FENIX FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Dekanica Filozofskog fakulteta, prof.dr. Slavica Juka Dr. Davor Pavuna poručio studentima Filozofskog fakulteta Filozofski fakultet kao srce i duša jednoga naroda Zabranjujem vam prosječnost, budite pobjednici! Uvodnik Bogatstvo različitosti je naša velika prednost F Izdavač Filozofski Fakultet Glavna urednica Irena Mrnjavac Zamjenica urednice Jelena Čevra Uredništvo Emilija Pavičević, Ivan Kraljević, Ivan Vidović, Monika Petrić Fotografije Marija Pušelja, Tamara Trajkovski Lektura Emilija Pavičević, Ivan Vidović, Zorana Krstičević ilozofski fakultet je kruna svakog Sveučilišta, pa čak i cijelog jednog društva. Naš, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, osim onih uobičajenih smjerova, okuplja još i novinare i politologe. Razlog je to više, da ima kvalitetan, raznovrsan, ma najbolji časopis na Sveučilištu. Fenix to trenutno zasigurno nije, ali zajedničkim radom svih nas, može i mora to biti. Nekada se čini da naši studenti nisu složni, da su im te velike različitosti, počevši od izbora studija, prevelika prepreka. No upravo to bogatstvo različitosti, je naša velika prednost, samo ako je usmjerimo u isti cilj. Ako ništa drugo, taj cilj nam je svima, sigurna sam, što kvalitetnije studiranje. Svi studenti zajedno, u suradnji s vodstvom fakulteta, s udrugama koje djeluju pri njemu, mogu velike stvari uraditi, kao što su radili i do sada. Upravo o tim postignućima pisali smo i u ovom broju. Trudili smo se obuhvatiti sva događanja na fakultetu, što je bilo iznimno teško jer ovo uredništvo naknadno izabrano. Također, nastojali smo ukazati i na trenutne probleme, barem one koje mi vidimo. Upravo iz ovih razloga, iznimno je važno da se uključimo svi. Fenix je časopis svih studenata, svi vi možete poslati svoje tekstove, fotografije, radove bilo koje vrste. Zašto da vaš rad, ili rad vašeg odsjeka ostane u sjeni, zašto da još i postignuća ovog jedinog Sveučilišta na hrvatskom jeziku, pored svih njegovih problem, ostanu nepopraćena. Tu je i nova-stara rubrika posvećeni literarnim, književnim studentskim uradcima, a pored događanja na fakultetu, u broj smo uvrstili i mali doprinos onoj zimskoj, prirodnoj katastrofi, koja će nam dugo ostati u sjećanju, kao podsjetnik i opomena. Jednostavno moramo biti spremni na sve što nam studiranje ili život nudi. Spremni moramo biti i na modernizaciju: online prijavljivanje ispita, akreditacije, nove studije, političke promjene poput ulaska u Europsku uniju, itd. No, osim što se trebamo ponositi svojim postignućima, ne smijemo zaboraviti ni na tuđe. Mostar, kao ni naš fakultet, nije centar ni svijeta ni BiH. Te osim što svoje probleme ne možemo rješavati samo tu, moramo biti upoznati sa cijelom situacijom, ovaj put, sa situacijom na drugim bh fakultetima. No, da ne duljim, sve ćete to pronaći unutra, i nadam se, biti zadovoljni pročitanim. Cijeli ovaj uvodnik pa i sami broj Fenixa, „mirisat“ će vam možda na tu toliko spominjanu letargiju. No htjeli mi to priznati ili ne, ona je zaista u velikoj mjeri prisutna, i zbog nje će, ako već nije, zasigurno cijelo naše društvo ispaštati. A sjećate se, Filozofski fakultet je duša svakog društva. Glavna urednica, Irena Mrnjavac Sadržaj Uvodnik 2 Bogatstvo različitosti je naša velika prednost Vijesti Doškolovanje Prijelom i tisak Fram Ziral d.o.o., Mostar 4 Bibliotekarstvo Kontakt [email protected] 4 ISS- on-line prijava ispita Filozofski fakultet nastavlja moderniziranje Izabrani novi predstavnici Studentskog zbora Filozofskog fakulteta 5 Iskoristite ih 2 FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Sve češće akcije darivanja krvi na našem fakultetu 5 Humanost nema cijenu 6 Samo za brucoše! Radom i trudom do Rektorove nagrade 7 Najbolji mama i sin I ove godine u sklopu Dana Studentskog zborasveučilišni malonogometni i košarkaški turnir 7 Počinju sportske aktivnosti Intervju Dekanica Filozofskog fakulteta, prof.dr. Slavica Juka 8 Filozofski fakultet kao srce i duša jednoga naroda Premijer Milanović posjetio Sveučilište u Mostaru 10 RH kulturno i povijesno pripada Europskoj uniji Život očima znanstvenika 12 Budite pobjednici Filozofski fakultet bio domaćin velikog kongresa germanista 13 Međunarodno druženje na njemačkom Na Filozofskom fakultetu održan Međunarodni znanstveni simpozij Ivo Andrić 14 Svojatanje Andrića – uvijek aktualna tema Javna tribina pod naslovom „Vjerske zajednice i politika u Bosni i Hercegovini“ 15 Zajednički jezik Crkve i politike Na Filozofskom fakultetu održan Međunarodni znanstveni skup Ruđer Bošković 16 Krater na Mjesecu nosi Boškovićevo ime Dobrovoljni rad – korak bliže zaposlenju 17 Tko je rekao da je bolje džaba ležati, nego džaba raditi? Udruga studenata socijalnog rada ZAMFIS izabrala novo vodstvo 18 Promicanje volonterizma i afirmacija studenata Još jedan uspješan projekt Hrvatskog studentskog politološkog foruma 19 I nas se tiče Jedini Institut za latinitet u BiH je na našem Sveučilištu 20Malo nas je, al’ nas ima Međunarodno znanstveno stručno savjetovanje– „Predstavljanje žena u medijima“ 21 Promijenimo svijest umjesto cvijeća u vazi Intervju Profesor engleskog jezika i književnosti Robert Sullivan 22 Sveučilište u Mostaru u posljednjih nekoliko godina postiglo je ogroman napredak FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Istražili smo Filozofske fakultete u BiH 24 Filozofski fakulteti u Bosni i Hercegovini Filozofski fakultet u Sarajevu Where I Lived, and What I Lived For Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” Umjesto novinarstva-komunikologija Filozofski fakultet u Banja Luci Prednosti i nedostatci Filozofskog fakulteta u Republici Srpskoj Reportaža 26 Put iz snježnog Mostara Akreditacije visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini 27 I Filozofski fakultet pristupio reviziji Potpisan Sporazum ”Borba protiv korupcije u obrazovanju” 27 Prekinimo šutnju Studijsko putovanje studenata socijalnog rada 28 Priprava za odabrano zanimanje Studenti arheologije na terenskoj nastavi pronašli vrijedno arheološko nalazište 30 Što smo iskopali Kolumna 32 „U Francuskoj gori, u Koreji ginu, a naši studenti fuka piju“ Josip Tabak sudjelovao u projektu Hrvatske radio televizije 33 Knez Borna na Filozofskom fakultetu Studenti latinskog jezika pokrenuli dramsku sekciju 34 Gaudeamus igitur – radujmo se dakle Stručno studijsko putovanje studenata hrvatskoga jezika i književnosti 35 Djelić hrvatske kulture Kritika predstava „Kajališni sat“ i „Otirač-uan men šou“ 36 Što su studenti gledali kroz godinu Kolumna 38 Politička filozofija je čašćenija i bolja od liječničkog umijeća Kolumna 39 Život mladih u Mostaru Feljton 40Propast srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva Književni kutak 3 Vijesti Doškolovanje Bibliotekarstvo Ovaj novi i zanimljivi studij doškolovanja pridonijet će osuvremenjivanju knjižnica Pripremila Nikolina Marinović P ored dvaju studija doškolovanja, Odnosi s javnošću i Novinarstvo i Socijalni rad Filozofski fakultet u Mostaru uvodi novi studij doškolovanja – Bibliotekarstvo na ovoj akademskoj godini 2011./2012. Cilj ovog novog studija je omogućiti bolji napredak svima onima koji rade na području bibliotekarstva i knjižničarstva ili žele raditi. Student tijekom ovog studija stječe bolju sposobnost u snalaženju i organizaciji bibliotekarstva. Rok trajanja ovog studija je 2 godine. Pri upisu prednost najčešće imaju prvostupnici hrvatskog jezika i književnosti i informacijskih znanosti. Ovo mada jako staro zanimanje kroz povijest se stjecalo radom u knjižnici. Tek početkom 19. stoljeća uvodi se u sustav školovanja. Škole su se nalazile na području SAD-a i Njemačke. Početkom 20. st. u Europi osnivaju se uz najveća sveučilišta, a to su bili: Munchen, Leipzig, Kopenhagen, London i Padova. U 4 Hrvatskoj bibliotekarsko formalno oživljava 1961. godine kao poslijediplomski studij bibliotekarstva, dokumentalistike i informacijskih znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od 1967. do 1978. na Pedagoškom fakultetu u Rijeci osnovan je studij bibliotekarstva kao više stručne spreme. Dodiplomski studij bibliotekarstva pokrenut je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1976., a poslijediplomski studij od 1994. Na Pedagoškom fakultetu u Osijeku bibliotekarstvo se može studirati od 1998. Danas se bibliotekarstvo razvija unutar informacijskih znanosti kao jedna od glavnih disciplina. Omogućuje bolju razmjenu, organizaciju, klasifikaciju i katalogizaciju informacija kroz knjige. Vjerujemo da će ovaj novi studij doškolovanja na našem fakultetu stvoriti kvalitetni radni kadar koji će pridonijeti razvoju boljih uvjeta u knjižnicama, bilo da se radi o školskim, sveučilišnim ili gradskim knjižnicama. ISSon-line prijava ispita Filozofski fakultet nastavlja moderniziranje Ovaj, za naše Sveučilište još uvijek prilično novi sustav, na Filozofskom fakultetu prvi su probali studenti prve godine Pripremila Maria Džalto B rucoš ste, a dosadilo vam je čekanje u redu za prijavu ispita? Od nedavno svoje ispite možete prijaviti na lakši način. Filozofski fakultet, odlučio se modernizirati, te je uveo nešto novo za naše studente. ISS-online prijava ispita. Ovakav način prijave ispita uveo se isključivo radi uštede vremena našim studentima, i radi olakšavanja posla našim kolegama na studentskoj referadi. Student će u sustavu pored obveznih kolegija vidjeti i sve ponuđene izborne kolegije zimskog semestra one studijske grupe koju studira. Student prijavljuje/odjavljuje samo onaj izborni kolegij koji je upisao. Ako na popisu predmeta nema izbornog kolegija koji je student upisao, potrebno je prijaviti u referadu. Rok za prijavu ispita preko ISS-a Ispitni rokovi se mogu prijaviti Kako prijaviti ispite? 2 dana (najkasnije dva dana) Nakon preuzimanja korisnič- prije termina ispita, a odjaviti kog imena i lozinke na refera- 1 dan prije termina ispita. di, za pristup aplikaciji, potrebPrilikom upisa ocjene u no je preuzeti i pročitati upute indeks, student mora ponijeti za korištenje ISS-a. Ukoliko se prijavnicu. Ukoliko je student student ne može prijaviti u su- položio ispit na predroku ili stav ili ne vidi predmete one preko kolokvija, potrebno je studijske grupe koju studira, da prijavi ispit preko ISS-a na potrebno je što prije prijaviti u nekom od redovnih rokova, u studentsku referadu, kako bi se dogovoru s nositeljem kolegija. greške uklonile te student mo- Svi položeni ispiti moraju biti gao prijaviti ispite. uneseni u ISS. FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Vijesti Izabrani novi predstavnici Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Iskoristite ih Oni su naša spona s fakultetskim čelnicima, profesorima, zagovarači naših želja i projekata u Zboru Pripremila Irena Mrnjavac N ema intervjua, nema članka, galerije. Dok se ne dokažu, samo informacija. Dakle, ovih 8 mladih ljudi, predstavlja studente 4 godine našeg fakulteta. Oni su, kandidiravši se, a onda i prihvativši tu funkciju, obvezali se predstavljati nas, naše potrebe i prava, a samim tim i odgovarati nam. E sad, koliko prava mi imamo pozivati ih na odgovornost? Kad uzmete u obzir da 5. godina nema predstavnika, jer se nitko nije kandidirao i to da su samo predstavnici 4. godine imali konkurenciju, a ukupno je na izbore, izašlo 10,98 % studenata. Pa i nemamo baš. Birali ih ili ne, tu su zbog vas, kao i cijeli Zbor, i to ne samo jer smo im dali tih 10km. Oni nisu tu da nam osiguraju jeftinije cijene pića na kojekakvim zabavama, nego da nam osiguraju kvalitetnije studiranje. Predstavnici Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru 1. godina: Ivana Rajič i Zoran Kolobara 2. godina: Bruno Bokšić i Josip Antičević 3. godina: Vedran Biokšić i Ivana Leko 4. godina Marinko Šanje i Božana Levarda Predsjednik: Vedran Biokšić Sve češće akcije darivanja krvi na našem fakultetu Humanost nema cijenu Posebno su se iskazali studenti povijesti Pripremio Ivan Vidović F ilozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru još jednom je organizirao akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Predbožićni duh dobročinstva 13. prosinca 2011. vukao je osobe u zgradu popularno zvanu „baraka“, a ukupan broj darovanih doza zaustavio se na brojci 69. Osim studenata rukav je hrabro zavrnulo i šestero profesora i asistenata, te troje djelatnika administracije. Ukupan broj studenata koji su se odazvali akciji bio je 60 od čega je troje bilo s drugih fakulteta. To će reći da se na ovu akciju ukupno odazvalo 57 studenata Filozofskog fakulteta. Posebno su se istaknuli FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. studenti povijesti, točnije njih dvadeset i četvero, koji su činili najmnogobrojniju skupinu koja se odazvala akciji. Uz zahvale svima koji su se odazvali ovoj akciji, pozivamo ostale studente te profesore i asistente na priključivanje sljedećim akcijama dobrovoljnog darivanja krvi i spašavanju nečijeg života. 5 Vijesti Samo za brucoše! Dvopredmetni studiji su: 1. Hrvatski jezik i književnost – engleski jezik i književnost 2. Hrvatski jezik i književnost – njemački jezik i književnost 3. Hrvatski jezik i književnost – filozofija 4. Hrvatski jezik i književnost – latinski jezik i rimska književnost 5. Hrvatski jezik i književnost – povijest 6. Hrvatski jezik i književnost – povijest umjetnosti 7. Hrvatski jezik i književnost – pedagogija 8. Engleski jezik i književnost – njemački jezik i književnost 9. Engleski jezik i književnost – filozofija 10. Engleski jezik i književnost – latinski jezik i rimska književnost 11. Engleski jezik i književnost – povijest 12. Engleski jezik i književnosti – povijest umjetnosti 13. Engleski jezik i književnost – arheologija 14. Njemački jezik i književnost – filozofija 15. Njemački jezik i književnost – latinski jezik i rimska knjiPripremila Maria DŽalto ževnost lanirate donijeti jednu od najtežih odluka u vašem živo16. Njemački jezik i književnost – povijest tu? Što poslije srednje škole? Ne znate koji fakultet upisa17. Njemački jezik i književnost – povijest umjetnosti ti? Izaberite Filozofski fakultet u Mostaru, koji vam nudi 18. Njemački jezik i književnost – arheologija mnoštvo kako starih, tako i novih smjerova. Filozofski fakultet 19. Filozofija – povijest studentima nudi 7 jednopredmetnih, te 9 dvopredmetnih studija, 20. Filozofija – povijest umjetnosti koji različitim kombiniranjem čine 45 studijskih grupa. 21. Filozofija – latinski jezik i rimska književnost 22. Filozofija – arheologija Smjerovi na Filozofskom fakultetu: 23. Filozofija – pedagogija 1. Engleski jezik i književnost 24. Povijest – povijest umjetnosti 2. Njemački jezik i književnost 25. Povijest – latinski jezik i rimska književnost 3. Filozofija 26. Povijest – pedagogija 4. Latinski jezik i rimska književnost 27. Povijest – zemljopis 5. Povijest 28. Arheologija – povijest umjetnosti 6. Povijest umjetnosti 29. Arheologija – latinski jezik i rimska književnost 7. Arheologija 30. Arheologija – povijest 8. Novinarstvo 31. Informacijske znanosti – hrvatski jezik i književnost 9. Psihologija 32. Informacijske znanosti – engleski jezik i književnost 10.Politologija 33. Informacijske znanosti – njemački jezik i književnost 11.Socijalni rad 34. Informacijske znanosti – latinski jezik i rimska književnost 12.Informacijske znanosti. 35. Informacijske znanosti - filozofija 36. Informacijske znanosti – povijest Studiji su organizirani jednopredmetno i dvopredmetno. 37. Informacijske znanosti – povijest umjetnosti Jednopredmetni studiji: Studiji Pedagogija i Zemljopis su studiji Fakulteta prirodo1. Hrvatski jezik i književnost slovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, 2. Arheologija a mogu se upisati u kombinaciji s nekim od naših studija, kako je 3. Novinarstvo gore navedeno. 