Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 1
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 2
Izdava~:
JP BH Po{ta d.o.o. Sarajevo
Za izdava~a:
Mensud BA[I], generalni direktor
Glavni i odgovorni urednik:
Munib BUJAK
Ure|iva~ki odbor:
Haris KAFED@I] (predsjednik),
Sadeta MEZET
(zamjenik predsjednika),
~lanovi: Sadik BAHTI],
Mirjana DURAKOVI],
Milan DUNOVI], Esad RAMI],
Munib BUJAK
Redakcija:
Alisa LEKI],
Hamdija FULURIJA,
Mirjana DURAKOVI],
^asopis ”Po{tar” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture
i sporta Federacije BiH, pod brojem: 02-15-3720/02 od 24.06.2002. godine.
^asopis ”JP BH Po{ta” d.o.o. Sarajevo
Foto: Sanin GRABONJI]
Adresa:
Obala Kulina bana 8
71000 Sarajevo
Tel/fax: 033 252 773
E-mail: bhposta.info posta.ba
www.posta.ba
[tampa:
”SVJETLOST [TAMPA” d.o.o. Sarajevo
Za {tampariju:
Mirsad JELI]
”Po{tar” izlazi periodi~no
Tira`:
2.600 primjeraka
Slu`ba izmjeni~na po{ta
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 3
Vijesti iz CP Biha} ..................................... 6
CP Sarajevo dobio jo{ dvije po{te ........... 10
Aktivnosti Sindikata BH Po{ta ...................12
BH Po{ta na sajmu knjiga i u~ila ............. 14
Aktuelnosti iz centara po{ta ..................... 16
Kuda na odmor ........................................ 17
Tehnologija i po{tanski promet ................ 18
Na radnom mjestu .................................... 20
Opro{taj od Ozrena Pavlovi}a .................. 22
Predstavljamo udru`enja
filatelista i numizmati~ara ......................... 23
Zamisli da si drvo koje `ivi u {umi .......... 24
Post vijesti ............................................... 26
Na tr`i{tu najnovija izdanja
po{tanskih maraka
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 4
Pi{e:
Slu`ba izmjeni~na po{ta
Alisa LEKI]
lu`ba - Izmjeni~na po{ta obavlja poslove
prispije}a, otpreme i prerade paketskih i
pismonosnih po{iljki u me|unarodnom
prometu, te priprema, podnosi po{tanske
po{iljke na carinski pregled i vr{i sigurnosni
pregled po{iljki.
Komisija za kvalitet PostEuropa, koja redovno
vr{i pregled kvaliteta cjelokupnog procesa,
svaki put istakne da najvi{e ocjene za kvalitet
obavljanja posla Slu`be Izmjeni~ne po{te, kao
i Slu`be prerade, za koje su ~ak ustvrdili da je
S
@ila
kucavica
po{tanskog
procesa
U okviru Glavnog po{tanskog
centra funkcionira Slu`ba izmjeni~na po{ta. Ova slu`ba, koju
znalci po{tanske djelatnosti nazivaju `ilom kucavicom po{tanskog
procesa, iz godine u godinu ni`e
uspjehe te dobija pohvale i priznanja za kvalitet.
4
Poštar
bolje organizirana od onih u po{tama
Njema~ke i Velike Britanije.
Ovakav uspjeh mo`e biti samo rezultat zalaganja svih - od pomo}nih radnika, djelja~a,
kartista, kontrolora, {efa Odjeljenja po{te
carine Kemala Jahi}a, {efice Slu`be
Izmjeni~na po{ta Elzane Ibrahimagi}, pa do
upravnika Glavnog po{tanskog centra
Nezirana \oge.
Kompletan proces obavlja se u tri smjene.
Odjeljenje po{ta carine radi prvu smjenu, dok
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 5
ostala odjeljenja Izmjeni~ne po{ta svoj dio poslova obavljaju u drugoj
i tre}oj smjeni.
Sve po{iljke koji prispiju u Bosnu i Hercegovinu, bivaju prihva}ene u
Slu`bi izmjeni~ne po{te i Odjeljenje po{ta carine, koje egzistira unutar
Slu`be.
U tim okvirima odvija se proces prijema i otpreme svih po{iljki koji
ulaze i izlaze iz zemlje i zra~nim i kopnenim putem.
Po{iljke koje stignu u BiH odmah se razvrstavaju po centrima po{ta JP
BH Po{ta d.o.o. Sarajevo, kao i prema HP Mostar i Po{tama Srpske.
Isti princip funkcionira i u otpremi - sve pristigle po{iljke bivaju
otpremljenje istoga dana. Po{iljka pristigla danas, ve} sutra je, recimo
u Biha}u.
Nikada nema ka{njenja niti drugih problema.
Ipak, rezultat je to dobre organizacije, dobrih veza i termina, ali i
velikog zalaganja i napora uposlenika Slu`be.
Ni{ta manje bitan segment su i odli~ni me|uljudski odnosi u koje smo
se uvjerili boraviv{i jednu ve~er sa uposlenicima Izmjeni~ne po{te.
Mnogo posla, no}ni sati, velika odgovornost - sve to nije razlogom da
ne iza|u jedni drugima u susret i da sav posao obavljaju uz dobro
raspolo`enje, pa i {alu.
Kriteriji za organizaciju Izmjeni~ne po{te:
· obim po{tanskog prometa sa inozemstvom
izme|u 50 - 300 tona po{tanskih
· po{iljaka u toku jedne godine;
· blizina aerodroma sa mogu}no{}u uskla|ivanja
zra~nog prijevoza po{iljaka sa povr{inskim prijevozom;
· pogodnosti odre|enog prometnog ~vori{ta za
lociranje izmjeni~ne po{te, s obzirom na njene
funkcije.
Svaka po{iljka se otvori i pregleda - Po{ta carine
Odjeljenje po{ta carine obavlja poslove podno{enja po{tanskih po{iljki carinskom referatu. Proces se obavlja za sve
me|unarodne po{tanske po{iljke u otpremi i prispije}u.
Sve vrijeme procesa prisutan je jedan carinik, {to je Komisija
za pregled kvaliteta PostEuropa ocijenila naro~ito kvalitetnim
rje{enjem.
Princip je da, prilikom otvaranja svake po{iljke, bude prisutna tro~lana komisija — carinik i dva uposlenika Po{te carine.
Nakon pregleda, po{iljka se zatvara posebnom trakom na
kojoj pi{e „Po{ta carina„.
Uprkos velikom obimu posla, uposlenici Po{te carine u prilici su svakodnevno komunicirati sa strankama — {pediterima,
izaslanstvima ambasada, pravnim i fizi~kim licima, te imaju
obi~aj re}i da djeluju poput netipi~nog {altera.
S tim u vezi, poduzeti su koraci za pobolj{anje uvjeta za rad,
prvenstveno prostora, koji je sku~en, zagu{ljiv i nereprezentativan. Ipak, u Po{ti carine mi{ljenja su da to mo`e i treba
jo{ mnogo bolje i vi{e.
Poštar
5
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 6
Pi{e:
Munib BUJAK
Vijesti iz Centra po{a Biha}
Kilometarski vez
od Velike Kladu{e
do Klju~a
Unsko-sanski kanton zauzima krajnje sjeverozapadno podru~je BIH,
grani~i sa ju`nim i jugoisto~nim dijelovima Republike Hrvatske.
Ukupna povr{ina Unsko-sanskog kantona je 4841 km2 ili 8,2% ukupne povr{ine Bosne i Hercegovine.
Zahvaljuju}i takvim karakteristikama Unsko-sanski kanton ima veoma
povoljan geoprometni polo`aj. Na prostoru ovog kantona `ivi oko
330.000 stanovnika.
JP BH Po{ta, odnosno Centar po{ta Biha},
pokriva podru~je ovog kantona sa cjelokupnom lepezom po{tanskih usluga. Centar
po{ta Biha} zapo{ljava 316 uposlenika, koji u
45 jedinica po{tanske mre`e, od toga 23
dostavne po{te, 18 pomo}nih po{ta, 4
{alterske po{te, te 4 izdvojena i 3 ugovorena
{altera, nastoje korektnim izvr{avanjem
obaveza, stru~no{}u i profesionalizmom
zadobiti povjerenje svojih klijenata i biti na
usluzi svim gra|anima ovog dijela BiH. Od
nabrojanih po{ta jedna po{ta je I. reda, ~etri
su II, te tri III. reda. Ove po{te se nalaze u
op}inskim sredi{tima, a ostalih 37 po{ta su
po{te IV. i V. reda. Gra|anima Unsko-sanskog
kantona, Centar po{ta Biha} usluge pru`a
putem 161 {altera i 184 dostavna reona koje
obilazi 92 po{tara. Centar po{ta Biha} je naju-
6
Poštar
daljeniji od Sarajeva pa, stoga, razumljivo,
ima i najve}e tro{kove. Uspostavljene su
svakodnevno ~etiri redovne linije razmjene
po{tanskih po{iljki izme|u po{tanskog centra
i pripadaju}ih po{ta i to:
· PC 77200 Biha} — 77223 [truli} — PC
77200 Biha} —oko 178 km
· PC 77200 Biha} — 77231 Vrnogra~ — PC
77200 Biha} — oko 223 km
· PC 77200 Biha} — 77236 Zbori{te — PC
77200 Biha} — oko 173 km
· PC 77200 Biha} — 79267 Lu{ci Palanka —
PC 77200 Biha} — oko 352 km
· Svakodnevna linija Biha}-Sarajevo-Biha}
gdje se dnevno pre|e oko 650 km.
Specifi~no za Centar po{ta Biha} su velika
dostavna podru~ja koja svakodnevno obilaze
po{tono{e. Izdvajamo dostavno podru~je
Po{te 77206 Kulen Vakuf koja na naj{irem
dostavnom podru~ju pokriva sljede}a naseljena mjesta: Martin Brod, B.Osredci, Li~ka
Kaldrma, Gornji Ti{kovac, Veliki Cvjetni},
Mali Cvjetni}, Bobolju{ci, Trubari i Tukanja.
Nekad su u mjestima Martin Brod i Veliki
Cvjetni} postojale po{te u kojima su radili
voditelj po{te i po{tono{a, danas ta podru~ja
pokriva Po{ta 77206 Kulen Vakuf u kojoj radi
voditelj po{te i po{tono{a. Kilometra`a koju
prelazi po{tono{a prilikom obilazka ovog
reona je 180 km (120 km makadama) u ljetnom periodu, dok u zimskom periodu ta kilomtra`a je 240 km jer po{tono{a koristi putni
pravac Martin Brod — Drvar. Interesantno je
napomenuti da se na ovom dostavnom
podru~ju prelazi preko teritorije Republike
Hrvatske te po{tono{a posjeduje i propusnicu
za prelazak. Po{tono{a koji radi na ovom
dostavnom podru~ju je Husein Tuti} na ~iji
rad njegovi pretpostavljeni, kao ni korisnici
usluga, nikad nismo imali primjedbi. Uvijek je
propisno obu~en, po ps-u, rekli bi vojni~kim
rje~nikom, zadu`en po{tanskim markicama i
vrijednosnicama, tf karticama, vr{i naplatu
ra~una kao i drugih uplata te prima pismonosne po{iljke na terenu. Pored ovog, pokriva
jo{ ~etiri rejona.
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 7
Po{ta u Biha}u
radi}e i nedjeljom
Kako na podru~ju Grada Biha}a nema mjenja~nica, osim u bankama
koje ne rade nedjeljom, od 1.juna, ove godine, Po{ta 77101 Biha} radit
}e i nedjeljom od 09:00-19:00 sati. Nakon stru~ne analize, upravnik
CP Biha} Sadik Bahti}, sa svojim najbli`im saradnicima, odlu~io je da
i nedjelja bude radni dan u ljetnom periodu, radi ve}eg broja, kako turista, tako i posjetilaca u velikim trgova~kim centrima, izleti{tima i sl.
