NOVI UVEZ Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva GODINA IX. ISSN 1845-2434 BROJ 14 PROSINAC 2011. http://www.zkd.hr NOVI UVEZ 14 Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva Godina IX. Prosinac 2011. Dragi knjižničari, Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853 http://www.zkd.hr Tajnik: Dino Alujević ([email protected]) Glavna i odgovorna urednica: Katja Matković Mikulčić Uredništvo: Lorenka Bučević-Sanvincenti, Katja Matković Mikulčić, Elizabeta Rybak-Budić, Tomislav Silić (grafičko uređenje) Lektor: Jasminka Tihi-Stepanić Sadržaj ovoga broja: USPJEŠNIJE POSLOVANJE KNJIŽNICE Koncepcije marketinga i menadžmenta usmjerene na korisnike 2 KAKO SE UHVATITI U KOŠTAC S FACEBOOKOM? 5 FESTIVAL KNJIŽNIČARSTVA Pokaži što znaš 8 ODRASLI KORISNICI U DJEČJOJ KNJIŽNICI 11 POEZIJA ZA DJECU I MLADE Knjižnice grada Zagreba za Interliberu 2011. 12 CRTICE IZ NOVE KNJIŽNICE AUGUSTA CESARCA, ŠUBIĆEVA 40 15 GODIŠNJA KONFERENCIJA IFLA-e 2011., San Juan, Portoriko 16 38 SKUPŠTINA HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA 18 Na kraju smo još jedne kalendarske godine, kada ispraćamo ispraćamo godinu koja po mnogo čemu nije bila laka, ali mi knjižničari možemo biti ponosni na sve ono što smo u svojim sredinama postigli. Teško je pobrojati knjige koje smo preporučili našim korisnicima, akcije na populariziranju čitanja, susrete s književnicima, tematske okrugle stolove, predstavljanja knjiga, radionice i niz drugih aktivnosti u našim prostorima ali i izvan njih. Mreža knjižnica je poput krvotoka koji hrani društveni organizam, a bez krvotoka nema opstanka. I toga moramo biti svjesni. Moramo biti svjesni da posao knjižničara nije nekakvo trenutno zvanje u kojemu čovjek zablista kao zvijezda, pa ga svi vide, dive mu se, i potom se ugasi. To je zvanje na dugu stazu, koje se ne smije zamoriti ili ugasiti, jer s njime umiru sva ostala društvena zvanja. Taj posao zna biti nalik na dijete koje te slabim stiskom drži samo za jedan mali prst, ali uz njega ostaješ cijelim svojim životom. Doziva te nekom ljubavlju, koja ti se čini blijeda, slaba pa čak i nezahvalna, a ipak te u nutrini pobijedi i vraćaš joj se svakoga jutra iznova. Makar i ne slutiš da zahvaljujući takvim tvojim umornim jutrima cijela zajednica, cijelo društvo blista veličanstvenim dostojanstvom upravo na tvojim ramenima. U tvojim je rukama njezino svjetlo. Čudno je kako onaj tko nosi u rukama reflektor, sam ostaje najmanje vidljiv, ma kako on bacao jako i daleko svjetlo. Zanimljivo je kako baš u točci gdje je najvažnije da bude čvrst i jak čovjeka najprije uhvati malodušnost. Zar nam oni na vlasti ne iskroje baš sve, i dobro i loše? Zar knjižničar, gurnut na rub društva, može nešto mijenjati? Išta odlučivati? Nemojmo se prepustiti malodušnosti. Knjižničar može, u mnoge ruke, umjesto slatkiša i grickalica, staviti obrok «zdrave hrane», a to znači ubrizgati zdravlje i život direktno u krvotok. Jer, on ima veliku i čudesnu moć da je uvijek tu za razliku od političara koji su prolazni. Prava moć knjižničara je njegovo višestoljetno prisustvo na istome mjestu i čarobno je iskustvo onoga tko je otkrio ljubav i ljepotu u ovome zvanju da knjižničar može milimetar po milimetar djelovati na dijete i odrasla čovjeka. A niti s kraljevskom krunom na glavi ne može se učiniti više od toga. Zato budimo ponosni na to što jesmo i na posao koji obavljamo i u novoj godini koja je pred nama. Želim vam dane ispunjene božićnim mirom, blagdane toplinom a uspjehom cijelu 2012. godinu! Katja Matković Mikulčić, predsjednica NOVI UVEZ - STRANICA 1 USPJEŠNIJE POSLOVANJE KNJIŽNICE Koncepcije marketinga i menadžmenta usmjerene na korisnike mr. sc. Lorenka Bučević-Sanvincenti ([email protected]) Knjižnice grada Zagreba, Matična služba Goethe Institut Hrvatska i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su dvodnevni seminar Uspješnije poslovanje knjižnice : Koncepcije marketinga i menadžmenta usmjerene na korisnike u Zagrebu, 20. i 21. listopada. Predavačica je bila dr. Hannelore Vogt, renomirana ravnateljica Gradske knjižnice Kőln (www.stadt-koeln.de). Seminar se održavao u prostorijama Goethe Instituta. Navest ćemo misiju ove knjižnice iz koje se Bilo je prisutno oko dvadeset pet sudionika, vide smjernice djelovanja: Gradska knjižnica većinom voditeljica knjižnica ili osoba koje Kőln je informacijski i medijski centar za su na neki drugi način zadužene za vođenje područje grada Kőlna. Knjižnica je centar za poslovanja i zaposlenika u knjižnici. Kao što novu tehnologiju, edukaciju, savjetodavnu se iz samog naslova uočava, seminar je dao funkciju kako doći do potrebne informacije te smjernice s brojnim primjerima dobre prakse gradsko sastajalište koje nudi brojne sadržaje i strategijama za dobro poslovanje knjižnice s za djecu i odrasle. Također, želi biti knjižnica korisnicima, kako onima koji to već jesu tako bez granica, da omogućava informaciju, in- i potencijalnima. spiraciju, integraciju i interakciju kroz dijalog Grad Kőln ima milijun stanovnika i s najrazličitijim partnerima. Kao potvrdu to- prva asocijacija na taj grad je njegova kated- me, knjižnica ima 8.000 posjetitelja dnevno i rala, parfem i karneval. Oko pedeset posto u gradu je najposjećenija kulturna institucija, djece i mladih dolazi iz imigrantskih obitelji, što je, predmnijevamo, prvenstveno zasluga što upućuje na odgovarajuće knjižnične prog- ravnateljice i njenog tima. Svakih sedam se- rame upravo njima namijenjene. Ima 70 000 kundi posuđuje se jedan medij, ima oko studenata. Sustav knjižnica Gradske knjižnice 1.800.000 posjetitelja, 74% korisnika mlađi Kőln sastoji se od središnje knjižnice i jeda- su od 40 godina, od toga su 30% djeca i mla- naest knjižnica u mreži, jedan bibliobus i je- di. Ove vrijednosti se ostvaruju kroz usmjere- dan Minibib u parku. Važno je napomenuti da nost na korisnike, pouzdanost, pluralizam, je knjižnica dobitnik važnih priznanja i nagra- interkulturalnost, usmjerenost na dijalog, eko- da