Taj onespokojavaju}i status }e ostati dugotrajna pozicija zemalja regije, jer unutra{nji akteri politi~kih igara
na postjugoslavenskom prostoru permanentno {alju
poruke da ove dr`ave nisu sposobne da se same sobom oblikuju kao samoodr`ivi politi~ki entiteti.
Sadržaj
Uvodnik
Uvodnik
(Primjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske
etni
~ke zajednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki
broja
konstituirati kao remetila~ki faktor no
veTema
dr`a
ve,
kao
Tema
broja
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske dr`ave, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog iracionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevremeno dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti bezbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati,
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dr`ave BiH u oblastima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stavlja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pitanja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija,
trafficing itd. To zna~i da Dodikova izjava, i kao latencija i kao tendencija, pretenduje na povratak dijela nadle`nosti iz naj{ire sigurnosne sfere u entitetsko okrilje {to
Bosnu i Hercegovinu vra}a u krug nekih institucionalno
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu
mogu}nost, politika u nekom novom vreme
nu ponoReportaža
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljajuU FokUSU
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski
i kulturni
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom
projekcijom, u budu}noMeđunarodna
sti }e BiH, zbogpolitika
zakovane
struu BiH
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne
Aktuelno
vrtnje u krug. \avolov krug.)
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`nofokusu
sti i relevantnosti institucionalnog prisustvaUEvro
pske
unije na zapadnom Balkanu, i to u robuakTUeLno
snim kapacitetima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u EvroViškovi ratnog materijala u BiH
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemogu}nost obnove nasilja. To je tako maIskustva
lo, ali niiztoregije
ga malo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbrambena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategoPrikazi
rije, pojmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega.
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EUFOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne autenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja
prikaz
Preneseno
naprosto sabire evropski sigurnosni problem
u ta~an
sud, za koji sam potvrdu dobio i tokom stru~nog boravka u Bruxellesu. Naime, briselske evropske institu-
53
6
6
10
cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi~no su zadovoljne svojim izoliranim `ivotom u svijetu
tehnokratskih agencija i vije}a ministara koji donose
odluke”,3 pa ne primje}uju da njihov birokratski pristup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prikaVlado
Azinović
Vlado
Azinovi}
zuje kao
kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
POČETAK JEDNOG LIJEPOG PRIJATELJSTVA?
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unaroEUROATLANTSKA
BALKANA
dne orgainiZapadni
zacije i ageINTEGRACIJA
nci
je birokratizira
ne i nedjelotvoRusija
Balkan
rne. A zemlja je, ka`imo i to na ovom mjestu, dupke
Danko Plevnik:
puna oru`ja!
Sigurnosna kuambasador
ltura uop}e se nije razvila,
Aleksandar
Bocan-Harčenko,
DA LI JE NATO POBIJEDIO NA BALKANU?
Ruske
u Bosni
nema Federacije
transfera od
militairiHercegovini
sti~ke kulture nasilja u demiNerzuk ]urak:
INTERVJU:
PROTIV
litarizira
nuRUSIJA
ku
ruNIJE
po
vje
renja. NATO-a,
NATO,
ZNA[
LIltu
SVOJ
DUG?
MI SMO PROTIV NJEGOVOG ŠIRENJA
15 \or|e Latinovi}:
Da vidiRomanenko
moALIJANSA
{ta je onda
taj ESDP-CSDP koji je svoje vaZAPADNA
I BiH:
14 Sergej
treno PROBLEMI
kr{te
doI`iKARAKTERISTIKE
vio SRPSKE
u Bosni i Herce
govini kroz EUPOGLED
IZ nje
REPUBLIKE
NEKI
RUSKE
FOR-ovu
ope
ciju Althea. BALKANU
NA ra
ZAPADNOM
Vlatko
Cvrtila:
20 POLITIKE
POČETKOM
21. STOLJEĆA
NATO I REPUBLIKA
HRVATSKA
27 Sr|an
ESDPKusovac:
(na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je no19 Radovan
CRNA
– SLJEDE]A
va opeGORA
raVukadinović
tivna
skra}enica^LANICA
CSDP) vrhunac je instituciGEOPOLITIKA
PRAVOSLAVNE
SOLIDARNOSTI
SJEVERNOATLANTSKOG
SAVEZA
onalnog razvoja evropske
odbrambene i sigurnosne
Petrovi}:
33 @arko
politike.
