AKTUALNO  Humanitarna akcija u povodu dana kruha  Studijsko putovanje u Prag  Opg times Monika Krasniqi 1 . 1 2 . 2 0 1 1 . Zagreb se nasmiješio Guinnessu objavila 2. zbirke pjesama  Donosimo što o našem učeniku Mateu Kovačiću pišu drugi mediji  Nalazimo se i u Guinnessovoj knjizi rekorda  Chuck Norris zna što je pisac htio reći. U OVOM BROJU: Kruh za kuću Kruh za Kuću ljubavi Na Trgu je napravljen najveći Smiley, odnosno, smiješak na svijetu, gdje je 768 sudionika srušilo Guinnessov rekord koji je do sada iznosio 551 sudionika. Glavni zagrebaĉki trg bio je obojen u ţuto. Stotine Zagrepĉana, meĊu kojima i uĉenici i profesori Opće privatne gimnazije, okupilo se sa samo jednim zadatkom, da uĊu u Guinnessovu knjigu rekorda. Sve je krenulo s pripremama koje su trajale ĉak dva sata. GraĊani su bili strpljivi i prihvatili ovu zabavnu ideju. Sudionici su uspjeli u svom naumu te formirali najveći ljudski smajlić ĉime su srušili prethodni rekord koji su drţali stanovnici Rige. Novi Guinnessov rekord iznosi 768 ljudi što je potvrdila i sutkinja Guinessove knjige rekor- 2 ljubavi Putovanje u 4. Prag Posjet Teh- 6. ničkom Pjesničko 9. čudo na dlanu LIDRANO “U tih par dana koliko je akcija trajala dosta smo bili aktivni i prikupljenim novcem kupili smo mnogo hrane, pelena i ostalih svakodnevnih potrepština. Kako je vladala sezona virusa, iz Kuće ljubavi zamolili su nas da ograniĉimo broj posjetitelja tako da nas je krenulo desetak. Ţao mi je što svi uĉenici nisu imali prigodu vidjeti u kakvim uvjetima ţive ta djeca i te majke i što nisu osjetili ono što sam ja osjetila kad sam ugledala te mališane.” Jelena Kneţević, 1.a 10. 2011. Zoo 16. Humor 17. E-mail adresa:[email protected] Grad stotinu tornjeva, bili smo tamo! Zaista, Prag je bajkovit grad! Sve te crkve, mostovi i kule kao da su istrgnuti iz prošlosti i zalijepljeni u današnje vrijeme, samo za nas, a sve to od istog majstora! ST RANICA 2 Dani kruha - Kruh za kuću ljubavi SviĊa mi se što ova Ustanova nije bolniĉkog tipa i što je atmosfera ugodna i opuštena. Oĉito je da su djeca zadovoljna i da im je ovdje dobro , komentirali su uĉenici Opće privatne gimnazije kada su posjetili Caritasovu Kuću ljubavi na zagrebaĉkoj Savici, koja skrbi o novoroĊenĉadi i djeci do tri godine te nezbrinutim majkama i trudnicama. Sve je krenulo od ideje obiljeţavanja listopadskih Dana kruha, a preraslo je u humanitarnu akciju Kruh za Kuću ljubavi. U školi smo prikupljali prije svega hranu za djecu, razne vrste kašica, sokića i svega onoga što je mališanima potrebno, pelene, dudice, vlaţne maramice i sliĉno. U petak smo ih posjetili i bilo je doista dirljivo i pouĉno. Djeca su bila oduševljena, igrala su se s nama, mazila i na koncu su se rasplakala kada je došlo vrijeme rastanka – kazala nam je maturantica Nera Huzanić i otkrila kako razmišlja o volontiranju nakon ovog posjeta. Petnaestogodišnji Antonio Mjeda, uĉenik prvog razreda, posebno je bio šokiran ĉinjenicom da Ustanova trenutno skrbi o ĉetrnaestogodišnjoj trudnici i poruĉio je svojim vršnjacima da budu odgovorni i razmisle prije no što se upuste u bilo kakve veze jer posljedice mogu biti za cijeli ţivot, odnosno za dva ţivota. Inaĉe, uĉenici su bili puni pitanja, a na sve je strpljivo i opširno odgovarala voditeljica Kuće ljubavi, Ivana Tufeković. Tako smo saznali da je najmlaĊa štićenica do sada bila maloljetna trudnica od dvanaest godina, da sva djeca nisu napuštena već njihove majke ne mogu iz razliĉitih razloga skrbiti o njima, ali ih posjećuju i njihova djeca se tome posebno raduju. Saznali smo da u Centru trenutno borave i dvije sestre desetomjeseĉna Mija i dvogodišnja Vanesa i da sva djeca malenu Miju zovu Seka. Saznali smo da postoje i neke druge ţivotne priĉe, neke druge stvarnosti, neke tuĊe sudbine koje nisu tako lijepe i tako sretne. Neki su se od Vas odrekli deset kuna i doruĉka, neki su su dali dvadeset puta više i na fotografijama vidite koliko smo toga kupili za tu djecu. Nije to tako puno. Oni će to potrošiti u roku od mjesec dana ako ne i prije, ALI bitno je da ste svojim skromnim doprinosom, a posebice svojim dolaskom tamo, uljepšali jedno jutro toj djeĉici – to je ono što je vrijedno i vaţno! Hvala Vam od srca što ste pomogli u ovoj akciji! Silvia Vladić Vrban, profesor OP G TIMES ST RANICA 3 Ĉim nam je profesorica priopćila ideju o prikupljanju pomoći za napuštenu djecu i posjeti Kući ljubavi, bila sam presretna. Danima sam molila profesoricu i razrednicu da me odberu da idem vidjeti djecu. To mi je zaista mnogo znaĉilo i na svu sreću odabrali su me. Inaĉe, oduvijek sam osjećala neku sklonost i povezanost izmeĊu ostavljene djece i sebe i ţelja mi je jednog dana, kad za to doĊe vrijeme, posvojiti dijete bez obzira imala svoje biološke djece ili ne. U tih par dana koliko je akcija trajala dosta smo bili aktivni i prikupljenim novcem kupili smo mnogo