ENGLESKI ZA SVAKOGA
ENGLESKAGRAMATIKA
Huso Jašarević
Oktobar 2011
2.
GLAGOLI
Verbs
1. Glagol je najvaţnija rijeĉ u reĉenici i nijedna se potpuna reĉenica ne moţe izreći bez
glagola .
Glagolima izraţavamo radnju ( to write -pisati , to work -raditi ,to dig -kopati ) zbivanje
( to rise - dizati se , to fall - padati , to blow , duhati ) i stanje ( to lie - leţati , to sit -sjediti ,
to sleep -spavati ) .
2 . U engleskom jeziku ima pravilnih i nepravilnih glagola . kod pravilnih glagola dovoljno
je
za tvorbu svih vremena znati njihov infinitiv , dok je kod nepravilnih glagola potrebno
znati
njihove glavne dijelove tj . infinitiv , preterit i particip perfekta , jer su ta tri oblika
potrebna za tvorbu vremena .
Zato nepravilne glagole uvijek dajemo u tri osnovna oblika . Npr . :
give
shake
grow
( dati )
( drmati )
( rasti )
gave
shook
grew
given
shaken
grown
SVOJSTVA GLAGOLA
3 . Glagoli imaju ova svojstva :
1 . jedninu i mnoţinu
2 . lica ( tri lica jednine i tri lica mnoţine )
3 . vremena ( prezent , preterit , futur ... )
4 . nesvršeni i obiĉni oblik
5 . aktiv i pasiv
6 . naĉine ( imperativ , indikativ i konjuktiv . )
4 . U engleskim se gramatikama upotrebljava naziv tense ( npr. : present tense , preterit
tense itd . ) Tense znaĉi glagolsko vrijeme .
PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI
5.
Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak -ed .
Npr . :
stay - stay - ed , ostati ; look - look - ed , gledati ; open - open - ed , otvoriti ;
6 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se samo -d . Npr . : smile - smile-d ,
smiješiti se ; hope - hope-d , nadati se itd .
7 . Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne naĉine :
1 . Preterit i particip perfekta imaju isti oblik :
stand
think
( stajati )
( misliti )
stood
thought
stood
thought
sang
drove
sung
driven
hit
put
hit
put
3.
2 . Sva su tri oblika razliĉita :
sing
drive
( pjevati )
( tjerati )
3 . Sva su tri oblika jednaka :
hit
put
( udariti )
( metnuti )
PRELAZNI , NEPRELAZNI I POVRATNI GLAGOLI
8 . Prelazni su glagoli oni uz koje moţe stajati u akuzativu . Npr . :
Sagradili su most prošle godine .
Prije odlaska prodali su auto .
They built the bridge last year .
Before leaving they sold the car .
9 . Neprelazni su glagoli oni uz koje ne moţe stajati objekat . Npr . :
He returned home last night .
We were layng in the sun .
Vratio se sinoć kući .
Leţali smo na suncu .
10 . Povratni su glagoli oni kod kojih se radnja vraća na subjekat . Uz takve glagole stoje
povratne zamjenice . Npr . :
They have always been able to defend themselves . Oni su se uvijek mogli obraniti .
When she saw herself in her new hat , she smiled . Kad se vidjela u svom novom šeširu ,
nasmiješila se .
11 . Pomoćni glagoli sluţe za tvorbu sloţenih glagolskih vremena , npr . :
perfekta ( I have spoken - govorio sam ) , futura ( Ishall speak - govorit ću ) itd .
Pomoćni su glagoli :
be , have , do , shall , should , will , would .
12 . Defektni su glagoli :
can , could , may , might , must , ought , need , dare shall , should , wil , would .
13 . Bezliĉni su glagoli oni koji se upotrebljavaju samo u 3 . licu jednine sa it . Takvi
glagoli
obiĉno oznaĉuju vremenske uvjete . Npr , :
it rains - pada kiša
it is snowing - pada snijeg .
4.
TVORBA ODRIĈNOG OBLIKA GLAGOLA
14 . Pomoćni i defektni glagoli tvore odriĉni oblik tako da se not stavi iza glagola . Npr. :
I was not here yesterday .
I am not playing tennis .
She was not singing .
They will not come back .
We have not answered his letter .
She cannot speak French .
You must not forget your promise .
Juĉer nisam bio ovdje .
Ne igram tenis .
Ona nije pjevala .
Oni se neće vratiti .
Nismo odgovorili na njegovo pismo .
Ona ne zna govoriti francuski .
Ne smijete zaboraviti svoje obećanje .
15 . Glagoli punog znaĉenja , tj . svi glagoli osim pomoćnih i defektivnih , tvore negativni
oblik prezenta i preterita s pomoćnim glagolom do . Npr. :
I do not like cold drinks .
She does not play the piano .
They did not arrive in time .
Ne volim hladna pića .
Ona ne svira klavir .
Nisu stigli na vrijeme .
TVORBA UPITNOG OBLIKA GLAGOLA
16 . Pomoćni i defektni glagoli tvore upitni oblik obratom ( inverzijom ) , tj . tako da se
glagol
stavi ispred subjekta . Npr . :
Is he a good chess - player 
Has he often helped him 
Can we get fruit at the greengrocers 
Must he stop smoking 
Je li on dobar šahist 
Je li mu on ĉesto pomogao 
Moţemo li dobiti voće kod povrćara 
Mora li on prestati pušiti
17 . Glagoli punog znaĉenja tvore upitni oblik prezenta i preterita s pomoću glagola do.
Npr:
Does he work in an office 
Do they like his lektures 
Did he bring her a present from Italy 
5.
Radi li on u uredu 
SviĊaju li im se njegova predavanja 
Je li joj donio poklon iz Italije 
GLAGOLI BE - HAVE - DO
18. Glagoli be , have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog znaĉenja .
19 . Glavni dijelovi glagola be jesu :
be
was
been
( Konjugacija glagola be nalazi se u dodatku .)
BE
KAO
POMOĆNI
GLAGOL
20 . Kao pomoćni glagol be se upotrebljlava :
za tvorbu nesvršenih vremena ( Continuous Tens ) . Npr . :
I am speking to you .
It was raining yesterday .
Govorim tebi .
Juĉer je padala kiša .
za tvorbu pasivnih vremena ( Passive Tenses ) . Npr. :
He was wounded in an accident .
The house will be finished next year .
Bio je ranjen u jednoj nesreći .
Kuća će biti završena iduće godine .
BE KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA
21 . Glagol be u takvoj funkciji znaĉi postojati , ţivjeti , stići , posjetiti itd. Npr . :
They were there in time .
Stigli su onamo na vrijeme .
There is still a lot of poverty in the world . Još ima ( postoji ) na svijetu mnogo
siromaštva .
Is there a butchers in this street 
Ima li ( postoji li ) mesnica u ovoj ulici 
22 . Bese vrlo ĉesto upotrebljava kao dio imenskog predikata . Npr . :
He is very young .
His brother was a sailor .
Gold is a metal .
I am tired .
He is ill .
She was pleased .
On je vrlo mlad
Brat mu je bio mornar .
Zlato je kovina .
Umoran sam .
On je bolestan .
Bilo joj je drago .
23 . Be se upotrebljava u izrazima za dob , udaljenost i cijenu . Npr . :
She is twenty .
This building is forty years old .
How far is it to the airport 
Njoj je dvadeset godina .
Ova je zgrada stara ĉetrdeset godina .
Kako je daleko do aerodroma 
6.
It is ten miles .
How much is a pound of tea 
It is 2000 dinars .
Ima deset milja .
Koliko stoji funta ĉaja 
Stoji dvije tisuće dinara .
NAPOMENA :
24 . Kad govorimo o dobi ljudi , obiĉno kaţemo samo broj ( npr . : He is twenty - three , She
is
thirty itd. ) , a kad govorimo o starosti stvari , years i old se ne mogu izostaviti .
HAVE
25 . Glavni dijelovi glagola have jesu :
have
had
had
( Konjugacija glagola have nalazi se u dodatku . )
HAVE KAO POMOĆNI GLAGOL
26 . S pomoćnim glagolom have tvore se ovi glagolski oblici :
perfekt ( I have spoken )
pluskvamperfekt ( I had spoken )
infinitiv perfekta ( to have spoken )
particip perfekta i gerund prošli ( having spoken ) .
HAVE KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA
27 . Have iza kojega slijedi infinitiv izraţava obavezu . Npr . :
They had to leave .
Morali su otići .
I have to buy some chocolate for her girl . Moram kupiti ĉokolade za njenu djevojĉicu .
28 . U toj se konstrukciji moţe upitni oblik tvoriti s pomoću do ili inverzijom , a odriĉni s
pomoću do ili dodavanjem not . Npr . :
Did they have to leave 
Had they to leave 
Jesu li morali otići 
Jesu li morali otići 
They did not have to leave .
They had not to leave .
Nisu morali otići .
Nisu morali otići .
7.
29 .Osnovno znaĉenje glagola have kao glagola punog znaĉenja jest posjedovati , imati . Npr
Her brother has a motor-boat .
The baby has blue eyes .
This girl has a lot of energy .
Njen brat ima motorni ĉamac .
Djetešce ima plave oĉi .
Ova djevojka ima mnogo energije .
Kad have znaĉi posjedovati ili imati , odriĉni se oblik tvori dodavanjem not , a upitni
inverzijom . Npr . :
Her brother has not a motor - boat .
Njen brat nema motorni ĉamac .
30 . U govornom sejeziku uz have koje znaĉi posjedovati ĉesto stavlja got . I have got
ima isto znaĉenje kao i I have . Npr .:
He has got a TV set .
I have got no time .
Have you got a knife 
On ima televizor .
Nemam vremena .
Imate li noţ 
Kad have znaĉi imati ili posjedovati , ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima .
31 . Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima . Npr . :
to have breakfast - doruĉkovati
to have lunch - ruĉati
to have tea - popiti ĉaj
to have a bath - kupati se
to have a good time - dobro se zabavljati .
32 . U takvim se izrazima upitni i odriĉni oblik uvijek tvori s pomoćnim glagolom do . Npr . :
When do you have breakfast ?
I did not have lunch yesterday .
Did you have a good time last week ?
Kada doruĉkujete ?
Juĉer nisam ruĉao .
Jeste li se dobro zabavljati prošlog tjedna ?
Causative have
33 . Have iza kojega slijedi objekt i particip perfekta oznaĉuje da netko drugi vrši radnju
reĉenice po ţeli i zapovijedi subjekta . Takvo se have u gramatikama obiĉno zove causative
have. Npr . :
Last week I had a new suit made .
.
Prošlog sam tjedna dao napraviti novo odijelo
You must have the invitation cards
printed .
You have had your homework
corrected .
Morate dati štampati pozivnice .
Dao si ispraviti svoju domaću zadaću .
8.
34 . Iz ovih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na bosanski glagolom "dati "
Uovoj je konstrukciji osobito vaţan poredak rijeĉi :
HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA
Ako taj red rijeĉi izmjenimo , izmijenit ćemo i znaĉenje reĉenice . Usporedite :
I have weeded my garden .
I have my garden weeded .
Oplijevio sam svoj vrt .
Dajem plijeviti vrt .
35 . U ovoj se konstrukciji glagol have moţe zamijeniti i glagolom get . Npr . :
She got her dress mended .
You must get your car polished .
Dala je popraviti haljinu .
Morate dati polirati auto .
36 . Upitni se i odriĉni oblik glagola have u toj konstrukciji tvori s pomoćnim glagolom do .
Did you have a new suit made ?
I didn't have my homework corrected ,
I corrected it muself .
Jesi li dao napraviti novo odijelo ?
Nisam dao ispraviti svoju domaću zadaću ,
sam sam je ispravio .
Do
37 Glavni dijelovi glagola do jesu :
do
did
done
( Konjugacija glagola do nalazi se u dodatku . )
Do kao pomoćni glagol :
38 . S pomoćnom glagolom do tvori se upitni i odriĉni oblik prezenta i preterita glagola
punog znaĉenja . Npr . :
Does he drive a car ?
Vozi li on autom ?
You do not understand me .
Vi me ne razumijete .
They did not arrive in time .
Nisu stigli na vrijeme .
Did you ring him up last night ?
Jesi li ga sinoć nazvao ?
39 . U imperativu , prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim
reĉenicama ako ţelimo istaknuti glagol . Takvo se do zove emfatiĉno do ( Emphatic
do ) Npr . :
Do sit down 
Ta sjedni 
I was told not to smoke but Idid smoke . Rekli su mi da ne pušim , ali ja sam ipak pušio
.
I dolike these cakes .
Zaista volim ove kolaĉe .
9.
Do se ĉesto upotrebljava da bi se izbjeglo ponavljanje glavnog glagola , i to :
40 . u kratkim odgovorima . Npr. :
Did you go to the cinema yesterday 
Yes , I did .
Do you read in the evening 
Yes , I do .
Does your brother smoke 
No , he doesnt .
Jesi li sinoć išao u kino 
Jesam .
Ĉitaš li uveĉe 
Ĉitam .
Puši li tvoj brat 
Ne , ne puši .
41 . uz so , iza kojega slijedi pomoćni glagol , a onda subjekt .Npr . :
He swims well , and so does his sister .
She went to France last year , and so did
her mother .
On dobro pliva , a isto tako i njegova sestra .
Ona je prošle godine otišla u Francusku , a
i njena majka je otišla .
42 . u dodatnom pitanju . Npr . :
You know what I mean , dont you 
He took his degree in October ,didnt he 
Ti znaš što hoću da kaţem , zar ne 
On je diplomirao u oktobru , zar ne 
DO KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA
43 . Do se upotrebljava u znaĉenju ĉiniti , raditi . Npr . :
They did their job very well .
He did not do what he had promised .
When does she do the room 
What are you doing 
Oni su vrlo dobro obavili svoj posao .
Nije uĉinio što je obeĉao .
Kada ona sprema sobu 
Što radite 
44 . NAPOMENA
Pri upoznavanju vrlo se ĉesto upotrebljava izraz " How do you do  " , koji odgovara
bosanskom izrazu " Drago mi je " . Taj se izraz ne smije upotrebiti umjesto "How are
you ",
koji znaĉi " Kako ste  "
GLAGOLI CAN
45 . Can , may i mast su defektni glagoli , što znaĉi da nemaju svih oblika .
Njihove su zajedniĉke osobine :
10 .
1 . imaju samo oblik za prezent i preterit , a must samo za prezent ,
2 . nemaju nastavka - s u 3. licu jednine prezenta ,
3 . upitni im se oblik prezenta ( i preterita , ako ga imaju ) tvori inverzijom , tj .
stavljanjem
glagola pred subjekt , a odriĉni dodavanjem not .
Iza defektivnih glagola dolazi infinitiv bez to.
CAN
46 . Can ima samo dva oblika : prezent can i preterit could .
( Konjugacija glagola can nalazi se u dodatku . ) Njegov se infinitiv , kao i ostali oblici
izraţava sa to be able - moći . Npr . :
He can do it easily .
He could not sleep last night .
I cannot help you .
Will he be able to pass his exam 
I havent been able to get the tickets .
On to moţe lako uĉiniti .
Prošle noći nije mogao spavati .
Ne mogu ti pomoći .
Hoće li on moći poloţiti ispit 
Nisam mogla dobiti karte .
Napomena
47. Gagol can je jedini glagol u engleskom jeziku koji se piše zajedno sa negacijom not
/cannot/.
Glagolom "can" izraţavamo:
48. sposobnost. Na pr.:
Can you take down that box from
the shelf?
No, I cant,its too high for me
Can you play the violin?
Can you read Greek?
Moţeš li skinuti onu kutiju s police?
Ne, ne mogu,previsoko mi je.
Znate li svirati violinu?
Znaš li ĉitati grĉki?
49. njime pitamo za dozvolu.Na pr.:
Can I go to the river, father?
He asks if he can take my bicycle
Smijem li poći do rijeke, oĉe?
On pita da li smije uzeti moj bicikl?
50. Pitanje za dozvolu ĉesto se izraţava i sa could, koje ima uljudnije znaĉenje. Na pr.:
Could I have one of your cigarettes? Da li bih smio uzeti jednu od vaših cigareta?
Could I open the window?
Da li bih smio otvoriti prozor?
11 .
May
51. May ima samo prezent may i preterit might. Njegov se infinitiv i ostali oblici izraţavaju
sa to be permitted ili to be allowed-smjeti. Na pr.:
You may come any time today.
Might I see you home?
He was not allowed to leave the
country.
You are not permitted to take
photographs here.
Moţete /smijete/ doći danas u bilo koje vrijeme.
Da li bih vas smio otpratiti kući?
Nije smio /nije mu bilo dopušteno/ da ode iz domovine.
Ovdje ne smijete fotografirati.
Glagolom "may" izraţavamo
52. dozvolu. Na pr.:
You may enter now.
Smijete sada uĉi.
May I use your typewriter this afternon? Smijem li se posluţiti vašim pisaĉim strojem
Yes, you may.
danas popodne? Smijete.
53. moguĉnost. Na pr.:
Take your umbrella. It may rain.
You had better write your homework.
The teacher may ask for it.
Uzmi kišobran . Moglo bi biti kiše.
Bilo bi dobro da napišeš domaću zadaću.
Moţda će je nastavnik traţiti.
54. Umjesto may moţe se u gornjim primjerima upotrijebiti might , gotovo bez ikakve
promjene u znaĉenju:
It might rain.
The teacher might ask for it.
Must
55. Must ima samo prezent must. Njegov se infinitiv i ostali oblici izraţavaju sa to have, to
be obliged - morati. Na pr.:
You must forget it.
He must be more careful.
Must you really go now?
You must not eat too much ice-cream.
Moraš to zaboraviti.
Mora biti oprezniji.
Moraš li sada zaista ići?
Ne smiješ jesti previše sladoleda.
He had to see his doctor.
Morao je ići svome lijeĉniku.
They will have to take their children
to the seaside.
She will be obliged to stay at home.
Morat će povesti djecu na more.
Ona će morati ostati kod kuće.
12 .
Glagolom "must" izraţavamo:
56. obavezu. Na pr.:
It is getting late. You must go to bed.
Već je kasno. Moraš poći spavati .
I must go shopping or there will be lunch
Moram poći u kupovanje jer inaĉe neĉe
biti
today.
danas ruĉka.
57.savjet. Na pr.:
You must read this book; I am sure you
Will like it
Moraš proĉitati ovu knjigu; Siguran sam
da će ti se sviĊati
When you come visit to London you must
Tower.
visit the Tower.
Kada doĊeš u London,moraš posjetiti
58. vjerojatnost. Na pr.:
He must be seventy-five
Mora da mu je 75 godina.
It is a beautiful fur-coat:it must cost a lot.
To je krasan krzneni kaput;mora da
mnogo
stoji.
They must have been tired after this long
Mora da su bili umorni nakon duge šetnje.
walk.
The fire must have broken out during the
Poţar mora da je izbio u noći.
night.
59. Must znaĉi obavezu, a must not zabranu. Na pr.:
The must get up earlu.
The must not get up earlu.
Moraju rano ustati.
Ne smiju rano ustati.
60 . Ne moram izraţava se sa I need not . Npr . :
They need not get up early .
Ne moraju rano ustati .
61 . Primjeri za must , must not i need not :
must
We must clean our rooms .
You must take your dog with you .
He must wash his car .
Moramo oĉistiti svoje sobe .
Morate povesti sa sobom svog psa .
On mora oprati svoja kola .
must not
We must not lock the door.
You must not tell her that he is ill .
You must not runafter the tram .
Ne smijemo zakljuĉati vrata .
Ne smijete joj reći da je bolestan .
Ne smiješ trĉati za tramvajem .
13 .
need not
You need not worry .
Ne moraš se zabrinjavati .
We need not hurry , there is plenty of time. Ne treba da se ţurimo , ima dovoljno
vremena .
You need not come before next week .
Ne treba da doĊeš prije idućeg tjedna .
GLAGOL OUGHT
62 . Ought je defektivan glagol , a razlikuje se od ostalih defektivnih glagola po tome što iza
njega dolazi infinitiv sa to .
Ought ima samo jedan oblik . Npr . :
You ought to eat more fruit .
Trebalo bi da jedete više voća .
Glagolom " ought " izraţavamo :
63 . moralnu obavezu . Npr . :
She ought to follow youradvice .
You ought not to forget your duties .
Trebalo bi da se drţi vašeg savjeta .
Ne biste smjeli zaboraviti svoje duţnosti .
64 . savjet . Npr . :
You ought to see the new play ,
Trebalo bi da pogledate novi komad ,
its very interesting .
You ought to stop eating so much bread .
vrlo je zanimljiv .
Trebalo bi da prestanete jesti toliko kruha .
Napomena : Za upotrebu should vidi t . 214 i 215
14 .
GLAGOLI PUNOG ZNAĈENJA
PREZENT
The Present Tense
65 . U engleskom jeziku postoje u prezentu , kao i u ostalim glagolskim vremenima ,
dva oblika : obiĉni prezent ( The Simple Present Tense ) i nesvršeni prezent
( The Present Continuous Tense ) .
Obiĉni prezent ( The Simple Present Tense )
66 . Prezent glagola punog znaĉenja ima isti oblik kao infinitiv , osim u 3 . licu jednine ,
gdje se dodaje nastavak -s . Npr . :
Infinitiv : to open -otvoriti
Present : I open - otvaram
he opens -on otvara
67 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog prezenta pomoćnog glagola do i infinitiva ( bez to )
glagola koji mijenjamo . Npr . :
I do not open . -Ne otvaram .
68 . Upitni oblik tvori se od upitnog prezenta glagola do i infinitiva ( bez to ) glagola
koji mijenjamo . N pr . :
Do I open 
Otvaram li
69 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika prezenta glagola do stavi
not i infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :
Do I not open 
Ne otvaram li 
15 .
Oblici obiĉnog prezenta glagola " open "
70 . potvrdno
odriĉno
I open
otvaram
I do not open
you open
otvaraš
you do not open
he , she , it opens on , ona ono otvara
he , she , it does not open
we open
you open
they open
otvaramo
otvarate
oni otvaraju
we do not open
you do not open
they do not open
upitno
odriĉno - upitno
do I open
do you open
does he , she , it open
do we open
do they open 
do I not open
do you not open
does he , she , it not open
do we not open
do they not open
71 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola do obiĉno se u odriĉnom i odriĉno - upitnom
obliku upotrebljavaju saţeti oblici ( contracted forms ) . Npr . :
I do not - I dont , he does not -he doest , do I not - dont I  does he not  doesnt he 
Napomene uz 3 . lice prezenta :
Nastavak -s u 3. licu prezenta moţe se izgovarati na tri naĉina ,i to kao ( s ) , ( z ) i ( iz ) .
72 . Ako se infinitiv glagola u izgovoru svršava na bezvuĉan suglasnik ( p , k , t , f )
nastavak -s izgovara se ( s ) . Npr . :
stop
look
put
laugh
prestati
gledati
staviti
smijatise
stops
looks
puts
laughs
( stps )
( luks )
( puts )
( la:fs )
73 . Ako se infinitiv glagola uizgovoru svršava na zvuĉni suglasnik ( b , d , g , n , m , l )
ili na samoglasnik , nastavak -s izgovara se ( z ) . Npr . :
open
play
dig
otvoriti
igrati
kopati
opens
plays
digs
( oupnz )
( pleiz )
( digz )
16 .
74 . Ako se glagol u izgovoru svršava na s , z , š , ţ , ĉ i dţ , dodaje se u 3 . licu jednine
prezenta nastavak - es , koji se izgovara ( iz ) . Npr . :
kiss
brush
reach
poljubiti
oĉetkati
dosegnuti
kisses
brushes
reaches
(  kisiz )
(  briz )
(  ri:tiz )
75 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se u 3 . licu samo -s . Npr .:
close
change
smile
leave
zatvoriti
mijenjati
smiješiti se
ostaviti
closes
changes
smiles
leaves
(  klouziz )
(  teind3iz )
(  smailz )
(  li:vz )
76 . Glagoli koji se u infinitivu svršavaju na - o dobivaju u 3 . licu nastavak - es , koji se
izgovara
( z ) . Npr . :
go
do
ići
ĉiniti
goes
does
( gouz )
( dz )
77 . Ako se glagol svršava na -y u i i dodaje nastavak -es . Npr . :
worry
marry
carry
cry
zabrinjavati se
oţeniti se
nositi
plakati
worries
marries
carries
cries
Ako je ispred -y samoglasnik , nema pred nastavkom - s u 3 . licu nikakvih promjena .
Npr :
obey
pay
slay
poslušati
platiti
zaklati
obeys
pays
slays
obiĉni se prezent upotrebljava :
78 . za radnju koja se redovito dogaĊa ili se u sadašnjosti ponavlja . Uz takav prezent
moţemo dodati izraze kao što su every week - svakog tjedna , every year svake godine , always - uvijek , sometimes - katkada , from time to time od vremena do vremena itd . Npr . :
He goes to a technical school .
My mother works in ashop .
They go to the mountains every year .
Our team plays football every Saturday .
17 .
On ide u tehniĉku školu .
Moja majka radi u trgovini .
Oni idu svake godine u planine .
Naša momĉad igra nogomet svake subote .
79 . u općim tvrdnjama . Npr . ;
A child needs good care .
Djetetu treba mnogo njege .
In our country cherries ripen in June .
U našoj zemlji trešnje dozrijevaju u lipnju .
80 . za izraţavanje općepoznatih ĉinjenica . Npr . :
A year has 365 days .
Godina ima 365 dana .
Light spreads much more quickly than sound .Svjetlo se širi mnogo brţe nego zvuk .
81 . u poslovicama . Npr . :
After rain comes sunshine .
Too many cooks spoil the broth .
Poslije kiše sunce sja .
Previše kuhara - pokvarena ĉorba .
82 . u ţivom opisivanju prošlih dogaĊaja ( historijski prezent ) . Npr . :
She snatches the letter out of my hand ,
tears it to pieces and throws it into the fire .
Ona mi zgrabi pismo iz ruke ,
rastrga ga na komade i baci u vatru .
83 . za buduću , unaprijed planiranu radnju . Takav se prezent ĉestonalazi u prospektima
putiĉkih agencija . Npr . :
We leave Zagreb at 630 , reach the
airport at 7 , take off at 730 and
arrive in London at 11 .
84
Odlazimo iz Zagreba u 630 stiţemo na
aerodrom u 7 , uzlijećemo u 730 i
stiţemo u London u 11 .
u vremenskim i pogodbenim reĉenicama ako je u glavnoj reĉenici futur ili imperativ :
Telefonirat ću ti kad doĊem kući .
On će završiti svoj posao ako bude imao
vremena .
Shut the window before the wind breaks it. Zatvori prozor prije nego što ga razbije vjetar
I shall ring you up when I come home .
He will finish his work if he has time .
.
nesvšeni prezent ( The Prezent Continuous Tense )
85 . Nesvršeni prezent tvori se od prezenta pomoćnog glagola be i participa prezenta glagola
koji mijenjamo .
18 .
86 . Particip prezenta tvori se tako da se infinitivu doda nastavak -ing . Npr . :
work - raditi
bring - donijeti
play - igrati
working -radeći
bringing - donoseći
playing - igrajući
87 . Prema tome nesvršeni prezent glagola read glasi :
I am reading - ĉitam
you are reading - ĉitaš . . .
88 . Odriĉni oblik se tvori tako da se iza pomoćnog glagola stavi not . Npr . :
I am not reading - ne ĉitam
you are not reading - ne ĉitaš ...
89 . Upitni oblik tvori se tako da se pomoćni glagol stavi pred subjekat . Npr . :
am I reading  - ĉitam li 
are you reading  - ĉitaš li  ...
90 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika pomoćnog glagola stavi not
i particip prezenta . Npr . :
am I not reading  - ne ĉitam li 
are you not reading  - ne ĉitaš li  ..
napomena uz particip prezenta
91 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e koje se ne izgovara , to- e pred nastavkom
- ing ispada . Npr . :
write - pisati
smoke - pušiti
writing - pišući
smoking - pušeći
92 . Ako se glagol svršava na jedan suglasnik ispred kojega stoji kratak , naglašen
samoglasnik,
krajnji se suglasnik ispred - ing podvostruĉava . Npr . :
hit - udariti
stop - prestati
permit - dopustiti
begin - poĉeti
hitting - udarajući
stopping - prestajući
permitting - dopuštajući
beginning - poĉinjući
93 . Krajnje se -l uvijek podvostruĉava . Npr . :
level - izravnati
levelling - izravnavajući
travel - putovati
travelling - putujući
19 .
nesvršeni prezent upotrebljava se :
94 . za radnju koja se sada dogaĊa . Npr . :
The wind is blowing .
What is Jane doing 
She is practising the piano .
Vjetar puše .
Što radi Jane 
Vjeţba klavir .
95 . za radnju u bliţoj budućnosti , obiĉno uz vremenske izraze kojipokazuju budućnost
.Npr:
We are leaving this evening .
She is singing in the opera tomorrow .
He is meeting me at thestation at 7 .
Odlazimo veĉeras .
Ona sutra pjeva u operi .
Doĉekat će me na stanici u 7 sati .
96 . za radnju koja se ne dogaĊa u ovom ĉasu , ali je još u toku . Npr . :
He is translating a novel by
William Faulkner .
Have you heard that they are
constructing a new type of submarine
On prevodi jedan roman
Williama Faulknera .
Jeste li ĉuli da se
izgraĊuje novi tip podmornice .
97 . za radnju koja se ponavlja , obiĉno uz priloge koji oznaĉuju ponavljanje . Npr . :
He is always askingquestions .
On uvijek nešto pita .
She is constantly complaining of the cold . Ona se neprestano tuţi da joj je hladno .
glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenom prezentu
98 . Najobiĉniji glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenom obliku jesu :
hear - ĉuti , see - vidjeti , taste - okusiti , smell -mirisati , remember - sjetiti se ,
understand - razumjeti , wish - ţeljeti , want - htjeti , know - znati ... Npr . :
I hear a noise in the next room .
Stop  Dont you see the red light 
This cake tastes good .
Do you remember our first dance 
Do you understand my words 
I wish you a lot of happiness .
Ĉujem nekakvu buku u susjednoj sobi .
Stani  Zar ne vidiš crveno svjetlo 
Ovaj kolaĉ ima dobar ukus .
Sjećaš li se našeg prvog plesa 
Razumijete li moje rijeĉi 
Ţelim vam mnogo sreće .
I know that you dont understand me .
Znam da me ne razumijete .
20 .
99 . Treba paziti na razliku izmeĊu glagola see - vidjeti i look at - gledati ; hear - ĉuti
i listen to - slušati .
See i hear oznaĉuju nesvjesnu upotrebu osjetila , neovisnuo našoj volji , dok look at i
listen to upotrebljavaju i u nesvršenom obliku . Npr . :
What are you looking at 
I am looking at the beautiful flowers
in your garden.
He is listening to the news .
Što to gledate 
Gledam krasno cvijeće
u našem vrtu .
On sada sluša vijesti .
PRETERIT
The PreteriteTense
100 . Preteritom u engleskom jeziku izriĉu se prošli dogaĊaji , dok je u bosanskom jeziku
najobiĉnije vrijeme za izricanje prošlih dogaĊajaperfekt ( došao je , vidjela je , kupili
smo )
Tvorba preterita
101. Preterit pravilnih glagola tvori se tako da se infinitivu doda nastavak - ed . Npr . :
open - otvoriti
I opened - otvorio sam
Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se u preteritu samo - d Npr . :
smoke - pušiti
I smoked - pušio sam
102 . Preterit nepravilnih glagola ne tvori se prema stalnim pravilima , već ga treba
nauĉiti za svaki glagol posebno . Npr . :
bring - donijeti
go - ići
give - dati
I brought - donio sam
I went - išao sam
I gave - dao sam
103 . Preterit pravilnih i nepravilnih glagola ima samo jedan oblik za sva lica jednine i
mnoţine .
1o4 . Odriĉni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se od odriĉnog preterita
glagola do ( did not ) i infinitiva ( bez to ) glagola koji mijenjamo . N PR . :
I did not open - nisam otvorio
he did not bring - on nije donio
21 .
105 . Upitni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se tako da se did stavi
ispred subjekta i doda infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :
did you open
did he bring 
jesi li otvorio 
je li on donio 
106 . Odriĉno - upitni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se tako da se iza
upitnog oblika preterita glagola do stavi not i infinitiv glagola koji mijenjamo . Npr . :
did I not bring 
did he not open 
107 . Oblici
nisam li donio 
nije li on otvorio 
preterita glagola " open "
potvrdno
odriĉno
I opened - otvorio sam
you opened - otvorio si
he , she , it opened
I did not open
you did not open
he , she , it did not open
we opened
you open
they opened
we did not open
you did not open
they did not open
upitno
odriĉno - upitno
did I open 
did you open 
did ( he , she , it ) open 
did we open 
did you open 
did they open 
did I not open 
did you not open 
did ( he , she , it ) open
did we not open 
did you not open 
did they not open 
108 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola do upotrbljavaju se u odriĉnomi u odriĉno upitnom obliku saţeti oblici . Npr . :
I did not - I didnt
did I not - didnt I 
22 .
Napomene uz tvorbu preterita
109 . Ako se glagol svršava na jedan suglasnik ispred kojega stoji jedan kratak , naglašen
samoglasnik , krajnji se suglasnik ispred - ed podvostruĉava . Npr . :
plan - planirati
skip - skakati
drag - vući
planned
skipped
dragged
110 . Krajnje se -l uvijek podvostruĉava . Npr . :
level - izravnati
travel - putovati
levelled
travelled
111 . Ako se glagol svršava na - y ispred kojega stoji suglasnik , tajse -y mijenja u i ispred
nastavka -ed . Npr . :
worry - zabrinjavati se
cry - plakati
marry - oţeniti se
worried
cried
married
Ako ispred y stoji samoglasnik , nema pred nastavkom - ed nikakvih promjena . Npr . :
obey - poslušati
stay - ostati
obeyed
stayed
Nastavak - ed u preteritu moţe se izgovarati na tri naĉina : kao ( t ) , ( d ) i ( id ) .
112 . Ako se glagol u infinitivu svršava na bezvuĉan suglasnik ( p , k, f ,s, š ) , nastavak
-ed izgovara se ( t ) . Npr . :
look - gledati
skip - skakati
laugh - smijati se
push - gurati
looked
skipped
laughed
pushed
( lukt )
( skipt )
( la:ft )
( put )
113 . Ako se glagol u infinitivu svršava na zvuĉan suglasnik ili na samoglasnik , nastavak ed izgovara se ( d ) . Npr . :
open - otvoriti
opened
(  oupnd )
close - zatvoriti
closed
( klouzd )
obey - poslušati
obeyed
( obeid )
114 . Ako se glagol u infinitivu svršava na ( t ) ilĉi ( d ) nastavak - ed izgovara se ( id ) .Npr .
command - zapovijediti
mend - krpati
wait - ĉekati
commanded
mended
waited
23 .
( kma:ndid )
(  mendid )
(  weitid )
Preterit se upotrebljava :
115 . za radnju koja se u prošlosti završila . Stoga se preterit redovito upotrebljava u
reĉenicama sa priloškim oznakama koje oznaĉuju prošlo vrijeme , kao što su :
yesterday - jućer , the day before yesterday - prekjuĉer , two weeks ago prije dva tjedna , in 1946 - 1946 . godine , i u pitanjima koja poĉinju sa when .
There was a strong wind on the
Juĉer je bio jak vjetar na Kanalu .
Channel yesterday.
Two days ago I received a card from John . Prije dva dana primio sam kartu od Johna
.
When did you see the film 
Kada si vidio taj film 
116 . kad se misli na neki prošli dogaĊaj iako nije prilogom oznaĉeno vrijeme kad se
radnja dogodila . Npr . :
They met in Pris .
She left her umbrella inthe train .
Did you enjoy the concert 
Sreli su se u Parizu .
Ostavila je kišobran u vlaku .
Je li ti se sviĊao koncert 
117 . u zavisnoj reĉenici ako je u glavnoj reĉenici preterit ( vidi pravila o slsgsnju vremena )
:
I thought he was an Englishman .
Mislio sam da je Englez .
The teacher told me I talked too much . Uĉitelj mi je govorio da previše govorim .
She realized that he did not love
Shvatila je da je on više ne voli .
her any more .
118 . iza izraza kao :I wish - kamo sreće da , if only - kad bi barem , it is high time krajnje je vrijeme , as if - kao da , koji oznaĉuju nešto što nije ostvareno ili se ne
moţe ostvariti . Npr. :
I wish I had a new car .
If only you were kinder to her .
He behaves as if he were my chief .
Volio bih da imam nova kola .
Kad bi ti barem bio bolji prema njoj .
Onse ponaša kao da je moj šef .
Nesvršeni preterit ( The Preterite Continuous Tense )
119 . Nesvršeni preterit tvori se od preterita pomoćnog glagola be i participa prezenta
glagola
koji mijenjamo . Npr . :
I was reading - ĉitao sam
120 . Odriĉni oblik tvori se tako da se iza pomoćnog glagola stavi not . Npr. :
I was not reading - nisam ĉitao
24 .
121 . Upitni oblik tvori se tako da se pomoćni glagol stavi pred subjekt . Npr . :
was I reading  - jesam li ĉitao 
122. Odriĉno - upitni oblik tvori se tako tako da se iza upitnog oblika pomoćnog glagola
stavi not i particip prezenta . Npr . :
was I not reading  - nisam li ĉitao 
123 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola be obiĉno se u odriĉnom i odriĉno - upitnom
obliku upotrebljavaju saţeti oblici . Npr . :
I was not - I wasnt , you were not - you werent , was I not 
wasnt I were they not  - werent they 
Nesvršeni preterit se upotrebljava :
124. za radnju koja je u prošlosti trajala u ĉasu kad se dogodila neka druga prošla radnja .
Ta se druga prošla radnja kazuje obiĉnim preteritom . Npr . :
I was just having lunch when he rushed
Upravo sam ruĉao kad je on uletio u
sobu .
into the room .
When he leftthe house the sun was shining . Kad je otišao od kuće , sjalo je sunce .
When we arrived they were playing cards .
Kad smo došli , oni su se kartali .
125 . za dvije radnje koje traju istovremeno , bez obzira na to kad su zapoĉele i kad će
se završiti . Npr . :
The children were playing while their
mothers were chatting .
While it was raining , he was sitting
in a cafe .
They were running across the field
while the bombs were falling .
Djeca su se igrala dok su njihove majke
ĉavrljale .
Dok je padala kiša on je sjedio u kavani .
Trĉali su preko polja dok su padale bombe .
126 . u zavisnoj reĉenici umjesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj reĉenici preterit
( vidi pravila o slaganju vremena ) . Npr . :
I knew that he was talking to her
kćeri .
Znao sam da se s njom razgovara o njenoj
about her daughter .
He could hear that the bell was
vrata .
ringing , and yet he did not open the door .
Ĉuo je da zvono zvoni , a ipak nije otvorio
25 .
PERFEKT
The Present Perfekt Tense
127 . U engleskom jeziku perfekt nije prošlo vrijeme kao u bosanskom . Engleskim
perfektom
kazuje se radnja koja je uvijek na neki naĉin povezana sa sadašnjošću . Zato se to
vrijeme
u engleskim gramatikama i zove Prezent Perfekt Tense .
Tvorba perfekta
128 . Perfekt se tvori od prezenta pomoćnog glagola have i participa perfekta ( The Past
Participle ) glagola koji mijenjamo . Npr . :
I have taken - uzeo sam , he has forgotten - zaboravio je ,
she has answered - odgovorila je .
129 . Particip perfekta pravilnih glagola tvori se tako da se infinitivu doda nastavak - ed .
Prema tome je particip perfekta pravilnih glagola jednak preteritu , pa za particip
perfekta
vrijede one iste napomene koje vrijede i za tvorbu preterita .
130 . Particip perfekta nepravilnih glagola ne tvori se prema nekom stalnom pravilu , već
ga treba nauĉiti za svaki glagol posebno . Npr . :
infinitiv :
to forget - zaboraviti
to take - uzeti
to give - dati
particip perfekta :
forgotten
taken
given
131 . Odriĉni oblik perfekta tvori se od odriĉnog oblika prezenta pomoćnog glagola have
i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :
I have not taken - nisam uzeo
132 . Upitni oblik perfekta tvori se od upitnog oblika prezenta glagola have i participa
perfekta . Npr . :
have I taken  - jesam li uzeo 
133 . Odriĉno - upitni oblik perfekta tvori se od odriĉno - upitnog oblika pomoćnog glagola
have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr .:
have I not taken  - nisam li uzeo 
26 .
134 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola have obiĉno se upotrebljavaju saţeti oblici .
Npr:
I have taken - Ive taken , he has taken - hes taken , you have not taken you havent taken , she has not taken - she hasnt taken , have we not taken 
-havent we taken  - has he not taken  - hasnt he taken 
Perfekt se upotrebljava :
135 . za radnju koja je poĉela u prošlosti i koja još traje . Npr . :
He has been ill since February .
He has lived here for three years .
They have been absent for five weeks .
Bolestan je ( već ) od veljaĉe .
On ovdje ţivi ( već ) tri godine .
Odsutni su ( već ) pet tjedana .
Takav se perfekt gotovo uvijek prevodi na bosanski prezentom , uz koji ĉesto stoji već .
Napomena :
136 . Kad bismo u gornjim reĉenicama upotrebili preterit umjesto perfekta , njihovo
znaĉenje bi
se potpuno izmijenilo . Tako : He lived here for three years znaĉi da je on ovdje ţivio
tri godine , ali više ne ţivi ovdje . Isto tako : They were absent for five weeks
znaĉilo bi da su bili odsutni pet tjedana , ali su se vratili i sada su tu .
Preteritom , dakle , izraţavamo radnju koja je potpuno završena u prošlosti i nema
veze
sa sadašnjošću .
Since
137 . Uz since redovito stoji perfekt jer since znaĉi : od neke vremenske taĉke u prošlosti
pa do sada . Npr .:
Since his arrival he has worked
in a chemical plant .
I have not seen him since
we returned from England .
Od svog dolaska on radi u jednoj kemijskoj
tvornici .
Nisam ga vidio otkad smo se vratili iz Engleske .
27 .
For
138 . For oznaĉava vremensko razdoblje . Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg momenta ,
upotrebljava se uz for perfekt , a ako je prošlo , moramo upotrebiti preterit . Npr . :
They have been married for five years .
He has lived in this street for a long time .
Oni su u braku već pet godina .
On u ovoj ulici stanuje već dugo vremena .
ALI 
He lived here for five months , and now
he is in London .
On je stanovao ovdje pet mjeseci , a sada je
u Londonu .
139 . za radnju kod koje ne ţelimo istaknuti vrijeme kad se dogodila , već samo
ĉinjenicu da se dogodila . Npr . :
I have been to London .
She has bought a new dress .
He has lost his umbrella .
Bio sam u Londonu .
Kupila je novu haljinu .
Izgubio je kišobran .
140 . Kad bi smo spomenuli vrijeme kad se radnja dogodila , morali bismo upotrebili
preterit . Npr . :
I was in London last year .
She bought a new dress in January .
Bio samu Londonu prošle godine .
Kupila je novu haljinu u sijeĉnju .
141 . uz priloge vremena koji oznaĉuju vremensko razdoblje koje još nije završeno .
Takvi su priloški izrazi : today - danas , this morning - jutros , this autumn jesenas , this year - ove godine , never - nikada , always - uvijek , Npr . :
I have worked hard today .
Danas sam mnogo radio .
I have not seen him this morning .
Jutros ga nisam vidio .
We have not had much fruit this autumn . Ove jeseni nismo imali mnogo voća .
She has always been fond of children .
Uvijek je voljela djecu .
I have never seen such a pretty girl .
Nikad nisam vidio tako draţesnu djevojku .
142 . uz " just " za radnju koja se upravo završila . Npr . :
He has just finished his lecture .
She has just returned from her holiday .
Upravo je završio svoje predavanje .
Upravo se vratila s godišnjeg odmora .
28 .
Nesvršeni perfekt ( The Present Perfekt Continuous )
143 . Nesvršeni perfekt tvori se od perfekta pomoćnog glagola to be i participa prezenta
glagola koji mijenjamo . Npr . :
I have been reading - ĉitao sam
144 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog oblika perfekta pomoćnog glagola to be i participa
prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :
I have not been reading - nisam ĉitao .
145 . Upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika perfekta poćnog glagola to be stavi
particip prezenta glagola koji mijenjamo .Npr . :
have I been reading  - jesam li ĉitao 
146 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza odriĉno - upitnog oblika perfekta
pomoćnog
glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :
have I not been reading  - nisam li ĉitao 
Napomena :
147 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola to have upotrebljavaju se saţeti oblici (
v.t.134 .)
Nesvršeni perfekt se upotrebljava :
148 . za radnju koja već neko vrijeme neprekidno traje , a vjerojatno će još potrajati . Npr . :
He has been travelling for three months .
I have been speaking to you for two hours .
Our son has been reading Oliver Twist for
two months .
On već tri mjeseca putuje .
Već dva sata s vama razgovaram .
Naš sin već dva mjeseca ĉita Olivera
Tvista .
149 . Glagoli kao sit - sjediti , stand - stajati , lie - leţati , rest - poĉivati , wait - ĉekati ,
koji oznaĉuju stanje , gotovo se uvijek upotrebljavaju u nesvršenom perfektu . Npr . :
He has been lyving in bed for ten days .
On već deset dana leţi u postelji .
He has been standing in the corridor for
On već pola sata stoji u hodniku .
half an hour .
She has been waiting forhim since four oclock . Ona ga ĉeka već od ĉetiri sata .
29 .
PLUSKVAMPERFEKT
The Past Perfekt Tense
150 . Pluskvamperfektom izraţavamo prošlu radnju koja se završila prije neke druge prošle
radnje . Obiĉno se upotrebljava u sloţenim reĉenicama . Npr . :
When I came home they had gone tothe cinema .Kad sam došao kući , oni su bili
otišli u kino .
Tvorba pluskvamperfekta
151 . Pluskvamperfekt se tvori od preterita pomoćnog glagola to have i participa perfekta
glagola koji mijenjamo . Npr . :
I had taken
she had forgotten
he had answered
- bio sam uzeo
- bila je zaboravila
- bio je odgovorio
152 . Odriĉni oblik pluskvamperfekta tvori se od odriĉnog oblika preterita pomoćnog
glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :
I had not taken
she had not forgotten
he had not answered
- nisam bio uzeo
- nije bila zaboravila
- nije bio odgovorio
153 . Upitni oblik plusvamperfekta tvori se od upitnog oblika preterita pomoćnog glagola to
have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :
had I taken
had she forgotten 
had he answered 
- jesam li ja bio uzeo 
- je li ona bila zaboravila 
- je li on bio odgovorio 
154 . Odriĉno - upitni oblik pluskvamperfekta tvori se od odriĉno - upitnog oblika
preterita pomoćnog glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr .
:
had I not taken 
had she not forgotten 
had he not answered 
- nisam li bio uzeo 
- nije li bila zaboravila
- nije li bio odgovorio 
155 . Umjesto punih oblika glagola to have upotrebljavaju se u pluskvamperfektu saţeti
oblici : Npr : I had taken - Id taken , he had not taken - he hadnt taken ,
had they not taken - he hadnt taken , had they not taken  - hadnt they taken 
30.
Pluskvamperfekt se upotrebljava :
156 . za radnju koja se završila prije neke druge prošle radnje . Npr . :
She suddently found that she had lost
her camera .
When I called on him he had already left .
Odjednom je ustanovila da je izgubila
fotografski aparat .
Kad sam ga posjetio , on je već bio otišao
He showed her the picture he had bought
in Italy .
Pokazao joj je sliku koju je bio kupio
u Italiji .
.
157 . u zavisnim reĉenicama uz after . Npr . :
After we had reached the top , we began
to feel tired .
His friends tried to help him after he had
lost all his money .
Pošto smo se popeli na vrh , poĉeli smo
osjećati umor .
Prijatelji su nastojali da mu pomognu
pošto je izgubio sav svoj novac .
158 . u zavisnoj reĉenici umjesto perfekta i preterita ako je u glavnoj reĉenici preterit . Npr :
I was told that our team had lost the game .
He told me that he had bought a small
Rekli su mi da je naša momĉad
izgubila igru .
Rekao mi je da je kupio kućicu na moru
.
house at the seaside .
159 . iza izraza : I wish - kamo sreće da , if only - kad bi barem , as if - kao da ,
pluskvamperfektom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti . Npr . :
I wish I had known this before .
If only I had been more careful .
He pronounced English as if he
had never heard anybody speak
English before .
Kamo sreće da sam to prije znao .
Da sam barem bio oprezniji .
Izgovarao je engleski kao da prije
nije nikada nikoga ĉuo govoriti
engleski .
Nesvršeni pluskvamperfekt ( The Past Perfekt Continuous )
160 . Nesvršeni pluskvamperfekt tvori se od pluskvamperfekta pomoćnog glagola
to be i participa prezenta glagola koji mijenjamo . Npr .:
I had been reading - bio sam ĉitao
161 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog oblika pluskvamperfekta pomoćnog glagola to be
i participa prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :
I had not been reading - nisam bio ĉitao .
31 .
162 . Upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika plusvamperfekta pomoćnog glagola
to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :
had I been reading  - jesam li bio ĉitao 
163 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza odriĉno - upitnog oblika plusvamperfekta
pomoćnog glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :
had I not been reading  - nisam li bio ĉitao 
164 . Umjesto punih oblika glagola have upotrebljavaju se saţeti oblici
I hadnt been , hadnt I been ...
Nesvršeni pluskvamperfekt se upotrebljava :
165 . za radnju koja je trajala prije neke prošle radnje i vjerovatno se i nastavila . Npr . :
He talked about the novel
he had been writing .
She showed me the pullover
she had been knitting .
Govorio je o romanu što ga je pisao .
Pokazala mi je pulover što ga je plela .
Napomena :
166 . Kad bi u prethodnim primjerima umjesto nesvršenog pluskvamperfekta stajao obiĉni
plusvamperfekt , znaĉenje bi se promijenilo . Npr . :
He talked about the novel he had written .
She showed me the pullover she had knitted .
Govorio je o romanu što ga je napisao .
Pokazala mi je pulover što ga je splela .
167 . u zavisnoj reĉenici umjesto trajnog perfekta i preterita ako je u glavnoj reĉenici
preterit ( vidi pravila o slaganju vremena ) . Npr . :
I knew that he had been working all night .
She told me that her husband had been
putovao
travelling the whole winter .
32 .
Znao sam da je radio cijelu noć .
Rekla mi je da je njezin suprug
cijelu zimu .
FUTUR
The Future Tense
168 . Futur je glagolsko vrijeme kojim se izraţava budućnost ( npr : doći ću sutra , proĉitat
ću
njegovo pismo ... )
169 . U engleskom jeziku budućnost se moţe izraziti na nekoliko naĉina :
futurom , nesvršenim prezentom , oblikom " going to " i prezentom .
170 . Futur se tvori s pomoćnim glagolima shall i will i infinitivom ( bez to ) glagola
koji mijenjamo . Npr . :
I shall ( will ) take
you will take
he ( she , it ) will take
- uzet ću
- uzet ćeš
- on ( ona , ono ) će uzeti
we shall ( will ) take
you will take
they will take
- uzet ćemo
- uzet ćete
- uzet će ( oni , one , ona )
Vidimo da se shall ili will upotrebljavaju za 1. lice jednine i mnoţine , a will za 2 . i 3 .
lice jednine i mnoţine .
171 . Odriĉni oblik futura tvori se tako da se iza pomoćnog glagola shall ili will stavi not ,
a iza njega infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :
I shall ( will ) not take - neću uzeti
you will not take
-nećeš uzeti ...
172 . Upitni oblik futura tvori se da se shall ili will stavi pred subjekt i doda infinitiv ( bez to
)
glagola koji mijenjamo . Npr . :
shall I take 
will you take 
- hoću li uzeti 
- hoćeš li uzeti 
173 . Odriĉno - upitni oblik futura tvori se od odriĉno - upitnog oblika glagola shall ili will
i infinitiva ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :
shall I not take 
will you not take 
- neću li uzeti 
- nećeš li uzeti 
33 .
174 . U modernom se engleskom jeziku rijetko upotrebljavaju puni oblici . Umjesto njih
upotrebljavaju se saţeti oblici ( contracted forms ) . Npr :
I shall take
you will take
I shall not take
you will not take
shall we not take 
will thwy not take 
- Ill take
- youll take
- I shant take
- you wont take
- shant we take 
- wont they take 
Napomena :
175 . U modernom engleskom jeziku , a pogotovu u ameriĉkom govoru , sve više prevladava
upotreba glagola will u potvrdnom i odriĉnom obliku futura za sva lica jednine i
mnoţine.
Futur se upotrebljava
176 . za ĉistu budućnost :
In three years Zagreb will have one
million inhabitans .
We shall finish this course in five months .
Za tri godine Zagreb će imati milion
stanovnika .
Završit ćemo ovaj teĉaj za pet mjeseci .
177 . za izraţavanje namjere , odluke , prijetnje ili obećanja . U tom sluĉaju upotrebljava
se za 1 . lice will , a za 2 . i 3 . shall . Npr . :
I will help him because he needs my help .
I will lend you any book you need .
You shall have a new hat as soon as
I getmy pay .
You shant go fishing with me tomorrow .
Napomena :
Odluĉio sam mu pomoći jer mu je moja
pomoć potrebna .
Posudit ću ti svaku knjigu koju
trebaš ( obećanje )
Dobit ćeš novi šešir ĉim dobijem plaću .
Nećeš sa mnom ići sutra na ribolov .
( odluka , prijetnja ) .
Usporedite ova dva primjera :
I shall not speak German .
I will not speak German .
Neću govoriti njemaĉki .
Neću da govorim njemaĉki .
34 .
Nesvršeni futur ( The Future Continuous Tense )
178 . Nesvršeni futur tvori se od futura glagola to be i participa prezenta glagola koji . Npr .
:
I shall be reading
you will be reading
- ĉitat ću
- ĉitat ćeš...
179 . Odriĉni oblik tvori se tako da sefutur glagola to be stavi u odriĉni oblik i da mu se
doda
particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :
I shall not be reading
you will not be reading
- neću ĉitati
- nećeš ĉitati
180 . Upitni oblik tvori se tako da se futur glagola to be stavi u upitni oblik i da mu se doda
particip prezenta glagola koji mijenjamo. Na pr.:
shal I be reading?
will you be reading?
- hoću li ĉitati?
- hoćeš li ĉitati? i td.
181. Odriĉno-upitni oblik tvori se tako da se futur glagola to be stavi u odriĉno-upitni oblik i
da mu se doda particip prezenta glagola koji mijenjamo.Na pr.:
shall I not be reading?
will you not be reading?
- neću li ĉitati?
- nećeš li ĉitati?
Nesvršeni futur upotrebljava se:
182. za buduću radnju koja će neko vrijeme trajati. Na pr.:
He will be playing in our team next Sunday.
On neće u nedelju igrati u našoj
momĉadi.
We shall be travelling all night.
Putovat ćemo cijelu noć.
183. za buduću radnju koja će trajati prije i poslije nekog budućeg momenta ili radnje.
Na pr.:
At eight oclock tonight I shall be listening
Veĉeras u osam sati slušat ću radio.
to the wireless.
If you ring me up at seven oclock I wont
answer because Ishall be sleeping.
Ako me nazoveš u sedam sati, neću se
javiti na telefon jer ću /u to vrijeme/ sp
vati.
35.
Svršeni futur / The Future Perfekt Tense/
184 Svršeni futur tvori se od shall ili will i infinitiva perfekta / vidi 222/ glagola koji
mijenamo.
Na pr.:
I shall have taken
You will have taken
-uzet ću
- uzet ćeš i td.
Svršeni futur upotrabljava se:
185. za radnju koja će biti završena do nekog odreĊenog momenta u buduĉnosti.Uz svršeni
futur uvijek stoji neka oznaka budućeg vremena. Na pr.:
He will have sold all the tickets by Saturday.
Do subote će već prodati sve karte.
Before the end of the holiday he will have
spent all the money.
Prije završetka praznika potrošit će
već sav novac.
By the time you get this letter I shall have
begun the second part of my journey.
Kad primiš ovo pismo , ja ću već zapoĉeti drugi dio svoga putovanja.
Napomena
186.Kako vidimo iz navedenih primjera , engleski nesvršeni futur prevodi se na bosanski jezik futurom nesvršenog glagola. Na pr.: I shall be speaking-govorit ću; he will be swimming-on će plivati; it will be raining-padat će kiša itd.
Svršeni futur prevodi se na naš jezik futurom svršenih glagola. Na pr.:he will have
writen
- napisat će; we shall have arrived-stići ćemo; she will have left-ona će otići itd.
Izraţavanje budućnosti nesvršenim prezentom
187 . Nesvršenim prezentom izraţavamo unaprijed dogovorenu radnju u bliţoj budućnosti .
Stoga se uz to vrijeme obiĉno upotrebljava neki prilog ili priloška oznaka koja to
oznaĉuje:
We are playing footbal tomorrow .
Sutra ćemo igrati nogomet .
I am coming after lunch .
Our orchestra is playing in Switzerland
next week .
Doći ću poslije ruĉka .
Naš će orkestar svirati u Švicarskoj
idućeg tjedna .
36 .
188 . Glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenim vremenima ne mogu izraziti budućnost
na taj naĉin . Npr . : know - znati , understand - razumjeti , hear - ĉuti ...
Budućnost tih glagola izraţava se sa shall i will . Npr . :
Sve ću o tome saznati veĉeras .
Uskoro ću vam se javiti .
On će me bolje razumjeti za nekoliko
minuta .
I shall know all about it tonight .
You will hearfrom me soon .
He will understand me better a few
minutes .
189 . Glagol see moţe se upotrijebiti i u nesvršenom prezentu za radnju u blizoj budućnosti ,
ali u drugom znaĉenju . Npr . :
Sastat ću se s njim sutra .
( tako smo se dogovorili ) .
I am seeing him tomorrow .
Izraţavanje budućnosti sa " going to "
190 . Budućnost se izraţava i nesvršenim prezentom glagola go ( I am going , you are going
...)
i infinitivom glagola koji mijenjamo . Npr :
I am going to bui
you are going to take
he is going to leave
- kupit ću
- uzet ćete
- on će otputovati ...
191 . Tim se oblikom izraţava buduća radnja koju subjekt poduzima svjesno i po svojoj
odluci
i zato se ĉešće upotrebljava za osobe , a rjeĊe za stvari . Npr . :
I am going to build a garage .
We are going to sped our summer
holiday at the seaside .
He is going to bui a new car .
Sagradit ću garaţu .
Provest ćemo svoje ljetne praznike
na moru .
On će kupiti novi auto .
192 . Tim se oblikom moţe takoĊer izraziti da je neko siguran da će se nešto dogoditi . Npr :
Look at the sunset . It is going to be
a lovely day tomorrow .
You have eaten toomany sweets .
I am afraid you are going to be sick .
Pogledaj zalaz sunca . Sutra će biti
krasan dan .
Pojeo si previše slatkiša . Bojim se da će ti
biti zlo .
193 . Uz glagole go i come ne upotrebljava se oblik going to . Umjesto njega obiĉno se
upotrebljava nesvršeni prezent tih glagola . Npr . :
I am going to the cinema ( umjesto: I am going to go ).
He is coming tomorrow ( umjesto : He is going to come )
37 .
Izraţavanje budućnosti obiĉnim prezentom
194 . Katkada se buduća , unaprijed planirana radnja moţe izraziti i obiĉnim prezentom .
Tim se oblikom obiĉno sluţimo kad iznosimo detaljne planove ekog putovanja ,
izleta itd . Npr . :
We leave Zagreb at 10 a . m . , arrive Odlazimo iz Zagreba u 10 sati ujutro ,
in Paris at 950next day , stay in Paris
dolazimo u Pariz u 950 idućeg dana .
five hours and reach Calais about 9 p. m . Ostajemo u Parizu pet sati i stiţemo u
Calais oko 9 uveće .
To bi se isto moglo izraziti i svim ostslim naĉinima za izraţavanje buduĉnosti, ali je
ovaj
naćin, zbog svoje kratkoće, za takve svrhe najpodesniji.
Napomena
195.Ako ste u sumnji kojim da se od navedenih naĉina posluţite za izraţavanje buduĉnosti
najmanje ćete pogriješiti ako se odluĉite za futur sa shall i will.
KONDICIONAL
T h e Co n d i t i o n a l
196. Kondicional se tvori od pomoĉnog glagola should i would i infinitiva /bez to/ glagola
koji mijenjamo.
197. Sadašnji kondicional tvori se sa should i would i infinitivom perfekta glagola koji mijenjamo./Za tvorbu infinitiva perfekta vidi 222/ Na pr.:
I should take - uzeo bih
Sadašnji kondicional
you would take - ti bi uzeo i td.
38.
Ishould have taken - bio bi uzeo
Prošli kondicional
you would have taken - ti bi bio uzeo i td.
198.Odriĉni oblik kondicionala tvori se tako da se iza should i would stavi not. Na pr.:
I should not take - ne bih uzeo
you would not take - ti nebi uze i td.
I should not have taken - ne bih bio uzeo i td.
you would not have taken - ti ne bi bio uzeo i td.
199.Upitni oblik tvori se tako da se should ili would stavi pred subjekt. Na pr.:
should I take? - da li bih uzeo?
would you take? - da li bi ti uzeo? itd.
should I have taken?- da li bih bio uzeo?
would you have taken?-bi li ti bio uzeo? itd.
200.Odriĉno-upitni oblik tvori se tako da se iza should ili would i subjekta umetne not.Npr.:
should I not take?- ne bih li uzeo ?
would you not take - ne bi li ti uzeo? itd.
should I not have taken? - ne bih li bio uzeo?
would you not have taken - ne bi ji ti bio uzeo? itd.
201.U mjesto punih oblika upotrebljavaju se ĉesto saţeti oblici. Na pr.:
I should take - I'd take
you would take-you'd take
I should not take - I shouldn't take
you would not take - you wouldn't take
should I not take - shouldn't I take?
would you not take - wouldn't you take?
Kondicional sadašnji i kondicional prošli upotrebljavaju se u pogodbenim reĉenicama.
39.
Pogodbene reĉenice
202. Pogodbene reĉenice su zavisno-sloţene reĉenice kojima se kazuje:
da će se nešto ostvariti ako se ispuni neki uslov;
da bi se nešto ostvarilo kad bi se ispunio neki uslov;
da bi se nešto bilo ostvarilo da se ispunio neki uslov.
Na pr.:
Ako prestane kiša, poći ćemo u šetnju.
Kad bi prestala kiša, pošli bi smo u šetnju.
Da je prestala kiša bili bismo pošli u šetnju.
I u engleskom jeziku pogodbene reĉenice sastoje se od dva dijela: glavne reĉenice i
zavisne
reĉenice. Zavisna reĉenica obiĉno poĉinje veznikom "if" pa se ĉesto zove "if" clause.
Glavna reĉenica moţe stajati ispred "if" reĉenice ili iza nje.
Na pr.:
We shall go for a walk if the rain stops. Poći ćemo u šetnju ako prestane kiša.
If the rein stops,we shall go for a walk. Ako prestane kiša, poći ćemo u šetnju.
203. U engleskom jeziku postoje tri glavna tipa pogodbenih reĉenica.
I
Glavna reĉenica
"if" reĉenica
futur
prezent
I shall come
Doći ću
if you invite me.
ako me pozoveš.
II
kondicional
preterit
I should come
Došao bih
if you invited me.
kad bi me ti pozvao.
III
Kondicional prošli
pluskvamperfekt
I should have come
Bio bih došao
if you had invited me.
da si me pozvao.
40 .
204. Prvim tipom /u glavnoj reĉenici futur, u zavisnoj prezent/ izraţava se vjerovatna
pogodba
/probable condition/, što znaĉi da će se vjerovatno ostvariti posljedica ako se ispuni
uslov
izraţen u "if" reĉenici. Na pr.:
He will arrive in time if he catches
the 7 o'clock train.
Stići će na vrijeme ako ulovi voz u 7 sati.
You will spend less money if you stop
Potrošit ćeš manje novaca ako prestaneš
pušiti.
Ako doĊeš u London , doĉekat ću te na
stanici.
If you come to London, I will meet at
the station.
205. Drugim tipom pogodbenih reĉenica /u glavnoj reĉenici kondicional ,u zavisnoj preterit/
izraţava se nevjerovatna pogodba /improbable condition/.Takvim se reĉenicama kazuje
da
je malo vjerovatno , a katkada i sasvim nemoguće , da se ispuni uslov izraţen u "if"
reĉenici. Na pr.:
If he had money, he would travel
svijeta.
round the world.
Kad bi imao novaca putovao bi oko
Theuy would be successful if they
worked harder.
Imali bi uspjeha kad bi više radili.
If I were you, I would not wear
such a hat.
Kad bih bio na tvom mjestu , ne bih
nosio takav šešir.
206. Treĉim tipom pogodbenih reĉenica /u glavnoj reĉenici prošli kondicional, u zavisnoj
pluskvan perfekt/ izraţavamo neostvarenu pogodbu u prošlosti /unfulfilled condition/. Na
pr.:
If I had been more careful, the accident
Da sam bio oprezniji , nesreća se ne bi
bila
would not have happened.
If he had not been abroad last winter, he
dogodila.
Da nije prošle zime bio u inostranstvu,
bio
he would have got the job.
bi dobio to namještenje.
He would have caught cold if he had
jumped into the cold water.
Bio bi se prehladio da je skoĉio u hladnu
vodu.
41.
207.
Ako pogodbenom reĉenicom izraţavamo prirodne zakone i njihove nuţne
posljedice,stoji
u glavnoj i u "if" reĉenici prezent. Na pr.:
If it does not rain, the soil gets dry.
If I drink too much coffee,I cannot sleep.
If the sky is covered with clouds, the night
is dark.
Ako ne pada kiša, tlo se sasuši.
Ako pijem previše kafe, ne mogu spavati.
Ako je nebo pokriveno oblacima, noć je
tamna.
.
Izostavljanje veznika "if"
208. U knjiţevnom se jeziku katkada u pogodbenim reĉenicama izostavlja "if", a glagol se
stavlja pred subjekt. Na pr.:
Had I met you before , I should have
helped you.
Da sam te prije sreo, bio bih ti pomogao.
Had we lost the game , they would have
been happy .
Should I be late for lunch , dontworry .
Da smo izgubili igru , oni bi bili sretni .
Shall - will
Ako bih zakasnio na ruĉak , nemoj se
zabrinjavati .
Should - would
209 . Shall i will +infinitiv itraţavaju ĉistu buduĉnost samo ako shall stoji u 1. licu jednine
i mnoţine, a will u 2.i 3. licu.
Ostale upotrebe shall i will
210. Shall I answer the telephone 
Što da joj kaţem o tom pismu 
211 . Shall u 2 . i 3 . licu jednine i mnoţine izraţava odluku , prijetnju ili obećanje ,
a u odriĉnom obliku zabranu . Npr . :
You shall speak to him ; it is my
firm decision .
He shall not marry her .
He said to me : " You shall have
your raise "
Ti ćeš s njim govoriti ; to sam ĉvrsto odluĉio .
Neću dopustiti da se njome oţeni .
Rekao mi je " Ja vam obećavam da ćete
dobiti povišicu ."
212 . Will u 1 . licu izraţava namjeru , odluku ili obećanje . Npr . :
I will forget everything if you do
Sve ću zaboraviti ( obećavam ti ) ako to više
not mention it any more .
I will work harder because I want to
pay my fathers debts .
ne budeš spominjao .
Radit ću marljivije ( odluĉio sam da radim )
jer ţelim isplatiti oĉeve dugove .
42 .
213. Will u upitnim reĉenicama izraţava poziv ili molbu . Npr . :
Will you come to the cinema with me 
Will you open the door for me , please 
Will you have a cup of tea 
Hoćete li poći sa mnom u kino 
Hoćete li mi , molim vas , otvoriti vrata 
Izvolite li šalicu ĉaja 
214 . Should i would  infinitiv ne izraţavaju samo kondicional , već se upotrebljavaju
i u nekim posebnim sluĉajevima .
Should u svim licima izraţava moralnu obavezu ili duţnost . Npr . :
You should show more understanding for
these old people .
She should pay more atention to her
pronunciation .
Morali biste pokazivali više razumjenja
za te stare ljude .
Morali bi obratiti više paţnje svome
izgovoru .
215 . Should s infinitivom perfekta izraţava neispunjenu duţnost . Npr .
You should have come to his
majke .
mothers funeral
He should have consulted the doctor .
Trebalo je da doĊeš na sprovod njegove
Trebalo je da upita lijeĉnika za savjet .
216 . Would u upitnim reĉenicama izraţava uljudnu molbu . Npr . :