Historijski, generira se iz neuspje{nog konceJakšić
25 Boško
UTICAJ
RUSIJE
NApska
KRETANJA
SRBIJI
pta EOZ
(Evro
odbraUmbe
na zajednica, 1954),
UVEK
ISTO,
TOPLO
– HLADNO
Bajrami:
38 Agron
Ugovora iz Maastrichta (1993), Amsterdama (1999) i
“AMERI^KA
KOSOVU
Đuranović
31 Draško
Nice. ”Su
veVEZA”
reniteNA
tsko-po
liti~ki” limiti onemogu}avali
Vlado Azinovi}:
42 IZAZOVI
I OPASNOST
BLISKOSTI
su konstitu
iranje uspje{ne
sigurnosno-odbrambene aliKAKO JE TITO (IS)KORISTIO NATO
janse za
Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uvaSherr
35 James
ra
za
pa
dne
Evrope prePROTUSLOVLJIMA
uzeo NATO. Odbrana Evrope,
UPRAVLJANJE
Jasna Peki}:
46 RUSIJA:
fa
kti
~ki
sve
do
da
nas,
ovi
SAD-u bez
obzira na to
POSJETA TRENING CENTRUsiUoBUTMIRU
- VRHUNSKIM
Jusić
50 Muhamed
{to je instituciona
lnim
razvo
jem Evropske unije do{lo
OBRAZOVANJEM
DO
NATO
STANDARDA
HELMAND,
NESIGURNOSTI
do stvaranjaGEOGRAFIJA
uslova za samo
stalniju evropsku sigurno-
snu i odbra
mbenu politiku. No, iako je ESDP dobio
Attila Hoare:
50 Marko
53 Pukovnik Hazim Hodžić
no
ve
“na
dle
`no
sti i stru–ktu
re”,ĆEkoTEMELJ
je su omo
gu}ile “koBOSNA
I
HERCEGOVINA
KLIMAVI
BALKANA
Intervju: NAŠE
ISKUSTVO
BIT
KLJUČNO
ri
{te
nje
vo
jnih
ka
pa
ci
te
ta”
ali
i
zna
~a
jne
“ci
vi
lne aspeZA USPJEH MISIJE U HELMANDU
Be}irevi}:
56 Edina
kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
TEORIJA
I jo
PRAKSA
AHMETA
DAVUTOGLUA
57 Stefanie
ESDP-a,Babst
{ uvijek
ne uspi
jeva da se konstituira kao
NATO
DOPRINOSI
NAPRETKU
“nadnacionalna struktura”, ve}Uje koncept u velikoj
ŽENA
DJECE
U AFGANISTANU
Muhamed
Jusi}:
61 POLOŽAJU
mjeri ovisan
o “meI|u
vladinoj
suradnji”, dakle o politiJEMEN
–
IZME\U
EL-KAIDE
I
AMERIKE
ka
ma
dr`a
va
~la
ni
ca
Evro
pske
unije. Iako je jo{ za
59 Jasmin Ahić
2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na naUlrich Heider:(NE)SIGURNOST
65 PRIVATNA
~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
ZEMLJA SMRTONOSNIH POTENCIJALA
63 Antonio
za kopnePrlenda
ne trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
NASTAJE
LI
NEBESKA
i
mo
rna
ri
ce‘’BALKANSKA
za 100 brodova
i 400 aviPOLICIJA’’?
ona”, tako kapa70 Antonio Prlenda:
4
ci
ti
ra
ni
stra
te
{ki
ra
zvoj
jo
{
je
da
le
ko.
HRVATSKI
HELIKOPTERI NA KOSOVU
Bassuener
68 Kurt
SAMOIZAZVANI NEDOSTATAK KREDIBILITETA
Lisabo
nskim ugovorom konstituirana je Evropska odTur~alo:
74 Sead
brambenaH.age
nci
ja PROGRESIVNA
s na~elnom ide
jom promicanja
Stefes
KONZERVATIVNA
VS.
GEOPOLITIKA
73 Christoph
KLIMATSKE
I
operativnih PROMJENE
kapaciteta EU-a
u sferi odbrane, ali opet
ORGANIZIRANI
KAKISTOKRACIJI
76 EVROPSKA
se stje~e doSIGURNOSNA
jamKRIMINAL
o ispunjaUvaSTRATEGIJA
nju birokratskog naloga a
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 IaPećanin
78
Zbigniew
78 Senad
ko se naBrzezinski:
ho
rizontu taIZide
ja, ideja evropske vojske, poVAĐENJE
KESTENJA
VATRE
AGENDA
ZA NATO
– PUT
javljuje kao
logi~na
poPREMA
sljedicaGLOBALNOJ
izgradnje kompreSIGURNOSNOJ
MRE@I
(“Foreign
Affairs”)
he
nzi
vnog
insti
tu
ci
ona
lnog
lo
go
sa EU-a, njeno
82 Sead Turčalo
STARI NEPRIJATELJI U NOVIM
STRATEŠKIM SCENARIJIMA
1
11
Tema broja
Bosna i Hercegovina,
NATO i Evropska unija
NATO,
znaš li svoj dug?
Piše: Nerzuk Ćurak
NATO mora Bosnu i
Hercegovinu uvesti u svoje
sigurnosne odaje, jer vodeći
vojno-politički savez
suvremenog svijeta, nosi, u
okvirima posthladnoratovske
geopolitike, jednu vrstu duga
prema Bosni.
2
10
Autor je vanredni profesor
na Fakultetu političkih nauka
www.atlantskainicijativa.org
Univerziteta u Sarajevu.
Evropska unija umorila se od sopstvene ambicije pro{irenja na cjelinu evropske geografije. Poku{aj uspostavljanja autenti~ne kontinentalne geopolitike mira u
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxellesa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka
birokracija bila bi najsretnija da mo`e otkazati prijem
u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemljama zapadnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
ekspanziji.
Za nas je rezerviran status barbara, onih koji ostaju
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperijalnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva komisija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o sebi stara”.1
Zato je potreban nametnuti upravitelj, koji i na strate{koj (izgradnja dr`ava) ali i na svakodnevnoj razini {alje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
`ivota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje}uje
Marina Gr`ini}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
u jednom zakonu, pa o golom `ivotu, o `ivotu i smrti,
odlu~uje izvan zakona. Ono {to danas opa`amo upravo je proizvodnja golog `ivota. Tre}i svijet (a {ta smo
drugo nego tre}i svijet, op. N.].) sada se pokazuje kao
svijet u kojemu ljudi imaju samo goli `ivot. Ipak, va`no
je razumjeti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili dijelu svijeta postoji samo goli `ivot presuda o svijetu koji
nije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, oznaka dijela svijeta kao svijeta golog `ivota oblik je uvo|enja teritorija bez zakonitosti ili zone golog `ivota, koji
se od tamo {iri na sav svijet”.2
[ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bosnom i Hercegovinom, “preddejtonskim” Kosovom,
frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku
nacionalnu samobitnost) Crnom Gorom i dr`avnopravno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedonijom, nego teritorij bez “bezli~ne zakonitosti”, podru~je
golog `ivota, o kojemu i za kojega odlu~uje inozemni
upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
Taj onespokojavaju}i status }e ostati dugotrajna pozicija zemalja regije, jer unutra{nji akteri politi~kih igara
na postjugoslavenskom prostoru permanentno {alju
poruke da ove dr`ave nisu sposobne da se same sobom oblikuju kao samoodr`ivi politi~ki entiteti.
