Godina X // broj 63 // Trogir, travanj 2013. RIJEČ UPRAVE Poštovane kolegice i kolege, dragi škverani, Europska komisija i Vlada RH definitivno su potvrdili Program restrukturiranja Brodotrogira d.d. sa svim dodacima i Ugovor o prodaji i prijenosu dionica Brodotrogira. Rezultat je to dosadašnjih sustavnih napora i aktivnosti. Bilo je to pet godina rada i truda nakon donošenja odluke da ćemo biti privatizirani, a sedam godina nakon početka ozbiljnog bavljenja s pokušajima da se restrukturira škver. Nakon tih sedam godina rada i truda, iščekivanja, vjerovanja u bolju budućnost, nakon više pokušaja da se brodogradilište zatvori, uspjeli smo dokazati i Vladi RH i Europskoj komisiji i javnosti uz nesebičnu podršku grada Trogira da ima smisla investiranje, rast i razvoj, diversifikacija, ulaganje na ovom našem poluotoku, na punti Cubrijana. Svi mi doživljavamo ovo kao kraj nečega, da smo izdržali, preživjeli i uspjeli. Osjećamo da je došao kraj patnjama i slijedi početak nečeg boljeg. Ustvari, to je kraj povijesne stranice Brodotrogira, a u stvarnosti to je ono što smo cijelo vrijeme tražili šansu za naš novi početak. Tu šansu imamo, ona je realna, stvarna i trebamo je iskoristiti na najbolji mogući način da bismo sebi i svojim najbližima osigurali budućnost. Hvala svima onima koji su pridonijeli u procesu borbe za budućnost u obliku restrukturiranja uz pomoć novog vlasnika, svima koji su nas podupirali, posebice gradonačelniku, Gradskom vijeću grada Trogira i cjelokupnoj gradskoj upravi koji su od početka prepoznali napore i aktivnosti koje su radnici, Sindikati, Uprava i Nadzorni odbor poduzimali posljednjih godina kako bi zajedno osmislili i proveli promjene za izgledniju budućnost. Isto tako, svi napori bi bili uzaludni bez nesebične podrške i pomoći resornog Ministarstva i Vlade RH koji su se u pregovorima s EK uspjeli izboriti za Program restrukturiranja za kojeg je većina stanovnika ovog našeg prelijepog grada. Jedno poglavlje smo zatvorili. Novo je pred nama. Uprava-direktor Mateo Tramontana Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebi Intervju s povodom: dr. sc. Danko Končar Ususret potpisivanju Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Brodotrogira Razgovor vodila: Ivana Mitar, voditeljica odnosa s javnošću Dugo očekivani trenutak je pred nama. Još par dana i slijedi potpisivanje Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Brodotrogira. Za sve nas jedna velika i dugoočekivana promjena. Vjerojatno neće biti jednostavno, ali promjene su nam neminovne. Tek kad je Škverska besida počela izlaziti, točnije drugi broj, prvi put smo počeli pisati članak na temu kako je Vlada RH na sjednici održanoj 23. 12. 2004. g. donijela Odluku o davanju državnog jamstva Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak ili drugoj tuzemnoj poslovnoj banci, za izravno dugoročno zaduženje brodogradilišta Brodotrogir d.d. Trogir. Tom Odlukom Vlada RH je direktno pomogla daljnjem poslovanju brodogradilišta jer bi se brodogradilište u veljači 2005. g. nalazilo u nelikvidnom stanju. Stoga je Vlada RH odlučila o davanju državnog jamstva u iznosu od USD 26.000.000,00. Sredstva su odobrena za financiranje proizvodnog programa i restrukturiranje duga. Brodotrogir d.d. se tad obavezao na izradu i striktno provođenje programa restrukturiranja i racionalizacije poslovanja. Tako je započela priča koja je imala jedan