Boga ne može biti jaèa
od Boga samoga koji nas povezuje.
Pojašnjavajuæi odnos Židova i Samarijanaca, a potaknut
geslom ovogodišnje molitvene osmine "Kaže joj Isus: 'Daj
mi piti!'" (Iv 4,7) predvoditelj Sen istaknuo je važnost
klanjanja Bogu, rekavši kako vjernici okupljeni u crkvama
tijekom te osmine to èine u radosti i radoznalosti. "Došli smo
upoznati jedni druge. To je iskorak koji današnja politika
želi, a mi ga evo èinimo… Što imamo ponuditi Isusu? Isto
što i ova žena iz Samarije, samo grijehe i prazninu. Došli
smo ovdje da se ne bismo jedni drugih odricali, da se ne
bismo meðusobno determinirali… Vjerujemo da mi koji smo
Božju rijeè jednom èuli, ne možemo se osloboditi te Rijeèi.
Možemo pripadati Pavlu, Apolonu ili kome veæ, no svi smo
mi isti u jednome krštenju u kojemu smo se po Božjem
stanju našli. Isus kuca na vrata našega srca, no ta vrata
otvaraju se samo s unutarnje strane. Okupili smo se da sada
ta vrata otvorimo, da otvorimo vrata Isusu i jedni prema
drugima, a ta vrata otvaraju nam vrata raja i blagoslova koje
veæ sada možemo okusiti."
Uslijedila je molitva vjernika koju su izrekli predstavnici
Reformirane, Evangelièke, Pravoslavne i Katolièke Crkve, a
zakljuèena je molitvom Oèe naš na maðarskom i hrvatskom
jeziku.
Benedikt XVI. o prof. dr. Tomislavu Šagi Buniæu
Osobito je ostavio na mene dojam svojim poznavanjem
povijesti kristologije kao i svojim teološkim obrazovanjem,
napisao je papa emeritus Benedikt XVI. u osvrtu na suradnju
s hrvatskim teologom u prvoj meðunarodnoj teološkoj
komisiji
Zagreb, 20.1.2015. (IKA) – Papa emeritus Benedikt XVI. u
pismu kapucinu dr. fra Anti Barišiæu iznio je svoje sjeæanje
na suradnju s pokojnim prof. dr. Tomislavom Šagi-Buniæem
u prvoj meðunarodnoj teološkoj komisiji od 1969. do 1974.
godine. Zamoljen od dr. Barišiæa da se osvrne na tu
suradnju, Benedikt XIV. je napisao: "Zapravo imam vrlo
živu uspomenu na pet godina tijekom kojih sam zajedno
radio s profesorom Šagi-Buniæem u meðunarodnoj teološkoj
komisiji. Tih godina smo postali i osobno vrlo bliski tako da
mi je više puta donosio dar od kuæe, veæinom flašu
šljivovice.
Ali ponajprije me je privukao svojim humorom i
humanošæu. A onda je naravno osobito ostavio na mene
dojam svojim poznavanjem povijesti kristologije kao i
svojim teološkim obrazovanjem. Osim toga i time što je još
obièavao pouèavati i pisati na latinskom: tada je latinski bio
glavni jezik u radu meðunarodne teološke komisije koji je
pomagao da se izvan pojedinih jeziènih kultura meðusobno
razumijemo i da zajednièki razmišljamo".
Domovinske vijesti
Susret dubrovaèkog imama Heriæa i biskupa Uziniæa
U svijetu su se u posljednje vrijeme dogodile stvari koje
remete odnose izmeðu ovih vjerskih zajednica, i mi jasno
trebamo dati do znanja da se ono što se dogaða ne smije ni
na koji naèin presaditi ovdje, rekao dubrovaèki biskup
Dubrovnik, 20.1.2015. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ posjetio je u utorak 20. sijeènja Medžlis islamske
zajednice u Dubrovniku i susreo se s dubrovaèkim imamom
Salkanom Heriæem. To je prvi put da biskup Uziniæ
posjeæuje prostorije islamske zajednice u Dubrovniku
premda je i ranije bilo meðureligijskih susreta te dobre
meðusobne suradnje.
Imam Heriæ rekao je kako se do sada više puta susretao s
biskupom Uziniæem te istaknuo važnost susreta u ovom
tjednu, kako ga je nazvao, mira, što muslimani izuzetno
cijene jer i sami cijene mir, prvo u svojim dušama, pa onda i
s ostalim ljudima. Pozdravljajuæi biskupa, rekao je kako on s
njim dijeli ono što oni osjeæaju na ovim prostorima kao
vjerska zajednica koja ima dignitet u ovom Gradu jer su
dosta ugradili sami sebe u ovaj grad. Rekao je kako je veæ
skoro 80 godina islamske zajednice u Dubrovniku, te da je to
dobar temelj za dalji život i suradnju.
Osvræuæi se na nedavne dogaðaje, napad na satirièki list u
Parizu, podsjetio je da se islamska zajednica u Hrvatskoj
jasno odredila, te da osuðuje oduzimanje svakog života,
istovremeno istièuæi da i sloboda ima svoja pravila po
kojima se treba ponašati. Rekao je da ljudi koji èine ono što
èine uime islamskog svijeta, nemaju pravo na te postupke
koje je nazvao "necivilizacijskim", a kao vrijedan primjer
demokratskog, mirnog i dostojanstvenog naèina istaknuo je
Èeèene koji su izišli na glavni trg, održali molitvu i pustili na
tisuæe crvenih srdaca na koje su napisali "Muhamed",
rekavši da su to "mehanizmi i to je demokratsko pravo da se
bori, a sve drugo islamu je strano, te se moramo ograditi od
neèega što nije u duhu islama".
Biskup Uziniæ istaknuo je kako u ovom tjednu kršæani mole
za jedinstvo kršæana te kako se to, na neki naèin, može
proširiti i na izgradnju odnosa s drugim vjerskim
zajednicama. Ovaj susret nije sluèajan ni zbog toga jer su se
u svijetu u posljednje vrijeme dogodile stvari koje remete
odnose izmeðu ovih vjerskih zajednica, i "mi jasno trebamo
dati do znanja da se ono što se dogaða ne smije ni na koji
naèin presaditi ovdje". "Zajednièki se slažemo da je ubojstvo
èovjeka zloèin, da je to puno veæi grijeh protiv Boga i
proroka nego li su karikature i slike kojima se vrijeðaju Bog,
proroci i kršæanske svetinje. Sloboda koliko god da je
trebamo poštivati ipak ima svoja ogranièenja, a ta
ogranièenja su prava i dostojanstvo drugog èovjeka. Ono što
to prekoraèuje prestaje biti sloboda i postaje zloupotreba
sloboda", rekao je biskup.
U pratnji biskupa bili su generalni vikar Dubrovaèke
biskupije mons. dr. Petar Paliæ i proèelnik Vijeæa za
ekumenizam i meðureligijski dijalog don Ivica Pervan. S
imamom Heriæem predstavnike Dubrovaèke biskupije
doèekali su novi predsjednik Izvršnog odbora Islamske
zajednice u Dubrovniku Fehim Vukotiæ i dosadašnji
predsjednik Haris Bilaloviæ.
Tom prigodom izmijenjeni su i darovi. Imam je biskupu
darovao Kuran i DVD s filmom o islamskoj zajednici u
Dubrovniku, a biskup je uzvratio darom monografije
Dubrovaèke katedrale i DVD-om o prošlogodišnjem Susretu
hrvatske katolièke mladeži te je i zahvalio imamu na
njihovoj podršci SKHM-u.
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
19
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Preè. Marku Kljajiæu priznanje za društveni rad u
hrvatskoj zajednici
Petrovaradin, 12.12.2014. (IKA/TU) – U povodu praznika
hrvatske zajednice u Republici Srbiji u dvorani Nove opæine
u Subotici u petak 12. prosinca održana je sveèanost na kojoj
su uruèivana priznanja zaslužnim pripadnicima hrvatske
zajednice. Priznanje Hrvatskog nacionalnog vijeæa Ban Josip
Jelaèiæ za društveni rad u hrvatskoj zajednici dobio je
sveæenik Srijemske biskupije Marko Kljajiæ, koji je na službi
u župama Surèin i Novi Beograd.
Vlè. Marko Kljajiæ je za tjednik "Hrvatska rijeè" rekao:
"Poèašæen sam priznanjem, ali i iznenaðen jer ga nisam
oèekivao. Na neki naèin me je upravo teška situacija
devedesetih godina potaknula da se bavim publicistikom,
spisateljstvom i poezijom, da nije bilo toga vjerojatno se ne
bih bavio time".
Dani biskupa Ivana Antunoviæa
Misa o 126. obljetnici smrti Ivana Antunoviæa - Tema
razgovora bila je "Djeca iz rastavljenih brakova i obitelji:
njihova optereæenja i njihovi brakovi i obitelji"
Subotica, 16.1.2015. (IKA) - U Subotici su i ove godine u
organizaciji Katolièkog društva za kulturu, povijest i
duhovnost "Ivan Antunoviæ" održani Dani biskupa Ivana
Antunoviæa, narodnog preporoditelja baèkih Hrvata. U petak
16. sijeènja u Hrvatskom kulturnom centru "Bunjevaèko
kolo" održan je tradicionalni "Razgovor" Društva "Ivan
Antunoviæ". Taj "Razgovor" svake godine Društvo
posveæuje aktualnim temama iz života opæe ili mjesne Crkve
kao i aktualnim problemima i pitanjima hrvatske zajednice u
Republici Srbiji. Organizatori su ove godine "Razgovor",
potaknuti dogaðanjima na izvanrednoj Sinodi biskupa,
posvetili suvremenoj problematici braka i obitelji.
Veèer je poèela recitacijom Ante Evetoviæa Miroljuba "Ivi
Antunoviæu", koju je proèitala Elizabeta Ivankoviæ. U
uvodnim mislima voditeljica programa mr. Jelena Zeèeviæ
podsjetila je na povijest "Razgovora" koji se u organizaciji
Društva "Ivan Antunoviæ" prireðuje po dvadeset treæi put, a
zatim je gosta predavaèa prof. Peru Araèiæa i sve prisutne
pozdravio predsjednik Društva, mons. Stjepan Beretiæ.
Okvirna tema ovogodišnjeg Razgovora bila je: "Djeca iz
rastavljenih brakova i obitelji: njihova optereæenja i njihovi
brakovi i obitelji".
U uvodu prof. Araèiæ ustvrdio je kako mu je rad na toj temi
pomogao shvatiti svu dubinu problema ali i patnje
rastavljenih, a napose djece rastavljenih roditelja, no nikako
ne smatra da je sagledao svu problematiku zadane teme.