UVODNIK
cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi~no su zadovoljne svojim izoliranim `ivotom u svijetu
tehnokratskih agencija i vije}a ministara koji donose
odluke”,3 pa ne primje}uju da njihov birokratski pristup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prikazuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unarodne organizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvodo Azi
vićdupke
rne. A zemlja je, ka`imo i Dr.
to sc.
na Vla
ovom
mjeno
stu,
Gla
vni
ure
dnik
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demilitariziranu kulturu povjerenja.
(Primjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske etni~ke zajednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki
konstituirati kao remetila~ki faktor nove dr`ave, kao
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske dr`ave, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog iranaTo
i rusija
nakon
samita
u Lisabonu
cionalnog
naciona
listi~kog
zahtje
va. A izjava premijera
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevremeno dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti beDa vidimo {ta je onda taj ESDP-CSDP koji je svoje vazbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati,
treno kr{tenje do`ivio u Bosni i Hercegovini kroz EUodnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dr`ave BiH u oblaFOR-ovu operaciju Althea.
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stavlja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi
ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je noKada
smo
prije
nekoliko
mjeseci
na
ovome
mjestu
predstavljali
noviope
strateški
Sjevernoatlantskog
saveza,
ukazali
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegovava
rativnakoncept
skra}eni
ca CSDP) vrhunac
je insti
tucismo
na
njegovu
iznimnu
važnost,
ali
nismo
mogli
pretpostaviti
da
će
skup
na
kojem
će
ovaj
dokument
biti
usvojen
–
~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pitaonalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
Po
{to
va
ni
~i
ta
te
lji,
lisabonski
sastanak
šefovana,
država
vlada
NATO-a
i 20.
novembra
znatnom
nja, kao {to
su i odbra
ratnii zlo
~ini,članica
prolife
racija, održan
poli19.
tike.
Histo
rijski, ge2010.
nerira– seu iz
neuspjedijelu
{nog svjetske
koncetrafficinggotovo
itd. Tojednoglasno
zna~i da Do
kova izjava,
latenciUkratko,
pta
EOZ se
(Evro
mbepokrenuti
na zajedni
ca, 1954),
javnosti
bitidiocijenjen
kaoi kao
historijski.
sugerira
kakopska
su u odbra
Lisabonu
procesi
koji bi
pred
va
ma
je
prvi
broj
~a
so
pi
sa
De
mo
kra
ci
ja
i
si
gu
rno
st
u
ju
go
isto
~noj
Evro
pi,
pu
bli
ka
ci
je
na
mi
je
nje
ne
pro
mo
ci
ji
eu
ro
atlaija
i
kao
te
nde
nci
ja,
pre
te
ndu
je
na
po
vra
tak
di
je
la
na
dle
Ugo
vo
ra
iz
Ma
astri
chta
(1993),
Amste
rda
ma
(1999)
mogli na bolje promijeniti tok svjetske povijesti.
`nosti vri
iz je
nadno
j{ire
tetsko
okri
ntskih
stisiigu
kurno
lturesne
dijasfe
lore
gauu enti
Bosni
i Herce
goljevini{toi regiji. Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
mbeneviše
aliBo
snu
i
He
rce
go
vi
nu
vra
}a
u
krug
ne
kih
insti
tu
ci
onakoja
lno ponekad
su kograniči
nstituira
nje uspje{ne
sigurnosno-odbra
Kod nas koji potječemo s prostora za koji se, u mjeri
s neukusom,
uvriježeno
tvrdi da proizvodi
ja
nse
za
Evro
pu,
pa
je
to
kom
hla
dnog
ra
ta
ulo
gu
~u
va
ve
}
ri
je
{e
nih
pi
ta
nja,
pa
}e
se,
ne
tre
ba
odba
ci
ti
ni
tu
Izbor nazinego
va i sa
dr`aj
~asopiprobaviti
sa odra`aovakvi
vaju nanagovještaji
{e uvjerenje povijesnog
da je tranzideterminizma,
cijski proces karazumljivo
uspostavi fu
nkcionaautomatski,
lnih demokrabude
cija,historije
što
je može
i gotovo
ra
za
pa
dne
Evro
pe
pre
uzeo
NA
TO.
Odbra
na
Evro
mo
gu
}no
st,
po
li
ti
ka
u
ne
kom
no
vom
vre
me
nu
po
no
1 te ljudskih prava u regiji usko povezan sa sigurnosnim modelima. Vjerujemo da je sigurnost prepe,
vladavine zaikosumnju.
na i za{ti
duuzdržanost
fakti~ki sve do danas, ovisi o SAD-u bez obzira na to
vno
iscrplji
va
ti
u
pi
ta
nji
macisije.
gurnosne naravi, ostavljajuvjet za uspostavu demokra
{to je institucionalnim razvojem Evropske unije do{lo
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni
No,
bezriobzira
to da
li problem
s poviješću
od njene
ili od
loše
sposobnosti
dopotječe
stvaranja
uslovahiperprodukcije
za samostalniju
evro
psku
sigurnoprospe
tet grana
|ana.
Ako
sam u pra
vu s prena
thoBalkanu
dnom zbilja
Siguserno
st se
naj~e{}e
usko
defiipak
nira kao
“staviše
nje uvjerljivih
bez opasno
sti”, odnosno
bez
ugro`a
vanja, sumnjičavost
ili kao “opsegiskazanu
za{tite odprema
neke
da
ona
probavi,
čini
se
kako
postoji
argumenata
koji
bi
mogli
otkloniti
snu i odbrambenu politiku. No, iako je ESDP dobio
projekcijom, u budu}nosti }e BiH, zbog zakovane struprijetnje”.historijskim
No, ona je i znatno vi{e.
mogućim
skupa.
nove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “kokture politi~kog sistedometima
ma, naprolisabonskog
sto biti „osu
|ena“ na
ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspenove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne
Ame
ri~ki
psihostrateški
log
Abra
ham
Maza
slow
smjestiodo
je 2020.
sigurnogodine,
st u same
melje
svoje ~u
vekri
nejeza”,
pipraktično
rami
de (hiiskoračio
jeralirhi
jja~ih
dkteteme
nad`me
nta
CSDP,
kao
saje)
bo
nska
inalju
~ica
vrtnje
u novi
krug.
