P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 1 P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 2 sadr`aj poštar Časopis “JP BH POŠTA“ d.o.o. Sarajevo 4 4 Poslovanje Dobit od 4,1 milion KM septembar 2014. godine CP 12 Bihać Vidni rezultati poslovanja, racionalizirani troškovi 14 Aktuelnosti Poplave ponovo uzele svoj danak 16 Filatelija Nova izdanja poštanskih maraka Izdava~: “JP BH POŠTA” d.o.o. Sarajevo Za izdava~a: Mujo BUTKOVI], generalni direktor Glavni i odgovorni urednik: Munib BUJAK Uređivački odbor: Munib Bujak, predsjednik Ibrahim Bećirbegović, član Dževad Koluder, član Ruždija Seferović, član Adnan Zaimović, član Goran Cerić, član Kasim Mulalić, član Redakcija: Hamdija FULURIJA, Sanin GRABONJIĆ, Katarina KAMOČAJI, Elvedina HALAČ 6 14 Tiraž: 2.600 primjeraka ”Poštar” izlazi periodi~no Rukopisi se ne vra}aju ^asopis ”Poštar” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Federacije BiH, pod brojem: 02-15-3720/02 od 24.06.2002. godine. 16 19 Aktuelnosti Pripravnici Austrijske pošte u posjeti BH POŠTI 20 Na radnom mjestu Rad sa strankama me ispunjava 22 Riječ struke Sistem za carinsko deklarisanje 26 Kutak za mlade Pismo iz BiH - najljepše pismo na svijetu 27 Sindikat Sindikat BH POŠTA - nastavljene aktivnosti i tokom ljeta 28 Penzioneri “Leteći poštar” odlazi u penziju 30 Nove tehnologije Stari hobi u digitalnoj trgovini 31 Priča Poštar koji je znao sve tajne komšiluka P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 3 UVODNA RIJEČ V Mujo Butković, generalni direktor: Napravljen je pozitivan preokret u poslovanju Zadržali smo BH POŠTU među najuspješnijim preduzećima u BiH „JP BH POŠTA“ d.o.o Sarajevo ostvarila je u 2014. godini svoje zacrtane ciljeve, i bez obzira na nepovoljnu makroekonomsku situaciju, zabilježila rast u ključnim segmentima poslovanja što je rezultat odgovornog upravljanja. jerovao sam da ćemo zajedno uspješno prebroditi teška vremena i zadržati BH POŠTU među najuspješnijim preduzećima u BiH, što se kroz ostvareni finansijski rezultat u prvom polugodištu 2014. godine i pokazalo, uprkos elementarnim nepogodama koje su nas zadesile u ovom periodu. Imajući u vidu teško poslovanje u prethodnim godinama koje je bilo na granici rentabiliteta, „JP BH POŠTA“ d.o.o. Sarajevo je jedno od rijetkih preduzeća u BiH koje je unatoč krizi, nepovoljnim uvjetima na tržištu i stalnim turbulencijama, prvu polovinu 2014. godine završila s dobiti. U periodu od 01.01. do 30.06.2014. godine, Društvo je ostvarilo rekordnu dobit u bruto iznosu 4.084.039 KM. U odnosu na isti period prethodne godine dobit je veća za 4.063.233 KM, ili za 19.528%. Dolaskom nove Uprave, zacrtana su dva ključna cilja. Prvo, zadržati prihode od velikih korisnika na istom nivou. Drugo, intenzivno raditi na obezbjeđenju novih strateških klijenata, a prije svega „Elektroprivrede BiH“. Oba ova cilja su u proteklom periodu ostvarena, tako da je napravljen preokret u poslovanju. Obzirom da djeluje i razmišlja tržišno, što je bio kompleksan i zahtjevan proces, danas je BH POŠTA visoko likvidna firma koja nesmetano obavlja svoje poslovanje i redovno isplaćuje plaće svojim zaposlenicima. Naši ukupni prihodi su porasli za 11% u odnosu na isti period prošle godine. Zahvaljujući zalaganju zaposlenika i rukovodstvu BH POŠTE, zatim dobro postavljenim ciljevima, smatram da ćemo i 2014. godinu okončati uspješno, čak iznad očekivanog. U narednom periodu „JP BH POŠTA“ d.o.o. Sarajevo nastavit će s osluškivanjem potreba klijenata i pravovremeno se prilagođavati tržišnoj situaciji u skladu s modernim trendovima u poštanskom sektoru. P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 4 POSLOVANJE Dobri rezultati poslovanja u prvoj polovini 2014. godine Dobit od 4,1 milion KM Centar pošta Sarajevo povećao dobit za 1,5 miliona KM (34,1%), Centar pošta Tuzla za 736 hiljada KM (114,0%), a Centar pošta Zenica za 700 hiljada KM (362,9%) Piše: dr. sc. Sead MUŠINBEGOVIĆ, izvršni direktor Sektora za ekonomsko-finansijske poslove Javno preduzeće BH POŠTA ovu godinu započelo je veoma dinamično, ostvarivši u prvoj polovini 2014. dobre rezultate u svim segmentima poslovanja. Potvrđuju to i sljedeće činjenice: svi centri pošta su u prvom polugodištu 2014. ostvarili povoljniji rezultat, u odnosu na isti period prethodne godine; šestomjesečna dobit “JP BH POŠTE” d.o.o. Sarajevo iznosi 4,1 milion maraka; Društvo je od januara do jula ove godine investiralo 2,1 milion maraka, što je 22,5 posto od dinamičkog plana; dobrano je povećan i ostvareni broj usluga u prijemu u unutrašnjem i prijemu i prispijeću iz međunarodnog poštanskog prometa. No, krenimo redom. 1. Rezultat ukupne aktivnosti Društvo je u izvještajnom periodu ostvarilo dobit u iznosu 4,1 milion KM, dok je u istom periodu prethodne godine poslovalo na granici rentabiliteta. 4 JP BH PO[TA d.o.o. P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 5 POSLOVANJE Rekapitulacija ukupne aktivnosti u hiljadam KM www.posta.ba 5 P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 6 POSLOVANJE 2. Rezultat poslovne aktivnosti Dobit od poslovne aktivnosti iznosi 1,9 miliona KM, dok je u istom periodu prethodne godine gubitak od poslovne aktivnosti iznosio 2,2 miliona KM. Rekapitulacija poslovne aktivnosti u hiljadam KM 6 JP BH PO[TA d.o.o. P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 7 POSLOVANJE 3. Usluge Ostvareni broj usluga, u prijemu u unutrašnjem i prijemu i prispijeću iz međunarodnog poštanskog prometa, u izvještajnom periodu iznosi 31,4 miliona, što je za 1,5 miliona, ili za 5,1% više u odnosu na isti period prethodne godine, a za 906 hiljada, ili za 3,0% u odnosu na dinamički plan. Usluge u hiljadam KM www.posta.ba 7 P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 8 POSLOVANJE 4. Investicije Društvo je, u izvještajnom periodu, investiralo 2,1 milion KM, odnosno 22,5% od dinamičkog plana. Na investicije u građevinske objekte se odnosi 293 hiljade KM, odnosno 14,0%, a u sredstva poštanske mreže 1,8 miliona KM, odnosno 86,0%. Rekapitulacija investicija u hiljadam KM 8 JP BH PO[TA d.o.o. P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 9 POSLOVANJE 5. Ljudski resursi Na dan 30.06.2014. godine u Društvu je bilo 2.323 zaposlenih, od čega 2.188 ili 94,2% na neodređeno, a 135 ili 5,8% na određeno vrijeme. U odnosu na stanje 31.12.2013. godine, ukupan broj zaposlenih se smanjio za 40 ili za 1,7% (smanjenje zaposlenih na neodređeno vrijeme za 21, a zaposlenih na određeno vrijeme za 19). Prosječan mjesečni broj zaposlenih na bazi ostvarenih sati rada u periodu januar – juni 2014. godine iznosi 2.372,7, što je za 7,7 zaposlenika, odnosno 0,3% manje u odnosu na 2013. godinu, a za 11,4 zaposlenika ili za 0,5% u odnosu na isti period prethodne godine. Zaposlenost broj zaposlenih www.posta.ba 9 P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 10 POSLOVANJE 6. Poslovanje centara pošta Kako smo već naglasili, svi centri pošta su u izvještajnom periodu ostvarili povoljniji rezultat poslovanja, u odnosu na isti period prethodne godine. Povećanje dobiti je ostvareno u Centru pošta Sarajevo za 1,5 miliona KM, ili za 34,1%, u Centru pošta Tuzla za 736 hiljada KM, ili za 114,0%, a u Centru pošta Zenica za 700 hiljada KM, ili za 362,9%. Smanjenje gubitka je ostvareno u Centru pošta Bihać za 321 hiljadu KM, ili za 40,9%, u Centru pošta Mostar za 271 hiljadu KM, ili za 64,4%, u Centru pošta Travnik za 363 hiljade KM, ili za 67,2%, a u Centru pošta Goražde za 48 hiljada KM, ili za 12,5%. Rezultata