Podsjetio je i na rijeèi izvanredne Sinode biskupa koja je o
toj problematici zakljuèila: "Kriza braènog para destabilizira
obitelj i može, kroz rastave i razvode, prouzroèiti ozbiljne
posljedice po odrasle, djecu i društvo, slabeæi pojedinca i
društvene veze". U predavanju najprije je prikazao
statistièke podatke o broju rastava odnosno djece
rastavljenih brakova u R. Hrvatskoj. Ti podaci su porazni i
govore da se svaki 3,5 brak rastavlja a posljedica toga je
podatak da je u periodu od 1970. do 2012. godine u R.
Hrvatskoj bilo 210.000 rastavljenih brakova što znaèi da je
rastavom bilo pogoðeno èak 420.000 osoba – supružnika i da
je svim zbivanjima oko rastave bilo pogoðeno i 180.500
djece.
U drugom dijelu predavanja predstavio je kako procesi
rastave utjeèu na supružnike i djecu. Najprije je ukazao na
20
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
štetnost tih procesa na zdravlje samih rastavljenih
supružnika, istièuæi da je po statistici osim razlièitih
psihièkih, duševnih i tjelesnih bolesti uoèljiva i ranija
smrtnost takvih supružnika. Zanimljivo je istraživanje prof.
Araèiæa koje je proveo kroz 34 razgovora s rastavljenima,
koje æe objaviti i u posebnoj knjizi "Razgovori s
rastavljenima", koji oèituju duboku i dugu patnju
rastavljenih. Zatim je prikazao utjecaj rastave na zdravlje
djece i njihove meðuljudske odnose, istaknuvši da je proces
rastave roditelja za djecu dug i bolan jer se "rastava ne
dogaða u pravilu naprasito odjednom. I stoga se može reæi
da ni za jedan uzrast djece taj proces nije bezazlen i da ih
pogaða traumatièno, duboko i dugotrajno. Od osjeæaja
najèešæe se spominju ljutnja, žalost, strah, osamljenost,
osjeæaj grešnosti, bijes i odbacivanje okoline". Utjecaj
rastave na sam koncept braka takoðer je ogroman, rekao je
prof. Araèiæ. "Procesom rastave ugrožena je i pomalo nestaje
ljubav, nestaje sigurnost i time se u njihovoj nutrini ruši
braèno-obiteljski sustav. Odnos muškarac a i žene u
instituciji braka i obitelji više nije jasan. Ako nešto znaju o
svojoj kršæanskoj vjeri, onda nastaju bremenita pitanja o
vjernosti Bogu, koji traži nerazrješivu ženidbu i stabilnu
obitelj", istaknuo je predavaè. U zakljuènom dijelu drugog
dijela predavanja prof. Araèiæ postavio pitanje je: "Jesu li
djeca pogoðena rastavom roditelja sklonija rastavama
kasnije u vlastitom braku?" Odgovor na tu tvrdnju nažalost
je potvrdan, premda "nije moguæe izrièito utvrditi tu
povezanost i u kojem je obimu, ali se èini da postoji veliki
rizik da se lakše pribjegava rastavi kod onih koji dolaze iz
konteksta rastavljenih roditelja", zakljuèio je predavaè.
U treæem, završnom dijelu predavanja, prof. Araèiæ iznio je
rezultate istraživanja koji su pod njegovim vodstvom
provedeni na temu "Kršæanski identitet i brak i obitelji" a
odnosilo se na one koji su u braku ili su u njemu bili. U
zakljuènom dijelu svoga predavanja prof. Araèiæ ukazao je
što se glede rastavljenih i djece rastavljenih roditelja radi u
pojedinim zemljama i u Hrvatskoj istaknuvši da je premalo
konkretnih akcija. U tom smislu i izvanredna Sinoda biskupa
dala je neke vrlo konkretne poticaje: "Jednako je tako nužno
na iskren i konstruktivan naèin posvetiti se posljedicama
razvoda ili rastave na djecu, koja su uvijek nevine žrtve tih
situacija. Ona ne smiju postati predmet oko kojeg æe se
roditelji otimati te treba tražiti najbolje naèine da mogu
prevladati traumu rasula obitelji na najvedriji moguæi
naèin…" (Relatio Synodi, br. 47).
"Svaku obitelj treba prije svega saslušati s poštovanjem i
ljubavlju i pratiti vodeæi se Isusovim primjerom na susretu s
uèenicima na putu za Emaus", zakljuèio je predavaè te
dodao: A papa Franjo u svojoj pobudnici "Evangelii
gaudium", br. 169., daje konkretne poticaje: "Crkva æe svoje
èlanove – sveæenike, redovnike i vjernike laike – morati
uvesti u to umijeæe praæenja drugoga kako bi svi nauèili izuti
svoje sandale pred svetim tlom drugoga. Ritam toga praæenja
mora biti odmjeren i ohrabrujuæi, odražavajuæi našu bliskost
i pogled pun poštivanja i suosjeæanja, koji ujedno ozdravlja,
oslobaða i potièe rast u kršæanskom životu".
Nakon predavanja desetak sudionika susreta ukljuèilo se u
razgovor s konkretnim svjedoèenjima, prijedlozima i
pitanjima glede same teme i problematike "Razgovora".
Dani su zapoèeli u nedjelju 11. sijeènja sveèanom misom o
126. obljetnici smrti Ivana Antunoviæa koju je u katedralibazilici Sv. Terezije predvodio mons. Stjepan Beretiæ,
katedralni župnik i predsjednik Društva "Ivan Antunoviæ".
ika
Istaknuo je da je Ivan Antunoviæ "bio èovjek velikog srca.
On je razbuktao ljubav prema Crkvi, materinskom jeziku i
narodu. I taj njegov pokret traje i danas". Mons. Beretiæ
takoðer je naglasio da je ta misa svojevrsni poèetak
obilježavanja 200. obljetnice roðenja Ivana Antunoviæa, koja
æe posebno biti obilježena u mjesecu lipnju, o njegovu
roðendanu. Uz mons. Beretiæa misu su suslavili i sveæenici
mons. Andrija Anišiæ, dr. Ivica Ivankoviæ Radak, mr. Mirko
Štefkoviæ i Jozef Vogrinc. Na misi je pjevao katedralni zbor
"Albe Vidakoviæ" pod ravnanjem Miroslava Stantiæa.
U Mostaru se gradi dom za siromašne studente, puèku
kuhinju, meðunarodni centar za dijalog
Mostar, 17.1.2015.
(IKA/Miriam) - U bivšoj zgradi
Hrvatskoga glazbenog društva "Hrvoje" na Trgu
Franjevaèkih muèenika u Mostaru, do temelja razorenoj u
ratu 1992., u srijedu 14. sijeènja zapoèeli su radovi na
gradnji velebnog zdanja - doma za siromašne studente,
puèku kuhinju, Meðunarodni centar za dijalog te
"bookcrossing" i savjetovalište.
U prostranom višenamjenskom zdanju koje grade mostarski
franjevci, u buduæem domu za siromašne studente
predviðeno je 100 kreveta, a u puèkoj kuhinji moguænost
spremanja 200 obroka dnevno. Za taj projekt novèana
sredstva u iznosu od milijun kuna dala je Vlada Republike
Hrvatske. S tim novcem moæi æe se ukloniti ostatke ruševina
u ratu do temelja porušene zgrade, iskopati podrumske
prostorije te ih betonirati. Po natjeèaju koji je bio u prosincu
2014. radove prve faze izvodit æe tvrtka "Graðevinar" iz
Mostara (na natjeèaju sudjelovalo sedam tvrtki). Ukoliko se
netko odluèi novèano pomoæi tu gradnju, svoj novèani prilog
može uplatiti na: UniCredit Bank, d.d., Mostar Br. rè:
3381302232342778; ili devizni: SWIFT: UNCR BA 22,
IBAN: BA39 3381 3048 3234 3194; UniCredit Bank,
Kardinala Stepinca b. b., BiH - 88000 Mostar.
Ekumenskim bogoslužjem u sarajevskoj katedrali poèela
Molitvena osmina za jedinstvo kršæana
Sarajevo, 18.1.2015.
(IKA/KTA) - Ekumenskim
bogoslužjem Rijeèi u veèernjim satima u nedjelju 18.
sijeènja u katedrali Srca Isusova u Sarajevu poèela je
Molitvena osmina za jedinstvo kršæana. Bogoslužje je
predvodio vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko
Puljiæ u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Bosni i
Hercegovini Luigijem Pezzutom te uz sudjelovanje
šestoèlane delegacije Metropolije SPC dabrobosanske,
brojnih sveæenika, redovnica, bogoslova i ostalih vjernika.
Kardinal Puljiæ pozdravio je sve nazoène, a na osobit naèin
pravoslavno izaslanstvo te podsjetio da je molitveno slavlje
za ovogodišnju Molitvenu osminu pripremljeno u Brazilu
koji je vrlo religiozna zemlja, ali koji proživljava vrijeme
rastuæe netolerancije što se oèituje u nasilju prema
manjinama i slabima. Dodao je da postoji netolerancija i
meðu tamošnjim kršæanskim skupinama i Crkvama pa neke
od tih Crkava i skupina prestaju tragati za veæim stupnjem
vidljivoga jedinstva. Potaknuo je sve kršæane na molitvu za
jedinstvo kršæana.
Odlomak iz Evanðelja po Ivanu u kojem se opisuje susret
Isusa i Samarijanke na Jakovljevu zdencu, a iz kojeg su
uzete Isusove rijeèi "Daj mi piti!" kao središnja tema
ovogodišnje Molitvene osmine za jedinstvo kršæana,
proèitao je franjevaèki provincijal Bosne Srebrene fra Lovro
Gavran.
Prigodnu propovijed uputio je predstavnik Metropolije
dabrobosanske protojerej stavrofor Vanja Jovanoviæ,
Crkva u Hrvata
sarajevski paroh. Osvræuæi se na susret Isusa i Samarijanke,
o. Vanja pojasnio je da je nerijetko izraelski narod zbog
neprijateljstva izbjegavao Samarijance te istaknuo da se iz
spomenute zgode jasno vidi da Isus ima namjeru preæi
granice naroda kojem pripada i susresti se s drugim jer "nije
došao meðu nas zbog jednog naroda i jednog dijela zemlje
nego radi svih nas i cijelog svijeta - što mi nerijetko
zaboravljamo". Napomenuo je kako ni žena Samarijanka
nije slijedila pravila svoje kulture, svoga naroda nego je
zapoèela razgovor s Isusom. "Da bi se razbili zidovi mržnje
izmeðu naroda, potrebno je prvo razbiti zidove izmeðu
èovjeka i èovjeka. Krist ne omalovažava ni Samarijanku ni
izvor ni bilo što drugo - On skreæe razgovor - s tim nam
pokazuje smirenje i uèi nas milosrðu i uslužnosti. Dakle,
skreæe razgovor zbog blaga koje može ponuditi - živu vodu,
evanðeosku radost i nadu! Ne bi li upravo to trebao biti uzor
našeg kršæanskog života u odnosu ka drugom - a na putu ka
Spasenju? Naravno da bi - jer je 'živa duša ljudska i vazda
žedna života' – 'vazda žedna Boga'", istaknuo je o. Vanja.