\avo
lov
krug.)
Usvojivši
koncept
djelovanje
Sjevernoatlantski
savez
izna
hladnoratoskih
po
tre
ba.
Odmah
na
kon
po
tre
be
za
hra
nom,
vo
dom,
ki
si
kom,
snom
i
bi
olo
{kim
opsta
nkom,
~i
je
ne
za
do
vo
lje
nje
do
vo
{ uvijek
uspijevaizazove
da se ko
nstituira
kaovske paradigme koja je u znatnoj mjeri diktirala promišljanje ali iESDP-a,
odgovore jo
NATO-a
nane
sigurnosne
s kojima
se svijet
di
do
smrti,
Ma
slow
je
upra
vo
si
gu
rno
st
na
veo
kao
te
me
ljnu
psi
ho
lo
{ku
po
tre
bu.
Ona
uklju
~u
je
za
{ti
tu
od
na
si
lja;
si
gu
rno
st
“na
dnacitrebao
onalnabi stru
ktura”,balans
ve} jeizmeđu
koncekaraktera
pt u velikoj
I prethodna
dva pri
mjegodina
ra o~igle
dna su stoljeća.
potvrdaNovi
va`no
suočavao
od kraja
90-ih
prošloga
strateški
koncept
uspostaviti
tih
do
rontno
dice sti
i zdra
vlja;
{tidatulnog
imopri
vine;
stalnoEvro
st pri
hoda; potre
buriza
dom,
pore|u
tkom
vo{}u do
u libli
mje
oviresan
o “me
vladii pre
nojdvi
sudlji
radnji”,
daga
kle|aojapo
tisti ma,
i repo
leiva
insti
tucizaona
su
stva
pske
izazova
sposobnosti
Saveza
na njih
djelotvorno
odgovori.
`oj
i da
budnom
du}noBa
sti.lka
Zanu,
dovoi to
ljenje
ovih
potreka
bapa
pocima
bi ma
da radr`a
ste ivarazvi
ljupske
dsko bi
}e,je.tvrdio
~lajanise
ca kao
Evro
uni
IakojejeMa
joslow:
{ za
unije
naljnjoj
zapa
u ro
busnim
te-`e osoka
sobno
Evro
- i oni2003.
gotidi
bilo pla
razvi
janje
ESDP-a
tima
valju
ljadisedosubri.
o~iPru
ti s`ine
“^i
njemo
nica}i.jeNo,
da su
tespo
im pa
`nju{}u
i sigu
rnost
}e uzvra
ti nu
pa`njom
i binitirasino
gurni
u svo
ja osje
}anja ina
ponaLisabonski skup potvrdio je namjeru NATO-a da ubrza prijenos odgovornosti za sigurnosno i političko stanje u Afganipe
da izgra
dida
svoj
sigu
ideza
ntisitet
i insti
ciona
ji }e
rati
selsku
vojsku
di
{anje.”
Tek ka
zado
voljirno
posni
trebu
gurno
{}u,tu~o
vjeklni
je sposo~in
bankokre
nutiosi
u gu
zado
vobri
ljenje
ostalih
primaod
rnih“60.000
potreba lju
– za
stanu
na
tamošnju
vladu
iako
demokratske
institucije
domo
2014.
godine,
te da
dodatno
pomogne
uvježbavanje
i ho
opremanje
ka
pa
ci
tet
ko
ji
ga
ra
nti
ra,
ni
{ta
dru
go,
onda
ne
za
ko
pne
ne
tru
pe
i
30.000
pri
pa
dni
ka
va
zdu
plo
vstva
pripadno{}u, ljubavlju, po{tovanjem i samoostvarenjem.
afganistanske
vojske
i policije,
alikoi tamošnjeg
sektora.
završnoj
vlada ta
Sjevernoagu
}nost obnove
nasilja.
To je ta
malo, ali nicivilnog
toga ma
i Umo
rnarice deklaraciji,
za 100 brošefovi
dova idržava
400 avii ona”,
ko kapa4 koje su spremne
tlantskog
saveza
potvrdili
supska
i nastavak
politike
otvorenih
vrata
za
svestra
demokratske
zemlje
u Europi
lo
ne
ma
u
izo
bi
lju!
Evro
va
njska
i
si
gu
rno
sna
ci
ti
ra
ni
te
{ki
ra
zvoj
jo
{
je
da
le
ko.
U postkonfliktnom dru{tvu, poput bosanskohercegova~kog, gdje svjesno i kontinuirano uvo|enje nesigurnosti i straha u japreuzeti
obavezetei odgovornosti
ihgupodrazumijeva
članstvo u NATO-u.
poliditisku
ka rs
(CFSP)
iz njepo
izve
dešto
na
rno
vni
ima nesumnjiv
liti~ki
mositiv,
ne ~isna
ni sei odbra
osobito- mudrim ni opravdanim rasprave i odluke o sigurnosnim rje{enjimbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, poLisabonskim ugovorom konstituirana je Evropska odma i dalje dr`ati u ekskluzivnoj domeni ovda{njih politi~kih elita. Na mogu}e posljedice takvog trenda po razvoj demokracije
jmovi...
iza kojih,
da ne
NATO-a,
bilo niprepoznati
~ega.
brambenapovijesni
agencijaznačaj
s na~e
lnom idesamita.
jom proMeđutim,
micanja
Iako
su važne,
u ovim
sema
odlukama
ipaknenebimože
spomenuti
lisabonskog
gotoope
vo da
ivnih
ne tre
ba
poteseta,bno
upo
zoni
rava
ti.