Would you kindly give me that ashtray 
Would you , please , mail this letter
for me 
Hoćete li mi , molim vas dati onu pepeljaru
Hoćete li mi , molim vas , predati ovo pismo
na poštu 
217 . Would izraţava uobiĉajenu radnju u prošlosti . Npr . :
Every afternoon the old man would sit
in his armchair by the window .
Whenever he was free , he would play
with his little son .
Starac bi svako popodne sjedio kraj prozora
u svom naslonjaĉu .
Kad god je bio slobodan , igrao se sa svojim
sinĉićem .
218 . Would se upotrebljava u frazama I would sooner , I would rather - bilo bi mi milije ,
ja bih radije . Iza tih fraza dolazi infinitiv bez to . Npr . :
He would rather live in his own country
than abroad .
They would sonner die than break
their promise .
43 .
On bi radije ţivio u svojoj zemlji
nego u inozemstvu .
Oni bi radije umrli nego prekršili
svoje obećanje .
INFINITIV
The Infinitive
219 . Infinitiv ili neodreĊeni oblik glagola u engleskom jeziku obiĉno dolazi sa prijedlogom
to .
U bosanskom postoji samo jedan oblik za infinitiv , dok u engleskom razlikujemo
nekoliko
oblika infinitiva .
220 . Infinitiv prezenta : to come - doći , to speak - govoriti , to learn - uĉiti itd . Npr :
He wantid to come at once .
Htio je odmah doći .
221 . Nesvršeni infinitiv prezenta : to be working - raditi , to be coming - dolaziti itd . Npr . :
She seems to be coming regularly.
Ĉini se da ona redovito dolazi .
Nesvršeni infinitiv prezenta tvori se od infinitiva glagola to be i participa prezenta
glagola
koji mijenjamo . Npr . :
222 . Infinitiv perfekta : to have come , to have spoken , to have understood itd . Npr . :
He was sorry to have come .
Bilo mu je ţao da je došao .
Infinitiv perfekta tvori se od infinitiva pomoćnog glagola to have i participa perfekta
glagola koji mijenjamo .
223 . Nesvršeni infinitiv perfekta : to have been reading , to have been writing ,
to have been sending itd . Taj se infinitiv vrlo rijetko upotrebljava .
Nesvršeni infinitiv perfekta tvori se od infinitiva perfekta glagola to be ( to have been )
i participa prezenta glagola koji mijenjamo .
224 . Infinitiv prezenta pasivni : to be taught - biti pouĉavan , to be sent - biti poslan , to be
closed - biti zatvoren itd . Npr . :
To punish is sometimes worse than
to be punished .
Katkada je gore kazniti nego biti kaţnjen .
225 . Infinitiv perfekta pasivni : to have been cured , to have been sent ,
to have been punished itd . Npr . :
It is a good thing for him to have been
Za njega je dobro da su ga poslali u
sent to an English school .
englesku školu .
Infinitiv perfekta pasivni tvori se od infinitiva perfekta glagola to be ( to have been )
i participa perfekta glagola koji mijenjamo .
44 .
Infinitiv se upotrebljava :
226 . za izraţavanje namjere . Npr . :
She went to the country to see her friend . Pošla je na selo da posjeti svoju prijateljicu .
His uncle sent him to London to study
Njegov ga je stric poslao u London da
English literature .
studira englesku literaturu .
He got up early in order to have a walk .
Ustao je rano ( s namjerom )
da bi se prošetao .
Znaĉenje namjere pojaĉava se ako se fraza in order stavi pred infinitiv .
227 . iza mnogih glagola u konstrukciji objekat  infinitiv ( tzv . akuzativ s infinitivom ) .
To su glagoli koji izraţavaju : ţelju (npr . want , wish , desire ) ; zapovijed ( npr . order naloţiti , command - zapovjediti ; ask - traţiti ) ; izricanje ( npr . tell - reći , invite pozvati ) ; osjećanje ( npr .like - voljeti , love - ljubiti , hate - mrziti , dislike - ne voljeti ) i
mnogi drugi . Npr . :
His father wanted him to become a doctor .
Njegov je otac ţelio da on postane lijeĉnik
They ordered him to leave the room .
She asked me to lay the table .
I told him to stay at home .
They invited him to come to dinner .
I like my coat to be well cut .
He hates his room to be too hot .
Naloţili su mu da iziĊe iz sobe .
Zamolila me je da prostrem stol .
Rekao sam mu neka ostane kod kuće .
Pozvali su ga da doĊe na većeru .
Volim da mi je kaput dobro skrojen .
On ne voli kad mu je soba prevruća .
.
Napomena :
228 . Ta se konstrukcija ( akusativ s infinitivom ) prevodi na bosanski redovito zavisnom
reĉenicom , kao što to vidimo iz navedenih prijevoda .
229 . iza nekih glagola , npr . to know - znati , to teach - pouĉavati , to learn - uĉiti itd.
stavlja se pred infinitiv rijeĉ how . Npr . :
She does not know how to dance .
He taught him how to draw .
By reading good authors we learn how
to express our thoughts more precisely .
Ona ne zna plesati .
Nauĉio ga je crtati .
Ĉitajući dobre pisce nauĉimo taĉnije
izraţavati svoje misli .
Napomena :
Vidimo da se how  infinitiv obiĉno prevodi na bosanski samo infinitivom .
45 .
230 . iza pridjeva koji izraţavaju osjećaje , npr . : happy - sretan , glad - veseo , sad ţalostan , furious - bijesan , delighted - oduševljen itd . Npr . :
I was delighted to spend the
afternoon with you .
I shall be happy to meet your parents .
He was sad to part with her.
He told me how furious they were
to have lost the game .
Bilo mi je vrlo lijepo provesti popodne s vama .
Bit ću sretan da upoznam vaše roditelje .
Bio je ţalostan što se rastaje od nje .
Rekao mi je kako su bijesni što su izgubili igru .
231 . iza too i enough . Npr . :
He was too young to understand
oca .
hisfathers decision .
He was too weak to climb the steps .
I am old enough to look after muself .
He did not run fast enougt to catch
.
the bus .
Bio je premlad da bi razumio odluku svog
Bio je preslab da se popne uza stepenice .
Dovoljno sam star da se brinem za sebe .
Nije dovoljno brzo trĉao da bi ulovio autobus
232 . Iz prijevoda gotovo svih ovih primjera vidimo da se engleski infinitiv prevodi na
bosanski jezik zavisnom reĉenicom . Tako npr. infinitiv to come to dinner prevodimo :
da doĊe na veĉeru , to see her friend - da posjeti svoju prijateljicu , to have lost the game
što su izgubili igru , too weak to climb - preslab da se popne itd .
Infinitiv bez " to "
Infinitiv bez " to " upotrebljava se :
233 . iza defektnih glagola : can , could , must , may might , shall , should , will would.Npr:
Can you lend me your pen 
You must read this book .
It might rain today .
I should be at home now .
He will forgive you .
Moţeš li mi posuditi pero 
Morate proĉitati ovu knjigu .
Danas bi moglo biti kiše .
Sada bih morao biti kod kuće .
On će ti oprostiti .
234 . iza glagola " make " ( kad znaĉi prisiliti , navesti , nagovoriti ) i glagola let . Npr . :
He made her cry .
Natjerao ju je na plaĉ .
The judge made him confess his crime . Sudac ga je naveo da prizna svoj zloĉin .
Let him do as he pleases .
Pusti ga da radi po svojoj volji .
Let him repeat the sentence .
Neka ponovi reĉenicu .
46 .
235 . iza glagola osjećanja , kao što su : hear - ĉuti , watch - promatrati , see - vidjeti ... Npr
:
I heard him open the door .
Frommy window I saw her cross
the street .
I watched the boys climb the tree .
Ĉuo sam ga kako je otvorio vrata .
Vidio sam je sa svoga prozora kako
je prešla ulicu .
Promatrao sam djeĉake kako se penju na drvo .
236 . iza fraza kao što su : had better , would rather , would sooner . Npr . :
You had better go for a walk than
stay at home .
I would rather go with you .
He would sooner die than be dishonest .
Bit će bolje da poĊeš na šetnju nego da
ostaneš kod kuće .
Ja bih radije išao s vama .
On bi prije umro nego bio nepošten .
237 . Katkada prijedlog to moţe zamijeniti infinitiv s to . Takav se to upotrebljava da bi se
izbjeglo ponavljanje glagola koji je već spomenut . Npr . :
She did not want to go to the party
but she had to ( go ) .
They asked her to bring her little
Nije htjela ići na zabavu , ali je morala ( ići ) .
daughter but she did not want to
( bring her ) because it was too cold .
nije htjela ( da je povede ) jer je bilo suviše
hladno .
Zamolili su je da povede svoju kćerkicu , ali
ona
Oblici na - ing (- ing Forms )
238 . Oblici koji se tvore od infinitiva i nastavka - ing mogu biti :
gerund
I am fond of walking through the fields . Volim šetati kroz polja .
particip prezenta
I saw him carrying a big basket .
Vidio sam ga kako nosi veliku košaru .
imenica
The building on the left is our school .
Zgrada nalijevo je naša škola .
47 .
GERUND
The Gerund
239 . Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice .
Glagolske osobine gerunda jesu :
240 . iza njega moţe stajati objekt .
I do not like drinking wine before lunch .
Ne volim piti vino prije ruĉka .
241 . iza njega moţe stajati prilog .
He is fond of walking quickly .
On voli brzo hodati .
242 . gerund moţe stajati u raznim vremenima : gerund sadašnji ( reading ) gerund prošli
(having read ) , a kod prelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda : sadašnji (
being
taught ) i prošli ( having been taught ) .
Before translating a pasage , you must
read it several times .
After having got her letter , he felt
very unhappy .
I hate being advised all the time .
Prije nego što prevedeš jedan odlomak ,
moraš ga nekoliko puta proĉitati .
Pošto je dobio njeno pismo , bio je
vrlo nesretan .
Ne volim da mi se neprestano daju savjeti .
Imeniĉke osobine gerunda jesu :
243 . pred njim moţe stajati prijedlog .
Istead of doing his work he went to
the cinema .
Umjesto da radi svoj posao otišao je u kino .
244 . pred njim moţe stajati atribut .
His being nervous is due to his illness .
.
To štoje nervozan posljedica je njegove bolesti
245 . pred njim moţe stajati genitiv .
Johns being lazy makes his parents
unhappy .
48 .
Johnovi su roditelji nesretni zbog toga što je
on lijen
Gerund se upotrebljava :
246 . iza glagola koji znaĉe poĉetak , svršetak ili nastavak neke radnje . Takvi su glagoli :
begin -poĉeti , start - poĉeti , end - završiti , finish - svršiti , stop - prestati ,
continue - nastaviti , go on - nastaviti itd . Npr . :
He began writing at the age of eighteen .
After his heart attack he stopped smoking .
He went on playing after everybody
had left .
Poĉeo je pisati u dobi od osamnaest godina .
Nakon srĉanog napadaja prestao je pušiti .
Nastavio je sa sviranjem pošto su već
svi otišli .
247 . iza glagola koji izraţavaju neki osjećaj . Takvi su glagoli :
like - voljeti , love - voljeti , enjoy - uţivati u , dislike - ne voljeti , hate - mrziti ,
detest - mrziti , resent - negodovati , prigovarati , zamjerati ...
I dont like travelling alone .
We enjoyed swimming in the river .
She resents his being late .
Ne volim sam putovati .
Uţivali smo u plivanju u rijeci .
Zamjera mu što zakašnjava .
248 . iza izraza : it is no use - nema smisla , it is no good - ne vrijedi , I cant help ne mogu a da ne , i iza pridjeva worth i busy . Npr . :
It is no use trying to persuade him ,
he is too obstinate .
She couldnt help admiring his skill .
His sculptures are worth seeing .
She was busy cleaning her flat .
Nema smisla pokušati ga nagovoriti ,
on je previše tvrdoglav .
Nije mogla a da se ne divi njegovoj spretnosti .
Vrijedi vidjeti njegove skulpture .
Bila je zaposlena ĉišćenjem svoga stana .
249 . iza fraza : do you mind - imate li što protiv  would you mind  da li biste imali što protiv  i sliĉnih . Npr . :
I dont mind being told the truth .
Would you mind mailing this
letter for me 
Do you mind my going to bed
earlier today 
Nemam ništa protiv toga da mi se kaţe istina .
Da li biste mi htjeli poslati ovo pismo 
Bili vas smetalo ako danas poĊem
ranije spavati 
250 . iza svih prijedloga . Npr . :
I will send you the book after
having read it .
By marrying against the will of
Poslat ću ti knjigu pošto je proĉitam .
Time što se udala protiv volje svojih roditelja
her parents she made a great mistake .
naĉinila je veliku pogrešku .
You cannot enter the playground
Ne moţete ući u igralište a da ne platite
ulaznicu .
without paying the fee .
They prevented her from seeing her son . Nisu joj dali da vidi svoga sina .
49.
PARTICIP PREZENTA
The Present Participle
251 . Particip prezenta je glagolski oblik koji ima osobine pridjeva . On se moţe upotrijebiti
atributivno , tj . da pobliţe oznaĉi neku imenicu , i predikativno , kao dio imenskog
predikata .
Atributivno upotreba participa prezenta
252 . Kad se particip prezenta upotrebljava kao atribut , on je ĉesto po znaĉenju pravi
pridjev :
This is an interesting book .
Study also the following chapters
I want a room with running cold
and hot water .
That was a very exciting day .
Ovo je zanimljiva knjiga .
Prouĉite takoĊer iduća poglavlja .
Ţelim sobu s tekućom hladnom i toplom
vodom .
To je bio vrlo uzbudljiv dan .
Predikativna upotreba participa prezenta
253 . Nesvršena se vremena ( Continous Tenses ) tvore pomoću participa prezenta . U tim
se vremenima particip prezenta upotrebljava predikativno . Npr . :
When he entered the room ,
I was writing a letter .
I have been learing English for
four years .
Kad je ušao u sobu , ja sam pisao pismo .
Već ĉetiri godine uĉim engleski .
Samostalna upotreba participa prezenta
254 . Particip prezenta moţe stajati i samostalno . On u takvim sluĉajevima stoji umjesto
usporedne ili zavisne reĉenice . Npr . :
I saw her waving to him and smiling .
Thinking that he was ill I sent him
to the doctor .
Passing by the house I could hear
them laugh .
They approached walking hand in hand .
Vidio sam je kako mu maše i kako se smiješi
Budući da sam mislio da je bolestan ,
poslao sam ga k lijaĉniku .
Dok sam prolazio pokraj kuće , ĉuo sam ih
kako se smiju .
Pribliţavali su se drţeći se za ruke .
Imenice na - ing
255 . Neke rijeĉi na - ing , koje su izvedene od glagola , izgubile su osobine glagola
i postale prave imenice . Npr . :
He has a meeting almost every day .
50 .
Onima sastanak gotovo svaki dan .
The surroundings of our town are very
attractive .
The policeman told him to the left .
nalijevo
Have you seen the collection of his drawings 
Okolica našeg grada vrlo je privlaĉljiva .
Policajac mu je rekao da skrene ulicu
Jeste li vidjeli zbirku njegovih crteţa 
ZAPOVJEDNI NAĈIN
The Imperative
256 . Imperativ je glagolski oblik kojim se izriĉe zapovijed , zabrana ili molba .
257 . Imperativ za 2 . lice jednine i mnoţine jednak je infinitivu bez to . Npr . :
Give me that book .
Daj mi onu knjigu .
Show her the garden .
Pokaţite joj vrt .
John and Henry , stop that noise .
John i Henry , prestanite s tom bukom .
258 . Odriĉni oblik imperativa za 2 . lice jednine i mnoţine tvori se tako da se ispred glagola
stavi do not ( dont ) . Npr . :
Dont jump from the tram before
it stops .
Dont eat too much ice - cream .
Dont listen to him .
Ne skaĉi s tramvaja prije nego što
se zaustavi .
Nemoj jesti previše sladoleda .
Nemojte ga slušati .
259 . Imperativ za 1 . i 3 . lice jednine i mnoţine tvori se s glagolom let . Iza let dolazi
imenica ili zamjenica u padeţu objekta i infinitiv bez to glagola koji mijenjamo . Npr . :
Let him do as he pleases .
Let Mary do the cooking
instead of you .
Let us consider the matter
tomorrow .
Let them do their home - work
again .
Neka radi po svojoj volji .
Neka Mary kuha umjesto tebe .
Hajde da sutra razmotrimo ovu stvar .
Neka ponovno izrade svoju domaću zadaću .
260 . Odriĉni oblik 1 . i 3 . lica jednine i mnoţine tvori se tako da seispred let stavi odriĉni
oblik glagola do ( do not ili dont ) . Npr . :
Dont let them punish the child for
such a trifle .
Dont let us make the same
mistake again .
Dont let her marry that man .
51 .
Nemojte im dopustiti da kazne dijete
zbog takve sitnice.
Nemojmo ponovno uĉiniti istu pogrešku .
Nemojte joj dopustiti da se uda za tog ĉovjeka .
261 . Ako se pred imperativ stavi do , zapovijed ili molba su istaknute i jaĉe naglašene . Npr
Do take another cake .
Do stop whistling , you will drive
me mad .
Do come and have tea with us
tomorrow .
Molim te uzmi još jedan kolaĉ .
Ta prestani s tim zviţdanjem , natjerat ćeš me
u ludilo .
DoĊite , molim vas , sutra k nama na ĉaj .
KONJUKTIV
The Subjektive
262 . Konjuktivom se izraţava nešto nestvarno , nešto što samo zamišljamo , ţelimo
ili ĉemu se nadamo .
263 . Konjuktiv ima zaseban oblik samo u 3 . licu jednine prezenta svih glagola , a razlikuje
se
od obiĉnog prezenta po tome što nema nastavka - s . Npr . :
( if ) he come
( if ) she send
Napomena
Konjuktiv se u modernom engleskom jeziku vrlo rijetko upotrebljava .
264 . Glagol be ima u svim licima konjuktiva prezenta oblik be , a u svim licima konjuktiva
preterita oblik were . Npr .:
konjuktiv prezenta
( if ) I be
( if ) he be
( if ) they be
Konjuktiv se upotrebljava :
265 . u nekim izrazima , Npr . :
konjuktiv preterita
( if ) I were
( if ) he were
( if ) they were
Long live the young couple 
Ţivio mladi par 
Come what may , I will stay
Ma što došlo , ja ću ostati uz svoju
with my children .
djecu .
Far be it fromme to do him any harm . Nisam ni pomislio da mu uĉinim nešto naţao .
52 .
266 . iza : I wish - kamo sreće da , if only - kad bi barem , it is high time - krajnje je vrijeme
I would sooner - radije bih , I would rather - bilo bi mi milije , as if - kao da , koji svi
oznaĉuju nešto što nije ostvareno ili se ne moţe ostvariti . Npr . :
I wish he were my son .
Ţeljela bih da mi je on sin .
If only he recovered .
Kad bi se barem oporavio .
It is high time he finished his studies . Krajnje je vrijeme da završi svoje studije .
I would sooner you went with me .
Njemu bi bilo milije da mu ţena vodi brigu
o djeci .
He speaks as if he were a psilosopher . On govori kao da je filozof .
Iz tih primjera vidimo da se konjuktiv razlikuje od obiĉnog preterita samo kod glagola be ,
dok svi ostali glagoli imaju isti oblik za konjuktiv preterita i za obiĉni preterit .
PASIV
The Passive Voice
267 . U engleskom se jeziku ĉesto upotrebljavaju pasivne reĉenice . U takvim reĉenicama
subjekt nije vršitelj radnje , nego se radnja vrši na subjektu .
U reĉenici :
Our workers have built this bridge .
Naši su radnici sagradili ovaj most .
subjekt Our workers ( Naši radnici ) izvršio je radnju te reĉenice . Ta je reĉenica u
aktivu .
U reĉenici :
This bridge has been built by our workers . Ovaj je most sagraĊen od naših radnika .
subjekt This bridge ( Ovaj most ) nije izvršio radnju te reĉenice , već se radnja izvršila na
njemu .
268 . U pasivnim se reĉenicama upotrebljavaju pasivni glagolski oblici . Pasivne glagolske
oblike mogu tvoriti samo prelazni glagoli , tj. takvi koji mogu uza se imati objekt .
prezent :
preterit :
futur :
Ativ
I teach - pouĉavam
I taught
I shall teach
Pasiv
I am taught - bivam pouĉavan
I was taught
I shall be taught
Pasivni oblici tvore se tako da se uzme ono vrijeme glagola to be koje nam je potrebno i doda
se particip perfekta glagola koji mijenjamo . Prema tome se pasivni prezent tvori od prezenta
glagola to be i participa perfekta glagola koji mijenjamo , a pasivni futur od futura glagola
to be i participa perfekta glagola koji mijenjamo .
53 .
269 Pasiv se u engleskom jeziku najĉešće upotrebljava ako je subjekt aktivne reĉenice
nepoznat ili nije vaţan , tj . ako je objekt vaţniji od subjekta . Npr . :
Our neighbours car was stolen
last night .
The boy will be taken to the hospital .
Prošle su noći ukradena kola našeg susjeda .
Djeĉak će biti odvezen u bolnicu .
Kad bismo ova dva primjera stavili u aktiv , vidjeli bismo da su njihovi subjekti nepoznati ili
nevaţni . Npr . :
Somebody stole our neighbours
noći .
car last night .
They will take the boy tothe hospital .
Netko je ukrao kola našega susjeda prošle
Odvest će djeĉaka u bolnicu .
270 . vidimo da u navedenim pasivnim reĉenicama nije spomenut vršitelj radnje ( somebody
they ) . Ima , meĊutim , sluĉajeva kad osjećamo da je potrebno spomenuti vršitelja radnje .
Npr:
The first aeroplane was constructed by
the brothers Wright .
Prvi avion su konstruisala braća Wright .
Ispred rijeĉi koja oznaĉuje vršitelja radnje stavlja se prijedlog by . Takve reĉenice nisu ĉeste .
271 . Pasiv nije u duhu bosanskog jezika . Stoga se engleske pasivne konstrukcije prevode
na bosanski aktivnom reĉenicom ili povratnim glagolom , a rjeĊe pasivom . Npr . :
Foreign lauguages are taught
Strani jezici pouĉavaju se po cijelom svijetu .
all over the world .
The tickets will be sold one hour
Karte će se prodavati jedan sat prije predstave .
before the performance .
My drawer has been opened .
Netko je otvorio moju ladicu .
This book was translated to years ago . Ova je knjiga prevedena prije dvije godine .
272 . Iza glagola koji traţe dva objekta , jedan u dativu , a drugi u akuzativu , moguća su
dva oblika pasivne reĉenice . Takvi su glagoli : show - pokazati ( kome što ) , refuse - odbiti (
kome što ) , give - dati ( kome što ) ,send - poslati ( kome što ) itd . Npr . :
aktiv
Somebody sent my daughter a box
of sweets .
pasiv
Netko je poslao mojoj kćerki kutiju
slatkiša .
Abox of sweets was sent to my daughter .
ili
My daughter was sent a box of sweets .
54 .
Duhu engleskog jezika više odgovara da objekt u dativu , koji oznaĉuje lice ( u gornjem
primjeru
my daughter ) , postane subjekt pasivne reĉenice . Evo nekoliko primjera :
They showed me the old
maniscripts ( aktiv ) .
I was shown the old
manuscripts ( pasiv ) .
Pokazali su mi stare rukopise .
Pokazali su mi stare rukopise .
They refused him a passport .
He was refused a passport (pasiv) .
Odbili su da mu izdaju putovnicu .
Odbili su da mu izdaju putovnicu .
They have told me the truth (aktiv )
I have been told the truth ( pasiv ) .
Rekli su mi istinu .
Rekli su mi istinu .
273 . Glagoli s prijedlogom , npr . look after - brinuti se za , provide for - opskrbiti itd .
zadrţavaju taj prijedlog i u pasivu . Npr . :
Her children are well provided for .
You will be laughed at if they see
you with him .
This event has been spoken about
for a long time .
The old lady likes being read to .
Njena su djeca dobro opskrbljena .
Smijat će vam se ako vas vide s njim .
O tom se dogaĊaju dugo vremena govorilo .
Stara gospoĊa voli da joj se ĉita .
NEUPRAVNI GOVOR
Indirekt Speech
274 . Neĉije rijeĉi moţemo ponoviti na dva naĉina : ako ih ponavljamo taĉno onako kako ih
je tko rekao , upotrebljavamo upravni govor ( Direkt Speech ) . Npr . : On mi je rekao : "
Sastat ćemo se u 10 sati . " Ako izvještavamo što je netko rekao , onda se sluţimo
neupravnim govorom
( Indirekt or Reported Speech ) . Npr . : Rekao mi je da ćemo se sastati u 10 sati .
U engleskom jeziku u neupravnom govoru vrijede pravila o slaganju vremena .
Slaganje vremena ( Sequence of Tenses )
275 . U sloţenim se reĉenicama vrijeme glagola zavisne reĉenice ravna prema vremenu
glagola glavne reĉenice . Npr . :
I know that he is ill .
I knew that he was ill .
Znam da je bolestan .
Znao sam da je bolestan .
276 . Budući da je u glavnoj reĉenici preterit , u zavisnoj reĉenici , po pravilu o slaganju
vremena , mora za istovremenu radnju stajati preterit.
277. I knew that he had been ill. Znao sam daje bio bolestan.
55 .
Ako je u glavnoj reĉenici preterit, onda se za radnju koja se dogodila prije upotrebljava pluskvamperfekt /pretprošlo vrijeme/.
278. I knew that he would be ill. Znao sam da će biti bolestan.
Ako je u glavnoj reĉenici preterit , onda se za radnju koja se dogodila kasnije upotrebljava futur u prošlosti.
279. Kako u bosanskom jeziku nema slaganja vremena, prevodi se preterit prezentom, plusvamperfekt perfektom, a futur u prošlosti futurom.
Futur u prošlosti upotrebljava se samo u zavisnim reĉenicama, a po svom je obliku
jednak
kondicionalu.
280. Ako je u glavnoj reĉenici prezent , perfekt ili futur , onda se upotreba vremena u
zavisnoj
reĉenici ne razlikuje od upotrebe vremena u bosanskom jeziku, tj. za sdašnjost se
upotrebljava prezent, za prošlost jedno od prošlih vremena, a za buduĉnost futur. Na pr.:
I know
I shall know
I have known
that he is ill.
Znam
Znat ću 
Znao sam
that he was ill.
that he has been ill.
that he had been ill.
Znam
da je bio
Znat ću 
bolestan.
Znao sam
da je bolestan.
Znam
Znat ću  da će biti
Znao sam
bolestan.
281. Budući da je neupravni govor zavisno sloţena reĉenica , primjenjuju se u njemu
pravila o slaganju vremena . Uzmimo kao primjer reĉenicu : I study music . - Studiram
muziku .
that he will be ill.
Upravni govor
She said : " I study music . "
She said : " I studied music "
Neupravni govor
She said that she studied music .
She said that she had studied music .
She said : " I have studied music "
She said : " I shall study music . "
She said : " Study music ! "
She said that she would study music .
She told me to study music .
56.
Iz ovih primjera vidimo da se pri prenošenju upravnog u neupravni govor vremena
mijenjaju :
282 .
Upravni govor
Neupravni govor
prezent
preterit
preterit

