Marijanski hodočasnički put Hodočasnički vodič Orlica SADRŽAJ PREDGOVOR 4 UVOD 5 POVIJEST HODOČAŠĆA 6 GEOGRAFSKI PRIKAZ POKRAJINA UZ MARIJANSKI HODOČASNIČKI PUT 10 UPUTE ZA UPOTREBU VODIČA 14 OZNAČENOST MARIJANSKOG HODOČASNIČKOG PUTA U SLOVENIJI 15 ETAPNI OPIS MARIJANSKOG HODOČASNIČKOG PUTA 16 VARIjANTA 1 20 VARIjANTA 2 79 VARIjANTA 3 92 VARIjANTA 4 96 KONTROLNE TOČKE NA PUTU 114 TURISTIČKE INFORMACIJE 116 POPIS ODRŽAVATELJA PUTA 129 Važni telefonski brojevi u Sloveniji 130 LITERATURA 131 4 PREDGOVOR Marijanski hodočasnički put je uz Emin hodočasnički put i Europske hodočasničke puteve (Pilgrimage Europe SI-AT) treći veći projekt Kozjanskog parka čime on postaje vodeći akter na području razvoja hodočasnog turizma u Sloveniji. Hodočasni turizam, jedan od najtrajnijih oblika turizma, ujedinjuje uživanje u kulturnoj i prirodnoj baštini, a istovremeno poziva lokalno stanovništvo na aktivno sudjelovanje. Hodočasni turizam potiče razvoj turistički neprepoznatih mjesta i to kroz planinarenje, pješačenje, biciklizam i ostale ugodne načine provođenja slobodnog vremena u prirodi. Podčetrtek Olimje Imeno LJE HR Pilštanj Kumrovec Kozje Bistrica ob Sotli Koprivnica GRAD PODSREDA UPRAVA KOZJANSKEGA PARKA Podsreda STARE SVETE GORE Klanjec SVETE GORE Bizeljsko Pišece KOZJANSKI PARK državna meja BR ZA EŽIC GR E EB O ŠK KR NA JA BL LJU Miljana Virštanj CE Najvažnije točke Marijanskog hodočasničkog puta na području Kozjanskog parka predstavljaju Svete gore nad Bistricom ob Sotli, Lesično Zagorje jedno od najstarijih slovenskih hodočasnih svetišta, te Stare gore nad Podsredom. Posebno mjesto drži i hodočasno odredište Zagorje kod Lesičnog s baroknom crkvom Majke božje u čijoj se blizini skriva biser prirodne i kulturne baštine Lurška jama. MARIBOR - GRADEC Važan dio Marijanskog hodočasničkog puta prolazi kroz Kozjanski park, jedno od najstarijih i najobuhvatnijih zaštićenih područja u Sloveniji. Zaštićeno područje ima status regionalnog parka i pokriva 200 km² koji su mozaik Posavskih planina, vinorodnih brežuljaka, ravnica uz Sutlu te očuvane prirode i bogate kulturne baštine. Visoki stupanj raznovrsnosti biote uvrštava Kozjanski park među najvažnija područja očuvanja prirode u Sloveniji i Europi. Naime, veći dio parka spada u područja očuvanja prirode od europskog značaja NATURA 2000. Od 2010. godine se područje Kozjanskog s Obsoteljem ponosi i statusom biosferskog rezervata pod zaštitom UNESCA. 5 UVOD Slovenija je zemlja crkvi, kapelica i znamenja koje nalazimo na gotovo svakom brežuljku. Tako i na projektnom području – koje pokriva Pomurje, Podravje i Savinjsku regiju sa slovenske strane, odnosno krapinsko-zagorsko i varaždinsko područje sa hrvatske strane – susrećemo vrlo bogatu sakralnu kulturnu baštinu. Hodočasnički centri i ostala mjesta sa obje strane granice su međusobno nepovezani, a samim su time turistički neprepoznatljivi premda imaju velik turistički potencijal. Namjera Marijanskog hodočasničkog puta je povezati slovenska i hrvatska Marijanska svetišta te iznimno bogatu kulturnu i prirodnu baštinu uz njegovu trasu, pazeći pritom na promociju i komercijalni aspekt. Mjesta i objekti uz put time dobivaju dodanu vrijednost i priliku da postanu dio turističke ponude Marijanskog hodočasničkog puta. Iz projektnog područja na teritoriju Slovenije iskaču dva hodočasnička središta – Ptujska Gora i Svete gore nad Bistricom ob Sotli, koje imaju dugogodišnju hodočasničku tradiciju. U Hrvatskoj posebno mjesto zauzima hodočasničko središte Marija Bistrica, koja je ujedno i hrvatsko narodno svetište. Marijanski hodočasnički put je dio istoimenog međunarodnog kulturnog hodočasničkog puta koji iz Čenstohove u Poljskoj vodi kroz Levoče u Slovačkoj do Mariazella u Austriji. Otamo preko Graza ulazi u Sloveniju i produžava u Hrvatsku. Put je dug 409 km kroz Sloveniju i 393 km kroz Hrvatsku, a namijenjen je hodočasnicima, planinarima, ljubiteljima prirode i kulturne baštine te svima onima koji žele upoznati neotkrivene, zanimljive krajeve. U svrhu prepoznatljivosti Marijanskog hodočasničkog puta je izrađen i logotip. On je nastao na osnovi različitih monograma pronađenih u Marijanskim svetištima Slovenije i Hrvatske. 6 POVIJEST HODOČAŠĆA Hodočašće je trajna pobožna vježba onih koji na jedan ili drugi način vjeruju u Boga ili božanstvo. Postoji još od 2. tisućljeća prije Krista. Tijekom prvog tisućljeća se je hodočašće razvijalo u vjerama Babilona, Kanaana, Egipta, Grčke i Rima. Izraelci su njegovali hodočašće do jeruzalemskog hrama kojeg bi ljudi hodočastili svake godine tijekom praznika. Židovsku praksu nastavlja i kršćanstvo. Kršćanima je hodočašće prilika za vjersko razmišljanje o prirodi i životu na zemlji te o crkvi kao hodočasnici prema trojedinom Bogu. Osim kršćanstva, hodočašće je prisutno i u hinduizmu, budizmu, lamaizmu, šintoizmu, konfucijanizmu i muhamedanstvu. Pojava hodočašća je zanimljiva u više pogleda: u smislu pobožnosti koje proizlazi iz njega otkriva iskrenu predanost povijesnim korijenima kršćanske vjere; u smislu askeze, kroz napore i dužinu putovanja s posebnim naglaskom na pomirenje; razotkriva i mnoge svjetovne vrijednosti, radoznalost, interes za putovanja itd. U četvrtom se je stoljeću hodočašće razvilo kao poseban oblik pobožnosti. Isprva u Palestinu, a potom i u druga svetišta posvećena poznatim mučenicima. Pored uobičajenog, asketskog hodočašća su kroz povijest postojala i hodočašća za drugoga, te posmrtno i zamjensko hodočašće. Zamjensko hodočašće je stvorilo profesionalne hodočasnike koji su bili plaćani po ustaljenoj tarifi. Obično bi ih angažirali bogataši kako bi izbjegli napore, probleme i opasnosti puta. Slovenska riječ za hodočašće (romanje) izvire iz riječi Rim (Roma), kamo je odlazilo mnogo više ljudi iz ovih krajeva nego u Palestinu. Za iskazanu milost, za ozdravljenje, za pomoć oko problema ili uslišene molbe su hodočasnici oduvijek imali poseban način zahvaljivanja. Svoju molbu ili zahvalu za uslišenje bi izrazili putem slike. Tako su nastajale tzv. votivne slike – ex voto – slike po zavjetu. Svaki Božji put su obilježavale sličice i relikvije. Hodočasnik je nekoć bio prepoznatljiv po hodočasničkoj odjeći. U svojoj bi župnoj crkvi dobio blagoslovljen hodočasni znak ili znamenje. Oni koji bi kretali na višetjedna ili višemjesečna putovanja u dalje hodočasničke destinacije su morali imati primjerenu odjeću i obuću. Neizostavni artikli su bili šešir, hodočasnički štap, čuturica i torba. Hodočasnicima su savjetovali da na duža putovanja ne nose mnogo hrane jer su u srednjem vijeku imali pravo na prenoćište, oganj, vodu i kruh. Na hodočašćima su uživali posebnu zaštitu. Na putu bi ih pratile hodočasničke pjesme koje bi pjevali po Božjem putu, u hodočasničkim crkvama ili izvan njih, te na povratku sa hodočašća. 7 Uz hodočašće je povezano čitavo bogatstvo narodne umjetnosti: vjerovanja, priče, bajke i legende o svecima i njihovim čudotvornim slikama, te razne hodočasničke pjesme i običaji. Nastanak većine Božjih puteva proizlazi iz legendi ili nije poznat. Na mnogim je mjestima hodočasnički put nastao samo zato što se je tamo ukazala svjetlost ili se je Marija nekome ukazala u snovima. U Europi je danas najpoznatiji hodočasnički put Sv. Jakova u Santiago de Compostelu. U bližoj okolici nalazimo Emin, Martinov, Slomškov i ostale hodočasničke puteve. Marijanske Božje puteve, koji imaju svoju predaju i kod nas, poznamo još od prvih stoljeća kršćanstva. Obzirom da Marija nije bila mučenica i da za njom nisu ostale nikakve fizičke relikvije, Božji putevi su joj posvećeni kako bi se častila njezina slika. Čašćenje slika se je razvilo iz razmišljanja da je svetac ili svetica na slici „nazočan“ na sličan način kao u svojem grobu ili svojim relikvijama. Otuda izvire više poznatih Božjih puteva gdje se časti „milosrdna slika“. Mariju su još u katakombama prikazivali kao majku. Izvještaje o njezinom zbiljskom izgledu pratimo od sredine prvog tisućljeća unatrag. Niz slika za koje se tvrdi da su istinske slike Marije oslanja se na dvojaku tradiciju. Jedna predaja kaže da se je Marija u Lidi naslonila na deblo i u njega utisnula svoju sliku. Druga pobožna tradicija tvrdi da je evanđelist Luka naslikao Mariju dok je još bila živa. U Istanbulu je bilo više slika za koje su 8 tvrdili da su kopije te slike. Među navodne Lukine slike spada i poznata Čenstohovska Marija u Poljskoj. Marijanski Božji putevi su se počeli pojavljivati u većem broju tijekom protureformacije, a kasnije i u baroku. Ukazanja Marije su poslužila kao povod za novije nastanke glasovitih puteva. Marija Bistrica U srednjoj Europi Marijanski hodočasnički put (Marien-Pilgerweg) vodi od Čenstohove preko Levoče do Mariazella i povezuje tri najvažnija hodočasnička središta Poljske, Slovačke i Austrije još od 1996. godine. Put je dugačak 1000 km. Po Poljskoj prolazi oko 300 km kroz šumovite Beskide te kroz Gorczanski i Pieninsky nacionalni park. Kroz Slovačku prolazi oko 550 km puta koji nas vodi kroz povijesno važne gradove Spiške pokrajine, kroz nacionalni park Slovensky raj, preko Niskih Tatri, Velike i Male Fatre, te konačno preko Bijelih i Malih Karpata do Bratislave. Kroz Austriju prolazi oko 200 km puta i to kroz nacionalni park Donau–Auen do Beča, a potom po tradicijom bogatoj „Via Sacri“ kroz predalpske predijele niže Austrije do Mariazella. 9 U Austriji su na Mariazell povezali mrežu Marijanskih hodočasničkih puteva koji dolaze sa područja više Austrije, niže Austrije, Beča, Graza, Gründerwega, Štajarske i Koroške. Novonastali Marijanski hodočasnički put se nadovezuje na štajerski krak Marijanskog puta kroz Austriju i vodi dalje po Hrvatskoj do Marije Bistrice, hrvatskog narodnog svetišta. Mariazell 10 GEOGRAFSKI PRIKAZ POKRAJINA UZ MARIJANSKI HODOČASNIČKI PUT Područje po kojem Marijanski hodočasnički put prolazi kroz Sloveniju prema geografskoj regionalizaciji spada u Subpanonsku Sloveniju, a ona se dijeli na više manjih jedinica. SLOVENSKE GORICE Slovenske gorice su najveće brežuljkasto područje u Sloveniji. Protežu se između ravnica uz rijeku Muru i rijeku Dravu. Vrhovi ne presežu 400 metara nadmorske visine, spuštaju se sa sjeverozapada prema jugoistoku, a među njima su smještene duguljaste doline. Najveće doline su Pesniška i Ščavniška dolina. Doline rijeka u središnjem dijelu Slovenskih gorica su vrlo široke. Sljemena su izdužena i zakrivljena, vrlo pogodna za vinogradarstvo. Slaba prolaznost, vlažne doline i nestabilno tlo su kočili gospodarske zahvate ili ih pak gurali na periferiju, što vrijedi i za sva veća naselja. Slovenske gorice su do nedevno bile područje uglavnom manjih gospodarstava. Modernije ceste su se počele graditi 60-ih godina prošlog stoljeća, što je imalo velik utjecaj na smanjenje iseljevanja. DRAVSKO-PTUJSKO POLJE Dravske šljunčane terase počinju na zapadu kod Fale, a kod Maribora se šire po Dravskom polju u obliku stošca. Premda nanosima dominaraju livade, polja ipak zauzimaju 39% površine cjelokupne regije. Tu stoga prevladava gusta naseljenost seljačke populacije. Uz rijeku Dravu leže i dva najvažnija grada regije – Ptuj i Maribor. Rijeka Drava je važna i kao energetska žila za Sloveniju. Na njoj se naime 11 nalaze hidroelektrane Zlatoličje i Formin. Za potonju je izgrađeno najveće slovensko akumulacijsko jezero uz kojeg se nalazi Park prirode Šturmovci. Tu su ostaci nekadašnjih dravskih lugova, a predjeli uz staro korito Drave spadaju u Naturu 2000. Dravsko i Ptujsko polje također imaju velik prometni značaj. HALOZE I DRAVINJSKE GORICE Ovo je brežuljkasto područje koje rijeka Dravinja razdvaja na južni dio, Haloze, i na sjeverni dio, Dravinjske gorice. Haloze pak dijelimo na Istočne ili vinorodne, koje su niže i složenije, te na Zapadne ili šumovite Haloze. Sjeverne granice ove regije su rijeke Drava i Dravinja, na zapadu je to Boč, a na jugu Donačka gora i Macelj. Haloze se ističu raštrkanim naseljima na vrhovima brežuljaka. Južna je padina uglavnom pokrivena vinogradima, a sjeverna lisnatom i djelomično mješovitom šumom. Ovo pogranično brežuljkasto područje je prometno izolirano, sa slabim mogućnostima za preživljavanje. Još je nedavno slovilo za jedno od najnerazvijenih područja Slovenije. Haloze su omiljeno odredište mnogih planinara. Preko brežuljaka se provlači i Haloški planinarski put. BOČ, DONAČKA GORA I MACELJ Na zapadnim padinama brežuljkaste panonske regije nailazimo na Boč i Macelj, svojevrsni istočni produžetak Karavanki. Između njih se uzdiže Donačka gora. Ovo gorje dijeli Dravinjske gorice i Haloze od Posotelja. Planine iskaču iz svoje okolice nadmorskom visinom, koja je do 700 metara viša od susjednih brežuljaka. Gorski 12 teren od Boča do Macelja je gotovo nenaseljen jer brežuljkasta okolica ipak nudi bolje uvjete za nastanjenje. Na južnim padinama, koje su toplije i manje strme, nalazimo naselja do 500 metara visine. Šume pokrivaju dvije trećine ukupne površine pokrajine. One su najveće i najgušće u središnjem dijelu Boča i na Donačkoj gori, te na Macelju i sve do podnožja Žetalske kotline. Na sjevernim padinama Donačke gore je očuvana i prašuma, koja je zaštićena kao dio Parka prirode Boč-Donačka gora i predstavlja jedinu prašumu u panonskoj regiji Slovenije. VOGLAJNSKO I ZGORNJESOTELSKO BREŽULJKASTO PODRUČJE Voglajnsko i Zgornjesotelsko brežuljkasto područje predstavlja prijelaznu pokrajinu između alpske i panonske regije. Iz Celjske kotline i sa istočnih odvojaka Posavskog gorja reljef prelazi u nižu, brežuljkastu regiju gdje više uzvisine samotno strše iz valovitog pejsaža. Uz Voglajnu, Šmarski potok, Mestinjščicu i Sutlu se je oblikovala široka udolina. Na istočnom dijelu – Zgornjosotelskim ali i Šmarsko-Rogaškim brežuljcima – prevladavaju niska, obla brdašca često ravnih vrhova, te blagih padina s ponekom, uglavnom tijesnom dolinom. Među šumama, koje pokrivaju više od trećine ove pokrajine, prevladava lisnata šuma. Vinograda ima manje nego u drugim slovenskim vinogradarskim pokrajinama, ali su ravnomjerno raspoređeni po sunčanim padinama. Po gustoći naseljenosti iskaču središnja nizina, dolina Zibiškog 13 potoka i Kostrivniška udolina. U četiri najveća naselja – Šentjuru, Šmarju pri Jelšah, Rogaškoj Slatini i Rogatecu – živi trećina ukupnog stanovništva. POSAVSKO GORJE Posavsko gorje na istoku seže do Srednjesotelskog brežuljkastog područja. Sljeme Orlice čak seže do granice sa susjednom Hrvatskom. Većina gorja leži u visinskom pojasu između 300 i 600 m, a tek pojedini vrhovi presežu 1000 m nadmorske visine. Rasprostranjenost nepropusnog krša na Posavskom gorju stvara gustu vodenu mrežu. Pokrajina ima umjerenu kontinentalnu klimu koja se zaoštrava tek na najvišim dijelovima. Zbog raznovrsnoti krša i zemlje u pokrajini nalazimo obilnu vegetaciju. Skoro dvije trećine površine pokriva šuma. SREDNJESOTELSKO BREŽULJKASTO PODRUČJE Ovo je rubna panonska pokrajina. Na sjeveru, zapadu i jugu je omeđuju istočni odvojci predalpskog Posavskog gorja, a na istoku rijeka Sutla. Srednjesotelsko brežuljkasto područje neki zovu i Kozjansko, što koincidira s nazivom za narječje Bistrice. Jezgra Kozjanskog leži zapadno od doline Bistrice gdje se nalazi i naselje Kozje po kojem nosi ime. Prostor Srednjosotelskog brežuljkastog područja možemo rasčlaniti na nekoliko pokrajinskih jedinica. Među doline spadaju dolina rijeke Bistrice i dolina srednje Sutle između Podčetrtka i Kunšperka. Tu su i dva izrazito vinorodna brežuljkasta područja: Virštajnsko na sjeveru i Bistriško na jugu. Svu vodu područja prikuplja rijeka Sutla, a njezine su glavne pritoke Bistrica i Buča. Više od trećine površine je pokriveno šumom. Prevladava lisnata šuma, pogotovo bukova. Pokrajina je prilično jednakomjerno naseljena. Manju gustoću naseljenosti susrećemo na jugozapadnom, šumovitom predjelu. U pokrajini nema većih središta ili gradskih naselja. Raštrkana se naselja drže uglavnom sljemena i blažih, sunčanih padina. 14 UPUTE ZA UPOTREBU VODIČA Vodič opisuje tijek trase Marijanskog hodočasničkog puta u Sloveniji. On se dijeli na zapadni i istočni smjer te ukupno četiri varijante. Put je razdijeljen i opisan po etapama. Svaka je etapa na početku grafički prikazana i predstavljena na manjoj zemljopisnoj karti. Potom slijedi opis Marijanskih crkvi, odnosno glavnih točaka na pojedinoj etapi. Na kraju svake etape su navedene i kuturne te prirodne znamenitosti uz put. Na donjem je rubu naveden broj stranice koji vam omogućava da na kraju vodiča nađete turističke informacije o svakoj etapi (smještaj, prehrana, informativni centri). Vodič vam ostavlja i mogućnost obilaska nekih Marijanskih crkvi koje ne spadaju u Marijanski hodočasnički put, ali se nalaze u blizini istog. U vodiču ćete naći i popis svih održavatelja puta i popis kontrolnih točaka uz put na kojima možete dobiti pečat Marijanskog hodočasničkog puta za vašu hodočasničku knjižicu. Za bolju orijentaciju prilikom pješačenja preporučujemo korištenje zemljopisne karte Marijanskog hodočasničkog puta. Uz put je uređeno 30 odmorišta. Na važnijim točkama Marijanskog hodočasničkog puta stoje informativni panoi na kojima nalazimo sve bitne informacije o putu. Uz sve Marijanske crkve na putu i druge istaknute objekte kulturne baštine nalazimo informativne table s važnijim podacima. 