poslovanja centara pošta u hiljadam KM 10 JP BH PO[TA d.o.o. P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 11 POSLOVANJE www.posta.ba 11 P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 12 CENTAR POŠTA BIHAĆ Vidni rezultati poslovanja, racionalizirani troškovi U cilju racionalizacije troškova, poduzete su sljedeće mjere: izmjena prijevoza poštanskih zaključaka do krajnjih pošta, izmjena radnog vremena kod općinskih pošta, otvaranje novih ugovornih i izdvojenih šaltera, smanjenje kirija pošti koje su pod zakupom, kao i racionalizacija radnog vremena TT sale u Bihaću Piše: Munib BUJAK Centar pošta Bihać opslužuje Unsko-sanski kanton u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koji se proteže na 4.125 km2 i ima osam općina sa 299.343 stanovnika. Ovaj CP ima 184 rejona koje opslužuje 85 poštonoša. Centar pošta Bihać posjeduje 51 poštu, od čega 23 poštanske jedinice, 4 šalterske pošte, 18 pomoćnih pošta, 4 ugovorna i 2 izdvojena šaltera. Upravnik Kasim Mulalić podsjeća da Centar pošta Bihać ima 302 zaposlenih, čija je prosječna starost 46 godina, što je, prema njegovim riječima, jedan od gorućih problema kada je u pitanju poslovanje ovog CP. 12 JP BH PO[TA d.o.o. Mulalić dodaje da su posljednih godina vidni rezultati poslovanja, te da su, u cilju racionalizacije troškova, poduzete i sljedeće mjere: izmjena prijevoza poštanskih zaključaka do krajnjih pošta, izmjena radnog vremena kod općinskih pošta, otvaranje novih ugovornih i izdvojenih šaltera, smanjenje kirija pošti koje su pod zakupom, kao i racionalizacija radnog vremena TT sale u Bihaću. - Svakako da se može i treba još puno toga uraditi po pitanju radne discipline, te adekvatnije iskorištenosti poslovnih prostora, ali i ljudskih resursa. Disciplina je most između cilja i dostignuća. Samo ako ste disciplinirani u svojim postupcima, poslu i pokušajima, dugoročno ćete imati šanse za uspjeh - naglasio je Kasim Mulalić, upravnik CP Bihać. Voditelj Pošte 77101 Bihać Ines Beširević naglašava da je, pored Glavne pošte, u nadležnosti Pošte 77101 Bihać još 12 pošta, uglavnom pomoćnih, dostavnih i četiri šalterske pošte. P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 13 CENTAR POŠTA BIHAĆ Kasim Mulalić Ines Beširević - U Glavnoj pošti i dostavi imamo 46 zaposlenih, od čega 6 na određeno vrijeme, sa 16 dostavnih rejona koje pokriva centar, a dostavu rade pošte na terenu. Problemi su udaljenost od samog centra, udaljenost od Sarajeva, ali i veličina terena koji nije gusto naseljen, a iziskuje velike troškove. Kulen Vakuf je ogroman teren koji „pokriva“ oko 200 kilometara, a na tom prostoru je malo stanovnika. Ogromni su troškovi dostave, a ona se mora obavljati - kaže Beširević. Prema njenim riječima, najveće su gužve ponedjeljkom, kada uvijek nedostaje ljudi koji bi pokrili sav taj posao. - Voljeli bismo da što brže pružimo usluge korisnicima, koji nekad zbog pomenutih problema moraju malo više čekati. Nažalost. Najveće gužve su oko praznika, ljeti kad dolazi dijaspora. Starosna struktura zaposlenih je nepovoljna, što je i općenito problem i BH POŠTE. Dosta ljudi je bolesno, invalidnost je velika, ali se svi zaista zalažu da kvalitetno odrade posao. Međutim, hitno nam je potreban neki podmladak – naglašava Beširević. Pošta Harmani smještena u centru Bihaća je Pošta četvrtog reda. U saradnji sa Službom marketinga i Upravom Društva izvršena je rekonstrukcija staklene teraseizloga ove poštanske jedinice. U toku je i sanacija dotrajale stolarije, te termo-izolacioni radovi na zidovima, u vrijednosti od 20.000 KM. U vlastitoj režiji izrađene su reklamne naljepnice za nove motore, a u koordinaciji sa Službom za marketing izrađeno je idejno rješenje za vozila brze pošte, te brendiranje 4 vozila - dva u Bihaću, te po jedno u Cazinu i Sanskom Mostu. www.posta.ba 13 P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 14 AKTUELNOSTI Poplave ponovo uzele svoj danak Poštu Špionica ponovo je pogodio val poplave. Voda je ponovo ušla u prostorije tek renoviranog i očišćenog prostora koji je stradao u poplavama u maju ove godine. Radnici su pokušali spasiti opremu tako što su postavljali vreće sa pijeskom, ali to ni ovaj put nije pomoglo u spriječavanju vode da prodre u poštu. Pošta Špionica je ponovo zatvorena, te se dostava pošte odvijala iz Srebrenika. piše: Katarina KAMOČAJI U ovogodišnjoj poplavi, najvećoj od kada se pamti u BiH, najviše su stradale pošte na području Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona. Šteta je bila ogromna i još uvijek se osjete njene posljedice. Dosta radnika “JP BH POŠTA” d.o.o. Sarajevo izgubilo je sve što je imalo, zajedno sa još skoro 100.000 građana koji nisu imali sreću da ih poplave zaobiđu. Međutim, jedina pozitivna stvar u danima najgorih muka poplavljenog stanovništva jeste ta što su solidarnost, humanost i hrabrost građana, a samim tim i zaposlenika BH POŠTE, izašli na vidjelo. Pružena je ruka pomoći svakoga svakome, bez obzira na to u kojem dijelu BiH se nalazi. 14 JP BH PO[TA d.o.o. Solidarnost radnika “JP BH POŠTA” d.o.o. Sarajevo Radnici BH POŠTE otpremili su “od srca” oko 8 tona pomoći ugroženim kolegama i penzionerima, te svim ostalim građanima kojima je pomoć bila najpotrebnija. Trudili smo se da “Paketi od srca” sa hranom i sredstvima za higijenu stignu na sve adrese širom poplavljenih područja. Konvoj pomoći posjetio je Kakanj, Nemilu, Topčić Polje, Željezno Polje, Begov Han, Zavidoviće, Maglaj, Odžak, Doboj i Doboj Jug, a humanitarni paketi podijeljeni su i u Sanskom Mostu i Olovu. P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 15 AKTUELNOSTI Potreba za pomoći ni danas nije prestala, skoro četiri mjeseca od početka poplava. Iz tog razloga još traju humanitarne akcije pomoći poplavljenim područjima te je ugroženom stanovništvu svaka pomoć dobrodošla. Sindikat BH POŠTE ponovo pokreće akciju solidarnosti Iako je Sindikat BH POŠTE već u nekoliko navrata pomagao radnicima čije su kuće stradale u poplavama tako što je interventno uputio 31.500 KM pomoći, učestvovao u akciji “Paket od srca”, te učestvovao u akcijama na terenu, od septembra pokreće novu akciju “Apel za pomoć” kako bi preko formiranog Fonda solidarnosti ponovo mogao pomoći ugroženima u poplavama. Predsjednik Sindikata BH POŠTE, Muhamed Bajramović rekao je za časopis “Poštar” kako je pomoć još potrebna. Na osnovu izvršenih procjena i analiza utvrđeno je da su i dalje prioriteti za pomoć CP Tuzla i CP Zenica koji su najviše pogođeni poplavama. Komisija za procjenu šteta i saniranje posljedica prirodne nesreće uzrokovane poplavama i klizištima zemljišta u FBiH i Fond za pomoć i saniranje posljedica prirodne nesreće zbog poplava osnovani su još početkom juna kako bi što efikasnije odredili mjere pomoći najugroženijim radnicima. Međutim, utvrđeno je da interventne mjere iz juna nisu dovoljne, te se pokreće nova humanitarna akcija koja ima za cilj sakupiti dodatna sredstva, ostavljajući i ovaj put mogućnost zaposlenicima da na dobrovoljnoj osnovi učestvuju u njoj. Pomoć će ponovo biti usmjerena prema članovima Sindikata radnika BH POŠTE pogođenim poplavama i klizištima s obzirom da su poplave početkom avgusta ponovo zahvatile dijelove BiH, te ponovo uzele svoj danak. Akcija će trajati tri mjeseca, a prikupljena sredstva i njihova raspodjela će, i ovaj put, prema riječima predsjednika Sindikata Muhameda Bajramovića, biti transparetno predočena svim zaposlenicima. U nadi da se priroda neće više pogiravati i pokazivati silu nad Bosnom i Hercegovinom, “JP BH POŠTA” d.o.o. Sarajevo i dalje će podržavati humanitarne akcije, jer to i jeste jedna od misija ove društveno odgovorne kompanije. www.posta.ba 15 P46:postar 9/5/2014 1:43 PM Page 16 FILATELIJA Nova izdanja poštanskih maraka F ilatelistička ponuda BH POŠTE obogaćena sa 15 novih redovnih poštanskih maraka. Najveći broj njih je na temu Sakralni objekti u BiH, što je doprinos BH POŠTE slavljenju bogatstva različitosti u našoj zemlji. Tako su se, kao motiv poštanskih maraka, pojavili sljedeći sakralni objekti: Džamija sultana Mehmeda II El-Fatiha - Kraljeva Sutjeska. Ova džamija je jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini. Prema predaji, sagradio ju je 1463. godine sultan Mehmed II El-Fatih, prilikom pohoda na Bosnu i osvajanja Bobovca, a napravljena je za tri dana. U narodu je poznata i kao Vojnička džamija. 