pluskvamperfekt
futur
imperativ
futur u prošlosti
infinitiv
perfekt
Upotreba glagola say i tell
283 . U upravnom se govoru upotrebljava say . Npr . :
He said: " I am your friend."
He said to me : "I am your friend."
Rekao je : " Ja sam ti prijatelj."
Rekao mi je :" Ja sam ti prijatelj."
284. U neupravnom se govoru moţe upotrijebiti say ili tell. Na pr.:
He said that he was my friend.
He teld me that he was my friend.
Rekao je da mi je prijatelj.
Rekao mi je da je moj prijatelj.
285. U neupravno govoru upotrebljava se say samo ako nije spomenuta osoba kojoj se
govori.
Kad je ta osoba spomenuta , mora se upotrijebiti tell.
286. Imperativ upravnog govora postaje u neupravnom govoru infinitiv sa to. Pred takvim se
infinitivom uvijek upotrbljava tell, jer je uvijek spomenuta osoba kojoj je neko nešto
zapovijedio. Na pr.:
"Bring me a glass of water ."
" Donesi mi ĉašu vode ."
He told me to bring him a glass of water . Rekao mi je da donesem ĉašu vode .
Evo još nekoliko primjera za upotrebu say i tell :
287 . He said : " The plane crashed near
the airport ."
He said that the plane had crashed
Rekao je : " Avion se survao blizu
aerodroma . "
Rekao je da se avion survao blizu
57.
near the airport .
aerodroma .
He told us that the plane had crashed
Rekao nam je da se avion survao
near the airport .
blizu aerodroma .
She said : " I shall visit the World Fair . " Rekla je : " Posjetit ću Svjetsku izloţbu " .
She said she would visit the World Fair . Rekla je da će posjetiti Svjetsku izloţbu .
She told her sister she would visit the
Rekla je svojoj sestri da će posjetiti
World Fair .
Svjetsku izloţbu .
Napomene uz neupravni govor
288 . Pri prenošenju iz upravnog govora u neupravni mijenjaju se zamjenice prema smislu
.Npr:
She said : " I am in a hurry . "
She said she was in a hurry .
They said : " We have arrived ."
They said they had arrived .
Rekla je " Meni se ţuri . "
Rekla je da joj se ţuri .
Rekli su : " Stigli smo "
Rekli su da su stigli .
289 . This i these postaju u neupravnom govoru that i those ako je uvodni glagol u preteritu
:
The porter said : " Smoking is
Vratar je rekao :" Pušenje je u ovoj
forbidden in this room . "
prostoriji zabranjeno . "
The porter said that smoking was
Vratar je rekao da je pušenje u onoj
forbidden in that room .
prostoriji zabranjeno .
I said : " I don't like these colours . "
Rekao sam : " Ne sviĊaju mi se ove boje . "
I said I didn't like those colours .
Rekao samda mi se ne sviĊaju one boje .
290 . Prilozi mjesta i vremena mijenjaju se u neupravnom govoru ako je uvodni glagol u
preteritu . Tako here postaje there , today - that day , tomorrow - the next day ili the
following day , yesterday - the day before ili the previous day . Npr . :
He said : " I shan't stay here any
Rekao je : " Neću više ovdje ostati . "
longer . "
He said that he wouldn't stay there
Rekao je da neće više ondje ostati .
any longer .
Jane said : " We are leaving tomorrow." Jane je rekla : " Odlazimo sutra . "
Jane said that they were leaving
Jane je rekla da odlaze sutradan
the next day ( the following day ).
( idućega dana ) .
He said : " I was very tired yesterday." Rekao je : " Juĉer sam bio vrlo umoran ."
He told me that he had been very tired
Rekao mi je da je bio dan prije
the day before ( the previous day ) .
vrlo umoran .
58.
Zavisno - upitna reĉenica ( Neupravno pitanje )
291 . Zavisno - upitnom reĉenicom izvještavamo što je netko upitao .Upravno pitanje :
" When shall I see you ? "" Kad ćemo se vidjeti ? " glasit će u neupravnom obliku :
" He asked me when he would see me ." " Upitao me kad ćemo se vidjeti . "
U zavsno- upitnoj reĉenici , kao i u neupravnom govoru , vrijede pravila o slaganju
vremena .
292 . Glagol u zavisno - upitnoj reĉenici ne stoji u upitnom obliku , nego u potvrdnom .
Usporedite :
Where have you bought it ?
She asked me where I had bought it .
Do you like modern poetry ?
He asked me if I liked modern poetry .
poezija.
Gdje ste to kupili?
Upitala me je gdje sam to kupio .
SviĊa li vam se moderna poezija ?
Upitao me da li mi se sviĊa moderna
Vidimo da se upitni oblik glagola u direktnom pitanju mijenja u zavisno - upitnoj reĉenici u
potvrdni oblik : have you bought ? postalo je I had bought , do you like ? postalo je I liked .
293 . Uvodni glagol u zavisno - upitnoj reĉenici oznaĉuje pitanje ili neizvjesnost . Takvi su
glagoli : ask - pitati , want to know - ţeljeti znati , wonder - pitati se , inquire - pitati ,
not to know - ne znati , not to be sure - ne biti siguran itd. Npr . :
She asked me if I felt better .
Upitala me da li se osjećam bolje .
I wantid to know how long it
Ţelio sam znati kako će dugo trebati
would take me to reach London .
da doĊem do Londona .
I wonder how much that will cost me . Zanima me koliko će me to stajati .
They inquired if the train was late .
Informirali su se da li vlak kasni .
I did not know if he would deliver
Nisam znao hoće li on predati poruku .
the message .
294 . Upravno ( direktno ) pitanje moţe poĉeti upitnom rijeĉi ili glagolom . Ako poĉinje
upitnom rijeĉi , npr . who , whose , whom ,what , which , when , where , why , how , zavisno
upitna reĉenica poĉinje tom istom upitnom rijeĉi . Npr . :
Where have you been ?
Gdje si bio ?
He asked me where I had been .
Upitao me gdje sam bio .
Who wil fetch the milk today ?
Tko će danas otići po mlijeko ?
I don't know who will fetch the milk today. Ne znam tko će danas otići pomlijeko .
Why did you not shut the door ?
Zašto niste zatvorili vrata ?
She asked me why I had not shut the door . Upitala me zašto nisam zatvorio vrata .
59.
295 . Ako upravno pitanje poĉinje glagolom , zavisno - upitna reĉenica uvodi se veznikom
if ili whether . Npr . :
Will you come tomorrow ?
Hoćete li doći sutra ?
I don't know if you will come tomorrow . Ne znam hoćete li doći sutra .
Did you follow my advice ?
Jesi li se drţao moga savjeta ?
He asked me if I had folowed his advice .
Upitao me da li sam se drţao njegova
savjeta .
Shall I get my money or not ?
Hoću li dobiti svoj novac ili neću ?
He wanted to know whether he would
Ţelio je znati da li će dobiti svoj novac
get his money or not .
ili neće .
IMENICE
Nouns
296 . Imenice su rijeĉi kojima nešto imenujemo . Npr . : boy - djeĉak , table - stol , goodness
dobrota itd .
Vrste imenica
Prema znaĉenju dijelimo imenice na nekoliko vrsta . One mogu biti :
297 . opće imenice ( common nouns ) , koje sluţe kao nazivi za sva bića ili stvari iste vrste
Npr . :
desk - pisaći stol , window - prozor , woman - ţena , horse - konj , hand - ruka itd . ;
298 . vlastita imena ( proper names ) , tj . imenice koje sluţe kao nazivi za pojedina bića ,
mjesta itd . Npr . :
Anna - Ana , Robert - Robert , Amerika - Amerika , Glasgow - Glasgow itd . ;
299 . zbirne imenice ( collective nouns ) , koje u jednini oznaĉuju skup ili mnoštvo . Npr . :
team - momĉad , army - vojska , navy - mornarica , crowd - gomila , mnoštvo , police policija , flock - jato , herd - krdo , cattle - stoka itd . ;
300 . gradivne imenice ( materijal nouns ) koje oznaĉuju tvar ili materiju . Npr . :
wine - vino , copper - bakar , milk - mlijeko , food - hrana , ice - led , air - zrak ,
lead - olovo itd . ;
fear - strah , thirst - ţeĊa , courage - smjelost , health - zdravlje , illness - bolest ,
intelligence - inteligencija itd .
60.
ROD IMENICA
Gender
302 . U engleskom jeziku imenice imaju prirodni rod . To znaĉi :
303 . muškog su roda ( masculine gender ) one imenice koje oznaĉuju muško biće . Npr . :
boy - djeĉak , father - otac , uncle - ujak , brother - brat itd . ;
304 . ţenskog su roda ( feminine gender ) one imenice koje oznaĉuju ţensko biće . Npr . :
sister - sestra , mother - majka , aunt - tetka , girl - djevojka itd . ;
305 . srednjeg su roda ( neuter ) stvari . Npr . :
picture - slika , shoe - cipela , carpet - sag , plum- šljiva itd . ;
Napomena
306 . Osnovna je razlika izmeĊu imenica u engleskom jeziku i bosanskom jeziku da u našem
jeziku stvari mogu biti muškog , ţenskog ili srednjeg roda . Npr . ovaj stol , ovaj prozor , ova
klupa , ova kuća , ovo pero , ovo sedlo itd.U bosanskom jeziku imenice imaju katkada
prirodni, katkada gramatiĉki rod .
307 . zajedniĉkog roda ( common gender ) su one imenice koje u istom obliku sluţe za
muški i za ţenski rod . Tako na primjer imenica pupil moţe znaĉiti uĉenik i uĉenica , friend prijatelj ili prijateljica , writer - pisac ili spisateljica , cousin - bratić i sestriĉna itd .
Napomena
Usporedite u bosanskom : on je dobar vozaĉ , ona je dobar vozaĉ , on je po
struci matematiĉar , ona je po struci matematiĉar itd .
ŢENSKI ROD IMENICA
Feminine Gender
308 . Neke imenice ţenskog roda tvore se tako da se muškom rodu doda nastavak - ess . Npr
lion - lav
prince - kraljević
heir - nasljednik
lioness - lavica
princess - kraljevina
heiress - nasljednica
61.
309 . Ako se imenica muškog roda svršava na - er ili -or , onda ispred nastavka - ess
samoglasnik e ili o ispada . Npr . :
tiger - tigar
waiter - konobar
actor - glumac
emperor - vladar
tigress - tigrica
waitress - konobarica
actress - glumica
empress - vladarica
311 . Katkada se pred imenicu stavi neka rijeĉ koja oznaĉuje rod . Npr . :
man - servant - sluga
boyfried - prijatelj
he - goat - jarac
tom - cat - maĉak
maid - servant - sluţavka
girlfriend - prijateljica
she - goat - koza
she - cat - maĉka
312 . Katkada se rijeĉ koja oznaĉuje rod stavlja iza imenice . Npr . :
turkey- cock - puran
peacock - paun
turkey - hen - pura
peahen - paunica
313 . Neke imenice imaju za ţenski rod posebnu rijeĉ . Npr . :
man - muškarac
father - otac
brother - brat
uncle - ujak
king - kralj
bachelor - neţenja
nephew - nećak
boy - djeĉak
husband - muţ
son - sin
gentleman - gospodin
cock - pijetao
bull - bik
dog - pas
woman - ţena
mother - majka
sister - sestra
aunt - tetka
quen - kraljica
spinster - neudata ţena
niece - nećakinja
girl - djevojka
wife - supruga
daughter - kći
lady - gospoĊa
hen - kokoš
cow - krava
bitch - kuja
62.
MNOŢINA IMENICA
Prular of Nouns
314 . Mnoţina imenica obiĉno se tvori tako da se jednini doda nastavak - s . Taj se nastavak
izgovara iza zvuĉnih suglasnika i samoglasnika ( z ) , a iza bezvuĉnih suglasnika (s ) . Npr . :
chair - stolac
window - prozor
table - stol
chairs
windows 
tables
street - ulica
duck - patka
shop - trgovina
streets
ducks
shops