15 OZNAČENOST MARIJANSKOG HODOČASNIČKOG PUTA U SLOVENIJI Marijanski hodočasnički put je u Sloveniji označen u skladu sa Zakonom o planinskim putevima (NN RS 61/2007) i Uputama za označavanje tematskih pješačkih puteva. Tamo gdje Marijanski hodočasnički put dijeli trasu s planinarskim putem, isti je u skladu sa Zakonom o planinskim putevima označen bijelo-crvenim planinarskim oznakama, strelicama za smjer i crvenim putokazima s bijelim natpisima. Na dijelovima kojima prolazi i europski pješački put se dodatno koriste i žuto-crvene oznake. Na ostalim dijelovima je Marijanski hodočasnički put u skladu s Uputama za označavanje tematskih pješačkih puteva označen bijelo-žutim oznakama, žutim strelicama za smjer i žutim putokazima s crnim natpisima za tematske pješačke puteve. Na glavnim križanjima puteva je putokazima dodana i tabla s logotipom Marijanskog hodočasničkog puta. 16 ETAPNI OPIS MARIJANSKOG HODOČASNIČKOG PUTA U Sloveniji postoje dva smjera Marijanskog hodočasničkog puta koji vode iz Mariazella u Austriji prema Mariji Bistrici u Hrvatskoj. ZAPADNI SMJER počinje na austrijsko-slovenskoj granici u mjestu Trate i prolazi pored Marijanskih crkvi u Zgornjoj Velkoj, Jareninskom Dolu, Gorci kod Malečnika, Vurberku, Podlehniku, Ptujskoj Gori, pa sve do podnožja Donačke gore odakle se nastavlja prema Hrvatskoj u tri različita kraka. Prvi i najduži krak prolazi pored Marijanskih crkvi na Ložnom, Ljubičnom i mjestima Sladka Gora, Šmarje pri Jelšah, Završe pri Grobelnem, Botričnica, Kalobje, Dobje pri Planini, Zagorje, Kozje, Podsreda i na Svetim gorama nad Bistricom ob Sotli (VARIJANTA 1). Drugi krak prolazi uz hrvatsku granicu pored Marijanskih crkvi u mjestima Tržišče kod Rogaške Slatine, Slake kod Podčetrtka i Olimje (VARIJANTA 2). Ta dva kraka se objedinjuju u mjestu Bistrica ob Sotli odakle se put nastavlja prema Mariji Bistrici u Hrvatskoj. Treći i najkraći krak pak prolazi pored Marijine crkve u mjestu Brezje nad Žetalama do slovensko-hrvatske granice u Gruškovju ili u Zgornjem Leskovcu (VARIJANTA 3). Odavdje također se put nastavlja prema Mariji Bistrici. ISTOČNI SMJER Marijanskog hodočasničkog puta počinje na austrijsko-slo- venskoj granici u Gornjoj Radgoni i nastavlja se sve do hrvatske granice u Zavrču, odnosno do graničnog prijelaza u Zgornjem Leskovcu. Ovaj put vodi pored Marijanskih crkvi u mjestima Negova, Polenšak i Zavrč, a potom se nastavlja po Hrvatskoj sve do Marije Bistrice. Putnik dakle može birati između sljedeće 4 varijante puta. VARIJANTA 1 (10 etapa), 216 km (225 km): Trate–Ptujska Gora–Boč–Sladka Gora–Šentjur– Dobje–Zagorje–Podsreda–Svete gore–MGP Bistrica ob Sotli/Razvor VARIJANTA 2 (7 etapa), 174 km: Trate–Ptujska Gora–Bukovje–Rogaška Slatina–Podčetrtek–Olimje–Buče–MGP Bistrica ob Sotli/Razvor VARIJANTA 3 (5 etapa), 124 km (141 km): Trate–Ptujska Gora–Donačka gora–Žetale–MGP Gruškovje/Macelj (ili GP Zgornji Leskovec/Cvetlin) VARIJANTA 4 (3 ili 4 etape), 74 km ili 99 km: Gornja Radgona–Negova–Sv. Trojica v Slovenskih goricah–Juršinci–Gorišnica– MGP Zavrč/Dubrava Križovljanska ili GP Zgornji Leskovec/Cvetlin 17 GP – Međudržavni granični prijelaz MGP – međunarodni granični prijelaz ž.c. – župna crkva p.c. – područna crkva VARIJANTA 1 10 etapa / 216 km (225 km): ETAPA RELACIJA VRIJEME HODA DUŽINA PUTA 1 Trate–Zgornja Velka–Šentilj v Slovenskih goricah 6 sati 15 minuta 21 km 2 Šentilj v Slovenskih goricah–Jareninski Dol–Pernica–(Maribor)–Malečnik–Spodnji Duplek 6 sati 45 minuta 28 km 3 Spodnji Duplek–Dvorjane–Vurberk–Ptuj 4 sata 45 minuta 19 km 4 Ptuj–Videm pri Ptuju–Podlehnik–Ptujska Gora 8 sati 45 minuta 32 km 5 Ptujska Gora–Jelovice–Bukovje–Rudijev dom (Donačka gora) 4 sata 30 minuta 14 km 6 Rudijev dom (Donačka gora)–Ložno–Dom na Boču–(Kostrivnica)–Pečica–Ljubično– Sladka Gora–Šmarje pri Jelšah 9 sati 29 km 7 Šmarje pri Jelšah–Završe pri Grobelnem– Botričnica– Šentjur 4 sata 30 minuta 16 km 8 Šentjur–Rifnik–(Slivnica pri Celju)– Kalobje–Dobje–Planina pri Sevnici 4 sata 45 minuta (7 sati 45 minuta) 18 km (27 km) 9 Planina pri Sevnici–Zagorje–Kozje– Podsreda 7 sati 24 km 10 Podsreda–(Koprivnica)–Svete gore nad Bistricom ob Sotli–MGP Bistrica ob Sotli/ Razvor 3 sata 45 minuta 15 km UKUPNO VARIjANTA 1 216 km (225 km) 18 VARIJANTA 2 Prve četiri etape i dio etape 5 su opisani iznad u sklopu varijante 1 7 etapa / 174 km: ETAPA RELACIJA VRIJEME HODA DUŽINA PUTA 1 Trate–Zgornja Velka–Šentilj v Slovenskih goricah 6 sati 15 minuta 21 km 2 Šentilj v Slovenskih goricah–Jareninski Dol–Pernica–(Maribor)–Malečnik–Spodnji Duplek 6 sati 45 minuta 28 km 3 Spodnji Duplek–Dvorjane–Vurberk–Ptuj 4 sata 45 minuta 19 km 4 Ptuj–Videm pri Ptuju–Podlehnik–Ptujska Gora 8 sati 45 minuta 32 km 5 Ptujska Gora–Jelovice–Bukovje–Rudijev dom (Donačka gora)–Rogatec–Rogaška Slatina 7 sati 28 km 6 Rogaška Slatina–Sv. Ema–(Spodnje Tinsko)–Podčetrtek–(Slake)–Olimje 5 sati 30 minuta 24 km 7 Olimje–Virštanj–Buče–MGP Bistrica ob Sotli/Razvor 5 sati 30 minuta 22 km Rudijev dom pod Donačkom gorom–MGP Bistrica ob Sotli/Razvor 56 km UKUPNO VARIJANTA 2 174 km 19 VARIJANTA 3 5 etapa / 124 km (141 km): ETAPA RELACIJA Prve četiri etape i dio etape 5 su opisano iznad u sklopu varijante 1 VRIJEME HODA DUŽINA PUTA 1 Trate–Zgornja Velka–Šentilj v Slovenskih goricah 6 sati 15 minuta 21 km 2 Šentilj v Slovenskih goricah– Jareninski Dol–Pernica–(Maribor)– Malečnik–Spodnji Duplek 6 sati 45 minuta 28 km 3 Spodnji Duplek–Dvorjane–Vurberk– Ptuj 4 sata 45 minuta 19 km 4 Ptuj–Videm pri Ptuju–Podlehnik– Ptujska Gora 8 sati 45 minuta 32 km 5 Ptujska Gora–Jelovice–Bukovje– Žetale–Gruškovje–Sveti Avguštin–(GP Zgornji Leskovec/Cvetlin) 7 sati (11 sati) 24 km (41 km) Bukovje–Zgornji Leskovec 29 km UKUPNO VARIJANTA 3 124 km (141 km) VARIJANTA 4 3 ili 4 etape / 74 km ili 99 km: ETAPA RELACIJA VRIJEME HODA DUŽINA PUTA 1 Gornja Radgona–Rodmošci–Negova– Sv. Trojica v Slovenskih goricah 6 sati 23 km 2 Sv. Trojica v Slovenskih goricah– Vitomarci–Juršinci–Polenšak– Gorišnica 9 sati 34 km 3 Gorišnica–Formin–Borl–MGP Zavrč /Dubrava Križovljanska 4 sata 17 km 4 Zavrč–Drenovec–Turški Vrh–Korenjak– Paradiž–Skorišnjak–GP Zgornji Leskovec/Cvetlin 8 sati 25 km UKUPNO VARIJANTA 4 99 km 20 varijanta 1 ‣ etapa 1 (21 km, 6 sati 15 minuta) Trate → Zgornja Velka → Šentilj v Slovenskih goricah Zapadni smjer Marijanskog hodočasničkog puta počinje na mostu preko Mure u mjestu Trate. Do obližnjega austrijskog gradića Cmurek/Mureck se dolazi iz Mariazzela koji slovi kao jedno od austrijskih središta hodočasnika. Sa obale rijeke Mure se penjemo na brežuljkasti krajolik Slovenske gorice po kojoj ćemo hodati sve do grada Ptuja. Od mosta preko Mure pa sve do farme Eferl u Kaniži pratimo stazu označenu okruglim bijelo-crvenim planinarskim oznakama. Kod nekadašnjeg graničnog prijelaza skrećemo desno i po kolniku uz Muru dolazimo do ovećeg proplanka. Tu pak skrećemo lijevo uz strmu uzbrdicu. Tako dolazimo do proplanka na brdu Einsiedelberg – Pustinjskom brdu. Sa proplanka skrećemo u šumu kroz koju dolazimo do glavne ceste Trate – Lenart na kojoj se nalazi skretanje za Lokavec. Na križanju nastavljamo po lokalnoj cesti za Lokavec i potom na prvom skretanju skrećemo desno. Ubrzo nas putokaz usmjerava lijevo, nizbrdo prema farmi Zver. Po putu prolazimo pored staje i spuštamo se u dolinu gdje prelazimo potok i skrećemo desno u šumu. Po šumskom se putu penjemo do litice gdje prolazi asfaltirana cesta Dražen Vrh – Lokavec. Po njoj idemo desno do skretanja gdje nas oznaka usmjerava na put između šume i polja. Ubrzo ćemo se naći u šumi iz koje izlazimo na proplanak s kapelicom. Put potom skreće lijevo u šumu te ubrzo stiže do lovačkog doma LD Velka. Kroz dvorište lovačkog doma se spuštamo do ribvidi stranicu 116–128 21 njaka i nastavljamo put po nasipu između dva ribnjaka. Uz donji ribnjak dolazimo do glavne ceste Trate – Lenart, po kojoj krećemo lijevo do skretanja za lokalnu cestu za Dražen Vrh gdje skrećemo desno prema farmi Holer. Kod obora za jelene dolazimo do križanja na litici gdje skrećemo desno te po vrhu Dražen Vrha nastavljamo prema Zgornjoj Velki. Šetamo po grebenskoj cesti do križanja na kojem se nalazi raspelo i još dalje do skretanja ulijevo prema farmi Oman. Nastavljamo po cesti preko brežuljka do križanja gdje skrećemo lijevo pored okretišta autobusa i kapelice, te stižemo na trg sa crkvom Marije Snježne u Zgornjoj Velki. Iz Zgornje Velke krećemo lijevo, pored gostionice prema Spodnjoj Velki. Kod kapelice skrećemo desno na makadamsku cestu prema osamljenoj farmi pored koje ulazimo u šumu. Kada izađemo iz šume ugledat ćemo Rajšpovu gomilu, omaleno brdašce obraslo drvećem. Spuštamo se do potoka Velka, prelazimo ga i penjemo se na vrh brdašca. Sa brdašca se spuštamo do livade po kojem se uspinjemo do farme Rajšp. Od farme Rajšp nastavljamo prema glavnoj cesti Zgornja Velka – Jurjevski Dol. Idemo udesno po glavnoj cesti do obližnje kuće kod koje skrećemo lijevo sa grebenske ceste na šljunčanu cestu. Prolazimo pored vikendice do farme gdje skrećemo desno na poljski put. On nas vodi pored šume do njive uz koju se spuštamo direktno u dolinu. Kada dođemo do potočića skrećemo lijevo i penjemo se do domaćinstva s nekoliko pogona. Nastavljamo uz kuću do potoka i penjemo se do asfaltirane ceste. Prolazimo kroz dvorište i uz njivu uzbrdo do šumske ceste. Ubrzo ćemo napustiti cestu i krenuti desno kroz voćnjak do vinograda gdje opet izlazimo na šljunčanu cestu. Nastavljamo pored vinograda i izlazimo na asfaltiranu cestu u naselju Šomat. Kada dođemo do šume skrenut ćemo lijevo, nizbrdo u dolinu potoka Globovnica. Kod domaćinstva Pleteršek opet izlazimo na asfaltiranu cestu po kojoj idemo udesno. Ona će nas dovesti do glavne ceste koja povezuje Zgornju Velku i Vranji Vrh. Na križanju krećemo lijevo po cesti, nakratko je napuštamo i potom se opet vraćamo na nju. Po cesti nastavljamo put uz trgovinu sve do lovačkog doma na Vranjem Vrhu. Od lovačkog se doma vraćamo natrag do zgrade s više stanova iza koje skrećemo desno, nizbrdo do staje. Put nastavljamo kroz šumu i livadu do asfaltirane ceste sa koje ubrzo skrećemo lijevo u šumu i dolazimo do „vučje jame“. Cesta nas vodi uzbrdo izvan šume i pored stare kuće do skretanja gdje skrećemo lijevo za Srebotje. Koračamo između vinograda i odvojenih domaćinstava do doline gdje pak skrećemo lijevo na asfaltiranu cestu. Na sljedećem križanju idemo samo ravno po dolini do mosta preko Jakobskog potoka. Iza mosta skrećemo desno te po rubu pašnjaka dolazimo do šume. Penjemo se do voćnjaka kroz koji ćemo stići na vrh grebena i odvojene kuće Zgornjeg Jakobskeg Dola. Po cesti nastavljamo desno do vinograda, odakle skrećemo lijevo u šumu. Kroz šumu ćemo se spustiti do doline Vukovskog potoka odakle se opet penjemo do sljedećeg grebena. Ispod dalekovoda opet ulazimo u šumu, kroz koju se se spuštamo do vinograda i uz njega dolazimo do turističke farme. vidi stranicu 116–128 22 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • lipa, utvrda Trate • Aleksandrova i Petrova lipa, Zgornja Velka • Rajšpova jama, Spodnja Velka KULTURNE ZNAMENITOSTI: • utvrda Cmurek, Trate • dvorac Novi Kinek, Trate • Petkov mlin, Trate • brod na Muri, Sladki Vrh • bunar na trgu, Zgornja Velka • domaćinstvo Šviligoj, Zgornja Velka • crkva sv. Egidija, Šentilj v Slovenskih goricah • Štrudlova vila, Šentilj v Slovenskih goricah • kapelica, Brloga • Methansova kuća – etnološka zbirka i umjetnička galerija, Zgornji Dražen Vrh brod na Muri, Sladki Vrh bunar na trgu, Zgornja Velka kapelica, Brloga 23 1 n. v. 405 m ZGORNJA VELKA ž. c. Marije Snježne N astanak crkve spada u vremena epidemija kuge. Tada su u blizini utvrde Trate, sa desne strane rijeke Mure na Einsiedelbergu, 1689. godine izgradili malu crkvicu pod imenom Marija Snježna. U njoj su živjeli redovnici pustinjaci – eremiti. Crkvu su srušili u vrijeme Josipovih reformi 1788. godine, a potom su od 1789. do 1791. izgradili novu crkvu na Zgornji Velki. Mještani su za njenu izgradnju upotrijebili sav materijal porušene crkve na Einsiedelbergu. Sve je radove vodio tadašnji kaplan Marije Snježne Matija Purgaj, koji je u crkvi 8. prosinca 1789 održao prvu misu. Crkva ima jednu lađu i kvadratni zvonik. Uz istočnu fasadu se nalazi raspeće. Unutrašnjost je riješena svodovima, a uz lađu su kapele. Oprema crkve je barokna. Glavni oltar i propovjedaonica su djelo Jožefa Holzingera, a nekoliko statua je izradio radgonski kipar Janez Klein. Crkva je nekoć bila dijelom poznatog Božjeg puta, što se danas opet sve više prepoznaje. 2009. godine je bila proglašena hodočasnim putem. Uz crkvu stoji obnovljeni bunar na kojem možemo pročitati stihove Tone Kuntnera: „Nećeš otići gladan, nećeš otići žedan, putniče sa Marije Snježne. Tu ćeš se najesti ljepote i mira, napiti istine iz čistoga vira.“ → Župa Marija Snježna Zgornja Velka 43 / SI-2213 Zgornja Velka / Tel: +386 (0)2 644 88 11 24 varijanta 1 ‣ etapa 2 (28 km, 6 sati 45 minuta) Šentilj v Slovenskih goricah → Jareninski Dol → Pernica → (Maribor) → Malečnik → Spodnji Duplek vidi stranicu 116–128 25 Od turističke farme nastavljamo put po prilaznoj cesti nizbrdo do glavne ceste Šentilj – Jareninnski Dol. Na križanju idemo lijevo po cesti sve do skretanja za „mrzli studenec“. Tu skrećemo desno preko potoka u šumu kroz koju se penjemo na greben gdje nas opet čeka šljunčana cesta. Lijevo vodi cesta prema lovačkoj kući LD Jarenina, ali mi nastavljamo ravno prema Kaniži. Na sljedećem križanju idemo desno uz blagu uzbrdicu, a kada se cesta počne spuštati, mi na sljedećem skretanju skrenemo udesno prema grebenu. Hodat ćemo po valovitom grebenu između Jareninske doline i Cirkniške doline. Na križanju s raspelom nastavljamo ravno, a na sljedećem križanju pak skrećemo desno. Prolazimo pored odvojenih kuća i stižemo do ceste koja nas pored spomenika NOB vodi do farme Eferl u Kaniži. Od mosta preko Mure u Tratama do farme Eferl su nas vodile okrugle bijelo-crvene planinarske oznake. Od farme Eferl do Pernice pak pratimo put označen okruglim bijelo-žutim oznakama za tematske pješačke puteve. Od farme Eferl skrećemo lijevo, nizbrdo po cesti i između vinograda dospijevamo do ceste Jareninski Dol – Pesnica. Tu skrećemo lijevo, nizbrdo do prvog križanja gdje se naš put nastavlja udesno u sam centar Jareninskog Dola gdje stoji Marijina crkva. Iz centra Jareninskog Dola se vraćamo nekoliko metara unatrag prema Šentilju, a potom se upućujemo desno na lokalnu cestu po kojoj se uspnemo na vrh grebena. Na sedlu skrećemo desno. Marijanski hodočasnički put potom prati greben po kojem se prostire naselje Jareninski vrh sve do njegovog kraja kod Perniškog jezera. Na križanjima pažljivo pratimo oznake koje nas uvijek vode po grebenskoj cesti. Na kraju grebena se spuštamo pored vikendica i kroz šumu do velike livade s vinogradom. Po kolniku se spustimo do kuća gdje ćemo se uključiti na cestu Pesnica – Zgornje Vukovje. Idemo desno do obližnjeg križanja, a od tamo ravno do pizzerije. Tu na križanju skrećemo lijevo i nastavljamo put po lokalnoj cesti prema Pernici. Cesta prati Perniško jezero, isprva kroz livade i njive, a potom kroz naselje novijih stambenih huća. Kada dođemo do glavne ceste Maribor – Lenart nastavljamo lijevo po pločniku i prelazimo nadvožnjak autoceste Maribor – Lendava. Ubrzo ćemo doći na križanje gdje skrećemo lijevo kroz dio naselja Obrat do centra Pernice. Od Pernice do Zgornjeg Dupleka nas opet vode bijelo-crvene planinarske oznake. Od centra Pernice nastavljamo pored trgovine i preko križanja prema novom naselju pored groblja. Po lokalnoj cesti se penjemo prvo po asfaltu, a potom po šljunku do razvodnog grebena koji dijeli općine Pesnicu i Maribor. Na grebenu dolazimo do asfaltirane ceste po kojoj idemo desno u naselje Hrenca. Nakon kratkog spusta se opet počinjemo uspinjati do križanja gdje nas put usmjerava lijevo na grebenski kolnik. Po njemu opet dolazimo do asfaltirane ceste sa koje ćemo ubrzo skrenuti ulijevo. vidi stranicu 116–128 26 Hodamo po krajoliku Slovenskih gorica kojim se isprepliću vinogradi, voćnjaci i povremeni nasadi bogate šume. Pogled se proteže daleko prema Dravskom polju, Pohorju i produžetku Karavanki s Konjiškom gorom, Bočem i Donačkom gorom. Prolazeći pored vinotoča i turističke farme, grebenska će nas cesta dovesti do Marijine hodočasničke crkve na Gorci kod Malečnika. Kroz crkveno dvorište nastavljamo po križnom putu do centra Malečnika. Uz crkvu sv. Petra, gdje skrećemo lijevo, se put spušta do glavne ceste uz rijeku Dravu. Na glavnoj se cesti nećemo zadržavati već na prvom križanju skrećemo desno prema Trčovi. Po pločniku idemo do prvog skretanja lokalne ceste gdje skrećemo lijevo. Po toj ćemo se lokalnoj cesti, djelomično kroz šumu i pored odvojenih stambenih kuća, popeti na greben Trčove. Na križanju ćemo krenuti desno po grebenskoj cesti u smjeru Metave. Pored odvojenih kuća ubrzo dolazimo do križanja gdje skrećemo desno. Za samo nekoliko metara idemo lijevo na lokalnu cestu koja se spušta u naselje novijih kuća. U naselju nas oznake usmjeravaju lijevo po ulici na čijem kraju ponovno počinjemo uspon na greben naselja Trčova. Na grebenu dolazimo do križanja na kojem skrećemo desno na lokalnu cestu do kraja asfalta. Ubrzo ćemo se naći u šumi kroz koju ćemo preko Kamenščaka doći do prvih kuća u naselju Zgornji Duplek. U naselje novijih kuća u Zgornjem Dupleku se iz Kamenščaka isprva spuštamo po šljunčanoj, a potom i asfaltiranoj cesti. U naselju prvo skrećemo lijevo, a onda na glavnoj cesti desno. Ubrzo ćemo se naći na križanju s europskim kulturnim putem sv. Martina Tourskoga koja dolazi iz Miklavža na Dravskem polju. Od tog križanja pa do Vurberka nas opet vode bijelo-žute oznake za tematske pješačke staze. Put nastavljamo ulijevo po kolniku koji prolazi kroz livade i polja u smjeru Spodnjeg Dupleka. Na kraju kolnika je križanje asflatiranih cesta. Mi idemo ravno, a onda kod prve kuće desno po šljunčanoj cesti. Po rubu dravske terase se spuštamo do kuća u naselju Spodnji Duplek. Po cesti idemo lijevo do skretanja za novu pješačku stazu. Ona nas vodi direktno u centar Spodnjeg Dupleka gdje stoji lijepo uređena zgrada općine. Prije nego li u naselju Hrenca napustimo asfaltiranu cestu i pređemo na grebenski kolnik, od naše se rute odvaja put po kojem možemo posjetiti i Baziliku sv. Marije u centru Maribora. Put nastavljamo ravno po asfaltiranoj cesti gdje skrećemo lijevo prema turističkoj farmi. Na obližnjem križanju opet idemo lijevo, a nakon par metara desno, nizbrdo prema autocesti. Prolazimo ispod autoceste po lokalnoj cesti koja se penje uzbrdo pored odvojenih kuća. Prelazimo Meljski hrib i spuštamo su u naselje Meljski Dol gdje preko nadvožnjaka prelazimo preko brze ceste i pruge Maribor – Graz. Nakon nadvožnjaka dolazimo na Šentiljsku cestu po kojoj idemo prema centru grada. Po Partizanskoj cesti prolazimo željeznički i autobusni kolodvor i dolazimo do Marijine Bazilike koja stoji neposredno do Trga slobode. vidi stranicu 116–128 27 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • Park prirode Jareninski Dol, Jareninski Dol • Perniško jezero, Pernica • Park prirode Kamenščak– Hrastovec • Park prirode Drava • staro korito rijeke Drave • kraški izvor, Zgornji Duplek • podzemna jama, Zgornji Duplek • Dob (hrast), Zgornji Duplek crkva sv. Marjete, Pernica KULTURNE ZNAMENITOSTI: • crkva sv. Jakova, Jakobski Dol • Vogrinov muzej – mlin na vjetar, Jakobski Dol • spomenik Svete godine, Jareninski Dol • znamenje, Jareninski Dol • stari mauzolej sv. Mihaela, Jareninski Dol • Jareninski dvor, Polički Vrh • crkva sv. Marjete, Pernica • crkva sv. Petra, Malečnik • kapelice križnog puta, Gorca • staro slavensko nalazište, Zgornji Duplek • »splavarska« kapela, Spodnji Duplek crkva sv. Petra, Malečnik »splavarska« kapela, Spodnji Duplek 28 2 JARENINSKI DOL ž. c. Marijinog uznesenja I zvorno romansku crkvu je još prije 1135. godine dao sazidati plemić Rudolf Wittenswald koji je između 1131. i 1133. sudjelovao u napadu na krškog biskupa Hildebolda. U znak pomirenja je crkvu, svoje vlasništvo, zajedno s posjedima poklonio salzburškom nadbiskupu, a on ju je pak darovao admontskom samostanu. Crkva je od 1160. godine bila sjedište župe. Osnova današnje crkvene lađe je romanska, a ostatak u cijelosti kasnogotički. Crkvu su 1532. godine zapalili Turci, ali je uskoro obnovljena. U 17. su joj stoljeću dozidali Blaževu, a u 18. stoljeću i kapelu sv. Križa. Unutrašnjost crkve je barokna. Propovjedaonica iz 1768. je djelo J. Holzingera, bočne oltare je 1755. izradio J. Straub, a križni oltar je oko 1740. napravio F. J. Straub. Samu crkvu ukrašavaju zidne slike J. Brolla. Crkva ima i zanimljiv kasnogotički zvonik s kamenim krovom, što ju čini jedinstvenom u Sloveniji. Pored crkve, koju je nekoć okruživalo groblje, se još uvijek nalazi stara okrugla grobnica sv. Mihaela s apsidom kojoj su dodani barokni lukovi i otvori na zidu, ali zapravo datira iz 12. stoljeća. Župni blagdan (blagoslovljenje) se odvija na dan Marijinog uznesenja 15. kolovoza. → Župa Jarenina Jareninski dol 12 / SI – 2221 Jarenina / Tel:+386 (0)2 640 75 01 29 3 n. v. 346 m MALEČNIK p. c. Djevice Marije na Gorci L eži na vinorodnom brežuljku nad Malečnikom s prekrasnim pogledom na okolicu Maribora. Crkva koju je do 1820. godine okruživala čvrsta utvrda je jednodijelna kasnogotička građevina iz 1517. godine. Sastoji se od ulazne aule, zvonika, lađe i prezbiterija s dvjema baroknim kapelama dozidanim sa južne i sjeverne strane. Sa sjeverne je strane priključena i sakristija. Crkva je bila potpuno obnovljena između 1860. i 1864. godine. 