4. Psihologija Filozofski fakultet radi po Bolonjskom procesu, tako da svi 5. Politologija studiji traju u vremenskom roku 3+2 godine studija. Sa završene 6. Socijalni rad 3 godine studija, dobivate zvanje prvostupnika, dok sa ostale za7. Informacijske znanosti vršene 2 godine, postajete magistar struke. P 6 FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Vijesti Radom i trudom do Rektorove nagrade Najbolji mama i sin Josip Mikulić student 3. godine politologije dobitnik Rektorove nagrade na Filozofskom fakultetu Pripremio Ivan Kraljević P reko trnja do zvijezda, kaže stara latinska izreka. Kako bi došli do cilja i ostvarenja svojih snova, mnogi ljudi su spremni na velika i posebna odricanja. Neprospavane noći, sati i sati učenja, ispiti i literatura djelić su žrtve za uspjeh. Za mnoge stvari, kako bitne tako i one manje bitne, pronađe se mjesta u medijskom prostoru, no stječe se dojam kako su ipak najbolji studenti ponekad uskraćeni. Jedni od takvih su i dobitnici Rektorove nagrade. No, njima medijska propaganda i nije potrebna. Njima se zasigurno ponose njihovi roditelji i članovi obitelji, prijatelji te nekadašnji učitelji i profesori. Na svečanosti Dana Sveučilišta rektor Vlado Majstović svake godine uruči Rektorovu nagradu za 20 najboljih studenata Sveučilišta koji postižu izniman i zavidan uspjeh. Ove godine dogodila se jedna zanimljivost, a ujedno i velika čast. Među dvadesetero najboljih našli su se majka i sin, Gordana i Josip Mikulić iz Kočerina kod Širokog Brijega. Josip je student treće godine studija politologije na Filozofskom fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Za njega, kao studenta s prosjekom ocjena 5.0, poseban je osjećaj biti jedan od dvadesetero najboljih studenata, posebno ako se zna da na Sveučilištu u Mostaru studira više od 16.000 studenata. Kako sam Josip Mikulić kaže do tog cilja doveli su ga sati i sati učenja stručnog gradiva, dobri temelji iz škole, ali i čitanje dodatne literature. Ljubav prema društvenim znanostima potaknula je Josipa da upiše studij politologije i da se uhvati u koštac s razmišljanjima i najrealnijim političkim modelima kako bi u budućnosti kao politolog svojim znanjem doprinio rješavanju brojnih problema s kojima se ljudi različitih društvenih slojeva svakodnevno susreću. Također, nakon završenog studija planira raditi na fakultetu te prenositi svoje znanje onima koji tek dolaze u vode kojima on plovi već godinama. I ove godine u sklopu Dana Studentskog zbora- sveučilišni malonogometni i košarkaški turnir Počinju sportske aktivnosti Pripremio Mirko Leko S tudentski zbor Sveučilišta u Mostaru organizira razne projekte kulturnog i športskog sadržaja za studente našeg Sveučilišta koje broji oko 16.000 studenata. Jedan od tradicionalnih projekata je Sveučilišna malonogometna liga i Sveučilišni košarkaški turnir, no ove godine pojavljuju se i neke novine poput teniskog i stolnoteniskog turnira pikada, tavle i šaha. Utakmice će se igrati na terenima na Kampusu. Prije ovog, Filozofski fakultet će imati i svoj interni turnir, te će onda s njega, poslati najbolju ekipu. Prijaviti se mogu svi zainteresirani, a dodatne informacije možete dobiti u uredu Studentskog zbora ili na broj telefona 036/311-947 . FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. VRIJEME ODRŽAVANJA TURNIRA 07. 05. počinje malonogometni turnir 21. 05. – 25. 05. teniski turnir 14. – 18. 05. jednodnevni turniri (stolnoteniski, pikado, tavla, šah) 7 Intervju Dekanica Filozofskog fakulteta, prof.dr. Slavica Juka Filozofski fakultet kao srce i duša jednoga naroda Informacije poput napretka u provođenju Bolonjskog procesa, svim novostima na fakultetu, novim prilikama za naše studente, ...provjerili smo kod same dekanice Razgovarala Irena Mrnjavac Mislim da je taj studij pravi odgovor na ovo globalizacijsko i recesijsko vrijeme. Na pravi smo način razumjeli što znači ▶U medijima ste već na- koristiti informacije u punom javili i otvaranje nekih kapacitetu. Zahvaljujući FiloMi smo odredili kvote te će poposve novih studija. zofskom fakultetu Sveučilišta nuda ove godine biti pojačana Mi na tome radimo, to bi bili u Zagrebu, mi smo pristupili za nekoliko novih studijskih studiji rehabilitacijskih i edu- realizaciji dvaju smjerova: kombinacija. Prvo bih naglasila kacijskih zanosit, konkretno, bibliotekarstva i informatoloda će se engleski i njemački je- studij logopedije i defektologi- gija. Kada će ići drugi studiji, zik te njihove književnosti moći je. No taj elaborat tek izrađu- ovisi i od društvenog okružstudirati i jednopredmetno. jemo, to je nešto novo za naš ja, npr. kada će biti potrebna Zatim studij novinarstva koji fakultet, program je iznimno muzeologija, arhivistika, ali se do sada studirao isključivo složen jer ga nema u Bosni i važno je da smo mi te studije kao jednopredmetan, u našoj Hercegovini, ali ima jedan u usvojili novoj programskoj orijentaciji, Zagrebu. Aktivnosti na tom ponudit ćemo ga u kombinaciji programu su u punom kapa- ▶Bolonjski proces se provodi već pet godis drugim studijima. Naravno da citetu, no imaju i one adminina. Pored pozitivnih, je on nenastavni studij, ali zašto strativne situacije koje ne ovise koje ste naveli, koliko se ne bi mogao studirati s npr. samo od odluka fakultetskih je loših promjena koje studijem filozofije, povijesti ili vijeća nego i od drugih instije ovaj proces uzrokonekim jezikom. Govorim na- tucija, te ne mogu reći kada će vao? ravno o sljedećoj akademskoj biti dovedene do kraja. Loše strane su pogotovo u godini, odnosno o našim brunastavnim zanimanjima evicošima. Poslušali smo interes ▶Od ove akademske godine imamo i dentne. Kao prvo, ideja Bolonjjavnosti, odnosno potencijalnih studije informacijskih skog procesa je bila da se što kandidata te proširujemo proznanosti. više ljudi zaustavi u procesu gramski sadržaj. Upravo se radi ▶Počela je Smotra Sveučilišta, imate li neke procjene o broju novih studenata koji će se upisati na Filozofski fakultet? 8 o mogućnostima Bolonjskog procesa, koji donosi fleksibilnost nastavnih programa. studiranja i ode u proces rada. Dogodilo se nešto drugo To su bila neka nedovršena zanimanja, te se većina studenata odlučila na studiranje od 5 godina, te da postanu magistri struke. Ekvivalencija tome je raniji diplomirani ekonomist, inženjer, profesor itd. Tako se on u procesu rada u mnogim nenastavnim disciplinama može koristiti, premda ga tržište rada teško prepozna. Međutim, u nastavnim disciplinama, ako nam netko završi kao prvostupnik, onda je on pomoćnik nastavniku razredne nastave. Takav vid rada otežava i nama i studentima, te već možemo čuti ideje u različitim državama, pogotovo u Republici Hrvatskoj, pa evo pomalo i kod nas,o integriranim studijima. ▶Upozoravali ste da tržište još uvijek nedovoljno prepoznaje prvostupnike. Ima li tu nekog napretka? FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Intervju Radi se o nerazumijevanju Bolonjskog procesa. Trebalo nam je odmah biti jasno, kao što je slučaj u Republici Hrvatskoj, gdje su raniju višu školu prepoznali kao ekvivalent prvostupniku. Imamo mi dosta anomalija, počevši od nedavno uvedenog devetogodišnjeg školstva, a da još nismo sigurni što znači ta deveta godina, koje su kompetencije time ostvarene, te tko snosi te troškove. Problem je opet općenito strategija. Mi smo priznali samo jednu činjenicu da ono prethodno četverogodišnje obrazovanje i godinu dana apsolventskog staža, nije bilo prepoznato u europskim zemljama. Dakle, usvojili smo kriterij mjerljivosti, i zna se sada da naš diplomski rad nosi 30 bodova. To smo samo stavili u okvire, kao kriterij prepoznavanja za mogućnost mobilnosti studenata, diploma, radne snage i razvoja tržišnog gospodarstva. ▶Kakva je mobilnost naših studenata? Puno važnije od pokretljivosti odnosno mobilnosti, je da diplome naših studenata budu priznate i vani, validne, da postoji ekvivalencija sa drugim Sveučilištima u Europi. Sasvim je poznato da su na našem fakultetu gostovali studenti iz raznih zemalja, Poljske, Švedske, Turske, Grčke itd. Međutim, postavlja se pitanje, kako osigurati financijske uvjete tim studentima, osigurati smještaj, prehranu i ostalo? Je li društveno okružje spremno za to, je li spremno omogućiti razmjene te vrste, a mi smo to spremni osigurati koliko je god potrebno. ▶ Mijenja li što, napokon doneseni Zakon o visokom obrazovanju u ovoj županiji? Mi smo i prije ove promjene, imali Okvirni zakon o obrazovanju, te smo sve pravne akte usklađivali s njim. Jer da smo čekali, ne bi imali već tri generacije studenata na doktorskim studijima. Tako da u kvalitativnom smislu Zakon ne mijenja ništa, ali u svakom slučaju olakšava, jer je sada na jednom mjestu posložena cijela ta pravna regulativa. Ako studenti prepoznaju dosljednost u radu profesora, on sigurno neće imati problema s njihovim sudjelovanjem. Taj odnos, proces, mora biti interakcija, mora biti dosljedan i mora podrazumijevati i razumijevanje ali i dobru volju. Ali uloge ne možemo mijenjati, svi moramo svoje zadaće izvršavati. Nije to ništa novo, ova formula je poznata odavno, i vjerujem da je i najučinkovitija. ▶ Posljednjih se dana dosta govori o korupciji u visokom obrazovanju. Ima li korupcije na Filozofskom fakultetu? Mišljenja sam da se mora njegovati tzv. institut drugog profesora, što je kod nas već praksa. Dakle, ukoliko student ne položi ispit kod jednog profesora, ima pravo tražiti da ga ispituje drugi. Također, u povjerenstvima, ne može sjediti profesor kod kojega je student već padao ispit. Osobno nisam upoznata s nekim korupcijskim situacijama, a ukoliko takvih problema bude, ti će profesori s moje strane naići na veliku osudu, i takav profesor više ne bi imao mjesta na našem fakultetu. ▶Gdje ima prostora za napredak, kada govorimo o odnosu profesor-student, i suprotno? FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. 9 Premijer Milanović posjetio Sveučilište u Mostaru RH kulturno i povijesno pripada Europskoj uniji Pripremio Ivan Kraljević U p oslij ep o dne vnim Suradnja našeg satima drugog dana Sveučilišta s onima svog službenog pou RH ostaje ista, sjeta Bosni i Hercegovini, prekao i pogodnosti mijer Milanović posjetio je i za naše studente Mostarsko sveučilište, jedino sveučilište na hrvatskom jeziku u BiH. Milanović se u velikom amfiteatru Filozofskog fakulteta sastao sa profesorima i studentima te održao prigodno predavanje na temu „Republika Hrvatska pred ulaskom u Europsku uniju“. Predsjednika hrvatske Vlade kao i sve nazočne pozdravio je rektor Sveučilišta Vlado Majstorović istaknuvši kako je ovaj posjet jedno veliko priznanje za Sveučilište, ali i ujedno nova nada za uspjeh hrvatskih institucija u Bosni i Hercegovini. „Iako EU nije jamstvo uspjeha za sve, pogotovo one zemlje koje se bahato ponašaju, ona je ipak svjetonazor kojem RH kulturno i povijesno pripada. Također ona nije krava muzara 10 FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. iz koje će se čupati novci već je ona rezervoar budućnosti i razvojni projekt koji potpomaže one zemlje koje se obvežu na pravila koja će vrijediti za sve podjednako. Iako nije savršena ona je trenutno najsavršeniji model kojem i Hrvatska pripada“ – riječi su premijera Milanovića. Nakon predavanja nazočni studenti su postavljali pitanja premijeru koji je najavio daljnje ulaganje u Sveučilište i SKB u Mostaru. Premijer je govorio o mogućnostima koje nudi EU za Hrvate u BiH za koje će tražiti legitimnu zaštitu u sastancima s dužnosnicima ove zemlje. „Hrvatska Vlada će i dalje brinuti i skrbiti za Hrvate u BiH, a u unutarnju politiku države se ni u kojem slučaju nećemo miješati. Za nas je praktičnije pomagati BiH na putu u EU jer će i nama onda biti lakše“, zaključio je hrvatski premijer. FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Novoizabrani hrvatski premijer Zoran Milanović za svoj prvi službeni posjet nekoj zemlji izabrao je Bosnu i Hercegovinu. Ovim potezom nastavio je politiku Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH započetu dolaskom Ive Josipovića na čelo države. Tom prigodom posjetio je Sarajevo, Vitez, Široki Brijeg i Mostar i obišao sve veće kulturne i obrazovne institucije gdje se sastajao s političkim čelnicima, gospodarstvenicima i stanovništvom tih mjesta. Posebno raduje činjenica da je za razliku od nekih svojih prethodnika posjetio upravo mjesta i regije gdje živi najviše Hrvata. ?? na kraj S obzirom na to da je socijaldemokrat gosp. Milanović je izbjegavao politička pitanja odbivši odgovoriti na pitanje jednom studentu što misli o socijaldemokraciji u BiH i koliko ona ima dodirnih točaka s istom u svijetu i Europi. 11 Život očima znanstvenika Prof. dr.sc. Davor Pavuna održao vrlo zanimljivo i inspirirajuće predavanje na našem fakutetu Budite pobjednici Pripremila Monika Petrić „ Put, istina i život nisu iluzije – to jest život. “ 12 jedno predavanje, ali to nije točno. Svatko je došao s drugom razinom svijesti, svi imaju svoje dojmove.“ Ovo veoma zanimljivo predavanje konstantno je prekidao pljesak koji se orio amfiteatrom. Način na koji je objašnjena fizika u korist čovjeka je izvanredan, nadasve nov i razumljiv. Prikaz cijelog ljudskog postojanja koje je iznad svega velika tajna, a koji je objašnjen ne samo kroz znanost nego i kroz duhovnu sferu, sada je opisan puno drugačije nego što smo očekivali, i moram priznati nego što se vjerojatno itko nadao. iječi su kojima je prof. „Čovjek nije intelektualac. dr. sc. Davor Pavuna Čovjek je prije svega duhovno započeo predavanje biće. Esencija čovjeka nije što u amfiteatru Filozofskog fa- radiš, nego kako? Svi ste Božja kulteta 9. ožujka 2012. Uz to bića ili vjerujete u Krista ili ste je naglasio da kao akademski antikrist. Boga se ne dobiva iz građani moramo poštovati razuma. Svatko je Božje, indiistinu, no ne moramo se složiti vidualno autentično biće.“ s njom. „Vi mislite da slušate Istaknuo je kako su priroda i svemir kodirani. Svaka unutrašnjost ima dvije komponente, a u tišini svatko od nas osjeti svoju svijest. Opisao je život kao jednu aktivnu, kreativnu inteligenciju koja u sebi nosi kod. Naglasio je kako jedna osoba mijenja kompletnu R sliku nacije. Također izjavio je da nije znanost istina, a čovjek podskup, nego obrnuto. Rekao nam je da smo svi mi kapljica svijesti ljubavi – ne tijelo. Tko bi rekao da se znanost i vjera mogu tumačiti u istom konceptu? Na ovom predavanju to je bilo nešto što se podrazumijeva samo po sebi. Svi smo to prihvatili kao novu misao o kojoj će se još dosta raspravljati. Vjerujem da nas je znanost privukla da studiramo, ali vjera je ta iz koje crpimo snagu da zaista postanemo dostojni prenositi sve naše znanje u korist dobrog, u korist duhovnog. Kao što je prof. Pavuna istaknuo: „Svatko je došao s drugom razinom svijesti, svi imaju svoje dojmove.“ Tu se slažem, ali isto tako mislim da je svatko našao drugačiju poruku koja je ovo predavanje učinilo velikim, a nadasve novim početkom za nešto o čemu možda prije i nismo razmišljali. Njegova posljednja poruka s ovog predavanja je glasila: „Zabranjujem vam biti prosječni. Imajte povjerenja u univerzalno polje i zaživite ono što je vaše. Budite pobjednici!“ FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Filozofski fakultet bio domaćin velikog kongresa germanista Međunarodno druženje na njemačkom Studenti njemačkog jezika imali su se priliku upoznati i sa problemima koje njihova profesija nosi Pripremila Ivana Vukadin N a Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 15. i 16. listopada 2011. godine održan je kongres nastavnika njemačkog jezika. Za taj događaj bile su potrebne brojne pripreme kako bi se na našem fakultetu okupili nastavnici i profesori njemačkog jezika iz Austrije, Švicarske, Njemačke, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Uloženi trud se isplatio, a kongres je u potpunosti bio uspješan. Imali smo priliku naučiti nešto novo, korisno, zanimljivo, a i sudjelovati u raznim radionicama koje su nam pružile nova iskustva, koja će nama, budućim nastavnicima i profesorima njemačkog jezika biti jako korisna. Tako nastava neće postati dosadna i monotona i poticat ćemo učenike na aktivnost. Govorilo se o raznim metodama učenja, ali i metodama podučavanja stranog jezika. Na kongresu smo mogli upoznati ljude iz cijelog svijeta. Interkulturalan kongres sa mnoštvom korisnih informacija. Omogućio je studentima i svima koji su sudjelovali i pomagali da saznaju informacije o njemačkom jeziku u našoj zemlji, ali i da ukaže na trenutne probleme koji nisu zanemarivi. Stanje se pogoršalo, a mnogim nastavnicima i profesorima zbog toga prijeti gubitak radnog mjesta. Tomu još možemo dodati i velik broj studenata koji studiraju njemački jezik i stoje pred diplomom - i njima bi tada prijetila nezaposlenost. Došlo je vrijeme da se nešto učini po tom pitanju i da svatko pridonese promjenama. O tome svjedoči i činjenica da je kongres uspješno održan, te da je on bio upozorenje koje je pojedincima trebalo otvoriti oči. Samo zajedničkim snagama mogu se postići rezultati. Naravno, ne mogu se odmah očekivati čuda, ali malim koracima se može puno toga ostvariti. FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. 