16 JP BH PO[TA d.o.o. Poštanska marka je zbog svoje rasprostranjenosti, kolekcionarkse i propagandne privlačnosti, prerasla svoju prvobitnu frankaturnu namjenu. Postala je predmet posebne pažnje poštanskih uprava, kako u pogledu njenog grafičkog i likovnog oblikovanja, tako i u pogledu izbora tema, sadržaja i motiva. Tako je izvan svoje osnovne (frankaturne) vrijednosti poštanska marka postala i nacionalno obilježje jedne države, jer se kvalitetnim oblikovanjem i načinom izrade, a još više izborom i prezentacijom tema i motiva, javnosti, domaćoj i međunarodnoj, skreće pažnja na historijska, kulturna, naučna, umjetnička, sportska pa i privredna dostignuća jedne države. Džebarska džamija – Džebar, @ivinice. Još jedna džamija za koju predaja kaže da je sagrađena 1463. godine za vrijeme pohoda sultana Mehmeda II El-Fatiha. Vjerujući u posebnost ove džamije, svake godine, prve subote mjeseca augusta, ovdje se skupi i do 10.000 hodočasnika. Nalazi se na području Džebara, Općina Živinice. P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 17 FILATELIJA Atik-Savska džamija – Brčko. Kao što joj i me kaže (riječ „atik“ na turskom znači „stara“), ovo je najstarija džamija u Brčkom. Izgrađena je 1600. godine za potrebe vojnika na brčanskoj utvrdi. Kako je raslo naselje, tako je i džamija bivala proširivana. Džamija je proglašena nacionalnim spomenikom 1990-ih godina. Gradska džamija – Velika Kladuša. Sagrađena je 1901. godine, a nacionalnim spomenikom proglašena 2003. godine. Njena arhitektura je tipična za džamije građene u prvo vrijeme austrougarske vladavine. Književnost Na temu Književnost, BH POŠTA izdala je dvije redovne poštanske marke u čast dvojice velikana bh. književnosti Safvet-bega Bašagića i Alekse Šantića. Safvet-beg Bašagić (pisao pod pseudonimom Mirza Safvet) jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti te začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Poznat je kao istaknuti pjesnik, prevoditelj, historičar i političar. Katedrala Srca Isusova – Sarajevo. Ova rimokatolička katedrala izgrađena je 1889. godine po projektu arhitekte Josipa Vancaša, koji je kombinirao elemente romanike i gotike, stvorivši tako specifičan izraz. Motiv sa rozete iznad glavnog ulaza u katedralu nalazi se na grbu Sarajevskog kantona. Crkva sv. Ante Padovanskog – Bihać. Izgrađena je 1894. godine u neogotskom stilu i bila jedna od tri najveće katoličke crkve u Bosni i Hercegovini. Godine 1943. do temelja je srušena prilikom bombardiranja aviona savezničke avijacije. Od ovog vjerskog objekta ostao je od tada jedino kvadratni visoki toranj sa zvonikom koji i danas odolijeva zubu vremena. Hram sv. Ilije Proroka – Maglaj. Ova pravoslavna crkva izgrađena je u vizantijskom stilu. Izgradnja hrama je završena 1909. godine, a njena obnova 2007. godine. Na mjestu ovog sakralnog objekta je, još u vrijeme osmanske vladavine, bila mala pravoslavna bogomolja. Saborna crkva – Sarajevo. Nalazi se u centru grada i jedan je od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu. Izgrađena je 1874. godine dobrovoljnim prilozima, a dozvolu za njenu gradnju dao je turski sultan Abdul Aziz, koji je i sam donirao prilog za njenu gradnju. U toku ratnih dejstava nije oštećena te se današnji izgled crkve malo se razlikuje od prvobitnog. Aleksa Šantić bio je bosanskohercegovački pjesnik i jedan od najpoznatijih predstavnika novije lirike u BiH. Bio je predsjednik Srpskog pjevačkog društva „Gusle“ u Mostaru. Zajedno sa Jovanom Dučićem i Atanasijom Šolom, 1896. godine osnovao je u Mostaru književni časopis "Zora", koji je bez prekida izlazio do 1901. godine. Šantićeva poezija puna je snažnih emocija i ljubavne tuge. Ljubavna poezija Alekse Šantića razvila se pod jakim uticajem bošnjačke ljubavne pjesme, sevdalinke. Druga pjesnička tema imala je rodoljubni karakter. Najveći dio svog života je proveo u rodnom Mostaru. Sinagoga – Zenica. Izgrađena je 1905. godine po projektu inžinjera Miloša Komadine u pseudomaurskom stilu. Ulogu vjerskog objekta imala je do 1941. godine. Devastirana je u toku Drugog svjetskog rata. U dogovoru sa Jevrejskom zajednicom objekt je trajno ustupljen Muzeju. Danas je u ovom objektu smješten i Ured Jevrejske općine Zenica. www.posta.ba 17 P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 18 FILATELIJA Flora U ovogodišnjim filatelističkim izdanjima BH POŠTE našla se i tema Flora, motiv Božur (lat. Paeionia officinalis). Ova raskošni cvjetni grm iz porodice božurovki čest je stanovnik vrtova u Bosni i Hercegovini. Čitava je biljka otrovna, pogotovo cvjetovi. Međutim, u narodnoj medicini se korijen koristi kao lijek protiv žutice i bolesti bubrega. Turizam – zaštićeni pejsaži Bijambare su zakonom zaštićeno područje pete zone. Nalazi se desno od magistralne ceste Sarajevo - Tuzla, uz rub Nišićke visoravni. Područje se prostire na 370 hektara i obuhvata gustu crnogoričnu šumu, pašnjake, brojne krške fenomene kao što su vrtače i ponori dvaju potoka te šest pećina. Najveća pećina se naziva Glavna bijambarska pećina. Ova pećina je duga 420 metara i sastoji se od četiri hodnika, od kojih je posljednji najveći i naziva se "koncertna dvorana". U Gornjoj bijambarskoj pećini pronađeni su ostaci pećinskog čovjeka, alat za obradu kamena te ostaci nekih životinja. Srednja bijambarska pećina je specijalni geološki rezervat, dok je Gornja bijambarska pećina paleontološki spomenik prirode. Obnovljivi izvori energije Bosna i Hercegovina obiluje i tzv. obnovljivim izvorima energije, poput energije sunca i energije vjetra. Razvoj obnovljivih izvora energije važan je i sa ekološkog aspekta, ali i sa aspekta energetske održivosti. Ova poštanska marka izdata je u cilju promoviranja obnovljivih izvora energije i afirmacije energetskog sektora. 