cilj. Izgradnju učinkovitog sustava organizacije, upravljanja i vođenja koji osigurava opstanak, rast i zadovoljavanje potreba društva intenzivnim aktivnostima na domaćem i stranom tržištu. Intervju s povodom: dr. sc. Danko Končar financijama. Direktor treba uvjetno shvatiti, to je najviše bilo zbog plaće, da jednog inžinjera koji se ne bavi inžinjerstvom možeš platiti, pa mu daš titulu direktora. Međutim, to se kasnije opravdalo. Bilo je peripetija kroz cijelo ovo vrijeme. Uvijek smo se nalazili na granici hoće li nas netko kupiti ili neće. Bio je to povod da predstavimo čovjeka koji je nakon toliko turbulencija i odbijanja ostao pri tome da kupi Brodotrogir. IM: Vezano za Jugoturbinu vezuje Vas i odsluživanje zatvorske kazne? G. Danko Končar poslovno carstvo ima po cijelom svijetu, od Malte, Hong Konga, Njemačke, Turske, Finske do Afrike. Od malih nogu sanjao je o svojoj tvornici koja će nešto proizvoditi. S jedne strane je stvarao novce, a s druge ulagao u nove pogone, u novu proizvodnju. Nastavilo se u Rusiji, Južnoj Africi i Burundiji. U Južnoafričkoj republici kupio je posrnulu tvrtku koju je u pet godina uspio učiniti profitabilnom, a uz to je zaradio na vlasničkim udjelima. Zovu ga “kraljem kroma“ zbog rudnika koje posjeduje u Južnoj Africi. DK: Bio sam osuđen na 12 godina zatvora zbog gospodarskog kriminala, ali sam odslužio 7 godina i 3 mjeseca i za to vrijeme sam magistrirao i doktorirao. IM: Što je bilo poslije? DK: Vratili su me natrag u Jugoturbinu i radio nekih 9 mjeseci, a ja sam došao do zaključka da tamo više nemam što raditi. IM: Kad ste zaradili svoje prve novce? IM: Tko je Danko Končar? DK: Otac dva sina i dvije kćeri koji živi jednostavnim životom, doduše na svim krajevima svijeta. Rođen sam 1942. g. u Zagrebu. Kako se moj otac, koji je po struci bio inžinjer, rodio u Bosni, 46./47. g. zbog nedostatka kadra, svi rođeni u Bosni dobili su dekret da odu tamo raditi. Tako sam prvi razred osnovne škole završio u Sarajevu. Poslije toga selimo u Zagreb i nastavljam školovanje. Nakon završene gimnazije upisujem Elektrotehnički fakultet jer sam htio biti inžinjer. IM: Kad počinju Vaši konkretni poslovi? Gdje ste se zaposlili nakon fakulteta? DK: Nakon vojske se nisam mogao nigdje zaposliti. Nitko nije pokazivao baš interes za mene, nitko nije trebao inžinjere. Kako je Jugoturbina otvarala sestrinsku firmu koja se bavila inženjeringom, dobio sam svoj prvi posao. Bio sam direktor financijskog inženjeringa. IM: Prvi posao, pa direktor? DK: Bilo nas je samo troje u tom trenutku. Ponudili su mi posao u financijama na što sam im rekao da sam ja inžinjer. “Onda ćeš biti direktor financijskog inženjeringa”, tako su mi odgovorili. To je bilo 70. g. Nitko nije ni znao što je pojam financijskog inženjeringa. Svi su se tome čudili. Kad bi me pitali što mi je to, rekao bih da sam ja inžinjer koji se mora baviti 2 / ŠKVERSKA BESIDA OSOBNA KARTA DANKA KONČARA Dr. Danko Končar, glavni direktor i osnivač Kermas Ltd. Pod njegovim vodstvom Kermas je narastao od trgovinske tvrtke do velike raznovrsne međunarodne korporacije. Započeo je svoju profesionalnu karijeru u proizvodnji i trgovini strojevima i elektroničkoj robi te je uspješno vodio jednu od vodećih organizacija za elektroničke proizvode u bivšoj Jugoslaviji. To je bio logičan početak s obzirom da je magistrirao i doktorirao elektroničko inženjerstvo na Sveučilištu u