close

Вход

Log in using OpenID

10. srpnja 2013. Mons. Đuro Hranić preuzeo nadbiskupsku

embedDownload
28/2013
10. srpnja 2013.
Mons. Ðuro Hraniæ preuzeo nadbiskupsku službu
"Toliku podršku i ljubav koju sam osjetio od
imenovanja do sada doživljavam kao Božji blagoslov,
kao dragocjeni kapital na poèetku povjerene mi službe"
Predsjednik HBK o ulasku Republike Hrvatske u
Europsku uniju
"Crkva to doživljava kao ostvarenje sna bl. Ivana
Pavla II. koji je tome najviše pridonio iz svijeta Crkve,
kao i politièara katolika koji su taj proces poèeli.
Hrvatska država i narod kao aktivni èlanovi veæe
zajednice imaju šansu boriti se i izboriti za zajednièke
programe", istièe nadbiskup Želimir Puljiæ
Sveta Solunska braæa su primjer i nadahnuæe
Papin izaslanik kardinal Josip Bozaniæ u
koncelebraciji biskupa Èeške, Moravske i Šleske
predvodio sveèano euharistijsko slavlje u Velehradu o
1150. obljetnici dolaska sv. Æirila i Metoda na
slavenske prostore - Kardinal Bozaniæ predstavio je
èeškim biskupima korake nove evangelizacije u
Hrvatskoj, posebice u Zagrebaèkoj nadbiskupiji te
društvene okolnosti s kojima se Crkva u Hrvatskoj
posljednjih mjeseci susreæe
Objavljena prva enciklika pape Franje
Enciklika "Lumen fidei" posveæena je vjeri a
zamišljena je kao jedan od glavnih papinskih
dokumenata uz Godinu vjere
Domovinske vijesti
Sveæenièko reðenje Danijela Vidoviæa
Dan osnutka Družbe karmeliæanki Božanskog Srca Isusova
Zadar: Godišnji susret hrvatskih misionara
Posjet nadbiskupa Devèiæa rijeèkom Islamskom centru
Predstavljena Sabrana djela nadbiskupa Marina Srakiæa
Šesnaesta obljetnica utemeljenja Požeške biskupije
600. obljetnica crkve u Srinjinama
Zagreb: Doktorirala s. Amabilis Juriæ
Predsjednik Hrvatskog sabora primio nuncija D'Errica
Crkva u Hrvata
Sveèana misa, koncert i prijam u Rimu u povodu ulaska Hrvatske u
Europsku uniju
Biskup Komarica primio predsjednika Federacije BiH
Zapoèeli "Molitveni dani sv. braæi Æirilu i Metodu" u Donjoj Lastvi
Biskup Huzjak u posjetu Hrvatima u Rumunjskoj
Susret hrvatskih ministranata iz biskupije Rottenburg-Stuttgart
Dužijanca malenih
Hrvati na proslavi 300. obljetnice kipa Gospe judske
U Tomislavgradu otvoren Franjevaèki muzej "Fra Jozo Križiæ"
Inozemne vijesti
Znakovi nade u Europi i svijetu
Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. uskoro æe biti sveti
Papa Franjo i Benedikt XVI. na blagoslovu u Vatikanskim vrtovima
Islamisti u Nigeriji ubili uèenike
Papin susret sa sveæenièkim i redovnièkim pripravnicima
Sveti Otac posjetio Lampedusu
Prilog dokumenti
Misijski poziv
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
"Gospodin mi dade vjeru"
Pastoralni kolokvij franjevaca konventualaca u samostanu
Svetoga Duha u Zagrebu
Zagreb, 28.6.2013.
(IKA) - Hrvatska provincija sv.
Jeronima franjevaca konventualaca organizirala je u
samostanu Svetoga Duha u Zagrebu 27. i 28. lipnja treæi
pastoralni kolokvij. Dvadesetak èlanova provincije
promišljalo je o temi "Gospodin mi dade vjeru".
Mostarsko-duvanjski biskup Ratko Periæ održao je
predavanje o "Smislu prenošenja vjere anonimnim
kršæanima", fra Nikola Mate Rošèiæ, OFMConv, govorio je
o "Vjeri kao daru", don Tomislav Æubeliæ o "Pastoralnom
djelatniku pred izazovima vjere i izazovima vjeri". O "Krizi
vjere kao pastoralnoj paradigmi" govorila je doc. dr. s.
Marija Pehar, a direktor Kršæanske sadašnjosti vlè. Robert
Šreter o "Inkulturaciji i akulturaciji vjere". Prof. dr. fra Ivan
Karliæ, OFMConv, govorio je o "Vjeri izmeðu rizika i
sigurnosti". O življenju vjere u svakodnevnom životu
sudionicima kolokvija posvjedoèile su obitelji Hrele (Novi
Marof) i Ramljak (Zagreb).
U izjavi, koju su po završetku kolokvija pripremili sudionici
podsjeæa se na rijeèi koje su potaknule sv. Franju na
radikalnu promjenu života: "Èvrsto vjerujuæi u Boga Oca i
Sina i Duha Svetoga životom potvrðujemo svoj pradjedovski
zavjet vjere Trojedinom Bogu i Katolièkoj Crkvi jer želimo
da kuæa koja se ruši bude obnovljena, ali ne više velikim
brojem male braæe, veæ velikom vjerom onih koji je
ispovijedaju – tim depositumom fidei – blagom koje se èuva
u glinenim posudama i koje nam je istodobno i dano i
zadano, jer Bog hoæe da se svi ljudi spase."
Sveæenièko reðenje Danijela Vidoviæa
Zagreb, 29.6.2013.
(IKA) - U župnoj crkvi Marije
Pomoænice na zagrebaèkoj Knežiji 29. lipnja za sveæenika je
zareðen don Danijel Vidoviæ, salezijanac koji se za taj važan
trenutak spremao godinom ðakonskog služenja u odgojnopastoralnoj zajednici u Cuneu kod Torina. Misnom slavlju
predsjedao je pomoæni zagrebaèki biskup Valentin Pozaiæ u
koncelebraciji dvadesetak sveæenika salezijanaca meðu
kojima su bili don Sabino Frigato, Danijelov odgojitelj u
studentatu, don Gašper Otrin, salezijanac iz Slovenije, te
ðakon Gilberto Sarzotti iz Italije. Na poèetku misnog slavlja
biskupa, mladomisnika, njegovu rodbinu, goste i vjernike
pozdravio je provincijal don Pejo Orkiæ, izrazivši radost što
je Gospodin Hrvatsku salezijansku provinciju obogatio još
jednim vrijednim sveæenikom.
Nakon što je biskupu odgovorio na važna pitanja o
obnašanju sveæenièke službe i obeæao brigu za Božje stado,
dostojno i mudro propovijedanje evanðelja te izlaganje
vjerskih istina u predanoj povezanosti s Krstom, vrhovnim
sveæenikom, i nakon što je poglavarima izrekao poslušnost,
Danijel Vidoviæ je zareðen za sveæenika. U propovijedi
biskup je istaknuo da æe mladomisnik, kao Božji miljenik, u
zajedništvu sa salezijanskom braæom i u skladu s don
Boscovom karizmom nositi Božju ljubav svima, a osobito
mladima. Poželio mu je da bude istinski štovatelj Marije
Pomoænice pod èijom zaštitom æe njegovo sveæenièko
služenje biti plodno, slaviti Boga i duše privoditi spasenju.
Na kraju euharistijskog slavlja mladomisnik je blagoslovio
svoju majku Zorku, èetiri sestre, rodbinu i sve prisutne.
Slavlje je nastavljeno u velikoj dvorani salezijanske
provincijalne zajednice uz èestitke i pozdrave ravnatelja
2
10. srpnja 2013. broj 28/2013
zajednice don Ante Stojiæa i uz prigodnu rijeè provincijala
Orkiæa, koji se prisjetio mladomisnikova odgojnog puta i
poželio mu Božji blagoslov u odgojno-pastoralnom radu
meðu mladima rodnog kraja, u žepaèkoj zajednici.
Danijel Vidoviæ roðen je 19. veljaèe 1985. u Gornjoj Lovnici
– Zavidoviæi (BiH). Sin je pokojnog branitelja Stipe i majke
Zorke. Odgojen je u kršæanskoj obitelji s još èetiri sestre:
Marinom, Jelenom, Ankicom i Antonijom. Nakon osnovne
škole upoznao je salezijance i upisao Nadbiskupsku klasiènu
gimnaziju na zagrebaèkoj Šalati, koju je pohaðao kao èlan
salezijanske Zajednice za odgoj zvanja u Podsusedu. Nakon
gimnazije stupio je u meðunarodni novicijat u Pinerolu
(Italija), a zatim upisao dvogodišnji studij filozofije u Rimu.
Iskustvo pedagoške prakse, asistenciju, obavio je u Zagrebu i
Žepèu, a studij teologije nastavio je u Torinu, gdje je 2012.
primio službu ðakonata. Mladu misu slavi 3. kolovoza u župi
sv. Antuna Padovanskog u Žepèu (BiH).
Sveèanim koncertom i promocijom doktora znanosti i
umjetnosti Sveuèilište u Zagrebu obilježilo ulazak
Republike Hrvatske u Europsku uniju
Zagreb, 30.6.2013. (IKA) – Promocija doktora znanosti i
umjetnosti Sveuèilišta u Zagrebu održana je u nedjelju 30.
lipnja u Hrvatskom narodnom kazalištu. U toj prigodi održan
je i sveèani koncert, što je upotpunilo proslavu ulaska
Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Doktorski kandidati odjeveni u sveèane odore (toge) i
akademske kape krenuli su iz Sveuèilišta u Zagrebu do
zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta, a nakon njih u
povorci su iz Rektorata došli i dekani i prorektori predvoðeni
rektorom Aleksom Bjelišom. Meðu 434 promovirana
doktora bili su vlè. Przemyslaw Dominik Palmowski
doktorant Hrvatskih studija – Filozofskog fakulteta Družbe
Isusove i glavna urednica Informativne katolièke agencije
Suzana Peran koja je doktorirala na Hrvatskim studijima. U
prigodnom obraæanju, rektor Bjeliš je u osvrtu na ulazak
Hrvatske u Europsku uniju istaknuo: "Kada govorimo o
Europi, nama i našem sveuèilištu u Europi, i Europi u našem
sveuèilištu, ulazimo u temu koja je trajna i neiscrpna, uvijek
bliska, a ipak svaki puta na drugi naèin slojevita i zahtjevna.
Otvaramo temu koja nas prije svega potièe da se podsjetimo
brojnih generacija koje naslijeðujemo, i da se pitamo kroz
što sve su te generacije trebale proæi da bi se stiglo do
sadašnjeg trenutka u kojem poèinje još jedno novo poglavlje
naše europske povijesti." Podsjetivši na poèetke sveuèilišta,
istaknuo je kako je ono u svojoj prvoj povijesnoj etapi
pokrenuto kao dio mreže isusovaèkih akademija, razasute u
širokom srednjoeuropskom prostoru unutar monarhije kojoj
smo tada pripadali. Dokinuæem isusovaèkog reda u
osamnaestom stoljeæu, u sveuèilišnom životu malog grada
par jahaèkih sati udaljenog od granice dvaju velikih carstava,
dolazi do zastoja koji traje sve do sredine devetnaestog
stoljeæa kada zapoèinje nova etapa kojom se akademski život
pokreæe ponovno i na nov naèin. Tom je preporodu znaèajno
pridonio i niz profesora koji su došli s drugih
srednjoeuropskih sveuèilišta i postavili temelje novoj,
istraživaèki utemeljenoj sveuèilišnoj nastavi. Tako je u
nekoliko rijeèi stala naša rana sveuèilišna povijest. Kao što
vidimo, europske visokoobrazovne mreže i mobilnosti u nju
su utkani od samih njenih poèetaka, rekao je. Nadalje,
govoreæi o nastanku Europske unije, podsjetio je kako je ona
nastajala i jaèala kao politièki projekt kojim se prije svega
ika
htio osigurati dugotrajni mir u prostoru tako izmorenom
ratovima. Istièuæi dugotrajni put Hrvatske prema Europi,
rekao je da je "nakon svih tih europskih i naših turbulencija,
Hrvatska više nego ikad svoja na svome. Sveuèilište koje je
zajedno s njom prošlo kroz sve te mijene i traume, jednako
je tako uspjelo opstati i u vremenima blagotvornih
mobilnosti i akademskih mreža, i u vremenima ratnih i
kriznih tjeskoba i skuèenosti." Govoreæi o buduænosti
Sveuèilišta u Europskoj uniji, rekao je: "Dobro znamo kako
je jedina nova pogodnost koja nam se u novoj Europi pruža
pogodnost stabilnih uvjeta i pravila u kojima je na nama da
naðemo dovoljno samopouzdanja, samosvijesti, stvaralaèke
upornosti, odvažnosti i hrabrosti kako bismo se mogli
kontinuirano obnavljati i uvijek nanovo potvrðivati. Takva
pogodnost traži našu odgovornost i srèanost. Ona ne dopušta
opuštanje i samozavaravanje. Uz nju ide i realistiènost koja
nas upozorava da smo sveuèilište na europskoj meði. Na
meði smo dviju Europa, svake s po nekoliko stotina milijuna
stanovnika, jedne s dvjestotinjak sveuèilišta prepoznatih po
izvrsnosti, druge sa samo desetak takvih sveuèilišta,
ukljuèujuæi i naše". Ipak, nastavio je, "pred svima je isti
horizont, ista nada da smo pred produktivnim i mirnim
vremenima, isto oèekivanje da æe ujedinjena Europa ljudi
koji æe znanstvenim i svim drugim stvaralaèkim dosezima
otvoriti putokaze nalaženju uspješnih gospodarskih ulaganja,
dobrih politièkih pragmi, ureðenih pravnih sustava i
postupaka, kako bi se sretnim kombinacijama stvaralaèkih
sloboda i ureðenih društvenih sustava ovaj stari kontinent, i
naša zemlja u njemu, uèinili još boljim mjestom za život i
ljudsku sreæu".
Danas se pak zadržimo na osjeæajima ponosa i zadovoljstva
što upravo na ovaj naèin kao sveuèilišna zajednica
obilježavamo trenutak o èijem sam povijesnom znaèenju
pokušao nešto reæi. Želim vam zahvaliti i na vašim velikim
doprinosima tom obilježavanju. Želim zahvaliti i svima koji
su vam pomogli da ih ostvarite, prije svega vašim mentorima
i kolegama s kojima ste suraðivali u izradi doktorskih
radova, ali i vašim bližnjima bez èije podrške ne biste
uspjeli. Želim da vam svima ovaj dan ostane u najljepšim i
neizbrisivim sjeæanjima. Osobno æu ga sigurno pamtiti
upravo takvim. Vivat, crescat, floreat Universitas studiorum
zagrabiensis, rekao je u toj sveèanoj prigodi rektor Bjeliš.
Oratorij - Vjerujem u zagrebaèkoj župi sv. Barbare u
Vrapèu
Zagreb, 30.6.2013. (IKA) - Oratorij - Vjerujem prireðen je u
posljednja dva tjedna mjeseca lipnja u prostorima
zagrebaèke župe svete Barbare u Vrapèu. Nadahnuti su bili
sliènom idejom u župnim zajednicama sjevernog dijela
Italije kojom nakon završetka školske godine, a prije nego
što obitelji krenu na godišnji odmor, djeci bude ponuðen
program kojim bi ih se oslobodilo navezanosti na televiziju i
internetske sadržaje. Mladi župljani "MuStBe" voðeni s.
Patricijom Maðer i župnikom mons. Antunom Senteom od
ponedjeljka 17. do nedjelje 30. lipnja ponudili su
predškolskoj i osmoškolskog djeci moguænost da èetiri sata
na dan budu zbrinuta u zajednièkom druženju te kroz igru i
radionice izgraðuju svoju osobnost.
U tijeku oratorija koji je u godini vjere uvijek poèeo
zajednièkom molitvom Apostolskog vjerovanja, djeci i
mladima bile su ponuðene kreativna, sportska, dramska i
glazbena radionica. Zatim su se djeca družila uz društvene
igre i banseve. Cijelo župno dvorište i postojeæe dvorane
postale su veliko igralište ispunjeno plesom, igrom i
molitvom. Svakog dana u središtu druženja bila je misa koju
su djeca i mladi animirali pjevanjem i molitva. U prigodnim
Domovinske vijesti
propovijedima mons. Sente na djeci razumljiv naèin, obièno
u dijalogu s njima, tumaèio je evanðeosku poruku dana.
Svaki dan oratorija završavao je kratkim klanjanjem pred
Presvetim Oltarskim Sakramentom u crkvi Sv. Barbare, na
kojem su zajedno sudjelovali djeca i roditelji.
U petak 21. lipnja polaznicima vrapèanskog oratorija
pridružila su se djeca s posebnom potrebama iz Caritasovog
doma Sisaèke biskupije iz Oborova. Zajednièkim druženjem
jednih s drugima ostvarena su i produbljena prijateljstva koja
postoje veæ više godina a potaknuli su ih èlanovi
vrapèanskog Caritasa okupljeni u Konferenciji sv. Barbare.
Oratorij je završen 30. lipnja misom zahvalnicom za protekla
plodonosna druženja koju je predvodio župnik Sente. Nakon
misnog slavlja okupljene je pozdravio i u župnom dvorištu
istaknuvši kako toga dana, kada se cijela Hrvatska priprema
za službeni ulazak u Europsku uniju, i "na ovaj naèin
èuvamo svoj hrvatski identitet prepoznatljiv po kršæanskim
korijenima u kojima se èuvaju i promièu obiteljske
vrijednosti kojima želimo obogatiti žitelje Europske unije".
Slijedila je prezentacija brojnih prekrasnih ostvarenja za
vrijeme cijelog trajanja oratorija.
Poèeo 25. susret hrvatskih misionara i misionarki
Zadar, 1.7.2013. (IKA) - Misom u zadarskoj katedrali Sv.
Stošije poèeo je 1. srpnja 25. susret hrvatskih misionara i
misionarki. Sveèano euharistijsko slavlje predvodio je
zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljiæ.
Nadbiskup Puljiæ, izrazivši dobrodošlicu, u propovijedi je
istaknuo da je Crkva po svojoj naravi misionarska što
potvrðuje i misijska organiziranost Crkve kroz èetiri
Papinska misijska djela koja imaju svoje posebno mjesto u
svakoj nad/biskupiji. Na kraju mise vlè. Antun Štefan
zahvalio je nadbiskupu Puljiæu i njegovim suradnicima na
gostoprimstvu, kao i vjernicima koji duhovnom i
materijalnom potporom prate misionare te hrabre
navjestitelje Isusove ljubavi u svijetu. Potom je pozvao
nekoliko misionara i misionarki koji su se predstavili
prisutnim vjernicima, ukratko, iznijeli svoja iskustva u
misijskim krajevima u kojima žive i djeluju. Na misi se
molilo za sve pokojne misionare i misionarke.
Na susret su stigla dvojica nacionalnih ravnatelja iz Zagreba
i Sarajeva: vlè. Antun Štefan i don Ivan Štironja; misionari i
misionarke: don Ante Batarelo (Tanzanija), fra Pere Èuiæ
(DR Kongo), fra Ivica Periæ (Ruanda), o. Tomislav Mesiæ
(Tanzanija), don Velimir Tomiæ (Tanzanija), fra Stojan Zrno
(DR Kongo), s. Blaženka Barun (DR Kongo), s. Mirabilis
Višiæ (DR Kongo), s. Samuela Šimunoviæ (DR Kongo), s.
Vedrana Ljubiæ (Uganda), s. Josipa Šprajc (Kamerun), s.
Lucija Vincek (Nigerija), s. Marica Jeliæ (Madagaskar) i
buduæa misionarka u Burundiju s. Agnezija Biliæ;
dijecezanski ravnatelji iz raznih biskupija: vlè. Mladen
Kaèan (Zadar), mons. Vlado Lukenda (Banja Luka), preè.
Pavo Šekerija (Sarajevo), don Tomislav Ljuban (Mostar),
vlè. Josip Tadiæ (Vojni ordinarijat u BiH), vlè. Ivan Novak
(Bjelovar-Križevci), mons. Juraj Jerneiæ (Zagreb), preè. Ivan
Baršèevski (Križevci), vlè. Marijan Koren (Sisak), vlè.
Dominik Vukaloviæ (Varaždin), don Frano Markiæ
(Dubrovnik), don Tomislav Debeliæ (Krk), don Paulin
Bjaževiæ (Hvar-Braè-Vis), don Tomislav Puljiæ (Šibenik),
vlè. Ivica Miloš (Gospiæ-Senj), don Tomislav Debeliæ (Krk),
vlè. Josip Racan (Poreè-Pula), vlè. Slavko Rajiæ (Vojni
ordinarijat RH), vlè. Željko Strnak (Požega), vlè. Kristijan
Zeba (Rijeka) te djelatnici Nacionalnih uprava PMD u
Zagrebu i Sarajevu: s. Fidelis Luciæ, Ines Sosa Meštroviæ,
Josip Burja i Saša Rièkoviæ.
10. srpnja 2013. broj 28/2013
3
Domovinske vijesti
Dan osnutka Družbe karmeliæanki Božanskog Srca
Isusova
Misno slavlje predvodio biskup Vlado Košiæ
Zagreb, 2.7.2013.
(IKA) - Dan osnutka Družbe
karmeliæanki Božanskog Srca Isusova u utorak 2. srpnja
sveèano su proslavile sestre Hrvatske provincije misnim
slavljem koje je u samostanskoj kapeli u Zagrebu predvodio
sisaèki biskup Vlado Košiæ s više sveæenika. Tom je
prigodom i pet sestara proslavilo zlatni jubilej redovnièkih
zavjeta: s. M. Klara od sv. Obitelji, s. M. Kalista od Majke
Božje Karmelske, s. M. Julijana od Presvetog Sakramenta, s.
M. Regina od Majke Božje i s. M. Paulina od sv. Male
Terezije a tri srebrni jubilej, 25 godina redovnièkih zavjeta;
s. M. Ilijana od Raspetog Spasitelja, s. M. Laurencija od
Krista Kralja i s. Marija Bernarda od Bezgrešne.
U homiliji, obraæajuæi se osobito sestrama jubilarkama,
biskup je podsjetio na temeljno geslo majke osnivateljice
Družbe bl. Marije Terezije od sv. Josipa i sestara
karmeliæanki "Boga u svima gledati, Bogu u svima služiti,
Boga u svima ljubiti", te je istaknuo da i sam može
posvjedoèiti s koliko ljubavi se karmeliæanke na Vrhovcu u
Zagrebu kao i u Hrvatskom Leskovcu brinu za djecu koja su
im povjerena. "I dok preporuèujem sve vas dobrom Bogu, a
osobito sestre jubilarke, koje danas slave svoje obljetnice,
50. i 25. godišnjicu zavjeta, zahvaljujem vam svima na
lijepom kršæanskom svjedoèanstvu upravo ove karizme koju
je vaša utemeljiteljica imala a koju vi nastavljate, da biste
svojim služenjem i svojom ljubavlju bile navjestiteljice
Krista Gospodina i svjedoci brige i prave naravi Crkve
Kristove. A to je biti ljubav u srcu Crkve, to je povezanost s
Bogom i s ljudima: jer samo tako se može Boga u svima
gledati, njemu jedinome u svima služiti i njega jedinoga u
svima ljubiti. Neka vam svima Gospodin za kojim ste pošle,
ostavivši sve, bude radost u srcu, mir u duši i snaga da èinite
dobro svima", poruèio je biskup Košiæ.
Dol: Proslavljena 535. obljetnica štovanja Gospe od Sela
Sveèano veèernje koncelebrirano euharistijsko slavlje
predvodio umirovljeni poreèko-pulski biskup Ivan Milovan
Dol, 2.7.2013. (IKA) - U župi Dol na otoku Hvaru u utorak
2. srpnja proslavljena je 535. obljetnica neprestanog štovanja
i èašæenja Gospe od Sela. U sudjelovanju brojnih župljana i
hodoèasnika otoka Hvara veèernje koncelebrirano
euharistijsko slavlje predvodio je umirovljeni poreèko-pulski
biskup Ivan Milovan. Suslavilo je desetak sveæenika
Hvarskoga dekanata, meðu kojima je bio generalni vikar don
Stanko Jerèiæ, hvarski dekan don Emil Pavišiæ, domaæi
župnik don Marijo Zelanoviæ i župnik župe Štinjan u Puli te
kapelan policije i dušobrižnik hrvatske vojske Istarske
županije don Ivo Boriæ. Liturgijsko pjevanje predvodili su
domaæi župni pjevaèi pod vodstvom s. Elvire Žižiæ.
Biskup Milovan izrazio je radost što je mogao ponovno doæi
u trootoèku biskupiju oznaèenu s tri zvjezdice u grbu
biskupa Slobodana Štambuka. Spomenuo je povezanost
sjevernoga srednjeg i južnog Jadrana i napomenuo kako je iz
Fažanskog kanala (otoèje Brijuni) godine 1866. krenula flota
admirala Tegethoffa do Visa gdje se dogodila povijesna
pobjedonosna viška bitka. I to je bio domovinski rat. I onda
je pobijedilo srce naših ljudi, rekao je biskup Milovan, koji
je prema Evanðelju sv. Luke govorio o radosnom susretu
dviju svetih žena, Marije i Elizabete. To Evanðelje je
stranica radosti. Radost se dogaða zbog susreta dviju majki
roðakinja i trudnica koje pod srcem nose život. Bio je to
susret srdaca. Neusporediva je ljepota zajedništva meðu
dragim osobama. Izvor radosti su djeca. Ona su radost, nada
i buduænost. Kršæanstvo je vjera Križa, ali i vjera radosti.
4
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
Papa Pavao VI. rekao je: "Biti kršæanin je zahtjevno, ali je i
beskrajno lijepo!" Bog je ljubav i tko ga ima u srcu može
ljubiti bližnjega, èovjeka.
Danas je vrijeme otuðenja kada su ljudi malo zajedno. Mi,
kršæani, èesto se u i oko naših crkava naðemo zajedno.
Zajedništvo u Crkvi, u kuæi i na mjestima druženja daje
snagu i mir, htjeli bismo ga uvijek još produljiti. Ono je slika
raja. Susret izaziva usklik blagoslova. Žena koja nosi svoje
èedo u utrobi je blagoslovljena. Ona je u blagoslovljenom
stanju. Dijete je blagoslov, blagoslovljeni plod, najveæi dar
Božji. Nužno je potrebno poštovanje prema tajni novog
života. Život je svet. U medijima i u ophoðenju meðu
ljudima život bi trebao biti daleko od banaliziranja kao i
spolnost, raðanje, obitelj, majèinstvo i oèinstvo. O kako
bismo željeli danas više poštovanja i ljubavi prema tajni
života; prema trudnicama: u obiteljima, u javnosti, na radnim
mjestima. Nažalost, èesto u prvi plan ide samo standard,
ekonomija, ljudski obzir i lagodnost života. Nasuprot
civilizaciji smrti, sebiènosti i komoditetu, o èemu je govorio
blaženi papa Ivan Pavao II., potrebna nam je civilizacija
ljubavi, spremnost ulagati život, vrijeme i ljubav u obitelj,
èovjeka i društvo. Prema rijeèima pape Benedikta "Èovjek je
istinski sretan samo kad je sposoban nesebièno živjeti u
ljubavi prema drugima". Nažalost, u svijetu je vidljiva kriza
vjere i gubitak osjeæaja za sveto, to jest za dobro. Planetarna
medijska, ideološka, politièka i zakonodavna kampanja
nenormalno prihvaæa kao normalno i neprirodno proglašava
apsolutno prirodnim. Elizabeti je od radosti zaigralo dijete u
utrobi. Kad bi svako dijete bilo doèekano s ljubavlju,
radošæu i pažnjom bilo bi puno manje rastrojenih biæa,
psihièkih bolesnika i izgubljenih sluèajeva. U povijesti
života svakoga od nas duboko je upisano devet mjeseci u
krilu majke. Obitelj, obiteljski dom, obiteljska zajednica – a
kod nas kršæana može se dodati i obitelj kao mala Crkva –
nezaobilazni je put ozdravljenja društva. Prenošenjem dobre
duhovne tradicije iz generacije u generaciju o obitelji,
ženidbi, oèinstvu i majèinstvu i poštovanju starijih stvara se
kršæanska kultura u narodu. Ženidba nije nepotrebna,
vjernost nije nemoguæa i odgovornost prema potomstvu i
sam roditeljski poziv nisu nevažni. Ako se u djecu ne ucijepi
osjeæaj za oca, majku, djeda, baku, baštinu duhovnu i
materijalnu, onda æe to biti ljudi bez korijena kojima se po
volji može manipulirati. To svjedoèe iskustva djece koja su
odrasla po domovima. Danas je prenaglašena osobna
sloboda pojedinca. Zaboravlja se odgovornost prema mužu i
ženi, prema djeci, društvu i Bogu. Obezvrjeðuje se èovjeka u
njegovu tijelu i duši, u njegovu zajedništvu i odgovornosti.
Potrebno je saèuvati dostojanstvo, ljepotu i svetost braka i
obitelji. Potrebno je odgajati i uèvrstiti savjest starih i mladih
da bi se spasila i ojaèala obiteljska zajednica. Obitelji su
potrebna i materijalna dobra. Stariji i naši preci živjeli su u
siromaštvu i oskudici. Ali njihov kršæanski duh znao je
odolijevati teškoæama siromaštva i oskudice i dokazivao da
se i u tim okolnostima može dostojanstveno živjeti u obitelji
i odgovorno podizati i odgajati djecu. Naši preci znali su
upravo herojski, nesebièno i požrtvovano nositi se s
nedaæama i ugraditi sebe u nas, u duh našeg društva i u
duhovnu baštinu koju smo naslijedili. Pitanje je koliko je
današnja generacija jaka da na slièan naèin suzbije
opasnosti, da se ne da satrti od teškoæa te da snagom vjere
ide naprijed, rekao je biskup Milovan.
I ove godine je nakon veèernjeg misnog slavlja kroz Dol s
Gospinom slikom i relikvijarom prošla tradicionalna
procesija u kojoj je sudjelovalo mnoštvo domaæih vjernika i
otoka Hvara. Gospinu sliku nosili su mladiæi i muževi s
posebnim zavjetima: Luka Moškatelo, Tomi Moskatelo,
Pero Ševelj i Ivo Duževiæ Marinka. Liturgijske pjesme
Domovinske vijesti
ika
svirala je Hrvatska gradska limena glazba iz Starog Grada
koja je krajem prošle godine proslavila 135. obljetnicu
postojanja. U procesiji su sudjelovale èlanice Djevojaèkoga
društva Presvetoga Srca Isusova. U Društvo se svake godine
primaju djevojke sedmog razreda osnovne škole. Obuèene su
u bijele haljine, oko vrata nose medaljicu Srca Isusova, na
rukama bijele rukavice, a preko glave bijeli veo. U tijeku
procesije na dva mjesta obavljen je blagoslov s Gospinom
slikom i relikvijarom. U teškim komunistièkim vremenima
procesija je zabranjivana, ali, zahvaljujuæi èvrstoj vjeri i
odluènoj volji vjernika župe Dol i cijelog otoka Hvara,
zabrane nisu ostvarene.
Proslava blagdana Gospe od Sela otvara se naveèer, uoèi
blagdana Gospina slika se za vjernièko štovanje prenosi s
oltara na sredinu Crkve. Pjeva se i moli, osobito krunica i
litanije. Svu noæ dolaze hodoèasnici s cijelog otoka Hvara i
izvan njega. Obièaj je da tu noæ mladiæi idu do kuæa i vrtova
djevojaka i "kradu" im najljepše cvijeæe koje nose Gospi da
bi se s njim okitila Gospina crkva i njeno dvorište i da djeca
u procesiji mogu bacati cvijeæe ispred Gospine slike.
Stanovnici Dola i otoka Hvara stoljeæima su njegovali vezu s
Gospom i preko nje s Bogom. Izrazili su to i u svojoj borbi
za Marijinu sliku. Naime, predaja i kronika govore kako je
1478. godine u Dolu, u blizini crkvice Sv. Petra i Pavla iz
godine 1430., jedna pastirica u nekom grmu našla Gospinu
sliku, a njeni roditelji predali su je župniku koji ju je
postavio u spomenutu crkvicu. Župljani susjedne župe Stari
Grad svojatali su Gospinu sliku sebi. Tri puta su je pokušali
odnijeti u Stari Grad, ali ih je svaki put na izlasku iz Dola
nevrijeme èudesno omelo, pa je slika sve do danas ostala u
Dolu, koji su župljani Starog Grada i Dola zvali i još uvijek
zovu Selo.
Borba za Gospinu sliku u spomenuto vrijeme bila je borba za
Gospinu i Božju pomoæ; traženje zaštite i obrane od gusara,
od Turaka i kuge koja je harala po Starom Gradu, a u Dolu
ne, što je dolske vjernike potaklo na neprestano Gospino
štovanje i èašæenje. S tom nakanom Doljani su proširili
crkvicu Sv. Petra i Pavla i dali joj ime Gospe od Sela.
Zadar: Godišnji susret hrvatskih misionara
"Svojim predanim misijskim radom diljem svijeta uveæavate
sjaj evanðelja, a nesebiènim služenjem ljudima objavljujete
Oèevo milosrdno lice. Ponosni smo na vas jer ste osobiti
predstavnici naše domaæe Crkve i naroda u krajevima gdje
živite i radite", poruèio misionarkama i misionarima
nadbiskup Puljiæ
Zadar, 2.7.2013. (IKA) - "Svojim predanim misijskim
radom diljem svijeta uveæavate sjaj evanðelja, a nesebiènim
služenjem ljudima objavljujete Oèevo milosrdno lice.