Istaknuvši da Krist svima nudi "blagodatnu i životvornu
vodu Duha Svetoga i silu Njegovu - živu vodu", o. Vanja
kazao je da susret na Jakovljevu zdencu svjedoèi kako
"nema sljepila koje se ravna spram odreðenih normi - jer je u
pitanju živa voda iz životodavnog izvora - pred kojim je
drugi - moj naèin postojanja". "Da nije tako, mi danas ne
bismo bili kršæani - jer smo drugi u odnosu jedan povijesni
narod. Spasitelj nije dijelio živu vodu samo Samarijancima i
Židovima. On ju je dijelio i dijeli je i danas svima i svakome.
Izvor vode žive iz kojeg pijemo - je za sve i za sva vremena
na putu ka kraljevstvu Božjem koje je u nama. Svi smo
pozvani širiti ovu rijeè - svjedoèeæi Istinu koja je uvijek
iznad svih horizontalnih normi i obrazaca - Istinu kojoj je
jedina norma konaèno stanje svega - kraljevstvo nebesko a
jedini važeæi obrazac - život po obrazu Božjem", kazao je o.
Vanja.
Molitve su èitali mladi katolici i pravoslavni, a u molitvi
vjernika se molilo: da svi ljudi prepoznaju Božju volju kako
bi se, unatoè svim razlikama, susretali s povjerenjem,
uljudno i suradnièki; za sve koji pomažu bližnjima, da
svojom ljubavlju, skrbi i gostoprimstvom budu znakom
jedinstva u Kristu; za pomoæ svima koji teže miru; za pomoæ
Crkvi da èuje Božji glas i prepozna da ju zove k jedinstvu u
bogatstvu pomirenih razlièitosti; za da im Gospodin žeð
utaži vodom života...
Kardinal Puljiæ i protojerej Vanja su uz posudu s vodom,
koja je podsjeæala na Jakovljev zdenac i na krsni zdenac,
položili kruh i vino kao simbole Euharistije pod kojom kruh
postaje Tijelo Kristovo, a vino Krv Isusa Krista. "Uz posudu
s vodom stavljam ovaj beskvasni kruh kao simbol
Euharistije tijekom koje se vjernici hrane Tijelom Isusa
Krista. Prinoseæi kruh kod Euharistije sveæenik moli da bude
blagoslovljen Gospodin, Bog svega svijeta od èije
darežljivosti okupljena vjernièka zajednica, Njemu na slavu
prinosi kruh, plod zemlje i rada ruku èovjeèjih, koji u
Euharistiji postaje kruhom života. Kako bi nam dao
Euharistiju, Isus je izabrao jelo u kojem se sjedinjuju Božji
dar, plod zemlje i rad ruku èovjeèjih", kazao je kardinal
Puljiæ.
"Pored posude s vodom i pored kruha stavljam ovo vino koje
donosimo kod Uznosenja svetih darova i koje kod
Euharistije postaje Krv Kristova kojom se prièešæujmo i koja
je izlivena za otpuštenje grijehova. U Euharistiji se
sjedinjujemo s Kristom da bi Njegova radost bila u nama i
da bi naša radost bila potpuna", kazao je o. Vanja. stavljajuæi
vino.
Nakon što su svi nazoèni izmolili "Oèe naš", uslijedilo je
kratko svjedoèanstvo mladih katolika Vrhbosanske
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
21
Crkva u Hrvata
nadbiskupije iz Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih
"Ivan Pavao II." iz Sarajeva i mladih pravoslavaca
Metropolije dabrobosanske iz crkve Sv. Vasilija Ostroškog
iz Istoènog Sarajeva ukljuèenih u ekumenski projekt
"Koraèajmo zajedno". Istaknuli su da taj projekt ima za cilj
upoznavanje i edukaciju mladih katolika i pravoslavnih o
utjecaju stigmi i predrasuda na zajednièki život, ali i na
osobni rast i razvoj. Napominjuæi da je projekt zapoèet prije
dvije godine, kazali su da je formiran tim mladih katolika i
pravoslavnih koji je osmislio tri zanimljive predstave o
obièajima i tradiciji katolika i pravoslavnih u Bosni i
Hercegovini, a predstave su prikazane u Sarajevu, istoènom
Sarajevu i Foèi. Dodali su da su mladi osmislili i edukativne
radionice te posjeæivali škole, župe i parohije u BiH, a
organizirali su i dva ljetna ekumenska kampa pod nazivom
"Friedensgrund BiH" (Temelj mira BiH) kroz koji je prošlo
oko 100 mladih katolika i pravoslavnih iz razlièitih krajeva
BiH. Spomenuli su i da je kroz projekt "Koraèajmo zajedno"
organiziran i put na Europski susret zajednice Taizea u Prag,
na koji se odazvalo pedesetak mladih katolika i pravoslavnih
koji su zajedno s mladima iz cijele Europe doèekali Novu
2015. godinu.
Nakon Ekumenskog bogoslužja Rijeèi kardinal Puljiæ
ugostio je pravoslavno izaslanstvo u prostorijama
Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog.
Biskup Komarica primio predstavnike CRS-a i MRV-a
Banja Luka, 19.1.2015. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica primio je 19. sijeènja u prostorijama
Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci predstavnike Catholic
Relief Services za BiH (CRS-a) Marca D'Silvu i Sanelu
Imamoviæ, projekt menadžera, te Igora Kožemjakina,
struènog savjetnika Meðureligijskog vijeæa u BiH, i Sinišu
Morettija, reprezentanta projekta pri Caritasu u Banjoj Luci.
U dužem informativnom razgovoru bilo je izmeðu ostalog
govora o novom projektu "PRO-Buduænost" koji provodi
CRS zajedno s MRV na razini BiH. Predstavnici CRS-a i
MRV-a biskupu Komarici detaljno su predstavili projekt koji
planiraju provesti, tražeæi podršku i suradnju u buduæim
aktivnostima koje projekt sadrži te odreðene sugestije za
provedbu.
Biskup je podržao projekt, dajuæi konkretne smjernice i
pohvalio zajednièku zauzetost za dobro koje èine i koje
planiraju èiniti preko takvih i sliènih projekata.
Delegacija je zahvalila biskupu Komarici na njegovoj
otvorenosti za suradnju i na podršci, kao i na redovitoj
susretljivosti koju pokazuje zanimanjem i zauzimanjem za
potrebe svojih bližnjih.
Novi broj "Stopama pobijenih"
Glasilo Vicepostulature postupka muèeništva "Fra Leo
Petroviæ i 65 subraæe"
Široki Brijeg, 19.1.2015. (IKA) – U izdanju Vicepostulature
postupka muèeništva "Fra Leo Petroviæ i 65 subraæe" izišao
je 14. broj glasila Stopama pobijenih. Posveæen je 70.
obljetnici komunistièkog ubojstva hercegovaèkih franjevaca.
Glavni i odgovorni urednik mu je fra Miljenko Stojiæ.
Na prvim stranicama glasila nalaze se vijesti o najvažnijim
dogaðanjima u Vicepostulaturi u proteklih pola godine. U
Podsjetniku fra Ante Mariæ piše o fra Vojislavu Mikuliæu,
profesoru Franjevaèke klasiène gimnazije na Širokom
Brijegu koji je preživio pokolj svoje subraæe. Kasnije je,
poput mnogih drugih, bio proganjan. S. Natalija Palac u
rubrici Povijesne okolnosti piše o s. Beniti Prkaèin. Uhiæivali
su je i sudili, ali je uvijek ostala na pravom putu.
22
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
ika
U novom broju može se proèitati i o opæinskim
povjerenstvima za ureðivanje i obilježavanje grobišta iz II.
svjetskog rata i poraæa koja nastavljaju tragati za ubijenima.
Do sada ih je po Herceg Bosni ustrojeno 9, kao i Odjel za
Drugi svjetski i Domovinski rat pri HNS-u. U rubrici
Istraživanja tekst je "Što povezuje Ivu Josipoviæa, Vesnu
Pusiæ i Veljka Kadijeviæa te zašto o tome ne æete ništa
Doznati na HRT-u"?
Glas o muèeništvu donosi zapisnik istraživanja nadbiskupa
Stepinca o okolnostima komunistièkog ubojstva franjevaca
na Širokom Brijegu. U toj rubrici je i svjedoèenje oèevidca
komunistièkog zauzimanja Širokog Brijega koje je prikupio
fra Andrija Nikiæ. Fra Robert Joliæ piše o fra Branku Šušku.
On je na putu prema Bleiburgu posljednji put viðen u okolici
Siska. Rubrika Djela pobijenih donosi pjesmu fra Nenada
Pehara "Prva žrtva (Mojim kolegama za Mladu Misu)".
Odjek u umjetnosti ispunjen je pjesmama fra Umberta
Lonèara, Mile Pletikose i Zdravka Luburiæa. Zrcali se u
njima patnja, ali i kršæanska nada.
U novom broju nalaze se i nagraðeni radovi s Nagradnog
natjeèaja Vicepostulature iz 2014., uzrast odrasli. Svi drugi
radovi mogu se naæi na portalu pobijeni.info u poglavlju
Odjek u puku.
Marin Jurkoviæ razgovarao je sa s. Natalijom Palac koja
istražuje komunistièko zlosilje nad hercegovaèkim školskim
sestrama franjevkama. Neke od njih bile su i na Širokom
Brijegu kad su došli komunisti. U podlistku broja fra
Miljenko Stojiæ piše o zborniku radova Hrvatski muèenici i
žrtve iz vremena komunistièke vladavine
Banjoluèki biskup pohodio pravoslavnog episkopa
Banja Luka, 20.1.2015. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica u pratnji svoga tajnika vlè. Zlatka Matiæa
pohodio je u utorak 20. sijeènja pravoslavnoga banjoluèkog
episkopa Jefrema, u povodu njegove krsne slave sv. Ivana
Krstitelja i Preteèe Isusova. Uputio mu je i prigodnu
èestitku, te sudjelovao u "Obredu osveæenja slavskog žita i
kolaèa" i u "prazniènoj trpezi ljubavi", zajedno s ostalim
uzvanicima.
