“Studirajmo zajedno!” Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda Zašto studirati? - Motivacijski vodič za slijepe i slabovidne buduće studente - Europska unija Ulaganje u budućnost Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda Zašto studirati? - Motivacijski vodič za slijepe i slabovidne buduće studente - Tko smo mi? „Studirajmo zajedno!“ (IPA4.1.2.2.02.01.c11) je projekt čiji je nositelj Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu. Projekt je potpisan 21. kolovoza 2013. godine, u okviru međunarodnog natječaja „Integracija skupina u nepovoljnome položaju u redoviti obrazovni sustav“. Cilj projekta je stvoriti uvjete za ravnopravno uključivanje slijepih i slabovidnih osoba u nastavni proces na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Kontaktirajte nas! Ekonomski fakultet u Splitu Cvite Fiskovića 5 21000 Split, Hrvatska Voditelj projekta: dr. sc. Marko Hell Tel.: 021/430-640 Email: [email protected] Web: www.studiramozajedno.eu Kontakt za više informacija Web: http://www.asoo.hr/ E-mail: [email protected] Web: www.mzos.hr E-mail: [email protected] Web: www.strukturnifondovi.hr Ida Poljan  Ivana Rotim Zašto studirati? -Motivacijski vodič za slijepe i slabovidne buduće studente - Dizajn brošure: Tea Dragičević, mag. oec. Antonija Kvasina, mag. oec. Tehnički urednik: Diana Mijačika, dipl. oec. Split, 2014. SADRŽAJ UVODNA RIJEČ .............................................................................................................. 7 PREDGOVOR .................................................................................................................. 9 UVOD ............................................................................................................................. 11 1. DIO ZAŠTO STUDIRATI? .................................................................................................... 15 PRIMJERI DOBRE PRAKSE .................................................................................... 25 Hrvatska – Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ .................................. 25 Danska - Sveučilište Aarhus ................................................................................. 27 2. DIO VAŽNE INFORMACIJE ZA BUDUĆE STUDENTE ................................................... 31 UPISI NA STUDIJE I KAKO STUDIRATI? ............................................................. 31 Prilagodba ispitne tehnologije na ispitima državne mature.............................. 31 Individualizirano prilagođeni način polaganja dodatnih provjera posebnih sposobnosti ............................................................................................................. 32 Pravo prednosti pri upisu ..................................................................................... 33 Subvencija u troškovima studija ......................................................................... 33 Smještaj.................................................................................................................. 34 Usluga ispomoći studentima s invaliditetom u studentskom domu .................. 34 Stipendije ............................................................................................................... 34 PRILAGODBE I POTPORA U NASTAVI................................................................ 35 Sveučilišni kolegij Vršnjačka potpora za studente s invaliditetom .................. 35 Individualizirano prilagođen način polaganja ispita ......................................... 36 Pomoćna tehnologija i prilagodba nastavne literature ...................................... 37 Prijevoz .................................................................................................................. 38 Udruge osoba i studenata s invaliditetom ........................................................... 39 PRILAGODBA NA STUDIJ ...................................................................................... 40 Psihosocijalne potrebe i potencijalne poteškoće studenata s oštećenjem vida. 40 4 Na što se treba pripremiti pri dolasku na studij? .............................................. 41 Samostalnost i osobna organiziranost studenta s oštećenjem vida ................... 42 Kako se mlada slabovidna/slijepa osoba može prilagoditi i nositi s novim izazovima? ............................................................................................................. 42 Savjeti studentima s oštećenjima vida za bolju komunikaciju: ........................ 43 Kako se prilagoditi odvojenosti od obitelji i prijatelja? .................................... 46 3. DIO PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE ............................................................................. 48 POTICAJI ZA ZAPOŠLJAVANJE ............................................................................ 51 LITERATURA ................................................................................................................ 57 5 6 UVODNA RIJEČ Današnji tempo života često zadržava našu cjelokupnu koncentraciju nad poslom koji je određen našom strukom. Na taj način slabo primjećujemo stvari, osobe i događaje koji su sastavni dijelovi naše okoline, a nemaju direktni utjecaj na naš posao. Zastanemo li malo i pogledamo oko sebe, postavit će se pitanja: Postoje li u okolini osobe kojima je neophodno naše znanje u svrhu ostvarivanja svih prava koje smo mi iskoristili da bi mogli pratiti ovaj ritam života? Polazimo li svi s iste startne pozicije? Imamo li svi jednake prilike? Razvojem informatičkih tehnologija i jačanjem društvene odgovornosti, startne pozicije se mogu približiti, a prilike ujednačiti. „Samo“ je potrebno, u kontekstu vlastite struke, udružiti napore u smjeru izjednačavanja prilika. Ovim projektom, udruživanjem: Županijske udruge slijepih osoba Split i Zadar, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Filozofskog fakulteta u Splitu, Sveučilišta Aarhus iz Danske te studentske organizacije AIESEC Split, pod vodstvom Ekonomskog fakulteta u Splitu, napravljen je značajan korak u stvaranju jednakih prilika za studiranje slijepih i slabovidnih osoba. S informatičkog aspekta to znači, koristeći informatičke tehnologije prilagoditi nastavni proces slijepim i slabovidnim osoba u skladu s njihovim zahtjevima i mogućnostima. S društveno ekonomskog aspekta to znači realizirana informatička rješenja implementirati u stvarni sustav s osiguranjem buduće održivosti. U tu svrhu napisan je i ovaj priručnik koji predstavlja samo djelić napora kojim akademska zajednica želi ujednačiti prilike za studiranje i integraciju slijepih i slabovidnih osoba u studentski život. Priručnikom su 7 opisane osnovne mogućnosti studiranja ovih osoba u svrhu praktičnog izjednačavanja prava na obrazovanje. Posebno zadovoljstvo, kao voditelju ovog projekta, stvara mi pokazani interes svih partnera, a posebno studenata s područja cijele Hrvatske, kako na izradi ove brošure, tako i njihovoj uključenosti već u fazi prijave projekta. To ukazuje da uvijek postoje dobri primjeri koji su, zahvaljujući ovog puta sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, pronašli put za svoju potpunu implementaciju. Marko Hell, Voditelj projekta 8 PREDGOVOR Brošura je namijenjena osobama s oštećenjima vida, bilo da se radi o potencijalnim ili sadašnjim studentima sveučilišta i akademija. Svrha ove brošure je motiviranje osoba s oštećenjima vida za visoko obrazovanje odgovaranjem na mnoga pitanja o prednostima koje ono pruža, kao i o pripremi za bolje funkcioniranje na