Naime, ovdje se radi se o {alteru koji }e, pored mjenja~kih poslova,
vr{iti i druge usluge vezane za nov~ani promet. U blizini Grada Biha}a
se nalazi i Nacionalni park Plitvi~ka jezera gdje se organiziraju izleti u
Biha}, a u julu mjesecu je i tradicionalna UNA-REGATA. Na podru~ju
Centra po{ta Biha} ve}ina stanovni{tva se nalazi u inostranstvu te je
dnevni promet otkupa stranih sredstava pla}anja oko 50.000,00 KM, a
u vrijeme dr`avnih i vjerskih praznika oko 100.000,00 KM. Po{ta
77101 Biha} mjese~no izvr{i otkupa stranih sredstava pla}anja od oko
250.000,00 KM. Sve ovo su dobri pokazatelji da rad i nedjeljom }e biti
od koristi, kako za Po{tu, tako i za sve na{e komitente koji budu trebali
ovu uslugu.
Vlastitim snagama do zna~ajnih u{teda
Odjeljenje za informacione sisteme Centra
po{ta Biha} prije par godina po~elo je realizaciju projekta izrade marketin{kih i natpisnih materijala koje je bilo neophodno promijeniti u svim po{tama na podru~ju Centra
po{ta Biha}. Naime, mnoge po{te su u to vri-
realizacija projekta izrade svih natpisa u
po{tanskim jedinicama CP Biha}.
Slu`ba marketinga, na ~elu sa direktorom
Mugdimom Mand`ukom, prepoznali su
kvalitet zaposlenika Odjeljenje za informacione sisteme Centra po{ta Biha} i ponudili
Muhamed @i`ak i Jasmin Deli} - uposlenici za primjer drugim
jeme natpise koji su zakonom propisani i
obavezni, imale ili iz PTT sistema ili natpisi
nisu odgovarali zakonskim propisima. To su
natpisi radnog vremena, table na ulazu u
po{tu, oznake {altera i usluga u {alter-sali i sl.
Da bi se ovaj projekat mogao realizirati u
vlastitoj re`iji, i time u{tedjeti zna~ajna finansijska sredstva, izvr{ena je nabavka reza~a
samoljepljive folije, a poslije toga po~ela je
im jo{ jedan izuzetno zahtjevan projekat.
Naime, radi se o obnavljanju i reparaciji svijetle}ih reklamnih panoa, koji su montirani na
po{tanskim jedinicama u ~itavom JP BHP.
Postoje}i reklamni panoi su postavljeni jo{ za
vrijeme zajedni~kog poduze}a PTT i kao takvi
vi{e nisu odgovarali svrsi te ih je trebalo
zamijeniti. Me|utim, analizom tehnologije
izrade reklamnog panoa do{lo se do zaklju~ka
da je mogu}e iskoristiti stari pano i samo
promijeniti reklamne table, obostrano, i tako
ostvariti veliku finansijsku u{tedu za JP BH
Po{ta d.o.o. Sarajevo. Reklamne table su
dimenzija 120x80 cm, lijepog i modernog
dizajna, a ura|ene su sa prepoznatljivim bojama po{te (plava i `uta). Pilot-projekat je
odra|en za potrebe Centra po{ta Biha} te je
izra|eno 46 natpisnih tabli za monta`u na 23
reklamna panoa koji se ve} nalaze postavljeni
na po{tama diljem Unsko-sanskog kantona.
Nakon toga se pristupilo nabavci materijala i
izradi natpisnih tabli za potrebe svih ostalih
centara po{ta u sklopu JP BH Po{ta d.o.o.
Sarajevo. Radi se o 208 natpisnih tabli za
monta`u na 104 reklamna panoa koji se
nalaze na po{tama. Projekat je u toku, odvija
se bez ve}ih pote{ko}a i trenutno je odra|ena
polovica od ukupnog broja reklamnih natpisa.
Isto tako, va`no je naglasiti da je ovaj projekat
u potpunosti realiziran vlastitim snagama
unutar na{eg poduze}a i da je ostvarena velika finansijska u{teda.
- Ve}ina poslova vezanih za ove projekte
obavljaju se u slobodno vrijeme a po potrebi
i vikendima, sve u `elji da pomognemo
Preduze}u u kojem radimo dugi niz godina i
da ostvarimo {to ve}e u{tede koje su nam
itekako potrebne u dana{nje vrijeme! naglasili su na kraju razgovora Muhamed
@i`ak, {ef Odjeljenje za informacione sisteme
i Jasmin Deli}, operator u Odjeljenju za informacione sisteme CP Biha}.
Poštar
7
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 8
Vijesti iz Centra po{a Biha}
Protekle godine
u znaku investicionih ulaganja
Adaptirana Po{ta77224 Stijene
Zna~ajnija sanacija ura|ena je na Po{ti
77243 Varo{ka Rijeka. Najve}i dio radova
bilo je ure|enje enterijera ovog objekta
Ukupna vrijednost sanacije iznosila je
15.000,00 KM. Broj dostavnih reona, na
4.500 stanovnika, koliko pokriva ova po{tanska jedinica, je tri. Ovu po{tu opslu`uju dva
uposlenika, svakim radnim danom od 8-15
sati.
Ovih dana privedena je kraju i tre}a faza
Upravne zgrade CP Biha}, poznatija kao
”Uglovnica”. Na ovaj na~in zaokru`ena je
ukupna adaptacija i izgradnja ove upravne
zgrade. Tre}a faza ko{tala je oko 760.000,00
KM, a tro{kove su, pola-pola, snosili BH
Po{ta i BH Telecom.
- Radovi na rekonstrukciji objekta
”Uglovnica” predstavljali su, u konstruktivnom pogledu, izuzetno te`ak i kompleksan
zahvat, mo`da i najzahtjevniji u postojanju
BH Po{te, koji je odra|en bez materijalnih i
ljudskih `rtava. Naime, zbog kompletne izmjene izgleda ulazne partije, cijeli prvi i drugi
sprat starog objekta je u visini
Menad`ment Centra po{ta Biha} mo`e se pohvaliti da je u
proteklom periodu veliku pa`nju posvetio adaptacijama,
rekonstrukciji i sanacijama, kako po{tanskih jedinica, tako i
izdvojenih {altera. Za ovu priliku izdvojili smo sanaciju dvije
po{te i adaptaciju uglovnice Upravne zgrade Centra po{ta
Biha}.
Na sanaciji Po{te 77224 Stijena utro{eno je 13.000,00 KM.
Podru~je koje pokriva ova po{ta broji oko 8.000 stanovnika i
ima ~etiri dostavna rejona. U ovoj po{ti uposlene su dvije
osobe na neodere|eno radno vrijeme i jedna osoba na
odre|eno vrijeme.
stropa prizemlja podignut hidrauli~nim dizalicama. Ova pozicija rada je bila izuzetno
te{ka i opasna, kako za stabilnost kompletnog objekta, tako i za sigurnost ljudi. U
taj procjep je ugra|en ro{tilj specijalnih
~eli~nih nosa~a koji su prihvatili kompletnu
konstrukciju objekta do krova ~ime se
omogu}ilo ru{enje nosivih zidova prizemlja.
- Ovim novim projektnim rje{enjem ulazna
partija je ostala otvorena sa polukru`nim
ulaznim stepeni{tem i samo jednim stubom
u sredini, {to je zajedno sa neobi~nom
fasadom dalo novi i moderniji izgled objektu,
a gradu novi ukras! - rekla nam je Edina
Sir~o, dipl.ing. gra|evinarstva i koordinator
ovog projekta.
Pored enterijera Po{ta Varo{ka Rijeka dobila je i vanjski izgled
8
Poštar
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 9
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 10
Pi{e:
Almedin OPRA[I]
Vijesti iz CP-a
Imaju}i u vidu da na podru~ju sa lijeve strane rijeke
Miljacke, na potezu od Latinske }uprije do naselja
Kova~i}i, nije postojala niti jedna po{ta, a uva`avaju}i
dugogodi{nje zahtjeve stanovnika naselja Bistrik, Hrid,
Jar~edoli, [iroka~a i dr., CP Sarajevo je pristupilo projektu otvaranja Po{te 71145 Sarajevo. Obzirom na
opravdanost ovih zahtjeva, a u skladu sa poslovnom
politikom da se podigne kvalitet na{ih usluga, ocijenili
smo da, pored dru{tvene, postoji i ekonomsko-finansijska opravdanost za otvaranjem Po{te.
Tako je dana 21.03.2011. godine sa radom je krenula
nova, 47. po{ta u CP Sarajevo - Po{ta 71145
Sarajevo - koja se nalazi na lokalitetu Bistrik do br.41,
podru~je Op}ine Stari Grad, a radno vrijeme Po{te je
ponedjeljak-subota od 08:00 do 15:00 sati.
U ranije navedenim naseljima je locirano cca. 4.100
doma}instava sa pribli`no 14.000 stanovnika.
10
Poštar
U adaptaciju i opremanje ove po{te ulo`eno je 18.000 KM.
U blizini predmetne lokacije se ne nalazi niti jedna banka, a, imaju}i u vidu
na{e usluge iz oblasti nov~anog prometa, kao i planove za obavljanje
bankarskih poslova u budu}nosti, smatramo to jo{ jednom predno{}u
otvaranja ove po{te
Korisnici po{tanskih usluga iz naselja Bistrik, Hrid, Jar~edoli, [iroka~a i dr.
su u prethodnom periodu usluge dobijali u najbli`oj Po{ti 71141 Sarajevo,
te je dolazilo do ~ekanja du`e nego je to uobi~ajeno, {to je dovodilo do odlijevanja korisnika, naro~ito u dijelu nov~anog prometa jer se u neposrednoj
blizini nalazi vi{e banaka.
U Po{ti je uposlen jedan radnik, a instalirana su dva {altera, na kojima se,
iz asortimana usluga koje BH Po{ta, nude slijede}e:
· prijem pismonosnih po{iljki
· prijem paketskih po{iljaki
· gotovinski platni promet
· prijem eurogiro uplata
· prijem telegrama
· prodaja po{tanskih maraka i vrijednosnica
· prodaja telekom kartica telekom operatora
· prodaja komisione robe
· mjenja~ki poslovi,
· Western union i dr.
U narednom periodu planirano je pro{irenje asortimana usluga na isplatu
po elektronskom platnim karticama banaka i sl.
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 11
Dana 01.06.2011. godine sa radom je krenula nova,
48. po{ta u CP Sarajevo, Po{ta 71216 Osjek, koja je
locirana u prizemlju poslovnog objekta u ul. Osik br.
105, povr{ine 58,20 m2. Radno vrijeme Po{te je
ponedjeljak-subota od 08:00 do 15:00 sati. Tokom
2010. godine, Op}ina Ilid`a, a na osnovu zahtjeva
stanovnika MZ Osjek, se obratila Centru po{ta
Sarajevo sa prijedlogom za otvaranje po{te u naselju
Osjek. Obzirom da ovo naselje broji cca 1.500
doma}instva sa 5.000 stanovnika, ocijenili smo da,
pored dru{tvene, postoji i ekonomsko-finansijska
opravdanost za otvaranjem nove po{te. ^injenica je
da prema Izvje{taju Dru{tva o kvalitetu obavljanja
po{tanskih usluga u 2009. godini, kriterij pristupa~nosti po{ta korisnicima usluga nije zadovoljen
(za JP BH Po{ta 8.605 stanovnika/{alter, za CP
Sarajevo 10.031 stanovnik/{alter), tako da bi se
otvaranjem ove po{te stvorile pretpostavke za
pobolj{anje kvaliteta usluga.Tako|er, smatramo
bitnim napomenuti da se pove}anje kvaliteta
po{tanskih usluga ogleda i u pristupa~nosti po{ta
korisnicima usluga. Prema Planu po{tanske mre`e
Federacije BiH, jedna po{ta treba biti situirana na
svakih 40 — 80 km2, a u pogledu broja stanovnika
jedan {alter treba opslu`ivati 5.000 do 7.000
stanovnika. U adaptaciju i opremanje ove po{te
ulo`eno je 35.500 KM.
