Taj onespokojavaju}i status }e ostati dugotrajna pozicija zemalja regije, jer unutra{nji akteri politi~kih igara
na postjugoslavenskom prostoru permanentno {alju
poruke da ove dr`ave nisu sposobne da se same sobom oblikuju kao samoodr`ivi politi~ki entiteti.
Sadržaj
Uvodnik
Uvodnik
(Primjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske
etni
~ke zajednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki
broja
konstituirati kao remetila~ki faktor noveTema
dr`ave,
kao
svojevrsna 'republika srpska’
u
tki
vu
crno
go
rske
dr`a
REGIONALNA SIGURNOST ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog iracionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevremeno dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti bezbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati,
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dr`ave BiH u oblastima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stavlja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pitanja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija,
trafficing itd. To zna~i da Dodikova izjava, i kao latencija i kao tendencija, pretenduje na povratak dijela nadle`nosti iz naj{ire sigurnosne sfere u entitetsko okrilje {to
GLOBALNA
Bosnu i Hercegovinu vra}a
u krug nekihSIGURNOST
institucionalno
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu
mogu}nost, politika u nekom novom vreme
nu ponoReportaža
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom
projekcijom, u budu}noMeđunarodna
sti }e BiH, zbogpolitika
zakovane
struu BiH
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne
Aktuelno
vrtnje u krug. \avolov krug.)
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`nofokusu
sti i relevantnosti institucionalnog prisustvaUEvro
pske
prikaz
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacitetima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u EvroViškovi ratnog materijala u BiH
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemoiz To
Akademske
gu}nost obnove nasilja.
je tako maIskustva
lo,radionice
ali niiztoregije
ga malo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbrambena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategoPrikazi
rije, pojmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega.
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EUFOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne autenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja
Preneseno
naprosto sabire evropski sigurnosni problem
u ta~an
sud, za koji sam potvrdu dobio i tokom stru~nog boravka u Bruxellesu. Naime, briselske evropske institu-
53
65
10
cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi~no su zadovoljne svojim izoliranim `ivotom u svijetu
tehnokratskih agencija i vije}a ministara koji donose
odluke”,3 pa ne primje}uju da njihov birokratski pristup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prikaNerzuk
Ćurak
Vlado
Azinovi}
zuje kao
kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
Ispunjavanjem uvjeta do
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unarokonačnog
nestanka
EUROATLANTSKA
BALKANA
dne organizacije i ageINTEGRACIJA
ncije birokratizira
ne i nedjelotvorne. A zemlja Bodo
je, kaWeber
`imo i to
na ovom
mjestu, dupke
Vlado
i Kurt
Bassuener
Danko Azinović,
Plevnik:
puna oruli
`ja!
Sigurnosna kuobnove
ltura uop}e se nije razvila,
Postoji
mogućnost
DA LI JE NATO POBIJEDIO NA BALKANU?
etničkog
nema transfenasilja
ra od miulitaBiH?
risti~ke kulture nasilja u demiNerzuk ]urak:
liNATO,
tarizira
nu
ku
ltu
ru
po
vje
ZNA[ LI SVOJ DUG?renja.
11 Toby Vogel
\or|e sa
Latinovi}:
15 Igra
visokim ulozima na Balkanu
Da vidimoALIJANSA
{ta je onda
taj ESDP-CSDP koji je svoje vaZAPADNA
I BiH:
treno Azinović
kr{te
do`ivio SRPSKE
u Bosni i Hercegovini kroz EUPOGLED
IZ nje
REPUBLIKE
13 Vlado
FOR-ovu
operaciju Althea.
i slučajnost
– temelji opće
Vlatko
Cvrtila:
20 Sreća
sigurnosti
u Bosni
i Hercegovini
NATO I REPUBLIKA
HRVATSKA
27 Sr|an
ESDPKusovac:
(na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je noBraathu
17 Jan
CRNA
GORA
– SLJEDE]A
va ope
rativna
skra}enica^LANICA
CSDP) vrhunac je instituciZadržat
ćemo kursSAVEZA
SJEVERNOATLANTSKOG
onalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
@arko
Petrovi}:
33
politike.
