NOVI UVEZ
Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva
GODINA XI.
ISSN 1845-2434
BROJ 17
RUJAN 2013.
http://www.zkd.hr
Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva
Godina XI.
Rujan 2013.
Izdaje:
Zagrebačko knjižničarsko društvo
Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb
Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853
http://www.zkd.hr
https://www.facebook.com/
zagrebacko.knjiznicarsko.drustvo?ref=hl
Tajnica:
Maja Sever Pavić ([email protected])
Glavna i odgovorna urednica:
Nika Čabrić
Uredništvo:
Katja Matković Mikulčić, Svjetlana Ciglar, Nika
Čabrić, Tomislav Silić (grafički urednik)
Lektorica:
Božica Dragaš
Sadržaj ovoga broja:
NOVE WEB STRANICE ZKD-a
2
NSK - EU KNJIŽNICA MJESECA SRPNJA
3
KNJIŽNICE U KRIZI
6
ČITATELJSKI KLUB „SPAJALICA“
9
METAFORA 2013.
11
13. DANI VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA
12
MIPRO 2013.
13
8. SEEDI KONFERENCIJA
15
KNJIŽNICA U KOJOJ STANUJU ŠIŠMIŠI
18
RADIJSKA EMISIJA KNJIGOMAT
21
11. OKRUGLI STOL POKRETNIH KNJIŽNICA
23
ZAŠTIĆENI FOND KNJIŽNICE TINA UJEVIĆA
24
ISKRA-CENTAR ZA OBITELJ I ZAJEDNICU
26
FESTIVAL ZNANOSTI U KNJIŽNICI GAJNICE
28
ČITATELJSKE NAVIKE MLADIH
30
AKTIVNOSTI DJEČJEG ODJELA GK SAMOBOR
32
ZAJEDNO GRADIMO SVJETOVE
33
DRUŽENJE S LIKOVIMA IZ BAJKI
35
ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA
35
KNJIŽNICA ŠIROM OTVORENIH VRATA
37
FESTIVAL GRMI GRMA
38
Drage kolegice i kolege, nadam se da ste se odmorili
nakon ljetne stanke i da sada s puno elana krećete u nove
radne pobjede.
Ovom broju Novog uveza pridružilo se mnoštvo novih spisateljskih pera. Zahvaljujem se svima koji su svojim
radom doprinijeli nastanku ovog broja, koji sadrži čak dvadeset i jedan članak i mnoštvo prekrasnih fotografija. Ukoliko još niste saznali, nove web stranice Zagrebačkog knjižničarskog društva sada su naše lice i naličje kojim smo vrlo
ponosni. Prvenstveno, veliku zahvalu upućujem predsjednici
ZKD-a Katji Matković Mikulčić zaslužnoj za financijsku
konstrukciju i veliku potporu u stvaranju ZKD-a u novom
virtualnom ruhu.
Ovaj broj Novog uveza započinje upravo pričom o
samoj ideji i realizaciji, a za iscrpan članak zahvalna sam
kolegici Ingeborg Rudomino iz Nacionalne i sveučilišne
knjižnice u Zagrebu koja je ujedno članica uredništva novih
web stranica. Zahvaljujući kolegi Tomislavu Siliću, bez
kojeg ZKD virtualno ne bi niti mogao postojati, sada postoje
i Facebook stranice Društva s pregršt zanimljivih linkova.
Preporuka: "lajkajte" i uživajte!
U ovom broju pronaći ćete novosti iz Knjižnica grada
Zagreba i Gradske knjižnice Samobor i saznati kako je u
pojedinim knjižnicama obilježena stota godina rođenja našeg najpoznatijeg šegrta - šegrta Hlapića, nadalje izdvajam
11. okrugli stol o pokretnim knjižnicama, zatim petodnevni
međunarodni skup MIPRO 2013, posvećen informacijskoj i
komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici
te općenito novim i visokim tehnologijama. Saznat ćete što
se događalo na 13. danima specijalnih i visokoškolskih knjižnica u Opatiji, nadalje o krizi koja je zahvatila sve ustanove
RH, a tako i knjižnice i primiti savjete usmjerene ka boljoj
budućnosti knjižnica. No, mnoštvo je još tema obuhvaćeno
u ovom broju, a kako vam ne bih pokvarila užitak otkrivanja, zaustavit ću se i poželjeti vam puno sreće u daljnjem
radu te lijepu i ugodnu jesen u novom Mjesecu hrvatske
knjige o kojem ćemo, sigurna sam imati puno za ispričati u
sljedećem broju.
Uživajte u čitanju a komentare šaljite e-mailom.
Srdačan pozdrav,
NOVI UVEZ - STRANICA 1
Nika Čabrić
([email protected])
Nove www.ZKD.hr - Od ideje do realizacije!
Ingeborg Rudomino ([email protected])
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Izrazito dinamičan razvoj tehnologije, interneta i komunikacije primorao nas je da ideju o
izradi novih, suvremenih i funkcionalnih web
stranica Društva napokon i realiziramo.
Društvene mreže, videoservisi, digitalne
knjige, e-knjige, tablet računala i smartphonei,
globalan pristup širokopojasnom internetu ujedinili su nas u potrebi za praćenjem novih znanja,
kao i na odluci o razvoju nove web stranice
ZKD-a. Dosadašnje naše stranice bile su svojevrsni one-man-show našega kolege i webmastera
Tomislava Silića, koji ih je izradio još 2000. godine te ih do danas „ručno“ održavao i postavljao sve sadržaje. Stranice su u tih trinaest godina bile jednom redizajnirane i prebačene sa servera početnog pružatelja hosting usluga,
tvrtke Iridis, na server sadašnjeg providera, Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet.
Ove smo godine odlučili ponovo obnoviti svoje mrežno sjedište, no ovaj put u timu s
profesionalnom tvrtkom koja dugi niz godina razvija web stranice.
Shvatili smo da će naš put do novog websitea biti jednostavniji i brži ako dobijemo
rješenje koje će nam omogućiti da stranice poslije lako sami održavamo te smo se odlučili
za tvrtku Ador d.o.o i povjerili joj da nam producira naše novo web sjedište. Tvrtka Ador je
od 1996. godine specijalizirana za oblikovanje i razvoj websiteova te se već iskazala u suradnji i izradi mrežnih stranica Knjižnice Vladimira Nazora. Raspon usluga Adora kreće se od
savjetovanja, arhitekture websitea, dizajna, do održavanja kao i razvoja eventualnih web aplikacija i/ili mobilnih inačica websiteova (iPhone, Android, iPad).
Kako bismo vam približili razvojni put te vam kao članovima društva pojasnili proces stvaranja novoga weba, odlučili smo zapisati par kratkih crtica o radnom procesu stvaranja. Na početku smo zajednički s Adorom prošli
kroz postojeći sadržaj websitea ZKD.hr, kako
bismo redefinirali postojeću strukturu i osmislili
novi sadržaj i funkcionalnosti.
U skladu s našim željama, na uvid smo
dobili uzorke dizajna kako bismo izabrali primjeren vizualni identitet za našu vrstu sadržaja.
Nakon malo vijećanja, uredništvo ZKD-a došlo
je do zajedničkog stava kako bi naš budući website trebao izgledati.
NOVI UVEZ - STRANICA 2
Odabran je željeni template i boje koje prate logo ZKD-a, kao i smjernice za dizajn
koji će jednostavnošću i nenametljivošću isticati sadržaj koji nam je u središtu pažnje.
Produkcija je organizirana i implementirana na CMS-u (Content Management System) - sustavu za samostalno održavanje websitea. Odabrana je WordPress platforma koja je
jednostavna te pruža mogućnost povezivanja s društvenim mrežama, pri čemu je važna i činjenica da u tom slučaju ne moramo mijenjati hosting partnera - CARNet.
Novi web organiziran je tako da je na naslovnici (homepageu) uz izbornike dodana
tražilica koja omogućava pretraživanje po ključnim riječima. Uz nju su postavljene ikone,
odnosno poveznice na društvene mreže (YouTube kanal, Twitter, Facebook, Google + itd.),
što je sada u pripremi.
Novina je također i mogućnost online učlanjenja u Društvo. Izbornik „Članovi“ ujedno će omogućiti pregled svih naših članova, njihovih knjižnica, pozicija i podataka za kontakt, što omogućuje transparentnost, kao i lakše međusobno komuniciranje.
Osim u PDF verziji, naš časopis „Novi uvez“ postavljen je i u ISSU formatu, koji omogućuje i online listanje, zumiranje i ispis. U središtu naslovnice postavljene su posljednje
tri najave događaja, skupova, seminara, putovanja, promocije i sl.
Iskreno se nadamo da će novi vizualni identitet web stranica Društva uz korištenje
CMS sustava omogućiti samostalnost u upravljanju, manipulaciji elementima i sadržajima,
te time brzo reagiranje i prilagođavanje prema uočenim potrebama.
Od svih naših članovima očekujemo podršku da naš sadržaj iz mjeseca u mjesec bude
što bogatiji, kako bi naš novi website svim ZKD-ovcima bio dostupan i koristan! Pišite nam,
sugerirajte, kritizirajte te sudjelujete u obogaćivanju novih stranica Zagrebačkoga knjižničarskog društva.
Vaše web uredništvo u suradnji s tvrtkom Ador (www.ador.hr).
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu - Knjižnica mjeseca srpnja
na portalu i društvenim mrežama Europske knjižnice
Nela Marasović ([email protected])
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Europska je knjižnica Nacionalnu i
sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu proglasila knjižnicom mjeseca srpnja 2013. te je tijekom tih
30-tak dana kroz istoimenu kampanju njen rad (www.theeuropeanlibrary.org/tel4/
newsitem/1700), njezinu bogatu građu i vrijedne baze podataka dostupne kroz portale Digitalni akademski repozitorij (DAR) (www.theeuropeanlibrary.org/tel4/newsitem/2100) i Hrvatski arhiv weba (HAW) (www.theeuropeanlibrary.org/tel4/newsitem/2053) predstavila na
svom portalu kao i na društvenim mrežama. Riječ je o digitalnim sadržajima Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji su pronašli svoje mjesto u Europskoj knjižnici, za europsku znanost i znanje najvažnijoj virtualnoj knjižnici s kojom Nacionalna i sveučilišna
knjižnica u Zagrebu surađuje od njezina samog početka, točnije od 2005. godine.
NOVI UVEZ - STRANICA 3
FOTOGRAFIJA: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu podijelila je na svom profilu objavu s profila Europske knjižnice o kampanji Knjižnica mjeseca srpnja
Predstavljena kapitalna djela
hrvatske kulturne baštine
Kampanja Knjižnica mjeseca srpnja započela je
objavom osvrta (www.theeuropeanlibrary.org/
tel4/newsitem/1862) Dunje Seiter-Šverko, glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, o dosadašnjoj suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Europske knjižnice kao i o suradnji ostvarenoj tijekom kampanje Knjižnica mjeseca srpnja.
Od vrijedne građe su, osim spomenutih portala DAR i HAW, na portalu Europske
knjižnice predstavljeni Misal po zakonu Rimskoga dvora (www.theeuropeanlibrary.org/tel4/
newsitem/2000), građa o Krleži povodom njegove 120. obljetnice rođenja
(www.theeuropeanlibrary.org/tel4/newsitem/2050),
Gundulićev
Osman
(www.theeuropeanlibrary.org/tel4/newsitem/2052), kapitalno djelo Fausta Vrančića Machinae novae (www.theeuropeanlibrary.org/tel4/newsitem/2102), zatim građa Dragutina Gorjanovića Krambergera o krapinskom pračovjeku (www.theeuropeanlibrary.org/tel4/
newsitem/2150) te u ovom kontekstu nezaobilazna
Judita Marka Marulića
(www.theeuropeanlibrary.org/tel4/newsitem/2151). Ista je građa, uz nekolicinu dodatne,
predstavljena i na društvenim mrežama Europske knjižnice te je time podijeljena i na društvenim mrežama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Društvene mreže-stvarni pokazatelji uspjeha kampanje
Kampanja Knjižnica mjeseca imala je velik odjek kako u javnosti tako i na društvenim mrežama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Europske knjižnice. Tome
svjedoče brojni lajkovi, komentari te dijeljenja sadržaja o Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici
u Zagrebu te potvrđuju uspješnost same kampanje kao i uspješnost suradnje između Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Europske knjižnice, na zadovoljstvo svih njihovih
korisnika te onih koji će to tek postati.
Europska knjižnica - dragocjena riznica za znanstvenike
Predstavljanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kroz kampanju Knjižnica
mjeseca njen je veliki uspjeh iz razlog što je danas, kada Internet obiluje raznovrsnim podacima od kojih je većina neuporabljiva za znanstvenike koji se u pripremi svojih radova oslanjaju na vjerodostojne izvore čije je podrijetlo moguće provjeriti, Europska knjižnica jedan
od tek nekoliko portala koji slove kao pouzdani.
NOVI UVEZ - STRANICA 4
Od svojega pokretanja 2005. godine ova internetska usluga za znanstvenike ubrzo je postala jedan
od najpouzdanijih načina pronalaženja i dohvaćanja više od 200 milijuna izvora, i to izravno, bez
da se odriču ležernosti svojega radnog stola.
FOTOGRAFIJA: Početna stranica najveće europske virtualne knjižnice
Milijuni pouzdanih izvora
Virtualne police Europske knjižnice sadržavaju sve bibliografske zapise Europe
(Središnji katalog). Tu je također dostupno gotovo 24 milijuna stranica cjelovitoga teksta,
uključujući 600 000 knjiga i elektroničkih znanstvenih radova te 10 milijuna digitalnih objekata. Znanstvenici mogu pristupiti uistinu širokomu rasponu izvora, od velikih zbirki koje
je digitalizirao Google do goleme količine tzv. 'sive literature', a izvori uključuju članke objavljene u različitim časopisima, patente, različita službena izvješća i ostalu tiskanu građu
koja se često previđa pri prikupljanju građe uobičajenijim kanalima.
Ova baza podataka jedinstvena je ne samo po svojoj veličini i rasponu već i po svojem izvornom podrijetlu. Naime, svaku jedinicu građe dostupnu na internetskim stranicama
Europske knjižnice katalogizirale su i indeksirale ustanove u kojima se čuvaju izvorni primjerci tih jedinica – nacionalne i vodeće znanstvene knjižnice Europe.
Jedinstveni alati i usluge
Osim milijuna pretraživih knjiga, slika, karata, videozapisa i ostalih objekata, Europska knjižnica nudi nekoliko alata koji su razvijeni i poboljšani radi zadovoljavanja potreba
akademske zajednice.
Dostupna građa može se pretraživati po vremenskoj crti, stručnim područjima i tematskim zbirkama. Skupovi podataka mogu se preuzeti radi daljnjega istraživanja, dok se
zapisi mogu preuzeti i prenijeti u sustave za upravljanje bibliografskim bilješkama, od kojih
se trenutačno najčešće koriste Mendeley i Zotero.
Europska knjižnica među svojim se knjižnicama-članicama naročito cijeni s obzirom
na to da na jednostavan i učinkovit način omogućuje uvršćivanje njihovih sadržaja u Europeanu, ugledni portal posvećen kulturnoj baštini (www.europeana.eu). Njezino tehničko osoblje i alati za prikupljanje podatka u stanju su brzo i ekonomično obraditi zapise te tako poštedjeti knjižnice zahtjevnoga postupka formatiranja podataka radi njihova usklađivanja sa standardima Europeane. Suradnici s Europskom knjižnicom također redovito sudjeluju u različitim projektima Europske unije usmjerenima na najnovije tehničke dosege i kretanja u području digitalizacije te se povezuju sa srodnim stručnjacima širom Europe na prestižnim konferencijama i radionicama.
NOVI UVEZ - STRANICA 5
Knjižnice u krizi
Zrinka Udiljak Bugarinovski ([email protected])
Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet
„Diljem SAD-a veliki i mali gradovi zatvaraju svoje knjižnice. Najveći narod na zemlji, kao što sami sebe uvijek nazivaju, više nema političku volju da spasi institucije o kojima
ovisi djelovanje naše demokracije. Njihov spori nestanak je tragedija, ne samo za one u siromašnim gradovima, već za svakoga tko je prestravljen pri pomisli na zemlje bez knjižnica“.
CHARLES SIMIC
U proteklih nekoliko godina statistički podaci (posebno u Velikoj Britaniji i SAD-u)
ukazuju da veliki rezovi proračuna prognoziraju krajnje crnu budućnost većini malih knjižnica.
Prema izvješću CIPFA-e (The Chartered Institute of Public Finance and Accountancy), stopa zatvaranja knjižnica u Velikoj Britaniji od 2010. godine u stalnom je porastu. Prema podacima koje je objavio Public Libraries News, između 2010. i 2011. godine zatvoreno
je 146 knjižnica, a do kraja 2012. godine 369 knjižnica (uglavnom narodnih) bilo je pod prijetnjom zatvaranja ili su već bile zatvorene. U suštini, zatvoreno je više knjižnica nego što
godina ima dana.
Zatvaranje knjižnica dovedeno je u korelaciju i s kontinuiranim padom njihove posjećenosti. SCL (Society of Chief Librarians) je analizirao pad posjećenosti knjižnica kroz razdoblje od 10 godina i utvrdio da se knjižnice više ne koriste samo za posudbu knjiga. Identificirali su sljedećih pet 'glavnih' vrsta korisnika u javnim knjižnicama:
graditelji karijere – koji koriste svoje knjižnice za pisanje životopisa i prakticiraju
intervjue u sobama za sastanke
health detectives – koji se bave specijalnim istraživanjima
mali studenti/učenici – djeca od pet do deset godina starosti koja vole čitati
pronalazači prijatelja – koji koriste knjižnice za susrete s ljudima iz njihove lokalne zajednice i
'njuškala' – koji traže informacije o svojoj obitelji ili o povijesti zajednice.
Dok se najveće i najpopularnije britanske knjižnice bave inovacijama u poslovanju
koje će im omogućiti daljnju održivost, dio manjih knjižnica pod prijetnjom zatvaranja
“održavaju“ volonteri. Ideja volonterizma u knjižnicama ojačala je s porastom krize, a snažno se potiče uglavnom u manjim lokalnim zajednicama.
Prema riječima stručnjaka, sumorna situacija u javnim knjižnicama Velike Britanije
očekuje se i u 2013. godini. CILIP (Chartered Institute of Library and Information Professionals) predviđa u tekućoj godini smanjenje broja zaposlenih za više od 1.000 knjižničnih djelatnika, nova smanjenja radnog vremena i dodatne potrebe za štednjom, odnosno nova smanjenja proračuna.
Trend zatvaranja manjih javnih knjižnica prisutan je i u SAD-u. U proteklih nekoliko
NOVI UVEZ - STRANICA 6
godina 93% knjižnica otpustilo je dio osoblja, skratilo radno vrijeme ili oboje. Tijekom
2010. godine gotovo 40% gradonačelnika primijenilo je te i/ili druge redukcije, a mnoge
knjižnice su zatvorene. Zatvaranje knjižnica obilježeno je prosvjedima stanovništva, posebno
u Detroitu i Chicagu. Osim prosvjednika svih dobi, podrška za spas knjižnica pruža se kroz
mnoge društvene grupe i portale, od kojih možemo istaknuti huff post „Libraries in Crisis“ i
facebook grupu „Save Chicago Public Libraries and Librarian Jobs“. Isto kao i u Velikoj
Britaniji, jedan dio knjižnica održava se zahvaljujući volonterima.
Akademske knjižnice diljem svijeta također doživljavaju drastične rezove proračuna.
Nakon desetogodišnjeg rasta proračuna, od 2008. godine britanske akademske knjižnice doživljavaju stalne rezove. Krajem 2009. godine RIN (Research Information Network) i
SCONUL (Society of College i National and University Libraries) prikupljali su podatke o
prirodi i stupnju financijskih i drugih izazova s kojima se susreću knjižnice u novim
(kriznim) okolnostima. Na temelju dobivenih rezultata dane su preporuke za sve članove
knjižničarske zajednice, sadržane u dokumentu Challenges for academic library in difficult
economic times: A guide for senior institutional managers and policy makers. Preporuke se
odnose na strategiju knjižnica, tržište učinkovitosti, nabavu knjiga i znanstvenih časopisa,
ravnotežu između osoblja i usluga, nova područja i aktivnosti, ostvarivanje dodatnih prihoda
itd.
Akademske knjižnice u SAD-u također doživljavaju kontinuirane rezove proračuna
od 2008. godine, što je dovelo do preispitivanja vrsta i razina usluga. ACRL (The A ssociation of College and Research Libraries) potaknuo je 2009. godine izdavanje vodiča za akademske knjižničare (Guide for Academic Librarians in the New Economy), u kojem se razmatraju važni upravljački programi u trenutnom okruženju i postavljaju pitanja koja stimuliraju konverzaciju i aktivnosti u knjižnicama i na sveučilištima.
Nacionalni i regionalni interesi vezani uz akademske knjižnice na području Australije
i Novog Zelanda rješavaju se kroz razne udruge (CAUL, CONZUL, CEIRC). Udruživanjem
su uveli planirane uštede još početkom 2000-tih, a za vrijeme krize pooštravaju mjere (npr.
prelazak na e-izvore, udruživanje u konzorcije po različitim kriterijima, pretplata isključivo
najkorištenijih sadržaja, tj. odbacivanje perifernih (nabavlja se „ono što se mora imati“ umjesto „onog što bi bilo zgodno imati itd.).
Za akademske knjižnice od posebne je važnosti stvaranje Međunarodne koalicije
knjižničnih konzorcija (ICOLC – International Coalition of Library Consortia), kojoj je
namjena pomoć izdavačima i drugim davateljima elektroničkih sadržaja kako bi bolje razumjeli učinke ekonomske krize na informacijsku zajednicu. Cilj joj je predložiti pristupe esadržajima koji bi bili u interesu i knjižnicama i pružateljima informacijskih usluga. ICOLC
predlaže fleksibilne cijene prema stvarnim mogućnostima kupaca, čak i mogućnost smanjenja troškova bez nerazmjernog gubitka sadržaja. Na taj se način ostvaruje interes kupaca
(smanjenje izdataka), ali i interes izdavača, čiji bi nedostatak fleksibilnosti doveo do puno
veće financijske štete.
Posljedice krize odrazile su se i na hrvatske knjižnice, prvenstveno kroz rezove proraNOVI UVEZ - STRANICA 7
čuna. Iako je u prosincu 2010. godine održan okrugli stol s temom utjecaja globalne ekonomske krize na knjižnice i slobodan pristup informacijama, do danas nema relevantnih pokazatelja učinka krize, kao ni adekvatnih smjernica za rad knjižnica u teškim ekonomskim
vremenima.
Što je na „kocki“?
Knjižnice sve više odmiču od ideje da su fizički objekti i sve više moraju razmišljati
o novim uslugama i ponudama. Tradicionalne knjižnice usmjeravale su se na procjenu (ne)
zadovoljstva korisnika i kvalitetu zbirki, koje su se odražavale uglavnom kroz resurse, kompetencije i ponašanje knjižničnog osoba te fizički prostor knjižnice. Danas se kvaliteta usluge fokusira na smanjenje jaza između korisnikova očekivanja odlične usluge i njihove percepcije isporučene usluge. Pouzdanost se sugerira kao najvažnija karakteristika kvalitete
usluga. Očigledno je da, koliko god to bilo neugodno za ljubitelje tradicionalnih knjižnica,
one ne mogu biti dio dugoročnih planova donositelja odluka.
Parafrazirajući Denise Troll, tradicionalne mjere kojima se kvantificiraju knjižnični
proizvodi kako bi se zadovoljile potrebe korisnika (ulazi) i ocijenio utjecaj knjižničnih zbirki i usluga na korisnike (izlaz) nalaze se na 'kocki', jer rezultati ne pokazuju hoće li knjižnica
zadovoljiti svoju misiju unutar institucije, tj. ne ukazuju na knjižnične promjene u cijelosti,
niti mogu objasniti zašto se te promjene događaju . Isto tako, ove su mjere nedostatne za obuhvaćanje svih područja promjena, kao na primjer: vrednovanje i razumijevanje načina korištenja i razvojnih putova akademskih knjižnica preduvjet je za formuliranje kritičkog odgovora na brze promjene u visokom obrazovanju; podaci o uporabi e-izvora komercijalnih
proizvođača ne mogu se lako uspoređivati, jer se podaci mjere ili definiraju na različite načine (tradicionalna mjerenja ne pružaju potpunu sliku informacijskog okruženja, jer su fokusirana isključivo na pružanje informacijskih usluga knjižnice, ignorirajući informacijske usluge koje pružaju drugi); kriza i nastojanja da se nabava obavi na što racionalniji način mijenjaju odnos između knjižnica, izdavača, autora i izvođača (knjižnice sve češće postaju i izdavači digitalnih zbirki, a autori nerijetko zahtijevaju plaćanje za autorska prava) itd.
Osim toga, tradicionalne zbirke koje su bile vlasništvo knjižnice zamjenjuju se licenciranim pristupima udaljenim e-zbirkama, tj. knjižnice više ne igraju ulogu vlasnika nad
pretplaćenim publikacijama; slobodno dostupne informacije na webu ugrožavaju tradicionalnu misiju knjižnica; od knjižničara se sve više očekuje da olakšaju pretraživanje informacija, interveniraju između korisnika i informacija u svrhu procjenjivanja onoga što su
preuzeli, tj. preuzima se veća odgovornost za rezultate učenja i istraživanja; od knjižničara
se očekuje uvođenje većeg broja istraživačkih metoda nego u prošlosti (npr. fokus grupe,
ankete, intervjui, protokoli, prototipovi...) itd.
Trendovi koji prate tradicionalne knjižnice odražavaju se na povećanje rashoda za
automatizaciju i e-resurse; trenutni proračuni nedovoljni su za prekvalifikaciju i zapošljavanje osoblja s vještinama potrebnim za korištenje i održavanje tehnologije; otkazuju se serijske pretplate i kupuje se manje monografija; radi se s manjim brojem svezaka po korisniku
nego u prošlosti (ali ne postoji kontekst kojim bi se utvrdilo je li to dobro ili loše); osoblje se
NOVI UVEZ - STRANICA 8
smanjuje, ali se zapošljava više kadra za održavanje knjižničnih informacijskih tehnologija;
era mikrooblika opreme, fotokopirni aparati i katalozi zamjenjuju se novim hardverima, softverima i sustavima; sve je popularnija „ask“ usluga; referentna face-to-face usluga preorijentirana je na npr. e-poštu, videokonferencije i slično; međuknjižnična posudba je u porastu; broj posjeta knjižnici je u opadanju itd.
U novonastaloj situaciji, knjižnični menadžment mora razumjeti kako i zašto se knjižnice koriste i mijenjaju te se mora dogovoriti o tome kako mjeriti ishode i troškovnu učinkovitost knjižničnih zbirki i usluga (što podrazumijeva definiranje i procjenu “vrijednosti” u
hibridnom svijetu tradicionalnih i e-zbirki, te face-to-face i online usluga). Od voditelja/
ravnatelja se očekuje da, uslijed trenutnih financijskih poteškoća i prilika, promisle što knjižnica radi i kako to činiti na drugačiji način, da rade na boljem razumijevanju knjižničnih aktivnosti, odnosno pronađu način kako bi pokazali i predstavili vrijednost knjižnične usluge u
postizanju institucionalnih ciljeva, da uspostavljaju suradnju s drugim knjižnicama i ostalim
dionicima bitnim za razvoj suvremenog knjižničarstva, jer je to vjerojatno jedini način za
postizanje zajedničke uštede u stvaranju i razvoju novih usluga koje bi zadovoljile potrebe
korisnika, da razvijaju i usavršavaju knjižnični marketing itd. Pri svemu tome neophodna im
je podrška rukovodstva i ostalih (najboljih) iz informacijskog sektora.
„Mi moramo napraviti knjižnice koje će biti uzbudljivije za novu generaciju – one bi
trebale konkurirati Disneyju u smislu uzbuđenja. Zašto ne uključiti pokretne zidove ili hologramsku tehnologiju, iPad tablice ili 3D printere? Mi se trebamo vidjeti kao dio tog tehnološkog doba, a ne kao ostaci nekog drugog vremena.“
DIANA EDMONDS
Čitateljski klub „Spajalica“ jačanje čitateljskih i društvenih kompetencija
Svjetlana Ciglar ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Vladimira Nazora
Od listopada 2012. u Knjižnici Vladimira
Nazora okuplja se Čitateljski klub „Spajalica“.
Članovi su umirovljeni i aktivni knjižničari i svi
drugi ljubitelji lijepe književnosti. Svaki prvi utorak u mjesecu u 18 sati vrijeme je za „Spajalicu“.
Iako je početna želja bila da se otvorimo svima
bez obzira na spol, dob i obrazovanje, okupila se
jedna mnogo homogenija skupina. Ima nas petnaest, riječ je o generaciji 50+ i o ženama – čitateljicama opće prakse.
Danas postoje mnogi oblici čitateljskih klubova. Iako se često spominje da je čitanje
u krizi, klubovi se množe. Okupljaju se u privatnim domovima, knjižarama, knjižnicama,
kafićima, klubovima, na online forumima, društvenim mrežama, konferencijskim telefonNOVI UVEZ - STRANICA 9
skim pozivima. Postoje specijalizirani klubovi na
radijskim ili televizijskim postajama – Oprah's
Book Club, Good Morning America Book Club,
Richard&Judy Book Club itd. Ti klubovi populariziraju knjige na raznim razinama – od akademske rasprave do reklamnih anotiranja. Neki od
klubova su globalni, neki pak izrazito komorni.
Je li riječ o pomodarstvu ili o stvarnoj potrebi da
se okupljaju slični?
„Spajalica“ je klub koji jednom mjesečno fizički okuplja manju skupinu koja može
direktno i sadržajno komunicirati. Cilj je spojiti ljude sličnih interesa kako bi međusobno jačali čitateljske kompetencije, podizali obrazovnu razinu, promicali čitanje, ali i uživali, družili se i kvalitetno provodili slobodno vrijeme. Danas su mnogi ljudi sami, zatočeni ispred
televizora ili kompjutora s prividom da su na izvoru informacija. No na taj su način marginalizirani, izdvojeni, njihova su znanja i sposobnosti otuđeni. Mi pokušavamo okupiti ljude
u stvarnu malu zajednicu koja pruža potporu, gdje se ljudi slobodno izražavaju i raspravljaju,
gdje se raspršeno znanje zgušnjava. I dok je samo čitanje samotnjački čin, ovakva okupljanja
znače otvaranje, socijalizaciju. Dakako, cilj nam je i poticanje čitanja, popularizacija knjige.
Raznovrsni su oblici našega rada. Zajednički se dogovaramo hoćemo li na sljedećem
susretu raspravljati o jednom određenom naslovu koji svi čitamo, a jedna od nas piše uvodni
prikaz ili izlaže o nekoj većoj temi, primjerice o odnosu književnosti i filma. Ponekad, uz
samostalnu pripremu, pozivamo i neku kompetentnu osobu. Tako je dr. prof. Lidija Dujić
gostovala na našem malom skupu kada smo se bavili „ženskom stranom hrvatske književnosti“, a kada smo se bavili radiodramom, u goste nam je došla glavna urednica Dramskog programa Hrvatskog radija Željka Turčinović. Ponekad čitamo različite naslove pa si ih međusobno preporučujemo ili formiramo liste knjiga koje Klub preporučuje ostalim članovima