izgovor ( z )
izgovor ( s )
315 . Ako se imenica u izgovoru svršava na s , z , š , ţ , ĉ , dţ , dodaje se nastavak - es ( ili
samo - s ako se imenica završava na muklo - e ) . Kod takvih se imenica nastavak - es
izgovara ( iz ) :
bus - autobus
wish - ţelja
match - šibica
church - crkva
rose - ruţa
bridge - most
buses
wishes
matches
churches
roses
bridges
316 . Imenice na -o tvore mnoţinu tako da se jednini doda nastavak - es . Taj se nastavak
izgovara ( z ) . Npr . :
potato - krompir
tomato - paradajz
volcano - vulkan
negro - crnac
hero - heroj
potatoes
tomatoes
volcanoes
negroes
heroes
317 . Neke imenice na - o tvore mnoţinu pravilno . Npr. :
piano - klavir
photo - fotografija
pianos
photos
318 . Kod imenica dolazi u mnoţini do pravopisnih promjena . Tako se kod imenica na - y ,
ispred kojega stoji suglasnik ,mijenja y u i i dodaje nastavak - es . Npr . :
factory - tvornica
lorry - kamion
country - zemlja
flay - muha
factories
lorries
countries
flies
63.
319 . Ako se ispred y nalazi samoglasnik , mnoţina se tvori pravilno , dodavanjem nastavka s:
way - put
toy - igraĉka
donkey - magarac
bay - zaton
ways
toys
donkeys
bays
320 . Mnoge imenice na - f ili fe mijenjaju f u v i dobivaju nastavak - es . Npr . :
calf - tele
half - polovina
leaf - list
loaf - kruh
shelf - polica
thief - tat
wolf - vuk
knife - noţ
life - ţivot
calves
calves
leaves
loaves
shelves
thieves
wolves
knives
lives
63 .
321 . Neke imenice na - f ili fe tvpre mnoţinu dodavanjem nastavka - s . To au obiĉno
imenice koje se svršavaju na - oof , -ief , -rf i - ff . Npr . :
roof - krov
chief - poglavica
handkerchief - rupĉić
dwarf - patuljak
cliff - stijena
roofs
chiefs
handkerchiefs
dwarfs
cliffs
Neke imenice tvore mnoţinu nepravilno :
322 . promjenom osnovnog samoglasnika :
man - muškarac - men
woman - ţena - women
foot - stopalo - feet
tooth - zub - teeth
groose - guska - geese
mouse - miš - mice
louse - uš - lice
323 . nastavkom - en ili -ren. Npr . :
ox - vol - oxen
child - dijete - children
64.
324 . Neke imenice ostaju u mnoţini nepromijenjene . Npr . :
fish - riba , ribe
sheep - ovca , ovce
trout - pastrva , pastrve
salmon - losos , lososi
deer - jelen , jeleni
Napomena
Kad mislimo na razne vrste riba , imenica fish stoji u mnoţini . Npr . :
There are all kinds of fishes
in our sea .
U našem moru ima riba svih vrsta
325 . Neke imenice dolaze samo u mnoţini . Glagol uz takve imenice stoji takoĊer u mnoţini
. Npr . : goods - roba , gallows - vješala , scissors - škare , wages - nadnica , trousers - hlaće
...
The goods have been damaged
by the fire .
His pyjamas were striped .
Roba je oštećena poţarom .
Njegova je pidţama bila prugasta .
Where are the scissors ?
Where are your trousers so dirty ?
Gdje su škare ?
Zaštosu tvoje hlaĉe tako prljave ?
326 . Neke su imenice po obliku u mnoţini , a znaĉe jedninu . Glagol uz takve imenice stoji
u jednini . Npr . :
mathematic - matematika , physics - fizika , phonetics - fonetika , statistics - statistika ,
news - novost , vijest .
Mathematics is very important in
engineering .
Physics was his favourite subjekt .
Phonetics has always been his hobby .
This news is very suprising .
Matematika je vrlo vaţna u tehnici .
Fizika je bila njegov najomiljeniji predmet .
Fonetika je uvijek bila njegov hobi .
Ova vijest vrlo iznenaĊuje .
Mnoţina sloţenica
327 . Sloţenice su rijeĉi koje su sastavljene od dva ili više dijelova . Obiĉno tvore mnoţinu
tako da se jednini doda nastavak - s . Npr . :
grandfather - djed
grandfathers
ashtray - pepeljara
deck - chair - leţaljka
waiting room - ĉekaonica
writing desk - pisaći hastal
ashtrays
deck - chairs
waiting - rooms
writing desks
65.
328 . Kad je jedan dio sloţenice prijedlog ili prilog , samo glavna rijeĉ dobiva nastavak za
mnoţinu . Npr . :
passer - by - prolaznik
son- in - law - zet
passers - by
sons - in law
329 . Ako man ili woman ĉine prvi dio sloţenice , stavljaju se oba dijela u mnoţinu . Npr . :
man - servant - sluga
woman - teacher - nastavnica
men - servants
women - teachers
Napomena :
330 . Sloţenice se mogu pisati kao jedna rijeĉ ( npr . armchair - naslonjaĉ ) , s crticom
( npr . man - servant ) ili kao dvije rijeĉi ( npr . dining room - trpezarija ) Za to nema
odreĊenih pravila .
BROJIVE I NEBROJIVE IMENICE
Countable and Uncountable Nouns
331 . Mnoţinu redovito tvore samo opće imenice . One obiĉnooznaĉuju nešto što se moţe
brojati te ih zovemo brojivim imenicama ( Countable Nouns ) . Npr : two boys - dva djeĉaka
, five days - pet dana , twenty - four hours - dvadeset ĉetiri sata itd .
332 . Gradivne i apstraktne imenice , uzete u općem smislu , ne mogu se brojati . One su
nebrojive ( Uncountable Nouns ) i prema tome ne mogu se upotrebljavati u mnoţini . Npr . :
silver - srebro , coal - ugljen , courage - hrabrost , kindness - ljubaznost itd.
PADEŢI IMENICA
Cases of Nouns
333 . U bosanskom jeziku imenice se dekliniraju , tj. primaju razliĉite padeţne nastavke . U
engleskom jeziku ne postoje padeţni nastavci , osim u genitivu . Ono što u bosanskom jeziku
izraţavaju padeţni nastavci , u engleskom se izraţava prijedlozima ili odreĊenim poloţajem
te imenice u reĉenici . Npr . :
334 . Mary is my sister .
This is my sister's room .
I gave it to my sister .
Marija je moja sestra .
To je soba moje sestre .
Dao sam to svojoj sestri .
I saw my sister there .
Don't cry , sister !
I spoke about my sister .
I went with my sister .
Vidio sam tamo svoju sestru .
Ne plaĉi , sestro !
Govorio sam o svojoj sestri .
Otišao sam sa svojom sestrom .
66.
335 . Budući da je nominativ jednak akuzativu , razlikovat ćemo subjekt od objekta samo po
poloţaju imenice u reĉenici . Subjekt redovito stoji na prvom mjestu , a objekt iza glagola .
Npr:
s.
o.
John teaches Robert .
Robert teachers John .
s.
o.
John pouĉava Roberta .
Robert pouĉava Johna .
Genitiv ( The Genitive Case )
336 . Genitivom se najĉešće izraţava pripadanje . Utakvim se sluĉajevima u bosanskom
jeziku
upotrebljava prisvojni pridjev .
337 . Genitiv se tvori tako da se iza imenice u jednini stavi apostrof i doda nastavak - s .
Npr :
Anna's dress Anina haljina
father's umbrela - oĉev kišobran
Shaw's plays Shawove drame
John's family Johnova familija
338 . U mnoţini se stavlja samo apostrof iza nastavka -s .Npr . :
girls' club ladies' shoes boys' games -
djevojaĉki klub
ţenske cipele
djeĉaĉke igre
339 . Ako imenica ne tvori mnoţinu s nastavkom -s , tj . ako ima nepravilnu mnoţinu ,
popstupak je isti kao u genitivu jednine . Npr . :
children's books - djeĉje knjige
men's gloves muške rukavice
women's journals - ţenski ĉasopisi
340 . Nastavak - s u genitivu izgovara se jednako kao nastavak - s u mnoţini , tj. iza zvuĉnih
suglasnika i samoglasnika izgovara se kao ( z ) , iza bezvuĉnih suglasnika kao ( s ) , a iza ( s
)
( z ) . (  ) . (  ) ,( t  ) i ( d3 ) kao ( iz ) .
67.
Genitiv se upotrebljava :
341 . kad imenica oznaĉuje ţivo biće , dok se genitiv imenica koje oznaĉuju stvari tvori
redovito s prijedlogom of . Npr . :
Robert's school Robertova škola
grandfather's armchair - djedov naslonjaĉ
the lion's share lavlji dio ( najveći dio )
the drawers of my desk - ladice moga pisaćeg stola
the furniture of his study - namještaj njegove radne sobe
342 . za oznaku mjere , vremena i vrijednosti . Npr . :
a day's journey a mile's distance a pound's worth a two - hours' walk -
putovanje od jednog dana
udaljenost od jedne milje
vrijednost od jedne funte
šetnja od dva sata
343 . u nekim izrazima , kao :
at the greengrocer's at St . Paul's at my aunt's -
kod povrćara
kod sv. Pavla ( u crkvi sv. Pavla )
kod moje tetke ( u kući moje tetke )
67 .
ĈLAN
The Article
344 . Ĉlan se u engleskom jeziku stavlja pred imenicu . Kad u bosanskom jeziku kaţemo :
uĉenik , dijete grad , kuća itd . , u engleskom moramo u takvom sluĉaju staviti pred imenicu
ĉlanjer je ona tek s ĉlanom potpuna . Tako kaţemo : the pupil - uĉenik , the child - dijete ,
the town - grad , the house - kuća .
U bosanskom jeziku nema ĉlana . Prema tome se ĉlan ne moţe prevesti na naš jezik .
68.
NEODREĐENI ĈLAN
The Indefinite Artikle
NeodreĊeni ĉlan ima dva oblika : a i an .
345 . Oblik a se upotrebljava ispred rijeĉi koje poĉinju suglasnikom ili samoglasnikom koji
se izgovara kao suglasnik . Npr . :
a boy - djeĉak
a lamp - svjetiljka
a universal language - svjetski jezik
a useful invention - koristan izum
a one - eyed man - jednooki ĉovjek
Napomena :
Premda se rijeĉi universal , useful i one - eyed pišu samoglasnikom , one u
izgovoru poĉinu suglasnikom. Izgovaraju se : ( ' ju:niv :sl )( ' ju:sful )
( 'w naid ) .
346 . Oblik an se upotrebljava ispred rijeĉi koje poĉinju samoglasnikom ili suglasnikom
koji se ne izgovara . Npr . :
an animal - ţivotinja
an evening - veĉe
an inn - gostionica
an honest man - pošten ĉovjek
NeodreĊeni ĉlan se upotrebljava :
347 . pred imenicom u jednini kad se ona prvi put spominje ili kad se uzima u općem smislu
I can see a bus on the other
side of the street .
Couldyou lend me a pencil ?
It is so useful to have a car .
Na drugoj strani ulice vidim autobus .
Bili mi mogao posuditi olovku ?
Vrlo je korisno imati auto .
348 . pred imenicom u jednini koja predstavlja vrstu . Npr . :
A rose has a pleasant smell .
An orange is rich in vitamins .
A lamb is a pretty animal .
Ruţa ima prijatan miris .
Naranĉa je bogata vitaminuma .
Janje je draţesna ţivotinja .
Uovim primjerima imenice a rose , an orange , a lamb predstavljaju vrstu , tj . a rose znaĉi
roses - sve ruţe , an orange znaĉi oranges - sve naranĉe itd.
69.
349 . pred većinom imenica koje ĉine dio predikata . Takvim se predikatom obiĉno oznaĉuje
narodnost , zanimanje ili neka karakteristika subjekta . Npr . :
He was a sailor .
G . B . Shaw was an Irishman .
I want to become a painter .
He is an intelligent man .
Mary is a pretty girl .
On je bio mornar .
G . b . Shaw bio je Irac .
Ţelim postati slikar .
On je inteligentan ĉovjek .
Marija je draţesna djevojka .
Napomena :
NeodreĊeni ĉlan moţe biti odijeljen od svoje imenice pridjevom ( an inteligent man inteligentan ĉovjek , a big house - velika kuća , a green leaf - zeleni list itd . )
350 . ispred nekih brojnih izraza : a dozen - tuce , half a dozen - pola tuceta , a score dvadeset , a hundred - stotina , a thousand - tisuća , a million - milijun itd. Npr. :
There are at least half a dozen
Na njegovu pisaćem stolu ima barem
pencils on his desk .
šest olovaka .
She bought a thousand sheets of paper . Kupila je tisuću araka papira .
351 . u nekim izrazima kojima se oznaĉuje cijena i vrijeme . Npr . :
He lives on fifty pence a day .
The speed limit on this road is
sixty miles an hour .
This cloth is two pounds a yard .
I used to meet him four times a week .
On ţivi od pedeset penija na dan .
Dopuštena brzina na ovoj cesti je
šezdeset milja na sat .
Ovo sukno stoji dvije funte po jardu .
Sastajao sam se s njim ĉetiri puta tjedno .
352 . u izrazima a few - nekoliko , a little -nešto , a lot of - mnogo , a great deal of mnogo itd . Npr . :
He has a few friends , who keep
him company .
She earns a little money and so she
can buy the most necessary things .
At two o'clock there were a lot of
people waiting for the tram.
On ima nekoliko prijatelja koji
mu prave društvo .
Ona zaraĊuje nešto novaca pa moţe
kupiti najpotrebnije stvari .
U dva sata bilo je mnogo ljudi koji
su ĉekali na tramvaj.
Napomena
353.Treba paziti na razliku izmeĊu few - mali broj, malo njih i a few - nekoliko. Sliĉna
razlika
postoji i izmeĊu little - malo i a little-nešto, nešto malo. Na pr.:
He has few friends and often feels lonely. On ima malo prijatelja i ĉesto se osjeća
usamljen.
70.
He has so little money that he cannot help On ima tako malo novaca da mi ne moţe
pome.
moći.
354.U uskliĉnim reĉenicama koje poĉinju sa what neodreĊeni ĉlan stoji iza what ispred
brojivih imenica u jednini.Na pr.:
What a lovely day!
What a pretty girl!
What an exciting story!
Krasna li dana!
Draţesne li djevojke!
Uzbudljive li priĉe!
355.iza such,quite i half. Na pr.:
You should never say such a thing.
Don't be in such a hurry!
She is quite a good pupil.
He drank half a bottle of wine.
They talked for half an hour.
She gave the child half an orange.
Ne bi smio nikada kazati tako nešto.
Nemoj se tako ţuriti!
Ona je priliĉno dobra uĉenica.
Popio je pola boce vina.
Razgovarali su pola sata.
Dala je djetetu pola naranĉe.
Napomena
356. Umjesto neodreĊenog ĉlana ne smije se upotrijebiti one.Ne valja reći:I saw one man
nego I saw a man. U bosanskom moţemo u takvom sluĉaju reći: Vidio sam jednog
/nekog/ ĉovjeka.U engleskom se one upotrbljava samo u brojnom smislu. Na pr.:
There is only one more day before the
holidays.
Još je samo jedan dan do praznika.
IZOSTAVLJANJE NEODREĐENOG ĈLANA
Omission of the Indefinite Article
NeodreĊeni ĉlan se upotrebljava:
357.ispred imenica u mnoţini. Na pr.:
Tickets in the circle are expensive.
Karte u serklu su skupe.
/Jednina : A ticket in the circle is expensive./
Towns should be clean.
Gradovi bi morali biti ĉistiji.
/Jednina: A town should be clean./
71.
Robert and John are architects.
Robert i John su arhitekti.
/Jednina: Robert is an architect./
ispred nebrojivih imenica /Uncountable Nouns/
358. koje oznaĉuju neku materiju. Na pr.:
Milk is healthy and good.
We write on paper.
Steel and iron are useful metals.
Mlijeko je zdravo i dobro.
Pišemo na papiru.
Ĉelik u ţeljezo su korisni metali.
359. koje oznaĉuju nešto apstraktno . Na pr.:
Courage and honsety often go together. Hrabrost i poštenje ĉesto idu zajedno.
Beauty is only skin-deep.
Ljepota je prolazna.
The whole world is fighting for peace. Cijeli svijet se bori za mir.
360. Ako se nebrojive imenice upotrbljavaju u odreĊenom smislu, ispred njih stoji odreĊeni
ĉlan. Na pr.:
The beauty of the Dalmatian coast is
famous.
Ljepota dalmatinske obale je glasovita.
A lot has been written about the courage Mnogo se pisalo o hrabrosti naših vojnika.
of our soldiers.
ODREĐENI ĈLAN
The definite Article
361. OdreĊeni ĉlan ima isti oblik za jedninu i mnoţinu: the. Na pr.:
the worker - radnik
the engine - stroj
the field - polje
the workers - radnici
the engines - strojevi
the fields - polja
Izgovor odreĊenog ĉlana
362. OdreĊeni ĉlan se izgovara na dva naĉina: ispred rijeći koje poĉinju suglasnikom
izgovara
se/d/, a ispred rijeĉi koje poĉinju samoglasnikom /di/. Na pr.:
the station
the woman  / d /
the hat
the elephant
the underground  / di /
the admiral
72.
OdreĊeni ĉlan se upotrebljava:
363. ispred imenica od kojih postoji samo jedna te vrste. Na pr.:
In the future it wil be possible for many
people to reach the Moon.
The sun is very hot today.
They reached the Pole on January 18th.
U bliţoj buduĉnosti bit će mnogim ljudima
moguće doći na Mjesec.
Danas je sunce jako vruće.
18. januara stigli su na Pol.
364. ispred imenica koje su postale odreĊene time što se spominju drugi put. Na pr.:
There is a man standing at the door.
The man is old and weak.
My friend John attends a technical
school. The school belongs to a texfactory.
Pred vratima stoji neki ĉovjek. Taj ĉovjek
je star i slab.
Moj prijatelj John ide u tehniĉku školu.
Škola pripada tvornici tekstila.
365. ispred imenica koje su pobliţe odreĊene odnosnom reĉenicom , pridjevom ili nekom
frazom. Na pr.:
The vilage where he was born is pretty.
Selo u kojem se on rodio je lijepo.
The man in blue car is an actor.
Ĉovjek u plavom automobilu je glumac.
The girl who opened the door is their niece.
Djevojka koja je otvorila vrata je njihova
neĉakinja.
The grey building is a hospital.
Siva zgrada je bolnica.
366.ispred pridjeva u superlativu i ispred rednih brojeva. Na pr.:
London is the biggest city in Europe.
She bought the most expensive coat
in the shop.
She was the first person he saw when
he opened the door.
This is the third time he is abroad.
London je najveći grad u Evropi.
Kupila je najskuplji kaput u trgovini.
Ona je bila prve osoba koju je vidio kad je
otvorio vrata.
To je treći put da je on u inostranstvu.
367.ispred imenica u jednini koje predstavljaju vrstu. Na pr.:
The dog is a faithful animal.
The bee is industrious.
Napomena
Pas je vjerna ţivotinja.
Pĉela je marljiva.
Pred imenicama koje predstavljaju cijelu vrstu moţe se upotrijebiti neodreĊeni i
odreĊeni
ĉlan/vidi poglavlje o neodreĊenom ĉlanu,348/.
73.
368.ispred pridjeva, da oznaĉi skup osoba koje imaju svojstva što ga izraţava taj pridjev.
Na pr.:
This is home for the blind.
Have you read the novel "The Naked
and the Dead"?
To je dom slijepih.
Jesi li ĉitao roman" Goli i mrtvi"?
369.ispred imena rijeka, mora, okeana, planinskih lanaca, otoĉja, kao i uz imena zemalja
koja stoje u mnoţini. Na pr.:
London is situated on the Thames.
The Atlantic is smaller than the Pacific.
The tops of the Alps are always covered
snijegom.
with snow.
The Hebrides are a group of islands in
the north of Scotland .
In the United States industry is highly
developed .
London leţi na Temzi.
Atlanski ocean je manji od Pacifika.
Vrhunci Alpa uvijek su pokriveni
Hebridi su grupa otoka na sjeveru
Škotske .
Industrija je u Sjedinjenim Drţavama
visoko razvijena .
370 . ispred porodiĉnih imena u mnoţini da se oznaĉe svi ĉlanovi jedne porodice . Npr . :
The Thompsons have a house
in the country .
The Browns have lived in this
village for many years .
Thompsonovi imaju kuću na selu .
Brownovi već mnogo godina ţive
u ovom selu .
IZOSTAVLJANJE ODREĐENOG ĈLANA
Omission of the Definite Article
OdreĊeni ĉlan se ne upotrebljava :
371 . ispred imena osoba , gradova , ulica , pojedinaĉnih brda i vrhunaca , kao i imena
zemalja koja stoje u jednini . Npr . :
He went to France and settled
in Paris .
The shops in Regent Street are
vere attractive .
On je otišao u Francusku i nastanio se
u Parizu .
Trgovine u Regent Streetu vrlo su
privlaĉne .
The have two children , Ann and Peter .
Etna is a volcano in Italy .
On a clear day you can see from Calais
the white cliffs of Dover .
Oni imaju dvoje djece , Anu i Petra .
Etna je vulkan u Italiji .
Po jasnom danu vide se iz Calaisa
bijele stijene Dovera .
74.
372 . ispred apstraktnih i gradivnih imenica kad o njima govorimo općenito . Npr . :
She played the piano so well that I was
filled with admiration .
Success is impossible without
hard work .
Coffee and tea do not grow in our
country .
Cotton is not so warm as wool .
Svirala je klavir tako dobro da sam
bio ispunjen divljenjem .
Uspjeh je nemoguć bez marljivog
rada .
Kahva i ĉaj ne rastu u našoj
zemlji .
Pamuk nije tako topao kao vuna .
373 . Ako se apstraktne i gradivne imenice upotrijebe u odreĊenom smislu , onda pred
njima stoji odreĊeni ĉlan . Npr . :
The admiration he felt for his doctor
him interested in medicine .
The success of the firm is due to
good management .
The tea I bought in England is exellent .
odliĉan je.
Divljenjem što ga je osjećao prema svom
lijeĉniku pobudilo je njegov interes za
medicinu .
Uspjeh firme treba zahvaliti
dobroj upravi .
Ĉaj što sam ga kupio u Engleskoj
374 . ispred imenica koje oznaĉuju obroke . Npr . :
For my friend John breakfast is the
most important meal .
After dinner rest a whille after supper
walk a mile .
We always have a cup of coffee after
lunch .
Za mog prijatelja Johna doruĉak
je najvaţniji obrok .
Poslije ruĉka odmori se naĉas , poslije
veĉere prošeći jednu milju .
Poslije ruĉka uvijek popijemo šalicu kahve .
Kad se misli na odreĊene obroke , mora se upotrijebiti ĉlan . Npr . :
The breakfast the serve in this
restaurant is far from being good .
The lunch we had yestarday was the
best I can remember .
Doruĉak što ga serviraju u ovom restoranu
sve je prije nego dobar .
Ruĉak što smo ga imali juĉer bio je
najbolji koga se mogu sjetiti .
375 . ispred imenica school - škola , prison - zatvor , market - trg , bed -krevet , table - stol ,
kad mislimo na svrhu kojoj sluţe , a ne na samu zgradu ili predmet . Npr . :
When school was over , he went
Kad je obuka bila završena , pošao je
straight home .
He was found quilty and sent to prison .
When I entered , they were all at table .
ravno kući .
Pronašli su ga krivim i zatvorili .
Kad sam ušao , oni su svi bili za stolom
( kod jela ) .
75.
376 . Kad mislimo na samu zgradu ili predmet , upotrebljavamo pred tim imenicama ĉlan .
Npr:
The white building on the left is
Bijela zgrada na lijevoj strani je škola .
the school .
The old castle in the valey is
Stari dvorac u dolini je zatvor našega grada .
the prison of our town .
The table in our sitting room is very old . Stol u našoj dnevnoj sobi vrlo je star .
377 . umnogim ustaljenim izrazima , kao i izrazima koji se sastoje od dva paralelna dijela :
hand in hand - drţeći se za ruke , frommorning till night - od jutra do noći itd . Npr . :
We travelled by day .
Putovali smo danju .
Some peple prefer working at night . Neki ljudi vole raditi noću .
In our age of mashinery few things
U našem vijeku strojeva malo se stvari
are made by hand .
izraĊuje rukom .
They walked hand in hand .
Hodali su drţeći se za ruku .
She works from morning till
Ona radi od jutra do mraka .
night .
PRIDJEVI
Adjectives
378 . Pridjevi se u engleskom jeziku znatno razlikuju od pridjeva u bosanskom jeziku . Oni
su
( osim pokaznih ) nepromjenjljive rijeĉi .
John is a good boy .
Mary is a good girl .
She is a good child .
My mother is a techer .
My father is a doctor .
John je dobar djeĉak .
Marija je dobra djevojka .
Ona je dobro dijete .
Moja majka je nastavnica .
Moj otac je lijeĉnik .
379 . Iz ovih primjera vidimo da pridjevi u engleskom jeziku ( good , my , kao i svi ostali )
imaju jedan oblik za sva tri roda , dok u bosanskom jeziku pridjev ima posebni oblik za svaki
rod
380 . London is a big city .
London and Paris are big cities .
His uncle is a farmer .
His uncles are farmers .
London je velik grad .
London i Paris su veliki gradovi.
Njegov amidţa je farmer .
Njegove amidţe su farmeri .
Iz ovih primjera vidimo da se pridjevi u engleskom ( big , his , kao i svi ostali ) imaju jedan
oblik za jedninu i mnoţinu , dok u bosanskom jeziku pridjev ima poseban oblik za jedninu i
mnoţinu .
76.
381 . His new coat is very expensive .
Njegov je novi kaput vrlo skup .
He is not satisfied with his new coat .
On nije zadovoljan svojim novim kaputom .
Everybody speaks about his new coat . Svi govore o njegovom novom kaputu.
Iz ovih primjera vidimo da pridjevi u engleskom /new, his, kao i svi ostali/ imaju jedan oblik
za sve padeţe, dok u bosanskom jeziku postoji poseban oblik za svaki padeţ.
Pridjev se u reĉenici upotrebljava :
382. kao atribut. Na pr.:
The young man returned home last week. Mladi ĉovjek se vratio kući prošle sedmice.
A small child needs a lot of care.
Malom je djetetu potrebno mnogo njege.
A good book is a good companoin.
Dobra je knjiga dobar drug.
Napomena
Atribut je rijeĉ koja stoji uz imenicu i pobliţe je oznaĉava.
383. kao dio imenskog predikata. Na pr.:
This lesson is long.
In winter the nights are cold.
This hotel is modern and comfortable.
Ova lekcija je dugaĉka.
Zimi su noći hladne.
Ovaj hotel je moderan i udoban.
384. U engleskom jeziku ima nekoliko pridjeva koji se ne mogu upotrijebiti atributivno, već
samo kao dio imenskog predikata. Na pr.:
You cannot spesk to him he is asleep.
This child is not afraid of anything.
I am not fond of sweets.
Ne moţete s njim razgovarati on spava.
Ovo se dijete niĉega ne boji.
Ne volim slatkiše.
385. Ako pred pridjev stavimo odreĊeni ĉlan, on dobiva znaĉenje imenice u mnoţini: the
dead-mrtvaci, the poor-siromasi,the just- pravednici, the rich- bogataši. Na pr.:
The old often cannot understand
the young .
" The Naked and the Dead " is the
title of a well - known novel .
Stari ĉesto ne razumiju mlade .
" Goli i mrtvi " je naslov poznatog romana .
Napomena :
Vidi takoĊer poglavlje o odreĊenom ĉlanu , taĉka 368 .
77.
KOMPARACIJA PRIDJEVA
Comparison of Adjectives
386 . Opisni pridjevi , npr . : small - malen , big - velik , beatiful - lijep , high - visok itd .
imaju u engleskom kao i u bosanskom jeziku tri stupnja komparacije : pozitiv (the positive ) ,
komparativ ( the comparative ) i superlativ ( the superlative ) .
Pozitiv je osnovni oblik pridjeva . Njime izraţavamo osobinu bića ili predmeta . Npr . :
This man is old . - Ovaj ĉovjek je star .
Komparativom kazujemo da neko svojstvo kod jednoga postoji u većoj mjeri kod drugoga .
He is older than my father . - On je stariji nego moj otac .
Superlativom kazujemo da neko svojstvo kod nekog postoji u najvećoj mjeri . John is the
best
pupil in the class . - John je najbolji uĉenik u razredu .
Tvorba komparativa i superlativa
387 . Jednosloţni pridjevi ( Adjectives of one syllable ) tvore komparativ tako da se
komparativu doda nastavak -er , odnosno - r ako se pridjev svršava u pozitivu na - e . Npr . :
small- er - manji
old - er - stariji
clean - er - ĉišći
wide - r
wise - r
pale - r
388 . Superlativ jednosloţnih pridjeva tvori se tako da se pozitivu doda nastavak - est , a ako
se pozitiv doda nastavak - est , a ako se pozitiv svršava na - e , nastavak - st . Pred superlativ
pridjeva stavlja se odreĊeni ĉlan . Npr . :
the small - est - najmanji
the old - est - najstariji
the clean - est - najĉišći
the wide - st - najširi
the wise - st - najmudriji
the pale - st - najbljeĊi
Napomene uz komparativ i superlativ
389 . Ako se jednosloţni pridjev svršava na jedan suglasnik pred kojim stoji kratak
samoglasnik podvostruĉava se krajnji suglasnik , podvostruĉuva se krajnji suglasnik ispred
nastavka
- er i est Npr . :
fat - debeo
thin - tanak
sad - ţalostan
fattest
thinner
sadder
the fattest
the thinnest
the saddest
78.
390 . Ako se jednosloţni pridjev svršava na - y pred kojim stoji suglasnik , -y se mijenja u i :
dry - suh
sly - lukav
drier
slier
the driest
the sliest
391 . Dvosloţni , trosloţni i višesloţni pridjevi ( Adjectives of two , three or more syllables )
tvore komparativ tako tako da se pred pozitiv pridjeva stavi more , a superlativ tako da se
pred pozitiv pridjeva stavi the most . Npr . :
careful - oprezan
splendid - sjajan
interesting - zanimljiv
dangerous - opasan
more careful
more splendid
more interesting
more dangeroust
the most careful
the most splendid
the most interesting
the most dangerous
Neki dvosloţni pridjevi tvore komparativ i superlativ na isti naĉin kao i jednosloţni pridjevi .
To su :
392 . pridjevi koji se svršavaju na - er , -le , i - y . Npr . :
clever - pametan
noble - plemenit
easy - lak
clever - er
noble - r
easie - r
the clever - est
the noble - st
the easi-est
393 . pridjevi sa naglaskom na drugom slogu . Npr . :
severe - strog
polite - uljudan
complete - potpun
acute - oštar
severe - r
polite - r
complete - r
acute - r
the severe - st
the polite - st
the complete - st
the acute - st
79.
NEPRAVILNA KOMPARACIJA
Irregular Comparison
394 . Neki vrlo obiĉni i ĉesti , pridjevi imaju nepravilnu komparaciju . To su :
good - dobar
bad - zao
much
 -mnogo
better
worse
the best
the worst
more
the most
less
the least
farther
the farthest
further
the furtherst
older
the oldest
elder
the eldest
many
little - malen , malo
far - dalek
old - star