13 Na Filozofskom fakultetu održan Međunarodni znanstveni simpozij Ivo Andrić Svojatanje Andrića – uvijek aktualna tema Pripremila Monika Petrić F organizirao cijeli skup. „Andrić je pisac za čovjeka“, rekao je u svom govoru prof. Musa, time potvrđujući samo Andrićevo djelovanje i stvaranje, usmjereno prvenstveno za malog čovjeka koji je našao svoje mjesto u njegovim djelima. Iako njegovo porijeklo izaziva mnogo polemike i nesuglasice možemo se složiti da je njegov umjetnički opus daleko nadmašio sva previranja koja su do danas još uvijek nerazjašnjena. Kako god, on je bio i ostao jedan od ključnih osoba u književnosti kako kod nas tako i u svijetu. Ivo Andrić je pisac velikih razmjera i kao takvog ga možemo i razumjeti. Opisao je svoj kraj ističući sve dobre Dobro i zlo Nakon toga nazočnima se i loše strane koje su vladale obratio rektor Sveučilišta prof. u vremenu u kojem je živio. dr. sc. Vlado Majstorović koji Njegovi likovi su izvan svoga je u svom govoru spomenuo vremena i kao individue se kako je put Ive Andrića bio izdvajaju iz gomile, što im za pobjeda ljubavi nad mržnjom, tadašnje poimanje tradicije dobrim nad zlim, svjetlosti donosi ruglo, pohlepnu zavist, nad tamom. Pri tome citirajući a često i smrt. Zapis o Mostaru u kojem je pjesnik opisao svu ljepotu mo- Privrženost starskog sunca i njegov utjecaj znanosti na mentalitet ljudi koji žive u U svojim djelima ne zaboravlja povijest, a prošlost ne želi njemu. Simpozij je otvorio prof. dr. zakopati u zaborav nego je sc. Šimun Musa, ravnatelj Insti- zapamtiti i prikazati kako bi tuta za hrvatski jezik, književ- se u budućnosti učilo iz grenost i povijest, koji je u surad- šaka u prošlosti. Ovaj kraj je nji s Filozofskim fakultetom opisan kao zemlja mržnje gdje ilozofski fakultet je sve češći domaćin raznih znanstvenih simpozija i skupova. U tom duhu je 4. studenog. 2011. održan međunarodni znanstveni simpozij „Ivo Andrić“ u povodu 50. obljetnice dodjele Nobelove nagrade. Ovom događaju je prisustvovao velik broj sudionika, kako profesora i predstavnika pisane riječi, tako i studenata koji su sa zanimanjem pratili zanimljiva izlaganja. Dekanica prof. dr. sc. Slavica Juka obratila se prigodnim riječima, ističući kako je upravo Filozofski fakultet otvoren za razne znanstvene događaje. 14 „Andrić je pisac za čovjeka“, rekao je u svom govoru prof. Musa, time potvrđujući samo Andrićevo djelovanje i stvaranje, usmjereno prvenstveno za malog čovjeka koji je našao svoje mjesto u njegovim djelima. Bljesak ljepote, postojanost zla: O nekim aspektima novelistike Ive Andrića, Poetičko – poezijske značajke Andrićeva pjesništva, Andrićeva kritičko-esejistička razmatranja o umjetničkome, Razlomljeni identiteti u Andrićevim pripovijetkama, Bosna u pripovijetkama Iva Andrića, Ivo Andrić i HKD „ Napredak“, Egzistencijalni u Andrićevoj Prokletoj Avliji, samo su neke od tema koje su ovom prigodom izložene. su razlomljeni krajolici i rascijepljeni identiteti, gdje se svugdje osjeti bezimeni glas tradicije. U svojim djelima često preuzima ulogu pripovjedača i mudraca, a njegovo opisivanje svega zlog u ovom svijetu nadilazi dobro koje uvijek dođe poslije svega lošega. Njegova privrženost znanosti, umjetnosti i kulturi dovela ga je do razine Nobelovca. FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Javna tribina pod naslovom „Vjerske zajednice i politika u Bosni i Hercegovini“ Hrvatski studentski politološki forum ponovno je na našem fakultetu okupio ugledna znanstvena lica Zajednički jezik Crkve i politike Pripremila Monika Petrić J avna tribina u organizaciji Hrvatskog studentskog politološkog foruma pod nazivom „Vjerske zajednice i politika u Bosni i Hercegovini“ održana je na Filozofskom fakultetu 12. listopada 2011. godine. Na samom uvodu istaknute su činjenice o tri vjerske zajednice i tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Postavlja se pitanje: “Je li politika utjecala na promoviranje vjere?“ O tome i nizu drugih pitanja odgovarali su u svojim izlaganjima gosti: fra Mario Knezović, župni vikar u Posušju, kolumnist Naših ognjišta i urednik na postaji Mir Međugorje i Vlatko Kraljević, profesor latinskog i francuskog jezika i bivši veleposlanik u Italiji. Fra Mario Knezović osvrnuo se na izopćenje ljudi koji imaju drukčije mišljenje i koji zadane uloge loše igraju, te su oni marginalizirani dio današnjeg društva. Navodi da crkva nema izravan utjecaj na političke stranke, da je nužno bavljenje politikom i političkim promišljanjima, te da crkva svakom sustavu treba biti oporba. Ipak crkva u svojim dokumentima ne nalaže politiku, ali se danas ne prave razlike politike u užem smislu i politike u sustavu dobroga. Fra Mario Knezović nadalje izlaže kako nikada nećemo naći zajednički jezik crkve i politike, jer se politika pretvorila u korporativni biznis. „Crkva mora biti proročka dimenzija u našem vremenu s ili bez prisustva onih koji to moraju čuti“. Ističe fra Mario. Vlatko Kraljević je opisao ponašanje vjerskih zajednica od 1990. do danas. Iznosi kako su vjerske zajednice prije izbora davale glas stankama koje su se tek formirale, a kada se previše davalo nacionalnom u odnosu na religijsko napravila FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. se velika greška. „Uz nacionalizam ide mržnja, jer se nameću samo svoji interesi koji nisu u službi naroda“. Zaključak tribine, a ujedno i ovog teksta, je taj da je religija na ovim područjima jednostavno srasla s politikom. 15 Na Filozofskom fakultetu održan Međunarodni znanstveni skup Ruđer Bošković Krater na Mjesecu nosi Boškovićevo ime „To je ono što je upečatilo i uistinu ovaj cijeli ciklus s početka akademske godine, te dehumaniziralo i još više nas obvezalo“. Istaknula je prof.dr.sc. Slavica Juka, dekanica Fakulteta kultura, a i viši sloj građanstva Dubrovnika (tako i Boškovići) bio je pod jakim utjecajem talijanske kulture (rimsko-dalmatinska kultura). Obitelj njegove majke došla je iz Italije, podrijetlom Talijani, zbog čega je Ruđer bio pod utjecajem talijanskoga i u životu i u karijeri. u djelu „Voyage astronomique et geographique“ to ispravio napisavši da je Dalmatinac iz Dubrovnika, a ne Talijan. Veovodom 300. obljetnice ćina njegovih pisama rodbini rođenja Ruđera Josipa i prijateljima u Dubrovniku Boškovića, istaknutog napisana je na hrvatskom (ilirznanstvenika, fizičara, mate- skom) jeziku. matičara, svećenika isusovca, Talijani tvrde da Boškovića astronoma, geodeta i pisca, u pamte kao svog sunarodnjaka mjesecu studenom, na našem jer je rođen u gradu u kojem se fakultetu okupilo mnoštvo se mješaju hrvatska i talijanska znanstvenika. Iako ga mnogi posvajaju i nazivaju talijanskim i srpskim znanstvenikom većina izvora govori o njegovom hrvatskom podrijetlu. Josip Ruđer Bošković rođen je u Dubrovniku, ali već u mladenačim danima živi i djeluje u Italiji. Unatoč svemu spisi govore da se uvijek izjašnjavao samo kao Hrvat. Preseljenje u Italiju Pripremila Monika Petrić P Preselio se u Italiju u 14. godini, gdje je proveo većinu svoga života. U nekoliko je enciklopedija opisan kao talijanski znanstvenik. Talijanski jezik je koristio i u privatne svrhe, a Voltaire mu je „iz poštovanja“ pisao na talijanskom. Bošković je uvijek govorio o Italiji kao “pravoj i slatkoj majci”, međutim osobno je poricao da je Talijan. Dr. sc. Stipe Kutleša u svom izlaganju „Sporovi oko Boškovića“ ističe: „Boškovića su neki drugi autori njegovog doba prisvajali i stavljali među talijanske učenjake, što je posve normalno. On je živio u Italiji i on je pisao talijanski i latinski, dakle to je bila kvalifikacija neke pripadnosti, ne toliko etničke i nacionalne“. O veličini ovog znanstvenika govori i podatak da je jedan krater na Mjesecu dobio ime baš po njemu. A ovaj je simpozij, osim potvrde da ovoga velikana nismo zaboravili i da ćemo ga se još dugo sjećati, pridonio i istraživanju još uvijek velikog broja nepoznatih podataka o Boškovićevom životu. Prisvajanje Boškovića Kad ga je d`Alembert u jednoj svojoj publikaciji nazvao „talijanskim matematičarem velikoga ugleda“, Bošković je 16 FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Dobrovoljni rad – korak bliže zaposlenju Piše Tamara Trajkovski P rema definiciji, volonter je „onaj koji besplatno obavlja neku službu iz entuzijazma, radi svoga stručnog usavršavanja ili stjecanja radnog staža“, a ovu vam priliku može dati European Voluntary Service. To je projekt Europske komisije koji mladim ljudima, u dobi između 18 i 30 godina pruža mogućnost da budu volonteri u nekoj stranoj zemlji. Projekti najčešće traju od 2 do 12 mjeseci. EVS ima mnoštvo dobrih strana. Idete u stranu zemlju, upoznajete ljude iz cijeloga svijeta, uz stalni posao idete na tečaj jezika zemlje domaćina, idete na seminare sa ostalim volonterima koji su u toj zemlji i ono najbitnije, družite se i upoznajete novu kulturu. „Volonterstvo u nekoj stranoj zemlji je po mnogočemu dobro jer čovjek ima priliku naučiti novi jezik, ponešto o drugačijoj kulturi, te upoznati ljude iz čitavog svijeta i dobiti Tko je rekao da je bolje džaba ležati, nego džaba raditi? Napustiti dom. Volontirati. Naučiti jezik. Osamostaliti se. Godinu dana. sport, okoliš, razvoj suradnje, rad s djecom, i slično. Sav posao se obavlja na volonterskoj osnovi, ali volonteri imaju plaćen smještaj, hranu i mjesečni veliko životno iskustvo.“, rekao džeparac. je Filip Pažin. Sada već student Pri slanju ili primanju voStudija njemačkog i engleskog lontera, bitno je da je jedna od jezika i književnosti na Filo- zemalja sudionica razmjene zofskom fakultetu, jedan je od volontera članica Europske rijetkih iz Bosne i Hercegovine unije. U Bosni i Hercegovini koji se upustio u ovu pustolo- postoji 26 organizacija koje vinu i godinu dana proveo u primaju i šalju volontere u poMagdeburgu u Njemačkoj. sljednjih pet godina. Ukoliko želite volontirati u nekoj zemlji, imate dvije Vlastiti izbor Volonteri mogu birati različite opcije: prva je javiti se na već vrste poslova - kultura, mediji, postojeći natječaj, a druga kontaktirati organizaciju u zemlji koja vas zanima i samostalno predložiti projekt na kojem ste voljni raditi. „Ja sam na internetu pronašao već objavljen natječaj u kojem se tražio volonter iz Bosne i Hercegovine. Radio sam u organizaciji koja se bavila omladinskim novinarstvom i demokracijom.“, rekao je Pažin. Samo 5% mladih u BiH je član neke omladinske organizacije. 33% mladih u BiH nikada nije putovalo van zemlje, a 40% ih ne posjeduje putovnicu! Podatci Omladinske informativne agencije Bosne i Hercegovine FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. interkulturalnog učenja i poštivanja vrijednosti EVS-a. Nakon volontiranja, volonter dobije certifikat Youthpass (dio strategije Europske komisije kojom se potiče neformalno učenje), a ujedno daje detaljan uvid u vaše volontersko iskustvo i stečeno obrazovanje. Tijekom cijelog procesa volontiranja, Pažin je jedino s ovim dijelom imao problema. Na Youthpass je čekao nešto duže, oko pola godine. No, praksa je pokazala da se Youthpass dobije otpilike mjesec dana nakon prestanka volontiranja. Zakon o volontiranje S obzirom na to da je usvojen Nacrt zakona o volontiranju FBiH u Predstavničkom domu, koji predviđa priznavanje volonterskog rada kao radnog iskustva, praksa programa EVS-a uskoro bi mogla zaživjeti i kod nas, u korist pojedincu i društvu u cjelini. „Mnogi će reći da je bolje džaba ležati, nego džaba raditi. Ali volonterstvo predstavlja Mladi lider Mladi lideri su osobe sa isku- mnogo više od neplaćenog stvom u nevladinom sektoru. rada, to je aktivnost kojom Kroz obvezne treninge prije, pojedinci doprinose dobrobiti za vrijeme i nakon volontira- svoje zajednice. Zbog toga me nja, stječe se znanje o važnosti posebno raduje što se i u našoj društvenog angažmana, rješa- zemlji mijenja klima po pitavanju konflikata, timskog rada, nju volonterstva“, kaže Filip. 17 Udruga studenata socijalnog rada ZAMFIS izabrala novo vodstvo Promicanje volonterizma i afirmacija studenata S istim ciljem ali u novoj postavi, ZAMIS nastavlja s radom Organizacija božićne priredbe za korisnike Staračkog doma Mostar Organizacija humanitarne akcije za djecu s posebnim potrebama pod nazivom Balloon day, „Tebi balon, njima osmijeh“ u suradnji s AIESEC lokalnim Novo predsjedništvo ZAMFIS-a uredom u Mostaru Studentsko putovanje u Osijek te posjet Udruzi za rad s mladima Breza i Doma Pripremila Monika Petrić za odgoj djece i mladeži Osijek kao i akon trogodišnjeg rada i zalaganja stambenoj zajednici da udruga studenata socijalnog Upoznavanje štićenika iz udruge Sveta rada ZAMFIS opstane i djeluje na obitelj s pjevačem Zlatanom Stipišilokalnoj i sveučilišnoj razini kroz projekte ćem Gibonnijem i odlazak na njegov i humanitarne akcije, došlo je vrijeme da koncert. mlađe osobe preuzmu vodstvo Udruge. Koordiniranjem radom volontera i suZbog toga je sazvana Izborna skupština djelovanjem na okruglim stolovima i 30. siječnja 2012. predavanjima na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključeUsvojeni projekt Prisutni su dobili na uvid izvješće o dosanosti – profesionalna usmjerenost zaštiti dašnjem radu Udruge, te su usvojeni sljei promicanju ljudskih prava“, Mostar deći projekti: Koordiniranjem radom volontera i U suradnji sa st. Matthew realif iz volontiranje na „Prvom simpoziju o SAD-a organizirana je javna tribina na modelima rada osoba s invaliditetom temu „Važnost socijalnog rada u kons međunarodnim sudjelovanjem“ Caritekstu različitih kultura“ tas, Mostar Hipoterapija za korisnike UG Sunce, Organizacija Dječje nedjelje, radiprojekt financiran od Ministarstva onice u Mostaru i Konjicu na temu zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a „Jesu li robne marke uvjet da budeš Organizacija Dječje nedjelje u suradnji omiljen/a?“, projekt financiran od Misa SOS Porodičnim centrom Mostar, nistarstva zdravstva, rada i socijalne projekt financiran od Ministarstva skrbi, Mostar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Projekt „Igrom do sebe“ u suradnji s Humanitarna akcija za pomoć Mariji Centrom za socijalni rad Grada Mostara, Livajušić u suradnji sa Studentskim financiran od strane JP Elektroprivrede zborom Sveučilišta u Mostaru Mostar koji je u tijeku realizacije kao i N 18 projekt hipoterapije za djecu iz UG Sunce koji se uskoro treba provesti. Povezivanje studenata Kako navodi bivša predsjednica Marinela Primorac „Naš osnovni cilj je bio da kroz ZAMFIS povežemo studente. Znači da sudjeluju studenti sa svih godina, da se upoznaju i znaju jedni o drugima, da im proširimo znanje što je to socijalni rad, čime se mi trebamo baviti i s kojim ljudima zapravo radimo. Također željeli smo se povezati s ostalim udruženjima na području grada i cijele BiH, što nam je prethodnih godina jako dobro išlo. Ostvarili smo brojne suradnje, htjeli smo da se studenti privikavaju na volontiranje. Educirali smo ih o pisanju i provođenju projekata.“ Za novu predsjednicu je izabrana Helena Mikulić, studentica treće godine socijalnog rada. Potpredsjednica je Anđelka Oreč, a nova tajnica Barbara Barić. Upravni odbor se sastoji od po dvoje predstavnika sa svake godine. „Nadam se da ćemo nastaviti stopama koje su ucrtali studenti pete godine, odnosno bivše predsjedništvo. Oni su ostvarili odlične suradnje s drugim organizacijama. Nadam se da ćemo i mi nastaviti s tim, da ćemo i dalje poticati volonterski rad i afirmirati studente.