Knjižnice koje prezentiramo u stvarnom i virtualnom knjižničnom prostoru. Ponekad idemo
u goste. Tako smo s temom o turskoj književnosti gostovali u Knjižnici FER-a na europskom
projektu “Once upon a time...in Europe”, koji potiče cjeloživotno učenje kroz upoznavanje
različitih europskih književnosti. Širimo i obogaćujemo načine djelovanja. Rasprave su različite i slobodne. Ne bojimo se ni izgubiti nešto vremena jer izgubljeno vrijeme u kojemu se
uživa nije izgubljeno.
Iako smo odabrali da Čitateljski klub
„Spajalica“ djeluje kao manja skupina u kojoj se
lako i slobodno komunicira, otvaramo se jer znamo da se znanje, čitateljske i društvene kompetencije samo dijeljenjem množe.
NOVI UVEZ - STRANICA 10
metaFORA 2013. - Krimi-ekspres
natječaj za najbolju kratku kriminalističku priču
Svjetlana Ciglar ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Vladimira Nazora
Vodimo li se mišlju da samo dobar čitatelj piše dobru knjigu, onda ne iznenađuje što
se u naše akcije poticanja čitanja uklopio i jedan književni natječaj. U Mjesecu knjige 2012.
godine raspisali smo u Knjižnici Vladimira Nazora natječaj za najbolju kratku kriminalističku priču: metaFORA13. - Krimi-ekspres. Danas, kada su knjižnice komunikacijski,
socijalni, obrazovni, informacijski i kulturni centri svojih zajednica, poticanje čitanja,
uopće estetskog doživljaja i kreativnog izražavanja, nešto je posve prirodno.
Odabrali smo ime metaFORA po jednoj od temeljnih stilskih figura književnosti, ali i
zbog igre riječi koja kaže da nam je i meta i fora da knjižnica neprestano obogaćuje svoje
djelovanje. Zašto kratka priča? Zato što je kratka, brza kao i vrijeme u kojem živimo. Zašto
kriminalistički žanr? Zato što je popularan i rado čitan, provokativan kao „trivijalni“ žanr
čije je granice zanimljivo propitivati. Natječaj je specifičan i po tome jer je bio namijenjen
svim generacijama. Prema tom je načelu formiran i žiri.
Natječaj je zatvoren 23. ožujka 2013. Pristigla je 51 priča. Najmlađi natjecatelj imao
je 14 godina, a najvremešniji 68. Priče su stizale elektronskom i klasičnom poštom i to, na
naše veselje i iznenađenje, s područja cijele Hrvatske, od Lumbarde, Splita, Solina, Šibenika, Zadra, Rijeke, Vinkovaca, Gline, Starog Čiča, Strmca, Ozlja, Čajkovaca, Križevaca pa do
Zagreba i okolice. Naš strogi i pravedni žiri u sastavu: Silvija Šesto, spisateljica, Ana Đokić Pongrašić, spisateljica, Sara Komljenović, članica Knjižnica grada Zagreba, Tanja Radović, knjižničarka i spisateljica, pomno je proučio pristigle priče. Pritom, dakako, članovi žirija nisu imali podatke o piscima.
Nagrađeni su:
1.Tea Lukačević: Anđeo koji je plakao (20 bodova)
2.Ružica Gašperov: Gotovo savršeno ubojstvo (14 bodova)
3.Srđan Laterza: Ung (12 bodova)
4.Ksenija Dvojković: Skupljač (10 bodova)
5.Sanda Hančević: Prsten (8 bodova)
6.Ljiljana Matković: Ubojstvo na kolodvoru (8 bodova)
7.Dejan Šiptar: Tupi ritam (8 bodova)
8.Mladen Tomić: Samoobrana (8 bodova)
Nagrađene kratke priče mogu se pročitati
na mrežnim stranicama KGZ-a. Neke od pristiglih priča bile su umješna igra žanrom, neke pravi
tvrdokuhani krimići, neke su slijedile klišeje, a
neke su bile tek pokušaji. Kako smo i u našem
žiriju i među natjecateljima zastupali međugeneracijsku solidarnost, tako su i pobjednici različiNOVI UVEZ - STRANICA 11
tih generacija. Iznenađenje je bilo da je prvonagrađena Tea Lukačević tinejdžerka! Uopće, u
natječaju je sudjelovalo mnogo mladih ljudi, gimnazijalaca, studenata… Ta činjenica ohrabruje. Svakako valja napomenuti da smo, radeći na ovom natječaju, ostvarili niz vrlo uspješnih suradnji. Osim što su članice žirija darovale svoje vrijeme i znanje, i nagrade su darovali
razni sponzori. Na prvom mjestu zahvaljujemo Centru za kreativno pisanje koji se rado odazvao i natjecateljicu s najvećim brojem bodova nagradio radionicom kreativnog pisanja. Knjižnice grada Zagreba za prva tri mjesta darovale su jednogodišnje članstvo, a nakladnici, CeKaPe, Fraktura, Naklada Ljevak, Mozaik knjiga i Znanje darovali su krimiće za pisce krimića. Drago nam je što su svi ti suradnici prepoznali u našem natječaju akciju koja je put do
knjige i čitanja. Eto, tako smo zahvaljujući susretljivosti i podršci mnogih kulturnjaka, onih
koji znaju vrijednost knjige i pisanja, ovaj natječaj uspješno okončali u Noći knjige 2013.
kada su dodijeljene nagrade.
I za kraj, bila bi fora da bude i metaFORA14!
13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica
Knjižnice: kamo i kako dalje?
dr. sc. Vesna Špac ([email protected]) Brodarski institut d.o.o.
mr. sc. Alisa Martek ([email protected]) Hrvatski državni arhiv
U Opatiji su od 15. do 18. svibnja 2013. održani 13. dani specijalnih i visokoškolskih
knjižnica, koje tradicionalno organizira Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice HKDa u suorganizaciji sa Sveučilišnom knjižnicom Rijeka i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu.
Značaj i potrebu za Specijalkama potvrdilo je sudjelovanje više od 100 sudionika
skupa iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, koji su aktivno sudjelovali u njegovom radu i koji su
pratili mnogobrojna izlaganja grupirana u četiri podteme: EU fondovi, znanstvena produktivnost, edukacija korisnika i knjižnice u vrijeme recesije.
Nizom predavanja predstavljeni su projekti financirani od strane EU koje su dobile
pojedine ustanove iz sustava znanosti (Pravni fakultet u Zagrebu, HAZU Zagreb) i kulture
(Hrvatski državni arhiv Zagreb), a u čiju su realizaciju uključene i knjižnice. Kolegice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sudionike su upoznale s promjenama koje će nastati ulaskom Hrvatske u EU. Sponzori (Elsevier i EBSCO) doveli su vrhunske stručnjake koji
se bave pripremama projekata (A. D. Turkic, Belgija) i koji u njima sudjeluju (M. Pušnik,
Slovenija). Oni su sudionike upoznali s mogućnostima prijavljivanja i realizacije projekata
na kojima mogu surađivati knjižnice.
U sklopu podteme o znanstvenoj produktivnosti održan je Okrugli stol na kojem je
Jadranka Stojanovski goste (prorektoricu pulskog sveučilišta prof. dr. sc. Marli Gonan Božac, prorektora splitskog sveučilišta prof. dr. sc. Tomislava Kilića, glavnu ranateljicu NSK
Dunju Seiter-Šverko) i sudionike upoznala s tematikom kao i s problemom s kojim se susreću knjižničari zbog nejedinstvenog objašnjenja MZOS-a glede traženja citiranosti ustanova
iz sustava znanosti. Igor Zemljič je predstavio slovenski portal SISTORY na kojem je dostupan digitalizirani sadržaj te članci koji se odnose na povijest Slovenije. Bojan Macan je odrNOVI UVEZ - STRANICA 12
žao radionicu na kojoj je prikazao načine na koje knjižničari na IRB-u vrše pretraživanja i
kakve potvrdnice pritom izdaju. Raspravljalo se o problemima knjižnica glede prikupljanja
podataka o znanstvenoj produktivnosti znanstvenika ili ustanova, njihovoj obradi i predstavljanju dobivenih podataka te izdavanja potvrdnica za znanstveno napredovanje znanstvenonastavnog osoblja. Održano je više predavanja koja su pokrivala bibliometrijska istraživanja
provedena za pojedine ustanove i časopise.
Dr. sc. Sonja Špiranec i Hedvika Pavlica Kolman predstavile su preobrazbe u edukaciji uzrokovane pojavom društvenih mreža, tehnologija i servisa Weba 2.0, e-knjiga… Predstavljeno je više primjera dobre prakse edukacije korisnika u pojedinim knjižnicama.
Kroz niz predavanja predstavljeni su pozitivni primjeri poslovanja knjižnica u doba
recesije te načini iznalaženja alternativnih mogućnosti financiranja, povezivanja s drugim
knjižnicama stvaranjem konzorcija, ali i načini na koje knjižničar može i mora biti fleksibilan te u svojoj ustanovi preuzeti neke nove poslove kako bi knjižnica preživjela.
Sva su posterska izlaganja predstavljena kratkim usmenim predstavljanjem što se pokazalo kao dobra ideja koju su sudionici podržali.
Na skupu je predstavljen Zbornik radova 12. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica održanih u Opatiji 2011. godine.
Kao zaključci izvučeni su najvažniji momenti s izlaganja i kao takvi su predstavljeni
na stranicama skupa.
Stručna ekskurzija u Senj bila je dobro primljena te je pokazala entuzijazam i postignuća knjižničara jedne male knjižnice kao što je senjska. Pokazano je također kako vrijednu
zbirku posjeduje knjižnica senjske gimnazije. Na kraju je skup zaključen posjetom kuli Nehaj koja je obnovljena i čiji je okoliš uređen upravo sredstvima Europske unije.
MIPRO 2013.
Ivan Jelić ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Jelkovec
Petodnevni međunarodni skup MIPRO 2013, najstariji i najveći nekomercijalni skup u ovom dijelu Europe posvećen informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici te općenito novim i visokim tehnologijama, održan je u Opatiji od 20. do 24. svibnja i okupio je preko tisuću ICT
stručnjaka i znanstvenika iz tridesetak zemalja. Ove godine pokroviteljstvo
skupa prihvatio je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.
S obzirom da je 36. MIPRO održan neposredno prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, cijelo je intenzivno sinergijsko djelovanje okupljenih predstavnika gospodarstva, obrazovanja, znanosti i državne uprave bilo prožeto prigodnom EU tematikom, pri čemu treba
posebno izdvojiti konferenciju “Digital Agenda going local” održanu u organizaciji Vlade
Republike Hrvatske, Ministarstva uprave i Povjerenstva za koordinaciju informatizacije javnog sektora te u suradnji s Europskom komisijom. Brojne okupljene slušatelje u temu je uveo ministar uprave Arsen Bauk. Cilj konferencije bio je promicanje inicijative Europske
komisije Digital Agenda for Europe, koja potiče sveobuhvatnu primjenu digitalne tehnologiNOVI UVEZ - STRANICA 13
je i jedna je od sedam ključnih inicijativa strategije Europa 2020, a nakon gotovo cjelodnevnog
niza uspjelih i sadržajnih prezentacija održan je i
okrugli stol o tome što Hrvatska donosi u EU i
što u ICT području može očekivati od tog članstva.
Nakon svečanosti otvaranja konferencije održana
je i panel rasprava na temu “Internet - jučer, danas, sutra”, a raspravljalo se o slobodnom internetu, ingerencijama države nad ICT infrastrukturom te utjecaju interneta na obrazovanje. U raspravi je uz ostalo istaknuto da je internet
tehnološka osnova bez koje društvo više ne može funkcionirati i da svatko s malim ulaganjima na tom području može ostvariti svoju ideju kao inovaciju. U radu panela glavni govornik
bio je Morley Winograd, najzapaženiji gost ovogodišnje konferencije, pisac kojeg nazivaju
guruom milenijske generacije te ideolog slobodnog interneta. Trenutno djeluje kao viši suradnik Annenberg škole - Centra za komunikacije, liderstvo i politiku na Sveučilištu Southern
California. Bio je viši politički savjetnik potpredsjednika Ala Gorea Jr., s kojim je sudjelovao
na izradi uspješnog političkog programa za informacijsko doba.
Prema riječima organizatora, osnovni koncept MIPRO-a na početku bila je mikroelektronika, no svake naredne godine uvođeni su novi sadržaji usporedo s razvojem tehnologije, jer snaga ove konferencije leži u suradnji s industrijom. Učinkovito praćenje tehnologija u
razvoju važan je čimbenik društvenog razvoja i zato je MIPRO prepoznat kao vodeći centar
okupljanja u jugoistočnoj Europi. Interdisciplinarnost se može označiti kao jedna od najvećih
kvaliteta skupa na kojem se tradicionalno susreću znanost i struka za područje novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Uz okrugle stolove MIPRO 2013 ugostio je i jedanaest savjetovanja. Savjetovanje CE
- Računala u obrazovanju svakako je najzanimljivije informacijskim stručnjacima u knjižnicama i nakladništvu te profesorima, jer pokriva teme razvoja i primjene novih tehnologija u
knjižnicama, novih metoda obrazovanja, učenja na daljinu, upotrebi open source i freeware
softverskih rješenja, metodike nastave informatike, uvođenja novih tehnologija u škole, cjeloživotno obrazovanje nastavnika informatike i nastavnika neinformatičara te naprednog podučavanja programiranja. Kao dodatak savjetovanju dobrodošle su i sve prezentacije hardvera i softvera koje mogu biti korištene u nastavi i knjižnicama.
MIPRO je mjesto okupljanja gospodarstva, obrazovanja, znanosti i uprave, mjesto na
kojem u prvom redu govori struka, te najstariji i najveći nekomercijalni ICT skup u jugoistočnoj Europi. Nadalje, važno je napomenuti kako informacijski stručnjaci zaposleni u knjižnicama moraju prepoznati mogućnosti koje im pruža MIPRO, kako bismo zajedno učinkovitije prihvatili brze promjene koje su neminovne s razvojem tehnologije. Knjižnicama mora
biti prioritet zadržati vodeću ulogu informacijskog i kulturnog središta u informacijskom dobu i stoga moramo preuzeti odgovornost za stvaranje učinkovitije edukacijske i istraživačke
infrastrukture za podizanje znanstvene produktivnosti, učinkovitijeg cjeloživotnog učenja,
gospodarskog rasta te svekolikog boljitka društva.
NOVI UVEZ - STRANICA 14
8. SEEDI konferencija : digitalizacija kulturne i znanstvene baštine i
3. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata.
Matilda Hraste ([email protected])
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu po drugi je put bila domaćin i glavni
organizator međunarodne konferencije SEEDI (South-Eastern European Digitisation Initiative) koja se održala 15. i 16. svibnja 2013. Riječ je o međunarodnoj inicijativi za razvoj
digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u zemljama jugoistočne Europe. Na ovogodišnjoj,
osmoj konferenciji po redu, predstavljena su postignuća i iskustva iz područja digitalizacije
kulturne i znanstvene baštine u zemljama regije, opisana su sudjelovanja baštinskih ustanova
u europskim projektima te prikazana primjena inovativnih tehnologija u predstavljanju i
korištenju digitalne baštine.
Konferenciju je otvorila glavna ravnateljica NSK Dunja Seiter-Šverko, nakon čega su