za knjižnice u Njemačkoj: BOP, BIX, Bib- nomičnost i ravnopravan pristup svima. Pod- liothek des Jahres i Gűtesiegel Leserziehung. ručja djelovanja Gradske knjižnice Kőln i NOVI UVEZ - STRANICA 2 njeno usmjerenje na korisnike, kako vanjske dnje, Vogt je govorila o anketi provedenoj u tako i unutarnje, ogleda se u nekoliko smjero- gradskim va: slobodno vrijeme (komunikacija i susre- Wűrzburgu gdje je dobra usmena propaganda ti), kultura (priredbe i odnosi s javnošću), dovela nove korisnike upravo putem usmene obrazovanje (poticanje čitanja i cjeloživotnog predaje. U anketi u Bremenu sudjelovalo je učenja), integracija (interkulturalno djelova- više od 2000 novih korisnika knjižnice, koji nje), informacije i elektroničke usluge. su naveli da je više od pola njih, (53%) došlo knjižnicama u Bremenu i Gospođa Vogt je postavila paradigmu u knjižnicu jer su ih prijatelji, znanci i članovi Knjižnica – oaza usluga? koju je temeljem obitelji nagovorili da posjete ovu instituciju. marketinških zakonitosti, usluga i komunika- Zadovoljni korisnici prenose svoja pozitivna cija, nastojala potvrditi govoreći o korisnici- iskustva, prema nekim istraživanjima, barem ma (eksternim klijentima) i djelatnicima na 3 druge osobe, a oni nezadovoljni, s nega- (internim klijentima) koji su najvažniji mar- tivnim iskustvima prenose na najmanje 10 do ketinški resurs. Presudni čimbenici u njenoj 12 osoba. Uvijek treba imati na umu da se tvrdnji su unutarnji stav svakog zaposlenika knjižnica mora prepoznati po atraktivnim knjižnice prema poslu koji uključuje lojalnost sadržajima uz sve veću konkurenciju u slobo- prema ustanovi, ali i prema korisnicima. Važ- dnom vremenu djece i odraslih u sektoru rek- no je saznanje da svaki djelatnik utječe na reativnih, obrazovnih i kulturnih usluga. Pri- mišljenje (imidž) o knjižnici tijekom i nakon sutna je paradigma da u budućnosti (ili već radnog vremena. sada) knjižničari neće primarno raditi na što Gospođa H. Vogt je, pitajući se je li kvalitetnijoj obradi informacija i medija, već knjižnica oaza usluga koje nudimo našim ko- će biti najvažnije imati što više zadovoljnih i risnicima i što je usmjerenost na korisnike, trajnih korisnika. Korisnici u eri globalizacije potvrdila da je to cjelovita koncepcija koja i informatizacije jednostavno dolaze do infor- objedinjuje sve relevantne karike lanca koji macija o ponudi konkurencije (film, slika, su uzajamno povezani: korisnike, djelatnike i zvuk, multimedija). Tu dolazi do izražaja kri- proizvode (usluge). Ključna usluga je ona za latica Ne za vas, već zajedno s vama. Korisni- manipulativnim stolom za zaduživanje i razduživanje. Ako se tu ne nalazi adekvatna osoba, komunikativna, uslužna i vedra, onda ne pomažu ni najkreativnije ideje menadžmenta. Usmjerenost na korisnike i njihovo zadovoljstvo igraju najveću ulogu, jer je zadovoljan korisnik ujedno najbolja reklama za pozitivan imidž knjižnice. Kao dokumentaciju ove tvrNOVI UVEZ - STRANICA 3 ke trebamo pridobiti kao svoje partnere, tre- zentacija novih knjiga, prezentacija prilago- ba ih ohrabrivati i poticati da sudjeluju u raz- đena korisnicima tzv. Mediamix; u Odjelu za voju njihove knjižnice, jer svaka naša aktiv- strane jezike posebno označavanje hrptova nost mora počivati na temeljnoj ideji da se knjiga zastavicama pojedinih zemalja/jezika; uspostavi što bolji kontakt s korisnikom. Po- ophođenje s pravilima / zabranama. Npr. boljšanje usluge i reklama pritom su besplat- Djeca bez nadzora dobit će dupli espresso i ni, jer će aktivni i zadovoljni korisnici svoja kućnog ljubimca po izboru! U želji da što iskustva podijeliti s prijateljima i znancima, više veže korisnike uz knjižnicu izdali, su te osjećati jaču povezanost sa svojom knjiž- Putovnicu sa žigovima za osnovnoškolce, nicom. imaju prostor za glazbenike s klavirom. U Da bi se postigli svi gore navedeni ogranke i u bibliobus uveli su nove stanice i ciljevi, Vogt je navela niz primjera iz dobre rad subotom, a knjižnice za mlade vode prakse i strategija koje provodi u svojoj knji- praktikanti. U segmentu ranog poticanja ima- žnici, u kojoj je uspješno spojila sve karike ju Knjiške bebe – grupu za roditelje i bebe; lanca koji predstavlja djelovanje u knjižnici: knjižicu za roditelje novorođenih beba zadovoljne i motivirane djelatnike i korisni- Babys, brauchen Bűcher! s informacijama o ke te podizanje knjižnične usluge do nesluće- značenju čitanja, informacijama o knjižnici i nih visina. U instrumentima za poboljšanje mogućnostima posudbe; igre s prstima i bo- usmjerenosti na korisnike provodi se mystery nom (besplatnom članskom iskaznicom, kar- shopping, upravljanje prigovorima, izrađuje tonskom slikovnicom, ljestvicom za mjere- se Povelja za korisnike i dr. nje visine za dječju sobu i letkom Savjeti za Navest ćemo nekoliko primjera dobre prakse usmjerenosti na korisnike: uspostava čitanje). Pokrovitelj ove aktivnosti je Stiftung Lesen. dijaloga putem Twittera, izdavanje brošure Za predškolce je organiziran Dječji 40 savjeta kako zadržati korisnike, RFID- vrtić s raznim aktivnostima, npr. Oblikovanje posudba (Radio Frequency identification). vlastite vrećice za knjige i dr. Za osnovnoš- ponuda i posudba kišobrana, frontalna pre- kolsku djecu imaju niz aktivnosti, npr. Dnevnik čitanja, priredbe, radionice za pisanje, akciju Uhvati lopova!, dugu noć čitanja i dr. Za viši uzrast imaju Kazališnu vrećicu s važnim informacijama, natječaj SMS ili Twitter poezije, ili Smartphone-Happening uz AppParty za mlade. Odraslima su namijenjeni posebni prostori kao što su Predvorje za učenje – Q-teka NOVI UVEZ - STRANICA 4 i Svijet za učenje, kojima je osnovna zamisao od potencijalnih postaju stvarni i zadovoljni, cjeloživotno učenje, a predstavljaju multime- a knjižničari postaju svjesni da se moraju ok- dijalna mjesta za učenje i rad, grupna radna renuti marketinškim oblicima poslovanja da mjesta, odražavanje tečajeva te Radionica bi opstali u budućnosti bremenitoj konkuren- učenja s modernom tehničkom