hrane, pelena i ostalih svakodnevnih potrepština. Kako je vladala sezona virusa, iz Kuće ljubavi zamolili su nas da ograniĉimo broj posjetitelja tako da nas je krenulo desetak. Ţao mi je što svi uĉenici nisu imali prigodu vidjeti u kakvim uvjetima ţive ta djeca i te majke i što nisu osjetili ono što sam ja osjetila kad sam ugledala te mališane. Iako u kući nije bilo hladno naţalost, po mom mišljenju, vlada hladnoća. Nisu tete krive koje se brinu o toj djeci već ih je malo na tako veliki broj djece. No, mislim da su oni još mali i da ne znaju gdje su, odnosno ne znaju da moţe puno bolje, ne znaju za toplinu svoga doma i za svakodnevni zagrljaj i lijepu rijeĉ svoje majke. Sve me to zaboljelo. Plakala sam u sebi, ali sam radi njih stavila osmijeh na lice i pokušala im barem tih nekoliko sati unijeti radost u njihove male ţivote, ali u velika i otvorena srca. Poţeljela sam im da im bude lijepo kao i meni, da imaju obitelj. Da imaju mamu kakvu sva djeca zasluţuju. Voditeljica te kuće nam je kazala kako tamo ţive neke od majki, ali meni nije bilo jasno zašto ne provode više vremena sa svojom djecom, zašto ih nismo vidjele kako hrane svoju djecu, premotaju ih. Stekla sam dojam da im jednostavno nije stalo. To me još dodatno pogodilo. Djeca su leţala zagraĊena nekom drvenom ogradicom, sama, ţeljna obiĉnog dodira, a one su se tamo šetale i skrivale od nas. Kada sam primila jedno od djece osjetila sam kako mu fali paţnje i zaplakalo bi odmah ĉim bi ga pokušala spustiti. Ĉovjek se pita ima li na svijetu pravde jer doista mislim da ne zasluţuju baš svi biti roditelji, a eto naţalost ljudi koji ne cijene taj blagoslov i dar od Boga ĉesto postaju roditelji i djeci ne ţele i ne znaju pruţiti ljubav i paţnju. I na kraju bih istaknula da ta djeca izgledaju sretno, da su vesela i zaigrana. Imaju lijepu kuću oslikanu likovima iz crtića i obnovljenu zahvaljujući donatorima poput nas koji su skromnim prilozima popravili krovište i fasadu. To mjesto je jedini dom koji poznaju, ali u kojem imaju pravo ostati samo do treće godine svoga ţivota, a što će biti s njima poslije to samo nebo zna i ta me ĉinjenica posebno rastuţuje. Jelena Kneţević, 1.a OP G TIMES ST RANICA 4 Put nas je zbližio i međusobno smo se bolje upoznali. Sarah Lipert ,1.a Sve je bilo dobro osim što su profesori bili prestrogi i baš se nismo mogli puno zabaviti. Mirna Zadro, 1.a Posebno mi se svidjelo Moj put u Prag U subotu u pet ujutro krenula sam na studijsko putovanje u Prag sa svojom školom. U Beĉ smo stigli nakon pet sati voţnje. Nikad prije nisam bila tamo. Beĉ me oduševio. Sjećam se da je bilo mnogo trgovina kojih nema u Hrvatskoj. Nakon dobre kupovine i razgledavanja krenuli smo prema Bratislavi. Taj grad ću pamtiti po skromnosti i siromaštvu. Nema puno glamuroznih dućana i sve odiše nekom posebnošću. Kuće su im „starinske“ , a ĉak mi se i hrana svidjela. Potaknula je u meni neka davna sjećanja prije svega na moju baku. Kada sam te noći razmišljala o Bratislavi i mjestu u kojem se trenutno nalazim shvatila sam da ne mora sve biti moderno i glamurozno da bi mi se svidjelo. Sljedeće jutro novi grad – Prag. Uţivala sam tamo. Posebice su me oduševile brojne fontane koje smo obilazili. Taj grad je predivan i iz njega nosim brojna i lijepa sjećanja. Na koncu mogu zakljuĉiti da su sve drţave u kojima sam bila imale ono nešto posebno, jedinstveno, nešto po ĉemu ću ih pamtiti ĉitav ţivot. razgledavanje Bratislave. Hodali smo po kraljevskom putu koji je označen zlatnim zvijezdama i tako smo stigli do katedrale. Grad je jedinstven a ujedno i zabavan. Krešimir Crnić, 1.a Svidio mi se odlazak u pivovaru. Tamo smo puno toga vidjeli i naučili. Pivo nismo probali jer nismo punoljetni, ali to nikome nije smetalo. Mirna Zadro 1. Aa Jelena Kneţević, 1.a Konaĉno je stiglo i to jutro. Sretan ustajem jer idem sa školom u Prag, a tom se putovanju već neko vrijeme jako veselim. Iz Zagreba smo krenuli rano. Prvo smo posjetili Beĉ gdje smo ostali nekoliko sati. Razgledavali smo grad i zbog nekog razloga me podsjetio na stari Rim, vjerojatno zbog velebnih starih graĊevina koje krase veliki raskošni stupovi i kipovi. Zgrade su kao palaĉe i Beĉ me se jako dojmio. S druge strane je moderan i suvremen, pun dućana i taj dio grada me malo podsjetio na New York. Nakon Beĉa zaustavili smo se u Bratislavi. Zemljopisni poloţaj Bratislave u središnjoj Europi oduvijek ju je ĉinio prirodnim raskriţjem putova. Bratislava se nalazi u trokutu kojeg ĉine tri glavna grada: Beĉ - udaljen svega 60 km, Prag udaljen 300 km i Budimpešta udaljena 200 km. Bez obzira na prijevozno sredstvo u Bratislavu moţete stići brzo i jednostavno. Naţalost, moj prvi dojam nije baš pozitivan. Iskreno, ostao sam razoĉaran, grad je siv i tmuran, zgrade su graĊene za vrijeme komunizma pa su stare i bezliĉne. No, u tom sivilu, jedna se zgrada isticala svojom ljepotom – Bratislavski dvorac. Popevši se na vrh otkrio sam najljepši pogled na grad, a koji se pruţa s Bratislavskog dvorca smještenog na platou iznad Dunava visokom 85 metara. Sljedeći dan smo konaĉno došli u Prag. Već i samo ime “Zlatni grad” i svima poznata slika dvorca Hradĉani, koji se izdiţe iznad grada, dovoljan su razlog da se doĊe ovdje i istraţi jedna od najoĉuvanijih srednjovjekovnih "metropola”. Prag je zaista lijep grad. Kultura, zabava, dućani i još mnogo toga spojeno je na jednom mjestu. Za razliku od Bratislave, zgrade su raskošne, velike i lijepe. Jedna od glavnih atrakcija Praga je i prekrasna katedrala, kao i dvorac koji je iznimno velik te ima divne raskošne vrtove. Sve to mi se osobito svidjelo. Jedan dan smo proveli u Plzenu (Pilsenu) u njihovoj tvornici piva od ĉega su Ĉesi napravili odliĉan posao i veliku turistiĉku atrakciju. Razgledavanje pivovare je bilo iznimno iskustvo, vidjeli smo cijeli proces nastanka piva što je bilo interesantno i zabavno. I za kraj rekao bih da je ovo putovanje bilo za pamćenje. Nešto smo vidjeli i nauĉili ali smo se bolje poznali, odliĉno druţili i zabavili. Luka Kovačević, 1.a OP G TIMES ST RANICA 5 Evo još nekoliko sličica naših nezaboravnih trenutaka! Konstantno sam plakao tjedan dana zbog svog ne odlaska u Prag. Zvonimir Čališ , 2.a Jelo je bilo loše tako da sam pojeo sve sendviče koje sam spremio za put. Marin Radić, 1.a OP G TIMES ST RANICA Posjet Tehniĉkom muzeju Idejni začetnik osnivanja Tehničkog muzeja bio je sveučilišni profesor dr. sc. Božo Težak, kasnije dugogodišnji Neki od uĉenika odluĉili su ne ići na studijsko putovanje iz osobnih razloga. Za njih je u školi bila organizirana nastava u sklopu koje su posjetili i Tehniĉki muzej u Zagrebu. Inaĉe, ovaj muzej osnovan je po uzoru na postojeće velike znanstvenotehniĉke muzeje u svijetu. Zagrebaĉki Tehniĉki muzej je općega tipa, to jest sloţeni muzej znanosti i tehnike za razliku od specijaliziranih tehniĉkih muzeja koji obraĊuju samo pojedino podruĉje tehnike. Tako su naši uĉenici posjetili kabinet Nikole Tesle, planetarij i odjel astronautike, doznali su sve o transformaciji energije, upoznali su se s prometnim sredstvima kroz povijest te su sišli u rudnik ispod Tehniĉkog muzeja i doznali sve o tom teškom i opasnom zanimanju. predsjednik Savjeta Muzeja, a realizator i prvi direktor “Najbolji trenutak Muzeja bio je toga tjedna mi je bio posjet Tehniĉkom Predrag muzeju i rudniku. Grdenić. Tamo smo nauĉili kako su ljudi naporno radili kako bi svojoj djeci osigurali bolju budućnost.”- kazao nam je Franjo Ćesić, 1.a i dodao kako bi sve to rado još jedanput prošao. Franjin kolega iz razreda Domagoj DroţĊek na put nije otišao jer je taj tjedan igrao dvije utakmice za svoj klub. - Malo mi je ţao što nisam išao jer bi se onda mogao bolje upoznati sa svojim novim razredom i svim drugim uĉenicima moje nove škole. I meni je najljepše bilo u Tehniĉkom muzeju i zahvaljujući vodiĉu, koji je duhovito i zanimljivo prezentirao odjele koje smo posjetili, puno sam toga nauĉio.-zakljuĉio je Domagoj. 6 ST RANICA Kabinet Nikole Tesle Vrijednost ţivotnog djela Nikole Tesle prepoznata je već prigodom sveĉanog otvorenja Tehniĉkog muzeja u Zagrebu 14. sijeĉnja 1963. godine, kada je ujedno obiljeţena dvadeseta godišnjica smrti toga genija i velikana znanosti i tehnike. Već je tada dio Muzeja u odjelu Transformacije energije bio posvećen pokusima s Teslinim transformatorom, u kojima su mogli sudjelovati i posjetitelji. Stalni postav demonstracijskoga kabineta izuma Nikole Tesle, ukupne površine 260 m2, otvoren je 1976. prigodom obiljeţavanja 120. godišnjice Teslina roĊenja. Njegova je muzeološka koncepcija bila specifiĉna jer su se u njemu izvodili pokusi s rekonstrukcijama najpoznatijih Teslinih izuma izraĊenih prema originalnim Teslinim nacrtima i patentnim prijavama, u većini sluĉajeva metodama i materijalima iz vremena u kojem je ţivio. Sadašnji izgled Kabineta rezultat je rekonstrukcije 2006. godine ĉime je postignuto da bude suvremeniji, dinamiĉniji i stalno dostupan posjetiteljima. Dok se ne izvode pokusi, posjetiteljima se pribliţava ţivot i djelo Nikole Tesle raznim multimedijskim sadrţajima; izmeĊu ostaloga na velikom ekranu mogu pogledati film koji prikazuje pokuse. Osim pasivnog praćenja desetak atraktivnih pokusa s tribine, neki posjetitelji mogu u njima i aktivno sudjelovati. Posjetitelji kroz pokuse mogu upoznati primjerice okretno magnetsko polje, Tesline visokofrekventne transformatore, beţiĉni prijenos elektromagnetskih titraja, brod s daljinskim upravljanjem, model Tesline turbine i dr. I naši uĉenici Teo Kanduĉar i Paula Vidović sudjelovali su u strujnim pokusima. Bilo mi je super u Tehničkom muzeju posebice u Teslinom dijelu. Mislila sam u jednom trenutku da će me struja stresti, ali nije bilo ništa strašno. Također, odličan mi je bio posjet rudniku, ali i stari automobili su mi bili zanimljivi. Paula Vidović ,4.a Sadašnji izgled Kabineta rezultat je rekonstrukcije 2006. godine čime je postignuto da bude suvremeniji, dinamičniji i stalno dostupan posjetiteljima.dno družiti se s kolegama i učenicima izvan škole. 