Historijski, generira se iz neuspje{nog konceJordanov:
25 Janko
UTICAJ
RUSIJE
NApska
KRETANJA
SRBIJI
pta EOZ
(Evro
odbra
mbe
na zajednica, 1954),
Bosna
i Hercegovina
uU
kineskoj
Agron
Bajrami:
38 vanjskopolitičkoj
strategiji
Ugovora iz Maastrichta
(1993), Amsterdama (1999) i
“AMERI^KA VEZA” NA KOSOVU
Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
Vlado Azinovi}:
42
29 Vladimir
su konstiPutin
tuiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene aliKAKO JE
TITO (IS)KORISTIO
NATO za Euroaziju:
Novi
projekat
integracije
ja
nse
za
Evro
pa jesetorađa
kom hla
dnog rata ulogu ~uvaBudućnostpu,
koja
danas
ra
za
pa
dne
Evro
pe
pre
uzeo
NA
TO.
Odbrana Evrope,
46 Jasna Peki}:
fa
kti
~ki
sve
do
da
nas,
ovi
si
o
SAD-u
obzira na to
33 Muhamed
Jusić
POSJETA TRENING
CENTRU U BUTMIRUbez
- VRHUNSKIM
Traganje
za
novom
strategijom
prema
{to je instituciona
lnim
razvo
jem Evropske unije do{lo
OBRAZOVANJEM
DO
NATO
STANDARDA
„muslimanskom
do stvaranja uslovasvijetu“
za samostalniju evropsku sigurno-
snu i odbra
mbenu politiku. No, iako je ESDP dobio
Marko
Attila Hoare:
50
41 Lester
A. Brown
no
ve
“na
dle
`nosti i struhrane
re”, koTEMELJ
je su omo
gu}ile “koBOSNA
I
HERCEGOVINA
–ktu
KLIMAVI
BALKANA
Nova geopolitika
ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspe-
Edina
Be}irevi}:
56
kte me
na
d`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
47 Ronald
Roberts
TEORIJA
PRAKSA
AHMETA
DAVUTOGLUA
Oslobođenje
pomoću
iluzije.
ESDP-a,I jo
{ uvijek
ne uspi
jeva da se konstituira kao
Zamisao
i
stvarnost
u
sigurnosti
“nadnacionalna struktura”,stvaranju
ve} je konce
pt u velikoj
Jusi}:
61 Muhamed
mjeri ovisan o “me|uvladinoj suradnji”, dakle o politi51 Edina
Bećirević
JEMEN
IZME\U
I AMERIKE
kama –dr`a
va ~laEL-KAIDE
niIzvještaj
ca Evro
pske
unije. Iakozemlje.
je jo{ za
Nerzuk
Ćurak:
iz periferne
2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na naUlrich Heider: geopolitike, Fakultet
65 Gramatika
~in koji }e osinauka,
gurati briSarajevo,
selsku vojsku
od “60.000 ljudi
političkih
2011.
ZEMLJA SMRTONOSNIH POTENCIJALA
za kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
57 Mirza
Smajić
i
morna
rice za 100 brodova i 400 aviona”, tako kapaAntonio
Prlenda:
70 Sekuritizacija
4
ci
ti
ra
ni
stra
te{ki rasvakodnevnih
zvojNA
jo{KOSOVU
je daleko.politika
HRVATSKI HELIKOPTERI
Lisabo
nskim ugovorom konstituirana je Evropska odTur~alo:
74 Sead
brambena agenci
ja PROGRESIVNA
s na~elnom ide
jom promicanja
KONZERVATIVNA
VS.
GEOPOLITIKA
operativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
76 ORGANIZIRANI
se stje~e dojamKRIMINAL
o ispunjaUvaKAKISTOKRACIJI
nju birokratskog naloga a
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
78 Zbigniew
ko se naBrzezinski:
horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, poAGENDA
ZA NATO
– PUT
javljuje kao
logi~na
poPREMA
sljedicaGLOBALNOJ
izgradnje kompreSIGURNOSNOJ
MRE@I
(“Foreign
henzivnog institucionalnog Affairs”)
logosa EU-a, njeno
1
11
Tema broja
Bosna i Hercegovina,
NATO i Evropska unija
NATO,
znaš li svoj dug?
Piše: Nerzuk Ćurak
Evropska unija umorila se od sopstvene ambicije pro{irenja na cjelinu evropske geografije. Poku{aj uspostavljanja autenti~ne kontinentalne geopolitike mira u
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxellesa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka
birokracija bila bi najsretnija da mo`e otkazati prijem
u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemljama zapadnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
ekspanziji.