“ Istaknula je nova predsjednica. Ova Udruga je prvenstveno tu radi studenata i njihovih uključivanja u rad ne samo Udruge nego i šire zajednice. Socijalni rad je djelatnost koju treba promicati, jer bez ove struke i budućih socijalnih radnika slika zajednice bi zasigurno drugačije izgledala. FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Još jedan uspješan projekt Hrvatskog studentskog politološkog foruma I nas se tiče Aktualnom temom: „Rješenje hrvatskog pitanja u BiH – Teorija i praksa“ bave se i mladi politolozi Okrugli stol u organizaciji HSPF-a Ugo Vlaisavljević, koji radi kao profesor ontologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a bavi se i prevođenjem s francuskog i njemačkog jezika. NaPripremio Goran Kutle pisao je knjigu „Rat kao najveći druga „Hrvatski stu- te o uzrocima neravnopravnog kulturni događaj“, a napisao je i dentski politološki položaja hrvatskog naroda. preveo niz drugih djela. Gost je forum“ je povodom bio i docent u oblastima: filozoobilježavanja druge godine od Ugledni izlagači fija prava, politologija i socioloosnivanja ove udruge odluči- Sudjelovalo je nekoliko ugled- gija, dr. Dražen Pehar. la organizirati okrugli stol na nih izlagača: Milan Šutalo, U posebnom dijelu okruglog temu „Rješenje hrvatskog pi- urednik, novinar i kolumnist stola, predviđenog za hrvatske tanja u BiH – Teorija i praksa“. bosanskohercegovačkog porta- medije u BiH, gost izlagač je bio Ovaj okrugli stol je održan 13. la Dnevnik.ba, Ivan Anđelić, Tvrtko Milović, kolumnist i siječnja 2012. u Galeriji Hr- ravnatelj Hrvatskog leksiko- novinar portala Poskok.info. vatskog doma herceg Stjepana grafskog instituta (HLI) i jedan Kosače u Mostaru. Na okru- od glavnih pokretača tiskanja TV kanal glom stolu govorilo se o mogu- Hrvatske enciklopedije u BiH. U drugom dijelu okruglog ćim načinima rješavanja naci- Jedan od gostiju bio je i ugledni stola posjetitelji su sudjelovali onalnog pitanja Hrvata u BiH profesor iz Sarajeva Prof. dr. u zanimljivoj raspravi koja je U FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. potaknula niz aktualnih tema poput potrebe za uspostavom TV kanala na hrvatskom jeziku, te mogućih i poželjnih ustavnih promjena. Zaključeno je da je u Bosni i Hercegovini nužna decentralizacija zemlje i kako Hrvati mogu oboriti štetne izborne zakone na Ustavnom sudu ili na Međunarodnom sudu pravde. Pričati o hrvatskom pitanju, ujedno znači pričati o opstanku jednog naroda. Udruga HSPF je iznimno zadovoljna interesom i posjetom skupu kojim su nastavili uspješan rad i u ovoj godini. Glas mladih, njihove ideje i rad, ipak se čuju, a zahvaljujući ovakvim projektima, i vide. 19 Jedini Institut za latinitet u BiH je na našem Sveučilištu Malo nas je, al’ nas ima Pripremila Emilija Pavičević T Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. U ovom članku ukratko donosimo informacije o životu i djelu čovjeka koji je zaslužan za postojanje ovog odjela. Prof. ddr. sc. Serafin Hrkać rođen je 1942. u Izbičnu, općina Široki Brijeg. Osnovnu školu završio u Izbičnu, nižu gimnaziju i malu maturu u Lištici (Š. Brijeg), višu klasičnu gimnaziju u Sinju i Dubrovniku. Filozofsko-teološki studij počeo na Franjevačkoj teologiji Jedini u BiH Tada možda nisu ni znali da je u Sarajevu, a završio na Pontifinjihov poziv rijetkost, a mjesto cium Athenaeum Antonianum studiranja jedini Institut za la- u Rimu. Za svećenika zaređen tinitet u BiH. Malo smo istra- 1966. Studij klasične filologije žili i saznali mnoštvo podataka završio u Rimu gdje je (1971.) o samom odjelu, voditeljima i i doktorirao obranom disertanačinu rada. I iako je to prije cije: De vita et operibus Nicolai svega jedan tim, najpoznatije Modrussiensis – De m o r ime ovog odjela je ime prof. talium felicitaddr. sc. Serafina Hrkaća koji je t e ujedno i jedini akademik erra,ae,f.-latinska je riječ koju vjerojatno mnogi od vas znaju jer su je naučili na satima latinskog jezika u školi ili ste je pak nekad čuli sasvim slučajno. Ako vas je malo više zanimalo, odlučili ste detaljnije učiti i proširiti vlastiti rječnik latinskog jezika…na istu tu „foru“ mnogi su došli na Filozofski fakultet u Mostaru i odabrali smjer latinski jezik i rimska književnost. 20 dialogus (editio critica cum fontibus). Nostrifikacija akademskoga gradusa obavljena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavao u Splitu, Visokom, Humcu kod Ljubuškog, Širokom Brijegu. G. 1992. počeo predavati latinski jezik na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a od 1995. latinski jezik i filozofiju na Pedagoškom fakultetu istoga sveučilišta. Doktorat iz filozofije postigao na Filozofskom fakultetu Univerziterta u Sarajevu (1997.) obranom disertacije Izlaganje o univerzalijama u djelu Antuna Žderića „Enchyridion in universam aristotelico-scoticam logicam“. Od akademske 1999/2000. pročelnik odjela na novoutemeljenom studiju filozofije, a od akademske 2001/2. pročelnik odjela na novoutemeljenom studiju latinskog jezika. Zalaganjem i radom mnogi su uspjeli i upravo ovdje stekli diplomu. Danas odjel latinskog jezika i rimske književnosti čine sam pročelnik prof. ddr. sc. Serafin Hrkać, tajnik odjela dr. sc. Josip Grubeša, prof. dr. sc. Pavao Knezović ( profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu), dr.sc. Luciana Boban. Novi kadar Iako je do prije par mjeseci bolju polovicu odjela činila samo profesorica Boban, nedavno je na odjel kročila i mlađa asistentica Jelena Ostojić. I navedoh samo pet imena koja predstavljaju ovaj odjel koji mi studenti popularno zovemo “mala obitelj“. Na jednom mjestu stručnost, organiziranost i vedar duh rezultirali su brojnim aktivnostima na ovom odjelu poput prošlogodišnjeg stručnog studijskog putovanja u Zagreb na izložbu Pompeja u Klovićevim dvorima, brojnim Član Akademije Redoviti je član Hrvatskog zabavama u latinskom duhu te društva za znanost i umjetnost skorašnjom kazališnom pred(HDZU) od 2000., a od 2002. stavom. I možda je to sve podopisni član ANUBiH. Rav- sljedica malog broja studenata natelj je Instituta za latinitet. i njihove dobre organizacije, Urednik je znanstvenih iz- ali ono što je sigurno je to da danja u ZIRAL-u – izda- latinski jezik još uvijek živi, a vačkoj kući hercegovačkih studenti koji izađu s ovog odjefranjevaca u Mostaru. la sam su primjer toga. FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Međunarodno znanstveno stručno savjetovanje – „Predstavljanje žena u medijima“ Promijenimo svijest umjesto cvijeća u vazi prostora. Tako žene u medijima uglavnom gledamo na obnaženim fotografijama, ili u tekstovima vezanim za još uvijek izgleda, njihove jedine teme: ljepota, moda, i kako se bogato udati. Problemi i otpor One koje se usude uhvatiti u koštac s nečim iole ozbiljnijim, Pripremila Irena Mrnjavac češće će naići na probleme, otpor, ili tzv. „stakleni strop“, va zanimljiva konfe- Prema kako je rečeno na konferenciji. rencija pod nazivom: istraživanjima, Još ako dodamo da neka istra„Predstavljanje žena u žene će potpuno živanja predviđaju ravnopravmedijima“, premda održana u biti ravnopravne s nost spolova za tek nekih 100 godini u kojoj se obilježavao i muškarcima tek za godina. Što reći? 100. Dan žena, nije održana iz Važno da mi slavimo taj Dan tog razloga. Naime, proučava- nekih 100 godina žena. Evo i ove godine, po 101. Pa ako pogledamo listu izla- put, cvijeće, večere, pokloni u nje ove teme, odnosno uloge žena u medijima tek je u po- gača, odnosno profesora koji su našem društvu očito pokazuju sljednje vrijeme postala aktu- radili istraživanja na ovu temu, da naše dame nemaju problealna, a naš fakultet sa studijem od dekanice, do renomiranih ma uopće, pa tako ni s ravnonovinarstva, moram je dati do- imena našeg fakulteta, ona je pravnošću s „jačim spolom“. ako nikome, osim feministki- To što njihovi partneri nemaju prinos istoj. njama, važna, onda je barem posla, a kamoli one, to što one zasigurno svima, zanimljiva. rijetke sretnice koje ga dobiju Stručnjaci iz regije Iz predavanja stručnjaka ove Premda to naši studenti, po- onda uglavnom nemaju porooblasti, od kojih su neki došli iz novno, svojom nazočnošću baš diljni dopust, što ih se još dijeli Hrvatske te Crne Gore, dalo se i nisu dokazali. na gospođice i gospođe, što su zaključiti, da su žene u medijiPrije naime žena, nigdje, u nekim sredinama silovanja u ma svedene na puko sredstvo. pa tako ni u medijima nije braku, žensko ropstvo, kontroDodala bih svakako, čast izu- bilo. Možda bi bilo i bolje da je la rađanja, neškolovanje ženske zetcima, te, ništa novo. A zašto tako ostalo. Danas one uglav- djece itd.. sasvim normalni, to uopće ova tema? nom „služe“ za popunjavanje nas ne brine. Ili nas ne brine taj O FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. jedan, zaboga, naš dan. Nikome nije palo na pamet odati počast tim hrabrim ženama koje su se krvavo morale boriti da bi mi danas uopće imale pravo glasa. A za što ga mi koristimo? Da bi jednom godišnje rekle da smo neravnopravne? Jesmo, neravnopravne smo, ali samo jer same to želimo. Pa puno je lakše dobrog i podobnog supruga naći s diplomom nego bez nje. Lakše je komentirati probleme i događaje iz kuhinje, nego s radnog mjesta. Zašto se baviti svojim, ili nekim društvenim, svjetskim problemima, kad ih susjeda uvijek ima tako puno. Časni izuzeci Mi rađamo vođe, odgajamo ih, peglamo im, kuhamo, spremamo, tješimo, zabavljamo... Ma i da nam ponude da vodimo, zahvalile bi se i vratile u kuhinju. Ponavljam, čast izuzetcima, naravno da se stvari i prilike mijenjanju, ali u odnosu na druge procese, i te kako presporo. Još uvijek ne vrijede isti standardi, pogotovo u ovako konzervativnim i tradicionalnim sredinama poput naše. Ali drage dame, mi to možemo, vjerujte, zaista možemo, i to nalakiranih noktiju. 21 Intervju Profesor engleskog jezika i književnosti Robert Sullivan Sveučilište u Mostaru u posljednjih nekoliko godina postiglo je ogroman napredak „Postoje tri vrste studenata: oni kojima i nije stalo do znanja, zatim studenti kojima je donekle stalo do znanja, te studenti koje zanima rad i znanje te postižu odlične rezultate.“ Razgovarala Dijana Jurčić K atedru engleskog jezika i književnosti Sveučilišta u Mostaru osim velikog broja ponuđenih kolegija, stručnosti i kvalitete rada karakterizira i raznolikost. Osim profesora s naših područja, predavati dolaze i profesori s priznatih europskih sveučilišta s dugom tradicijom što pridonosi ne samo gore spomenutoj raznolikosti nego i omogućava da se način rada uvijek iznova obnavlja, mijenja i unapređuje. Razgovarali smo s profesorom Robertom Sullivanom koji je predavač na katedri već sedam godina i koji je s nama podijelio svoja iskustva sa stranih sveučilišta te govorio o našim studentima i katedri. ▶Kad ste počeli raditi kao profesor na Sveučilištu u Mostaru? Dobro pitanje, teško mi se sjetiti. Mislim da je to bilo 2005. Došao sam prvu godinu ovdje i ostao predavati cijelu godinu na postdiplomskom studiju. sam u Zagreb mislim ‘97. ili ‘98. i umjesto standardnih godinu dana, ostao sam i drugu godinu, jer nije bilo puno ljudi koji bi htjeli doći u ova područja u to vrijeme, posebno Amerikanci koji nisu baš upućeni. Nakon druge, ostao sam i treću godinu, što i nije baš uobičajeno. Nakon toga sam se vratio u SAD te ponovno dobio Fulbright stipendiju da predajem u Crnoj Gori. Otišao sam tamo na godinu dana i na jednoj od konferencija upoznao i uspostavio kontakt s profesorom Berićem. Radili smo zajedno u Osijeku, jer sam u vrijeme kad sam predavao u Zagrebi kao dobitnik Fulbright stipendije istovremeno radio i u Osijeku. Rekao mi je da dolazi u Mostar predavati i da bi mu dobro došla pomoć te mi je ponudio da predajem na nekoliko kolegija. Prihvatio sam ponudu i došao u Mostar i od tada dolazim svake godine. ▶Gdje ste sve predavali i predajete li trenutno igdje osim u Mostara? Prošle godine sam predavao u Zadru, pretprošle u Splitu, a ove godine predajem samo u Mostaru. Trenutačno ne planiram Porijeklom sam iz Irske, ali ne živim predavati nigdje drugo, mislim da se polatamo već dugo. Otišao sam jako rano, kad ko približavam vremenu za mirovinu. Već sam počeo studirati i od tada se nisam se dugo predajem i tokom karijere sam prevraćao živjeti tamo, iako odem povremeno, davao u Africi, SAD-u, Hrvatskoj, Bosni i u posjet. Dobio sam Fulbright stipendiju Hercegovini, Crnoj Gori… Volio bih se od SAD-a da predajem u Zagrebu, otišao vratiti u Mostar iduće proljeće, predavati ▶S obzirom da ste iz Irske, kako to da ste se zainteresirali za rad na našem fakultetu? 22 Robert Sullivan jedan, dva kolegija, vidjeti što je potrebno katedri engleskog jezika ovdje jer sam i mentor nekoliko doktorskih disertacija ovdje i u Osijeku, a upravo sam završio mentorstvo u Zadru. Uglavnom se definitivno planiram vratiti u Mostar sljedeće godine. ▶Kakvo je vaše mišljenje o Mostaru, smatrate li da ima dovoljno za ponuditi ljudima a pogotovo studentima? Postoje dva odgovora na to pitanje. Jedan se tiče Mostara kao grada, života u Mostaru, a drugi Sveučilišta u Mostaru. Mostar kao grad mi se sviđa jer je mali, lako se snaći, atmosfera je dobra, lakše mi je živjeti u Mostaru nego u većim gradovima kao što su na primjer Split ili Zadar te posebno FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Intervju Zagreb gdje sam proveo tri godine. Uvijek volim dolaziti ovdje, a i sad već poznajem dosta ljudi u Mostaru. Što se tiče Sveučilišta u Mostaru, mislim da je postiglo ogroman napredak i poboljšanje. Kad sam tek došao, bilo je ponuđeno samo par kolegija, predavali su profesor Berić i profesorica Anđelka Raguž kao asistent, nakon toga je došla profesorica Maja Džolan. Profesorice Raguž i Džolan su preuzele neke moje kolegije te se postupno napredovalo i nudilo sve više i više kolegija. Studenti iz Zadra nemaju ni upola tako velik izbor kolegija. Mislim da će veliki korak biti kad se omogući studiranje engleskog jezika jednopredmetno. Uvijek kažem da postoje tri vrste studenata: oni kojima i nije stalo do znanja, bitno im je samo proći ispit, zatim studenti kojima je donekle stalo do ▶Što mislite o mentaliznanja i uspjeha te su negdje tetu ljudi u Mostaru? na sredini što se ocjena tiče, te Teško mi je odgovoriti jer ne studenti koje zanima rad i znagovorim jezikom ovog kraja. nje te postižu odlične rezultate. Jezik je vrlo bitan i vrlo brzo Na svakoj godini bude barem uvidite koliko nam život ovisi 5-6 takvih studenata. I tako o njemu. Često idem u Fran- je i ovdje, i u Zadru, SAD-u… cusku, dogodi mi se da pozdra- svugdje. Mislim da studenti s vim s „Dobar dan, kako ste?“ ovih područja (Hrvatska, BIH, pa me onda čudno gledaju. Crna Gora) ne shvaćaju koliKad se vratim ovamo, još sam ko su sretni što imaju toliko pod utjecajem francuskog jezi- rokova za polagati ispite. Na ka. Mislim da sam trebao bolje većini zapadnih sveučilišta ako savladati jezik obzirom na vri- padnete ispit a nemate ozbiljan jeme provedeno na ovim po- razlog za to, ponovno slušate dručjima. Iz tog razloga mi je kolegij. Nisam siguran je li i teško govoriti o mentalitetu, ne sada tako ali definitivno ima poznajem toliko blisko puno puno manje prilika za polagati ljudi odavde, a da biste nekog ispit. Kad sam ja bio student, dobro upoznali jezik vam je polagali smo ispite nakon 3 gojako bitan. Na osnovu površnih dine. Dva tjedna smo i ujutro i poznanstava mogu reći da su poslijepodne imali ispite i ako ljudi susretljivi i pristupačni. ne položite te ispite tada jednostavno ne dobijete diplomu, ▶Ako usporedimo Svenema novih i dodatnih rokova. učilište u Mostaru sa Naravno, taj sustav se sada prosvjetskim sveučilištimijenio i mogao bi se smatrati ma, je li velika razlika jednom krajnošću dok je druu kvaliteti? ga krajnost previše prilika za FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. polaganje ispita. Mislim da će se sada postrožiti kriteriji i na našem Sveučilištu što smatram dobrom odlukom jer je potrebno malo više discipline po tom pitanju. rezultatima dobrih studenata. ▶Koje su najbolje a koje najgore strane u bavljenju ovim poslom? Najbolje je kad uvidite da su studenti shvatili ono bitno iz ▶Kako su vas prihvatile kolegija i dopunili to svojim kolege s odjela? idejama. Profesorima su bitni Odlično, poznajem ih već šest pokazatelji da su studenti zaigodina, neki su i bili moji stu- sta uključeni u rad. Najgore je denti. Vidio sam ih kako napre- kad vidite da studentima nije duju i to mi je odlično iskustvo. stalo i da nisu zainteresirani Sve u svemu mislim da je ovo za kolegij, uradit će minimum jako dobar odjel, dogovaramo kako bi prošli i to je uvijek rase zajedno oko svega, tko će zočaravajuće. I da opet naglapredavati koji kolegij, koliko je sim, tako je svugdje, na svim kolegija potrebno itd. I prilično sveučilištima. dobro funkcionira. ▶Jeste li generalno zadovoljni sa svojim studentima? ▶Imate li kakvu poruku za naše studente? Potrudite se, radite, ako možete birati, slušajte kolegije koji Uvijek sam iznenađen kvali- vas zaista zanimaju, nemojte tetom rada nekih studenata, birati po kriterijima kao što svake godine su barem tri ili su broj bodova, popunjavanje četiri takva studenta. Tu su i rasporeda i sl. Pomozite profeostali studenti koji nisu toliko sorima da se osjećaju dobro u zainteresirani za rad, bitno im vezi onoga što predaju jer su i je da zadovolje minimum te oni tako više motivirani za napar onih koji ne zadovoljavaju stavu. Ravnodušnost studenata ni minimum kriterija, kao što stvara ravnodušnost profesora sam i ranije rekao. No, uvi- što nikako ne može dobro jek sam zadovoljan radom i rezultirati. 