Ponosni smo na vas jer ste osobiti predstavnici naše domaæe
Crkve i naroda u krajevima gdje živite i radite. Neka vas u
tom poslu i radu nosi snaga Isusova plana i programa koji
želi da se svi ljudi spase i doðu do spoznanja Istine", poruèio
je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u utorak 2. srpnja u
pozdravnom govoru èetrnaest hrvatskih misionara i
misionarki na njihovim 25. danima misijskog druženja –
Godišnjem susretu hrvatskih misionara, u dvorani sjemeništa
Zmajeviæ u Zadru. Prigodne rijeèi ohrabrenja i zahvale
uputili su i don Antun Štefan, nacionalni ravnatelj Papinskih
misijskih djela u Hrvatskoj, i don Ivan Štironja, nacionalni
ravnatelj Papinskih misijskih djela u BiH.
"Susret misionara prigoda je posvijestiti što smo po krštenju
postali: Isusova misijska zajednica vjernih. Njegove
posljednje rijeèi apostolima prije uzlaska na nebo su da
njegovim uèenicima uèine sve narode. Zato je Crkva izrazito
misijska", rekao je mons. Puljiæ, dodavši da ne mogu svi biti
misionari. Ali svi mogu molitvama, osjeæajima i
materijalnim prilozima pomagati njihove aktivnosti u èijoj je
pozadini vjera kao temelj i opravdanje života i rada
misionara. Nadbiskup je poželio da godišnja skupština
Papinskih misijskih djela u Zadru u svima probudi tu svijest.
"Uz zaslužene dane odmora koje traži posao evangelizacije,
na takvim susretima misionari imaju prigodu svjedoèiti o
misijskom radu i potrebama s kojima se susreæu. A
odgovorni i zauzeti prijatelji misija u domovini imaju
prigodu èuti i vidjeti jednom godišnje žive svjedoke
suvremene evangelizacije. Djelatnici u misijskim krajevima
diljem svijeta mogu osjetiti ljepotu povezanosti u poslanju
koje je Uskrsnuli ostavio kao nalog apostolima: 'Idite i
propovijedajte evanðelje svima!'" rekao je mons. Puljiæ,
istaknuvši: "Kao sveopæa zajednica Božjeg naroda, Crkva
nadilazi nacionalne i europske okvire."
Nadbiskup je opisao strukturu misijskog djela Crkve
razgranatog u èetiri skupine: Djelo za širenje vjere, Djelo
svetog djetinjstva, Djelo svetog Petra apostola i Misijska
zajednica sveæenika, redovnika i redovnica. Zajednièki cilj
svih njih, nastalih u 19. st., je stvarati i unaprjeðivati
misijsku svijest, poticati molitvu i duh žrtve za misije. Prva
tri misijska djela nikla su u Francuskoj poslije Francuske
revolucije, a Misijsku zajednicu utemeljio je talijanski
sveæenik bl. Pavao Manna (1916.). Ukljuèuje sveæenike,
redovništvo i sve druge koje žele pomagati misije. I 20. st.
donijelo je puno važnoga u misijskom poslanju Crkve, rekao
je mons. Puljiæ, navodeæi "Reskript" kojim je 1926. g.
Kongregacija za obrede odredila da se pretposljednja
nedjelja u listopadu obilježava kao dan molitve i misijske
animacije. Papa Pio XI. 1927. g. proglasio je zaštitnicom
misija sv. Malu Tereziju, a u 20. st. poèeo je sustavni razvoj
znanosti o misijama pod nazivom misiologija koja je dobila
katedre u Münsteru, Münchenu, Rimu, Beèu, Freiburgu,
Nimwegenu, Ottawi. Nadbiskup Puljiæ zahvalio je za dar
Drugoga vatikanskog Sabora koji je izdao pastoralne
smjernice, dekret o misijama "Ad gentes". "Posvijestio je
odgovornost svih krštenika za misije u svijetu. Uveo je
moguænost slanja sveæenika, redovnika, laika i obitelji u
misijske krajeve (fidei donum). Potaknuo je stvaranje
misionarskih društava na nacionalnoj i meðunarodnoj razini
kao pomoæ u evangelizaciji svijeta i postao potkom za
produbljivanje misija kao trajne i aktualne stvarnosti Crkve",
rekao je mons. Puljiæ, podsjetivši da je bl. Ivan Pavao II. uz
25. obljetnicu dekreta "Ad Gentes" 1990. g. objavio
encikliku "Redemptoris missio" o trajnom misijskom
poslanju Crkve. Napisao je da nitko od Kristovih vjernika,
nijedna od crkvenih ustanova, ne može izmaknuti najvišoj
dužnosti misije: navijestiti Krista svim narodima svijeta.
U Zadru je godišnji susret misionara održan i od 19. do 21.
srpnja 1994. g., mjesec i pol prije pohoda bl. Ivana Pavla II.
Zagrebu. Prvi takav susret bio je u Splitu 1987. g., potom se
nastavio u biskupijama Hrvatske i BiH ljetnih mjeseci, od
srpnja do rujna. Nacionalni povjerenici za misije prenijeli su
pozdrave i iznimnu podršku predsjednika vijeæa HBK za
misije mons. Slobodana Štambuka, hvarsko-braèko-viškog
biskupa, koji iz opravdanih razloga ne može nazoèiti tom
dogaðaju.
.
10. srpnja 2013. broj 28/2013
5
Domovinske vijesti
Poruke nacionalnih ravnatelja PMD-a za Hrvatsku i BiH
Zadar, 2.7.2013. (IKA) - "Misionari su heroji naše vjere.
Reklo bi se da su tako obièni, jednostavni. Ali kad èovjek
vidi i èuje kako oni žive Isusa - tako da ga se može opipati
živoga. Poželjeli su iæi propovijedati Isusa dalekim ljudima,
da im kažu kako ih Isus voli. Neki i umru za njega", rekao je
2. srpnja vlè. Antun Štefan, nacionalni ravnatelj Papinskih
misijskih djela za Hrvatsku, na godišnjem susretu misonara
u Zadru, nazivajuæi ih veleposlanicima Isusove ljubavi.
Otišli su diljem svijeta da zriju i umiru poput pšeniènog
zrna, da bi uime Isusa donosili velike plodove. Vlè. Štefan
zahvalio je misionarima na njihovu apostolskom žaru,
požrtvovnosti i nesebiènosti. "Biti misionar je dar Božji. Svi
smo mi misionari. Biskupi, sveæenici, redovnici i redovnice,
svaki vjernik u Crkvi je Isusov misionar. No, prije svih, to su
sveæenici i redovništvo kao dio života Crkve koje je Isus
okupio i rekao im 'Hajdete, živite za Boga'", rekao je Štefan.
Misionari su i oni koji pomažu aktivne misionare u želji da
se ime Isusovo širi diljem svijeta, da drugi narodi upoznaju
tko je Isus. "Prije svega, otišli ste propovijedati Isusa. Vi
želite da se diljem svijeta proširi ime Isusa koji je spasitelj
cijelog èovjeka, duhovno i tjelesno. Kad propovijedate,
istovremeno ste i oni koji tom èovjeku pomažete da zavoli
Isusa, pomažuæi ga velikim darovima koje je èovjeèanstvo
sposobno dati uime Isusovo: školstvo, zdravstvo, sva pomoæ
na ljudskom i društvenom podruèju koju velikodušno
èinite", rekao je vlè. Štefan, izražavajuæi priznanje
misionarima u njihovoj spremnosti davanja za druge do
smrti, herojskom pripuštanju Božjoj volji i vodstvu, èinjenici
da se ne boje, da su spremni dati svoj život do kraja.
"Misionari su sretni što mogu biti Isusovi i dati svoj život.
Blagoslov koji su donijeli iz misija neka bude blagoslov za
sve ljude dobre volje diljem Hrvatske i BiH. Donijeli ste
meðu nas svježinu vjere i nade Crkve koju živite i gdje
djelujete. To bismo htjeli dijeliti i živjeti svaki put", poruèio
je vlè. Štefan misionarima.
"U Africi je èovjek gladan. Ne samo u tjelesnom smislu,
nego je gladan informacije da život ima smisao, da je punina
života u Bogu. Razmišljaju o duhovnoj potrebi. Kod nas se o
tome ne govori, u smislu odgoja. Dominantno se govori da je
èovjek društveno biæe. Ali èovjek je i duhovno biæe. Afrièki
èovjek traži Boga", rekao je don Ivan Štironja, nacionalni
ravnatelj Papinskih misijskih djela za BiH. Istaknuo je da
Afrikanci dožive velikim izrazom ljubavi i poštovanja naših
misionara to da su nauèili njihov plemenski jezik, da s njima
kao domaæim ljudima razgovaraju na njihovu jeziku; jer
inaèe imaju negativno iskustvo kako bijeli ljudi, kako oni
nazivaju došljake koji nisu crnci, doðu samo crpsti njihova
prirodna bogatstva i ne uèe domorodaèke jezike da bi
ostvarili zajedništvo s tim ljudima. I sklonost prinošenju
žrtvi ljudi u Africi, premda u poganskom smislu, pokazuje
da oni imaju iskonsku potrebu žrtvovanja i na taj naèin
zahvale Bogu u znak molitvene zahvalnosti za darove, ne
samo èašæenje Boga, nakon što budu evangelizirani. "Samim
time što živimo evanðelje, pokazujemo potpuno drugaèiji
svijet. Afrièki èovjek je otvoren. U Europi se puno govori o
didaktièkim pomagalima, trebamo novo, kako bismo
privukli ljude, mlade, djecu. Mi se slomismo da budemo
zanimljivi. U Africi je to drugaèije. Glavno didaktièko
pomagalo je èovjek kao takav. Život misionara, redovnika i
sveæenika. To je pomagalo koje ljudima pomaže zapoèeti
drugi život. Tako svjedoèenje evanðelja privlaèi druge",
rekao je don Ivan, istaknuvši da nutrina èovjeka u Africi nije
zasiæena. "U Europi se ljudi zasite i misle što bi još. I zakoni
pokazuju da se èovjek prezasitio. Kad je èovjek prezasiæen,
izmišlja što bih još uèinio, što još trebam. Afrièki èovjek
smatra da je biti kršæaninom biti èovjekom prvog reda. Oni
6
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
vide da je to nešto posebno. Kršæanstvo ne izrabljuje, ne
svaða, nego pomiruje. Isus ništa nije èinio za sebe, nego za
druge. To èine misionari, to privlaèi", rekao je don Ivan,
istaknuvši da afrièki èovjek ima vremena za sebe: "Kaže se,
Europljani imaju sat, Afrikanci imaju vrijeme. Ako stalno
gledamo na sat, znaèi da smo 'izgubljeni' ljudi, napeti. Da
bismo osjetili duhovnu pomoæ, trebamo biti svjesni da smo
duhovno biæe i da za dušu trebamo vremena".
Proslava "Srpnice" u Bušetini
Potrebni su nam ljudi koji ispunjeni snagom Duha Svetoga
nastoje oko onoga što je dobro i pošteno te tako pružaju svoj
prinos hrvatskoj duhovnoj snazi i pobjedi nad malodušjem,
poruèio biskup Škvorèeviæ
Virovitica, 2.7.2013. (IKA) - U Bušetini, filijali virovitièke
župe sv. Roka, proslavljeno je 2. srpnja tradicionalno
proštenje, puèki zvano "Majka Božja Srpnica". Sveèano
euharistijsko slavlje predvodio je požeški biskup Antun
Škvorèeviæ u zajedništvu s fra Markom Maloviæem,
gvardijanom i župnikom župe sv. Roka u Virovitici,
Slavkom Patrlom, župnikom u Starome Gradcu i dekanom,
fra Celestinom Èakariæem iz virovitièkog samostana, fra
Vjekoslavom Kocijanom, voditeljem bušetinske filijalne
crkve, Goranom Lukiæem, kancelarom u Požegi, te fra
Ivanom Širokim iz Kloštra Podravskog, rodom iz Bušetine.
Misnom slavlju prethodila je zavjetna procesija od mjesne
škole u središtu sela. Kod oltara pokraj crkve biskupa je
pozdravio fra Vjekoslav Kocijan te djevojèice odjevene u
narodne nošnje. Biskup je potom uime brojnih vjernika
uputio nekoliko poklika Isusovoj Majci te zatim u
pozdravnoj rijeèi okupljenima izrazio radost što u Godini
vjere može u Bušetini, jednoj od jakih marijanskih duhovnih
toèaka Požeške biskupije, pridružiti se iskazivanju odanosti i
vjernosti Isusovoj Majci te moliti da nam Bog po njezinu
zagovoru umnoži i uèvrsti vjeru. Istaknuo je kako u
dugotrajnu bušetinsku povijest svjedoèenja privrženosti
Bogu, Isusovoj Majci i Crkvi današnji sudionici slavlja
dodaju svoj dragocjeni prinos te æe u svojim srcima biti
ispunjeni Božjim darovima.
Biskup je homiliju poèeo primjedbom kako lijepo mirišu
bušetinske lipe pod èijom se hladovinom odvija sveto
slavlje, i dodao da je još ljepši duhovni miris bušetinskih
duša vjernih Bogu, koje poput Marije slušaju Božju rijeè te
obasjane njegovim svjetlom nastoje po njoj živjeti. Upozorio
je na zapis evanðelista Luke koji svjedoèi da je Marija ustala
i pohitala svojoj roðakinji Elizabeti u grad Judin te istaknuo
ako on ima izazovno znaèenje za nas u Hrvatskoj gdje sve
više prevladava odreðena bezvoljnost, manjak vjere u
buduænost i nedostatak inicijative. Kazao je da tome
pridonose mediji koji se svakodnevno najviše bave
neuspjesima, negativnostima i zloæama u hrvatskom društvu,
upiru pogled na svijet ogranièenih ljudskih moguænosti koje
mnoge ostavljaju beznadnima.
Podsjetio je kako nam pogled na Marijin lik i u njezinoj
bušetinskoj crkvi otvara obzore svijeta ostvarena iz Božjih
moguænosti po Sinu Oèevu, postalu èovjekom od Marije
Djevice u èijoj je ljubavi na križu slomljena moæ smrti i
ljudska osuðenost na neuspjeh, te da zato iz Marijinih
svetišta ljudi odlaze utješeni i ohrabreni. Spomenuo je kako
nas i evanðelje toga dana uèi da je Marija bila jednostavna
nazaretska djevojka, sva otvorena za Boga, osjetljiva za ono
što dolazi iz njegovih moguænosti, suradnica s njime, koja
odlazi Elizabeti da bi s njome razgovarala o onome što je
Bog u njima ostvario, s njome se Božjem djelu radovala i
hvalila ga, a roðakinja je blagoslivljala jer je povjerovala da
æe se ispuniti što joj je reèeno od Gospodina. Biskup je
Domovinske vijesti
ika
kazao kako Hrvatskoj trebaju upravo takvi ljudi èiji se
pogled ne zaustavlja na nemoæi politièkih i gospodarskih
nastojanja te ne tone u pesimizam, nego vidi ono što se
dogaða meðu nama iz Božjih moguænosti. Potrebni su nam
ljudi koji ispunjeni snagom Duha Svetoga gledaju,
razgovaraju i nastoje oko onoga što je dobro i pošteno te
tako pružaju svoj prinos hrvatskoj duhovnoj snazi i pobjedi
nad malodušjem. Poželio je da svi nazoèni na slavlju otiðu
svojim domovima ozdravljena duha, osposobljeni za dobrotu
i ljubav te budu onaj dio hrvatskoga društva koji ne dopušta
biti zarobljenikom negativnošæu, nego promicateljem
pozitivnosti i optimizma.
Nakon poprièesne molitve svi su molili za dar vjere a biskup
je potom predvodio èin povjere Isusovoj Majci.
Proslava Pohoðenja BDM u Mircima na Braèu
Mirca, 2.7.2013. (IKA) – Župa Pohoðenja BDM u Mircima
na Braèu sveèano je 2. srpnja proslavila blagdan nebeske
zaštitnice koji se u toj primorskoj braèkoj župi slavi kao
blagdan Gospe Miraške. Sveèanu misu i procesiju s
Gospinim kipom ulicama mjesta predvodio je Pavao
Gospodnetiæ,
sveæenik
Hvarske
biskupije
na
poslijediplomskomu studiju u Rimu, u koncelebraciji s
dekanom Braèkoga dekanata Tonijem Plenkoviæem, bivšim
župnikom Androm Ursiæem, župnikom Milne Tonèijem
Kusanoviæem, župnikom Sutivana Benjaminom Capkoviæem
i umirovljenim sveæenicima Ivicom Eteroviæem i Petrom
Doljaninom. Liturgijsku proslavu pjevanjem je uvelièao
župni zbor Sv. Elizabete pod ravnanjem s. Silvane Jukiæ.
Osvrnuvši se na sudjelovanje vjernika u liturgijskim
slavljima, posebno u župnim proslavama, predvoditelj
slavlja ustvrdio je kako bi svako svetkovanje kao susret s
Bogom trebalo kod vjernika izazvati nešto novo, neki novi
doživljaj. Vjernicima je pritom stavio na razmišljanje
evanðeoski ulomak o susretu Marije i Elizabete, rekavši
kako taj susret krije u sebi "hranu" za svakoga: "Od onoga
koji ne vjeruje u Boga pa sve do najveæih svetaca i mistika,
svi u ovom susretu mogu naæi nešto za sebe. Ovdje pred
oèima imamo jedan lijep i ugodan susret, i svatko od nas
može samo poželjeti da njegovi životni susreti budu takvi.
Svatko od nas bi mogao poželjeti da ima jedno mjesto u
svijetu gdje može otiæi ili gdje može doæi pa da susret bude
dubok onako kako je to bio izmeðu Marije i Elizabete",
rekao je uz ostalo vlè. Gospodnetiæ, ukratko analizirajuæi lik
Marije i Elizabete. Osim Marijine spremnosti pomoæi svojoj
roðakinji Elizabeti, Marija je susreæe kako bi doznala hoæe li
Elizabeta prepoznati i njezine poteškoæe. Marija je mlaða, a
Elizabeta starija osoba. Kao mlaða osoba, Marija je bila
potrebna jedne osobe koja æe je razumjeti. Zato u
biblijskomu prikazu susreta Marije i Elizabete trebamo
prepoznati važnost razvijanja dobrih odnosa izmeðu mladih i
starijih, jer, dodao je, stariji su potrebni mladih, a i mladima
su potrebni stariji. Na kraju homilije ustvrdio je kako susreti
mogu ispuniti èovjeka mirom i radošæu, pa u takvim
susretima treba prepoznati Božju volju. Pozvao je vjernike
da kroz susret dviju velikih žena otkriju u vlastitu životu
"hranu" za svoj duhovni život, te za meðuljudske odnose.
Nakon misnoga slavlja uslijedio je sveèani ophod ulicama
mjesta u kojemu su župljani ponijeli kip Majke Božje,
izražavajuæi svoju pobožnost marijanskim pjesmama.
Župnik Plenkoviæ na kraju je pred crkvom predvodio
molitvu u èast Gospi Miraškoj kojom je završena liturgijska
proslava.
Ekumenska tribina u Sisku
Sisak, 3.7.2013. (IKA) - Tribina "Važnost ekumenskog
nastojanja" u organizaciji Povjerenstva za ekumenizam i
dijalog Sisaèke biskupije održana je 3. srpnja u Dvorani bl.
Ivana Pavla II. u sisaèkom Velikom Kaptolu. Na tribini su
govorili umirovljeni sisaèki paroh protojerej stavrofor Petar
Olujiæ i povjerenik za ekumenizam i dijalog Sisaèke
biskupije vlè. Branimir Motoèiæ, a okupljene je pozdravio i
sisaèki biskup Vlado Košiæ.
Svoje izlaganje povjerenik Motoèiæ zapoèeo je iznošenjem
glavnih naglasaka dokumenta II. vatikanskog koncila
"Unitatis redintegratio", koji govori o temeljnim
smjernicama ekumenskih nastojanja u Katolièkoj Crkvi,
istièuæi kako se baš na taj dokument može gledati kao na
svojevrsnu prekretnicu, jer je ekumensko nastojanje naslovio
kao jedan od ciljeva Koncila. Govoreæi o trenutaènom stanju
podijeljenosti meðu Kristovim vjernicima, vlè. Motoèiæ
poruèio je kako to nije volja Božja, nego je posljedica
ljudske nesavršenosti i grijeha, a kako baš Koncil nalaže
obraæenje srca, dobro poznavanje sadržaja vlastite vjere, kao
i pravilno upoznavanje naèina života i vjerovanja odijeljene
braæe. "Smjernice II. vatikanskog koncila, kao mjerodavne
za život Crkve, daju nam oblikovanje ekumenskog
nastojanja na osobnoj, župnoj, biskupijskoj i javnoj razini.
Od osobnog obraæenja srca, koje prihvaæa svakoga èovjeka
gledajuæi ga Kristovim oèima, do javne razine u kojem je
ekumenski dijalog svjedok za vjerovanje i prisutnost
Transcendentnoga u životu èovjeka", rekao je povjerenik
Motoèiæ i poruèio kako je osobita poveznica izmeðu
Katolièke i Pravoslavne Crkve štovanje svetaca te se na tom
podruèju otvaraju mnogi prostori suradnje, posebice u
štovanju onih svetaca koji su zajednièki tim Crkvama.
Protojerej stavrofor Olujiæ donio je povijesni pregled
ekumenskih nastojanja unutar Pravoslavne Crkve, ali
govorio i o njihovoj nedavnoj povijesti i sadašnjem mjestu u
ekumenizmu. Tako izmeðu ostalog kao temelje za
uèvršæivanje odnosa izmeðu dviju religija Olujiæ je istaknuo
pokajanje, praštanje i pomirenje. "Bog u koga vjerujemo,
nije Bog osvete i odmazde nego Bog praštanja i ljubavi.
Dužnost nam je da volimo ne samo one koji nas vole nego i
svoje neprijatelje. Ljubav neprijatelje èini prijateljima, a
sebiènost, gnjev i mržnja i od prijatelja naèine neprijatelja.
Sve to ukazuje na zakljuèak da od pokajanja, praštanja i
pomirenja ne treba odustati èak i kada u našoj povijesnoj
stvarnosti ne daju željene rezultate", poruèio je sisaèki paroh.
Govoreæi o svom osobnom iskustvu ekumenske suradnje
kroz proteklih više od pedeset godina službe, Olujiæ je
istaknuo kako je iznimno bitna osobna komunikacija izmeðu
službenika i vjernika, Pravoslavne i Katolièke Crkve, a
upravo takvi osobni susreti dovode do boljeg upoznavanja i
poštovanja. Na kraju je istaknuo kako se nada da su ovakvi
susreti poèetak novog dijaloga izmeðu dviju Crkvi.
Kanadski biskupi kod kardinala Bozaniæa
Zagreb, 3.7.2013. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u srijedu 3. srpnja u Nadbiskupskom
dvoru u Zagrebu nadbiskupa nadbiskupije Winipeg mons.
Vernona Jamesa Wisgerbera te biskupa biskupije Hamilton
mons. Douglasa Crosbya u pratnji župnika kanadske župe u
Cambridgu vlè. Franje Šprajca, izvijestio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije.
.
10. srpnja 2013. broj 28/2013
7
Domovinske vijesti
Proslavljen sv. Toma, zaštitnik Pulske biskupije
Sveèano euharistijsko slavlje u katedrali Uznesenja BDM
predvodio poreèko-pulski biskup Dražen Kutleša
Pula, 3.7.2013. (IKA) - Blagdan sv. Tome apostola,
zaštitnika Pulske biskupije, proslavljen je 3. srpnja u pulskoj
katedrali Uznesenja BDM veèernjim biskupskim misnim
slavljem koje je predvodio poreèko-pulski biskup Dražen
Kutleša, a koncelebrirali su generalni vikar mons. Vilim
Grbac, kanonici Pulskoga prvostolnog kaptola sv. Tome
apostola mons. Vjekoslav Milovan, preè. Marijan Kancijaniæ
i kanonik pokornièar preè. Željko Staver te drugi sveæenici iz
dijeceze. Mons. Grbac, koji je i katedralni župnik, napose je
pozdravio nazoènost preè. Kancijaniæa koji ove godine
proslavlja svoj zlatni sveæenièki jubilej. Misnom slavlju su
uz brojne vjernike grada Pule i okolice nazoèili predstavnici
gradskoga poglavarstava na èelu s gradonaèelnikom
Borisom Miletiæem.
Prije misnog slavlja, prema starodrevnoj tradiciji pjevana je
sveèana veèernja u izvedbi združenih župnih zborova
pulskih gradskih župa koji su liturgijskim pjevanjem
uvelièali i misno slavlje.
Biskup Kutleša u homiliji napose je istaknuo pojedine
relevantne znaèajke sv. Tome apostola, uz naglasak na one
aspekte po kojima se ljudi mogu s njime poistovjetiti. Toma
je bio èovjek sa svojim pozitivnim i negativnim stranama,
rekao je biskup, no za ono loše znao je kleknuti pred
Gospodina i zatražiti oproštenje. Što je Tomu dovelo do
nevjere, zapitao se ordinarij. Toma je bio, kao što su mnogi
danas, tendenciozno pesimist, i kada je Isus raspet Toma se
udaljio od apostola, upravo kao što se i mi èesto u životu
jednostavno povuèemo kada naiðemo na teške životne
situacije, rekao je biskup. No, Toma nam može biti i uzor u
nekim dobrim stvarima: Toma je istinoljubiv - kada je uvidio
što je Istina posve prihvaæa Kristovu Božansku narav, a
nakon spoznaje Istine postao je gorljiv i ustrajan u svome
pozivu, upravo kako bi se svatko zdušno trebao posvetiti
svome poslanju. Dvije velike poruke koje proizlaze iz lika i
djela Tome apostola su "Ne budi nevjeran nego vjeran", i to
ne samo u vjeri nego i u svakodnevnom životu, i "Blaženi
koji ne vidješe a vjeruju" - poruka je to današnjem èovjeku
koji sve želi znanstveno dokazati, no postoje istine koje treba
jednostavno s vjerom prihvatiti, zakljuèio je biskup.
Dvodnevnu duhovnu pripravu 1. i 2. srpnja predvodio je vlè.
Darko Zgrabliæ, župnik župe Pohoðenja BDM u Balama. On
se u homilijama osvrnuo na ljudske i duhovne znaèajke sv.
Tome apostola u korelaciji s èovjekom današnjeg vremena.
Duhovna dimenzija priprave na blagdan dodatno je
obogaæena klanjanjem pred Presvetim.
Povijesna istraživanja govore da je pored mjesta gdje se
danas nalazi pulska prvostolnica u 4. st. postojala crkva
posveæena sv. Tomi apostolu, što je na tim prostorima jedan
od najstarijih poznatih podataka o èašæenju patrona grada.
Unatoè teškim vremenima kroz koje je Crkva prolazila kroz
više desetljeæa prošloga stoljeæa, napose u Puli koja je bila
izrazito vojni grad, èašæenje sv. Tome apostola nije zamrlo.
Zahvaljujuæi dugogodišnjem katedralnom župniku preè.
Staveru, kao i sveæenicima koji su ga naslijedili, a posebno
posljednjih nekoliko godina zalaganjem katedralnog župnika
i generalnog vikara mons. Grpca, svijest o znaèaju stolne
crkve Pulske biskupije ponovno dobiva svoju pravu važnost.
Prošle je godine u atriju katedrale blagoslovljen bronèani
reljef sv. Tome, djelo makedonskog kipara Tome
Serafimovskog.
.
8
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
Biskup Štambuk pozvao na primjeren odnos prema
crkvenim prostorima
Hvar, 4.7.2013. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskup
Slobodan Štambuk uputio je uz ljetne dane pismo
sveæenicima i vjernicima svoje biskupije u kojemu ih potièe
na dostojan i dostojanstven odnos prema svetinjama, na
poseban naèin kroz primjeren odnos prema crkvenim
prostorima. Na poèetku podsjeæa kako ljeto ne znaèi da "svu
finoæu trebamo poslati na ('kolektivni') godišnji odmor" te
pritom istièe kako "ponekad više vrijedi omot od knjiga, tj.
sadržaja knjige; tako i odijelo može biti vrijednije od onoga
koji to odijelo oblaèi".
Biskup Štambuk osvræe se i na biblijski govor o temi odijela
i odijevanja, istièuæi da Biblija na mnogo mjesta spominje
odjeæu, odijevanje; od sveèanoga oblaèenja službenoga
liturgijskoga ruha (Izl 29,5), preko isticanja da su "prve
životne potrebe voda, kruh, odijelo" (Sir 29,27), sve do
starozavjetnoga upozorenja kako "žena ne smije na se
stavljati mušku odjeæu" (Pnz 22,5). Biskup podsjeæa kako se
ponekad èini da je odijelo prva i glavna, a više puta i jedina,
ozbiljna briga primatelja svetih Božjih otajstava: "Stjeèe se
dojam da bi tu i tamo, kod nekih, pristup primanju svetih
sakramenata trebalo uvrstiti u modno natjecanje i prostor
primanja sakramenata trebalo bi proglasiti 'modnom pistom'.
Posebno je pitanje, dakako, vrlo oskudna garderoba ulaznika
u (naše) crkvene prostore. U neke muzeje svijeta ne može se
uæi kako se kome svidi, u bogomoljenekih vjerskih
zajednica, osobito u muslimanskim zemljama, vladaju stroga
pravila", istièe mons. Štambuk.
Na kraju potièe sveæenike, osobito župnike, da se ne umore
poticati najprije domaæe vjernike na dostojan i dostojanstven
naèin odnosa prema svetinjama. Ujedno istièe da bi toj temi
posebnu važnost trebalo dati i u školama, na satu
vjeronauka. "Èednost je uvijek bila poželjna tema. Zar je taj
pojam osuðen na zaborav? Odgovornost leži na
vjerouèiteljima. Istina, teško je ostati 'usamljeni strijelac' ako
ostali nastavnici ne mare za taj 'sport' ili, još više, ako su i
sami istaknuti zastupnici slobodnijega pristupa. A sve stvari
i svi pristupi imaju, u najmanju ruku, i neku 'zlatnu sredinu'
koje bi se valjalo držati", istièe biskup Štambuk, pozivajuæi
sveæenike i vjerouèitelje, redovnike i redovnice te najbliže
suradnike u crkvama i župama da svojim osobnim
primjerom pokažu finoæu u odijevanju, brižnost i mar oko
poželjnoga odnosa prema crkvenim prostorima, ali i u
obiènomu životu, na ulici, u domovima, u susretu s ljudima.
Predstavljena ilustrirana knjiga "Otkrivamo vrline"
Split, 4.7.2013. (IKA) - U prostorijama nakladne kuæe
Verbum u èetvrtak 4. srpnja na konferenciji za medije
predstavljena je knjiga "Otkrivamo vrline", a knjigu su
predstavili mr. Petar Balta i Miro Radalj, glavni urednik i
direktor nakladne kuæe Verbum. Najnovije izdanje nakladne
kuæe Verbum namijenjeno je najmlaðim èitateljima.
Ilustrirana knjiga "Otkrivamo vrline" djelo je autora Karela
Gržana i ilustratorice Paole Bertolini Grudina koja na
živopisan naèin progovara o životnim vrijednostima, a na
hrvatski jezik je objavljena u prijevodu prof. Tanje Jelaske
Popoviæ. Knjiga "Otkrivamo vrline" zabavna je zbirka lijepo
ilustriranih pouènih prièa iz obiteljskoga života koje potièu
djecu na istraživanje i vježbanje u vrlinama. Zato je u
današnjim vremenima posebno dragocjena i korisna. U njoj
djeca na zanimljiv naèin otkrivaju i upoznaju vrline koje su
važne za život: urednost, odgovornost, zahvalnost,
strpljivost, mudrost, suosjeæajnost, iskrenost, vjera, sloboda,
brižljivost, poštivanje prirode, povjerenje u ljude koji te
vole, pouzdanje u anðele, radost, ljubav. U knjizi su glavni
ika
likovi djeca, toènije troje mladih prijatelja koji tragaju za
dobrim primjerima u svojoj okolini. Iskrenost i neposrednost
koja odlikuje djecu, kao i njihova znatiželja za otkrivanjem
novih stvari oko sebe, ali i u sebi, posebno dolazi do izražaja
i u ovoj knjizi koja ih, osim toga, potièe da u njoj na posebno
predviðenom mjestu zabilježe vrline koje su njima važne,
koje prepoznaju kod drugih ljudi te im se dive i koje žele u
životu usvojiti.
Posjet nadbiskupa Devèiæa rijeèkom Islamskom centru
Rijeka, 4.7.2013. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ s
predstavnicima Ordinarijata 4. srpnja posjetio je Islamski
centar u Rijeci gdje ih je doèekao glavni rijeèki imam
Hajrudin Mujkanoviæ sa suradnicima. Prije toèno dva
mjeseca nadbiskup nije mogao sudjelovati na otvorenju
Islamskog centra zbog pastoralnog pohoda izvan Hrvatske
pa je to bio prvi službeni posjet Centru. Obojica èelnika
vjerskih zajednica u Rijeci složili su se da je taj susret
zapravo samo nastavak dobre suradnje Katolièke Crkve i
Islamske zajednice na tim prostorima. Nakon ulaska u sveti
prostor džamije i tumaèenja vjerskih simbola, imam i
nadbiskup uputili su i poruku javnosti pred brojnim
okupljenim novinarima.