7 ST RANICA 8 Dojdi osmaš! Dojdi osmaš, Zagreb te zove! Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i ove godine organizirao je tradicionalnu manifestaciju pod nazivom 'Dojdi osmaš, Zagreb te zove!' koja se odrţala u ĉetvrtak, 5. svibnja 2011. na Trgu bana Josipa Jelaĉića, od 10,00 do 16,00 sati. Ovom tradicionalnom manifestacijom srednje škole Grada Zagreba predstavljaju svoje programe uĉenicima završnih razreda osnovnih škola i njihovim roditeljima kako bi im pomogle u donošenju odluke o nastavku školovanja. Opća privatna gimnazija sudjelovala je na ovogodišnjoj manifestaciji na štandu broj 12. INOVA MLADI 2011. Naši učenici Teo Kandučar , Petar Vnučec, Agim Krasniqi i Domagoj Čustović pod vodstvom ravnatelja Mire Matijaša, sudjelovali su na izložbi Inovacija. Učenici su osvojili 3. mjesto i Brončane medalje na izložbi INOVACIJA učenika Zagrebačkih osnovnih, srednjih škola i studenata s međunarodnim sudjelovanjem. MeĊunarodni dan srednjoškolaca! Nacionalno vijeće uĉenika (NVURH) na Trgu bana Josipa Jelaĉića, po drugi put organiziralo je obiljeţavanje MeĊunarodnog dana srednjoškolaca, koji se u Europi kao dan studenata i srednjoškolaca obiljeţava već dugi niz godina. Uz nastupe mnogobrojnih školskih bandova i plesnih skupina iz Zagreba, izdvojit ćemo nastup našeg uĉenika 3.b razreda, Agima Krasniqia. Na izrazito hladnom vremenu Agim je okupljenima pokazao svoje znanje break dancea i još jedanput nas uĉinio ponosnima. Inaĉe, na MeĊunarodni dan srednjoškolaca sjećamo se praških studenata i profesora koji su 17. studenog 1939. godine bez suĊenja strijeljani nakon mirnog prosvjeda protiv nacistiĉke okupacije svoje zemlje. Dan srednjoškolaca posljednjih je nekoliko godina povezan s Europskom deklaracijom o pravima srednjoškolaca koju je donio Organizacijski ured za europske udruge uĉenika (OBESSU), a u svibnju ove godine prihvatio NVURH. OP G TIMES ST RANICA Kultura 9 Pjesničko čudo na dlanu Iznimno dobra atmosfera i predivni Monikini stihovi uveličali su ovu svečanost. Kao gost iznenađenja Monikine stihove je komentirao Mladen Kušec – sinonim dječjeg stvaralaštva i iskusni novinar Dana 22.05.2011. u hotelu Westin., Zagreb uĉenica 2.a, Monika A. Krasniqi odrţala je promociju svojih knjiga: 'Kao kap na dlanu' i 'UsklaĊeni koraci' Profesorica Tea Drinovac i Mladen Kušec – pisac, promotori ovih prekrasnih i mladalaĉkih izdanja, s mnogo topline, ljubavi i lijepih rijeĉi predstavli su mladu umjetnicu i njeno stvaralaštvo. Mladu pjesnikinju su podrţali i u programu promocije sudjelovali, Plesni studio Cro dance i Lana Marinović, Katarina Lonĉar, Andrea Perić i Marija Kovaĉić na glasoviru, umjetnici Ţeljka Marinović, Ĉedo Antolić i Matija Antolić, Jelena Jerković violinistica uz klavirsku pratnju Lene Vujiĉić, a poeziju Monike Krasniqi govorio je Šime Lonĉar uz gitaristu Borisa Ferdeljia. Bilo je uţivanje prisustvovati ovom pjesniĉkom ĉudu – mlada i maloljetna djevojka prekrasnim knjiţenim jezikom darivala nas je svojom ljubavlju, dobrotom, vjerom, nadom, ljepotom, domovinom... Potraţite ove knjige i budite sudionik snage jedne poetske rijeke koja je potekla sa dva moćna izvora. Moniku su došli podrţati njezini profesori i prijatelji iz razreda. Svojim gostima Monika je poklonila i potpisala primjerak knjige. OP G TIMES ST RANICA 10 Matej Kalem suradnik u sportskom programu HTV-a Ja sam Matej Kalem, uĉenik 3.a razreda Opće privatne gimnazije. U periodu od 19.9. do 25.9.2011. kada su moji prijatelji bili na putovanju u Pragu, odradio sam praksu na HRT-u u sportskom programu. Urednik sportskog programa gospodin Bruno Kovaĉević i gospodin Mihovil Horvat bili su mi mentori. Tijekom te prakse izradio sam par izvještaja sa sportskih terena koji su bili prikazani u sportskim minutama na HRT-u. Upoznao sam mnoge sportske novinare meĊu kojima su Mihovil Horvat, Mila Horvat, Hrvoje Hrengek, Stjepan Balog, Drago Ćosić, Lana Banely, Saša Sušec, Slavko Cvitković, Mićo Dušanović i ostale manje poznate. To vrijeme koje sam proveo u sportskom programu zauvijek će mi ostati u lijepom sjećanju. Dojmila me radna atmosfera, organiziranost i entuzijazam koji tamo vladaju pod ravnanjem gospodina Brune Kovaĉevića. Ponovno ću praksu odraĊivati za vrijeme zimskih praznika. Sljedeće godine bih trebao suraĊivati na sportskim vijestima za jedan veliki sportski portal. Pišem za magazin Nogomet kao stalni suradnik od 2009. godine na temu 1. Hrvatske nogometne lige i Hrvatskog nogometnog Kupa. OP G TIMES ST RANICA 11 LUKA RITZ Luka Ritz nikada više neće progovoriti, Njegova su usta zauvijek zanijemila, Njegove rijeĉi