Zagrebu. Ipak, veći dio karijere dr. Končara bio je povezan s preradom minerala/rude i trgovinom, osobito u ferokrom preradi i primjeni trenutne tehnologije u obradi ferokroma. Slijedeći viziju Končara, kroz pripajanja nekoliko rudarskih i tvrtki za obradu iz Rusije, Turske, Njemačke i Južne Afrike, ali i kroz organski rast u 2005. g. Kermas je izrastao u drugi po veličini proizvođač ferokroma u svijetu. DK: Za vrijeme studentskih dana kopirao sam nacrte i na takav način sam uzdržavao sebe i obitelj. Ali, prve prave novce... Ovako... Nazvao mene moj prijatelj Rus i pitao: Danko, jesi li čuo za ferokrom? Rekao sam, a što je to? On kaže, ni ja ne znam, ali znam da ti to trebaš prodati jer sam upravo kupio 3000t. Jedan dio išao je u Italiju i tamo smo imali peh, ali drugih 1500t dali smo u Rotterdam. IM: Spomenili ste da ste oduvijek sanjali o svojoj tvornici? DK: Tako je. Svoju prvu tvornicu kupio sam na Uralu. IM: Obogatili ste se poslom u Rusiji? DK: Kad je Jelcin išao po drugi put u reizbor. Tad sam dobio prve veće novce. Ruske obveznice su pale na 10% od nominalne vrijednosti. Moja procjena je bila vrlo jednostavna, a to je da će te dionice svejedno ići gore i novce koje smo tad imali uložili smo u to i zaradili 16 milijuna dolara. Imali smo petlju ući u rizik u koji nitko drugi nije želio ući. Te novce počeli smo svugdje ulagati od toga da smo kupili rudnik zlata pa do dionica po Rusiji. IM: Koliko je “teška“ Kermas grupacija? DK: Imovina se procjenjuje na 3 milijarde US dolara. Kermas je međunarodna investicijska korporacija koja upravlja vlastitom imovinom, a posluje kroz imovine nekoliko tvrtka kćeri. 63-2013. / 3 Intervju s povodom: dr. sc. Danko Končar 30% 51% 49% 98% TMS Ltd Turkey 100% EWW Ltd Germany 100% RCS Ltd Malta 84% Mogale Alloys Ltd South Africa RUUKKI GROUP Plc Chromex mining Ltd South Africa 86% BMM International Ltd Hong Kong 100% Framework investment Ltd 75% Veremo Holdings Ltd South Africa RAZVOJ POSLOVANJA S FEROKROMOM Unatoč izdvajanju od Samancora, Kermas nastavlja širiti poslovanje s ferokromom. Londonska burza navodi Ruukki grupu kao okosnicu ovog dijela Kermas poslovanja. U samo par godina kroz nekoliko pripajanja, Ruukki grupa postala je jedna od najvećih ferokrom proizvođača u svijetu. Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o. Servisni centar Trogir d.o.o. 100% 100% Kermas energy Ltd Croatia 95% Brodotrogir d.d. Croatia 100% Brodotrogir Transport d.o.o. Trogir Maritime d.o.o. KERMAS LIMITED 51% Kermas In Tech d.o.o. Croatia Hydro energy 50% Oštra stina d.o.o. Croatia Windfarm Voštane Kamensko 100% Adriatic investments Ltd Croatia 30% Adriadiesel d.d. Croatia IM: Kad započinje uspjeh Kermasa? DK: Započinje u ruskoj regiji Chelyabinsk jer smo tamo kupili 3000t ferokroma. 1999. g. kupujemo bankrotiranu kompaniju Russian Chrome Chemicals i postavljamo je na noge. Na tom ruskom kromu smo zapravo ispekli zanat, tamo smo “ubacili” 12 milijuna dolara koji su nestali nakon šest mjeseci. Širenje tvrtke prema poslovanju s kromom nastavljena je 2003. godine kroz preuzimanje Serovferro-Alloys Plant, ruskog proizvođača kroma i ferokroma, da bi u godini kasnije uslijedilo pripajanje Elektrowerk Weisweiler GmbH, njemačkog proizvođača ferokroma s imovinom u Turskoj koja je obuhvaćala tri rudnika kroma. IM: Kad je došlo do najveće ekspanzije? Marina Katarina 100% Kermas Istra Ltd Croatia