Uz to,
de
jto
nska
institucionalizacija dr`avnopravnog provizorija BiH, u koju je
Ni
ra
ti
ka
pa
ci
ni
lju
di,
no
vca...
Mi
si
ja
EU
ope
ra
ti
vnih
ka
pa
ci
te
ta
EU-a
u
sfe
ri
odbra
ne,
opet
takva se težina opaža u postignutom sporazumu o uspostavi zajedničkog proturaketnog štita koji bi trebao zaštititialiteritorij
ugra|ena
i dinajemitra
kansfo
prermi
thodnog
suko
ba,NA
naTO-a,
la`e daa se
de
ba
ta o sisegustje
rno~e
snim
mo
deolima
konja
nava
~nonjuprebine
sekra
i utskog
civilnonadru
{tvo.a
FOR-a
u
BiH
ra
na
mi
si
ja
ne
au
do
jam
ispu
ro
lo
ga
i stanovništvo članica NATO-a od napada balističkih projektila, te posebno u objavi Rusije da će se njeni stručnjaci uključiti
te
nti~na evro
pska ide
Ovo je
o{tra ocjena, ali koja
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 IauPopripremu
planova
zaja.Atla
razvoj
togpre
programa.
kre
}u
}i
ovaj
~a
so
pis,
ntska
ini
ci
ja
ti
va
u
Bo
sni
i
He
rce
go
vi
ni
li otvo
ritirifozo
rum
zli~ija,taide
projamievro
{ljanja
o ovim
pitapo
nji-naprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an
ko`ese
na ho
ntuzataraide
pske
vojske,
ma i omo
guji}isam
ti ~itapo
teljstvu
kljui~nim
proble
mi~nog
ma debomo
jevlju
i sigu
sti do
si mi{lje
temednje
lje na ko
pompreznavasud,
za ko
tvrdudadoobio
tokom
stru
- kracija
je rno
kao
lono
gi~na
ponja
sljeko
dija
caseizgra
njuvka
~inje
caxe
i ra
miNa
jevaime,
nju re
lese
valske
ntnihevro
proce
sa. insti
Timetu`e
donzi
prini
jeti stva
ranju
ljenog
{tva
znanja
u kojem
}e
ra
u ni
Bru
llezu
su.
bri
pske
- limo he
vnog
insti
tuci`e
ona
lnogdrulo
gosa
EU-a,
njeno
Početak jednog lijepog prijateljstva?
konkurencija ideja biti zalog napretka, a ne vi{e stalan izvor naizgled nerje{ivih prijepora.
3
11
5
Tema broja
”Raketni štit ćeBosna
postatii Hercegovina,
miroljubiv tek kada postane univerzalan”, izjavio je predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev, koji je
prisustvovao lisabonskom
sastanku. Njegovim
NATO i Evropska
unija je dolaskom okončano zahlađenje odnosa između NATO-a i Moskve nastupilo 2008. godine, nakon ulaska ruske vojske u pobunjene gruzijske republike Abhaziju i Južnu Osetiju. Američko-europski
proturaketni program u Moskvi se do sada doživljavao isključivo kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti, a mogući zaokret
u tom stavu i uključivanje Rusije u izgradnju ovog sistema doveli bi do stvaranja zajedničkog proturaketnog štita koji bi
natkrio prostor od Vancouvera do Vladivostoka. Uz to, najavljena je i suradnja NATO-a i Rusije u borbi protiv terorizma, širenja oružja za masovno uništenje, piratstva, ilegalne proizvodnje i krijumčarenja narkotika, a potvrđena je i ruska potpora
misiji ISAF u Afganistanu.
NATO,
znaš li svoj dug?
4
10
Evropska unija umorila se od sopstvene ambicije proNekoliko sedmica pred početak lisabonskog skupa, u zajedničkoj{ioperaciji
i ruskih
oblasti
renja naameričkih
cjelinu evro
pske specijalaca
geografije.uPo
ku{ajAcheen,
uspostauafganistanskoj pokrajini Nangarhar, na granici s Pakistanom, uništeno
je nekoliko
laboratorija
opijumskog
vljanja
autenti~ne
kontineza
ntapreradu
lne geopo
litike mimaka
ra u
2
zasredišta
brinjavaza
ju}oj
je defanzidroge,
vi. Popoznato
porukama
Bruxelleproizvodnju
i poizplaninskom
i zaplijenjeno oko tone heroina. Nangarhar je jedno od najvećih
sa jedna
pa ipak
nije mo
gu}a. Evro
pska
politi~ka
masivu Tora Bora u kojem se 2001. godine izgubio svaki trag Osami
binEvro
Ladenu.
Novcem
od prodaje
droge
financira
se
bi
ro
kra
ci
ja
bi
la
bi
na
jsre
tni
ja
da
mo
`e
otka
za
ti
pri
jem
talibanska pobuna u Afganistanu, a znatne količine te iste droge završavaju i na ruskom tržištu. Dio novca od prodaje heu punoČečeniji,
pravnoIngušetiji
~lanstvo iEvro
pske uni
maMoskvi.
zaparoina odlazi i za financiranje terorističkih akcija u ruskim republikama
Dagestanu,
pajei ze
u mlja
samoj
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
Nekoliko dana po okončanju samita u Lisabonu Rusija je objavila da će dopustiti prolaz kroz svoj teritorij oklopnim voekspanziji.
še:putu
Nerzuk
Ćurak Nakon serije razornih napada na NATO konvoje u Pakistanu i odluke tamošnjih
zilima NATO-aPina
za Afganistan.
vlasti da privremeno zatvore ključni planinski prijevoj Khyber Pass,
na ovaj
put zakologističku
Za nas
je renačin
zervise
ranotvara
statusalternativni
barbara, onih
ji ostaju
potporu misiji ISAF. Tri četvrtine svih zaliha hrane, goriva i oružja
za
međunarodne
trupe
u
Afganistanu
do
sada
suriišle
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu impe
japreko Pakistana. Rusija, Kazahstan i Ukrajina dozvoljavali su prolaz
samo
NATO-ovim
konvojima
s
hranom
i
gorivom,
alilnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva ko
misija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo
ne i vojnim vozilima i naoružanju.