Za nas je rezerviran status barbara, onih koji ostaju
Udruženje građana Atlantska inicijativa iz Sarajeva jeizvan
nevladina
i neprofitna organizacija za
civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperijapromicanje euroatlantske ideje u Bosni i Hercegovini i lnu
podršku
naporima
za integraciju BiH u
upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva koSjevernoatlantski savez (NATO) i Evropsku uniju.
misija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo
NATO mora Bosnu i
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o seCilj Atlantske inicijative je svojim aktivnostima doprinijetibi stvaranju
stara”.1 društva znanja u BiH koje će
Hercegovinu uvesti u svoje
omogućiti građanima da ključne odluke o svojoj i budućnosti zemlje donose na temelju informisigu
rnosne oda
vodeći
ranog mišljenja
i činjenica,
a neje,
najer
temelju
predrasuda,Za
jednostranih
interpretacija,
propagandito je potreban
nametnuti upra
vitelj, koji i na stratestičkih, ideoloških
ili
dogmatskih
postavki.
vojno-politički savez
{koj (izgradnja dr`ava) ali i na svakodnevnoj razini {alje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
suvreAtlantske
menog svi
jeta, nosu
si,članovi
u
Osnivači i članovi
inicijative
akademske
zajednice
profesori,
`ivota, svi
jetu u ko–jemu,
kako toasistenti
lucidno iprimje}uje
studenti višeokvi
fakulteta
kojinisvojim
znanjima
različitim
rima Univerziteta
posthladnouraSarajevu,
tovske kao i građani
Marina Gr`i
}, “vlada
autoriteti {to
nije utemeljen ni
aktivnostimage
žele
objasniti
važnost
euroatlantske
integracije
BiH,
te
dubinu
i
značaj
političkih,
u jednom zakonu, pa o golom `ivotu, o `ivotu i smrti,
opolitike, jednu vrstu duga
ekonomskih, sigurnosnih i društvenih promjena koje će odlu
ta integracija
donijeti.
~uje izvan za
kona. Ono {to danas opa`amo upraprema Bosni.
vo je proizvodnja golog `ivota. Tre}i svijet (a {ta smo
Časopis “Demokracija i sigurnost u Jugoistočnoj Evropi“dru
jedan
naših
go neje
good
tre}i
svijet,projekata
op. N.].)koji
sadaprovose pokazuje kao
dimo u partnerstvu sa vladama Ujedinjenog Kraljevstvasvii jet
Kraljevine
Norveške.
Zahvalni
smo
u kojemu ljudi imaju samo goli `ivot.zaIpak, va`no
podršku NATO Štabu u Sarajevu, Ministarstvu vanjskihjeposlova
odbrane
razumjeBiH,
ti daMinistarstvu
je shva}anje po
kojemuBiH,
u svijetu ili dite George Marshall Alumni asocijaciji u Bosni i Hercegovini.
Više
informacija
o
našim
jelu svijeta postoji samo goli `ivotaktivnostipresuda o svijetu koji
ma možete doznati na web portalu www.atlantskainicijativa.org.
nije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, oznaka dijela svijeta kao svijeta golog `ivota oblik je uvo|enja teritorija bez zakonitosti ili zone golog `ivota, koji
se od tamo {iri na sav svijet”.2
2
10
Autor je vanredni profesor
na Fakultetu političkih nauka
www. atlantskainicijativa.org
Univerziteta u Sarajevu.
[ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bosnom i Hercegovinom, “preddejtonskim” Kosovom,
frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku
nacionalnu samobitnost) Crnom Gorom i dr`avnopravno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedonijom, nego teritorij bez “bezli~ne zakonitosti”, podru~je
golog `ivota, o kojemu i za kojega odlu~uje inozemni
upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
Taj onespokojavaju}i status }e ostati dugotrajna pozicija zemalja regije, jer unutra{nji akteri politi~kih igara
na postjugoslavenskom prostoru permanentno {alju
poruke da ove dr`ave nisu sposobne da se same sobom oblikuju kao samoodr`ivi politi~ki entiteti.
UVODNIK
cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi~no su zadovoljne svojim izoliranim `ivotom u svijetu
tehnokratskih agencija i vije}a ministara koji donose
odluke”,3 pa ne primje}uju da njihov birokratski pristup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prikazuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unarodne organizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvoNerzuk
rne. A zemlja je, ka`imo i to na ovom
mjeĆurak
stu, dupke
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demilitariziranu kulturu povjerenja.
(Primjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske etni~ke zajednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki
konstituirati kao remetila~ki faktor nove dr`ave, kao
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske dr`ave, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog iracionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevremeno dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti beDa vidimo {ta je onda taj ESDP-CSDP koji je svoje vazbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati,
treno kr{tenje do`ivio u Bosni i Hercegovini kroz EUodnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dr`ave BiH u oblaFOR-ovu operaciju Althea.