Trenutno broj stanovnika naselja Osjek je cca
5.000 sa tendencijom brzog porasta (stalna
gradnja privatnih ku}a i poslovnih zgrada). Tako|er, u
blizini predmetne lokacije se ne nalazi niti jedna banka,
a imaju}i u vidu na{e usluge iz oblasti nov~anog
prometa, kao i planove za obavljanje bankarskih poslova u budu}nosti, smatramo to jo{ jednom predno{}u
prilikom odlu~ivanja o otvaranju ove po{te. Tako|er
`elimo napomenuti da se na manjoj ili ve}oj udaljenosti od lokacije po{te Osjek nalaze i privredni subjekti
(trenutno dvadeset) koji koriste po{tanske usluge, {to
smatramo veoma bitnim za poslovanje po{te.
Kako u naselju Osjek u prethodnom periodu nije postojala po{ta,korisnici po{tanskih usluga sa ovog
podru~ja su gravitirali po{tama u ostalim dijelovima
grada (naj~e{}e po{ti 71210 Ilid`a).
U po{ti je uposlen jedan radnik, a instalirana su dva
{altera, na kojima se iz asortimana usluga koje JP BH
Po{ta d.o.o. Sarajevo nude slijede}e vrste:
· prijem pismonosnih po{iljki
· prijem paketskih po{iljaki
· gotovinski platni proomet
· prijem eurogiro uplata
· prijem telegrama
· prodaja po{tanskih maraka i vrijednosnica
· prodaja telekom kartica telekom operatora
· prodaja komisione robe i dr.
U narednom periodu planirano je pro{irenje asortimana usluga kao {to su mjenja~ki poslovi, isplata po
elektronskom platnim karticama banaka, Western
union i dr.
Poštar
11
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 12
Pi{e:
Mirjana DURAKOVI]
Aktivnosti Sindikata BH Po{ta
Najvi{i organ Sindikata BH Po{ta je Skup{tina.
Skup{tina mo`e biti redovna i vanredna. Redovna
Skup{tina odr`ava se svake ~etiri godine. U proljetnim mjesecima 2011.godine, sve OSO SBH Po{ta,
odr`ale su tre}u redovnu-izbornu Skup{tinu, na
kojoj su izabrani predsjednici OSO, kao i ~lanovipovjerenici sindikalnih odbora. Prema skup{tinskim
zapisnicima izabrani su staro-novi predsjednici OSO
u CP Sarajevo, GD i GPC Sarajevo, CP Zenica, CP
Biha}, CP Travnik i CP Gora`de. Za novog predsjednika OSO CP Tuzla, imenovan je Saidin Hod`i},
a Edin [emi} imenovan je za predsjednika OSO CP
Mostar. Donosimo kra}u informaciju o odr`anim
skup{tinama OSO SPBH Po{ta, imena izabranih
predsjednika OSO, kao i imena izabranih ~lanova
sindikalnih odbora.
Izborna Skup{tina OSO Centra po{ta Sarajevo, odr`ana je 18.04.2011.
godine, kad je za predsjednicu OSO CP Sarajevo izabrana Sanja
Had`imahmutovi}, dok sindikalni odbor OSO CPS ~ine novoizabrani povjerenici:
1. Komneni} Predrag
2. Leki} Munir
3. [abanovi} Eldin
4. Hamzi} Tarik
5. Ba{i} Halim
6. Muradba{i} Nevzet
7. Rizvanovi} Ejub
8. Ibrelji} Arif
9. Barakovac Aida
12
Po{tar
10. Bihorac Enisa
11. Kapo Dino
12. Kisin Slobodan
13. Had`imahmutovi} Sanja
14. [e}erovi} Melita
15. Vi{}a Nehro
16. Durakovi} Mirsada
17. Musa Mirnes
18. Beganovi} Hasib
Na tre}oj redovnoj Skup{tini OSO Generalne direkcije i Glavnog po{tanskog centra Sarajevo, odr`anoj 28.04.2011. godine, za predsjednika OSO
GD-GPC izabran je Jasmin Gazija, a u sindikalni odbor izabrani su slijede}i
~lanovi:
1. Jasmin Gazija, predsjednik, Slu`ba hibridna po{ta
2. Orhan Ali}, ~lan, Slu`ba marketinga
3. Vedad Tafro, ~lan, Slu`ba prerada
4. Eldin Helji}, ~lan, Slu`ba hibridna po{ta
5. Adnan Hajri}, ~lan, Slu`ba izmjeni~na po{ta
6. Hajrudin Pilakovi}, ~lan, Slu`ba unutra{nje za{tite
7. Elmir ]ehovi}, ~lan, Slu`ba podr{ka i servisi
8. Zilha Had`i}, ~lan, Slu`ba za pravne, kadrovske i op}e poslove
9. Razija Strik, ~lan, Sektor za EKF
10. Dragan Raspudi}, ~lan, Sektor za po{tanski promet
11. Aida Kalauzovi} — Mandi}, ~lan, Sektor za razvoj i informacioni sistem
Dvanaesti ~lan odbora, ali bez prava glasa na sjednicama, je Hurija
Mangafi} iz Sektora za EKF, koja rukovodi finansijama i blagajnom.
Dana 18.05.2011. godine odr`ana je izborna Skup{tina OSO Centra po{ta
Zenica na kojoj su izabrani ~lanovi sindikalnog odbora:
1. Te{anj - Ajanovi} Jasmin - Begi} Melisa (zamjenik ~lana)
2. Olovo - Hadrovi} Ejub (zamjenik ~lana)
3. Visoko - Dervi{begovi} Fikret - Kadri} Adem (zamjenik ~lana)
4. Breza - ^osi} Selma - Ba{i} Esad (zamjenik ~lana)
5. Maglaj - Tumbi} Salih - Terzimehi} Nermin (zamj. ~lana)
6. Vare{ - Kova~evi} Avdija - Klju~anin Nijaz (zamjenik ~lana)
7. Kakanj - ^izmi} Ne|ad (zamjenik ~lana)
8. Zavidovi}i - Ibri} Salih - Buljuba{i} Hasan
9. Zenica 72102 - Bajramovi} Senad - Fran~i} Rafija (zamjenik ~lana)
10. Zenica 72101 - Tufek~i} Vahdet - [ari} Samir (zamjenik ~lana)
11. Zenica Zaj. slu`be - Dedi} Haris - Had`iosmanovi} Edin (z. ~l.)
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 13
Morana ]enanovi} izabrana je za predsjednicu
OSO CP Biha}.
OSO Centra po{ta Travnik na izbornoj Skup{tini,
odr`anoj 16.03.2011. godine, za predsjednika
OSO CP Travnik imenovala je Midhata Kuri}a, a
za ~lanove sindikalnog odbora izabrani su:
1. Kuri} Midhat
2. Kara{in Jusuf,
3. ^aluk Sabina,
4. ^uri} Sabira,
5. Mugdim Hara~i},
6. Rizvi} Eldin,
7. Spahi} Nermin,
8. Ram~i} Alma
Na osnovu ~lana 38 Pravilnika o radu Osnovne
sindikalne organizacije Centra po{ta Gora`de,
Skup{tina OSO CP Gora`de, na sjednici
odr`anoj 29.04. 2011. godine, donijela je odluku
o imenovanju ~lanova sindikalnog odbora
Osnovne sindikalne organizacije CP Gora`de.
^lanovi sndikalnog odbora su:
1. Sead Maslan
2. Adna Pjano
3. Hakija Dedovi}
4. Safeta Avdi}
5. Alma Deli}
6. Advija Bajramovi}
7. Ned`ad Spahovi}
Muhamed Bajramovi}
ponovo predsjednik
Sindikata BH Po{te
Tre}a redovna Skup{tina Sindikata BH
Po{ta Sarajevo odr`ana je 16. juna ove
godine. Na Skup{tini je od 118 pozvanih,
bilo prisutno 114 delegata. Poslije
podno{enja Izvje{taja o radu, predsjednika Sindikata Muhameda Bajramovi}a,
Nadzornog odbora Sindikata BH Po{te,
pristupilo se izboru organa Sindikata BH
Po{te za naredni mandatni period, gdje su
izabrani:
Nadzorni odbor:
1. Drini} Vedad
2. Had`iosmanovi} Edin
3. Civi} Esad
Statutarna komisija:
1. Kapo Dino
2. ^olakovi} Nasir
3. Tojaga Aziz
Sud ~asti:
1. Tafro Vedad
2. Avdi} Safeta
3. Hujdurovi} D`evad
Za predsjednika Sindikata BH Po{te, sa
sedamdeset pet glasova, ponovo je
izabran Muhamed Bajramovi}.
Konstituiraju}a sjednica Centralnog
sindikalnog odbora odr`at }e se 08. jula,
ove godine, na kojoj }e se izabrati
Predsjedni{tvo SBHP kao i zamjenik predsjednika Sindikata BH Po{ta, o ~emu
}emo na{e ~itaoce obavijestiti narednom
broju ~asopisa.
13
Za predsjednika OSO CP Zenica jednoglasno je
izabran Dedi} Haris. Na izbornoj Skup{tini OSO
Centra po{ta Biha}, odr`anoj 22.04.2011.
godine, jednoglasno je donesena odluka o
imenovanju ~lanova sindikalnog odbora CP
Biha} u slijede}em sastavu:
1. Amid`i} Husein
2. Be{irevi} Ines
3. ]enanovi} Morana
4. Deli} Mele}a
5. Alagi} Zehra
6. Civi} Esad
7. D`ani} Elvis
8. Kapi} Sead
9. Tatarevi} Mersada
10. Mustafi} Ahmet
11. Spahi} Re{ad
12. Smaji} Velid
13. Bahti} Mina
Na redovnoj Skup{tini Osnovne sindikalne organizacije Centra po{ta Mostar, odr`anoj
11.05.2011. godine, za predsjednika OSO CP
Mostar izabran je Edin [emi}.
Edin [emi} ro|en je 1.06.1975. godine u
Mostaru. Osnovnu {kolu zavr{io u Blagaju, a
potom Gimnaziju ”Aleksa [anti}” u Mostaru.
Ma{inski fakultet na Univerzitetu ”D`emal
Bijedi}” zavr{io je 2000. godine. Student je
postdiplomskog studija na Univerzitetu ”D`emal
Bijedi}'' u Mostaru.U JP BH Po{ta CP Mostar
radi od 02.06.2003. godine na mjestu stru~nog
saradnik za informacioni sistem, u Odjeljenju za
informacioni sistem. O`enjen, otac dvoje djece.
U sindikalni odbor OSO CP Mostar izabrani su
slijede}i ~lanovi:
1. Edin [emi}, predsjednik
2. Enid Lavi}, zamjenik
3. Kemal D`aji}
4. Aziz Tojaga
5. Sejo Golo{
6. Osman Ma{i}
7. Nermin Husrep
Za predsjednika Osnovne sindikalne organizacije Centra po{ta Gora`de imenovan je Sead
Maslan.
Poštar
Na izbornoj Skup{tini OSO Centar po{ta Tuzla,
odr`anoj 24.04.2011.godine, za predsjednika
OSO CP Tuzla izabran je Saidin Hod`i}.