uslijedili pozdravni govori Kristine Ferare Blašković, predstavnice Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta, i Jelene Rubić-Lasić, predstavnice Ministarstva kulture.
Prvo predavanje, You've Finished Your Digitisation project. Now What? (Alastair
Dunning, The European Library) pružilo je informaciju o tome kako naše lokalne digitalizacijske projekte uključiti u širi europski kontekst. Isti predavač predstavio je i rad A Gateway
to European Newspapers Online: Europeana Newspaper Project autorice Ulrike Kölsch
(Staatsbibliothek zu Berlin), koja nije bila u mogućnosti prisustvovati konferenciji. O
sudjelovanju u projektu Europeana Newspaper govorile su Aleksandra Trtovac i Nataša Dakić (Univerzitetska knjižnica „Svetozar Marković“, Beograd) u izlaganju Bringing Historical
Advertisements and Commercials into Research Focus: Europeana Newspapers. Sudjelovanje baštinskih ustanova u europskim projektima bila je također tema izlaganja CENDARI
(Collaborative EuropeaN Digital Archive Infrastructure) Bojana Marinkovića, Milice
Knežević, Zorana Ognjanovića i Ivana Čukića (Matematički institut Srpske akademije
znanosti i umetnosti, MISANU), zatim izlaganja Nataše Bulatović (Max Planck Digital Library, München) te izlaganja Vedrane Jurčić (HAZU) Europeana cloud and HAZU.
Projekt digitalizacije i očuvanja srpske kulturne baštine, Serbia Forum, predstavljen
je u izlaganju An Overview and Innovative Perspectives for the Serbia-Forum Cultural Heritage Digitization Project (Aleksandar Mihajlović, Vladisav Jelisavčić, Bojan Marinković,
Zoran Ognjanović i Veljko Milutinović). O odnosu korisnika i digitalne knjižnice bila je riječ
u izlaganjima Digital Libraries and Their Users: Case Study – Public Library Kruševac
(Snežana Nenezić, Narodna biblioteka Kruševac) i The Role of Social Networks in the Promotion of Libraries and Cultural Heritage (Breza Šalamon-Cindori, NSK). Uključivanje digitalnih sadržaja u nastavni proces dviju srednjih škola u Srbiji predstavljeno je u izlaganju
Digitisation of Immovable Cultural Heritage in High School Education (Marija Šegan, Miloš
Milovanović, Sanja Rajić i Milica Lajbenšperger).
Digitalizirane fotografije Narodne i univerzitetske biblioteke Slovenije koje su objavljene na portalu Digitalne knjižnice Slovenije (www.dlib.si) predstavila je Irena Eiselt u izlaNOVI UVEZ - STRANICA 15
ganju
Digitised Photographic Materials from the National and University Library on the
Web Portal dLib.si: An Overview, dok je Snježana Pintarić (MSU, Zagreb) promovirala digitalnu zbirku i dokumentaciju Muzeja suvremene umjetnosti u izlaganju Digitisation of Collection and Documentation in the Museum of Contemporary Art Zagreb.
Uslijedio je niz izlaganja s prikazom primjena inovativnih tehnologija u predstavljanju i korištenju digitalne baštine: Archeological Digital Map of the Toplica Region
(Aleksandar Valjarević i Žarko Mijajlović) – izlaganje o interaktivnoj karti za GPS uređaj
koja upućuje na arheološka mjesta i znamenitosti Topličkog okruga smještenog na jugu Srbije, uz državnu granicu s Kosovom, zatim Interactive Storytelling about Isa Bey's Endowment
(Selma Rizvić, Aida Sadžak, Mohamed El Zayat, Borut Žalik, Bojan Rupnik i Niko Lukač) –
prezentacija interaktivne priče o Isa-begovoj tekiji, pri čemu je Isa-begova tekija prikazana
interaktivnim 3D modelom integriranim u digitalni sadržaj kojem je moguće pristupiti kroz
aplikaciju proširene stvarnosti na "pametnim" uređajima. Mile Jovanov, Marija Mihova i
Nino Karas (Fakultet za elektrotehniku i informacijske tehnologije, Skopje) prezentirali su
Android mobilnu aplikaciju za prikazivanje makedonske digitalizirane građe u izlaganju The
promotion of Macedonian National Heritage through Android Mobile Application. S istoga
fakulteta dolazi i rad Characteristic Attributes for the Recognition of Traditional Macedonian
Folk Dances, u kojem je prikazan makedonski ples kroz matematički model.
Drugi dan Konferencije otvorilo je predavanje Joining Forces: Challenges and Approaches Towards a Brighter Future (Tatjana Aparac-Jelušić, Odsjek za informacijske
znanosti Sveučilišta u Zadru) o teoretskim i metodološkim pristupima strategijama digitalizacije. Uslijedilo je izlaganje Accelerating Digitisation of Regional Cultural Heritage through
open educational Content in the Frame of Access IT Plus Project autora Piotra Smoczyka,
Adama Dudczaka, Cezaryja Mazureka i Marcina Werla (Poznan Supercomputing and Networking center, PSNC) u kojem je prikazan razvoj, sadržaj i međunarodna implementacija
online tečaja unutar projekata ACCESS IT i ACCESS IT Plus, koji su dio kulturnih programa Europske unije.
Izlaganje Croatian Web Archive: Past, Present and Future, izlaganje Karoline Holub i
Ingeborg Rudomiro (NSK) donijelo je prikaz iskustva prikupljanja i pohrane mrežne građe u
Hrvatskom arhivu weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Digitalizirano kulturno nasljeđe
grada Koprivnice predstavljeno je u izlaganju Repository Portal Digitised Cultural Heritage
of Koprivnica: An Example of Local Partnership (Dijana Sabolović-Krajina i Maja Gačan,
Gradska knjižnica „Fran Galović“, Koprivnica).
O aktivnostima koje slijede nakon same digitalizacije građe, konkretno o lingvističkim analizama digitaliziranog teksta bila je riječ u sljedećim prezentacijama: The IMP Digital Library of Slovene Written Cultural Heritage (Tomaž Erjavec, Institut Jožef Stefan,
Ljubljana), Building Effective Digital Tools for Scholarly Research in Medieval Culture
(Emiliano Degl'Innocenti, Società internazionale per lo studio del medioevo latino, Firenza) i
Digitisation of the Complete Literary Works of Blazhe Koneski for the Purpose of Creating
Linguistic Corpora for the Macedonian language (Dimitar Poposki, Filološki fakultet „Blaže
NOVI UVEZ - STRANICA 16
Koneski“, Skoplje).
U izlaganju Digital Catalogue of Cultural Monuments in Serbia 2004-2012: An Overview and Highlights (Marija Šegan, Miloš Milovanović, Zoran Ognjanović, i Žarko Mijajlović) predstavljen je digitalni repozitorij kulturnih spomenika i krajeva u Republici Srbiji.
Nadežda Pejović i Žarko Mijajlović s Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu u
izlaganju Twenty-Four Manuscripts in the Virtual Library of the Faculty of Mathematics in
Belgrade ponudili su uvid u digitalizirane rukopise poznatih srpskih matematičara. Ivan
Kapec (NSK) predstavio je digitalnu zbirku hrvatskih prvotisaka iz fonda Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu u izlaganju Incunabula Croatica – Digital Collection of the
First prints at the National and University Library in Zagreb.
U izlaganju Jasenke Ferber Bogdan (Arhiv za likovne umjetnosti HAZU) prikazana
je prva virtualna izložba iz Digitalne zbirke HAZU, nastala povodom 80. rođendana Pabla
Picassa, a Koraljka Kuzman Šlogar (Institut za etnologiju i folkloristiku) predstavila je fotoalbum narodnih nošnji Franza Thiarda de Laforesta.
Konferencija je okončana izlaganjem Digital Montenegrin Bibliography 1494-1994
(Vera Đukanović, Jelena Đurović, Milorad Milović i Nenad Jeremić) o digitalizaciji
Crnogorske bibliografije 1494-1994.
Nakon SEEDI konferencije, 17. svibnja 2013. godine, također u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, održan je Treći festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, na
kojem su se okupili predstavnici arhivske, knjižnične i muzejske zajednice te svi zainteresirani za digitalizaciju kulturne i znanstvene baštine. Na ovogodišnjem Festivalu predstavljeno je
trinaest projekata digitalizacije građe među kojima su prevladavali projekti digitalizacije zavičajne baštine.
Festival je započeo pozdravnim govorom članice programskog odbora Jasenke Zajec
(NSK). U uvodnom dijelu naglasak je stavljen na pitanja održivosti projekata digitalizacije i
sustava za upravljanje digitalnim objektima, izobrazbu djelatnika uključenih u digitalizaciju
građe, pitanja vjerodostojnosti digitalne boje i korištenja digitalnih preslika za istraživački
rad. U radu Digitalizacija kao dio složenog informatičko-informacijskog ekosustava (Hrvoje
Stančić, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet u Zagrebu) i
Knjižnica kao tvornica digitalnih preslika (Sofija Klarin Zadravec, NSK) govorilo se o edukaciji za digitalizaciju te pitanjima organizacije poslova digitalizacije. Uslijedila su izlaganja
Analiza glagoljičkih knjiga temeljena na fotografskoj digitalizaciji (Damir Modrić, Miroslav
Mikota, Grafički fakultet u Zagrebu) i Percepcija digitalne boje (Petra Milovac, Muzej za
umjetnost i obrt) koja su nam dala uvid u mogućnosti i ograničenja digitalne preslike – temeljnog proizvoda digitalizacije knjižne građe.
Sveobuhvatne aktivnosti digitalizacije građe u Matici hrvatskoj i promicanja hrvatske
pisane riječi predstavili su Stjepan Sučić, dopredsjednik Matice hrvatske, i Pavao Damjanović u izlaganju Knjižno blago Matice Hrvatske: digitalizacija izabranih izdanja Matice Hrvatske te novinske i dokumentarne građe.
Složene aspekte digitalizacije vizualne građe osvijetlilo je predavanje Od prve slikovne baze podataka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na CD-ROM-u do multimediNOVI UVEZ - STRANICA 17
jalnog DVD-a izložbe od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja, u kojem je voditeljica
Grafičke zbirke NSK Mikica Maštrović govorila o počecima i razvoju digitalizacije vizualne
građe u NSK.
Zanimljiv digitalizacijski projekt Državnog arhiva u Sisku Obrana Sisačke gospoštije
od Turaka: projekt digitalizacije arhivskoga gradiva predstavila je ravnateljica Nela Kušan.
O digitalizaciji građe i procesu uspostave sustava za upravljanje digitalnim preslikama govorila je Alemka Belan Simić (KGZ) u izlaganju Živa prošlost Zagreba u slici, tekstu i
glazbi: održivost i poboljšana uporabljivost digitalizirane zagrebačke baštine. O digitalizaciji
građe koja se odnosi na grad Zadar, zadarsko područje i na čitavu Dalmaciju govorili su Miro Grubić i Igor Čolak iz Znanstvene knjižnice Zadar predstavljajući digitalnu zbirku DIKAZ.
Zoran Velagić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku
uputio nas je na digitalnu zbirku Edicija (http://web.ffos.hr/EDICIJA), koja je rezultat znanstvenog projekta Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane od 1800.: izvedbene pretpostavke, pokrenutog 2007. Godine, te naglasio važnost suradnje u održivosti projekata digitalizacije.
O virtualnim izložbama digitalne građe govorila su dva izlaganja: Znanosti i strojevi
– virtualna izložba Europske knjižnice (Renata Petrušić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u
Zagrebu) i Virtualna izložba digitalne zbirke djela Ruđera Boškovića (Sofija Klarin Zadravec, Matilda Hraste, Siniša Sambolić i Martina Pavec, NSK).
Festival je završio predavanjem Sonje Prišćan o mogućnostima prijave projekata digitalizacije i izgradnje sustava digitalne knjižnice u programe i fondove Europske unije za programsko razdoblje 2014-2020. Detaljnije informacije o ovogodišnjoj konferenciji i festivalu
mogu se pronaći na mrežnim stranicama http://seedi.nsk.hr/ i http://dfest.nsk.hr/.
Portugalska knjižnica u kojoj stanuju “šišmiši“
mr. sc. Narcisa Potežica ([email protected])
O Portugalu smo čuli u epopeji „Luzitanci“ Luisa Vaza de Camoesa, dok nas je najpopularniji portugalski pjesnik Fernando Pessoa (1888.-1935.), koji je proglašen klasikom
svjetske književnosti, uveo u portugalski nacionalni književni kontekst, pa je svaki dolazak u
Lisabon potraga za atmosferom njegovih kavana. Uz Portugal ljubitelji dobre glazbe povezuju fado, tradicionalnu pučku pjesmu, poznatu još kao „starogradsku popijevku“, ujedno glazbu nostalgije i melankolije, čija je najpoznatija interpretatorica, kraljica fada, pjevačica A malija Rodriges, po kojoj je nazvan park na najljepšoj uzvisini Lisabona. Možemo se prisjetiti
više puta na televiziji viđene izložbe Expo 98, održane u Lisabonu, čija je moderna arhitektura jedinstvena, a posebno su zanimljivi spomenici.
Suvremeni autoput, koji je izgrađen ulaskom Portugala u Europsku uniju 1986. Godine, povezuje glavni grad Lisabon s Portom, a na udaljenosti od 196 km od Lisabona nalazi
se čuveni sveučilišni grad Coimbra, koji još nazivaju „sveučilišnom kraljevskom prijestolnicom“ Portugala. Cilj mnogih turista koji posjećuju Portugal (godišnje preko osam milijuna)
NOVI UVEZ - STRANICA 18
te osobito onih koje zanimaju knjige i umjetnost
jest obilazak (uz ulaznicu od 3 eura) prekrasne
najstarije portugalske barokne knjižnice u Coimbri, koja je smještena na uzvisini Alto, s pogledom na donji grad, okolne brežuljke i rijeku
Mondegno. Donji i gornji grad povezani su pitoresknim strmim uličicama, a sve zajedno odiše
atmosferom studentskog grada, pa ćemo se podsjetiti na ostale takve gradove, kao što je Bologna (najstariji sveučilišni centar u Europi, osnovan
1088. godine), zatim Pariz, Oxford, Krakow, Cambridge, Heidelberg, u kojima se miješa dah
prošlosti i živost mladosti.
O Portugalu znamo da je najzapadnija zemlja Europe, na Iberskom poluotoku, a njeni
hrabri moreplovci, među prvima Vasco de Gama, otisnuli su se u pogibeljne pustolovine prekooceanskih otkrića, te donosili ogromna bogatstva kojima su izgrađene mnoge građevine i
stvorena brojna umjetnička djela. Mali Portugal preobražen je u svjetsku naciju koja se danas
ubraja među zemlje s najvećim brojem spomeničkih objekata pod zaštitom UNESCO-a.
Tako je u 15. stoljeću grad Coimbra bio prijestolnica Portugala i otada datira nastanak
kraljevskog dvorca koji je izgrađen za portugalskog kralja Manuela I (1495.-1521.), a u to
doba (krajem 15. i prva polovina 16. st.) građeni su i čuveniji portugalski spomenici - samostan sv. Jeronima u Lisabonu i toranj Belem (Torre de Belem), koji je postao najpoznatiji
simbol Lisabona. Sve te građevine dio su tzv. Manuelitskog arhitektonskog ciklusa. Ali još
ranije, godine 1290., vladar Denis (1279.-1325.) osniva u Coimbri prvo sveučilište. Nekoliko stoljeća kasnije, za Ivana V (Joao V) koji je nazvan Velikodušni (Magnanimo) i vladao
Portugalom gotovo cijelu prvu polovinu 18. st. (1706.-1750.) držeći se u vanjskoj politici