studiju. Ovom prilikom treba zahvaliti svima koji su svojim znanjem, informacijama i bogatim iskustvom u području rada s osobama s oštećenjima vida doprinijeli izradi brošure: socijalnoj radnici Vilmi Bilopavlović, profesorici defektologije Gordani Šestić i drugima. Naročito želimo zahvaliti bivšim i sadašnjim slijepim i slabovidnim studentima koji su podijelili s nama vlastita iskustva i na taj način, nadamo se, potakli mlade osobe na visoko obrazovanje. Iznimna upornost, marljivost i snalaženje u rješavanju svakodnevnih poteškoća za vrijeme studija ovih uspješnih studenata mogu biti inspiracija nadolazećim generacijama. Istovremeno, njihove životne priče ukazuju na specifične potrebe studenata s oštećenjima vida i načine, kako uz sustav potpore, one mogu biti zadovoljene. Autori 9 10 UVOD Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo koje je neophodno za ostvarivanje ostalih ljudskih prava (UNESCO, 2010). Prema mnogim međunarodnim dokumentima, svaki pojedinac ima pravo na pristup obrazovanju na osnovu načela jednakosti i nediskriminacije: visoko obrazovanje treba biti dostupno svima na temelju sposobnosti (ETC, 2003; Ustav RH, 2001). Inkluzivno obrazovanje se temelji na pravu svih na kvalitetno obrazovanje i usmjerava se na ranjive skupine kao što su i osobe s oštećenjima vida (kao i druge osobe s invaliditetom), a krajnji mu je cilj povećanje sudjelovanja u učenju i smanjenje isključenosti unutar obrazovanja ili zbog obrazovanja (UNESCO, 2000). Republika Hrvatska se obvezala da će prilagoditi svoj obrazovni sustav potrebama osobama s invaliditetom: (1) prilagođavajući postojeće redovite programe, (2) promicanjem korištenja novih tehnologija, (3) e-obrazovanjem i (4) prilagođavanjem sustava komuniciranja Slika 1. Korištenje tehnologije za slijepe Izvor: Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ radi učinkovite dostupnosti resursa osobama s invaliditetom (Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007.-2015., NN 63/07). Slijedi jedna priča iz života za početak… 11 Manuela Brubnjak (25) Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Talijanistika Manuela Brubnjak je rođena prijevremeno kao slijepa. Roditelji su je već u prvim godinama života uključili u habilitacijske programe (rana intervencija) te poticajno djelovali na njen razvoj. U svojoj školi u malom mjestu Manuela je bila najbolja, vrlo marljiva učenica, ali i vješta u svakodnevnim aktivnostima i kretanju te je nastavila školovanje u gimnaziji u susjednom gradu u koji je dnevno putovala. Kroz osnovnu i srednju školu imala je tiflopedagoško praćenje Centra „Vinko Bek“ (program integracije). Nakon uspješnog završetka gimnazije upisala je studij stranog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Informacije i pomoć u apliciranju na studij, za prilagodbu razredbenog ispita, za smještaj u studentskom domu te daljnjoj rehabilitaciji dobila je od dotadašnje tiflopedagoginje. Razredbeni ispit djevojka je položila na prijenosnom računalu (JAWSprogram uz čitač ekrana) što je mogla čitati i profesorica na ispitu na crnom tisku. Dobila je smještaj u studentskom domu (sama u sobi kako bi imala više privatnosti kao i prostora za potrebne stvari i tehnologiju). Nakon upisa na studij, iako se željela odmah uključiti potpuno u nastavu, zbog potrebe treninga orijentacije i kretanja (put od doma do fakulteta tramvajem) te snalaženja u studentskom domu, dva dana tjedno je provodila u rehabilitacijskim programima Odjela za odrasle osobe Centra „Vinko Bek“, a tri dana tjedno na fakultetu prva tri mjeseca studiranja. 12 Na fakultetu je sama skenirala potrebnu literaturu i materijale, a koristila se i brajevom bilježnicom na nastavi. S profesorima bi se sama dogovarala za potrebne prilagodbe. Nije joj bila potrebna pomoć u učenju. Od „Školske knjige“ je dobila neke udžbenike u elektronskom obliku, a rječnik su joj skenirali u Udruzi „Zamisli“. Bila je stipendistica lokalne institucije za nacionalnu manjinu. Spretna u aktivnostima svakodnevnog života, sama je pripremala hranu, održavala prostor sobe te prala rublje koristeći domsku perilicu kojoj je tiflopedagog obilježio programe brajevim oznakama. Unatoč zahtjevnom studiju, našla je vremena za druženje sa studentima sa i bez invaliditeta te proslave u zajedničkom prostoru. Također, džeparac je zarađivala dajući instrukcije ostalim studentima. Kad bi joj bila potrebna pomoć, zatražila bi je, primjerice, kad bi dobila neku obavijest u domu na standardnom tisku, otišla bi do studentice u susjedstvu da joj ova pročita. Nakon završetka studija Manuela samostalno živi u Zagrebu gdje su joj roditelji kupili stan, povezana je s nekim susjedima (ako se nešto u stanu pokvari, traži pomoć). Uporno se javlja u škole na natječaje za posao. Odlučila se za ostanak u velikom gradu jer joj pruža kvalitetniji i zanimljiviji život. Povremeno prevodi. I dalje daje instrukcije iz stranog jezika, skenira materijale za te osobe, zadaje im zadaće u elektronskom obliku i pregledava ih. S prijateljima pjeva u zboru Udruge slijepih, ide na koncerte, u kazalište i u crkvu. Koristi pripadajuća prava iz socijalne skrbi, a i roditelji joj pomažu u uzdržavanju. Sretna je i nada se da će uskoro dobiti posao, kako bi se još više osamostalila i imala ispunjeniji život. 13 1. DIO 14 ZAŠTO STUDIRATI? Obrazovanje čini preduvjet za socijalno uključivanje putem jednakih prilika u obrazovanju (Bolonjski proces). Visoko je obrazovanje najvažniji čimbenik zapošljavanja i kvalitetnog početka profesionalnog života te podiže, općenito, kvalitetu života slijepih i slabovidnih osoba. Omogućava stjecanje samostalnosti i nezavisnosti te potiče aktivno uključivanje u društvo. Slika 2. Obrazovanje u srednjoj školi Centra „Vinko Bek“, simulacija radnog mjesta. Izvor: Letak Centra Obrazovanje, samo po sebi, je moćan alat za razvijanje potencijala osoba s oštećenjima vida u cilju njihova doživljavanja uspjeha i cjelokupnog osnaživanja. Obuhvaća preuzimanje obveza i odgovornosti od strane osoba s invaliditetom. Obrazovanje je osnova za stalno povezivanje znanja, vještina i sposobnosti u složen sklop kompetencija potrebnih za uspješno sudjelovanje u društvenom životu zajednice. Visoko obrazovanje, kroz interakcije slabovidnog/slijepog studenta s drugim studentima i drugim članovima akademske zajednice te obrazovne aktivnosti, 15 doprinosi razvoju socijalno-komunikacijskih vještina, suradnje, vještina timskog rada, a naročito vještina samozastupanja. Obilježja i posebnosti funkcioniranja osoba s oštećenjima vida, ograničenja proizašla iz samog oštećenja te predrasude/prepreke u društvu otežavaju pristup visokom obrazovanju. Visoko obrazovanje za osobe s invaliditetom ima izrazito pozitivno djelovanje na individualnu i kolektivnu percepciju invaliditeta. Značajno utječe na rušenje predrasuda prema osobama s invaliditetom te realan stav prema njihovim sposobnostima i mogućnostima. Dosadašnja iskustva, unatoč nedovoljne uređenosti sustava za potporu obrazovanja osoba s invaliditetom, su pokazala da je određen broj studenata s oštećenjima vida bio uspješan zahvaljujući sposobnostima, visokoj motivaciji i ustrajnom kontinuiranom povećanom ulaganju napora u izvršavanje studentskih obveza. Uz razvijene mjere potpore, opravdano je pretpostaviti da će veći broj studenata s oštećenjima vida uspješno završiti visoko obrazovanje. Vrlo je važan primjeren izbor studija (uglavnom su to „društvena“ usmjerenja: studiji jezika, povijesti, pravo, glazbena umjetnost, informatika, novinarstvo, psihologija, edukacijska rehabilitacija). Osoba s oštećenjem vida treba voditi