Saidin Hod`i} ro|en je 1972 godine, Sednju
saobra}ajnu tehni~ku {kolu, zavr{io je
1999.godine u Tuzli. Vi{u PTT {kolu, na
Fakultetu za saobracaj i komunikacije, zavr{io je
u Sarajevu. In`injer je saobra}aja i komunikacija. Zaposlen u BH Po{ti od 2000. godine i do
danas radi kao saradnik u Odjeljenju za informacione sisteme. Bio pripadnik Armije BiH od februara 1993.godine do marta 1996.godine.
U Sindikalni odbor OSO CP Tuzla imenovani su
slijede}i ~lanovi:
1. Hod`i} Saidin
2. Memi} D`emo
3. Selimovi} Bahrudin
4. Husejnovi} Ahmet, Br~ko-Grada~ac,
5. Nurki} Husejn, Gra~anica-Lukavac,
6. Hasi} Kemal, Srebrenik-^eli},
7. Hod`i} [emsudin, @ivinice-Banovi}i-Kladanj,
8. Hujdurovi} D`evad, Kalesija-Sapna-Teo~ak.
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 14
Pi{e:
Muhamed OMERBEGOVI]
Filatelija
[tand B
H Po{te
na Me|
unarodn
JP BH Po{ta
na Me|unarodnom sajmu
knjiga i u~ila
dr`avanje sajma je predstavljalo
jedinstvenu priliku za JP BH Po{ta
d.o.o. Sarajevo da se predstavi na
sajmu koji ve} dugi niz godina u kontinuitetu bilje`i izuzetno visoku posje}enost.
To je bio razlog da JP BH Po{ta d.o.o.
Sarajevo, putem organizatora sajma, KJP
Centra Skenderija d.o.o. Sarajevo, rezervi{e
najam prodajnog {tanda za vrijeme trajanja
sajma.
Na {tandu BH Po{te Sarajevo su zainteresovanim posjetiocima bila predstavljena
najnovija filatelisti~ka izdanja JP BH Po{ta,
propagandni materijal kao i katalozi prigod-
O
14
Poštar
nih i redovnih po{tanskih maraka JP BH
Po{ta.
Ve} dugi niz godina etabliran kao vrlo
uspje{an i sadr`ajan, sajam Knjige i u~ila,
organizovan na povr{ini od 9.000 m2, uz
u~e{}e do sada najve}eg broja izlaga~a i sa
izuzetno dobrom posjetom je kulturni
doga|aj , koji se u Sarajevu sa nestrpljenjem o~ekuje svake godine.
Sajamski sadr`aj je ove godine bio
oboga}en i manifestacijom Bijenale knjige.
Predsjednik Udru`enja izdava~a knji`ara
Bosne i Hercegovine, Ibrahim Spahi}, je
prilikom sve~anog zatvaranja Sajma kazao
om sajm
u knjiga
i u~ila,
Sarajev
o 2011.
Sarajevski sajam i TKD [ahinpa{i}
su od 20. do 25. aprila 2011.
godine organizovali me|unarodnu
sajamsku manifestaciju knjiga i
u~ila — 23. Me|unarodni sajam
knjiga i u~ila; 11. Bijenale knjige.
kako je ovogodi{nji sajam dokazao da je
istinski praznik umjetnosti i kulture,
istovremeno ukazuju}i na dramati~no stanje u nauci i kulturi.
On je kazao kako su odluke `irija, kojim je
predsjedavao Almir Kurt, jo{ jednom
potvrdile zna~aj sajamskih nagrada koje
nisu dobili sami knji`evnici, izdava~i i
izla~i, nego i autori koji su pisali o
ekonomiji i kriznom menad`mentu.
Spahi} je potom zatvorio Sajam i najavio da
}e se 24. Me|unarodni sajam knjige odr`ati
od 18. do 23. aprila 2012.
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 15
Novosti iz Slu`be marketinga
Na tr`i{tu najnovija izdanja
po{tanskih maraka
vih dana na filatelisti~ko tr`i{te BH Po{ta je pustila u
promet najnovija izdanja po{tanskih maraka.
Zaposlenici Slu`be marketinga, Odjeljenja BH marke i
grafi~kog dizajna su u okviru redovnih radnih zadataka dizajnirali osam izdanja prigodnih po{tanskih maraka. Izdanja su
{tampana u {tampariji ''Blicdruk'' d.o.o. Sarajevo. Za svako
izdanje od{tampan je prigodni FDC i izra|en `ig prvog dana.
Po{to su Ujedinjene nacije 2011. godinu proglasile
''Internacionalnom godinom {uma'', UPU je za temu Evropa
ove godine odabrao zajedni~ki motiv [ume. Po~etkom maja,
ove godine, na tr`i{te su pu{tena izdavanja prigodnih
po{tanskih maraka, bloka maraka i karneta Evropa 2011{ume. Marke i blok maraka su {tampane u tira`u od 20.000
primjerk, a karneti u tira`u od 8.000 primjeraka. Krajem maja
iz {tampe su iza{li tira`i od 10.000 primjeraka sljede}ih
izdanja: Fauna — Vrabac, Flora - Jasnin encijan, Turizam —
Me|ugorje, Jubilej - 50 godina od prvog leta ~ovjeka u
svemir. Po~etkom juna su pu{tena u promet i izdanja Grbovi
BiH - Grb Hercega Stjepana i Jubilej - 30 godina borbe protiv SIDE, tako|er u tira`u od 10.000 primjeraka.
O
Nastoje}i osvje`iti izdanja prigodnih po{tanskih maraka uvedeni su noviteti u izradi, odnosno u fazi grafi~ke dorade
na{ih izdanja koji se odnose na {tampu detalja u tehnici zlatni foliotisak na izdanjima Turizam - Me|ugorje i Jubilej - 50
godina od leta prvog ~ovjeka u svemir. Drugi novitet je
oblikovanje {tancom koja prati odgovaraju}i motiv korica za
karnet ''Evropa, {ume'' i blokova maraka ''Evropa, {ume'',
''Fauna, vrabac'' i ''Jubilej, 50 godina od leta prvog ~ovjeka u
svemir''.
Poštar
15
Pi{e:
Branka SUMENI]-BAJI]
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 16
Aktuelnosti iz centara po{ta
Spomenik u ~ast
palim borcima Armije RBiH
CP Mostar u prvom kvartalu 2011.
godine poslovao za 12% bolje nego
u prvom kvartalu pro{le godine.
Pove}anje prihoda ostvareno je u
sljede}im uslugama:
- prodaja po{tanskih maraka
za 24%
- prodaja komisione robe 2%
- pismonosne usluge za 5%
- nov~ano poslovanje za 3%
- ostale usluge 16%
Adaptirana Po{ta
u Tekiji
Objekt Po{te 88103 Mostar, smje{tene u
mostarskom naselju Tekija, u novom je ruhu
nakon adaptacije. Po{ta se nalazi u sklopu
stambene lamele, a adaptacijom
unutra{njeg prostotra ista je dobila moderan
i funkcionalan interijer prilago|en savremenih po{tanskm zahtjevima.
16
Poštar
Zavr{ena je izgradnja spomenika u ~ast poginulih boraca Armije RBiH, koji su,
30.06.1993. godine, prilikom osloba|anja biv{e kasarne JNA ”Sjeverni logor”,
polo`ili svoje `ivote. Radi se o sljede}im borcima:
- Midhad Hujdur Hujka, brigadni general i komadant Prve mostarske
brigade
- ]amil D`ubur
- Armin ^i{i} Rambo
- Zoran Imamovi} Popaj
- Sabahudin Balavac [vabo
- Faris Kalaba
- Jusuf Zvizdi}
- Ramiz Husni}
- Mujo Jelovac
- Ramiz Dedi}
- Jusuf Jelovac-Jabo
Spomenik se nalazi ispred nove upravne zgrade CP Mostar, modernog je dizajna u
formi turbeta, a projektirao ga je Anel Jakirovi}, dipl.ing.arh. iz projektnog biroa ”Stari
Grad” iz Mostara.
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 17
Sindikalni ugovori sa turisti~kim organizacijama
Sa prvim znacima ljeta, ve}ina
uposlenika BH Po{ta, po~ela je
da razmi{lja o dugoo~ekivanom
odmoru, ali i da traga za najoptimalnijim mogu}nostima, najprihvatljivijim i najeftinijim solucijama
pri kori{tenju godi{njeg odmora.
Svakako, u ovoj sveop{toj
ekonomskoj krizi, izuzetno je
te{ko, posebno vi{e~lanoj porodici priu{titi odlazak na more ili
putovanje na udaljene turisti~ke
destinacije.
Sindikat BH Po{ta, kao i neke
OSO CP sklopili su ugovore o
poslovnoj saradnji sa odre|enim
brojem turisti~kih agencija. Zato
u ovom broju ''Po{tara'' objavljujemo pregled svih turisti~kih
agencija koje imaju potpisan
ugovor sa Sindikatom BH Po{ta.
Poštar
17
Sindikat BH Po{te ima sklopljene ugovore sa:
SOL AZUR TRAVEL (Turisti~ka agencijaSarajevo) i CENTROTRANS-EUROLINES. [to
za~i da svi ~lanovi Sindikata, na nivu JP BH
Po{ta, mogu koristiti usluge navedenih turisti~kih agencija. U ugovoru sa SOL AZUR
TRAVEL stoji: da se pla}anje turisti~kih
aran`mana vr{i do osam (8) jednakih rata,
zaklju~no sa decembrom teku}e godine, a
korisnik se obavezuje da }e izvr{avati obustavu
mjese~nih rata putem administrativne zabrane
za kupljeni aran`man svojim zaposlenicima
kroz platnu listu. Dok se u ugovoru sa CENTROTRANS-EUROLINES navodi da se pla}anje
aran`mana vr{i u {est (6 ) rata.
Turisti~ke agencije sa kojima je OSO GD i GPC
- Sarajevo sklopila ugovore slijede}e su: SIRIUS TRAVEL; AVIO TRAVEL EXPRESS, a u toku
je potpisivanje ugovora sa ''VEJO'' APARTMANI Kor~ula.
U ugovoru sa SIRIUS TRAVEL nazna~eno je da
pla}anje mo`e biti na rate preko platne liste i to:
10% cijene ara`mana, uplatiti prilikom rezervacije, a ostatak iznosa platiti na tri (3)
mjese~ne rate do kraja teku}e godine.
Turisti~ka agencija AVIO TRAVEL EXPRESS
nudi kreditiranje na maksimalno {est (6)
mjese~nih rata, koje moraju biti realizirane
najkasnije do 31.decembra teku}e godine.
Privatni smje{taj ''VEJO'' apartmani na Kor~uli
bazira se na principu sedam (7) polupansiona.
Priredila:
Mirjana DURAKOVI]
Cijena sedmodnevnog polupansiona zavisi od
sezonskog termina, a posebna pogodnost je
mogu}nost pla}anja na sedam rata
OSO CP Sarajevo, pored turisti~kih agencija
CENTROTRANS-EUOROLINES; SOL AZUR
TRAVEL i ''VEJO'' apartmani na Kor~uli, sklopila je ugovore sa:
EUROCLUB INTERNATIONAL, ~ija se
poslovnica nalazi u ulici \emala Bijedi}a,
Sarajevo i
ELGATO, turisti~ka agencija locirana je u
Sarajevu, ulica Dejzina Biki}a b.b
Turisti~ka agencija ''ZOI TOURS'' ima dvije
poslovnice. Adresa prve poslovnice: Sarajevo,
Branilaca Sarajeva 21. Druga poslovnica se
nalazi na Bjela{nici (Babin do) .
Za ljetovanje svojih ~lanova OSO CP ZENICA
sklopila je ugovor sa hotelom ''BONACA'' u
Makarskoj. Ara`man, po zavr{etku, pla}a se u
{est (6) rata. Osim toga, po istom principu,
na~injeni su ugovori i sa drugim turisti~kim
agencijama: FORTUNA i BISSTURS.