1854. godine su untrašnjost crkve prema zamisli gračkog slikara Tendlera poslikali Jakob Brollo i Tomaž Fantoni sa četiri pomoćnika. Zidne slike se bave motivima iz Marijinog života, a na svodu između poslikanih rebara stoje prikazi alegorija iz lauretanskih litanija i anđeli s Marijinim amblemima. Posebno treba obratiti pažnju na figuralnu kompoziciju na slavoluku gdje su pod plaštom gorske Marije okupljeni Marijini čestitari. Među njima ćemo prepoznati biskupa Slomšeka i župana Marka Glazera, naručitelja i platitelja obnove crkve na Gorci. Glavni oltar je iz 19. stoljeća, a izrađen je u radionici majstora Kainza. U njemu je stariji milosrdni kip Marije Pomoćnice s Isusom u naručju. Figuralna skupina prizora Marijine krunidbe datira iz 17. stoljeća, a nalazi se u prezbiteriju, u udubini u zidu. U sjevernoj kapeli nalazimo oltare sv. Valentina i Florjana, u južnoj kapeli oltar Antona Padovanskog, dočim su u lađi bočni oltari sv. Urbana i Ane. Nekoć je crkva imala čak osam oltara. Do crkve na Gorci vodi 14 kapelica križnog puta iz 1847. godine. Kod druge kapelice stoji kameni spomenik u obliku piramide koji je 1817. postavljen u spomen na župana M. Breznika kojega je na putu prema Gorci na tom mjestu sustigla smrt. Zadnja kapelica stoji na groblju koje okružuje brdsku crkvu. Glavni hodočasnički zbor je 8. rujna. → Župa Sv. Peter pri Mariboru Malečnik 34 / SI – 2229 Malečnik / Tel: +386 (0)2 473 00 38 / Web: www. zupnije.rkc.si/malecnik 30 4 MARIBOR bazilika Majke milosrđa D anašnja crkva sa samostanom je bila građena između 1892. i 1900. godine, a stoji na mjestu nekadašnje kupucinske crkve. Crkvu je izgradio franjevac p. Kalist Heric, a nacrte je izradio bečki arhitekt Richard Jordan. Građevina je izgrađena u pseudoromanskom stilu, a fasadu crkve krase dva velebna, 58 m visoka stupa. 1906. godine je papa Pio X. promovirao hodočasnu crkvu u baziliku minor, a tome svjedoči i grb na pročelju crkve. To je bila prva promocija u baziliku na slovenskom tlu, te općenito u Austro-ugarskoj. Crkva ima tri lađe, a od origanalnih zidnih slika je ostao samo još jedan dio na slavoluku. Zidove prezbiterija je 1965. godine poslikao akademski slikar Stane Kregar, koji je ujedno i autor tri nova vitraža. Glavni je oltar izrađen od 17 vrsti mramora, a krasi ga Milosrdna slika. 1864. godine su crkvu sa samostanom preuzeli franjevci koji njome upravljaju do danas. U grobnici crkve su posljednji počinak pronašli mariborski grofovi i biskupi, uključujući i Martina Slomšeka (do 1980. godine). Hodočasničko okupljanje je 15. kolovoza. → Župa Maribor – Sv. Marija Ul. Vita Kraigherja 2 / SI – 2000 Maribor / Tel:+386 (0)2 228 51 10 E-mail: [email protected] / Web: www.bazilika.info 31 varijanta 1 ‣ etapa 3 (19 km, 4 sata 45 minuta) Spodnji Duplek → Dvorjane → Vurberk → Ptuj Iz centra Spodnjeg Dupleka se vraćamo do skretanja za novu pješačku stazu. Po njoj krenemo desno te se preko mostića i kroz šumu popnemo do kapele u Dupleškem Vrhu. Prije kamenog zida skrenut ćemo desno i nastaviti tek nekoliko metara po lokalnoj cesti do skretanja za prilaznu cestu na lijevoj strani. Spuštamo se do kraja iste odakle se po stazici spuštamo do ceste prema osnovnoj školi. Pored škole prolazi lokalna cesta po kojoj idemo samo nekoliko metara ulijevo prije nego li skrenemo desno na pješačku stazu. Pored stambene kuće dolazimo do mosta preko potoka i dalje uzbrdo do lokalne ceste. Tu ćemo krenuti lijevo prema križanju kod kapele gdje ćemo pak poći desno prema Dvorjanama. Na križanju s glavnom cestom idemo lijevo po pločniku kroz centar Dvorjana do crkve sv. Martina. vidi stranicu 116–128 32 Od crkve u Dvorjanama nastavljamo po cesti udesno u smjeru Krčevine i Ptuja. Kod zaseoka s novijim kućama napuštamo asfaltiranu cestu te se po prilaznoj cesti s lijeve strane penjemo u šumu. Kroz bukovu šumu će nas šumski kolnik odvesti na Vurberk. Kada dođemo do šljunčane ceste idemo lijevo prema trgovini odakle nas putokaz usmjerava desno po lijepo uređenom putu do Marijine crkve na Vurberku, koja se nalazi u blizini ostataka nekoć impozantnog dvorca Vurberg. Od Vurberka preko Ptuja pa sve do Sladke Gore nas vode okrugle bijelo-crvene planinarske oznake. Sa Vurberka se put od crkve nastavlja po putu energetskih točaka pored ulazne kapije u dvorac. Put se po šumskoj stazi spušta do križanja šljunčanih cesta. Nastavljamo ravno po grebenskoj makadamskoj cesti prema Plančevoj kapeli u Krčevini pri Vurberku. Put većinom prolazi kroz bukovu šumu. Otprilike jedan kilometar prije kapele izlazimo na novu asfaltiranu cestu. Kod kapele nastavljamo ravno po asfaltiranoj cesti koja isprva vodi uz greben Krčevine, a potom se počinje postepeno spuštati. Kod informativne table prigradskog naselja Grajena skrećemo desno, blago nizbrdo po lokalnoj cesti do križanja između voćnjaka. Tu skrećemo lijevo te uz ogradu mladog nasada jablana dolazimo do omanjeg mosta preko potoka. Iza mosta se udesno odvaja cesta u dolinu prema rijeki Dravi. Međutim, mi ćemo krenuti po sljedećoj cesti, nekoliko metara dalje, koja ide desno uzbrdo. Asfaltiranu cestu napuštamo iznad domaćinstva Breg u Krčevini pri Vurberku. Idemo desno na šljunčanu prilaznu cestu te odmah poslije lijevo uz rub vinograda nizbrdo do gospodarskog pogona domaćinstva Breg. Od domaćinstva nastavljamo put po šljunčanoj prilaznoj cesti do obližnje šume. Oznake nas vode desno u šumu. Kroz nju se penjemo do asfaltirane ceste na kojoj ćemo skrenuti lijevo, blago nizbrdo. Na križanju skrećemo lijevo pored staja do vodospreme gdje skrećemo desno do kraja asfaltirane ceste te onda po šljunčanoj cesti nastavljamo do križanja kod farme pilića. Idemo desno po šljunčanoj cesti uz rub šume. Malo prije domaćinstva Petek skrećemo lijevo u šumu. Po šumskoj se stazi penjemo na vrh Hinčevog hriba odakle puca širok pogled na rijeku Dravu i Dravsko polje. Nastavljamo put po grebenu uz domaćinstvo Horvat do Sovretovog puta. Prije nego dođemo do Sovratovog puta, sa naše desne strane ćemo vidjeti Hincejevu sekvoju u Orešju, najveće drvo te vrste u Sloveniji. Po Sovratovom putu koračamo do križanja s Klepovom ulicom na kojoj skrećemo lijevo uzbrdo. Između novijih kuća dolazimo do ulice Vide Alič po kojoj idemo desno do glavne ceste Ptuj – Dvorjane. Prelazimo cestu i idemo ravno do rijeke Drave po uskoj stazici koja se zove Vičavska pot. Uz Dravu nastavljamo po Vičavskoj poti i stižemo do bivše ptujske vojarne. Kada dođemo do Sončnog parka nastavljamo po Dravskoj ulici pored nekadašnjeg dominikanskog samostana i knjižnice Ivana Potrča do mosta za pješake. vidi stranicu 116–128 33 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • dvorski park, Vurberk • lug johe i stanište sibirske perunike, Vumpah pri Vurberku • Bregova božika, Grajena • Hincejeva sekvoja, Orešje pri Ptuju • Sunčani park kod dominikanskog samostana, Ptuj • platana, Ptuj KULTURNE ZNAMENITOSTI: • crkva sv. Martina, Dvorjane • utvrda Vurberk, Vurberk • domaćinstvo Hinc, Orešje pri Ptuju • Plančeva kapelica, Krčevina pri Vurberku • Ptujska utvrda, Ptuj • Pokrajinski muzej Ptuj, Ptuj • crkva sv. Jurija, Ptuj • crkva sv. Petra i Pavla, Ptuj • Minoritski samostan, Ptuj • Dominikanski samostan, Ptuj • Orfejev spomenik, Ptuj • Florijanov spomenik, Ptuj • spomenik bogu Mitri, Ptuj • Gradska kuća, Ptuj • Gradski stup, Ptuj • dvorac Mali grad, Ptuj Florijanov spomenik, Ptuj Gradska kuća, Ptuj Ptujska utvrda, Ptuj 34 5 VURBERK ž. c. Marijinog uznesenja C rkva leži tik do ruševina vurberškog dvorca. Do 1785. godine, kada prelazi pod skutu župe, je služila za vjerske potrebe grofova i svih povezanih s dvorcem. Prvotna se crkva spominje još 1336. godine, a druga, posvećena sv. Nikolaju, je tijekom turskih upada i protestantizma pretrpjela značajnu štetu. Zbog hodočasnih i drugih potreba su od 1773. do 1776. godine po nactrima Janeza Fuchsa iz Maribora sagradili današnju crkvu. Crkva ima jednu lađu i polukružni prezbiterij, zvonik s kupolastim krovom i dozidanu sakristiju. Kupolu je po želji žitelja 1893. godine Marijanskim prizorima poslikao Franc Gornik. U glavnom oltaru se nalazi najstariji dio crkve, kip Marije s djetetom iz 15. stoljeća koji je obnovljen u 17. stoljeću nakon devastacije. Oltarni nastavak s menzom je djelo ljubljanskog majstora Luke Misleja iz 1724. godine. Dva bočna oltara, posvećena sv. Josipu i sv. Križu, su dodana u 19. stoljeću. Najvažnija kiparska djela u unutrašnjosti dolaze iz radionica Mersija i Holzingera. Na unutarnjim i vanjskim zidovima crkve su uzidani rimski nadgrobnik i nadgrobnice s reljefima vurberških plemića iz 16. i 17. stoljeća. Središnji hodočasnički zbor je 15. kolovoza. → Župa Vurberk Vurberk 86 / SI – 2241 Sp. Duplek / Tel:+386 (0)2 681 00 57 Web: www.zupnije.rkc.si/vurberk 35 varijanta 1 ‣ etapa 4 (32 km, 8 sati 45 minuta) Ptuj → Videm pri Ptuju → Podlehnik → Ptujska Gora Po mostu za pješake prelazimo rijeku Dravu i skrećemo lijevo prema željezničkom mostu. Na desnom brijegu rijeke Drave put nas nakon željezničkog mosta vodi prema sjemenarni. Ispred nje je križanje na kojem idemo lijevo. Desno uz proizvodne pogone idemo po šljunčanoj cesti koja prolazi između dvije žičane ograde do Puhovog mosta. Prolazimo kroz podvožnjak ispod mosta i nastavljamo uz žičanu ogradu do križanja uz ptujski kolektor. Prelazimo njegov asfaltirani prilazni put i nastavljamo ravno po šljunačanoj cesti prema maloj šumi s lijeve strane ceste. Iza šume idemo lijevo prema nasipu Ptujskog jezera. Kod kontejnera komunalnog poduzeća skrećemo desno na šljunčanu cestu koja prati umjetni kanal. Cesta prolazi ispod nasipa akumulacijskog Ptujskog jezera i po njoj idemo do desnog skretanja kolnika po kojem dolazimo do uzgajališta riba vidi stranicu 116–128 36 u Štrmovcima. Odavdje se put nastavlja po asfaltiranoj cesti koja vodi prema Vidmu pri Ptuju. Cesto ćemo ubrzo napustiti kod zgusnutog naselja gdje idemo lijevo i kod ruba šume opet izlazimo na asfaltiranu cestu. S lijeve se strane prostire Krajinski park Šturmovci. Kada prijeđemo cestu nastavljamo po kolniku do mostića preko nekadašnjeg rukavca Drave. Sada šetamo po nasipu uz rijeku Dravinju sve do nogometnog igrališta kod osnovne škole Videm na Ptuju. Na asfaltiranoj cesti skrećemo lijevo te pored crkve sv. Vida i zgrade općine dolazimo do mosta preko rijeke Dravinje. Po prijelazu mosta dolazimo u Haloze i na prvom križanju skrećemo desno u smjeru Dravinjskeg Vrha. S lijeve strane, iznad stambenih kuća, stoji crkva sv. Janeza. Za nekoliko metara skrećemo desno sa lokalne ceste i nastavljamo po prilaznoj do ruba šume. Skrećemo lijevo te se po puteljku penjemo do prilazne ceste, a po njoj naprijed do grebenske asfaltirane ceste na Dravinjeskem Vrhu. Tu se naš put presijeca s Haloškim planinskim putem i E7 koji vode iz Borla prema Podlehniku. Po cesti idemo desno pored domaćinstva Kolednik do vinotoča na Dravinjskem Vrhu. Na križanju iza vinotoča idemo nizbrdo desno do obora za jelene odakle nastavljamo ravno prema Majskem Vrhu. Šetamo po grebenskoj cesti koja vijuga među vinogradima sve do šume. Na kraju šume, gdje se asflatirana cesta spušta u dolinu Rogatnice, skrećemo lijevo na šljunčanu cestu među vinogradima. Po toj cesti nastavljamo do kuće na vrhu brežuljka i još dalje do vinograda. Uz vinograd skrećemo desno i spuštamo se do šume. Kroz nju ćemo doći do asfaltirane ceste koja će nas odvesti do križanja uz osnovnu školu Podlehnik. Na ovom križanju skrećemo lijevo i idemo do prvog križanja gdje se cesta odvaja prema Leskovcu. Po toj cesti možemo ići do obližnjeg skretanja udesno koje će nas dovesti do Marijine crkve. Marijanski hodočasnički put natavljamo ravno po cesti koja će nas odvesti preko potoka Rogatnice do auto kuće. Tu se odvaja cesta za Gorcu, ali mi idemo ravno, preko nadvožnjaka autoceste Maribor – Zagreb do obližnje gostionice. Putokaz nas usmjerava ravno prema lovačkom domu LD Podlehnik po prilaznoj cesti. Prije ulaza u dvorište lovačkog doma skrećemo lijevo. Prolazimo uz rub livade do šume kroz koju dolazimo do asfaltirane ceste. Idemo isprva desno do novije kuće, a uz nju oštro lijevo na kolnik koji se spušta do ribnjaka Podlehnik. Nastavljamo put po istočnoj obali ribnjaka do ispusta za vodu i još naprijed do šume. Kroz šumu se penjemo do prvih kuća na Gorci kod kojih izlazimo na asfaltiranu cestu. Po njoj idemo lijevo pored bivše vlastelinske kuće ptujskog gradonačelnika Orniga prema Dežnem. S desne strane imamo lijep pogled na crkvu sv. Trojstva na Gorci. Naš se put nastavlja po cesti preko Gorce koja vijuga između vinograda sve do muzeja vinarstva uz kojeg je smješten turistički dom Turističnog društva Podlehnik. Mi nastavljamo po cesti desno od muzeja vinarstva do križanja pored vidi stranicu 116–128 37 impozantne smreke. Tu skrećemo desno te se po klancu penjemo do ruba šume. Idemo po desnoj cesti koja se penje uzbrdo uz rub šume. Ubrzo ćemo se naći na križanju s asfaltiranom cestom u Zgornjoj Pristavi. Nastavljamo ravno po grebenskoj cesti do vikendice gdje skrećemo lijevo uzbrdo. Uskoro dolazimo do vinotoča u Dežnem pored kojeg se spuštamo po strmoj cesti između vinograda i kroz šumu do križanja u dolini. Tu skrećemo desno na šljunčanu cestu do mosta preko potoka Peklača koja nas dovodi do asfaltirane ceste u Doleni. Po ovoj cesti idemo desno do mosta preko potoka Kačjak koji se nalazi uz prvu farmu. Ispred gospodarskog pogona skrećemo lijevo, prolazimo pored voćki i ulazimo u šumu. Sada se po šumskoj stazi penjemo kroz dolinu potoka Kačjak na Janšji Vrh. U gornjem dijelu doline je put osiguran drvenim elementima. Na grebenu izlazimo iz šume te se pored starije kuće udesno penjemo do asfaltirane ceste. Po toj grebenskoj cesti idemo lijevo, između kleti do šume, gdje izlazimo na cestu koja dolazi iz Dolene. Mi pak nastavljamo lijevo, uzbrdo do crkve sv. Janeza Krstnika na Janškem Vrhu. Na križanju ispod crkve nastavljamo put po desnoj cesti nizbrdo kroz šumu u Doklece. Od naše se ceste odvaja Haloški planinski put koji vodi prema mjestu Naraplje. Kroz šumu se spuštamo do poveće farme. Prolazimo ju i dolazimo do križanja u dolini Dravinje. Tu skrećemo lijevo i odmah za nekoliko metara skrećemo desno prema mostu preko Dravinje. Na lijevoj obali rijeke dolazimo do križanja s glavnom cestom gdje ćemo ići ulijevo. Nakon samo nekoliko metara, kod velikog pčelinjaka skrećemo desno, uzbrdo prema šumi. Uz rub šume se penjemo do betonskih stepenica te kroz šumu dolazimo do asfaltirane ceste. Po cesti idemo desno, uzbrdo prema Ptujskoj Gori. Put će nas voditi pored odvojenih kuća i kroz šumu do križanja gdje nastavljamo ravno do kapele. Nekoliko metara dalje, skrećemo desno kod stabla oraha na prilaznu cestu do groblja. Spuštamo se pored crkvice sv. Lenarta do ceste kojoj se sa desne strane priključuje Put sv. Martina koji dolazi iz Hajdine. Skrećemo lijevo, a par metara kasnije desno na hodočasno stepenište koje će nas dovesti na trg ispred Bazilike Marije zaštitnice na Ptujskoj Gori. vidi stranicu 116–128 38 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • Habjaničeva, Mahereva i Murkova lipa, Videm Ptuju • Ptujsko jezero, Ptuj • Park prirode Šturmovci • ribnjak, Tržec • Haloški bunar, Gorca • tisa, Ptujska Gora • jezero Dežno, Dežno pri Podlehniku KULTURNE ZNAMENITOSTI: • crkva sv. Vida, Videm pri Ptuju • Minoritski samostan, Videm pri Ptuju • crkva sv. Janža, Dravinjski Vrh • Gaiserjev križ, Dravinjski Vrh • crkva žalosne Majke Božje, Stanošina • crkva sv. Duha, Rodni Vrh • crkva sv. Trojice, Gorca • Etnološki muzej, Gorca • Muzej vinarstva, Gorca • kužni stup, Janški Vrh • crkva sv. Ivana Krstitelja, Janški Vrh • Jamska grobnica, Podlože pod Ptujsko Goro • Stup srama, Ptujska Gora • kužni stup, Ptujska Gora • crkva sv. Lenarta, groblje na Ptujskoj Gori crkva sv. Vida, Videm pri Ptuju crkva sv. Duha, Rodni Vrh kužni stup, Janški Vrh 39 6 PODLEHNIK p. c. Djevice Marije M arijinu crkvu su sredinom 15. stoljeća podigli dominikanci, ali su ju kasnije zajedno sa svim posjedima preuzeli minoriti. Prvobitno je imala lađu pokrivenu ravnim stropom koju šiljasti slavoluk povezuje s arhitektonsko gotičkim prezbiterijem. Njega sa vanjske strane drže četiri potpornja. Prezbiterij i zvonik su bez sumnje najstariji dijelovi crkve, a sadašnja im je lađa bila dozidana tek kasnije. Sa južne strane prezbiterija je dozidan gotički toranj. Na prijelazu iz prezbiterija u lađu nalazimo grobnicu u kojoj su možda pokopana i lihtenski vlastelini. Glavni je oltar iz 1782. godine. Kip Majke božje s djetetom iz 17. stoljeća stoji u prezbiteriju, u udubini u zidu. Sa sjeverne strane lađe je kasnije bila dozidana barokna kapela sv. Antona Padovanskog, djelo mariborskog kipara J. Strauba. On je oko 1750. godine izradio i oba bočna oltara. U vrijeme turskih upada je crkva dobila obrambeni bedem, koji danas ipak nije sačuvan. Oko crkve je bilo i prvobitno groblje. Ovo je bila župna crkva do 1828. godine kada je sjedište župe premješteno u crkvu sv. Trojstva. Crkva je lokalno poznata i kao crkva sv. Antona, prema imenu bočne kapele. → Župa Sv. Trojica – Podlehnik Gorca 6 / SI – 2286 Podlehnik / Tel: +386 (0)2 788 41 11 40 n. v. 352 m 7 PTUJSKA GORA bazilika Marije zaštitinice N astanak Marijanskog hodočasničkog svetišta, koje slovi za biser gotike i najljepši slovenski kulturni spomenik, je još uvijek uvijen u maglu. Navodno su ga sagradili ptujski plemići (Bernard III.), najvjerovatnije po zavjetu na prelasku iz 14. u 15. stoljeće, te su mu dali ime Maria Neustift. 