stroge neutalnosti, a u unutrašnjoj neograničenog apsolutizma, osnovana je čuvena barokna
knjižnica Sveučilišta u Coimbri (Biblioteca da Universidade de Coimbra), koja je nazvana
Biblioteka Joaonina.
Knjižnica sadrži oko 250.000 svezaka, najviše s područja medicine, zemljopisa, povijesti, humanističkih znanosti, građanskog i kanonskog prava, filozofije i teologije, te 5.000
inkunabula. To je danas nacionalni spomenik i ima neprocjenjivu povijesnu vrijednost, jedna
je od glavnih turističkih atrakcija i spada među najstarije spomenike koji pripadaju sveučilištu u Coimbri. Na glavnim ulaznim vratima nalazi se nacionalni grb, a tri velike dvorane podijeljene su ukrašenim lukovima. Zidovi su pokriveni s dva nivoa polica u pozlaćenom ili oslikanom, a stropovi su također bogato opremljeni. Tu su djelovala i dva francuska majstora
renesansne skulpture, prvi Jean de Rouen (ili u portugalskoj inačici: Joao de Ruao) koji je
bio autor iznimnog opusa, a u portugalskoj sveučilišnoj knjižnici otvorio je vlastitu radionicu
(umro je 1580. godine). Drugi značajni umjetnik jest benediktinac iz Brage Cipriano de
Cruz, čiji se brojni radovi mogu vidjeti u Coimbri pa i krajnje raskošna unutrašnjost Sveučilišne knjižnice. Uz to u kraljevskoj dvorani, danas dvorani za svečana zasjedanja (Sala dos
Capelos) - rektoratu i predivnoj kapeli uz knjižnicu vidljivi su bogati primjeri portugalske
dekorativne umjetnosti, a to su ukrasne keramičke pločice iz majolike „azulejos“.
NOVI UVEZ - STRANICA 19
Zanimljivo da su se pločicama ukrašavali i vanjski zidovi kuća, što nalazimo posvuda u Portugalu. A druga
dekorativna umjetnost - pozlaćena drvorezbarija
(naročito vidljiva u knjižnici u Coimbri) dostiže vrhunac u baroku. Riječ je o univerzalnoj umjetnosti – rezbarstvu, koju su njegovali već stari Egipćani i Grci, a
nalazimo je u palačama japanskih šoguna u konfucijskim, budističkim i taoističkim hramovima. Naime,
dok se u Italiji rezbario mramor, u Francuskoj kamen,
na Iberskom je poluotoku u modi bilo rezbarenje drva (drvorezbarstvo). U najstarijoj portugalskoj sveučilišnoj knjižnici nalaze se jedinstvene višebojne i pozlaćene rezbarije, pa je i u
čitavoj nekadašnjoj kraljevskoj palači teško pronaći nepozlaćeni dio prostorija, osobito onih
iz druge polovine 17. i prve četvrtine 18. stoljeća. U to spada krajnje raskošno oslikana unutrašnjost KNJIŽNICE JOANINA Sveučilišta u Coimbri (oko 1725.-1750. godine) čije originalne rukotvorine svojom ljepotom ali i funkcionalnošću još i danas plijene pozornost promatrača.
Najzanimljivije je da u prostorijama knjižnice boravi kolonija šišmiša, nastanjena u
udubljenjima prekrasnih ukrasa i gotovo nevidljivim otvorima na stropu. Budući da se na
niskoj razini vlage razmnožavaju kukci koji se hrane papirom, njih love šišmiši koji
„stanuju“ u knjižnici. Šišmiši noću lete po knjižnici i hrane se nametnicima s knjiga „knjižnim moljcima“. Osoblje knjižnice svaku večer prekriva stolove i osjetljive površine
kožnim stolnjacima, a ujutro čisti sve što su šišmiši zaprljali. Na taj način šišmiši već tri stotine godina u toj knjižnici vrše dužnost ekoloških čistača. Knjižnica je postala njihovo prirodno boravište, a tome pogoduje njen položaj na uzvisini iznad grada, visina i veličina prostorija, dubina polica i prirodno provjetravanje, što su i najbolji uvjeti za smještaj vrijednih knjiga koje se nalaze u knjižnom fondu sveučilišne knjižnice u Coimbri. Tako su knjige stoljećima ostale netaknute. Za posjetitelje, a osobito za knjižničare, vidjeti knjižnicu u kojoj
„stanuju“ šišmiši koji obavljaju poslove „čišćenja knjiga“ sigurno je jedinstven slučaj i nešto
za pamćenje.
Na kraju možemo, kako bismo se bolje informirali o Portugalu, preporučiti knjigu
redovitog profesora i predstojnika Katedre za portugalski jezik i književnost na Odsjeku za
romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u u Zagrebu, autora nekoliko stotina znanstvenih i stručnih radova te dvadesetak knjiga s područja luzitanistike - „Portugal“ Nikice Talana (Školska knjiga, Zagreb, 2011.). Moto ove monografije glasi: „Što ima u sebi taj Portugal
da me tako privlači? Što ima u toj zemlji tako izmučenoj i tragičnoj u svojoj nutrini? Ne
znam, no što je više upoznajem, to joj se više želim vratiti.“ (Miguel Unamuno). No usprkos
sveobuhvatnosti opisa Portugala, njegove povijesti,
prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti i hrvatskoportugalskih veza, o najstarijoj sveučilišnoj knjižnici u
Coimbri gdje „stanuju“ šišmiši, koji su preuzeli ulogu
„knjižničara u noćnoj smjeni“, tamo nećemo ništa naći.
NOVI UVEZ - STRANICA 20
Radijska emisija Knjigomat
Maja Cvetković ([email protected]) i Draženka Robotić ([email protected] )
Gradska knjižnica Samobor
Knjižnice su mjesta koja za svoje različite korisnike imaju različito značenje. Jedni su
u knjižnici svakodnevno radi učenja, drugima dnevni tisak daje smisao danu, trećima je imperativ bilo koje događanje u knjižnici izvan svakodnevne posudbe, a četvrti su, pak, ljubitelji knjige u bilo kojem obliku.
Knjižničari su tu da zadovolje potrebe svih ovih korisnika i da privuku u knjižnicu
nove.
I uvijek je to izazov i odgovornost, ali i obaveza i neizmjerno zadovoljstvo.
U neke su svoje programe samoborski knjižničari odlučili unijeti malo osvježenja i
noviteta. Možda u potrazi za novim korisnicima, a možda samo zato da sami sebi dokažemo
da je knjižnica frekventno, živo mjesto koje buja, radi i prenosi glas o knjigama i svim sitnicama vezanim uz knjigu na sve načine.
Jedan od načina, onda kad nam ništa ne pada na pamet, jest taj da udružimo glasove.
Jer ako smo do sada zasukali rukave, složili male ruke, glasove još nismo spojili.
Očigledno, za to je kucnuo čas! Za našu radijsku emisiju. I to na valovima Radio Samobora. I dok čitate ove redove, mi smo odradili osmu radijsku emisiju nazvanu po našim
popularno - knjižničarskim novinama „Knjigomatu“. Ne krivimo vas ako još niste slušali naš
radijski uradak, nego vas tješimo da nikad nije kasno. Emisija se emitira svake druge srijede
u mjesecu od 16 sati, pa se nadamo da ćete nas pribilježiti u svoj mjesečni planer!
A u emisiji vas dočekujemo vedra glasa i s nekoliko zanimljivih rubrika. Donosimo
top- listu najčitanijih knjiga, koju priprema kolegica Blaženka Mavrić-Vadlja, u rubrici Autobiografije gostuju nam pisci autobiografskih romana i priča, s Majom Klisurić putujemo
po susjedstvu i istražujemo kako pišu naši susjedi, a u rubrici koja se zove Gramatiziranje
progovaramo o jeziku našem svagdašnjem. Kolegica Tuga Kustić zadužena je u našoj emisiji
za rubriku o kuhanju koja nosi naziv U Tuginom loncu. Iz emisije u emisiju marljivo donosimo novosti s Dječjeg odjela i predstavljamo samoborske haiku pjesnike jer dašak lokalnog
definitivno oplemenjuje. Za sve naše Samoborce i samoborske dotepence pripremamo i redovitu nagradnu igru, a kolega Miroslav Lehpamer glazbeni je urednik u svakoj emisiji. Urednice i autorice emisije, Maja Klisurić i Draženka Robotić, budno prate kolika je slušanost
Knjigomata i dogovaraju se s novinarima Radio Samobora o snimanju te pozivaju goste u
emisiju.
Za svako događanje u knjižnici
potrebna je dobra volja i pametan raspored snaga. Ako su knjižničari talentirani
za, recimo, pjevanje i sviranje, onda možete razmišljati i o nečemu što može biti
zabavno, edukativno, na trenutke urnebesno smiješno, a opet da vam bude toplo
NOVI UVEZ - STRANICA 21
oko srca kad vam neki korisnik kaže:
"Kako jedan dan pretvoriti u poseban? Prihvatiti poziv i doći u knjižnicu!"
Nepretenciozan i zanimljiv program na Odjelu za odrasle povodom 50 godina "beatle"
revolucije sjedinio je sve korisnike i knjižničare u jedno — u samoborske beatlemanijake. Osnovan je i The Beatles Revival
Library Band uz čije se izvedbe najvećih
hitova The Beatlesa tražio i najveći beatlemanijak, odnosno poznavatelj opusa i zanimljivosti iz života i rada najpoznatije svjetske pop-rock grupe.
Naši glazbenici-knjižničari Maja Klisurić i Miroslav Lehpamer došli su na svoje.
Spojili su ugodno s korisnim i uz pomoć prijatelja predstavili preko Beatlesa i Glazbenu zbirku Knjižnice, dobro se zabavljali i, naravno, ponešto naučili.
U kvizu "Tko je najveći beatlemanijak" sudjelovali su korisnici knjižnice koji su trebali pronaći i izbaciti najslabijeg beatlemanijaka. Besprijekorna scenografija (knjižničarka
Željka Vrbančić!), kostimografija (Lehpamer-Klisurić) i suradnja s korisnicima koju je dosta
dobro ostvarila knjižničarka Robotić u ulozi stroge voditeljice kviza. Sve su to razlozi da
smo ponosni na ovaj događaj pa ga spominjemo i mjesecima poslije.
Koji događaj, osim onih vezanih uz Mjesec hrvatske knjige, može biti važniji za knjižnicu od Noći knjige? Druga po redu, organizirana je na Odjelu za odrasle od 21 sat, a iza
toga na sat se nije gledalo. Interaktivan program u kojem se čitalo, govorilo, slušalo i, naravno, pjevalo bio je osvježenje za mnoge naše korisnike. Sve je bilo popraćeno i glazbom po
izboru uvijek dobro raspoložene knjižničarke/pjevačice Maje Klisurić, koja je oduševila prisutne svojim izvedbama poznatih pjesnika/glazbenika.
Čitači koje smo smjestili među police bili su naši korisnici, prijatelji i strastveni čitatelji knjiga, a povremeno smo ih preko videoprojekcije mogli i vidjeti.
Razgovarali smo s našim korisnicima koji su objavili knjigu ili više njih, a pokušali
smo spojiti i knjigu i film kao nerazdvojni par te
smo predstavili rad samoborske amaterske filmske
skupine Enthusija.
Uz hrpu standardnih knjižničarskih poslova često smišljamo i one koji nas redovito tjeraju
u laganu nervozu, stisku s vremenom i uzbuđenje.
Uvijek kažemo da je to zadnji put, ali naravno,
nikad nije, jer rezultati su uvijek pozitivni i tjeraju
nas da s istim žarom nastavimo i dalje. I zbog sebe
i zbog korisnika…. i zbog knjižnice!
NOVI UVEZ - STRANICA 22
11. okrugli stol o pokretnim knjižnicama
Đurđica Pugelnik ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Bibliobusna služba
19. travnja 2013. pod nazivom „Mi imamo bibliobus, a vi?“ u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ u Koprivnici održan je 11. okrugli stol o
pokretnim knjižnicama i 5. festival hrvatskih bibliobusnih službi. Skup je organizirala Komisija
za pokretne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog
društva uz potporu Ministarstva kulture, grada
Koprivnice i Koprivničko–križevačke županije.
Cilj skupa bio je stručno usavršavanje djelatnika
pokretnih knjižnica, razmjena iskustava te popularizacija pokretnih knjižnica kao sastavnog dijela narodnih knjižnica čiji je zadatak što većem broju stanovništva omogućiti ostvarenje temeljnoga ljudskog prava na dostupnost informacija.
Na skupu su uz deset hrvatskih bibliobusnih službi (s dvanaest vozila) iz Rijeke, Zadra, Karlovca, Zagreba, Čakovca, Bjelovara, Osijeka, Vinkovaca, Koprivnice i Križevaca sudjelovali i gosti iz Portugala (Proenca-a-Nova), Slovenije (Maribor, Ptuj), Srbije (Kladovo) i
Mađarske (Pečuh).
Festival bibliobusa započeo je okupljanjem vozila u samom centru Koprivnice na
Zrinskom trgu, gdje je svih 12 hrvatskih bibliobusa cijelo prijepodne bilo otvoreno za javnost. Građani Koprivnice pokazali su velik interes za pokretne knjižnice, a imali su i jedinstvenu priliku pogledati sve bibliobuse na jednom mjestu. Posebno zainteresirana pokazala
su se vrtićka djeca, koja su organizirano s tetama ulazila u bibliobuse i s pažnjom slušala
„gdje to bibliobusi sve voze i koliko knjiga imaju“. Djeca su i inače uz osobe treće životne
dobi najčešći korisnici bibliobusa.
Program je na Zrinskom trgu nastavljen milenijskim fotografiranjem bibliobusa u izvedbi Šime Strikomana, pri čemu su sudionici, organizatori i posjetitelji svojim tijelima
„nacrtali“ bibliobus. Čar cijelom skupu dali su Old timer klub „Biciklin“ te Turistička zajednica grada Koprivnice sa svojim djelatnicima obučenim u prigodne građanske kostime iz doba renesanse. Sve je bilo upotpunjeno ponudom jela od koprive, a skup je ujedno bio i promocija Koprivnice kao zanimljivog kulturno–turističkog centra.
Stručni dio programa održan je poslijepodne. Desetak predavača iz Hrvatske i kolege
iz drugih europskih zemalja upoznali su nas sa svojom praksom i problemima. Od predstavnika Ministarstva kulture saznali smo o mogućnostima korištenja europskih fondova, a kolega Mladen Masar iz Zadra opisao nam je kako to izgleda u praksi (Gradska knjižnica Zadar
jedina je kupila bibliobus sredstvima europskog fonda).
Putem prezentacija dobili smo mnoštvo zanimljivih informacija o radu i specifičnostima bibliobusnih službi u Portugalu, Finskoj i Sloveniji, a svi smo se složili da su nam osnovNOVI UVEZ - STRANICA 23
ni problemi i želje zajednički: bolje financiranje
bibliobusnih službi i novija vozila.
Na posterima u izlozima knjižnice sve hrvatske
bibliobusne službe predstavile su neke od svojih
programa. Naša bibliobusna služba predstavila
se akcijom Najčitatelj KGZ-a, u kojoj smo čak
dva puta imali pobjednicu. Ovu smo akciju izabrali zato što je njezin cilj - poticanje čitanja i
interesa za knjigu kod djece i mladih - ujedno i
primarni cilj naše bibliobusne službe.
Zajednički smo zaključili da Hrvatska još uvijek ima velika područja nepokrivena
knjižnicama, a po svojim geografskim i demografskim obilježjima (velik broj malih, raštrkanih naselja s malim brojem stanovnika) idealna je za osnivanje pokretnih knjižnica. Velik
problem predstavljaju nedorečeni propisi o financiranju bibliobusnih službi, te je veoma teško osnovati novu službu ili obnoviti postojeći vozni park. Stoga je neophodno kada je god to
moguće poticati i podržavati razvoj pokretnih knjižnica kao neizostavnog dijela mreže narodnih knjižnica, jer je to jedini i najjeftiniji način da osobama u udaljenim općinama i naseljima omogućimo dostupnost knjiga i informacija. Ovaj skup nam je svima ponovo pokazao
kolika je važnost bibliobusa u takvim sredinama.
Zaštićeni fond Knjižnice Tina Ujevića - knjige starije od naše knjižnice
Tatjana Čeko-Vinković ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Tina Ujevića