računa o svojim jakim stranama, sposobnostima i vještinama, odnosno stupnju rehabilitiranosti. Problem nastaje kad su vlastita očekivanja i očekivanja roditelja (ili drugih autoriteta i/ili vršnjaka) nerealno visoka ili nerealno niska. Prihvaćanje oštećenja vida/adaptacija na oštećenje je temelj da bi mlada osoba imala realistična vlastita očekivanja svoje (profesionalne) budućnosti. Slika o sebi predstavlja bazično naučeni obrazac doživljavanja sebe i ključni čimbenik hoćemo li novoj situaciji pristupiti s očekivanjem uspjeha ili neuspjeha. Očekivanje uspješnosti u nekoj situaciji prvenstveno će ovisiti o doživljaju vlastite kompetentnosti, odnosno o tome je li formirana pozitivna 16 slika o sebi. Očekivanje uspjeha je obično odlučujući faktor za to hoćemo li u danoj situaciji koristiti najučinkovitiji način ponašanja koji će nas dovesti do željenog ishoda. Izborom efikasnog načina reagiranja i postizanjem uspjeha doživljavamo potvrdu svoje sposobnosti i jačamo pozitivnu sliku o sebi. U protivnom slučaju, uz negativnu sliku o sebi javlja se očekivanje da ćemo doživjeti neuspjeh. To rezultira manje učinkovitim načinima rješavanja problema i realno slabijem uspjehu u nekoj aktivnosti. Opetovanim doživljajem neuspjeha osoba formira negativnu sliku o sebi i stalno prisutan osjećaj nekompetentnosti i nezadovoljstva. Takav student treba psihološku pomoć. Prisutne su velike individualne razlike u populaciji osoba s oštećenjem vida. Različite očne dijagnoze, stupanj i vrijeme nastanka oštećenja, uz utjecaj individualnih osobina i okoline rezultiraju različitim stupnjem samostalnosti i funkcioniranja osobe. Tako primjerice, dvije osobe s jednakim dijagnozama i oštrinom vida mogu imati vrlo različit funkcionalni vid. Nagli gubitak vida u adolescenciji je najteže prihvatiti: proces adaptacije je dugotrajan i neophodna je psihosocijalna rehabilitacija te osposobljavanje za korištenje novih tehnologija. Stoga je potrebno to proraditi prije upisa na studij. Postupni gubitak vida omogućava adaptaciju na stanje, ali je također zahtjevan i psihološki proces: primjerice, osoba se dulje oslanja na vrlo slab vid, a nije spremna osposobiti se za nove tehnologije ili kretanje uz pomoć bijelog štapa. Neki studenti mogu imati i dodatna oštećenja (oštećenje sluha, motorike, ADHD sy., teškoće učenja i dr.) što dodatno može otežati njihovo funkcioniranje, primjeren izbor studija i razumne prilagodbe. 17 Razumna prilagodba se provodi s ciljem izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom, a da ne zahtijeva iznimna sredstva i ne ugrožava akademske standarde. Potrebe studenata s oštećenjem vida su, kao i kod ostalih studenata:  samostalno kretanje,  informiranost,  uključenost u nastavu,  učenje i  izvršavanje studentskih obveza. Potporu studentima s oštećenjem vida pružaju različite ustanove, uredi i nevladine udruge. Potpora može uključivati rehabilitaciju, psihosocijalnu pomoć te druge oblike pomoći. Slika 3. Učenje korištenja elektroničke bilježnice Izvor: Letak Centra „Vinko Bek“ Pojedini specifični rehabilitacijski programi omogućuju stjecanje važnih vještina i samostalno učinkovito funkcioniranje slabovidne ili slijepe osobe 18 (program aktivnosti svakodnevnog života, orijentacija i kretanje, brajica, asistivne tehnologije, vježbe vida i slično). Slika 4. Trening orijentacije i kretanja Izvor: Letak Centra „Vinko Bek“ Slika 5.a Korištenje brajevog retka Slika 5.b Trening svakodnevnih vještina Izvor: Letak Centra „Vinko Bek“ Izvor: Mrežna stranica Centra „Vinko Bek“ Studenti s oštećenjem vida koriste obično više obrazovnih medija, a o preferiranom pristupu informacijama (auditivni, taktilni, vizualni i/ili njihova kombinacija) odlučuju sami i/ili uz pomoć edukacijskog rehabilitatora. 19 Potreban je individualiziran pristup studentu na fakultetu. Ovisno o osobinama studenta mogu se odabrati i prilagoditi nastavne metode i sredstva, pomoćne tehnologije te i sam pristup informacijama. Slika 6. Čitač ekrana Izvor: Letak Centra „Vinko Bek“ Svoj status student s oštećenjem vida dužan je dokazati (koordinatoru fakulteta za studente s invaliditetom): 1) Rješenjem o tjelesnom oštećenju HZZMO, 2) Rješenjem o individualiziranom pristupu tijekom ranijeg školovanja ili 3) potvrdom ovlaštenog liječnika školske medicine. Cilj je definirati pojedince koji imaju pravo na posebne akademske prilagodbe. Studenti koji se javno ne žele deklarirati, nemaju tu obvezu u sustavu visokog obrazovanja, no tada ne ostvaruju pravo na prilagodbu. Ako se invaliditet (koji nije prepoznatljiv) jasno ne deklarira, student još više može otežati svoj položaj, jer okolina nije upoznata s njegovim stvarnim mogućnostima i potrebama. Svi studenti imaju prava i obveze. Studenti s invaliditetom ponekad ne mogu pravodobno ispuniti svoje obveze zbog oštećenja i/ili liječenja. Stoga je važno da ostvare pravo na prilagodbu. Slijedi jedna priča iz života… 20 Jelena Opačak (21) Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju Velika prekretnica u mom životu dogodila se na kraju 5. razreda osnovne škole kada sam, zbog tumora na mozgu, izgubila veliki postotak vida, te mi je preostalo manje od 5%. Do tada sam bila odlična učenica, bavila sam se intenzivno plesom od svoje 4. godine, te imala brojne aktivnosti. No, tada je sve moralo stati, te sam prošla kroz tri operacije, propustila tri mjeseca nastave šestog razreda i morala naučiti kako, odjednom živjeti u zamagljenom i uskom svijetu oko sebe, te ponovno ući u svakodnevnu rutinu, ali na novi način. Kroz tri mjeseca propuštene nastave, mama mi je svakodnevno snimala sve ono što su radili u školi na način da sam posuđivala bilježnicu od prijateljice, te bi mi mama snimila sve što je pisalo diktafonom na kasetu. Tako sam naučila učiti na drugačiji način, te se usavršavala, iz dana u dan, u tome. Krenula sam u školu u 12. mjesecu i položila sve ispite zaostatka do Božića. U sedmom razredu uključila sam se u integraciju Centra „Vinko Bek“ i počela učiti brajicu koju sam, zbog bolesti defektologinje koja mi je dolazila, sama savladala u vrlo kratkome roku. Nakon razgovora o tome u školi, počela sam na jednome predmetu pisati bilješke i male testove na stroju i na taj način, uz konstantno vježbanje kod kuće, polako usavršavala čitanje i pisanje na taj način. Također, prošla sam obuku kretanja pomoću bijelog štapa. Obitelj mi je bila potpuna podrška u tome, a od prijatelja kako tko. Najbolja prijateljica bila je uz mene, te mi pomagala s kretanjem po školi, uz brojne druge prijatelje. 21 S obzirom da više nisam mogla plesati, počela sam ići na satove klavira, jer mi je glazba puno značila od malih nogu. Tako sam kroz sedmi i osmi razred, svirala klavir 2-3 puta tjedno. Nakon završetka osnovne škole, došla sam u Zagreb. Upisala sam se u III. Gimnaziju, opći smjer, a smještena sam bila u Centru za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“. Nastavila sam obuku kretanja pomoću bijelog štapa, te se vrlo brzo osamostalila u tome području. Počela sam s obukom rada na računalu s govornom jedinicom, te pred kraj prvog razreda dobila laptop. Od tada sam počela koristiti laptop u nastavi, te od drugog razreda koristila stroj i laptop za praćenje nastave. Na brajici sam pisala bilješke iz matematike, fizike, te kemije, zbog lakšeg zapisivanja pomoću dobro savladane brajice, nego malo težeg praćenja na računalu. Bilješke sam, gotovo sve, hvatala sama, ali kad nešto ne bih uspjela (posebno prirodne predmete), posudila bih bilježnicu od prijatelja i prepisala bih u domu, na način da mi netko od odgajatelja izdiktira bilješke koje nemam. Potrebne knjige sam, vrlo mali broj, imala na brajici, a sve ostalo sam nosila na uvećavanje, te ih osobno skenirala. Bilo je tu odličnih suradnji s nastavnicima, ali i onih malo težih. Uvijek se je netko našao tko bi zaboravio na vas, u smislu izricanja napisanog na glas, neslaganja oko pripreme ispita, ali sve se to uspjelo riješiti, uz puno podsjećanja i razgovora s njima, pri čemu je osobna aktivnost nevjerojatno velika. Tako sam prošla kroz četiri godine srednje škole, te na kraju polagala državnu maturu. Tu sam imala malih problema, u pogledu prilagodbe i organizacije mature, ali sam je na kraju uspješno položila. 