opremom i cijom. virtualnim studijem za učenje. Po završetku Prema dr. Hannelore Vogt tečaja svi sudionici dobivaju svjedodžbe. Za treću životnu dob organiziraju se radionice pisanja, kućna dostava knjiga (mobilna služba), književne grupe, grupe za razgovore, ručni rad uz čitanje na glas i dr. Interkulturalne aktivnosti nude nekoliko projekata: BI + IN = Bibliothek + Integration (knjižnica + integracija), Savez za opismenjavanje, Višeje- Nekoliko pravila ljubaznog ponašanja prema korisnicima kod davanja informacija • • • zičnost kao avantura (čitanje na glas). Orga- • niziraju se seminari za roditelje s predavanji- • ma, konkretnim primjerima s pitanjima i odgovorima, glumci daju djeci praktične savjete • za čitanje itd. gledati sugovornika i signalizirati zainteresiranost i otvorenost ako je moguće, dopratiti korisnika do police ili barem napisati signaturu na komad papira „Nema“ ne postoji! – ako je moguće, naći alternativu eventualno pitati da je li nađeno ono što se tražilo uključivanje u pretragu – pojasniti način pretraživanja odgoditi srodne aktivnosti Nekoliko važnih čimbenika kako bismo bili spremni za budućnost Jako je razvijena aktivnost u djelovanju sa sponzorima, npr. Jeste li uronili u knjige?, Ljetna kinoakcija: poklonite nam svoje (knjižno) blago!, Picek za sladokusce <picek = pile> (akciji se odazvala gradonačelnica). Provođenjem svih ovih aktivnosti knji- • • • • • kontinuitet i inovacije komunikacija – tradicionalna i virtualna informacije i obrazovanje integracija i dijalog među kulturama poticaji, inspiracija i imaginacija žnica dobiva povjerenje svojih korisnika koji KAKO SE UHVATITI U KOŠTAC S FACEBOOKOM? Dorja Mučnjak ([email protected]) Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Od 2006. godine, otkako je dostupan ma i učenicima američkih sveučilišta i škola). svima koji posjeduju adresu elektroničke poš- 800 milijuna korisnika posjeduje otvoreni te, Facebook je postao najveća i najpoznatija profil na Facebooku, a njih 400 milijuna sva- društvena mreža (od 2004 do 2006 godine kodnevno se druži na toj najpopularnijoj mre- Facebook je bio dostupan isključivo studenti- ži. Samo u Hrvatskoj postoji više od milijun NOVI UVEZ - STRANICA 5 korisnika Facebooka, što je skoro četvrtina gućnosti koje nam Face- svih stanovnika. Prosječni korisnik Faceboo- book pruža te zaobići ka na svom profilu ima oko 130 prijatelja, a eventualne neugodnosti prati 80-tak Facebook stranica. Jedna zanim- koje možemo susresti. ljivost: 2010. godine na internetskim je traži- Prije svega, potre- licama Facebook bio najtraženiji pojam, što bno je procijeniti mogu- samo dokazuje da su društvene mreže postale ćnosti i potrebe za otvaranjem i održavanjem neminovnost svakodnevnice. Njegovi su kori- profila ili stranice na Facebooku. Mogućnosti snici većinom mladi do 24 godine – ta je ge- se odnose na mogućnosti same knjižnice u neracija objeručke prigrlila novi način održa- održavanju još jednog kanala komunikacije s vanja društvenih veza. korisnicima, koji može biti zahtjevan, vre- Prije nekoliko godina su i razne tvrtke menski i sadržajno. O čemu knjižnica prven- prepoznale vrijednost Facebooka u pozicioni- stveno mora voditi računa? Treba voditi raču- ranju vlastitih brandova, u marketingu i od- na o tome postoji li uopće volja da se upusti- nosima s javnošću (PR). Taj trend nije zaobi- mo u projekt Facebook. Već na početku pot- šao niti knjižnice. One su već od 2007. godine rebno je, vodeći računa o našim korisnicima, prisutne na toj društvenoj mreži. Hrvatske su odrediti koji sadržaj će se objavljivati, a koji knjižnice također prepoznale Facebook kao sadržaj nije primjeren za tu vrstu komunikaci- kanal komunikacije s korisnicima, te prema je. Imamo li ispunjene sve tehničke pretpos- stranici na Facebooku Hrvatske knjiznice na tavke, što uistinu nije mnogo s obzirom da je Facebooku (http://hr-hr.facebook.com/pages/ većina današnjih računala dovoljno jaka da Hrvatske-knjiznice-na- podnese sve zahtjeve koje pred njih Facebook Facebooku/177794144692) cca 115 knjižnica stavlja? Tko će biti zadužen za osvježavanje koristi Facebook u svom poslovanju. Navedi- sadržaja i, općenito, za brigu o profilu ili stra- mo samo neke: NKS, Gradska knjižnica Pa- nici naše knjižnice na Facebooku? U mnogim zin, Sveučilišna knjižnica Rijeka, Knjižnica knjižnicama radi tek jedna ili dvije osobe te je Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Knjižnica vrlo važno procijeniti imaju li dovoljno vre- Instituta Ruđer Bošković… Naravno, osim mena i prostora baviti se i tom aktivnošću. I službenih profila ili stranica koje predstavlja- na kraju, ali ne najmanje važno, uvijek treba ju knjižnicu, Facebook koriste i mnogi knjiž- zatražiti dozvolu nadređene instance koja tak- ničari, i to u privatne, ali i poslovne svrhe. Na vu odluku može donijeti. S druge strane, ni- taj način mogu komunicirati s prijateljima, kako ne smijemo smetnuti s uma procjenu kolegama, suradnicima, korisnicima. potrebe, tj. profil korisnika kojima se obraća- Ali, knjižničari, uprava knjižnice i dio- mo. Kao što smo rekli, najveći broj korisnika nici moraju znati kako najbolje iskoristiti mo- Facebooka su mladi do 24 godine. Imajući to NOVI UVEZ - STRANICA 6 na umu, fakultetske knjižnice, odjeli za mlade kao komunikacijski i kolaboracijski alat u narodnih knjižnica te školske knjižnice su kontaktu sa svojim korisnicima, evo nekoliko prva mjesta gdje bi se takva ideja mogla raz- savjeta! Prvo, primjerenije je oglasiti da ima- viti. Facebook je prirodni okoliš tinejdžerima mo Facebook stranicu, nego tražiti naše koris- i mladima. Ako se mislimo približiti našim nike po Facebooku. Drugo, prazna Facebook korisnicima, logičan je potez da im se obrati- stranica dosadno je mjesto. Ono što čini Face- mo na toj društvenoj mreži. No, ako radimo u book zanimljivim je sadržaj koji na našoj knjižnici doma za umirovljenike, vrlo je vje- stranici objavljujemo. No, ne treba niti pretje- rojatno da naši korisnici