later
late - kasan

latter
the latest
the last
Little
395 . Kad little znaĉi malo , upotrebljava se uz imenice u jednini koje znaĉe neku materiju
ili nešto nebrojivo . Npr . :
There is little sugar in this lemonade .
We have very little coal in our cellar .
He had little pleasure in his life .
U ovoj limunadi ima malo šećera .
Imamo vrlo malo ugljena u našem podrumu .
On je u ţivotu imao malo radosti .
396 . Uz imenice u mnoţini ne moţe se upotrijebiti little , nego few . Npr . :
There are few things he likes better
than his car .
Today there have been few customers
Ima malo stvari koje su mu milije od
njegova auta .
Danas je bilo malo mušterija
in the shop .
u trgovini .
( Za a few i a little pogledajte poglavlje o upotrebi neodreĊenog ĉlana , taĉka
352 . )
80.
Much
397 . Much znaĉi mnogo , a upotrebljava se uz imenice u jednini koje znaĉe neku materiju
ili nešto nebrojivo . Npr . :
There is not much bread left
for supper .
I haven't got much time .
Is there much snow in the street ?
Za veĉeru nije ostalo mnogo kruha .
Nemam mnogo vremena .
Ima li mnogo snijega na ulici ?
Many
398 . Many znaĉi mnogo , a upotrebljava se uz imenice u mnoţini . Npr . :
In winter there are not many visitors
in this hotel .
Were there many tickets left ?
There were not many original
thoughts in his speech .
Zimi nema mnogo gostiju u ovom
hotelu .
Je li preostalo mnogo karata ?
Nije bilo mnogo originalnih misli
u njegovu govoru .
Farther , the farthest , further , the furthest
399 . Oblici sa " a " ne razlikuju se znatno p3o znaĉenju od oblika sa " u " . Moglo bi se
reći da je oblik further i furthest obiĉniji te da se upotrebljava i za udaljenost i u prenesenom
smislu , dok se oblik farther i the farthest upotrebljava samo za udaljenost . Npr . :
He was too tired to go any further .
The reporter asked for further
information about the accident .
Bio je odviše umoran da ide dalje .
Reporter je zatraţio dalje obavijesti o nesreći .
Older , the oldest , the eldest
400 . Older i the oldest upotrebljava se kad se usporeĊuje starost ili dob , a elder i eldest
samo atributivno uz nazive ĉlanova porodice . Npr . :
This book is older than its owner . It
is the oldest book in his library .
Ova je knjiga starija nego njezin vlasnik . To
je najstarija knjiga u njegovoj knjiţnici .
His son is older than my sister Mary .
Njegov je sin stariji nego moja sestra Mary .
My older brother is a student of medicine . Moj je stariji brat student medicine .
Our eldest sister keeps house for all of us . Naša najstarija sestra vodi kućanstvo za sve
nas .
81.
Late
401 . Late ima pravilnu komparaciju , i onda mu komparativ znaĉi kasniji ,a superlativ
najkasniji ili najnoviji . Nepravilni komparativ latter znaĉi drugi od dva , a superlativ the
last
znaĉi posljednji od veĉeg broja . Npr . :
If she had a choice between a detective
Kad bi mogla birati izmeĊu kriminalnog
story and a serious novel she would
i ozbiljnog romana , sigurno bi izabrala
surely choose the latter .
ovaj potonji .
He was the last passenger to get a sleeper . On je bio posljednji putnik koji je dobio
a sleeper .
spavaća kola .
Is there any later bus today ?
Ima li danas koji kasniji autobus ?
His latest work is said to be his best .
Kaţu da je njegovo posljednje djelo
njegovo najbolje djelo .
Napomena
402 . Last bez odreĊenog ĉlana the znaĉi prošli . Npr . :
He returned home last year .
I met him last week .
Vratio se kući prošle godine .
Sreo sam ga prošlog tjedna .
VRSTE KOMPARACIJA
403 . Komparacijom se moţe izraziti :
1 . jednakost
2 . nejednakost
3 . nadmoćnost .
404 . Jednakost se izraţava sa as...as i pozitivom pridjeva . Npr . :
The meals in this restaurant are as
good as at home .
He is as strong as a horse .
Hrana je u ovom restoranu jednako dobra
kao kod kuće .
Jak je kao konj .
405 . Nejednakost se izraţava sa not so ... as i pozitivom pridjeva . Npr . :
Their garden is not so large as ours .
In Bosnia and Herzegovina rugby is
not so popular as football .
Njihov vrt nije tako velik kao naš .
U Bosni i Hercegovini rugby nije tako
popularan kao nogomet .
82.
406 . Nadmoćnost se izraţava komparativom , iza kojega stoji than . Npr . :
Asia is bigger than Europe .
My typewriter is better than yours .
Travelling by aeroplane is more
expensive than by train .
Azija je veća od Evrope .
Moj pisaći stroj je bolji nego tvoj .
Putovanje avionom je skuplje nego
vlakom .
407 . UsporeĊivanje triju ili više osoba ili stvari izraţava se superlativom , iza kojega stoji of
ili among , a pred imenima mjesta in . Pred superlativom uvijek stoji the . Npr. :
This is the most interesting novel
of all the novels I nave read .
He was the youngest among
all the players .
She is the prettiest girl in our village .
Ovo je najzanimljiviji roman od svih
romana što sam ih proĉitao .
On je bio najmlaĊi meĊu svim
igraĉima .
Ona je najljepša djevojka u našem selu .
408 . Komparativom se moţe izraziti i usporedno povećanje ili smanjivanje dvaju svojstava .
To se izraţava sa the + komparativ ... the + komparativ . Npr . :
The longer the journey , the more
it will cost .
The better the child , the happier
the parents .
The sooner you come , the better
for you .
Što dulje putovanje , to će više stajati .
Što bolje dijete , to sretniji roditelji .
Što prije doĊete , to bolje po vas .
409 . Komparativom se moţe izraziti i postepeno povećanje ili smanjivanje . To se izraţava
sa dva komparativa , izmeĊu kojih stoji and . Npr . :
He is growing fatter and fatter .
In spring the days become longer
and longer .
I am getting more and more
interested in this problem .
On postaje sve deblji .
U proljeće dani postaju sve dulji .
Taj me problem sve više zanima .
PRIDJEVI I ZAMJENICE
Adjectives and Pronouns
410 . U engleskom jeziku postoje neke rijeĉi koje se upotrebljavaju kao pridjevi tj . ispred
imenice , i kao zamjenice , tj . samostalno ( umjesto imenice ) . Takve su rijeĉi :
pokazni pridjevi i zamjenice ( Demonstratives )
posvojni pridjevi i zamjenice ( Possessives )
upitni pridjevi i zamjenice ( Interrogatives )
neodreĊeni pridjevi i zamjenice ( Indefinites )
Sve te rijeĉi imaju isti oblik kao pridjevi i kao zamjenice , osim posvojnih , koji imaju
posebne oblike kao pridjev , a posebne kao zamjenice .
83.
POKAZNI PRIDJEVI I ZAMJENICE
Demonstratives
411 . Najobiĉniji pokazni pridjevi i zamjenice jesu : this - ovaj i that - taj , onaj.
This i that su jedini pridjevi koji imaju poseban oblik za mnoţinu :
jednina
this
that
mnoţina
these
those
Npr . :
This building is our school .
These houses belong to a textile
factory .
I like that car . Is it yours ?
Are those girls French ?
Ova zgrada je naša škola .
Ove kuće pripadaju tvornici
tekstila .
SviĊa mi se onaj auto . Je li vaš ?
Jesu li one djevojke Francuskinje ?
412 . This i these odnose se na nešto što je blizu po prostoru i vremenu that i those na nešto
što je udaljenije od osobe koja govori .
This , these , that i those upotrebljavaju se kao pridjevi i kao zamjenice . Npr :
This man is her husband .
413 .
pridjev