Vodnjanhospitality, residential, golf 50% Coin Ltd Croatia Architectural design, engineering and business consulting 100% Kermas investments Ltd Croatia Agritourism small projects 4 / ŠKVERSKA BESIDA DK: Najveće širenje tvrtke bilo je 2005. godine kada je Kermas stekao većinski udio u Samancor Chrome. Kermas je sukcesivno transformirao i poslovanje i profitabilnost Samancor Chrome prije nego što je na raspolaganje stavio vlastite udjele u Samancor Chrome u studenom 2009. BRODOGRADILIŠTA IM: Kako ste uopće došli na ideju da kupite brodogradilište? DK: Iz Južnoafričke republike smo prema Dalekom istoku izvozili 2.3 milijuna tona rasutog tereta. Ekonomskim računicama dođete do zaključka da nije loše imati vlastiti brod i onda mi je sinilo zašto ne bi u Hrvatskoj gradio te brodove jer znam da grade kvalitetne brodove. Tad sam napisao pismo tadašnjem ministru Polančecu i tako je započelo. Politika me nikad nije zanimala, samo biznis. IM: Može se primjetiti da Vi često kupujete ono što nitko neće. Zašto? DK: Moja je vrijednost uzeti nešto što nitko neće, a svojim radom i radom tima napravimo nešto profitabilno. Prije nego sam ušao u priču o brodogradilištima, vrlo dobro sam proučio škverove. Ništa ne prepuštam slučaju, pogotovo tamo gdje investiram. Mogu reći da smo mi svih ovih sedam godina sustavno učili o brodogradnji. I nemojte misliti da u svemu tome nema uspona i padova. Itekako ima. IM: Zašto samo Brodotrogir? U jednom trenutku bili ste zainteresirani za tri hrvatska brodogradilišta. DK: U samom početku su do mene igrom slučaja došli neki elementi Programa Brodotrogira. Koliko se sjećam dao mi ih je ministar Polančec. Ti elementi su okosnica ovog današnjeg Plana. Procijenio sam tad da će budućnost 50% nekog prihoda dolaziti od brodogradnje, a ostalih 50% od nečeg drugog, primjerice marine. Vidio sam u tome šansu jer sam vidio da Brodotrogir u svom Planu ima nešto što nije samo brodogradnja. Ljudi iz Brodotrogira koji su radili taj program shvatili su da brodogradnja treba biti dio prihoda, a da dio treba ostvariti nekom drugom djelatnošću. To je bilo nešto što me privuklo. I nismo mi stali samo na Brodotrogiru. Kupili smo mi i neke dionice Uljanika. 63-2013. / 5 Intervju s povodom: dr. sc. Danko Končar RADNICI BRODOTROGIRA IM: Mislim da ovo pitanje zanima svakog radnika škvera. Što će biti s radnicima? Hoće li biti otpuštanja? DK: Radnike doživljavam kao subjekt, ne kao objekt, a činjenica je da u nekim dijelovima postoji višak radnika, a u nekima manjak. I to ćemo pokušati kompenzirati. Ponudit ćemo doškolovanja i prekvalifikacije, a onima koji se ne vide u tome ponudit ćemo otpremnine. Sve će to biti predviđeno Planom zbrinjavanja koji ćemo izraditi u suradnji sa Sindikatima u Brodotrogiru i vanjskim stručnjacima, a u skladu s Programom restrukturiranja. IM: Koja je Vaša strategija za budućnost Brodotrogira? TURISTIČKE NEKRETNINE Važan stup Kermas investicijskog portfelja je i sektor nekretnina, gdje su investicijski planovi uglavnom usmjereni prema izgradnji turističkih naselja na jadranskoj obali. Turistička naselja, golf i marina na brijunskoj rivijeri, izgradnja autohtonih istarskih vila, samo su dio jedne milijarde eura vrijednog ulaganja u nekretnine u Hrvatskoj. DK: Uvijek smo vodili konstruktivne razgovore. Ne vidim razloga da ne nastavimo u istom smjeru. To je na dobrobit svih nas. Njihov cilj i naš cilj je