Otvorenje Knjižnice Trešnjevka 1947. godine bilo je ostvareno s 1000 knjiga – uglavnom poklona građana i poklona knjižnice Doma kulture 5. rajona. Danas, 66 godina poslije,
kada djelujemo pod imenom Knjižnica Tina Ujevića, uspjeli smo sačuvati njih 33 iz tog početnog fonda. Najmanji inventarni broj jest 4, a nosi ga 5. svezak „Sabranih djela“F. M. Dostojevskoga iz 1923. godine - „Zapisci iz mrtvog doma“ (preveo s ruskog Iso Velikanović, a
izdao Hrvatski štamparski zavod d.d. u Zagrebu, 1925. godine.).
Pri reviziji fonda studijske čitaonice 2004. godine pronalazili smo knjige koje su zaslužile posebnu obradu, smještaj i zaštitu. Među njima i one starije od naše knjižnice. Zbog
toga smo osnovali zaštićeni fond – on danas sadrži 369 jedinica građe objavljene od 1871. do
1950. godine. Sve su knjige kataloški obrađene i dostupne korisnicima za rad u knjižnici.
Početni zaštićeni fond imao je 160 knjiga, a činile su ga već inventarizirane i kataloški obrađene knjige – koje smo mi, ustvari, samo povukli iz slobodnog pristupa i čitaonice. Sve ostale knjige postupno smo pronalazili i obrađivali. Godinu 2011. završili smo sa 316 knjiga , a
sada, 2013., imamo ih 369. Najstarije knjige u našem zaštićenom fondu jesu dvije koje su
objavljene prije 1880. godine: – 1871. g.: Gaj , Velimir: „Lira – različne pjesme“ (knj. 2),
Zagreb, Tisak narodne tiskarnice – 1879. g.: Fenelon, F.: Zgode Telemaka Ulisova sina, Zagreb, Naklada Matice hrvatske, Tisak Dioničke tiskare. (Nagrađeno iz zaklade grofa DraškoNOVI UVEZ - STRANICA 24
vića za godinu 1878. Pohrvatio Ivan Fiamin.) Udio knjiga objavljenih u pojedinom periodu
jest sljedeći:
– 1880. - 1889.: 13 knjiga;
– 1890. - 1899.: 35 knjiga;
– 1900.: 2 knjige;
– 1901. - 1950.: 317 knjiga.
Dakle, ukupno imamo 52 knjige objavljene do 1900. godine, i kako sam na početku
rekla, sve su knjige iz našega zaštićenog fonda, a posebno ove , zaslužile posebnu obradu,
smještaj i zaštitu – i mogu reći da smo se maksimalno trudili kvalitetno ih obraditi, međutim,
i to moram reći, nismo im uspjeli osigurati adekvatan smještaj i zaštitu. Nalaze se na dijelu
polica studijske čitaonice, doduše ostakljenom, u ormaru, a nekoliko primjeraka koji su u
izuzetno lošem fizičkom stanju dodatno smo zaštitili stavivši ih u plastične omote –
„košuljice".
I to je sve.... nažalost! Nastojimo ih ne lijepiti, ne popravljati, niti ih na bilo koji drugi
način izlagati dodatnom oštećivanju. No određeni broj knjiga ipak je kroz vrijeme dobio i
novi uvez i neizostavni selotejp i samoljepljivi najlon, platnene trake i slično. Pred nama se
pojavila dilema: staviti te knjige u zaštićeni fond ili ne? Odluka je bila DA . Bavimo se knjigama i čvrstog smo uvjerenja da su za nas i takve – upravo jedinstvene, a sve ove "neslavne
intervencije" ipak su odraz brige kolega koji su radili prije nas i koji su sačuvali knjige – za
nas.
Znatan dio zaštićenog fonda čine knjige obitelji Pleše. Pretpostavljamo da su nam
članovi te obitelji u neko doba (ne znamo kada!) poklonili svoju kućnu biblioteku. Na svakoj
sačuvanoj knjizi piše prezime i redni broj. No nije nam obitelj Pleše ostavila samo knjige ostavili su nam dio svoga života i vremena u kojem su živjeli. U jednoj smo knjizi tako pronašli i "ljubavno pismo" naslovljeno na gđicu Madu Pleše, iz 1928. godine, pa znamo da su
živjeli u Gundulićevoj ulici 58/II, u Zagrebu. Pismo je pisano njemačkim jezikom i poslano
je iz Ljubljane. U drugoj njihovoj knjizi pronašli smo dopisnicu koju je gospodin Stanko Pleše poslao na istu adresu gosp. Anti Pleše. Na žigu je datum „12. oktobar 1916.“, a gospodin
je bio poručnik 26. domobranske pješadijske pukovnije – bojna pošta 68, Karlovac.
(Nažalost, na njihovoj kućnoj adresi više ne živi nitko od potomaka obitelji.)
Na knjigama smo pronalazili zanimljive zapise i posvete, a među stranicama i latice
cvijeća i djetelinu s četiri lista. Izdvojila bih nekoliko primjera!
U knjizi Stjepana Radića "Češki narod na početku XX. stoljeća" iz 1910. godine pronašli smo izvornu cedulju s natpisom: "Slavenska knjižara Stjepana i Marije Radić, Zagreb.
Radila do početka II sv. rata."
U knjizi Josipa Kozarca "Mrtvi kapitali , pripoviest", izdanoj u Zagrebu 1890.; Knjižara dioničke tiskare, nailazimo na autorov vlastoručni potpis i posvetu na knjizi koju je poklonio Stjepanu pl. Miletiću: "Nadobudnom hrvatskom piscu Stjepanu pl. Miletiću u znak
odličnoga štovanja. Josip Kozarac."
U knjizi Henryja Murgera "La boheme, slike iz umjetničkog života", Zagreb, 1919.,
Naklada Kraljevske zemaljske tiskare, naišli smo na posvetu/poruku/ispriku ili sve to u jednom: "Radi uspomene na moju milu Štefaniju, koja nevina čami u zatvoru u Zagrebu žrtvuNOVI UVEZ - STRANICA 25
jući se za mene. Kutina 14. 10. 1943."Želim istaknuti još neke autore i knjige koje imamo u
svojem zaštićenom fondu.
Od djela domaćih autora izdvojila bih sljedeće: Radić, Antun: „Sabrana djela“. Izlazila su od 1936. do 1939. g. u izdanju Seljačke sloge iz Zagreba. Od ukupno 19 svezaka imamo 16 – nedostaju nam 12., 13. i 15. svezak.
Iz opusa Augusta Šenoe imamo 22 sačuvana primjerka, a među njima i „Kazališna
izvješća“ iz 1934. g.
Vladimir Nazor zastupljen je sa 7 zbirki poezije (među kojima je i zbirka „Medvjed
Brundo“ iz 1916. g.) i 9 zbirki pripovjedaka (a među njima je i samostalna pripovijetka
„Otac“ – izašla u Zagrebu (1926?); Tisak i naklada knjižare ST. Kugli.
– K. Š. Gjalski zastupljen je sa 8 različitih naslova . Među njima je i knjiga „Pod starimi krovovi“ – Zagreb, 1886.; Naklada Matice hrvatske.
Od stranih autora izdvojit ću sljedeće:
– Dostoevski – 7 naslova;
– Balzac - 5 naslova;
– Shakespeare – 5 drama. Među dramama su „Ukroćena goropadica“, izvanredno izdanje Matice hrvatske, Tiskara Kuzme Rožmanića, Zagreb, 1922. i „Mletački trgovac“, preveo dr. August Harambašić, Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), prvo
izdanje, Zagreb 1896.
– Voltaire – „Candide ili Optimizam“, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947. g.
I još bi se mnogi drugi autori i naslovi mogli izdvojiti...
Ovo je samo jedan kratak pogled na 369 knjiga koje kriju kulturu i povijest vremena
u kojem su tiskane. Daljnje proučavanje i nadograđivanje ovoga fonda naša je buduća zadaća. Našim zaštićenim fondom svi se mogu koristiti i nije zaključana cjelina, baš naprotiv, i u
budućnosti se nadamo pronalasku i poklonima vrijednih starih knjiga koje ćemo znati čuvati.
Projekt „Iskra - centar za obitelj i zajednicu“
mr. sc. Iva Klak Mršić ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Jelkovec
Nakon svečanog otvorenja 7. prosinca 2012. godine, Knjižnica Jelkovec, ogranak
Knjižnice Sesvete, započela je sa svojim radom. Znali smo da u naselju Novi Jelkovec ima
puno mladih obitelji, da Osnovna škola Jelkovec ima 900 učenika, a da dječji vrtić En ten
tini pohađa 600 djece, no nismo znali tko će stvarno biti naši korisnici. U prvih nekoliko tjedan rada vidjeli smo da je najveća gužva na Odjelu za djecu i mlade i da smo svojim otvorenjem razveseli najmlađe stanovnike naselja, kao i njihove roditelje. Tijekom prosinca međusobno smo se upoznavali, kako mi korisnike, tako oni knjižnicu i naš način rada, u siječnju
smo počeli organizirati prva predavanja, likovne radionice, dramsku, a od veljače smo krenuli punom parom naprijed.
Tijekom okruglog stola „Volonterstvo – društveni kapital lokalne zajednice“, održanog u prosincu 2012. godine povodom Međunarodnoga dana volontera, shvatili smo da ćemo za rad trebati pomoć volontera i, još važnije, upoznali smo gospođu Željku Mazzi, predNOVI UVEZ - STRANICA 26
sjednicu udruge Iskra – Centra za edukaciju i
savjetovanje. Udruga djeluje od 2005. godine, a
čine je profesionalci pomagačkih struka s dugogodišnjim iskustvom u civilnom sektoru. Ciljevi
su Udruge unapređivanje kvalitete življenja djece, mladih, obitelji i svih ranjivih skupina društva, te pružanje edukacije. Sjedište udruge Iskra
nalazi se u naselju Novi Jelkovec, tako da su naši
interesi uskoro postali zajednički cilj - unapređivanje kvalitete življenja naših korisnika, odnosno
stanara naselja Novi Jelkovec.
Iskra – Centar za edukaciju i savjetovanje u partnerstvu s Knjižnicama grada Zagreba
prijavila je projekt „Iskra - centar za obitelj i zajednicu“.
Dok smo čekali rezultate natječaja, odlučili smo krenuti u akciju. U organizaciji Udruge Iskra, u našoj knjižnici na Odjelu za odrasle održana su četiri zanimljiva predavanja.
U siječnju je predavanje održala psihologinja Lidija Rezić - „Značaj obiteljske atmosfere u odgoju djece“. Tijekom predavanja stekli smo uvid u utjecaj obiteljske atmosfere i međusobnih odnosa na razvoj djece. Bili smo oduševljeni odazivom naših korisnica koje su zainteresirano slušale i aktivno sudjelovale u ovom predavanju.
U veljači nam je tema bila „Kako unaprijediti bračne i partnerske odnose?“, a predavanje je održala dr. med. Ljiljana Bastaić, psihijatrica čija je uža specijalnost integrativna
individualna psihoterapija i psihoterapija odnosa po principu Imago terapije odnosa. Tijekom
predavanja uvidjeli smo što je Imago terapija, povezali smo njezina osnivača s knjigama koje
se nalaze na našim policama te sudjelovali u praktičnoj vježbi koja nas je nasmijala i u kojoj
smo puno naučili o kvalitetnom slušanju u partnerskim odnosima. Jako nas je razveselila
konstatacija doktorice Bastaić - kad je ugledala naše korisnike kako čekaju da započne predavanje, rekla je kako često drži predavanja po knjižnicama, no da rijetko na svojim predavanjima vidi mlađe ljude, što je bio slučaj kod nas.
U ožujku smo slušali predavanje Željke Mazzi, mag. socijalnog rada te dugogodišnje
praktičarke Realitetne terapije i Neurolingvističkog programiranja. Osim naših korisnika koji
su uhvatili ritam predavanja koja se održavaju u našoj knjižnici, ovo predavanje posjetili su
brojni psiholozi, pedagozi i socijalni radnici, kako iz naselja tako iz naše gradske četvrti Sesvete. Podsjetili smo se osnova uspješne komunikacije, zakonitosti komunikacije i predrasuda, te utjecaja obiteljske komunikacije na dječji razvoj. Djelatnicima naše knjižnice svidjelo
se ovo predavanje najviše zbog praktične uporabe u našem svakidašnjem radu s korisnicima,
i poželjeli smo ovakva predavanja barem jednom godišnje.
Za kraj ovog uvodnog dijela suradnje s udrugom Iskra održano je predavanje u travnju, kada nam je gošća bila Jasna Cvetković Lay, dipl. psihologinja iz Centra za poticanje
darovitosti djeteta „Bistrić“, a tema je bila „Darovito dijete, nadahnuće ili problem?“ Naš je
jedini problem bio kako smjestiti sve te znatiželjne roditelje, djelatnike vrtića i škola na naš
Odjel za odrasle.
Svim tim predavanjima koja su se odvijala u organizaciji udruge Iskra uz potporu
NOVI UVEZ - STRANICA 27
Grada Zagreba, odnosno Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, napravili smo dobre temelje za početak našega zajedničkog projekta „Iskra - centar za obitelj i
zajednicu“, koji je prošao na natječaju. Projekt je započeo u svibnju u suradnji sa Centrom za
socijalnu skrb – ured Sesvete i OŠ Jelkovec. Projekt pruža socijalne usluge savjetovanja obiteljima u riziku u naselju Novi Jelkovec. Osnovni je cilj projekta podizanje kvalitete života,
pomoć u odgoju djece, razvijanje zaštitne mreže između roditelja i ustanova, roditelja i stručnjaka, poticanje roditelja na međusobne kontakte, podizanju nivoa znanja potrebnog za efikasno i kvalitetno roditeljstvo, smanjenje obiteljskog nasilja. U procesu selekcije i uključivanja djece u aktivnosti sudjeluje stručno osoblje Škole i Centar za socijalnu skrb – ured Sesvete. Svi su zainteresirani dobrodošli na predavanja i ostale aktivnosti, kao što su obiteljsko
savjetovalište, trening roditeljskih vještina, individualna savjetovanja te radionice podrške za
djecu i adolescente. S obzirom na interese i probleme, skupine aktivnosti provode se naizmjenično, predavanja ili radionice tjedno se izmjenjuju s individualnim savjetovanjima.
Započeli smo predavanjem Željke Mazzi na temu „Komunikacija s djecom u obitelji“, kao uvodnim predavanjem koje je služilo kao podsjetnik na ono što znamo o komunikaciji s djecom i na ono na što bismo trebali obratiti pažnju. Tjedan dana kasnije održano je
predavanje „Stilovi odgoja djece i njihov utjecaj na dječji razvoj“, kojim smo mogli provjeriti jesmo li u odgoju popustljivi ili prestrogi, a održale su ga Željka Mazzi i Petra Kremenjaš,
prof. psihologije i suradnica na ovom projektu.
Dok završavam ovaj članak, čekamo sljedeće predavanje, koje će biti u četvrtak 6.
lipnja 2013. na temu „Psihološke potrebe djece i ravnoteža u obitelji“, a održat će ga naš već
dobro uhodani tim Željka Mazzi i Petra Kremenjaš. Što se dešava na individualnim radionicama koje zatraže pojedinci, ostaje profesionalna tajna iza vrata naše prostorije za grupni rad.
Za prvih šest mjeseci rada naše Knjižnice možemo reći da smo zadovoljni svojim prvim velikim projektom, na kojem smo puno naučili i koji nas inspirira za daljnje aktivnosti.
Nadam se da ćemo vas vrlo uskoro moći izvijestiti o nekim drugim novim dobrim projektima
koji se odvijaju u Knjižnici Jelkovec i u naselju Novi Jelkovec. Do tada naša događanja uvijek možete pogledati na web stranicama Knjižnica grada Zagreba s poveznicom na Knjižnicu
Jelkovec: http://www.kgz.hr/default.aspx?id=7116, kao i aktivnosti našeg partnera, Udruge
Iskra – Centar za edukaciju i savjetovanje na poveznici http://www.iskra-ces.hr/index.htm.
Festival znanosti u Knjižnici Gajnice – Putovanje u budućnost
Morena Livaković ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Gajnice
Budućnost ovisi o tome što radiš danas. Mahatma Gandhi
Krajem travnja Dječji odjel Knjižnice Gajnice prvi se put uključio u Festival znanosti, manifestaciju koja se već jedanaest godina uspješno održava u gradovima diljem Hrvatske. Na sudjelovanje nas je pozvala naša dugogodišnja članica i predsjednica državnoga organizacijskog odbora gospođa Rosana Besednik iz British Councila, glavnog inicijatora Festivala. Cilj je Festivala popularizacija prirodnih znanosti i tehnologije među mlađim generaNOVI UVEZ - STRANICA 28