Ovaj ĉovjek je njezin muţ .
Could you lend me that pencil ? Da li biste mi mogli posuditi tu olovku ?
Is this your brother ? No , this
Je li to vaš brat ? Ne ,
414 . zamjenica  is my friend Dick .
to je moj prijatelj Dick .
When did that happen ?
Kada se to dogodilo ?
Kao pokazni pridjevi i zamjenice upotrebljavaju se takoĊer such , the same i one .
such
415 . Kao pokazni pridjev , such znaĉi takav , takve vrste . Npr . :
He talks too much . I don't
like such people .
Such accidents are very common .
On previše govori . Ne volim takve
ljude .
Takve su nesreće vrlo ĉeste .
416 . Such moţe znaĉiti i velik . Npr . :
She made such a mistake .
He is such a fool .
Napravila je veliku pogrešku .
On je velika budala .
84.
417 . Such se upotrebljava i kao zamjenica . Npr . :
If you behave like a child , you
must be treated as such .
The result was such that everybody
was suprised .
Ako se ponašaš kao dijete ,
mora se s tobom tako i postupati .
Rezultat je bio takav da su svi
bili iznenaĊeni .
the same
418 . The same oznaĉuje jednakost i uvijek se upotrebljava s odreĊenim ĉlanom . Moţe se
upotrebiti kao pridjev i kao zamjenica . Npr . :
pridjev 
The were born in the
same house .
Her eyes and her hair are
the same colour .
A Happy New Year !
The same to you .
RoĊeni su u istoj kući .
Njene su oĉi i kosa iste boje .
Sretnu novu godinu !
I tebi .
zamjenica 
She is the same as her mother : Ona je ista kao njena majka :
intelligent , gay and pretty .
pametna , vesela i draţesna .
one
419 . Iza pokaznih zamjenica the , this , that , these i those ĉesto se dodaje one ( u mnoţini
ones ) da se izbjegne ponavljanje prije spomenute imenice . Npr . :
I like this cake better than that one .
You will take the brown boxes and
I will take the black ones .
The window of my room is the one
with a green blind .
Više mi se sviĊa ovaj kolaĉ nego onaj .
Ti ćeš ponijeti smeĊe kutije , a ja
ću uzeti crne .
Prozor moje sobe je onaj sa
zelenim zastorom .
85.
PRISVOJNI PRIDJEVI I ZAMJENICE
Possessives
420 . Posvojni pridjevi i zamjenice su rijeĉi koje izriĉu pripadanje . Ubosanskom jeziku
prisvojni pridjevi i zamjenice imaju isti oblik . Npr . :
pridjev
zamjenica
Moja je zadaća dobra .
Ovo je njezina lopta .
Ĉija je zadaća dobra ? - Moja .
Ova lopta je njezina .
U engleskom jeziku razlikuje se oblik posvojnog pridjeva od oblika posvojne zamjenice .
Navedeni primjeri , prevedeni na engleski , glase :
pridjev
zamjenica
My homework is good .
Whose homework is good ?
- Mine .
This ball is hers .
This is her ball .
Iz ovih primjera vidimo da mine i hers stoje umjesto my homework i her ball , tj . posvojna
zamjenica zamijenjuje posvojni pridjev s imenicom .
421. Posvojni pridjevi
my
your
his
her
its
our
their
moj
tvoj
njegov
njezin
( za stvari )
naš
njihov
Posvojne zamjenice
mine
yours
his
hers
its
yours
theirs
my - mine
422 . Posvojni pridjev za 1 . lice je my , a zamjenice mine . Npr . :
Is that my umbrella ?
Je li to moj kišobran ?
No , I believe it is mine .
Ne , mislim da je moj .
86.
your - yours
423 . Posvojni pridjev za 2 . lice jednine i mnoţine je your , a zamjenica yours . Npr . :
Your answer was the best .
Is this copybook yours .
Tvoj je odgovor bio najbolji .
Je li biljeţnica tvoja ?
424 . Posvojni pridjevi za 3 . lice jednine jesu his , her i its , a zamjenica his , hers i its .
his
425 . His se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica ako nešto pripada muškom biću . Npr .
:
Albert and his brother are
good footballers .
My gloves are newer than his .
Albert i njegov brat su
dobri nogometaši .
Moje su rukavice novije nego njegove .
her - hers
426 . Her se upotrebljava kao pridjev , a hers kao zamjenica ako nešto pripada ţenskom
biću :
Mary and her friend are fond of
jazz muzic .
Robert's moters tonque is Englis ,
and hers is French .
Marija i njezine prijateljice vole dţez .
Robertov je maternji jezik engleski , a njezin
francuski .
its
427 . Its se upotrebljava kao posvojni pridjev za stvari i za ţivotinje . Npr . :
If you do not shut the tin , the coffee
will lose its flavour .
The rabbit protected its little ones
from the cold .
Ako ne zatvorite limenku , kahva će izgubiti
svoj miris .
Kunić je štitio svoje mlade od hladnoće .
87.
our - ours
Our se upotrebljava kao prisvojni pridjev , a ours kao posvojna zamjenica za 1. lice mnoţine
:
Our school is on the other side
of the park .
American newspapers are bigger
than ours .
Naša je škola na drugojstrani parka .
Ameriĉke su novine veće nego naše .
their - theirs
429 . Their se upotrebljava kao posvojni pridjev , a theirs kao posvojna zamjenica za 3 . lice
mnoţine . Npr . :
Their expedition was a great success .
Our car is a Ford and theirs is a Fiat .
Njihova je ekspedicija bila vrlo uspješna .
Naš auto je Ford , a njihov je Fijat .
430 . ovih primjera vidimo da engleski posvojni pridjevi ( my , your , his itd . ) imaju samo
jedan oblik za sva tri roda , dok u bosanskom imamo posebni oblik za muški , ţenski i
srednji rod ( englesko my moţe znaĉiti moj , moja , moje , your , tvoj , tvoja , tvoje itd . )
431 . Posvojni se pridjev u engleskom jeziku , redovito upotrebljava ispred imenica koje
oznaĉuju dijelove tijela i odjevne predmete . Npr . :
She carried an umbrella in her
right hand .
He took his handkerchief from
his pocket and wiped his face .
Nosila je kišobran u desnoj ruci .
Izvadio je iz dţepa rupćić i obrisao lice .
Takve posvojne zamjenice , kako to vidimo iz prijevoda , ne prevode na bosanski jezik .
432 . Posvojne se zamjenice upotrebljavaju u nekim ustaljenim izrazima . Npr . :
a ffriend of mine
a cousin of hers
some books of theirs
- jedan moj prijatelj
- jedan njen bratić
- neke njihove knjige
433 . Posvojne zamjenica yours vrlo ĉesto upotrebljava u završnoj fazi u pismima . Npr . :
Yours sincerely
Yours faithfuly
Very respektfully yours
- Srdaĉno Te pozdravlja
- S poštovanjem
- S osobitim poštovanjem
88.
UPITNI PRIDJEVI I ZAMJENICE
Interrogatives
434 . Pitanja ĉesto zapoĉinju upitnim pridjevima ili zamjenicama .kao što su :
who , whose , whom , which i what .
who
435 . Who se moţe upotrebiti samo kao zamjenica . Oblici zamjenice who jesu : genitiv
whose - ĉiji i akuzativom whom- koga . Zamjenicom who pitamo za osobe . Npr . :
Who is our greatest conductor ?
Tko je naš najveći dirigent ?
Who went to fetch bread this morning ? Tko je jutros išao po kruh '
436 . U ovim primjerima zamjenica who je u nominativu . Ona je subjekt reĉenice .
Who ( whom ) are you
talking about ?
Who ( whom ) did you give
did you give the tiket to ?
O kome razgovarate ?
Kome si dao kartu ?
437 . U ovim primjerima who nije subjekt reĉenice . On zamjenjuje oblikom whom . U
modernom se engleskom jeziku oblik who sve više upotrebljava umjesto whom .
whose
438 . Whose se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . Npr . :
Whose car is parked in front
of our house ?
Whose room is the one on the left ?
Whose was that voice ?
Whose are these flowers ?
Ĉiji je auto parkiran ispred naše kuće ?
Ĉija soba je ona nalijevo ?
Ĉiji je to bio glas ?
Ĉije je ovo cvijeće ?
89.
what
439 . What se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . Kao pridjev znaĉi koji , kakav , a
kao zamjenica što . Npr . :
Whot sise are your shoes ?
What time does your train leave
What kind of music do you like
better , jazz or classical music ?
What was it you wanted to know ?
What did you bring her from Italy ?
What were they doing when you
arrived ?
Koji broj su vaše cipele ?
U koje vrijeme odlazi vaš vlak ?
Koju vrstu glazbe više volite ,
dţez ili klasiĉnu glazbu ?
Što si ono htio znati ?
Što si joj donio iz Italije ?
Što su radili kad ste vi stigli?
440 . What se redovno upotrebljava kad pitamo za neĉije zvanje . Npr . :
What is his son ? - He is a mechanic .
What was your grandfather ? - He
was an officer .
Što je njegov sin ? - On je mehaniĉar .
Što je bio tvoj djed ? - On je bio oficir .
441 . U upitnim se reĉenicama u engleskom jeziku prijedlog ĉesto stavlja na kraj reĉenice .
Tako se umjesto : About what are you writing ? kaţe : What are you about ? - O ĉemu pišeš?
Ili : With whom did she go ? bit će : Who did she go with ?
U takvim se sluĉajevima whom obiĉno mijenja u who . Evo još nekoliko primjera :
Who are you waiting for ?
Who is this letter for ?
What did you break the
window with ?
What was the conference about ?
Koga ĉekaš ?
Za koga je ovo pismo ?
Ĉime si razbioprozor ?
O ĉemu se govorilo na konferenciji ?
which
442 . Which se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica kad odabiremo jedno ili više od
odreĊenog broja osoba ili stvari . Npr . :
Which way is shorter ?
Koji je put najkraći ?
Which train do you want to take ,
Kojim vlakom ţelite putovati , prvim ili
the first or the second in the morning ? drugim jutarnjim ?
Which of the sisters Brown has
Koja vas je od sestara Brown
invited you to her party ?
Which do you like better ,
tea or coffee ?
pozvala na svoju zabavu ?
Što više voliš , ĉaj ili kahvu ?
90.
443 . Upitna je zamjenica vrlo ĉesto subjekt reĉenice . U takvom se sluĉaju ne upotrbljava
glagol do . Npr . :
Who told you to leave the
door open ?
What caused the train to be late ?
Wich of the boys won the game ?
Tko ti je rekao da ostaviš
vrata otvorena ?
Koji je uzrok da je vlak zakasnio ?
Koji je od djeĉaka pobijedio u igri ?
444 . Ako je upitna zamjenica objekat reĉenice , mora se upotrijebiti glagol do . Npr :
What did you see there ?
Who did you speak to last night ?
Što ste tamo vidjeli ?
S kime si sinoć razgovarao ?
NEODREĐENI PRIDJEVI I ZAMJENICE
Indefinites
445 . Ako ţelimo oznaĉiti neku osobu , stvar , koliĉinu ili broj , upotrebit ćemo neodreĊeni
pridjev ili zamjenicu . U bosanskom jeziku su najobiĉnije takve rijeĉi : netko , nešto , itko ,
išta ,
svatko , svašta , nitko , ništa neĉiji , iĉiji , niĉiji itd . NeodreĊeni pridjevi i zamjenice u
engleskom jeziku jesu :
some i sloţenice somebody , someone , something
any i sloţenice anybody , anyone , anything
no i sloţenice nobody , no - one i nothing
every i sloţenice everybody , everyone , everything .
MeĊu neodreĊene pridjeve i zamjenice ubrajamo i each , either , neither , both , all i one .
some
446. Some i sloţenice sa some upotrebljavaju se u potvrdnim reĉenicama .
447 . Some uz nebrojive imenice oznaĉuju neodreĊenu koliĉinu . Npr . :
Yesterday I bought some oil
for my car .
I need some money .
Juĉer sam kupio ulja za svoj auto .
Treba mi novaca .
448 . Some uz nebrojive imenice oznaĉuje neodreĊeni broj . Npr . :
He has some interesting photographs
from Africa .
There are some very good students
in his class .
On ima interesantnih fotografija
iz Afrike .
U njegovu razredu ima vrlo dobrih
studenata .
91.
somebody i someone
449 . Somebody i someone oznaĉuju neodreĊenu osobu . Npr . :
There is somebody in the next room .
Somebody has asked for you .
Someone wil have to pay for it .
Here are somebody's gloves .
Netko je u susjednoj sobi .
Netko je pitao za tebe .
Netko će to morati platiti .
Ovdje su neĉije rukavice .
Napomena :
Sloţenice sa body i one upotrebljavaju se u genitivu ( somebody's , someone's , anybody's ,
everyone's itd . ) da oznaĉe pripadanje neodreĊenoj osobi .
something
450 . Something oznaĉuje neodreĊenu stvar . Npr . :
There is something wrong with
that door .
Give me something to eat .
Nešto nije u redu s tim vratima .
Daj mi nešto za jelo .
451 . Some i sloţenice sa some mogu se upotrijebiti i u upitnoj reĉenici , i to :
ako oĉekujemo potvrdan odgovor . Npr . :
Can I have some sugar ?
Mogu li dobiti šećera ?
I can see that you have laid the table . Vidim da ste prostrli stol .
Are you expecting someone ?
Oĉekujete li nekoga ?
u pitanjima koja izraţavaju poziv ili molbu . Npr . :
Will you have some more cake ?
Won't you have some more coffee ?
Hoćete li još kolaĉa ?
Zar nećete još malo kahve ?
any
452 . Any i sloţenice sa any upotrebljavaju se u upitnim i odriĉnim reĉenicama .
453 . Any uz nebrojive imenice oznaĉuje neodreĊenu koliĉinu . Npr . :
Is there any sugar in the cupboard ?
There was not any possibility to
get a taxi .
Ima li šećera u ormaru ?
Nije bilo moguće dobiti taksi .
92.
454 . Any uz brojive imenice znaĉi neodreĊen broj . Npr .:
Are there any words in this text
that you don't knov ?
He has not any rellatives abroad .
Ima li u tom tekstu rijeĉi
koje ne poznajete ?
On nema roĊaka u inozemstvu .
455 . Imenica ispred koje stoji some ili any prevodi se obiĉno na bosanski genitivom koji
oznaĉuje dio neke cjeline ( partitivnim genitivom ) . To moţemo vidjeti iz prijevoda
navedenih primjera .
456 . Any i njegove sloţenice upotrebljavaju se uz rijeĉi hardly , scarcely - jedva , gotovo ne ,
without - bez , koje imaju u znaĉenju nešto odriĉno . Npr . :
I have done hardly any work today .
There were scarcely any houses there .
He did it without anybody's help .
Danas nisam gotovo ništa uradio .
Tamo gotovo i nije bilo kuća .
On je to uĉinio bez iĉije pomoći .
457 . Any i njegove sloţenice upotrebljavaju se i u potvrdnim reĉenicama . Onda im je
znaĉenje
bilo koji , bilo kakav , koji god , bilo tko itd . Npr . .
You can choose any book youlike .
You can find me at home any day
next week .
It is not a difficult task.
Anybody can do it .
Moţeš izabrati bilo koju god knjigu ţeliš .
Moţete me naći kod kuće svaki ( bilo koji )
dan iduĉeg tjedna .
To nije teţak zadatak .
To moţe svatko ( bilo tko ) uĉiniti .
no
458 . No se upotrebljava kao pridjev , a stoji umjesto not any , Npr . :
I have no ( not any ) time today .
There has been no rain for weeks .
Danas nemam vremena .
Već tjednima nije bilo kiše .
none
459 . None se upotrebljava kao zamjenica , a stoji umjesto no i imenice koja je prije
spomenuta Npr . :
Can I have some butter ?
- I am afraid there is none
( no butter ) at home .
Mogu li dobiti malo maslaca ?
- Bojim se da ga nemamo kod kuće.
All the boys were inwited but none
were able to come .
Svi su djeĉaci bili pozvani , ali nijedan
nije mogao doći .
93.
nobody , no - one
460 . Nobody i no - one su zamjenice , a znaĉe nitko . Stoje umjesto not , anybody , not
anyone: Npr . :
Nobody came to see me on my birthday .
There was no - one to meet me .
Nitko me nije došao posjetiti za moj
roĊendan .
Nije bilo nikoga da me doĉeka .
nothing
461 . Nothing je zamjenica koja stoji umjesto not anything , a znaĉi ništa . Npr . :
There is nothing to be done .
They searched him but found
nothing in his pockets .
Ništa se ne moţe uĉiniti .
Pretraţili su ga , ali nisu našli ništa
u njihovim dţepovima .
462 . Iz prijevoda odriĉnih reĉenica sa any i no ( i njihovim sloţenicama ) vidimo da se u
bosanskom upotrebljavaju dvije negacije , dok u engleskim odriĉnim reĉenicama stoji samo
negacija , Npr . :
Nitko nije došao .
Nemam ništa .
Nitko nije bio tamo .
Nobody came .
I have nothing .
There was not anybody there .
every
463 . Every je samo pridjev , a znaĉi svaki . Upotrebljava se za više od dvoje kad se o njima
govori kao o grupi u kojoj svi ĉlanovi imaju neke zajedniĉke oznake . Npr . :
You can find it in every small
village in England .
He used to come every day .
To moţete naĉi u svakom malom selu
u Engleskoj .
Dolazio je svaki dan .
everybody i everyone
464 . Everybody i everyone su zamjenice , a znaĉe svatko . Npr . :
In this house everybody has a
television set .
U ovoj kući svatko ima televizor .
The earthquake was a great blow
to everyone .
Potres je bio teţak udarac za svakoga .
94.
everything
465 . Everything je zamjenica , a znaĉi svašta , sve . Npr . :
Almost everything in his
homework was wrong .
I ate a little of everything .
Gotovo je sve u njegovoj domaćoj zadaći
bilo pogrešno .
Jeo sam pomalo od svaĉega .
each
466 . Each znaĉi svaki , a upotrebljava se kao pridjev i kao zamjenica za dvoje ili više njih
kad se o njima govori pojedinaĉno . Npr . :
I sent some chocolate to each girl .
Each of them had to write an essay .
Poslao sam ĉokolade svakoj od djevojĉica .
Svaki pojedini od njih morao je napisati
jedan sastavak .
either
467 . Either se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi jedan ili drugi od dva , ili
jedan i drugi od dva . Npr . :
Have you written to either of them ?
Jesi li pisao kojem od njih dvojice ?
People walked on either side of the street . Ljudi su hodali na obje strane ulice .
neither
Neither se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi nijedan ni drugi . Npr . :
They showed her both houses but she
liked neither .
Neither of the two novels is
worth reading .
In neither case can I join you .
Pokazali su joj obje kuće , ali joj se
ni jedna nije sviĊala .
Ne vrijedi proĉitati ni jedan od
ta dva romana .
Ne mogu vam se pridruţiti ni u jednom
ni u drugom sluĉaju .
95.
other
469 . Other se moţe upotrebiti kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi drugi , ne taj , ne isti .
Moţe stajati s odreĊenim i s neodreĊenim ĉlanom . S neodreĊenim ĉlanom piše se uvijek kao
jedna rijeĉ another . Npr . :
I have seen other people do the
same thing .
I don't like this television set . Show
me the other .
I have lost my watch and have
buy another .
What was the other's name ?
Tell the others that the meeting
won't take place .
Vidio sam da drugi ljudi rade to isto .
Ne sviĊa mi se ovaj televizor . Pokaţite mi
onaj drugi .
Izgubio sam sat pa moram kupiti drugi .
Kako se zvao onaj drugi ?
Reci ostalim da se sastanak neće odrţati .
napomena
470 . Other i another kao zamjenice imaju genitiv ( other's , another's ) a other ( kao
zamjenica ) upotrebljava se i u mnoţini ( others - drugi , ostali )
all
471 . All se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi sav , cijeli , svi , sve itd . Glagol
uz all moţe stajati u jednini i u mnoţini .
472 . Kad all znaĉi sve ( za oznaku koliĉine ) , glagol stoji u jednini . Npr . :
They had to stop building the house
Morali su prestali s gradnjom kuće jer je
because all timber was ruined by the rain . svu drvenu graĊu uništila kiša .
All my time is taken up by reading
Sve vrijeme trošim na pripremanje za ispit .
for the exam .
473 . Kad all znaĉi svi , glagol stoji u mnoţini . Npr . :
All the girls admired his voice .
There are so many films on that
you can't see themall .
both
Sve su se djevojke divile njegovu glasu .
Daje se toliko filmova da ih ne moţeš
sve vidjeti .
474 . Both se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a tnaĉi oba , jedan i drugi . Glagol
uz both stoji uvijek u mnoţini .
Both rooms are on the first floor .
They were both the same height .
Obje su sobe u prvom katu .
Bili su obojica iste visine .
96.
napomena
475 . U engleskom jeziku postoje tri neodreĊene zamjenice koje se upotrebljavaju kad se
radi o dvije osobe ili stvari , a to su : both , either i neither .
one
476 . One je zamjenica koja oznaĉuje neku neodreĊenu osobu . U tom se sluĉaju u
bosanskom jeziku obiĉno upotrebljava rijeĉ " ĉovjek " Npr . :
One cannot believe her , she is
never serious .
One cannot but admire him .
Ĉovjek joj ne moţe vjerovati , nikada
nije ozbiljna .
Ĉovjek ne moţe a da mu se ne divi .
477 . One se ĉesto upotrebljava umjesto brojive imenice koja je već prije u reĉenici
spomenuta . Npr . :
After selling his house in the country ,
he bought one in the town .
Pošto je prodao svoju kuću na selu ,
kupio je jednu ( kuću ) u gradu .
478 . Ako one zamijenjuje imenicu u mnoţini , onda se stavlja u mnoţinu . Npr . :
I should like to bui a tie . Could you
Ţelio bih kupiti jednu kravatu . Da li biste mi
show me the ones you have in the window .mogli pokazati one što ih imate u izlogu ?
Modern buildings have much more
Moderne zgrade imaju mnogo više svijetla
light than the old ones .
nego stare .
LIĈNE ZAMJENICE
Personal Pronouns
479 . Liĉne zamjenice oznaĉuju :
1. lice , tj . osobu koja govori . Npr . :
I know him very well .
Poznam ga vrlo dobro ;
2 . lice , tj . osobu kojoj se govori Npr . :
You know him very well .
Ti ga vrlo dobro poznaš ;
3 . lice , tj osobu o kojoj se govori . Npr . :
She knows him very well .
Ona ga vrlo dobro pozna .
97.
480 . Liĉne imaju za svako lice poseban oblik , osim za 2 . lice jednine i mnoţine . Nominativ
liĉnih zamjenica glasi :
I - ja
we - mi
you - ti
you - vi
he - on
she - ona
they - oni , one , ona
it - on , ona , ono ( za stvari i ţivotinje )
I
481 . I je liĉna zamjenica za 1 . lice jednine . Piše se uvijek velikim slovom . Npr . :
I know that I must write this letter .
Znam da moram napisati to pismo .
you
482 . You je liĉna zamjenica za 2 . lice jednine i mnoţine . Npr . :
She said to her son " You must
not do that . "
Our teacher always says : Boys and
djevojke ,
girls , you must work harder . "
Rekla je svojem sinu : " To ne smiješ uĉiniti ."
Naš nastavnik uvijek kaţe : " Djeĉaci i
morate marljivije raditi . "
he
483 . He je liĉna zamjenica za 3 . lice , a upotrebljava se za muška bića . Npr . :
The policeman stands at the
crossroads . He controls the traffic .
Policajac stoji na raskršću . On upravlja
prometom .
she
484 . She je liĉna zamjenica za 3 . lice , a upotrebljava se za ţenska bića . Npr . :
My mother works in an office .
She has no time to go shopping .
Moja majka radi u uredu . Ona nema vremena
da ide po trgovinama .
98.
it
485 . It se upotrebljava :
za stvari i ţivotinje . Npr . :
I like your new tie , it is very smart .
SviĊa mi se tvoja nova kravata , vrlo je
elegantna .
The television set was on a little table . Televizor je stajao na stoliću . Bio je sasvim nov
.
It was quite new .
Look at my puppy . Isn't it pretty ?
Pogledaj moga psića . Zar nije draţestan ?
486 . u nekim bezliĉnim izrazima . Npr . :
It sometimes rains in winter .
It is warmer in Italy than here .
It is very cold today . It is freezing .
U zimu katkad pada kiša .
Toplije je u Italiji nego ovdje .
Danas je vrlo hladno .Smrzava se .
487 . u izrazima koji oznaĉuju vrijeme ili udaljenost .Npr . :
It was five o'clock when we arrived .
It is too late to go for a walk now .
How far is it to the station ?
It is twenty miles to London .
Bilo je pet sati kad smo stigli .
Prekasno je da se sada ide na šetnju .
Kako je daleko do stanice ?
Do Londona ima dvadeset milja .
we
488 . We se upotrebljava kad osoba koja govori ukljuĉuje još neke druge osobe . Npr . :
I have discussed the matter with my
colleagues and we have decided not
to go .
Razgovarao sam o toj stvari sa svojim
kolegama , pa smo odluĉili da ne idemo .
they
489 . They se upotrebljava za 3 . lice mnoţine i znaĉi oni , one , ona . Npr . :
Here are my sons . They will help you .
Mary and Ann don't like tennis but
they are fond of other sports .
Evo mojih sinova . Oni će vam pomoći .
Mary i Ann ne vole tenis , aji ( one ) vole
druge sportove .
Pogledaj djecu . Ĉini da su ( ona )
Look at the children . They seem to be
zadovoljna
happy in the garden .
u vrtu .
99.
Padeţi liĉnih zamjenica
490 . Nominativ liĉne zamjenice ( I , you , he , she , it , we , they ) najĉešće je subjekt u
reĉenici . Npr . :
I must try to do it .
She left five minutes ago .
Unfortunately , we cannot
accept your offer .
Moram pokušati da to naĉinim .
Otišla je prije pet minuta .
Na ţalost , ne moţemo prihvatiti vašu ponudu .
491 . Padeţ objekta ( Objective Case ) glase :
me - meni , mene , mi , me
you - tebi , tebe , ti , te
him - njemu , njega , mu , ga
her - njoj ,nju , joj , je
it - za stvari sva tri roda
it - za stvari sva tri roda
us - nama , nas
you - vama , vas
them - njima , njih im ,ih
Padeţ objekta se upotrebljava :
492 . kad je liĉna zamjenica pravi ili direktni objekt reĉenice . Npr . :
I met him yesterday .
Sreo sam ga juĉer .
He has taught them for five years . On ih pouĉava već pet godina .
493 . kad je liĉna zamjenica nepravi ili indirektni objekt . Npr . :
He gave me a lot of work to do .
I showed him my stamps .
Dao mi je mnogo posla .
Pokazao sam mu svoje marke .
494 . kad liĉna zamjenica stoji iza prijedloga . Npr . :
We have been speaking about him .
Were are my spectacles ? Will you
Razgovarali smo o njemu .
Gdje su moje oĉale ? Hoćeš li ih
look for them ?
potraţiti ?
100.
Poloţaj liĉnih zamjenica u reĉenici
495 . Nominativ liĉne zamjenice stoji redovito na poĉetku reĉenice . Npr . :
We can't believe him .
They are late again .
Ne moţemo mu vjerovati .
Oni su opet zakasnili .
496 . Ako je zamjenica direktni objekt , ona stoji iza glavnog glagola . Npr . :
I have seen him many times .
They sent her to school last year .
Vidio sam ga mnogo puta .
Prošle su je godine poslali u školu .
497 . Ako je liĉna zamjenica indirektni objekt , ona moţe stajati ispred direktnog objekta ili
iza njega . Ako stoji iza direktnog objekta , dolazi uvijek s prijedlogom to . Npr . :
I gave him three books .
Dao sam mu tri knjige .
ali :
I gave three books to him .
Dao sam tri knjige njemu .
ili :
I 'll send her some flowers .
Poslat ću joj cvijeća .
ali :
I 'll send some flowers to her .
Poslat ću cvijeća njoj .
498 . U primjerima s prijedlogom to vidimo da je indirektni o objekat naglašen ili istaknut .
Takvo isticanje je osobito izraţeno u primjeru :
She gave the sweets to them
and not to you .
POVRATNE ZAMJENICE
Reflexive Pronouns
Dala je slatkiša njima , a ne tebi .
499 . Povratne su zamjenice rijeĉi koje stoje uz prelazne glagole i oznaĉuju da se radnja
vraća
na subjekt . Drugim rijeĉima , one oznaĉuju da su subjekt i objekt isto lice . Tako npr . :
Ona pere rublje , radnja ( tj . pranje ) prelazi na rublje .
101.
500 . Oblik povratne zamjenice za sva lica glasi :
myself
yourself
himself
herself 
itself
ourselves
yourselves
themselves
501 . Kako vidimo , 1 . i 2 . lice jednine i mnoţine povratne zamjenice tvore se od posvojnog
pridjeva my , your , our , your b) a 3 . lice od padeţa objekta liĉne zamjenice ( him ,
her , it , them ) i rijeĉi self za jedninu , a selves za mnoţinu .
U engleskom jeziku povratna zamjenica ima poseban oblik za svako lice , dok je ona u
bosanskom jeziku za sva lica jednaka .
Povratna se zamjenica upotrebljava :
502 . kad su subjekt i objekt isto lice . Npr . :
He was not able to protekt himself
Nije se mogao zaštititi od
fromthe cold .
hladnoće .
She helped herself to some more sugar . Posluţila se sa još malo šećera .
Go and wash yourself , John !
Hajde se oprati , John !
503 . uz prijedloge . Npr . :
From my room I could hear speak
to herself .
In all his works he writes only
about himself .
He was standing in front of the mirror
looking at himself .
Ĉuo sam iz svoje sobe kako sama sa
sobom razgovara .
U svim svojim djelima piše samo o sebi .
Stajao je pred zrcalom gledajući se .
U engleskom jeziku postoji tendencija da se povratna zamjenica upotrebljava sve manje i
manje .
Jedan je od razloga tome vjerovatno i taj što su te rijeĉi dugaĉke i nespretne , dok je
povratna
zamjenica ubosanskom jeziku kratka rijeĉ koja se lako dodaje glagolu . Stoga se mnogi
glagoli koji se u bosanskom jeziku upotrebljavaju s povratnom zamjenicom mogu u
engleskom upotrebljavati i bez nje . Npr .
prati se - wash , brijati se - shave , oblaĉiti se - dress , itd
102.
Zamjenice za isticanje ( Emphatic Pronouns )
504 .
Zamjenice myself , yourself itd . upotrebljavaju se takoĊer ako ţelimo naglasiti
imenicu ili liĉnu zamjenicu u reĉenici . Npr . :
The headmaster himself opened
the meeting .
She decided to answer the letter herself .
Sam je direktor otvorio sastanak .
Odluĉila je da sama odgovori na pismo .
ODNOSNE ZAMJENICE
Relatives
505 . Odnosne zamjenice upotrebljavaju se u odnosnim reĉenicama . Npr . : Ovo je uĉenik
koji
je najbolje izradio svoju zadaću .
Odnosne reĉenice sastoje se od dviju reĉenica , od kojih jedna ( obiĉno druga ) poĉinje
odnosnom zamjenicom i pobliţe oznaĉuje neku rijeĉ , najĉešće imenicu , iz prve reĉenice .
Tako u navedenom primjeru reĉenica " koji je najbolje izradio svoju zadaću " pobliţe
oznaĉuje
imenicu " uĉenik "
Odnosne su zamjenice u engleskom jeziku ove :
who , whom , whose , which , that i what .
who
506 . Oblici zamjenice who jesu :
nominativ :
genitiv :
padeţ objekta :
who -tko
whose - ĉiji
whom - koga
507 . Who i whom upotrebljavaju se samo onda kad imenica u prvoj reĉenici oznaĉuje neku
osobu . Npr . :
The girls who live in his house
are his nieces .
The boy who was talking to me
Djevojke koje stanuju u njegovoj kući
njegove su nećakinje .
Djeĉak koji je sa mnom razgovarao o
about the concert is a student of music . koncertu jest student muzike .
The tall man whom we met in the
Visoki ĉovjek kojeg smo sreli na ulici
street is my headmaster .
jest moj direktor .
The young lady whom you can see
Mlada gospoĊica koju vidite meĊu
among the students is a well-known
studentima poznata je pjevaĉica .
singer .
103.
508 . Whom je u ovim primjerima gramatiĉki ispravan oblik , ali se u govornom engleskom
jeziku taj oblik sve rjeĊe upotrebljava te se zamjenjuje oblikom who ili that . Ĉesto se
relativna
zamjenica moţe i izostaviti . Tako navedeni primjeri mogu glasiti i ovako :
The tall man who we met in the street ...
The tall man that we met in the street ...
The tall man we met in the street ...
The young lady who you can see ...
The young lady that you can see ...
509 . Whom se zamjenjuje sa who i onda kad dolazi sa prijedlogom . U takvim sluĉajevima
prijedlog se stavlja na kraj reĉenice . Umjesto who moţe se upotrijebiti i that , ili se
zamjenica
izostavi . Npr . :
The girl to whom I wrote the letter
is a friend of mine .
Djevojka kojoj sam pisao pismo jest
moja prijateljica .
moţe glasiti i ovako :
The girl who I wrote the letter to ...
The girl that I wrote the letter to ...
The girl I wrote the letter to ...
ili :
This is the man about whom I spoke .
To je ĉovjek o kojem sam govorio .
This is the man who I spoke about .
This is the man that I spoke about .
This is the man I spoke about .
whose
510 . Whose se obiĉno upotrebljava za osobe , rjeĊe za stvari . Npr . :
The doctor whose picture you saw in
the Medical journal is a friend of mine .
Lijeĉnik ĉiju si sliku vidio u Lijeĉniĉkom
vjesniku moj je prijatelj .
The boy whose bicycle was stolen
Djeĉak kojemu su ukrali bicikl
went to the police .
otišao je na miliciju .
The people whose houses were damaged
Ljudi kojima je poplava oštetila kuće
by the flood had to move to another village . morali su se preseliti u drugo selo .
A river whose banks are steep is not
Rijeka kojoj su obale strme nije
convenient for bathing .
pogodna za kupanje .
104.
Which
511 . Which se upotrebljava kao odnosna zamjenica kad imenica u prvoj reĉenici oznaĉuje
neku stvar ili ţivotinju . Npr . :
The grammar which you are studying
Gramatika što je sada uĉite mnogo
now will help you a lot .
će vam pomoći .
The courage which he showed
Hrabrost što ju je pokazao bila
was amazing .
je izvanredna .
The picture which is hanging in his drawing Slika što visi u njegovu salonu
room is very valuable .
vrlo je vrijedna .
512 . U svim se ovim primjerima moţe which zamijeniti sa that , a kad te zamjenice nisu
subjekt reĉenice , mogu se i izostaviti . Prema tome bi navedeni primjeri mogli glasiti i ovako
:
The grammar that you are stuying ...
The grammar you are stuying ...
The courage that he showed ...
The courage he showed ...
U primjeru :
The picture which is hanging in his drawing room ...
moţemo which zamijeniti sa that , ali ga ne moţemo izostaviti jer je u nominativu .
Ispred which moţe stajati i prijedlog . Npr . :
The film about which I told you
is very amusing .
Film o kojem sam ti govorio
vrlo je zabavan .
Ako u takvom sluĉaju umjesto which upotrebimo that , prijedlog mora doći na kraj .
Prema tome ovaj će primjer glasiti :
The film that I told you about ...
ali se that moţe i izostaviti :
The film I told you about ...
105.
that
That se upotrebljava :
513 . iza superlativa . Npr . :
Shakespeare was the greatest dramatist
that ever liwed
This is the most interesting book that
I have ever read .
Shakespeare je bio najveći dramatiĉar
koji je ikada ţivio .
To je najzanimljivija knjiga što sam
je ikada ĉitao .
514 . iza all , everything , nothing , much i little . Npr . :
You are welcome to all that is on
Izvolite se posluţiti svime što je na
the table .
stolu .
He offered his frijend everything that
Ponudio je svome prijatelju sve što
he had in his house .
je imao u svojoj kući .
In the museum they saw nothing that
U muzeju nisu vidjeli ništa što već
they had not seen before .
prije nisu vidjeli .
There was nobody that wanted to help her . Nije bilo nikoga tko joj je htio pomoći .
Much that people read is nonsense .
Mnogo toga što ljudi ĉitaju jest glupost .
515 . kad izvećeg broja osoba , ţivotinja ili stvari izdvajamo jednu ili više njih . Npr . :
The boy that opened the door for me is
my friend's son .
The coat that I bought last year is still
very good .
This is the dog that bit my little son .
Djeĉak koji mi je otvorio vrata sin je
moga prijatelja .
Kaput što sam ga kupio prošle godine
još je vrlo dobar .
To je pas što je ugrizao moga sinĉića .
516 . That se ne moţe nikada upotrijebiti ako postoji samo jedno takvo biće ili stvar . U
takvom se sluĉaju za osobe upotrebljava who , a za stvari i ţivotinje which . Npr . :
My father , who is a worker , works
in a coal - mine .
St . Paul's Cathedral , which is one
of the finest buildings in London was
built by Sir Christopher Wren .
Moj otac , koji je radnik , radi
u ugljenokopu .
Katedralu sv . Pavla , koja je jedna od
najljepših zgrada u Londonu , sagradio
je Sir Chrisopher Wren .
U ova je dva primjera odnosna reĉenica uklopljena u glavnu reĉenicu .Ona nije bitna za
sadrţaj
cijele reĉenice , već samo daje samo jednu dodatnu informaciju o imenici u glavnoj reĉenici
I bez te uklopljene reĉenice smisao glavne reĉenice bio bi potpun , pa bi gornje reĉenice
mogle glasiti :
My father works in a coal - mine .
St . Paul's Cathedral was built by Sir Christhopher Wren .
Uklopljene odnosne reĉenice odvajaju se zarezom od ostalog dijela reĉenice jednako kao
uklopljene odnosne reĉenice u bosanskom jeziku .
106.
517 . What znaĉi ono što i upotrebljava se kao odnosna zamjenica samo onda kad u glavnoj
reĉenici nema imenice na koju se zamjenica odnosi . Npr . ;
He refused to do what he was
Nije htio naĉiniti ono što su mu rekli
told to .
da naĉini .
She told me what I did not want
Rekla mi je ono što ja nisam ţelio
to hear .
ĉuti .
He did not want to believe what
Nije htio vjerovati što su mu ljudi
people told him about his son's behaviour . govorili o vladanju njegova sina .
PRILOZI
Adverbs
518 . Prilozi su rijeĉi koje pobliţe oznaĉuju glagole , pridjeve ilipriloge . Npr . :
He writes neatly .
The film is rather good .
He speaks quite well .
On piše uredno .
Film je priliĉno dobar .
Ongovori sasvim dobro .
519 . Najobiĉnije vrste priloga jesu :
prilozi naĉina ( adverbs of manner ) . Npr. :
badly - loše , slowly - sporo , bradvely - hrabro , well - dobro itd . ;
prilozi mjesta ( adverbs of place ) . Npr . :
here - ovdje , everywhere - posvuda , down - dolje itd . ;
prilozi odreĊenog vremena ( adverbs of definite time ) . Npr . :
today - danas , now - sada , yesterday - juĉer itd . ;
prilozi neodreĊenog vremena ( adverbs of indefinite time ) . Npr . :
sometimes - katkada , always - uvijek , often - ĉesto itd .;
prilozi stupnja ( adverbs of degree ) . Npr . :
very - vrlo , too - previše , enough - dovoljno , quite - sasvim itd .
107..
520 . Prilozi naĉina obiĉno se tvore tako da se pridjevu doda nastavak - ly . Npr . :
pridjev
quick
quiet
stupid
useful
prilog
quick - ly
quiet - ly
stupid - ly
useful - ly
- brzo
- mirno
- glupo
- korisno
521 . Ako pridjev svršava na - y , taj se y ispred nastavka - ly mijenja u i . Npr . :
happy
pretty
gay
easy
happily - sretno
prettily - draţesno
gaily - veselo
easily - lako
522 . Pridjevi koji završavaju na - ly nemaju odgovarajuĉeg priloga . Kod takvih pridjeva
umjesto priloga upotrebljava se priloška fraza . Npr . :
friendly - prijazan
manly - muţevan
in a friendly way - prijazno
in a manly way - muţevno
523 . Pridjevu good odgovara prilog well . Npr . :
He is a good driver . He drives well .
On je dobar vozaĉ . On vozi dobro .
524 . Neke rijeĉi imaju isti oblik za pridjev i za prilog . To su :
fast - brz , brzo , early - ran , rano , late - kasan , kasno , hard - teţak , teško . far - dalek
, daleko itd . Npr . :
Yours is a fast car .
It runs fast .
I don't like early trains .
I don't like getting up early .
Mining is hard work .
Miners work hard .
They know very little about
the far past of their town .
His house is far from the shops .
Vaš auto je brz .
On vozi brzo .
Ne volim rane vlakove .
Ne volim ustajati rano .
Kopanje u rudniku je teţak posao .
Rudari teško rade .
Oni znaju vrlo malo o dalekoj prošlosti
svoga grada .
Kuća mu je daleko od trgovina .
525 . Neki prilozi imaju dva oblika : jedan koji je jednak pridjevu i drugi s nastavkom
-ly . U takvom sluĉaju oblik na -ly ima drukĉije znaĉenje . Npr . :
She has worked hard all her life .
I am so busy that I can hardly find
time to write my private letters .
Last night I went to bed very late .
Cijeloga je svoga ţivota teško radila .
Tako sam zaposlen da jedva mogu naći
vremena za svoja privatna pisma .
Sinoć sam išao vrlo kasno spavati .
108.
Lately some serious traffic accidents
U posljednje vrijeme dogodilo se nekoliko
have happened .
ozbiljnih prometnih nesreća .
He lives so near that we can easly
On stanuje tako blizu da moţemo lako
walk it .
otići onamo pješice .
I have nearly forgotten where it is .
Gotovo sam zaboravio gdje je to .
Their cottage is high up inthe mountain , Njihova je kućica visoko u planini ,
but I was highly pleased when they
ali mi je bilo drago kad su me pozvali
invited me to visit them .
da ih posjetim .
KOMPARACIJA PRILOGA
Comparison of Adverbs
Za komparaciju priloga vrijede ista pravila kao i za komparaciju pridjeva .
526 . Jednosloţni prilozi i prilog early tvore komparativ s nastavkom - er , superlativ s
nastavkom - est . Npr . :
fast - brzo
hard - teško
near - blizu
early - rano
fast - er
hard - er
near - er
earli - er
fast -est
hard - est
near - est
earli - est .
527 . Budući da su svi prilozi s nastavkom - ly dvosloţni ili višesloţni ,oni tvore komparativ
s more , a superlativ s most . Npr . :
slowly - sporo
bravely - hrabro
politely - uljudno
more slowly
more bravely
more politely
most slowly
most bravely
most politely
Za razliku od superlativa pridjeva , pred superlativom priloga nikada ne stoji odreĊeni ĉlan .
Nepravilna komparacija priloga
528 . Neki prilozi imaju nepravilnu komparaciju . To su :
well - dobro
badly - loše
little - malo
much - mnogo
far - daleko
better
worse
less
more
farther
further
best
worst
least
most
farthest
furthest
109..
POLOŢAJ PRILOGA U REĈENICI
Position of Adverbs
529 . Prilozi obiĉno stoje na kraju reĉenice . Ako u jednoj reĉenici ima više vrsta priloga ,
oni
stoje ovim redom : prilog naĉina , mjesta , vremena . Npr . :
I didn't fell well at school yesterday .
She played her part excellently in the
new theatre last night .
Juĉer se nisam u školi dobro osjećao .
Ona je sinoć odliĉno odigrala svoju
ulogu u novom kazalištu .
Da bi se izbjeglo gomilanje priloga na kraju reĉenice , moţe se prilog vremena staviti i na
poĉetak . Onda će ove reĉenice glasiti :
Yesterday I didn't feel well at school .
Last night she played her part excellently in the new theatre .
530 . Prilozi naĉina ( Adverbs of Manner )
Prilozi naĉina odgovaraju na pitanje kako ? i obiĉno stoje uz objekt ili , ako nema objekta ,
neposredno iza glagola . Npr . :
She answered my letter quicly .
He delivered the message promptly .
He spoke slowly .
She sang beautifully .
Brzo je odgovorila na moje pisma .
On je spremno predao poruku .
Govorio je sporo .
Pjevala je lijepo .
Napomena :
Prilog se nikada ne smije staviti izmeĊu glagola i objekta . Ne valja reći :
She answered quicly my letter , nego , : She answered my letter quicly .
531 . Prilozi mjesta ( Adverbs of Place )
Prilozi mjesta odgovaraju na pitanje gdje ? kamo ? kuda ? itd .
Njihov je poloţaj isti kao i poloţaj priloga naĉina . Npr . :
Did you writte your homework here ?
You won't find such grapes anywhere .
We went home but she wasn't in .
Jesi li ovdje napisao svoju domaću zadaću .
Nigdje nećete naći takvog groţĊa .
Pšošli smo kući , ali nje nije bilo kod kuće .
110.
Prilozi vremena ( Adverbs of Time )
Prilozi vremena odgovaraju na pitanje kada ? itd . Njima se moţe oznaĉiti odreĊeno ili
neodreĊeno vrijeme .
532 . Prilozi odreĊenog vremena ( Adverbs of Definitive Time ) ( today - danas , now - sada ,
yesterday - juĉer , tomorrow - sutra itd . ) obiĉno stoje na kraju reĉenice , a mogu stajati
i na poĉetku . Npr . :
Let's go to the cinema tonight .
PoĊimo veĉeras u kino .
He won't be at home tomorrow .
Sutra ga neće biti kod kuće .
Today the shops are closed .
Danas su trgovine zatvorene .
Now it is too late to change anything . Sada je prekkasno da se bilo što izmijeni .
533 . Prilozi neodreĊenog vremena ( Adverbs of Indefinite Time )
( often - ĉesto , seldom - rijetko , sometimes - katkada , never - nikada itd ) stoje uvijek
ispred glavnog glagola . Prema tome , ako je sloţeno vrijeme , prilozi neodreĊenog
vremena
stoje iza pomoćnog glagola . Npr . :
They often go to the country to see
their parents .
I sometimes listen to the news
from London .
She never speaks about herself .
I have always been a bad swimmer .
Oni ĉesto odlaze na selo da posjete
svoje roditelje .
Katkada slušam vijesti iz Londona .
Ona nikada ne govori o sebi .
Uvijek sam bio slab plivaĉ .
534 . Prilozi neodreĊenog vremena stoje uvijek iza prezenta ili preterita glagola to be . Npr .
Our trams are always crowded .
I often came to see him but he was
never at home .
Naši su tramvaji uvijek puni .
Došao sam ĉesto da ga posjetim , ali ga
nikada nije bilo kod kuće .
535 . Prilog ago stoji uvijek iza imenice koja oznaĉuje vrijeme . Npr . :
They moved to their new flat
three months ago .
She bought a new villa a year ago .
Preselili su se u novi stan
prije tri mjeseca .
Kupila je novu vilu prije godinu dana .
111.
Prilozi stupnja ( Adverbs of Degree )
536 . Prilozi stupnja ( too - previše , quite - sasvim , rather - priliĉno , enough - dosta itd )
pobliţe oznaĉuju pridjeve ili priloge , a rijetko glagole . Osim priloga enough , oni uvijek
stoje ispred pridjeva ili priloga što ga oznaĉuju . Npr . :
It is too cold to go swimming .
The story is quite interesting .
This coffee is rather bitter .
Prehladno je da se poĊe na kupanje .
Priĉa je priliĉno zanimljiva .
Ova je kahva priliĉno gorka .
enough
537 . Enough seupotrebljava kao pridjev i kao prilog . Kao prilog stoji iza pridjeva ili
priloga
što ga pobliţe oznaĉuje . Npr . :
He is not strong enough for this job .
He knows the town well enough
to find his way .
On nije dovoljno jak za taj posao .
On poznaje grad dosta dobro da se