1473. godine se ovo mjesto već spominje u poveljama pod službenim nazivom Mons gratiarum, odnosno planina milosti. To se ime održava do turskih upada kada prema legendi dobiva novo ime: Crna gora. Božji put je opet zaživio 1615. godine kada crkvu preuzimaju jezuiti. Oni su gospodarili crkvom i novosagrađenom velikom hodočasničkom kućom do 41 ukinuća reda 1773. Sljedećih stotinu godina njome upravljaju biskupijski svećenici. 1937. godine je preuzimaju franjevačka braća minoriti koji su na Gori prisutni i dan danas. Nedugo nakon dolaska minorita su se prvo župa, a potom i samo mjesto preimenovali u Ptujska Gora. Minoriti su vodili i posljednju obnovu svetišta, koja je trajala nekoliko desteljeća, u čast 600-godišnjice posvećenja. Ona je obilježena 16. svibnja 2010. godine kada je crkva proglašena bazilikom Marije zaštitnice. Crkva se diči elegantnom vanjštinom. Bočne fasade su okružene potpornjima ukrašenima na vrhu, koji grle čitavu zgradu uključujući i osmerokutni zvonik. Nad glavnim ulaznim vratima je nekoć kraljevao reljef Marije zaštitnice s plaštom kojeg su jezuiti prenijeli na barokni glavni oltar postavljen 1764. godine. Reljef je izrađen iz jednog kamena, a anđeli rasprostiru plašt pod kojim 82 osobe nalaze zaštitu. Među njima su pokušali otkriti crkvene dostojanstvenike te rodbinu celjskih grofova i poznatih suvremenika. Umjetnici iz kruga Parler su napravili i dva kamena gotička oltara: vjenčani oltar i oltar sv. Sigismunda. Celjski oltar u južnoj apsidi je nastao u isto vrijeme kao i crkva. Bogato je ukrašen figurama, maskama i grbovima celjskih grofova. Freske u nekadašnjoj križnoj kapeli ispod zbora, koje prikazuju događaje iz života Isusa, Marije i svetaca, su izvorne. To se odnosi i na tri reljefa u zimskoj kapeli u obrambenom tornju – naklon tri kralja, Marijina smrt i Anđeo s grbom – koji datiraju iz vremena nastanka crkve. Crkvi su nov pečat po svojem dolasku 1937. godine dala franjevačka braća minoriti, s modernim vitražima i portretom minoritskog patra sv. Maksimilijana Kolbea, te s novim križnim putem kojeg je izradio kipar Viktor Gojkovič. On ujedno potpisuje i vrata s reljefom Marije, te prikazom pape Ivana Pavla II. i biskupa Slomšeka u spomen na beatifikaciju potonjeg. Do crkve vodi velebno barokno stepenište nad kojim stražare kipovi sv. Ivana Nepomuka i sv. Florijana, djela Jožefa Strauba iz sredine 18. stoljeća. Hodočašća se odvijaju tijekom cijele godine, a veći zborovi su na 7. uskrsnu nedjelju (godišnjica proglašenja bazilike), te tijekom Marijanskih blagdana: 15. kolovoza, 8. rujna, 8. prosinca. 2. srpnja je blagdan ptujskogorske Majke Božje – Šentvoršca. Od novog parkirališta do crkve vodi novouređeni hodočasnički put mira s tajnama krunice. Posljednja stanica na tom putu je novouređena hodočasnička kuća koja je namijenjena pripremi posjetitelja i hodočasnika za ulaz u svetište. → Župa Ptujska gora Ptujska Gora 40 / SI – 2323 Ptujska Gora / Tel: +386 (0)2 794 42 31 E-mail: [email protected] / Web: www.ptujskagora.eu 42 varijanta 1 ‣ etapa 5 (14 km, 4 sata 30 minuta) Ptujska Gora → Jelovice → Bukovje → Rudijev dom pod Donačkom gorom Sa trga na Ptujskoj Gori se počnemo spuštati južnim hodočasnim stepeništem prema osnovnoj školi, prođemo školu i dođemo do križanja. Nastavljamo ravno po lokalnoj cesti pored vatrogasnog doma do križanja za Slape. Tu skrećemo desno, nizbrdo do glavne ceste Majšperk – Tržec. Po toj cesti nastavljamo desno prema Majšperku, a na sljedećem križanju lijevo preko Dravinje. Prolazimo kroz Stogovce i dolazimo do naselja Naraplje, gdje ćemo kod autobusnog stajališta skrenuti desno preko mostića prema Jelovicama. Po lokalnoj cesti idemo do zavoja između kuća gdje ćemo vidi stranicu 116–128 43 napustiti cestu. Skrećemo lijevo kod drvoreda smreka do dasčanog prijelaza preko manjeg potoka. Tu se naš put počinje uspinjati kroz šumu bukve prema Jelovicama. Po izlasku iz šume dolazimo na asfaltiranu cestu, krenemo ulijevo po njoj i popnemo se do turističke farme u neposrednoj blizini crkve sv. Bolfenka. Ispred crkve sv. Bolfenka puca širok pogled na Haloze, Dravsku i dio Ptujskog polja, Pohorje, Donačku goru i Boč, odnosno Ravnu goru i Ivanjščicu u Hrvatskoj. Po lijepom vremenu pogled seže čak do Uršlje gore i Pece te Kamniško-Savinjskih Alpa. Put nastavljamo nizbrdo po cesti do farme Novina, te dalje do križanja cesta kod kojeg stoji spomenik NOB. Mi idemo nekoliko metara po desnoj cesti do skretanja gdje naš put kreće desno, uzbrdo u šumu. Po strmoj šumskoj stazi se penjemo do kolnika te kod mladoga borika dolazimo do grebenskog kolnika. Idemo lijevo po kolniku i penjemo se na vrh Jelovica (624 m), najviši vrh Haloza. Vrhom dominira veliko stablo lipe. Po južnoj strani vrha dolazimo do križanja sa Stoperškim planinskim putem koji vodi u dolinu Winettu. Mi pak idemo lijevo po kolniku punom serpentina koji nas dovodi do šljunčane ceste. Po njoj idemo desno do križanja s asfaltiranom cestom. Ispred nas se pojavljuje lijep pogled na sjeverne padine Donačke gore. Na sedlu nastavljamo ravno po cesti do farme Bedenik u Kupčinjem Vrhu. Od farme nastavljamo do šume gdje se sa našeg puta odvaja kolnik do crkve sv. Mohorja. Idemo ravno do farme na osamini. Prolazimo kroz dvorište te farme i onda uz livadu kako bi smo se popeli do šume. Po kolniku uz južni rub planine Kukma dolazimo do zaseoka Završe, koji spada u naselje Kupčinji Vrh. Kada izađemo na asfaltiranu cestu, koja dolazi iz mjesta Stoperce, idemo ravno do domaćinstva Stojnšek gdje silazimo sa ceste. Skrenemo na kolnik sa desne strane koji vodi uzbrdo do šume kroz koju ćemo doseći križanje puteva u Bukovju. U Bukovju se odvaja krak Marijanskog hodočasničkog puta koji vodi dalje pored Marijine crkve u Brezju nad Žetalama do međunarodnog graničnog prijelaza Gruškovje/Macelj, ili pak do graničnog prijelaza Zgornji Leskovec/Cvetlin (VARIJANTA 3 – opis u nastavku). Iz Bukovja se Marijanski hodočasnički put nastavlja desno po šumskoj cesti koja je nekoć služila kao trasa šumske željeznice za prijevoz drva sa padina Donačke gore. Vodimo se bijelo-crvenim planinarskim oznakama i žuto-crvenim oznakama E7. Nakon pola sata hoda dolazimo do Rudijevog doma ispod Donačke gore. Kod Rudijevog doma počinje Frölichov put na Donačku goru koji prolazi kroz zaštićeno područje prašume. Put datira iz 1853. godine i to je najstariji izrađeni planinski put u Sloveniji. Kod Rudijevog doma se odvaja i drugi krak Marijanskog hodočasničkog puta. On teče uz samu granicu kroz Obsotelje i prolazi pored Marijanskih crkvi u mjestima Tržišče kod Rogaške Slatine, Slake kod Podčetrtka i Olimje, te vodi do graničnog prijelaza Bistrica ob Sotli/Razvor (VARIJANTA 2 – opis u nastavku). vidi stranicu 116–128 44 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: KULTURNE ZNAMENITOSTI: • bukova prašuma, Donačka gora • božika, Donačka gora • Park prirode Boč–Donačka gora • stanište Juvanove čuvarkuće, Donačka gora • crkva sv. Bolfenka, Jelovice • crkva sv. Mohora i Fortunata, Kupčinji Vrh • crkva sv. Antona Pustinjaka, Stoperce • crkva sv. Donata pod Donačkom goro • križ na Donačkoj gori crkva sv. Bolfenka, Jelovice crkva sv. Mohora i Fortunata, Kupčinji Vrh 45 varijanta 1 ‣ etapa 6 (29 km, 9 sati) Rudijev dom pod Donačkom gorom → Ložno → Dom na Boču → (Kostrivnica) → Ljubično → Sladka Gora → Šmarje pri Jelšah Od Rudijevog doma idemo zapadno po kolniku do novije planinarske kuće.Tu skrećemo desno, nizbrdo uz rub livade do šumske ceste. Po cesti idemo lijevo u šumu kroz koju dolazimo do skretanja udesno. Silazimo sa kolnika na strm usjek kojim ćemo doći na cestovni prijelaz Brzika. Krećemo desno po glavnoj cesti Majšperk – Rogatec, nizbrdo do drvenog križa gdje skrećemo oštro ulijevo na lokalnu cestu. Po njoj se penjemo po farme i kroz dvorište nastavljamo put po kolniku uz rub šum do trase plinovoda kojom prolazi nova šljunčana cesta. Prelazimo trasu i krećemo se uspinjati po strmom grebenu u šumu. Po šumskom putu dolazimo do velikog parkinga uz gostionicu. Nad gostionicom se uzdiže manje brdo na kojem stoji Marijina crkva u Ložnom. Sa parkinga idemo desno do kolnika po kojem dolazimo do asfaltirane ceste. Po cesti nastavljamo put udesno ispod dalekovoda do farme Vrhovski. Tu se od našeg puta na desnu stranu odvaja Stoperški planinarski put. Mi pak idemo ravno po cesti pored gospodarskog pogona prema Ravnem Cerju. U blizini drvene planinarske kuće s ribnjakom skrećemo lijevo sa asfaltirane ceste na šljunčanu prilaznu cestu koja prati žičanu ogradu prema gore. Postupno se počinjemo penjati na vrh planine Plešivec, koji stoji na 820 metara nadmorske visine i predstavlja najvišu točku Marijanskog hodočasničkog puta u Sloveniji. Put se penje kroz šumu i dolazi do visoravnog vrha planine Plešivec. Kada se put izravna polazimo ulijevo i po južnoj padini Plešivca nastavljamo prema lovačkom domu Gavez. S vidi stranicu 116–128 46 vremena na vrijeme će nam se ukazati pogled na Rogašku Slatinu i Obsotolje. Prije nego li dođemo do lovačkog doma Gavez moramo prijeći križanje puteva. Lijevo se odvaja cesta za Rogašku Slatinu, a mi idemo desno do rampe kod koje skrećemo lijevo na šljunčanu cestu do Gaveza. Od lovačkog doma Gavez nastavljamo ravno po cesti do križanja za Formilu. Put nas vodi direktno do planinarskog doma pod Bočem. U blizini planinarskog doma stoji crkva sv. Miklavža iz 16. stoljeća. Kod planinarskog doma na Boču se od Marijanskog hodočasničkog puta odvaja put po kojem možemo posjetiti Marijinu crkvu u Kostrivnici. Od planinarskog doma na Boču idemo po asfaltiranoj cesti u smjeru Zgornje Kostrivnice do odvajanja označenog puta gdje skrećemo ulijevo. Nastavljamo po ravnom putu, a onda nizbrdo dolazimo do staje. Od staje nastavljamo do velikog zavoja asfaltirane ceste, ali mi se nastavljamo kretati po šumskom putu. Po izlasku iz šume dolazimo do dva starija, nenaseljena domaćinstva pored kojih prolazimo do velikog spremnika vode. Put nastavljamo nizbrdo pored vinograda i odvojenih vikendica do asfaltirane ceste koja vodi od Zgornje Kostrivnice do planinarskog doma na Boču. Po cesti idemo samo par metara udesno, a onda krećemo nizbrdo lijevo pored kapelice u šumu. Ispod crkve sv. Lenarta se pored škole spuštamo u Zgornju Kostrivnicu gdje stoji crkva sv. Marije. Iz Zgornje Kostrivnice nastavljamo put prema Zgornjem Gabrniku. Na drugom križanju skrećemo lijevo prema Spodnjem Gabrniku. Iz naselja Spodnji gabrnik se penjemo do glavne ceste Poljčane – Rogaška Slatina. Po cesti idemo desno, ali ubrzo skrećemo s nje ulijevo te kroz naselja Beli Potok kod Lemberga i Jerovska vas stižemo do Sladke Gore, gdje se opet uključujemo na glavnu trasu Marijanskog hodočasničkog puta. Samo nekoliko metara od planinarskog doma stoje putokazi na asfaltiranoj cesti. Prelazimo cestu te se ravno po kolniku spuštamo između livada do polja gdje rastu velike sase. Šire područje Boča i Plešivca je zbog rasprostranjenosti i raznolikosti prirodnih kulturnih dobara zaštićeno kao park prirode. Put nastavljamo pored cvijetnog polja do šume, a potom još dalje po južnim obroncima, po putu preko Galke u smjeru Pečice. Put vodi pretežito kroz šumu po vapnenačkom tlu tako da moramo biti pažljivi. Na pola puta do Pečice se put odvaja lijevo prema Gabrniku, ali mi idemo desno prema dolje. Dobro pazimo, kada dođemo do kleti i vinograda, da nastavimo po kolniku uz obor za jelene uzbrdo prema šumi kroz koju se spuštamo do kuća. Po prilaznoj cesti dolazimo do glavne ceste Poljčane – Rogaška Slatina. S druge strane ceste se od našeg puta odvaja planinarski put prema Dolgoj Gori. Mi pak idemo desno, uzbrdo po šumskoj cesti, a potom skrećemo lijevo, nizbrdo kroz šumu do glavne ceste. Pažljivo prelazimo glavnu ceste te se preko parkinga obližnje vinogradarske farme po kolniku vraćamo u šumu. Kolnik će nas dovesti do lokalne asfaltirane ceste. Po njoj idemo lijevo i dolazimo do turističke farme u Lovniku. Otvara nam se vidi stranicu 116–128 47 širok pogled na vinogradarski krajolik Zbelovske Gorce te na dolinu kroz koju prolazi južna željeznica Beč – Trst. Put nastavljamo po asfaltiranoj blagoj nizbrdici između vinograda. na križanju idemo desno, uzbrdo do kolnika po kojem se uspinjemo do Marijine crkve na Ljubični. Od crkve nastavljamo put vraćajući se po istom putu u dolinu do glavne ceste Poljčane – Rogaška Slatina. Kod vinogradarska farme skrećemo desno na šljunčanu cestu koja nas vodi u dolinu manjeg potoka. Sa desne strane, na južnim obroncima, vidimo lijepo njegovane vinograde. Na prvom križanju skrećemo lijevo jer desna cesta vodi samo do obližnje kuće. Šljunčana cesta uz potok u dolini nas penje do grebenske ceste, na koju izlazimo u blizini crkve sv. Mihaela. Po cesti idemo samo nekoliko metara ulijevo do skretanja na šljunčanu cestu koja vodi desno niz brdo. Po toj se cesti spuštamo do domaćinstva i ispred ograđenog vrta skrećemo lijevo na kolnik. Ubrzo ćemo se naći na šumskom putu koji vijuga do asfaltirane ceste. Pored odvojenih kleti dolazimo u Sladku Goru, dom znamenite Marijine barokne crkve. Od Sladke Gore preko Šmarja pri Jelšah pa do Šentjura će nas voditi okrugle bijelo-žute oznake za tematske pješačke puteve. Sladku Goru napuštamo po cesti do naselja Nova vas. Kod prvih kuća skrećemo desno po cesti preko Polžanskog potoka, pa kroz zaseoke nastavljamo put uzbrdo do desnog zavoja. Tu skrećemo lijevo u šumu do obližnje kapelice. Od kapelice nastavljamo uspon na lijevu stranu gdje ćemo se kroz šumu popeti do grebenske ceste. Grebensku cestu prelazimo i nastavljamo put po kolniku. To će nas dovesti u naselje Sotensko pri Šmarju. Po cesti dolazimo do križanja na rubu šume gdje skrećemo lijevo, nizbrdo po šljunčanoj cesti. Kroz šumu se spuštamo do osnovne škole u Šmarju pri Jelšah. Prolazimo pored škole do križanja na kojem skrećemo lijevo. Hodamo uz cestu sve do nadhodnjaka iznad željezničke pruge Grobelno – Stranje. Kada prijeđemo prugu se po stepenicama spuštamo do asfaltirane ceste po kojoj nastavljamo ravno do centra Šmarja u kojem se nalazi Marijina crkva. Ravno preko glavne ceste Celje – Mestinje možemo proći po poznatoj kalvariji do crkve sv. Roka iznad Šmarja pri Jelšah. vidi stranicu 116–128 48 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • stanište sase (velikonoćnice), Boč • Kraljevo i Ignacijevo vrelo, Kostrivnica • šumski rezervat Boč • šumski rezervat Plešivec • Paviljon kaktusa, Cerovec pod Bočem • Marijina stopa, Ljubično • Jagodičevi hrastovi, Preloge • dvorski park Jelšingrad, Šmarje pri Jelšah crkva sv. Mihaela, Pečica KULTURNE ZNAMENITOSTI: • crkva sv. Florijana, Sv. Florjan • crkva sv. Marjete, Boč • partizanska bolnica, Boč • crkva sv. Nikolaja, Boč • Grilova kapela, Cerovec pod Bočem • sjenik Toplar kod Kraljevog vrela, Kostrivnica • crkva sv. Lenarta, Drevenik • crkva sv. Rozalije, Spodnji Gabernik • crkva sv. Mihaela, Pečica • crkva sv. Nikolaja, Lemberg • trg Lemberg sa stupom srama i magistratom, Lemberg • ruševine utvrde Lemberg, Lemberg • crkva sv. Pankracija, Lemberg • Kalvarija i crkva sv. Roka, Šmarje pri Jelšah • Jelšingrad, Šmarje pri Jelšah Kalvarija i crkva sv. Roka, Šmarje pri Jelšah crkva sv. Nikolaja, Boč 49 8 n. v. 482 m LOŽNO (nad Sv. Florjanom) p. c. Marije Loretske C rkva Marije Loretske stoji na strmom brijegu Ložno, a prvi put se spominje 1765. godine. Vrlo je vjerovatno nastala sredinom 18. stoljeća. Izgrađena je jednodijelno sa svodovima. Uz sjevernu stranu pravokutne lađe i prezbiterija su dozidani kapela i duguljasta sakristija u kojoj je očuvan izvorni svod. Unutrašnjost crkve, prezbiterij i kapele je između 1868. i 1871. godine poslikao Tomaž Fantoni. On ujedno potpisuje i sva tri barokna oltara u crkvi. Glavni oltar je posvećen Majci božjoj Loretskoj, a kipovi crne Marije i dva anđela datiraju iz 18. stoljeća. Bočni su oltari posvećeni Marijinom rođenju i vjenčanju. U kapeli je menza i Fantonijev prikaz nastavka koji sadrži sliku Obznanjenja. Propovjedaonica je lijepo kasnobarokno djelo, a orgulje su iz 1871. godine. Uz crkvu stoji kapela s malim tornjem i drvenim kipom Majke božje s djetetom sa kraja 18. ili početka 19. stoljeća. Mještani su prije nekoliko godina obnovili vanjštinu crkve u Ložnom, a planinari su u potpunosti obnovili sakristiju. → Župa Sv. Florjan ob Boču Sv. Florjan 61 / SI – 3250 Rogaška Slatina / Tel: +386 (0)3 582 71 77 Opskrbljuje ju župa Kostrivnica: Zgornja Kostrivnica 2 / SI – 3241 Podplat / Tel: +386 (0)3 582 42 50 50 n. v. 297 m 9 KOSTRIVNICA ž. c. Čenstohovske Majke božje 1 750. godine je jedan hodočasnik iz Čenstohove donio sliku jasnogorske Marije u crkvu sv. Lenarta u Dreveniku koja je u to vrijeme bila župna crkva Kostrivnice. Obzirom da je ta stara crkva bila daleko te da je župni centar s gospodarskim zgradama bio na opasnom, kliznom zemljištu, u 18. su stoljeću mještani i tadašnji župan Franc Grmič odlučili podignuti novo svetište koje bi bilo bliže centru župe i na sigurnijem mjestu. Uspjeli su sagraditi sadašnju baroknu crkvu u rekordnom roku od 1766. do 1769. godine u Zgornjoj Kostrivnici, na brijegu koji im je darovao rogaški grof Leslie. Još prije gradnje su odlučili da će crkvu posvetiti „Poljskoj Mariji“. Hodočasnike još uvijek osvaja dinamična vanjština, a kada uđu u crkvu su još očaraniji. Glavni oltar je prekrasno barokno djelo. Donijeli su ga iz mariborske crkve sv. Alojzija nakon što su zatvorili tamošnji jezuitski samostan. Ostala četiri oltara su lijepo barokno djelo majstora Franca Kotnika iz 1859. godine. Glavni hodočasnički zbor je na Jakovljevu nedjelju (prema imendanu sv. Jakova pada na 25. srpanj). Upravo je na tu nedjelju 1784. godine glavni oltar bio posvećen Mariji u čast. → Župa Kostrivnica Zgornja Kostrivnica 2 / SI – 3241 Podplat / Tel: +386 (0)3 582 42 50 51 10 n. v. 533 m LJUBIČNO (nad Poljčanami) p. c. Škapulirske Majke božje H odočasnu crkvu na sljemenoj planini, popularno nazvanoj Božji vrh ili Nunska gora, su krajem 15. stoljeća ustanovile dominikanke iz obližnjih Studenica. Iznad ulaza u crkvu je zapisana godina 1627., ali gotički prezbiterij i zvonik s romanskim oknima ukazuju na još starije podrijetlo. Najveća znamenitost crkve je milosrdni kip Marije „pod zvonikom“. Kip je majstorsko djelo gotike, izrađen od kamena oko 1420. godine u ptujskogorskoj radionici. Kip u oltaru okružuju barokni anđeli i slike zahvale koje su po okolnim zidovima objesili hodočasnici. Uz kip je povezana zanimljiva legenda. Ona kaže da je Mariji jednog dana bilo dosta griješnog života domaćina koji su zanemarivali misu i sakramente, psovali i pijančili, pa je odlučila otići nakamo drugdje. Na odlasku je susrela sakristana. On se je isprva jako prestrašio, ali nakon početnog iznenađenja, poče nagovarati Mariju da ih ne napušta. Marija se je smilovala i ostala, ali ne više u glavnom oltaru, nego u oltaru ispod zvonika odakle može vidjeti sestru na Svetim gorama, što je i opjevano u pjesmi. Glavni oltar je posvećen Mariji, a bočni oltari sv. Katarini i sv. Barbari. U blizini crkve možemo naći Marijine kamene tragove. → Župa Poljčane Prvomajski trg 8 / SI – 2319 Poljčane / Tel: +386 (0)2 802 56 55 52 n. v. 301 m 11 SLADKA GORA ž. c. Čudotvorne Majke božje D vostupanjska hodočasna crkva Majke Božje, položena između vinorodnih sladkogorskih brežuljaka, predstavlja prvoklasno barokno umjetničko djelo i po arhitekturi i bogatoj opremljenosti spada među najvažnije kulturne spomenike Štajerske. Povijesni izvori navode da su hodočasnici počeli posjećivati Sladku goru zbog otkrivenja na planini iznad crkve. Obzirom da je na Goru pristizalo sve više vjernika, prvobitna je crkva sv. Marjete, izgrađena u 14. stoljeću, postala premala. 