više ne mogu proparati tišinu, Njegove misli više ne moţete uloviti, Njegovo srce nikada više neće zakucati, Brţe ili sporije, nikako. Luka Ritz ne moţe prošetati ulicama grada Njega više ne moţete sluĉajno sresti, Ili ga na bilo koji naĉin povrijediti, Zrcalo više ne moţe reflektirati njegov odraz, Njegove snove nitko više ne moţe odsanjati, Oni se nikada neće ostvariti. Naš učenik Kristian Komorčec dobio je priznanje na županijskoj smotri LIDRANO 2011. za najbolje ostvarenje u literarnom stvaralaštvu srednjih škola, za pjesmu Luka Ritz,.Pjesma je nastala pod mentorstvom profesora Dominika Race. Luka Ritz više ne moţe osjetiti niĉiji dodir, Ne moţe osjetiti kišu na svojem licu Ili vjetar kako puše u njegova leĊa, Njega nikada više neće zarobiti Sunce, On više ne moţe gledati u zvijezde I osjećati se maleno. Luka Ritz se nikada neće moći oţeniti, Nikada neće doĉekati duboku starost Ili gledati svoju djecu kako odrastaju, Svadbena zvona za njega neće zazvoniti, Zazvonila su samo ona druga, neţeljena, Daleko prije svog vremena. Luka Ritz više ne traţi niĉije razumijevanje, On više ne traţi niĉije prihvaćanje, Za njega više ništa ne moţete poduzeti, To je vrijeme prošlo, juĉer se ne moţe vratiti A sutra nikad nije ono što bi trebalo biti Ostaje nam samo danas. Gledam ljude kako prolaze, osluškujem ih, Oni priĉaju o strahovima i poniţenju, O pepelu i dimu, ali u njima ništa ne gori, Oni su nauĉili suspregnuti svoje suze, Oĉi su im pune mrtvaĉke prašine, Oni ih dugo nisu otvorili. OP G TIMES ST RANICA 12 Domagoj DroţĊek, još jedna mlada nada Dinama i na našim je kupama SVETO IME TO ... Nogometom sam se počeo baviti od svoje četvrte godine, a loptu sam počeo šutati mjesec dana nakon što sam prohodao. Razgovarao: Anel Bajrektarević, učenik 1.a Po mom mišljenju najbolji igrač svih vremena je Pele jer je on, mogli bi se tako reći, otac nogometa. I mnogim mladim igračima je on uzor. Može li Dinamo ove godine osvojiti prvenstvo? Naravno da može, do sad nismo izgubili niti jednu utakmicu. Igramo odgovorno i dosta dobro, siguran sam da ćemo i ove godine osvojiti prvenstvo. Od početka sam igrao na poziciji veznog igrača, ali sam se na utakmicama pokazao kao izvrstan napadač koji je mogao zabiti puno golova, pa me je trener znao stavljati u napad. OP G TIMES Danas intervjuiramo Domagoja Droţđeka petnaestogodišnjeg mladog igrača nogometnog kluba Dinamo. Dobar dan Domagoj, u Zagreb si stigao iz Varazdina i za početak moţeš li nam reći kako ti se sviđa ţivjeti u Zagrebu? -Zagreb mi se jako sviĊa jer pruţa mnogo mogućnost kako za obrazovanje tako i za sport. Je li prilagodba dugo trajala? -Ekipa u klubu me brzo prihvatila i pomogla mi prilagoditi se što brţe. Jesi li ikada mislio da ćeš igrati u tako velikom klubu? - Od samog poĉetka sam se trudio i imao sam nadu da ću jednog dana doći u klub kao što je Dinamo. Tko je najzasluţniji za tvoj uspjeh u nogometnom svijetu? -Moji roditelji koji su me oduvijek podrţavali u tome. Jesi li loš gubitnik, podnosiš li lako poraz? -Moram priznati da sam jako loš gubitnik, da lako podnosim poraz ne bih se bavio nogometom. Što je bilo teţe, doći u Dinamo ili se u Dinamu izboriti za mjesto u momčadi? -Sigurno da je bilo teško doći u Dinamo, a isto tako zbog velike konkurencije bilo je teško i ući u momĉad. Kako doţivljavaš konkurenciju u sredini terena? -Konkurenciju i sredini terena doţivljavam kao dodatni poticaj da dodatno napredujem i budem što bolji. S obzirom da sad igraš u Dinamu, kako gledaš na promjene koje je unio novi trener za razliku od tvog bivšeg trenera? -Moj trener me stalno motivira i tjera da napredujem jer kako kaţe "Ja znam koliko ti moţeš, zato me slušaj i daleko ćeš doći." Ali sve u svemu oba trenera su mi jednako draga . Kako ti je igrati na gostovanju kod klubova čiji navijači baš i ne vole Dinamo i koji ti je omiljeni gostujući klub? -Pa moglo bi se reći da su mi gostovanja ĉak i draţa od domaćih utakmica. Razlog je taj što idemo u razne gradove Hrvatske i štošta toga vidimo. A navijaĉa koji ne vole Dinamo i nema baš puno jer je Dinamo prvak Hrvatske. Omiljeni gostujući klub mi je NK Zadar jer tamo ljetujem i imam dosta prijatelja s kojima provodim slobodno vrijeme kada sam tamo. Nedostaje li ti tvoj stari klub i jesi li ikada razmišljao o povratku? -Ne nedostaje mi klub koliko mi nedostaju prijatelji u njemu, moj bivši klub pamtit ću samo po dobrim uspomenama, a o povratku nisam razmišljao jer je Dinamo sve što mi za sada treba. I na kraju što misliš trebaju li sportaši imati ikakvo obrazovanje i kako tebi tvoja škola izlazi u susret? -Naravno da igraĉi trebaju biti obrazovani i završiti neku školu koja im moţda neće toliko pomoću u sportu koliko će im pomoći u ţivotu. Moja škola je odliĉna, dosta mi izlazi u susret. Imam odgovaranje i testove po dogovoru. I svim sportašima koji misle odustati od školovanja zbog profesionalnog bavljenja sportom preporuĉujem da doĊu u Opću gimnaziju i izaberu oboje. ST RANICA Sport 13 Donosimo samo nekoliko isječaka što se sve piše i govori o našemu učeniku 3.a, Dinamovoj zvijezdi, Mateu Kovačiću. Na pomolu je još jedan senzacionalni transfer iz kuhinje Zdravka Mamića! Naime, Manchester City otpoĉeo je pregovore o dovoĊenju Matea Kovaĉića s njegovim predstavnicima u Engleskoj. 