jedinstven. DK: Prije svega potrebno je restrukturirati Brodotrogir u efikasno i moderno poduzeće koje je spremno odgovoriti na sve izazove tržišta te osigurati pozitivno poslovanje i kontinuirani rast. Kad to uspijemo, osigurat ćemo budućnost za nove naraštaje i prosperitet cijeloj lokalnoj zajednici. RAZNOLIKOST IM: Što je s novim poslovima? IM: Koji je Vaš pogled na budućnost? DK: U tijeku je priprema za gradnju dva chemical tankera nosivosti 49500 tdw-a, koji će se graditi za vlastitu brodarsku kompaniju, a nakon završetka gradnje, unaprijed je potpisan ugovor o najmu brodova s charterom iz Norveške. Također želimo aktivirati nove sadržaje i uložiti u nove aktivnosti s naglaskom na inovacije. IM: Može li Brodotrogir postati profitabilan? DK: Nažalost mora, inače će nestati. Znam kako uz uštede i restrukturiranje od škvera napraviti profitabilnu tvrtku. Naš najbolji resurs su ljudi. Ako oni dobro rade, s time raste i vrijednost firme. IM: Koliko predviđate da će nakon restrukturiranja ostati radnika? DK: Od sadašnjih 1195 radnika nakon restrukturiranja trebalo bi ostati 900 radnih mjesta. IM: Kako surađujete sa sindikatima u Brodotrogiru? 6 / ŠKVERSKA BESIDA IM: Ulažete u nekretnine po Istri. Koliko ste tamo novaca uložili? DK: U projekte s nekretninama po Istri uložio sam oko 200 milijuna eura . DK: Kermas je globalna raznovrsna investicijska tvrtka koja posjeduje i posluje u različitim industrijama, uključujući rudarstvo, preradu, obnovljive izvore, sektor nekretnina, turizam, brodogradnju i poljoprivredu. Rudarstvo, nekretnine i obnovljiva energija će i dalje ostati glavna područja Kermas interesa. Tvrtka će tragati za ulaganjima u projekte vođena načelom da se vrhunska ulaganja mogu postići uključivanjem etičkih, socijalnih i okolišnih čimbenika. IM: Paralelno s rudarstvom, Kermas je ulagao i u druge poslove diljem svijeta? DK: Točno, s tim da je najveći naglasak stavljen na područje obnovljivih izvora energije. Hidroenergetski projekti u Bosni i Hercegovini, farma vjetrenjača u Hrvatskoj, te solarni projekt u Burundiji u kojeg je Kermas već investirao, samo je mali dio ambicioznih investicijskih planova tvrtke. Naime, strategija tvrtke je ulagati u više od 1000 MW obnovljivih izvora. U brzom ostvarivanju cilja veliku ulogu imat će nova inovativna Kermas tehnologija podvodnih vijčanih turbina koje pokazuju visoku učinkovitost sa značajnim povratkom uloženog. IM: I za kraj, koji je Vaš glavni cilj? DK: U svakoj industriji, području ili mjestu u kojem smo prisutni, težimo izvrsnosti. Naš cilj je biti najbolji u svemu što radimo. Kroz stalno poboljšanje kvalitete naše imovine i poticanje profesionalnog razvoja naših zaposlenika i suradnika dosljedno se trudimo u postizanju tog cilja. Rastemo i upravljamo našim raznolikim portfeljom prema postizanju krajnje svrhe Grupe osigurati dodanu vrijednost tvrtki i trajan pozitivan doprinos zajednicama u kojima poslujemo. Ideja koja nas vodi u poslovanju je da se samo zajedničkim naporima svih zaposlenika i kroz partnerstvo s našim radnicima, dionicima, dobavljačima, ugovarateljima, kupcima i lokalnom zajednicom može ostvariti izvanredan uspjeh i održivi rast. Kermas je 2007. godine započeo s promjenom svojeg rudarskog poslovanja, kroz ulaganja u Veremo koja ima prava za istraživanje željeza, titana i vanadija u Južnoj Africi. Drugi rudarski projekt koji je Kermas počeo razvijati od istraživačke faze je projekt nikla u Burundiji. BMM International Ltd., Kermasova kćer tvrtka, započela je istraživanje u Burundiji 2008. godine, nakon što je Vlada u Burundiji izdala dozvolu za istraživanje tri rudnika. Dodijeljeni resursi imaju rezerve od 230 milijuna tona rude nikla i također značajnu vrijednost u platini, zlatu, željezu, kobaltu i bakru. Ovi resursi su odlični kandidati za postati slijedeći veliki svjetski projekt nikla. 