Meðu uzvanicima bili su predstavnici klera i monaštva,
predstavnici entitetske i gradske vlasti, odreðeni broj
gospodarstvenika te predstavnici parohijskih odbora. U
srdaènoj, bratskoj atmosferi, zajedno s drugim uzvanicima,
razgovarali su o aktualnim izazovima, potrebama i
moguænostima za sve ljude u gradu, državi i regiji.
Biskup je imao prigode razgovarati s episkopom,
predsjednikom RS i drugim sustolnicima o aktualnim
vjerskim i društvenim problemima i izazovima. Istaknuli su
kako se udruženim snagama treba truditi oko izgradnje
sigurne i èovjeka dostojne buduænosti svih ljudi na ovim
prostorima.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Papa na meðureligijskom susretu u Colombu
Colombo, 13.1.2015. (IKA) - Nakon posjeta novoizabranom
predsjedniku Maithripalu Sirisenu, papa Franjo sudjelovao je
prvoga dana svoga pohoda Šri Lanki, 13. sijeènja, na
meðureligijskom
i
ekumenskom
susretu
vjerskih
predstavnika u Colombu. U Kongresnom središtu
Bandaranaike okupilo se gotovo tisuæu vjerskih predstavnika
najveæih religijskih skupina otoène države: budisti (koji èine
70% stanovništva), hinduisti (12,6%), muslimani (9,7%) i
razne kršæanske zajednice (9,7%), od èega su veæina katolici
sa 7,2% stanovništva). Sveti Otac svima je zahvalio za
njihovu nazoènost i primijetio kako je došao na Šri Lanku
stopama svojih predšasnika kako bi posvjedoèio svoju ljubav
i brigu za Katolièku Crkvu i s njezinim vjernicima podijelio
radosti i boli. Veliku radost za njega predstavlja susret s
muškarcima i ženama i ostalih vjerskih zajednica te zemlje,
koji s katolicima dijele želju za istinom, mudrošæu i
svetošæu. Katolièka Crkva poštuje sve vjerske zajednice i
želi s njima suraðivati kao i sa svim ljudima dobre volje,
tražeæi blagostanje svih naroda Šri Lanke. Papa je izrazio
nadu da æe njegov posjet pridonijeti produbljivanju raznih
oblika nedavno zapoèete meðuvjerske i ekumenske suradnje.
Za uspješan dijalog potrebno je meðusobno upoznavanje,
razumijevanje i poštovanje. Dijalog se mora temeljiti na
posvemašnjem i otvorenom poštovanju vjerskih uvjerenja,
koja se odražavaju u razlièitim oblicima izražavanja,
prakticiranja i tradicija. Na taj se naèin otvaraju novi putovi
za uzajamno poštovanje, suradnju i prijateljstvo, rekao je
Papa i istaknuo kako je Šri Lanki, gdje su ljudi godinama
trpjeli zbog graðanskog rata, potrebno ozdravljenje i
jedinstvo, a ne podjele i sukobi. Toga moraju biti svjesni svi
kojima je stalo do dobra te zemlje i cijele ljudske obitelji.
Izrazio je nadu da æe meðuvjerska i ekumenska suradnja
dokazati da je za skladan život ljudi potrebno saèuvati
vlastiti etnièki i vjerski identitet.
Najbolji naèin uspješne suradnje oèituje se u pružanju
materijalne i duhovne pomoæi siromasima, bijednima i svima
koji oèekuju rijeèi utjehe i nade, rekao je papa Franjo i
dodao kako misli posebno i na obitelji koji su tijekom rata
izgubili svoje najdraže. Upozorio je predstavnike razlièitih
vjerskih zajednica kako je neophodno potrebni pronaæi
naèine pomirenja svih naroda Šri Lanke i pomoæi društvenim
ustanovama u pravednom pronalaženju rješenja. Vjerska se
uvjerenja ne smije koristiti za nasilja ni ratove. Pripadnici
svih vjeroispovijesti moraju biti svjesni da mir i suživot
ovise i o osudi nasilnièkih i ratnih pothvata u vlastitim
sredinama. Sve religije moraju nastojati skladno živjeti i
širiti blagoslov mira, zakljuèio je papa Franjo svoj govor
pred vjerskim predstavnicima u Šri Lanki.
Papa u Colombu proglasio svetim Josea Vaza
Novi je svetac primjer "kako prevladati vjerske podjele u
službi mira"
Colombo, 14.1.2015. (IKA) - Oko 500 tisuæa vjernika
sudjelovalo je 14. sijeènja na misi za kanonizaciju Josea
Vaza, prvog sveca Šri Lanke, koji je umro 1711. u 59. godini
života, prenosi Radio Vatikan. Proslava je održana u Galle
Face Greenu u Colombu, gradskom parku koji se proteže na
površini od pet kilometara duž Indijskog oceana. Dugim
pljeskom vjernièko je mnoštvo popratilo èitanje formule
kojom je Papa proglasio novog sveca, roðenog u Indiji u
portugalskoj obitelji a koji je došao u Šri Lanku kako bi
podržao katolike tijekom progona od strane nizozemskih
kalvinista. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 21.
sijeènja 1995.
Sveti Jose Vaz je poticaj na ustrajnost na putu evanðelja, on
je vodiè za sve one koji slijede sveæenièki put, te primjer
"kako prevladati vjerske podjele u službi mira". Papa Franjo,
nekoliko sati nakon apela vjerskim voðama da od vjere ne
prave oružje, ponovno je pozvao na jedinstvo religija kako
se u njihovo ime ne bi nastavila èiniti nasilja. Proglašenjem
jedne tako uzorne osobe, koja nas "uèi izaæi prema
periferijama, kako bi se Isusa Krist poznavalo i ljubilo
posvuda", misionara koji je poput nas "živio u razdoblju brze
i duboke promjene: katolici su bili manjina i èesto
podijeljeni meðu sobom, bilo je neprijateljstava, pa èak i
progona izvana, Papa je poruèio da su njegova ljubav prema
Bogu i bližnjemu i njegova predanost još i danas primjer za
Crkvu u Šri Lanki da u svom služenju "ne pravi razliku u
rasi, vjerovanju, plemenskoj pripadnosti, društvenom
položaju ili religiji".
"Vjerska sloboda je temeljno ljudsko pravo. Svaki pojedinac
mora biti slobodan, sam ili zajedno s drugima, tražiti istinu,
otvoreno izražavati svoja vjerska uvjerenja, bez zastrašivanja
i vanjskih ogranièenja. Kao što smo nauèili iz života Josea
Vaza, istinsko klanjanje Bogu dovodi ne do diskriminacije,
mržnje i nasilja, veæ do svetosti života, poštivanja
dostojanstva i slobode drugih i predanosti dobrobiti sviju s
ljubavlju", poruèio je Papa. "Jose je znao kako ponuditi
istinu i ljepotu evanðelja u multireligijskoj sredini, s
poštovanjem, predanošæu, ustrajnošæu i poniznošæu. To je
naèin na koji su sljedbenici Isusa i danas pozvani to èiniti.
Pozvani samo 'izlaziti' s istom revnošæu, s istom hrabrošæu
(...) Mi smo pozvani biti uèenici misionari", zakljuèio je
Papa. Na kraju mise kardinal Malcolm Ranjith, nadbiskup
Colomba, predao je Papi èek od 70 tisuæa dolara, koje su
prikupili vjernici, za njegov dobrotvorni rad. "Mi smo
siromašna Crkva, ali želimo da primite ovaj dar", rekao je
kardinal Ranjith predajuæi dar Papi.
Povodom Papina posjeta Šri Lanki vlasti pustile na
slobodu 612 zatvorenika
Colombo, 14.1.2015. (IKA) - U povodu Papina posjeta Šri
Lanki vlasti su odluèile pustiti na slobodu 612 zatvorenika,
575 muškaraca i 37 žena, prenosi Daily Mirror Colombo.
Predsjednièko pomilovanje daje se osobama starijim od 75
godina i osobama koje se nalaze u zatvoru zbog manjih
kaznenih djela.
Crkva na Filipinima u brojkama
Quezon, 14.1.2015. (IKA) – Prema statistici objavljenoj u
"Katolièkom direktoriju Filipina 2014-2015.", koju je
priredio Claretin Publications sa sjedištem u Quezonu, na
Filipinima živi 88,9 milijuna katolika. Filipini imaju
èetvoricu kardinala, od kojih su dvojica izbornici, 16
nadbiskupi, 69 biskupi, 11 pomoæni biskupi te 32
umirovljeni (nad)biskupi. Dijecezanskih sveæenika je 6118, a
redovnièkih 2115. Bogoslova ima 6981, a ðakona 126. Na
Filipinima djeluje i 10.826 redovnica te 892 redovnièka
brata.
.
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
23
Inozemne vijesti
Papa posjetio Gospino svetište u Madhuu
Tek kada shvatimo, u svjetlu križa, zlo koje smo kadri
poèiniti, i u kojem smo èak i sudjelovali, možemo doživjeti
istinsko kajanje i istinsku skrušenost. Tek tada možemo
primiti milost da se približimo jedni drugima s pravim
kajanjem, nudeæi i tražeæi pravi oprost, rekao je Papa u
najpoznatijem marijanskom svetištu Šri Lanke
Madhu, 14.1.2015. (IKA) - Rat u Šri Lanki, koji je okonèan
2009., nakon tridesetogodišnjeg sukoba, donio je "toliko
mržnje, toliko nasilja i toliko razaranja". Ali u primjeru
Marije, koja je podno križa "oprostila ubojicama svoga sina"
Isusa, neka svi Šrilanèani uzmognu pronaæi "nadahnuæe i
snagu za izgradnju buduænosti pomirenja, pravednosti i
mira". To je želja koju je 14. sijeènja izrazio papa Franjo
prilikom posjeta marijanskom svetištu Gospe od krunice u
Madhuu, na sjeveru Šri Lanke, na mjestu koje, upravo zbog
sukoba, nikada nije bio odredište hodoèašæa na prethodnim
putovanjima pape Pavla VI. i Ivana Pavla II.
Nakon dugotrajnog pozdravljanja s vjernièkim mnoštvom
koje ga je pratilo pjesmama i spontanim koreografijama na
putu od helidroma i s vjernicima, njih èak 500 tisuæa, koji su
ga èekali pred svetištem, gdje mu je jedan vjernik darovao
vijenac od orhideja, Papa je pustio na slobodu bijelu
golubicu. Pozvao je dvije zajednice u Šri Lanki – koje su na
tome mjestu predstavljala skupina obitelji koje su teško
stradale u neprijateljstvima - da "obnove jedinstvo koje je
izgubljeno". Tek kada shvatimo, u svjetlu križa, zlo koje
smo kadri poèiniti, i u kojem smo èak i sudjelovali, možemo
doživjeti istinsko kajanje i istinsku skrušenost. Tek tada
možemo primiti milost da se približimo jedni drugima s
pravim kajanjem, nudeæi i tražeæi pravi oprost, rekao je Papa
u najposjeæenijem svetištu Šri Lanke. U tijeku molitvenog
slavlja upuæena je posebna marijanska molitva za uèvršæenje
mira.