18 JP BH PO[TA d.o.o. BH kinematografija Marka sa motivom žute patkice – apstraktne figure izdata je za vrijeme trajanja ovogodišnjeg SFF-a. Ova figura već je nekoliko godina zaštitni znak Udruženja filmskih radnika BiH, koje uspješno promovira bh. kinematografiju u zemlji i svijetu. Udruženje filmskih radnika BiH odlučilo je da se predstavi nečim apstraktnim i potpuno različitim od uobičajnih simbola koji asociraju na film. Odabrana je gumena patkica kao simbol dječije igre, mladosti, ali i potencijala, kao pokazatelj da i jedna mala zemlja daje talentirane filmske radnike. Patkica kao i simbol bajke o ružnom pačetu dokaz je da su čuda moguća i da naša kinematografija može biti konkurentna bez obzira što se u nju jako malo ulaže. P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 19 AKTUELNOSTI Pripravnici Austrijske pošte u posjeti BH POŠTI U okviru "Trainee Programa" pripravnici Pošte Austrije posjetili su BH POŠTU, te se upoznali sa njenim radom. Učesnici ovog programa su mlade osobe, njih 28, koje su počele obuku u Austrijskoj Pošti prije otprilike godinu dana. Zaposleni su u raznim odjelima od informacionih sistema do logistike. Kako bi obilježili završetak programa došli su u posjetu Sarajevu, ali i nekim drugim djelovima BiH, gdje učestvuju u humanitarnoj akciji "Torba za budućnost" koju je prije nekoliko godina pokrenuo njihov kolega. Riječ je o 10.000 školskih torbi koje su mladi Austrijanci podijelili djeci u BiH. Zaposlenici Glavne direkcije BH POŠTE pripremili su im prezentaciju o BH POŠTI kroz istoriju, te prezentaciju o procesu rada. Posjetili su i CP Sarajevo, Hibridnu poštu, te GPC. U nadi da će BH POŠTA i Pošta Austrije nastaviti poslovnu saradnju, i u narednom periodu najavljene su posjete, a sve u svrhu boljeg komuniciranja u okviru evropskog poštanskog sistema. www.posta.ba 19 P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 20 NA RADNOM MJESTU Potrebna je u svakom trenutku ljubaznost prema strankama, jer od njih živimo i trebamo se s uvažavanjem i pažnjom odnostiti prema njima, a ne samo gledati na sat kad će pauza. Korisnik je na prvom mjestu i uvijek je u pravu, svakom to mora biti jasno Zehra Alagić, šalterski radnik u Glavnoj pošti Bihać Rad sa strankama me ispunjava Piše: Munib BUJAK Šalterski radnik u Glavnoj pošti Bihać Zehra Alagić po mnogima je oličenje savjesne i vrijedne osobe. Za naš list kaže da za 24 godine, od kada je zaposlenik „Pošte“, niti jedan dan nije bila na bolovanju, nikad nije zakasnila na posao, a višak radnih sati i ne broji. U Pošti je počela raditi 8. aprila 1991. godine. Zbog rata, prebačena je u Poštu Izačić, gdje je ostala do 96. godine, a onda je vraćena na staro radno mjesto. Nerijetko je mijenjala kolege u više pošta. Ipak, najviše vremena provela je u Pošti 77101, na poslovima šalerskog radnika operatera. Zehra kaže da joj rad sa strankama pričinjava zadovoljstvo. - Volim taj posao, komunikaciju s ljudima. Trudim se savladati sve novine i tajne ovog posla, nastojim biti pri ruci i kolegama i šefovima, ali na- 20 JP BH PO[TA d.o.o. jviše strankama, čije mišljenje uvažavam. Po prirodi sam strpljiva i smirena osoba i čini mi se da ne postoji način da me neko „izbaci iz takta“. Svjesna sam situacije u našem društvu i mnogih problema i nastojim svaku nervozu korisnika gledati s te strane. S obzirom da volim svoj posao, nastojim smirujuće djelovati na takvu stranku i uglavnom mi to polazi za rukom. Do sada se niko od stranaka nije žalio na moj rad – makar da ja to znam – kaže Zehra. Dodaje da s kolegama i nadređenima ima veoma korektan odnos. - Nastojim uvijek biti pri ruci kolegama, pogotovo onim mlađim. Mogu me uvijek konsultovati ako imaju nedoumica u poslu. Ja ću se potruditi da im sve pojasnim ili da priskočim ako im gdje „zapne“, samo da stranke ne trpe. Sramota je postupiti nekorektno prema ljudima, i napraviti grešku. Nije sramota pitati. Kaže da od kako je zakoračila u „Poštu“ voli svaj posao. P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 21 NA RADNOM MJESTU - Rad sa strankama me ispunjava. Možda sam rođena za to, ko zna. Ne predstavlja mi nikakav problem otići kasnije ili doći ranije na posao. Nisam razmišljala o nekom drugom poslu. Možda bih mogla raditi i neki drugi posao dobro, ali ovaj posao zaista volim i pričinjava mi zadovoljstvo. Pitamo je čega se rado sjeća u svom 24godišnjem radnom iskustvu. - Ima puno lijepih stvari, kao što je druženje sa kolegama, pogotovo godišnje druženje koje organizira Western Union. Imala sam nekoliko takvih druženja, tu sam se upoznala sa ljudima s kojima sam se sprijateljila Ima i zanimljivih događaja na šalteru. Često dođu ljudi koji su bili na nekim položajima, a znamo se godinama, i stanu na moj šalter. Kada je došla nova kolegica, dešavalo se da na njenom šalteru nema nikoga, a kod mene cijeli red. Ona zovne gospodina, bivšeg načelnika opštine, da pređe na njen šalter, a on se pravi da je ne čuje, Ima puno takvih i sličnih simpatičnih anegdota. Često stranke pokažu znak pažnje, donoseći mi kakvu čokoladicu, cvijet i slično i ta pažnja i zah- Beširević Sanela – radna kolegica sa šaltera: - Sve najbolje, primjeran radnik, ljubazna sa strankama, sve najbolje Ines Beširević, voditelj Pošte 77101 Bihać: - Zehra je izuzetan radnik. Radi u šalter- sali kao operater. Zehra je zaposlenica koja ne gleda radno vrijeme. Moramo je opomenuti da ide kući. Ljubazna, nasmijana, nekad je njen red za čekanje najduži. Uvijek se na nju može računati. Uredna u radu. valnost me zaista raduje – naglašava Zehra. Zamolili smo je da pošalje poruku, odnosno recept mlađim kolegama, koji su tek zakoračili u poštanske vode. - Trebaju se truditi da što više nauče, da budu prema klijentima profesionalni, da ne ostavljaju posao drugima iza sebe. Potrebna je u svakom trenutku ljubaznost prema strankama, jer od njih živimo i trebamo se s pažnjom i uvažavanjem odnostiti prema njima, a ne samo gledati na sat kad će pauza. Inače, stranka se ne ostavlja zbog pauze, nego treba je uslužiti. Korisnik je na prvom mjestu i uvijek je u pravu, svakom to mora biti jasno. Ne treba biti arogancije. Mladi trebaju biti strpljivi, trebaju ići stepenicu po stepenicu, a ne odmah razmišljati o napredovanju, pozicijama. Treba, dakle, sve naučiti. Moraju savjesno i odgovorno obavljati svoj posao, biti dobri ljudi, kolege, jer najveći dio svog života provode na radnom mjestu. Trebaju pratiti šta se dešava u BH POŠTI, misliti i o drugim ljudima, pomogati drugima ako su u mogućnosti – poručila je naša sagovornica. Dejan Durić, kontrolor u Popšti 77101 Bihać: - O kolegici Zehri riječi pohvale, u odnosu prema strankama, ne gleda na radno vrijeme, jedna od onih radnika koji ima uvijek prekovremenih sati, ona će bez problema ponudi svoj godišnji ako je neka vanredna situacija, vrlo malo grešaka ima, kroz kontrolu dokumenata to se primijeti, ne mogu se ni sjetiti kad je zadnji put pogriješila, precizan, pedantan radnik, odnos prema kolegama i prema strankama savršen, dobar radnik. www.posta.ba 21 P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 22 RIJE^ STRUKE Sistem za carinsko deklarisanje Carinska administracija je važna komponenta poštanskog logističkog lanca jer vrijeme zadržavanja pošiljke s ciljem provođenja carinskog postupka ima značajan udio u ukupnom vremenu prijenosa pošiljke od pošiljaoca do primaoca. To u značajnoj mjeri određuje nivo kvaliteta poštanskih usluga. 