1744. godine su stoga na istom mjestu pod vodstvom arhitekta Janeza Fuchsa počeli graditi današnju crkvu i završili je za deset godina. Izgrađena je u posebnom baroknom stilu s razigranim tornjevima i razlomljenom strehom. Unutrašnjost prekrivaju zidne slike koje spadaju među slovenska središnja umjetnička ostvarenja u baroku. Freske su djelo Franca Jelovška, jednog od najpoznatijih slovenskih baroknih slikara, a u crkvu je ugradio i autoportret. Kiparska djela i proizvodi umjetnog stolarstva koji krase pet oltara, dvije ispovijedaonice i ormar za orgulje su izrađivani u više radionica. Posebnu pažnju plijeni glavni oltar s kipićem čudotvorne sladkogorske Marije u centralnoj udubini koji se kupa u čarobnom svjetlu. U crkvi se nalazi i uljna slika Marijinog primanja u nebesa, djelo još jednog renomiranog baroknog slikara, Antona Cebeja. Orgulje je izradio celjski majstor Janeček 1755. godine. Crkvu okružuju ovalne zidine i župni vrt, kojeg domaćini zovu samo „park“. Na Sladkoj Gori se hodočašće odvija 13. kolovoza svake godine. Na predvečer hodočašća opet oživljavaju hodočaničku procesiju koju se nekoć zvali Hodočasnički vrtić. → Župa Sladka gora Sladka gora 11 / SI – 3240 Šmarje pri Jelšah / Tel: +386 (0)3 582 41 61 Web: www.sladkagora.com Opskrbljuje ju župa Šmarje pri Jelšah: Cesta na sv. Rok 2 / SI – 3240 Šmarje pri Jelšah / Tel: +386 (0)3 582 11 32 Web: www.zupnije.rkc.si/vurberk 53 12 n. v. 227 m ŠMARJE PRI JELŠAH ž. c. Marijinog uznesenja C rkva se prvi puta spominje 1236. godine kao Sancta Maria, a potom opet 1348. i 1495. kao podružnica župe Ponikve. Legenda kaže da se je tu nekoć nalazilo veliko jezero, a na jezeru otok na kojem su sagradili Škapulirsku kapelu. Tako je dobila ime Marija na jezeru. U svojem izvornom obliku je crkva bila romanska građevina, a nov joj je izgled donio barok u prvoj polovici 18. stoljeća. Tada su je povisili i povećali prezidavanjem. Crkva je, kao što prikazuje freska u prezbiteriju sv. Roka, nekoć bila okružena zidinama na kojima je bilo 14 stanica križnog puta i koje su porušili tek prilikom posljednje velike renovacije 1878./79. godine. Tada su crkvi dozidali još dvije visoke kapele, koje stvaraju upečatljiv izgled križa. Župna crkva je zanimljiva i po svojoj opremi. Premda je veliki oltar iz prve polovice 18. stoljeća, djelo poznatog slovenskog kipara Janeza Gregora Božiča, morao ustupiti mjesto novom, pseudoromanskom, kao uspomena na stari je ostao kip klečeće Marije na oblacima u niši iznad sadašnjeg oltara. Glavni oltar krasi plastična skupina Marijinog uznesenja. Istočnu kapelu krasi oltar posvećen Mariji od krunice. Neoromanski oltar u južnoj kapeli je okružen nizom baroknih figura koje kao da izviru iz kapele koja je stajala na groblju uz nekadašnje zidine. Oltar u sjevernoj kapeli krasi deistička skupina s obje Marije i klečećom Magdalenom. Posebnost u crkvi je kameni kip sv. Mihaela, krilatog vojnika s figurama Rafaela i Gabriela. U crkvene zidove su sa vanjske strane zazidane dvije nadgrobne ploče kao uspomena na dva šmarska župnika, Mateja Vrečara i Janeza Jurešiča, koji nose najveće zasluge za nastanak poznate šmarske kalvarije sa crkvom sv. Roka. → Župa Šmarje pri Jelšah Cesta na sv. Rok 2 / SI – 3240 Šmarje pri Jelšah / Tel: +386 (0)3 582 11 32 Web: www.zupnija.smarje.com 54 varijanta 1 ‣ etapa 7 (16 km, 4 sata 30 minuta) Šmarje pri Jelšah → Završe pri Grobelnem → Botričnica → Šentjur Iz Šmarja pri Jelšah se vraćamo nazad do nadhodnjaka preko željezničke pruge. Ispred nadhodnjaka skrećemo lijevo po ulici do križanja ispred željezničkog prijelaza. Put nastavljamo udesno preko željezničkog prijelaza, a potom lijevo po cesti prema dvorcu Jelše. Po cesti prolazimo pored dvorca do kraja asfaltirane ceste i nastavljamo po šljunčanoj cesti do križanja u Spodnjoj Ponkvici. Na križanju idemo desno po cesti do drvene autobusne stanice u Podgaju. Kod stanice silazimo sa ceste i idemo lijevo po kolniku. Prolazimo pored farme i izlazimo među polja. Kolnik nas dovodi do ruba šume. Skrećemo lijevo i ulazimo u šumu kroz koju dolazimo do starije kuće i asfaltirane ceste u naselju Spodnje Selce. Po cesti se spuštamo do križanja gdje skrećemo lijevo po dolini do poveće farme. Sada ćemo se pak uputiti desno, gore po brdu do križanja sa cestom koja dolazi sa Ponikve i Sloma. Po toj cesti idemo lijevo do Marijine crkve u Završama. Nudi nam se lijep pogled na okolni pejsaž. Iz Završa se po cesti spuštamo do drvene garaže kod koje skrećemo desno na kolnik kroz dolinu do željezničke pruge Maribor – Zidani Most. Kod pruge skrećemo lijevo na obilaznu cestu do prijelaza preko željezničke pruge Grobelno – Stranje. Pažljivo ćemo prijeći prugu i put nastaviti do obližnje ceste Celje – Šmarje pri Jelšah. Po pločniku krećemo desno uz cestu do centra Grobelnog, gdje u blizini željezničke stanice prelazimo dva perona pruge. Odmah iza željezničkog vidi stranicu 116–128 55 prijelaza idemo desno na lokalnu cestu uz prugu koja nas vodi do oveće farme. Kod farme skrećemo lijevo na šljunčanu cestu koja vodi uzbrdo po klancu. Na grebenu izlazimo na asfaltiranu cestu po kojoj idemo desno, uzbrdo do farme i još naprijed do kraja asfalta gdje prelazimo na kolnik. Kolnik nas vodi ravno između polja do zaseoka Spodnji Vrh. Na križanju držimo ravno po kolniku koji skreće lijevo po travnatoj padini. Na grebenu ulazimo u šumu i spuštamo se do asfaltirane ceste. Po cesti idemo desno do skretanja našeg puta ulijevo na šumski kolnik. Spuštamo se po padini kroz miješanu šumu do asfaltirane ceste. Po toj cesti idemo lijevo preko Kamneskog potoka pa dalje uzbrdo do zaseoka Gorica. Na križanju skrećemo desno po cesti, ali cestu ubrzo napuštamo. Idemo lijevo po kolniku do asfaltirane ceste gdje skrećemo lijevo i ubrzo dolazimo do Marijine crkve na Botričnici. Od crkve nastavljamo put nizbrdo po cesti do Starog trga u Šetjuru. Marijanski hodočasnički put prolazi pored rodne kuće braće Ipavec i crkve sv. Jurija. Spuštamo se po klancu i dolazimo do glavne ceste Dramlje – Šentjur. Motoriziranim hodočasnicima preporučujemo kružnu vožnju (95 km) s razgledavanjem još nekih Marijanskih hodočasničkih crkvi u okolici Šentjura. Iz Šentjura vozimo u smjeru Dramlje pored Žičke kartuzije pa sve do Špitaliča pri Slovenskih Konjicah gdje stoji crkva Marijinog nagoviještenja. Put nastavljamo kroz Žiče do križanja na kojem skrećemo prema Mariboru. Do crkve Marije Uzvišene na Prihovi nas vodi putokaz Prihova. Sa Prihove nastavljamo prema Zrečama u kojima kod crkve sv. Evgenija skrećemo desno i prelazimo most. Odmah nakon toga opet skrećemo desno, a potom lijevo uzbrdo. Po cesti vozimo do gostionice na kraju puta gdje skrećemo desno. Na sljedećem skretanju idemo desno na asfaltiranu cestu i nastavljamo do druge makadamske ceste. Na kraju puta se nalazi hodočasnička crkva Majke Božje na Brinjevoj Gori. Put možemo nastaviti prema Celju, a potom prema Vitanju u kojem stoji godišnja crkva Marije Uzvišene na Hriberci. Odavdje nastavljamo preko mosta u Vitanju. Vozimo u smjeru Nova Cerkev, a potom prema Dobrni. U centru Dobrne stoji crkva Marije Uzvišene. Iz Dobrne vozimo prema Vojniku i Celju. U mjestu Arclin skrenemo lijevo prema Ljubečni i vratimo se nazad do Šentjura. vidi stranicu 116–128 56 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • Ipavčeva lipa, Šentjur • pagoda, Šentjur • drvored kestena, Šentjur • modra kavčina, potomak stare vinove loze sa Lenta, Šentjur KULTURNE ZNAMENITOSTI: • crkva sv. Lovrenca, Močle • crkva sv. Miklavža, Sotensko pri Šmarju • crkva sv. Vida, Šentvid pri Grobelnem • crkva sv. Ožbolta, Uniše • crkva sv. Ahaca, Stopče • crkva sv. Rozalije, Šentjur • crkva sv. Primoža i Felicijana, Primož pri Šentjurju • Muzej arheološkog nalazišta Rifnik, Šentjur • Stalna izložba New Swing Quarteta, Šentjur • Ipavčeva kuća, Šentjur • Plečnikov bunar u vrtu Ipavčeve kuće, Šentjur • kipovi braće Ipavec, Šentjur • Muzej Južne željeznice, Šentjur • crkva sv. Jurija, Šentjur • Galerija Zgornji trg, Šentjur • kužni stup iz Marija Dobja, Galerija Zgornji trg, Šentjur • kip Franje Malgaja, Šentjur crkva sv. Primoža i Felicijana, Primož pri Šentjurju kipovi braće Ipavec, Šentjur crkva sv. Jurija, Šentjur 57 13 n. v. 338 m ZAVRŠE PRI GROBELNEM p. c. Marije dobroga svijeta C rkvu s dominantnom pozicijom u širem prostoru obilježavaju dva velika potpornja. Potporanj na zvoniku na južnom kutu crkve stvara smion luk. Crkvu su gradili početkom 16. stoljeća, čemu svjedoči i godina na vanjskoj strani prezbiterija. Isprva su ju činili ravno pokrivena lađa i prezbiterij sa zvjezdano-rebrastim svodom. U prvoj polovici 18. stoljeća je i lađa dobila svod, uređena je empora, dozidana je sakristija i kupljena je nova oprema za crkvu. 1800. godine je zvonik dobio upečatljiv krov u obliku niske piramide. Unutrašnjost karakterizira rebrasti svod u prezbiteriju. Veliki barokni oltar je iz prve polovice 18. stoljeća, a na njemu kraljuje gotički kip Marije sa početka 16. stoljeća. Bočne oltare je 1853. godine izradio Leopold Götzl iz Celja i na njih prenio svece sa prijašnjih oltara koje je 1800. oštetila munja. Orgulje su iz 1826. godine, djelo gračkog majstora Matija Kreinza. Crkvu okružuju ovalni zidovi groblja. Na napuštenom groblju su pokopani slavisti Mihael Zagajšek (1739–1827), župan u Kalobju, i Jožef Ulaga (1815–1892), župan u Šentvidu kod Grobelnog. Natpis na Zagajšekovoj grobnici je na slovenskom pismu bohoričica i nedavno je obnovljen. → Župa Šentvid pri Grobelnem Šentvid 5 / SI – 3231 Grobelno / Tel: +386 (0)3 579 42 54 58 n. v. 341 m 14 BOTRIČNICA (kod Šentjura) p. c. Marije sedam žalosti P rema tradiciji je ovdje izvorno stajala crkva sv. Ivana na Kamenu koju se kasnije preimenovali u Marijinu i koja se pod tim imenom spominje od 1676. godine. Sadašnja barokna građevina je izgrađena 1736. godine, a 1743. je i posvećena. Pravokutnoj lađi su kasnije dozidali i dvije simetrične kapele, prezbiterij, sakristiju na sjeveru, a na jugu zvonik u kojem visi zvono iz godine 1489. U unutrašnjosti nalazimo banjasti svod. Istovremeno s gradnjom crkve je nastala i njena barokna oprema. Glavni oltar je drven, mramoran i pozlaćen. U središnjoj niši je kip piete, a nad njim je Veronika sa stolnjakom. Bočni oltari su jednaki građom, a njihovi nastavci su kvalitetna barokna djela iz iste radionice kao i glavni oltar. U lijevom se oltaru nalazi slika Josipa s djetetom, a u desnom deistička skulptura. Sve oltare je 1858. godine popravio i obnovio vojni stolar Martin Spiller. Iste je godine izradio i jednostavnu propovjedaonicu. Križni put u crkvi je prilično velik i predstavlja jožefinski križni put sa kraja 18. stoljeća. Stakleni luster u obliku košare je staklarski proizvod iz prve polovice ili sredine 19. stoljeća. → Župa Šentjur Ulica skladateljev Ipavcev 14 / SI – 3230 Šentjur / Tel: +386 (0)3 749 17 20 E-mail: [email protected] / Web: www.zupnija-sentjur.si 59 varijanta 1 ‣ etapa 8 (18 km (27 km), 4 sata 45 minuta (7 sati 45 minuta) Šentjur → Rifnik → (Slivnica pri Celju) → Kalobje → Dobje → Planina pri Sevnici vidi stranicu 116–128 60 Iz Šentjura nastavljamo put u smjeru Rifnika. Na glavnoj cesti Dramlje – Šentjur dolazimo do križanja sa semaforom i skrećemo lijevo u centar Šentjura. Kod semafora nastavljamo put ravno po pločniku, prolazimo kroz podhodnjak ispod željezničke pruge i dolazimo do šentjurske industrijske zone. Od križanja sa semaforom pa do vrha Rifnika pratimo put označen bijelo-crvenim planinarskim oznakama. Na križanju idemo ravno do podnožja planine Rifnik. Kod drvene autobusne stanice idemo lijevo uz stepenice do stambene kuće. Potom se po šumskom putu penjemo do asfaltirane ceste. Na cesti idemo desno, uzbrdo pored odvojenih kuća pa kroz šumu do križanja gdje se na lijevu stranu odvaja cesta prema ruševinama dvorca Rifnik. Mi pak nastavljamo desno po kolniku prema vrhu Rifnika. Na završnom grebenu se od našeg puta odvaja planinarski put na vrh Rifnika gdje se nalazi arheološko nalazište sa crkvom sv. Maksimilijana. Mi idemo desno pored skupljališta vode pa nizbrdo do drvene planinarske kuće Turističkog društva Šentjur. Od skretanja ispred skupljališta vode pa sve do dvorca Podsreda nas po Marijanskom hodočasničkom putu vode okrugle bijeložute oznake za tematske pješačke staze. Kod planinarske kuće nastavljamo put ulijevo, nizbrdo po cesti. Na južnoj padini Rifnika se od Marijanskog hodočasničkog puta odvaja verzija Marijanskog puta kroz Goricu pri Slivnici i Slivnicu pri Celju. Ova se verzija opet priključuje onoj osnovnoj na Kalobju. Put prema Gorici isprva ide po kolniku koji se po padini spušta kroz šumu i preko livada, pa pored odvojenih kuća sve do doline Voglajne, gdje ćemo se uključiti na glavnu cestu Šentjur – Kalobje. Na glavnoj cesti krećemo desno, ali na prvom skretanju idemo lijevo na lokalnu cestu. Po ovoj valovitoj cesti prolazimo pored odvojenih kuća do crkve sv. Urbana, a onda se pored osnovne škole spuštamo u centar Gorice pri Slivnici. Iz centra Gorice pri Slivnici se na kružnom toku usmjeravamo prema Lesičnem. Nekoliko metara nakon križanja sa cestom koja vodi u naselje Voglajna idemo desno preko manje livade u šumu. Po putu se uspinjemo do vikendice sa omalenim vinogradom. Put nastavljamo po šljunčanoj ceti koja vodi do asfaltirane ceste za Slivnicu. Po toj cesti idemo desno do crkve Marije Magdalene na Slivnici pri Celju. Od crkve se vraćamo nekoliko metara unatrag pored vodenog korita do skretanja na lokalnu cestu. Skrećemo lijevo do kraja asfalta i nastavljamo po šljunčanoj cesti. Panoramska cesta prilično ravnomjerno prati padinu i otvara pogled sve do Pohorja, Boča i Donačke gore. Cesta će nas dovesti u zaseok Sele odakle ćemo se po asfaltiranoj cesti spustiti u dolinu kroz koju prolazi glavna cesta Šentjur – Planina pri Sevnici. Kod obližnje gostionice prelazimo glavnu cestu i nastavljamo put ravno po lokalnoj cesti koja vodi u manju dolinu. Na kraju asfalta idemo desno, uzbrdo po šljunčanoj cesti. Ubrzo dolazimo do kuća u naselju Trno. Pored kapelice izlazimo na križanje s cestom po kojoj prolazi Marijanski hodočasnički put iz Rifnika na Kalobje. vidi stranicu 116–128 61 Između stambenih kuća i samostojećih kleti se spuštamo do zavoja kod kapele gdje ćemo napustiti asfaltiranu cestu i zaputiti se lijevo po prilaznoj cesti do farme na rubu šume. Od farme nastavljamo put uzbrdo u šumu. Kroz šumu ćemo izaći na asfaltiranu cestu koja vodi na Kalobje. Na križanju kod drvenog križa idemo ravno uzbrdo po cesti do vrha planine gdje se uzdiže Marijina crkva na Kalobju. Od crkve na vrhu Kalobja nastavljamo put ravno niz brdo do ruba šume. Tu se uključujemo lijevo na kolnik po kojem ćemo se spustiti kroz šumu, a onda se na rubu livade opet uključiti na asfaltiranu cestu. Po cesti idemo lijevo kroz naselje Kostrivnica do desnog skretanja gdje napuštamo asfalt te po šumskoj cesti prođemo domaćinstvo Frece i izađemo na glavnu cestu Šentjur – Planina pri Sevnici. Cestu pažljivo prijeđemo i na prvom skretanju idemo lijevo prema gore. Po padini planine Laze se penjemo pored groblja i dolazimo u centar Dobja pri Planini gdje stoji Marijina crkva. Od crkve se vraćamo samo nekoliko metara natrag do križanja gdje nastavljamo put po cesti koja ide direktno uzbrdo. Hodamo po panoramskoj cesti do skretanja za selo Ravna na kojem skrećemo desno. Isprva kroz šumu, a potom pored odvojenih kuća dolazimo u selo Ravnu, gdje idemo lijevo po cesti do kraja asfalta. Tu nastavljamo put po šljunčanoj cesti – isprva između polja, a potom kroz šumu koja se zove Ravesnki log. Kada opet izađemo na asfaltiranu cestu u naselju Brdo idemo ravno dolje u dolinu Gračnice gdje ćemo pažljivo prijeći glavnu cestu. Kroz šumu se penje stara cesta po kojoj ćemo doći u centar Planine pri Sevnici, nad kojim se izdižu impozantne ruševine starog dvorca. vidi stranicu 116–128 62 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • vrt obitelji Mauer, Rifnik • Slivniško jezero, Gorica pri Slivnici • ptičji rezervat uz Slivniško jezero, Gorica pri Slivnici • Turska lipa, Dobje pri Planini • Romihova divlja kruška, Dobje pri Planini • dolina Gračnice • stanište obične ozimnice, Bohor • Turska lipa, Planina pri Sevnici • Dvorski park, Planina pri Sevnici • Drvored kestena i lipe, Planina pri Sevnici • vrt Franje Josipa, Slivnica pri Celju arheološki park Rifnik KULTURNE ZNAMENITOSTI: • ruševine utvrde Rifnik • arheološki park Rifnik • crkva Marije Magdalene, Slivnica pri Celju • crkva Ivana Krstitelja, Slivnica pri Celju • crkva sv. Urbana, Gorica pri Slivnici • zaštićeno selo Javorje • crkva sv. Helene, Javorje • znamenje, Kalobje • Kozjansko domaćinstvo, Dobje pri Planini • Drefatova kapela, Dobje pri Planini • kapela, Gorica pri Dobjem • utvrda Planina, Planina pri Sevnici • crkva sv. Marjete, Planina pri Sevnici • kužno znamenje, Planina pri Sevnici • stup srama, Planina pri Sevnici • Etnološka zbirka Šmid i stalna izložba „Kozjansko gori“, Planina pri Sevnici • rodna kuća Anne Wambrechtsammer, Planina pri Sevnici crkva Marije Magdalene, Slivnica pri Celju utvrda Planina, Planina pri Sevnici 63 15 n. v. 621 m KALOBJE ž. c. Marijinog imena V elika hodočasna crkva je bila izgrađena 1572. godine još s gotičkim elementima. Posvećena je 1621. godine. Župa je osnovana 1765. godine. U 17. su joj stoljeću dodali zvonik, a početkom 18. stoljeća je preuređena, napravljeni su svodovi i zamijenjeni prozori. Oko 1900. godine su na sjevernom dijelu crkve dozidali veliku sakristiju s oratorijem. Današnja oprema je uglavnom iz sredine 19. stoljeća. Središnju nišu oltara krasi barokni Marijin kip koji je predmet čašćenja već više od dvjesto godina. Nad južnom kapijom visi trpeći Isus iz druge polovice 18. stoljeća. Biskup Anton Martin Slomšek je o Kalobju pisao u Drobtincima, posebno o predanosti tamošnjeg drugog svećenika Mihaela Zagajška. Kada je on nastavio službu na Kalobju, tu su ostale dvije crkve: Marijina i sv. Marjete. Obje su bile u vrlo lošem stanju, pa je prilikom vizitacije odlučeno da se crkvu sv. Marjete sruši, a Marijinu crkvu obnovi. Ispred crkve je župan Mihael Zagajšek postavio i kapelu u čast sv. Mihaelu. Uz fasadu crkve nalazimo raspeće s Isusom. Crkvu okružuju ostaci ovalnih zidina s baroknim stupovima. Središnje hodočašće Kalobškoj Mariji je na blagdan Marijinog imena (12. rujna), koji se slavi prve nedjelje poslije blagdana Marijinog rođenja (8. rujna). → Župa Kalobje Kalobje 12 / 3233 Kalobje / Tel: +386 (0)3 579 50 44 64 n. v. 550 m 16 DOBJE PRI PLANINI ž. c. Karmelske Majke božje C rkvu su mještani izgradili početkom 17. stoljeća, a u pisanim izvorima se prvi puta spominje 1651. godine kada su joj dozidali zvonik. U prvoj polovici 18. stoljeća su joj dozidali i kapelu i prezbiterij. Crkva je isprva bila podružnica plištanjske pražupe te župe sv. Vida kod Planine. U župnu crkvu posvećenu Karmelskoj Majci božjoj je bila uzdignuta 1785. godine. 