Nakon molitve u marijanskom svetištu Papa se u apostolskoj
nuncijaturi u Colombu susreo s bivšim predsjednikom
Mahindom Rajapaksom, koji ga je bio službeno pozvao u
posjet toj otoènoj državi. S bivšim predsjednikom, njegovom
suprugom te njegovim bratom zadržao se u
dvadesetominutnom razgovoru. Popodne istoga dana Sveti
Otac posjetio je budistièki hram Mahabodhi, prihvaæajuæi
poziv jednog od mjesnih redovnika, Banagala Upatissa,
kojeg je susreo u zraènoj luci kada je sletio u Šri Lanku, kao
i na meðureligijskom i ekumenskom susretu. Prije povratka
u nuncijaturu, Papa se susreo sa šrilankaškim biskupima, s
kojima se dan prije nije mogao susresti zbog kašnjenja u
predviðenom programu.
Austrija: Raste broj trajnih ðakona
Beè, 14.1.2015.
(IKA) - Katolièka Crkva u Austriji
nastavlja intenzivan život u župama i drugim crkvenim
ustanovama. Istodobno, društvene promjene i demografski
trendovi dovode do pada u broju pastoralnih aktivnosti,
poput broja onih koji sudjeluju na nedjeljnim misama ili
broja krštenih, krizmanih i prvoprièesnika. Pokazuju to
službeni statistièki podaci za 2013. godinu, koje je objavila
Austrijska biskupska konferencija. Uz podatke koji se
odnose na vjernike-laike, statistike ukljuèuju i one podatke
koji se odnose na kler, redovnike i župe, kao i podatke o
pastoralnom životu Crkve. Broj svih sveæenika koji djeluju u
Austriji nešto je manji i u 2013. iznosio je 3933 (2012: 3998;
2011: 4035). Stalno je u porastu, meðutim, broj trajnih
ðakona. Prema službenoj statistici, on je u 2013. porastao na
656 (2012: 634; 2011: 628). Župa i drugih dušobrižnièkih
ustanova bilo je u 2013. u Austriji ukupno 4327 (2012:
4324).
24
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
ika
Osvrt na Papin posjet Šri Lanki
Colombo, 14.1.2015. (IKA) - O prvom danu apostolskoga
putovanja Svetoga Oca u Šri Lanku, novinar Radio Vatikana
razgovarao je s ravnateljem Tiskovnoga ureda Svete Stolice
o. Federicom Lombardijem, koji na apostolskim
putovanjima uvijek prati Svetog Oca.
Lombardi je dirnut vrlo lijepim, srdaènim i prijateljskim
doèekom u zraènoj luci kao i duž puta prema apostolskoj
nuncijaturi. Mislim da je uzduž puta stajalo od dvjesto do
tristo tisuæa osoba, a možda i više. To je neobièno za grad u
kojem kršæani nisu veæina. Papa je bio veoma zadovoljan, a
rekao bih da je prvi dodir s narodom bio vrlo topao, ustvrdio
je Lombardi, a potom se osvrnuo na Papine susrete s
novoizabranim predsjednikom i èelnicima raznih religija.
Poznato je da su predsjednika izabrale manjine, te da se
nitko nije nadao njegovu izboru. Mnogi u novoga
predsjednika
polažu
velike
nade,
te
nakon
tridesetogodišnjega graðanskog rata, nestrpljivo oèekuju
znaèajne promjene u upravljanju državom, naroèito glede
nacionalnog pomirenja. Novi je predsjednik primio Svetog
Oca, a njegov je dolazak – u izvjesnom smislu –
novoizabranom
predsjedniku
moralno
ohrabrenje.
Posljednjih se tjedana govorilo da je putovanje trebalo
odgoditi; da predsjednièki izbori nisu najprikladnije vrijeme,
da bi mogli izbiti sukobi, kao i uvijek nakon izbora,
podsjetio je Lombardi dodajuæi:
Nije bilo ni jednog znaka nasilja: Papa je ohrabrio
predsjednika da promièe nacionalno pomirenje, a što bismo
htjeli više od toga? Papa je u Šri Lanku došao kao pastir
Crkve u Šri Lanki, a katolika ima u svim etnièkim
skupinama; u Crkvi je dakle na djelu pomirenje i vlada
sklad. Ona može biti snažan èimbenik uèinkovite pomirbe u
društvu koje je pretrpjelo brojne podjele. Ove dane
doživljavam kao veliku Božju milost, veæu nego sam
oèekivao, istaknuo je Lombardi, a potom se osvrnuo na
Papin susret s vjerskim èelnicima.
Jedan od odgovornih podsjetio me na neuspjeh
meðureligijskog susreta tijekom jednog putovanja svetog
Ivana Pavla II., jer se budisti nisu pojavili, a budisti ovdje
èine 70% puèanstva. Bez budista dakle nije moguæ uspješan
meðureligijski dijalog. Na ovom susretu s Papom u dvorani
bilo je 600 budistièkih monaha. I to je dakle vrlo jasan znak:
ozraèje je bilo prožeto velikom željom da se zakoraèi putem
pomirenja i sklada, istaknuo je Lombardi, dodajuæi kako su
mu neki budistièki monasi rekli da vole Papu i da se žele s
njim susresti.
Papin razgovor s novinarima na putu prema Filipinima
O slobodi govora, enciklici o okolišu, te nasilju u svijetu
Colombo, 15.1.2015. (IKA) - Na Filipinima æe u središtu
poruke biti siromasi, i ponajviše potpora žrtvama tajfuna
Yolanda, rekao je papa Franjo u dugom razgovoru s
novinarima, koji je trajao oko 45 minuta, u zrakoplovu na
putu iz Šri Lanke prema Filipinima. Vrlo odluènim rijeèima
govorio je o nedavnim dogaðajima u Parizu, te pritom
istaknuo da je sloboda izražavanja temeljno pravo, ali je to
takoðer i pravo vjere da ne bude ismijana. Meðu temama o
kojima se razgovaralo bilo je pomirenje u Šri Lanki, te
sljedeæa enciklika posveæena okolišu, koja bi trebala biti
objavljena tijekom ljeta.
Odgovarajuæi na pitanje jednoga francuskog novinara o
zbivanjima u Parizu, Sveti Otac istaknuo je da, kao što je
zastranjivanje kada netko želi ubiti u Božje ime, tako griješi
i onaj tko vrijeða neku religiju mašuæi zastavom prava na to
da kaže sve što želi. Tu je papa Franjo vrlo jasan; sigurno je
dužnost reæi ono što pridonosi izgradnji opæega dobra, i
ika
sigurno se na uvredu ne može reagirati nasiljem, ali se
jednako tako ne može ni provocirati. Ne može se vrijeðati
vjera drugih ljudi, ne može se rugati vjeri, jer postoji
granica, a to je dostojanstvo koje posjeduje svaka religija,
istaknuo je Papa a prenosi Radio Vatikan.
Jedna od poèetnih tema razgovora odnosila se pak na
sljedeæu encikliku, koja je u pripremi, a posveæena je
okolišu. Sveti Otac dao je dugo oèekivanu vijest: dokument
bi trebao biti spreman u lipnju ili srpnju. Krajem ožujka,
najavio je papa Franjo, tjedan æe dana posvetiti završavanju
teksta koji je veæ u treæem nacrtu. Prvi je, naime, pripremio
kardinal Turkson, drugi je pregledao sam Papa, uz pomoæ
struènjaka, a treæi je nacrt sastavljen uz sudjelovanje teologa.
Ta treæa inaèica, dodao je Sveti Otac, sadrži i vrlo
konstruktivne prinose Kongregacije za nauk vjere,
Državnoga tajništva, i teologa Papinskoga doma. Ono što
Papa želi jest enciklika koja æe dati prinos sljedeæem
sastanku na vrhu o zaštiti okoliša, koji æe se održati u Parizu.
Onaj me prošli, održan u Peruu, razoèarao zbog nedostatka
hrabrosti, istaknuo je papa Franjo.
Oštrim se rijeèima Sveti Otac osvrnuo na sve veæe
iskorištavanje djece kao kamikaze u atentatima, koji su,
nažalost, poznati i iz sukoba koji je okrvavio Šri Lanku.
Papa je istaknuo da, osim psihièkih problema, u onomu tko
odluèi ubiti se kako bi ubio, vidi "ljudski poremeæaj".
Kamikaza je osoba koja daje život, ali ga ne daje dobro,
primijetio je te dodao – upravo suprotno, primjerice, od
brojnih misionara koji takoðer daju život, ali u svrhu
izgradnje. Stoga, privezati bombu na neko dijete nije ništa
drugo do li još jedan naèin da se od njega napravi rob.
Na pitanje o moguæim atentatima na Vatikan i na njega
osobno, papa Franjo rekao je da se boji ponajviše za ljude
koji se dolaze susresti s njim. Što se pak tièe njega samoga,
uz osmjeh je rekao da se s tom opasnošæu suoèava uz
priliènu mjeru nesavjesnosti. Najbolji naèin za odgovor na
nasilje jest blagost.
Sveti Otac osvrnuo se i na svoju potporu Povjerenstvu za
istinu i pomirenje u svijetu, poput onoga u Šri Lanki, te
kazao da je potporu dao i jednomu takvom povjerenstvu u
Argentini. Pritom je istaknuo da podupire sve umjerene
napore koji pomažu u postizanju dogovora, i ne traže
odmazdu.
Navodeæi potom rijeèi novoga predsjednika Šri Lanke, Sveti
Otac kazao je da ga se dojmila Predsjednikova zamisao da
nastavi s nastojanjima oko mira i pomirenja, ali ponajviše
želja da uspostavi sklad u narodu, što je još više od mira i
pomirenja. Ali, za to je potrebno doæi do srca naroda, rekao
je na kraju papa Franjo.
Prije polaska prema Filipinima Sveti Otac je u Bolawalani
posjetio Zavod za kulturu Benedikt XVI. U zavodskoj kapeli
pomolio se pred slikom Šrilankanske Gospe.
Papa doputovao na Filipine
Manila, 15.1.2015. (IKA) – Papa Franjo doputovao je 15.
sijeènja nešto prije 10.45 sati po srednjoeuropskom vremenu
u Manilu, na Filipinima, drugo odredište svoga apostolskog
putovanju u Aziju, nakon intenzivnih dana proživljenih u Šri
Lanki, koje se održava pod geslom "Milosrðe i suosjeæanje",
javlja Radio Vatikan.