22 JP BH PO[TA d.o.o. Autor teksta: Adnan Zaimović Carinska administracija je važan dio poštanskog logističkog lanca jer vrijeme zadržavanja pošiljke s ciljem provođenja carinskog postupka ima značajan udio u ukupnom vremenu prijenosa pošiljke od pošiljaoca do primaoca. To u značajnoj mjeri određuje nivo kvaliteta poštanskih usluga. Tržište poštanskih usluga karakterišu značajne promjene tržišnih uvjeta kao posljedicu primjene novih tehnoloških dostignuća, zahtjeva korisnika u pogledu „usluga po mjeri korisnika“, usluga dodatne vrijednosti, većeg kvaliteta i niže cijene kao i slabljenja P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 23 RIJE^ AKTUELNOSTI STRUKE tržišnih barijera i sve većeg prisustva konkurencije. Poštanski operatori, na putu ka značajnijem mjestu na ovom tržištu, suočavaju se sa nizom izazova na unapređenju svoje konkurentnosti, obzirom na već veoma dobru poziciju privatnih konkurentskih kompanija. Takođe poštanski operatori moraju nuditi usluge većeg kvaliteta od usluga konkurencije što pretpostavlja kontinuirano povećanje brzine prijenosa, unapređenje carinskih procedura, povećanje nivoa pouzdanosti i geografske pokrivenosti te svakako povećanje nivoa sigurnosti kao jednog veoma važnog faktora kvaliteta u međunarodnom poštanskom prometu. Da bi se smanjilo vrijeme prijenosa međunar- Kako ubrzati proces carinjenja i unaprijediti nivo sigurnosti Većina operatora koristi IT sistem za upravljanje procesom prijenosa međunarodnih pošiljaka – IPS i u okviru istog elektronsku razmjenu podataka (EDI). IPS sistem koristi 171 ovlašteni poštanski operator. Međutim, unapređenje brzine prijenosa pošiljaka kroz upravljanje procesom prijenosa međunarodnih pošiljaka upotrebom IPS sistema pretpostavlja razmjenu elektronskih poruka između svih učesnika u tehnološkom procesu. U cilju smanjenja vremana zadržavanja pošil- Slika1: UPUSistem razmjene elektronskih poruka (EDI) između poštanskih operatora i carine odnih poštanskih pošiljaka koje podliježu carinskom pregledu, neophodno je, pored vremena prijevoza, prerade i dostave, smanjiti i vrijeme zadržavanja pošiljaka u cilju provođenja carinskog postupka. Pored brzine prijenosa danas se sve veća pažnja posvećuje sigurnosti ljudi i roba u prijevozu što je posebno izraženo u zračnom prometu. Obzirom da se poštanski operatori u prijevozu poštanskih pošiljaka u velikoj mjeri oslanjaju na usluge avio-prijevoznika, to će o spremnosti i sposobnosti poštanskih operatora da zadovolje sigurnosne zahtjeve avio-prijevoznika ovisiti mogućnost pružanja usluga prijenosa roba u poštanskim pošiljkama, a što je osnovni preduvjet za ozbiljniji ulazak na tržište elektronske trgovine. jaka usljed provođenja carinskog postupka, Svjetski poštanski savez omogućio je razmjenu elektronskih poruka koje sadrže prethodnu obavijest o pošiljci i elektronsko carinjenje. Putem CUSITM i CUSRSP poruka između poštanskih operatora i carinskih organa razmjenjuju se podaci relevantni za carinsko deklarisanje. CUSITM omogućava elektronsku prezentaciju podataka sadržanih u obrascu CN22, CN 23 i CP72. S druge strane, CUSRSP je elektronski odgovor carinskog organa poštanskom operatoru, a sadrži odluku carinskog organa kao i eventualne povratne informacije vezane za pošiljku koja je predmet carinskog deklarisanja kao npr. informacija o sigurnosti, carinskim dažbinama ili zahtjev za dostavljanjem dodatnih informacija. www.posta.ba 23 P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 24 RIJEČ STRUKE CDS (Custom Declaration System) Razmjena elektronskih obavijesti za poštanske pošiljke koje sadrže robu razmatra se od 2007. godine. Diskusija na temu razmjene elektronskih obavijesti za poštanske pošiljke inicirana je od strane vlada zemalja i regulatora koji su nastojali izjednačiti tretman poštanskih pošiljaka sa ostalim prijevozom roba. Svjetski poštanski savez je od tada u stalnom nastojanju da, u kontaktu sa WCO, IATA, ICAO i drugim carinskim agencijama, doprinese uvažavanju specifičnosti poštanske logistike s ciljem da se, uz uvjet osavremenjavanja tehnološkog postupka i procedura zadrži poseban carinski tretman poštanskih pošiljaka. U cilju zadržavanja posebnih carinskih procedura za poštanske pošiljke razmjena elektronskih obavijesti postala je nužna. Pored carinskih, zahtjevi koji se odnose na sigurnost također uključuju razmjenu elektronskih obavijesti-poruka. Može se reći da danas sigurnosni razlozi predstavljaju čak i jači argument za elektronsku razmjenu obavijesti od samog ubrzanja postupka cirinjenja, pri čemu je obavijest zahtijevana prije same otpreme pošiljke iz zemlje porijekla. Sve veći broj avio-kompanija zahtjeva potvrdu poštanskog operatora da je elektronska obavijest poslata odredišnoj zemlji za sve pošiljke koje sadrže proizvode (robe). Naime, za avio-prijevoznika veoma je važna mogućnost elektronskih obavještenja u vidu sigurnosnih obavještenja od strane odredišne zemlje. U cilju stvaranja osnovnih preduvjeta za ispunjenje carinskih i sigurnosnih zahtjeva u pogledu razmjene elektronskih obavijesti, UPU je razvio informacioni sistem za elektronsko deklarisanje pošiljaka. Obzirom da se razmjena elektronskih poruka relevantnih za deklarisanje pošiljaka vrši između poštanskih operatora i carinskih organa porijekla i odredišta pošiljke, efikasnost elektronskog deklarisanja pošiljaka bila je uslovljena uspostavljanjem jedinstvenog sistema za razmjenu „carinskih“ podataka. Razvojem ovakvog sistema obezbijeđeno je poštivanje carinskih i sigurnosnih zahtjeva. Osnovni ciljevi razvoja CDS su: - omogućiti standardni IT sistem za prethodnu razmjenu elektronskih deklaracija; - implemenirati globalni standardizirani interfejs (koristeći CUSITM / CUSRSP standard za razmjenu podataka) - povezati carinske i IT sisteme sigurnosnih agencija sa poštanskim IT sistemom i omogućiti carinskim organima koji nemaju svoj sistem direktno korištenje CDS sistema; - osigurati pristupačne cijene sistema tako da isti bude dostupan svim zemljama članicama UPU-a bez obzira na nivo razvijenosti; - razviti multilateralno rješenje kojem može pristupiti svaka zemlja i odmah po pristupanju početi sa razmjenom poruka sa drugim zemljema. Slika 2: Razmjena elektronskih poruka putem sistema za elektronsko deklarisanje - CDS 24 JP BH PO[TA d.o.o. P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 25 RIJEČ STRUKE Arhitekturu CDS sistema čine centralni i lokalni CDS sistem. Centralni UPU CDS sistem namjenjen je prvenstveno zemljama u razvoju koje nemaju neophodnu IT infrastrukturu i kapacitete za samostalno upravljanje CDS sistemom. Lokalnim CDS sistemom upravlja poštanski operator ili carinski organ. Svaki poštanski operator, odnosno zemlja članica UPU-a, ima mogućnost da bira da li će koristiti centralni ili lokalni sistem. U CDS sistemu su jasno razdvojeni podaci poštanskih operatora i carisnih organa sa visokim nivoom sigurnosti podataka. Sistem također mogućava importovanje/exportovanje podataka iz/u druge sisteme. CDS sistem funkcioniše na sljedeći način: Izvozna strana: • preuzima (importuje) elektronsku carinsku deklaraciju pošiljaoca u CDS sistem, uključujući S10 identifikacijski broj pošiljke. Importovanje se vrši putem CUSITM poruke ili putem CDS web interfejsa. • proslijeđuje carinsku deklaraciju: • odredišnom poštanskom operatoru (ITMATT); • izvoznom carinskom organu (CUSITM) – opcionalno; • dobija odgovor izvoznog carinskog organa putem CUSRSP ili direktnim evidentiranjem u CDS sistem u pošti carinjenja; dobija odgovor odredišnog poštanskog operatora (CUSRSP) u vezi uvoznih carinskih dažbina, dodatne dokumentacije i sl. CUSRSP takođe može sadržavati i sigurnosno upozorenje. Uvozna strana: • dobija deklaraciju od poštanskog operatora porijekla (ITMATT); • proslijeđuje deklaraciju uvoznom carinskom organu (CUSITM); • dobija odgovor od uvoznog carinskog organa u što je uključena odluka carinskog organa koja može biti naknadno dopunjena, uvozne troškove, eventualno potrebnu dodatnu dokumentaciju. Odgovor se dobija putem CUSRSP ili direktnim evidentiranjem u CDS sistem u pošti carinjenja. CDS sistem omogućava uvoznom carinskom organu konfigurisanje pravila koja će biti primjenjena u radu izmjenične pošte (npr. sve pošiljke EMS pošiljke iz Slovačke i pismonosne pošiljke iz Kine podliježu carinskom pregledu) kao i osnovni sistem tarifiranja. Također, carinski organ odlučuje koje povratne informacije kao dio CUSRSP mogu biti poslane zemlji porijekla. CDS sistem omogućava integraciju sa IPS