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stavlja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi
ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je noreforme i insti
tuciona2011.
lne izgra
dnje bosajensko
hercegoknjiga
va- Bosna
va ope
rativna drugi
skra}e
nica CSDP)
nac je SchwarzinstituciPočetkom
decembra
u Sarajevu
objavljena
u fokusu,
politički
izazov vrhu
Christiana
~ke
po
li
ci
je,
ve
}
uklju
~u
ju
i
sva
dru
ga
si
gu
rno
sna
pi
ta
ona
lnog
ra
zvo
ja
evro
pske
odbra
mbe
ne
i
si
gu
rnosne
Schillinga, čiji su priređivači i koautori Erich Rathfelder i Carl Bethke. Izdavač knjige je izdavačka kuća Kult-B.
nja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija,
politike. Historijski, generira se iz neuspje{nog koncetrafficing itd. To zna~i da Dodikova izjava, i kao latencipta EOZ (Evropska odbrambena zajednica, 1954),
Iznimna je važnost ove knjige koja, kroz svojevrsnu hagiografiju Schwarz-Schillinga povodom njegovog 80. rođendana, na
ja i kao tendencija, pretenduje na povratak dijela nadleUgovora iz Maastrichta (1993), Amsterdama (1999) i
dokumentarno-vrijednosnoj
osnovi analizira povijest naše sadašnjosti,
dubinski secirajući neuspjeh međunarodne politike u
`nosti iz naj{ire sigurnosne sfere u entitetsko okrilje {to
Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
zemlji
unutrašnju
strukturu
međunarodna
zamislila
koja zahtijeva
stalnu
mbene
aliBosnučiju
i Hejerce
govinu vra
}a u krug
nekih instituzajednica
cionalno inicijalno
su ko
nstituirakao
nje političku
uspje{neinstalaciju
sigurnosno-odbra
imperijalnu
upravu.
janse za Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uvave} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu
ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
mogu}nost, politika u nekom novom vremenu ponoTerenski
igrač
volje
Bosni
i vi,
Hercegovini
godina
biodo
je da
visoki
a u bez
plejadi
inozemnih
fakti
~ki sve
nas,predstavnik,
ovisi o SAD-u
obzi
ra na to
vno iscrplji
vatimeđunarodne
u pitanjima sigu
rnousne
nara
ostavljajusvih
- ovih
je instifunkciju
tucionade
lnim
razvo
jem Evronjegova
pske uni
je do{lo
}i postranivažno
izgramjesto
dnju uvje
ta za eko
nomski
i kultu
rni je za{to
upravitelja
zauzimao
je dobri
Nijemac
kojeg
tu tešku
facto
preporučila
prethodna
do stva
ranja uslovaNažalost,
za samosta
ju evro
psku sigu
rnoprosperiautentičnog
tet gra|ana.političkog
Ako sami prijateljskog
u pravu s pre
thodnom za Bosnu
historija
angažmana
i Hercegovinu.
na lni
funkciji
isturenog
igrača,
snu
i
odbra
mbe
nu
po
li
ti
ku.
No,
ia
ko
je
ESDP
do
bio
pro
je
kci
jom,
u
bu
du
}no
sti
}e
BiH,
zbog
za
ko
va
ne
stru
unutar sebe podijeljene međunarodne zajednice, Schwarz-Schilling je, bez konsenzualne političke volje koja bi ga podržala,
no
ve
“na
dle
`no
sti
i
stru
ktu
re”,
ko
je
su
omo
gu
}i
le
“ko
ktu
re
po
li
ti
~kog
si
ste
ma,
na
pro
sto
bi
ti
„osu
|e
na“
na
otjeran s funkcije visokog predstavnika jer je, zorno svjedoči knjiga, htio zbiljski participirati u izgradnji Bosne i Hercegovineri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspenove fazeključnim
ideolo{kih
sukobljaprincipima
vanja i na no
ve iracionalne
sukladno
evropskim
i vrijednosnim
kriterijima.
kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
vrtnje u krug. \avolov krug.)
ESDP-a, jo{ uvijek ne uspijeva da se konstituira kao
Jedinstvo
etikedva
i politike
je nastojao
ugraditi
u ambivalentni
svijet
međunarodne
uprave
ironizirano
odudomaćih
“nadna
cionalna stru
ktura”,
ve} je je,
kokako
ncept
velikoj
I prethodna
primjekoje
ra o~i
gledna su
potvrda
va`notako
i
PIC
političara,
zbog
Schwarz-Schillingovog
stava
da
se
Bosna
i
Hercegovina
ne
može
izgraditi
kao
samoodrživa
mjeri ovisan o “me|uvladinoj suradnji”, dakle o politisti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske
politička
zajednica
izgradnja
države
ma dr`abosanskohercegovačke
va ~lanica Evropske uni
je. Iaikodruštva
je jo{ već
za
unije na za
padnom upraviteljskom
Balkanu, i to upolitikom,
robusnimkojoj
kapasvrha
cite- nije ka
povlačenje
međunarodnih
institucija,
građenjem
hipokrizijske
argumentacije
kako
je
dejtonska
BiH
sposobna
sama
sobom
2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na natima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evrostićida
u Bruxeles.
pe
izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni
~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemoza kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
gu
}no
st
obno
ve
na
si
lja.