17-godišnji igraĉ Dinama jedan je od najperspektivnijih hrvatskih talenata za ĉije su usluge zanimanje pokazali engleski velikani Tottenham, Arsenal i Manchester United, no ĉini se da su GraĊani bili konkretniji i mogli bi preoteti darovitog veznjaka. Kovaĉić je u prvu momĉad Dinama ušao 2010. godina, a, iako ima 17 godina, već je dva puta nastupio za reprezentaciju Hrvatske do 21 godine. Ĉak se spominje da bi mladi veznjak Modrih mogao biti meĊu 23 putnika za Euro u Poljskoj i Ukrajini, ali on o tome zasad ne razmišlja. "Ne razmišljam o pozivu izbornika Bilića. Igram za mladu reprezentaciju do 21 godine što je za mene veliki uspjeh budući da imam 17 godina. Bio bih izuzetno poĉašćen kada bih išao u Ukrajinu i Poljsku, ali nisam ja tu kako bih komentirao tko će ići na Europsko prvenstvo", rekao je Kova o mogućem pozivu. Dinamov 17godišnjak koji skuplja iskustvo protiv Reala i Lyona je, uz Hazarda, Damiaa, Gotzea i Eriksena, najmlaĎa vruća roba na nogometnom tržištu, koje se već zahuktava za zimski prijelazni rok. Mladi Mateo Kovaĉić ponovno je zablistao u "modrom" dresu. Zabio je gol i upisao dvije asistencije što znaĉi da će se uskoro pojaviti bogate ponude zainteresiranih klubova za mladog Dinamovog igraĉa. U igri su Arsenal, Manchester United, Juventus, Bayern..."Mediji su puni Kovaĉića pa to zna utjecati na mladog ĉovjeka, ali on je jako skroman i ima sve preduvjete da ne podlegne tim izazovima. Zbog takvih igraĉa ljudi dolaze na stadion, moramo ga ĉuvati", zakljuĉio je Krunoslav Jurĉić, a prenose sluţbene stranice Dinama. Pitali smo najmjerodavnijega – Marka Naletilića, uglednoga menadţera ĉiji radar seţe i u najudaljenije dijelove Europe: postoji li trenutno traţeniji mladi igraĉ od 17-godišnjega Matea Kovaĉića?– Raspitivao sam se malo, potraţio i mišljenja nekih kolega. Ne, u ovom trenutku u Europi sa 17 godina nema većega talenta i vjerojatno vrednijega igraĉa od Matea. Naime, vrlo su rijetki sluĉajevi da tako mlad igraĉ već redovito igra prvenstvene utakmice, ĉak i Ligu prvaka, pa usto odmah protiv Reala – kaţe Marko Naletilić. Nije, stoga, ĉudo da europski skauti sve ĉešće svraćaju u Maksimir. Kovaĉić je već odavno u nacrtima Arsenea Wengera, ali kada uskoro krene utrka za golobradim dinamovcem, Arsenal tu neće moći parirati. To je igraĉ za Manchester City, Manchester United, Real Madrid ili Barcu, samo oni će moći "pratiti" Mamićeve zahtjeve. Kupio za 100 tisuća, prodat će za 15 ili 20 milijuna, to je sliĉno samo Dinamovu velemajstoru transfera.– Ni Luka Modrić sa 17 godina nije bio ovako moćan, s takvim fiziĉkim predispozicijama, tako okomit i konkretan – dodaje Naletilić. ST RANICA 14 Volimo blagdane i praznike! Za vrijeme blagdana i praznika uvijek je veselo! Za Novu godinu i Boţić ukrasili smo prostorije naše škole, te smo priredili prigodan domjenak za učenike, roditelje i djelatnike. Za Uskrs smo u središnjem dijelu grada, zajedno s profesorima podijelili pisanice našim sugrađanima. Dani kruha obiljeţeni su humanitarnom akcijom za djecu bez roditeljske srbi koja borave u Kući ljubavi. Za ostale međunarodne i hrvatske praznike radili smo prigodne prezentacije i plakate. Donosimo samo nekoliko fotografija sa zajedničkih druţenja. Tučnjava—učini nešto prije prvog udarca Neki ljudi misle da se sve moţe riješiti šakama, ali nije tako. Sve se moţe riješiti razgovorom! Lorena Kvesić ,1.a Tuĉnjava, jedan na jedan, je u nekim sluĉajevima opravdana, ali uvijek je bolje probleme riješiti razgovorom. Luka Kovaĉević, 1.a Završila nam je škola, izašli smo van i doĉekala me masa ljudi okupljenih u krug. Nisam znala što se dogaĊa dok netko nije viknuo: „Tuĉnjava!“. Kao i ostali stala sam u krug i gledala. Meni se to ĉinilo grozno, ali neki su uţivali u tome i izvadili su mobitele i snimali što je po mom mišljenju bio vrhunac okrutnosti. Kad je sve završilo pomislila sam kako bi meni bilo da sam na mjestu pretuĉenog djeĉaka. Stvarno mi ga je bilo ţao, sav je bio krvav, unakaţen. Ne razumijem ljude koji uţivaju u nasilju. Ivona Sredojević, 1.a Poznajem jednog deĉka koji je svaki dan maltretirao i tukao druge ljude, uglavnom mlaĊe od sebe. Svi su ga se bojali i nitko nije htio htio nešto reći dok jednog dana jedan deĉko nije došao s masnicom doma i njegovi roditelji su to išli prijaviti. Sve se otkrilo, deĉko je završio u domu i bilo mu je jako ţao što je bio takav. Krešimir Crnić, 1.a Ja mislim kako je nasilja oduvijek bilo samo danas mediji više o