"Ovim pohodom želimo posvjedoèiti bratsku povezanost nas
koji predstavljamo katolièku i islamsku zajednicu u Rijeci.
Želimo na taj naèin uputiti i svim našim vjernicima poziv na
meðusobno uvažavanje i njegovanje zajedništva i suživota,
na zauzimanje za svjedoèenje u našem društvu zajednièkih
nam vrijednosti, kao i na poštivanje razlièitosti", istaknuo je
nadbiskup Devèiæ.
Rijeèki imam Mujkanoviæ potvrdio je zajednièke vrijednosti
koje vjernici moraju svjedoèiti u društvu. "Vjerujem da æe
ovaj Islamski centar kao i mnogi drugi vjerski objekti, bez
obzira koje provenijencije bili, biti mjesto okupljanja, mjesto
meðureligijskog dijaloga, suživota i ljubavi jedni prema
drugima. Iako niste osobno mogli sudjelovati na otvorenju
ovog centra prije dva mjeseca, jedna od najveæih delegacija
koja je bila na otvorenju bila je ona predstavnika Katolièke
Crkve, odnosno Rijeèke nadbiskupije i Vaših poslanika.
Vjerujem i da je Islamski centar veæ ostvario svoj cilj i da æe
i dalje biti još jedan svjetionik u nizu mnogih svjetionika u
našem gradu Rijeci i da æe i naš grad i županija biti i dalje
mjesto dijaloga i suživota", rekao je imam.
Nadbiskup je podsjetio da kršæane i muslimane povezuju
zajednièki vjerski korijeni, vjera u jednoga Boga, ljubav
prema èovjeku i svemu stvorenom i mnoge druge
vrijednosti. "Sve je to temelj za naše meðusobne dobre
odnose i suradnju oko bitnih pitanja suvremenog èovjeka i
svijeta. Ako imamo na umu da gotovo polovica èovjeèanstva
danas slijedi uèenje Biblije i Kurana, postaje nam jasno
koliko je važna suradnja i meðusobno uvažavanje izmeðu
predstavnika tih dviju religija. U skladu s time želim citirati
misao teologa Hansa Künga da nema mira u svijetu bez mira
meðu religijama. Neka u tom smislu ovaj susret bude mali
doprinos izgradnji mira i suživota na ovim našim prostorima
na kojima obitavaju predstavnici ne samo kršæanske i
islamske vjeroispovijesti nego i drugih vjerskih i
svjetonazorskih opredjeljenja", poruèio je nadbiskup.
Sudionici susreta su razgledali novi centar koji u
suvremenom i decentnom duhu nudi brojne pogodnosti za
okupljanje islamske zajednice i razlièite vrste susreta. Pored
ostalog bit æe pogodniji i za karitativno djelovanje. Centar je
otvoren i turistima koji ne dolaze iz vjerskih razloga, a u
ovim mjesecima kroz njega dnevno proðe dvjestotinjak ljudi.
Na kraju susreta servirana je tradicionalna kava s bosanskim
specijalitetima i razmijenjeni prigodni darovi.
Domovinske vijesti
Oproštaj od treæeg naraštaja maturanata Katolièke
gimnazije u Požegi
Požega, 4.7.2013.
(IKA) - U predveèerje šesnaeste
obljetnice utemeljenja Požeške biskupije, 4. srpnja
u
Dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi održana je oproštajna
sveèanost s treæim naraštajem maturanata Katolièke
gimnazije s pravom javnosti u Požegi. Sveèanost za
maturante, njihove roditelje i prijatelje priredili su djelatnici
škole na èelu s profesorima Katarinom Soldo Obuæina i
Miroslavom Pauliæem dok je programom moderirao profesor
Josip Katiæ. Maturanti su na poèetku otpjevali Gaudeamus
igitur pod vodstvom profesorice Marije Brbliæ, a potom ih je
profesor Katiæ poimenièno predstavio. Okupljenim
maturantima i njihovim gostima obratili su se razrednici
Katarina Soldo Obuæina i Miroslav Pauliæ te ravnatelj
Gimnazije Robert Mokri koji se prisjetio prvih gimnazijskih
koraka sadašnjih maturanata. Istaknuo je da se škola trudila
sve èetiri godine uèenicima dati vrhunsko znanje ali i odgoj.
"Vi ste klasièari, uz matematièare vi ste elita ovog društva.
Oni koji trebaju puno znati, imaju klasièarski dug i duh
katolièke škole. Vjerujem da æete taj duh s ponosom nositi i
isticati, svjedoèiti tko ste, odakle ste i da æete u tom duhu
rasti vi i vaše obitelji te naša draga domovina Hrvatska."
Zahvalio je potom svim djelatnicima škole, roditeljima
maturanata i svima onima koji su im pomogli u procesu
njihovog rasta i dozrijevanja.
Osnivaè škole požeški biskup Antun Škvorèeviæ sve je
pozdravio te izrazio poštovanje i zahvalnost profesorima,
maturantima i njihovim roditeljima. "Dragi maturanti, vi
odlazite - i što nosite sa sobom? Nauèili ste puno toga te iz
naše Katolièke gimnazije nosite u život znanje. Ali vi niste
samo um, nego ste i biæa srca, u koja se tijekom vašeg
školovanja nastojalo unositi svjetlo Božje, istinu da vi u ovoj
našoj Hrvatskoj zemlji niste neki sluèaj, niti sluèajni
prolaznici ispod zvijezda, nego djelo velikoga Božjeg nauma
ljubavi koja vas je smislila i pozvala u život. Vaši profesori i
drugi djelatnici pokušavali su vam približiti tu istinu o vama
u Isusu Kristu. Jer kad mjerimo tko smo u njemu, otkrivamo
da je on Sin Oèev koji je za nas položio život i da smo mi za
Boga dragocjena biæa, da je njegova ljubav smisao i snaga
našeg postojanja. I koliko ste dopustili da ta istina uðe u vas,
toliko danas odlazite ne samo ispunjeni znanjem, nego i
ljubavlju Božjom u dubini svoga biæa, sviješæu o svom
dostojanstvu. Želio bih vam zahvaliti što ste imali otvorena
srca i što ste uz uèenje nastojali usvajati Božju objavu o
nama i što ste u njoj razumjeli sebe, svoju velièinu i smisao.
To je jedna od najvažnijih posebnosti naše katolièke škole!
Hvala svima koji su vam bili dobri i hvala vama što ste bili
dobri. Odlazite, ali ostajete upisani u srca onih s kojima ste
proveli èetiri godine u našoj Gimnaziji i u biskupovu srcu,
koji vas je pratio molitvom. Bog vas blagoslovio na vašem
daljnjem putu. Ostanite mladi ljudi ispunjeni smislom i u
svjetlu Božjem gledajte cilj prema kojem ste krenuli te
unesite u naše društvo puno dobra i plemenitosti. Èestitam
svima na uspjehu, a osobito naj-maturantu, koji æe za
nagradu tijekom svoga studija primati našu Biskupijsku
stipendiju!" Potom je biskup uèenicima Stjepanu Prpiæu,
Mateju Èuže, Ivoni Jankoviæ i Mateju Filipoviæu uruèio
primjerak Svetog pisma te èestitao na odliènom uspjehu u
sve èetiri godine školovanja, a profesori su nagradili uèenike
koji su postigli uspjehe na natjecanjima. Za naj-maturanticu
katolièke Gimnazije proglašena je uèenica Anamarija Kit.
Potom su maturantima uruèene svjedodžbe svih razreda
nakon èega su se upisali u Knjigu prijatelja škole. Rijeèi
zahvale Bogu, profesorima i djelatnicima škole izrekli su
maturanti Ana Marija Kit i Stjepan Prpiæ, a sveèanost je
nastavljena na domjenku u prostorijama škole.
10. srpnja 2013. broj 28/2013
9
Domovinske vijesti
Svjedoèanstva misionara na godišnjem susretu u Zadru
Zadar, 4.7.2013.
(IKA) - Godišnji susret hrvatskih
misionara u Zadru, koji je u èetvrtak 4. srpnja završen
misnim slavljem koje je u kapeli sjemeništa Zmajeviæ
predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, bio je prigoda
za razmjenu svjedoèanstava misionara o njihovu radu. Isus
je pomogao ljudima u nevoljama, pa tako i misionari, uz
temeljni pastoralni rad u pripremi i dijeljenju sakramenata,
vode razne projekte u školstvu, zdravstvu, poljoprivredi,
gradnji, kulturi. "Izgraditi most je društveni, vjerski,
kulturni, projekt od opæe važnosti, jer pomaže da ljudi mogu
komunicirati, u vrijeme kišnih poplava iæi u bolnicu, crkvu,
grad. No, naš prvi projekt je navijestiti Isusa. Važno je s
kojom radošæu i žarom to èinimo. Svi smo pozvani s
misionarskim žarom svjedoèiti Božju ljubav na zemlji",
rekao je don Ivan Štironja.
S. Vedrana Ljubiæ iz Družbe kæeri Božje ljubavi djeluje u
Ugandi 15 godina. Odgajaju i školuju 90 djece od vrtiæa do
fakulteta. Djeca su siroèad i žive u internatima. Kršæanstvo
je tu staro 130 godina, najviše je katolika, 44%, zahvaljujuæi
i 22 Ugandskih muèenika koji se slave 3. lipnja. "Mladi
radnici u kraljevskom dvoru trebali su se pokloniti kralju, no
to su odbili. Prigrlili su kršæanstvo. Meðu muèenicima koje
je kralj dao pogubiti bili su i njegovi roðaci", rekla je s.
Vedrana. S. Agnezija Janja Biliæ iz Družbe službenica
milosrða kreæe u svoju prvu misiju. U Burundiju æe ponovno
otvoriti kuæu. Nije se odazvala dok nije ubijena s. Lukrecija
Mamiæ. "To je za mene bilo presudno. Bilo mi je žao da se
ne nastavi naše djelovanje. Uvjerena sam da onaj koji mi je
dao volju i snagu da se odazovem, da æe mi dati i sve drugo
što je potrebno. Ako je potrebno zaštiti moj život, ako i nije,
ako je njegova volja drugaèija, ja sam spremna. Nije me
strah jer me Bog prati", rekla je s. Agnezija.
Fra Stojan Zrno u misijama je 26 godina. U Africi je sto puta
obolio od malarije, pet puta godišnje, i ostao živ. Svaki dan u
svijetu u sat vremena od te opake bolesti umre 80 ljudi.
Ljudi nemaju 20 kn da kupe lijek da se spase. Posljednja
njegova misija velika je kao podruèje od Zadra do
Dubrovnika. Najbliži asfaltni put i benzinska crpka su mu
udaljeni 600 km. U njegovoj misiji nema struje ni tople
vode, fra Stojan se godinama kupao u hladnoj vodi. Najljepši
Božiæi su mu u Africi, premda nema sveèane hrane ni vina.
"Dolje se najbolje osjeæa što znaèi da je Bog postao
siromašan radi nas. Nije stvar u tome koliko imamo, nego je
bogat onaj koji ima Boga. I hrvatska rijeè bogat ima isti
korijen. Svima želim da imaju Boga", poruèio je fra Stojan.
S. Mirabilis Višiæ, školska sestra franjevka Krista Kralja,
misionarka je u Kongu 33 godine. "Kad su me pitali što
radim, rekla bih 'Pa ja nasmijavam dicu'. Radeæi s
izgladnjelom djecom, znak njihovog lošeg zdravstvenog
stanja je tuga. Nemaju apetita. Kad se borite da poènu jesti,
kad vidite prvi osmijeh na tom licu, znaèi da je dijete
spašeno. Žalosno je da u 21. st. mnogo djece umire od
gladi", kaže s. Mirabilis, istaknuvši da ljudi najprije moraju
osjetiti da ih volite. "Ako je osoba izgladnjela, neæete ga
odmah na poèetku uèiti Oèenaš. Nego pitati kako je, može li
mu se pomoæi. Onda æe on na bazi dobrog djela koje ste
uèinili upitati 'Recite vi nama tko je taj Isus Krist'. Kad
uspijete u Gospodinovo ime èovjeku navijestiti da je
osloboðen svih strahova i svega što ga je vezalo, to je
posebna radost. Ljudi nam pomažu moleæi za nas. U teškim
trenucima osjetimo, da nije bilo stotinu anðela, situacija bi
bila gora. Pored svega mi smo izbavljeni. Jer smo u
Gospodinovo ime tu, on daje snage da se teškoæe prebrode",
rekla je s. Mirabilis, istaknuvši da je u Europi mnogo
neprirodnih dogaðanja. Ljudi u Africi ne idu protiv prirode,
to znaèi ne idu protiv Boga.
10
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
S. Samuela Šimunoviæ, takoðer školska sestra franjevka
Krista Kralja, u Kongu djeluje šest godina. Odgaja mlade
koje se spremaju za postati redovnice. Djeluju u bolnici,
školi, opismenjivanju, pouci šivanja. Predavala je vjeronauk
u srednjoj školi. "Žao mi je kad se ljudi osjeæaju manje djeca
Božja. Ima ljudi koji misle da nisu prava djeca Božja. Djeca
pitaju: Zašto se sve dobro uvijek prikazuje bijelo? Anðeli su
bijeli, a sotona je na slikama crn. Što znaèi bijelo, što znaèi
crno? Treba im objasniti da sebe ne gledaju kroz to, da ih se
ne povrijedi. Teško je naæi prave rijeèi, pravi naèin. Kažem
kako ne znaèi da je samo bijelo pozitivno, a crno negativno.
To je unutarnji stav, kako se osjeæamo kad èinimo nešto
dobro, a kako kad èinimo loše. Da ne gledaju moralnu
vrijednost kroz boju, nego dobro i zlo je nutarnji stav. Kako
se osjeæamo kad ljubimo i kad smo ljubljeni. Povijest je,
nažalost, dala puno povoda za razmišljanje da su bijeli ljudi
zli. Na vjeronauku u pitanjima sve izaðe na površinu. Ljudi u
Africi se pitaju 'Jesam li ja jednako vrijedan kao i drugi? Ja
sam potlaèen'. Ljudi u Europi i Africi imaju iste želje i
teškoæe. Svatko želi biti prihvaæen, voljen, da ga se poštuje,
prihvaæen od Boga sa svojom poviješæu, biti siguran da me
Bog voli i da sam Božje dijete", rekla je s. Samuela.
Svi su misionari istaknuli da su im Hrvatska i Afrika jednako
domovina, jedna po roðenju, druga po poslanju. Istom
radošæu dolaze u Hrvatsku, a u radosti se vraæaju u misije
gdje djeluju. U srijedu 3. srpnja misionari su posjetili NP
Kornati i raspjevanu glagoljašku župu Uznesenja BDM u
Salima na Dugom otoku. Doèekali su ih župljani, saljska
djeca koja pjevaju i plešu narodno kolo te župnik Filip
Kucelin. Inaèe su misionari i biskupijski povjerenici za
misije u Hrvatskoj i BiH pohodili 11 župa grada Zadra,
Bibinje i Biograd, gdje su susreli puk sudjelovanjem na
župnim misnim slavljima.
Biskup Štambuk uputio otvoreno pismo
gradonaèelnicima Visa i Komiže
Hvar, 5.7.2013. (IKA) – Nakon što su se lokalne vlasti
gradova Visa i Komiže na otoku Visu negativno oèitovale na
traženje gradske vlasti u Hvaru da katamaran u vlasništvu
UTO "Kapetan Luka" na brzobrodskoj liniji Split – Vis i
obratno umjesto utorkom svakodnevno pristaje u Hvaru,
hvarsko-braèko-viški
biskup
Slobodan
Štambuk,
podržavajuæi zahtjeve Hvarana, uputio je otvoreno pismo
gradonaèelniku Visa Ivici Radiæu i gradonaèelnici Komiže
Tonki Ivèeviæ. U pismu, izmeðu ostaloga, istièe: "Ako je
istina da su reakcije iz Komiže i Visa sprijeèile svakodnevnu
katamaransku vezu na relaciji Split - Hvar - Vis, onda se i ja
pridružujem s velikom žalošæu i nelagodom u srcu,
protestirajuæi protiv toga samoubilaèkoga poteza! Naime,
ako bi se ostvarila svakodnevna veza - barem u naredna tri
mjeseca (srpanj, kolovoz i rujan) - duboko sam uvjeren da bi
to moglo koristiti i Visu i Komiži i cijelome otoku Visu.
Time bi se ostvarila toliko željena veza ova naša dva otoka
(Hvara i Visa). To bi omoguæilo i svojevrsno kulturno,
društveno, pa i ekonomsko napredovanje, i nadasve to bi
omoguæilo vezu izmeðu naših otoèana", istièe u pismu mons.
Štambuk.
Osvrnuvši se na teškoæe u prometnoj povezanosti izmeðu
otoka, posebno na lošu povezanost Hvara i Visa, biskup
Štambuk piše gradonaèelnicima: "I u crkvenom pogledu to
bi potpisanome biskupu omoguæilo da u buduæe ne mora
krenuti iz Hvara u 10.45 sati i na Visu biti u 17.30 sati što je
7 sati i 45 minuta, a kad sam se u nedjelju (30. lipnja) vraæao
u Hvar, opet je bilo nešto slièno, i to na dan kad je dio
Hrvata slavio ulazak naše domovine u Europsku uniju. Otoci
naši, plaèite! Sve ste udaljeniji jedan od drugoga! Još je
ika
uvijek moguæ ispravak, požurite! Pokažite da niste
uskogrudni i sebièni! Uèinite što je potrebno da ispravite
kurs 'Krila Jeta' i prema Hvaru, a potom i Visu i obratno!"
Na kraju otvorenoga pisma zaželio je viškim
gradonaèelnicima Božju milost i pomoæ u obavljanju posla,
uputivši im pozdrav – kako piše – iz "udaljenoga Hvara".
Predstavljena Sabrana djela nadbiskupa Marina Srakiæa
Plod duha i uma tijekom dosadašnjega sveæenièkog i
biskupskog služenja Crkvi, a time i simbol svega onoga èime
je zadužio ðakovaèko-osjeèku i srijemsku Crkvu, požešku
Crkvu i Crkvu u Hrvata
Ðakovo, 5.7.2013. (IKA/TU) - U prigodi preuzimanja
službe novoga ðakovaèko-osjeèkoga nadbiskupa i
metropolita Ðure Hraniæa te u zahvalnosti Gospodinu za
pastirsku službu nadbiskupa Marina Srakiæa, u prostorijama
KBF-a u Ðakovu predstavljena su 5. srpnja Sabrana djela
mons. dr. Marina Srakiæa, ðakovaèko-osjeèkoga nadbiskupa
i metropolita. Podsjeæajuæi na povod i tijek nastanka
sabranih djela, imenovani nadbiskup Ðuro Hraniæ obratio se
mons. Srakiæu, zamolivši ga da tu ediciju svojih sabranih
djela u izdanju Nadbiskupskog ordinarijata i njihovo
predstavljanje uoèi sutrašnje primopredaje službe
nadbiskupa i metropolita prihvati kao izraz iskrene i velike
zahvalnosti svih sveæenika, redovnika, redovnica,
vjerouèitelja i svih vjernika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
za njegovo 23-godišnje biskupsko služenje u njoj te kao
izraz zajedništva. "Primite ovo izdanje i kao dar svih nas
Vama dok Vas sa zahvalnošæu i s ponosom što ste bili i
ostajete naš nadbiskup pratimo u mirovinu te kao našu
èestitku za Vaš sutrašnji 76. roðendan", rekao je mons.
Hraniæ, dodavši kako su Sabrana djela plod nadbiskupova
sveæenièkoga, profesorskog i biskupskog teološkog rada,
plod duha i uma tijekom dosadašnjeg sveæenièkog i
biskupskog služenja Crkvi, a time i simbol svega onoga èime
je zadužio ðakovaèko-osjeèku i srijemsku Crkvu, požešku
Crkvu i Crkvu u Hrvata.
O nastanku i sadržaju sabranih djela govorio je njihov
urednik, mons. dr. Vladimir Dugaliæ, podsjetivši kako je
ideja nastala prije 4 godine, kao izraz zahvalnosti ali i kao
prigodni dar nadbiskupu Marinu o slavlju njegovih velikih
jubileja: 50 godina sveæeništva i 20 godina biskupske službe.
Kako je istaknuo, namjera je bila izdati èetiri knjige, ali vrlo
brzo, nakon sakupljene prve graðe, uvidjelo se da je to
nemoguæe te da graðu treba razdijeliti na barem sedam
knjiga. Daljnjim prikupljanjem uvidjelo se da i to nije
moguæe i tako je nastalo 11 knjiga. Prof. dr. Dugaliæ
istaknuo je tri razloga izdavanja sabranih djela. Kao prvi
naveo je zahvalnost nadbiskupu Srakiæu za sve uèinjeno, jer
knjige svjedoèe o ustrajnom, marljivom, samozatajnom,
èesto mukotrpnom nadbiskupovu radu od poèetka njegova
profesorskog i odgojiteljskog rada 70-ih godina prošlog
stoljeæa sve do biskupske i nadbiskupske službe, zbog èega
predstavljaju svojevrsnu nadbiskupovu duhovnu ostavštinu
svojoj mjesnoj Crkvi.
Nadalje, prva i jedanaesta knjiga znaèajan su doprinos
boljem poznavanju i razumijevanju povijesti Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije, a druga, treæa, èetvrta i peta knjiga
doprinos su hrvatskoj teološkoj misli, osobito podruèju
moralne teologije. Ujedno, želja je bila da one budu skroman
doprinos u Godini vjere boljem poznavanju moralnog i
socijalnog nauka Crkve. I na kraju, ostale knjige svojevrsna
su kronika Nadbiskupije i svjedoèanstvo jednog vremena, tj.
što se dogaðalo posljednjih 25 godina i što je uèinjeno na
podruèju evangelizacije i duhovne i materijalne obnove
Nadbiskupije. "Prikupljena graða objavljena je u 11 knjiga
Domovinske vijesti
od kojih svaka prièa svoju prièu i tek kao cjelovit mozaik
osvjetljavaju život i rad nadbiskupa Marina", rekao je mons.
Dugaliæ, predstavivši ukratko svih 11 knjiga.
O knjigama je govorio i jedan od pisaca predgovora, prof.
Mirko Æuriæ, kazavši kako je objava 11 knjiga jednog
autora, odnosno nadbiskupa Srakiæa, veliki povijesni
trenutak i najveæi izdavaèki pothvat u povijesti Ðakova.
Marijan Beljan, èlan Uprave Glasa Slavonije, istaknuo je
kako su Sabrana djela životno tkanje nadbiskupa Marina, u
kome svaka stranica ima svoje mjesto i svoje znaèenje.
Zajedno imaju puno složeniju ulogu, ali i odgovornost, u
religijskom, kulturnom, društvenom i inom životu naše
zajednice".
Na samom kraju nazoènima se obratio i autor Sabranih djela,
nadbiskup Marin Srakiæ, priznavši kako su ga na pisanje
potaknuli bogoslovi kada se kao mladi sveæenik vratio iz
Rima. "Kad èovjek jedanput krene tim putem, posve je
razumljivo da ga prati obveza pisanja i objavljivanja onoga
što kao predavaè istražuje, pronalazi, što predaje drugima,
malom krugu studenata, a da to bude na dobro i drugih. Tako
sam ja nekako spojio odgojiteljsku službu sa spisateljskom, a
biskupsku, sveæenièku službu s pisanjem", rekao je
nadbiskup Srakiæ, zahvalivši svima koji su pridonijeli
objavljivanju Sabranih djela, napose uredniku mons.
Dugaliæu. "Neka Gospod blagoslovi uèinjeno i sve što treba
uèiniti, tako æemo zaokružiti moju službu, ne samo službu
nego zapravo dugi život, 76 godina. Èitali smo knjigu
'Lijepo je biti star' i mogu vam potvrditi – doista je lijepo biti
star", rekao je nadbiskup Srakiæ.
Ðakovo: Kanonsko preuzimanje službe nadbiskupa
Èinom pokazivanja Apostolskog pisma Zboru savjetnika, u
prisutnosti kancelara Nadbiskupije mons. dr. Drage Tukare,
mons. dr. Ðuro Hraniæ kanonski je preuzeo službu
nadbiskupa, a mons. dr. Marin Srakiæ je umirovljen
Ðakovo, 5.7.2013. (IKA/TU) – Nakon što je apostolski
nuncij Alessandro D'Errico 18. travnja 2013. u
Nadbiskupskom dvoru u Ðakovu objavio da je papa Franjo
prihvatio odreknuæe od službe pastoralnog upravljanja
Ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupijom mons. Marina Srakiæa,
te imenovao nadbiskupom metropolitom mons. Ðuru
Hraniæa, dotadašnjeg pomoænog biskupa ðakovaèkoosjeèkog, u petak 5. srpnja, na sjednici Zbora savjetnika,
koja je zapoèela u 11.30 sati, izvršeno je kanonsko
preuzimanje službe nadbiskupa. U Crvenom salonu
Nadbiskupskog dvora èlanovima Zbora savjetnika mons.
Ðuro Hraniæ pokazao je Apostolsko pismo (bulu) pape
Franje.
Naime, za stvarno preuzimanje nekih službi od posebnog
znaèaja, kao što su biskupija i župa, kanonski zakon
predviða poseban obred ustolièenja ili uvoðenja, kojem je
podvrgnuta i sama pravna valjanost naslova i kasnijih akata.
Stoga biskup, prije nego zapoène svoju pastoralnu službu u
biskupiji koja mu je povjerena, mora biskupiju kanonski
preuzeti u posjed, prema propisanim formalnostima. U
smislu kanonskih propisa, kan. 382, §3., biskup kanonski
preuzima biskupiju onda kada osobno ili preko zastupnika
pokaže Apostolsko pismo zboru savjetnika u prisutnosti
kancelara kurije, koji o tome sastavlja zapisnik.
Èinom pokazivanja Apostolskog pisma Zboru savjetnika, u
prisutnosti kancelara Nadbiskupije mons. dr. Drage Tukare,
mons. dr. Ðuro Hraniæ 5. srpnja kanonski je preuzeo službu
nadbiskupa, a mons. dr. Marin Srakiæ je umirovljen.
Nazoènom zboru obratio se i nadbiskup Marin Srakiæ,
zahvaljujuæi svim sveæenicima na suradnji te poželjevši
svome nasljedniku blagoslov i uspjeh u preuzetoj službi
10. srpnja 2013. broj 28/2013
11
Domovinske vijesti
Predsjednik HBK o ulasku Republike Hrvatske u
Europsku uniju
"Crkva to doživljava kao ostvarenje sna bl. Ivana Pavla II.
koji je tome najviše pridonio iz svijeta Crkve, kao i
politièara katolika koji su taj proces poèeli. Hrvatska država
i narod kao aktivni èlanovi veæe zajednice imaju šansu boriti
se i izboriti za zajednièke programe", istièe nadbiskup Puljiæ
Zadar, 5.7.2013. (IKA) - Zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ
kao predsjednik HBK sudjelovao je na sveèanosti u Zagrebu
povodom ulaska Hrvatske u EU te se izjasnio o znaèenju
toga dogaðaja za našu zemlju i narod. "Crkva to doživljava
kao ostvarenje sna bl. Ivana Pavla II. koji je tome najviše
pridonio iz svijeta Crkve, kao i politièara katolika koji su taj
proces poèeli. Hrvatska država i narod kao aktivni èlanovi
veæe zajednice imaju šansu boriti se i izboriti za zajednièke
programe", kaže nadbiskup Puljiæ. Istièe da Hrvatske, kao
kulturalne, politièke i društvene narodne stvarnosti, ne bi
bilo da nije bilo Crkve. Crkva je sastavni dio njenog rasta,
poèetka i hrvatskoga ponovnog osvajanja prostora slobode.
Mons. Puljiæ podsjeæa da su hrvatski biskupi 2010. g. uputili
Pismo povodom pristupnih pregovora za ulazak Hrvatske u
EU i istièe pozitivnost potrebnu podrške u europskoj
asocijaciji. "Okvir ujedinjene Europe prisiljava narode da
budu složni. Koliko toliko. Nije to lako. Ali ako su
uspostavljena neka pravila, ako postoje zakoni i propisi koje
svi moraju slijediti, to treba poštovati. Vodi se afera oko
uhidbenog naloga. Ali ako su se europski narodi složili da
nema zaštiæenih i da je svaka država dužna isporuèiti ljude,
nema više azila jer si neke druge ideologije. To je pozitivno.
Dakle, ne smije se više nitko nadati dobru, ako je èinio zlo.
U tom kontekstu Europa je dobra, kao organizacija, dobra je
po zakonima, nekim usmjerenjima", rekao je nadbiskup
Puljiæ. Uniju smatra faktorom stabilnosti za hrvatsku zemlju
koja je u povijesti preživjela mnoga stradanja. "Gledajuæi
pojedine narode u Europi, opaža se velika razlika izmeðu
njih i Hrvatske. No drugi nisu ratovali sto godina, a Hrvatska
je u samo pedeset godina proživjela tri velika rata. Druge
zemlje nisu gubile ljude, nisu se uništavale. Zemlje koje su
bile pošteðene ratnih nevolja su u prednosti. Ako Europa
poživi još pedeset godina u miru, nisam pesimist. Ali
pesimist sam ako se stavi naglasak samo na ekonomiju, a ne
uzme èitav spektar ljudskog života. Netko treba zaustaviti
odvlaèenja ljudi s njihovih oranica, polja, mora. To nije
buduænost Hrvatske. Treba strategija ravnomjernosti,
zadržavanja ljudi na mjestima gdje jesu", smatra nadbiskup.
Istièe zasluge prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje
Tuðmana koji nije spomenut na sveèanosti ulaska Hrvatske u
EU. "Žao mi je da se nije našlo prostora i vremena da ga se
spomene. On u nekim europskim politièkim krugovima ne
uživa neki ugled jer je stavio veliki naglasak na narodnu
slobodu, narodnu neovisnost. To mnogi nadrieuropljani ne
shvaæaju. Mi smo bili ugroženi. Mi bez slobode nismo mogli
disati. Hvala Bogu da smo imali Tuðmana. Tu se neke stvari
miješaju. Postoji i neka nivelacija koja ide prema tome da se
kaže kako su svi jednako krivi i jednako zaslužni. Ili nisu
zaslužni. Pa se stavlja na isti nivo i one koji su bili u drugim
državama i drugim republikama Jugoslavije. To je loše, nije
dobro, povijesno gledano", upozorio je zadarski nadbiskup.
Crkva je u Europi uspostavila odnose s državama da se zna
što se od nje oèekuje. "U zemljama Europske unije Crkva
sve više diže glas. Crkva je jaka kao moralna snaga, kritièka
svijest. Crkva nije parlament niti æemo iæi u parlament. Mi
smo božanska institucija koja je za narod, s narodom i pred
svakim društvom, u svakom vremenu, brani ljudska prava.
Jer osjeæa kako se u novoj zajednici europskih naroda
izgraðuje društvo bez Boga. Mi ne silimo parlamentarce da
idu u crkvu, da vjeruju. Ali tražimo da se kao zauzeti ljudi
12
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
zauzimaju za vjernike. Ne može se vjernika ignorirati,
odstraniti. Dapaèe! I u donošenju zakona, oni su dužni
prema sklopljenim Lisabonskim sporazumima kao
parlamentarci i kao zauzeta politièka tijela konzultirati i
Crkve. To je veliki korak. Oni mogu izglasavati zakone, ali
to ne znaèi da æe Crkva šutjeti ako se nešto neprirodno
proglašava zakonom", rekao je nadbiskup, podsjetivši na
rijeè bl. Ivana Pavla II. "Èovjek kao slobodno biæe može
stvoriti društvo bez Boga, ali znajte da æe takvo društvo biti
protiv èovjeka". "Mi smo proživjeli to društvo komunistièke
ideologije koje se nažalost još uvijek pojavljuje u svojim
blažim ili jaèim izdanjima - kao da mu Bog smeta ili ima
krivu sliku o Bogu. Ne tjeramo da svi ljudi moraju vjerovati.
Ali ne možemo prihvatiti da društvo stvara zakone i
paradigme u kojima æe se Boga prekrižiti. U tom kontekstu,
pravno gledano, moramo pohvaliti hrvatsko društvo koje je s
te strane, zahvaljujuæi ugovorima koje je sklopilo s
Katolièkom Crkvom i drugim vjerskim zajednicama uèinilo
tako da je lijepo èuti od muslimana koji kaže kako je
muslimansko pitanje najbolje riješeno u Hrvatskoj. Jednom
sam rekao jednom predstavniku islama 'Volio bih da budete
glasnogovornik da tako bude zaštiæen moj brat kršæanin u
Egiptu, Siriji i drugim arapskim zemljama gdje
proživljavaju, da ga branite. To je pravo. Da društvo
prepozna svoje graðane ne samo po plaæanju poreza, nego i
po dimenziji vjerovanja. Dati moguænost ljudima koji
vjeruju u Boga da budu autentièni i slobodni", rekao je
mons. Puljiæ. Pribojava se iskljuèivog naglaska na
ekonomiju u Uniji, koje može pridonijeti porastu
nezadovljstva, ako ako se ne upletu i drugi elementi:
kulturalni, vjerski, tradicionalni. U tom sluèaju, EU može
biti obogaæenje. "Volio bih vidjeti takvu Europu – kao
bogatstvo naroda u kojem se svatko osjeæa kod kuæe, nije
ugrožen, pridonosi što može. Nismo zadovoljni što se
naglasak stavlja na nešto što nije nevažno - ekonomija nije
nevažna, ali nije najvažnija. Ima nešto važnije. To su isticali
pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. - kršæanske korijene i
Europu koja je iz toga nikla", rekao je predsjednik HBK.