Papa je u Manili vrlo toplo doèekan, uz lokalne pjesme i
plesove. Pozdravili su ga, uz mnogo mladih ljudi koji su
Papi otpjevali pjesmu "Papa Francisco, Bienvenido",
predsjednik Benigno Aquino, koji mu je poljubio ruku te
mjesni biskupi na èelu s kardinalom nadbiskupom Manile
Louisom Antoniom Tagleom, kojeg je Papa srdaèno zagrlio.
Nakon pjesama, uslijedio je kratki Franjin susret s
Inozemne vijesti
filipinskim predsjednikom te putovanje do nuncijature
praæeno razdraganim mnoštvom.
Meðu najišèekivanijim dogaðajima ovog putovanja su
susreti u Taclobanu, koji je gotovo sravnjen sa zemljom u
tajfunu Jolanda u studenom 2013. godine u kojem je 6000
ljudi izgubilo život. Papa æe se susresti sa preživjelima i
sveèano otvoriti centar izgraðen doprinosom "Cor Unum".
Franjo je htio da za to putovanje budu najniži moguæi
troškovi, te se ono odvija u znaku skromnosti, a sve ono što
æe se time uštedjeti namijenjeno je potrebitima. Papa dolazi
u posjet jedinoj azijskoj zemlji, uz izuzetak malog Istoènog
Timora, u kojoj katolici èine veæinu. To je živa Crkva
duboke vjere koja po èetvrti put doèekuje Petrova
nasljednika - nakon dva posjeta sv. Ivana Pavla II. 1981. i
1995. godine te jednog posjeta bl. Pavla VI. 1970. godine.
Tijekom leta Papa je poslao brzojave pozdrava Šri Lanki,
Indiji, Mijanmaru, Tajlandu, Kambodži i Vijetnamu.
Papin susret s filipinskim vlastima i diplomatskim
zborom
Velika biblijska tradicija svim ljudima nalaže dužnost
slušanja glasa siromaha
Manila, 16.1.2015. (IKA) - Nadam se kako æe proroèki
poziv filipinskih biskupa da ova godina bude "godina
siromašnih" biti poticaj svima, na svakoj razini društva, da
se odbaci svaki oblik korupcije koji odvraæa sredstva od
siromašnih. Neka nadahne i nastojanja da se osigura
ukljuèivost za sve ljude u životu zajednice, poruèio je Papa
Franjo prilikom susreta s filipinskim vlastima i
diplomatskim zborom u Manili 16. sijeènja. Papa je, kao i u
Šri Lanki, istaknuo da je njegov posjet na prvome mjestu
pastoralan – u sklopu priprave za proslavu pet stoljeæa
naviještanja Evanðelja na Filipinima. Kršæanska je poruka
imala izvanredan utjecaj na filipinsku kulturu. Nadam se da
æe ta važna obljetnica ukazati na njezinu daljnju plodnost i
sposobnost da nadahne društvo koje je dostojno dobrote,
dostojanstva i nadanja filipinskoga naroda, rekao je Sveti
Otac, a prenosi Radio Vatikan. Na osobit naèin, njegov
posjet želi izraziti blizinu svima koji pate zbog uništenja
koje je uzrokovao tajfun Yolanda. Papa Franjo primijetio je
kako su pred takvom prirodnom katastrofom mnogi oèitovali
herojsku snagu i vjeru – kreposti koje su ukorijenjene u
kršæanskoj vjeri. U trenucima krize, mnogi su žrtvovali svoje
vrijeme i sredstva kako bi pomogli bližnjemu; stvarajuæi
mrežu meðusobne pomoæi i radeæi za zajednièko dobro.
Filipini su pred izazovom izgradnje èvrstoga temelja za
moderno društvo koje poštuje istinske ljudske vrednote,
nastavio je Papa. Zbog toga je nužno da politièki voðe budu
izvanredni u iskrenosti, valjanosti karaktera i predani
zajednièkom dobru. Bitni element ostvarivanja društva
istinske pravde, solidarnosti i mira jest jamèenje društvene
pravednosti i poštovanja ljudskoga dostojanstva, smatra papa
Franjo. Velika biblijska tradicija svim ljudima nalaže
dužnost slušanja glasa siromaha. Nuka nas da uništimo
okove nepravde i ugnjetavanja koje uzrokuju oèite i,
zapravo, skandalozne društvene nejednakosti, istaknuo je
Sveti Otac, dodajuæi da reforma društvenih struktura koje
održavaju siromaštvo i iskljuèivanje siromašnih u prvom
redu traži obraæenje uma i srca.
Temeljnu ulogu u obnovi društva imaju obitelji. U obiteljima
djeca uèe o ispravnim vrednotama, visokim idealima i
istinskoj skrbi za bližnjega. Ali kao i svi Božji darovi, obitelj
se može nagrditi i uništiti. Potrebna joj je naša potpora,
poruèio je papa Franjo, podsjeæajuæi kako može biti teško u
današnjim demokracijama oèuvati i braniti osnovne vrednote
kao što je nepovrjedivo dostojanstvo osobe, poštovanje
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
25
Inozemne vijesti
savjesti i vjerske slobode te neotuðivoga prava na život –
poèevši od neroðenih, pa sve do starih i bolesnih.
Papa je na kraju istaknuo promicanje dijaloga i suradnje
meðu osobama razlièitih religija, izražavajuæi nadu u
pravedna rješenja za sve – ukljuèujuæi domorodce i vjerske
manjine – i zazivajuæi na èitav filipinski narod Božji
blagoslov.
Papa slavio misu s filipinskim biskupima, sveæenicima,
redovnicima i redovnicama
U susretu s predstavnicima vlasti i diplomatskog zbora prije
mise Papa je uputio zahtjev za "odluènim odbacivanjem svih
oblika korupcije koja otima sredstva od siromašnih"
Manila, 16.1.2015. (IKA) - Svaki kršæanin pozvan je na
èestit život, ali i "stvarati krugove poštenja", rekao je 16.
sijeènja papa Franjo u homiliji na misi s biskupima,
sveæenicima, redovnicima i redovnicama u katedrali
Bezgrešnog zaèeæa u Manili. Papa je govorio o društvima
optereæenim korupcijom i siromaštvom, a zatim je snažno
istaknuo, obraæajuæi se spontano okupljenom mnoštvu, da
"su siromašni središte Evanðelja". Ako izuzmemo siromašne
iz Evanðelja, nemoguæe nam je shvatiti Kristovu poruku,
rekao je slikovito Papa. Pozvao je kršæanske zajednice na
Filipinima da budu blizu onima koji su iskljuèeni iz društva,
kao i da naviještaju ljepotu kršæanskoga braka.
Upozorivši na "žalosne kompromise s mentalitetom ovog
svijeta", Papa je vjernicima poruèio da ne smiju dopustiti da
upadnu "u odreðeni materijalizam koji se može uvuæi u naše
živote i kompromitirati svjedoèenje koje pružamo". "Jedino
ako mi sami postanemo siromašni, uklanjajuæi naše
samozadovoljstvo, moæi æemo se poistovjetiti s posljednjima
meðu braæom i sestrama. Sve æemo promatrati u novom
svjetlu i tako æemo moæi odgovoriti pošteno i èestito na
izazov naviještanja radikalnosti evanðelja u društvu
naviklom na iskljuèivost, polarizaciju i skandalozne
nejednakosti", rekao je Papa.
Papa Franjo sve upozorava: "Evanðelje poziva svakog
kršæanina da živi životom poštenja, èestitosti i predanog rada
na opæem dobru", te dodaje: "Ali takoðer poziva kršæanske
zajednice na stvaranje 'krugova èestitosti', mreža solidarnosti
koje se mogu proširiti u društvu kako bi ga preobrazili
svojim proroèkim svjedoèenjem".
Oduprite se ideološkoj kolonizaciji koja prijeti obitelji
Susret pape Franje s obiteljima u Manili
Manila, 16.1.2015.
(IKA) - Oduprite se ideološkoj
kolonizaciji koja prijeti obitelji, pozvao je 16. sijeènja papa
Franjo prilikom susreta s obiteljima u glavnoj sportskoj areni
u Manili na Filipinima. Papa je svoje promišljanje o daru
obitelji utemeljio na evanðeoskom izvještaju o tome kako
Gospodin sv. Josipa u snu upuæuje što mu je èiniti. U svojem
tipiènom stilu, Papa je obraæanje – uz brojne spontane
dodatke – omeðio s tri toèke: poèivati u Gospodinu, ustajati
s Isusom i Marijom, i biti proroèki glas. Prvo je, meðutim,
predložio obiteljima da naveèer ispitaju savjest, pitajuæi se:
"Jesam li sanjao o svojim sinovima i kæerima? Jesam li
sanjao o ljubavi prema svojemu mužu ili svojoj ženi? Jesam
li sanjao o svojim roditeljima, svojoj obitelji?" Nemojte
izgubiti sposobnost sanjanja o obitelji, odnosno
"razmišljanja" o "dobrim kvalitetama" koje imaju èlanovi
obitelji, poruèio je Sveti Otac.
Prva toèka Papina govora je poèivati u Gospodinu. Da biste
èuli i prihvatili Božji poziv, morate poèivati u Gospodinu, a
poèivanje u Gospodinu jest molitva. Trebate pronaæi
svakoga dana vrijeme za molitvu, poruèio je Papa obiteljima.
26
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
ika
Možda æete mi reæi: Sveti Oèe, želim moliti, ali imam toliko
posla! Moram se brinuti za djecu, imam obveze kod kuæe;
preumoran sam da bih uopæe dobro spavao. To je možda
istina ali bez molitve neæemo znati najvažniju stvar - Božju
volju - a s molitvom æemo sve moæi ostvariti. Poèivanje u
molitvi osobito je važno za obitelji. Ne zaboravite da je
obitelj sjedinjena kada moli. Najprije u obitelji uèimo moliti,
upoznajemo Boga i rastemo da postanemo ljudi vjere;
èlanovi Božje obitelji – Crkve. U obitelji uèimo nadiæi svoje
vlastite potrebe i dijeliti život s drugima. Zato je toliko
važno moliti kao obitelj! Zato su obitelji tako važne u
Božjem naumu za Crkvu, istaknuo je Papa i priznao da je
jako privržen svetom Josipu i utjeèe mu se na poseban naèin:
kada ima poteškoæu, napiše je na papiriæ i stavi pod sveèev
kip.