NATO mora Bosnu i
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o sebi
ra”.1 aktivnostima NATO-a jača i uvjerenje da serija
rcegovii nu
uvestipromjena
u svojeu odnosu Rusijesta
Na tragu pričeHe
iz Lisabona
primjetnih
prema
događaja iz jeseni
godine
nagovještava
sigu2010.
rnosne
oda
je, jer vopovijesne
deći promjene u odnosima Moskve i zapadnog vojnog saveza. PrepoZato je potre
bansena
metnuti upra
koji ikao
na stra
teznaje se to u medijskim izvještajima, ali i u nekim europskim prijestolnicama,
gdje
ponašanje
Rusijevitelj,
ocjenjuje
”game
vojno-politički savez
{koj (izgradnja dr`ava) ali i na svakodnevnoj razini {achanger”, odnosno zaokret s mogućim dugoročnim pozitivnim posljedicama.
lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
suvremenog svijeta, nosi, u
`ivota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje}uje
I dok dio promatrača
personalizirati
ovajvske
zaokret i pripisati
ga Gr`i
pokušaju
predsjednika
Medvedeva
okviripokušava
ma posthla
dnorato
Marina
ni}, “vla
da autoritet
{to nije da
utese
meprikaže
ljen ni
kao kooperativniji
prema
od premijera
mogućeg
rivala
predsjedničkim
jednom
zakonu,
pana
o go
lom `ivotu, oizborima
`ivotu i 2012.,
smrti,
geopo
litiZapadu
ke, jednu
vrstu Vladimira
duga Putina,u svog
čini se izvjesnijim da je Rusija spoznala da joj najozbiljnije sigurnosne
sa Zapada.
odlu~uprijetnje
je izvanipak
zakone
na.dolaze
Ono {to
danas opa`amo upraprema Bosni.
vo je proizvodnja golog `ivota. Tre}i svijet (a {ta smo
druupravo
go negoobjavljen
tre}i svijet,
N.].) sadaportalu
se poka
zuje kao
Jedan od diplomatskih izvještaja američkog State Departmenta,
na op.
internetskom
WikiLeaks,
svijet
u kojemu
ljudevetnaest
di imaju samo
golipoznatih
`ivot. Ipak,
`no
sugerira kako su Amerikanci upozorili Ruse da je Sjeverna Koreja
dostavila
Iranu
raketa
pod va
oznarazudizajniranog
mjeti da je shva
}anje po
kojemu bojevih
u svijetu
ili diakom BM-25, koje su izgrađene na bazi ranijeg ruskog projektilajeR-27,
za nošenje
nuklearnih
glava,
jelu
jeta po
ji samo
goli `ivot
da odomet
svijetu
koji
kojim su svojevremeno bile naoružane sovjetske podmornice. No,
zasvi
razliku
odsto
ruskog
prototipa
kojipre
je su
imao
nešto
ni
je
ute
me
ljen
ni
na
ka
kvoj
za
ko
ni
to
sti.
[to
vi
{e,
ozna
manji od 2.500 kilometara, sjevernokorejska raketa srednjeg dometa može pogoditi ciljeve i na udaljenosti većoj od 3.200ka dijela svijeta kao svijeta golog `ivota oblik je uvo|ekilometara. Ako se ispale iz Irana, ove rakete mogu dobaciti do Berlina, ali i do Moskve.3
nja teritorija bez zakonitosti ili zone golog `ivota, koji
se od tamo {iri na sav svijet”.2
Pritisak kineskih useljenika na ogromna i slabo nastanjena područja ruskog Sibira i Dalekog istoka već odavno u Moskvi
podgrijavaju strah od demografske ekspanzije Kineza koji bi u ne[ta
tako
dalekoj
moglipa,
svesti
Ruse
je dru
go jubudućnosti
goisto~na Evro
sa po
stdena
jtostatus
nskomnaciBoonalne manjine u vlastitoj zemlji. Naravno, geopolitičko suparništvo
s Kinom
za Rusiju
se ne“pre
završava
na demografiji.
snom
i Herce
govinom,
ddejtosamo
nskim”
Kosovom,
frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
okom usrpskih
nacionalidolaze
sta kojidroga
ne prii zna
crnoteroristi,
gorsku
Doda li se ovome i produžena nestabilnost u Afganistanu, iz kojega
ruske gradove
sve jučešće
naciizazova
onalnu nego
samošto
bitno
st)bio
Crnom
rom
i dr`a
vnoprajasno je da NATO i Rusija danas dijele mnogo veći broj sigurnosnih
je to
slučaj Go
u bilo
kojem
razdoblju
potvr|enom
Makeda
doni
vnosamo
jo{ uvi
jek u potputaktički
nosti nemanevar
od okončanja hladnog rata. Pod pretpostavkom da ne predstavlja
kratkotrajan
ili pokušaj
sejom,
ne
go
te
ri
to
rij
bez
“be
zli
~ne
za
ko
ni
to
sti”,
po
dru
~je
kupi dodatno vrijeme za preispitivanje
odnosaprofesor
sa Zapadom, lagani zaokret Rusije prema NATO-u zbilja bi mogao imati
Autor je vanredni
golog `ivota, o kojemu i za kojega odlu~uje inozemni
povijesni značaj.
na Fakultetu političkih nauka
upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
Univerziteta u Sarajevu.