neće imati potrebu rivati – uistinu nije potrebno objavljivati no- niti želju komunicirati sa svojim knjižničarom vosti svakih nekoliko minuta. Jedna do dvije putem računala. objave dnevno mogu biti sasvim dovoljne. Nakon pomnog razmišljanja, odlučili Kao što je već rečeno, Facebook nije mjesto smo krenuti u taj pothvat! Dozvolu smo dobi- za formalan razgovor. No, naravno, treba li! Prva stvar oko koje moramo donijeti odlu- imati granice! Razgovorni jezik je obično ku je: hoćemo li koristiti profil, grupu ili stra- dovoljno primjeren za komunikaciju s koris- nicu. Ukratko, profil je namijenjen fizičkim nicima. Uvijek je bolje postavljati pitanja ne- osobama, grupe su namijenjena da se osobe go objavljivati izjave – korisnici to više vole i povežu oko neke zajedničke ideje ili projekta, lakše komuniciraju. Na kraju, moramo voditi a stranice na namijenjena za promociju tvrtke, računa i o nekim tehnikalijama: da bi naša ustanove, branda i slično. Preporuka jest da stranica na Facebooku bila prepoznatljiva, se za predstavljanje knjižnica otvori stranicu nije loše napraviti jedinstveno korisničko ime (Facebook Page), no, ako knjižničar želi oso- (Facebook Username), no, moramo imati bno komunicirati s korisnicima, slobodno barem 25 pratitelja (fanova) da bismo to uop- koristi svoj profil. Neizostavno je pitanje ka- će mogli učiniti. U ovo vrijeme kada svatko ko u tom slučaju ostati profesionalan? Na ima nekoliko profila/stranica na nekoliko raz- Facebooku jednostavno ne možete biti for- ličitih društvenih mreža, možemo si olakšati malni u kontaktu s drugima, a u samoj knjiž- posao da povežemo nekoliko vlastitih profila nici sa svojim korisnicima ostvarujete baš te da se objavljivanjem na jednom mjestu takav, formalan, kontakt. Velika je umješnost pune svi profili. Primjer, objavimo nešto na potrebna da se uravnoteži formalna strana Zidu na Facebook, u isto vrijeme ta ista obja- knjižničara i neformalna strana prijatelja. Ili va se pojavi na našem profilu na Twitteru. jednostavno otvorite dva profila! Ali pažljivo, Pogotovo moramo biti oprezni ako želimo Facebook to ne voli! napraviti vlastite aplikacije za Facebook. Za Da bismo uspješno koristili Facebook to je potrebno malo više znanja od jednostav- NOVI UVEZ - STRANICA 7 nog korištenja Facebook, što možda iziskuje Dakle, prije nego krenemo u avanturu previše truda, a niti korisnici ne vole aplikaci- Facebook, moramo obratiti pozornost na ne- je jer su im za vrijeme korištenja aplikacija koliko stvari: možemo li to i postoji li opće osobni podaci manje sigurni. potreba za tim uzimajući u obzir korisnike Sigurnost profila na Facebook mnogo kojima bismo se obraćali. Nakon osnovne brine korisnike te mreže. Naime, svjedoci odluke na nama je da se brinemo o našem smo već nekoliko afera u kojima se razotkrilo „Fejsu“ te našim korisnicima. da je došlo do krađe podataka, krivog predstavljanja, bullyinga... Posebnu pažnju moramo pokloniti našim mladim korisnicima, pogotovo tinejdžerima, kojima moramo objasniti kakve ih sve opasnosti na Facebooku mogu vrebati te im pokazati vlastitim dobrim primjerom kako se zaštititi. Ako već radimo s djecom i mladima, moramo znati da djeca do 13 godina ne bi smjela imati profil i u pravilu takve profile Facebook briše, no iznimke su uvijek moguće. Mlade do 18 godine Facebook štiti restriktivnijima osnovnim postavkama privatnosti profila. FESTIVAL KNJIŽNIČARSTVA Pokaži što znaš Morana Peranić i Pamela Sever([email protected]) Gradska knjižnica Velika Gorica, Dječji odjel Knjižničari se uvijek vesele kada s skupa bila je u tome što nije bio ograničen na kolegama mogu proslaviti rođendane svojih predstavljanje programa za određenu skupinu knjižnica, a izuzetak nije ni Narodna knjižni- korisnika, već su programi obuhvaćali rad s ca i čitaonica Sisak. Njezini djelatnici su za korisnicima svih dobnih skupina od beba do šezdeseti rođendan svoje knjižnice organizi- umirovljenika. Ta činjenica pridonijela je rali pravi festival. Iza neobičnog naziva pros- zanimljivosti, ali i raznolikosti predstavljenih lave Festival knjižničarstva Pokaži što znaš, programa. krio se velik dvodnevni skup koji je okupio Na skup se odazvalo preko sto sudio- knjižničare narodnih knjižnica iz cijele Hr- nika koji su predstavljali razne programe ili vatske, ali i susjednih zemalja. Zanimljivost su izlagali putem postera. Nakon pozdravnog NOVI UVEZ - STRANICA 8 govora, u kojemu se osvrnula na svih šezdeset godina Narodne knjižnice i čitaonice Sisak, ravnateljica Snježana Pokorny pozdravila je sve prisutne i naglasila da je cilj ostalih izlaganja potaknuti sve one, koji imaju doticaj s knjižnicom, da vrednuju i prepoznaju rad narodnih knjižnica u svojim sredinama. Većina izlaganja odnosila se na rad radionica koje se organiziraju u knjižnicama. Tako su čuti izlaganja koje govore o suradnji knjižni- se mnoge teme odnosile na radionice vezane ca i drugih ustanova pa bismo izdvojili radio- uz lutkarstvo ili likovnu umjetnost, što zapra- nicu kolege iz Osijeka pod nazivom Ljeto u vo i ne čudi s obzirom da su to ipak najkon- Gisko-u za djecu i mlade. To su likovne radi- kretnije radionice. Kolege iz Kutine su domi- onice koje se odvijaju tijekom ljetnih prazni- nirale u izlaganjima o ovakvoj vrsti radionica, ka u suradnji s Galerijom likovnih umjetnosti. a kolegice iz Knjižnica grada Zagreba su nas Radionice su bile posvećene miru i nenasilju, oduševile svojim kreativnim radom. One su a izrađivani su stripovi u suradnji s udrugom izradile taktilnu slikovnicu Putovanje mace ljubitelja stripa Stripos. Lile s kojom su bile u Pragu na međunarod- Osim prekrasnih izlaganja s dječjih nom natjecanju. Jedno od izlaganja nam je odjela, čuli smo i mnoge s odjela za odrasle. pokazalo kako riješiti problem, s kojim se Tako nas je kolega iz Beograda, na svoj već gotovo svi susrećemo u svakodnevnom radu, prepoznatljiv i osebujan način izlaganja, upo- a to je kako u knjižnice učlaniti vrtićke grupe. znao s novom kategorijom članstva