sistemom. Na ovaj način je prilikom evidentiranja događaja o prispijeću pošiljke u IPS, omogućeno informisanje o odluci uvoznog carinskog organa a time i upravljanje tokom pošiljaka. Prednosti korištenja CDS sistema Osnovne prednosti korištećanja CDS sistema su: - vrijeme zadržavanja pošiljaka na carini bit će smanjeno a prolaznost pošiljaka kroz ovu fazu povećana; - CUSITM podaci mogu biti učitani u sistem upravljanja rizikom iz kojeg se odgovara putem CUSRSP poruke; - efikasniji tokovi poštanskih pošiljaka na carini; - bolja komunikacija između poštanskih operatora i carinskih organa; - brži carinski postupak i unapređenje kvaliteta usluge za korisnike; - prethodna obavijest i prethodno carinjenje može biti korišteno za plaćanje carinskih dažbina unaprijed; - sigurnosna upozorenja i zahtjevi za dodatnim informacijama mogu biti automatski otpremani pošti porijekla. CDS sistem pruža i nove poslovne mogućnosti. Prethodna obavijest i prethodno carinjenje pored toga što omogućava plaćanje carinskih dažbina unaprijed ostavlja mogućnost da ove dažbine plaća sam pošiljalac. Carinskim organima sistem omogućava upravljanje preporukama i zabranama u vezanim za uvoz pošiljaka. Integracijom CDS sistema i UPU Poštanske platne mreže (UPU Postal Payment network) korisnicima će biti omogućena kompletna „eCommerce“ usluga od strane pošte. www.posta.ba 25 P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 26 KUTAK ZA MLADE Pismo iz BiH - najljepše pismo na svijetu N ataša Milošević iz Mostara, napisala je najljepše pismo na svijetu u okviru 43. Međunarodnog takmičenja u pisanju pisama za mlade, u organizaciji Svjetskog poštanskog saveza. Srebrnu medalju osvojila je djevojčica iz Kine, Zou Canian, dok je bronzanu medalju osvojio dječak Ešli Nikol Abalos sa Filipina. Prema odluci međunarodnog žirija, pismo proljeću koje kao “Violina” piše upravo djevojčica Nataša Milošević je najljepše pismo na ovogodišnjem takmičenju. Ovogodišnja tema takmičenja bila je “Kako muzika može da utiče na živote” u kojoj su mladi Drago Proljeće, Iako su moje žice zakržljale i raštimane, sluh me još služi, samo me glas izdao, a kako i ne bi kada nepomično već godinama ležim u ovoj napuštenoj i prašnjavoj kolibi pokraj rijeke. Već sam izgubila nadu da će me netko pronaći, obrisati prašinu s mene i opet me vratiti u orkestar Proljetnih vjesnika, za kojim su uvijek trčala djeca iz mog sela. Znam da si tu negdje u blizini jer me ujutro probudi cvrkut ptica i žubor nemirne rijeke, te mi tako ostaje tračak nade, poput sunčevih zraka koje se probijaju kroz pukotinu kolibe, da ću izaći na svjetlost dana i zasvirati prvu proljetnu 26 JP BH PO[TA d.o.o. iz cijelog svijeta pokazali svoju kreativnost, emocije, te vještinu u pisanju pisama. No, Nataša je bila najbolja u tome i umijećem velikog pisca ispričala je priču o značaju muzike kroz violinu koja inspiriše svojim tonovima i muzikom. Članovi međunarodnog žirija bili su oduševljeni pismom, te su ga opisali kao divno napisano pismo, puno boja, puno emocija i veoma dirljivo, sa pričom koja lako osvaja, kako um, tako i srce čitaoca, i to, kako kažu, na vrlo kreativan i ličan način. Generalni direktor Svjetskog poštanskog saveza Bishar A. Husein čestitao je pobjednicima te im je poručio: "Umjetnost izražavanja sebe, jasno i snažno kroz pisanje, danas je veoma važna vještina. Izaziva živopisne slike i emocije koje nikada ne mogu da se prenose putem elektronskih poruka. Budimo iskreni: Slanje pisama poštom je najoriginalniji društveni medij. " Na ovogodišnjem takmičenju učestvovalo je oko million i po mladih širom svijeta, do 15 godina starosti. Cilj takmičenja nije samo podizanje svijesti o ulozi poštanske usluge u našem društvu, nego, prije svega, razvijanje vještine u pisanju kod mladih i mogućnosti da izraze svoje mišljenje. Nagrade će biti uručene 9. oktobra 2014. godine u Bernu povodom Svjetskog dana pošte. Sljedeće godine mladi će pisati o tome “U kakvom svijetu žele da odrastu”. Pročitajte najljepše pismo na svijetu! melodiju. Često sanjam kišu i ona me uvijek podsjeti na mladost kada sam putovala po festivalima. Ukrašavali su me svježe ubranim mimozama, a moga violinistu nagrađivali sitnišem i brojnim pohvalama. Sjećam se jedne bolesne djevojčice, koja je danima bespomoćno ležala na postelji i govorila ocu da bi joj jedino milozvučna melodija violine vratila vjeru i nadu u ozdravljenje. Nesretni otac je prešao stotine kilometara da pronađe najboljeg violinistu, kako bi pomogao svojoj kćeri. To je bio jedan od najdirljivijih susreta s ljudima, i to ne običnim, nego najiskrenijim bićem malenom djevojčicom koja je u svojim svijetlim očima boje P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 27 SINDIKAT morskih dubina zadržavala suze radosnice. Ne mogu zaboraviti ni vesele trenutke moga života, mnogobrojne serenade odsvirane pod prozorima zaljubljenih mladih djevojaka, svatova čija veselja su upotpunjavali moji zvukovi... Čula sam od slučajnih prolaznika da je stigla neka nova vrsta glazbe i da je osvojila svijet. Sve manje se posjećuju koncertne dvorane, sve se manje pleše, igranke više ne postoje, a ulični svirači gotovo su iščezli. U zadnji čas, kada sam već izgubila posljednju nadu, pojavio se jedan stari ribar koji je u ovoj kolibi tražio izgubljeni pribor za ribolov. Umjesto njega pronašao je mene i kao pravi znalac pažljivo me izvukao ispod zatrpanih stvari, puhnuo prašinu s mog starog tijela, našao u blizini bačeno gudalo, te prevukao njime po opuštenim žicama. Kada je čuo samo tupi jecaj, rekao je: "Evo još jedne moje vršnjakinje!" Potom se nasmiješio poput snalažljivog trgovca i dodao: "Možda će nečemu i poslužiti!" U trenutku sam se uplašila da ću završiti kao neki antikvitet ili kao potpala za vatru, međutim starac me pažljivo zamotao u tkaninu i odnio u svoju radionicu. "Imala sam sreću", pomislih. Veseli ribar ne samo da je ribario već je imao i skromnu radionicu za pravljenje čamaca. Tamo mi je zategnuo i naštimao žice, popravio i lakirao gudalo. Na kraju je provjerio zvuk i na moje veliko zadovoljstvo odsvirao jednu od mojih omiljenih kompozicija. U tom trenutku njegovo naborano lice je postalo ljepše, prozračnije i nekako sjetno. Kao da su se u njemu probudile mladalačke emocije. Napokon me je zapakirao u kutiju koju je sam napravio. "Bit će presretan kad ju vidi!", glasno je razmišljao ribar i uputio se u selo. Kada je došao pred trošnu seosku kuću, ispred vrata ga je čekao bosonogi dječak plave kose. Očito mu je to bio unuk, sluteći po snažnom zagrljaju i veselom poviku: „Djede, stigao si!" Dječak je imao samo djeda koji se borio za njih obojicu, nesebičnom ljubavlju i ribolovom koji ih je hranio. Djed je znao za njegovu veliku ljubav - glazbu i snove da nauči svirati. Dječak je često maštao o predivnoj violini, sjajnoj poput dijamanta na toplim zrakama proljetnog sunca. Obično je od zelenih i glatkih travki pravio usne harmonike, a ostale instrumente od drveća iz okolnih šuma svoga zavičaja. On nikada nije imao pravi pravcati instrument, sve do tog dana, kada je njegov stari djed, u želji da razveseli svog unučića, iz kutije izvadio violinu. Bio je tako sretan kada je ugledao taj čudnovati instrument da ga je odmah uzeo u svoje nježne ručice i počeo svirati čarobnu melodiju koju dosad nitko nije čuo. Seoski učitelj je saznao za njegov talent i pomogao mu poslavši ga na privatne sate violine u grad. Njegov trud je urodio plodom na prvom natjecanju koje mu je donijelo vrijednu nagradu i proslavilo ga