Podsjeæa da su Europu stvarala svetišta: "Svetišta su bila
mjesta gdje su se ljudi globalizirali. Svetišta su bila mjesta u
kojima su se razlièiti narodi okupljali i tu se osjeæali
èlanovima jednog naroda, jedne Crkve. Bl. Ivan Pavao II. je
iz svetišta povišenim glasom i pogledom uzviknuo: 'Iz
svetišta Santiago de Compostela vièem tebi, stara Europo,
pronaði svoje korijene, budi svoja!'". Crkva je od poèetka
otvorena globalizaciji, kaže mons. Puljiæ. "Ako je itko
pokušao globalizirati europsko i svjetsko i društvo, to je
Katolièka Crkva. Bilo je posebno biti katolik i kad nije bilo
Europske unije. Kad katolik doðe u Ameriku, Australiju,
Afriku, europske države, on se svugdje osjeæa kod kuæe, kad
sretne svog brata katolika. Kad služim misu u Njemaèkoj,
Engleskoj, Francuskoj, ja sam kod kuæe. Nemam osjeæaj da
sam stranac. U Crkvi nema stranaca", istièe mons. Puljiæ.
Zakljuèno je rekao da je kao predsjednik HBK dobio poziv
za zasjedanje europskih biskupskih konferencija u Bratislavi
ovog listopada. Naziv glavne teme je "Laicizam i laiènost".
"Imamo sve više pojava tzv. laicizma, a znaèi iskljuèivost
vjernika, Boga, Crkve. To nam ne treba. Za razliku od
zdrave laiènosti koju je Crkva prihvatila, s njom se složila i
podržava je – znaèi da Crkva i država imaju odnos u kojem
Crkva uvažava laiènost države, organizacija. Crkva se ne
miješa u politiku, strategiju, ekonomiju. Ona podržava
laiènost društva i države. Ali se plaši laicizma jer laicizam
iskljuèuje religiju, vjeru, Crkvu, Boga. Takav laicizam
mogao bi ugroziti zdravo društvo ujedinjene Europe",
zakljuèio je nadbiskup Puljiæ, predsjednik HBK.
ika
Šesnaesta obljetnica utemeljenja Požeške biskupije
Požega, 5.7.2013. (IKA) - Prigodom šesnaeste obljetnice
utemeljenja Požeške biskupije, 5. srpnja biskup Antun
Škvorèeviæ predvodio je euharistijsko slavlje u požeškoj
katedrali. U pozdravu biskup je istaknuo da se toga dana u
Godini vjere na redovitoj dnevnoj misi u katedrali žele
molitveno spomenuti 16. obljetnice utemeljenja Požeške
biskupije i imenovanja njezina biskupa te ukazao na važnost
i znakovitost objave prve Enciklike pape Franje "Lumen
fidei", podsjetio na blagdan slavenskih apostola i
suzaštitnika Europe sv. Æirila i Metoda te 1150. obljetnicu
njihova dolaska na slavenske prostore i istaknuo kako nas
oni potièu na molitvu za Hrvatsku koja je prije nekoliko
dana ušla u puno èlanstvo Europske unije.
Prije himna "Slava Bogu", ðakon Zdravko Ticl sveèano je
proglasio glavni ulomak iz Apostolskog pisma pape Ivana
Pavla II. "Praeclarum Evangelizationis opus" u kojem on
spominje da je osnutak Požeške biskupije svojevrsni
nastavak novom snagom "preslavnog djela evangelizacije"
sv. Æirila i Metoda.
U homiliji biskup je podsjetio kako je Isusov evanðeoski
nalog "Idite", kojim šalje uèenike naviještati kraljevstvo
nebesko, imao svoje posebno snažno ostvarenje u
apostolskom djelovanju svete braæe Æirila i Metoda i da je
papa Ivan Pavao II. utemeljenjem Požeške biskupije tom
"Idite" dao novi oblik, da su njegovi posebni dionici
sveæenici meðu koje se ukljuèuju i nazoèni ovogodišnji
mladomisnici te vjerouèitelji. Istaknuo je kako sam živi
uskrsli Isus Krist u snazi svoga Duha ostvaruje naviještanje
rijeèi po onima koje šalje te je izrazio zahvalnost Bogu za
sveæenike, redovnike i redovnice, ðakone, vjerouèitelje i
mnoge druge vjernike u Požeškoj biskupiji po kojima se
nastavlja to preslavno djelo i izgraðuje mjesna Crkva. Kazao
je okupljenim vjernicima kako je 5. srpnja 1997. usvojio
molitvu sv. Æirila iz 9. stoljeæa kao svoju, da ju je molio na
dan uspostave Požeške biskupije te da to èini i danas:
"Gospodine, Bože moj, usliši moju molitvu i saèuvaj svoje
vjerno stado kojemu si na èelo postavio mene, nesposobnog i
nevjernog slugu svoga. Oslobodi ga bezbožne i poganske
zlobe onih koji hule protiv tebe. Uništi (trojezièno)
krivovjerje i umnoži svoju Crkvu i sjedini sve i uèini da
izabrano ljudstvo bude složno u tvojoj pravoj vjeri i pravom
ispovijedanju i u njihova srca udahni rijeè svoga nauka. Jer
tvoj je dar ako si nas nedostojne uzeo za vjesnike evanðelja
Krista tvojega tako da potièemo na dobra djela i radimo što
je tebi milo. One koje si mi dao, tebi, kao tvoje, izruèujem.
Vladaj njima svojom moænom desnicom i štiti ih svojim
krilima da svi hvale i slave tvoje ime, Oca i Sina i Duha
Svetoga. Amen."
Potom se biskup osvrnuo na evangelizacijsko djelo sv. braæe
meðu Slavenima i istaknuo njihov prinos europskom
jedinstvu i kulturi te rijeèima pape Ivana Pavla II. iz
Enciklike "Slavorum apostoli" podsjetio na njihovo znaèenje
i za današnju Europu: "Ostvarujuæi vlastitu karizmu, Æiril i
Metod odluèno su pridonijeli izgradnji Europe, ne samo u
vjerskom kršæanskom zajedništvu, nego i u njezinom
civilnom i kulturalnom jedinstvu. Ni danas nema drugog
puta da bi se prevladale napetosti te popravili lomovi i
antagonizmi kako u Europi tako u svijetu, koji prijete
prouzroèiti strašna razaranja života i vrijednosti. Biti
kršæanima u današnje doba znaèi biti umjetnicima
zajedništva u Crkvi i društvu. U tom cilju potreban je duh
otvorenosti prema braæi, meðusobno razumijevanje,
spremnost na suradnju putem velikodušne razmjene
kulturalnih i duhovnih dobara." Biskup je još kazao kako su
Europsku uniju utemeljila trojica katolièkih državnika ali da
je današnja europska situacija drugaèija od onodobne te da
Domovinske vijesti
nije dovoljno pozivati se na te poèetke nego je potrebno
uložiti nove napore za razumijevanje toga stanja i nastojanje
oko izgraðivanja Europe na temelju kršæanskih vrijednosti i
da u tom smislu ima svoje znaèenje i ulazak Hrvatske u
njezino puno èlanstvo. Završio je molitvom pape Ivana
Pavla II. za Europu iz spomenute Papine enciklike: "Presveta
Trojice, po zagovoru dvojice svete braæe udijeli cijeloj
Europi da sve više osjeæa zahtjev vjersko-kršæanskog
jedinstva i bratskog zajedništva svih svojih naroda, tako da,
nadvladavši uzajamno nerazumijevanje i nepovjerenje i
pobijedivši ideološke sukobe u zajednièkoj svijesti istine,
može biti za sav svijet primjer pravedna suživota, u
uzajamnom poštovanju i neokrnjenoj slobodi." Biskup je
dodao svoju molitvu: "Daj, Presveta Trojice, da Hrvatska u
zajedništvu europskih naroda može pružiti svoj doprinos
vjernosti evanðeoskim vrijednostima u kojima se izgraðivala
tijekom svojih trinaest stoljeæa te saèuva svoju posebnost i
dostojanstvo. Neka nas na europskom putu prati i zagovora
najvjernija hrvatska Odvjetnica i Majka!"
U koncelebraciji bio je Josip Devèiæ, generalni vikar i
prepošt Stolnog kaptola, Ivica Žuljeviæ, župnik župe sv.
Terezije Avilske, sveæenici djelatni u biskupijskim
središnjim
ustanovama
te
èetvorica
ovogodišnjih
mladomisnika. Meðu sudionicima slavlja bila je skupina od
èetrdesetak vjerouèitelja Požeške biskupije koji se nalaze u
duhovnim vježbama pod vodstvom don Damira Stojiæa,
požeški gradonaèelnik Vedran Neferoviæ sa suradnicima te
zamjenik župana Požeško-slavonske županije za društvene
djelatnosti Ferdinand Troha sa suradnicima. Na svršetku
slavlja svi nazoèni uputili su se u kapelu Bl. Ivana Pavla II. u
kripti katedrale te ondje pred njegovim moæima molili za
Požešku biskupiju koju je on utemeljio. Sveèanosti misnog
slavlja dao je snažan doprinos katedralni mješoviti pjevaèki
zbor pod ravnanjem Alena Kopunoviæa Legetina.
Misa zahvalnica za akademsku godinu na HKS-u
Zagreb, 5.7.2013. (IKA) – Sveèani "Te Deum" za proteklu
akademsku godinu proslavljen je 5. srpnja u sveuèilišnoj
kapelici na Hrvatskome katolièkom sveuèilištu. Misno
slavlje predvodio je rektor HKS-a dr. Željko Tanjiæ,
podsjetivši najprije na djelo sv. Æirila i Metoda, donositelja
pismenosti meðu slavenske narode. "Dvojica odluènih ljudi,
biskupa, redovnika, stoje na poèetku slavenske kulture s
evanðeljem u ruci. To je važno. Evanðelje i kultura,
evanðelje i znanost uvijek se prožimaju. I zato su nam oni
primjer", ukazao je rektor Tanjiæ, dodavši kako je ulaskom
Hrvatske u EU upuæen poziv, posebno mladima, obogatiti
Europu. Osvrnuo se i na prvu encikliku pape Franje "Svjetlo
vjere", objavljenu istog dana, kao nadopunu trilogije koju je
zapoèeo papa u miru Benedikt XVI.
"Znam da su mladi ljudi èesto u traženju, pitanjima, i ovdje
se postavlja pitanja - znanost, znanje, škola, vjera, kakve sve
to veze ima? I znam da vas pitaju - 'HKS, kakvo je to
sveuèilište'? Ono u kojem vjera i znanje stanuju, traže se,
odgovaraju, vjerujem da nas to sve obogaæuje", ustvrdio je
rektor Tanjiæ. Navodeæi kako je Isus od apostola tražio da ih
nosi nutarnja ideja, zakljuèio je kako duh pobjeðuje, vodi
svijet i oblikuje ga. "Pa i u ovom trenutku vašeg života,
našega sveuèilišta, naše domovine Hrvatske, premda se èini
da smo napravili samo mali korak u akademskoj godini, svi
ste vi, profesori, djelatnici, studenti napravili veliki korak",
zakljuèio je. Pri kraju misnog slavlja župni vikar župe sv.
Marka Križevèanina Odilon Gbenoukpo Singbo pozvao je
vodstvo i studente HKS-a na financijsku i drugu pomoæ za
izgradnju sirotišta u njegovu rodnom Beninu.
10. srpnja 2013. broj 28/2013
13
Domovinske vijesti
13. smotra puèkog crkvenog pjevanja u sklopu
Ðakovaèkih vezova
Ðakovo, 5.7.2013. (IKA/TU) - U sklopu 47. "Ðakovaèkih
vezova" u samostanskoj crkvi Presvetog Srca Isusova
milosrdnih sestara sv. Križa, u Ðakovu, 5. srpnja održana je
13. smotra puèkoga crkvenog pjevanja. Predstavili su se
Ženska klapa "Certissa" Ðakovo s pjesmama "O, mila Majko
Nebeska" i "Žeða duša moja", Izvorna pjevaèka skupina
"Semeljaèke snaše" Semeljci s pjesmama "O, divna djevice"
i "Danak svaki Božjoj Majci", Ženska pjevaèka skupina
KUD-a "Vesela šokadija" Koritna s pjesmama "O, mila
Majko nebeska" i "Sunašce na poèin palo", Ženska pjevaèka
skupina HKD-a "Podgoraèani" Podgoraè s pjesmama "Krist
na žalu" i "O, divna djevice", Ženski pjevaèki zbor Augusta
Šenoe Pecs (Peèuh, Maðarska) s pjesmama "Da mogu ljiljan
biti" i "Ah, kol si slatka, Djevice", Ženska pjevaèka skupina
KUD-a "Vesela šokadija" Gundinci s pjesmama "Mi smo
tvoji putnici" (hodoèasnièka pjesma) i "Majko, Djevo" te
Župni zbor crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije,
Duboševica s pjesmama "Gospi velikoj" i "Marijo, o zvizdo
naša". Cilj smotre je oèuvanje tradicijskog pjevanja crkvenih
pjesama na puèki naèin, što je sve teže realizirati kako je
zamišljeno prije trinaest godina jer su u meðuvremenu svijet
napustile mnogobrojne starije osobe - izravni nositelji
takvoga glazbenog izrièaja na podruèju Slavonije i Baranje,
diljem Hrvatske te na podruèjima izvan Hrvatske gdje žive
Hrvati. Puèkoga crkvenog pjevanja sve više se prihvaæaju
pjevaèke skupine kulturno-umjetnièkih društava, u novije
vrijeme ženske i muške pjevaèke klape, a rado se pridružuju
i pojedini crkveni zborovi koji takvo pjevanje prezentiraju na
njima svojstven naèin. Buduæi da folklorne pjevaèke
skupine, klape i zborove vode struèni voditelji, primjeæuje se
izvjestan pomak u kvaliteti pjevanja, ali i odmak od starog
naèina pjevanja, kada su glavnu ulogu imale poèimalje koje
su se brinule o liturgijskom i izvanliturgijskom pjevanju u
župama i filijalama gdje nije bilo orguljaša, odnosno
zborovoðe. No, najvažnije je da postoji interes za ovakve
smotre, da se èuvaju i populariziraju stari crkveni napjevi i
širi suradnja izmeðu pjevaèkih skupina, što potvrðuju i
smotre u drugim mjestima diljem Hrvatske. Ženski pjevaèki
zbor iz Peèuha, prvi puta u Ðakovu, privukao je posebnu
pozornost izborom starih hrvatskih napjeva koji su saèuvani
u Maðarskoj, pa se kod ostalih pjevaèkih skupina pojavila
želja da ih uvrste u svoje programe. Uime "Ðakovaèkih
vezova" sve sudionike smotre i posjetitelje pozdravio je
predsjednik Folklornog odbora Tomislav Vukoviæ, program
je vodio èlan Folklornog odbora Željko Vurm, uz asistenciju
Darije Vrbešiæ i Zorana Uškoviæa, a svim pjevaèkim
skupinama i samostanu milosrdnih sestara sv. Križa uruèene
su prigodne zahvalnice.
Blagdan svete braæe Æirila i Metoda proslavljen u
zagrebaèkoj katedrali
Zagreb, 5.7.2013. (IKA) – U povodu blagdana svete braæe
Æirila i Metoda u zagrebaèkoj prvostolnici je u petak 5.
srpnja služena sveèana Liturgija sv. Ivana Zlatoustoga.
Liturgiju je predvodio katedralni dekan protojerej stavrofor
Željko Pajiæ u zajedništvu s više sveæenika. U prigodnoj
homiliji o. Pajiæ govorio je o Svetoj braæi koji su slavenskim
narodima ostavili baštinu neprolaznih vrijednosti. Ideja i
svjedoèenje sv. Æirila i Metoda posebni su izazov današnjim
kršæanima u Godini vjere da preispitaju svoju vjeru i svoje
svakodnevno svjedoèenje za Krista, rekao je propovjednik.
Liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga pjevao je Æirilo-metodov kor.
14
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
Blagdan Ruke sv. Vlaha
Dubrovnik, 5.7.2013. (IKA) - Blagdan Ruke sv. Vlaha
proslavljen u petak 5. srpnja u crkvici Sv. Vlaha na Gorici u
Dubrovniku euharistijskim slavljem koje je predvodio mons.
Toma Luèiæ, rektor zborne crkve Sv. Vlaha u Gradu.
U propovijedi mons. Luèiæ govorio je o tri naizgled razlièita
razloga okupljanja u toj crkvici tog dana: u Dubrovaèkoj
biskupiji slavi se blagdan Ruke sv. Vlaha koji je živio prije
16 stoljeæa, u cijeloj Crvi slavi se blagdan slavenskih
apostola sv. Æirila i Metoda koji su živjeli prije 11 stoljeæa, a
takoðer je drugi dan trodnevne duhovne priprave za mladu
misu don Frana Èivljaka, te je kazao: "Don Frano Èivljak
odluèio se za sveæenièki poziv. Sveti Vlaho to je uèinio
davno prije. Izmeðu njih dvojice to su uèinili Æiril i Metod.
To je velika vremenska razlika i ja se pitam što je to što ih
povezuje?" a odgovor je pronašao u èinjenici da èovjek kada
ga Bog zove ne može ništa drugo nego odgovoriti potvrdno,
što je vjernicima približio prièom o mons. Smiljanu Èekadi
koji je bio imenovan pomoænim sarajevskim biskupom, što
je narod doèekao s oduševljenjem. No, samo godinu dana
nakon toga papa ga je imenovao biskupom u Skoplju, a
narod se pobunio i nipošto nije želio pustiti toga mladog
biskupa koji je bio izvrstan pjesnik i pisac, a napose
govornik kojemu na hrvatskom govornom podruèju nije bilo
ravnog. Tada je na misi u sarajevskoj katedrali u propovijedi
biskup kazao: "Ne znam koliko to shvaæate, no Bog kada
poziva što se smije reæi? Smije li se Bogu reæi ne i neæu?"
Muk je nastao u katedrali, a onda se jedan djeèak na oèevim
ramenima s èetiri godine javio: "Ne smije se Bogu reæi
neæu!" a biskup je kazao "Sada ste èuli iz nevinih djeèjih
usta što je pravo i sada ako ima netko reæi, recite!" I nitko
više nije progovorio ni rijeèi. Taj dogaðaj je mons. Luèiæ
aktualizirao i povezao s odazivom mladomisnika don Frana.
Prije euharistijskog slavlja mons. Luèiæ je u procesiji s
èlanovima Bratstva festanjula došao pred crkvicu Sv. Vlaha
na Gorici, a nosili su relikviju ruke sv. Vlaha. Dolaskom
pred crkvicu poklonili su se sv. Vlahu, a pred oltarom ih je
doèekao župnik župe sv. Mihajla na èijem teritoriju se
crkvica nalazi don Željko Kovaèeviæ te primio relikvije
položivši ih na oltar. Nakon euharistijskog slavlja
mladomisnik don Frano vjernicima je dao na èašæenje
relikvije ruke sv. Vlaha.
Duhovne vježbe za vjerouèitelje i odgajateljice u vjeri
Požeške biskupije
Požega, 6.7.2013. (IKA) - U Domu sv. Augustina u Velikoj
od 4. do 6. srpnja održane su duhovne vježbe za vjerouèitelje
i odgajateljice u vjeri Požeške biskupije.
Na temu
"Teologija tijela Kristova – Crkva i uloga vjerouèitelja"
govorio je don Damir Stojiæ, studentski kapelan u Zagrebu.
Na poèetku susreta sve je pozdravio mr. Žarko Turuk,
predstojnik Katehetskog ureda Požeške biskupije.
Voditelj duhovnih vježbi svoje nagovore poèeo je od
središnje ekleziološke teme – Crkve. Svatko od nas postaje
dio Crkve svojim krštenjem. U toj Crkvi posebnu ulogu
imaju vjerouèitelji koji su na prvoj crti njezine "bojišnice",
poruèio je don Damir, koji je svoje nagovore na navedenu
temu temeljio na Pavlovoj poslanici Efežanima u kojoj
Pavao usporeðuje ljubav Krista za Crkvu s ljubavi muža za
ženu. Na tu temu nadovezao je teologiju tijela koju je
posebno razradio bl. Ivan Pavao II. Brak na zemlji je znak
Presvetog Trojstva na nebu. Vjerouèiteljima je na kraju
poruèio da su pozvani biti ne uspješni nego vjerni i sveti, a
kada smo vjerni i sveti onda je Bog uspješan.
ika
Mons. Ðuro Hraniæ preuzeo nadbiskupsku službu
"Toliku podršku i ljubav koju sam osjetio od imenovanja do
sada doživljavam kao Božji blagoslov, kao dragocjeni
kapital na poèetku povjerene mi službe"
Ðakovo, 6.7.2013. (IKA/TU) - Novi ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup i metropolit, mons. Ðuro Hraniæ u subotu 6.
srpnja, na sveèanom liturgijskom slavlju u ðakovaèkoj
katedrali-bazilici Sv. Petra preuzeo je nadbiskupsku službu,
na koju ga je 18. travnja ove godine imenovao papa Franjo,
nakon što je prihvatio odreknuæe od službe dosadašnjeg
nadbiskupa mons. Marina Srakiæa. Slavlju je nazoèio
apostolski nuncij u RH mons. Alessandro D'Errico,
predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir
Puljiæ, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, gotovo
svi biskupi HBK, biskupi susjednih biskupskih konferencija,
kao i predstavnici kršæanskih Crkava i drugih vjerskih
zajednica, predstavnici politièkih vlasti države, županija i
gradova, gospodarstvenici i brojni drugi predstavnici
znanstvenih i kulturnih institucija, obitelji, vjernici i
hodoèasnici.
Molitvena priprava u ðakovaèkoj prvostolnici zapoèela je u
10 sati, a u 10.15 iz Nadbiskupskog doma krenula je
procesija u kojoj su bile skupine u narodnim nošnjama,
redovnice, sjemeništarci i bogoslovi te prezbiteri-suslavitelji,
a nakon što su u 10.30 zvona s katedrale oznaèila poèetak
mise, krenula je procesija u kojoj su bili mons. dr. Ðuro
Hraniæ i mons. dr. Marin Srakiæ, a meðu njima brojni
nadbiskupi i biskupi, prezbiteri – biskupski izaslanici i
provincijalni predstavnici redova, èlanovi Kaptola i Zbora
savjetnika. Dok je procesija ulazila u katedralu, vjernici su je
pozdravljali velikim pljeskom.
Okupljene u katedrali pozdravio je nadbiskup Marin Srakiæ,
podsjetivši: "Na dan kad me je 1990. blaženi papa Ivan
Pavao II. imenovao pomoænim biskupom, predstavio sam se
rijeèima: - Ja sam Marin, vaš brat. To sam ponovio i prije 16
godina kad sam preuzimao službu dijecezanskog biskupa.
Koliko sam uistinu to uspio biti, prosudite vi sami. Prvih
sedam godina biskupske službe proveo sam kao pomoæni
biskup Æirila Kosa, kojega je prije 10 godina na današnji dan
Gospodin pozvao sebi. Nemam dovoljno rijeèi kojima bih
mogao Gospodinu zahvaliti biti milost biti suradnik tog
dobroga, jednostavnog i revnog biskupa." Istaknuo je kako
se èin preuzimanja nadbiskupske službe obavlja
euharistijskim slavljem, u žrtvi hvale i zahvaljivanja, jer što
god je u njegovu sveæenièkom i biskupskom životu
ostvareno na dobro Crkve, ostvareno je zahvaljujuæi Božjoj
pomoæi i nesebiènoj suradnji svih suradnika.
"Svjestan svojih nedostataka, molim Gospodina da mi
oprosti sve zlo što sam uèinio i dobro propustio. Molim za
oproštenje i sve vas koje sam povrijedio i prema kojim sam
u svojim odlukama i postupcima bio nepravedan. Kad sam
èuo da je Sveti Otac Franjo imenovao mons. Ðuru Hraniæa
za novog ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa i metropolitu,
radosno sam rekao – ostvario je moj zadnji projekt", kazao je
mons. Srakiæ, èestitajuæi svome nasljedniku i poželjevši mu
mnogo Božjeg blagoslova i uspjeha. Okupljenim vjernicima,
opraštajuæi se od nadbiskupske službe, obratio se rijeèima
pape u miru Benedikta XVI. - Danas postajem hodoèasnik
koji kreæe na posljednji dio svoga puta na zemlji. Želio bih
svim srcem i ljubavlju, molitvom, razmišljanjem i svim
svojim snagama raditi na zajednièkom dobru za Crkvu.
Osjeæam veliku potporu svih vas, idemo naprijed s
Gospodinom koji je dobro ovoga svijeta i ove Crkve. Hvala
svima!" rekao je mons. Srakiæ, kojega su vjernici prekidali
dugotrajnim pljeskom.
Potom je nuncij D'Errico proèitao na latinskom Apostolsko
pismo pape Franje, kojime imenuje novog nadbiskupa i
Domovinske vijesti
metropolita, a kanonik mons. dr. Luka Marijanoviæ proèitao
je prijevod Pisma na hrvatskom jeziku. Nadbiskup Ðuro
Hraniæ odjenuo je zatim sveti palij što ga je 29. lipnja
primio u bazilici Sv. Petra u Rimu iz ruku pape Franje.
Uslijedila je predaja pastirskog štapa, znaka pastirske službe
i vodstva povjerene mu nadbiskupije, a u pratnji požeškoga
biskupa Antuna Škvorèeviæa i srijemskoga biskupa Ðure
Gašparoviæa nadbiskup Marin poveo je nadbiskupa Ðuru
prema katedri ðakovaèko-osjeèkih nadbiskupa, koja na
poseban naèin oznaèava njegovu uèiteljsku službu. Do
katedre je donesen i postavljen grb novoga nadbiskupa s
geslom "Izvezi na puèinu". Praæen pjevanjem sinodskog
himna "Zbor Crkve", nadbiskup Ðuro sjeo je na katedru.
Predsjedatelj slavlja, novi nadbiskup Ðuro Hraniæ,
izražavajuæi radost zbog nazoènosti i iskazanoga zajedništva
brojnih crkvenih pastira i svih hodoèasnika, uputio je svoju
pastirsku rijeè, razlažuæi navještaj Božje rijeèi te znaèenje
današnjega liturgijskog zborovanja kao i dioništvo u
apostolskoj službi koju je preuzeo. Podsjetivši na rijeèi
Evanðelja toga dana: "Ako pšenièno zrno pavši u zemlju ne
umre, ostaje samo", mons. Hraniæ je ustvrdio da od nas i
našeg vjernièkog života ostaje samo onaj dio i samo onoliko
koliko smo darovali drugima: novi ljudski životi djece i
unuèadi, plodovi našega rada i nastojanja, a iznad svega,
dobrota i bližnjima poklonjena ljubav. "Ono èega sam se
odrekao, što sam darivao i poklanjao, što je palo u zemlju i
umrlo, to postaje životno i donosi mnogo roda", rekao je
nadbiskup, istanuvši kako vidjeti i gledati Isusovo lice znaèi
usvojiti logiku pšeniènoga zrna i uèiniti je svojom osobnom.
"Ta logika, odnosno životni zakon pšeniènoga zrna snažna je
Isusova rijeè upravljena najprije meni, a onda i svima nama.
Zato se pšenièno zrno nalazi i u središtu moga biskupskoga
grba, a prate ga Isusove rijeèi upuæene umornom i
razoèaranom apostolu Petru koji je cijelu noæ bezuspješno
ribario: 'Izvezi na puèinu!' (Lk 5,4). Otisnuti se od sebe, od
svojih razoèaranja i od robovanja sebi, te hrabro izvesti na
puèinu slobode od sebe, za potpunu darovanost i služenje, to
je ono o èemu mi govori i na što me poziva moje geslo",
rekao je nadbiskup Hraniæ.
Istaknuo je prvenstvo duhovne obnove prezbiterija, odnosno
skrb za sveæenike, rekavši sveæenicima i bogoslovima kako
imaju samo jedan život i ne isplati se živjeti ga polovièno,
životareæi od danas do sutra. "Jedino što ima smisla jest
darovati se do kraja, s punim srcem i zanosom", rekao je
mons. Hraniæ, ukazavši im kako svaka njihova nedosljednost
i slabost boli najprije njih same i umanjuje plodove njihovih
dobrih nastojanja i svjedoèkoga života njihove braæe u
prezbiteriju te èitave Crkve. "Najdublji problemi s kojim se
kao Crkva susreæemo i koji uzrokuju umor i krizu duhovne
su naravi. Sastoje se u pomanjkanju osobnog obraæenja,
duhovnosti i molitvenog života", ukazao je nadbiskup.
Najavio je nastavak sinodske obnove Nadbiskupije, kazavši
kako Izjave i odluke druge biskupijske sinode Ðakovaèkoosjeèkoj nadbiskupiji ostaju kao dragocjen, suvremen i
aktualan pastoralni plan, kojega su svi zajedno promišljali,
predložili i prihvatili kao svoj put. "Sinodsku obnovu
Nadbiskupije prepoznajemo kao zapoèetu, kao ozbiljnu i
važnu zadaæu u godinama koje su pred nama. Temeljna
opredjeljenja i odluke Biskupijske sinode potrebno je sada
pretoèiti u životnu stvarnost naših župa kao i svih naših
zajednica i ustanova, a sinodalnost, katekumenalni pristup i
mistagogiju u potpunosti integrirati u život i pastoralnokatehetsko djelovanje u èitavoj nadbiskupiji", rekao je.
Naglasio je kako uz Izjave i odluke Druge biskupijske
sinode nadbiskup Marin ostavlja i sve ono što je Sinoda veæ
pokrenula na evangelizacijskom planu - biskupiju uzdignutu
na stupanj nadbiskupije i novu slavonsku Ðakovaèko-
10. srpnja 2013. broj 28/2013
15
Domovinske vijesti
osjeèku crkvenu pokrajinu, ponovno osamostaljenu i
obnovljenu Srijemsku biskupiju, teološko uèilište uzdignuto
na rang Katolièkog bogoslovnog fakulteta u sastavu
Sveuèilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, duhovnu baštinu
apostolskog pohoda blaženoga pape Ivana Pavla II. Osijeku i
Ðakovu, ponovno izgraðenu i materijalno obnovljenu
biskupiju teško stradalu u Domovinskom ratu na poèetku
njegove biskupske službe, Osijek uzdignut na èast susjedišta
nadbiskupije i metropolije, Središnju nadbiskupijsku i
fakultetsku knjižnicu, Vikarijat u Osijeku i toliko toga
drugoga. "Baština je to zbog koje Vas, dragi Oèe nadbiskupe
Marine, u mirovinu ispraæamo s velikim poštovanjem i
dubokom zahvalnošæu", rekao je mons. Hraniæ.
Nadbiskup je istaknuo važnost èuvanja i njegovanja
povezanosti sa Srijemskom biskupijom te nastavak
zapoèetog promicanja zajedništva i suradnje s Požeškom
biskupijom, kako bi se sve tri biskupije uzajamno
obogaæivale i pomagale na dobro evangelizacijskog rada,
rasta vjere i kršæanskog žara te najavio snaženje posebnih
podruèja pastoralnoga djelovanja i važnost pastorala braka i
obitelji te pastorala novih sveæenièkih i redovnièkih zvanja.
"Poslanje Crkve je svijet i zato se ona ne može ogranièiti
samo na brigu za rješavanje vlastitih unutarcrkvenih pitanja.
Svakako, zajednica Crkve uprisutnjuje Kristovo humano lice
u društvu po svojoj zauzetosti za one koji su na socijalnim
marginama. Zato trebamo snažiti i razgranavati karitativno
djelovanje koliko god je to moguæe. U isto vrijeme, èini nam
se da je naša zadaæa danas dodatno poraditi na društvenom
pozicioniranju Crkve na ovim slavonskim prostorima,
osobito na planu evangelizacije javnosti, na odgojnom i na
obrazovnom podruèju, u èemu osobitu važnost imaju
katolièke škole, potom na kulturnom podruèju i u sredstvima
društvenoga priopæavanja", rekao je u homiliji mons. Hraniæ.
Uslijedila je prikazna procesija, kada su, uz euharistijske,
prineseni i drugi darovi: snop pšenice, kruh, dokumenti
Biskupijske sinode i Katekizam Katolièke Crkve, svijeæa.
Osobni dar oba ðakovaèka nadbiskupa za siromašne i
potrebne prinio je vlè. dr. Ivan Zirdum, dobitnik nagrade
Ponos Hrvatske 2012., a prilog Nadbiskupije za redovita
karitativna djela, napose za beskuænike i puèku kuhinju
prinio je vlè. Ivica Rebiæ, ravnatelj Nadbiskupijskog
Caritasa. Na kraju slavlja pozdravnu rijeè i èestitku novom
nadbiskupu i metropolitu uime vjernika laika uputio je
Dražen Živiæ iz Vukovara, uime sveæenika, redovnika i
redovnica mons. Adam Bernatoviæ konkatedralni župnik i
dekan u Osijeku, nakon èega su mons. dr. Vladimir Dugaliæ i
vlè. Josip Semialjac novome nadbiskupu predali darove –
biskupski štap i prsten. Pozdrav je potom uime Srpske
pravoslavne Crkve izrekao episkop osjeèko-poljski i
baranjski Lukijan, uime Metropolije požeški biskup Antun
Škvorèeviæ, uime biskupa, sveæenika, redovnika, redovnica i
vjernika BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ te
uime HBK njezin predsjednik, zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ. Novi nadbiskup na kraju je svima uputio zahvalu i
preporuèio se u molitvu i suradnju, rekavši: "Toliku podršku
i ljubav koju sam osjetio od imenovanja do sada doživljavam
kao Božji blagoslov, kao dragocjeni kapital na poèetku
povjerene mi službe."