23 Istražili smo Filozofske fakultete u BiH Filozofski fakulteti u Bosni i Hercegovini Filozofski fakultet u Sarajevu Where I Lived, and What I Lived For Pripremila Ana Mrnjavac, Filozofski fakultet u Sarajevu Ž Osjećaj elja da studiram engleski zajedništva je jezik i književnost dovela nešto neopisivo, me na Filozofski fakulnešto što bi svaki tet u Sarajevu koji je jedna od student trebao najstarijih članica Univerziteta doživjeti u Sarajevu te ujedno jedna od najstarijih visokoobrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini osnovana 1950. godine. Filozofski fakultet ide u korak sa standardima koji će omogućiti mladim ljudima da dobiju diplome jednako vrijedne u drugim europskim zemljama. Od prvog dana nastave jedino što smo dobivali od profesora i asistenata je profesionalnost te njihovo znanje što me ni dan danas ne ostavlja ravnodušnom. Štoviše onome što su me oni naučili ponosim se svaki dan. Standard koji odsjek za Engleski jezik i književnost zahtijeva je standard koji se teško može postići, ali kada ga postignete osjećaj je nevjerovatan. Ja ne znam u što vi vjerujete, ali ja vjerujem u stvaranje nečega značajnog, te u iskorištavanje svakog dana za dobivanje znanja… carpe diem! Osjećaj zajedništva Znam da sam na pravom mjestu iz razloga što sve moje kolege vjeruju u to i to što se Obrazovna uvijek možemo osloniti jedni institucija na druge. Osjećaj zajedništva Ova institucija, osim svoje je nešto neopisivo, nešto što obrazovne aktivnosti mjesto je bi svaki student trebao dožiintezivnog znanstveno-istravjeti. To je mjesto koje je i u živačkog rada. Očekivanja su najtežim vremenima želju za bila velika, ali prvi administraznanjem uvijek stavljalo na tivni problemi su poljulali moj prvo mjesto; mjesto na kojem prvotni entuzijazam. Redovi se radilo i učilo u trenucima pred studentskim službama, Sedam sati kada nitko nije bio siguran najblaže rečeno izgledali su To što svaki radni dan moramo i kada su životi stavljani na mi nelogično. No, zahvaljuju- provesti u prosjeku sedam sati kocku. I što god da nas u bući elektronskom izdavaštvu na fakultetu te da nas još dobra dućnosti čekalo u ovoj državi Filozofskog fakulteta tome je četiri sata rada očekuju doma ili negdje drugo u bijelom svikonačno došao kraj i uspješno svaku večer nije mala stvar. jetu znam da smo mi ispunili je ostvaren cilj preobražaja u Iskreno, to je ono što me čini ono što smo željeli. I svaki dan modernu znanstvenoistraži- na kraju dana zadovoljnom u to ispunjamo. vačku i obrazovnu instituciju, životu. To što se maksimalno “I went to the woods becaa nastavni plan i program rea- usavršavam u nečemu što mi use I wanted to live deliberaliziran školske 2005/2006. go- je toliko važno, donosi mi za- tely, I wanted to live deep and dine usklađen sa Bolonjskom dovoljstvo. Naravno, još uvijek suck out all the marrow of life, deklaracijom i kreditnim su- nas znaju iznenaditi propusti to put to rout all that was not stavom (ECTS – European cre- fakulteta kao institucije i pro- life and not when I had come dit transfer system) omogućio pusti samog Univerziteta, ali to die discover that I had not je svim studentima veću po- to je valjda ono s čime se svi lived” (Henry David Thoreau, kretljivost. Ovim promjenama studenti moraju nositi. “Walden”, 1854) 24 FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Istražili smo Filozofske fakultete u BiH Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” Pripremio Ivan Vidović F akultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru osnovan je 25. ožujka 2002. Do danas se u sklopu ovoga Fakulteta razvilo šest studijskih skupina, a to su: Bošnjački jezik i književnost, koji je moguće studirati jednopredmetno ili u kombinaciji s engleskim jezikom ili njemačkim jezikom koji se također mogu studirati jednopredmetno, potom studij povijest, studij komunikologije koji nudi izbor između odnosa s javnošću, poslovnog komuniciranja i novinarstva, te studij dramske umjetnosti, koji nudi izbor između glume i dramske pedagogije. Od 2004. god. studenti mogu kao izborni predmet izabrati španjolski ili arapski jezik. Ovaj fakultet trenutno pohađa oko 1.000 studenata, a iznos školarina je 300 KM za redovite, odnosno 1.200 KM za izvanredne studente. Umjesto novinarstva -komunikologija Mostar se može ponositi kako Filozofskim fakultetom na Sveučilištu, tako i Fakultetom humanističkih nauka na Univerzitetu Filozofski fakultet u Banja Luci Prednosti i nedostatci Filozofskog fakulteta u Republici Srpskoj Pripremila Irena Mrnjavac F akultet Političkih znanosti i Filozofski u istoj su zgradi i u Banja Luci, pa se studenti miješaju, iako bi trebali pripadati različitim fakultetima. Organizacija studija izgleda ovako: studijski programi su organizirani prema trostupanjskom modelu (4+1+3) studija. Studijski program prvog ciklusa obuhvaća Pedagogiju, Psihologiju, Filozofiju, Razrednu nastavu, Povijest te Predškolski odgoj i obrazovanje. Postdiplomski studiji, koji su započeti po ranijem zakonu o Sveučilištu organizirani su po smjerovima: Suvremena filozofija, Povijet, Pedagogija i Psihologija. Nastavno osoblje na Filozofskom fakultetu ima 66 profesora, viših asistenata i asistenata. Za rad fakulteta, provodjenje Bolonjskog procesa, zaduženi su dekan i dva prodekana. „Da mogu, sve bi nas smjestili u prostoriju 2x2, i još nas pitaju zašto se bunimo“ svrstavala u izborni predmet, a problem nije samo rad, zalaŠto se tiče uvjeta, evo što nam je rekla Sonja Savić, studentica psihologije: „Ne bih rekla da su sjajni, ali mogli bi biti i gori. Moje mišljenje je da primaju previše studenata za uvjete koje fakultet pruža, pa su tako učionice često prepune. Sam odsjek psihologije ima samo dvije učionice za korištenje, za istovremeno 5 generacija studenata. Za bolonju bih rekla da se poštuje kako kome odgovara jer kod nas slabo tko ustvari i zna kako ista funkcionira i kako bi se trebala provoditi. Primjer je, recimo, opet na psihologiji, jer to ja studiram, pa znam, pojava da se prije godinu dana humana genetika FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. ista je bila jedini izbor. Nije sve tako crno, pa studenti koji redovito sudjeluju na predavanjima, stvarno “osvoje” 10 bodova koje im mogu povećati ocjenu, sto nekima mnogo znači“, navodi Sonja. „Generacije studenata koje se trenutno obrazuju, nalaze se u nezavidnom položaju u kojem još uvijek njihov jedini ganje ili dobivanje ocjene. Ovo je generacija na kojoj se direktno provode reforme koje trebaju pokazati vrijednost tih promjena i njihov stvaran učinak, da bi se one kasnije (potpuno provedene) nesmetano primjenjivale i potpuno zaživjele, „ kaže Aleksandra Šuvira, koja nam je poslala i fotografije. Nema mjesta ni za oglasnu ploču 25 Reportaža Piše Šima Majić N ekoliko je dana veljače potrajala moja impresioniranost količinom ledenih kristalića nakupljenih po mostarskim krovovima, stablima, pločnicima i cestama. Ili pak da eufemiziranu sintagmu ledeni kristalići kontrastiram opisom snježni pokrivač koji bismo mogli mjeriti i troznamenkastim iznosom centimetara. Alarmantno stanje Ako bi se mog doživljaja donekle ticala poznata izjava „ljudi su krajevi, a krajevi su ljudi“, ona bi zazvučala otprilike: ljudi su tjeskobni, preplašeni, zatečeni elementarnom nepogodom koja je zgrčila njihov grad. Stanje je alarmantno, a oni su tih par dana okrenuti pitanjima puke egzistencije. Panika je zavladala, ulice su doslovno zametene snijegom, promet je zaustavljen, a ljudi se kreću uskim puteljkom koji su utabali idući po kruh i namirnice do jedine trgovine koja radi na širem području. Ispred trgovine se stvorio red od pedesetak ljudi, a unutra su police s hranjivim tvarima nerijetko opustošene. Što reći na sve to ako ste student sa svega nekoliko maraka u džepu… U najnormalnijem 26 Put iz snježnog slučaju želite pobjeći odatle, ali se put kući čini kao prava ekspedicija, čak i nakon nekoliko dana kad se stanje, uvjetno rečeno, smirilo i kad su donekle očistili prometnice. Kao i mnogi, našla sam se u zaista nezavidnoj situaciji, kad se minimalnoj količini novaca pridruži minimalna količina strpljenja i maksimalna volja da se kreće ode kući. Na obližnjoj stanici sam ušla u veliki sivi autobus koji je bio pun do posljednjeg sjedišta, a ni mjesta za stajanje nije bilo na pretek. Ništa od promatranja snježnog krajobraza Hercegovine iz busa u pokretu u kojeg sam se ovaj put doslovno jedva ugurala, unoseći sa sobom i stvari za koje vjerojatno nije bilo mjesta u prtljažniku. Put sam doduše provela u sjedećem položaju, ali ne baš na najpredviđenijem mjestu za sjedenje, nego na jednoj od stepenica kraj drugih vrata. Tako da se moje uživanje u estetskom dijelu puta ipak svelo na nešto uži izbor. Do pogleda su mi dopirali samo vrhovi stabala, pojedinih zgrada Mostara promatranje grana ogoljelog stabla. Nema mjesta nikakvoj panici, zaključih kao jedan od predstavnika pojedinačne mudrosti i u misli dozvah maksimu koju vrlo rado primjenjujem: „Na kraju će sve biti dobro. Ako nije dobro, znači da nije kraj.“ Imajući sasvim situaciji prikladna htijenja – što prije doći kući ili barem zaspati te se tako riješiti osjećaja sveopće uznemirenosti, sjedila sam i čekala Rješavanje blokade da se stvari same dogode, a to I mislila sam – dobro je sve, valjda i nije tako loš izbor jer samo dok neometano putuje- odvile su se u korist malo prije mo… Kad tamo – suprotnost spomenutog optimističnog stase baš dogodi! Stali smo, kako va. Rješavanjem polusatne bločujem po provjerenim infor- kade kao dijela puta koji je tramacijama suputnika. U pitanju jao puna tri sata, agonija iz busa su dva kamiona u suprotnom i višednevni osjećaji izoliranosti smjeru od kojih ni jedan ne i neizvjesnosti su okončani sretmože proći, tako da smo i mi nim dolaskom u još snježniji priključeni blokadi. Tomislavgrad. Ali ipak sam kod Dekadentno stavih slu- kuće, vrijedi vjerovati da bi sve šalice u uši, uz suosjećanje s trebalo biti lakše. djevojkom tijesnih cipela i i plavetnilo neba. Vedro je bilo vani i prozračno, a u autobusu punom studenata poprilično zagušljivo. Teško se disalo, puno se pričalo i smijalo… Ali se ipak disalo. Mada sam uvidjela da meni nipošto nije najgore – djevojka do mene cijelo je vrijeme imala problema s uspostavom telefonskih poziva i muku je mučila s tijesnim cipelama koje bi, po vlastitoj izjavi, najradije izula… Foto Marija Pušelja FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Akreditacije visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini Pripremio Ivan Kraljević P od sloganom “Napravi pravi izbor i idi dalje”, 28. listopada 2011. je započela jednomjesečna kampanja o značaju i potrebi akreditacije visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini i osiguranju kvalitete u visokom obrazovanju. Cilj ove akcije je mladim ljudima, budućim akademskim građanima ove zemlje, predočiti značaj sigurnog i kvalitetnog obrazovanja te probuditi svijest o ispravnom izboru visokoškolske ustanove koja zadovoljava i jamči europske standarde obrazovanja i diploma koje dodjeljuje. Ovom kampanjom sva bh. sveučilišta bit će podvrgnuta reviziji studijskih programa po kojima se obrazuju ovdašnji mladi naraštaji. Prema službenim podacima državnih sveučilišta u BiH ima 9, dok je privatnih duplo više. Mnogi od ovih 27 sveučilišta nastajala su u poslijeratnom dobu putem sumnjivih licencija s brojnim rupama u zakonima. Nije teško zaključiti, zbog svih okolnosti u zemlji, da samo neka sveučilišta zaslužuju epitet visokoškolske ustanove, dok se za druge to ne bi moglo reći. Ovom kampanjom, koju u okviru projekta Austrijske razvojne agencije provodi Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete (HEA), želi se poslati opća poruka javnosti, a prije svega studentima o značaju akreditacije i izbora akreditirane visokoškolske ustanove kao jamstva kvalitete obrazovanja i europske prepoznatljivosti diploma koje dodjeljuje. Akcija akreditacije visokoškolskih ustanova podržana je od svih ministarstava obrazovanja u BiH i nadležnih organa Brčko Distrikta, koji su nakon provedenog javnog natječaja te I Filozofski fakultet pristupio reviziji Program će podvrgnuti reviziji sva bh sveučilišta te njihove programe uskladiti s europskim standardima u skladu sa člankom 49. Okvirnog zakona, utvrdili popis od 334 domaća i međunarodna stručnjaka koji će ocjenjivati i obavljati reviziju kvalitete visokoškolskih ustanova u našoj zemlji. Agencija je donijela i Odluku o kriterijima za akreditaciju visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini. Utvrđeni su i kriteriji za akreditaciju studijskih programa i u tijeku je pilot faza akreditacije 33 studijska programa s 8 javnih sveučilišta u okviru ESABiH Tempus projekta. Podnaslov: Problem korupcije općenito pa i u obrazovanju ima dugoročne posljedice na cijelo društvo Potpisan Sporazum ”Borba protiv korupcije u obrazovanju” Prekinimo šutnju Pripremio Ivan Kraljević Problem korupcije općenito pa i u obrazovanju ima dugoročne posljedice na cijelo društvo U svibnju prošle godine predstavnici Sveučilišta u Mostaru i Centra za civilno društvo Kyodo iz Sarajeva potpisali su Sporazum o suradnji na projektu ”Borba protiv korupcije u obrazovanju”. Riječ je o projektu koji će biti potpisan na svim javnim sveučilištima u Bosni i Hercegovini. Sporazum predviđa FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. ► 27 Studijsko putovanje studenata socijalnog rada ► treninge studenata, asistenata i svih za- interesiranih djelatnika fakulteta o prepoznavanju korupcije u obrazovnom sustavu, provjeru polaganja ispita na fakultetima te transparentnost u ocjenjivanju studenata. Projekt će trajati do 14. kolovoza 2012. U sklopu ovog projekta koji financira EU a implementira Centar za civilno društvo Kyodo, obavljena je detaljna analiza postojećih Statuta javnih sveučilišta u BiH i pripremljen nacrt niza preporuka kojima se predlaže buduća regulacija ispitnih procedura, a koje imaju za cilj zaštitu integriteta studenata i profesora, smanjujući tako mogućnosti za pojavu korupcije. Kako bi se studenti i profesori upoznali s ciljevima ovog projekta organizirani su brojni seminari po gradovima BiH. Seminar na spomenutu temu održan je 13. prosinca 2011. i na našem Sveučilištu na kojem se prisutnima govorilo o mjerama koje bi trebale biti prihvaćene i ugrađene u statute svih javnih sveučilišta kako bi se smanjila mogućnost korupcije. Na seminaru se došlo do podatka da čak 90 posto studenata ne bi prijavilo slučaj korupcije jer nemaju povjerenja u rukovodstvo sveučilišta niti prepoznaju neku od institucija koja se bori protiv korupcije. Navodeći ove podatke uočene su i brojne nepravilnosti, poput nedefiniranih javnih ispita što studente najviše boli. Iako su svi svjesni da korupcija postoji, vide je i osjećaju, u cijeloj priči su nemoćni i pesimistični jer ne znaju mehanizme zaštite. No, kako je istaknuto na seminaru, vrijeme je da počnemo razmišljati kako od korupcije nitko na kraju ne profitira. Studenti će završavati studije kao nesposobni za obavljanje svoga posla, dok će društvo biti uskraćeno za kvalitetne ljude koji će im moći pružiti određene usluge. Istraživanjem stručnjaka ustanovilo se da je korupcija u obrazovanju najrazornija pojava u društvu s dugoročno najrazornijim i najštetnijim posljedicama. Vrijeme je da se obračunamo s istom. 