tome govore. Kad su naši roditelji krali trešnje sa susjedovog drveta, on bi uzeo pušku i pucao, a da nije odgovarao. Danas taj scenarij bi bio popraćen medijima i sigurno bi bio kaţnjen. Mislav Ţuţul, 2.a Postotak nasilja je iznenaĊujuće porastao posljednjih godina. Moţda je to zbog velikog utjecaja nasilnih video igrica, nasilnih filmova i zbog toga što ima sve više mladih, nadobudnih mladića, a ĉak i djevojaka koji treniraju borilaĉke sportove samo da bi mogli nekome nanijeti zlo. Za mene je sport umjetnost, naĉin ţivota, izlaz iz neugodnosti i sivila ţivota, a ne oruţje koje treba upotrijebiti izvan dvorane. Tomislav Kovĉo, 2.a Slava (ne) donosi sreću Mislim kako nije bitno jesi li slavan ili nisi. Ako si slavan to ne znaĉi da si bolja osoba. TakoĊer mislim, da kad si slavan, nikad ne znaš tko ti je pravi prijatelj. Lucija Basarek 1.a Slava i lako zaraĊeni novci nisu vrijedni ukoliko moramo javnosti izloţiti svoju privatnost i izgubiti svoj mir. Osobno ne bih mogla podnijeti da se cijeli svijet i mediji petljaju u moj ţivot i da blate mene i moju obitelj. Sarah Liperth 1.a Mnogi se zbog slave odreknu svoje obitelji, predstavljaju se drugaĉijima i boljima, odnosno glume ono što zapravo nisu. Magdalena Sinanović, 1.a Nije dobro biti slavan i imati previše novaca jer novac nosi veliku odgovornost, strah od kraĊe, i laţnih prijatelja. Fran Kos, 2.a Neki ljudi se smatraju slavnima, a nisu. Drugi, oni doista slavni, se ne zamaraju time jer imaju pametnijeg posla. Jan Hrnjak,2.a ST RANICA 16 Terenska nastava ZG ZOO U pratnji profesora, učenici drugih razreda 10. svibnja 2011. bili su na terenskoj nastavi u zagrebačkom zoološkom vrtu. Tog dana bilo je iznimno lijepo vrijeme te prikladno za obilazak i razgledavanje životinja. Svaki od učenika imao je zadatak pripremiti i održati kratko predavanje o odreĎenoj vrsti. Kako je većina grabežljivaca lijeno drijemala i odmarala na Učenici su imali zadatak pripremiti i podnevnom suncu nisodržati kratko predavanje o određemo se nadali velikoj noj vrsti životinja u zagrebačkom Zoakciji. MeĎutim, u lovu ološkom vrtu . smo zatekli malene vidre koje su spretno šapicama hvatale ribice i hranile se. PrirodZoo Zagr eb u brojk ni nagon na djelu – Površina: a 7 ha (zaje ma dno sa jez je površin upravo to nam je bilo erom, a 5.5 ak ha Broj vrsta opnenog dijela) posebno zanimljivo, : 275 Broj jedin poučno ali i zabavno. ki: 2225 Broj zapo slenih: 74 Stoga bih, svim zagrebačkim srednjoškolcima, poručila da u sklopu terenske nastave iz biologije svakako posjete ovu oazu života, životinjsko carstvo u središtu Zagreba, da vide i nauče nešto novo. Marija Lea Jurišić, 3.a Zoološki vrt grada Zagreba nalazi se u preko 200 godina starom parku Maksimiru, gotovo u središtu grada. Zbog toga je omiljeno mjesto za opuštanje i razonodu. U njemu posjetitelji mogu vidjeti brojne vrste životinja - sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca, riba i beskralješnjaka, sa gotovo svih kontinenata. Također, zoovrt sudjeluje u mnogim programima zaštite ugroženih vrsta, nudi posjetiteljima različite obrazovne programe, organizira događanja i pruža svima brojne informacije o životinjama i samoj prirodi. ST RANICA Zabava - Kviz 17 Koliko znamo o zvijerima? 1. Muţjaci medvjeda se međusobno bore za naklonost ţenke, a kad je osvoje s njom ostaju:: cijeli ţivot dvije godine samo za vrijeme parenja 2. Medvjedica na svijet donosi mladunce:: tijekom zime tijekom ljeta tijekom proljeća 3. Vukovi ţive u skupinama koje se zovu čopori, a vođa čopora je:: uvijek ţenka 4. Poznate su tri vrste vukova, a Hrvatsku naseljava:: uvijek muţjak sivi vuk crveni vuk mogu biti i muţjak i ţenka etiopski vuk 5. Vukovi su izrazito teritorijalne ţivotinje. Ako im strani vuk uđe u teritorij vukovi će:: ignorirati uljeza nakon nekoliko dana prihvatiti uljeza kao ĉlana ĉopora ubiti uljeza, a moţda i pojesti 6. U 19. stoljeću vukovi su bili rasprostranjeni po cijeloj Hrvatskoj, a danas su se uspjeli odrţati samo na području Gorskog kotara, Like i Dalmacije. Koliko vukova danas nastanjuje to područje:: od 50 do 100 od 130 do 170 od 1000 do 1200 7. Ris ima duge noge i velike šape što je dobra prilagodba za:: kretanje po snijegu kopanje dubokih rupa plivanje 8. Ris je pravi mesojed, a u Hrvatskoj se najčešće hrani sa:: srnama i jelenima malim glodavcima pticama i ribama 9. Ţivotni vijek risova u prirodi je:: od 20 do 25 godina Preuzeto sa stranica zagrebačkog Zoo. od 50 do 55 1.Samo za vrijeme parenja, 2 tijekom zime, 3.Mogu biti i muţjak i ţenka, 4.Sivi vuk, 5.Ubiti uljeza a moţda ga i pojesti, 6.Od 130 do 170, 7.Kretanje po snijegu, 8.Srnama i jelenima, 9.Od 12 do 15 godina od 12 do 15 godina godina ST RANICA 18 Nije majmun kriv što je od njega postao čovjek. Učenički biseri :))) Tko drugom jamu kopa, fizički je radnik. Profesore, Vi imate preference prema meni! (”Vi