Praæeni pljeskom brojnih vjernika, sveæenici i biskupi u
procesiji su izašli iz katedrale te pristupili zajednièkom
fotografiraju. Misno slavlje preuzimanja službe nadbiskupa i
metropolita Ðure Hraniæa animirao je Mješoviti katedralni
zbor, kojemu su se pridružile milosrdne sestre sv. Križa te
Zbor bogoslova. Slavlje je izravno u programu prenosila
Hrvatska televizija i Hrvatski katolièki radio, a sam dogaðaj
izazvao je veliki interes brojnih medijskih kuæa.
16
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
220. trošmarsko proštenje Gospi od utjehe
Ogulin, 6.7.2013. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ tradicionalno je predvodio bdjenje u subotu 6.
srpnja u svetištu Gospe od utjehe u Trošmariji u Ogulinskom
dekanatu. Bilo je to po 220. put od davne 1793. godine kada
je tadašnji papa Pio VI. svetištu dao bulu kojom se
hodoèasnicima izrièe oprost grijeha. Na križnome putu i
bdjenju okupilo se gotovo tisuæu hodoèasnika iz ogulinskog
kraja, Slunja, Duge Rese, Karlovca, susjedne Slovenije ali i
Hrvata iz dijaspore. Suslavili su upravitelj svetišta don
Željko Kuten, župnik i dekan ogulinski vlè. Robert Zuboviæ i
više sveæenika Ogulinskoga dekanata.
Razmišljajuæi o Blaženoj Djevici Mariji kao tješiteljici,
biskup Bogoviæ istaknuo je znaèenje trpljenja koje treba
osmisliti. Kada imamo vlastiti križ ili sami sebe sažaljevamo
ili to dajemo drugima do znanja. S druge strana Isus je znao
da se s križem spašava svijet te je uz svu svoju patnju molio
za spas svih nas. To je znala i Marija. Kada stavljamo na
sebe križ on je znak pobjede jer kroz njega progovara ljubav.
Križ je znak da Bog voli èovjeka. Uèimo se što je prava
utjeha da uspijemo drugima objasniti njihovu bol, poruèio je
biskup Bogoviæ. U nastavku je govorio o velikom jubileju,
1700 godina slobode crkve. Rimljanima je trebalo 300
godina da shvate da su kršæani najzdraviji dio carstva a prvi
je car Konstantin shvatio da oni carstvo jaèaju po dobroti.
Kljuèna osoba prevrata u odnosima prema kršæanima bila je
Konstantinova majka Jelena. U današnje vrijeme kada svijet
ide "u krivo" želimo posvijestiti važnost svoga križa. To
æemo uèiniti 18. kolovoza, na blagdan sv. Jelene križarice,
kada æe misno slavlje predvoditi kardinal Josip Bozaniæ,
rekao je biskup Bogoviæ, poruèujuæi: Èuvajmo vjeèni nauk
da žena u sebi gaji osjeæaj majèinstva jer ako on nestane
nestaje i obitelj.
Nakon mise pjevane su litanije Majci Božjoj u župnoj crkvi.
Zavjetni blagdan sv. Nedjeljice
Nadbiskup Puljiæ potaknuo vjernike da budu Kristovi
mironosci
Vrana, 7.7.2013. (IKA) - Zavjetni blagdan sv. Nedjeljice,
ranokršæanske muèenice, sveèano je proslavljen u nedjelju 7.
srpnja u istoimenom svetištu u Vrani. Blagdan tradicionalno
okuplja tisuæe vjernika iz cijele Zadarske nadbiskupije, a
èinjenicu da nije zamro hodoèasnièki duh mnogih vjernika
koji su i pješice došli u Vranu pohvalio je i vranski župnik
Šimun Šindija.
Koncelebrirano misno slavlje za vanjskim oltarom u
masliniku i parku svetišta predvodio je zadarski nadbiskup
Želimir Puljiæ. Kršæani su pozvani donositi mir u nemirni
svijet, u obitelji i okruženja gdje žive, poruèio je nadbiskup,
upozorivši da nas okružuje puno napetosti, nervoze, svaðe,
sukoba i agresivnosti. Zato Isus treba naše ruke, srce i noge,
kako bi nas poslao da budemo nositelji mira, da budemo
Kristovi mironosci, istaknuo je mons. Puljiæ. "Ne
zaboravljajmo da se pomirenjem odgaja za mir, a
promaknuæe ljudskih prava i vjerske sloboda je put koji vodi
k miru. Zato, ako želiš èiniti pravdu i mir, brani život i istinu
o ljudskom životu. Istina je snaga mira koja zavisi i od tebe.
Govori istinu i èini istinu. Ne daj prostora lažima i
klevetama. Ako želiš nositi mir, pomaži siromasima i
patnicima, jer na njihovom licu odsjeva lik Krista patnika",
poruèio je nadbiskup, dodavši da se ljubav i mir za kojim
èovjeèanstvo èezne raðaju u obitelji. Nema mira bez ljubavi,
praštanja i poštivanja ljudskih prava. "No, nikako ne
zaboravljaj da je mir Božji dar. Za njega se treba Bogu
moliti i žarkim vapajima ga isprositi. Mir nastaje u srcu
èovjeka i odatle se širi na bližnje, obitelji i okruženje u
Domovinske vijesti
ika
kojem živimo. Mir je praštanje, borba protiv sebiènosti,
poštivanje drugoga. Takav nam je mir Isus zaslužio žrtvom
svog života na križu. A nas je pozvao da takav mir u sebi
nosimo i poslao nas da ga drugima donosimo", rekao je
nadbiskup Puljiæ.
U tom je kontekstu i evanðeoski navještaj poslanja 72
uèenika, da ponude svijetu poruku mira, veselu vijest o
novom životu, novom društvu, kraljevstvu Božjem. Prema
tumaèima Svetog pisma taj broj ima znaèenje; u Knjizi
postanka spominju se 72 naroda koji žive na zemlji. Poruka
slanja 72 uèenika je da su spasenje i mir koje Isus donosi i
nudi namijenjeni svim narodima na zemlji. Nitko nije
iskljuèen. Šalje ih po dvojicu da svjedoèe za Isusa. "Mir ne
raste u opakom srcu. U izopaèenom srcu ne može biti mira.
Nema mira svijetu bez Boga. Potrebne su tamnice, vješala,
policajci i suci da se osigura kakav-takav mir. Iz dana u dan
na stranicama novina, radio i tv-odašiljaèa pjeva se miru i o
miru. A u svijetu nikad mira. Ujedinjeni narodi,
konferencije, sastanci; rasprave, govori, prijedlozi politièara,
male i velike, svrstane i nesvrstane zemlje. A na jednoj strani
svijet je tamnica, a na drugoj klaonica. Kakav je to mir gdje
se umire od straha da nas svaki èas netko ne pokopa
bombama? Tamo gdje se prièa o slobodi, a živi u ropstvu,
nema i ne može biti mira. Mir je djelo pravde i stvarne
slobode; na prvom mjestu slobode od zla, slobode od
grijeha", poruèio je mons. Puljiæ, citirajuæi misao Fultona
Sheena: Ne bi bilo ratova na bojnim poljima, da nije bilo
ratova u srcima ljudi.
"Ako želiš mir, spremaj se za rat, govorili su stari Rimljani,
osvajaèi svijeta. Slièno misle i suvremeni osvajaèi: mir se
nosi na krilima zrakoplova; nose ga rakete, tenkovi, bombe.
Krist govori drugo i drukèije: mir se nosi u srcu. Mir nije
nešto izvan nas, ne raste na poljima, ne kupuje se na
tržnicama. Mir je u srcu punom Boga, u ljudima dobre volje.
Kako æemo donijeti mir svijetu, ako nam je nemir u srcu,
ako smo u ratu s Bogom, izvorom i zaštitnikom mira. Dok
god je èovjek u ratu s Bogom, nema mira ni s kim, ni sa
samim sobom", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ.
600. obljetnica crkve u Srinjinama
Nadbiskup Barišiæ osvrnuo se na opasnosti u kojima se
danas nalaze obitelji
Split, 7.7.2013. (IKA) - Župa Poroðenja Blažene Djevice
Marije u Srinjinama proslavila je u nedjelju 7. srpnja 150.
obljetnicu izgradnje nove crkve te 600 godina spomena stare
crkve. Proslava jubilejske godine poèela je izlaganjem dr.
don Josipa Dukiæa koji je ukratko predstavio povijest župe
od 7. srpnja 1413. godine, kada se spominje prvi put, pa do
danas. Izlaganje je zakljuèio zahvalom precima, posebno
župnicima i vjernicima, koji su prenijeli vjeru i koji svima
trebaju biti primjer jer su se i u najtežim vremenima
žrtvovali kako bi danas imali crkvu.
Sveèano misno slavlje predvodio je splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ koji je rekao da je ta proslava
zahvalnost Bogu i svim generacijama koje su prethodile i
obogatile našu povijest i kulturu vjerom i trudom. "Danas
slavimo 600 godina udaljenosti i povezanosti. Ovo nije
spomen prošlosti nego okrenutosti prema buduænosti.
Zanimljivo je da su naši preci ovu crkvu posvetili upravo
Poroðenju Blažene Djevice Marije. To nam govori da su
vjerovali u život, da su vjerovali da je život blagoslov Božji i
dar", istaknuo je nadbiskup u propovijedi te se osvrnuo na
opasnost u kojoj se nalaze obitelj danas. U njima se više ne
moli, domovi se pretvaraju u skladišta stvari, a postajemo
gladni ljudskih i kršæanskih odnosa. Svaki vjernik pozvan je
da u svoj život i u svoju obitelj unosi mir i svjedoèi vjeru.
Podsjetio je i da je život naših predaka bio obilježen križem
Isusa Krista kojim su se, poput sv. Pavla, ponosili i iz kojeg
su crpili snagu potrebnu za život.
Župnik don Ante Deliæ zahvalio je nadbiskupu za njegovu
nazoènost, a okupljenim mještanima poruèio da i dalje
nastave voljeti i èuvati svoju povijest. Na misi su pjevali
mješoviti zbor pod ravnanjem don Marka Klariæa, kao i
puèki pivaæi iz Srinjina.
Zagreb: Doktorirala s. Amabilis Juriæ
Doktorsku disertaciju naslovljenu "Duhovnost vjerouèitelja
vjernika laika u suvremenim hrvatskim crkveno-društvenim
uvjetima" izradila je pod vodstvom mentora prof. dr. Alojzija
Hoblaja
Zagreb, 8.7.2013. (IKA) - Na Katolièkome bogoslovnom
fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu u ponedjeljak 8. srpnja
uspješno je obranila doktorat iz teologije, sa specijalizacijom
u pastoralnoj teologiji, s. Amabilis Juriæ.
Doktorsku disertaciju naslovljenu "Duhovnost vjerouèitelja
vjernika laika u suvremenim hrvatskim crkveno-društvenim
uvjetima" izradila je pod vodstvom mentora prof. dr.
Alojzija Hoblaja. U ispitnoj komisiji, uz prof. Hoblaja, bili
su prof. emeritus Tomislav Ivanèiæ – predsjednik, prof. dr.
Josip Baloban, prof. dr. Goran Milas i prof. dr. Ivica Pažin.
Disertacija je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu
autorica se usredotoèuje na teološko-katehetsku utemeljenost
duhovnosti vjerouèitelja vjernika laika. Posebnu pozornost
posveæuje istraživanju suvremenog koncepta kršæanske
duhovnosti
na
teološko-katehetskim
osnovama
u
povezanosti s normativnim crkvenim dokumentima, kao i
relevantnim katehetskim modelima koji projektiraju
duhovnost vjerouèitelja vjernika laika u praksi.
U drugom dijelu kvalitativnim empirijskim istraživanjem
metodom dubinskih intervjua utvrðuje se stvarno stanje
duhovnosti vjerouèitelja vjernika laika u Hrvatskoj.
Temeljem analize i kritièke interpretacije rezultata
istraživanja, Juriæ je usmjerena prema buduænosti želeæi, u
komparaciji s relevantnim europskim modelima, pridonijeti
kreiranju izvornoga hrvatskog modela koji æe utjecati na
sadašnju i buduæu duhovnu formaciju vjerouèitelja.
Rezultati ukupnog istraživanja te disertacije upuæuju na
relevantne zakljuèke koji u svojoj osnovi korespondiraju
trima uvodno postavljenim ciljevima: utvrðivanju koncepta
duhovnosti vjerouèitelja vjernika laika; utvrðivanju
postojeæeg stanja duhovnosti vjerouèitelja u hrvatskim
crkveno-društvenim uvjetima i projiciranju primjerenog
formacijskog itinerera za vjerouèitelje s integriranom
duhovnošæu u hrvatskoj školi.
S. Amabilis Juriæ roðena je 1959. godine u Drijenèi (BiH) i
èlanica je Družbe školskih sestara franjevki Krista Kralja sa
sjedištem u Sarajevu. Godine 1986. diplomirala je na
Katehetskom institutu KBF-a Sveuèilišta u Zagrebu, nakon
èega djeluje kao odgojiteljica u djeèjem vrtiæu u Berlinu i
vjerouèiteljica u Zagrebu. Godine 1999. upisuje
poslijediplomski studij na Fakultetu odgojnih znanosti
Papinskoga sveuèilišta Salezijana u Rimu, gdje 2001. postiže
magisterij iz Pastorala mladih i katehetike. Po povratku iz
Rima
djelovala
je
kao
viša
struèno-pedagoška
nadzornica/savjetnica u Nacionalnom katehetskom uredu
HBK-a, a 2008. godine upisuje doktorski studij na KBF-u
Sveuèilišta u Zagrebu, gdje je zaposlena i kao asistentica na
katedri Religiozne pedagogije i katehetike.
.
10. srpnja 2013. broj 28/2013
17
Domovinske vijesti
Nadbiskup Barišiæ primio alkare
Kulturna baština Sinjske alke u Europskoj uniji postaje još
jedan od prepoznatljivih znakova hrvatskog identiteta
Split, 8.7.2013. (IKA) - Izaslanstvo Viteškoga alkarskog
društva Sinj posjetilo je 8. srpnja splitsko-makarskog
nadbiskupa Marina Barišiæa kako bi ga pozvali na Sinjsku
alku i izvijestili o tijeku priprave i o aktivnostima alkara u
obilježavanju tristote obljetnice Sinjske alke (1715.-2015.),
naše kulturne, vjernièke i viteške baštine. Nadbiskup je rado
prihvatio poziv i istaknuo da je ovo prva alka u Europskoj
uniji "što nas sve obvezuje da još više vrednujemo i
podržimo vitešku alku, simbol slobode, suprotstavljenost
agresiji, zdravi natjecateljski duh, zajedništvo, a iznad svega
povjerenje i sigurnost da je Bog uvijek na strani ugroženog
pravednika". Ova naša kulturna baština Sinjske alke u
Europskoj uniji postaje još jedan od prepoznatljivih znakova
hrvatskog identiteta. Na susretu su sinjski gradonaèelnik
Ivica Glavan i predstavnici Viteškoga alkarskog društva
darovali nadbiskupu Barišiæu figuru alkara na konju
akademskog kipara Stipe Sikirice i novu monografiju "Sinj i
njegova Gospa" fra Mirka Mariæa.
Posljednji dan devetnice u èast Marije Petkoviæ
Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ blagoslovio kameni križ i
predvodio sveèanu procesiju i euharistijsko slavlje ispred
kapelice sestarskog samostana u Prižbi
Prižba, 8.7.2013. (IKA) - Obilježavanje 90. obljetnice
potvrde pisanja prvih Pravila Družbe kæeri milosrða Treæeg
samostanskog reda sv. Franje koje je bl. Marija Propetog
Isusa Petkoviæ, u zajedništvu sa svojom družicom Marijom
Telentom, poèela pisati na franjevaèki blagdan Gospe od
Anðela, 2. kolovoza 1920., a koja je blagopokojni
dubrovaèki biskup Josip Marèeliæ pregledao i potvrdio 15.
lipnja 1923., prireðeno je 8. srpnja u Prižbi na Korèuli,
posljednjega dana devetnice uoèi njezinoga blagdana.
Na mjestu gdje je blaženica pisala Pravila postavljen je
kameni križ i otvorena knjiga sa rijeèima blažene Marije
Propetoga: "Sestre kæeri Milosrða nek ljubavlju vrše djela
milosrða, jer Bog je milosrðe, a mi djeca, kæeri Njegove,
otud i ime njihovo." Križ, koji je izradio Neno Bosniæ, a
financirala Dubrovaèko-neretvanska županija, blagoslovio je
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ, a na kraju blagoslova
nazoènima je zahvalila provincijalna predstojnica s. M.
Nelija Pavloviæ.
Proslava je nastavljena euharistijskim slavljem koje je ispred
kapelice sestarskog samostana u Prižbi, predvodio biskup
Uziniæ, a koncelebrirali su mons. dr. Petar Paliæ, generalni
vikar Dubrovaèke biskupije, don Nikola Berišiæ, župnik
župe Svih svetih u Blatu i don Josip Barišiæ, župnik župe sv.
Nikole u Èilipima.
U propovijedi biskup Uziniæ istaknuo je dvije kratke
zapovijedi koje su blaženici objavljene s križa, a koje su
obilježile njezin život i uèinile ga onakvim kakav je bio. One
su bile i osnovna misao vodilja koju je željela izraziti svojim
Pravilima i postaviti kao osobitost koja treba obilježavati
postojanje Družbe. Te dvije zapovijedi: "Ljubi me, kæerce!" i
"Žrtvuj se za mene!" obilježile su život i djelovanje bl.
Marije Propetoga, one su poslanje i osobitost Družbe kæeri
milosrða Treæeg samostanskog reda sv. Franje, ali i svakog
od nas kao kršæanina jer svi smo pozvani ljubiti Gospodina i
svoj život staviti na raspolaganje njegovu poslanju, kazao je
biskup te dodao: "Živjeti ovako znaèi uèiniti da križa, a s
križem sve ono što križ simbolizira, postane središte našega
kršæanskog života i izvor našega kršæanskog djelovanja."
Premda se èini da je ljudska povijest ostala ista nakon
dogaðaja razapinjanja Sina Božjega na križ, to nije tako. U
18
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
tom èinu "Bog je na konaèan i neponovljiv naèin ljudima
rekao da ih ljubi." Do tada je povijest bila obilježena
izmjenom Božjih ponuda ljubavi i èovjekovih odbacivanja te
ljubavi, a od tada je ljudska povijest trajno obilježena
Božjom ljubavlju objavljenoj u osobi i djelu Isusa Krista,
rekao je dubrovaèki biskup. Takoðer je ustvrdio da se jedno
u tim odnosima izmeðu Boga i èovjeka nije promijenilo, a to
je ljudska sloboda kojom èovjek može reæi "ne" Bogu. Bog
je sve uèinio da bi se svijet spasio, no hoæe li ljudi na tu
ljubav odgovoriti ljubavlju ili mržnjom, zainteresiranošæu ili
nezainteresiranošæu, dobrom ili zlom to više ne ovisi o
Bogu, nego o èovjeku i njegovoj slobodi.
Slobodno je odgovorila i bl. Marije Propetog Petkoviæ koja
je na najbolji moguæi naèin, usprkos brojnim poteškoæama,
iskoristila svoj kairos, milosni trenutak, odgovarajuæi
potvrdno na obje njegove zapovijedi koje je èula s križa.
Prikazala je samu sebe "kao žrtvu njegove ljubavi za grijehe
svijeta i spasenje duša, za širenje i upoznavanje njegove
ljubavi" te je, kako je to izrazio bl. Ivan Pavao II. u
propovijedi na misi beatifikacije, "osvojena Božjom
ljubavlju, odluèila… zauvijek se posvetiti Bogu te ostvariti
težnju da se posve preda duhovnom i materijalnom dobru
najpotrebnijih", a s tom je namjerom je i osnovala "Družbu
kæeri milosrða Treæega samostanskog reda svetog Franje,
koja ima jasnu zadaæu širiti i promicati, preko duhovnih i
tjelesnih djela milosrða, poznavanje Božje ljubavi".
Na kraju je biskup potaknuo okupljene, osobito sestre
redovnièke zajednice koju je blaženica utemeljila, da takoðer
pozitivno odgovore na Gospodinove zapovijedi: "Ljubi me,
kæerce!" i "Žrtvuj se za mene!", te iskoriste svoj kairos,
milosni trenutak, i Gospodinu na njegovu ljubav i žrtvu
odgovore ljubavlju i žrtvom.
U tijeku euharistijskog slavlja pjevao je župni zbor pod
vodstvom s. M. Danijele Škoro, a nakon mise prireðen je
prigodni domjenak.
Predsjednik Hrvatskog sabora primio nuncija D'Errica
Razgovarali su o punopravnom èlanstvu Hrvatske u
Europskoj uniji, odnosima s Katolièkom Crkvom i položaju
Hrvata u Bosni i Hercegovini
Zagreb, 9.7.2013. (IKA) – Predsjednik Hrvatskog sabora
Josip Leko primio je 9. srpnja u zgradi Sabora u Zagrebu
apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa
Alessandra D'Errica. Razgovarali su o punopravnom
èlanstvu Hrvatske u Europskoj uniji, odnosima s Katolièkom
Crkvom i položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, priopæeno
je iz Ureda predsjednika Sabora.
Leko i nuncij D'Errico zakljuèili su da je važno voditi dijalog
sa svim društvenim skupinama te da treba tražiti trajnu
formu tog dijaloga kako bi se izbjegli moguæi nesporazumi.
Nuncij D'Errico istaknuo je važnost punopravnog èlanstva
Hrvatske u EU za razvoj demokratskog društva te se zauzeo
za poštivanje povijesnih vrijednosti hrvatskoga naroda.
Složili su se da je Bosna i Hercegovina od strateškog
interesa za Republiku Hrvatsku i da je važno pomoæi
opstanak Hrvata u toj zemlji. Leko je istaknuo da sva tri
naroda trebaju imati moguænost ostvariti svoju konstitutivnu
ulogu u BiH te u skladu s tim i snositi svoj dio odgovornosti
za tu državu. Nadbiskup D'Errico iznio je podatak da se,
prema evidencijama Katolièke Crkve, broj Hrvata u Bosni i
Hercegovini svake godine smanji za 10 do 15 tisuæa. Leko i
mons. D'Errico zakljuèili su da je za opstanak Hrvata u BiH
najvažnije pomoæi onima koji su tamo ostali kako se ne bi
više iseljavali, posebno je bitno pružiti perspektivu mladima
kroz nova radna mjesta.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Sveèana misa, koncert i prijam u Rimu u povodu ulaska
Hrvatske u Europsku uniju
Misno slavlje u crkvi Sv. Jeronima predvodio nadbiskup
Mamberti
Rim, 1.7.2013. (IKA) – U povodu obilježavanja ulaska
Republike Hrvatske u Europsku uniju, u nedjelju 30. lipnja u
hrvatskoj crkvi Svetog Jeronima u Rimu održana je misa
koju je predvodio nadbiskup Dominique Mamberti, tajnik
Svete Stolice za odnose s državama. Uz rektora zavoda
mons. Juru Bogdana koncelebrirali su nadbiskup Ðuro
Hraniæ i tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eteroviæ
te hrvatski sveæenici koji žive u Rimu i nekoliko sveæenika
iz Rimske kurije.
U homiliji, nadbiskup Mamberti citirao je rijeèi Ivana Pavla
II. koji je za posjeta Hrvatskoj 1998. u Splitu izjavio:
"Odluka vaših otaca da prihvate katolièku vjeru, vjeru koju
su propovijedali i ispovijedali sveti apostoli Petar i Pavao,
odigrala je glavnu ulogu u vjerskoj i graðanskoj povijesti
vaše nacije. To je bio dogaðaj od presudne važnosti za
Hrvate, jer su otada s velikom spremnošæu prihvaæali ono
Kristovo Evanðelje kako ga je Rim širio i nauèavao.
Katolièka vjera prožela je nacionalni život Hrvata".
Tajnik Svete Stolice za odnose s državama naglasio je da
Sveta Stolica, kao što je od poèetka pratila proces nastajanja
Europske unije i podupirala ga kao projekt pomirenja meðu
svim europskim narodima koji dijele iste vrijednosti, tako je
od poèetka podržavala i zalagala se za pristupanje Republike
Hrvatske Europskoj uniji gdje ona veæ i pripada, ne samo
povijesno i geografski, nego i kulturno i duhovno. Pritom je
izrazio uvjerenje i nadu da æe i Hrvatska Europsku uniju
uèiniti boljom i snažnijom unoseæi u nju svoje duhovno i
kulturno bogatstvo i vrijednosti za koje se toliko borila
tijekom povijesti.
S tim u vezi, pozvao je Hrvate da, sukladno razmišljanjima
blaženog Ivana Pavla II., ulaskom u EU, budu odgovoran i
aktivni sudionik njezine, duhovne, demokratske i materijalne
izgradnje.
Na kraju je spomenuo neke od znamenitih hrvatskih
intelektualaca koji u uspostavi zapadne kršæanske ekumene
nisu vidjeli samo priliku za prosperitet svoje domovine nego
i priliku za stvaranje jedinstvene Europe kao zajednièke kuæe
europskih naroda koja kao temelj ima jedinstveni dignitet i
vrijednosti. Divan uzor svjedoèenja imamo svi u blaženom
muèeniku Alojziju Stepincu, istaknuo je nadbiskup
Mamberti te zahvalio hrvatskom veleposlaniku pri Svetoj
Stolici Filipu Vuèku što je želio da to euharistijsko slavlje
bude doista zahvalno slavlje.
Vatikanski dnevnik Osservatore Romano od 1. srpnja u
cijelosti je prenio propovijed nadbiskupa Mambertija.
Nakon mise uprilièen je koncert na kojem su
mezzosopranistica Nataša Antoniazzo, Puljanka koja živi u
Zagrebu, i orguljaš varaždinske katedrale Višeslav Jaklin
izveli dvadesetak kratkih skladbi iz opusa skladatelja
sakralne glazbe sjeverne Hrvatske 18. stoljeæa. Vrlo dobro
koncipiranim programom "Barokna glazba sjeverne
Hrvatske - zbirka pjesama" iz Franjevaèkih pjevnika 18.
stoljeæa, gosti iz Hrvatske oduševili su mnogobrojnu publiku
koja je crkvu ispunila do posljednjeg mjesta.
Uz brojne veleposlanike i predstavnike Diplomatskog zbora
akreditirane pri Svetoj Stolici na misi i koncertu bili su i
visoki predstavnici Državnog tajništva Svete Stolice,
hrvatske zajednice u Rimu i hrvatskog klera.
Hrvatsko veleposlanstvo pri Svetoj Stolici priredilo je u
povodu ulaska Republike Hrvatske u EU kao i u povodu
Dana državnosti 1. srpnja u atriju samostana sv. Kuzme i
Damjana na Rimskom forumu sveèano primanje. Na
sveèanosti je sudjelovalo oko 250 uzvanika meðu kojima ja
bilo šezdesetak veleposlanika, predstavnici Rimske kurije i
Državnog tajništva Svete Stolice, Švicarske garde,
Malteškog reda, razlièitih crkvenih i civilnih udruga te
hrvatska zajednica u Rimu. U prigodnom govoru
veleposlanik Vuèak osvrnuo se na dugi i teški put Hrvatske
od neovisnosti do ulaska u EU. Od Europske unije Hrvatska
oèekuje poštovanje svoje kulturne raznolikosti, svojih
dubokih kršæanskih korijena, nesmetan razvitak svojih
posebnosti te prihvaæanje ideja njezinih umnih ljudi kada
ponude nešto kvalitetno novo na tržištu ideja, istaknuo je
hrvatski veleposlanik, posebno se osvrnuvši na važnost
oèuvanja hrvatskoga jezika.
Svi uzvanici dobili su na odlasku prigodni dar s jedrom u
stiliziranom staklu na kojem je ugraviran hrvatski grb i
zastava EU te natpis "Hrvatska, 28. èlanica EU, 1. srpnja
2013. Hrvatsko veleposlanstvo pri Svetoj Stolici" .
Biskup Komarica primio predsjednika Federacije BiH
Banja Luka, 4.7.2013. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica primio je u èetvrtak 4. srpnja predsjednika
Federacije BiH Živka Budimira i njegovu pratnju. U dužem
prijateljskom razgovoru u kojem je djelomièno sudjelovao i
pomoæni biskup Marko Semren bilo je govora o aktualnoj
situaciji u BiH, osobito o situaciji u kojoj se nalaze katolici
na podruèju Banjoluèke biskupije u oba entiteta.
Biskup je predsjednika izvijestio o želji velikog broja
prognanih obitelji iz veæeg broja župa osobito iz Republike
Srpske da se vrate u svoj rodni kraj, a koji oèekuju pomoæ od
mjesnih vlasti i predstavnika meðunarodne zajednice
zaduženih za pomoæ povratnicima. Izrazio je nadu da æe i
službeni politièki predstavnici i dužnosnici iz redova
hrvatskog naroda u oba entiteta konaèno zajednièki više
poraditi oko konkretne, a ne samo deklarativne pomoæi
obespravljenim èlanovima vlastitog naroda.
Bilo je rijeèi i o predstojeæem popisu puèanstva. Obostrano
je izražena želja da se do vremena popisa puèanstva
poduzmu konkretne akcije kako bi se što bolje informirali
svi kojih se to tièe.
Takoðer je zajednièki izražena nada da æe i Vlasti Republike
Hrvatske sada moæi biti uèinkovitiji u ispunjavanju svojih
ustavnih obveza prema Hrvatima izvan Hrvatske, pa tako i
na podruèju BiH, odakle su mnogi još uvijek u izbjeglištvu.
Zapoèeli "Molitveni dani sv. braæi Æirilu i Metodu" u
Donjoj Lastvi
Èetrdesetodnevnim veèernjim molitvenim susretima u
Godini vjere te godini Velikog jubileja za kršæane, a posebno
za slavenske narode, obilježava se 1150 godina od poèetka
misijskog djelovanja svete braæe meðu Slavenima
Donja Lastva, 4.7.2013. (IKA) - Kotorski biskup Ilija Janjiæ
sveèano je u èetvrtak 4. srpnja, u predveèerje svetkovine sv.
Æirila i Metoda, u crkvi Sv. Roka u Donjoj Lastvi otvorio
Molitvene dane sv. braæi Æirilu i Metodu. Nakon uvodnog
pozdrava, domaæin, upravitelj župe sv. Roka, don Dejan
Turza pojasnio je razloge i smisao tih molitvenih dana.
Èetrdesetodnevnim se veèernjim molitvenim susretima u
Godini vjere te godini Velikog jubileja za kršæane, a posebno
10. srpnja 2013. broj 28/2013
19
Crkva u Hrvata
za slavenske narode, obilježava 1150 godina od poèetka
misijskog djelovanja svete braæe meðu Slavenima. Nakana
tih molitvenih dana je da se slavenski narodi i Europa, èiji su
oni suzaštitnici, vrate kršæanskim korijenima. Posebno je
izrazio želju da se moli za obitelj koja je danas na razne
naèine ugrožena. Svaki æe se dan u veèernjim satima èitati
Rijeè Božja na jednom od slavenskih i inih jezika. Potom æe
uz prigodnu meditativnu glazbu zapadne ili istoène
kršæanske tradicije razmatrati proèitana Rijeè te na kraju sve
završiti kaðenjem slike sv. braæe i zbornom molitvom.
Glavna misao vodilja susreta zazivi su sv. Æirila: "Poèujte,
svi slavenski narodi, poèujte Rijeè koja dolazi od Boga,
Rijeè koja hrani dušu, Rijeè koja vodi k spoznanju Boga!" i
"Bože saèuvaj moje stado (Slavene) da bude vjerno sv. vjeri
(...) i sjedini ih sve u jedinstvu!" Osim svakodnevnog
promišljanja nad Božjom rijeèju vikendom æe se održavati
prigodna predavanja. Crkva Sv. Roka nalazi se uz rivu te se
oèekuje dobar odaziv domaæih vjernika, ali i turista koji
dolaze pretežito iz pravoslavnih krajeva. Svatko æe moæi
doæi, zastati u molitvenoj tišini pred slikom svetih Æirila i
Metoda, zapaliti svijeæu, slušati Rijeè. Ovim molitvenim
susretima želimo graditi most izmeðu zapadne i istoène
kršæanske
tradicije
te
promicati
bogoèovjeèanski
ekumenizam, rekao je don Dejan.
Prvoga je dana, u sudjelovanju više sveæenika, nakon
uvodnog nagovora proèitan Proslov Ivanova Evanðelja te je
sveèano pred slikom svete braæe upaljena zavjetna svijeæa.