28 Priprava za odabrano zanimanje maloljetničke delikvencije. Nastala je kao odgovor na potrebe mladih s problemima u ponašanju. Glavni cilj ove Udruge je skloniti mlade s ulice i pobrinuti se za njihovu svjetliju budućnost i život, dati im svu potrebnu pomoć i njegu, potaknuti ih da poPripremila Monika Petrić stanu svjesni kako mogu pridonijeti drušvako putovanje uz dobru volju i želju tvu, a time ujedno i sebi poboljšati život. zahtijeva i mnogo truda kako bi reTu volontiraju i studenti koji daju inalizacija bila uspješna i djelotvorna . strukcije učenicima kojima je potrebna Tako je i ovo putovanje bilo sve samo ne pomoć pri učenju. Naravno tu su i kreativobično. Za to su najviše zaslužne asisten- ne radionice čiji je rad rezultirao predivno tice Maja Nižić, Ines Perić i Tanja Penava oslikanom zgradom. Međutim nije uvijek bez kojih ovo ne bi ni bilo ostvareno. Stu- tako bilo. Voditeljica nam je ispričala kako denti treće i četvrte godine socijalnog rada je do prije par godina to bila napuštena uz veliku pomoć asistentica uspjeli su or- zgrada koju su bez velike materijalne poganizirati putovanje u Osijek u trajanju od moći uspjeli obnoviti i napraviti ono što 31. svibnja do 3. lipnja 2011. godine koje je danas vidimo. Svake godine se održavaju ujedno bilo i oblik terenske prakse. i festivali u kojima štićenici pokazuju sve što su pripremili. Zapanjujuće sudbine djece koja su do ulaska u ovu Udrugu najUdruga Breza Nakon samog dolaska u Osijek susreli smo više trpjela i na kojima se to odrazilo kroz se s članovima Udruge za rad s mladima poremećaje u ponašanju sada su zahva„Breza“. Dočekala nas je šarena zgrada ljujući ovoj Udruzi dobila svoj preduvjet oslikana raznim motivima sa zanimljivim za bolje sutra. Čuli smo da su neki od njih skulpturama životinja u veselim bojama. Na svakom koraku domaćini su nas upoznavali s novim i drugačijim prostorijama koje su odisale radošću. Udruga Breza ili Dokkica bavi se prevencijom Studenti 3.i 4. godine, terensku raksu obavili u Osijeku S FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. sada uspješni ljudi koji imaju velike ambicije i kvalitetan odnos prema svim izazovima koji ih očekuju. Ponekad je potrebno puno napora kako bi se mladim ljudima željnim promjene pružila mogućnost da krenu pravim putem. Daljnje obrazovanje Par kilometara od Osijeka smješten je Dom za odgoj djece i mladeži, gdje je bila predviđena radionica štićenika Doma i studenata socijalnog rada. Ravnateljica nas je kratko provela kroz ustanovu i na predavanju nam je objasnila u čemu se sastoji rad sa štićenicima. Navela je također kako nije jednostavno raditi s ovom populacijom. Neki od njih su došli i u sukob sa zakonom i ponekad nije moguće održati red. Kao i u svakom Domu previše je štićenika, a premalo osoblja. Dosta njih je pristalo da sudjeluje u radionici što smo pripremili. Kroz opuštenu atmosferu u kojoj je bilo puno smijeha prikazali smo spot koji se odnosio na prikazivanje spolnih uloga koje su predstavljene u medijima. Odmah je pokrenuta diskusija u koju su se aktivno uključili. Skupa smo rezali slike iz novina i lijepili ih na plakate uz komentare. Jedna grupa je radila ulogu žena u medijima, a druga uloga muškaraca u medijima. Opisali su sve ono što je bilo predstavljeno na plakatima i dali jasnu poruku oko koje smo se svi složili. Razgovor s njima bio je jako ugodan i pružio nam je jasnu sliku kako se oni zapravo osjećaju u Domu. Velik dio njih u razgovoru nam je otkrio da se želi nastaviti obrazovati i poboljšati svoj status od onoga u kojem se trenutno nalaze. Koliko god nam je drago bilo što smo ih posjetili toliko smo vidjeli da tu ima još dosta toga što se može učiniti za tu djecu kako bi pronašla pravi put u životu. Posljednje odredište bila je stambena zajednica. U njoj su smještene djevojke uz stalnu njegu i brigu zamjenskih majki. Sam ambijent i opremljenost kuće u kojoj se nalaze uvelike nas je iznenadio. Svi smo se složili da je puna topline i zrači pozitivnom energijom. Naše putovanje se bližilo kraju, no nismo htjeli propustiti posjetu gradu heroju Vukovaru. Prvo smo se uputili na Ovčaru. Pri samom ulazu vidjeli smo ogromnu mračnu prostoriju koja je bila osvijetljena samo crvenim laserom kojim su ispisana imena žrtava tog strašnog događaja. Posjetili smo FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. i memorijalno groblje i vidjeli nepregledne aleje spomenika koji su podijeljeni u zasebne odjeljke po načini na koji su žrtve stradale. Onaj tko vidi memorijalne spomenike i čuje sve što se dogodilo u Vukovaru sigurno to neće nikada zaboraviti. Stekli smo puno novih spoznaja i nadamo se da će biti još ovakvih putovanja jer je jako važno izravno se upoznati sa onim što nas čeka kroz daljnji rad. 29 Studenti arheologije na terenskoj nastavi pronašli vrijedno arheološko nalazište Što smo iskopali Pripremio Ante Vujnović U razdoblju od 3.-16. liZnačajna suradnja stopada 2011. u mjestu naših studenata Rivine, na lokalitetu s Filozofskim Crkvina vršena su arheološka fakultetom te iskopavanja, koja su radili stuOpćinom Stolac denti Arheološkog odjela Filo- zofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru predvođeni prof. dr. sc. Brunislavom Marijanovićem i dr. sc. Dariom Vujevićem u suradnji s Općinom Stolac i U.G. “Vidoški grad” Stolac. Potaknuti pričama lokalnog stanovništa kako se na obližnjem malom brežuljku nalaze kameni blokovi koji su veoma lijepo klesani, a pojedini i ukrašavani, na poziv općine Stolac studenti i njihovi profesori su odlučili u sklopu redovite terenske prakse pretražiti taj lokalitet. Nakon čišćenja lokaliteta koji je bio obrastao niskim raslinjem, ali i šumom, pristupilo se iskopavanju samog lokaliteta. Kasnoantička grobnica Od prije su bila poznata dva građevinska objekta, od kojih je jedan sigurno bio kasnoantička grobnica na svod, dok za drugi objekt koji nema jasnu funkciju mještani kažu kako je služio kao klačina. Grobnica 1 je bila zidana od pritesanog kamena u više redova i povezana žbukom. 30 Nakon skidanja površinskog sloja zemlje i kamena, polako su se počeli nadzirati obrisi nepoznatoga građevinskog kompleksa. Prvi se nalazi na istočnom dijelu parcele i obuhvaća i prostor Grobnice 1. Riječ je o objektu četvrtastog tlocrta širine 6 metara (unutrašnja širina iznosi 4.7 metara). Kako objekt još nije otkopan u cijelosti, dužina se za sada ne može odrediti. Zidovi su građeni od priklesanog kamena povezanog žbukom, s dva lica. Širina svih zidova iznosi 0.60 metara. Prema sačuvanim fragmentima žbuke na zidu, sigurni smo da je unutrašnjost objekta bila ožbukana, a fina, bijela žbuka je bila nanesena i s vanjskih strana zidova. Unutrašnjost Objekta 2 bila je ispunjena nasipom od zemlje, ostataka žbuke i kamenja s urušenih zidova. Na manjem dijelu došli smo do poda objekta, koji je napravljen od čvrste žbuke. Slična žbuka, tj. pod, je pronađena i ispred objekta. Drugi novootkriveni objekt (u dokumentaciji označen kao Objekt 3) nalazi se na zapadnom dijelu lokaliteta, a kao i Objekt 2, niti on u ovoj kampanji nije definiran do kraja. Sastoji se od najmanje dvije prostorije. Zapadna, veća prostorija je vidljiva u dužini od 15 metara, a imala je širinu od najmanje 6.2 metra. Svojom dužom stranom ova je prostorija orijentirana u smjeru sjever-jug. Nastavak kampanje U unutrašnjosti se nalazi još niz zidova koji dijele prostor na manje segmente, ali trenutno nije moguće definirati o kakvoj je podjeli riječ. Osim navedenih prilikom ovogodišnjih istraživanja pronalaženi su i drugi fragmenti kamenog crkvenog namještaja. Različiti fragmenti s profilacijama, dijelovi ploča s prikazima ptica ili palmeta, impost i obični kapiteli ukrašeni rozetama, palmeta i sličnim prikazima bili su razbacani po cijelom terenu, a većina ih je nađena u sloju ispod površinskog. Nadamo se kako će se suradnja s Općinom Stolac, Filozofskim fakultetom i samim mještanima nastaviti i na proljeće u drugom dijelu arheološke kampanje kada bi se trebalo potpuno otkopati i konzervirati ovo veoma značajno kasnoantičko nalazište. FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Rivine, arheološka iskopavanja FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. 31 Kolumna „U Francuskoj gori, u Koreji ginu, a naši studenti fuka piju“ Piše Vedran Kožul Š to studente Sveučilišta u Mostaru razlikuje od njihovih kolega sa Sveučilišta u Sarajevu, Zagrebu ili bilo gdje drugo? Uza sve zajedničko, razlikuje ih mnogo toga. Studiranje u svakom mjestu ima svoje prednosti i mane, kao i posebnosti koje proces studiranja čine iskustvom koje pamtite kroz čitav život. Kroz razgovor s većinom studenata brzo ćete doći do zaključka da studiranje u Mostaru ne pruža sve sadržaje koje imaju veliki gradovi. No, Mostar pruža nešto drugo, prije svega opuštenu atmosferu, svojevrsnu ležernost i dostupnost osnovnih sadržaja u samome središtu grada. Koncentracija većine studentskog života na malom prostoru dovela je do toga da se veliki broj studenata međusobno dobro poznaje. Neki od njih svoja međusobna poznanstva i zajedničke interese usmjerili su na osnivanje studentskih udruga kojih ipak po slobodnoj procjeni nedostaje. Udruge koje djeluju na Sveučilištu u dobroj mjeri mogu biti nositelji dodatnih aktivnosti jednoga broja studenata, no za nešto veće i značajnije potreban je angažman znatno većeg broja mladih ljudi. Upravo je studentsko organiziranje i aktivizam najbolji put za izlazak studenata iz svojevrsne letargije. Letargija je pojam koji je, nažalost, s mostarskim studentima odavno na „ti“. Možda je već spomenuta ležernost u kombinaciji s dugotrajnim ispijanjem kava na terasama okupanim suncem dovela studente do potpunog savršenstva tih trenutaka da ih jednostavno nije briga za ono što se događa oko njih. Primjerice, o 32 poskupljenju studiranja pričalo se, pogađate opet, najčešće uz kavu ili se na isto „žugalo“ anonimno preko komentara na internetskim portalima. Za nešto više jednostavno nije bilo volje, a možda niti hrabrosti. Govori li nam što stari natpis sa zida na kampusu „U Francuskoj gori, u Koreji ginu, a naši studenti fuka piju“? Nažalost, studentima Sveučilišta u Mostaru cijena studiranja uz ostale segmente kvalitete nastave ne predstavlja jedini problem. Sustavni plan koji se provodi iz pojedinih centara moći nema u planu još dugo „trpjeti“ različite nastavne programe u školama i visokoobrazovnim ustanovama u BiH. Ovakve tvrdnje nisu nikakvo bacanje prašine u oči ili skretanje pozornosti s trenutnih gorućih tema. Takve pokušaje je za očekivati već u idućih par godina. Svatko tko iole ozbiljnije prati društveno - političku situaciju u Bosni i Hercegovini može čuti priču određenog dijela akademske zajednice koji naše Sveučilište karakterizira kao mjesto na kojemu se proizvode podobni kadrovi koji tu ne uče apsolutno ništa o suživotu i toleranciji. Takvim etiketiranjem Sveučilišta želi se baciti mrlja na sve napore koji se provode po pitanju stabilizacije i daljnjeg razvoja ove ustanove. Ne ulazeći u priču o mogućim propustima vodećih struktura Sveučilišta, i njegovih sastavnica fakulteta, moram primijetiti da se u medijima puno manje prostora daje onima koji bi o radu jedine javne visokoškolske ustanove na hrvatskom jeziku u BIH željeli reći štogod pozitivno. Veliki je problem ako se oni kojima je to dužnost ne osjećaju pozvanim na ispunjenje iste! U slučaju prevladavanja teze o Sveučilištu koja ne ispunjava svoju osnovnu ulogu sasvim je jasno da će se u pitanje dovesti i opravdanost provođenja nastave na hrvatskom planu i programu, a u konačnici i na hrvatskome jeziku. Takav scenarij, toplo se nadam, nećemo gledati. No, kako do njega ne bi došlo potrebno je podignuti svijest o obrazovanju na svome jeziku kao osnovnom pravu svakoga naroda koje je neotuđivo. Takvo nešto prije svega mora biti jasno studentima. Današnja generacija mostarskih studenata ima pravo, ali isto tako i veliku i odgovornu obvezu da se jasno i glasno opredijeli za svoju viziju Sveučilišta. Potrebno je poslati snažnu poruku koja mora pokazati da će u svakome trenutku čitava akademska zajednica Hrvata u BIH stati u obranu Sveučilišta u Mostaru i obrazovanja na hrvatskome jeziku. Takav put jednostavno je nezamjenjiv. Studente Sveučilišta u Mostaru nastavak dugotrajne letargije mogao bi dugoročno mnogo koštati, bilo to u ekonomskom, obrazovnom ili nacionalnom smislu. Stoga, drage kolegice i kolege, vrijeme je za buđenje! Počnimo se brinuti oko bitnih pitanja koja se itekako tiču i nas samih. Počnimo razgovarati, tražiti rješenja i odgovore na pitanja. Takvo nešto neće vas odvući od društva i omiljene kave, jer za početak, i na terasi omiljenog kafića možete promijeniti mnogo toga. Nakon toga sve je moguće. Samo trebate vjerovati! FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Josip Tabak sudjelovao u projektu Hrvatske radio televizije „Želim sve što i drugi ljudi, samo možda u većoj mjeri.“ Pripremila Jelena Čevra U proizvodnji Hrvatske radio televizije imali smo priliku pogledati igrano-dokumentarno-obrazovni projekt pod nazivom „Hrvatski kraljevi“. Za potrebe serije prvi put u povijesti u cijelosti je rekonstruirana hrvatska kraljevska kruna, prvi put su napravljene vjerne rekonstrukcije starohrvatskih crkvi u prirodnoj veličini, te glasoviti kneževski i kraljevski kameni natpisi. Brojni suradnici Na ovom vrijednom projektu radilo je preko 500 ljudi, između ostalih povjesničari, arheolozi i profesori s Cambridgea, Oxforda, Sorbonne. Svojim profesionalnim angažmanom vratili su nas u jedno od najzanimljivijih razdoblja hrvatske povijesti - od doseljenja u 7. stoljeću, pa do kraja narodne vladarske dinastije Trpimirovića (oko 1100. godine). U ovoj jedinstvenoj seriji hrvatski vladari Trpimir, Tomislav, Stjepan Držislav, Petar Krešimir IV, Zvonimir i mnogi drugi prvi puta su dobili lica i karakter. Jedno od tih lica, točnije lik i djelo dalmatinskog kneza Borne utjelovio je student arheologije s Filozofskog fakulteta u Mostaru, Josip Tabak iz Tomislavgrada. „Igrati kneza Bornu u serijalu Hrvatskih kraljeva neopisivo je iskustvo. Sve sam proživljavao s mnogo adrenalina, uživajući u druženju sa najboljim hrvatskim kaskaderima.“ Istaknuo je Josip, u razgovoru za Fenix. Na pitanje je li umijeće jahanja bila jedna od temeljnih osobina zbog koje Knez Borna na Filozofskom fakultetu je dobio ulogu kneza Borne, odgovara: „Budući da se radi o razdoblju srednjeg vijeka razumljivo je kako su konji igrali značajnu ulogu kako u privatnom, tako i u vojnom životu plemića. Duvanjsko polje Ljubav prema konjima mi je obiteljska crta, a već kao desetogodišnjak pohađao sam školu jahanja u KK Sv. Mihovil i jurio konje po sinjskom hipodromu. Danas uživam s vlastitim konjem po Duvanjskom polju.“ Umijeće jahanja zacijelo je bila jedna od potrebnih kvalifikacija za FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. snimanje ovog serijala, ali ne i jedina. To dokazuje i činjenica da je Josip Tabak privukao brojne simpatije publike svojim prvim pojavljivanjem na TV ekranu. Kao misao vodilju navodi: „Želim sve što i drugi ljudi, samo možda u većoj mjeri.“ Ova misao vodilja dovela je studenta arheologije do prve uspješne glumačke uloge, a svim ostalim studentima dokazala da se uz trud, volju i organizaciju vremena može biti uspješan na studiju, a istovremeno se okušati u ostvarivanju svojih najvećih ambicija. 33 Studenti latinskog jezika pokrenuli dramsku sekciju Gaudeamus igitur – radujmo se dakle Sekcija će se predstaviti Predstavom „Škrtac“ 17.5.2012. u maloj sceni Jukom, okupila je nekoliko ljudi u dramsku skupinu kako bi uvježbali i pripremili tematsku predstavu „Škrtac“. 17. svibnja 2012. Emilija Pavičević će sa svojom ekipom izvesti svoju prvu predstavu u Maloj sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. je želja da u budućnosti se što bolje organiziraju, no smatra da za to ima vremena i vjeruje da će nekako uspjeti probuditi entuzijazam kod mladih. Daljnji planovi Budući planovi su da se sekcija proširi i da stekne što više ozbiljnih članova, mladih stuPripremile Edita Jozić i Žana Pehar denata koji su voljni raditi i Članovi skupine tudenti Latinskog jezika svibnju ove godine povodom U početku u dramskoj skupini prema sekciji pristupiti krajnje na Sveučilištu u Mostaru desete obljetnice postojanja ka- su sudjelovali samo studen- ozbiljno. Napravit će se natjesu pozvani da sudjelu- tedre Latinskog jezika i rimske ti Latinskog jezika i rimske čaj, a uvjeti članstva bi ponajju na simpoziju Tihi Prego- književnosti u Mostaru. Kako književnosti, međutim, s vre- prije bile govorne predispozirac. Simpozij će biti održan u bi odaziv od strane studenata menom su se uspjeli proširiti. cije, odgovornost, volja, želja za bio što veći, Emilija Pavičević, Skupina sada broji 12 članova i radom i poželjno bi bilo i neko studentica četvrte godine Hr- to sa svih smjerova. Filip Pažin, iskustvo na „daskama koje živatskog jezika i književnosti i student Engleskog i Njemač- vot znače“. Latinskog jezika i rimske knji- kog jezika i književnosti je član „Planiramo osnovati i pod ževnosti, voditeljica dramske dramske sekcije već par mjese- aktivnosti u sekciji jer ideje skupine Gavdeamis Igitar, što ci. Ima iskustva u glumi i van imamo, samo nam trebaju ljuu prijevodu inače znači „Ra- fakulteta, ali uživa u druženju di. Voljela bih da se uključi što dujmo se dakle!