22 Želja mi je bila, kroz cijelu srednju školu, upisati studij psihologije. Prijavila sam to kao prioritetni izbor, te polagala prijemni ispit, kao dodatak državnoj maturi. Organiziran je bio tako da mi je asistentica s odsjeka čitala ispit, a ja sam joj davala odgovore. Nakon položenog prijemnog, upisala sam studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Došla sam ponovno u Zagreb, te se smjestila u studentski dom. Sada sam postala potpuno samostalna osoba, u smislu svakodnevnog života. Na fakultetu sam upoznala brojne kolegice i kolege, koji su stvarno pristupačni i uskakali su kad god je bilo potrebno. No, većina posla je na samoj osobi. Od literature nisam imala ništa pripremljeno, osim što sam dobila od starijih kolega koji također imaju problema s vidom, ali to je mali broj i većinom su bile knjige starijih izdanja, a mi smo te godine dobili baš nova izdanja, po kojima se radilo. Tako sam provela sate i sate skenirajući knjige iz kojih ću moći učiti. Predavanja sam pratila, u početku, na elektroničkoj bilježnici „Pronto“, a nakon nekog vremena prešla sam na laptop, koji mi je bio puno praktičniji. Bilješke sa svih predavanja zapisivala sam na laptop, jer nitko od profesora nije dopuštao snimanje predavanja, a malo tko je izlazio u susret s davanjem prezentacija. No, na samome početku, morala sam se svakome od profesora javiti, predstaviti se kao visoko slabovidna studentica, proći s njima načine na koje ćemo raditi, te ih svaki put podsjećati za dogovore, kao što su čitanje kolokvija ili ispita, dogovaranje oko vježbi. Većina profesora je izlazila u susret i stvarno nije bilo problema, ali mora se biti izuzetno aktivan i tražiti to sve od njih, jer ako se ne traži, neće se niti dobiti. 23 Znalo se često dogoditi da se, npr. pojavim na ispitu, a profesor mi kaže da je zaboravio da se sa mnom dogovorio, pa onda slijede ponovni dogovori, komunikacija preko mail-ova, traženje po odsjecima i sl. Kako bih bila u koraku sa svime, morala sam biti svakodnevno na računalu i stranicama fakulteta, osobnim stranicama studenata, te mnogim drugim, putem kojih smo dobivali informacije o predavanjima, ispitima, vježbama. To je često znalo biti dosta iscrpljujuće, ali sam znala podignuti glavu i nastaviti dalje s osmijehom na licu. Nisam tražila oslobođenje od tjelesnog, već sam prvi semestar išla na jogu, a onda se vratila svojoj ljubavi, plesu, te tako plešem sve do sada. Prvu i drugu godinu „očistila“ sam u roku, a sada uspješno prolazim kroz treću. S obzirom na to da sam, kada mi je vid pao, promijenila način prehrane i prešla na kombinaciju vegetarijanstva i makrobiotike, na tom sam se području morala također prilagoditi i kroz srednju školu i na fakultetu. U srednjoj mi je kuhala kuharica u domu, a na fakultetu nekad jedem u menzi, ali često kuham sama. Kroz srednju školu, bila sam uključena u brojne manifestaciju u domu, školi i izvan toga, a na fakultetu se, također, uključujem u brojne aktivnosti. Tako sam bila na nekoliko konferencija i edukacija, na susretu studenata u Novom Sadu, a od ove akademske godine i volontiram na Hrabrome telefonu. Tu sam prošla kroz brojne edukacije, nadogradnje i nastavljam tako i dalje. Moja poruka svima je da je studiranje onog što volite nešto prekrasno, ali zahtjeva maksimalnu aktivnost i trud, te da se svaki dan života treba ispuniti lijepim i pozitivnim stvarima, onime što volite, podići glavu gore i reći sam sebi, a onda i svima drugima: „Ja to mogu, hoću i želim!. Ništa nije nemoguće, samo treba htjeti! “ 24 PRIMJERI DOBRE PRAKSE Hrvatska – Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ prepoznat je u Hrvatskoj kao ustanova koja već 20 godina promiče uključivanje djece i mladih s oštećenjima vida u redovne odgojno-obrazovne sustave. Na taj način učenici ostaju u svojoj obitelji i lokalnoj zajednici te se, uz podršku mobilnih stručnjaka iz Centra, uspješno pripremaju za polaganje državne mature te upis na fakultete. Neki učenici iz integracije nakon osnovne škole dolaze iz svojih sredina u Zagreb te polaze srednje škole (gimnazije i strukovne škole, npr. smjerovi komercijalist, fizioterapeut), uz smještaj, rehabilitaciju i stručnu podršku u Centru. Unazad više godina, izgrađena je odlična suradnja s III. gimnazijom u Zagrebu koju je uspješno završilo više slijepih i slabovidnih učenika uz podršku Centra, nakon čega su upisali, i neki od njih već završili fakultet. Učenici Srednje škole Centra „Vinko Bek“ koji se osposobljavaju za zanimanje poslovni tajnik imaju dodatne pripreme iz glavnih školskih predmeta kako bi uspješno položili državnu maturu i bolje se pripremili za upis na studij. Također, korisnici na Odjelu za odrasle koji su kasnije izgubili vid imaju mogućnost prekvalifikacije uz rehabilitaciju, a neki se od njih također kasnije odlučuju za visoko obrazovanje. Budući studenti koji dolaze iz integracije, ali nisu dovoljno pripremljeni za polazak na studij, polaze rehabilitacijske programe (trening orijentacije i kretanja, svakodnevne vještine, tiflotehniku...) na Odjelu za odrasle kako bi se u većoj mjeri osamostalili i bolje funkcionirali na fakultetu. Program cjeloživotnog učenja namijenjen je osobama koje su završile program psihosocijalne rehabilitacije, ali im je zbog osobnih, obiteljskih, prostornih ili društvenih promjena potrebna dodatna edukacija. 25 Cjeloživotno učenje je važno kako bi se održavale postojeće vještine, usvajale nove tehnologije i ostala znanja koja će doprinijeti lakšem zapošljavanju i samozapošljavanju. Kontakti: Centar „Vinko Bek“ Odjel odgoja i psihosocijalne rehabilitacije mladeži Ani Županović, prof. psihologije tel. 01 2382-251 Centar „Vinko Bek“ Odjel za odrasle Vilma Bilopavlović, soc. rad. tel. 01 2382 230, 2382 240, 099 2316 872 mr. Jelena Pensa Galian tel. 01 2382 233 26 Danska – Sveučilište Aarhus Danska je jedna od zemalja Europske unije koja je dosegla visoki stupanj prilagođenosti svojih visokoobrazovnih institucija edukaciji slijepih i slabovidnih osoba te osigurala njihovu integraciju u visokoobrazovni sustav. Ukratko, Danska je kreirala svoju vlastitu priču stvaranja i održavanja podrške osobama s invaliditetom. Sve započinje od formiranja politike o invaliditetu (eng. Danish disability policy), koja se bazira na tri osnovna koncepta koja predstavljaju središnje elemente pri izjednačavanju mogućnosti, a to su percepcija invaliditeta sa aspekta utjecaja okoline, načelo kompenzacije te načelo odgovornosti sektora. Dakle, postavljanjem ovakvog pravnog okvira, Danska je svojim građanima s invaliditetom osigurala zakonsko pravo na ravnopravnost. Nadalje, na državnoj razini, u Kopenhagenu se nalazi IBOS (Institut za slijepe i slabovidne osobe). Osnovni cilj instituta je da svim osobama s poteškoćama u vidu, bilo da se radi o učenicima ili o odraslim osobama, pruži potrebne konzultacije i edukaciju. Institut se fokusira na pružanje pomoći slijepim i slabovidnim osobama u srednjoškolskom i visokom obrazovanju te