To
je
ta
ko
ma
lo,
ali
ni
to
ga
ma
i
morna
rice zana
100
brodova i 400
aviona”,
takovanjske
kapaBio sam neprijatno iznenađen Schwarz-Schillingovim vrlo kritičkim
osvrtima
intelektualnog
gurua
evropske
4
lo
ne
ma
u
izo
bi
lju!
Evro
pska
va
njska
i
si
gu
rno
sna
ci
ti
ra
ni
stra
te
{ki
ra
zvoj
jo
{
je
da
le
ko.
i sigurnosne politike Roberta Coopera, autora hvaljene knjige The Breaking of Nations: Order and Chaos in the TwentypolitiCentury,
ka (CFSP)
te iz nje
izve
denapredstavnik
sigurnosnaiznosi
i odbra
- o „nekompetenciji, taštini i površnosti evropskih institucija“
First
u kojima
bivši
visoki
ocjene
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, poLisabonskim ugovorom konstituirana je Evropska odzabrinutih za svoje birokratske procedure, koje su u agendi EU-a
važnije od pitanja hoće li Bosna i Hercegovina opstati
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega.
brambena agencija s na~elnom idejom promicanja
i razvijati se kao država. (O ćorsokaku u kojemu se nalazi EU s odsudnom zabrinutošću ovih dana progovara i filozof
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EUoperativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
evropskeu BiH
federalne
utopije
očajan
birokratije
koja
je zaboravila
FOR-a
je transfo
rmiJürgen
rana miHabermas,
sija NATO-a,
a nezbog
au- evropske
se stje
~e dojam
o ispu
njavanju suštinu.)
birokratskog naloga a
ispunjavanjem uvjeta do
konačnog nestanka
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 IaPosredstvom
Schwarz-Schillingove
argumentacije,
koja
nas
otvoreno
s ntu
tamnim
međunarodne
uprave
naprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an
ko se suočava
na horizo
ta idemjestima
ja, ideja evro
pske vojske,
pou Bosni
i Hercegovini,
otvaraju
se i pitanja
na dramatičan
povijesne
sud,
za ko
ji sam potvrdu
dobio
tokom koja
stru~nog
bojanačin
vljuje nagovještavaju
kao logi~na teško
posljedoba
dica ovovremene
izgradnje ko
mprera
vka u BruBosne
xellesu.
Naime, brise
lske evro
pske instituunitarnog
egzistencije
i Hercegovine.
Zahtjev
predsjednika
i logikom
ugovora
entiteta nje
da no
se
henzi
vnog mirovnog
instituciona
lnog povlaštenog
logosa EU-a,
3
11
Tema broja
daljnji pregovori
s Evropskom
unijom odvijaju na dvije odvojene tračnice (jedna agenda za RS, druga za FBiH) najveći
Bosna
i Hercegovina,
je izazov za evropsku
u BiH. unija
Logika evropskog birokratskog uma nije daleko od promocije stava „pustiti da sve
NATO imisiju
Evropska
ide svojim tokom, sve do podjele“. Budući da je u toj ideji sadržana ideja permanentnog nasilja, opinion makeri EU-a
koji smatraju da je podjela BiH najlakša opcija za novu dionicu evropskog proširenja, uz sekundiranje islamofobičnih
intelektualnih barbara, nastoje stvoriti ambijent u kojemu će sve političke elite u Bosni i Hercegovini pristati na podjelu kako
bi se izbjeglo nasilje. To je karta na koju igraju banjalučki i beogradski režimi, jer su pravilno procijenili da proizvodnjom
novog sociokulturnog stanja ne mogu ništa važno izgubiti.
NATO,
znaš li svoj dug?