1827. godine je crkva podignuta, povišen je zvonik, a lađa je dobila svodove. 1878. godine su pak sa sjeverne strane crkve dignuli današnju veliku sakristiju s oratorijem. U središnjoj niši velikog oltara je slika Karmelske Majke božje, a sa strane su postavljeni Joahim i Ana. Kipovi su djelo Josepha Oblettera iz Grödena iz 1906. godine. Oltar u kapeli je posvećen sv. Barbari, križni put datira iz 1894. godine. U zadnjih dvadeset godina je crkva bila potpuno obnovljena. → Župa Dobje pri Planini Dobje pri Planini 4 / 3224 Dobje pri Planini / Tel: +386 (0)3 579 62 03 Opskrbljuje ju župa Kalobje: ŽU Kalobje, Kalobje 12 / 3233 Kalobje / Tel: +386 (0)3 579 50 44 65 varijanta 1 ‣ etapa 9 (24 km, 7 sati) Planina pri Sevnici → Zagorje → Kozje → Podsreda Iz centra Planine pri Sevnici nastavljamo put po pločniku do glavne ceste Šentjur – Sevnica. Na križanju kod benzinske pumpe skrećemo lijevo do obližnjeg skretanja lokalne ceste desno prema groblju. Po toj se cesti penjemo do proizvodnog pogona. Prije pogona idemo desno do zaseoka Dvor. Između kuća se penjemo do kolnika po kojem dolazimo do prve stanice križnog puta. Penjemo se po serpentinama strme padine od jedne stanice križnog puta do druge i dolazimo do crkve sv. Križa. Otvara nam se veleban pogled na velik dio istočne Slovenije i Hrvatsko zagorje. Od crkve nastavljamo put po ravnici do prvih kuća u naselju Lipa. Tu dolazimo do ceste po kojoj ćemo nastaviti nizbrdo do zaseoka Jelše. U zaseoku napuštamo asfaltiranu cestu te se lijevo po kolniku uz rub pašnjaka spuštamo u Šentvid pri Planini. Kod gospodarskog pogona izlazimo na asfaltiranu cestu po kojoj idemo lijevo do crkve sv. Vida. Iz centra Šentvida krećemo lijevo po lokalnoj cesti prema naselju Podpeč. Hodamo po prilično ravnoj cesti. Lijevo se iznad nas uzdiže padina s Pečinama, a desno nas prati pošumljeni greben Bohorja. Nedaleko od Podpeči nas putokaz usmjerava desno, nizbrdo po šljunčanoj cesti do šume. Kroz šumu dolazimo do osamljenog domaćinstva. Idemo po kolniku desno, prolazimo ispod zgrada i dolazimo u dolinu potoka Laniška. Držimo se desne strane kada dođemo do ruba šume. Ubrzo ćemo se naći na prijelazu preko potoka Laniška. Nakon što ga prijeđemo, počinjemo uspon po kolniku, prvo kroz šumu, a potom uz pašnjak do grebena na kojem izlazimo vidi stranicu 116–128 66 na asfaltiranu cestu. Desno ide cesta prema većoj farmi, ali mi nastavljamo put po blagoj nizbrdici u Zagorje kod Lesičnog. Ispred sebe cijelo vrijeme vidimo Marijinu crkvu u Zagorju. Kada dođemo do križanja u blizini trafostanice skrećemo desno u centar Zagorja. Od Marijine crkve idemo nizbrdo po cesti do lijevog skretanja za Luršku jamu. Do Lurške jame se spuštamo po kolniku kroz šumu. Uskoro će nam se usred šume ukazati prekrasan otvor s oltarom Lurdske majke božje. Do ceste ćemo se vratiti po kružnom šumskom putu koje prolazi iznad otvora. Marijanski hodočasnički put se nastavlja po nizbrdnoj asfaltiranoj cesti do križanja s cestom Lesično – Planina. Pažljivo prelazimo glavnu cestu i nastavljamo put ravno po šljunčanoj cesti prema šumovitim padinama Bohorja. Cesta isprva prolazi pored travnatih padina do ruba šume. Kroz šumu počinjemo uspon prema križanju šljunčanih šumskih cesta. Idemo lijevo po cesti koja vodi po sjevernim padinama Bohorja. S vremena na vrijeme ćemo sa lijeve strane imati pogled na Zagorje i dolinu ispod nas. Kada dođemo do grebena s desne će nam se strane priključiti šljunčana cesta po kojoj prolazi planinski put XIV. divizije sa Bohorja u Lesično. Na križanju idemo lijevo po grebenu do usamljenog domaćinstva Tovornik. Odavdje nas šljunčana cesta vodi desno, nizbrdo u Bistri graben. Idemo ravno po grebenskoj cesti pored domaćinstva Tovornik. Po toj cesti idemo do križanja odakle se od našeg puta na lijevu stranu odvaja planinski put XIV. divizije u Lesično. Mi pak produžujemo desno po šljunčanoj cesti nizbrdo. Cesta se spušta u Bistri graben gdje izlazimo na asfaltiranu cestu. Na križanju idemo lijevo i po asfaltiranoj cesti dolazimo do centra Kozjega gdje stoji župna Marijina crkva. Iz centra Kozjega idemo desno do glavne ceste Bistrica ob Sotli – Planina. Pažljivo prelazimo cesta na prvom pješačkom prijelazu (odmah iza benzinske pumpe). Potom idemo ravno po lokalnoj cesti do obližnjeg križanja i skrećemo lijevo, uzbrdo pored zdravstvenog doma. Tu pak skrenemo desno, uzbrdo kroz novije naselje. Prolazimo između kuća i dolazimo do šljunčane ceste po kojoj se penjemo do grebena. Tamo nas kod kapele čeka asfaltirana cesta. Po njoj idemo lijevo po blagoj nizbrdici, ali ubrzo kod raspela napuštamo asfaltiranu cestu i skrećemo desno na put preko livade koji vodi do potoka Duplo. Sa druge strane potoka uskoro stižemo do asfaltirane ceste po kojoj krećemo desno. Na obližnjem križanju idemo desno u dolinu Duplo. Prvo po asfaltu, a potom po šljunčanoj cesti hodamo po uskoj dolini potoka Duplo do naselja Socko. Kada opet izađemo na asfalt idemo ravno do glavne ceste Bistrica ob Sotli – Kozje. Idemo lijevo uz cestu, ali ubrzo skrećemo desno na šljunčanu cestu po kojoj prolazimo pored odvojenih kuća. Na kraju ove ceste opet izlazimo na glavnu cestu. Međutim, već na prvom skretanju idemo desno po lokalnoj cesti u centar Podsrede. Sa lijeve strane preko glavne ceste se možemo zaputiti do križnog puta pored kojeg se penjemo na brdo na kojem stoji Marijina crkva. Brdo se zove Stare Svete gore nad Podsredom. U centru Podsrede nalazimo crkvu sv. Ivana Krstitelja i sjedište Kozjanskog parka. vidi stranicu 116–128 67 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • pećine, Šentvid pri Planini • Glija jama, Planinska vas • izvor rijeke Bistrice, Planinska vas • Lurška jama, Zagorje • dolina potoka Bistri graben • rijeka Bistrica • poučna staza Vetrnik • stanište blagajevog likovca, Bohor • platana, Kozje • dolina potoka Duplo • fosilno nalazište, Podsreda poučna staza Vetrnik KULTURNE ZNAMENITOSTI: • kapelice križnog puta i crkva sv. Križa, Planina pri Sevnici • crkva sv. Vida, Šentvid pri Planini • crkva sv. Marije Magdalene, Zagorje • kapela, Zagorje • trg Kozje • crkva sv. Eme, Kozje • dvorac Kozje, Kozje • Kroflnov mlin, Kozje • muzej „Škola moje mame“, Kozje • kapelice križnog puta, Podsreda • crkva sv. Ivana Krstitelja, Podsreda • Slovensko-bavarska kuća, Podsreda • stup srama, Podsreda • trg Podsreda • Levstikov mlin, Podsreda • Javerškovo domaćinstvo, Podsreda kapelice križnog puta i crkva sv. Križa, Planina pri Sevnici stup srama, Podsreda 68 n. v. 452 m 17 ZAGORJE (kod Lesičnog) ž. c. Marije pomoćnice V elebna crkva Zagorske Majke božje već na prvi pogled pokazuje da nije obična provincijska podružnica. Predaja kaže da je na tom mjestu još u vrijeme Eme Krške (11. stoljeće) stajala kapela. Nad glavnim ulazom stoji godina 1661., ali da je crkva starija pokazuje mala nadstropna kapela sv. Duha ili „celjska kapela“ sa južne strane crkve. Ona ima gotički svod, a na spoju je isklesan celjski grb sa šestokrakom zvijezdom. Početkom 18. stoljeća je Ignac Maria grof Attems dao dozidati prezbiterij i obje kapele, lađi dodati svodove i poslikati ju, te preurediti oratorij. Veliki oltar datira iz 18. stoljeća, a potpisuje ga Janez Gregor Božič iz Laškog. U oltaru kraljuje mnogo stariji Marijin kip koji je okružen anđelima, a nad njom je Bog Otac sa sv. Duhom. U plitkim udubinama su naslikana dva bočna oltara: sv. Lenarta, Uršule i Marjete, koji su pokriveni s misionarskim križem i plastikom sv. Uršule. Moramo spomenuti i masivni zvonik i dvije bočne kapele: sv. Josipa, koja je poslikana s prizorima iz njegovog života, te sv. Obitelji. Desna je pak posvećena sv. Dizmi – desnom razbojniku. Fascinantne freske, djelo Antona Lerchingera, prikazuju prizore Marijine krunidbe, evanđelista, skupine ubogih i grofa Attemsa kao zatvorenika. Crkva ima i lijepe barokne orgulje, djelo majstora Janečeka iz 1731. godine i izvenredno bogatu, raskošno pozlaćenu baroknu propovjedaonicu. Poznata su dva glavna hodočašća: „zagorsko ili štajersko hodočašće“ na šestu nedjelju nakon Uskrsa te „leskovško hodočašće“ na nedjelju prije sv. Lovrenca. → Župa Zagorje Zagorje 48 / SI – 3261 Lesično / E-mail: [email protected] Opskrbljuje ju župa Pilštanj: Pilštanj 13 / SI – 3261 Lesično / Tel: +386 (0)3 809 50 10 E-mail: [email protected] 69 18 ZAGORJE (kod Lesičnog) Lurška jama 70 Lurška jama se nalazi u šumi, uz podnožje prirodnog kamenitog usjeka otprilike 250 m južno od Marijine crkve u Zagorju. To je jama u pješčenjaku miocenske starosti (oko 20 milijuna godina), široka 38 m i visoka 17 m. Gusto je obrasla mahovinom i bršljanom. Ispod jame je oltar od pješčenjaka, a u stijeni niša gdje su tijekom religioznih obreda i hodočašća postavljali kipić Lurdske Marije. Uz oltar je izvor vode koji je vjerovatno bio poznat i posjećivan još u prošlosti. Hodočasnici koji su hodočastili Mariji Pomoćnici u Zagorju bi prolazili i kroz Luršku jamu. Naime, bilo je rašireno mišljenje da je u potočiću koji tu prolazi tekla vrlo korisna i ljekovita voda za oči. Iz 1920. godine je sačuvana povelja kojem vlasnici Jože i Marija Ivačič ostavljaju na korištenje parcele na kojoj se nalazi jama i plato pred njom župnoj crkvi sv. Marije u Zagorju. Parcela je dana na korištenje župnoj crkvi u pobožne svrhe. Vlasnici dozvoljavaju i izgradnju kapelice ili oltara kod kojih bi se izvodile pobožnosti u čast Lurdske Majke božje. Dali su i pravo korištenja puta do jame za vrijeme procesija ili hodočašća. Da bi povećao broj hodočasnika koji su dolazili u Zagorje, župan Alojz Kramaršič je na posjedu Jožefa i Marije Ivačič uredio Luršku jamu. Kod celjskog kipara Miloša Hohnjeca je 1919. i 1921. godine naručio kipove Lurdske Marije i blažene Bernardke, a 1921. godine su zlatar Janez Bevc iz Celja i njegova žena Marija za Luršku jamu darovali i kip sv. Franje. Župan je u Lurškoj jami izvodio i crkvene obrede, ponajviše večernje mise. Međutim, kako je voda iz Lurške jame bila i sve većim izvorom zarade, oko čega su u selu nastajali sve veći sporovi, biskup je 1925. godine zabranio izvođenje obreda u Lurškoj jami. Nakon razdoblja intenzivnog posjećivanja crkve sv. Marije prije drugog svjetskog rata ali i iza njega, jama s oltarom biva zapuštena, a oltar zanemaren. Sačuvane su još samo ženske figure, čuvane u kapeli Lurdske Majke božje u Podlogu ispod Bohorja. Sudbina, odnosno današnja lokacija svetaca nije poznata. Po strmom kanalu uz rub jame su ljudi odlagali smeće i krupni otpad, ali su jamu ipak očistili prije nekoliko godina. Lokalno kulturno društvo je više puta upotrijebilo jamu kao pozornicu za božićne predstave i koncerte. 2011. godine je jama u cijelosti obnovljena. Uređeno je odvodnjavanje i drenažiranje; obnovljen je zidić s izvorom pitke vode; utvrđen je kružni put oko jame; uređeni su hortikulturalni zasadi i putić u jami; namještena su odmorišta. Oltar sa stupovima je potuno rekonstruiran, a u jami nad oltarom opet stoje kipovi Lurdske Marije i Bernardke. 71 19 n. v. 284 m KOZJE ž. c. Marijinog uznesenja M arijina crkva je bila spomenuta već 1249. godine. Iz tog vremena datira barem lađa. Prezibiterij ima gotičke obodne zidove, a današnji je izgled crkva dobila tijekom kasnijih preinaka. Crkvu krase Fantonijeve freske iz 1883. godine, a inače unutrašnjošću prevladava stil sa kraja 19. stoljeća tipičan za domaću Pavličevu i tirolsku Stuffleserovu radionicu. Veliki oltar je djelo barokne tradicije, a datira iz 1893. godine. Ima polukružnu udubinu u kojoj kraljuje bogato pozlaćen kip uznesene Marije u neogotičkom stilu koji je namješten na glavni oltar 1903. godine, nakon što su završili obnovu crkve. Bočni oltari su iz 1892. godine, a posvećeni su svetom Franji Ksaverskom i Antonu Padovanskom. Uljna slika Marijine krunidbe sa sv. Trosjtvom je iz sredine 18.stoljeća, a krsni kamen iz 1786. godine. Propovjedaonica je neoromansko Pavličevo djelo iz 1907, a reljefni križni put je tirolski proizvod iz 1877. godine. Orgulje su prenesene iz podružne crkve sv. Eme. 1881. ih je napravio Anton Omerzel iz Podsrede. U desnoj kapeli je sačuvana visoka, kamena, heraldička nadgrobnica Christopha pl. Drachenburga iz 1516. godine sa slikom zmaja. → Župa Kozje Kozje 38 / SI – 3260 Kozje / Tel: +386 (0)3 580 12 44 Opskrbljuje ju župa Buče: Buče 1 / SI – 3255 Buče / Tel: +386 (0)3 809 03 50 72 n. v. 382 m 20 GRADIŠČE (nad Podsredom) p. c. Majke božje sedam žalosti, Stare gore nad Podsredom D o crkve Žalosne Majke božje, odnosno Stare gore nad Podsredom kako ju narodski zovu, nas vodi kalvarijski put. Na vrhu planine nas čekaju Marijina crkva i kapela sv. Ane. Središnja, nekoć hodočasna crkva Majke božje sedam žalosti je prvi puta spomenuta 1347. godine, a današnja građevina datira sa početka 15. stoljeća. Njezin prvotni, gotički karakter posebno naglašavaju velebni isklesani potpornji namješteni oko prezbiterija i na kutevima zapadnog zida. U unutrašnjost crkve ulazimo po stepenicama, a od izvornog oblika je ostao još samo trostrano sklopljeni prezbiterij u kojem su u posljednje vrijeme otkrili zidne slike. Od opreme istupa veliki kasnobarokni glavni oltar iz druge polovice 18. stoljeća s kipom piete kojeg pripisuju ptujskogorskoj radionici iz oko 1410. godine. Bočni oltari su posvećeni sv. Štefanu i sv. Roku te Mariji Magdaleni. Propovjedaonica je u stilu rokokokoa, a izvandredan križni put se odlikuje podnatpisima na pismu bohoričica. Središte hodočašća je noviji Stufflerserev Marijin kip iz 1902. godine postavljen na rezbareno barokno prijestolje. Iznad crkve stoji kapela sv. Ane koja je malo starija od Marijine crkve te ju možemo datirati u 14. stoljeće. Križni put kapelica je iz 1834. godine i broji 13 kapela podobnega tipa, za štirinajsto postajo so uporabili že obstoječo kapelo sv. Mohorja in Fortunata, zgrajeno v začetku 15. stoletja. Mise se odžavaju u crkvi na tihu nedjelju i na zahvalnu nedjelju, procesija pa na »cvjetni« petek. → Župa Podsreda Podsreda 35 / SI – 3257 Podsreda / Tel: +386 (0)3 580 61 17 73 varijanta 1 ‣ etapa 10 (15 km, 3 sata 45 minuta) Podsreda → (Koprivnica) → grad Podsreda → Svete gore nad Bistricom ob Sotli → MGP Bistrica ob Sotli/Razvor Sa trga u Podsredi možemo otići do Marijine crkve u Koprivnici. Iz Podsrede idemo po cesti koja se penje uzbrdo po klancu prema Senovu. Već iza prvog zavoja skrećemo lijevo na lokalnu cestu. Po njoj prolazimo pored odvojenih kuća do zgusnutog naselja gdje skrećemo desno i uskoro izbijamo na glavnu cestu koju smo malo prije napustili. Prelazimo glavnu cestu i nastavljamo lijevo po cesti kroz Gorjane do Koprivnice u kojoj stoji Marijina crkva. Sa trga u Podsredi nastavljamo do križanja sa cestom prema Senovu. Cestu prelazimo i idemo ravno po lokalnoj cesti. Prolazimo pored izvora Štok, a kod zadnjih se kuća usmjerimo desno na pješački put po kojem se penjemo prema srednjovjekovnom dvorcu Podsreda. Od dvorca Podsreda do Bistrice ob Sotli će nas najprije voditi žuto-crvene oznake europskog pješačkog puta E7, a potom i bijelo-crvene planinarske oznake Zasavskog planinarskog puta. Od dvorca nastavljamo lijevo po šljunčanoj cesti. Dolazimo do prvog križanja vidi stranicu 116–128 74 gdje nas oznake usmjeravaju lijevo. Po vijugavoj šumskoj cesti koja prati sjeverne padine hodamo sve do odmorišta Tabla. Na pojedinim skretanjima na šumske ceste i staze uvijek pazimo na oznake koje nas usmjeravaju prema Svetim gorama nad Bistricom ob Sotli, koje će se više puta moći vidjeti u daljini. Od odmorišta Tabla nastavljamo put po šumskoj cesti do asfaltirane ceste u naselju Zagaj, odnosno Vrhunce kako ga zovu domaćini. Nastavljamo pored kamenog znamenja Osojnikov križ i uskoro dolazimo do parkirališta uz bivšu hodočasničku gostionicu. Lijevo se uspinje hodočasnički put do Marijine crkve na Svetim gorama. Od Marijine crkve na Svetim gorama se spuštamo natrag do parkirališta pored bivše gostionice i nastavljamo lijevo po asfaltiranoj cesti nizbrdo. Ubrzo će nas putokaz usmjeriti oštro lijevo, nizbrdo prema kapeli Božja noga. Do Bistrice ob Dotli će nas odavdje voditi žuto-crvene oznake europskog pješačkog puta E7. Nastavljamo nizbrdo po šumskom putu pored kamenog znamenja Zvezan križ do asfaltirane ceste na koju ćemo izaći kod Vopotove kapele. Skrenemo desno i nastavljamo po blagoj nizbrdici. Na križanju gdje asfaltirana cesta ide oštro udesno, mi idemo lijevo po stazi nizbrdo uz ogradu. Uskoro ćemo se naći kod glavne ceste Mestinje – Brežice. Prelazimo cestu i pratimo pločnik do centra Bistrice ob Sotli i crkve sv. Petra. Iz centra Bistrice ob Sotli skrećemo desno po lokalnoj cesti prema Kunšperku, a potom kod omanjeg parka na razmeđi puteva idemo lijevo. Prate nas oznake planinarskog puta za Kumrovec. Put nastavljamo ravno po asfaltiranoj cesti pored kuća i trafostanice do nekadašnjih farmi na Marofu. Cesta nas vodi desno prema zaseoku Polje pri Bistrici. Sa desne strane se rasprostire Kunšpersko polje s ruševinama dvorca Kunšperk, a sa lijeve pak vidimo Vinu goru sa crkvom sv. Križa na vrhu. Nakon što prijeđemo napuštenu željezničku prugu nastavljamo pored prvih kuća. Ubrzo skrećemo lijevo na kolnik koji će nas uz rijeku-granicu Sutlu dovesti do Međunarodnog graničnog prijelaza Bistrica ob Sotli/Razvor. Put se odavdje nastavlja po hrvatskom teritoriju do Marije Bistrice. vidi stranicu 116–128 75 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • izvor Štok, Podsreda • pješački put Podsreda • dvorski ribnjak, Podsreda • suha udolina s kraškom jamom, Gorjane nad Podsredo • Vranske i Pavlekove pećine, Orlica • tjesnac rijeke Bistrice »Prišjek«, Bistrica ob Sotli • izvor Trebčice, Trebče • ribnjak, Trebče • Periše, Trebče • rijeka Sutla i tjesnac Zelenjak • Kunšpersko polje, Kunšperk tjesnac rijeke Bistrice »Prišjek«, Bistrica ob Sotli KULTURNE ZNAMENITOSTI: • utvrda Podsreda • Kunejeva klet, Gorjane nad Podsredo • spomenik tolaru, Osredek pri Podsredi • Preskarjev mlin, Osredek pri Podsredi • kapela Lurdske Majke božje, Koprivnica • Kolarevo domaćinstvo, Trebče • Osojnikov križ, Zagaj • Svete gore nad Bistricom ob Sotli (kapela sv. Jurija, sv. Martina, sv. Sebastijana i sv. Fabijana, Lurdska kapela), Zagaj • kapela Božja noga, Zagaj • kameno znamenje Zvezani križ, Zagaj • bunar, Bistrica ob Sotli • crkva sv. Petra, Bistrica ob Sotli • Kravaričevo domaćinstvo, Kunšperk • ruševine utvrde Kunšperk, Kunšperk • trg Kunšperk • crkva sv. Križa, Ples utvrda Podsreda crkva sv. Križa, Ples 76 n. v. 297 m 21 KOPRIVNICA ž. c. Marijinog uznesenja O imenu mjesta između ljudi kruži zanimljiva priča. Kažu da je u davnim vremenima jedna djevojka pasla stado krava na brdašcu nasred sela. Dok se je bezbrižno igrala, slučajno je našla Marijinu relikviju među koprivama. Ona je to rekla svojima doma i drugima. Priča se je širila od usta do usta, a navodno su mnogi i vidjeli relikviju. Tako su nakon nekog vremena mjesto počeli zvati Koprivnica. Naime, „nalazište“ je bilo u koprivama. U 17. su stoljeću otprilike na istom mjestu sagradili kasnobaroknu crkvu koja je danas župna crkva posvećena uznesenoj Mariji. Vjerovatno je na mjestu sadašnje crkve već prije bila starija crkva ili barem kapela, čemu svjedoče freske na lijevoj strani lađe s prizorima Isusovog rođenja. Crkvu je 1808. godine posvetio biskup Leopold von Firman. 