među mnogim glazbenicima. Ali slava ga nije napravila oholim i nezahvalnim. U znak zahvalnosti u svom selu je izgradio novu školu koja po njemu danas nosi njegovo ime. Djeda je učinio sretnim nižući uspjeh za uspjehom, Tako da je starac svoje posljednje godine proveo prateći svog unuka. Tako sam ja, drago Proljeće, promijenivši život jednoga dječaka, nastavila putovati, veseliti ljude i njihova srca ispunjavati ljubavlju. Moja uloga bi bila zanemariva da iz mojih žica nisu izlazile najpoznatije svjetske melodije koje se slušaju i danas. Imena osoba koje su me vratile u život nisu važna,jer je samo važno da svi koji vole glazbu i stare vrijednosti, stvaraju nove melodije koje i njemu i pažljivom slušatelju donose mir u duši, vjeru u ponovno rađanje i vječni život. Zauvijek tvoja prijateljica, Violina! Sindikat BH POŠTA nastavljene aktivnosti i tokom ljeta Ljetnji godišnji odmori nisu bili prepreka da Sindikat „JP BH POŠTA“ d.o.o. Sarajevo nastavi sa svojim aktivnostima po pitanju gorućih problema kao što su Zakon o platnom prometu FBiH i Poštanska banka BiH. Uz veliki angažman Menadžmenta Društva i Sindikata BH POŠTA, ali i bezrezervnu podršku Ministarstva prometa i komunikacija FBiH, Zakon o platnom prometu prošao je Zastupnički dom Parlamenta FBiH sa članom koji garantuje da će BH POŠTA i dalje nastaviti sa finansijkim uslugama kao što je to radila i do sada. Čeka se potvrda i Doma naroda. U nizu sastanaka koje je između ostalog obavio i Sindikat, dobijena je potvrda da će tako i biti, te da će Pošta nastaviti nesmetano obavljati sve svoje finansijske usluge, što je između ostalog potvrdila i Centralna banka BiH. Aktivnosti Sindikata BH POŠTA kontinuirane su i po pitanju Postbanke u smislu apelovanja na Ministrastvo prometa i komunikacija FBiH kao i na Vladu FBiH da hitno obustave sve aktivnosti i radnje likvidacionog upravnika Poštanske banke, a koje mogu nanijeti štetu banci i malim dioničarima. Također se zahtijeva od Opštinskog suda da na prijedlog Agencije za bankarstvo FBiH imenuje stečajnog upravnika kako bi se ponovo mogle pokrenuti aktivnosti ozdravljenja banke i vratiti joj nezakonito oduzete dozvole za rad. Zatraženo je i procesuiranje lica koja su nesvjesnim radom i, kako kažu iz Sindikata, zloupotrebom položaja nanijeli štetu banci. Sindikat BH POŠTA, kako nam je potvrdio i njegov predsjednik Muhamed Bajramović, neće stati sa apelima prema federalnim institucijama tražeći hitne odluke o spašavanju banke. Međutim, najavili su da će, ukoliko ne bude dijaloga i mjera u revitalizaciji banke, biti primorani izaći na ulicu tražiti svoja prava. www.posta.ba 27 P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 28 PENZIONERI “Leteći poštar” odlazi u penziju Čovjek mora biti pošten prema radu, prema sebi, pa onda i prema drugima. Najgore je kad čovjek dolazi na posao kao u noćnu moru. Ako svi radimo na sebi i pomažemo drugima, biće nam svima lakše Zadovoljan životom Franjo Turčić iz Bihaća Piše: Munib BUJAK Nakon vojnog roka, 1974. godine, Franjo Turčić iz Bihaća prijavio se na konkurs koji je objavila Pošta u tom gradu i odmah bio primljen. Poslije završenog pripravničkog staža, dobio je certifikat za obavljanje svih poslova u poštanskoj djelatnosti. Tad je to bio PTT Bihać. Pošta je za njegovih 40 godina staža doživjela šest transformacija i promjena naziva, a u tom periodu smijenilo se dvanaest-trinaest direktora. Počeo je kao šaletrski radnik, ali je radio na svim poslovima, najviše mijenjajući voditelje u malim poštanskim jedinicama na području CP Bihać. Uvijek je, kažu njegove kolege, na raspolaganju, tzv. „leteći radnik“. 28 JP BH PO[TA d.o.o. Šalterski radnik bio je 14 godina, a potom kontrolor. Međutim, obavljao je sve poslove - od kontrolora u poštanskom centru, šalter- sali, dostavi. Učestvovao je u uvođenju šalterske mehanizacije 1988. godine kada su počeli raditi na nekim malim kompjuterima u DOS-u, presnimavati na diskete, a poslije je bio operativni kontrolor do 1990. godine, kada je počeo obavljati poslove stručnog saradnika za poštanski promet. Od 1997. Franjo radi i kao šef Službe za poštanski promet, sve do 2008. godine kada je preuzeo poslove šefa Odjeljenja za novčano poslovanje, gdje je ostao do zadnje godine staža. Franjo Turčić je sada pred penziju i radi na lakšim poslovima, pa obavlja i poslove stručnog saradnika za marketing. - Radni vijek je vrlo brzo prošao i ona stara poslovica da je poštar nastao od lijenog seljaka i lošeg đaka sada ne vrijedi. Uvijek se mora učiti, doškolovavati, stručno obrazovati da bi se mogla pratiti i nova tehnologija i odnos prema radu i nove prilike u društvu gdje nismo povlašteni, nego se moramo boriti za komad kruha, a posebno od momenta kad smo se odvojili od Telekoma i kada smo došli u situaciju da moramo dobro zapeti da bi se to ostvarilo naglašava Franjo. Dodaje da je veoma zadovoljan životom i radom u Pošti. - Posebno zato što sam imao takav stav da smo svi mi ovdje došli raditi, a kad smo došli raditi, moramo da zaradimo svoju platu i to u lijepim međuljudskim odnosima. Ja sam uvijek ljude volio i nikada mi nije bilo teško doći na posao zbog ovoga ili onoga. Znao sam i reći šta mislim, ali nikada to nije bilo zlonamjerno. Mogu reći da imam osjećaj da su i mene ljudi voljeli. P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 29 PENZIONERI Franjo sa ponosom pokazuje fotografije sa unucima ispred Pošte Nikada nisam doživio da s nekim ne govorim, da smo u nekoj svađi. Pitaju me hoću li moći bez Pošte. Moći ću, tim prije što je čovjek psihofizički priprepljen za neke stvari, za neke druge poslove, obaveze koje treba riješiti. Ja sam, inače, i pored Pošte i posla uvijek bio dinamičan, nekada i brzoplet, ali to je tako - kaže Franjo. Čitav radni vijek proveo je u Pošti i rado se sjeća ljudi i događaja, posebno druženja, radničko-sportskih igara, a veoma mu je žao nekih kolega koji su umrli ili stradali i to mu, kaže, teško pada. - Posao je bio toliko dinamičan da se sjećam svega. Posebno u ratnom periodu kada smo bili prepušteni sami sebi i organizovali smo se onako kako smo znali. Fenomenalno smo riješili telefoniju, mislim da je najbolja telefonska povezanost u ratu bila na ovim prostorima i sa inostrantsvom. Sjećam se fantastične organizacije prijema novca iz inostranstva, bilo je to puno novca, i onda snalaženje da se novac dopremi građanima i da bude siguran. To su sve nevjerovatna iskustva, knjige bi se mogle pisati o tome. Radni zadaci su za mene bili izazovi. Ništa mi nije bilo teško raditi, ali ni učiti – ističe Franjo, koji je veoma omiljen među kolegama. Naglašava da je svima dao do znanja da je „služba služba, a družba družba“. - Moje kolege shvatile su da je meni na prvom mjestu posao i dobar radnik. Možemo se i našaliti i kafu popiti i privatno družiti, ali posao mora biti na prvom mjestu – kaže Franjo. Uvijek učiti Naš sagovornik ima poruku i za mlađe kolege. - Poručio bih da uvijek uče, da rade, od njihovog rada zavisi kako će ih drugi cijeniti. Najgore je kad čovjek dolazi na posao kao u noćnu moru. Ako svi radimo na sebi i pomažemo drugima, biće nam svima lakše. Sve što se mora uraditi, uvijek treba tražiti onu bolju stranu nečega što radiš – poručio je Franjo i dodao: - Trebaju vrijedno raditi i gledati ne samo svoj interes, nego i interes Pošte. Dolaze takva vremena da će biti potrebno maksimalno angažovanje svakog pojedinca, što će doprinijeti da ova pošta i dalje posluje pozitivno kao i do sada, a samim tim i njihova egzistencija neće