“, došla je na i probama s kolegama koje se više studenata, jer je veoma bitideju kako bi povodom toga održavaju u prostorijama Filo- no da takve aktivnosti zažive te simpozija mogli napraviti te- zofskog fakulteta. Smatra kako da studenti prekinu biti pasivni matsku predstavu. U dogovoru su mogućnosti nastupa izvan i da se kultura podigne na višu s profesorom kao i s dekani- fakulteta jako male, ponajpri- razinu.“, izjavila je voditeljica com Filozofskog fakulteta Sve- je zbog nedostatka volje ali i dramske skupine Gavedamis učilišta u Mostaru Slavicom financijske podrške. Njegova igitar, Emilija Pavičević. S 34 FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Stručno studijsko putovanje studenata hrvatskoga jezika i književnosti U dva dana studenti posjetili Split, Šibenik i Zadar Djelić hrvatske kulture Pripremio Ivan Vidović K rajem prošle akademske godine među studentima hrvatskoga jezika i književnosti rodila se ideja o organiziranju stručnoga studijskog putovanja. Od nekoliko prijedloga odabran je dvodnevni odlazak u Split, Šibenik i Zadar. Sa studentima su putovali pročelnik studija hrvatskoga jezika i književnosti prof. dr. sc. Antun Lučić, dr. sc. Josip Grubeša i asistentica Tina Laco. Na Filozofskom fakultetu u Splitu su nas dočekali predsjednik Studentskog zbora Filozofskog fakulteta i njegov zamjenik, te pročelnica studija hrvatskoga jezika i književnosti doc. dr. sc. Gordana Galić Kakkonen. Pročelnica nas je upoznala s poviješću Filozofskog fakulteta u Splitu, brojem studijskih grupa, cijenom studija i drugim korisnim informacijama. Osim razgledavanja neizostavnih splitskih znamenitosti – Dioklecijanove palače, katedrale sv. Duje i dr. - posjetili smo i crkvu Sv. Frane, nazvanu i „Mali panteon hrvatskog naroda“. Taj naziv nosi jer u svojoj unutrašnjosti krije grobove Tome Arhiđakona, Marka Marulića, Ivana Marka Lukačića, Jeronima Kavanjina, te Ante Trumbića. Središnji događaj u Splitu bila nam je drama Vinka Brešana “Svečana večera u pogrebnom poduzeću“ u režiji Joška Juvančića. Riječ je o drami koja je prvi put objavljena 1979. god. u zbirci „Groteskne tragedije“. Imali smo ju priliku gledati u zgradi Hrvatskoga narodnog kazališta, koja je izgrađena 1893. god., a od 1940. god. djeluje kao ustanova u sklopu koje djeluju operni, baletni i dramski ansambl. HNK je organizator dvaju nacionalnih kazališnih festivala – Splitskog ljeta i festivala hrvatske dramske riječi Marulićevi dani. Sljedećega jutra krenuli smo prema Šibeniku. Krešimirov grad tek se budio iz sna kada smo se zaustavili ispred gradske knjižnice koja nosi ime po čuvenome šibenskom humanističkom pjesniku Jurju Šižgoriću. Osoblje knjižnice bilo je jako susretljivo. Dobrodošlicu nam je svojom pjesmom Moja mati zaželio i književnik i novinar Mladen Bjažić. Gradska knjižnica u Šibeniku osnovana je 1922. god., a od prosinca 2005. nalazi se u novoizgrađenoj zgradi smještenoj na mjestu na kojem se nekada nalazila Narodna kavana s Narodnom slavjanskom čitaonicom. Djelatnicima i korisnicima na raspolaganju je oko 90 računala, a važno je istaknuti da knjižnica raspolaže računalom za slijepe osobe, literaturom na Braillevu pismu, te više od četrdeset zvučnih knjiga, a za sve slijepe i slabovidne osobe upis je besplatan. Knjižnica je podijeljena na odjele: Znanstveni odjel, Narodni odjel, Dječji odjel, Centar za vizualnu kulturu, Audiovizualni odjel, Galerija, Zavičajna zbirka, Hemeroteka, Zbirka rijetkosti. Naše iduće odredište bio je Zadar. Dočekao nas je prof. dr. sc. Mile Mamić s kojim smo posjetili zgradu Sveučilišta koja se nalazi na rivi. Inače, Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko Sveučilište, osnovano 1396. god. i djelovalo do 1807. god. O kratkoj povijesti Sveučilišta u Zadru govorio nam je prof. dr. sc. Šimun Musa. Profesori su nas također upoznali sa studijem FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. hrvatskoga jezika i književnosti u Zadru. Pri razgledavanju grada doznali smo mnogo toga o njegovoj povijesti, te gospodarskom i kulturnom razvoju. Posjetili smo samostan sestara Benediktinki koji čuva Zlato i srebro Zadra, kako je nazvan postav koji je 1951. god. inicirao hrvatski književnik Miroslav Krleža. Dvije godine prije toga osnovana je i Gradska knjižnica koja je pedeset godina djelovala u Kneževoj palači u staroj jezgri grada, a potom je, zbog velikih oštećenja u Domovinskom ratu, premještena na novu lokaciju u ulici Stjepana Radića gdje se i danas nalazi. Podijeljena je na nekoliko odjela, a ukupan knjižnični fond iznosi oko 230.000 jedinica i nudi mogućnost međuknjižnične razmjene. Posjetili smo i crkvu Sv. Šimuna u kojoj se nalazi Šimunovo tijelo. On je i jedan od zaštitnika grada, a prema predaji njegovo tijelo je u Zadar došlo tako što se mletački križar zbog oluje morao skloniti u Zadar. U međuvremenu se razbolio i umro, a među njegovim dokumentima redovnici su našli bilješku koja je ukazala da se radi o relikvijama sveca. Zanimljivo je da je škrinju u kojoj se nalazi tijelo sveca dala izgraditi hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, kći bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića, a brončani kipovi anđela u čijim rukama počiva škrinja izgrađeni su od zaplijenjenih turskih topova koji su pak bili saliveni od zvona katoličke crkve. U Mostar smo se vratili zadovoljni time što smo imali priliku vidjeti djelić hrvatske kulture o kojoj smo nebrojeno puta čitali u djelima hrvatskih književnika. 35 Kritika predstava „Kajališni sat“ i „Otirač-uan men šou“ Dvije manjeviše uspješne autoironijske intencije Pripremio Ivan Šunjić J edan od najtalentiranijih mostarskih glumaca mlađe generacije Ivo Krešić za svoju diplomsku predstavu (riskantno) je odabrao zahtjevnu formu monodrame, što se u ovom slučaju ispostavilo kao pravilan potez koji je mladom glumcu omogućio iskazivanje svih umjetničkih i, tijekom Što su studenti gledali kroz godinu poput malograđanstva, politike, kulturne krize, recesije i (ne)iskrenih međuljudskih odnosa stalno varirajući između aktualnih i univerzalnih prostorno - vremenskih koordinata. Univerzalno je postignuto neodređenim mjestom i vremenom radnje, a aktualno se sagledava autorski intencionalno postignutim asocijacijama, primjerice uporabom „urbanog“ mostarskog leksika i prepoznatljive frazeologije. Već se u prvoj sceni susrećemo s (anti)junakom, odnosno, glumcem koji neuspješno pokušava karikaturalno odglumiti lik neurotičnog znanstvenika koji treba predstaviti svoj novi znanstveni članak. Postmodernistička studija glume usvojenih, teh- provokacija ničkih potencijala. Satirično intoniran monodramski tekst Otirač – ironično je ortografskim stilemom naglašen i podnaslov, odnosno, žanrovska odrednica: uan men šou – farsičnom izmjenom scena i transformacijom u različite likove podrugljivo secira aktualne i svakodnevne društvene probleme 36 No, glumac odustaje od te namjere i publiku obavještava da je predstava otkazana iz čega proizlazi uspješna postmodernistička provokacija samih gledatelja nakon čega se poruka o odgađanju predstave publici šalje kroz nekoliko likova što je Krešiću odmah na početku omogućilo da pokaže svu sposobnost transformacije i glumačku kreativnost koja se uočava u promišljenoj gestikulaciji u kojoj gledatelj može izravno prepoznati uglednike iz javnog/kulturnog života što neminovno upućuje na hrabru režijsku intenciju da svaka sličnost sa stvarnim osobama i događajima nije slučajna. Krešić se potom (manje ili više uspješno) virtuozno transformira u likove gledatelja koji najviše uživa u domjencima (radnja se postmodernistički povlači u prostor gledališta), policajca koji mu naplaćuje kaznu samo zato jer je glumac (koketiranje s poetikom teatra apsurda uz uspješno iskorištenu figuru groteske), psihički bolesnog susjeda (lik je odigran dosta prikazivački, možda bi bilo bolje više tragično obojiti karakter), supruge (koja ispašta zbog činjenice što joj je suprug glumac), te u lik samoga sebe pri čemu se u potpunosti ostvaruje autopoetična ironijska komponenta). Spomenuta autoironična komponenta očituje se i u prizoru u kojem nam se (kroz lik) obraća i sam autor objašnjavajući ili, bolje reći, pravdajući se zašto je uzeo upravo ovu FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. kazališnu formu za diplomsku predstavu ističući da je najprije mislio odigrati neki od klasičnih likova, Hamleta ili Tita Andronika, pri tom demonstrirajući ulomke iz njihovih monologa. U ovom dijelu ostaje nejasan glumački postupak, naime, u izvedbi monologa dobro znanih tragičarskih junaka nije jasno uočljiva ozbiljnost zbog blage afektacije koja, nasuprot tomu, nije dovoljno jaka da izazove grotesknu karikaturalnost što je ovaj prizor neutraliziralo i gledatelja ostavilo zbunjenim: što je zapravo autor/glumac time htio poručiti – pojačati autoironiju ili pak dokazati da je sposoban (kao što i jest) uspješno odigrati klasični dramski komad? Otirač društva U posljednjem prizoru glavni (anti)junak (autorov glas) farsično odlučuje biti, ni manje ni više, nego otirač društva (čime se rasvjetljava naslov) te demonstrativno liježe na pod – ostavljen na milost i nemilost publike/društva. Svima koji se odluče pogledati predstavu, autor ovih redaka može obećati lijepu i ispunjenu kazališnu večer koja Ivo Krešić FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. omogućuje zdravu i danas sve rjeđu katarzu koju je umjetnički najteže proizvesti – katarzu kroz smijeh. Druga predstava, manje uspješna, dugo je očekivana premijera Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru održana 2. ožujka na Maloj sceni. Riječ je o predstavi Kazališni sat, odnosno obnovi vrlo uspješne predstave Kazališni sat autora Jasena Boke koju je ansambl ovog kazališta premijerno izveo 1997. godine. U programskoj knjižici iz 1997. u podnaslovu je stajala odredba mjesta i vremena radnje: „Događa se u svakom kazalištu svakodnevno...“ u čemu je moguće iščitati određene autoironijske komponente. Naime, riječ je o predstavi u kojoj glumci igraju sami sebe ogoljevajući pri tom (sarkastično) sam kreativni proces rada na predstavi: redatelj (igra ga Dragan Šuvak) i dramaturginja (utjelovljuje ju Jelena Kordić) s glumcima (Sanda Krgo-Soldo, Robert Pehar i Velimir Pšeničnik Njirić) pokušavaju realizirati predstavu pri čemu nailaze na brojne prepreke – nesporazumi sa scenografkinjom, kostimografkinjom, koreografkinjom i autorom glazbe (sve navedene likove igra Jelena Kordić). Međutim, kao dominanti problem javlja se financijski problem, odnosno problem očekivanja Ministra, lika koji se ne pojavljuje u predstavi, ali je u radnji aktivno prisutan kao Godot iz poznate Beckettove (anti)drame. U međuvremenu, glumci, prema redateljevim navodima, isprobavaju tekst u različitim žanrovima u rasponu romantične drame, grčke tragedije ili pak pučke komedije – u ovim prizorima u potpunosti je ostvarena autoironična intencija, ali nedostatak je uočljiva tromost u prijelazima scena. Najslabiji, nažalost i najvažniji, dio predstave je glumački što se uočava odmah na početku: pri ulasku u kazališni prostor umjesto uobičajeno spuštenog zastora publiku dočekuju glumci na sceni. Međutim, pokušaj komunikacije s publikom ostao je samo na simulaciji, a mora se naglasiti da su najneuvjerljiviji dijelovi oni koji bi, po prirodi stvari, trebali biti najuvjerljiviji – kada glumci igraju sami sebe, tj. kada se obraćaju jedni drugima pravim imenima. Dublje promišljanje U paleti manje-više plošnih kreacija, glumački se izdvaja se Jelena Kordić koju karakterizira izrazita scenska pismenost i tehnika što je na našim kazališnim scenama, posebice danas, raritet. Na njoj je, ujedno, bio i najveći zadatak i umjetnički pritisak jer je morala zamijeniti pokojnog Tonija Pehara kojeg publika pamti po neponovljivim kreacijama iz navedene postave održane 1997. Jelena Kordić sve je likove odigrala tehnički korektno (osim što bi joj se mogla zamjeriti pogrešna akcentuacija), a veći umjetnički doseg nije uspjela ostvariti zbog loše igre kolega glumaca. Sve u svemu, predstava je otvorila niz pitanja, ali i dovela do zaključka da često izvanumjetnički problemi nisu jedina prepreka dobroj predstavi – ponekad je (ili bolje reći uvijek) loša financijska situacija samo pokriće nedostatku kreativnosti i dubljeg stvaralačkog promišljanja. 37 Kolumna Politička filozofija je čašćenija i bolja od liječničkog umijeća [1102a18-26] „Politička filozofija mora proučavati dušu. (1)Ako je tomu tako, očito je kako političar treba znati štogod o duši kao što onaj tko liječi oči mora znati i o cijelome tijelu, i to još više zbog toga što je politička filozofija i čašćenija i bolja od liječničkog umijeća, a i među liječnicima oni najobrazovaniji uveliko se trude oko znanja o tijelu. „ 38 koju nanosi pogreška vladara, koja može uništiti cijeli narod i njegovu dugoročnu budućnost, dolazi do zaključka da je „politička filozofija čašćenija i bolja od liječničkog umijeća“. Piše Jelena Čevra Studenti političkih znanosti, odnosno ročitavši ovaj naslov, sigurna sam da politologije, susreću se s podcjenjivačkim se mnoštvo podcjenjivača nasmija- komentarima o ovom studiju. Poistovjelo, reklo kako je to neistina, kako ćivanje politologije s politikom i ogranije to glupost, kako se politička filozofija čavanje politologije na politiku je velika ne može uspoređivati s liječničkom zna- greška koju prave svi oni koji će na izjavu nošću. Većina njih će se upitati tko je ovo da studiram politologiju dobaciti jedan izrekao. Pogledat će ime ispod ovog teksta, od onih neutemeljenih, neargumentirapomisliti da je navedena misao možda nih i neukusnih komentara. Politologija moja misao, te me, u najmanju ruku, pro- nije isto što i politika, politolog ne znači glasiti neuračunljivom osobom. isto što i političar. Studenti politologije se Ne, nije ovo moja izjava, ovo je izrekao obrazuju i usavršavaju da bi postali osobe veliki Aristotel. koje proučavaju obilježja, organizaciju i Aristolel, o kojemu mi koji pohađamo funkcioniranje vlasti kao političkog fenoFilozofski fakultet, znamo puno toga, te mena, politički ustroj društva i društvenih ga intezivno proučavamo od prve godine organizacija te prirodu i funkcioniranje studija. U svome djelu „Nikomahova eti- različitih političkih sustava i institucija. ka“ u prvom poglavlju, u kojem govori o Obrazuju se kako bi postali politički anablaženstvu, dotiče se vrijednosti koje bi litičari, kompetentni za analiziranje i defisvaki političar trebao posjedovati ukoliko niranje političkih događanja, te donošenje se želi kvalitetno baviti svojim pozivom, te najboljih rješenja za probleme na političga plemenito izvršavati. koj sceni. Nije im cilj postati slika ili preIzmeđu ostaloga, ističe da svaki politi- slika današnje političke elite. čar treba znati da puno veće zadovoljstvo Nisu svi stvoreni da budu liječnici, ardonosi rad za opće dobro, nego rad za hitekti ili fizičari. Ne bi svijet bio zanimljiv svoje vlastite interese. Politika u svojim ni funkcionalan da se svi bavimo istim rukama drži mnoštvo ljudi, i jedan vladar, zanimanjem. Svako zanimanje je časno ukoliko zloupotrebljava svoju moć i svoju dok ga časno odrađujemo. Nadajmo se da funkciju može nauditi cijelom narodu, i ćemo postati pravi akademski građani koji njegovoj budućnosti, dok liječnik, ukoliko će budućnost mijenjati na bolje. Učinimo počini pogrešku može uništiti jedan život. prvi korak prema tom cilju na način da ne Usporedivši štetu koju nanosi liječnička podcjenjujmo ljude, njihove studije, niti pogreška, koja uništava jedan život i štetu djelatnosti kojima se bave. P FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Kolumna Piše Emilija Pavičević G eneracije i generacije studenata prošle su kroz ovaj grad koji nekima bijaše samo prolazna stanica, a nekima mjesto koje je promijenilo njihov život. No, njihov život je promijenio grad…ili možda ljudi? Tko zna? Sam grad kao grad nema svoje „čari“, a ljudi imaju različite karakteristike. I da ne generaliziramo, svugdje ima dobrih i loših ljudi, a svaki grad ima dobra i loša mjesta. I kad smo tek došli u ovaj grad, vjerojatno smo se zapitali „Što ću ja ovdje?“, „Hoću li se prilagoditi?