u Biblio- Taj problem su riješile kolegice iz Vinkovaca tekama grada Beograda. To je trajno članstvo i radno nam, putem izlaganja, prenijele svoja za osobe starije od šezdeset pet godina i bes- iskustva. Kolegice iz Dječjeg odjela Narodne platna poduka tih osnovama rada na računalu. knjižnice i čitaonice Sisak, kao i uvijek, digle Kolega iz Krapine dotakao se jedne zanimlji- su na noge cijelu kongresnu dvoranu Hotela ve teme, koju možemo promotriti u kontekstu Panonija. Njihovo izlaganje Sve za list salate rada knjižnice budućnosti, a to je tzv. bilo je o utrkama puževa koje se održavaju na „kulturni turizam“. Naime, knjižnica bi treba- njihovom odjelu. Sudionici skupa su, gledaju- la postati i turističko odredište kome bi cilj ći kratak filmski uradak u sklopu izlaganja, bio da se zavičajna zbirka iskoristi u svrhu navijali za puževe koji su, brzinom munje, prezentacije lokalnoj zajednici i šire. Drago prelazili svoje staze. Burnim ovacijama poz- nam je bilo čuti od kolegica iz Pazina da je u dravljali su pobjednika. Kao i uvijek, volimo Pazinu otvorena Kuća za pisce – Hiža od be- NOVI UVEZ - STRANICA 9 no raditi i odgovarati na teška pitanja. Eto, težak rad je razbibriga za naše domaćine. No, ni tu gosti nisu zakazali. Pokazali su zavidan nivo znanja i natjecateljskog duha uz veliku podršku svoje publike bez koje natjecatelji ne bi postigli tako dobre rezultate. O šaptanju ovdje neće biti riječi. sed. Naime, obnovljena je stara ruševna zgra- Ovo je samo kratak osvrt na sve što da u vlasništvu grada Pazina koja je namije- smo čuli i vidjeli na skupu u Sisku. Naš osvrt njena domaćim i stranim gostima koji se bave na neka od izlaganja bazirao se na slučajnom stvaralaštvom – književnicima, prevoditelji- odabiru, bez osobnih simpatija, jer su nam svi ma, publicistima, dramskim piscima i teoreti- podjednako dragi. Našim dragim domaćinima čarima. Kolegice iz Samobora su nas oduše- zahvaljujemo na ugodnom gostoprimstvu vile i zasluženo dobile najveći aplauz za svoj koje je bilo začinjeno njihovim širokim kratak, šaljiv dokumentarni film o svojoj osmjesima. Hvala svima i nadamo se da se knjižnici. Mogle su snimiti stereotipni film vidimo sljedeće godine u što većem broju. koji bi nas možda nagnao da zijevamo. Ali ne, one su nas zatrpale važnim činjenicama o P.S. Naš konstruktivan prijedlog je da njihovom prelijepom gradu, pokazale nam se od sljedeće godine festival održava tri dana svoju knjižnicu, približile knjigu mladima, a je su dva dana prekratka za velik broj izlaga- sve su to začinile šalama na vlastiti račun ko- nja. je su nas osvojile. Film time nije nimalo izgubio svoj edukacijski karakter. Na samom kraju drugog dana Festivala knjižničarstva umorne, ali ispunjene velikom količinom novih znanja i informacija koje su morale upiti naše male glave, zaskočili su nas naši domaćini kvizom znanja Nije teško, nego urnebesno smiješno! U programskoj knjižici bilo je navedeno kako će kviz biti prikazan u vidu razbibrige nakon ostalih izlaganja. Ali, gle čuda! Razbibriga je za naše domaćine bila to da su gosti morali mukotrp- NOVI UVEZ - STRANICA 10 ODRASLI KORISNICI U DJEČJOJ KNJIŽNICI Željka Krušlin ([email protected]) KGZ– Dječja knjižnica Marina Držića Korisnici dječjih odjela narodnih knjiž- česti đaci genijalci), Zlatko Bastašić (Lutka nica formalno su djeca, no u praksi ih podjed- ima i srce i pamet), Nevenka Čuturić, Majda nako posjećuju i djeca i odrasli, roditelji, ba- Rijavec, Dubravka Kocijan Hercigonja i Ma- ke, djedovi, skrbnici. Zbog toga nam se učini- rijana Marangunić. lo vrlo korisnim početi formirati posebnu O razvoju i zdravlju djece roditelji su zbirku knjiga nazvanu Kutić za roditelje. Na- mogli razgovarati s liječnicima dr. Ljiljanom kon nekog vremena preimenovali smo je u Ivković, dr. Mirjanom Percl, dr. Mirnom Ple- Roditeljsku zbirku. ša i dr. Zdravkom Rajićem. Prije dvadesetak godina, početkom Osim roditeljima, nekoliko susreta na- 1993., u našoj je knjižnici započeo niz susreta mijenili smo i odgojiteljicama a voditeljice su roditelja s autorima knjiga koje smo izdvojili bile Mira Čudina Obradović, Edita Slunjski, u tu zbirku. Tribina za roditelje održavana je Renata Rade, Silvija Phillis i Jadranka Ke- godinama. Organizirano je šezdeset osam indl. Posjećenost tribina bila je raznolika, a susreta. Na prvoj tribini knjigu Druženje djece i odraslih predstavile su autorice Dubravka kako smo tijekom godina iscrpli podosta tema i predavača, odlučili smo završiti taj ciklus. Maleš i Ivanka Stričević. Slijede susreti na Iste godine kad su počele tribine, kojima gostuju i svoje knjige predstavljaju 1993., nastao je i naš prvi Preporučni popis naši poznati psiholozi, pedagozi i liječnici. knjiga za roditelje s anotacijama. On sadrži Najposjećenija je bila tribina na kojoj je autor preporučni izbor naslova iz naše Roditeljske Milan Matijević govorio o svojoj knjizi Alter- zbirke, a obuhvaća knjižnu građu izdanu una- nativne škole, te tribina Davora Uskokovića o zad dvije godine. izboru i obradi školske lektire. Svake godine sve je više knjiga o odgo- Na nekoliko tribina predstavljali smo i ju, ali njihovi su autori većinom iz stranih nove slikovnice uz razgovor o tome kako zemalja. Budući da ih nismo u mogućnosti odabrati dobru slikovnicu. Gosti su bili Anto- pozvati u goste i organizirati izravan susret s nija Posilović, Dubravko Marijanović iz izda- roditeljima i odgojiteljicama, odlučili smo vačke kuće Sipar, Mira Peteh, Biserka Petro- redovito sastavljati preporučne popise, a pos- vić Sočo i Nevenka Macolić. ljednja tri popisa imaju i posebne priloge. Teme o problemima u ponašanju obra- 2009. godine u prilogu su se našle sve knjige dili su Josip Janković (Obitelj i droga, Zlo- koje govore o nasilju i zlostavljanju, lani je u NOVI UVEZ - STRANICA 11 prilogu bila knjižna građa o početnom čitanju, a ove godine o prehrani djece i mladih. Knjižna građa u posebnim prilozima nije vezana uz godinu izdanja. Ovogodišnji preporučni popis, nazvan