Pozivanjem na dejtonski mirovni ugovor uz njegovu kontinuiranu
negaciju
stvoren
je ridugotrajni
mehanizam
agoniziranja
Evro
pska uni
ja umo
la se od so
pstvene ambi
cije prodržave. Taj primitivni politički instrument, nažalost, uspijeva jer{ire
nema
kojim
nja naadekvatnog
cjelinu evroodgovora
pske geogra
fije.ćePosekusankcionirati
{aj uspostanastojanja da zemlja iznutra konačno poludi i svoju šizofrenu strukturu
ovjeri
urušavanjem.
vljanja au
tentiinternim
~ne konti
nentalne geopolitike mira u
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxellesa još
jedna
Evroostaje
pa ipak
je mogu}a.snaga
Evrojest
pskanametanje
politi~ka
Da bi se taj proces zaustavio, jedan od rijetkih mehanizama koji
uvijek
kaonidjelotvorna
bi
ro
kra
ci
ja
bi
la
bi
na
jsre
tni
ja
da
mo
`e
otka
za
ti
prijem
ustavnih promjena na matrici logičnog rezoniranja da je vanjska uprava za jednu zemlju odgovorna sve dok zemlja
ne
u
pu
no
pra
vno
~la
nstvo
Evro
pske
uni
je
ze
mlja
ma
padođe u poziciju ničim ugrožene samoodrživosti. Nažalost, dosadašnja nastojanja za ustavnom reformom srušena su,za
kako
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
unutrašnjim radom nacionalističkih sila u Bosni i Hercegovini tako i stvarnom nezainteresiranošću međunarodne zajednice
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
za zbiljskom promjenom onemogućene i zarobljene države koju nepravedni mirovni ugovor već šesnaest godina drži u
ekspanziji.
Piše:hibernacije.
Nerzuk Ćurak
stanju frustrirajuće
Za nas je rezerviran status barbara, onih koji ostaju
Immanuel Kant još je 1795. godine u Vječnom miru ustvrdio da izvan
se nijedan
ugovor
u ri
sebi
civiliza
cijskihnezimože
dina ismatrati
zahtijevamirovnim
ju stalnuako
impe
jasadrži povod nekog budućeg rata. Dejtonski mirovni ugovor izašao
je
iz
ove
Kantove
maksime
jer
onemogućuje
stvarni,
lnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva kosija, Balkanzajednica
je podru
kojekoje
nije
vdalo
pozitivni mir. Negativni mir koji živimo troši sve naše ljude, dok mi
međunarodna
šalje~jeporuke
nasopra
uvjeravaju
NA
TO naš
mojedini
ra Bo
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o seda je ne-mir koji
živimo
mirsnu
i da idugo neće biti drugačije.
bi stara”.1
Hercegovinu uvesti u svoje
Nema druge nego
predrasude,
realno proizvedene nove kategorije koje dovode u pitanje budućnost i
sigustereotipe,
rnosne oda
je, jer ali
voideći
Zato je potreradom,
ban nakritičkim
metnuti interpretacijama,
upravitelj, koji i na
stratesposobnost zemlje da bude država, dovoditi stalno u pitanje permanentnim
pritiscima,
vojno-politički savez
{koj (izgradnja dr`ava) ali i na svakodnevnoj razini {aintelektualnim dinamizmom, novom afirmacijom snažnog i predanog civilnog društva, lobiranjima i ohrabrujućim mirovnim
lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
menog
svijeuta,
nosi,i domaćoj
u
praksama kojesu
ćevre
donositelje
odluka
svjetskoj
politici zainteresirati da otvore uši za prave a ne krive riječi.
`ivota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje}uje
okvirima posthladnoratovske
Marina Gr`ini}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
Budu li gluhi, Bosna
i Hercegovina
će ostati
dugotrajna
što ćezaevropsku
odtuIberije
do
u jednom
konu, pa kontinentalnu
o golom `ivoutopiju
tu, o `ivo
i smrti,
geopo
litike, jednu
vrstu
duga figura nasilja,
Kavkaza učiniti fantazmagorijom, s onu stranu Cooperovog postmodernog
raja.
Ostaje
nada
da
se
naslov
njegove
knjige
odlu~uje izvan zakona. Ono {to danas opa`amo uprapreSlom
ma država…)
Bosni. neće odnositi na Bosnu i Hercegovinu.
(na našem jeziku
vo je proizvodnja golog `ivota. Tre}i svijet (a {ta smo
drugo nego tre}i svijet, op. N.].) sada se pokazuje kao
svijet u kojemu ljudi imaju samo goli `ivot. Ipak, va`no
je razumjeti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili dijelu svijeta postoji samo goli `ivot presuda o svijetu koji
nije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, oznaka dijela svijeta kao svijeta golog `ivota oblik je uvo|enja teritorija bez zakonitosti ili zone golog `ivota, koji
se od tamo {iri na sav svijet”.2
4
10
Autor je vanredni profesor
na Fakultetu političkih nauka
Univerziteta u Sarajevu.
[ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bosnom i Hercegovinom, “preddejtonskim” Kosovom,
frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku
nacionalnu samobitnost) Crnom Gorom i dr`avnopravno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedonijom, nego teritorij bez “bezli~ne zakonitosti”, podru~je
golog `ivota, o kojemu i za kojega odlu~uje inozemni
upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
Analiza
Taj onespokojavaju}i status }e ostati dugotrajna pozicija zemalja regije, jer unutra{nji akteri politi~kih igara
na postjugoslavenskom prostoru permanentno {alju
poruke da ove dr`ave nisu sposobne da se same sobom oblikuju kao samoodr`ivi politi~ki entiteti.
cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi~no su zadovoljne svojim izoliranim `ivotom u svijetu
tehnokratskih agencija i vije}a ministara koji donose
odluke”,3 pa ne primje}uju da njihov birokratski pristup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prikazuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unarodne organizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvoOd
doje,
jeseni
2011.
godine
nevladine
organizarne.proljeća
A zemlja
ka`imo
i to
na ovom
mjestu,
dupke
cije
Vijeće
za
demokratizaciju
politike
(Democratization
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
Policy
Council)
i Atlantska
nema tra
nsfera od
militaristiinicijativa
~ke kultuproveli
re nasiljasuu detaljdemino
istraživanje
sigurnosnih
rizika
u
Bosni
i Hercegovini.
litariziranu kulturu povjerenja.
Analizom su obuhvaćeni faktori koji bi mogli osloboditi
potencijale
za moguću
etnički motiviranog
Da vidimo {ta
je onda obnovu
taj ESDP-CSDP
koji je svoje navasilja
i
oružanih
sukoba.
U
tekstu
koji
slijedi
treno kr{tenje do`ivio u Bosni i Hercegoviniprenosimo
kroz EUsažetak
zaključaka
FOR-ovu
operacijui političkih
Althea. preporuka iz te studije.
Postoji li mogućnost obnove
etničkog nasilja u BiH?
(Primjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske etni~ke zajednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki
konstituirati kao remetila~ki faktor nove dr`ave, kao
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske dr`ave, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog iracionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevremeno dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti bezbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati,
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dr`ave BiH u oblastima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stavlja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi
Vlado
Azinović,
reforme i instiPišu:
tuciona
lne izgra
dnje bosanskohercegovaKurt
Bassuener,
~ke policije, ve} uklju~uju i svaBodo
drugaWeber
sigurnosna pitanja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija,
trafficing itd. To zna~i da Dodikova izjava, i kao latenciJasno je da značajan
ja i kao tendencija, pretenduje na povratak dijela nadleporast
retorike,
`nosti iz naj{ire
sigurnohuškačke
sne sfere u enti
tetsko okrilje {to
Bosnu i Hercenastavak
govinu vra}ai uprodubljivanje
krug nekih institucionalno
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu
nefunkcionalnosti
mogu}nost, po
litika u nekom novomvlade,
vremenu ponovno iscrpljivatirastući
u pitanjima
si
gu
rno
sne
na
ravi, ostavljajuekonomski problemi
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni
i socijalne tenzije stvaraju
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom
dodatni
pritisak
navane struprojekcijom, uveliki
budu}no
sti }e BiH,
zbog zako
kture politi~kog
si
ste
ma,
na
pro
sto
bi
ti
„osu
|ena“ na
vladajuće elite i povećavaju
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne
vrtnje u krug.mogućnost
\avolov krug.)– te potencijalnu
ozbiljnost – loših političkih
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`noprosudbi
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacitetima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evrope da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemogu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga malo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbrambena politika
(ESDP-CSDP)
~i su, ka
gorije, poVlado
Azinović jerije
docent
nateFakuletu
jmovi... izapolitičkih
kojih, danauka
nema NA
TO-a,
ne
bi
bi
lo ni~ega.
Univerziteta u Sarajevu.