63-2013. / 7 INFORMACIJE IZ SEKTORA BRODOGRADILIŠTA Intervju s povodom: dr. sc. Danko Končar IZRADA ČELIČNE KONSTRUKCIJE NADVOŽNJAKA HŽ1 Ugovor kojeg je Brodotrogir zaključio sa Skladgradnjom u travnju 2012. za izradu čelične rasponske konstrukcije nadvožnjaka HŽ1 na Podravskom ipsilonu, dionici Gradec Velika Mučna, ukupne težine oko 1500 tona, u fazi je realizacije i zarvšetka radova. Obrada i predmontaža konstrukcije završene su i oko 92% predane, dok se ostatak odnosi na simulaciju lijevog mosta. Antikorozivno je obrađeno oko 72% konstrukcije, dok su Grupe 9 14 spremne za AKZ. Grupe 1 8 spremne su za isporuku, a Grupa 15 L spremna je za simulaciju. Istovremeno se odvija isporuka i odvoženje predanih elemenata, koje će se odvijati u narednim mjesecima. NOVI UGOVORI NOVOGRADNJE 325 i 326 PARTNERSTVO S GRADOM TROGIROM IM: Kakva je vaša suradnja s lokalnom zajednicom? DK: Od samog početka u gradu Trogiru se osjećamo dobrodošlo. Ipak je Brodotrogir glavni gospodarski subjekt grada Trogira, a suradnja mora postojati. S predstavnicima grada Trogira od početka vodimo vrlo produktivne razgovore i nadamo se zajedničkim projektima o kojima smo već vodili razgovore. Bitna je međusobna suradnja da dođemo do zajedničkog cilja, a mislim da idemo u pravom smjeru. 5. SJEDNICA NADZORNOG ODBORA U ponedjeljak se (25.ožujka), u prostorijama Ureda Uprave direktora Brodotrogira d.d. održala 5. sjednica Nadzornog odbora sa slijedećim: Dnevnim redom: 1. Verifikacija Zapisnika sa 3. sjednice Nadzornog odbora od 21.12.2012. 2. Verifikacija Zapisnika sa 4. dopisne sjednice Nadzornog odbora od 08.02.2013. 3. Imenovanje Uprave-direktora Brodotrogira d.d. 4. 4.1. Zahtjev za odobrenje Ugovora o gradnji Nov.325/326 između naručitelja Brodotrogira d.d. u ime Brodotrogirove pomorske kompanije i graditelja Hrvatske brodogradnje Trogir d.o.o. 4.2. Zahtjev za osnivanje pomorske kompanije u Hrvatskoj i dviju pomorskih kompanija na Maršalovim Otocima 4.3. Zahtjev za odobrenje Ugovora o "Bare Boat Charteru" za Novogradnje 325/326 između Brodotrogira d.d. i Songa Shipping Pte.Ltd., Singapur 5. Razno 8 / ŠKVERSKA BESIDA Brodotrogir je u veljači zaključio ugovore za gradnju dva kemijska tankera od 49,500 tdw, Novogradnje 325 i 326, čime će u vrijeme još uvijek neprevladane krize, izostanka narudžbi i niskih cijena brodova na svjetskom pomorskom i brodograđevnom tržištu osigurati posao u naredne dvije godine. Brodovi će se graditi po novom projektu, koji je hidrodinamičkim poboljšanjem te ugradnjom novog elektroničkog glavnog motora i novih materijala poboljšanih svojstava optimizirao potrošnju goriva za više od šest tona po danu, što je veliki iskorak u uštedi troškova u eksploataciji brodova u vrijeme visokih cijena pogonskog goriva. Uzimajući u račun današnje cijene teškog goriva godišnja ušteda u potrošnji u eksploataciji broda iznosi oko US$ 1,5 milijun. Projekt ostvaruje maksimalnu fleksibilnost operacija teretom