osigurava da svaka slijepa ili slabovidna osoba dobije „početni paket“ (starter kit). Razlikuju se dva paketa, jedan za slijepe osobe i jedan za slabovidne osobe. Osnovni sadržaj paketa je prijenosno računalo s pomoćnim softverom te printer i skener. Paketi za slabovidne osobe sadrže posebnu lampu. Nakon dobivanja opreme, slijedi dvodnevna edukacija o korištenju opreme, a po potrebi su moguće i dodatne konzultacije. Institut pruža i mogućnost da se analiziraju učenikove tehničke vještine, s obzirom na njegove vidne mogućnosti. Analiza se temelji na razgovorima i 27 različitim testovima kojima učenici (budući studenti) pristupaju opremljeni s odgovarajućim alatima. Zanimljivost djelovanja ovog Instituta jest i činjenica da se fokusira na zvuk, a ne na Braillevo pismo, iz razloga što je ono dosta skuplje. Nastavno na Institut, koji predstavlja osnovu za pružanje podrške slijepim i slabovidnim osobama, tu je i Sveučilište Aarhus koje je poznato po izvrsnosti u prilagodbi svog visokoobrazovnog programa slijepim i slabovidnim studentima. Iz razloga što predstavlja izvrstan primjer dobre prakse, od koje hrvatska sveučilišta mogu mnogo naučiti, Sveučilište u Aarhusu je postao međunarodni partner na projektu „Studirajmo zajedno!“ Slika 7. 3D prikaz grafa Izvor: IBOS (fotografija sa studijskog putovanja) Sveučilištu u Aarhusu je započelo svoju prilagodbu još u 1997. g., osnivanjem Studija za osobe sa oštećenjem vida, koji je potom 2001. g., sukladno danskom Zakonu o posebnoj edukacijskoj potpori, preimenovan u Studij za studente s posebnim potrebama. Naposljetku, 2005. g. je dobio svoje današnje ime Centar za podršku i savjetovanje. 28 Misija Centra za podršku i savjetovanje je da poboljša proces učenja na način da pruži adekvatne savjete i pomoć svim studentima koji imaju poteškoće s učenjem, što uključuje i osobe s oštećenjima vida. Slika 8. Karta Europe 3D Izvor: IBOS (fotografija sa studijskog putovanja) U Kopenhagenu postoji i digitalna knjižnica NOTA. To je najstarija knjižnica u Danskoj koja se orijentirala na pružanje svog cjelokupnog sadržaja osobama s poteškoćama u čitanju. U tu svrhu, konstantno prati informatičke tehnologije te prilagođava sve materijale i medije kako bi svi imali jednak pristup sadržaju knjižnice. Kontakti: Aarhus University Willy Astrup, Chief advisor Centre for Teaching Development and Digital Media - Team for Studiekompetence Web: http://www.au.dk/ . 29 2. DIO 30 VAŽNE INFORMACIJE ZA BUDUĆE STUDENTE UPISI NA STUDIJE I KAKO STUDIRATI? Prilagodba ispitne tehnologije na ispitima državne mature Za ostvarivanje prava na prilagodbu ispitne tehnologije na ispitima državne mature mjerodavan je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr). Za sve su kandidate ispiti iz određenog predmeta sadržajno isti, no kandidati s teškoćama imaju pravo na prilagodbu ispitne tehnologije, odnosno prilagodbu oblika ispita te ispitnog postupka Neki od oblika prava su: 1) Pravo na produljeno vrijeme pisanja ispita – kandidati s oštećenjem vida do 100%-tno produženje, 2) Pravo na uvećani tisak za slabovidne, 3) Pravo na brajicu za slijepe i korištenje brajičnog stroja/prijenosnog računala ili elektroničke bilježnice, 4) Pravo na osobnog pomagača koji čita tekst/pitanja i piše kandidatove odgovore – ukoliko kod kandidata došlo do kasnije sljepoće te još nema svoje pismo i nije rehabilitiran za korištenje brajice, a više ne može pročitati ono što je eventualno napisao. Učenik koji drži da ima pravo na prilagodbu ispitne tehnologije, treba se javiti ispitnom koordinatoru u srednjoj školi. Ispitni koordinator će ga upoznati s načinom polaganja ispita i uputiti u sve što je potrebno napraviti kako bi ostvario svoja prava. 31 Individualizirano prilagođeni način polaganja dodatnih provjera posebnih sposobnosti Kandidati s oštećenjima vida, kod kojih postoji takva potreba, bez obzira na stupanj tjelesnog oštećenja, imaju pravo zatražiti individualizirano prilagođeni način polaganja dodatnih provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti, koje se provode na pojedinim sastavnicama hrvatskih Sveučilišta. Načini prilagodbe razlikuju se s obzirom na specifičnosti oštećenja vida. Kako bi kandidat ostvario to pravo, dužan je prilikom prijave za pristupanje provjeri na željenom fakultetu istaknuti postojanje potrebe za prilagođenim načinom provjere te koja je vrsta prilagodbe nužna. Također, za ostvarivanje tog prava za vrijeme studija (provjere znanjakolokviji i ispiti) potrebno je obratiti se koordinatoru za studente s invaliditetom na određenom fakultetu te zahtjevom za prilagodbom popratiti dokumentacijom koja dokazuje da je prilagodba potrebna. Primjeri dokumentacije kojom se potvrđuje prilagodba: 1) Odluka o prilagodbi ispitne tehnologije na ispitima državne mature – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, 2) Rješenje o kategorizaciji invaliditeta (stupnju oštećenja) – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 3) Rješenje o individualiziranom pristupu tijekom ranijeg školovanja, 4) Potvrda mjerodavnog liječnika školske medicine. 32 Pravo prednosti pri upisu Kandidati s oštećenjem vida koji imaju stupanj tjelesnog oštećenja 60% ili više upisuju se ako prijeđu razredbeni prag i zadovolje na provjeri posebnih sposobnosti (ako je ona predviđena). Kako bi kandidat ostvario to pravo dužan je u propisanom roku Središnjem prijavnom uredu Agencije za znanost i visoko obrazovanje preporučeno poštom poslati Rješenje o stupnju tjelesnog oštećenja HZMO. Rok je naveden u tekstu „Natječaja za upis studenata u I. god. preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija“ za svaku akademsku godinu na internetskoj stranici Sveučilišta u Zagrebu (www.unizg.hr/uredssi). Dodatne informacije o upisima mogu se pronaći na stranici www.postanistudent.hr. Subvencija u troškovima studija Svi studenti koji prvi put upisuju I. god. imaju pravo na punu subvenciju participacije u troškovima studija. Studenti s invaliditetom koji imaju utvrđen postotak tjelesnog oštećenja 60% i veći, a koji upisuju višu godinu, ostvaruju pravo na punu subvenciju ako su u prethodnoj akademskoj godini stekli najmanje 30 ECTS bodova (za razliku od ostalih koji trebaju steći najmanje 55 ECTS bodova). 33 Smještaj Studenti s invaliditetom sa 60% i više utvrđenog tjelesnog oštećenja ostvaruju pravo na izravno dobivanje mjesta u studentskom domu. Studenti s invaliditetom s 50% i manje utvrđenog tjelesnog oštećenja ostvaruju dodatne bodove. Uvjeti smještaja, potrebna dokumentacija i rok predaje navode se u natječaju za raspodjelu mjesta u studentske domove za svaku akademsku godinu. U Zagrebu neki studenti koriste smještaj u sobe prilagođene studentima s invaliditetom. Usluga ispomoći studentima s invaliditetom u studentskom domu U Zagrebu neki studenti s invaliditetom koriste ispomoć u organizaciji dana, kretanju, održavanju prostora sobe... koju pružaju zaposleni studenti. Stipendije Radi potpore studentima s invaliditetom tijekom studiranja razne institucije raspisuju natječaje za dodjelu stipendija (sveučilišta, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta; pojedini gradovi, općine i županije). Na internetskom portalu Instituta za razvoj obrazovanja (www.stipendije.info) dostupne su informacije o natječajima za dodjelu stipendija u Hrvatskoj i inozemstvu. Hrvatska zaklada za školovanje slijepih Marko Brkić je usmjerena na dodjelu stipendija darovitim slijepim učenicima i studentima sa željom da im se omogući što uspješnije obrazovanje (www.zaklada-markobrkic.hr). 