Svijeæu je u crkvu unio najmlaði braèni par iz župe u
tradicionalnoj bokeljskoj narodnoj nošnji. Na kraju
molitvenog dijela biskup Janjiæ istaknuo je da su sveti Æiril i
Metod divni svjedoci navještaja vjere i primjer za novu
evangelizaciju. Oni svojim misijskim djelovanjem u službi
opæe Crkve simboliziraju most i poveznicu izmeðu Istoène i
Zapadne Crkve. Njihovo širenje vjere staroslavenskim
jezikom i glagoljskim pismom znakovi su nadilaženja
geografskih i kulturnih granica u stvaranju kršæanskog
identiteta. Kroz novu evangelizaciju i ekumenska nastojanja
kreativnim pastoralom želi se unijeti nova dinamika, ali
uputiti i na zahtjevnost Kristova poziva na obraæenje. Važan
je i pastoral turista koji u naše krajeve dolaze odmoriti tijelo.
Svojim sudjelovanjem u ovim molitvenim susretima moæi æe
napojiti i odmoriti i svoju dušu. Ovih 40 dana bit æe i za njih,
ali i za domaæe jedan hod kroz pustinju do Boga. Biskup je
na kraju izrazio i nadu da æe ovaj molitveni poticaj unijeti
novu svježinu i dinamiku u životu vjernika, ali i zahtjevnost
te æe se vidjeti i plodovi života Isusovih sljedbenika.
U sklopu prvog susreta održano je i predavanje dr. Vinicija
Lupisa, predstojnika Instituta Ivo Pilar – podružnica
Dubrovnik, na temu "Æirilometodska baština i Petilovrjenci".
Predavaè je obradio segment æirilometodske baštine na
dubrovaèkom i bokeljskom podruèju u svjetlu novih nalaza,
osvrnuvši se na kult bokokotorskih muèenika Petra, Andrije,
Lovrijenca, u Dubrovniku zvanih Petilovrijenci. Kult
lokalnih svetaca Petilovrjenaca autor prati u dubrovaèkoj
historiografiji od poèetaka pa sve od prvih prikaza na
moæniku desne ruke sv. Vlaha iz prve èetvrtine XII. st., te
njihova spomena u Dubrovaèkom beneventanskom misalu iz
XII. stoljeæa, a koji se danas èuva u Bodleian Library u
Oxfordu. "U misalu se", istaknuo je dr. Lupis, "na 87.
stranici nalazi i obrazac mise u èast kotorskih muèenika:
Petra, Andrije i Lovrijenca, a koji glasi: 'Bože, ti si današnji
dan uresio muèeništvom blaženih tvojih muèenika
Lovrijenca, Petra i Andrije, daj da mi koji ih èastimo
pobožnom ljubavlju na zemlji osjetimo njihovu nebesku
zaštitu.' Kult svete braæe Petilovrjenaca jedinstveni je
hagiografski i kulturološki fenomen dubrovaèkoga i
kotorskog srednjovjekovlja". Susret je animirao župni zbor
20
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
"Sv. Roko" iz Donje Lastve.
Tom prigodom biskup Janjiæ blagoslovio je i otvorio
knjižnicu "Sv. braæe Æirila i Metoda" u kojoj æe se moæi
kupiti i/ili posuditi najnovija izdanja knjiga kršæanske
tematike (u izdanju: "Kršæanske sadašnjosti", "U pravi
trenutak" i "Karmelski niz"). To je prva knjižnica takvog tipa
na podruèju Kotorske biskupije. Za sve sudionike prve
veèeri bio je osiguran popust od 50% na sve kupljene knjige
kao i dvije knjige na dar (molitvenik "Obitelj pred Bogom.
Moliti u kuæi" i C. Carretto "Obitelj, mala Crkva. Razgovori
o obitelji kao pozivu"). Blagoslovljen je i reflektor koji æe
izvana osvjetljivati crkvu. Crkva do sada izvana nije bila
osvijetljena, a reflektor je donacija jedne pravoslavne obitelji
nastanjene u Donjoj Lastvi.
Biskup Huzjak u posjetu Hrvatima u Rumunjskoj
Bjelovar, 5.7.2013. (IKA) - Bjelovarsko-krizevaèki biskup
Vjekoslav Huzjak boravio je od 30. lipnja do 5. srpnja u
posjetu karašièkim Hrvatima u Rumunjskoj. Prvoga dana
pohoda, 30. lipnja, biskup se susreo s Hrvatima u župi sv.
Mateja ap. i ev. u Lupaku, gdje ga je doèekao župnik
Marijan Tjinkul. Biskup Huzjak je u filijalnoj crkvi Sv. Petra
i Pavla predvodio misu na dan posvete crkve i drugoga dana
blagdana. U propovijedi je istaknuo znaèenje povezanosti
Hrvata s Crkvom i odanosti nasljedniku svetoga Petra,
rimskom biskupu. Gdje god Hrvati došli i raselili se, uvijek
se prepozna da nosimo sa sobom kršæanske vrijednosti. To
se vidi po našem naèinu života, po gradnji naših crkava, po
našoj kulturi i tradiciji koja nas pred drugima obilježava.
"Radost mi je biti ovdje s vama, slaviti misu, biti s vama u
crkvama i u susretu s vama osjetiti radost koju gajite prema
staroj domovini, Hrvatskoj. Radostan sam što je ovdje
mnogo djece, mladih, onih koji su naša buduænost, što mogu
vidjeti toliko lijepih narodnih nošnji. Slavimo našega Boga
ovih dana i povežimo se zajedno. Prenosim vam i pozdrave
mlade, Bjelovarsko-križevaèke biskupije, svih vjernika i
sveæenika", rekao je biskup Huzjak. Nakon mise zajedno s
vjernicima u procesiji obišao je oltar sv. Petra i Pavla te se
susreo s Hrvatima koji su ga radosno pozdravljali.
U župnoj crkvi Sv. Mateja ap. i ev. biskup Huzjak predvodio
je veèernju misu koju je animirao župni zbor pjevanjem
hrvatskih pjesama, a vjernici se uresili narodnim nošnjama.
Na misama koncelebrirali su hrvatski sveæenici koji djeluju
na podruèju Temišvarske biskupije u župama gdje žive
karašièki Hrvati.
Drugog dana posjeta Hrvatima u Rumunjskoj, u ponedjeljak
1. srpnja, biskup Huzjak susreo se s naèelnikom opæine
Lupak. Naèelnik je upoznao biskupa sa životom stanovnika
Lupaka, s društvenim, kulturnim i tradicijskim aktivnostima
Hrvata kao i s teškoæama pomanjkanja radnih mjesta i
problemom odlaska na rad u inozemstvo i iseljavanjem.
Biskup je u pratnji župnika župe Lupak Marijana Tjincula,
obišao Hrvate koji su u srdaènosti željeli pokazati i mnoštvo
tradicijske baštine koje èuvaju u svojim domovima.
Poslijepodne biskup je ispovijedao hodoèasnike u svetištu
Majke Božje u Ciklovi te predvodio sveèanu misu na koju se
okupilo veliko mnoštvo karašièkih Hrvata. Biskup je u
propovijedi potaknuo okupljene na promišljanje o
kršæanskom identitetu. "Ne smijemo napustiti svoje
opredjeljenje za Krista. Hrvatska je dugo nosila naslov
"predziðe kršæanstva", a Hrvati su Mariju nazvali svojom
kraljicom, Kraljicom Hrvata. Hrvatska je danas postala
èlanicom Europske unije, a bl. Papa Ivan Pavao II. znao je
reæi da nas voli, jer smo jaki u vjeri, jer smo narod vjere pa
da u tu Europu unesemo prave vrijednosti i ne izgubimo
sebe. Onaj tko moli Mariju, zna na kojem je putu, jer se po
Crkva u Hrvata
ika
Mariji dolazi k Isusu. U jednoj crkvi u Hrvatskoj stoji
napisano: Marija, poèetak boljega svijeta! Neka i nas njezin
zagovor ojaèa da mognemo i u teškoæama pronaæi izlaz",
istaknuo je biskup Huzjak.
Treæi dan boravka u Rumunjskoj bjelovarsko-križevaèki
biskup predvodio je jutarnju misu u svetištu Majke Božje
Ciklovske. Poslijepodne je u pratnji vlè. Tjincula posjetio
župu Karaševo, koja je središte Hrvata u Rumunjskoj. Župa
ima oko 3600 stanovnika i najveæa je župa karaševskih
Hrvata. Biskup je obišao filijalne crkve te se susretao s
Hrvatima koji su ga s radošæu pozdravljali. U obilasku se
moglo vidjeti mnoštvo saèuvane baštine koja upravo
obilježava karaševske Hrvate i kojom se mogu ponositi.
Kako su hodoèasnici, koji su pješaèili, doèekivani u svojim
župama, biskup se prikljuèio procesiji u Karaševu. Procesija
se poveæavala prolaskom kroz mjesto kako su se ljudi
prikljuèivali kod svojih kuæa èekajuæi i ljubeæi križ koji je
vodio procesiju. Pjevajuæi hodoèasnièke marijanske pjesme
procesija je došla do župne crkve Uznesenja Marijina u kojoj
je mons. Huzjak predvodio euharistijsko klanjanje i udijelio
blagoslov s Presvetim. U propovijedi je istaknuo kako je
Marija uvijek imala i ima posebno mjesto kod Hrvata. Hrvati
oduvijek štuju Mariju i ona je uvijek bila Zagovornica i
Odvjetnica. Ona ljubi svoju djecu. Zato prihvatimo ljubav
Božju kao stil života, kao naš kršæanski identitet. Zagovor i
ljubav Marijina neka nam bude snaga da možemo Krista
Gospodina nositi ovome svijetu i svjedoèiti za Njega. Nakon
što su otpjevane pjesme i svi vjernici obišli oltar, biskup
Huzjak oprostio se od Hrvata u župi Karaševo.
Èetvrtoga dana posjeta Hrvatima u Rumunjskoj biskup
Huzjak pohodio je župu Klokotiè. Pozdravio ga je župnik
Petar Dobra, izrazivši radost i ponos što je župu pohodio
hrvatski biskup. Biskup je u propovijedi istaknuo kako su
apostoli stupovi vjere, stupovi Crkve, a sv. Toma, kojega su
slavili toga dana, svoju je nevjeru vidjevši Krista preobrazio
u vjeru. Vjera je ono što nas èuva, što nas drži na okupu, što
nas hrabri i jaèa u našim životima, poruèio je. Nakon mise
biskup se susreo s Hrvatima, a poslijepodne susreo se s
arhidekanom Palom u gradu Resici.
U èetvrtak 4. srpnja mons. Huzjak susreo se s biskupom
Temišvara Martinom Roosom. Biskupi su razgovarali o
Hrvatima koji se nalaze na podruèju Temišvarske biskupije,
o problemima na koje nailaze kao i o bogatstvu baštine,
kulture i vjere koju Hrvati ugraðuju u život biskupije. Nakon
razgovora biskup Huzjak se s pratnjom uputio u biskupijsko
svetište Marije Radne, izgraðeno nakon turskih vojnih
pohoda. U svetištu je mons. Huzjak molio za sve potrebe
Hrvata u Rumunjskoj, a isto tako za Bjelovarsko-križevaèku
biskupiju, za sve njezine vjernike, sveæenike, djecu i mlade,
obitelji i sve poginule.
Nakon obilaska i molitve u svetištu, biskup Huzjak se s
pratnjom uputio u grad Arad te u Vingu. Na povratku u
Temišvar, posjetio je katedralu Sv. Jurja i kriptu gdje su
pokopani temišvarski biskupi, generalni vikari i kanonici.
Nakon obilaska katedrale posjetio je i katolièku školu i dom
te pravoslavni hram. Poslije pozdrava s temišvarskim
biskupom i ekonomom vlè. Nikolom Laušom, biskup
Huzjak uputio se prema biskupiji u Zrenjaninu.
U petak 5. srpnja sveèanom misom koju je u zrenjaninskoj
katedrali Sv. Ivana Nepomuka predvodio biskup Ladislav
Nemet u koncelebraciji s mons. Huzjakom, proslavljena je 5.
obljetnica biskupskog reðenja mons. Nemeta.
.
Susret hrvatskih ministranata iz biskupije RottenburgStuttgart
Wernau, 6.7.2013.
(IKA) - Susret ministrantica i
ministranata iz hrvatskih katolièkih zajednica iz biskupije
Rottenburg-Stuttgart održan je u subotu 6. srpnja u Wernau
kod Esslingena pod geslom "S Bogom svojim preskaèem
zidine".
Susret na kojem se okupilo više od 230 ministrantica i
ministranata u pranji sveæenika, drugih pastoralnih djelatnika
i roditelja, zapoèeo je sveèanim misnim slavljem u crkvi Sv.
Erasmusa u tome gradu. Sudionici su se okupili iz hrvatskih
katolièkih zajednica - Stuttgart centar, Stuttgart BadCannstatt i Feuerbach, Bietigheim-Bissingen, Ludwigsburg i
Korntal, Göppingen, Waiblingen, Ulm, Esslingen, Balingen,
Reutlingen, Aalen i Heilbron.
Misno slavlje predvodio je i propovijedao dušobrižnik u
HKZ Reutlingen, Metzingen i Tübingen vlè. Ivica Zrno u
suslavlju s predstavnikom regije – voditeljem HKZ Stuttgart
Bad-Cannstatt fra Jurom Zebiæem i s još sedam sveæenika.
Sve je na poèetku pozdravio fra Jure Zebiæ koji je istaknuo
vrijednost takvih susreta. Svi su ministranti bili odjeveni u
prigodne bijele majice s logom susreta, a pred oltarom su
napravili "zid" od kartona koji je simbolizirao geslo susreta.
"Kad kažemo – s Bogom preskaèem zidine – onda to nije
mali zid veæ veliki zid. Lako je preskoèiti male zidove, ali je
teško preskoèiti veliki zid. Nema veze koliko je velik zid,
nema veze kolika je prepreka, nema veze što se dogodilo, ali
ako se u svom životu držim Boga, ako sam mu uvijek blizu,
s njim ne samo da mogu preskoèiti mali zid, veæ i ne znam
kako velike zidove. S Bogom mi je puno toga moguæe. Puno
više toga nego što mislim. Nalazimo se u Njemaèkoj.
Pretpotstavljam da je veæina vas ovdje i roðena, ali vaši su
korijeni iz Hrvatske ili iz Bosne i Hercegovine. Ali nije baš
lako nauèiti hrvatski jezik ako živimo ovdje. Važno se
odvažiti i poèeti i onda æe se stvari mijenjati. Važno je poèeti
preskoèiti 'zid' i uspjet æemo. Tako je i nama koji smo došli
iz Hrvatske u Njemaèku. Nije lako ni obrnuto - nauèiti
njemaèki jezik. Ali za sve se treba odvažiti i krenuti. Jedno
je sigurno, ako ne probam, neæu ni uspjeti. Da bi nešto uopæe
pokušao, moram vjerovati, moram imati povjerenja u sebe,
ali i u Boga jer drukèije neæe iæi. Ako ukljuèimo Boga u svoj
život, ako mu se pomolimo, onda vidimo da je moguæe
preskoèiti i onaj zid koji nam izgleda kao ogromna prepreka.
Sigurno je da se kod vas javlja kriza i u ministrantskoj
službi. Uvijek vam se ne da ministrirati. Ali ako želim biti
ministrant, onda moram biti odvažan, pa i onda kad mi se ne
da ili kad postoje neki drugi razlozi. Unatoè svemu treba
ostati jak i dalje vršiti svoju ministranstvu službu. Važno je
prijeæi preko svoje trvrdoglave volje i nedopustiti da nas bilo
koja naša škrta volja odvoji od Boga i oltara. Ako Boga
ukljuèimo u svoj život, ako njemu za ljubav pokušamo više
èiniti, sigurno je da æemo puno toga moæi ostvariti", kazao je
vlè. Zrno podsjetivši da je ministrant onaj koji služi Bogu
kod olatara.
"Oni su uz sveæenika najbliže oltaru. Dakle, svoju službu
treba gledati iz pozicije biti blizu Bogu, a to je ujedno i dar i
povlastica. U svoj život ukljuèimo Boga i sve æe nam biti
moguæe", rekao je vlè. Zrno.
Tijekom misnog slavlja pjevao je zbor sastavljen od
ministranata iz više zajednica pod ravnanjem Monike Peter
uz pranju na gitari pastoralnog referenta Ante Ivankoviæa.
Nakon misnog slavlja i zajednièkog ruèka, uslijedila su
sportska natjecanja.
.
10. srpnja 2013. broj 28/2013
21
Crkva u Hrvata
Kardinal Bozaniæ biskupima Èeške BK predstavio
Crkvu u Hrvatskoj
Kardinal predstavio korake nove evangelizacije u Hrvatskoj,
posebice u Zagrebaèkoj nadbiskupiji te društvene okolnosti s
kojima se Crkva u Hrvatskoj posljednjih mjeseci susreæe
Velehrad, 6.7.2013. (IKA) - Radostan sam što nazoèim ovoj
plenarnoj
sjednici
Èeške
biskupske
konferencije.
Zahvaljujem predsjedniku biskupske konferencije, praškom
nadbiskupu kardinalu Dominiku Duki, na srdaènom pozivu.
Nakon lijepog i sveèanoga juèerašnjeg slavlja, velika mi je
radost susresti se s pastirima drage Crkve ove plemenite
zemlje i prenijeti pozdrav Hrvatske biskupske konferencije.
U ovome sveèanom trenutku, drago nam je podsjetiti i
oživjeti veze zajedništva koje povezuju naše Crkve, istaknuo
je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ 6. srpnja na
poèetku svoga obraæanja biskupima Èeške biskupske
konferencije, okupljenima na svoje zasjedanje u
prostorijama liceja "Stojan" u Velehradu, nakon što je dan
ranije kao Papin izaslanik predvodio veliku proslavu u
prigodi 1150. obljetnice dolaska vjerovjesnika sv. Æirila i
Metoda meðu slavenske narode.
Tijekom svojega izlaganja, kako prenosi Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije, kardinal Bozaniæ je èeškim
biskupima predstavio korake nove evangelizacije u
Hrvatskoj, posebice u Zagrebaèkoj nadbiskupiji, te društvene
okolnosti s kojima se Crkva u Hrvatskoj posljednjih mjeseci
susreæe. "Sada smo zajedno dio Europske unije, koja je naša
zajednièka kuæa. Prepoznajmo važnost buðenja savjesti
kršæana i katolika, kako bismo zajedno bili spremni dati
vlastiti doprinos u društvu, u vrijednostima povezanima sa
životom, s kojima se ne može trgovati", kazao je izmeðu
ostaloga kardinal Bozaniæ.
Kardinala Bozaniæa je na poèetku sjednice pozdravio
kardinal Duka, zahvalivši mu za predvoðenje misnoga
slavlja te ukratko predstavivši Èešku biskupsku
konferenciju, koja se sastoji od osam nad/biskupija te jedne
grkokatolièke eparhije. Zasjedanju su bili nazoèni apostolski
nuncij u Republici Èaškoj mons. Giuseppe Leanza, savjetnik
u Nuncijaturi mons. Dennis Kuruppassery te dvoje
predstavnika èeških redovnika i redovnica.
Svi nazoèni biskupi ujutro su slavili misno slavlje u
velehradskoj bazilici koje je predvodio kardinal Duka.
Nakon prvoga dijela sjednice, okupljeni biskupi te djelatnici
Nadbiskupijskoga liceja i gimnazije "Stojan", koji su
domaæinski brinuli tijekom višednevnog boravka Papina
izaslanika u Velehradu, ispratili su kardinala Bozaniæa iz
duhovnoga i kulturnog centra Moravske na put prema
Hrvatskoj.
Dužijanca malenih
Kruh su sveèano pred oltar donijeli mali bandaš i bandašica
Subotica, 7.7.2013. (IKA) - Dužijanca malenih održana je u
subotu 6. i nedjelju 7. srpnja u Subotici. Organizacijski
odbor Dužijance pokrenuo je prije nekoliko godina ovu
manifestaciju sa željom da u njoj "glavni akteri" budu djeca.
Manifestacija je poèela u subotu prije podne u Maloj Bosni.
Ondje su imali etno radionicu i druženje, a naveèer je na
Trgu slobode održano predstavljanje malog bandaša i male
bandašice, a potom i folklorna veèer.
Malog bandaša i bandašicu Marka Bašiæ Palkoviæ i Ninu
Crnkoviæ predstavio je katedralni župnik mons. Stjepan
Beretiæ.
Na folklornoj veèeri nastupili su osim folklornih skupina iz
Subotice i drugih mjesta Baèke i gosti iz Hrvatske, Maðarske
i Bosne i Hercegovine.
22
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
Kako je izvorni smisao Dužijance zahvala Bogu za završetak
žetve, središnji dogaðaj "Dužijance malenih" bila je misa
zahvalnica koju je u katedrali-bazilici Sv. Terezije predvodio
mons. Beretiæ u zajedništvu s dr. Andrijom Anišiæem,
župnikom subotièke župe sv. Roka, i mladomisnikom
Toborom Žunjijem iz Temerina. Župnik Beretiæ je,
pozdravljajuæi okupljenu djecu, sudionike Dužijance
malenih i sve okupljene vjerenike, meðu ostalim rekao:
"Naši se ratari raduju dobroj žetvi, a naši su se najmlaði sa
svojim gostima okupili u ovoj katedrali da svi zajedno
zahvalimo Bogu za vrijedne ruke koje su orale, sijale,
njegovale i na kraju ovršile pšenicu. Zahvaljujemo Bogu i za
ovu djecu. Oni æe jednoga dana na sebe preuzeti brigu za
ovu baèku ravnicu i njezine njive".
U misi su Božju rijeè èitali mali bandaš i bandašica, a djeca
razlièitih kulturno-umjetnièkih društava koja su sudjelovala
u misi molili su molitve vjernika i prinijeli darove za
euharistiju kao i znakovite darove koji oznaèuju sjetvu i
žetvu pšenice kao i brašno i peciva od brašna. Kruh su pak
sveèano pred oltar donijeli mali bandaš i bandašica.
Na kraju mise župniku Beretiæu maketu Istre i lavandu
darovali su predstavnici KUD-a "Mate Balota" iz Raklja kod
Pule. Zahvaljujuæi na daru, mons. Beretiæ se prisjetio svojih
vojnièkih dana koje je proveo upravo u Istri gdje je kao
vojnik pomagao jednoj obitelji u žetvi. On je podsjetio i na
povezanost Baèke i Istre preko biskupa Ivana Antunoviæa
koji je imao izvanrednu suradnju s istarskim biskupom
Jurjom Dobrilom.
Na misi je pjevao katedralni djeèji zbor "Zlatni klasovi" pod
ravnanjem Miroslava Stantiæa.
Poslije mise više od tri stotine djece u razlièitim narodnim
nošnjama koji su bili na misi u sveèanom mimohodu pošli su
do velike vijeænice subotièke Gradske kuæe. Ondje su ih
doèekali dogradonaèelnik Blaško Stantiæ, Marinko Piukoviæ,
predsjednik Organizacijskog odbora Dužijance 2013.,
župnik mons. Beretiæ i drugi predstavnici hrvatskih udruga.
Kruh koji je blagoslovljen u katedrali na misi mali bandaš i
bandašica su predali dogradonaèelniku i time znakovito
oèitovali povezanost i suradnju Crkve i Grada u svim
slavljima Dužijance.
Hrvati na proslavi 300. obljetnice kipa Gospe judske
Iz susjedne Požeške biskupije u Hrvatskoj na slavlje su stigli
biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji kancelara Gorana Lukiæa
te Vlado Škrinjariæ sa 150 hodoèasnika iz Slatine koji su se
pridružili Hrvatima iz Peèuha i južne Maðarske
Peèuh, 7.7.2013. (IKA) - U marijanskom svetištu Maria Jud
(Mariagyud) na jugu Maðarske 7. srpnja proslavljena je 300.
obljetnica Gospina kipa. Na slavlju je sudjelovao gotovo sav
maðarski episkopat, a predvodio ga je ostrogonskobudimpeštanski nadbiskup kardinal Peter Erdo. Iz susjedne
Požeške biskupije u Hrvatskoj stigli su biskup Antun
Škvorèeviæ u pratnji kancelara Gorana Lukiæa te Vlado
Škrinjariæ sa 150 hodoèasnika iz Slatine koji su se pridružili
Hrvatima iz Peèuha i južne Maðarske.
U pripravi za euharistijsko slavlje na liturgijskom prostoru
pod nebom molila se krunica na èetiri jezika, meðu kojima i
hrvatskom. Domaæin slavlja, peèuški biskup Gyorgy
Udvardy pozdravio je nazoène, spomenuvši i Hrvate na èelu
s biskupom Škvorèeviæem. Kardinal Erdo je na poèetku
slavlja blagoslovio umjetnièki izraðenu kopiju kipa Gospe
judske. Prvo liturgijsko èitanje proèitano je na hrvatskom
jeziku. U homiliji kardinal Erdo je podsjetio na povijest
judskog svetišta i kipa te istaknuo kako je nakon
osmanlijskog ikonoklazma kršæanski puk po kipu judske
Gospe doživljavao blizinu Isusove Majke i iskazivao joj
ika
odanost te da je potom reformatorski ikonoklazam bio
razlogom da su prvotni kip franjevci prenijeli u Osijek, a
nakon opasnosti da je postavljen novi prije 300 godina.
Istaknuo je kako je pobožni puk prihvatio novi kip u svijesti
da nije on predmet njegova èašæenja nego Isusova Majka
koju se štuje u razlièitim umjetnièkim izrazima. Tijekom
slavlja Hrvati su još nastupili u molitvi vjernih te za vrijeme
prièesti pjesmom "Krist na žalu".
Nakon mise biskup Škvorèeviæ je s vjernicima iz Slatine
pohodio judsku baziliku te s njima održao marijansku
pobožnost u kojoj su pjesmom i molitvom iskazali Isusovoj
Majci svoju odanost. Biskup je podsjetio kako su brojni
Hrvati napose u vrijeme zajednièke hrvatsko-ugarske države
i iz sadašnje Požeške biskupije rado hodoèastili u Jud, da je i
u ovom svetištu na svoj naèin prisutna njihova srdaèna
odanost Mariji te da je ovo hodoèašæe Slatinèana svojevrsni
nastavak spomenute povijesne povezanosti i svjedoèenja
blizine Hrvata Isusovoj Majci.
Još je rekao kako neposredno nakon ulaska Hrvatske u puno
èlanstvo Europske unije valja spomenuti da i judsko svetište
koje je tijekom dugog vremena okupljalo vjernike razlièitih
naroda snažno podsjeæa na to da pripadnost Katolièkoj Crkvi
nadilazi nacionalne i državne granice te da je kršæanska
duhovna povezanost u temeljima Europske unije i da ona u
njoj ima svoju èvrstinu i snagu koja nadilazi politièku i
gospodarsku povezanost. Dodao je da ovim hodoèašæem u
Jud svjedoèe upravo to europsko marijansko zajedništvo.
Istaknuo je da je u tom smislu znakovito što je protekle
jeseni više od 600 vjernika Peèuške biskupije hodoèastilo u
Voæin na poèetku Godine vjere.
Hrvatske hodoèasnike pozdravio je potom Franjo
Pavlekoviæ, biskupski vikar Peèuške biskupije za pastoral,
zahvalivši biskupu Škvorèeviæu i Slatinèanima što su se
pridružili slavlju u Marija Judu te najavio svoj dolazak na
hodoèašæe u Voæin 21. kolovoza zajedno s judskim
župnikom i voditeljem svetišta.
Subotica: Devetnica blaženoj Mariji Petkoviæ
Subotica, 8.7.2013. (IKA) - U subotièkoj župi sv. Roka 8.
srpnja je u devetnici u èast bl. Marije Petkoviæ bio Dan
bolesnika. Uz veliki broj vjernika i djece koji svaki dan
dolazi na devetnicu okupilo se i pedesetak bolesnika koji su
pod misom primili sakrament bolesnièkog pomazanja. Misu
je predvodio i sakrament im podijelio župnik mons. Andrija
Anišiæ.
U propovijedi je, govoreæi o uèincima sakramenta
bolesnièkog pomazanja koji ozdravlja, daje snagu u trpljenju
ili priprema bolesnika za vjeènost, istaknuo kako je bl.
Marije Petkoviæ, što je istaknuto i u litanijskim zazivima,
bila strpljiva njegovateljica bolesnih, hrabra nositeljica križa
bolesti i odsjaj nade u život vjeèni.
Stoga je pozvao okupljene bolesnike i sve prisutne da
vjeruju u moæ svetih sakramenata kao što je to èinila bl.
Marija Petkoviæ te da se u svojoj bolesti i u svojim
poteškoæama utjeèu njoj u zagovor. Ona je i sam bila dugo
bolesna i teško patila a èinila je to s uzornom strpljivošæu i
ljubavlju sjedinjujuæi svoje boli s Propetim Isusom.
Župnik je takoðer pozvao sve bolesnike da se posebno u
svojoj bolesti utjeèu u blaženièin zagovor, jer upravo jedno
èudesno ozdravljenje može ubrzati njezino proglašenje
svetom.
Na misi su pjevali mladi iz VIS-a "Proroci". Oni su uz ostale
liturgijske pjesme nauèili svirati i pjevati i pjesme u èast bl.
Marije Petkoviæ.
Crkva u Hrvata
U Tomislavgradu otvoren Franjevaèki muzej "Fra Jozo
Križiæ"
Tomislavgrad, 8.7.2013. (IKA) – U sklopu duhovnokulturne manifestacije "Dani sv. Nikole Taveliæa", koja je u
Tomislavgradu poèela u petak 5. srpnja, fra Miljenko Šteko,
provincijal Hercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja
Marijina, sveèano je otvorio Franjevaèki muzej "Fra Jozo
Križiæ" uz tomislavgradski samostan izvijestila je mrežna
stranica www.franjevci.info.
"Muzej, s ovako vrijednim eksponatima, za ovaj kraj
predstavlja ogledalo kulture. Posjetitelji mogu uistinu vidjeti
vrijedne zbirke poèevši od sakralne, etnografske, etnološke
te posebno zanimljive afrièke zbirke koje su franjevci
misionari donosili sa svojih misija", kazao je na otvorenju
Muzeja arheolog i etnograf Stjepan Dilber.
"Godinama su franjevci, a posebice fra Jozo Križiæ èije ime
nosi ovaj muzej, prikupljali razne predmete po duvanjskom
kraju koji sada krase prostore muzeja. Naš Jozo je umro prije
dvadeset godina a prikupljeni predmeti èekali su struènu
obradu. Takoðer se èekalo na moguænost kako urediti
prostor i postaviti izloške. Konaèno smo i to uspjeli",
istaknuo je na otvaranju gvardijan duvanjskog samostana fra
Ante Pranjiæ.
Kardinal Puljiæ primio isusovaèkog provincijala
Tustonjiæa
Sarajevo, 9.7.2013. (IKA/KTA) - Vrhbosanski nadbiskup
kardinal Vinko Puljiæ primio je 9. srpnja u Sarajevu
provincijala Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Antu
Tustonjiæa u pratnji isusovaèkog superiora i župnika
sarajevske župe sv. Ignacija o. Krešimira Djakoviæa.
Provincijal Tustonjiæ napomenuo je da je došao u Sarajevo u
sklopu redovite godišnje vizitacija isusovaèke zajednice pa
redovito pohodi i kardinala Puljiæa kao vrhbosanskog
nadbiskupa. U otvorenom prijateljskom razgovoru bilo je
rijeèi o trenutaènom stanju Vrhbosanskoj nadbiskupiji te
stanju Katolièke Crkve u Bosni i Hercegovini, uz
podsjeæanje na prisutnost i vrlo znaèajan doprinos èlanova
Družbe Isusove kroz povijest na tim prostorima. Poseban
naglasak stavljen je na prisutnost isusovaèke zajednice u
Sarajevu, a provincijal Tustonjiæ istaknuo je da isusovci i
dalje žele kroz vlastitu karizmu Družbe davati doprinos
mjesnoj Crkvi vrhbosanskoj.
.
10. srpnja 2013. broj 28/2013
23
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Znakovi nade u Europi i svijetu
Priopæenje sa susreta generalnih tajnika europskih
biskupskih konferencija u Varšavi - Meðu sudionicima bili
su i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons.
Enco Rodinis i generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomaševiæ
Varšava, 30.6.2013. (IKA/KTA) - 41. godišnji susret
generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija održan
je od 27. do 30. lipnja u sjedištu Caritasa Poljske biskupske
konferencije u Varšavi. Meðu sudionicima bili su i generalni
tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Enco Rodinis i
generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomaševiæ.
Susret je zakljuèen porukom nade kojom se blaženi Ivan
Pavao II. obratio Crkvi u Europi: "Ne boj se! Evanðelje nije
protiv tebe, nego za te. Imaj povjerenje! U Evanðelju, koje je
Isus, naæi æeš èvrstu i trajnu nadu prema kojoj težiš. Budi
sigurna! Evanðelje nade ne vara!" (Ecclesia in Europa, 121).
Središnja nit susreta, koji je održan na poziv predsjednika
Poljske biskupske konferencije i potpredsjednika Vijeæa
europskih biskupskih konferencija (CCEE) nadbiskupa
Jozefa Michalika i generalnog tajnika Poljske BK biskupa
Wojciecha Polaka, bila je tema nove evangelizacije deset
godina nakon objave apostolske pobudnice Ecclesia in
Europa, u Godini vjere.
Tijekom posljednjeg desetljeæa svijet, a s njim i Europa, bio
je podvrgnut snažnom požurivanju, improviziranim
promjenama koje nisu uvijek željene, dosljedne, logiène i
vjerodostojne, istaknuo je grkokatolièki biskup Oradea
(Rumunjska) Virgil Bercea, u izlaganju u kojem je analizirao
današnju europsku situaciju, istièe se u priopæenju sa susreta
naslovljenom "Znakovi nade u Europi i svijetu".