u njemu snaĊe .
538 . Enough kao pridjev stoji ispred imenice . Npr . :
She never puts enough sugar in my tea . Ona nikada ne stavi dovoljno šećera u moj ĉaj
.
I have not enough time to read fiction .
Nemam dovoljno vremena da ĉitam
beletristiku .
112.
BROJEVI
Numerals
539 . Glavni brojevi kazuju koliko je ĉega , a redni koji je po redu .
Glavni brojevi
Cardinal Numbers
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
30
40
50
60
70
80
90
100
101
one
two
three
four
five
six
seven
eight
nine
ten
eleven
twelve
thirteen
fourteen
fifteen
sixteen
seventeen
eighteen
nineteen
twenty
twenty - one
twenty - two
twenty - three
thirty
forty
fifty
sixty
seventy
eighty
ninety
a hundred
a hundred and one
Redni brojevi
Ordinal Numbers
the first
the second
the third
the fourth
the fifth
the sixth
the seventh
the eighth
the ninth
the tenth
the eleventh
the twelfth
the thirteenth
the fourteenth
the fifteenth
the sixteenth
the seventeenth
the eighteenth
the nineteenth
the twentieth
the twenty - first
the twenty - second
the twenty - third
the thirtieth
the fortieth
the fiftieth
the sixtieth
the seventieth
the eightieth
the ninetieth
the hundredth
the hundred and first
200
two hundred
the two hundredth
221
two hundred and twenty - one the two hundred and twenty - first
250
two hundred and fifty
the two hundred and fiftieth
1000
a thousand
the thousandth
1003
a thousand and three
the thousand and third
1000000 a million
the millionth
113.
540 . Prva tri redna broja tvore se nepravilno . Ostali se redni brojevi tvore tako da se
glavnom
broju doda nastavak -th . U pismu se redni brojevi skraćuju tako da se uz brojku stave
posljednja
dva slova . Npr . : first - 1st , second - 2nd , third - 3rd , fourth - 4th itd .
541 . Napomene uz pisanje nekih brojeva
Five i twelve u rednom broju mijenjaju ve u f i dobivaju nastavak th ( fifth , twelfth ) .
Nine u rednom broju gubi krajnje -e ( nine - the ninth ) .
Eight u rednom broju dobiva samo nastavak - h ( eight - h ) .
Twenty , thirty i svi ostali brojevi na -y mijenjaju to y ispred nastavka -th u ie ( twentieth
,
thirtieth itd )
Four , fourteen ali forty .
542 . Pri ĉitanju sloţenih brojeva stavlja se ispred desetice , pred jedinice , and . Npr . :
212 - two hundred and twelve
366 - three hundred and sixty - six
3418 - thre thousand four hundred and eighteen
1000002 - one million and two
543 . Kad ispred rijeĉi hundred , thousand , million stoji odreĊeni broj , onda one ne
dobivaju
u mnoţini nastavak -s . Npr . :
four hundred dollars - 400 dolara
five thousand and twenty students - 5020 studenata
three million inhabitans - 3000000 stanovnika .
544 . Ako ispred tih rijeĉi ne stoji odreĊeni broj , one u mnoţini dobivaju nastavak -s . Npr. :
hundreds of years - stotine godina
thousands of people - tisuće ljudi
millons of pounds - milijuni funti .
U tom sluĉaju iza tih brojeva dolazi prijedlog of .
545 . Kad brojevi oznaĉuju godine , upotrebljava se hundred umjesto thousand . Npr . :
1786 . - seventeen hundred and eighty six
1947 . - nineteen hundred and forty - seven
ili samo : seventeen eighty - six
nineteen forty - seven itd .
114.
546 . Uz godine se upotrebljava prijedlog in , uz dane on . Npr . :
in eighteen forty - eight - tisuću osamsto ĉetrdeset osme
on June 15th - 15. lipnja .
547 . Umnoţeni su brojevi :
once - jedanput
twice - dvaput
three times - triput ( ili thrice , ali samo u pjesništvu )
four times - ĉetiri puta itd .
548 . Razlomci imaju u nazivniku redni broj :
4 / 5 - four fifths
6 / 7 - six sevenths
8 / 10 - eight tenths
Razlika je jedino kod 1 / 2 - one half , i 1 / 4 - one quarter ili a quarter , 3 / 4 - three quarters
549 . Ispredrednog broja stoji odreĊeni ĉlan . Npr . :
the first lesson - prva lekcija
the second year - druga godina
the hundredth car - stoti auto
550 . Uz imena kraljeva pišu se rimski brojevi . Npr . :
Henry VI I I ( ĉitaj : Henry the Eight )
Elisabeth I ( ĉitaj : Elisabeth the First )
551 .
Dani u tjednu ( hevti )
Sunday - nedjelja
Monday - ponedeljak
Tuesday - utorak
Wednesday - srijeda
Thursday - ĉetvrtak
Mjeseci u godini
January
February
March
April
May
July
August
September
Oktober
November
Friday - petak
Saturday - subota
June
December
115.
552 . Datume izraţavamo rednim brojevima . Kad ĉitamo ili govorimo , kaţemo :
October the second ili the second of October , a to se moţe pisati na razne naĉine :
October 2 , October 2nd , 2nd October , 2nd of October .
553 . Vrijeme se kazuje ovim izrazima :
What is the time ? What time is it ? - Koliko je sati ?
It is eight o'clock . Osam je sati .
It is five ( minutes ) past eleven . Sada je jedanaest sati i pet minuta .
It is a quarter past twelve . Sada je dvanaest i ĉetvrt .
Half past nine . Devet i po .
Twenty - five minutes to ten . Dvadeset i pet minuta do deset .
A quarter to three . Ĉetvrt do tri .
Napomena :
Izraz past upotrebljava se sve do polovice sata ( ukljuĉivši i polovicu ) , a od polovice dalje
do punog sata upotrebljava se prijedlog to s idućim satom .
554 . Uz satove stoji prijedlog at . Npr . :
At seven o'clock . - U sedam sati .
At half past three . - Utri i po .
At a quarter to eleven . - Uĉetvrt do jedanaest .
555 . Uz dijelove dana stoji prijedlog in . Npr . :
In the morning . - Ujutro .
In the afternoon . - Popodne .
In the evening . - Uveĉe .
Noću se kaţe at night , a danju by day .
556 . Vrijeme dolaska ili odlaska vlakova kazuje se ovako :
The next passenger train arrives at 4 55 ( at four fifty - five ) .
Idući putniĉki vlak dolazi u 4 55 .
It leaves at 6 20 . - Odlazi u 6 20 ( at six twenty )
116.
Napomena :
Da bi se oznaĉilo da li je , recimo , 5 sati ujutro ili popodne , upotrebljavaju se latinske
kratice
a . m . ( ante meridiem - prije podne ) i p . m . ( post meridiem - poslije podne ) .
557 . Dob se izraţava ovim izrazima :
How old is he ? - Koliko mu je godina ?
What is her age ? - Koje je ona dobi ?
John is fifteen . - Johnu je petnaest godina .
Mary is twenty years old . -Mariji je dvadeset godina .
A man of forty . -Muškarac od ĉetrdeset godina .
PRIJEDLOZI
Prepositions
Najobiĉniji su prijedlozi :
on
558 . Prijedlogom on oznaĉujemo mjesto i vrijeme . Npr . :
on the table - na stolu , on top - na vrhu itd
on Monday - u ponedeljak , on my birthday - na moj roĊendan
at
559 . Prijedlog at dolazi u priloškim oznakama mjesta i vremena . Npr . :
at the theatre - u kazalištu , at the table - za stolom , at the Faculty - na fakultetu ,
at the station - na stanici , at the seaside - na moru ;
at seven o'clock - u sedam sati , at a quarter past eight - u osam i ĉetvrt ,
at midnight - u ponoć , at noon - u podne , at night - noću
117.
in
560 . Prijedlog in upotrebljava se za mjesto i za vrijeme . Npr . :
in the room - u sobi , in the hall - u halu , in England - u Engleskoj , in the hospital u bolnici ; in August - u kolovozu , in autumn - u jesen , in 1994 , inthe I th century
u devetnaestom stoljeću itd .
to
561 . To oznaĉuje kretanje prema nekom cilju . Npr . :
He goes to the river every morning .
She is going to market .
On svakog jutra ide na rijeku .
Ona ide na trg .
Napomena :
562 . Uz glagol arrive - stići nikada se ne upotrebljava prijedlog to , nego in ili at Npr . :
He arrived in London last night .
The President arrived in Holland
yesterday .
They arrive at Victoria Station at 7 30 p.m.
.
Stigao je u London sinoć .
Predsjednik je juĉer stigao u
Holandiju .
Oni stiţu na Viktorija kolodvor u 7 30 uveĉe
into
563 . Into oznaĉuje smjer kretanja . Npr . :
He jumped into the water . - Skoĉio je u vodu .
He ran into the room . - Utrĉao je u sobu
from
564 From izraţava kretanje od nekog mjesta . Npr .:
Došli su iz Dubrovnika avionom .
Ona je iz Španjolske .
They came from Dubrovnik by plane .
She comes from Spain .
118.
by
565 . By se katkada upotrebljava za mjesto . Npr . . :
by the window - uz prozor , by the fireplace - uz kamin itd .
By se redovito upotrebljava uz razna prevozna sredstva . Npr . :
by train - vlakom , by plane - avionom , by boat - laĊom , by steamer - parobrodom ,
by car - autom , ali : on foot - pješice , on horseback - na konju , on bicycle - na biciklu
.
till
566 . Till je prijedlog koji sluţi samo za vrijeme , nikada za mjesto . Npr . :
from seven till eight - od sedam do osam sati ;
he will be here till next Tuesday - bit će ovdje do idućeg utorka
since
567 . Since se upotrebljava samo za vrijeme , a znaĉi od neke taĉke u prošlosti pa do sada :
I have lived in Zagreb since 1924 .
I have been ill since March .
Stanujem u Zagrebu već od 1924 .
Već od oţujka sam bolestan .
for
568 . For ( osim svoga obiĉnog znaĉenja za , npr . : He works for me - On radi za mene )
oznaĉuje trajanje u nekom vremenskom razdoblju . Npr . :
He has taught in this school
for five years .
He studied in Paris for three years
before the war .
On već pet godina pouĉava u
ovoj školi .
On je prije rata tri godine
studirao u Parizu .
Iz ovih prijevoda vidimo da se for ne prevodi na bosanski jezik .
119.
during
569 . takoĊer oznaĉuje trajanje u nekom vremenskom razdoblju . Npr . :
Nobody looked after his office
during his absence .
During our last year's holiday
we had a lot of rain .
Za vrijeme njegove odsutnosti nitko
nije vodio brigu o njegovu uredu .
Za vrijeme prošlogodišnjih praznika imali
smo mnogo kiše .
after
570 . After se najĉešće upotrebljava za vrijeme . Npr . :
After lunch I am going to the river .
He will be here after seven o'clock .
Poslije ruĉka idem na rijeku .
Bit će ovdje poslije sedsm sati .
before
571 . Before se redovito upotrebljava za vrijeme , vrlo rijetko za prostor . Npr . :
I can't meet you before 7 o'clock .
I saw him standing before her with a
bunch of flowers .
Ne mogu se s vama sastati prije sedam sati .
Vidio sam ga kako stoji pred njom
s buketom cvijeća .
behind
572 . Behind se upotrebljava samo prostorno . Npr . :
Behind the house there is a garage .
My seat is just behind yours .
Iza kuće je garaţa .
Moje je sjedalo baš iza tvoga .
in front of
573 . In front of upotrebljava se samo za prostor . Npr . :
There is a fountain in front of the
theatre .
Ispred kazališta nalazi se zdenac .
I am always shy when I have to
speak in front of so many people .
Uvijek se plašim kad moram govoriti
pred tolikim ljudima .
120.
between
574 . Between znaĉi izmeĊu dva . Npr . :
Between the railway station and
my house there is a playground .
The picture is between the door
and the fireplace .
IzmeĊu ţeljezniĉke stanice i moje
kuće nalazi se igralište .
Slika je izmeĊu vrata i kamina .
575 . Among znaĉi izmeĊu više predmeta ili osoba . Npr . :
There is a little house among
the trees .
She seems to be quite happy
among her girl friends .
MeĊu drvećem nalazi se jedna kućica .
Ĉini se da je priliĉno sretna meĊu
svojim prijateljicama .
Napomena :
576 . Iza prijedloga se ne moţe upotrijebiti infinitiv , već se umjesto njega upotrebljava
gerund :
After sitting down he began to eat . Pošto je sjeo , poĉeo je jesti .
Before going to bed I shall read
Prije nego što poĊem spavati ,
the newspaper .
proĉitat ću novine .
We spoke about writing to her .
Govorili smo o tome da joj napišemo pismo .
RED RIJEĈI U REĈENICI
Word Order
577 . Budući da imenice u engleskom jeziku nemaju nastavka za pojedine padeţe ( osim za
genitiv ) , njihovo se znaĉenje ĉesto odreĊuje mjestom na kojem stoje u reĉenici , Stoga je red
rijeĉi u reĉenici u engleskom jeziku veoma strogo odreĊen .
578 . Stalan red rijeĉi u reĉenici jest :
subjekat
predikat
objekt
The teacher
explained
this lesson .
Nastavnik
je objasnio
ovu vjeţbu .
121.
579 . U bosanskom jeziku mogli bi smo u ovoj reĉenici i promjeniti red rijeĉi , a da se
smisao
reĉenice ne bi izmijenio . Tako bismo mogli reći :
Ovu vjeţbu objasnio je nastavnik .
jer se iz oblika imenice vidi što je subjekt , a što objekt . Takav je poredak u engleskom
nemoguć
jer nema razlike u obliku za nominativ i akuzativ .
580 . Ako tu reĉenicu proširimo adverbalnim oznakama ( naĉina , mjesta ili vremena ) , one
će
obiĉno stajati na kraju reĉenice . Npr . :
subjekt
The teacher
Nastavnik
The teacher
Nastavnik
The teacher
Nastavnik
predikat
explained
je objasnio
explained
je objasnio
explained
je objasnio
objekt
this lesson
ovu vjeţbu
this lesson
ovu vjeţbu
this lesson
ovu vjeţbu
adverbalna oznaka
in our class .
u razredu .
clearly.
razumljivo .
yesterday .
juĉer .
581 . Ako reĉenicu proširimo s dvije ili više adverbalnih oznaka , onda one stoje ovim redom
:
naĉin
(clearly )
mjesto
( in the class )
vrijeme
( yesterday )
Npr . :
The teacher explained this lesson clearly in our class yesterday .
582 . MeĊutim da bi se izbjeglo gomilanje adverbalnih oznaka na kraju reĉenice , moţe se
prilog odreĊenog vremena staviti i na poĉetak reĉenice . Npr . :
Yesterday the teacher explained this lesson clearly in our class .
583 . Prilozi neodreĊenog vremena ( often- ĉesto , seldom - rijetko , sometimes - katkada ,
always - uvijek , never - nikada itd . ) stoje uvijek ispred glavnog glagola . Npr . :
They often go to the cinema .
I have never spoken to him .
Oni idu ĉesto u kino .
Nisam nikada s njim razgovarao .
122.
584 . Treba , meĊutim , upamtiti da prilozi neodreĊenog vremena stoje uvijek iza prezenta i
preterita glagola to be . Npr . :
I am sometimes late .
He was never a good swimmer .
Ja katkada zakasnim .
On nije nikada bio dobar plivaĉ .
Za poloţaj priloga ago , too , quite , rather i enough vidi taĉke 535 , 536 , 537 . i 538 .
585 . Neki glagoli , npr . give - dati , send - poslati , bring -donijeti itd . traţe dva objekta , tj .
pravi objekt u akuzativu , koji oznaĉuje stvar , i nepravi objekt u dativu , koji oznaĉuje osobu
:
subjekt
predikat
objekt u dativu
objekt u akuzativu
Mr . Brown
G . Brown
sent
je poslao
his wife
svojoj ţeni
a present .
poklon .
subjekt
predikat
objekt u akuzativu
objekt u dativu
Mr . Brown
G . Brown
sent
je poslao
a present
poklon
to his wife .
svojoj ţeni .
Kad objekt u dativu stoji iza objekta u akuzativu , onda je pred njim uvijek prijedlog to .
123.
OBRNUTI RED RIJEĈI ( INVERZIJA )
586 . Obrnuti se red rijeĉi sastoji u tome da se predikat stavi pred subjekt . Takav se red
rijeĉi
redovito upotrebljava u upitnim reĉenicama . Npr . :
predikat
Subjekt
Can
Moţeš li mi pomoći ?
You
help me ?
Are
Jesi li sam ?
You
alone ?
Does
Voli li ona ples ?
She
like dancing ?
Have
Imaš li slobodnog vremena ?
You
any spare time ?
587 . Inverzija se upotrebljava i u pitanjima koja poĉinju upitnim rijeĉima , kao što su :
where - gdje , when - kada , why - zašto , how - kako itd . Npr . :
Where does she live ?
When will you come ?
Why don't you answer ?
How do you do it ?
Gdje ona stanuje ?
Kada ćeš doći ?
Zašto ne odgovoriš ?
Kako vi to radite ?
588 . U neupravnim pitanjima nema inverzije . Prema tome će ova pitanja u neupravnom
obliku
glasiti ovako :
He asked me where she lived .
Upitao me gdje ona stanuje .
He asked me when I would come .
Upitao me kad ću doći .
He asked me why I did not answer . Upitao me zašto ne odgovorim .
He asked me how I did it .
Upitao me kako ja to radim .
589 . Inverzija se takoĊer upotrebljava iza so i neither .
Potvrdnim reĉenicama dodajemo so , iza kojeg slijedi pomoćni glagol , a zatim subjekt ,
a negativnim reĉenicama dodajemo neither , iza kojega slijedi pomoćni glagol , a zatim
subjekt.
124.
590 . So i neither upotrebljavaju se da bi se izbjeglo ponavljanje jednog dijela prethodne
reĉenice . NPR . :
He is an excellent mechanic , and
so is his brother .
On je odliĉan mehaniĉar , a
takav mu je i brat .
Znaĉi : He is an excellent mechanic , and his brother is an excellent mechanic too .
ili :
She doesn't like dancing , neither
does her sister .
Ona ne voli ples , a ni njena sestra .
Znaĉi : She does'nt like dancing , and her sister does'nt like dancing either .
Vidimo da iza takvog so i neither dolazi inverzija , tj . glagol stoji ispred subjekta .
591 . Inverzija se upotrebljava i u kratkim dodatnim pitanjima kojima govornik traţi
potvrdu za ono što je rekao . Npr . :
a ) This is a good film , isn't it ?
b ) John can do it , can't he ?
c ) You were not at the match
yesterday , were you ?
d ) Mary won't come tomorrow ,
will she ?
To je dobar film , zar ne ?
John to moţe uĉiniti , zar ne ?
John to moţe uĉiniti , zar ne ?
Mary neće doći sutra , zar ne ?
Iz ovih primjera moţemo vidjeti :
592 . - ako je prethodna reĉenica potvrdna , dodatno je pitanje negativno , ako je prethodna
reĉenica negativna , dodatno je pitanje potvrdno ;
593 - u dodatnom pitanju ponavlja se isti pomoćni glagol koji je u prethodnoj reĉenici , a iza
njega dolazi zamjenica ( nikada imenica ) . ( Vidi primjere b ) i d ) ! )
594 . Ako je u prethodnoj reĉenici glagol punog znaĉenja , u dodatnom ga pitanju
zamjenjuje
glagol do . Npr . :
You understad what I say ,
don't you ?
He didn't arrive yesterday , did he ?
Ti razumiješ što ja kaţem ,
zar ne ?
On nije stigao juĉer , zar ne ?
125.
595 . Glagol u dodatnom pitanju dolazi uvijek u onom vremenu u kojem se nalazi glagol
prethodne reĉenice . Npr . :
She speaks English , doesn't she ?
Ona govori engleski , zar ne ?
Robert broke the window , didn't he ? Robert je razbio prozor , zar ne ?
596 . Ako je u prethodnoj reĉenici sloţeno glagolsko vrijeme ( futur , perfekt itd . ) ponavlja
se
u dodatnom pitanju samo pomoćni glagol , a iza njega se stavlja zamjenica . Npr . :
They will write to you , won't they ?
Oni će ti pisati , zar ne ?
You haven't seen him lately , have you ? U posljednje ga vrijeme nisi vidio , zar ne ?
DODATAK
GLAGOLSKI OBLICI
Glagol “to be”—biti
Prezent
potvrdno
I‟ am
----- I‟m
you are ----- you‟ re
he is
----- he‟s
she is
----- she‟s
it is
----- it‟s
we are ----- we‟re
you are ----- you‟re
they are ----- they‟re
odriĉno
I am not ---- I‟m not
you are not ----youaren‟t
he is not ---- he isn‟t
she is not ---- she isn‟t
it is not
---- it isn‟t
we are not ---- we aren‟t
you are not ---- you aren‟t
they are not---- they aren‟t
126.
upitno-odriĉno
upitno
am I not ? ---- aren‟t I ?
are you not? ---- aren‟tyou
am I ?
are you ?
?
is he ?
is she ?
is it ?
are we ?
is he not?
is she not?
is it not ?
are we not?
---- isn‟t he ?
---- isn‟t she ?
---- isn‟t it ?
---- aren‟t we
?
are you ?
you?
are they ?
arenm‟tthey?
are you not?
are
---- aren‟t
they
not?--
Preterit
potvrdno
I was
you were
he was
she was
it was
we were
you were
they were
upitno
was I ?
were you ?
was he ?
was she ?
was it ?
werer we ?
were they ?
odriĉno
I was not
- I was not
you were not - youwern‟t
he was not - he wasn‟t
she was not - he wasn‟t
it was not
- it wasn‟t
we were not - we wern‟t
you were not -you weren‟t
they were not - theweren‟t
odrĉno -upitno
was I not?
- wasn‟t I ?
were you not - weren‟t you ?
was he not ? - wasn‟t he ?
was she not ? - wasn‟t she?
was it not ? - wasn‟t it ?
were we not ? - weren‟t we?
were they not ? -weren‟t they?
126.
Perfekt
potvrdno
upitno
I have been
you have been
he has been itd.
- have I been ?
- have you been ?
- Has he been ? itd
odriĉno
I have not been
you have not been
he has not been
- I haven‟t been
- you haven‟t been
- he hasn‟t been
odriĉno-upitno
have I not been ?
- haven‟t I been ?
have you not been ?
- haven‟t you been ?
have he not been ?
- haven‟t he been ?
Plusvamperfek t
potvrdno
odriĉno
I had been
I had not been
you had been
you had not been
he had been
he had not been itd.
upitno
odriĉno-upitno
had I been ?
had I not been ?
had you been?
had you not been?
had he been ?
had he not been ?
128.
Futur
potvrdno
odriĉno
I shall be
I shall not be
you will be
you will not be
he will be itd.
he will not be itd.
upitno
odriĉno-upitno
shall I be ?
shall I not be ?
shall you be ?
shall you not be ?
shall he be ?
shall he not be ?
Svršeni futur
povratno
I shall have been
odriĉno
I shall not hav been
you will have been
you will not have been
he will have been
he will not have been
upitno
odriĉno-upitno
shall I have been ?
shall I not have been ?
will you have been ?
will you not have been?
will he have been ?
will you not have been ?
Kondiciona l
potvrdno
odriĉno
I should be
I should not be
you would be
you would not be
he would be itd.
he would not be
itd.
odriĉno-upitno
upitno
should I be ?
should I not be ?
would you be ?
would you not be ?
would he be ? itd.
would he not be ?
129.
Kondicional prošli
potvrdno
odriĉno
I should have been
I should not have been
you would have been
you would not have been
he would have been itd.
you would not have been
itd.
upitno
odriĉno-upitno
should I have been ?
should I not have been ?
would you have been ?
been ?
would he have been ?
Imperativ
b e
Infinitiv prezenta
to be
Infinitiv perfekta
to have been
Particip prezenta
would you not have
would he not have been ?
being
130.
Particip perfekta
been - having been
Gerund prezenta
being
Gerund perfekta
having been
Glagol “to have” -imati
Prezent
odriĉno
potvrdno
I have
- I „ve
I have not
- I haven‟t
you have
- you‟ve
you have not
- youhaven‟t
he has
- he‟s
he has not
- he hasn‟t
it has
- it‟s
it has not
- it hasn‟t
we have
- we‟ve
we have not
- we haven‟t
you have
- you‟ve
you have not - you haven‟t
they have
- they‟ve
they have not -theyhaven‟t
upitno
- haven‟t I?
have I ?
have I not ?
have you ?
have you not? -haven‟tyou
has he ?
has he not ?
- hasn‟the?
has she ?
has she not ?
- hasn‟tshe?
has it ?
has it not ?
- hasn‟t it ?
have we ?
we ?
o d r i ĉ n o - u p i t no
have we not?
-
haven‟t
have they ?
have they not ? - haven't they?
131.
Preterit
potvrdno
odriĉno
I had
- I‟d
I had not
- I hadn‟t
you had
- you‟d
you had not
- you hadn‟t
he had
- he‟d
he had not
- he hadn‟t
she had
she‟d
she had not
- she hadn‟t
it had not
- it hadn‟t
- we hadn‟t
it had
we had
- we‟d
we had not
you had
- you‟d
you had not - you hadn‟t
they had
- they‟d
they had not- they hadn‟t
upitno
odriĉno-upitno
- hadn‟t I ?
had I?
had I not ?
had you ?
had you not ? - hadn‟t you ?
had he ?
had not he ? - hadn‟t he ?
had she ?
had not she ? - hadn‟t she ?
had it ?
had it not ?
had we ?
had not we ? - hadn‟t we ?
had you ?
had they ?
- hadn‟t it ?
had not you ? - hadn‟t you ?
had not they ? - hadn‟t they ?
Perfekt
po t v r d n o
odriĉno
I have had
I have not had
you have had
you have not had
ha has had itd
you have not had
odriĉno-upitno
upitno
have I had ?
have I not had ?
have you had ?
have you not had ?
has he had ?
has he not had ? it
132.
Pluskvamperfekt
potvrdno
I had had
odriĉno
I had not had
you had had
you had not had
ha had had
you had not had itd.
upitno
odriĉno-upitno
had I had ?
had I not had ?
had you had ?
had you not had ?
had he had ?
had he not had ? itd.
Futur
potv rdno
odriĉno
I shall have
I shall not have
you will have
you will not have
he will have
he will not have
upitno
odriĉno-upitno
shall I have ?
shall I not have ?
will you have ?
will you not have ?
will he have ?
will he not have ?
Svršeni futur
potvrdno
odriĉno
I shall have had
I shall not have had
you will have had
you will not have had
ha will have had
he will not have had
133.
upitno
odriĉno-upitno
shall I have had ?
shall I not have had ?
will you have had ?
will you not have had ?
wil he have had ?
will he not have had ? itd.
Kondicional
potvrdno
odriĉno
I should have
I should not have
you would have
you would not have
he would have itd.
he would not have? itd
upitno
odriĉno -upitno
should I have?
should I not have?
would you have?
would you not have?
would he have? itd.
would he not have? itd.
Kond icional prošli
potvrdno
odriĉno
I should have had
I should not have had.
You would have had
you would not have had
he would have had itd.
he would not have had itd.
upitno
odriĉno-upitno
should I have had?
should I not have had. ?
would you have had?
would you not have had ?
would he have had ? itd.
would he not have have had ?
134.
Imperativ
have
Infinitiv prezenta
to have
Infinitiv prezenta
to have had
Particip prezenta
having
Particip perfekt a
had - having had
Gerund prezenta
having
Gerund perfekta
having had
135.
P r e z e n t ( gl . " to do " )
potvrdno
odriĉno
I do
I do not
- I don‟t
you do
you do not
- you don‟t
he does
he does not
- he doesn‟t
she does
she does not - she doesn‟t
it does
it do not
- it doesn‟t
we do
we do not
- we don‟t
you do
you do not
- you don‟t
they do
they do not
- they don‟t
upitno
odriĉno-upitno
- don‟t I ?
do I ?
do I not ?
do you ?
do you not ? - don‟t you
does he ?
does he not ? - doesn‟t he ?
does she ?
does she not ? - doesn‟t she ?
does it ?
does it not ? - doesn‟t it ?
do we ?
do we not
do you ?
do you not ? - don‟t you ?
do they ?
do they not ? - don‟t they
- don‟t we ?
Preterit
potvrdno
odriĉno
I did
I did not
- I didn‟t
you did
you did not
- you didn‟t
- he didn‟t itd.
he did itd.
he did not
upitno
odriĉno-upitno
did I ?
did I not ?
did you ?
did you not ? - don‟t you ?
did he ?
did he not ?
- didn‟t ?
- didn‟t he ?
136.
Imperativ
do
Glagol “can” - mogu
Prezent
potvrdno
I can
you can
he can not
she can not
we can not
you can not
they can not
upitno
can I ?
can you ?
can she ?
can it ?
can we ?
can you ?
can they ?
odriĉno
I can not
you cannot
he cannot
she cannot
we cannot
you cannot
they cannot
- I cant‟t
- you can‟t
- he can‟t
- she can‟t
- we can‟t
- you can‟t
- they can‟t
odriĉno-upitno
can I not ?
- can‟t I ?
can you not ? - can‟t you ?
can she not ? - can‟t she ?
can not it ? - can‟t it ?
can not we ? - can‟t we ?
can not you ? - can‟t you ?
can not they ? - can‟t they ?
Preterit
potrvdno
I could
you could
upitno
could I ?
could you ?
he could itd.
could he ? itd.
odriĉno
I could not
you could not
he could not
- I couldn‟t
- you couldn‟t
- he couldn‟t
137.
 driĉno-upitno
could I not?
could you you?
could he not ?
Glagol “may”
- couldn‟t I ?
- couldn‟t you ?
- couldn‟t he ?
- smijem
Prezent
potvrdno
I may
you may
he may
she may
it may
we may
you may
they may
upitno
may I ?
may you ?
may he ?
may she ?
may it ?
may we ?
may you ?
may they ?
odriĉno
I may not
you may not
he may not
she may not
it may not
we may not
you may not
they may not
odriĉno-upitno
may I not ?
may you not ?
may he not ?
may she not ?
may it not ?
may we not ?
may you not ?
may they not ?
Preterit
potvrdno
odriĉno
I might
you might
he might
I might not
you might not
he might not
upitno
odriĉno-upitno
might I ?
might you ?
might he ?
might I not ?
might you not ?
might he not ?
138 .
Glagol “must”
- moram
Prezent
odriĉno
potvrdno
I mus not
- I musn‟t
you musnt
- you musn‟t
he must
- he musn‟t
she must not - she musn‟t
it must not
- it musn‟t
we must not - we musn‟t
you must not - you musn‟t
they must not - they musn‟t
I must
you must
he must
she must
it must
we must
you must
they must
o d r i ĉ n o -u p i t n o
upitno
must I not ? - musn‟t I
must you not ?
- musn‟t you ?
must he not ? - musn‟t he ?
must she not ?
- musn‟t she ?
must it not ? - musn‟t it ?
must we not ? - musn‟t we ?
must you not ?
- musn‟t you ?
must they not ? musn‟t they ?
must I?
must you ?
must he ?
must she ?
must it ?
must we ?
must you ?
must they ?
Glagol “teach”
- pouĉavati
AKTIV
Prezent
potvrdno
I teach
you teach
upitno
do I teach ?
do you teach ?
he teach
she teach
it teach
we teach
you teach
they teach
does he teach ?
does she teach ?
does it teach ?
do we teach ?
do you teach ?
do they teach ?
139 .
odriĉno
he does not teach
I do not teach
you do not teach
- he doesn‟t teach
she does not teach
it does not teach
we do not teach
you do not teach
they do not teach
- I don‟t teach
- you don‟t teach
- she doesn‟t teach
- it doesn‟t teach
- we don‟t teach
- you don‟t teach
- they don‟t teach
odriĉno-upitno
do I not teach ?
do you not teach ?
does he not teach ?
does she not teach ?
does it not teach ?
do we not teach ?
do you not teach ?
do they not teach ?
- don‟t I teach ?
- don‟t you teach ?
- doesn‟t he teach ?
- doesn‟t she teach ?
- doesn‟t it teach ?
- don‟t we teach ?
- don‟t you teach ?
- don‟t they teach ?
Preterit
potvrdno
upitno
I taught
you taught
he taught
she taught
it taught
we taught
you tought
they taught
did I teach ?
did you teach ?
did he teach ?
did she teach ?
did it teach ?
did we teach ?
did you teach ?
did they teach ?
odriĉno
I did not teach
-I didn‟t teach
you did not teach - I didn‟t teach
he did not teach - he didn‟t teach
she did not teach - she didn‟t teach
it did not teach
- it didn‟t teach
we did not teach - we didn‟t teach
you did not teach - yoo didn‟t teach
tzhey did not teach - they didn‟t teach
140 .
o d r i ĉn o - u p i t n o
did I not teach ?
did you not teach ?
did he not teach ?
did she not teach ?
did it not teach ?
did we not teach ?
did you not teach ?
did they not teach ?
- didn‟t I teach ?
- didn‟t you teach ?
- didn‟t he teach ?
- didn‟t she teasch ?
- didn‟t it teach ?
- didn‟t we teach ?
- didn‟t you teach ?
- didn‟t they teach ?
Perfekt
potvrdno
I have taught
you have tought
he has tought itd.
odriĉno
upitno
I have not taught
you have not taught
have I taught ?
have you taught ?
odriĉno-upitno
have I not taught ?
have you not taught ?
has he not taught ?
- haven‟t I taught ?
- haven‟t you taught ?
- hasn‟t he taught ? itd.
Pluskvamperfek t
potvrdno
I had taught
you had taught
he had taught
itd.
upitno
had I taught ?
had you taught ?
had he taught ?
odriĉno
Ihad not taught
you had not taught
he had not taught
- I hadn‟t taught
- you hadn‟t taught
- he hadn‟t taught itd.
odriĉno -upitno
had I not taught ?
- hadn‟t I taught ?
had not you taught ? - hadn‟t you taught ?
had he not taught ? - hadn‟t he taught ?
141 .
Futur
potvrd no
upitno
I shall teach
you will teach
he shall teach
shall I teach ?
will you teach ?
will he teach ?
odriĉno
I shall not taught
you will not teach
he will nbot
- I shan‟t teach
- you won‟t teach
- he won‟t teach
odriĉno-upit no
shall I not teach ?
- shan‟t I teach ?
will you not teach ? - won‟t you teach ?
will he not teach ? won „t he teach? itd.
Svršeni futur
potvrdno
I shall have taught
you will have taught
he will have taught
odriĉno
I shall not have taught
you will not have taught
he will not have taught
itd.
upitno
shall I have taught ?
will you have taught ?
will he have taught ?
itd.
Kondicional
o d r i ĉ n o - u p i t no
shall I not have taught ?
will you not have taught ?
will he not have taught ?
odriĉn o
potvrdno
I should teach
you would teach
he would teach
I should not teach
you would not teach
he would not teach
odriĉno-upitno
upitno
should I teach ?
would you teach ?
would he teach ?
should I not teach ?
would you not teach ?
would he not teach ? itd.
142.
K o n d i c i o n a l pr o š l i
potvrdno
I should have taught
you would have taught
he would have taught
odriĉno
I should not have taught
you would not have taught
he would not have taught
itd.
upitno
odriĉno-upitno
should I have taught ?
would you have taught ?
should I not have taught ?
would you not have taught
would he have taught ?
would he not have taught?
?
I m pe r a t i v
teach
Infinitiv
to teach
Infinitiv perfekta
to have taught
Particip prezenta
teaching
P a r t i c i p p e r fe k t a
taught - having taught
Gerund prezenta
teaching
Gerund perfekta
having taught
143.
P a s i v
Prezent
potvrdno
I am taught
you are taught
he is taught itd.
upitno
am I taught ?
are you tught ?
is he taught ? itd.
odriĉno
I am not taught
you are not taught
he is not taught itd.
odriĉn -upitno
am I not taught ?
are you not taught ?
is he not taught ? itd
Preterit
potvrdno
I was taught
you were ta
he was taught itd.
upitno
was I taught ?
were you taught ?
was he taught ?
odriĉno
I was not taught
you were not taught
he was not taught itd.
odriĉno-upitno
was I not taught ?
were you not taught ?
was he not taught ? itd.
Perfekt
potvrdno
I have been taught
you have been taught
odriĉno
I have not been taught
you have not been taught
he has been taught
he has not been taught
odriĉno-upitno
upitno
have I been taught ?
have you been taught ?
has he been taught ?
have I not been taught ?
have you not been taught ?
has he not been taught ?
itd.
144 .
Pluskvamperfekt
potvrdno
I had been taught
taught
you had been taught
he had been taught
upitno
had I been taught ?
had you been taught ?
had he been taught ?
odriĉ no
I
had
not
been
you had not been taught
he had not been taught
odriĉno-upitno
had I not been taught ?
had you not been taught ?
had he not been taught ?
Futur
p o tv r d n o
I shall be taught
you will be taugh
he will be taught
upitno
shall I be taught ?
will you be taught ?
will he be taught ?
odriĉno
I shall not be taught
you will not be taught
he will not be taught itd.
odriĉno-upitno
shall I not be taught ?
will you not be taught ?
will he not be taught ?
Svršeni futur
potvrdno
I shall have been
taught
been taught
you will have been taught
taught
odriĉno
I shall not have
you will not have been
he will have been taught
been taught
he will
not have
odriĉno-upitno
upitno
Shall I have been taught ?
taught ?
will you have been taught ?
taught
will he have been taught ?
taught?
shall I not have been
will you not have been
will he not have been
145 .
Kondicional
potvrdno
I should be taught
you would be taught
he would be taught
upitno
should I be taught?
would you be taught ?
would he be taught ?
odriĉno
I should not be taught
you would not be taught
he would not be taught
odriĉno-upitno
should I not be taught ?
wopuld you not be taught ?
would he not be taught ?
Kondicional prošli
potvrdno
I should have been taught
you would have been taught
he would have been taught
upitno
should I have been taught ?
would you have been taught ?
would he have been taught ?
Imperativ
be taught
Infinitiv prezenta
to be taught
Infinitiv perfekta
to have been taught
odriĉno
I should not have been taught
you would not have been taught
he would not have been taught
odriĉno-upitno
should I not have been taught ?
would yo nothavebeentaught ?
would he not have been taught?
Particip perfekta
having beeb taught
Gerund pr ezenta
being taught
Gerund perfekta
having been taught
146 .
Nepravilni
Infinitiv
glagoli
arise ( ‟raiz) pojaviti se
awake (‟weik) probuditi se
be (bi:) biti
bear (b ) roditi
bear (b) nositi
beat (bi:t) tući
become (bi‟km) postati
begin (bi‟gin) poĉeti
bend (bend) svinuti
bet (bet) kladiti se
bid (bid) zapovijediti
bind (baind) vezati
bite (bait ) gristi
bleed (bli:d) krvariti
blow (blou) duhati
break (breik) slomiti
breed (bri:d) uzgajati
bring (brig) donijeti
(bro:t)
build (bild) sagraditi
burn (b:n) gorjeti
(be:nd)
burst (b:st) prsnuti
buy (bai)
kupiti
(bo:t)
cast (ka:st) bacati
catch (kæt )
choose (tu:z)
cling (kli) prianjati
clothe (klout) odijevati
Preterit
arose ( `rouz )
awoke( ‟wouk)
was, were (woz, w:)
bore (bo: )
bore (bo: )
beat (bi:t)
became (bi‟keim)
began (bigæn)
bent (bent)
bet (bet)
bade (bæd, beid )
particip perfekta
arisen (‟rizn)
awaked (‟weikt)
been (bi:n )
bor n ( bo: n)
bor n (bo:n)
beaten („bi:tn)
become (bi‟km)
begun (bi‟gn)
bent (bent)
bet (bet)
bidden (bidn)
bound (baund )
bit (bit)
bled (bled)
blew (blu)
broke (brouk)
bred (bred)
brought (bro:t)
bound (baund)
bitten (bitn)
bled (bled)
blown (bloun)
broken (broukn)
bred (bred)
brought
built (bilt)
burnt (be:nt)
burned (be:nd)
built (bilt)
burnt (be:nt)
burned
burst (b:st)
bought (bo:t)
burst (b:st)
bought
cast (ka:st)
caught (kæt )
chose (tu:z)
clung (kli)
clad (klout )
cast (ka:st)
caught (kæt
chosen (tu:z)
clung (kli)
clad (klout)
Comment [y1]:
Comment [y2]:
clothed
(kloutd)
come (km) doći
cost (kost) koštati, stajati
creep (kri:p) puzati
cut (kt) rezati
deal (di:l) dijeliti
dig (dig) kopati
do (du:) ĉiniti
(kloutd)
came (km)
cost (kost)
crept (kri:p)
cut (k t)
dealt (delt)
dug (dg)
did (did)
clothed
come(km)
cost (kost)
crept (kri:p)
cut (kt)
dealt (delt)
dug (dg)
done (dn)
147 .
Infinitiv
draw (dro:) vući, crtati
dream (dri:m) sanjati
(dremt)
drink (drik) piti
drive (draiv) tjerati
dwell (dwel) boraviti
eat (i:t) jesti
fall (fo:l) pasti
feed ((fi:d) hraniti
feel (fi:l) osjećati
fight (fait )boriti se
find (faind) naći
(faund)
flee (fli:) pobjeći
fling (fli) baciti
fly (flai) letjeti
forbid (f „bid) zabraniti
(f „bidn)
forget (f „get) zaboraviti
„gotn)
forgive (f „giv) oprostiti
forsake (f„seik) oprostiti
freeze (fri:z) smrzavati se
get (get) dobiti, postati
Preterit
Particip perfekta
drew ( dru:)
dreamt (dremt)
drawn (dru:)
dreamt
drank (drænk)
drove (drouv)
dwellt (dwelt)
ate (et)
fell (fel)
fed (fed)
felt (felt)
fuoght (fo:t)
found (faund)
drunk (drnk)
driven (drivn)
dwellt (dwelt)
eaten (i:tn)
fallen (fo:ln)
fed (fed)
felt (felt)
fought (fo:t)
found
fled (fled)
flung (fl)
flew (flu:)
forbade (f „beid)
fled (fled)
flung (fl)
flown (floun)
forbidden
forgot (f „got)
forgave (f „geiv)
forsook (f „suk)
froze (frouz)
got (got)
gild (gild) pozlatiti
gilded („gildid)
give (giv) dati
go (gou) ići
grind ( graind) mljeti, brusiti
grow ( grou) rasti
hang (h æ  ) visjeti, objesiti
gave (geiv)
went (went)
ground (graund)
grew (gru:)
hung (hæ )
hanged (hæ  )
had (h æd)
heard (h :d)
have (hæ v) imati
hear (hie ) ĉuti
forgotten (f
forgiven (f „givn)
forsaken (f „seikn)
frozen(frouzn)
got (got)
gotten (gotn)
gilded („gildid)
gilt (gilt)
given (givn)
gone (gon)
ground (graund)
grown (groun)
hung (hæ  )
hanged (hæ )
had (h æd)
heard (h :d)
hew (hju:) sjeći
hewed (hju:d)
hide (haid) sakriti
hit (hit) udariti
hold (hould) drţati
hurt ( h :t) ozlijediti
keep (ki:p) ĉuvati
kneel (ni:) kleĉati
knit (nit) plesti
hid (hid)
hit (hit)
held (held)
hurt (h :t)
kept (kept)
knelt (nelt)
knitted („nitid)
knit (nit)
148.
know (nou) znati
lay (lei) poloţiti
lead (li:d) voditi
knew (nju:)
laid (lid)
led (led)
lean (li:n) nasloniti (se)
(li:nd)
leap (li:p) skoĉiti
learn (l:n) uĉiti
(l:nt)
leave (li:v) ostati
lend (lend) posuditi (kome)
let (let ) pustiti
lie (lai) leţati
light (lait) upaliti, osvjetliti
lose (lu:z) izgubiti
make (meik) napraviti
mean (mi:n) znaĉiti
meet (mi:t) sresti
mow (mou) ţeti
overcome(„ouv „km) nadvladati
overcome(„ouv„km)
pay (pei) platiti
put (put) staviti
read (ri:d) ĉitati
rid (rid) osloboditi
ride (raid) jahati
(ridn)
ring (ri ) zvoniti
rise (raiz) dići se
rot (rot) trunuti
run ( r n) trĉati
saw (sou) šiti
shake ( eik) tresti
hewn (hju:n)
hewed (hju:d)
hidden (hidn)
hit (hit)
held (held)
hurt (h :t)
kept (kept)
knelt (nelt)
knitted (nitid)
knit (nit)
known (noun)
laid (lid)
led (led)
leaned (li:nd)
leaned
leant (lent)
leapt (lept)
learnt (l:nt)
leant (lent)
leapt (lept)
learnt
learned (l :nd)
left (left)
lent (lent)
let (let)
lay (lei)
lit ( lit)
lighted („laitid)
lost (lost)
made (meid)
meant (ment)
met (met)
mowed (moud)
overcame(„ouv
learned (l :nd)
left (left)
lent (lent)
let (let)
lain (lein)
lit (lit
lighted („laitid)
lost (lost)
made (meid)
meant (ment)
met (met)
mowed (moun)
„keim)
paid (peid)
put (put)
read (red)
ridden (ridden)
rid (rid)
rode (roud)
paid (peid)
put (put)
read (red)
rid (rid)
rang (ræ )
rose (rouz)
rotted („rotid)
ran (ræ n)
sewed (soud)
rung (r  )
risen (rizn)
rotten („rotn)
run (r n)
sewn (soun)
sewed (soud)
shaken ( eikn)
shook ( uk)
ridden
shave (eiv) brijati se
shine (ain) sijati
shoe (u:) potkovati
shoot (u:t) ustrijeliti
show ( ou) pokazati
oun)
shaved (eivd)
shone (on)
shod (od)
shot ( ot)
showed ( oud)
shaved (eivd)
showed (eivn)
shone(on)
shod (od)
shot ( ot)
shown
(
showed ( oud)
149.
shrink (
rik) stegnuti se
shut ( t) zatvoriti
sing (si ) pjevati
sink (sik) tonuti
sit (sit ) sjediti
slay (slei) zaklati
sleep (sli:p) spavati
shrank ( ræk)
shut (  t)
sang (si )
sank (sæ k)
sat (sæt)
slew (slu:)
slept (slept)
shrunk ( rk)
shut (  t)
sung (si )
sunk (sk)
sat (sæt)
slain (slein)
slept (slept)
Infinitiv
Preterit
Particip perfekta
slide (slaid) klizati
smell (smel ) mirisati
slide (slid)
smelt (smelt )
slide (slid)
smelt (smelt
sow ( sou ) sijati
smelled ( smeld )
sowed ( soud )
smelled ( smeld )
sown ( soun
spoke ( spouk )
sped ( sped )
spelt ( spelt )
spelled ( speld )
spent ( spent )
spilt ( spilt )
spilled ( spild )
spun (spn )
spat (spæt )
spit ( spit )
split ( split )
spoilt ( spoilt )
spoiled (spoild )
spread ( spred )
sprang (spræ )
stood ( stud )
stole ( stoul )
stuck ( stk )
stung ( st )
stank ( stæk )
struck (strk )
sowed ( soud )
spoken (spoukn )
sped ( sped )
spelt ( spelt )
spelled ( speld )
spent ( spent )
spilt ( spilt )
spilled ( spild )
spun (spn )
spat ( spæt )
spit ( spit )
split ( split )
spoilt ( spoilt )
spoiled ( spoild )
spread ( spred )
sprung ( spr )
stood ( stud )
stolen ( stouln )
stuck ( stk )
stung ( st )
stunk (stk )
struck ( strk )
)
)
speak ( spi:k )
speed ( spi;d ) ţuriti se
spell ( spel ) sricati
spend ( spend ) trošiti ,provesti
spill ( spil ) proliti
spin ( spin ) presti
spit ( spit ) pljunuti
split ( split ) raskoliti
spoil (spoil ) pokvariti
spread ( spred ) raširiti
spring ( spri ) skoĉiti
stand ( stænd ) stajati
steal ( sti:l ) ukrasti
stick ( stik ) prionuti
sting ( stik ) ubosti
stink (sti ) zaudarati
strike ( straik ) udarati
strive ( straiv ) boriti se
swear ( swε ) zakleti se , kleti
(swo:n )
sweat ( swet ) znojiti se
sweep ( swi:p ) pomesti
swell ( swel ) nabreknuti
strove ( strouv )
swore ( swo: )
sweat ( swet )
sweated ( „swetid )
swept ( swept )
swelled
stricken ( strikn )
striven ( strivn )
sworn
sweat ( swet )
sweated ( swetid )
swept ( swept )
swolen
swelled ( sweld )
150.
swim ( swim ) plivati
swing ( swi )
take ( teik )
teach ( ti:t ) pouĉavati
tear (t ) poderati
tell ( tel ) reći
think ( Θik ) misliti
thrive ( Θraiv ) uspijevati
throw (Θrou )
thrust ( Θrst )
swam ( swæm )
swung ( sw )
took ( tuk )
taught ( to: t )
tore ( to: )
told ( tould )
thought ( Θo:t )
throve ( Θrouv )
thrived ( Θraivd )
threw ( Θru: )
thrust ( Θrst )
swum ( swm )
swung ( sw )
taken ( teikn )
taught ( to: t )
torn ( to:n )
told ( tould )
thought ( Θo:t )
thriven ( Θrivn )
thrived ( Θraivd )
thrown ( Θroun )
thrust ( Θrst )
Infinitiv
Preterit
Particip perfekta
tread ( tred ) stupati
trod ( trod )
trodden ( trodn )
understand (¸ nd „stæ nd) razumjeti
understood
(¸
nd
„stud)
understood(¸nd„stud)
wake (weik) probuditi
woke (wouk)
woken (woukn)
waked (weikt)
waked (weikt)
woke (wouk)
wear ( w ) nositi
wore (wo: )
worn (wo: n)
weave (wi:v) tkati
wove (wouv)
woven ( wouvn)
wove (wouw)
weep (wi:p) plakati
wept (wept)
wept (wept)
win (win) dobiti
won (won)
won (won)
wind (waind) vijugati
wound (waund)
wound (waund)
withdraw (wi‟dro:) povući (se)
withdrew (wi‟dru:) withdrawn(wi‟dro:n)
withhold (wi‟hould) zaustaviti
withheld (wi‟held)
withheld
(wi‟held)
withstand (wi‟st ænd) oduprijeti (se) withstood (wi‟stud)
withstood(wi‟stud)
work (w:k) raditi
worked (w:kt)
worked (w:kt)
wrought (ro:t)
wrought (ro:t)
wring (ri) izaţimati
wrung (r )
wrung (r)
write (rait) pisati
wrote (rout)
written (ritn)
151.
ENGLESKI
a
b
c
ALFABET
d
e
f
g
h
i
j
k
(ai)
(d3ei)
l
m
(ei)
(em)
(bi:)
n
o
(en)
(zed)
(ou)
(si:)
p
(di:)
q
(pi:)
(i:)
r
(kju:)
(ef)
s
(a:)
(d3i:)
t
( es)
(ei )
u
(ti:)
v
w
x
primjer