34 PRILAGODBA I POTPORA U NASTAVI Kako bi se osigurala adekvatna prilagodba i potpora u nastavi, neophodna je prethodna senzibilizacija nastavnika za potrebe studenata s oštećenjem vida i razumna prilagodba okoline. Razumna prilagodba akademskih aktivnosti mogućnostima studenata je preduvjet za uspješno studiranje. Pritom se ne smiju smanjiti standardi realizacije studijskih programa i očekivanja od studenata s invaliditetom. Studenti s oštećenjima vida imaju pravo na nesmetani profesionalni razvoj i usavršavanje u skladu s osobnim mogućnostima i planovima, u mjeri u kojoj se pritom ne narušava pravo drugih, a pojedina Sveučilišta za to trebaju osigurati uvjete. Sveučilišni kolegij Vršnjačka potpora za studente s invaliditetom Na Sveučilištu u Zagrebu uveden je kao izborni kolegij „Student koji želi pružati potporu studentu s oštećenjem vida“ te se studenta, uz pristanak studenta s oštećenjem vida s kojim pohađa isti studijski program, educira kroz kolegij za taj rad. Potpora se može pružati u kretanju, zapisivanju bilježaka, nabavci literature, zajedničkom učenju, opisivanju slikovnog materijala i tablica, itd. U Splitu se također organizira i vršnjačka potpora nakon edukacije studenata koji se žele na taj način angažirati i pomoći studentima s oštećenjima vida. 35 Individualizirano prilagođen način polaganja ispita Studenti s oštećenjima vida kod kojih postoji takva potreba, bez obzira na stupanj tjelesnog oštećenja, imaju pravo zatražiti individualizirano prilagođeni način polaganja ispita. Načini prilagodbe razlikuju se s obzirom na specifičnosti oštećenja vida. Tipovi prilagode mogu biti: 1) Pravo na produljeno vrijeme pisanja ispita – kandidati s oštećenjem vida mogu imati do 100%-tno produženje; 2) Pravo na uvećani tisak za slabovidne, 3) Korištenje brajice za slijepe i korištenje brajičnog stroja/prijenosnog računala ili elektroničke bilježnice). Za ostvarivanje ovog prava potrebno je javiti se koordinatoru za studente s invaliditetom na fakultetu ili izravno Uredu za studente s invaliditetom te svoj zahtjev potkrijepiti propisanom dokumentacijom. Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu referalni je centar koji kandidatima i studentima s invaliditetom pruža informacije u prostorima ureda i drugim prostorima Sveučilišta, telefonom, e-poštom te putem internetske stranice i tiskanog materijala. Različitim aktivnostima i oblicima potpore nastoji se izjednačiti mogućnosti i osigurati uvjeti za kvalitetno studiranje studentima s invaliditetom. Nudi se izravna pomoć studentima u rješavanju specifičnih problema koji se javljaju tijekom studiranja. 36 Koordinatori za studente s invaliditetom su nastavnici imenovani na svakom fakultetu, kontakt osobe kojima se studenti mogu obratiti radi ostvarenja svojih prava vezanih uz prilagodbu nastave i ispita te ostalih pitanja važnih za studente s invaliditetom. Koordinaciju za studente s invaliditetom čine studentski predstavnici imenovani na svakom fakultetu sa zadaćom iznošenja potreba, predlaganja aktivnosti i vrednovanja rezultata. Na Sveučilištu u Rijeci i Splitu također postoji Ured za studente s invaliditetom. U Rijeci postoji i određena literatura na brajici. Pomoćna tehnologija i prilagodba nastavne literature Ured za studente s invaliditetom u Zagrebu ima opremu za studente s oštećenjima vida (brajična bilježnica, govorna jedinica, čitač ekrana, elektronička povećala, skener, brajični printer) kojom se studentima omogućava pristup literaturi i lakše praćenje nastave. Također se osigurava prilagodba nastavne literature (elektronski zapisi, uvećani crni tisak). Za korištenje opreme i usluge prilagodbe nastavne literature treba pravovremeno kontaktirati Ured. Student s oštećenjem vida obično ima i vlastitu potrebnu opremu na kojoj je educiran i spretan te je može koristiti na studiju. Važno je da student profesorima pojasni sve mogućnosti pomoćne tehnologije koju koristi kako bi se bolje iskoristila u nastavi. Treba objasniti u kojim se formatima mogu koristiti materijali. 37 Informacijske tehnologije omogućuju brz i prilagođen pristup te obradu podataka. Treba odabrati primjerene računalne programe (olakšavaju čitanje i pisanje te izjednačavaju mogućnosti komunikacije s okolinom, olakšavaju proces učenja i podižu kvalitetu života). Sposobnost pismene komunikacije osnova je vrednovanja znanja i ishoda učenja uz pomoć pismenih provjera znanja. IT je važan alat za samostalnost studenata oštećenog vida koji koriste kombinaciju formata, alata i tehnologija kako bi realizirali svoje akademske obveze. Projekt “Studirajmo Zajedno!” sam po sebi ima inicijativu da se korištenjem Moodle platforme za e-učenje osiguraju jednaki uvjeti studiranja za slijepe i slabovidne studente na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu u Splitu. Pomoćne tehnologije za slijepe su:  čitači ekrana,  govorna jedinica,  elektronička bilježnica,  brajični stroj za matematičke izračune; a za slabovidne:  prijenosno računalo i  elektroničko povećalo. Prijevoz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava naknadu dijela troškova prijevoza za redovite studente s invaliditetom (www.mzos.hr). 38 Pravo na potporu namijenjeno je studentima koji se nisu u mogućnosti samostalno koristiti sredstvima javnog gradskog prijevoza. Udruge osoba i studenata s invaliditetom Udruge svojim različitim aktivnostima doprinose podizanju kvalitete studiranja studenata s invaliditetom. Korisne poveznice:  Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom „Zamisli“ (www.zamisli.hr)  Udruga slabovidnih osoba „Vid“  Hrvatski savez slijepih (www.savez-slijepih.hr)  Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba „Dodir“ (www.dodir.hr)  Institut za razvoj obrazovanja (www.iro.hr) 39 PRILAGODBA NA STUDIJ Psihosocijalne potrebe i potencijalne poteškoće studenata s oštećenjem vida Dolazak na studij mlade osobe s oštećenjem vida je veliki životni izazov, ali i vrlo stresan događaj, jer postavlja niz novih zahtjeva. Mnogi odlaze iz mjesta stanovanja u veliki grad, iz roditeljskog doma i po prvi put žive sami ili s „cimerima“. Ova velika promjena koja zahtijeva prilagodbu na drugu okolinu, socijalnu i prostornu, može izazvati nesigurnost i tjeskobu te osamljenost mlade osobe s oštećenjem vida. Naročito se teško adaptirati ako nema svakodnevnu podršku svoje obitelji i/ili vršnjaka. Kako je općenito mali broj studenata s invaliditetom, student s oštećenjem vida se može osjećati naglašeno drugačiji od drugih studenata i usamljen, pogotovo ako dolazi iz posebnih uvjeta Srednje škole Centra „Vinko Bek“, gdje je imao podršku učenika s oštećenjem vida i s kojima se do tada identificirao. Za osjećaj osobne kompetentnosti ključna je vještina samozastupanja. Neke osobe s oštećenjem vida stekle su je kroz osobni rast i razvoj, a većina ostalih ih je trebala steći kroz rehabilitacijske programe. Kod većine osoba s invaliditetom vještina samozastupanja ne dolazi spontano, već kroz upoznavanje svojih jakih strana i ojačavanjem slabosti. Kad se odluče aktivno založiti za svoja prava, neophodno je da znaju kako to postići (pomoći će im komunikacijske vještine), ali i informiranost o svojim pravima. Osjećat će se sigurnije ako se mogu osloniti na vlastite kompetencije i samostalno preuzeti kontrolu nad vlastitim životom, a ne da se i dalje moraju oslanjati na pomoć roditelja i profesora. 