cijama, pa iako se knjižnice percipiraju kao mjesta na kojima je uobičajenije vidjeti
„društvenjake“ nego „prirodnjake“, nismo mogli
odbiti poziv na učenje nečeg novog i priliku da
se malo odmaknemo od stereotipa. U skladu s
ovogodišnjom temom, Budućnost, u tjednu od
22. do 27. travnja organizirali smo niz svakodnevnih predavanja koja su se održavala na malenom ali ugodnom prostoru Dječjeg odjela. Naši
vjerni slušatelji bili su učenici sedmih i osmih
razreda osnovnih škola „Dragutin Domjanić“ i „Stenjevec“, a za dokumentiranje predavanja
bile su zadužene male novinarke, šestašice iz OŠ „Stenjevec“, koje su pametnim i elokventnim pitanjima oduševile predavače. Razgovori su emitirani na Prvom programu Hrvatskog
radija, u emisiji „Stigla je pošta“.
Prvi su nam u goste došli članovi Mreže mlade generacije Hrvatskoga nuklearnog
društva, dip. ing. Mario Mihalina i mr. sc. Irena Jakić, koji su u predavanju „Nuklearna elektrana Krško - princip korištenja nuklearne energije“ učenicima objasnili što je nuklearna energija. Odaziv djece bio je velik, no iako nam je bilo vruće, učenici su zainteresirano pratili
predavanje te naučili kako se proizvodi električna energija, koje sve nuklearne elektrane postoje u svijetu te kako se postupa s radioaktivnim otpadom. U utorak smo ugostile dr. sc. Tihomira Marjanca, profesora na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Već iskusan predavač na Festivalu, dr. Marjanac zadobio je našu punu pozornost izlaganjem
pod naslovom „Što su i što nam mogu učiniti supervulkani“. Nije nam bilo svejedno slušati o
razornim moćima koje supervulkani imaju, ni o štetama koje su nastale erupcijama, ali nismo
završili u apokaliptičnom tonu, nego s razvijenom sviješću o poštovanju prirodnih sila.
Pričom o prirodi nastavljeno je druženje i u srijedu, kad je niz predavanja prekinut jednom
izvrsnom meteorološkom radionicom pod budnim okom mr. sc. Kornelije Špoler Čanić, Krešimira Čanića i njihovih asistenata. Naučili smo napraviti tornado u boci, ponovili što je tlak
i čime se mjeri, a učenici su kući ponijeli vjetromjere koje su sami izradili od plastičnih čašica. Svi zainteresirani za kućnu izradu meteoroloških pokusa neka trknu u najbližu knjižnicu
po knjigu „Mali meteorolog“! Četvrtak i petak bili su rezervirani za dva predavača s Instituta
„Ruđer Bošković“. Najprije nam je mag. comp. Matija Piškorec održao predavanje „Umjetna
inteligencija – mogu li računala razmišljati kao ljudi?“ Razgovarali smo o Facebooku i pametnim telefonima koji prepoznaju ljudska lica, o tome što uopće znači da je neko računalo
inteligentno te koje vrste inteligencije postoje. Tjedan znanosti zaključili smo predavanjem
„Što bi trebalo znati o svemiru“ dr. sc. Gorana Duplančića, redovnog posjetitelja naše knjižnice. Kao od šale odgovorio je na mnoga teška pitanja koja su mu učenici postavljali, od čega je svemir sastavljen, kako je nastao, i možda najzanimljivije od svega, jesmo li sami ili
nas netko skrivećki promatra. Red zabave, red učenja, red ugodnih razgovora i novih prijateljstava, tako bi se mogao sažeti tjedan Festivala u našoj knjižnici. Osim djeci, predavanja
su pomogla i nama knjižničarkama koje nismo baš potkovane u prirodnim znanostima da
proširimo horizonte. Radujemo se sljedećoj godini i novim iskustvima!
NOVI UVEZ - STRANICA 29
Čitateljske navike djece i mladih u Knjižnici Augusta Cesarca
Alenka Petroševski Novak ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Augusta Cesarca
Značaj knjižnice u razvoju čitateljskih sposobnosti djece i mladih iznimno je važan stoga
što je knjižnica socijalno aktivna, dostupna svim
kategorijama djece, bez obzira na godine, zdravlje, socijalno podrijetlo, spol, rasu i mjesto u kojem žive, čime postaje glavnim izvorom znanja i
informacija. Podržava cjeloživotno učenje, intelektualni i kreativni razvoj svakog pojedinca.
Najčešći razlog upisa djeteta u knjižnicu
jest taj što knjižnica pruža širok izbor raznovrsnih slikovnica i knjiga uz mogućnost dobivanja stručnog savjeta o dječjoj literaturi. Jedan od
čestih značajnijih razloga nezadovoljstva roditelja knjižnicom jest nedostatak organiziranih
sadržaja za djecu.
Roditelji traže nešto više od posuđivanja slikovnica i knjiga. Stoga se u Knjižnici Augusta Cesarca pridaje velika važnost programima za poticanje čitateljske kulture i razvijanje
čitateljskih navika djece i mladih kroz raznovrsne aktivnosti, programe, projekte i ostale kvalitetne knjižnične usluge, od kutka za najmlađe (1-3 godine), preko radionica, igranja društvenih igara, kreativnih likovnih radionica, pričanja priča za predškolce i mlađu djecu, pa sve
do aktivnosti za stariju djecu i tinejdžere (računalne igre, klub za mlade i klub čitatelja).
Kreativne radionice čitanja i pisanja najčešći su oblici rada s predškolskom djecom u
knjižnicama. Posudba igračaka i druge knjižnične građe spona je prema približavanju knjižnice djeci koja još ne čitaju. Djetetove želje pri odabiru slikovnice igraju veliku ulogu. Naravno da odabir slikovnice treba usklađivati s djetetovim željama, ali bi prije trebao postojati
određeni stav roditelja u odnosu na to koje su slikovnice prikladne za dijete.
Našim najmlađim korisnicima najinteresantnije su slikovnice tvrdih korica, živopisnih i jasnih ilustracija, te slikovnice sa zvukovima i "prozorčićima". Slikovnice koje su se
najviše čitale u prvoj polovini ove godine, a i tijekom prošle godine, jesu slikovnice Julije
Donaldson "Najotmjeniji div u gradu", "Grubzon", "Mali majmun u velikoj brizi" i "Mjesta
ima na metli svima". Neodoljivi Grubzon i drugi junaci tih slikovnica, izvrsno prevedeni stihovi, bogate i maštovite ilustracije očarali su srca naših malih čitatelja i njihovih roditelja.
Slikovnice su to koje vrlo rado preporučujemo jer su jednostavne i prilagođene djeci, nisu
zatrpane zamornim opisima i nejasnim rimama, a idealne su za učenje čitanja. Vrlo su tražene i "Juha od bundeve" autorice Helen Cooper, "Pogodi koliko te volim" autora Sama
McBratneyja, te slične slikovnice čiji sadržaji donose niz plemenitih poruka o jednostavnosti
i životnoj radosti koja proizlazi iz dobrote prema drugima, o ekologiji i zoologiji, a radnja je
često smještena na najrazličitijim mjestima, od oceana do džungle i šume, tako da se ilustracije mogu iskoristiti za upoznavanje djece s različitim krajevima i bićima. Samo u prvoj poNOVI UVEZ - STRANICA 30
lovini ove godine posuđeno je preko 2200 slikovnica i knjiga za djecu u dobi od rođenja do polaska u školu.
Jednako su strastveni čitači naši prvašići i
malo stariji školarci, koji najviše od svih ponuđenih aktivnosti za djecu vole igrati igrice na računalima, ali ipak su posudili gotovo 2000 naslova.
U prvoj polovini ove godine najviše su se
čitale knjige Jeffa Kinneyja o doživljajima neobičnog dječaka Grega, koji se trudi preživjeti najstrašnije doba – osnovnu školu. Greg Heffley smatra da je škola najgluplja tvorevina ikad izmišljena. Sve je zapisao u dnevnik za koji inzistira da "nije dnevnik, nego su to memoari!",
preferirajući manje "ženskast" naziv za zbirku svojih misli, stavova, priča o obiteljskim
svađama i nevoljama te priželjkivanih školskih pobjeda. "Gregov dnevnik" jedna je od najomiljenijih knjiga među našim dječjim korisnicima.
Među najčitanijim knjigama za djecu i dalje se nalazi serija knjiga o "Groznom Grgi",
dječaku kojeg zbog raznovrsnih nestašluka koje izvodi nitko ne bi htio upoznati, ali na kraju
ga svi zavole. Tu je i Pilkeyjev "Kapetan Gaćeša", kojeg smatraju najvećim junakom u povijesti škole.
Djevojčice su pak češće posuđivale knjige Sanje Pilić o druželjubivoj djevojčici Maši
i njezinim pustolovinama, za razliku od prošle godine u kojoj su najviše čitane čarobnjačkovilinske avanture čarobnice Lili. Djeca se zasigurno prepoznaju u zgodama mnogih likova iz
priča i uživaju u neobičnim dogodovštinama koje često podsjećaju na njihovu svakodnevicu.
Iako uglavnom čitaju lektiru, tinejdžeri su u prvoj polovini ove godine ipak posudili više od
1600 književnih naslova.
U odnosu na prošlu godinu, u kojoj su se najviše čitale knjige britanske književnice J.
K. Rowling, koje opisuju avanture mladog čarobnjaka Harryja Pottera i njegovih najboljih
prijatelja, te trendovska ekranizirana djela poput "Gospodara prstenova" ili "Sumrak sage",
ove se godine najviše posuđuju knjige iz žanra fantasy, ali i manje realistična proza te stripovi, dok su kriminalistički romani uvijek traženi. Najčitanije su knjige bile ove: "Hekatina
škola" i "Demonsko staklo" autorice Rachel Hawkins, "Igre gladi" autorice Suzanne Collins,
"More Čudovišta" autora Nicka Riordana te knjiga Jasminke Tihi-Stepanić "Imaš Fejs", koja
problematizira sveprisutnost Facebooka u životu djece.
Osim fantasyja, horrora i trilera, mladi najčešće biraju knjige koje govore o pritisku
potrošačkog društva na mlade, o medijskom senzacionalizmu, prvim ljubavima, prijateljstvu,
bratskim odnosima i obiteljima u kojima su se istinske vrijednosti zaboravile.
Provodeći mnogobrojne aktivnosti i projekte, nastojimo odrediti knjigu kao izuzetno
važan dio života svakog pojedinca, od prvih bajki pa sve do ozbiljnih romana. Trudimo se
potaknuti ljubav prema knjizi otkrivanjem novih svjetova kroz čitanje, te zadržati značaj
knjige kao izvora znanja i informacija u odnosu na moderna sredstva komunikacije.
NOVI UVEZ - STRANICA 31
Aktivnosti na Dječjem odjelu Gradske knjižnice Samobor
Blaženka Mavrić Vadlja ([email protected])
Gradska knjižnica Samobor
Budući da je ove godine obilježena 100. obljetnica
„Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića“, Dječji je odjel
Gradske knjižnice Samobor pripremio kviz znanja o
šegrtu Hlapiću za učenike trećih razreda s područja
Samobora i Svete Nedelje. Sudjelovalo je ukupno 6
škola, a kviz se sastojao od raznovrsnih pitanja: pitanja zaokruživanja, nadopunjavanja, osmosmjerki,
premetaljki. Trojica su učenika glumila Hlapića, a
samo je jedan od njih imao Hlapićev identitet. Zadatak natjecatelja bio je pogoditi koji je od njih „pravi“ Hlapić. Natjecatelji su pokazali zavidno
znanje pa su tako u bodovnom smislu bili gotovo izjednačeni. Za samo bod razlike izdvojila
se OŠ Bogumila Tonija i tako ipak osvojila prvo mjesto. Završetak kviza obilježili smo dodjelom pohvalnica i knjiga. Za Noć knjige, koja se održala 23. travnja, organizirali smo debatu na temu ''Lektira mi ne da mira''. Sudjelovali su učenici sedmih razreda OŠ Bogumila
Tonija te njihovi profesori. Na samom početku prikazali smo snimljeni skeč o čitanju lektire
knjižnične dramske grupe koji je nasmijao sve prisutne, a nakon toga prikazali smo i rezultate ankete provedene u OŠ Milana Langa u Bregani o čitalačkim navikama učenika viših razreda. Rezultati su pokazali kako djeca vole čitati, ali problem im predstavlja čitanje lektire.
Naime, lektirni ih naslovi odbijaju jer su dosadni, knjige imaju previše stranica, nisu prilagođene današnjem vremenu, stoga su se učenici izjasnili da bi u popisu lektire voljeli imati
više pustolovnih knjiga. Naslove koje bi voljeli imati u popisu identični su onima koje vole
čitati u slobodno vrijeme, a to su: „Gospodar prstenova“, knjige o Harryju Potteru i „Sumrak
saga“. Što se hrvatskih autora tiče, vole čitati Miru Gavrana, Sanju Pilić, Sanju Polak, Maju
Gluščević. Nakon zanimljive i dinamične polemike, Noć knjige završili smo domjenkom i
ispunjavanjem knjige dojmova.
Svake školske godine Dječji odjel Gradske knjižnice Samobor provodi projekt čitanja
''Knjižni pinklec'' u kojem sudjeluju učenici prvih razreda. Učenici s popisa lektire odabiru
po dva naslova koje spremaju u ruksak (knjižni pinklec). Ruksak učenici prosljeđuju jedni
drugima, a na temelju pročitanih knjiga moraju odgovoriti na zadana pitanja i napraviti ilustraciju. Nakon dobro obavljenih zadataka dobivaju naljepnice koje skupljaju u za to predviđenim iskaznicama. Tijekom čitave godine prvašići su marljivo čitali pa su na kraju zaslužili
i prigodne nagrade. Ove su godine nagrađeni knjigama, a organizirali smo i zanimljivo zajedničko druženje.
Školsku smo godinu završili održavanjem 15. pjesničkih susreta djece samoborskog
kraja. Već tradicionalno, učenici osnovnih škola napisali su pjesme na kajkavskom narječju,
a ove je godine bila uvrštena i jedna na čakavskom. Sudjelovalo je 25 učenika i njihovi mentori, a pjesme je pročitao glumac Vid Balog. Svi sudionici nagrađeni su pohvalnicama i knjigama.
NOVI UVEZ - STRANICA 32
Zajedno gradimo svjetove
Maja Brajko Livaković ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Dubrava
Rad na Dječjem odjelu Knjižnice Dubrava uvijek
je poštovao temeljno načelo rada narodnih knjižnica - dostupnost svima. Rad s djecom i mladima, bez obzira na njihove potrebe, poput živog
bića je koje raste i raste u nepreglednim mogućnostima.
S veseljem, entuzijazmom i velikom ljubavlju
uključili smo se u projekt Knjižnica širom otvorenih vrata, naslovivši svoj program Zajedno gradimo svjetove. Počeli smo s radionicama dva puta mjesečno, dok danas radimo četiri puta,
pod stručnim vodstvom Višnje Miholić, dipl. knjižničarke, i Maje Brajko-Livaković, dipl.
knjižničarke. Radionice izvodimo u suradnji s Centrom za autizam, Centrom za odgoj i obrazovanje Dubrava, Crvenim križem Zagreb – Dubrava i Centrom za rehabilitaciju Zagreb te
AMBIDEKSTER klubom. Naizmjence se održavaju sljedeće radionice:
1.
Pričaonica – maštaonica – bojaonica, koja potiče djecu i mlade da otvaraju svoje,
više ili manje zatvorene svjetove (radimo na likovnoj, glazbenoj, govorno-jezičnoj terapiji i biblioterapiji). U radionicu su uključene i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama. Njima uglavnom čitamo priče i razgovaramo o pročitanom. Jedva čekaju doći u
knjižnicu jer se osjećaju vrijednima, prihvaćenima i dijelom zajednice u kojoj žive.
2.
Dramska radionica – izazvala je najveće
zanimanje pa se zbog toga najviše provodi. U
njoj se naši korisnici najviše otvaraju prema