Tatina kuharica moguće je prelistati i na knjižničnoj web stranici te na Facebook profilu KGZ-a. POEZIJA ZA DJECU I MLADE Knjižnice grada Zagreba za Interliberu 2011. mr. sc. Alka Stropnik ([email protected]) KGZ– Knjižnica Medveščak Mjesec hrvatske riješila je radna skupina kolegica iz Knjižnica tradicio- grada Zagreba u sastavu: mr. sc. Lorenka Bu- knjige Višnja Bošnjak, prof. nalna je manifes- čević-Sanvicenti, tacija se (Matična služba), Aleksandra Cvitković, prof. diljem (Knjižnica A. Cesarca), Arijana Herceg Mića- Hrvatske u knjižnicama, školama, ustanova- nović, prof. (Knjižnica M. Držića), Željka ma i udrugama kroz različite programe. Svrha Lazar, prof. (Knjižnica i čitaonica B. Ogrizo- svih događanja je tijekom mjesec dana inten- vića) i mr. sc. Alka Stropnik (Knjižnica Med- zivno raditi na promidžbi hrvatskih autora i veščak), koja je osmislila i organizirala niz knjiga te poticati na čitanje. Svake godine različitih događanja na Interliberu. održava koja završetak mjeseca posvećenog hrvatskoj knji- Radionice i susreti, pod nazivom Po- zi obilježava proglašenje pobjednika Nacio- ezija za djecu i mlade, održane su na štandu nalnog kviza za poticanje čitanja i program Knjižnica grada Zagreba. Zbog kvalitetne na Interliberu, koji se održava u organizaciji komunikacije s osnovnim i srednjim školama, Knjižnica grada Zagreba. Saznavši odluku dobrom suradnjom s knjižnicama iz cijele Organizacijskog odbora MHK-a o temi pos- mreže KGZ-a, ali i prethodne najave na mrež- većenoj pjesnicima, mnogi su uzdahnuli i nim stranicama i kvalitetne medijske promo- komentirali: “Dobro znamo što ćemo s dje- cije, sva planirana događanja na Interliberu com, ali kako mladima približiti poeziju i za- bila su iznimno dobro posjećena. Od 8. do 13. studenog 2001. godine nimali ih ih ona uopće?” Takav, po mnogima, težak zadatak održano je devet poetsko-likovnih radionica NOVI UVEZ - STRANICA 12 za djecu osnovnoškolske i vrtiće dobi, osam la kako dobiva ideje dok stvara, pokazala dje- radionica za mladež te četiri susreta s pjesnici različite tehnike kojima se izrađuju ilustra- cima. Ukupno je u programima na Interliberu cije, a nakon pomnog odabira pjesama iz bo- sudjelovalo jedanaest osnovnih škola s podru- gatog opusa Grigora Viteza, djeca su ilustrira- čja Grada Zagreba i Bjelovara, jedanaest sre- la odabranu pjesmu. Svet Nemet, mladi ilus- dnjih škola i gimnazija iz Zadra, Vinkovaca i trator, strip crtač i autor društvenih igara, os- Zagreba te mališani iz Dječjeg vrtića Cvrčak. mislio je i vodio radionicu Stih u ilustraciji. Ukupno je bilo 439 sudionika, od čega čak Djeca su prvo čitala pjesme, a onda oslikava- 223 srednjoškolaca! U realizaciji programa la. Aleksandra Cvitković vodila je radionice sudjelovali su mnogi: poznati pisci i ilustrato- Odgonetni i naslikaj u kojima su djeca vrtić- ri za djecu i odrasle, teoretičari, glumac, stu- ke dobi rješavala zagonetke, a potom crtala, denti Akademije likovnih umjetnosti, mladi dok je Željka Lazar za radionicu Slikopjesme RAP pjesnici i članovi Kluba mladih filatelis- i Ja sam pjesnik odabrala pjesme s temom ta, koji se okupljaju u Knjižnici Dugave, Ple- zanimanja na koju su djeca izrađivala plakate. sni klub Megablast iz Velike Gorice i mnogi Susret osnovnoškolaca sa Sonjom drugi, a dvije radionice snimali su polaznici Zubović i Mladenom Kušecom protekao je u filmskih radionica BLANK – filmskog inku- smijehu i veselju, a u razgovoru s piscima batora (fotografije s radionica moguće je vid- uživali su podjednako mali i veliki. jeti na Facebook stranici KGZ-a, a snimke na Srednjoškolcima smo ponudili četiri radionice Poetski kolaž. Voditeljica mr. sc. YouTube-u). Poetsko-likovne radionice za djecu Ivana Bašić osmislila je radionice izrade pjes- zasnivale su se na čitanju poezije i likovnom ničkog kolaža na odabranu temu od citata iz izražavanju. Iako netko može reći da sve je to pjesama poznatih hrvatskih pjesnika. Citate isto, svaka je radionica bila različita! Sanja su polaznici radionica odabirali na osnovi Pribić, ilustratorica, vodila je radionicu pod emocionalne poistovjećenosti ili privlačnosti nazivom Oslikajmo pjesmu. Radionica je u ljepote izraza i slika. Pjesme su stvarane u uvodu bila vrlo poučna. Voditeljica je ispriča- manjim grupama, a svaka je grupa odabirala temu i zajednički stvarala temu. Miroslav Mićanović, teoretičar i pjesnik, vodio je radionicu Hodanje uz prugu : različiti glasovi jedinstvenog užitka čitanja i pisanja. Kroz razgovor o igri pisanja i čitanja, Mićanović je pokazao kako se jednostavnost i spontanost stvaranja poezije često izgubi institucionalnim poučavanjem. Mladi su u opu- NOVI UVEZ - STRANICA 13 štenom okruženju mogli spoznati važnost kica, a sva djeca i posjetitelji Interlibera dobi- vlastite uloge u čitanju i pisanju poezije, opu- li su marke iz cijeloga svijeta. U okviru pro- štanju i užitku stvaranja. jekta Otkrivamo mlade talente predstavljen je Dr. sc. Tvrtko Vuković, docent na Jure Čirjak, učenik Tehničke škole Ruđera Katedri za noviju hrvatsku književnost Filo- Boškovića, i njegovi grafiti Ulična poezija. zofskog fakulteta u Zagrebu, održao je radio- Jure je svojom izložbom pobudio veliko zani- nicu Praksa laži : pjesništvo i istina. Govore- manje prolaznika. Susret s mladim pjesnicima ći o poeziji na način drugačiji od klasičnih RAP poezije Benjaminom Mujićem i Edinom školskih “što je pjesnik time htio reći”, Vuko- Ibranovićem protekao je u veselom ozračju, vić je, s uporištima u teoriji, mladima otvorio koje su svojim nastupom upotpunili članovi ulaz u sasvim drugačiji svijet iščitavanje poe- Plesnog kluba Megablast. Glazba i atraktivan zije. Mnogi polaznici radionice su i po zavr- nastup mladih privukli su pažnju mnoštva šetku službenog dijela željeli nastaviti razgo- prolaznika. vor. Prostor štanda KGZ-a prigodno je bio Veliki interes mladi su pokazali za uređen izdanjima hrvatske poezije za djecu i glumačko-poetsku radionicu Glas i govor: odrasle te radovima djece i