biti upitna. Ipak je ovo jedna fina firma koja garantuje materijalnu sigurnost. Franjo Turčić uskoro ide u zasluženu penziju i nastavit će se intezivno baviti pčelarstvom. - Imam baštu, okućnicu, voće. Bit će dinamično. Posvetit ću se više bolesnoj supruzi. Imat ćemo više vremena da obilazimo prijatelje. Imam dva sina i četvoro unučadi. Od trećeg medicinske do klinca koji sad kreće u prvi razred. Svi rade, dobri su, zdravi. Ne mogu reći da sam nezadovoljan – kazao je Franjo dodajući na kraju da bi opet izabrao isti posao koji pruža lijep i miran život. Sa unucima se slikao ispred Pošte neki dan za uspomenu. www.posta.ba 29 P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 30 NOVE TEHNOLOGIJE Stari hobi u digitalnoj trgovini Piše: Šenđan MULIĆ, dipl. ecc. I nternet trgovina „JP BH POŠTA“ d.o.o. Sarajevo trenutno funkcionira na principu B2C (business-to-customer) i bazirana je na pristupu prodajnom mjestu putem Internet konekcije. Da bi mogli kupovati u virtualnim trgovinama – kao što je prodajno mjesto „JP BH POŠTA“ d.o.o. Sarajevo na adresi http://www.posta.ba/postshop/, potreban nam je servis, koji omogućava bankovne transfere diljem svijeta, a putem prihvata bankovnih kartica. Nova usluga, inicirana od strane naših kupaca, zaživjela je početkom ove godine i u prvoj fazi omogućava, kupovinu poštanskih maraka i vrijednosnica svima, a, prije svega, skupljačima maraka – filatelistima. Kupac dolaskom na web adresu Postshop-a, može vršiti pregled i odabir proizvoda iz tri kategorije: marke, FDC i ostali filatelistički proizvodi. Proizvodi koji se mogu kupiti putem Postshopa datiraju od 1993. godine, do danas. Svi proizvodi su prikazani na način da zadovolje standarde ciljne skupine i specifičnost proizvoda. Kako bi izvršio kupovinu nakon odabira željenih proizvoda, kupac treba izvršiti svoju identifikaciju otvaranjem naloga-računa, a zatim da prati tražene korake u cilju zaključivanja kupovine. Hobi skupljanja maraka ''Filatelija'', kao i svaki drugi, velika je ''ljubav'' i kupci na Internetu svoja pretraživanja, u cilju kupovine, baziraju na poljima vlastitog interesa. Hobi je jedno od tih polja gdje kupci kupuju ono što vole. 30 JP BH PO[TA d.o.o. Poznavanje proizvoda koji se kupuje jedna je od prednosti kod odabira proizvoda. Kolekcionari poštankih maraka – filatelisti, kupovinu poštanskih maraka vrše prema tematikama i zemljama vlastitog interesiranja. Internet trgovina kupcima garantira sigurnost kupovine, kvalitet, kao i prihvatljive rokovi isporuke. Traženom izazovu je odgovoreno i našim kupcima je ponuđena dodatna vrijednost naših proizvoda putem Internet kupovine. Zasigurno, ove prednosti koje kompanije garantiraju svojim Internet kupcima su stepenica kod izgradnje lojalnih kupaca. Udobnost kupovine iz vlastitog doma koja je pružena otvaranjem PostShopa jedna je od prednosti i dodatnih vrijednosti koju smo pružili u želji da zadržimo i stvorimo što više onih ''lojalnih'' koji će se ponovo vraćati i kupovati . Sate pregleda popularnog ''surfanja'' i odabira traženih proizvoda udopunjuje isporuka na kućnu adresu. Nakon testne faze putem PostShopa, našim kupcima smo omogućili par pogodnost kao što su slanje proizvoda, potpuno besplatno za određenu vrijednost kupljenih proizvoda, popuste u rasponu od 10 % do 25 %, procjenu troškova dostave, free downlod reklamnog sadržaja kao i slanje istog na željenu adresu. Naši kupci, nalaze se na svim kontinentima svi ste dobro došli. Naša trgovina je na adresi http://www.posta.ba/postshop/. www.posta.ba P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 31 PRIČA Senka KURT Poštar koji je znao sve tajne komšiluka Kad kažem – poštar, sjetim se djetinjstva. Onog najranijeg, kad bi svakog prvog, ali baš prvog u mjesecu, djed pred kućom, u sjeni velike kruške, na klupi čekao Poštara. Neđo je bio pred penziju. Već malo usporen, u godinama, s kojom kilicom viška, kapom na krivo, prepunom kožnom torbom. Polako bi se dovukao pod krušku, spustio torbu, popio sok što bi ga stavili na sto dok je Neđo bio u komšiluku. Onda bi slijedila ceremonija. Dok bi velikom maramicom brisao znoj sa čela, Neđo bi pričao šta se sve desilo u proteklih mjesec dana. Udala se kćerka, krečili su kuću, kupio je drva za zimu... Dok bi pričao iz torbe bi izvadio u kožu ukoričene stranice i pažljivo vadio listiće... Pljucnuo bi u prste i počinjao je, za mene, šestogodišnjakinju, čaroban momenat. Stigla penzija! Listić po listić u Neđinim su se rukama smjenjivale novčanice i spuštale na djedov dlan. Potpis i gotovo. Neđo bi još malo posjedio, popio ponekad i rakijicu. Kafu bi odbijao jer je upravo „popio kod komšinice Slavice“, ali ne bi odbio slane ili slatke kolačiće koji bi se čudom stvorili na stolu za Neđinu suprugu i unučicu. Kad bi Neđo otišao, mi bi stajali mirno ispred djeda. Uz novčanicu svaki bi put, nas četvoro unučadi dobili po poklon. Ovisno o dobu i godištu. Oni stariji bojice, mi mlađi slane ribice, rum pločicu ili lizalo. I tako godinama. Do fakulteta. Neđo je otišao u penziju, čuli smo da se vratio u rodni kraj blizu Kalinovika, da sa suprugom dočeka duboku starost. Umjesto njega pod krušku je svakog prvog u mjesecu dolazio puno mlađi, brži i veseliji Nazif. Taj je znao sve tajne u komšiluku. Mi njegove tajne nismo znali. Nije što ih nije imao, nije što ih je krio. Jednostavno, nije stizao da nam ih ispriča. U komšiluku je bilo važnijih stvari. Sjedimo jednog oktobarskog dana, ima tome i 35 godina pod kruškom, kad zadihan uleti Nazif. Kaže, uz poluosmijeh: „Je li ono kod Merime rođak na balkonu?“. Mi pogledamo u balkon, a tamo mlađi muškarac, samo u gaćama suši kosu. Mi djeca nismo mogli suzbiti smijeh. Nije čovjek u gaćama tad bio svakodnevni prizor. Djed je, uz osmijeh samo rekao: „Mirni“. A mi smo toga dana, makar većina od nas, naučili da ne treba gledati u muškarce u gaćama na tuđem balkonu. Ili ako gledamo, praviti se da je to nečiji rođak. Nazif je znao od kojih bolesti boluju djeca u komšiluku, koliko često Sušićima piše sin iz vojske, a koliko Milanovićima kćerka iz Zadra. Znali smo ko dobija najviše čestitki za Novu godinu, te kako je Gordana, nastavnica biologije, konačno dobila posao u nekom selu kod Jablanice. S Nazifom nikad nije dosadno. I jako smo se radovali svakom njegovom dolasku. Uglavnom od prvog do prvog. S njim bi dolazile priče, smijeh i ukori. Sve dok se jednog prvog u mjesecu na vratima nije ukazao neki drugi čovjek. Mrk, nerječit. Riječ k'o dukat što bi rekli, stari. Na pitanje gdje je Nazif gotovo da ništa nije odgovorio. Ali i to je bilo dovoljno da komšijske kafe, dječije igre, tračevi i svađe počnu i završe s Nazifovom sudbinom. Jedni su tvrdili da se razbolio i „umro mlad“, drugi su bili sigurni da je nešto loše uradio i da je „u hapsu“, treći su bili uvjereni i kleli se da su ga vidjeli prije koji dan u drugom naselju, za četvrte je pitanje Nazifove sudbine bilo važnije od svih vijesti u Dnevniku. Trajalo je to danima, sve dok se jednog jutra Nazif nije ukazao pod djedovom kruškom. I to u vidu razglednice. Iz Pule. Gdje je otišao na odsluženje vojnog roka. „Drage moje komšije“, pisao je Nazif...“sve vas pozdravljam i puno vas voli vaš Poštar“. Nazif nije ostavio adresu, da mu se, kako je to red, pošalje koji dinar, ponekad paket s kolačima. A nije se ni vratio nakon godinu dana. Kad je istekao vojni rok. Nama je ostao Mrgud. Što nit' romori, nit' govori. Nazif je otišao u drugi dio grada. Blago njima! 31 P46:postar 9/5/2014 1:44 PM Page 32
© Copyright 2024 Paperzz