Uglavnom, ostale OSO CP, nemaju sklopljene
ugovore sa turisti~kim agencijama, ili su koristile usluge agencija za organizovanje izleta i
kra}a putovanja.
Zbog {irokog spektra ponude i destinacija, kao
i zbog detaljnijih i {irih informacija, o hotelima,
smje{taju i lokacijama koje `elite posjetiti,
mo`ete se obratiti agencijama li~no, putem
telefona ili e-mail ili u va{oj najbli`oj
sindikalnoj organizaciji.
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 18
Priredile:
Mirjana DURAKOVI] i Alisa LEKI]
Tehnologija i po{tanski promet
ostale ulice i trgove u tom dostavnom rajonu)
sve poznate varijante naziva za taj trg koji se
pojavljuju. Ukoliko neka od varijanti nije unijeta u bazu podataka, a pojavi se, kompjuter ne}e
mo}i usmjeriti takvu po{iljku. Tada }e se usmjeravanje po{iljke morati obaviti ru~nim unosom na terminalu za videokodiranje, a to usporava razradu.
Netipi~ni barkodovi proiza{li su iz potrebe br`eg, ta~nijeg i jednostavnijeg ispisivanja i ~itanja barkodova. To je posebno va`no u
automatskim sistemima gdje se, zbog velike brzine rada, barkodovi
moraju vrlo brzo ispisati, tj. pro~itati. A to ima posebnu va`nost za
po{tansku djelatnost.
a bi se, prilikom ~itanja (dekodiranja)
tipi~nog barkoda, uspje{no razlikovali
stupi}i razli~itih {irina, potreban je vrlo
precizan (kvalitetan) ispis istih. To se mo`e
posti}i jedino s pisa~ima ~ija brzina ispisa ne
zadovoljava potrebe automatskih sistema. Kao
drugo, ~itanje takvog barkoda je sporije i zahtijeva ~ita~e koji su skuplji od onih za ~itanja
barkoda sa stupi}ima iste {irine.
U po{tanskoj se djelatnosti netipi~ni barkodovi
prvenstveno upotrebljavaju u sistemima za
automatsku razradu po{tanskih po{iljki gdje se,
npr., pismonosne po{iljke transportiraju kroz
sistem brzinom od oko 3-5 metra u sekundi.
Rad sistema za automatsku razradu pismonosnih i paketskih po{iljki u osnovi se sastoji od
usmjeravanja po{iljki u izlazne pretince.
Po{iljke se usmjeravaju na temelju skeniranih
adresnih podataka koje je po{iljatelj ispisao
rukom ili strojem, ili na temelju ~itanja barkoda ispisanog u sistemu za automatsku razradu.
Uobi~ajeno je da se relativno sporije i manje
uspje{no ~itanje skenerom obavlja za potrebe
prvog ("grubog", po~etnog) usmjeravanja
po{iljki (npr. razdioba po{iljki na po{tanska
sredi{ta). Tako skenirani adresni podaci se u
nekom skra}enom obliku ispisuje na po{iljku u
obliku barkoda. Prilikom drugog usmjeravanja
("finog", zavr{nog), npr. podjele po{iljki na
dostavne rejone, razvrstavanje po{iljki se
obavlja na temelju br`eg i jednostavnijeg ~itanja prethodno ispisanog barkoda. Drugo usmjeravanje mo`e se obaviti u sistemu koji je
ispisao barkod ili u nekom drugom sistemu
(instaliranom u nekom drugom po{tanskom
sredi{tu).
D
18
Poštar
Ukratko, smisao upotrebe barkoda u sustavima
za automatsku razradu po{tanskih po{iljki je u
ta~nijem, br`em i jeftinjem procesu ~itanja
podataka, nu`nih za usmjeravanje po{iljki
prema odredi{tu.
U uskoj vezi s upotrebom barkoda u sistemima
za automatsku razradu su i pojmovi:
· "odredi{na ta~ka",
· "adresni kod" i
· "po{tanski kod".
"Odredi{na ta~ka" je naziv koji se dodjeljuje
izlaznim pretincima u sistemu za automatsku
razradu. Odredi{na ta~ka mo`e, recimo, biti:
po{tansko sredi{te, centar po{ta, dostavni
po{tanski ured, dostavni rejon, ulica, ku}ni
broj, broj stana i sl., ali to mogu biti i
izmjeni~ni po{tanski uredi u nekoj drugoj
zemlji. Broj odredi{nih ta~aka ovisi o `eljenom
nivou automatske razrade.
"Adresni kod" (code mark, index) je unikatna
oznaka koju kompjuter dodjeljuje svakoj definiranoj odredi{noj ta~ki. Ovaj kod generira
aplikativni softver u kompjuteru u sklopu sistema za automatsku razradu po{iljaka. Naime, u
bazu podataka u kompjuteru prethodno su
unesni adresni podaci koji pripadaju svakoj
odredi{noj ta~ki. Npr., u bazi podataka mo`e se
definirati da }e jedan od dostavnih rejona u
gradu imati adresni kod "00001", sljede}i
"00002" itd. Na isti }e na~in svoj adresni kod
dobiti sve odredi{ne ta~ke. To zna~i da }e se,
ako dostavnom rejonu s adresnim kodom
"00001" pripada konkretna ulica ili trg, u bazu
podataka pod indeksom "00001" unijeti (uz
"Po{tanski kod" (kod nas se on naziva "po{tanski broj") slu`beno je i javno prihva}eni na~in
ozna~avanja odredi{nih ta~aka. Po{tanski i
adresni kod mogu, ali ne moraju biti isti.
Uobi~ajeno je da se za ozna~avanje odredi{nih
ta~aka u obliku po{tanskog koda ili adresnog
koda upotrebljavaju znakovi (karakteri) koje
~ine slova i znamenke (alfanumeri~ki kod), ili
samo znamenke (numeri~ki kod). Pri tome je
najbitnije da se sve definirane odredi{ne ta~ke,
ali i budu}e, mogu obuhvatiti unikatnom kombinacijom odabranih znakova. To zna~i da }e se
sve odredi{ne ta~ke pretvoriti u niz slova i brojeva, ili samo brojeva.
Vrste netipi~nih barkodova
Statusni barkod u Ameri~koj po{ti
Kao jedan od najrazvijenijih i najsuvremenijih,
ali i najbogatijih po{tanskih operatora,
Ameri~ka po{ta (United States Postal Service USPS) je me|u prvima uvela sisteme za
automatsko dijeljenje pismonosnih po{iljki na
temelju postoje}eg numeri~kog po{tanskog
koda. Ameri~ka po{ta je odlu~ila da adresni
kod odredi{nih ta~aka bude tako|er numeri~ki
podatak. Prilikom ispitivanja razli~itih tipi~nih
barkodova do{lo se do zaklju~ka da oni ne
udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Oni,
naime, previ{e usporavaju razradu po{tanskih
po{iljki, tehni~ki kompliciraju postupak ~itanja,
te poskupljuju taj tehnolo{ki proces. Rje{enje
je prona|eno u upotrebi novog tipa barkoda,
koji spada u porodicu netipi~nih barkodova.
Tehnika ozna~avanja odredi{nih ta~aka u SADu u obliku po{tanskog koda, te pretvaranje
adresnog koda u barkod nosi slu`beni naziv
"PostNET" (Postal Numeric Encoding
Technique).
Osnovu novog tipa barkoda ~ine samo tamni
stupici iste {irine, ali dviju razli~itih visina.
Uobi~ajeno je da je visoki stupi} dva do tri puta
vi{i od niskog stupi}a. Svijetli stupi}i ne postoje, tj. praznine izme|u tamnih stupi}a pred-
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 19
stavljaju samo razmak izme|u stupi}a. [irina praznine (razmaka) izme|u
tamnih stupi}a ve}a je od {irine tamnih stupi}a. Postojanje dvaju
razli~itih stupi}a poklapa se s potrebama binarnog sistema koji predstavalja temelj rada kompjuterskih sistema. Visoki stupi} simbolizira
binarnu jedinicu ("1"), a niski stupi} binarnu nulu ("0"), uz napomenu da
raspored "jedinica" i "nula" nije u potpunosti identi~an s binarnim sustavu.
Budu}i da tamni stupi} mo`e biti visok ili nizak, odnosno mo`e biti u dva
stanja (statusa), ovaj tip nestandardnog bar-koda nazvan je "2-statusni
barkod" (2-state bar code).
PostNET-ov barkod ima sljede}e karakteristike:
· svaka znamenka sastoji se od ukupno 5 stupi}a - 3 ni`a i 2 visoka,
· zadnja znamenka je kontrolna, a izra~unava se postupkom "po modulu 10", barkod po~inje i zavr{ava s jednim visokim stupi}em.
Statusni barkod u Kraljevskoj po{ti Velike Britanije
Stru~njaci Kraljevske po{te Velike Britanije (Royal Mail) smatrali su da je
za njih za po{tanski kod povoljnije rabiti i slova i znamenke (mogu}nost
upotrebe 26 + 10 znakova). Na taj se na~in uz isti broj mjesta dobiva ve}i
broj mogu}ih kombinacija znakova. Po{tanski kod Britanske po{te sastoji se od sedam alfanumeri~kih znakova.
Koriste}i se pozitivnim iskustvima Ameri~ke po{te u smislu upotrebe 2statusnog barkoda u automatskoj razradi po{iljki, Britanska se po{ta
odlu~illa za sli~an oblik barkoda. No, zbog upotrebe pove}ane koli~ine
znakova, morali su izvr{iti modifikaciju ameri~kog barkoda. Novonastali
barkod nazvan je '4-statusni barkod" (4-state bar code). U Velikoj
Britaniji on se slu`beno naziva "Royal Mail 4-State Customer Code"
(RM4SCC). Problem definiranja po{tanskog koda i tipa barkoda na isti
su na~in rije{ile po{tanske uprave u Kanadi, Australiji, Novom Zelandu i
u jo{ nekim dr`avama ~lanicama Commonwealta.
Kao {to mu i naziv govori, 4-statusni barkod sa~injavaju tamni stupici u
~etiri stanja, tj:
· niski stupici (status 1),
· srednje visoki stupici orijentirani prema gore (status 2),
· srednje visoki stupici orijentirani prema dolje (status 3),
· visoki stupici (status 4).
Statusni barkod japanske po{te
Na osnovama opisanog 4-statusnog barkoda, Japanska po{ta je za svoje
potrebe razvila jedan hibridni oblik ovog koda, nazvan "4-statusni
barkod s 3 vrste stupi}a" (4-state 3-bar code). Ovaj barkod ~ine visoki
stupi}i orijentirani prema gore i dolje, te kratki stupi}i orijentirani prema
gore i dolje. Orijentacija visokih stupi}a prepoznaje se na osnovi
prethodnog niskog stupi}a.
Bar-no-bar kod za potrebe Njema~ke po{te
Me|u netipi~ne barkodove ubraja se i barkod koji se za potrebe
automatske razrade pismonosnih po{iljki upotrebljava u Njema~koj po{ti
(Deutschen Bundespost). To je tzv. "bar-no-bar" kod (stupi}-prazninastupi}). Kao i kod prethodno spomenuta dva tipa barkoda, i ovdje postoje samo stupi}i jedini~ne {irine. No, za razliku od njih, kod ovog barkoda postoje tamni i svijetli stupi}i, ali iste visine. Tamni stupi}i predstavljaju binarnu vrijednost "1", a svijetli binarnu vrijednost "0". Izme|u
stupi}a se nalazi razmak koji je {iri od stupi}a. [irina stupi}a je od 0,3 0,8 mm, a {irina razmaka izme|u stupi}a 1,66 +/- 0,25 mm. Visina
stupi}a je od 3 - 5,5 mm. Adresni kod se sastoji samo od znamenki, koje
se ispisuju u obliku barkoda prema sljede}im pravilima:
- svaka znamenka definirana je s pet stupi}a,
- svaka znamenaka sastoji se od tri tamna i dva svijetla stupi}a,
- svaka znamenka po~inje sa startnim stupi}em (tamni, {esti stupi}).