Nama,
daziliciće- se i na
kojikanačin
cije,
ko topostupno
primje}urusko
je {paotopljavanje
nski sociologprema
Castezapadnoj
lls, „obiTaj
onena
spozapadnom
kojavaju}i Balkanu,
status }epreostaje
ostati duda
govidimo
trajna po
~no su zadočlanstvo
voljne svo
jim izoliranim `isaveza.
votom Odnosno,
u svijetu
ja
zemaodraziti
lja regije,
unutra
{nji aktezemalja
ri politi~kih
Alijansi
i najer
napore
preostalih
regijeiga
darauđu u punopravno
Sjevernoatlantskog
tehnokratskih
agencijaone
i viostati
je}a mi
nistavratima
ra koji NATO-a,
donose
na
stjumožda
goslavekao
nskom
storu permane
ntno {alju
da po
li će,
zalogpro
nagoviještenom
rusko-zapadnom
povijesnom
zbližavanju,
pred
3
po
ru
ke
da
ove
dr`a
ve
ni
su
spo
so
bne
da
se
sa
me
so
odlu
ke”,
pa
ne
pri
mje
}u
ju
da
nji
hov
bi
ro
kra
tski
prizaustavljene na pola puta do ostvarenja svojih strateških ciljeva. A možda bi baš ruska podrška naporima za uspješnu
bom
obli
ku
ju
kao
sa
mo
odr`i
vi
po
li
ti
~ki
enti
te
ti.
glavitodausesigu
snoj
dimenzi
ji, na te
renu ne
euroatlantsku integraciju regije, koja je do sada vidno izostajala, stup,
moglapo
pomoći
narno
ovom
prostoru
obuzda
produkcija
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prikaloše povijesti, a ojačaju sposobnosti za njeno racionalno procesiranje i okret ka budućnosti.
(Primjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske etni~ke zazuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unaroTekstovi
istražiti
od ovih
konstituiz
iračasopisa
ti kao rekoji
metijelapred
~ki favama
ktor pokušavaju
nove dr`ave,
kao neke dne
organedoumica.
nizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvosvojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske dr`arne. A zemlja je, ka`imo i to na ovom mjestu, dupke
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog iranema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u deminapOMEnE:
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera
litariziranu kulturu povjerenja.
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme1
Balkan
proizvodi
povijesti
nego{te
štonja
je iz
može
se, gotovo bez izuzetka, pripisuje nekadašnjem britanskom premijeru
noIzjava
daodaOslo
bo|e
nju da više
je RS
dala ovla
oblaprobaviti
sti be- danasDa
vidimo {ta je onda taj ESDP-CSDP koji je svoje vaWinstonu Churchillu. Međutim, izvorno autorstvo ipak pripada britanskom piscu Hectoru Hughu Munroeu (1870-1916), poznatijem po književnom
zbje
dno
sti
i
si
gu
rno
sti,
ko
ja...bi...
tre
ba
lo
re
du
ko
va
ti,
tre
no
kr{te
njeKrete
do`i
vio
u Bosni
Hercegoof
vini
kroz
EUpseudonimu Saki, koji je ovaj epigram upotrijebio 1911., ali ne za stanovništvo Balkana
nego
(H.
H. Munroe,
Thei Chronicles
Clovis,
London:
odno
snoClassics,
podije1989).
liti nadle`nost entiteta i dr`ave BiH u oblaFOR-ovu operaciju Althea.
Penguin
2
jointstiU.S.-Russian
anti-drug
sti”Kabul
ma beslams
zbjedno
i sigurnosti,
ponoraid
vnoinuAfghanistan”,
prvi planXinhua,
stav- November 1, 2010.
3
J. Broad,
E. Sanger,ju”Iran
Fortifies
With the
of North
New York
Times,
ljaWilliam
sigurno
sna piJames
tanjaGlanz
kojaand
seDavid
ne iscrplju
samo
u sfeItsriArsenalESDP
(naAidosno
vu LiKorea”,
sabonskog
ugo
voraNovember
izvedena28,je2010;
noLaurie Ure, ”U.S. fears Iran has long-range missile, but Russia calls it a ‹myth›,” CNN, November 29, (dostupno na http://edition.cnn.com/2010/
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegovava operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituciUS/11/28/wikileaks.iran.missile/index.html?hpt=T1.)
~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pitaonalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
nja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija,
politike. Historijski, generira se iz neuspje{nog koncetrafficing itd. To zna~i da Dodikova izjava, i kao latencipta EOZ (Evropska odbrambena zajednica, 1954),
ja i kao tendencija, pretenduje na povratak dijela nadleUgovora iz Maastrichta (1993), Amsterdama (1999) i
`nosti iz naj{ire sigurnosne sfere u entitetsko okrilje {to
Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
Bosnu i Hercegovinu vra}a u krug nekih institucionalno
su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene alijanse za Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uvave} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu
ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
mogu}nost, politika u nekom novom vremenu ponofakti~ki sve do danas, ovisi o SAD-u bez obzira na to
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju{to je institucionalnim razvojem Evropske unije do{lo
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni
do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurnoprosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom
snu i odbrambenu politiku. No, iako je ESDP dobio
projekcijom, u budu}nosti }e BiH, zbog zakovane strunove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “kokture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na
ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspenove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne
kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
vrtnje u krug. \avolov krug.)
ESDP-a, jo{ uvijek ne uspijeva da se konstituira kao
“nadnacionalna struktura”, ve} je koncept u velikoj
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`nomjeri ovisan o “me|uvladinoj suradnji”, dakle o politisti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske
kama dr`ava ~lanica Evropske unije. Iako je jo{ za
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacite2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na natima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evrope da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni
~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemoza kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
gu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga mai mornarice za 100 brodova i 400 aviona”, tako kapalo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna
citirani strate{ki razvoj jo{ je daleko.4
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbrambena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, poLisabonskim ugovorom konstituirana je Evropska odjmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega.
brambena agencija s na~elnom idejom promicanja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EUoperativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne ause stje~e dojam o ispunjavanju birokratskog naloga a
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ianaprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an
ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, posud, za koji sam potvrdu dobio i tokom stru~nog bojavljuje kao logi~na posljedica izgradnje kompreravka u Bruxellesu. Naime, briselske evropske instituhenzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno
5
11
Tema broja
Intervju:Tema
Aleksandar
broja Bocan-Harčenko,
ambasador
ruske
Federacije u
Bosna i Hercegovina,
bosni i Hercegovini
NATO i Evropska unija
Rusija
NA
TO,nije protiv NATO-a,
mi smo
protiv
njegovog širenja
znaš
li svoj
dug?