mladih nastalim tijelo-glas-stih koju je vodio Zvonko Zečević, tijekom radionica. glumac Hrvatskog narodnog kazališta Varaž- Svakodnevno su, kao šećer na kraju din. Voditelj je ograničio broj polaznika na po završetku programa, održane glazbene svega trinaest kako bi mogao ostvariti što slušaonice Uglazbljena poezija CD-a iz fonda bolju komunikaciju i opušteniju atmosferu. Knjižnica grada Zagreba. Polaznici su kroz vježbe opuštanja, disanja, Raznovrsnim programom, atraktiv- koncentracije i oslobađanja glasa radili na nim sadržajima i zanimljivim suradnicima uvježbavanju interpretacije unaprijed dogo- pokazali smo kako su djeca i mladi zaintere- vorene pjesme. Polaznici su bili mladi zainte- sirani za poeziju, njeno čitanje, stvaranje i resirani za glumu i scenski pokret, odnosno interpretaciju. potencijalni kandidati za upis na Akademiju dramskih umjetnosti. Posebno dobra suradnja ostvarena je s Knjižnicom Dugave koja se predstavila s više svojih projekata. Hrvatsko filatelističko društvo, odnosno njihov podmladak koji djeluje u samoj knjižnici, osmislilo je i postavio izložbu Hrvatski pjesnici na markama. Događanju je prisustvovala i maskota Marko MarNOVI UVEZ - STRANICA 14 CRTICE IZ NOVE KNJIŽNICE AUGUSTA CESARCA, ŠUBIĆEVA 40 Višnja Cej ([email protected]) i Tomislav Silić ([email protected]) KGZ– Knjižnica Augusta Cesarca Poželite li svratiti na kavu ili čaj a opuštenom ambijentu, uz čaj, kavu ili sok, usput i nešto naučiti ili se zabaviti, u našoj korisnici svladavaju osnove korištenja raču- ste Knjižnici na pravome mjestu. Poruka je nalom, pretražuju Internet, uče služiti se e- ovo baš svakom novom ili već dobro pozna- poštom te pisati i pospremati tekstualne do- tom korisniku koji pronađe put do naše, još kumente. uvijek nove Knjižnice. Premda nova, obiluje Premda se mlađim generacijama 21. sadržajima koji svakim danom rezultiraju sve stoljeća ponekad čini da su osnove informa- većim brojem korisnika. Veliki, mali, mlađi, cijske pismenosti lako savladive, onim nešto stariji kod nas mogu pronaći sve: od knjige, starijim generacijama one su nepoznanica i glazbenog CD-a, video DVD-a do radionice upravo stoga stvaraju nelagodu. Pokušali smo ili igraonice primjerene svom uzrastu. Čini tu nelagodu otkloniti, učinivši ovo novo in- nam se da se dobar glas stvarno daleko čuje. formacijsko doba dijelom i njihovog svijeta. Od samog početka Knjižnica aktivno sudjelu- S obzirom na bogato iskustvo u dosadašnjem je u projektu 65 plus namijenjenom osobama radu, zaključili smo da je to moguće uz indi- treće životne dobi. Programi koji su zaživjeli vidualan pristup korisnicima. Informatori u našoj u Knjižnici potiču društvenu integra- Knjižnice uz volontere KGZ-a, s radošću pre- ciju, aktivno uključivanje u kulturna i druš- nose svoje stručno znanje. Time radionica tvena zbivanja te obogaćuju život osoba treće predstavlja spoj ugodnoga s korisnim. životne dobi. U širokoj lepezi programa nala- Željeli smo da naša nova Knjižnica ze se vježbe Tai Chi Chuana idealne za duh i odiše obiteljskim ozračjem, a sudeći prema tijelo, radionica Knjigom do srca zamišljena broju nasmiješenih lica naših korisnika, u kao književni kružok te likovna radionica tome smo i uspjeli. Slikosat koja potiče na kreativno izražavanje. Sat informacijske pismenosti Potaknuti brojnim korisničkim upitima i oduševljeni posjećenošću navedenih radionica, u listopadu 2011. godine, u sklopu projekta 65 plus krenuli smo s novom radionicom naziva Sat informacijske pismenosti. U NOVI UVEZ - STRANICA 15 GODIŠNJA KONFERENCIJA IFLA-e 2011., San Juan, Portoriko Danka Hajsig ([email protected]) Knjižnice grada Zagreba – Gradska knjižnica som završio je mandat predsjednice IFLA-e Ellen Tise iz Južnoafričke Republike (2009. – 2011.), a naslijedila ju je Kanađanka Ingrid Parent (2011. - 2013.). Predsjednica IFLA-e nakon nje bit će Finkinja Sinikka Sipilä (2013. – 2015.). Program konferencije sastojao se od sastanaka Stalnih odbora IFLA-inih sekcija i ostalih IFLA-inih tijela, otvorenih sesija u organizaciji pojedinih sekcija, plenarnih sjednica, radionica, poster-izlaganja, izložbe opreme i usluga za knjižnice, posjeta knjižnicama i generalne skupštine. Organizirana je i kulturna večer, u organizaciji Turističke zajednice Portorika uz lokalne pjesme i plesove te portorikanske specijalitete. Na ovom kongresu sudjelovala sam u Ovogodišnja, 77. po redu, godišnja konferencija i skupština svojstvu člana Stalnog odbora Sekcije za au- IFLA-e diovizualnu i multimedijsku građu. Održali (Međunarodni savez knjižničarskih društava i smo dva radna sastanka na kojima je bilo rije- ustanova) održana je u San Juanu, glavnom či, između ostalog, o tri velika projekta na gradu Portorika, od 13. do 18. kolovoza 2011. kojima radimo. Od prije nekoliko godina ova konferencija Prvi veliki projekt je anketa o stanju nosi naziv Svjetski knjižničarski i informacij- obveznog primjerka AV građe na svjetskom ski kongres, te svake godine ima i posebnu nivou. Pokušat ćemo dobiti odgovore iz što temu. Ove godine tema je bila Knjižnice on- više zemalja širom svijeta, kako bi se dobio kraj knjižnica: integracija, inovacija i infor- uvid u stanje obveznog primjerka AV građe, macija za sve. te na osnovu dobre prakse olakšalo uvođenje Na konferenciji u San Juanu okupilo se ili poboljšanje legislature za ovu vrstu građe. oko 2500 sudionika iz 116 zemalja, a iz Hr- Drugi veliki projekt odnosi se na izda- vatske je bilo 14 sudionika. S ovim kongre- vanje revidiranog izdanja IFLA-inih Smjerni- NOVI UVEZ - STRANICA 16 ca za audiovizualnu i multimedijsku građu u je i Sekcija knjižnica velikih gradova na temu knjižnicama i srodnim ustanovama, čije je Kako širokopojasni pristup internetu čini prvo izdanje izašlo 2004. godine, a hrvatsko gradove i knjižnice inteligentnima, s izlaga- izdanje je objavljeno 2005. Kroz to vrijeme njima kolegica iz Australije, Estonije, Šveds- pojavili su se novi formati građe, kao npr. ke i Kanade. Blu-ray disk, društvene mreže