40 Samozastupanje je dobra reakcija u različitim situacijama kada osoba s oštećenjem vida treba zatražiti neophodnu pomoć ili odbiti pomoć kad joj ona nije potrebna. Kad osoba naiđe na nerazumijevanje i neargumentirana ograničenja, potrebno je asertivnim - neagresivnim ponašanjem tražiti da se postupi u skladu s njenim potrebama. Poznavanje zakonske regulative o pravima slijepih osoba važno je za studente kod kojih raste potreba za samostalnošću i neovisnošću od roditelja. Na što se treba pripremiti pri dolasku na studij? Neke od stvari na koje se treba pripremiti prilikom dolaska na studij su navedene u popisu:  Novi obrazovni zadaci – pojačani zahtjevi na nastavi, vježbama, kolokvijima, ispitima uz korištenje IT i pomagala, nove i učinkovitije strategije učenja iz obimne literature i slično.  Navikavanje na nove zahtjeve različitih nastavnika.  Suradnja sa sveučilišnom administracijom – traženje pomoći prilikom ispunjavanja različitih formulara.  Komunikacija s drugim studentima na studijskom programu, zajedničko učenje i priprema seminarskih radnji.  Stvaranje novih prijateljstava.  Osobni stresori – nerealistična očekivanja mlade osobe s oštećenjem vida, nedovoljno razvijene socijalno-komunikacijske vještine, problem traženja pomoći kad je ona potrebna, nedovoljna samostalnost u aktivnostima svakodnevnog življenja (promjena u uvjetima stanovanja i prehrane) i/ili nedovoljna samostalnost u kretanju. 41 Samostalnost i osobna organiziranost studenta s oštećenjem vida Iako će neki studenti i dalje živjeti u roditeljskom domu, neki će imati privatni smještaj ili smještaj u studentskom domu. Bitno je uzeti u obzir studentove želje, primjerice želi li on smještaj u prilagođenom dijelu doma ili je važnije da je smještaj prizemno, blizu drugih važnih prostora ili gradskog prijevoza i slično. Svakodnevni život studenta uključuje uobičajene aktivnosti kao što su slobodno vrijeme, briga o sebi, održavanje kućanstva, pripremu hrane i slično, stoga je jako bitno da se studenti osamostale. Studentima s oštećenjima vida je za većinu aktivnosti potrebno više vremena, napora i dobre osobne organizacije (neke strategije su sigurnije i olakšavaju svakodnevno funkcioniranje), što ne znači da studenti s oštećenjem vida trebaju sažaljenje. Ponekad im samo treba pomoć i potpora. Kako se mlada slabovidna/slijepa osoba može prilagoditi i nositi s novim izazovima? Ako je student adaptiran na oštećenje vida i ima strategiju suočavanja s invaliditetom, funkcionirat će bolje na fakultetu. Bolje planiranje aktivnosti i redovito izvršavanje obveza smanjuje stres. Važno je povezati se s drugim studentima s oštećenjem vida i onim bez oštećenja kako bi imali svoju socijalnu mrežu i potporu, sudjelovali u druženjima i učili u manjim grupama. 42 Na fakultetima se organiziraju radionice, edukacije i konzultacije čiji je cilj unapređivanje znanja i vještina potrebnih za uspješno studiranje. Mnogima će pomoći savjetovanje, usmjeravanje i mentoriranje. Mnogi studenti imaju strah od ispita. Vježbe opuštanja i učenje novih strategija učenja mogu pomoći. Ukoliko student s oštećenjem vida ima problem, važno je povjeriti se kolegama, nastavnicima ili Centru za savjetovanje i podršku studentima. Savjetovalište se nalazi na svim fakultetima i osigurava akademsko, karijerno i psihološko savjetovanje studentima te trening životnih vještina. Važno je unaprijediti svoje komunikacijske vještine, naučiti kako konstruktivno rješavati sukobe i graditi kvalitetnije odnose s kolegama. Savjeti studentima s oštećenjima vida za bolju komunikaciju: Komunikacija je dio svakodnevnice, a kako bi ta svakodnevnica bila što ugodnija, slijedi nekoliko savjeta:  Pozdravi kolegu studenta.  Imaj inicijativu, predstavi se (ne očekuj odbacivanje), već da ćeš upoznati nove zanimljive ljude.  Reci drugima što radiš u nekoliko rečenica (npr. kad koristiš nešto od tehnologije za osobe s oštećenjem vida).  Podijeli s drugima neki svoj zanimljivi/smiješan doživljaj.  Prilikom razgovora traži zajedničke interese, ciljeve i iskustva (komentiraj npr. predavanje ili pripremu za ispit, sportski ili kulturni događaj). 43  Podijeli s drugima svoje mišljenje i osjećaje, pitaj druge za njihove.  Pri ponovnom susretu nastavi temu koja vam je bila interesantna, pitaj za nešto što se planiralo.  Ako ti se nešto sviđa kod kolege, reci mu to.  Iako imaš oštećenje vida, u razgovoru nastoj biti okrenut prema sugovorniku i na primjerenoj udaljenosti (neki ljudi ne vole da im se jako približiš; ako primijetiš da su se odmakli, poštuj tu udaljenost).  Kad si čula/čuo da se nešto dogodilo, a nije ti jasna situacija, pitaj za objašnjenje.  Pitaj za mogućnost da te druga osoba povede ili odvede do kuda je potrebno (metodom videćeg vodiča: reci ljubazno kako ćeš se uhvatiti za ruku pomagača, ne dozvoli da te gura).  Traži ljubazno pomoć kad ti je potrebna ili je odbij kad to nije (npr. ulazak u autobus, informiranje o trasi vožnje itd.).  Ako ti možeš u nečemu pomoći kolegi, ponudi mu pomoć i učini to (npr. daj mu informacije ili instrukcije iz područja u kojem si ti bolji).  Koristi humor u nošenju s nekim situacijama (male šale na vlastiti račun odraz su inteligencije i samopouzdanja), drugi će se osjećati opušteno u tvom društvu.  Zauzmi se za sebe odlučno, ali asertivno (nenasilno) kad su tvoja prava ili potrebe zanemarene. 44  Budi tolerantan prema različitim ljudima i njihovim vrijednostima (zanimljivo je upoznavati različite ljude).  Treba napuštati uzajamne stereotipe između studenata s oštećenjem i bez oštećenja.  Informiraj se o zanimljivim događajima u gradu, predloži zajednički izlazak, posjet koncertu i sl.  Ako imaš „cimera“, budi tolerantan, trebaš strpljivo komunicirati i raditi kompromise.  Opusti se . 45 Kako se prilagoditi odvojenosti od obitelji i prijatelja? Odvojenost od obitelji i prijatelja je česta pojava za vrijeme studiranja, no treba imati na umu da se radi samo o fizičkom razdvajanju što ne znači da prestaje komunikacija ni da će se odnosi promijeniti. To je samo jedna faza odrastanja i osamostaljenja. Neki od savjeta su:  Ako se osjećaš osamljenim, a ne možeš za vikend otići kući, važno je češće komunicirati s obitelji (telefonom, SMS-ovima, mail-ovima), družiti se s prijateljima, bavit se onim što te zanima u slobodno vrijeme.  Društvene mreže (kao takve mogu imati pozitivne učinke u vidu dopunjavanja interakcije s drugima, doprinosa informiranosti među studentima, ali bitno je znati da društvene (online) mreže ne mogu i ne smiju u potpunosti zamijeniti socijalne relacije).  Važno je ohrabrivati samog sebe i imati na umu da je studij veliki test odrastanja i da ćeš nadići probleme.  Ako imaš poteškoće prilikom prilagodbe na studij, potraži pomoć u savjetovalištu za studente odmah jer se svaki problem lakše rješava u začetku, a ne kad naraste. 46 Ishodi visokog obrazovanja koji su neprocjenjivi za život mladog čovjeka s oštećenjem vida: SAMOSTALNOST I NEOVISNOST KOMPETENCIJE ZA AKADEMSKI I PROFESIONALNI ŽIVOT LAKŠE ZAPOŠLJAVANJE KVALITETNIJI ŽIVOT U NAJŠIREM SOCIJALNOM OKRUŽENJU OSOBNI RAST I RAZVOJ KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE I TIMSKI RAD SAMOZASTUPANJE 47 3. DIO 48 PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE Različite institucije u Hrvatskoj promiču socijalnu uključenost osoba s invaliditetom putem njihove integracije u tržište rada potičući pritom zapošljavanje na regionalnoj razini. Do sada se pokazalo da osobe s oštećenjem vida najčešće završavaju neke od studija:  Strani jezici – Filozofski fakultet  Povijest – Filozofski fakultet  Informatologija – Filozofski fakultet  Psihologiju – Filozofski fakultet  Edukacijska rehabilitacija,  Informatika,  Pravo,  Novinarstvo,  Studij glazbe/pjevanja i slično. Pokazalo se da studij matematike ili ekonomije najčešće odabiru dobro funkcionirajuće slabovidne osobe ili osobe koje su vid gubile postupno, odnosno kasnije su naglo izgubile vid – no ne mora biti nužno pravilo. 