Druga toèka jest ustajati s Isusom i Marijom. Možda bismo
htjeli produljiti dragocjene trenutke s Gospodinom u molitvi,
ali poput sv. Josipa – pošto smo èuli Božji glas – imamo
ustati od sna i djelovati. Tako i u obitelji, jer "vjera nas ne
uklanja iz svijeta, veæ nas uvodi dublje u njega. Moramo iæi
duboko u svijet, ali snagom molitve", kazao je Papa i
upozorio: "Èuvajte se nove ideološke kolonizacije" koja
"pokušava uništiti obitelj. Ona ne dolazi iz snova koje nam
Bog daje, iz molitve i poslanja koje nam Bog povjerava.
Dolazi izvana, i zato kažem da je kolonizacija. […] I kao što
su naši narodi mogli reæi 'ne' razdoblju kolonizacije, kao
obitelji imamo biti vrlo mudri i vrlo snažni, s odvažnošæu
reæi 'ne' tim inicijativama kolonizacije, koje bi mogle uništiti
obitelj. Molimo zagovor sv. Josipa da znamo kada reæi 'da', a
kada reæi 'ne'". Dok brojni žive u krajnjem siromaštvu, neki
su zahvaæeni materijalizmom i stilom života koji razara
obiteljski život i osnovne zahtjeve kršæanskoga morala – to
je ideološka kolonizacija. Obitelj je takoðer ugrožena sve
veæim nastojanjima nekih da redefiniraju samu ustanovu
braka kroz relativizam, kulturu prolaznosti, izostanak
otvorenosti životu, objasnio je papa Franjo, dodajuæi da je bl.
Pavao VI. branjenjem otvorenosti za život u svojoj enciklici
[Humanae Vitae] bio odvažan, dobar pastir, koji je
"upozorio svoje ovce na vukove koji im se približavaju".
Svijetu su potrebne snažne obitelji kako bi se nadvladale te
opasnosti! Svaka prijetnja obitelji jest prijetnja samome
društvu, jer "buduænost èovjeèanstva prolazi kroz obitelj".
Stoga štitite svoje obitelji, pozvao je Papa nazoène,
pozivajuæi ih da budu svetišta poštovanja prema životu i da
navješæuju svetost svakog ljudskog života od zaèeæa do
naravne smrti. Obitelji tako postaju proroèki glas, blagoslov
za svijet koji širi Božje kraljevstvo, vjerne proroèkom
poslanju koje smo primili na krštenju.
Sveti Otac pozvao je obitelji da budu spremne iæi i dalje od
svojih domova u brizi za najpotrebitiju braæu i sestre, s
osobitom pažnjom za one koji sami nemaju obitelji. "Ne
dopustite da se ikada osjete izoliranima, usamljenima i
napuštenima, veæ im pomozite shvatiti da ih Bog nije
zaboravio", rekao je Papa, priznajuæi kako ga je duboko
dirnuo posjet sirotištu toga dana. Možda ste sami materijalno
siromašni, ali imate obilje darova koje možete ponuditi
Kristu i Crkvi. Nemojte skrivati svoju vjeru, nemojte skrivati
Isusa, veæ ga nosite u svijet i nudite svjedoèanstvo svojeg
obiteljskog života", potaknuo je papa Franjo, još jednom
pozivajuæi na ustrajan obiteljski molitveni život i sam se
preporuèujuæi njihovu zagovoru.
.
ika
Papa predvodio misu u zraènoj luci Tacloban
Snažno nevrijeme poremetilo program pohoda provinciji
Leyte
Tacloban, 17.1.2015. (IKA) – Strašno nevrijeme poremetilo
je 17. sijeènja program pape Franje na Filipinima. Papa je
predvodio euharistijsko slavlje u zraènoj luci Tacloban u
provinciji Leyte koja je stradala u tajfunu Yolanda 2013.
godine. Time je Papa tamošnjem stanovništvu želio iskazati
blizinu i solidarnost. Prizor je bio vrlo dirljiv: kiša i vjetar
koji je neumorno puhao, nisu mogli umanjiti radost susreta.
Prostorom slavlja dominirala je žuta boja: Papa s
koncelebrantima je poput mnoštva vjernika imao žutu
kabanicu preko misnice. Radi najave tajfuna, Papa nije
održao ranije pripremljenu homiliju, veæ se spontano obratio
vjernicima na španjolskom jeziku, što je potom bilo
prevedeno na engleski na kojem i održano samo slavlje.
Propovijed na engleskom jeziku predana je novinarima.
U uvodnom dijelu kratko se osvrnuo na misna èitanja, te u
više navrata ukazao na blizinu Krista, znakovito pokazujuæi
na križ. "Isus je uvijek pred nama. Èetrnaest mjeseci nakon
tajfuna Yolanda znamo, da se naša vjera nije smanjila, jer je
Isus ovdje ispred nas". Na posebno dirljiv naèin Papa je
opisao kada se odluèio pohoditi Filipine. Bilo je to u danima
kada je iz Rima gledao katastrofu. "Ovdje sam, da bi bio s
vama, malo kasno, ali sam došao. Došao sam vam reæi da je
Isus Gospodin. Nikada nas ne ostavlja". Te Papine rijeèi
vjernici su popratili jakim pljeskom. U tom kontekstu
posvijestio je kako se može pomisliti da nas je napustio radi
izgubljenog doma, života. Ali "Isus je tamo, pribijen na
križu, i od tamo nas ne napušta. Naš Gospodin pati zajedno s
nama i ide s nama i u najtežim trenucima života". Upuæujuæi
na lik Majke Marije, podsjetio je kako je i ona uz križ.
"Kada jako trpimo i ništa ne razumijemo, tada smo poput
male djece. Uhvatimo je za ruke i recimo 'Mama', poput
djeteta koje se boji". Na trenutak je sve pozvao da se u tišini
zagledaju u Krista na križu i Majku. "Imamo majku Mariju i
starijega brata Isusa. Nismo sami. Tu su i mnoga braæa koja
su u trenutku katastrofe priskoèila upomoæ". Na kraju
homilije još je jednom vjernike pozvao da ne zaborave kako
ih Isus nikada ne napušta kao ni Marijina nježnost.
Prije poprièesne molitve, Papa je izrekao zahvalnu molitvu:
"Hvala Ti, Gospodine, što si danas s nama. Hvala Ti,
Gospodine, što s nama dijeliš naše boli. Hvala Ti,
Gospodine, što nam daješ nadu. Hvala Ti, Gospodine, za
tvoje velike milosti. Hvala Ti, Gospodine, što si htio biti
jedan od nas. Hvala Ti, Gospodine, što si uvijek blizu, i u
trenucima križa. Hvala Ti, Gospodine, što nam daješ nadu
koja nam nikada neæe biti oduzeta. Hvala ti, Gospodine, što
si nas se sjetio u najtežim trenucima tvojega života na križu i
što si nam ostavio Majku, tvoju Majku. Hvala Ti,
Gospodine, jer nas nisi ostavio siroèadima."
Okupljenim redovnicima, koje je namjeravao susresti
poslijepodne, poruèio je da se nažalost mora vratiti, jer je
predviðen novi tajfun. To mu je bilo veoma žao, jer je bio
predviðen ruèak s onima koji su preživjeli tajfun. Preostaje
nam još vrijeme da idemo hitno u zraènu luku, jer
metereolozi tvrde da æe za sat vremena biti još gore. Molim
vas da mi oprostite i to prenesite onima koji nisu mogli uæi u
katedralu.
Po završetku mise, Papa je uobièajeno prošao papamobilom
izmeðu vjernika, a kao i obièno unatoè nevremenu pozdravio
je i djecu. Na povratku prema zraènoj luci blagoslovio je
izvana središte namijenjeno siromasima, koje nosi njegovo
ime, i pozdravio kratko okupljene sveæenike, redovnike,
redovnice, sjemeništarce i preživjele nakon tajfuna.
Inozemne vijesti
Papa se susreo s mladim Filipincima
Manila, 18.1.2015. (IKA) – Posljednjega dana pastirskoga
pohoda Filipinima, u nedjelju 18. sijeènja, na Sveuèilištu sv.
Tome u Manili papa Franjo susreo se s predstavnicima
raznih vjerskih zajednica, a potom na sveuèilišnom igralištu
s oko trideset tisuæa mladih. Dobrodošlicu Papi izrekao je
predsjednik Komisije za mlade Filipinske biskupske
konferencije biskup biskupije Bangued i Chairman Leopoldo
Jaucian, SVD, te predstavnici mladih.
Mladi su izrekli i svoja svjedoèenja. Posebno je bilo dirljivo
svjedoèenje dvoje djece koji su govorili o djeci s ulice,
odnosno zanemarenoj djeci. Dvanaestogodišnja djevojèica
nije mogla suspregnuti suze postavljajuæi pitanje "Zašto Bog
dozvoljava da djeca pate, iako nisu kriva". I nju i bivšeg 14godišnjeg beskuænika Papa je èvrsto zagrlio.
Nakon Službe rijeèi, Papa se obratio okupljenima spontanim
govorom na španjolskome jeziku. Na poèetku je pozvao na
minutu šutnje za smrtno stradalu 27-godišnju volonterku
koja je dan ranije sudjelovala u pripremi euharistijskog
slavlja, potom su svi izmolili Zdravo Marijo za nju, te Oèe
naš za njezine roditelje. Papa se nakon mise u apostolskoj
nuncijaturi susreo s ocem poginule volonterke Kristel
Padasas.
U nagovoru Papa se osvrnuo na prisutne, te naglasio kako
vidi premalo djevojaka, premda žene mogu dosta toga reæi.
Èesto se igramo previše muškarca i ne damo ženama dosta
prostora. Žene imaju puno toga reæi današnjem društvu. One
gledaju na stvarnost drukèijim oèima, rekao je, te preporuèio
organizatorima da prigodom iduæeg posjeta Pape Manili daju
više prostora ženama.
Osvræuæi se na pitanje djevojèice zašto djeca pate, zašto su
zanemarena, mnogi i žrtve prostitucije, zašto Bog dopušta da
djeca pate, i zašto je toliko malo ljudi spremno pomoæi djeci,
Papa je djevojèici zahvalio na hrabrosti svjedoèenja. Kada
æemo biti spremni plakati zbog toga što si rekla, tada æemo
biti spremni i dati odgovor, rekao je Papa. U tom kontekstu
istaknuo je kako danas u svijetu nedostaje sposobnosti
plakati, te upozorio da stvarnost života vide samo oèi
isplakane suzama. Uèimo plakati i nemojmo zaboraviti ovo
današnje svjedoèenje, poruèio je Papa.
Zatim je posvijestio kako nam Evanðelje nudi tri jezika,
jezik uma, jezik srca i jezik djela. Ta tri jezika potrebno je
koristiti skladno: misliti, osjeæati u srcu i djelovati. Osvræuæi
se i na druga svjedoèenja, Papa je istaknuo kako se trebamo
dati evangelizirati od siromašnih, te nauèiti voljeti i nauèiti
biti voljeni.