kao što su Fa- Sekcija za narodne knjižnice održala je cebook i Twitter te novi društveni servisi, kao otvorenu sesiju, u suradnji sa Sekcijom knjiž- npr. YouTube i Flickr, te s njima povezane nica velikih gradova, na temu Promišljanje nove usluge i aktivnosti knjižničara, koje su u uloge narodnih knjižnica. Čula su se iskustva knjižničarskoj zajednici prepoznate kao nuž- iz Njemačke, Finske, Kanade, Kine i Šveds- nost. ke. Treći projekt odnosi se na propagiranje Osim predavanja i sastanaka, dragocje- Svjetskog dana audiovizualnog nasljeđa koji ni su bili i kontakti, te razmjena mišljenja i se obilježava 27. listopada. Taj datum je iskustava s kolegama širom svijeta, što ovaj 2005. godine UNESCO proglasio sa svrhom najveći godišnji skup knjižničara čini jedin- podizanja globalne svijesti o važnosti audio- stvenim. vizualne građe i hitnosti njenog očuvanja Sljedeće godine domaćin IFLA-ine zbog specifične osjetljivosti takve vrste gra- konferencije bit će Helsinki, a 2013. godine đe. Budući da su audiovizualni dokumenti Singapur. sastavni dio nacionalnog identiteta svake zemlje, pojavila se potreba za hitnom zaštitom te građe prijenosom u digitalni oblik. Od 2005. godine, svakog 27. listopada, širom svijeta se organiziraju razna događanja, stručni skupovi ili jednostavno prezentacije digitalizirane građe koja spada u baštinski korpus AV dokumenata. Članovi Sekcije za AV i multimedijsku LINKOVI: IFLA službena stranica: http://www.ifla.org/ Konferencija u Portoriku: http://conference.ifla.org/past/ifla77/ifla77.htm Anketa o stanju obveznog primjerka AV građe: http://www.ifla.org/en/avms/legal-deposit-survey Svjetski dan audiovizualnog nasljeđa: http://www.pia.gov.ph/wdavh2011/ građu održali su i jednodnevnu radionicu pod nazivom AV zbirke za knjižničare kojima to nije uža specijalnost, a u suradnji sa Sekcijom za zaštitu i konzervaciju organizirana je otvorena sesija s osam predavanja okupljenih oko teme Medij je poruka. Vrlo zanimljiva predavanja pripremila NOVI UVEZ - STRANICA 17 OBAVIJESTI 38. SKUPŠTINA HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA Mjesto održavanja: Osijek 26.09. - 28.09.2012 Organizator: Hrvatsko knjižničarsko društvo, Društvo knjižničara Slavonije i Baranje / Croatian Library Association; Library Association of Slavonia and Baranja Organizacijski odbor: Marijana Mišetić, Marina Vinaj, Katja Matković Mikulčić, Tamara Krajna, Vesna Borić, Nevia Raos, Alisa Martek, Ljiljana Pavičić Programski odbor: Štefka Batinić, Dunja Holcer, Aleksandra Horvat, Vinka Jelić-Balta, Zagorka Majstorović, Ljiljana Sabljak, Andreja Tominac Tema stručnog dijela Skupštine: Knjižnice - ukorak s promjenama Podteme: • strategije razvoja knjižnica • e-knjige i e-usluge • opsežni projekti digitalizacije i otvoreni pristup • knjižnične usluge za djecu i mladež • knjižnične zbirke kao kulturno dobro • unapređenje suradnje između regionalnih knjižničarskih društava Digitalni sadržaji unijeli su nepovratne promjene u stvaranje, distribuciju i isporuku informacija, a u godinama koje dolaze njihova će količina kontinuirano rasti. Prodor elektroničke knjige redefinirao je općepriznate kategorije u procesu stvaranja i objavljivanja, a time i ulogu i djelovanje knjižnica, potaknuvši europsko knjižnično zakonodavstvo na traženje novih modela. Osuvremenjivanje usluga i omogućavanje pristupa tradicionalnim i digitalnim zbirkama korištenjem novih tehnologija potaknuli su hrvatske knjižnice na razvoj raznolikih knjižničnih eusluga i proizvoda, od online kataloga, preko digitalnih zbirki za posebne namjene i potrebe, digitalnih repozitorija i korištenja društvenih mreža, do semantičkoga weba. Tradicionalne knjižnične usluge za djecu i mlade upotpunjene su inovacijama, e-uslugama, novim medijima i njihovim korištenjem u radu s djecom i mladima. Kako u opsežnim nacionalnim projektima digitalizacije, koji jamče pristup, prisutnost i trajno čuvanje sadržaja na hrvatskom jeziku, sadržaja hrvatske kulturne baštine i znanstvenih dostignuća u globalnom digitalnom okruženju, tako i u pitanjima otvorenog pristupa, koji se nameće kao realan i ostvariv oblik slobodne i otvorene znanstvene komunikacije, naglašena je liderska uloga knjižnica kao neprofitnih obrazovnih, kulturnih i znanstvenih institucija. Njihova informacijska, kulturna i obrazovna uloga zahtijeva artikuliranje novih strateških dokumenata, potrebnih za djelovanje i razvoj u promjeni okruženja, a baštinska uloga zahtijeva iskorak u rješavanju pitanja vezanih uz registraciju knjižne i knjižnične građe kao pokretNOVI UVEZ - STRANICA 18 nog kulturnog dobra. Knjižnicama je potrebna svaka moguća potpora, a osobito tehnološka, financijska i zakonodavna, kako bi potrebe demokratskog i civilnog društva, društva znanja i društva inovacija, kojima su knjižnice središnji servis i temeljni resurs, bile zadovoljene u skladu s jedinstvenom ulogom knjižnica u diseminaciji znanja u informacijskom društvu, putem inkluzivnosti i ravnopravnosti u pristupu digitalnim sadržajima i zajedničkom europskom informacijskom prostoru te putem investiranja u istraživanje i inovacije. Pozivaju se zainteresirani da prijave svoja izlaganja ili posterske prezentacije na ponuđenu temu/podteme. Rok za prijavu izlaganja je 15. ožujka 2012. godine. Rok za prijavu posterskih prezentacija je 1. travnja 2012. godine. UPUTE AUTORIMA ČLANAKA ZA NOVI UVEZ Naslov rada treba biti jasno istaknut (bold) Uz ime autora treba navesti naziv knjižnice i e-mail adresu autora ili knjižnice. Tekst rada treba slati uredništvu bez dodatnog formatiranja u sljedećem obliku: Font naslova: Times New Roman (bold) veličine 11 Font tijela teksta: Times New Roman (regular) veličine 11 Margine: 2,5 cm Prored između redaka: 1,5 Uvlaka: Prvi red, 1.27 cm Fotografije treba uredništvu slati isključivo u JPG/JPEG formatu na mail kao privitak. Fotografije ne umetati u tekstualni dokument. Uređivanje grafičkih priloga treba prepustiti uredništvu. Hvala! Uredništvo NOVI UVEZ - STRANICA 19