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EUFOR-a uKurt
BiH Bassuener
je transformi
na mi
sija NATO-a,
a nezaaujeraviši
saradnik
u Vijeću
tenti~na evropska
ideja. Ovo je pre
o{tra ocje
na, ali koja
demokratizaciju
politike
u Sarajevu
naprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an
sud, za kojiBodo
sam Weber
potvrdujedo
biosaradnik
i tokom ustru
~nogza
boviši
Vijeću
ravka u Bruxelledemokratizaciju
su. Naime, briselske
evropske
institupolitike
u Berlinu
***
ESDP (na osnovu Lisabonskog
ugovora izvedena je nova operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituciUloga
međunarodne
zajednice
–
ona
lnog razvo
ja evropske odbrambe
ne i sigurnosne
okruženja
u kojem
politistvaranje
ke. Historijski, ge
nerira se iz neuspje
{nog koncenema
pravila
pta EOZ (Evropska odbrambena zajednica, 1954),
Ugovora iz Maastrichta (1993), Amsterdama (1999) i
Pretpostavke
kojima
počiva
aktuelna
međunarodna
Nice. ”Suverenanite
tsko-po
liti~ki”
limiti one
mogu}avali
politika prema Bosni i Hercegovini i posljedična prosu konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene alimjena stava od početka 2006. godine glavni su faktori
janse za Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uvau stvaranju sadašnjeg političkog i društvenog okruženja.
ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
Nespremnost da se održe i primijene dejtonski mehafakti~ki sve do danas, ovisi o SAD-u bez obzira na to
nizmi za provedbu i izvršavanje – OHR i EUFOR – te
{to je institucionalnim razvojem Evropske unije do{lo
da se pređe na pristup ‘blage sile’ stvorili su okruženje
do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurnou kojem nema pravila i u kojem se političari osjećaju
snu i odbradambe
politiku.rade
No,na
iako
je ESDP do
bio
slobodnim
beznuustezanja
ostvarivanju
svojih
no
ve
“na
dle
`no
sti
i
stru
ktu
re”,
ko
je
su
omo
gu
}i
le
“ko
neostvarenih ciljeva. Iako je jasno da sadašnji pristup neri{tenje vojnih
kapa
citeta” alipolitičke
i zna~ajne
“cizavilne
aspefunkcionira,
nema
kolektivne
volje
preispitikte mena
d`menta
kriza”,Rezultat
CSDP, kao
lisasituacije
bonska ina
ca
vanjem
njegovih
temelja.
takve
su ~isve
ESDP-a,
jo
{
uvi
jek
ne
uspi
je
va
da
se
ko
nsti
tu
ira
kao
veće podjele unutar Upravnog odbora Vijeća za proved“namira
dnaci
onalnačlanova
struktukoji
ra”,vjeruju
ve} jedako
pt u velikoj
bu
između
ćence
instrumentarij
mje
ri
ovi
san
o
“me
|u
vla
di
noj
su
ra
dnji”,
da
o popolitiEU-a za proširenje biti dovoljan da se spriječikle
daljnje
ka
ma
dr`a
va
~la
ni
ca
Evro
pske
uni
je.
Ia
ko
je
jo
{
za
goršanje situacije s jedne strane (Njemačka, Francuska,
2003.Španija,
godinuRusija
bilo pla
ranoinstitucije
razvijanjeEU-a)
ESDP-a
na koji
naItalija,
tenisame
i onih
~insve
kojiviše
}e skeptični
osigurati ibri
selsku vozbog
jsku od
“60.000
ljudis
su
frustrirani
takvog
pristupa
za kopne
ne tru
pe i 30.000
pripadniTurska,
ka vazdu
hoploKanavstva
druge
strane
(SAD,
Velika Britanija,
Japan,
idamo
rna
ri
ce
za
100
bro
do
va
i
400
avi
ona”,
ta
ko
ka
pai povremeno Nizozemska). U nedostatku jedinstva
4
ci
ti
ra
ni
stra
te
{ki
ra
zvoj
jo
{
je
da
le
ko.
i liderstva, ova politika i dalje funkcionira po principu
birokratskog autopilota aktiviranog 2005. godine, što
Lisabonskim
ugovoromtekopotencijalnu
nstituirana jeozbiljnost
Evropskaloših
odpovećava
vjerovatnoću
brambenaprosudbi
agencijabosanskohercegovačkih
s na~elnom idejom pro
micanja
političkih
lidera.
operativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
se stje~e dojam o ispunjavanju birokratskog naloga a
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Iako se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, pojavljuje kao logi~na posljedica izgradnje komprehenzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno
5
11
Časopis „DEMOKRACIJA I SIGURNOST U JUGOISTOČNOJ EVROPI“
je dostupan u online biblioteci za Centralnu i Istočnu Evropu (Central and
Eastern European Online Library (C.E.E.O.L.) (http://www.ceeol.com).
© Copyright 2024 Paperzz
![Page 1 Razgovor: Mirko Ili} FILMOVE I KNJIGE STOLJE]A IZABRALI](http://s3.paperzz.com/store/data/005156451_1-9ce343a6a69e1b3f838dc0c4da613771-250x500.png)