49 Nakon završenog studija mlade osobe s oštećenjima vida i dalje imaju prilike na radionicama ili tečajevima:  Raditi na sebi.  Usavršavati se u korištenju novih tehnologija i drugim vještinama.  Pripremati se za osobnu prezentaciju pri traženju zaposlenja.  Educirati za samozapošljavanje. Slika 9. Rad na IT tehnologijama Izvor: Centar „Vinko Bek“ 50 POTICAJI ZA ZAPOŠLJAVANJE Posebne skupine teže zapošljivih osoba, među kojima su i osobe s invaliditetom, mogu koristiti sve mjere iz nadležnosti Zavoda za zapošljavanje s posebnim naglaskom na mjere posebno prilagođene navedenim ciljanim skupinama: Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba: Državna potpora za zapošljavanje je dostupna poslodavcima koji djeluju profitno. Točan iznos subvencije ovisi o:  Statusu poslodavca (radi li se o malom, srednjem ili velikom poslodavcu) te o  razini obrazovanja osobe koju poslodavac zapošljava uz potporu. Poslodavac treba zadržati sufinanciranu osobu u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci. Osobe s invaliditetom mogu biti zaposlene uz potpore i ukoliko su bile uključene u program obrazovanja u tekućoj godini. Financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba prema potrebama tržišta rada: Ova mjera je usmjerena na uključivanje u programe obrazovanja posebnih skupina nezaposlenih osoba s ciljem povećanja njihove zapošljivosti. Mogu je koristiti osobe koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih i imaju potpisan profesionalni plan zapošljavanja. Financira se:  Trošak obrazovanja obrazovnoj ustanovi. 51  Nezaposlenoj osobi s invaliditetom osiguravaju se materijalna davanjanovčana pomoć u mjesečnom iznosu neoporezivog dijela stipendije.  Troškovi prijevoza.  Liječnički pregledi za zanimanja i zaštitna odjeća. Za program usavršavanja potrebna je završena srednja ili viša škola odnosno fakultet. Sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu: Programe javnog rada organiziraju i provode jedinice lokalne samouprave i udruge civilnog društva. Uvjet korištenja je prijava nezaposlene osobe na Zavodu za zapošljavanje u trajanju najmanje 6 mjeseci. Iznos sufinanciranja određuje se prema trajanju prijave u evidenciji nezaposlenih, a na bazi minimalne plaće koja je uvećana za doprinose na bruto plaću: Tako imamo:  Za nezaposlene koji su u evidenciji najmanje 6 mjeseci sufinancira se 75% bruto plaće i trošak prijevoza.  Za nezaposlene koji su u evidenciji duže od 36 mjeseci financira se ukupan trošak bruto plaće i trošak prijevoza. Neke djelatnosti javnog rada su:  Obrazovne aktivnosti.  Socijalna zaštita.  Kulturne djelatnosti. 52 Postoji i Fond za profesionalnu rehabilitaciju. Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Fond isplaćuje redovne i posebne poticaje s ciljem poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s invaliditetom. Redovni poticaji (za tromjesečni period): 1. Novčani poticaji – naknada u visini uplaćenog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapošljavanje. 2. Naknada razlike radi smanjenog radnog učinka. 3. Sufinanciranje troškova osobnog asistenta-pomagača u radu. Posebni poticaji: 1. Jednokratna materijalna davanja – obrazovanje osoba s invaliditetom (zaposlenih i nezaposlenih). 2. Sredstva za prilagodbu radnog mjesta – arhitektonska prilagodba. 3. Sredstva za prilagodbu uvjeta rada – tehnička prilagodba. 4. Kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom. 5. Sufinanciranje troškova radnog terapeuta. Na slikama koje slijede možemo vidjeti kako izgleda osposobljavanje u Centru „Vinko Bek“. 53 Slika 10. Osposobljavanje u administrativnim zanimanjima Izvor: Letak Centra „Vinko Bek“ Slika 11. Osposobljavanje u administrativnim zanimanjima Izvor: Letak Centra „Vinko Bek“ I za kraj, uspješna priča iz života… 54 Miloš Trifunović (24) Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb Miloš je slabovidan mladić s dobro razvijenim socijalnim vještinama, otvoreno komunicira i ima smisla za humor. Od drugog razreda osnovne škole, u svom malom gradu bio je u tiflopedagoškom praćenju Centra “Vinko Bek“ (program integracije). Uspješno je usvajao program u osnovnoj i srednjoj školi (gimnaziji) te položio državnu maturu bez ikakve prilagodbe. Da bi mu olakšala snalaženje u Zagrebu, tiflopedagoginja koja ga je pratila, dogovorila je s profesorom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu da mu na razredbenom ispitu daju test na uvećanom tisku. Uspješno ga je položio i postao student matematike i informatike. Bio je smješten u studentskom domu, imao je „cimera“ i družio se i dalje s prijateljima iz srednje škole i novima (bez i s oštećenjima vida). Nastavu je pratio uz pomoć prijenosnog računala I elektronskih zapisa. Zaposlenicu u referadi povremeno je tražio da mu pomogne u ispunjavanju formulara, što je ona radila sa zadovoljstvom. Miloš je bio među najboljim studentima na svojoj godini i nedavno je diplomirao s odličnom ocjenom. Jednom je prilikom gostovao na srodnom fakultetu u Splitu i dao je prijedlog profesoru za drugačije izvođenje nastavne jedinice. Profesor mu je dao zadatak da pripremi nastavni sat za sutra, što je Miloš uspješno realizirao. Zadnjih šest mjeseci studija aktivno je tražio posao preko oglasa. Za intervju se pripremao pomoću informacija o određenoj tvrtki i njenom području rada, pomoću literature o socijalno-komunikacijskim vještinama i uz sugestije edukacijskog rehabilitatora, odlazio je na testiranja te stjecao vlastita iskustva 55 vještinama i uz sugestije edukacijskog rehabilitatora, odlazio je na testiranja te stjecao vlastita iskustva Dobio je posao na šestom natječaju u manjem gradu u privatnoj tvrtki kao programer, iako je odmah rekao da je slabovidna osoba i da imaju pravo na poticaje pri njegovom zapošljavanju. Trenutno traži stan i „cimera“. Vodi jednu udrugu osoba s invaliditetom. Omiljen je među vršnjacima. 56 LITERATURA 1. Akcijski plan zapošljavanja osoba s invaliditetom za područje grada Zagreba za period 2011.2013.god. Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada; Europe Aid/HR 2. Gringhuis, D., Moonen, J., Woudenberg, P. (2002), Children with partial sight, Doorn, Bartimeus 3. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom http://www.posi.hr/dokumenti 4. Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007.-2015. god., NN 63/07 5. Opća deklaracija o ljudskim pravima, http://www.amnesty.hr 6. Pensa Galian, J. (2003.), Posebnosti adolescenata s oštećenjima vida u procesu odrastanja – Slika o sebi, izlaganje na simpoziju 7. Poljan, I. (2003.), Posebnosti adolescenata s oštećenjima vida u procesu odrastanja – Prihvaćanje oštećenja vida i komunikacija 8. Priručnik za savjetnike na tržištu rada o metodama sveobuhvatnog promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, 2011., IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala, Program EU za Hrvatsku 9. Stančić, V. (1991.), Oštećenja vida, Zagreb, Školska knjiga 10. Studenti s invaliditetom. Edukativni priručnici nadnaslova (Eduqality, Tempus project education for equal opportunities at Croatian universitas) 11. Studija o položaju i potrebama osoba s invaliditetom na tržištu rada, 2010., IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala, Program EU za Hrvatsku 12. Sveučilište u Zagrebu (Brošure i letci) Clip art je preuzet iz Microsoft Office. 57 58 Bilješke: 59 Bilješke: 60 „Studirajmo zajedno!“ 2014. Nositelj projekta Partneri Ekonomski fakultet u Splitu Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Ekonomskog fakulteta u Splitu