Zakljuèno euharistijsko slavlje u Manili
Manila, 18.1.2015.
(IKA) – Na kraju višednevnoga
pastirskog pohoda Filipinima, u nedjelju 18. sijeènja, papa
Franjo je u parku Rizal u Manili predvodio zakljuèno
euharistijsko slavlje. Unatoè kiši koja je neumorno padala,
na samom liturgijskom prostoru te okolnim ulicama okupilo
se oko šest milijuna Filipinaca. Na poèetku homilije Papa je
ukazao na Dijete Isusa, jer na taj se dan na Filipinima slavila
Nedjelja Djeteta Isusa, odnosno kako se tamo naziva Santo
Nino. Dijete Isus nam naviješta da je svjetlo Božje milosti
obasjalo svijet tamo gdje je vladala tama. Ono je donijelo
osloboðenje od sužanjstva, jer je navijestilo put mira, prava i
pravednosti. K tomu nas poziva da budemo širitelji Kristova
kraljevstva u svijetu, rekao je Papa, te dodao kako nas Santo
Nino upuæuje na naš identitet, a to je "svi smo djeca Božja,
èlanovi Božje obitelji".
Promatrajuæi probleme, teškoæe i nepravde, dolazimo u
napast da odustajemo, jer nam se èini da se evanðeoska
obeæanja ne ostvaruju, izgledaju nestvarna. Kršæani su veliko
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
27
Inozemne vijesti
suprotstavljanje Božjem nacrtu uvijek smatrali lažju. Ðavao
je otac laži i èesto se skriva iza privida krivotvorenja i èari
modernosti. On nas privlaèi krivim razonodama i površnim
igrama. Kršæani brojèano najkatolièkije zemlje na Azijskom
kontinentu pozvani su svjedoèiti istinu i Božju pravdu i skrb
za sve stvoreno, rekao je Papa.
On nas upuæuje kako trebamo èuvati taj identitet, a upravo je
Krist Dijete zaštitnik Filipina. Kad je došao na svijet, njegov
život bio je ugrožen od strane korumpiranog kralja. Isus je
trebao biti zaštiæen. Imao je zemaljskog zaštitnika sv. Josipa.
Imao je zemaljsku obitelj, Svetu obitelj iz Nazareta. Stoga
nas On upuæuje na važnost zaštite naših obitelji: naše ljudske
obitelji, ali i one veæe Božje obitelji, Crkve, rekao je Papa, te
upozorio kako u današnje vrijeme obitelj èesto mora biti
zaštiæena od podmuklih napada i programa suprotnih
vrijednostima i svetome, onome što je najljepše i plemenito
u našoj kulturi.
Poput Isusa koji ljubi i grli djecu, nastavio je Papa, i mi
imamo zadatak zaštititi, voditi i poticati naše mlade ljude,
pomažuæi im u izgradnji društva dostojna njihove velike
duhovne i kulturne baštine. Svakom djetetu moramo iskazati
dobrodošlicu, njegovati ga i zaštititi. Moramo brinuti o
mladima, ne dopustiti da izgube nadu i da budu osuðeni na
život ulice, upozorio je Papa. Ponovno upuæujuæi na Dijete
Isusa, naglasio je kako je to krhko dijete nepoštenje i
korupciju koje su nasljeðe grijeha, pobijedilo snagom križa.
Na kraju homilije Filipince je potaknuo da rade zajedno, da
štite jedni druge, poèevši od vlastitih obitelji i zajednica, te
tako grade svijet pravde, poštenja i mira. Neka Santo Nino
blagoslovi Filipine i podrži kršæane ove velike nacije u
pozivu da budu svjedoci i misionari radosti evanðelja, u
Aziji i u cijelom svijetu, rekao je Papa, te ih pozvao da ga se
sjete u molitvama.
Nakon poprièesne molitve rijeèi zahvale Papi za pohod
uputili su predsjednik Filipinske biskupske konferencije
nadbiskup nadbiskupije Lingayen-Dagupan Socrates B.
Villegas, te nadbiskup Manile kardinal Luis Antonio G.
Tagle, koji je uime svih obeæao Papi da æe Filipinci moliti za
njega. Papa je dodao kako on sutra odlazi s Filipina, a s njim
odlaze i Filipinci, ali ne u Rim i u Dom sv. Marte, nego na
periferije, u bolnice, sirotišta, meðu napuštene. Prije
blagoslova uslijedila je misija poslanja, tijekom koje su svi
upalili svijeæe uz pjesmu "Tell the World of his Love."
Papin završio sedmodnevno apostolsko putovanje na Šri
Lanku i Filipine
Na povratku sa sedmoga apostolskog putovanja izvan Italije
Papa po obièaju odgovarao na pitanja novinara
Vatikan, 20.1.2015. (IKA) - Nakon 14 sati leta, papa Franjo
vratio se 19. sijeènja sa svoga sedmog apostolskog putovanja
i drugog na azijski kontinent na kojem je posjetio Filipine i
Šri Lanku. Neposredno po dolasku u Rim otišao se pomoliti
pred njemu vrlo dragu sliku Gospe "Spasiteljice rimskog
naroda", koja se èuva u bazilici Svete Marije Velike kako bi
joj zahvalio za zaštitu, koju je tražio isto tako u posve
privatnoj posjeti toj crkvi 10. sijeènja, prije odlaska na
putovanje. To je veæ 17. put da se Franjo nakon izbora za
Papu otišao pomoliti pred sliku Spasiteljice rimskog naroda.
Talijanski dnevnik La Stampa, opisujuæi razgovor pape
Franje sa 76 novinara u zrakoplovu na povratku iz Manile u
Rim, koji je trajao više od sat vremena, primjeæuje kako je
Sveti Otac sa suzama u oèima govorio o tom svom kratkom
boravku na Azijskom kontinentu, posebno na Filipinima,
gdje se osjeæao nemoæan pred žrtvama tajfuna Yolanda.
Govorio je korupciji, raskoši, gladi i o ulozi žena u Crkvi i
društvu. Osvrnuo se ponovno i na slobodu izražavanja i
28
21. sijeènja 2015. broj 3/2015
ika
provokacije. Osudio je nasilje i pozvao novinare da budu
oprezni i razboriti.
Osvræuæi se na korupciju, iznio je primjer što ga je sam
doživio, kada su mu kao novoimenovanom biskupu
predložili pomoæ za siromahe i obeæali proviziju od 50%.
Korupcija je postala svjetski problem te se vrlo lako uvuèe
èak u crkvene ustanove. Najveæe žrtve korupcije su siromasi.
Najavio je svoje putovanje u Afriku i Južnu Ameriku. U
srpnju æe posjetiti Ekvador, Boliviju i Paragvaj, a u rujnu
Sjedinjene Amerièke Države, gdje je predviðen i njegov
nastup u Ujedinjenim narodima, u studenome æe posjetiti
Srednjoafrièku Republiku i Ugandu. Primijetio je kako to
putovanje dolazi sa zakašnjenjem zbog problema ebole.
Opasno je naime održavati velike skupove zbog zaraze. U
tim zemljama nema za sada problema. Godine 2016.
namjerava posjetiti Èile, Peru i svoju rodnu Argentinu.
Odgovarajuæi na pitanje o kontroli raðanja, Papa je upozorio
na opasnost kontrole raðanja od strane svjetskih velesila.
Rezultat toga je sve manja stopa nataliteta. To ne znaèi da
kršæani moraju raðati djecu "kao na pokretnoj traci".
Spomenuo je kako je ukorio ženu koja je ima veæ osmero
djece sa sedam carskih rezova. Upozorio je kako bez
otvorenosti životu nema sakramenta braka. Još je jednom
pozvao kako treba gledati siromahe za koje su djeca
dragocjeno blago.
Papa Franjo priznao je pred novinarima da su ga mnoge
filipinske geste veoma dirnule, jer se radi i o gestama srca.
Posebno su ga ganuli oèevi koji su dizali djecu kako bi ih
Papa blagoslovio. Primijetio je kako se to u drugim
sredinama ne doživljava èesto. Izgledalo je kako da žele reæi
to je moje najdraže blago, moja buduænost zbog èega se
isplati raditi i trpjeti. Originalna gesta, proizašla iz srca.
Ganule su ga i majke s invalidnom djecom. One ih nisu
skrivale. I one su ih donijele da ih Papa blagoslovi i
predstavljale: To je moje dijete, takvo je, ali je moje. Sve
mame tako rade, ali Papu je posebno ganuo naèin kako to
èine filipinske majke.
Govoreæi o siromasima primijetio je kako su to žrtve kulture
bacanja i rasipanja hrane. Podsjetio je kako u Buenos Airesu
postoji podruèje zvano Portomadero s 36 luksuznih
restorana, a odmah do njega poèinju takozvane "villas
miserias" - vile bijede, gdje ljudi gladuju. Jedni napadaju
druge. Mi se lako privikavamo na tu situaciju. Tu smo mi, a
tamo su napušteni. To je siromaštvo. Crkva mora dati sve
više primjer i odbijati svjetovnost. Èesto sveæenici, a i laici
sablažnjavaju ljude. Teško je slijediti Isusov put. Crkva bi
morala sa sebe "svuæi" raskoš. Na pitanje može li se nazvati
državnim terorizmom neke oblike siromaštva i bijede,
primijetio je da nije još o tome razmišljao, ali je naveo
primjer jednog rimskog beskuænika, kojega nisu htjeli
primiti u bolnicu. Da bi ga spasio župnik ga je nagovorio na
hitnoj da padne u nesvijest.
Tumaèeæi "ideološku kolonizaciju obitelji" naveo je primjer
kako je 1995.u Argentini ministrica obrazovanja, prosvjete i
sporta tražila pomoæ za izgradnju škola za siromahe. Pomoæ
su joj dali, ali pod uvjetom da se u školske knjige za djecu
unese zasade gender ideologije, struja što je promièe
nekolicina ljudi, koji idu za promjenom, štoviše, za
dokidanjem tradicionalnog vrijednosnog sustava, kao i za
dokidanjem postojeæih društvenih ustanova, posebno
klasiènih ustanova poput braka i obitelji. To je oèiti primjer
ideološke kolonizacije. Ulazi se meðu narod ili u odreðene
skupine bez ikakve veze s njima, kolonizirajuæi ga idejama
kojima se namjerava promijeniti mentalitet ili ustrojstvo. To
su isto èinile diktature u prošlom stoljeæu. Kada se nameæu
ideje kolonizirajuæih carstava, u narodima se uništava njihov
identitet.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
5
File Size
388 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content