1824. godine su produžili crkvu i izgradili zvonik. U glavnom oltaru, koji je proizišao iz barokne kiparske tradicije oko 1800. godine, se nalaze kip Marije s Isusom i kip Marije kao uprizorenje njezinog odlaska u nebesa. U lađi se nalaze dva bočna oltara: lijevi je posvećen sv. Ani, a desni sv. Križu. U blizini crkve je postavljena kapela Lurdske Majke božje koju je 1885. godine dao sagraditi domaćin Blaž Sikošek kao zahvalu za sretan povratak iz bitke kod Novare. → Župa Koprivnica Koprivnica 4 / SI – 8282 Koprivnica / Tel: +386 (0)7 497 65 30 77 22 n. v. 527 m SVETE GORE nad Bistricom ob Sotli p. c. Majke božje S vete gore su prastaro hodočasno središte. Marijina crkva je prvi put spomenuta 1265. godine kao Monte Sancte Marie. Sadašnja se građevina nalazi na mjestu izvorne, sagrađena je u 17. stoljeću, a 1611. ju je posvetio biskup Tomaž Hren. Dobrih sto godina kasnije je crkva bila značajno povećana. Domaćini kažu da su crkvu dali sagraditi kunšperski vlastelini. Kunšperska grofica je jednom jahala prema podsreškom dvorcu i izgubila se u šumi. Upravo na mjestu gdje danas stoje crkve se je grofica zaplela u grmlje i trnje iz kojeg se nije mogla izbaviti. Tada se je zavjetovala da će na tom mjestu dati izgraditi crkvu ako se upije spasiti. Tu nam priču potvr- 78 đuje i najstarija sačuvana votivna slika iz 1680. godine. U vrijeme jožefizma su Svete gore skoro zamrle, ali novi zalet doživljavaju nakon 1860. godine kada su se za nov izgled pobrinuli župani Jurij Stepišnik i Martin Sevnik. Od 1868. do 1871. godine je crkvu nanovo poslikao Tomaž Fantoni. Na oboku prezbiterija je naslikao Marijino uznesenje, a na stranama je prikazao prizore iz Marijinih litanija. U bočnim je lađama nepoznati slikar prikazao razna uslišenja koja su se dogodila nakon molitvi svetogorskoj Mariji. Današnja ranobarokna crkva izgledom podsjeća na baziliku. Crkva je prostrana, ima tri lađe, u dužinu mjeri 31 m, a u širinu 17 m. Glavna je lađa odijeljena od bočnih nižih sa četiri para velikih stupova. Prezbiterij je iste širine i visine kao i lađa, a trostrano je sklopljen. U glavnom oltaru se pred nama redaju najbitniji događaji iz Marijinog života. U polukružnoj niši kraljuje Marija Kraljica sa žezlom u lijevoj i djetetom u desnoj ruci. Pored nje anđeli sviraju raznolike instrumente. Taj je dio vjerovatno ostao iz stare crkve. Središnji je dio posvećen Marijinom rođenju (8. 9.), a tu su i Marijino nagoviještenje (25. 3.) i Marijino uznesenje (15. 8.). U oltaru se nalaze i ostali Marijini rođaci. U lađi je na stupove prislonjeno šest bočnih oltara koji datiraju iz treće četvrtine 18. stoljeća. Posvećeni su sv. Ani, sv. Florijanu, sv. Antonu Pustinjaku, Mariji sv. krunice, sv. Franji Ksaverskom i sv. Izidoru. Pažnju hodočasnika ipak najčešće zaplijeni Marijino prijestolje u lađi. Ono im je mnogo bliže nego glavni oltar i tu obično dolaze sa svojim problemima i molbama. Zanimljivo je da kip redovito presvlače. U crkvi čuvaju više votivnih slika od kojih je najstarija iz 1680. godine. Ispod Marijine crkve nalazimo kapele sv. Jurija i sv. Martina. Iznad crkve su kapele sv. Sebastijana i Fabijana te kapela posvećena Lurdskoj Majki božjoj. Donje kapele spadaju među najstarije sakralne objekte u Sloveniji. Na kapeli sv. Jurija se nalazi i Orans – slika muškarca ucrtana u kamen i nečitljiv natpis na pregradi kapije koji do dan danas nije rastumačen. Od 2000. godine nas uz uspon na brdo prati drveni križni put, djelo akademskog kipara Stane Jarma. Glavno hodočasničko okupljanje je na blagdan Marijinog rođenja, 8. rujna. Hodočašća počinju na uskrsni ponedjeljak. Svete se mise održavaju na Svetim gorama svake nedjelje od 1. svibnja do Martinove nedjelje. Hodočasnici posjećuju Svete gore u većem broju i 15. kolovoza (uznesenje) te na zahvalnu nedjelju u studenom. → Župa Sv. Peter pod Sv. gorami Bistrica ob Sotli 7 / SI – 3256 Bistrica ob Sotli / Tel: +386 (0)3 809 40 42 E-mail: [email protected] / Web: http://svetegore.slomsek.net 79 varijanta 2 ‣ etapa 5 (28 km, 7 sati) Ptujska Gora → Jelovice → Bukovje → Rudijev dom pod Donačkom gorom → Rogatec → Rogaška Slatina vidi stranicu 116–128 80 Od Rudijevega doma nastavljamo put nizbrdo po asfaltiranoj cesti u smjeru mjesta Rogatec. Odavdje pa sve do Bistrice ob Sotli nas vode okrugle žuto-crvene oznake. Cesta se spušta pored domaćinstva Polajžer (domaćini ga zovu Goršek) do oštrog zavoja ulijevo kod kojeg napuštamo asfalt. Skrećemo desno na stazu uz rub šume po kojoj se spuštamo do vikendica s vinogradom gdje nas opet čeka asfaltirana cesta koju smo maloprije napustili. Po njoj idemo sve do vatrogasnog doma PGD Donačka Gora kod kojeg se naš put priključuje glavnoj cesti Žetale – Rogatec. Po njoj idemo desno do početka pješačke staze koja prati cestu pored osnovne škole i muzeja na otvorenom, pa sve do dvorca Strmol u Rogatcu. Kod parkirališta ispred dvorca skrećemo desno i nastavljamo put po asfaltiranoj cesti uz zgrade dvorca u smjeru Sv. Florjana. Cesta isprva vijuga po dolini, a potom prelazi omanje sedlo sa kojega se u serpentini spustimo do poveće farme. Tu idemo dalje na lijevu stranu, a potom odmah desno preko mostića. Cesta po kojoj hodamo se opet uspinje i spušta po krajoliku isprepletenom šumama, livadama, pašnjacima i pokojim vinogradom. Na križanju u mjestu Sveti Florjan skrećemo oštro ulijevo. Put nastavljamo po cesti u smjeru Rogaške Slatine. U naselju Tuncovec pažljivo prelazimo glavnu cestu Celje – Rogatec i nastavljamo naš put ravno po lokalnoj cesti. Ispred sebe vidimo Marijinu crkvu koja nosi ime Tri želje. Podno planine Janina dolazimo do Rogaške Slatine. Prije nego li dođemo do Rogaške Slatine, imamo mogućnost posjetiti Marijinu crkvu na Tržišču. Nakon što prijeđemo glavnu cestu u Tuncovcu skrećemo lijevo sa Marijanskog hodočasničkog puta na lokalnu cestu. Ona nas vodi do uzvisine na kojoj stoji Marijina crkva. Do Rogaške Slatine, gdje ćemo se opet uključiti na Marijanski hodočasnički put, idemo po lokalnoj cesti između planina Janina i Tržišče. Nakon što prijeđemo željezničku prugu opet izlazimo na glavnu trasu puta. vidi stranicu 116–128 81 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • Šumsko vrelo, Rogaška Slatina • Ivanovo vrelo, Rogaška Slatina • Lječilišni park i šetalište, Rogaška Slatina • termalni izvori, Rogaška Slatina KULTURNE ZNAMENITOSTI: • dvorac Strmol, Rogatec • muzej na otvorenom, Rogatec • crkva sv. Jerneja, Rogatec • crkva sv. Jurija, Sv. Jurij • crkva sv. Hijacinte Marescotti, Rogatec • Marijino znamenje, Rogatec • znamenje sv. Ivana Nepomuka, Rogatec • Einfaltova kapela, Rogatec • ruševine utvrde Gornji Rogatec, Rogatec • crkva sv. Križa, Rogaška Slatina • Juneževo domaćinstvo, Rogaška Slatina • kapela sv. Ane, Rogaška Slatina • Kristalna dvorana Rogaška, Rogaška Slatina • kip sv. Ivana Nepomuka, Rogaška Slatina • spomenik Grofa Attemsa, Rogaška Slatina • kip krilatog konja Pegaza, Rogaška Slatina • paviljon Tempel, Rogaška Slatina • Kidričev spomenik, Rogaška Slatina • spomenik palima u NOB-u, Rogaška Slatina • Calska gorca, Rogaška Slatina • crkva sv. Trojice, Prnek • crkva sv. Mohorja i Fortunata, Male Rodne dvorac Strmol, Rogatec muzej na otvorenom, Rogatec crkva sv. Križa, Rogaška Slatina 82 n. v. 296 m 23 TRŽIŠČE (kod Rogaške Slatine) p. c. Marijinog uznesenja K asnogotička crkva je prvi puta spomenuta 1545. godine. Bogato je opremljena u baroknom stilu. Ljudi su crkvi nadjenuli ime Marija želja jer je u starim vodičima Tržiška Marija opisana kao molitvena crkva za ljubavne probleme. Kapela je dozidana 1750. godine. Veliki oltar je barokno majstorsko djelo radionice Mersi iz Rogateca. Datira iz približno 1756. godine i prikazuje Marijinu krunidbu. Slika kod ulaza depiktira Marijino uznesenje. Iz istog razdoblja datiraju i dva bočna oltara u crkvenoj lađi. Na desnom oltaru su kipovi Barbare i Magdalene, a u sredini slika Lenarta i oba Valentina. Na lijevom se oltaru nalaze kipovi Joahima i Ane, a u sredini je slika sv. Uršule. Taj je oltar izvorno bio posvećen passauskoj Mariji. Slika kopije Marije Pomagaj iz Passaua visi u prezbiteriju. Oltar u bočnoj kapeli je posvećen sv. Josipu i najvjerovatnije je preteča današnjeg velikog oltara. Tamnosmeđa baza je bogato pozlaćena. To je lijep primjer oltara iz treće četvrtine 17. stoljeća. Crkva sv. Marije u Tržišču je i zadnja točka gotovo 200 godina stare, vrlo popularne šetnice od lječilišta Rogaška Slatina. → Župa Rogaška Slatina Brestovška 2 / SI – 3250 Rogaška Slatina / Tel: +386 (0)3 581 39 32 E-mail: [email protected] / Web: www.zupnija-rogaska.net 83 varijanta 2 ‣ etapa 6 (24 km, 5 sati 30 minuta) Rogaška Slatina → Sv. Ema → (Spodnje Tinsko) → Podčetrtek → (Slake) → Olimje Iz centra Rogaške Slatine nastavljamo put preko trga s fontanom do prijelaza preko željezničke pruge Stranje – Rogatec. Do Podčetrtka će nas po putu voditi žuto-crvene oznake europskog pješačkog puta E7. Pažljivo prelazimo prugu i glavnu cestu Celje – Rogatec te nastavljamo ravno po lokalnoj cesti prema planini na kojoj stoji crkva sv. Trojstva. Cesta se ubrzo počinje blago uspinjati. Oznake nas potom usmjeravaju lijevo na put kroz šumu po kojem ćemo se popeti do zgusnutog naselja. Po prilično poravnatoj lokalnoj cesti dolazimo do crkve sv. Trojstva odakle puca širok pogled na bliži i dalji krajolik. Ispred crkve skrećemo desno do lokalne ceste. Sa nje za samo nekoliko metara opet skrećemo desno u naselje Brestovec. Sada hodamo po lokalnoj cesti koja će nas dovesti do naselja i crkve sv. Eme. Cesta će po putu proći kroz naselje Kamence. Na križanju idemo lijevo prema naselju Vidovica i potom ravno do crkve sv. Eme. vidi stranicu 116–128 84 Iz Svete Eme se možemo zaputiti i do Marijine crkve na Spodnjem Tinskem. Do Tinskega i Olimja nas vode planinarske oznake Štajersko-zagorskog planinskog puta koji je povremeno označen s velikim slovom B (bratska). Od crkve sv. Eme se kod groblja po označenom putu spustimo do glavne ceste Mestinje – Bizeljsko. Po cesti krećemo ulijevo do obližnjeg skretanja desno. Prvo pažljivo prijeđemo glavnu cestu, a potom još i željezničku prugu Stranje – Imeno. Naći ćemo se na lokalnoj cesti po kojoj idemo desno prema Cmerškoj Gorici. Put se ubrzo diže na greben s pogledom, a na njegovom početku stoji impozantna crkva sv. Urbana. Naš se put nastavlja po grebenu kroz naselja Roginska Gorca i Bezgovica sve do crkve sv. Marije i sv. Ane na Spodnjem Tinskem. Od Marijine crkve idemo nekoliko metara natrag do križanja gdje skrenemo desno prema dolje. Tu nam se pridružuju oznake Slomškovog hodočasničkog puta. Kada se spustimo do ceste kroz dolinu, prvo idemo lijevo po mjesnoj cesti, približno 800 m do skretanja ceste udesno prema farmi. Nad nama je elektrovod visokonaponskog dalekovoda Krško – Maribor. Isprva hodamo oko farme po cesti, a onda uzbrdo do šumskom putu uz potok po tjesnacu Ložno. Kod nosača dalekovoda dolazimo na greben planine Male Rudnice. Na grebenu skrenemo desno i priključimo se označenom europskom pješačkom putu E7 koji vodi od Podčetrtka preko Rudnice do Olimja. Od crkve sv. Eme se na istočnoj strani spuštamo po strmoj asfaltiranoj cesti do obližnjih vikendica. Kod novije kuće skrećemo sa ceste na šumsku stazu po kojoj ćemo se spustiti do asfaltirane ceste koja vodi u dolinu od crkve sv. Eme. Kod skladišta za žito skrećemo lijevo, te se provlačimo između kuća i pored sportskog igrališta do željezničke stanice Sodna vas. Pažljivo prelazimo prugu Stranje – Imeno i ubrzo izlazimo na glavnu cestu Mestinje–Brežice. Po pločniku nastavljamo sve do toplica Olimia u Podčetrtku. Sa pločnika se po stepenicama popnemo pored hotelskih zgrada do ruba šume. Ponad ribnjaka skrećemo desno i nastavljamo uspon po šumskoj stazi, potom po šljunčanoj cesti i na kraju po asfaltiranoj Trškoj cesti ispod dvorca Podčetrtek. Tu ćemo na križanju skrenuti lijevo, strmo nizbrdo u staro naselje Podčetrtek. Nastavljamo desno iznad crkve sv. Lovrenca do Župnijeskeg potoka. Prelazimo potok i počnemo se uspinjati uz njega, desno u Svinjski graben. Hodamo uz potok po šumskoj stazi. Kada izađemo iz tjesnaca na križanje šumskih puteva vidimo da se europski pješački put E7 odvaja u dolinu sa strane, dočim mi nastavljamo po šljunčanoj cesti koja prati jugoistočnu padinu Rudnice. Ispod planine Juternik se možemo zaputiti po cesti koja vodi između odvojenih domaćinstava nizbrdo u dolinu Olimščice i njome doći do crkve Djevice Marije na pijesku u mjestu Slake kodi Podčetrtka. Do crkve nas vode planinarske oznake. Od tu nastavljamo put do mjesne ceste Podčetrtek – Olimje, a potom desno po stazi za pješake do centra Olimja. Ispod planine Juternik se spustimo pored domaćinstva Grobin u centar Olimja. Tu se nalazi samostan Olimje s najstarijom ljekarnom u Sloveniji i Marijina crkva. vidi stranicu 116–128 85 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • ribnjak Vonarje, Vonarje • Peterlinova bukva, Spodnje Tinsko • šumski rezervat lipe i crnog graba kod utvrde, Podčetrtek • vrt ljekovitog bilja, Olimje • termalni izvori, Podčetrtek • geološka poučna staza Rudnica KULTURNE ZNAMENITOSTI: • crkva sv. Vida, Vidovica • crkva sv. Henrika (Areh), Vonarje • sv. Katarina, Nezbiše • crkva sv. Eme, Sv. Ema • crkva sv. Urbana, Cmereška Gorca • crkva sv. Ane, Spodnje Tinsko • utvrda Podčetrtek • crkva sv. Lovrenca, Podčetrtek • muzej seljačke opreme, Podčetrtek • minoritski samostan i stara ljekarna, Olimje • planinarska kuća kod vještice, Olimje crkva sv. Eme, Sv. Ema minoritski samostan i stara ljekarna, Olimje geološka poučna staza Rudnica 86 n. v. 403 m 24 SPODNJE TINSKO p. c. Majke božje N a strmom brežuljku usred vinograda stoje crkve sv. Majke božje i sv. Ane. Legenda kaže da je Tinsko jedno vrijeme bilo sasvim obraslo divljim biljkama i grmljem, a na vrhu Tinske gore je stajala samo lovačka kapela. U vrijeme Celjskih grofova se je jedna od njihovih ljupkih gospođica izgubila te su se grofovi zavjetovali da će do kapelice izgraditi crkvu ako izgubljenu djevojku nađu živu i zdravu. Tako je i bilo te su grofovi kao zahvalu za uslišenu molitvu dali sagraditi crkvu sv. Ane. Marijina je crkva bila sagrađena u drugoj polovici 15. stoljeća. Vanjština odaje kasnogotičku arhitekturu s bogatim kamenorezačkim detaljima. Lađi, koja je izvorno imala ravan strop, su 1524. godine dodali svodove i pregradili ju u dvoranski prostor s dvije lađe. U velikom oltaru, koji je između 1760. i 1770. godine bio preuređen u baroknom stilu, stoji kameni kip Marije iz približno 1400. godine. Mersijeva rezbarska radionica iz Rogateca je napravila čak šest bočnih oltara, a krase ih slike rogaškog slikara Antona Lerchingera. Iz iste rezbarske radionice dolaze i propovjedaonica i Marijino prijestolje u sredini crkve. U Tinskom hodočasna tradicija još uvijek živi. Večer prije Marijinog blagdana, dakle 14. kolovoza, se hodočasnici okupljaju u procesiji sa svjetiljkama. → Župa Zibika Zibika 6 / SI – 3253 Pristava pri Mestinju / Tel: +386 (0)3 582 31 84 87 25 n. v. 240 m SLAKE (kod Podčetrtka) p. c. Djevice Marije na Pijesku C rkva Djevice Marije na Pijesku spada među stara hodočasna svetišta. Prvi je put spomenuta 1545. godine. Sudeći prema stilu su prezbiterij i lađa nastali oko 1500. godine. U prvoj polovici 17. stoljeća su crkvi dozidali jednodijelno građen zvonik koji je dole kvadratan, a gore oktagonalan i šiljast kao strelica. Krajem 17. stoljeća su bile dozidane obje kapele, a oko 1700. godine je crkva barokizirana. Za područnu crkvu bogata unutrašnjost ukazuje na velikodušnost mecena, grofova Attems. Freske iz 1712. godine prema ocjenama povjesničara umjetnosti spadaju među najbolja iluzionistička djela u Štajerskoj. Slike krase cijeli prezbiterij, lađu, obje kapele i zbor, a djelo su majstora iz Attemsovog slikarskog kruga. I oprema datira iz vremena nastanka freski. Glavni je oltar sa početka 18. stoljeća, a u potpunosti je izrađen od mramora. U središnjoj niši s grbom Attemsa nalazimo kuglu koja plovi iznad oblaka, a na njoj je kip Kraljice Marije. Do njega stoje veliki drveni kipovi, djelo laškog majstora Božiča. Oltar u lijevoj kapeli je bio poslikan 1704. godine i posvećen sv. Florijanu, a oltar u desnoj kapeli je iz prve polovice 18. stoljeća, posvećen sv. Marku. Orgulje je 1751. godine napravio majstor Janeček iz Celja. Crkvu okružuje ovalno groblje. → Župa Podčetrtek Trška cesta 79 / SI – 3254 Podčetrtek / Tel: +386 (0)3 582 90 70 88 n. v. 265 m 26 OLIMJE ž. c. Marijinog uznesenja R edovnici pavlinci su između 1665. i 1675. godine na zapadnoj strani drevne utvrde Olimje sagradili velebnu samostansku crkvu posvećenu uznesenoj Mariji. Prvobitna je crkva imala jednodijelnu, duguljastu, pravokutnu lađu i uži pravokutni zbor. Već 1710. godine su joj dozidali zvonik, a oko 1760. su sa sjeverne strane dodali i Franjinu kapelu. Unutrašnjost crkve predstavlja izuzetno bogat barokni interijer. Glavni trokatni pozlaćeni oltar je crne boje. Izgradili su ga pavlinski redovnici u Lepoglavi u Hrvatskoj 1760. godine i to je jedan od najvećih zlatnih baroknih oltara u Sloveniji. Prostor oko oltara je iluzionistički oslikao Ivan Ranger. Kod ulaza u prezbiterij stoje dva oltara. Lijevi slavi Isusovu muku, a desni je posvećen Pavlu Pustinjaku. Bočne kapele su posvećene sv. Katarini i Čenstohovskoj Mariji sa lijeve strane, odnosno sv. Barbari i sv. Tomažu sa desne. Kapelu sv. Franje Ksaverskog je s prizorima iz svečevog života do zadnjeg kuta oslikao Anton