Dezorijentiranost, koju su prouzroèile mnoge društvene i
kulturne promjene tijekom posljednjih deset godina,
istodobno je uzrok i posljedica nekih ponovno provedivih
fenomena da se pokuša razoriti kultura obitelji i zajednièkog
dobra radi jedne èisto egocentriène, hedonistièke i
konzumistièke vizije ljudskog života. Premda nije od svijeta,
Crkva je u svijetu i u toliko je pozvana biti znak Božji i,
dakle, znak otkupljenja i nade.
Kako bi se suèelili s izazovima današnjice, kako je podsjetio
prof. Paul H. Dembinski iz Odjela za financijsko
promatranje u Ženevi, ne treba ostati pri iskljuèivo
financijskom pristupu životu kao što je sadašnja orijentacija
koja teži promijeniti ljudske odnose u jednostavne
transakcije i traži financijsku uèinkovitost, umjesto plodnosti
odnosa i gleda samo na sadašnjost te zaboravlja izgradnju
buduænosti.
Mons. Juan Antonio Martinez Camino, generalni tajnik
Španjolske BK, želio je podvuæi kako je važno na krizu
gledati dublje, podsjeæajuæi na rijeèi pape Benedikta XVI. da
je "socijalno pitanje postalo duboko antropološko pitanje"
(Caritas in veritate, 75). Èini se, dakle, kako je jasno da
duhovna kriza ima odluèujuæu ulogu u aktualnoj situaciji
koju živi Europa.
Ali Europa, osim ekonomskih i duhovnih kriza, puna je
znakova nade o èemu svjedoèe razlièita izvješæa koja su
predstavili tajnici. Odreðivanje Godine vjere omoguæilo je u
svakoj europskoj zemlji ostvarenje dogaðanja s ciljem
ponovnog buðenja vjere. Važno je, meðutim, kako je
podsjetio mons. Markus Stock, generalni tajnik BK Engleske
i Walesa, da Crkva bude kadra za radikalno shvaæanje nove
evangelizacije. Iduæi u susret onima koji su kršteni, ali koji
više ne žive vjeru, potièe ne samo kršæane da se približe
osobama prisutnim na našim ulicama, nego i da istodobno
24
10. srpnja 2013. broj 28/2013
budu otvorene za slušanje Boga kako bi razumjeli da samo
On jest odgovor na najdublju želju èovjekova srca.
U razlièitim prigodama prizvano je u sjeæanje svjedoèanstvo
muèenika dvadesetog stoljeæa kako bi se pokazalo da je
samo osobni odnos s Kristom, koji takoðer postaje kultura,
kadar promicati evangelizacijsko poslanje Crkve. Crkva je
pozvana biti, ne toliko u reaktivnoj poziciji, nego avangarda
u gorljivosti, u metodama i izražavanjima kojima predstavlja
uvijek aktualni sadržaj svoje vjere: Isusa Krista.
Brojne biskupske konferencije suglasne su s inicijativom
"Jedan od nas" koja želi okonèati financiranje aktivnosti koje
pretpostavljaju uništavanje ljudskih embrija radi istraživanja,
pomoæi u razvitku i javnom zdravstvu. Nadu daje brojnost
graðana koje je inicijativa mobilizirala, što potvrðuje njihovo
zanimanje za oèuvanje života i u njegovim najranjivijim
oblicima.
Nazoènost crkvenih predstavnika iz više od trideset
europskih zemalja bila je prigoda i za dublje upoznavanje
Crkve u Poljskoj koja se priprema za proslavu 1050.
obljetnice krštenja nacije (966. - 2016.). Nova
evangelizacija, obrana života i obitelji, rastuæa nezaposlenost
neke su od izazova Crkve u Poljskoj.
Tajnici su obaviješteni o procesu koji je doveo do
povijesnog potpisa zajednièkog dokumenta izmeðu
moskovskog patrijarha Kirila i predsjednika Poljske BK
mons. Jozefa Michalika, naslovljenog na Crkve i narode
Rusije i Poljske s pogledom prema pomirenju.
Osim toga, sudionici su zahvalnom molitvom pratili
potpisivanje zajednièke izjave crkvenog vrha bizantskog
obreda i latinskog obreda dviju zemalja koja otvara za
dijalog, praštanje i pomirenje meðu narodima Poljske i
Ukrajine, a koja je potpisana upravo 28. lipnja, prigodom
obilježavanja 70. obljetnice pokolja u Wolynu.
Takoðer su brojni znakovi nade koji dolaze iz Crkve u
drugim dijelovima svijeta, kao što su u svojim interventima
na susretu posvjedoèili tajnik Federacije azijskih biskupskih
konferencija (FABC) Raymond O'Toole i tajnik Skupštine
katolièkih biskupa Svete zemlje o. Peter Felet.
Unatoè raznim teškim situacijama u kojima žive kršæani, a
ponekad su progonjeni zbog svoje vjere, Crkva je svugdje
znak nade, osobito cijenjena zbog svoje nediskriminirajuæe
ljubavi u regijama i situacijama gdje i države imaju
poteškoæa to postiæi. Drugi znak nade je obnovljeni zanos
koji katolièki laikat u Svetoj zemlji i u zemljama koje
obuhvaæa Federacija azijskih biskupskih konferencija
pokazuje u punom preuzimanju svoga kršæanskog identiteta i
svoje obveze svjedoèenja.
Tijekom susreta tajnici CCEE-a i COMECE-a takoðer su
predstavili aktivnosti dvaju europskih biskupskih tijela.
Sastanak je prožet brojnim trenucima molitve i bratstva. Na
osobit naèin posebno znaèenje dano je molitvenom bdjenju
za Europu koje su animirali poljski mladi i tijekom kojeg su
èitani odlomci bitni i aktualni za današnju Europu iz
apostolske pobudnice Ecclesia in Europa.
Susret je završen u nedjelju 30. lipnja euharistijskim
slavljem s domaæim vjernicima koje je u katedrali u
poljskom glavnom gradu predvodio apostolski nuncij
nadbiskup Celestino Migliore.
.
Inozemne vijesti
ika
Slavlje za potrebite u èast pape Franje
Vatikan, 1.7.2013. (IKA) - Više od 200 rimskih siromaha
okupilo se 1. srpnja pred Lurdskom špiljom u Vatikanskim
vrtovima na veèeri koju je organiziralo Društvo sv. Petra,
koje pomaže Papino karitativno djelovanje i èiji su ih
dobrovoljci, tom prigodom, posluživali za stolom. Veliko je
to slavlje za potrebite, u èast pape Franje, u kojem je
sudjelovao i kardinal Giuseppe Bertello, predsjednik Uprave
Države Grada Vatikana te predsjednik Društva. Mons.
Franco Camaldo, crkveni asistent Društva, o tome je rekao:
"Bio je to dan velike radosti i vedrine. Naši su siromasi
veoma zahvalni za ovu veèer i posebno su je lijepo doživjeli.
Meðu dobrovoljcima se našao i posluživao i kardinal
Bertello. Na licima naših štiæenika mogla se vidjeti velika
radost, pomiješana s emocijama i gotovo nevjericom: naæi se
u Vatikanskim vrtovima, jednoga tako ugodnog popodneva i
to ispred Gospine špilje te biti posluživani!" Poslije same
veèere, siromasima su uruèene i po dvije vreæice – jedna s
voæem, a druga sa slatkišima. U sjeæanje na taj dan svakom
od štiæenika darovan je i privjesak s Papinim likom. Èesto su
za vrijeme veèere siromasi uzvikivali: "Živio Papa; živio
Papa!" Mnogi su nam siromasi poslije prilazili s osobnim
pismima i porukama za Svetog Oca, rekao je mons.
Camaldo, izvještava Radio Vatikan.
Papa primio kljuèeve papamobila za Brazil
Vatikan, 3.7.2013. (IKA) – Papa Franjo dobio je 3. srpnja u
Vatikanu kljuèeve "papamobila" koji bi trebao koristiti na
Svjetskom danu mladih u Rio de Janeiru. Kljuèeve vozila
simbolièno mu je uruèio predsjednik Daimlera Dieter
Zetsche. Nastavak te duge tradicije ispunjava "ponosom" sve
zaposlenike tvrtke, istièe se u priopæenju iz Daimlera. Na
susretu Zetsche je izvijestio Papu o opredijeljenosti za
održivost, okoliš i sigurnom prijevozu, kao i o socijalnim
inicijativama u zemljama proizvoðaèima. Kontakt s
Vatikanom postoji, prema tvrtkinim podacima, od 1930.,
kada je papi Piju XI. (1922-1939) uruèen jedan Nürburg 460
Pullman. Ivan XXIII. (1958-1963) dobio je 300D automatik,
a za Pavla VI. (1963-1978) najprije je bio isporuèen 600
Pullman Landaulet, a kasnije 300 SEL. Od 1980. njemaèki
proizvoðaè automobila osigurao je za uporabu na Trgu Sv.
Petra automobil G-klase kao papamobil za papu Ivana Pavla
II. (1978-2005), te kasnije za Benedikta XVI. (2005-2013)
model M-klase. Nakon korištenja papamobili ostaju u
muzejima Svete Stolice u Vatikanu ili u Mercedes-Benzu u
Stuttgartu.
Franjevaèka kustodija u Svetoj zemlji o ubojstvu
sveæenika u Siriji
Jeruzalem, Washington, 3.7.2013. (IKA/CNS) – Katolièki
sveæenik koji je ubijen prošloga mjeseca u Siriji nije meðu
trojicom muškaraca kojima su sirijski pobunjenici odsjekli
glavu i video zapis zloèina stavili on-line. Iz Franjevaèke
kustodije u Svetoj zemlji potvrdili su da je sveæenik Francois
Murad ustrijeljen 23. lipnja s osam metaka kada je pokušao
zaštititi redovnice u samostanu Sv. Antuna u Ghassaniehu od
napada sirijskih pobunjenika. Jedan franjevac iz Kustodije,
koja je nadležna i za podruèje Egipta i Sirije, isti je dan
nakon ubojstva sveæenika otišao u samostan gdje je ubojstvo
poèinjeno i preuzeo tijelo koje je pokopano u obližnjem selu
te odveo redovnice na sigurno, izvijestila je amerièka
katolièka novinska agencija CNS prenoseæi izjavu iz
Franjevaèke kustodije u Svetoj zemlji nakon medijskih
napisa da je sveæeniku odrubljena glava.
Ruski kršæani pomažu Siriji
Na poziv patrijarha Kirila prikupljeno je oko 160.000 eura
za vjernike u ratom razorenoj zemlji
Moskva, 3.7.2013. (IKA) - Ruska pravoslavna Crkva
iskazala je solidarnost sa subraæom u graðanskim ratom
pogoðenoj Siriji. Do sada su u fondu za Siriju prikupili više
od 160.000 eura, objavila je njemaèka katolièka novinska
agencija KNA. Patrijarh Kiril pozvao je da se novac za
potrebite u Siriji prikuplja na misnim slavljima.
Istodobno, organizacija "Kršæanska zaštita", koja je
osnovana u srijedu 3. srpnja, želi pomoæi sirijskim
izbjeglicama. Kiril je krajem lipnja istaknuo da su velik dio
Sirijaca pravoslavni kršæani. U sukobima su do sada deseci
tisuæa ljudi izgubili život. "Mi ne možemo zaustaviti ovaj
rat, ali možemo usrdno moliti za njegov što skoriji svršetak i
pomagati ljudima koji trpe", rekao je poglavar Ruske
pravoslavne Crkve.
I njemaèki biskupi podupiru sveeuropsku inicijativu za
zaštitu života
München, 3.7.2013. (IKA) - "Jedan od nas" ("One of Us"),
europska graðanska inicijativa za zaštitu života, treba imati
podršku svih katolika u biskupiji Augsburg, poruèio je 3.
srpnja biskup Konrad Zdarsa, zajedno s pomoænim
biskupima Augsburga Antonom Losingerom i Florianom
Wörnerom. Graðanskom inicijativom "Jedan od nas" od
Europske unije traži se da više ne financira aktivnosti u
kojima se uništavaju embriji.
"Dati pravo glasa embriju, bitni je element zaštite
najranjivijih meðu nama. Ljudski embrij nije roba za
gospodarske i druge interese, nego je jedan od nas", istièe se
i u priopæenju Austrijske biskupske konferencije s ljetnoga
plenarnog zasjedanja u Mariazellu. Papa u miru Benedikt
XVI. inicijativi je zaželio "svaki moguæi uspjeh, jer u Europi
treba biti zaštiæeno dostojanstvo svakoga ljudskog biæa". I
papa Franjo, kölnski kardinal Joachim Meisner i biskup
Eichstätta Gregor Maria Hanke promièu sudjelovanje u
akciji, kao i Središnji odbor njemaèkih katolika (ZDK).
Da bi uspjela, inicijativa diljem EU treba prikupiti najmanje
milijun potpisa, a organizatori istièu da je veæ prikupljeno
dvije treæine potpisa. Inicijativa se poziva na presudu
Europskog suda pravde (ECJ) od 18. listopada 2011. da
ljudski život poèinje spajanjem jajne stanice i spermija.
Papa primio talijanskog premijera
Vatikan, 4.7.2013. (IKA) - Papa Franjo primio je u èetvrtak
4. srpnja u privatni posjet predsjednika talijanske Vlade
Enrica Lettu, koji se nakon susreta sa Svetim Ocem susreo i
s državnim tajnikom kardinalom Tarcisiom Bertoneom te
tajnikom za odnose s državama nadbiskupom Dominiqueom
Mambertijem.
U srdaènim razgovorima bilo je rijeèi o socijalom stanju te o
glavnim kušnjama kroz koje prolazi talijanski narod i
državne institucije jednako kao i o stanju u Europskoj uniji.
Pritom se posebno istaknula potreba za prikladnim mjerama
kojima bi se zajamèila zaposlenost, napose mladih.
Stabilnosti države, istaknuto je takoðer, svoj nemjerljiv
doprinos pružaju talijanske obitelji i crkvene ustanove te bi
uska suradnja Svete Stolice i Italije trebala biti sredstvo
uèvršæivanja opæega dobra i na meðunarodnom planu,
priopæeno je iz Tiskovnoga ureda Svete Stolice.
.
10. srpnja 2013. broj 28/2013
25
Inozemne vijesti
Nove moguænosti zbližavanja naroda i ljudi u Europi
Nakon dolaska u Velehrad, Papin izaslanik kardinal Bozaniæ
sudjelovao je u predstavljanju zlatnika Èeške narodne banke
posveæenog sv. Æirilu i Metodu te se susreo s predsjednikom
Republike Èeške Milošem Zemanom
Velehrad, 4.7.2013. (IKA) - U Velehrad, èeško narodno,
duhovno i kulturno središte, Papin izaslanik zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ stigao je u ranim
poslijepodnevnim satima 4. srpnja, nakon jednosatnog leta iz
Praga. Na nogometnom igralištu u mjestu Modra kraj
Velehrada, uz brojne mještane doèekali su ga olomoucki
nadbiskup Jan Graubner, apostolski nuncij u Republici
Èeškoj mons. Giuseppe Lenaza, više sveæenika te
predstavnika mjesnih vlasti. Papina izaslanika pozdravila su
djeca odjevena u moravske narodne nošnje, predavši mu
buket poljskoga cvijeæa i otpjevavši moravsku narodnu
pjesmu, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Nakon kratkoga susreta sa èeškim biskupima, meðu kojima
je bio i kardinal Miloslav Vlk, kardinal Bozaniæ sudjelovao
je u predstavljanju zlatnika u èast sv. Æirila i Metoda, koji je
Èeška narodna banka pustila u opticaj prigodom 1150.
obljetnice dolaska slavenskih apostola na misionarsko
poslanje meðu slavenske narode. Uz više istaknutih
govornika, nazoène su u "Slavenskoj dvorani" velebnoga
zdanja nadbiskupijske gimnazije "Stojan" pozdravili
nadbiskup Graubner i kardinal Bozaniæ.
"Ovdje sam danas došao kao predstavnik svetoga oca Franje,
jer je naš Sveti Otac želio poslati svojeg izaslanika na
posebno slavlje u Velehrad", kazao je kardinal Bozaniæ,
èestitavši svima okupljenima æirilometodski jubilej koji u
Velehradu ima posebno znaèenje. "Sve je poèelo sa svetim
apostolima Æirilom i Metodom koji su nosili svjetlo
Evanðelja meðu slavenskim narodima i koji su pokazali što
Evanðelje èini u ljudima. Vjera prosvjetljava, vjera èini
kulturu, i taj je dogaðaj dogaðaj kulture", istaknuo je
kardinal Bozaniæ, èestitavši Èeškoj narodnoj banci što su taj
znakovit dogaðaj poèastili s posebnom medaljom.
"Dolazim iz Zagreba, iz Hrvatske, i prenosim svima
pozdrave iz Hrvatske svima nazoènima", kazao je zatim
kardinal Bozaniæ podsjetivši na veze izmeðu Hrvata i
Moravaca i Bohemaca, koje imaju svoju dugu povijest,
istaknuvši: "Sada smo u zajednièkoj europskoj kuæi koja
otvara nove moguænosti zbližavanja naroda i ljudi nakon
žalosnog iskustva proživljenoga u komunistièkom razdoblju.
Želim vam svima svako dobro, donoseæi vam pozdrave i
blagoslov Svetoga Oca".
U istoj "Slavenskoj dvorani", na èijim se zidovima meðu
petnaestak razlièitih veduta slavenskih gradova nalazi i
panorama Zagreba sa starom romanièkom katedralom,
održano je i primanje za predstavnike èeškog društvenoga,
politièkoga i kulturnoga života. Nakon susreta s
novoizabranim predsjednikom Vlade Jirijem Rusnokom i
više sadašnjih i bivših ministara, kardinal Bozaniæ susreo se
s èeškim predsjednikom Milošem Zemanom, u nazoènosti
predsjednika Èeške biskupske konferencije kardinala
Dominika Duke i nadbiskupa Graubnera.
Bogat cjelodnevni program u kojem se kroz razlièite
karitativne, edukativne i društvene sadržaje usmjeravalo na
razmišljanje o doprinosu kršæanske kulture suvremenom
èeškom društvu, završio je prigodnim koncertom ispred
velehradske bazilike, naslovljenim "Veèer ljudi dobre volje"
u povodu nacionalnog dana Republike Èeške, u kojemu su
sudjelovali brojni èeški umjetnici te gosti iz Italije i Estonije.
.
26
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
Objavljena prva enciklika pape Franje
Enciklika "Lumen fidei" posveæena je vjeri a zamišljena je
kao jedan od glavnih papinskih dokumenata uz Godinu vjere
Vatikan, 5.7.2013. (IKA) - Proèelnik Kongregacije za
biskupe kardinal Marc Ouellet i proèelnik Kongregacije za
nauk vjere Gerhard Ludwig Mueller zajedno s
predsjednikom Papinskog vijeæa za promicanje nove
evangelizacije nadbiskupom Rinom Fisichellom predstavili
su 5. srpnja prvu encikliku papa Franje "Lumen fidei" –
"Svjetlo vjere" objavljenu svega èetiri mjeseca od Franjina
izbora za Papu. Najavio ju je 13. lipnja sam Papa pred
èlanovima Tajništva Biskupske sinode.
Na enciklici je, kako istièe sam papa Franjo u uvodu, radio
njegov prethodnik Benedikt XVI. posljednjih mjeseci svoga
pontifikata. To je trebala biti Ratzingerova treæa i posljednja
u nizu enciklika posveæenih trima bogoslovnim krepostima.
Prvu, "Deus caritas est", posvetio je karitativnoj djelatnosti a
drugu, "Spe salvi", nadi. Ovu treæu, posveæenu bogoslovnoj
kreposti vjere, papa Ratzinger predao je svom nasljedniku
Franji, koji ju je dobio u nasljedstvo i taj zamašan posao
nastavio i dotjerao, ogranièivši se na pisanje uvoda u kojem
objašnjava nastanak i svrhu enciklike. To je zapravo
jedinstveni dokument u povijesti papinstva. Enciklika, koju
je potpisao papa Franjo, zamišljena je kao jedan od glavnih
papinskih dokumenata za Godinu vjere. Za sada je tiskana u
500.000 primjeraka.
Enciklika na 88 stranica donosi dijalog izmeðu vjere i
razuma, podijeljen u èetiri poglavlja. Potpisana je na
svetkovinu sv. Petra i Pavla, 29. lipnja 2013. Svjetlo vjere,
piše Papa, odgovor je na tminu i sumnje suvremenog
èovjeka. To je svjetlo koje je èesto izgledalo iluzorno,
svjetlo koje treba ponovno otkriti i naviještati cijelom svijetu
u doba kada je èovjeku posebno potrebno, u kojoj se
analizira i odnos vjere i istine kao i dijalog vjere i razuma te
èovjekovo traženje Boga, prenošenje vjere u društvu, jer
"vjera nije nešto privatno, niti individualistièko poimanje, a
ni subjektivno mišljenje". Tradicionalnim izrazom "svjetlo
vjere" Crkva oznaèuje - kako se kaže na poèetku enciklike –
veliki Isusov dar.
Malo po malo, primjeæuje Papa, došlo se do toga da se vjeru
povezalo s tamom. Bilo je onih koji su je htjeli saèuvati,
stvarajuæi za nju prostor kako bi mogla opstati zajedno sa
svjetlom razuma. Prostor za vjeru otvarao se tamo gdje
razum nije mogao doprijeti svojim svjetlom, tamo gdje
èovjek nije mogao više imati sigurnosti. Vjeru se, dakle,
shvaæalo kao neki skok u prazno koji èinimo zbog
pomanjkanja svjetla, nošeni slijepim osjeæajem; ili pak kao
neko subjektivno svjetlo, koje može unijeti toplinu u srce,
donijeti pojedinaènu utjehu, ali koje se ne može nuditi
drugima kao objektivno i zajednièko svjetlo koje može
obasjati put. Malo po malo se, meðutim, uvidjelo da svjetlo
autonomnog razuma ne uspijeva u dovoljnoj mjeri osvijetliti
buduænost; na kraju ona ostaje obavijena tamom i ostavlja
èovjeka u strahu od nepoznatog. I tako se èovjek odrekao
traženja velikog svjetla, jedne velike istine, da bi se
zadovoljio malim svjetlima koja prosvjetljuju kratki
trenutak, ali nisu kadra otvoriti put. Kada nema svjetla sve
postaje mutno i nejasno, ne može se razlikovati dobro od zla,
put koji vodi cilju od puta na kojem se, izgubljeni,
neprestano vrtimo u krug.
Prijeko je potrebno, nastavlja Papa, ponovno uvidjeti znaèaj
svjetla vjere, jer kada se njegov plamen ugasi i sva ostala
svjetla na kraju izgube snagu svoje svjetlosti. Svjetlo vjere
posjeduje, naime, jedinstveno obilježje, buduæi da je kadro
prosvijetliti cio ljudski život. Da bi neko svjetlo bilo tako
jako ne može proizlaziti iz nas samih, veæ mora dolaziti iz
jednog izvornijeg vrela, mora dolaziti, u konaènici, od Boga.
ika
Vjera se raða u susretu s Bogom živim koji nas poziva i
otkriva nam svoju ljubav, ljubav koja nam prethodi i na koju
se možemo osloniti kao na èvrst oslonac i graditi život.
Preobraženi tom ljubavlju stjeèemo novi pogled, gledamo
drugim oèima, postajemo svjesni da je u njoj sadržano veliko
obeæanje punine i da se naš pogled pruža prema buduænosti.
Vjera, koju primamo od Boga kao nadnaravni dar, javlja se
kao svjetlo na putu, svjetlo koje nam predstavlja putokaz na
našem životnom putu. S jedne strane, ona potjeèe iz
prošlosti, to je svjetlo jednog ishodišnog spomena, spomena
Isusova života, gdje se oèitovala njegova potpuno pouzdana
ljubav, kadra pobijediti smrt. Istodobno, meðutim, buduæi da
je Krist uskrsnuo i privlaèi nas sebi onkraj granica smrti,
vjera je svjetlo koje dolazi iz buduænosti, koje pred nama
otvara velike obzore i vodi nas izvan našega izoliranog "ja"
prema širini zajedništva, piše Papa.
Papa Franjo u enciklici donosi poduži osvrt na pojam
idolopoklonstva i navodi kako umjesto vjere u Boga ljudi
radije èaste idole. Papa pritom citira definiciju
idolopoklonstva Martina Bubera: idolopoklonstvo je "kada
se jedno lice obraæa s punim pouzdanjem licu koje nije lice".
Namjesto vjere u Boga osoba se radije klanja idolu, èiji je
izvor poznat jer je naša rukotvorina. Pred idolom se èovjek
ne upušta u rizik moguænosti da mu bude upuæen poziv koji
æe ga pozvati da izaðe iz svojih sigurnosti. Idol, istièe Papa,
je samo izgovor da stavimo same sebe u središte stvarnosti,
klanjajuæi se djelu svojih ruku. Izgubivši svoj temeljni
orijentir, koji daje jedinstvo njegovu životu, èovjek se
raspršuje u mnoštvu svojih želja; odrièuæi se èekanja na
vrijeme obeæanja, raspada se u tisuæe trenutaka svoje
povijesti. Zbog toga je idolopoklonstvo uvijek politeizam,
besciljno tumaranje od jednoga gospodara do drugog.
Idolopoklonstvo ne pruža jedan put, veæ mnoštvo staza koje
ne vode toèno odreðenom cilju nego radije tvore labirint.
Onaj koji se ne želi pouzdati u Boga mora slušati glasove
mnogih idola koji mu vièu: "Pouzdaj se u mene!" Vjera,
buduæi da je povezana s obraæenjem, opreèna je
idolopoklonstvu; ona je odvajanje od idola i povratak Bogu
živom, putem jednog osobnog susreta. Vjerovati znaèi
pouzdati se u jednu milosrdnu ljubav koja uvijek prihvaæa i
oprašta, koja podupire i usmjerava život, koja se pokazuje
moænom u svojoj sposobnosti da ispravi stranputice našeg
života. Vjera se sastoji u èovjekovoj raspoloživosti da se
dopusti uvijek iznova preobražavati Božjim pozivom. Evo
paradoksa: u stalnom okretanju Gospodinu, èovjek nalazi
postojani put koji ga oslobaða od besciljnog lutanja kojem
ga izvrgavaju idoli, istièe Sveti Otac.
Papa Franjo zatim se bavi odnosom izmeðu vjere i istine te
osuðuje sve oblike totalitarizma. "Vjera bez istine ne
spašava", veæ se pretvara u lijepu bajku. Podsjetiti na vezu
izmeðu vjere i istine danas je potrebno više nego ikada. U
suvremenoj kulturi ljudi su skloni prihvaæati kao istinu samo
onu tehnološku. Veliku se istinu promatra sa sumnjom. Tom
umišljenom istinom veliki totalitarizmi prošlog stoljeæa
nametali su istinu vlastitoga globalnog poimanja, želeæi
zatrti konkretnu povijest pojedinaca. Logièno je da se tom
perspektivom želi uništiti i vezu religije s istinom, jer je ta
veza – prema tim tvrdnjama - korijen fanatizma, kojim se
želi svladati one koji ne prihvaæaju dotièno vjerovanje.
Srž enciklike je nepokolebljivo svjedoèanstvo vjere u svim
društvenim sredinama. Bojimo se zajednièkog vjerovanja,
jer ga identificiramo s upornim nametanjem totalitarizama,
tvrdi papa Franjo te istièe kako je istina, istina ljubavi i kao
takva je osloboðena od zatvaranja pojedinca te može postati
dio zajednièkog dobra, ona se ne nameæe nasiljem. "U
jedinstvu s vjerom i ljubavlju, nada nas usmjerava u sigurnu
buduænost, koja nas postavlja u posve drukèiju perspektivu
Inozemne vijesti
od onih iluzornih prijedloga idola u svijetu i daje nam novi
polet i novu snagu u svakodnevnom životu", zakljuèuje papa
Bergolio svoju prvu encikliku posveæenu svjetlu vjere, i
poziva vjernike da ne dopuste da nam ukradu nadu. "Ne
dopustimo da neposrednim rješenjima i prijedlozima unište
nadu i zaustave nas u našem hodu", piše Papa.
Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. uskoro æe biti sveti
Vatikan, 5.7.2013. (IKA) - Blaženi Ivan Pavao II. i Ivan
XXIII. vjerojatno æe do kraja ove godine biti proglašeni
svetima, izjavio je 5. srpnja na konferenciji za novinare
predstojnik Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico
Lombardi.
Papa Franjo primio je toga dana u audijenciju prefekta
Kongregacije za kauze svetaca kardinala Angela Amata i
odobrio Dekret o priznanju drugoga èuda koje se dogodilo
zahvaljujuæi zagovoru pape Wojtyle, a otvorio je put i
kanonizaciji pape Roncallija i bez drugoga èuda. Papa je
naime odobrio pozitivno mišljenje Izvanredne sjednice
kardinala i biskupa s obzirom na kanonizaciju blaženoga
Ivana XXIII., te je sazvao Konzistorij koji æe se baviti
kanonizacijom blaženoga Ivana Pavla II.
Tu je donekle nuobièajenu odluku Lombardi objasnio
Papinom željom da, unatoè nepostojanju drugoga èuda, bude
priznata svetost koncilskoga pape. Istaknuo je da je
kanonizacija valjana i bez drugoga èuda, buduæi da veæ
postoji jedno priznato èudo koje je dovelo do beatifikacije.
Spomenuo je i raspravu meðu teolozima i struènjacima s
obzirom na potrebu dvaju razlièitih èuda za beatifikaciju i
kanonizaciju te dodao da Sveti Otac ima vlast dati dispenzu
te omoguæiti kanonizaciju bez drugoga èuda.
Premda nisu spomenuti konkretni datumi sazivanja
Konzistorija niti kanonizacija, Lombardi, kako prenosi
Radio Vatikan, nije odbacio moguænost da se oba slavlja
dogode istodobno te je izrazio svoje mišljenje da bi se to
moglo dogoditi do kraja godine.
Sazivatelj Drugoga vatikanskog koncila papa Ivan XXIII.
(1958-63.) blaženim je proglašen godine 2000. a Ivan Pavao
II. godine 2011. U poljskim crkvenim krugovima nagaða se
o dva moguæa termina kanonizacije poljskoga Pape: 20.
listopada, što bi bio datum blizak 35. obljetnici izbora
kardinala Karola Wojtyle za papu (16. listopada 1978.) ili o
svetovini Bezgrešnog zaèeæa, 8. prosinca.
Papa Franjo i Benedikt XVI. na blagoslovu u
Vatikanskim vrtovima
Vatikan, 5.7.2013. (IKA) – Umirovljeni papa Benedikt
XVI. pridružio se u petak 5. srpnja prijepodne papi Franji na
blagoslovu kipa sv. Mihaela Arkanðela u Vatikanskim
vrtovima. Tom prigodom papa Franjo povjerio je Državu
Grada Vatikana zaštiti sv. Josipa i sv. Mihaela, a obje su
inicijative pokrenute još u pontifikatu pape Benedikta XVI.
Nakon kratkoga obreda, papa Franjo istaknuo je da
Mihaelova pobjeda nad Zlim dolazi od Boga, a postavljanje
njegova spomenika u Vatikanskim vrtovima u Godini vjere
poziv je na razmatranje i molitvu. Taj nas kip podsjeæa da se
zlo može nadvladati, tužitelj raskrinkati jer je spasenje
dovršeno jednom i za sve u krvi Kristovoj, istaknuo je Papa,
dodajuæi da premda æe zlo uvijek pokušavati unakaziti
arkanðelovo lice i lice èovjeka, Bog je jaèi, a njegova
pobjeda i njegovo spasenje je za sve ljude.
Na poèetku kratke sveèanosti papa Franjo i Benedikt XVI.
srdaèno su se pozdravili i u tijeku obreda sjedili jedan pokraj
drugoga a Papa je zahvalio svome prethodniku na nazoènosti.
10. srpnja 2013. broj 28/2013
27
Inozemne vijesti
Sveta Solunska braæa su primjer i nadahnuæe
Papin izaslanik kardinal Josip Bozaniæ u koncelebraciji
biskupa Èeške, Moravske i Šleske predvodio sveèano
euharistijsko slavlje u Velehradu o 1150. obljetnici dolaska
sv. Æirila i Metoda na slavenske prostore
Velehrad, 5.7.2013. (IKA) - Papin izaslanik zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u koncelebraciji biskupa
Èeške, Moravske i Šleske predvodio je u petak 5. srpnja
sveèano euharistijsko slavlje u Velehradu, prigodom
proslave 1150. obljetnice dolaska sv. Æirila i Metoda na
slavenske prostore, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije.
"Nalazimo se na svetom tlu na kojem su solunska braæa Æiril
i Metod, na poziv kneza Rastislava, zapoèela svoje
apostolsko poslanje meðu Slavenima", rekao je kardinal u
uvodnom dijelu homilije, koju je izrekao na èeškom jeziku,
te istaknuo važnost toga mjesta gdje se dotièu korijeni
kršæanstva meðu Slavenima. Govoreæi o znakovitosti
naviještenog Evanðelja, kardinal Bozaniæ istaknuo je
univerzalnost Kristove poruke, ali i èinjenicu da su svi
narodi pozvani na izgradnju Božjega kraljevstva. "Djelo
naviještanja Evanðelja nije djelo pojedinca, nego ono raste iz
zajedništva i prema njemu vodi", rekao je kardinal te dodao
da Isus svoje uèenike šalje "kao janjce meðu vukove" jer
jedino tako možemo pobjeðivati. U protivnom,
poistovjetimo li se s vukovima, tada se "udaljujemo od Isusa
koji je naš pastir". Podsjetivši da je Isus jedini spasitelj,
oslonac i Uèitelj, kardinal Bozaniæ upozorio je da "traženja
zemaljske sigurnosti, vrijednosti, važnosti u logici svjetske
moæi postaju opasnost da zanijeèemo Kristov križ".