van i kao takva izuzetno je značajna. Objedinjuje nekoliko terapija: terapiju igrom i pokretom i govorno-jezičnu terapiju. Sve je to od
velike koristi našim korisnicima, no najvažnija je socijalna integracije koja se pritom ostvaruje. Trudimo se da se u našem prostoru
ugodno osjećaju i da im omogućimo kreativni
izričaj primjeren njihovim mogućnostima sudjelovanja.
Ta se radionica odvija u nekoliko etapa:
a.
dogovor s odgajateljima, logopedima, defektolozima i drugim stručnim osobljem centara
s kojima surađujemo;
b.
rad na igrokazima Jadranke Čunčić-Bandov,
naročito po zbirci Iju-ju jer sadrži najprimjeNOVI UVEZ - STRANICA 33
renije i korisnicima najbliže dramske izraze;
c.
odgajatelji i defektolozi u svojim radionicama izradili su plošne lutke za sve igrokaze iz
spomenute zbirke, a po dogovoru se izrađuju i
nove;
d.
po dvoje djece izlazi, odabiru lutke te stanu
pred publiku, a knjižničarka stoji među njima i
čita polako po nekoliko riječi, djeca ponavljaju,
pokušavajući glumiti, na oduševljenje publike.
Štićenici centara dolaze u grupi od dvadeset pet
do trideset pet osoba i svi dođu na red za svojih pet minuta glume.
Djeca su oduševljena ovom radionicom, ali i odgajatelji. Mjesecima radimo po istim
igrokazima, jer im tako i odgovara, polako uvodeći nove. Njihove lutke stoje izložene u knjižnici.
Radionicu završavamo pjesmom i plesom puštajući unaprijed pripremljene pjesme
koje su njima poznate.
3.
Dramska radionica plus
Radionice u kojima dolaze „neobični“ gosti. Prvi gost je bio pas Sisi iz ZOO - podružnice Dumovec.
Radionica je odlično prihvaćena jer djeci s takvim poteškoćama itekako odgovara
druženje sa životinjama.
Ovo također obuhvaća i predstave koje spomenuti centri rade za svoje korisnike a realiziraju ih u našem prostoru. U njih smo uključeni i mi, po potrebi.
Svakog mjeseca svoj mjesečni program šaljemo svim ustanovama s kojima smo dogovorili ovakav oblik posebne suradnje. Njihovi stručni suradnici biraju i druge pedagoškoanimatorske aktivnosti u kojima se pridružuju školskoj djeci.
Povratne informacije koje dobivamo iznova i iznova nam potvrđuju kako je knjižnica
kao ustanova potrebita našem društvu, a naša Knjižnica Dubrava potrebita je našem kvartu.
Tvori malu, ali veliku oazu raznovrsnih sadržaja za različite korisnike. Posjet Knjižnici s nestrpljenjem se čeka danima. Njihova sreća i zadovoljstvo potvrda nam je da radimo dobro.
Naš odlazak u prostorije Crvenog križa i Centra za rehabilitaciju Zagreb i Centra za autizam
učvršćuje našu suradnju.
Na radost svih trudimo se uistinu zajedno graditi svjetove. To zajedno je izrazito bitno u poimanju posla u knjižnici. Jer kod tog zajedno dolazi do istinskog prožimanja, nas, djelatnika knjižnice, i korisnika. Preko naših radionica, programa, susreta i onog najbitnijeg,
knjiga.
Ovim radionicama pridružujemo se čitavom nizu knjižnica u kojima se provodi projekt Knjižnica širom otvorenih vrata, nastojeći vrata svoje Knjižnice držati širom otvorena za
sve naše korisnike.
Ne samo vrata, nego i srca jer se bez njega ovakvi projekti ne mogu provoditi.
NOVI UVEZ - STRANICA 34
Druženje s likovima iz bajki
Keti Krpan ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Selčina
Knjižnica Selčina kao ogranak Knjižnice
Sesvete proslavila je 1. ožujka 2013. svoj 24. rođendan. Godinama ona okuplja velik broj djece
naselja Selčina u svom malom (111 m2) ali ugodnom prostoru.
Primjer nedavnog, velikog odaziva djece
na našu akciju ovogodišnji je maskenbal, održan
8. veljače 2013. pod nazivom Druženje s likovima iz bajki.
U knjižnici je aktivna i uspješna Dramska
grupa, koja okuplja dvadesetak članova. To su učenici nižih razreda OŠ Luka koji redovito i
s veseljem dolaze u knjižnicu.
Tijekom 2012. članovi Dramske grupe uvježbali su pod stručnim vodstvom Keti Krpan, dipl. knjižničarke, nekoliko uspješnih predstava. S predstavom Bakica u klopci, načinjenoj po tekstu Božidara Prosenjaka, predstavili su se na Interliberu na štandu KGZ-a, a dio
predstave može se pogledati na YouTubeu pod naslovom održane radionice Priče iz Bakića.
Predstavom Dar Svetog Nikole uveselili su mališane u prostoru naše knjižnice za blagdan
svetog Nikole, a za ovogodišnji maskenbal pripremili su predstavu Druženje s likovima iz
bajki. U skladu sa svojom zadanom ulogom bili su se i maskirali, tako da su djeca imala dojam da su njihovi omiljeni bajkoviti likovi doista došli i druže se s njima, a bili su tu Snjeguljica, Crvenkapica, Lovac Luka, Mačak u čizmama, Pepeljuga, Trnoružica, Ivica i Marica i
mnogi drugi. Nakon predstave, koja je izazvala veliki interes i pažnju djece i roditelja u publici, svi skupa su nastavili druženje uz igru i ples.
Na ovogodišnjem maskenbalu u našoj knjižnici sudjelovalo je stotinjak posjetitelja.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Željka Krušlin ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Marina Držića
Pišući o nastajanju „Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića“ Sanja Lovrenčić u knjizi „U
potrazi za Ivanom“ kaže: „Ta knjiga je roman, sa živim likovima, jasnom radnjom, finim humorom, čistim i jednostavnim stilom. Toliko dobra da je svima odmah bilo jasno: pojavio se
prvi klasični dječji roman u hrvatskoj književnosti.“
Englezi imaju Petra Pana, Talijani Pinokija, Šveđani Pipi Dugu Čarapu... a mi?
Mi imamo šegrta Hlapića! Stota je obljetnica njegova „rođenja“ pa je red da ju dostojno obilježimo.
NOVI UVEZ - STRANICA 35
Zahvaljujući članovima Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti, to i činimo. Na njihovoj
Facebook stranici Hlapić 2013. pronalazimo stotine fotografija i napisa o događanjima diljem
Hrvatske kojima se obilježava Hlapićeva obljetnica. U školama, knjižnicama i vrtićima djeca
čitaju, crtaju, izrađuju likove, izvode kazališne
predstave...
Od 1971. godine u Slavonskom Brodu organizira
se manifestacija „U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić“, a na web stranici www.usvijetubajki
možemo pratiti što se sve u Brodu organiziralo
od 2005. do danas. Literarni i likovni natječaji
ove se godine vežu uz Hlapićevu obljetnicu. Organizirana je i Međunarodna znanstvena konferencija Od čudnovatog do čudesnog: 100 godina
Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića, a u Osnovnoj
školi "Antun Mihanović" 18. travnja 2013. godine održano je predstavljanje prvog izdanja
„Čudnovatih zgoda“ jezično prilagođenih djeci s poteškoćama u razvoju.
Završetak manifestacije obilježila je i lijepa priredba mališana Dječjeg vrtića „Šegrt
Hlapić“ koji su na središnjem trgu Slavonskog Broda dramatizirali priču o šegrtu Hlapiću.
Uz brojne amaterske predstave Hlapićeve čudnovate zgode našle su se i na daskama
profesionalnih kazališta.
U zagrebačkom Kazalištu Trešnja predstavu je postavio Rene Medvešek. Predstava
se izvodi od 2007. godine, a isprepletena je hrvatskim narodnim motivima, narodnom glazbom i brojalicama.
Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku također se pridružuje obilježavanju
100. obljetnice objavljivanja prvoga hrvatskog romana za djecu - predstavom u dramatizaciji
Ane Tonković Dolenčić i režiji Ivana Lea Leme.
Za Gradsko kazalište lutaka Split malo remek-djelo za djecu dramatizirala je i songove za predstavu napisala Olja Savičević Ivančević, a režirao je Robert Waltl.
Većina djece na upit tko je bio šegrt Hlapić odgovara – miš – a sve zbog crtanog filma! U Zagrebu postoji Hlapićev dućan, u kojem je moguće nabaviti cijeli niz proizvoda, od
slikovnica, bojanki, interaktivnih CD-ROM-ova i DVD-ova s različitim edukativnim sadržajima. Tako nas Hlapić uči slova, brojke, sportska i prometna pravila. Vodi nas kroz razne nove zgode o kojima Ivana Brlić Mažuranić nije mogla ni sanjati.
„Šegrt Hlapić“ ove će godine ponovno oživjeti na filmskom platnu, ali ovaj put kao
dugometražni igrani film. Scenarist i redatelj je Silvije Petranović, a snimanje je završeno u
travnju.
Govoreći o Ivani Brlić Mažuranić u knjizi „Dječji hrvatski klasici“, prof. Stjepan
Hranjec kaže: „...izvornost njezine proze počiva u humanitetu, plemenitosti, u poeziji srca i
mašte, u etičkim vrijednostima.“
NOVI UVEZ - STRANICA 36
Projekt „Knjižnica širom otvorenih vrata“ – petogodišnje iskustvo
Hela Čičko ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica
Osnovno načelo svake narodne knjižnice jest da
njene službe i usluge moraju biti dostupne svima.
Stoga Knjižnice grada Zagreba u cilju poticanja
čitanja, cjeloživotnog učenja i društvene integracije djece s teškoćama u razvoju te mladih i
odraslih osoba s invaliditetom već više godina
provode, a od 2007. objedinjuju programe pod
zajedničkim nazivom Knjižnica širom otvorenih
vrata .
Projekt je 2008. godine, između četiri stotine
prijavljenih projekata, zauzeo visoko drugo mjesto i nagradu Zaklade ERSTE na Natječaju
za projekte za društvenu integraciju u zemljama Srednje i Jugoistočne Europe.
Koji su programi projektom trenutačno obuhvaćeni?
U program Igraonica – pričaonica – maštaonica uključena su djeca predškolske i
školske dobi s teškoćama sluha, govora, čitanja i pisanja, kao i osobe s intelektualnim
teškoćama na umjerenom, težem i teškom stupnju te s pridruženim smetnjama. U programu
Čitalački klubovi druže se i vježbaju vještinu čitanja naglas mladi i odrasle osobe s intelektualnim i tjelesnim invaliditetom. Susreti završavaju preporukama knjižničara i izborom
knjiga za čitanje kod kuće.
Najbrojnije su aktivnosti unutra programa Kreativne radionice i kulturna događanja,
poput likovnih aktivnosti, kazališnih radionica, izložbi, književnih susreta i scenskih predstava koje okupljaju djecu s teškoćama u razvoju i mlade s invaliditetom. U njima korisnici
programa sudjeluju kao voditelji ili aktivni sudionici kreativnih radionica, autori izložbi,
glumci, slušatelji i posjetitelji.
Kroz program Upoznajmo glazbene instrumente odvijaju se edukacijski susreti s glazbom za slijepu i slabovidnu djecu i mlade, u okviru kojih osim koncerta, slušatelji instrumente mogu upoznati osjetom opipa, mogu razgovarati s umjetnicima te se educirati u korištenju računala za slijepe sa specijalnim dodacima: govornom jedinicom, čitačem ekrana i
Brailleovim retkom.
Program Izrada taktilnih slikovnica za slijepu i slabovidnu djecu uključuje videću
djecu u praktične radionice ručne izrade taktilnih slikovnica za slijepe i slabovidne s tekstom na crnom tisku i na brajici. Do sada su objavljena dva naslova, od kojih je jedan 2011.
bio na Međunarodnom T&T natječaju u Pragu, Republika Češka.
Brojni su i posjeti u okviru programa Grupni posjeti knjižnici djece i mladih iz specijalnih ustanova za odgoj i obrazovanje, kao i posjeti korisnika knjižnice ustanovama u kojima su smještena djeca, mladi ili starije osobe s posebnim potrebama.
Aktualan je i program Volonterski rad - u jednoj od knjižnica KGZ-a omogućen je
NOVI UVEZ - STRANICA 37
volonterski rad osobi s intelektualnim teškoćama.
Tijekom petogodišnjeg razdoblja (od 2007. do
2012.) utrostručen je broj knjižnica koje u Projektu dobrovoljno sudjeluju, povećao se broj
susreta, sudionika i programa kao i broj udruga i
ustanova s kojima surađujemo - što je potvrda
njegove kvalitete i održivosti.
Tako je primjerice 2007. bilo uključeno osam
knjižnica (116 susreta i 1.170 sudionika), 2011.
šesnaest knjižnica (412 susreta i 6.939 sudionika), a 2012. u Projektu je sudjelovalo čak devetnaest knjižnica (473 susreta i 7.933 sudionika). Projekt smo započeli u suradnji sa šesnaest udruga i ustanova, dok se 2012. godine
ovaj broj popeo na trideset i četiri.
Projektom „Knjižnica širom otvorenih vrata“ Knjižnice grada Zagreba integriraju
djecu, mlade i odrasle s posebnim potrebama u programe u kojima zajedno s drugima stvaraju svijet uzajamnog pomaganja i osvješćivanja. Njime jačamo njihovo samopoštovanja i svijesti o sebi kao jednako vrijednim članovima društvene zajednice. Ovim projektom otvorili
smo širom vrata knjižnice svim kategorijama korisnika, a otvorili smo i svoja srca, kao ljudi
i kao knjižničari, a to je ono najvrjednije!
Projekt Knjižnica grada Zagreba nagrađen je 2008. godine drugom nagradom
Zaklade ERSTE na Natječaju za projekte za društvenu integraciju u zemljama
Srednje i Jugoistočne Europe.
Knjižnica Kustošija na festivalu Grmi Grma
Marina Putnik ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Kustošija
Knjižnica Kustošija uključila se u kulturno
-ekološki festival Grmi Grma te svojim sudjelovanjem podržala kulturna i ekološka događanja u
gradskoj četvrti Kustošija. Organizatorice Festivala Anna Kovač i Ana Šesto kažu da je ovo manifestacija mladih i svih koji se tako osjećaju,
da je Grma srce i pluća našega kvarta Kustošije
te da joj stoga moramo dati da diše! Grmoščica
se nalazi samo nekoliko kilometra od centra grada, nedaleko od Črnomerca. Na Grmi su se nekad održavali plesnjaci, radio je planinarski dom, a danas služi kao divlje odlagalište otpada.
Osim čišćenja šume, humanitarne izložbe fotografija te dosta svirke i pjesme, na Grmi su se tijekom Festivala pričale ekološke priče i izrađivali ekološki posteri na temu zdraNOVI UVEZ - STRANICA 38
vog života u organizaciji i izvedbi knjižničarki
naše knjižnice. Najmlađi su sjajno odradili sve
ekološke zadatke, dok su njihovi roditelji sudjelovali u čišćenju šume. Najavljeni ciljevi festivala, od podizanje ekološke i kulturne svijesti do
promicanje suradnje, zajedništva i međugeneracijske solidarnosti, u potpunosti su ostvareni, a
mi smo se dogovorili za ponovni susret dogodine.
NOVI UVEZ - STRANICA 39

Izrada optimiziranih web stranica za pobirače

Novi uvez - Broj 14 - ZKD – Zagrebačko knjižničarsko društvo

ovdje

Supertužna istinita ljubavna priča

Glasnik dobrih knjiga

Novi uvez - Broj 15 V12 final - ZKD – Zagrebačko knjižničarsko društvo

WDW Sponzorstvo Što mi očekujemo i ne

Novi uvez broj 19 - ZKD – Zagrebačko knjižničarsko društvo

1. Klasifikacija knjiga

šuplji grad obećanja oksa pollock: proklete veze krug sestara

CJENIK USLUGA DRŽAVNOG ARHIVA U RIJECI

Preuzimanje kataloga

27. aukcija -knjige, zemljovidi, plakati

Lijepa književnost

Besplatni informativni časopis, broj 14, jesen/zima 2013.