“…i sigurna sam da je to prilagođavanje bilo i ugodno i bolno istovremeno…..Prilagoditi se društvu koje ima vlastite vrijednosti ili pak biti samostalan? I naravno, većina se prilagodila postojećim normama. Počeli smo izlaziti gdje svi odlaze, nositi samo ono što je „in“, slušati Život mladih u Mostaru samo te tzv. hitove i živjeti od mišljenja drugih. Generacijski jaz smo sve više pospješili svojim ponašanjem i postali smo mladi naraštaj koji je sa svih strana na udaru. Mladi su problem, mladi nisu ono što se od njih očekuje…..a pitanje „zašto“ se i ne postavlja? Osuditi je lako, a spriječiti ne dao Bog….možda su takvi mladi samo u Mostaru ili? No, nisu takvi mladi samo u Mostaru, i to je od davnina tako….kad samo kažu „Prije nije bilo tako…“, lažu…. bilo je i ostalo. Čovjek je ostao isti, samo su se okolnosti promijenile! Težimo li da FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. budemo prihvaćeni onakvi kakvi jesmo ili onakvi kakvim nas drugi vide? Zato trebamo utjecati na svijet u kojem živimo i uvijek težiti „višem“. Ne zaustavljajte se na minimumu i pokušajte ostvariti svoj maksimum i imati osobni stav. Tek tada ćete nadvladati vlastitu pasivnost i pobjeći od stalnog kritiziranja. I naravno, kako latinska izreka kaže „Dum spiro, spero“ (Dok dišem, nadam se.)….uvijek treba gajiti nadu, ali neka ona samo potiče vaša djela i usmjerava vas na uvijek nove izazove! 39 Feljton Pripremio Darko Radić P ropast srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva veoma je zanimljiva, ali i prilično konfuzna povijesna tema kojom su se bavili brojni znanstvenici. Profesionalni povjesničari potrošili su tisuće listova papira pišući o padu Bosne, ali i dan danas postoje brojne nesuglasice, posebno kada se radi o uzrocima njena pada u neprijateljske ruke. Mavro Orbini i Ivan Frano Jukić smatrali su kako su glavni razlozi pada nesloga velikaša i smrt pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša. Franjo Rački nije dijelio njihovo mišljenje nego je uzroke tražio u vjerskim nemirima koji su potresali Bosnu u 14. i 15. st. U novije vrijeme spominju se i drugi uzroci kao što su opremljenost i brojnost osmanske vojske, loši potezi posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, izdaja branitelja Bobovca... U nastavku rada prikazati ću ukratko „svoje“ viđenje vladavine posljednjega bosanskog kralja, te „svoje“ viđenje pada Bosne u ruke Osmanlija. Vladavina Stjepana Tomaševića Stjepan Tomašević na kraljevskom prijestolju naslijedio je svoga oca Stjepana Tomaša 1461. godine. Odmah po dolasku na vlast uspostavio je iznimno dobre veze sa papom Piom II., koji je bio veliki zagovornik križarske vojne protiv Osmanlija. Tomašević je od pape preko poslanika zatražio kraljevsku krunu, čemu je papa i udovoljio. Tako u Bosnu početkom studenoga 1461. god. stižu 40 Propast srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva papini poslanici koji obavljaju krunidbu Stjepana Tomaševića za bosanskog kralja. M. Ančić ističe: „Čin dobivanja nove krune izravno iz Rima značio, preveden u jezik pučke simbolike onoga doba, postavljanje zahtjeva za punom političkom samostalnošću Bosanskoga Kraljevstva u odnosu na krunu Sv. Stjepana...“. Tako je papina kruna Stjepana Tomaševića dovela u sukob sa njegovim „gospodarom“ ugarsko-hrvatskim kraljem Matijašem Korvinom. Papa je tek tada uvidio kako bi kruna mogla donijeti više štete nego koristi bosanskom kralju. Pio II. stoga počinje raditi na pomirenju kralja Tomaševića i kralja Korvina u čemu je djelomično i uspio. Naime, dva kralja su se formalno izmirila, tako što je Tomašević Korvinu isplatio izdašnu svotu novca, te na njegov zahtjev otkazao uobičajeno plaćanje danka sultanu. Otkazivanjem danka sultanu Tomašević je želio kralju Korvinu staviti na znanje kako politička samostalnost u odnosu na krunu Sv. Stjepana ne znači i približavanje Osmanlijama. Sultan je otkazivanje danka shvatio kao ozbiljnu uvredu zbog čega je odmah započeo s pripremama za vojni pohod na Bosnu. Iz gore izloženoga možemo zamijetiti kako je mladi i neiskusni kralj Stjepan Tomašević povukao veliki broj krivih poteza odmah na početku svoje vladavine. Pomirba s Korvinom U opasnosti od Osmanlija povezao se sa papom Piom II. i zatražio krunu, koja ga je dovela u sukob sa „gospodarom“ Matijom Korvinom, najbližim vladarem koji mu je mogao priteći u pomoć u slučaju napada sultana. Nakon toga se tek formalno izmirio sa Korvinom isplativši mu veliku svotu novca, koji je u slučaju napada mogao upotrijebiti za obranu od Osmanlija, te je na posljetku izazvao i samoga sultana uskrativši mu danak. Matija izmirenje nije uopće ozbiljno shvatio i nije se pretjerano brinuo za probleme bosanskoga kralja. Vjerojatno mu je još uvijek zamjerao krunidbu. Papa Pio II., za svoga pontifikata nikada u stvari nije ni uspio organizirati neku križarsku vojnu protiv Osmanlija. Pokušaj dogovaranja križarske vojne na saboru u Mantovi 1459. god. završio je bez uspjeha. Nakon tog sabora Papa je bio razočaran pa je čak napisao „Pismo sultanu Mehmedu II.“, kojim ga je pozvao da napusti islam, da se krsti i prihvati krunu Istočnoga Rimskoga Carstva. Posmrtni ostatci posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića i danas se mogu vidjeti u Franjevačkom samostanu u Jajcu FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Feljton Međutim, pismo nikada nije poslano naslovniku. Tako se Stjepan Tomašević našao na udaru jedne od najmoćnijih sila toga vremena bez prave potpore. Mlečani i Skenderbeg iz Albanije bili spremni pomoći obranu Bosanskog Kraljevstva. Prethodnica osmanske vojske pri osvajanjima na Balkanu u 15. stoljeću bili su fanatični derviši. Njihova glavna zadaća Osmansko osvajanje bila je upoznati stanovništvo Stjepan Tomašević s vreme- neosvojenih zemalja Balkana s nom je shvatio kako stvari novom, moćnom vjerom koju sa izmiču njegovoj kontroli. Kad sobom donose Osmanlije. Kako se našao pred ponorom od- bi dokazali moć svoga Boga, oni lučio se na pokušaj izmirenja su se ritualno probadali iglama sa sultanom Mehmedom II. U kroz obraze, kroz trbuh i kroz drugoj polovici 1462. šalje svo- vrat, a da im se pri tome ne bi je poslanike na sultanov Dvor, prolila ni jedna kap krvi. Ovate traži uspostavu mira na pet- kav ritual u očima, najvećim naest godina obećavši kako će dijelom neukog stanovništva ponovno plaćati danak, koji je zasigurno je izazivao strah i neMehmedu II. uskratio nedav- vjericu. Nakon derviša u zemlju no. Sultanovi savjetnici, prema bi provalila brojna i dobro orgapisanju Konstantina Mihailo- nizirana vojska koja bi u potpuvića, tada smišljaju diplomat- nosti pokorila zemlju. Tako je sku varku. Bosanskim posla- vjerojatno bilo i u Bosni. nicima obećaju novo primirje, Osmanlije su napale Bosnu a istodobno pokreću opsežne u svibnju 1463. godine. sa ogrovojne pripreme za napad na mnom vojskom, koju je prema Bosnu. Sultan je čak, kako bi Konstantinu Mihailoviću činilo prikrio stvarne razloge vojnih oko 150.000 ljudi. S druge strane priprema, puštao u optjecaj Stjepan Tomašević nije raspolai razne dezinformacije, pa je gao vojskom većom od 40.000 tako spremio svoga poslanika ljudi. Veliki vezir Mahmud-pahercegu Stjepanu, tražeći od ša 19. svibnja našao se pred tvrnjega topove i drugu opremu dim gradom Bobovcem, kojeg, potrebnu za njegov navodni autor djela „Povijest Mehmeda pohod na Dubrovnik. Osvajača„, Dursun-beg naziva Tomašević je nešto kasnije „predstražom države Bosne“. preko svoga poslanika, koji je boravio u Mlecima u veljači Pad Bobovca 1463. god., ipak saznao kakve Ranije se vjerovalo kako je su stvarne namjere sultana Bobovac pao zbog izdaje zaMehmeda II. U takvim okolno- povjednika utvrde, „patarena“ stima morao je brzo reagirati i Radaka. Ovakvo tumačenje spremiti zemlju za obranu. Od- išlo bi u prilog tezi Franje Račmah je poslao svoje izaslanike kog, koji je uzroke pada Bosne u Dubrovnik, Albaniju, Mletke tražio u vjerskim nemirima u i Ugarsku, gdje su kršćanske 14. i 15. stoljeću. Priča o izdavladare molili za pomoć u ljud- ji Radaka kasnije je odbačena stvu i vojnoj opremi. Izaslan- ponajprije zahvaljujući istrastva su se najčešće vraćala bez živanjima Marka Šunjića. Naikonkretne pomoći. Samo su me, on je u zadarskom arhivu FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Osmanski napad na Bobovac pronašao, a zatim i objavio kopije izvješća što ih je za vrijeme osmanskog osvajanja Bosne u Mletke slao trogirski knez. U tim izvješćima se ističe kako branitelji Bobovca pružaju junački otpor. Osim ovoga dokumenta i Konstantin Mihailović u svojim „Uspomenama“ spominje kako su se pod Bobovcem izlijevali topovi, što zasigurno ne bi bilo nužno da se grad predao bez otpora. Nakon pada Bobovca, poče grad za gradom padati u ruke Osmanlija. Stjepan Tomašević povuče se prvo u Jajce, a zatim u Ključ. Tamo ga je stigla turska prethodnica, vođena Mahmud-pašom. Ovaj sultanov paša obeća bosanskom kralju spasiti život ako se preda on i ako naredi predaju preostalim gradovima u Bosni. Stjepan Tomašević, uzdajući se u sultanovu milost, predade se Mahmud-paši, te naredi predaju svim gradovima Kraljevstva. Sultan se teško mirio s Mahmud-pašinim obećanjem. Želio je jednom zauvijek ukloniti bosanskoga kralja pa se stoga posavjetovao sa Šeih-ul-islamom Ali Bestanijem. On mu izdade fetvu po hadisu koja glasi: „Ne dajte da vas zmija ujeda dva puta iz iste rupe“. Ova fetva posluži kao osnova za pogubljenje Stjepana Tomaševića. Njegovom smrću prestaje postojati srednjovjekovno Bosansko Kraljevstvo. 41 Književni kutak Piše Josip Antičević U ovom vremenu heroja, zaslužnih pojedinaca i nekakvih časnih i obrazovanih ljudi nitko ne vidi više onoga malog običnog čovjeka. Ovo je priča o životu jednog starca kojeg sam upoznao u jednoj najobičnijoj kavani. Dok pije rakiju i puši najjeftinije cigarete nama mladima priča svoju priču... Taj pijanac i propalica, kako bi ga nazvali ti časni ljudi, započinje svoju priču od onog rata pa na ovamo: „Ja sam sa svojih 16 godina vidio taj križni put o kojem sad pričaju. Tog dana odveli su me od kuće, ostao sam s majkom... Braća su već prije otišla u rat nisam ni znao za njih. U Sloveniji ti je moj rođeni brat od mene okren’o glavu da me ne vidi. On partizan, a ja kojekakav dombran, seljačko dite. Jedva sam ja njima pobjego iz kolone. Petnaest dana sam se vrać’o kući gladan i žedan a nitko da te ni pogleda, još bježe od tebe ljudi. E, dico moja šta je tad omladine izginulo nizašta, o svemu prvo razmislite pa se onda udarajte u prsa... Im’o sam ja nešto škole, ali nisi se mog’o brate moj zaposlit’ tek tako. Di god odeš bio si nepoželjan. Ja sam ti moro 49-e u šumu otić’ radit’ s konjima, izvlačit balvane. Nema kakve poslove nisam radio al’ ta šuma, dico moja, to vam je najgori pos’o. Bježite od tog k’o vrag od križa. Jedva sam ja sebi nešto penzijce zaradio, šta je sve prišlo preko mojih leđa al’ šteta nisam završio zanat, a fino sam ga započeo... Ženio sam se dvaput. Prva mi, pokoj joj duši, umrla kad je rađala. I ona i dite odmah umrli. Nije u to vrime ni bilo doktora k’o sad. Mor’o si po doktora otić’ s konjem i vratit ga... Druga je umrla prije 2 godine. Imam sa njom dvoje dice. Sam živim, sam kuham, sam perem. Dico moja, ženite se da imate s kim dijelit’ i sreću i nesreću. Imajte nekoga pokraj sebe. Dolazili su oni mene istjeravat’ iz kuće. Govorili su mi da nama nije mjesto ovdje, da idem svojima. A ja nisam htio... Ako ćete me ubit’, ubijte me na kućnom pragu. Nema šta me nisu tjerali da radim. Kopao sam im rovove, iznosio mrtvace i evo me... Moraš iznijeti mrtvaca s prve linije. Oni ti pucaju iznad glave, a naši pod noge... Ti sad premjesti mrtvaca na nosila i iznesi ga... Sad nemam nikakav status. Nit mi oni daju reći da sam bio zarobljenik a ni naši me ne gledaju. Kažu nisi bio u vojsci, nemaš nikakva prava. Al’ dico nek’ sam ja pošten i pred Bogom i pred ljudima, ne treba meni nikakakav status. Imam ovo što imam meni dosta....“ Tko je ovaj čovjek za društvo? Kako mi gledamo na njega? Pijanac ili heroj? Koliko samo ljudi griješe u svojim procjenama. Da nisam čuo ovu priču ovog starca ne bi više ni pogledao. Gledamo tzv. heroje u crnim džipovima, gledamo intelektualce sa svilenim kravatama i divimo im se, želimo biti kao oni. Želimo napraviti uspjeh po kojem će nas pamtiti. Što je ovaj čovjek ostavio iza sebe, a opet je veći od svih naših idola. Njegov životni stil je klasični primjer 42 Čovjek ili pijanac? devijantnog ponašanja, ali možemo li mu suditi samo po tome? Odlikuje li samo pijanstvo tog čovjeka ili je svaka njegova priča lekcija koju moramo shvatiti. Ako je lekcija onda je on i profesor. Ako je hrabrost ostati svoj na svome onda je on i heroj kao i onaj vojnik. Ako u njegovim pričama ima i mudrosti onda je on i filozof. Ako poslije svih nedaća u životu još uvijek ima vjeru u Boga onda je on i najveći vjernik. Ako živi od svoje mirovine znači da je bio i radnik. Poslije svega kako mu možemo suditi? Kako mu možemo reći da mu nije mjesto među časnim ljudima. Ne sudi da ti nebi bilo suđeno. „Tko je od vas bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju!“ (Iv 8, 1-11) FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Književni kutak IZGUBLJEN U KASU, U GALOPU Ra(sa)njavanje Ulica Stišće me, obavija Tijelo se grči, dok promičem. Čim sam spustio glavu na zemlju... Počelo je. Osluškivao sam. I strepio. I. Naprosto mi dođe da patetiziram o infrastrukturi provincijskih gradova o akceleraciji motora u pogonu i produktivnosti ruskih pisaca. Ako to nije najlakše na svijetu, predajem se. Marija Đolo Hladne kuće naginju Krovovi svijaju Osjećam ubode. Hvatam zrak Leden, prljav. Udove neugodno škaklje, okolni šaš. Gust i taman, poput bačene četke. Oh. Truli beton žvače stopala. U daljini, promiču sjene. S večernje mise, Bake šeću. Nebo zaleđeno – stoji. Rrazvodne žice strše I bodu. Poput viljušaka Škripe sablasno Svijet otvara usta. Marija Đolo Približava se. Rekla mi je da ne dolazim. Rekla mi je da je ne tražim. Ali morao sam Samo jedan susret. Samo još jedan susret. Ona ne mora odobriti. To je tek slučajan susret. Vječnost, čitava vječnost. Neka požuri. Hajde. Izdržat ću. Mogu. Izdržat ću. Čvrsto sam stiskao šake. Želja u meni, bjesnila je. Najednom - veliki oblak prašine. Oko mene debelo neprobojno sivilo. Osjećao sam zrak, težak kao olovo. A onda sam je ugledao. Bačena preko njegova ramena. Ruke svezane, oko gležnja težak lanac. Mali prst na nozi, zgnječen, krvav. Gledala je odsutno, nije me vidjela. Klonuo sam na zemlju. Rukama pokrio glavu. Vrištao. Plakao. Odjednom, bilo je suviše blizu Nešto teško pritislo mi je leđa U kasu, u galopu. Kopita su zagušila moj posljednji krik. FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012. Šima Majić Mada noć zaista nikad nije imala ljepši Mostar. Mladić do mene cijelim putem suptilno upražnjava svijet igrica s mobilnog telefona. I ovisi o ukusu recipijenta. Nosi demode košulju i providne oči. II. Patetični su zaista skloni ra(sa)njavanju mojih očiju. Osim što nisu topivi u vinu. Tužno je kad se deklariraju kao pisači pjesama na račun tuge i preizoštrenih ticala. Njihova nagost do kosti mi zaista teško pada, a još lakše ostaje. Krik iz smrtne postelje Stjepan Marić Već neko vrijeme sanjam ga kako dolazi po mene, ostavi sve i idemo. Gusta crna brada prekrivena svilenom kokuljicom ispod koje se oči da jedva vide odaju ga, da, to je anđeo smrti. Okupan kišom hladnoga znoja ležim u smrtnoj postelji svojom. Svi oni što su oko mene kao da se gube, kao da idu u sivilo magle kišnoga jutra. A zapravo ja idem, na put, put, koji povratka nema. Jedino što još osjećam u svojoj blizini je toplina smrtne svijeće iznad svoje glave, čiji plamen grije umorno srce moje koje čeka svoj kraj. Znam, da idem na put bez povratka. Bojim se užarene peći krematorija ili vlažne grobne jame. Te stiskam ispaćene šake kao da želim poživjeti još koji čas. Ali čvrste ralje anđela smrti kao da ne žele posustati i vidjeti moju patnju i bol te strah puta bez povratka. U posljednjem času svoje nemoći tragam za nadom koju nemogu pronaći. Pogledom rastvori grudi svoje te vidje izjedenu dušu, u crnilu čađe i gareži koja me zove k sebi u zagrljaj! Napokon izbijedljele oči mi se zatvoriše a umorno srce ode na počinak A kamena poklopnica baci me u vječni zagrljaj crne zemlje i prijatelja groba. 43 Foto Marija Pušelja
© Copyright 2024 Paperzz