Adresni podaci odredi{ta, skenirani u sistemu za automatsku razradu,
pretvaraju se u adresni kod koji se sastoji od dvije numeri~ke cjeline:
- po{tanski kod odredi{ta (pet znamenki),
- kod ulice (tri znamenke) i kod ku}nog broja (tri znamenke).
Ispis adresnog koda u obliku barkoda obavlja se na tri na~ina:
- ako adresni podaci pripadaju podru~ju otpremnog po{tanskog sredi{ta,
u njegovom se sistemu za automatsku razradu ispisuje po{tanski kod i
kod ulice i ku}nog broja,
- ako adresni podaci pripadaju podru~ju odredi{nog po{tanskog
sredi{ta, u sistemu za automatsku razradu u otpremnom po{tanskom
sredi{tu ispisuje se samo po{tanski kod odredi{ta,
- u sistemu za automatsku razradu u odredi{nom po{tanskom sredi{tu,
uz ve} postoje}i po{tanski kod ispisan u sistemu u otpremnom po{tanskom sredi{tu, dodaje se jo{ i kod ulice i ku}nog broja.
Zanimljivo je spomenuti da je opisani bar-no-bar kod Svjetska po{tanska unija (UPU) odabrala za barkod kojim }e se barkodirati po{iljke u
me|unarodnom po{tanskom prometu.
Poštar
19
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:43 Page 20
Pi{e:
Mirjana DURAKOVI]
Na radnom mjestu
Za po~etak, zamolila bih da se predstavite ~itaocima lista Po{tar?
Ro|en sam u Biha}u 26.05.1946.godine.
Osnovno, srednjo{kolsko, kao i vi{e obrazovanje
stekao sam u svom rodnom gradu. Sretno sam
o`enjen i imam tri k}erke. Poti~em iz trgova~ke
porodice te sam jedno vrijeme pomagao ocu u
trgovini, da bih 1975.godine zasnovao radni odnos
u Po{ti Biha}.
Godine radnog iskustva su za Vama, kako je sve
po~elo?
Moj prvi radni dan, ustvari je bio no}ni rad. Po~eo
sam raditi u po{tanskom centru na razmjeni
zaklju~aka. Nijedan posao nije mi bilo te{ko
obavljati. Svako novo i druga~ije radno mjesto
unutar firme za mene je bio izazov, ali i mogu}nost
da konstantno u~im, upoznam kompletan po{tanski proces rada. Tako da sam kao dobar i uzoran
radnik brzo napredovao na poslovnoj ljestvici.
[ta Vas je zadr`alo tolike godine u istoj firmi?
Zadr`ao me je zdrav kolektiv, timski rad i veliko prijateljstvo sa mojim radnim kolegama.
Koji su poslovi i zadaci koje ste obavljali, ali i koje
trenutno obavljate?
Poslovi koje sam obavljao vezani su za po{tanski
centar, usluge telegrafa, dostava, blagajna, a svaki
od ovih poslova radio sam savjesno i odgovorno.
Shvatio sam da mogu i vi{e da postignem, pa sam
zavr{io Vi{u ekonomsku {kolu i od tada radim kao
kontrolor po{tanskog centra.
oslije 36 godina kontinuiranog rada u Po{ti, Haso Ma{i} odlazi
u mirovinu. Hasinim odlaskom kolektiv gubi vrijednog i lojalnog
radnika, ali i izuzetnog ~ovjeka, jednoglasno ocjenjuju njegove
radne kolege. Haso je od lo{eg radnika umijo, znao i stvarao dobrog
radnika. Uvijek dobro raspolo`en, bez pogovora i prigovora s
lako}om je obavljao svaki zadatak. Po prirodi optimista i entuzijasta,
svoje i tu|e gre{ke u radu ispravljao je na licu mjesta, iskazuju}i
veliko razumijevanje i dobronamjernost, prvenstveno prema ~ovjeku.
Susreti, dru`enja i razgovori sa Hasom uvijek su srda~ni i zabavni,
protkani smijehom. [eretluk i {ale njegova su svakodnevnica, kako
na radnom mjestu, tako i u privatnom `ivotu.
Interesantna ~injenica je da njegova supruga Gordana radi u Po{ti,
koja odlazi u mirovinu za dvije godine. Zajedno Gordana i Haso
napuni}e oko 70-godina radnog sta`a u Po{ti.
Jednom kad upoznate Hasu i Gordanu sigurno }ete po`eljeti da ih
ponovo sretnete. Ne zaboravlja se njihova odgovornost, po`rtvovanost i profesionalnost u poslu, ali ni dru`eljubivost, spontanost i
jednostavnost u komunikaciji, kao ni njihovo ''poznato kraji{ko''
gostoprimstvo u vlastitom domu.
P
20
Poštar
Koliko je Va{ posao dinami~an i interesantan?
Gotovo, svaki posao mo`e biti interesantan i dinami~an, samo zavisi koliko sebe na|ete u tom
poslu. Velika je sre}a kad volite posao koji obavljate. Dovoljno je biti radoznao i pomalo inventivan,
pa da sitnim izmjenama i vlastitom nadogradnjom
sami sebi posao napravite zanimljivim. Stalna
komunikacija sa radnim kolegama i strankama, kao
i pokretljivost unutar firme, daju mom poslu i notu
dinami~nosti.
Da li ste se i sa kakvim te{ko}ama susretali na
poslu?
Ima tu i po neki problem, ali uz pomo} svojih radnih kolega i sa mojim dugogodi{njem iskustvom
sve se uspje{no i na vrijeme rije{i.
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:44 Page 21
Na radnom mjestu
Mo`ete li nam ispri~ati neku anegdotu iz Va{eg
''po{tanskog `ivota''?
Kod nas po{tara ima uvijek anegdota. Te{ko je
izme|u mnogih dogodov{tina i smije{nih situcija izdvojiti jednu. Po{to sam ja poznat kao
{aljivd`ina, sklon {alama, gotovo svaka anegdota vezana je i za moje ime. Znalo se desiti da
poslije nekog isceniranog humoristi~kog
doga|aja, moje radne kolege odmah tra`e
mene i ka`u, ma to je samo Haso mogao smisliti. Me|utim, moram odmah re}i da moje {ale
nisu bile ''neslane'', da sam jedino `elio da
svoje kolege nasmijem i oraspolo`im, ali
nikako i povrijedim. Svaka moja {ala djelovala
je relaksiraju}e i zavr{avala u op{tem smijehu
radnog kolektiva. Ina~e, dr`im se `ivotnog
mota da je humor najbolji lijek za
prevazila`enje te{kih i stresnih situacija.
Interesantno je da i Va{a supruga radi u Po{ti.
Skupa }ete ostvariti oko sedamdeset godina
radnog sta`a u Po{ti. Vlada mi{ljenje da nije
dobro kad supru`nici rade u istoj firmi, kakvo
je Va{e iskustvo i mi{ljenje po tom pitanju?
Istina da i moja supruga Gordana radi u Po{ti i
da }e 2013. godine ostvariti mirovinu. Ni
jednog trenutka nismo osjetili bilo kakav pritisak okoline, ili li~ni teret {to smo skupa u istoj
firmi. ^ak mislim da nam je to bila olak{ica.
Znaju}i po{tanski posao, razmjenjivali smo
iskustva, pomagali savjetima i uvijek smo imali
razumjevanja jedno za drugo. Sa svojim radnim kolegama, sve ove godine, dobro smo se
slagali i zajedno dru`ili kako u firmi tako i van
firme.
Va{ radni vijek po~eo je, ali se i zavr{ava u
Po{ti. Uskoro idete u penziju. Kakav je osje}aj
~itav radni vijek provesti u jednoj firmi?
Kao ~ovjek sretan sam, {to sam svoj ~itav radni
vijek od prvog dana do mirovine proveo u
Po{ti. Po{ta je zdrav kolektiv. U`ivao sam
rade}i sa svojim kolegama i mislim da moj
odlazak u mirovinu ne}e biti velika smetnja da
se i dalje vi|amo i dru`imo.
Iz Va{eg dugogodi{njeg po{tanskog iskustva,
imate li neku poruku, posebno namjenjena
mla|im kolegama, ali i svim uposlenicima BH
Po{te?
Iz dugogodi{njeg po{tanskog iskustva preporu~io bih mladim kolegama i svim
uposlenicima BH Po{te da timski rad, individualni trud i zalaganje moraju postojati i uvijek
biti na prvom mjestu, jer jedino tako se dolazi
do poslovnih rezultata i op{teg uspjeha firme.
Bra~ni par
Gordana i Hasan Ma{i}
Poštar
21
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:44 Page 22
Preuzeto:
In memoriam
sa portala www.DEPO.ba
Opro{taj od
velikog umjetnika
U Sarajevu je 2. juna, ove godine, nakon
du`e bolesti umro jedan od najpriznatijih bh.
strip crta~a i ilustratora Ozren Pavlovi}.
Ozren Pavlovi} ro|en je 24. 4. 1947. godine u
Banja Luci, a od 1952. godine `ivio je u
Sarajevu.
Poha|ao je Srednju umjetni~ku {kolu, odsjek
grafike i diplomirao kao grafi~ki dizajner.
Nakon toga upisao je Pedago{ku akademiju,
likovni smjer, a u toku studija jednu godinu
proveo je na grafi~kom odsjeku poznatog
umjetnika Mersada Berbera.
d 1970. Pavlovi} je zaposlen u Novinsko-izdava~kom preduze}u
'Oslobo|enje' na mjestu tehni~kog urednika. Pored tehni~kog
ure|ivanja za potrebe lista crta karikature i ilustracije. U tom periodu, kao ilustrator sara|uje i sa drugim listovima, ~asopisima i revijama. Nakon nekoliko godina u redakciji Oslobo|enja izvjesno vrijeme,
zajedno sa izdava~em Ervinom Rustemagi}em, radi na stvaranju i izdavanju revije „Strip Art”.
Uporedo sa ovim poslom radi i kao spoljni saradnik u omladinskom
listu „Spektar”. Nakon dvije godine vra}a se u Oslobo|enje te u~estvuje
u nastajanju marketin{ki nezavisne Agencije za ekonomsku propagandu
i tr`i{ne komunikacije, te u istoj nastavlja raditi na poslovima dizajnerailustratora.
Pored posla, Ozren Pavlovi} se bavio i slikarstvom, te je imao vi{e
samostalnih izlo`bi. Na `alost, sve stvoreno za 28 godina rada, nestaje u
granatiranjem uni{tenoj Agenciji. Ali rat ne prekida djelatnost Agencije i
njeno poslovanje traje sve do 1996. godine, kada prestaje sa radom.
U tom ratnom periodu obavlja poslove u IP centru- propagandni materijali za potrebe Armije BiH. Nakon rata nastavljam raditi kao samostalni
umjetnik.
Ozren Pavlovi} je bio ~lan udru`enja likovnih umjetnika ULUPUBIH-a.
Posljednjih godina u potpunosti se posvetio ilustraciji, i jedan je ilustratora brojnih po{tanskoh marka za BH Po{tu (markica s likom Pape
progla{ena za najboljih deset u svijetu).
Jedno od njegovih poznatijih djela jeste i strip Bosman.