Piše: Nerzuk
Ćurak
Razgovarali:
Edina
Bećirević,
Nerzuk Ćurak i Vlado Azinović
6
10
Vješt diplomat, pronicljiv i lucidan
NATO moraprvi
Bočovjek
snu i ruske
profesionalac,
diplomatije
Bosni
Hercegovini,
Hercegoviunu
uveisti
u svoje
izuzetan poznavalac prilika u regiji
sigurnosne odaje, jer vodeći
zapadnog Balkana, ambasador
vojno-politički savez
Harčenko pokazao se, u razgovoru
suvre
nog svi
jeta,
si, u
za
naš me
magazin,
i kao
vrlono
ugodan
rima sugovornik,
posthladno
ratovske
iokvi
zahtjevan
čija
se,
ne samo
diplomatska
već du
i ga
geopo
litike,
jednu vrstu
ekspertna tumačenja ključnih
prema Bosni.
političkih i sigurnosnih pitanja, ne
mogu ignorirati. U dinamičnom
razgovoru, koji odlikuje visoka
stopa konstruktivnog neslaganja,
ambasador Harčenko govori o
odnosima između NATO-saveza
i Rusije, ruskom prijedlogu
ugovora o evropskoj sigurnosti,
političkim i ekonomskim
odnosima između Rusije i Bosne
i Hercegovine, ali i o odnosima
unutar Bosne i Hercegovine,
naročito se fokusirajući na
važnost jačanja entiteta, pri čemu
je vanredni
profesor
nije skrivaoAutor
na kojoj
se strani
na Fakultetu političkih nauka
bosanskohercegovačkog trougla
Univerziteta u Sarajevu.
nalaze njegove simpatije
Evropska unija umorila se od sopstvene ambicije pro{irenja na cjelinu evropske geografije. Poku{aj uspostavljanja autenti~ne kontinentalne geopolitike mira u
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxellesa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka
birokracija bila bi najsretnija da mo`e otkazati prijem
u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemljama zapadnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
ekspanziji.
Za nas je rezerviran status barbara, onih koji ostaju
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperijalnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva komisija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o sebi stara”.1
Zato je potreban nametnuti upravitelj, koji i na strate{koj (izgradnja dr`ava) ali i na svakodnevnoj razini {alje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
`ivota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje}uje
Marina Gr`ini}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
u jednom zakonu, pa o golom `ivotu, o `ivotu i smrti,
odlu~uje izvan zakona. Ono {to danas opa`amo upravo je proizvodnja golog `ivota. Tre}i svijet (a {ta smo
drugo nego tre}i svijet, op. N.].) sada se pokazuje kao
svijet u kojemu ljudi imaju samo goli `ivot. Ipak, va`no
Zapadni Balkan je važan za Rusiju
je razumjeti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili dijelu svijeta postoji samo goli `ivot presuda o svijetu koji
Gospodine ambasadore, u lepezi ruskih vanjskonije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, oznapolitičkih prioriteta, koje mjesto zauzima zaka dijela svijeta kao svijeta golog `ivota oblik je uvo|epadni Balkan?
nja teritorija bez zakonitosti ili zone golog `ivota, koji
2
se odgledamo
tamo {iriiz na
sav svijet”.
Ako
istorijske
perspektive, to je jedno od
važnijih mjesta, ali u ovom trenutku važnost zapadnog
[ta je dru
jugoisto
~na Evrojepa,naglašena.
sa postdeNaime,
jtonskom
BoBalkana
zagoRusiju
dodatno
pored
snom
i
He
rce
go
vi
nom,
“pre
dde
jto
nskim”
Ko
so
vom,
tradicionalnih i istorijskih, tu su sada i ekonomski razlofruUstri
ranom
jom, samo
stalnom
(ali pod bupočeli
dnim
zi.
široj
regiji,Srbi
uključujući
i Bosnu
i Hercegovinu,
okom
srpskih
na
ci
ona
li
sta
ko
ji
ne
pri
zna
ju
crno
go
rsku
smo raditi na važnim projektima koji će Rusiju učiniti
na
ci
ona
lnu
sa
mo
bi
tno
st)
Crnom
Go
rom
i
dr`a
vno
nezaobilaznim ekonomskim i energetskim faktorompra
nane
po
tvr|e
nom
Ma
ke
do
ni
vno
jo
{
uvi
jek
u
po
tpu
no
sti
zapadnom Balkanu, ali i u Evropi. Prije svega mislim najom, ne
gooko
terito
rij bez
“bevodimo
zli~ne zaintenzivne
konitosti”,razgovore
podru~je
Južni
tok,
kojeg
sada
log zemalja
`ivota, oi mislim
kojemudai za
ga odlubrzo
~uje ino
zemni
sgoviše
će ko
sejeveoma
pristupiti
upravlja~ki
faktor, kad
}e, koliko
ho}e
i {ta ho}e.
procesu
realizacije
ovogho
projekta.
Bivša
Jugoslavija
i So-
Časopis „DEMOKRACIJA I SIGURNOST U JUGOISTOČNOJ EVROPI“
je dostupan u online biblioteci za Centralnu i Istočnu Evropu (Central and
Eastern European Online Library (C.E.E.O.L.) (http://www.ceeol.com).
© Copyright 2025 Paperzz
![Page 1 Razgovor: Mirko Ili} FILMOVE I KNJIGE STOLJE]A IZABRALI](http://s3.paperzz.com/store/data/005156451_1-9ce343a6a69e1b3f838dc0c4da613771-250x500.png)