imate predrasude.” ) Kupio tata detektor laži koji cvili svaki put kad neko slaže. Pita tata sina: Profesorica objašnjava pojam akustičan, a učenica se javi i kaže: “Jesu li to, profesorice, ona djeca?” ( autističan) - Što si dobio dobio iz matematike? -5 Dok profesor govori o povijesti najljepšeg dvorca smještenom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj učenik pita: “ A jesu li u dvorcu Trakošćan imali televizor?” Cviiil! - No, dobro, 4! Cviiil! Profesorica pita što znači “Divide et impera” a učenik kaže: ” David i castvo” (podijeli i vladaj) - OK, OK, 3! Cviiil! - 2. Cviiil! - Aj dobro1! Detektor šuti. Kaže tata: - Sine, kad sam ja bio tvojih godina uvijek sam imao petice i nikad nisam lagao. Cviiiiiiiiiiiiiiiiiii! Optimizam je nedostatak informacija. Parni stroj je pronađen, pošto se nije mogao pronaći neparni. Tata: "Tomice, kako ti se sviđa u školi? Kako ti se sviđa razrednica?" Tomica: "U školi je lijepo, razrednica je dobra, ali ja mislim da baš ne i zna puno. Svaki sat učenike nešto pita." Tko rano rani, nije se naspavao. Logika je najjednostavniji način da samouvjereno dođeš do krivog zaključka. ST RANICA 19 Humor :))) HIMNA Chuck Norris je skupio sve U Petrinjskoj sedam svaki smo dan, Gimnazijalac biti nije mala stvar. Pokemone i još dva. U našoj školi obitelj smo velika, Naše prijateljstvo jaĉe je od ĉelika. Chuk Norris je jabukom ogulio nož. Profesori puno znanja imaju, Na naše gluposti glavom klimaju. Chuck Norris zna što je pisac htio reći. Chuck Norris je iz jabuke iscijedio sok od Profesori uvijek pomaţu u svemu, Zato ne moţeš biti u velikom problemu. Tu i tamo zna biti markiranja, Ali profesori prate sva zbivanja. naranče. Prije mnogo godina Superman i Chuck Norris su se tukli za okladu—tko izgubi mora zauvijek nositi gaće preko hlača. Što kondukter radi kad Chuck uđe u tramvaj? Kupuje kartu! Kada Schwarzeneger kaže u filmu "I'll be back" - misli na to da ide po Chucka Norrisa da mu pomogne. Chuck Norris može ugušiti bežičnim telefonom. Chuck Norris je brojao do bezbroj i to dvaput. Chuck je stresao struju i ugrizao dim za oči. Chuck Norris može zalupiti okretna vrata! Chuck Norris je umro prije 10 godina, ali Smrt još nije našla hrabrosti da mu to kaže. OP G TIMES Imamo video nadzor, multimediju i uĉenje, Mada mi to zovemo muĉenje. Na kamerama nas gledaju, I mira nam ne daju. Neki od nas stalno uĉe, A neki se još igraju kod kuće. Svake godine idemo na maturalac, Uvijek netko izgubi dţeparac. Kud god kreneš sve nasmijana lica, Ovdje slobodan si ko ptica. U ovoj školi nikad dosadno nije, I zato super mi je! (zajedniĉki rad uĉenika 2.a i b) MALI JEZIČNI SAVJETI Futur prvi (*pjevati ću > pjevat ću, *biti ću > bit ću) Futur prvi tvori se od nenaglašenih oblika nesvršenoga prezenta pomoćnoga glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i infinitiva glagola koji se spreže: ja ću pjevati, ja ću biti, ti ćeš čitati. Kad infinitiv na -ti dolazi prije oblika pomoćnoga glagola, ispušta se završno -i: bit ću, pjevat ću, čitat ću, pri čemu se obično provodi jednačenje fonema prema mjestu tvorbe, pa se izgovara / biću/, /pjevaću/, /čitaću/. Pogrješno je pisati i izgovarati: *biti ću, *pjevati ću, *čitati ću, a pravilno je: bit ću, pjevat ću, čitat ću. Nažalost, često na malim ekranima ali i na radiju čujemo upravo ovu pogrješku. Inače, futur prvi koristi se za radnju koja će se dogoditi ili nastaviti dogaĎati kasnije u odnosu na trenutak u kojem no jasno je li se uragan već dogodio u trenutku kad govorimo o njegovim posljedicama, tj. osjećaju li se već posljedice uragana. To je ujedno i nevažno za uporabu futura prvog: posljedice će se osjećati u budućnosti u odnosu na trenutak kad je predviĎanje u posljedicama iskazano te je stoga pravilno koristiti futur prvi. Česta je pojava zamjene futura prvog prezentom nesvršenog vida: Stižem prvim vlakom. umjesto Stići ću prvim vlakom. Voditeljica Nove tv Nikolina Pišek često u eteru radi upravo ovu pogrješku. se izražavamo: Posljedice uragana Katrina osjećat će se godinama. U ovom primjeru nije nuž- POSEBNOSTI NAŠE ŠKOLE - www.opg.hr Nalazimo se u samom centru grada Zagreba, u Petrinjskog ulici br.7/1. Telefon: 014816063 Faks: 014875937 E-pošta: [email protected] RADIONICE ZA RODITELJE Kao dio dodatnog odgojno-obrazovnog procesa organizirali smo radionice s različitim temama za roditelje. Program pedagoških radionica provodi se dvomjesečno a osmišljene su kako bismo ostvarili međusobnu komunikaciju i kvalitatno utjecali na zajednički odgojno obrazovni rad: Popis tema radionica za roditelje *djelotvorni razgovor s djetetom *stilovi učenja Lektor: Dominik Raca, profesor Uredila i osmislila: Silvia Vladić Vrban, profesor *odgoj za mir i nenasilno rješavanje sukoba potrebe *prevencija svih oblika ovisnosti kroz kontinui ran rad i razgovor s roditeljima učenika *mladi i sredstva ovisnosti