Bosmen (ili Bosman) je bio bosanskohercegova~ki strip iz 1994. godine,
nastao tokom rata na prostorima biv{e SFRJ. Autori su bili scenarista
Jusuf Hasanbegovi}, dok je crta~ bio Ozren Pavlovi}, a izdava~ PP
Hasanbegovi} Trans International-Sarajevo. Strip govori o mladi}u po
imenu Bosmen koji se bori protiv vojnih snaga koji ho}e da zauzmu
Sarajevo.
17
Poštar
22
Poštar
O
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:44 Page 23
Predstavljamo udru`enja filatelista i numizmati~ara
Dru{tvo filatelista
i numizmati~ara Tuzla
aktivno u~estvuje u komisijama
za izdavanje po{tanskih maraka
ru{tvo filatelista i numizmati~ara „Tuzla„ (DFN „Tuzla„) osnovano je BH Po{te, zatim po{tanskog operatora HP Mostar i RS. Veoma zanimljivo
u Tuzli 17. maja 1998. godine na osnovu Zakona o udru`enjima je njegovanje skupljanja BH maraka iz perioda 1879. - 1918. godina, tz.
gra|ana i predstavlja prvo registrovano DFN na prostorima Bosne i austrijska izdanja za BiH, kao i pre{tampane BiH marke nakon 1918.
Hercegovine poslije 1995. godine. DFN „Tuzla„ osnovano je za podru~je godine. Druga podru~ja interesovanja za filateliju u Dru{tvu „Tuzla„ su
djelovanja na tada{njem Tuzlansko-podrinjskom kantonu (danas Tuzlanski veoma {iroka i te{ko je obuhvatiti sve ono {to filatelija omogu}ava kolekkanton). ^lanstvo u DFN „Tuzla„ je dobrovoljno, s tim da ~lanovi Dru{tva cionarima i ljubiteljima po{tanskih maraka.
mogu biti svi gra|eni BiH, bez obzira na mjesto boravka.
DFN „Tuzla„ je incijator osnivanja Saveza filatelista Bosne i Hercegovine
Ciljevi DFN „Tuzla„ su da organizuje djelatnosti filatelisti~kog i numiz- 2006. godine ali na `alost, i ako je odr`ana skup{tina i donesena odgomati~kog pokreta i uklju~enja filatelije i numizmatike u dru{tvene tokove i varaju}a akta, ovaj Savez nikada nije i zvani~no registriran. Sada smo u fazi
dru{tvena zbivanja propagiranjem izdanja po{tanskih maraka. Poznato je da poku{amo organizirati Savez filatelista u Federaciji Bosne i
da i po{tanska marka predstavlja izvor znanja iz oblasti istorije, tehnike, Hercegovine. Upravo zbog ne postojanja Saveza, na dr`avnom ili
nauke, umjetnosti, sporta, flore i faune, i svih drugih kulturnih, sportskih, entiteskom nivou, nije nam omogu}en pristup raznim svjetskim aktivnosdru{tvenih, nau~nih zbivanja, znatima iz domena filatelije.
menitosti, i svega {to postoji kao
Na inicijativu BH Po{te, ~lanovi
Filatelija u {kolama
interesantno
u
ljudskom
DFN „Tuzla„, aktivno su u~estvookru`enju. Poseban zadatak DFN
vali u radu komisija za dono{enje
„Tuzla„ je postavilo na propagiranplanova izdavanja po{tanskih
ju filatelije po {kolama me|u
maraka na godi{njem nivou. Ova
Pismo mladih filatelista
mla|om populacijiom sa ciljem
korisna saradnja pokazala je sve
Prve Osnovne {kole iz @ivinica
zainteresovanja mla|ih generacija
prednosti uklju~ivanja aktivnih
za kolekcionarstvo, razvijanje
filatelista u izbor tema za izdavanje
smisla za lijepo, razvijenjem
maraka u pojedinim godinama.
Ove {kolske godine u Prvoj osnovnoj {koli po~ela je sa radom sekciosje}aja za dru`enje i sve ono {to
^lanovi dru{tava „Tuzla„ iznosili
ja ''Mladi filatelisti'', koja je okupila veliki broj u~enika. ^lanovi sekcimo`e pozitvno da djeluje na mla|e
su svoje stavove i u dnevnoj
je su aktivni na sakupljanju starih po{tanskih maraka i u tome im
generacije. U po~etku, nakon osni{tampi, posebno ukazuju}i na
veliku podr{ku daju nastavnice - rukovodioci sekcije: Kupusovi}
vanja, ~lanovi dru{tva su obilazli
gre{ke u pojedinim izdanjima
Dragana i Kijametovi} Meliha.
{kole i dr`ali predavanja, osnivali
maraka, zatim u izno{enju mi{ljenIzuzetnu podr{ku radu sekcije dalo je i JP BH Po{ta, koje je na{oj
sekcije, ali na `alost zbog ne razuja vezano za tira`, nominale, likov{koli — ~lanovima sekcije poklonila albume za po{tanske marke i
mijevanja tada{nje uprave BH
na rje{enja i dr, sa ciljem pozipriru~nike.
Po{te nismo nai{li na razumijetivnog djelovanja na izdava~ku
Ovim putem se zahvaljujemo JP BH Po{ta, u nadi da }e na{a saradnvanje i potporu u bilo kojem obliku
politiku BH Po{te.
ja u narednom periodu biti jo{ intezivnija.
i ako smo se obra}ali BH Po{ti i
@elja ~lanova Dru{tva filatelista i
tra`ili pomo}. Nakon {to su iscrnumizmati~ara „Tuzla„ je da
pljeni vlastiti resursi ~lanova DFN
po{tanska marka po{tanskog
„Tuzla„ ova aktivnost je prestala.
operatora BH Po{te bude aktulena,
Na `alost DFN „Tuzla„ nikada nije
lijepa, dostupna po cijeni, cijenjedobilo bilo kakve prostorije gdje bi
na, vrijedna spomena, blago za
moglo da okuplja filateliste i
budu}nost, i da visoko kotira na
numizmati~are, tako da su redovni
svjetskoj ljestvici nagra|ivanih
sastanci nedeljom od 10 do 12 sati
izdanja.
odr`avani u prostorima gdje nam
je dozvoljeno da se okupljamo
Predsjednik DFN „Tuzla„
(biv{i hotel „Bristol„, hotel „Tuzla„,
Akademik Enver MAND@I],
i dr).
prof. dr sc.
Aktivni ~lanovi DFN „Tuzla„, u
glavnom, skupljaju izdanja maraka
D
Po{tar
23
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:44 Page 24
Pi{e:
Sadeta MEZET
40. Me|unarodno takmi~enje u pisanju pisama za mlade
Jasna Duranovi}
pobjednica ovogodi{njeg
Me|unarodnog takmi~enja
Takmi~arski dio projekta ”Najljep{e pismo 2011” je zavr{en.
Mladi {irom svijeta proteklih mjeseci bili su potaknuti da u
godini koja je progla{ena Me|unarodnom godinom {uma,
zamisle da su drvo i da nekome napi{u pismo o tome za{to je
va`no za{titi {ume. Pri tome su imali priliku da poka`u
vlastitu sklonost ka pisanju, ma{tovitost i pismenost.
a adrese po{tanskih operatera u Bosni i Hercegovini stiglo je
1335 pisama. @iri, u sastavu @eljka [aravanja — predsjednica,
Nina Kuvalja, Dragan Marijanovi}, Brane Jankovi}, Esmir
Salihovi} i Sadeta Mezet - ~lanovi, donio je jednoglasno odluku o
plasmanu deset najuspje{nijih u~esnika takmi~enja mladih u pisanju
pisama 2011. godine.
N
1. mjesto (500 KM) — Jasna Duranovi} - О.[. «Prva osnovna {kola »,
[iroki Brijeg predstavnica BiH na me|unarodnom takmi~enju u
pisanju pisama.
2. mjesto (300 KM) — Belma Halilovi} — O.[. «Kalesija», Kalesija
3. mjesto (200 KM) — Anja Mandi} — O.[. «Sveti Sava», Bijeljina
24
Poštar
Ovo troje u~enika dobivaju na poklon i bicikla.
Njihovi nastavnici maternjeg jezika bi}e nagra|eni sa po 100 KM.
Narednih sedam mjesta ravnopravno dijele u~enici:
Adnan Tufek~i} — O.[. ”^eli}”, ^eli}
Una Belko — O.[. ”Berta Ku~era”, Jajce
Ivana Karad`i} — O.[. ”Dositej Obradovi}”, Prijedor
Marin Brki} — O.[.” A. B. [imi}a”, Mostar
Mile Bo{kovi} — O.[.”Branko ]opi}”, Banja Luka
Maida Had`i} — O.[. ”^engi} Vila 1”, Sarajevo
Smiljan Ragu` — O.[. Stolac, Stolac
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:44 Page 25
Ovih sedam u~enika bi}e nagra|eni MP4 playerom.
@iri je odlu~io da za originalnu formu pisma posebno nagradi Doris
Dragojevi} u~enicu Osnovne {kole Gromiljak, Kiseljak.
Posebnu nagradu `iri je dodijelio Senadini Zlojo, u~enici Centra za
djecu i omladinu Los Rosales, Mostar, koja tako|e dobiva na poklon
MP4 player.
Sve nagrade bi}e uru~ene dobitnicima u oktobru ove godine, u
Mostaru, na sve~anosti uz Svjetski dan po{te, do kada }e biti poznata
i imena najuspje{nijih u~esnika na me|unarodnom takmi~enju.
Zdravo!
Ja sam [ljiva. Ja sam listopadno drvo. Rastem pokraj moje prijateljice Marelice.
Prolje}e se bli`i i mi smo vesele jer }emo ubrzo procvjetati. Imat }emo prekrasne cvjetove i jo{ ukusnije plodove. Moji cvjetovi }e biti bijeli, a Mareli~ini }e biti rozi. Dobit
}emo zelene listove. Sada smo uzbu|ene, ne samo zbog prolje}a, nego i zbog 21. o`ujka,
Svjetskog dana {uma. To je na{ dan. Tada }emo biti glavne. Volimo taj dan {uma, jer svi
nastoje da {e}u i posje}uju {ume. Mnoge organizacije za za{titu {uma sade drve}e. U to vrijeme
smo Marelica i ja najsretnije, jer }emo dobiti puno prijatelja i prijateljica. Mo}i }emo se s njima dru`iti,
igrati, u~iti o na{em domu… Tako|er }emo mo}i zajedno razgovarati i veseliti se. Na Svjetski dan {uma `elim
ljude podsjetiti na ne{to jako va`no. Na moj `ivot i na `ivote ostalog drve}a. Znate li vi samo kako smo
Marelica i ja tu`ne kada vidimo da netko baca svoje otpatke u prirodu?! To nam se nimalo ne svi|a. @elimo
da imate svijest o tome {to bacate u prirodu i kako bacate. Svoje otpatke bi trebali reciklirati. Samo razmislite o tome. Bacanje raznih vrsta sme}a je jako {tetno za Marelicu, na{e prijatelje, na{e ro|ake i mene. Vi
ljudi ni ne znate kako mi patimo! Samo mislite na sebe, a na nas nitko ne misli. Mi dajemo kisik, vrlo va`an
plin za `ivot vas ljudi i bez njega ne mo`ete `ivjeti. Vi udi{ete kisik, a izdi{ete ugljikov dioksid. Kod Marelice
i mene je to obrnuto. Mi udi{emo ugljikov dioksid, a izdi{emo kisik. To je sasvim dobro za nas jer je tako
ustanovljena prirodna ravnote`a. Ali, uvijek postoji neko „ali“. Vi ljudi ste morali izmisliti automobile.
Naravno, morali ste, ali bolje bi bilo kada bi na posao i{li biciklom ili pje{ice. Tada bi spa{avali drve}e, a
stekli bi i dobru kondiciju. Ja odmalena poznajem djevoj~icu Anu i dje~aka Marka. Oni su brat i sestra.