uz optimalni odnos nosivosti broda, brzine i zapremine teretnog prostora, koja je na gornjoj granici u usporedbi s drugim projektima brodova ove veličine, pa uz uvažavanje svih međunarodnih pravila i konvencija o zaštiti okoliša, Brodotrogir s pravom očekuje nastavak uspješne serije nagrađivanih projekata kemijskih prijevoznika i projekt superioran u svojoj klasi i području veličina. Brodovi će se graditi za vlastitu pomorsku kompaniju, koja je u procesu osnivanja, a eksploatacija brodova nakon njihove izgradnje povjerit će se specijaliziranoj norveškoj tvrtki, s kojom je u veljači zaključen ugovor o charteru. Ugovori o gradnji, kao i ugovori o charteru, za Novogradnje 325 i 326 u fazi su odobrenja nadležnog Ministarstva. Da bi brodogradilište bilo spremno što prije početi gradnju brodova, odnosno početi obradu crne metalurgije početkom kolovoza, istovremeno se radi na razvoju projekta, obavljena su modelska ispitivanja, prvi set klasifikacije dokumentacije trupa (teretni prostor) spreman je za odobrenje, također je u tijeku izrada klasifikacije dokumentacije za opremu, gdje su prvi nacrti spremni za odobrenje nakon izbora klasifikacijskog društva. NOVOGRADNJE 327 i 328 Ugovori za Novogradnje 327 i 328, koji su zaključeni sa švicarskim naručiteljem u srpnju 2012. za gradnju dva luksuzna putnička broda/jedrenjaka duljine 88 m i širine 14.80 m, prema tehničkoj specifikaciji i nacrtima brodogradilišta, čime je brodogradilište napravilo iskorak na tržištni segment luksuznih putničkih brodova, još uvijek su prema informacijama naručitelja u fazi rješavanja financiranja. 63-2013. / 9 VIJESTI IZ BRODOREMONTA U ŠEST MJESECI 5 JAHTI NA REMONTU Lipanj 2012. Kolovoz 2012. Studeni 2012. Siječanj 2013. Ožujak 2013. Na današnji dan na remontu se nalaze tri megajahte. My Jo koja je stigla prije pet mjeseci, my Romance i my Anna. rb Antoni mb Luka mb EMS mv Alfa Dragon mv Ane mt Kapetan Mrs mv Artemis mv Arethusa mt Kijac mb Arethusa mb Bibe mb President mb Eos mb Labrador mb Mendula mb Adriatic Pearl mb Spalato My Jo je izgrađena 2004.g. u talijanskom brodogradilištu (Benetti Shipyard). Brod je dug 50m, širok 9m. U prvoj fazi napravio se remont motora, a potom, u drugoj fazi dokovanje i remontni radovi na trupu. Sada se jahta nalazi pred isporukom i odlaskom, što je planirano u drugoj polovici travnja 2013. U talijanskom brodogradilištu CRN (COSTRUZIONI E RIPARAZIONI NAVALI ) 2008. g., izgrađena je my Romance. Na ovoj 57m dugačkoj megajahti odradit će se radovi antikorozivne zaštite na podvodnom dijelu broda, vađenje osovina, skidanje kormila, izmjena cinkova, remont ventila i pumpi, otvaranje i pregled tankova itd. Po treći put na remont je doplovila i my Anna. Ovog puta ostaje do svibnja. Radi se o sanaciji ispuha u garantnom periodu za što dolaze predstavnici isporučitelja broda, a Brodotrogir pruža opće usluge, vez i radnu snagu po potrebi. Jahta je izgrađena 2007. g. Duga je 67 metara, a nalazi se u vlasništvu tvrtke sa britanskih Djevičanskih otoka. U 9. mjesecu radi dokovskih radova i uklanjanja opreme zaostale od porinuća bila je luksuzna jahta Caspian Star. Brod dug 60 metara, širok 10,80m izgrađen je u u splitskom Brodogradilištu specijalnih objekata (BSO). Nakon što je jahta Caspian Star isplovila, u 10. mj. uplo vila je motorna jahta Arkley radi dokovanja i radova godišnjeg remonta. Jahta duga 60 metara, izgrađena je