butter (bt)
France (fra:ns)
sad (s æd)
leave (li:v)
fog (fog)
short (o:t)
shoe (u:)
father („fa:)
girl (g:l)
toy (toi)
poor (pu)
hear (hi)
bear (b)
bring (bri)
three (ri:)
they (ei)
a:
æ
i:
o
o:
u:

:
oi
u
i




- maslac
- Francuska
- ţalostan
- ostaviti
- magla
- kratak
- cipela
- otac
- djevojka
- igraĉka
- siromašan
- ĉuti
- medvjed
- donijeti
- tri
- oni
(el)
y
z
(ju:) (vi:) (dblju:) (eks) (wai)
ZNAKOVI ZA IZGOVOR ENGLESKIH GLASOVAKOJI SE
RAZLIKUJU OD ZNAKOVA ŠTO SE UPOTREBLJAVAJU U PISMU
znak
(kei)

3
t
d3
w
bush (bu)
pleasure („ple3e)
chair (t)
bridge (brid3)
winter („wint)
- grm
- uţitak
- stolica
- most
- zima
152.
NAZIVI ZA INTERPUNKCIJU
comma („kom)
-zarez
semi-colon („semi‟kouln)
-toĉka-zarez
colon („kouln) - dvije toĉke
ful-stop („ful‟stop)
- toĉka
mark of interrogation („ma:kvintero‟gein) - upitnik
mark of exclamation (ma:kv‟eksklmein) - uskliĉnik
brackets („brækits)
- zagrada
hyphen (haifn) - crtica
dash (dæ)
- crta
quotation marks (kwout‟ein‟maks) - navodnici
apostrophe (postrfi) - apostrof
NAZIVI ZA VRSTE RIJEĈI
verb (v:b)
- glagol
noun (naun)
- imenica
article („a:tikl) - ĉlan
adjective („æd3ektiv)
- pridjev
pronoun („prounaun) - zamjenica
adverb („ædv:b) - prilog
prepsition (,prepzin) - prijedlog
interjection (,int:d3ekn)
- uzvik
conjunction (kn‟d3ekn)
- veznik
numeral („nju:mrl) - broj
153.
I N D E X
(Brojevi oznaĉavaju paragrafe)
a 345
after 570
ago 535
akuzativ s infinitivom 227 , 228
all 471 - 473
among 575
and izmeĊu dva komparativa 409
u sloţenim brojevima 542
another 470
any 452 - 455
+ imenica prijevod na hrvatskosrpski ) 455
uz scarcely , hardly , without 456
u potvrdnim reĉenicama 457
arrive ( prijedlozi uz ) 564
at 554 , 559
be 18 - 24
kao pomoćni glagol 20
kao glagol punog znaĉenja 21
kao imenskog predikata 22
u izrazima za dob, udaljenost i
cijenu 24
konjuktiv 264
before 571
behind 572
between 574
bezliĉni glagoli 13
both 474 , 475
brojevi 539 - 557
glavni i redni 539
glavni 545
napomene uz pisanje nekih
brojeva 541
budućnost ( izraţavanje ) 169, 190,
194
by 565
can 45 - 50
oblik 46
u znaĉenju moći, biti sposoban
48
za dozvolu 49
u uljudnom pitanju 50
causative have 33, 34, 36
causative get 35
could 50
ĉlan ( općenito ) 344
neodreĊeni 345, 436
neodreĊeni ( upotreba ) 347 - 356
izostavljanje 357 - 360
odreĊeni ( oblik ) 361, 362
odreĊeni ( upotreba ) 363 - 370
dani u tjednu 551
datumi 552
defektivni
glagoli
infinitiv iza def. Glagola 233
do 18, 37 - 44, 71, 108
kao pomoćni glagol 38
za isticanje 39
u kratkim odgovorima 40
uz so 41
u dodatnom pitanju 42
kao glagol punog znaĉenja 43
skraćeni oblici u prezentu 71
12
umnoţni 547
razlomci 548
odreĊeni ĉlan ispred rednog
broja 549
brojive i nebrojive imenice 331,
332
each 466
either 467, 475
elder 400
emfatiĉno do 39
skraćeni oblici u preteritu 108
u imperativu 261
dob 557
dodatno pitanje 42, 591 - 596
during 569
rod 302 - 306
zajedniĉki rod 307
tvorba ţenskog roda 308 -312
s posebnim oblikom za
ţenski rod 313
154.
enough + infinitiv 231, 537
every 463
everybody 464
everyone 464
everything 465
mnoţina 314
mnoţina imenica na s, z, š, ţ, ĉ, i dţ 315
mnoţina imenica na -o, 316, 317
mnoţina imenica na
-y
318, 319
mnoţina imenica na - f i fe
320, 321
nepravilna mnoţina 322, 323
nepromjenjena mnoţina 342
koji ne dolaze u mnoţini 325, na -ics 326
brojive i ne brojive 331, 332
padeţi 333 - 335
genitiv (upotreba) 341 - 343
na -ing 255
imperativ 256
tvorba 257 - 261
istaknut sa do
261
in 546, 555, 560
infinitiv 219 - 236
prezenta 220
prezenta, nesvršeni 221
perfekta (tvorba) 222
perfekta, nesvršeni 223
prezenta, pasivni 224
perfekta, pasivni 225
upotreba (za izraţavanje namjere) 226
akuzativ sa infinitivom 227, 228
iza nekih glagola 229
iza nekih pridjeva 230
iza too i enough 231
prevoĊenje na hrvatskosrpski 232
bez to 233 - 236
in front of 537
- ing oblici (općenito) 238
into 562
inverzija 586, 587, 591 - 596
u pitanjima sa where, when, why,
farther 399
few 396
for 138, 568
from 563
further 399
futur 168, 170 - 193
tvorba 170 - 174
upotreba 176, 177, 195
nesvršeni ( tvorba ) 178 - 181
upotreba 182, 183
svršeni 184 - 186
sa going to 190, 193
genitiv ( imenica )336 - 340
upotreba 341 - 343
gerund 238 - 250, 576
glagolske osobine 240 - 242
imeniĉke osobine 243 - 245
upotreba 246 - 250, 576
get, causative 35
glagoli općenito 1
na o- 76
na -y 77
glavni brojevi 539
ĉitanje sloţenih brojeva 542
have 18, 25 -32
kao pomoćni glagol 26
kao glagol punog znaĉenja 27- 29
itd. 587
have got 30
iza so i neither
589
u stalnim izrazima 31, 32
causativ have 33 - 36
he 438
hear 99
her, hers 426
his 425
how + infinitiv 229
hundred 543, 544
u kratkim dodatnim pitanjima 591
it 485 - 487
its 427
izgovor nastavka - ed 112 - 114
I 480, 481
155.
if (izostavljanje) 208
imenice 296 - 326, 331 - 343
vrste 297 - 301
komparacija pridjeva (općenito)
386 - 394, 403- 409
nepravilna 394
tvorba komparativa i superlativa
387 -393
vrste 403 - 406
uspore4dno povećavanje ili
smanjivanje
komparacija priloga 526 - 528
kondicional ( tvorba ) 196
sadašnji 197 - 200
prošli 197 - 200
saţeti oblici 201
konjuktiv 262 - 266
upotreba 265 , 266
last 402
late 401
let 234
liĉne zamjenice 479 - 498
oblici 480
nominativ 490
poloţaj u reĉenici 495 - 498
listen to 99
little 395
look at 99
make 234
many 398
may 45 , 51 - 53
za dozvolu 52
za mogućnost 53
might 54
neodreĊeni ĉlan 245 - 260
oblik 245 , 246 .
upotreba 347 - 356
izostavljanje 357 - 360
neodreĊeni pridjevi i zamjenice
445 - 478
some 446 - 448 , 451
somebody , someone , something
prijevod imenica sa some i any
455
any uz hardly , scarcely , without
456
no 458
none 459
nobody , no - one 460
nothing 461
every 463
everybody , everyone i everything 464 , 465
each 466
either 467
neither 468
other 469
all 471 - 473
both 474
one 476 - 478
nepravilna komparacija pridjeva
394 - 402
nepravilni glagoli 2 , 9
nesvršeni prezent 85 , 87 - 99
za radnju koja se sada dogaĊa
94
za radnju u bliţoj budućnosti
95
million 543 , 544
mine 422
mjeseci u godini 551
mnoţina imenica 314 - 326
mnoţina sloţenica 327 - 330
much 397
must 45 , 55 - 61
za obavezu 56
upotreba 55 - 59
must not 59
my 422
nebrojive imenice 331 , 332
need not 60 , 61
negacija u engleskom jeziku 462
neither 468 , 475
neither + inverzija 589
upotreba 590
za radnju u bliţoj budućnosti
95
za radnju u toku 96
za radnju koja se ponavlja 97
neupravni govor ( općenito ) 274
slaganje vremena 281 , 282
say i tell 283 - 285 , 287
imperativ 286
promjene priloga i zamjenica
288 - 290
neupravno pitanje 291 , 293 - 295
red rijeĉi 292 , 588
no 458
nobody 460
nominativ liĉnih zamjenica 490
none 459
nothing 461
objekt nepravi (poloţaj u reĉenici) 585
objekt pravi (poloţaj u reĉenici) 585
obrnuti red rijeĉi 586
odnosne zamjenice 505-517
oblici 505
who 506, 507
whom 508, 509
whose 510
which 511, 512
za radnju u toku 96
za radnju koja se ponavlja 97
nesvršeni perfekt 143 - 149
tvorba 143 - 147
upotreba 148 , 149
nesvršeni futur 178 - 183
tvorba 178 - 181
upotreba 182 , 183
nesvršeni infinitiv prezenta 221
nesvršeni infinitiv perfekta 223
156.
nesvršeni perfekt 143 - 149
nesvršeni perfekt 143 - 149
tvorba 143 - 147
upotreba 148 , 149
nesvršeni preterit 119 - 126
tvorba 119 -123
upotreba 124 - 126
nesvršeni prezent 85 , 87 - 99
za radnju koja se sada dogaĊa
94
particip perfekta pravilnih gla gola 5 , 129
pravilnih glagola na - e 6
nepravilnih glagola 7 , 130
pasiv ( općenito ) 267
tvorba 268
upotreba 269 , 270
prijevod na bosanski 271
u reĉenici sa dva objekta 272
glagola s prijedlogom 273
infinitiv perfekta 225
infinitiv prezenta 224
perfekt 127 -142
tvorba 128, 131-134
upotreba 135-142
pluskvamperfekt 150-167
tvorba 151-155
upotreba 156-159, 166
nesvršeni 160-164
upotreba nesvršenog 165, 167
pogodbene reĉenice 202,tipovi 203-209
pomoĉni glagoli 11
povratne zamjenice 499-504
oblik 500, 501
upotreba 502, 503
povratni glagoli 10
povratni glagoli 2
prelazni glagoli 8
that, 513-516
what 517
odreĊeni ĉlan 361-377
oblik 361, 362
upotreba 363-370
izostavljanje 371-377
odriĉni oblik defektnih i pomoćnih glagola 14
odriĉni oblik glagola punog znaĉenja 15
older 400
on uz datume 546, 558
one 419, 476-478
open (0blici) 107
other 469, 470
ought 62-64
our, ours 428
padeţ objekta liĉne
zamjenice 491-494
padeţi imenica (opĉenito)333-335
pokazni,prisvojni,upitni,neodreĊeni ( općenito) 410
this, that 411-413
prijedlog na kraju upitne reĉenice 411
prijedlozi 558-576
prilozi 518-538
vrste 519
naĉina 520
tvorba 521-525
komparacija 526-528
poloţaj u reĉenici 529-530, 580-584
stupnja (too, quite, rather,
enough) 536-538
posvojni pridjevi 420-433
oblik 421
her 426
usporedba sa bosanskim jezikom 430
uz dijelove tijela i odjevne
predmete 431
prisvojne zamjenice u ustaljenim
izrazima 432-433
quite 536
rather 536
razlomci 548
red rijeći u reĉenici 577-590
preterit 98
pravilnih glagola 5,99,101,103-107,
112-114
pravilnih glagola na -e 6
napomene uz tvorbu 109-111
nepravilnih glagola 7, 102-106
upotreba 115-118, 140
nesvršeni 119-126
prezent 65-70, 72-75, 100
upotreba 78-82, 194
157.
za buduću radnju 83
u vremenskim i pogodbenim reĉenicama 84
nesvršeni 85, 92-95, 187, 188
pridjev such 415, 416
pridjev the same 418
pridjev our 428
pridjev their 429
pridjevi (usporedba s bosnskim jezikom 378
opĉenito 279-381
upotreba 382-385
komparacija 386
vrste komparacije 403-406
shall 195,209-211
za dozvolu i savjet 210
u 2.i 3. licu jednine 211
she 484
should 214, 215
since 137,567
slaganje vremena 275-282
sloţenice ( mnoţina ) 327-330
so (inverzija) 589,590
some 446-448, 451,455
some + imenica (prevod na bosanski)455
somebody 429
someone 449
something 450
such 425
superlativ 407
superlativ i komparativ
(tvorba) 387-393
svojstva glagola 3
svršeni futur 184-186
tell i say 283-287
tense 4
that 411-414
that (odnosno) 512-516
the 361-377
the... the + komparativ 408
stalan u engleskoj reĉenici 578
pravi i nepravi objekt 585
u zavisno-upitnoj reĉenici 292,588
redni brojevi 539-542
rimski brojevi uz imena vladara 550
rod imenica 302-306
same 418
saţeti oblici glagola do
preterita 123
perfekta 134,147
the ispred rednog
broja 549
their, theirs 429
they 489
this 411-414
thousand 543,544
till 566
to 561
to+infinitiv 233
to umjesto infinitiva 237
158.
pluskvamperfekta 155
futura 174
kondicionala 201
say i tell 283-285, 287
see 99,189
sequence of tenses 275-282
zamjenice (općenito) 410
this, that 411-414
such 417
the same 418
one 419
hers 426
its 42
ours 428
theirs 429
prisvojne u ustaljenim izrazima 432,433
who 435
too + infinitiv 231
too kao prilog stupnja
umnoţeni brojevi 547
upitne reĉenice 443,444
upitni oblik pomoĉnih i
defektnih glagola 16
glagola punog znaĉenja 17
upitni pridjevi izamjenice 434-444
vrijeme (kako se kazuje) 533
dolaska i odlaska vozova 556
vrste imenica 297-301
we 488
what 439,440,517
which 442,511,512
who 435-437
kao subjekt 436
kao objekt 437
who (odnosno) 506-509
whose 438, 510
will 175, 195, 209-213
would 216-218
zajedniĉki rod imenica 307
zamjenice liĉne 479-498
zamjenice za isticanje 504
zapovjedni naĉin 256-261
tvorba 257-260
istaknut sa do 261
zavisno- upitne reĉenice 291,293-29
red rijeći 292,588
ţenski rod (tvorba) 308-313
you 482
your, yours 423
159.
SADRŢAJ
( Brojevi oznaĉuju stranice )
Glagoli :
svojstva glagola
pravilni i nepravilni glagoli
prelazni , neprelazni i povratni
glagoli
pomoćni glagoli
tvorba negativnog oblika
glagola
tvorba upitnog oblika glagola
be kao pomoćni glagol
be kao glagol punog znaĉenja
have kao pomoćni glagol
have kao glagol punog
znaĉenja
causative have
do kao pomoćni glagol
do kao glagol punog znaĉenja
can
may
must
ought
prezent glagola punog zna ĉenja
upotreba prezenta
nesvršeni prezent
upotreba nesvršenog prezenta
preterit , tvorba
preterit , upotreba
nesvršeni preterit , tvorba
nesvršeni preterit , upotreba
perfekt , tvorba
2
2
3
3
4
4
5
5
6
6
7
8
9
10
11
11
13
17
17
17
19
20
23
23
24
25
nesvršeni pluskvamperfekt ,
tvorba
nesvršeni pluskvamperfekt ,
upotreba
futur
upotrba futura
nesvršeni futur
svršeni futur
svršeni futur , upotreba
izraţavanje budućnosti ne svršenim prezentom
izraţavanje budućnosti sa
" going to "
izraţavanje budućnosti obiĉ nim prezentom
kondicional
pogodbene reĉenice
upotreba shall i will
upotreba should i would
infinitiv
upotreba infinitiva
infinitiv bez to
gerund
upotreba gerunda
particip prezenta
particip prezenta , upotreba
imenice na - ing
imperativ
konjuktiv
konjuktiv , upotreba
30
31
32
33
34
35
35
35
36
37
37
39
41
42
43
44
45
47
48
49
49
49
50
51
51
perfekt , upotreba
nesvršeni perfekt , tvorba
nesvršeni perfekt , upotreba
pluskvamperfekt , tvorba
pluskvamperfekt , upotreba
26
28
28
29
30
pasiv
pasiv , upotreba
neupravni govor
slaganje vremena
upotreba say i tell
zavisno - upitne reĉenice
52
52
54
54
56
57
160.
Imenice :
vrsta imenica
rod imenica
mnoţina imenica
brojive i nebrojive imenice
padeţi imenica
genitiv
upotreba genitiva
Prilozi :
59
59
61
65
65
65
66
Ĉlan :
neodreĊeni ĉlan , oblik i upotreba
67
izostavljanje neodreĊenog
ĉlana
70
odreĊeni ĉlan , oblik i upotreba
71
izostavljanje odreĊenog ĉlana 73
vrsta priloga
tvorba priloga
komparacija priloga
poloţaj priloga u reĉenici
Brojevi :
brojevi , glavni i redni
tvorba rednih brojeva
105
105
107
108
110
111
Prijedlozi :
najobiĉniji prijedlozi
115
Red rijeĉi u reĉenici :
stalan red rijeĉi
obrnuti red rijeĉi
119
121
Pridjevi :
upotreba pridjeva u reĉenici 75
komparacija pridjeva
76
nepravilna komparacija
78
vrste komparacije
81
Pridjevi i zamjenice :
pokazni pridjevi i zamjenice
posvojni pridjevi i zamjenice
upitni pridjevi i zamjenice
neodreĊeni pridjevi i zamjenice
liĉne zamjenice
povratne zamjenice
odnosne zamjenice
82
84
87
89
96
100
101
Dodatak :
oblici glagola be
have
do
can
may
must
teach
nepravilni glagoli
engleski alfabet
znakovi za izgovor
engleskih glasova
nazivi za interpunkciju
nazivi za vrste rijeĉi
indeks
123
128
133
134
135
136
136
144
148
149
149
150
150

Engleski jezik 4.pdf

Grčki bogovi

Zdravko Živković: Obnova Šosterine mlinice na Roškom slapu

Engleski jezik...prof.Gordana Skiljevic

present simple

Present Simple & Present Continuous

„DA SE NE ZABORAVI“ - Osnovna škola Jagodnjak

DivrejTora

OPG Times - prosinac 2011.

ZAGREBA KIH TOP MJESTA top places in Zagreb Z

Trede hrvatsko međunarodno homebrew prvenstvo. Pravila: 1. Sve

INUAKI, REPTIL KOJI ŢIVI U MENI – 2. dio

Broj 15 - PDF

Međunarodno židovstvo Židovska rasa

ROSA L U X E M B U R G