Uvijek poma`u svojoj majci i svome ocu u ~i{}enju {uma. Oni nikada ne bacaju otpatke u prirodu. U {kolu
idu pje{ice. Roditelji im idu na posao biciklom. Svojim prijateljima govore kako je va`no saditi drve}e i ~uvati
okoli{. Cijeli III-a razred je sadio drve}e na bre`uljku blizu {kole. Njihova u~iteljica je bila s njima. Nitko ne
baca otpatke u prirodu. Svaki u~enik ili u~enica ide pje{ice u {kolu. U~itelji~in dom je malo podalje od {kole,
pa ona na posao ide biciklom. Cijeli III.a razred bi trebao biti primjer svim ljudima na svijetu. Oh, Marelica
i ja smo jako sretne kad vidimo kako djeca ~uvaju prirodu. Ali smo mi tu`ne, jako tu`ne kada vidimo da ljudi
sijeku {ume. Od na{ih prijatelja prave papir i olovke. A tek kada sijeku {ume zbog ogrijeva! To je jako ru`no
i nekulturno. Jednom sam vidjela djecu kako se vra}aju iz {kole. Pri~ali su o satu biologije. Raspravljali su
o tropskim {umama. Tropske {ume su jedna vrsta {uma, ina~e one su na{e ro|akinje, jer smo mi listopadna
drve}a. Od listopadnih {uma se dobiva papir, olovke, drvo za obra|ivanje… U~enici su mislili da sve dolazi
iz tropskih {uma. To je nekim djelom i to~no, ali ne sve. U~enici su govorili o sje~i {uma. Dogovorili su se
kako }e nastavniku predlo`iti ideju o sadnji drve}a. Svaki u~enik je obe}ao da }e koristiti manje papira. Ili
da }e koristit reciklirani papir. Isto tako sam ~ula jednu majku koja je govorila k}eri: “Vidi{ li onu {umu
tamo? Tu {umu je moj razred sadio kada sam ja bila mala. Od tada je pro{lo trideset godina, a izgleda kao
da drvo nije ni naraslo. Vidi{, pro{lo je trideset godina od sadnje {ume, a sada ti treba samo trideset minuta
da posije~e{ jedno drvo.“ Kada sam to ~ula probudila sam Marelicu i ispri~ala joj sve o dobro}udnom pothvatu djece i o mudroj re~enici majke. Bile smo presretne za pothvat djece, ali i ganute re~enicom majke...
Jedan mali, ali vrlo va`an dio za ~uvanje {uma su rijeke. Mnogim {umama teku rijeke. Mojom {umom te~e
rijeka Li{tica. Lijepa je i brza. Marelica i ja je volimo. Rijeke su bogatstvo {uma. One ~ine {ume jo{ ljep{im.
Trebamo ~uvati rijeke, ako `elimo za{titi {ume. Marelica i ja tako|er volimo i cvrkut ptica u prolje}e. Kako
rekoh, bli`i se Svjetski dan {uma, pa bi bilo dobro da razmislite o o~uvanju i brizi za {ume - plu}a Zemlje.
Tako sam ponosna kada ~ujem da sam dio plu}a Zemlje. Dok vi razmi{ljate o mojoj poruci i o~uvanju {uma,
ja se idem igrati s Marelicom i do}i }e pti~ice na na{e grane te }e zapjevati svoju pjesmu. Svi }emo zajedno
u`ivati u prolje}u… Mislim da sam vas potaknula na razmi{ljanje o o~uvanju {uma.
Veliki pozdrav od Va{e male [ljive!
Po{tar
25
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:44 Page 26
Post vijesti
Korporacija EMS
dodijelila
priznanja
najboljima
ve godine dodijeljen je rekordan broj
nagrada po{tanskim operaterima za
kvalitet usluge EMS — ~ak 44. Nagrade su
dodijeljene za postignu}a u prethodnoj godini. Taj podatak govori u prilog ~injenici da se
sve vi{e po{ti u svijetu okre}e izazovu brzine
i kvaliteta koju zahtijeva dostava EMSpo{iljke te da nalaze na~ina da se uspje{no s
tim nose.
Zlatna priznanja dodijeljena su po{tama ovih
zemalja: Azerbejd`an, Barbados, ^ile, Makao,
Hong Kong, El Salvador, Njema~ka, Velika
Briatnija, Ma|arska, Japan, Ju`na Koreja,
Singapur, Slovenija i [vicarska.
To zna~i da su pobrojane zemlje ispunile nastro`ije standarde kvaliteta i brzine dostave
EMS po{iljki, uklju~uju}i kriterij da 95 posto
po{iljki bude uru~eno u okviru propisanog
vremena.
O
Olimpijski zadatak
za mlade pisce
a Me|unarodno natjecanje mladih u
pisanju pisama, Svjetska po{tanska
unija, u suradnji sa Olimpijskim komitetom, odabrala je olimpijsku temu za 2012.
godinu.
Povod je Olimpijada u Londonu 2012.
godine, gdje }e najboljima biti dodijeljene
odgovaraju}e medalje.
Zadatak mladim piscima bit }e da izraze
svoje vi|enje olimpijskih ideala.
Ovo natjecanje }e, kao i do sada, biti
otvoreno za sve mlade od devet do petnaest godina iz svih zemalja svijeta.
Po{te svijeta }e i ovom prilikom raspisati
konkurs i unutar svoje zemlje odabrati
najbolje pismo koje }e ih predstavljati na
natjecanju, a radovi moraju pristi}i u centralu UPU-a (Universal Postal Union) do
30. aprila 2012. godine.
Neovisni i stru~ni `iri }e odlu~iti o
najboljima do augusta 2012. godine, kako
Z
26
Poštar
bi se dodjela medalja mogla uprili~iti na
ceremoniji Olimpijskih igara u Londonu.
O~ekuje se da }e u~e{}e uzeti sve zemlje
~lanice UPU-a (191 ~lanica), uklju~uju}i i
one koje do sada nisu sudjelovale.
”Sna`no ohrabrujem sve ~lanice UPU-a da
uzmu u~e{}a u ovom natjecanju — one koje
su i do sada redovno u~estvovale, ali i one
koje nisu. Olimpijski pokret postavlja ciljeve koji ovaj svijet ~ine boljim mjestom i
kroz sport promovira univerzalne vrijednosti ~ovje~anstva kao {to su ljudske
vrline, prijateljstvo i po{tovanje
razli~itosti. U tom smislu iznimno je va`no
pozvati na sudjelovanje sve mlade svijeta
da izraze vlastito mi{ljenje o tome {ta
olimpizam zna~i za njih!”, istakao je u
pismu upu}enom svim po{tanskim
upravama svijeta Edouard Dayan, predsjednik Svetske po{tanske unije.
Srebrno priznanje uru~eno je po{tama:
Bjelorusije, Brazila, Kanade, Finske, Irske,
Italije, Kazahstana, Latvije, Litvanije,
Malezije, Maldiva, Moldavije, Mongolije,
Portugala, Senegala, Slova~ke, [panije,
SAD-a, Urugvaja, [vedske i Vijetnama.
Bronzano priznanje zalu`ile su po{te: Belgije,
Belizea, Mauricijusa, Holandije, St. Lucije,
Kine, Gr~ke, Etiopije i Tajlanda.
Tri posebne nagrade korisnika uru~ene su
po{tama Japana, Ukrajine i Ma|arske. Radi
se o naro~ito bitnim priznanjima, koja se
zalu`uju efikasno{}u koja podrazumijeva 96
postotnu uspje{nost u zadatim parametrima
dostave.
Wendy Eitan, direktorica Sektora za me|unarodne odnose Korporacije EMS, izjavila je da
je veoma sretna i uzbu|ena zbog ~injenice da
svake godine sve vi{e zemalja ispunjavaju
kriterije za dodjelu ovih priznanja.
Po statistici UPU-a, EMS usluga egzistira u
166 po{ti {irom svijeta, a u 2009. godini
imali su oko 50 miliona dostavljenih po{iljki.
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:44 Page 27
Tri miliona
po{tanskih maraka
sa temom - AIDS
ajmanje dvadeset po{ta
diljem svijeta priklju~it
}e se inicijativi Po{te
Bjelorusije i izdati po{tanske
marke sa motivim - AIDS.
Rezultat ove akcije je da }e
blizu tri miliona po{tanskih
maraka fluktuirati preko
granica dr`ava diljem svijeta.
Cilj je da se skrene pa`nja na
~injenicu da je pro{lo ve}
vi{e od trideset godina od
otkri}a ove bolesti od koje su
stradali milioni ljudi, da lijek
jo{ uvijek nije prona|en te da se istakne potreba za intenziviranjem prevencije.
Od po~etka epidemije, dakle u posljednje tri decenije, inficirano je oko 60
miliona ljudi, dok ih je oko 30 miliona umrlo od posljedica zaraze ovim
virusom.
U ovoj akciji sudjelovat }e po{te ovih zemalja: Bjelorusija, Brazil, Burkina
Faso, Kamerun, Hrvatska po{ta Mostar, Fiji, Iran, Irak, Kazahstan,
Luksemburg, Nova Kaledonija, Malavi, Moldavija, Pakistan, Slova~ka,
Rumunija, Rusija, Turska, Ukrajina i Urugvaj.
Po{tanska administracija Ujedinjenih nacija (UNPA) sudjelovat }e u ovoj
akciji izdavanjem tri po{tanske marke sa ovom temom, koje }e biti pu{tene
u promet u UN kancelarijama u New Yorku, @enevi i Be~u.
”Po{tanske marke — ta minijaturna umjetni~ka djela — plemeniti su
ambasadori zadu`eni da prenesu poruke onome u ~ije ruke po{ta do|e.
N
Svjetska po{tanska unija je ponosna {to se ovako veliki broj po{tanskih
operatera u svijetu odazvao pozivu da se na ovaj na~in skrene pa`nju na
goru}e pitanje u svijetu kakvo je AIDS”, re~eno je u saop}enju koje je
izdala Svjetska po{tanska unija.
Mnoge od ovih maraka pojavile su se jo{ u junu 2011. godine, u povodu
sjednice Ujedinjenih nacija na najvi{em nivou, na ~ijem je dnevnom redu
bila problematika AIDS-a u svijetu (08-10. juna).
Sjednica je, ina~e, rezultirala platformom Ujedinjenih nacija, kojom je
odre|en kurs daljeg djelovanja po pitanju AIDS-a.
”Ovo je va`na i sjajna inicijativa kojom se ljudima {irom svijeta progovara
o AIDS-u”, rekao je Michel Sidibe, izvr{ni direktor Programa za AIDS UNa (UNAIDS).
Program isti~e da je jedna od najgorih barijera ona koju okolina stvara
prema osobama oboljelim od ove bolesti. Po{tanske marke sa svojim
motivima {alju nedvosmislene poruke i poti~u na zaustavljanje te diskriminacije i otvaranje dijaloga. U svjetlu brisanja tih barijera, njihova uloga je
nemjerljiva.
Kraljevsko
vjen~anje
Ljubitelji britanske kraljevske porodice
koji `ele pratiti vjen~anje princa VVilliama
i Kate Middleton mo}i }e uzeti {ator i
smjestiti se u kraljevskom kampu. Svi oni
koji `ele 29. aprila biti u Londonu
povodom kraljevskog vjen~anja, a ne
mogu si priu{titi skupe hotele, sada su
dobili jeftiniju alternativu za 75 funti po
osobi. Ovom doga|aju su se pridru`ile i
po{te na Novom Zelandu i {tampale
marku sa likovima princa VVilliama i
mlade Kate Middleton. (Reuters)
Poštar
27
Postar 40:postar 17.qxd 6.7.2011 13:44 Page 28
© Copyright 2024 Paperzz