u njemačkom brodogradilištu Lürssen Yachts. Plovi pod zastavom Kajmanskog otočja. “Trenutno imamo otvorenih pregovora za remont nekoliko megajahti, a rasplet ovisi o konačnoj destinaciji gdje će brodovi krstariti, vjerujemo kako ćemo zaključiti najmanje jedan ugovor za remont tih brodova. Pokušavamo sve snažnije nastupati na tržištu remonta megajahti, te u tom smislu povlačimo potrebne poteze, a kao rezultat takve aktivnosti imamo povećani broj upita za remont megajahti, a povezano s tim očekujemo i veći broj remonta ovih luksuznih plovila“, rekao je Stjepan Lučin, rukovoditelj Službe prodaje u brodoremontu. 10 / ŠKVERSKA BESIDA 63-2013. / 11 Ako je more kolijevka života, iskonski prapočetak i medij iz kojega su neka davna živa bića jednom izišla na kopno da bi udahnula ovozemaljski zrak i započela novi život, ako su milijuni godina bili potrebni da čovjek kao umno biće započne povratak svome izvoru, tada i brod možemo smatrati novom kolijevkom koja je upravo tom nejakom čovjeku pružila sigurnost i zaštitu od valova, vjetrova i struja velikog plavetnila. Od prvog debla kojeg će nepoznat netko istesati i zaploviti prema drugoj obali pa do najsuvremenijih brodova našeg doba, u osnovi se ništa neće promjeniti. Zatvorit će se vremenski krug i nitko više neće znati gdje je njegov početak, a gdje kraj. Čovjek je napravio brod po svojoj slici. Skelet je gotovo identičan. Hrptenica broda je zapravo čovjekova kralježnica, oplata nije ništa drugo nego koža, vesla su ruke, a rebra su opet rebra. Stoga je povezanost čovjeka, broda i mora, u jednu ruku logična, prirodna i razumljiva, a s druge strane opet nejasna i tajanstvena. Mornar na brodu od svega na svijetu najviše žudi za kopnom i sigurnom lukom, a čim stigne, malo se odmori i prikupi snagu, vrlo brzo osjeti nemir i ne uspjeva se oduprijeti sirenskom zovu novih putovanja. S vremenom je naučio vještinu preživljavanja i shvatio da se moru jedino može suprotstaviti tako da mu se ne suprotstavlja. Znanja, pokreti i navade, ostale su zapisane u kolektivnoj svijesti, ali ako se ne budu njegovale vrlo brzo će iščeznuti. Volim otići na otok Vis, posebno u Komižu, gdje se svake godine na blagdan Svetoga Nikole, obredno spaljuje po jedan drveni brod. Odabrani brod, koji je preplovio svoja mora i nema više snage za ponovni uzlet. Netko će reći da to nije pravedno jer ako već mora doći do neminovnog kraja, onda bi ga trebalo potopiti i spustiti na dno. No, i u ovako ritualnom činu postoji mnogo simbolike. Dok plameni jezici zahvaćuju bokove broda, on se propinje kao da još jednom želi nadvladati valove. No borba je uzaludna, najprije popuca boja, zatim vatra proždire madire, a rebra, ašte i kolumbe ostaju do samog kraja. Nijemo promatrajući taj prizor, dopuštaš da se u tebi mješaju osjećaji tuge, tjeskobe, boli, ali i nekog unutarnjeg mira i ponosa. Nešto kasnije, pepeo spaljenog broda prosipa se po moru, po komiškoj vali, kao zavjet za nove plovidbe, kao tiha molba moćnom prostranstvu da prihvati nove brodove i nove mornare. Ljudi su odavno zaključili da se ploviti jednostavno mora, a ako je tome tako, a nemam razloga sumnjati, onda ću i dodati graditi se mora, makar korablje iz snova. Konačno, što je čovjek bez mora, što je brod bez čovjeka, što je more bez brodova... 12 / ŠKVERSKA BESIDA Nakladnik: Brodotrogir d.d. / Realizacija: AXIS-DESIGN d.o.o. / 04_2013
© Copyright 2024 Paperzz