Osvrnuvši se na život i djelovanje svete braæe Æirila i
Metoda, kardinal Bozaniæ kazao je da upravo ljudi voðeni
vjerom, koji su spremni živjeti Kristovu ljubav, ostavljaju
najvidljivije tragove u srcu èovjeka i povijesti naroda. "Oni
nisu odstupali od evanðeoskih naèela. Buduæi da nisu
izopaèili Božju rijeè niti su propovijedali sami sebe (usp.
2Kor 4, 1-2.5-7), morali su trpjeti i nepravedne optužbe i
poniženja. No, to je uvijek tako s Evanðeljem. A tko god želi
biti kršæanin s time mora raèunati jer je to pravilo, a ne
iznimka", istaknuo je. Premda je prošlo više od tisuæljeæa
kada su sveta solunska braæa koraèala ovim prostorima,
njihova poruka nije izgubila svježinu. "Oni nas i danas uèe
kako graditi zajedništvo europske obitelji poštujuæi
posebnosti pojedinih naroda i njihovih kultura", rekao je
kardinal Bozaniæ, dodavši da su svojom nadarenošæu stvorili
kulturnu cjelinu na temelju Svetoga pisma, spajajuæi vjeru,
jezik, pismo, obred i kulturu.
Na kraju homilije Papin izaslanik istaknuo je povezanost
Èeha i Hrvata, dvaju naroda koji temelj zajedništva nalaze u
duhovnosti oblikovanoj kršæanskom Radosnom viješæu. Sve
kršæanske obitelji preporuèio je nebeskoj zaštiti Blažene
Djevice Marije, koja je pratila èeški narod i u daljnjoj i bližoj
povijesti, posebno u trenucima kad je bio suoèen s mukom i
križem.
"Hvala vam za homiliju koju ste izrekli na tako lijepom
èeškom jeziku", rekao je predsjednik Èeške biskupske
konferencije kardinal Dominik Duka, zahvaljujuæi na
završetku mise Papinu izaslaniku kardinalu Bozaniæu za
predvoðenje misnoga slavlja u prigodi proslave 1150.
obljetnice dolaska sv. Æirila i Metoda meðu slavenske
narode i poèetaka njihova navještaja Evanðelja.
Više desetaka tisuæa hodoèasnika okupljenih ispred
velehradske bazilike u više je navrata burnim pljeskom
prekidalo rijeèi kardinala Bozaniæa, odajuæi mu na taj naèin
zahvalnost što im se obratio na njihovu jeziku, kao i papi
Franji što je zagrebaèkoga nadbiskupa poslao kao svoga
izaslanika na velebno slavlje u Velehrad.
28
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
Kako je u pozdravnoj rijeèi istaknuo olomoucki nadbiskup
Jan Graubner, u Velehrad su na jubilejsko slavlje apostola
slavenskih naroda, zaštitnika Moravske i cijele Europe - sv.
Æirila i Metoda, došli biskupi iz Slovaèke, Slovenije,
Poljske, Rusije, Ukrajine i Njemaèke, njih tridesetak,
posebice istaknuvši rijeèi iz pisma Svetoga Oca koji je
svojim izaslanikom imenovao kardinala Bozaniæa iz
Hrvatske. Euharistijsko slavlje su, uz dvjestotinjak
sveæenika, koncelebrirali i kardinal Miloslav Vlk, apostolski
nuncij u Republici Èeškoj mons. Giuseppe Leanza i tajnik
Nuncijature mons. Dennis Kuruppassery.
Nadbiskup Graubner izrazio je radost što su sv. Æiril i Metod
potaknuli veliko oduševljenje i u sadašnjosti jer se na slavlje
njima u spomen odazvao velik broj uzvanika razlièitih vjera
te politièkoga spektra, zaželjevši da taj dogaðaj potakne dar
meðusobnoga razumijevanja, izgraðenoga na baštini
Evanðelja, koju su Solunska braæa promicala.
Èeški predsjednik Miloš Zeman, obraæajuæi se nazoènima po
završetku misnoga slavlja, istaknuo je da sv. Æiril i Metod
nisu meðu slavenske narode došli s maèem, nego s
kulturnom rijeèju te da je ta poruka važna za današnji život
èeškoga društva i izgradnju nacionalnoga identiteta.
Prihvaæamo sve one koji k nama dolaze s kulturom,
zakljuèio je predsjednik Zeman.
Liturgijsko pjevanje predvodio je veliki profesionalni
mješoviti zbor sa solistima koji su uz pratnju orkestra pjevali
dojmljive dijelove mise te pjesme sv. Æirilu i Metodu. Na
velikom trgu i travnjacima oko velehradske bazilike bili su
postavljeni video zidovi, na kojima su mogli pratiti misno
slavlje oni koji nisu izravno imali pogled prema oltaru koji je
bio urešen likovima sv. Æirila i Metoda te Majke Božje, èiji
se originalni lik nalazi u velehradskoj bazilici. Kardinal
Duka uruèio je zatim zaslužnim pojedincima èeškoga
društvenoga i crkvenoga života medalje Èeške biskupske
konferencije, a vjernici u narodnim nošnjama predali su
svim kardinalima, nad/biskupima i sveæenicima na oltaru
cvijeæe. Misno slavlje izravno su prenosili èeška televizija i
radio.
Islamisti u Nigeriji ubili uèenike
Nigerijski predsjednik Goodluck Jonathan osudio je napade
i obeæao veæu razinu sigurnosti u zemlji
Abuja, 6.7.2013. (IKA) – U napadu islamistièke skupine
Boko Haram na školu u nigerijskome gradu Mamudo 6.
srpnja ubijeno je 29 školske djece i jedan uèitelj, a neki
izvori tvrde da je ubijenih oko èetrdesetak. Islamisti su
najprije pucali na uèenike u školskome internatu, a onda i
zapalili zgradu.
Nekoliko napada skupine Boko Haram na nigerijske škole
promatraèi smatraju odgovorom na napad vojske na njihove
sjedište u gradu Dogon Kuka u kojemu je ubijeno 22
pripadnika te skupine. Nigerijski predsjednik Goodluck
Jonathan osudio je napade i obeæao veæu razinu sigurnosti u
zemlji.
Skupina Boko Haram smatra da je "zapadno obrazovanje
grijeh", a njihovi su se stavovi i postupci radikalizirali nakon
ubojstva utemeljitelja Mohammeda Yusufa godine 2009. Od
tada je skupina, koja djeluje pretežno na podruèju
islamskoga sjevera zemlje, ubila više stotina ljudi, uglavnom
kršæana, zalažuæi se za uvoðenje šerijatskog zakona. U
Nigeriji, koja ima 162 milijuna stanovnika, kršæani žive
uglavnom na jugu a muslimani na sjeveru zemlje.
.
ika
Papin susret sa sveæenièkim i redovnièkim pripravnicima
Klonite se zamki prolaznih vrijednosti kao što su najnoviji
modeli mobitela ili skupi automobili - Saèuvajte osobni
odnos s Bogom, radost i svježinu jer je duhovni poziv
odgovor na Božji poziv ljubavi
Vatikan, 7.7.2013. (IKA) – Papa Franjo slavio je 7. srpnja u
vatikanskoj bazilici misu sa šest tisuæa buduæih sveæenika,
redovnièkih novaka i novakinja iz oko 60 zemalja svijeta.
Bio je to vrhunac èetverodnevnog hodoèašæa u Godini vjere
bogoslova, novaka i novakinja, na grob sv. Petra,
promišljanja o vlastitome duhovnom zvanju i molitve u
rimskim crkvama i bazilikama.
U propovijedi Papa je zahvalio mladima, koji predstavljaju
"mladu Crkvu", što su se odluèili svoju kršæansku vjeru u
svijetu svjedoèiti kao sveæenici, redovnici i redovnice.
Podsjetivši ih da misije imaju temelj u Kristovu poslanju,
Papa je istaknuo tri glavne toèke kršæanske misije: radost
utjehe, križ i molitva. Evangelizacija, rekao je Papa mladima
na putu duhovnoga poziva, zahtijeva stalni odnos s Bogom,
pozvavši ih da njeguju duhovnost i svakodnevnu molitvu, te
da im srca budu ujedinjena s Kristovim srcem; ispunjena
milosrðem i ljubavlju.
Na susretu s bogoslovima, novacima i novakinjama u subotu
naveèer u dvorani Pavla VI., papa Franjo im je govorio o
življenome siromaštvu u službi bližnjih pozvavši ih da se
klone zamki prolaznih vrijednosti kao što su najnoviji
modeli mobitela ili skupi automobili kako bi mogli više dati
siromašnima. "Boli me kada vidim sveæenika ili redovnicu u
najnovijem modelu automobila", rekao je Papa, dodavši da
su "automobili potrebni. Ali izaberite skromniji. Mislite
koliko djece umire od gladi i namijenite im svoju
ušteðevinu".
Pozvao ih je da saèuvaju radost i svježinu u svome životu jer
nema tuge u svetosti. Biti sveæenik, redovnik ili redovnica,
ponajprije je odgovor na Božji poziv, poziv ljubavi, rekao je
Papa, stavivši svima za uzor Majku Tereziju i poželjevši više
misionarsku Crkvu. Mlade je ohrabrio da u svome životu
zauzeto najviještaju Evanðelje. "Budite autentièni, odvažni i
dosljedni", poželio je Papa, potaknuvši ih na molitvu i
priznanje vlastitih pogrešaka. Nikada ne govorite loše o
drugima, upozorio je sveæenièke i redovnièke pripravnike i
pripravnice Sveti Otac, zamolivši ih da mole za njega.
Sjeverni Sinaj: Nakon ubojstva sveæenika kršæani u
panici
Pristalice svrgnutoga predsjednika prijete kršæanima Napadi na kršæane i u Gornjem Egiptu
Beè, Kairo, 7.7.2013. (IKA) – Prema vijestima koptske
biskupije za sjeverni Sinaj, stanje u toj regiji je dramatièno,
objavila je 7. srpnja u Beèu ekumenska zaklada Pro oriente.
Tamošnji islamisti ubili su 6. srpnja sveæenika Minu
Abouda, tajnika koptsko-pravoslavnog biskupa Kosmana za
sjeverni Sinaj koji stoluje u El Arishu. Islamisti iz El Arisha
pristalice su svrgnutoga predsjednika Mohameda Mursija te
prijete ne samo kršæanima nego i snagama sigurnosti. Nakon
ubojstva sveænika meðu kršæanima na podruèju sjevernog
Sinaja proširila se panika. Kako je objavila tiskovna služba
MidEast Christian News (MCN), sveæenik Aboud ustrijeljen
je u automobilu, nakon što je po naredbi policije napustio
crkvu jer se oèekivao napad Mursijevih pristaša.
Napadi na kršæane zabilježeni su i u Gornjem Egiptu gdje su
u mjestu Dabeya, kako je priopæio Pro oriente, islamisti
spalili 19 koptskih kuæa i jednu trgovinu.
Inozemne vijesti
Sveti Otac posjetio Lampedusu
Papa u homiliji na Lampedusi, svojevrsnom simbolu
stradavanja
emigranata,
osudio
"globalizaciju
ravnodušnosti koja nas sve èini bezimenima, odgovornima
bez imena i bez lica" - "Molimo oproštenje za ravnodušnost
prema tolikoj braæi i sestrama, molimo oproštenje za one
koji su se predali lagodnom životu, koji su se zatvorili u
vlastito blagostanje koje dovodi do neosjetljivosti srca,
molimo oproštenje za one koji svojim odlukama na svjetskoj
razini stvorili situacije koje dovode do tih drama", pozvao je
Papa
Rim, 8.7.2013. (IKA) – Papa Franjo doputovao je 8. srpnja
na Lampedusu u znak solidarnosti s emigrantima iz
siromašnih zemalja koji stradavaju na granicama Europe u
potrazi za boljim životom. Kako je Tiskovni ured Svete
Stolice u najavi toga dogaðaja napisao, Papa se na to odluèio
duboko ganut nedavnom havarijom broda koji je prevozio
emigrante iz Afrike, što je samo posljednja u nizu sliènih
tragedija. Sveti Otac došao je na Lampedusu pomoliti se za
one koji su izgubili život u moru, posjetiti preživjele i
izbjeglice koji se nalaze na otoku, ohrabriti stanovnike tog
otoka i apelirati na sve odgovorne da se povede briga o toj
braæi i sestrama kojima je pomoæ najpotrebnija.
Središnji dogaðaj pohoda Svetog Oca Lampedusi bila je
misa na sportskom kampu Arena na kojoj se okupilo
petnaestak tisuæa vjernika, stanovnika Lampeduse i okolnih
podruèja koji su na otok, svojevrsni simbol stradanja
emigranata, doputovali trajektima i zrakoplovima ali i samih
emigranata koji se nalaze na Lampedusi. Papa je na otok
doputovao zrakoplovom a zatim se ukrcao na patrolni brod
obalne straže te se u pratnji 120 ribarskih brodica odvezao na
južni dio otoka gdje se nalazi spomenik Vrata Europe
podignut u spomen na više od 19.000 emigranata koji su od
1988. do danas umrli na europskim granicama, a 6000 ih se
od 1994. do danas utopilo u moru. Na tome simboliènom
mjestu Papa je u more bacio vijenac od cvijeæa u spomen na
žrtve. Upravo se toga jutra oko osam sati na Lampedusu
iskrcalo 166 osoba iz subsaharske Afrike, od èega èetiri
žene, pothlaðeni i gladni uslijed pogibeljnog noænog
putovanja. Odmah su u tri autobusa prebaèeni u prihvatni
Centar. Na patrolnom brodu Papi su pokazivali fotografije
iskrcavanja koje se dogodilo upravo na dan na koji je papa
Franjo odluèio, na svom prvom putovanju, moliti za
emigrante.
Papin dolazak na prostor za misno slavlje oduševljeno je
mnoštvo pozdravilo pljeskom i radosnim uzvicima te
mahanjem papinskim žuto-bijelim zastavicama. Visoko su
bili uzdignuti brojni transparenti koji svjedoèe o velikoj
ljubavi tamošnjih vjernika prema papi Franji ili kojima se
iskazuje odluèni "ne" trgovini ljudima. Neposredno po
dolasku Papa se pozdravio s pedesetak emigranata iz Centra
Contrada Imbriacola. U prvom redu na misi bili su invalidi i
bolesni, a na misi su sudjelovali i mladi volonteri koji u
Lampedusi rade s emigrantima.
Emigranti koji su umrli u moru su "kao trn u srcu", koji mora
potaknuti "savjest sviju" da bi došlo do "stvarne promjene
odreðenih stavova", rekao je Papa na poèetku homilije,
osvræuæi se na jednu od vijesti o stradavanju emigranata:
"Radi se o emigrantima koji su izgubili život u moru, u
barkama koje su, namjesto da budu put do nade, postale put
u smrt". "Kada sam prije nekoliko tjedana doznao tu vijest,
koja se nažalost toliko put ponovila, ta mi se misao
neprestano vraæala kao trn u srcu koji nanosi bol. I tada sam
osjetio da moram doæi ovdje moliti, izvršiti ovaj èin blizine,
ali takoðer probuditi naše savjesti da se ono što se dogodilo
ne ponovi", rekao je Papa.
Na poèetku je uputio "iskrenu zahvalnost i ohrabrenje"
10. srpnja 2013. broj 28/2013
29
Inozemne vijesti
stanovnicima Lampeduse i Linose, udrugama, volonterima i
snagama sigurnosti koji su "pokazali i pokazuju pažnju
osobama na njihovu putovanju prema neèem boljem": "Vi
ste mala stvarnost, ali pružate primjer solidarnosti", dodao je
Papa zahvaljujuæi nadbiskupu Agrigenta na njegovim
rijeèima. Potom se sjetio "dragih emigranata muslimana koji
poèinju ramazanski post" kojima je poruèio: "Crkva vam je
blizu u traženju dostojanstvenijeg života za vas i vaše
obitelji". "Zbog kulture blagostanja, koja nas navodi da
mislimo na sebe same, postali smo neosjetljivi na vapaj
drugih. Ona nas tjera da živimo u balonu od sapunice, koji
su lijepi, ali nisu ništa, iluzija ništavnoga, prolaznoga koja
navodi na ravnodušnost prema drugima, štoviše navodi na
globalizaciju ravnodušnosti", istaknuo je Papa. "Navikli smo
se na patnju drugoga, ne tièe nas se, ne zanima nas, to nije
naša stvar", upozorio je Papa, prema kojem se danas
"ponovno vraæa Manzonijev lik Bezimenoga", jer nas
"globalizacija ravnodušnosti sve èini bezimenima,
odgovornima bez imena i bez lica". "Molimo oproštenje za
ravnodušnost prema tolikoj braæi i sestrama, molimo
oproštenje za one koji su se predali lagodnom životu, koji su
se zatvorili u vlastito blagostanje koje dovodi do
neosjetljivosti srca, molimo oproštenje za one koji svojim
odlukama na svjetskoj razini stvorili situacije koje dovode
do tih drama", rekao je Papa u homiliji.
Mnogi od nas, ukljuèujuæi i mene osobno, rekao je Papa u
nastavku homilije osvræuæi se na ulomak iz Knjige Postanka
o Abelovu ubojstvu, smo dezorijentirani, nismo više pozorni
na svijet u kojem živimo, ne brinemo se, ne èuvamo ono što
je Bog stvorio za sve i nismo više kadri ni èuvati jedni
druge. A kada ta dezorijentiranost poprimi svjetske razmjere
dolazi do tragedije poput ove kojoj smo svjedoci. I danas
Bog pita svakoga od nas: Gdje je krv tvoga brata koja k meni
vièe? Ali danas se nitko ne osjeæa odgovornim za to; izgubili
smo osjeæaj bratske odgovornosti. Tko je odgovoran za krv
te naše braæe i sestara? Nitko! Svi mi odgovaramo tako:
nisam ja, to nema veze sa mnom, drugi su odgovorni, ja
sigurno ne. Prema Papi "svi smo upali u dvolièni stav
sveæenika i služitelja oltara o kojem Isus govori u prispodobi
o dobrom Samarijancu: gledamo brata kako polumrtav leži
uz kraj puta, možda pomislimo: 'jadnik' i nastavimo svojim
putem, to nije naša zadaæa, umirimo same sebe i osjeæamo
da je to u redu. Ali pitanje: "Gdje je tvoj brat?", drugim
rijeèima, nije pitanje upuæeno drugima, to je pitanje upuæeno
meni, tebi, svakom od nas, istaknuo je snažno papa Franjo te
dodao: "Ta naša braæa i sestre pokušali su izaæi iz teških
situacija da bi pronašli malo vedrine i mira; tražili su bolje
mjesto za sebe i za svoje obitelji, ali su našli smrt. Koliko
puta oni koji to traže ne nalaze razumijevanje, prihvaæanje,
solidarnost! I njihovi glasovi se uzdižu sve do Boga". "Tko
je od nas zaplakao zbog toga i sliènih dogaðaja? Zbog smrti
te braæe i sestara? Tko je zaplakao zbog tih osoba koje su
bile na brodu? Zbog mladih majki koje su nosile svoju
djecu? Zbog tih ljudi koji su htjeli nešto da bi uzdržali svoje
obitelji", zapitao se Papa u homiliji na Lampedusi.
"Mi smo društvo koje je zaboravilo iskustvo plakanja,
supatništva", upozorio je papa Franjo, zaustavljajuæi se na
onome što je nazvao "globalizacijom ravnodušnosti". U
Evanðelju smo èuli vapaj, plaè, veliki jauk: Rahela oplakuje
svoju djecu jer ih nema više. Herod je sijao smrt da obrani
svoje blagostanje, svoj balon od sapunice. I to se nastavlja
ponavljati. Molimo Gospodina, pozvao je Papa, da izbriše
ono što je od Heroda ostalo i u našem srcu; molimo
Gospodina milost da oplaèemo svoju ravnodušnost,
okrutnost koja postoji u svijetu, u nama, i u onima koji u
anonimnosti donose društveno-ekonomske odluke koje
otvaraju put dramama poput ove, rekao je Papa te je tako
30
10. srpnja 2013. broj 28/2013
ika
liturgija u Lampedusi poprimila pokornièko obilježje na
kojem su se okupljeni vjernici spomenuli tisuæa i tisuæa
emigranata koji su izgubili život na moru. Èitanja i molitve
su èitani na stalku koji podsjeæa na 19.000 žrtava umrlih na
granicama Europe, jer je izraðen od jedne od mnogih barki
koje su potonule na otvorenom moru kod Lampeduse. Na
misi je èitano Matejevo evanðelje o bijegu u Egipat, Mariji i
djetetu Isusu i pokolju nevinih od Herodove ruke, koje se
referira na emigrante koji bježe od bijede, siromaštva i oèaja
i traže u Europi nadu za život.
Poruke pape Franje na Twitteru prati 7,3 milijuna
korisnika
Vatikan, 8.7.2013. (IKA) – Papa Franjo ima 117 dana nakon
preuzimanja papinske službe 7,297 milijuna sljedbenika na
Twitteru (stanje 8. srpnja u 13.30 sati). Do sada je s njegova
kanala "pontifex@" poslano 80 poruka, a u posljednjoj Papa
poziva na otvoreno srce prema useljenicima. Najviše
sljedbenika – 2,78 milijuna – Papa ima na španjolskome
kanalu; poruke na njemaèkom prati 116.000 korisnika, a na
latinskom oko 122 tisuæe, izvijestio je Kathpress.
Njemaèki Caritas poziva EU na solidarnost s izbjeglicama
Berlin, 8.7.2013. (IKA) – Države Europske unije moraju
iskazati više solidarnosti s izbjeglicama i tražiteljima azila.
"Papin posjet Lampedusi snažni je znak svima da ne
zatvaramo oèi pred izbjeglicama i seliocima", istaknuo je
predsjednik njemaèkoga Caritasa Peter Neher za katolièku
agenciju KNA. Neher je od zemalja Europske unije zatražio
da u odnosu prema izbjeglicama i tražiteljima azila štite
njihovo ljudsko dostojanstvo i konaèno preuzmu
odgovornost za izbjeglice iz Sjeverne Afrike.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Misijski poziv
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 7.
srpnja 2013.
Draga braæo i sestre! Dobar dan!
Prije svega želim podijeliti s vama radost što sam se danas i
juèer imao priliku susresti sa sudionicima posebnog
hodoèašæa sjemeništaraca, novaka i novakinja u Godini
vjere. Pozivam vas da molite za njih, da Kristova ljubav sve
više raste u njihovu životu i da postanu pravi misionari
Božjega kraljevstva.
Evanðelje ove nedjelje (Lk 10, 1-12.17-20) govori nam
upravo o ovome: èinjenici da Isus nije neki usamljeni
misionar, ne želi sam vršiti svoje poslanje, veæ ukljuèuje
svoje uèenike. I danas vidimo da, osim dvanaestorice
apostola, poziva još sedamdesetdvojicu i šalje ih u sela,
dvojicu po dvojicu, da naviještaju da se Božje kraljevstvo
približilo. To je jako lijepo! Isus ne želi djelovati sam, došao
je donijeti u svijet Božju ljubav i želi je širiti u obliku
zajedništva, bratstva. Zbog toga je odmah osnovao zajednicu
uèenika, koja je misijska zajednica. Odmah ih potièe na
misiju, da krenu na put.
Ali oprez: svrha nije ta da se druže, da provode vrijeme
zajedno, ne, svrha je naviještati Božje kraljevstvo, i to je
urgentno, to je i danas urgentno! Ne smije se gubiti vrijeme
na èavrljanja, ne treba èekati zajednièku suglasnost, treba iæi
i naviještati. Svima se nosi Kristov mir, i ako ga ne prihvate,
ide se dalje. Bolesnima se donosi ozdravljenje, jer Bog želi
ozdraviti èovjeka od svakoga zla. Koliki misionari to èine!
Siju život, zdravlje, utjehu na periferijama svijeta. Kako je to
lijepo! Ne živjeti za samoga sebe, ne živjeti za samu sebe,
veæ živjeti da bi se išlo èiniti dobro! Danas je na Trgu mnogo
mladih: mislite na to, zapitajte se: zove li me Isus da idem,
da izaðem iz sebe da bih èinio dobro? Vas, mladi, vas
mladiæi i djevojke pitam: jeste li hrabri za to, imate li
hrabrosti da èujete Isusov glas? Lijepo je biti misionari!...
Ah, vi ste sjajni! To mi se sviða!
Tko su ta sedamdesetdvojica uèenika, koje Isus šalje pred
sobom? Koga predstavljaju? Ako je apostola dvanaest te
dakle predstavljaju takoðer biskupe, njihove nasljednike, ta
sedamdesetdvojica mogu predstavljati ostale zareðene
službenike, prezbitere i ðakone; ali u širem smislu možemo
misliti na ostale službe u Crkvi, na vjerouèitelje, na vjernike
laike zauzete u župnim misijama, na one koji rade s
bolesnima, s onima koji su pogoðeni raznim nevoljama i
marginaliziranostima; ali uvijek kao misionari evanðelja, s
urgentnošæu Kraljevstva koje je blizu. Svi moraju biti
misionari, svi mogu osjetiti onaj Isusov poziv i krenuti
naprijed i naviještati Kraljevstvo!
Evanðelje kaže da su se ta sedamdesetdvojica vratila iz svoje
misije puni radosti, jer su iskusili kolika je moæ Kristova
imena protiv zla. Isus to potvrðuje: tim uèenicima On daje
snagu da pobijede zloga. Ali dodaje: " Ali ne radujte se što
vam se duhovi pokoravaju, nego radujte se što su vam imena
zapisana na nebesima" (Lk 10, 20). Ne smijemo se hvastati
kao da smo mi protagonisti: protagonist je Gospodin i
njegova milost. A naša radost je samo ovo: biti njegovi
uèenici, njegovi prijatelji. Neka nam Gospa pomogne da
budemo dobri trudbenici evanðelja. Dragi prijatelji, radost!
Ne bojte se biti radosni! Ne bojte se radosti! One radosti
koju nam daje Gospodin kada mu puštamo uæi u naš život,
kada puštamo da On uðe u naš život i poziva nas da izaðemo
iz samih sebe na periferije života i naviještamo evanðelje.
Ne bojte se radosti. Samo radosno i hrabro!
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre, kao što znate prije dva dana je
objavljena enciklika o vjeri, naslovljena Lumen fidei,
"svjetlo vjere". Za Godinu vjere papa Benedikt XVI. je
zapoèeo tu encikliku koja slijedi nakon onih o ljubavi i nadi.
Ja sam prihvatio taj lijep posao i dovršio ga. Dajem ga s
radošæu èitavom Božjem narodu: svi, posebno danas,
trebamo uæi u bit kršæanske vjere, produbljivati je i suoèiti je
sa aktualnim problematikama. Ali mislim da ta enciklika, bar
u nekim svojim dijelovima, može biti korisna i onima koji
traže Boga i smisao života. Povjeravam je u ruke Marije,
savršene slike vjere, da uzmogne donijeti one plodove koje
Gospodin želi.
10. srpnja 2013. broj 28/2013
31
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Knjiga "Papa Franjo" prilagoðena za potrebe slijepih
osoba
Zaklada "Èujem, vjerujem, vidim" prilagodila je za potrebe
slijepih osoba životopis pape Franje. Rijeè je o knjizi Andrea
Tornielija "Jorge Mario Bergoglio Papa Franjo. Cjelovita
biografija – život, ideje i poruke" koju je na hrvatskom
jeziku objavila izdavaèka kuæa Verbum iz Splita. Životopis
je prilagoðen u daisy formatu te æe slijepim osobama biti
jednostavno èitanje, pretraživanje i upoznavanje života, ideja
i poruka pape Franje. Daisy format omoguæava slijepoj osobi
zvuènu knjigu pretraživati po dijelovima, poglavljima,
naslovima, stranicama i reèenicama.
Svaka slijepa osoba koja želi upoznati papu Franju treba se
javiti u Zakladu "Èujem, vjerujem, vidim" na telefon 01 56
02 654 ili putem elektronièke pošte [email protected]
(ika-mb/sp)
Novi svezak zbornika "Kaèiæ" u izdanju Franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja
Franjevaèka provincija Presvetog Otkupitelja tiskala je novi
broj zbornika "Kaèiæ" za 2013. godinu pod naslovom "Kaèiæ
u rukama pape Benedikta XVI. i drugo", koji ureðuje fra
Hrvatin Gabrijel Jurišiæ. Prvi dio novoga zbornika (br. 4445) osvræe se na prethodni svezak (br. 41-43), u cijelosti
posveæen akademiku Emiliju Marinu, poznatom arheologu,
znanstveniku i piscu za 60. roðendan. Buduæi da je prethodni
"Kaèiæ" doživio nesluæen odjek u javnosti, mnogostruko
predstavljen u domovini i inozemstvu te je na kraju u Rimu
sveèano predan u ruke papi Benediktu XVI., glavninu
novoga broja zauzimaju upravo spomenute prezentacije i
sveèanosti (u Rimu, Parizu, Splitu, Zagrebu i na Visovcu), s
odgovarajuæim tekstovima i slikovnim materijalom.
U drugom dijelu novoga zbornika nalazi se 12 èlanaka s
temama iz povijesti, pedagogije, teologije, geologije i
kulturne prošlosti uz prigodne slikovne materijale i sažetke
na stranim jezicima. Tako dr. fra Jure Brkan piše o pravnom
odnosu franjevaèkih provincijala i sestara Treæega reda sv.
Franje u hospiciju u šibenskom Varošu do 1878. godine;
Fahrudin Hidanoviæ obraðuje problematiku franjevaèkoga
samostana na Gradovrhu; Stipo Manðeralo piše èlanak pod
nazivom "Vuèkoviæi na Duvanjskim Vuèkovinama"; fra
Hrvatin Gabrijel Jurišiæ obraðuje dvije teme: "Muèenici i
Božji ugodnici Gospiæko-senjske biskupije" te "Gospa
Lurdska i hrvatski narod"; dr. Ante Vukasoviæ donosi prilog
"Odgojna preobrazba u teleologijskom i askiologijskom
ozraèju"; dr. fra Jure Šimunoviæ analizira moguænosti
katolièke škole u duhovnom odgoju; Nevenka Nekiæ donosi
temu "Odgojne vrijednosti i metode u djelu 'Pravilo
kršæanskoga života namijenjeno hrvatskoj mladeži' fra Petra
Krstitelja Baæiæa"; dr. fra Stjepan Èovo piše o novicijatu
Franjevaèke provincije Presvetoga Otkupitelja na La Verni
1968.-1970.; dr. Ivan Boškoviæ obraðuje "Slavlje u Otoku
fra Stanka Petrova (20. VII. 1913.)"; Joško Bariæ piše o
pokojnom dr. Šimunu Jurišiæu (Split, 4. IX. 1942. - 31. VIII.
2010.); Vladimir Golubiæ donosi prilog "Novi prilozi fauni
amonita gornjega skita iz Muæa". Na kraju su redoviti prilozi
o primljenim èasopisima i knjigama te o izdanjima Zbornika.
(ika-fk/sp)
.
32
10. srpnja 2013. broj 28/2013
Novi broj Diacovensije
Novi broj Diacovensije, izmeðu ostaloga, donosi radove
predstavljene na simpoziju "Vjera pred izazovima
današnjega agnosticizma i vjerskog indiferentizma" koji je
održan 25. i 26. listopada 2012. na Katolièkom bogoslovnom
fakultetu u Ðakovu.
Objavljeni su èlanci: "Vjera kao ljudsko iskustvo: filozofskoantropološki pristup" Ivana Macana, "Agnosticizam i vjerski
indiferentizam" Line Veljaka, "Vjera biblijskoga èovjeka"
Karla Višatickoga, "Uloga èina vjere u Augustinovu
obraæenju" Ivana Bodrožiæa, "Neki vidovi teologije vjere
Tome Akvinskoga" Ivice Raguža, "Problem odnosa vjere i
iskustva u teologiji W. Kaspera" Davora Vukoviæa,
"Teologija: privilegirano mjesto vjere" Edvarda Punde,
"Nietzscheov govor o Bogu. Ukaz problematiènosti
banalnoga ateizma i banalne vjere" Mladena Miliæa te
"Posveæivanje stvorenja u vremenu. Ekološka teologija
Abrahama Joshue Heschela" Željka Tanjiæa i Ðurice
Pardona.
Prikaze novih izdanja donose Davor Vukoviæ (Walter
Kasper, Crkva Isusa Krista. Ekleziološki spisi), Marijo
Volareviæ (Gabriele Kuby, Svjetska seksualna revolucija.
Uništenje slobode u ime slobode) i Ivica Raguž (Alain
Badiou avec Nicolas Truong, Eloge du theatre. / Mario
Vargas Llosa, Alles Boulevard. Wer seine Kultur verliert,
verliert sich selbst (orig. La civilizacion del espectáculo,
2012.) (ika-tu/sa)
Author
Документ
Category
Без категории
Views
2
File Size
404 Кб
Tags
1/--pages
Пожаловаться на содержимое документа