Lerchinger. Orgulje su remek-djelo celjskog orguljara Janečeka. U prizemlju samostana, u južnom tornju je soba sa svodom – nekadašnja ljekarna – koju krase prizori vezani za ljekarstvo, još jedno djelo Antona Lerchingera iz Rogateca. Od 1990. godine za župu skrbe redovnici minoriti. → Župa Olimje Olimje 82 / SI – 3254 Podčetrtek / Tel: +386 (0)3 582 91 61 / Web: www.olimje.net 89 varijanta 2 ‣ etapa 7 (22 km, 5 sati 30 minuta) Olimje → Virštanj → Buče → MGP Bistrica ob Sotli/Razvor Iz centra Olimja nastavljamo kročiti po Marijanskom hodočasničkom putu udesno, uzbrdo po lokalnoj cesti. U tom nas smjeru prate i oznake europskog pješačkog puta E7, Eminog hodočasničkog puta i Slomškovog hodočasničkog puta. Na prvom križanju skrećemo lijevo i ispred ulaza u domaćinstvo s poznatim jelenima skrenemo desno u brdo. Ubrzo ćemo doći do crkve sv. Andreja. Nekoliko koraka dalje skrećemo lijevo, nizbrdo po kolniku između dvije kuće ulazimo u šumu. Kada izađemo iz šume dolazimo na križanje šljunčanih cesta gdje idemo lijevo nizbrdo i ubrzo kod križa izlazimo na asfaltiranu cestu. Idemo desno po cesti, nizbrdo do križanja na kojem skrećemo lijevo na cestu u dolini. Ona će nas dovesti do golf igrališta. Na križanju kod glavnog ulaza na golf igralište skrećemo oštro udesno, uzbrdo po lokalnoj asfaltiranoj cesti koja se penje do sedla gdje se nalazi raštrkano naselje Virštanj. Cesta se odavdje počinje spuštati po južnim padinama između vinograda i brojnih kleti. Na prvom križanju skrećemo desno odakle se po asfaltiranoj cesti, a potom i kolniku uputimo ulijevo, nizbrdo do glavne ceste Golobinjek – Lesično. Po njoj idemo udesno i nastavljamo put po glavnoj cesti pored poznate gostionice na Virštanju do obližnjeg križanja na kojem putokaz pokazuje Verače i Buče. Hodamo po lokalnoj cesti koja vijuga po valovitom kozjanskom krajoliku. Kroz raštrkano naselje Verače i potom kroz Bučku vidi stranicu 116–128 90 Gorcu dolazimo do Buča. U centru Buča skrećemo lijevo prema crkvi sv. Petra, ali prije nego dođemo do nje skrećemo desno na put pored bivše škole koji izlazi na asfaltiranu lokalnu cestu prema naselju Vrenska Gorica. Na križanju kod kamenog znamenja skrećemo lijevo prema Polju ob Sotli. Cesta krivuda po desnoj strani doline. Kada između polja dođemo do sela, sa desne nam se strane priključi Planinski put XIV. divizije koji će se uskoro opet odvojiti lijevo prema Sedlarjevom. Marijanski put vodi 100 m naprijed do farme Gradišek, odakle ćemo na križanju nastaviti desno, uzbrdo po lokalnoj cesti prema naselju Brezovec. Kroz Brezovec pri Polju, pa dalje između kuća i konačno kroz šumu se samo ravno penjemo u raštrkano naselje Križan Vrh. Kada se desne strane prođemo poveće domaćinstvo, sa lijeve ćemo moći vidjeti zaseok zgusnutih domaćinstava Trbeže. Njega sačinjavaju četiri domaćinstva koja spadaju među najljepše primjerke pokrajinske građevinske baštine. Kada se cesta izravna pred nama izranja prekrasan pogled. Iza nas od sjevera prema jugoistoku vidimo Rudnicu, Boč, dvorac Tabor, Vina goru, Kuna goru, te Donačku goru u pozadini. Gledajući dalje na istok prema Hrvatskom zagorju vidimo Strahinjšćicu i Ivanjšćicu. Južno ispred nas se nudi Orlica sa Svetim gorama nad Sotlo i Kunšperskom gorom. Na križanju kod kapele skrećemo lijevo. Put nastavljamo po glavnoj cesti pored križa sa lijeve strane i kapelice sa desne. Pratimo oznake nizbrdo niz cestu pored vinograda, kroz selo Črešnjevec, pa u dolinu do naselja Trebče. Na križanju s glavnom cestom Bistrica ob Sotli – Podsreda idemo lijevo i nastavljamo po glavnoj cesti približno jedan kilometar. Uskoro ćemo ugledati Bistricu ob Sotli sa crkvom sv. Petra nad kojom se izdižu velebne Svete gore. Ispred velikog voćnjaka napuštamo glavnu cestu i skrećemo desno na kolnik preko livade i ruba šume prema tjesnacu rijeke Bistrice. Kada dođemo do asfaltirane lokalne ceste nastavljamo po mostu preko rijeke Bistrice i skrećemo lijevo pored domaćinstva. Po asfaltu nastavljamo pored kamenih oznaka, odnosno kapelice na Obrežu do prvih kuća u zaseoku Zagaj. Nedugo zatim dolazimo do glavne ceste Podčetrtek - Brežice. Pažljivo ju prelazimo i nastavljamo direktno uzbrdo do crkve sv. Petra i centra Bistrice ob Sotli. Ovdje se put spaja s prvim krakom Marijanskog hodočasničkog puta koji do Bistrice ob Sotli dolazi sa Svetih gora. Dva kraka potom zajedno nastavljaju prema graničnom prijelazu Bistrica ob Sotli/Razvor. Iz centra Bistrice ob Sotli skrećemo desno po lokalnoj cesti prema Kunšperku, a potom kod omanjeg parka na razmeđu puteva idemo lijevo. Prate nas oznake planinarskog puta za Kumrovec. Put nastavljamo ravno po asfaltiranoj cesti pored kuća i trafostanice do nekadašnjih farmi na Marofu. Cesta nas vodi desno prema zaseoku Polje pri Bistrici. Nakon što prijeđemo napuštenu željezničku prugu nastavljamo pored prvih kuća. Ubrzo skrećemo lijevo na kolnik koji će skrenuti lijevo uz Sutlu i dovesti nas do Međunarodnog graničnog prijelaza Bistrica ob Sotli/Razvor. Put se odavdje nastavlja po hrvatskom teritoriju do Marije Bistrice. vidi stranicu 116–128 91 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • stara vinska loza na Banovini, Virštanj • Gruska jama, Puščavnikova jama, Buče • Kodrinov bezdan, Buče • Pustišekova jama, Lastnič • Kraški izvor »Davjek«, Dekmanca • Žurajev hrast, Križan Vrh • izvor Trebčice, Trebče • tjesnac rijeke Bistrice »Prišjek«, Zagaj crkva sv. Petra, Buče KULTURNE ZNAMENITOSTI: • crkva sv. Andreja, Olimje • Banovina, Virštanj • crkva sv. Filipa i Jakoba, Sela • crkva sv. Trojstva, Dobležiče • crkva sv. Petra, Buče • crkva sv. Nikolaja, Polje ob Sotli • Trebeže, Križan Vrh • kameno znamenje, Črešnjevec • znamenje na Obrežu, Zagaj kameno znamenje, Črešnjevec Gruska jama, Buče Pustišekova jama, Lastnič 92 varijanta 3 ‣ etapa 5 (24 km, 7 sati; (41 km, 11 sati) Ptujska Gora → Jelovice → Bukovje → Žetale → MGP Gruškovje/Macelj → Sveti Avguštin → (GP Zgornji Leskovec/Cvetlin) Iz Bukovja nastavljamo lijevo po šljunčanoj cesti, nizbrdo do zaseoka Medgore. Zaseok leži na sedlu između Donačke gore i Resenika, a u njemu skrećemo desno po kolniku preko livade, nizbrdo u dolinu. Preko livade dolazimo do šume. Po kolniku se zaputimo nizbrdo u šumu do stare napuštene kuće. Iza kuće nastavljamo ravno uz rub livade do ulaza u šumu. Sa livade imamo širok pogled na Žetalsku kotlinu, velebni greben Macelj na jugu i južni obronak Resnika po kojem se nastavlja naš put u Žetale. Po šumskom putu i kolniku prolazimo pored male kleti i dolazimo do farme. Uz nju se po prilaznoj cesti spustimo do asfaltirane ceste. Po njoj idemo desno do križanja na kojem skrećemo lijevo, uzbrdo do Marijine crkve na Brezju nad Žetalama. Ispred ulaza u crkvu idemo lijevo, nizbrdo po šumskoj stazi do livade preko koje dolazimo do prilazne ceste. Ona će nas dovesti do glavne ceste Polehnik – Rogatec. Od priključka na glavnu cestu pa sve do međunarodnog graničnog prijelaza Gruškovje/Macelj, odnosno još dalje do graničanog prijelaza Zgornji Leskovec/ Cvetlin nas vode žuto-bijele oznake za tematske pješačke puteve. Uz rub ceste nastavljamo lijevo pored osnovne škole do centra Žetala. Iznad zgrade općine, koja je nekoć bila osnovna škola, nalazi se župna crkva sv. Mihaela. vidi stranicu 116–128 93 Pored seoske trgovine i kafića nastavljamo put nizbrdo po pločniku do križanja na kojem skrećemo desno na lokalnu cestu. Po njoj idemo do kuće na rubu šume gdje skrećemo desno na šljunčanu cestu. Po toj se cesti uspinjemo do osamljene farme, a od nje po kolniku do panoramske šumske ceste. Ona prolazi po sjevernim padinama Macelja koji se zovu Log. Po šumskoj cesti idemo lijevo sve dok ona ne završi na križanju s asfaltiranom cestom koja vodi u Kozmince i Podlehnik. Mi idemo desno po asfaltiranoj cesti, prelazimo mostić i potom se penjemo do zaseoka Janiče. Ispod sebe već vidimo međunarodni granični prijelaz Gruškovje/Macelj do kojega se spuštamo po cesti. Put možemo nastaviti ili kroz Hrvatsku prema Mariji Bistrici ili po slovenskoj strani prema graničnom prijelazu Zgornji Leskovec/Cvetlin. Kod graničnog prijelaza Gruškovje idemo lijevo preko nadvožnjaka u smjeru Zgornje Gruškovje. Isprva hodamo po asfaltiranoj cesti uz zgrade graničnog prijelaza Gruškovje do prvog skretanja ceste ulijevo. Idemo lijevo gore po lokalnoj cesti. Penjemo se do prvih kuća odakle imamo širok pogled na Haloze, Macelj, Brezovu goru i Donačku goru. Po cesti idemo sve do lovačkog križa i još dalje do križanja s asfaltiranom cestom koja dolazi iz Podlehnika. Po toj cesti nastavljamo udesno pored domaćinstva Podgoršek do križanja gdje skrećemo desno u brdo. Ubrzo ćemo se naći na šljunčanoj cesti po ravnom tlu. Po njoj idemo sve do stare kuće uz koju raste veliko stablo smokve. Tu skrećemo desno na šljunčanu cestu koja nas vodi nizbrdo pored domaćinstva Petrin u dolinu potoka Psičina. Na križanju s asfaltiranom cestom idemo lijevo do domaćinstva Odovski. Odavdje se udesno odvaja put koji vodi na vrh brda do crkve sv. Auguština, uz koju stoji i crkva sv. Magdalene. Marijanski hodočasnički put pak ide ravno po asfaltiranoj cesti do Lahove kapele, odakle po šljunčanoj cesti idemo desno u manju dolinu. Na kraju doline se cesta počinje penjati na greben, gdje stoji domaćinstvo Forštnarič. Kroz dvorište nastavljamo put uz vinograd do omanjeg sedla sa kojega se spuštamo u dolinu do graničnog prijelaza Zgornji Leskovec/Cvetlin. Ovdje nam se sa lijeve strane priključuje istočni smjer Marijanskog hodočasničkog puta, koji dolazi iz Gornje Radgone kroz Negovo, Polenšak i Zavrč. Put potom nastavljamo kroz Cvetlin i Lepoglavu do Marije Bistrice u Hrvatskoj. vidi stranicu 116–128 94 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • Macelj • izvor Sutle, Macelj • šumski rezervat Belinovec, Macelj • stanište Juvanove čuvarkuće, Resenik KULTURNE ZNAMENITOSTI: • crkva sv. Mihaela, Žetale • crkva sv. Boštjana, Čermožiše • etnološka zbirka „Vukova domačija“, Dobrina pri Žetalah • crkva sv. Avguština i crkva sv. Marije Magdalene, Sveti Avguštin • etnografska zbirka, Velika Varnica crkva sv. Mihaela, Žetale etnološka zbirka „Vukova domačija“ Macelj 95 27 n. v. 385 m BREZJE (nad Žetalama, Čermožiše) p. c. Marije Utješnice P ovod za gradnju hodočasne crkve Marije Utješnice (domaći naziv Marijatrošt) je navodno bila epidemija kuge koja je pustošila Haloze. Legenda kaže da se je tu pastiru ukazala Marija i rekla mu da će na ovom mjestu dijeliti milosti. Pobožni ljudi su nato tu postavili kapelicu sa slikom Marije. Tada je po dolini počela harati grozna kuga, a napala je i pastirevu obitelj. Umrli su svi osim njegove majke. Žalosna je majka odnijela tijelo svojeg sina do Marijine kapelice i tamo se dogodilo čudo: pastir se je probudio, živ i zdrav. Kada se je vijest pročula, počeli su dolaziti i drugi bolesnici i mnogima su želje bile uslišene. Upravo je to najvjerovatnije nagnalo rogaškog vlastelina Seifrida plemenitog Eggenberga da od 1717. i 1725. izgradi ovo barokno svetište. Nacrte za crkvu je vjerovatno napravio mariborski arhitekt Janez Fuchs stariji. Građevina ima prostranu lađu i po tri kapele s emporama sa svake strane. Prezbiterij stoji čak pet stepenica više od lađe. Raskošni oltar s Marijinim kipom je lijepo djelo u smislu rezbarenja i pozlaćivanja, najvjerovatnije iz Mersijeve rezbarske radionice. Na njega liče bočni oltari i propovjedaonica. Orgulje su djelo celjskog orguljara Janečeka iz 1763. godine. Glavni zbor je na „jarmek“, prve nedjelje poslije blagdana Marijinog uznesenja. → Župa Žetale Žetale 3 / SI – 2287 Žetale / Tel: +386 (0)2 769 21 01 96 varijanta 4 ‣ etapa 1 (23 km, 6 sati) Gornja Radgona → Rodmošci → Negova → Sv. Trojica v Slovenskih goricah Istočni smjer Marijanskog hodočasničkog puta počinje na mostu preko Mure koji povezuje gradove Bad Radkersburg i Gornju Radgonu. Nakon što prijeđemo most krećemo desno po Jurkovičevoj ulici pored Radgonskog podruma i župne crkve sv. Petra u centar Gornje Radgone. Nakon što prijeđemo glavnu cestu Lenart – Radenci, Marijanski se put nastavlja kod zgrade bivše gostione na Simoničev brijeg. Dok dođemo do zadnje gradske kuće ćemo već biti na dobro utvrđenoj šljunčanoj cesti. Put nas vodi po grebenu padine na kojoj se raspostire raštrkano naselje Hercegovščak. Sa desne nas strane prati lisnata šuma, a sa lijeve su lijepo obrađeni vinogradi. Pored odvojenih kuća se penjemo do vidikovca kojeg domaćini zovu Piramida. Naime, na nadmorskoj vidi stranicu 116–128 97 visini od 310 metara stoji betonska skulptura u obliku kvadratne piramide. Odmah nakon piramide krećemo nizbrdo u šumu i ubrzo prelazimo dvorišta dvaju domaćinstava u Hercegovščaku. Potom idemo desno po cesti, pa uskoro lijevo u klanac u kojem se držimo ruba šume. Kod lovačke osmatračnice skrećemo desno i ubrzo dolazimo do kuće na adresi Hercegovščak 42. Na križanju cesta Lomanoše – Police idemo prema Poličkoj vasi i dalje prema Zbigovcima. Po putu ćemo sići sa asfaltirane ceste kada skrenemo lijevo prema vrhu Polica, takozvanoj Hudrgi, na čijem vrhu stoji znamenita klet. Kada se opet priključimo na asfatliranu cestu idemo lijevo po cesti za Orehovski Vrh, gdje nas na križanju oznake usmjeravaju desno prema Rodmošcima. Od centra Rodmošaca idemo ravno po cesti do rodne kuće dr. Antona Trstenjaka. Put nastavljamo po kolniku, ravno do šume. Kroz šumu se spuštamo do asfaltirane ceste u dolini rijeke Ščevnice po kojoj idemo lijevo do križanja sa cestom koja dolazi iz Radmošaca. Po glavnoj cesti idemo ravno do Spodnje Ivanjce. U centru sela skrećemo desno na cestu prema Negovi. U blizini mosta preko Ščavnice se nalazi lijepo uređena Ivanjševska slatina, izvor mineralne vode uz koji stoji Marijin kip. Između polja nastavljamo put do križanja uz rub šume. Idemo po cesti koja ide ravno kroz šumu. Ona se isprva blago uspinje, a kada dođe do grebena se spušta do križanja na kojem skrećemo lijevo prema Negovi. Po pješačkom putu koji krati serpentine ceste dolazimo do centra Negove u kojem stoje moćan dvorac i Marijina crkva. Od centra Negove nastavljamo po pločniku u smjeru Benedikta. Prolazimo pored groblja na kojem je pokopan karizmatični lokalni stanovnik Ivan Kramberger i dolazimo do križanja na kojem se naš put odvaja lijevo na šljunčanu cestu. Po toj cesti idemo uzbrdo do stambene kuće kod koje opet izlazimo na asfaltiranu cestu. Po njoj idemo do križanja u zgusnutom naselju. Tu skrećemo desno na cestu koja se spušta u dolinu. Na križanju nastavljamo ravno po kolniku, a potom kroz šumu do ceste po kojoj dolazimo do komemorativne oznake na mjestu gdje je stajala rodna kuća Frana Kocbeka. No prije nego dođemo do tog mjesta putokazi nas vode desno, nizbrdo kroz šumu. Izlazimo iz šume na prilaznu cestu koja će nas dovesti do križanja. Po asfaltiranoj cesti idemo tek par metara udesno, a onda odmah lijevo na cestu koja vodi uzbrdo do crkve Sveta tri kralja. Ispred crkve imamo lijep pogled na Benedikt v Slovenskih goricah sa crkvom sv. Benedikta. U blizini je zasađen i potomak najstarije vinove loze na svijetu, modre kavčine iz Maribora. Od stare loze nastavljamo po cesti do obližnjeg križanja na kojem skrećemo lijevo. Ubrzo dolazimo do table koja označava kraj naselja Sveti trije kralji v Slovenskih goricah. Idemo ravno po cesti u dolinu Drvanje u kojoj prelazimo glavnu cestu. Putokaz nas usmjerava ravno prema gore. Kroz naselja Obrat i Zgornji Porčič dolazimo do križanja na grebenu ispred Sv. Trojice. Idemo lijevo po cesti do gostionice, odakle se već vidi centar Sv. Trojice. Prelazimo glavnu cestu Lenart – Cogetinci i nastavljamo ravno do centra Sv. Trojice v Slovenskih goricah. vidi stranicu 116–128 98 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • • • • • • • • • Korito rječice Lisjak, Gornja Radgona Negovsko jezero, Negova Biljni park, Negova Ivanjševsko vrelo, Ivanjševci Čolnikova vinova loza – potomka Stare vinove loze, Sveti Trije Kralji v Slovenskih goricah velebna lipa, Benedikt v Slovenskih goricah Slatinski izvori na području Slovenskih gorica Trojiško jezero, Sveta Trojica v Slovenskih goricah »Krajnčeva ruda« odnosno Oseški kamenolom, Sveta Trojica v Slovenskih goricah KULTURNE ZNAMENITOSTI: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • crkva sv. Petra, Gornja Radgona Radgonska utvrda, Gornja Radgona stari Špital, Gornja Radgona starogradska jezgra – Spodnji i Zgornji Gris, Gornja Radgona most prijateljstva preko rijeke Mure, Gornja Radgona dvorac Šahenturm, Gornja Radgona Admontski dvorac, Gornja Radgona barutana, Gornja Radgona Spomen-park i Aleja velikana, Gornja Radgona kameno figuralno znamenje sv. Mateja, Črešnjevci kameno znamenje u obliku stupa, Črešnjevci Vila Hold, Črešnjevci rodna kuća dr. Antona Trstenjaka, Rodmošci utvrda Negova, Negova stup srama odnosno kameni stup, Negova Dajnkovo domaćinstvo u Črešnjevcima grobnica Ivana Krambergera na groblju, Negova crkva sv. Tri kralja, Sveti Trije Kralji v Slovenskih goricah spomen-ploča Dominiku Čolniku, Sveti Trije Kralji v Slovenskih goricah crkva sv. Benedikta, Benedikt v Slovenskih goricah jamske grobnice u Slovenskim goricama crkva sv. Trojstva, Sveta Trojica v Slovenskih goricah Franjevački samostan, Sveta Trojica v Slovenskih goricah Plečnikov spomenik žrtvama 2. svjetskog rata, Sveta Trojica v Slovenskih goricah crkva sv. Petra, Gornja Radgona Radgonska utvrda, Gornja Radgona Trojiško jezero, Sveta Trojica v Slovenskih goricah 99 28 n. v. 285 m NEGOVA ž. c. Marijinog rođenja C rkva u centru mjesta je spadala pod okrilje obližnjeg dvorca Negova. Izvornu gotičku crkvicu je 1556. godine dala izgraditi grofica Katarina Trauttmannsdorf. Crkva je postala premala pa ju je tadašnji župnik Andrej Adam Nudl povećao. Sadašnja crkva je bila u cijelosti izgrađena između 1699. i 1710. godine. Tome svjedoči i godina 1710. na ulaznoj kapiji. 1850. godine je dozidana još i Križna kapela, i to s materijalom od nekadašnjih zidina groblja. Unutrašnjost su 1927. godine poslikali Alojzij Mauk iz Kapele i Franc Gornik iz Malečnika. Glavni oltar, posvećen Mariji Djevici, je iz 1712. godine, a bočni oltari su proizvodi postbaroka. Svi su oltari preuređeni i opremljeni s tirolskim kipovima iz 1888. godine. Oltar u Križnoj kapeli je jednostavno djelo iz sredine 19. stoljeća. Propovjedaonica i orgulje baroknog tipa s rokoko ornamentikom datiraju iz 1760. godine, a dopunjene su bile 1893. godine. Župni dvor je iz 1763. godine. Pored puta između crkve i dvorca stoji kameni kip Ivana Nepomuka iz prve polovice 18. stoljeća. Ispred crkve na baroknom postavku stoji noviji kameni kip Karla Boromejskog. Župni blagoslov je 8. rujna, na blagdan Marijinog rođenja, a 2010., godine su na taj dan proslavili 300-godišnjicu hodočasne župne crkve. → Župa Negova Negova 14 / SI – 9245 Sp. Ivanjci / Tel: +386 (0)2 560 10 05 100 varijanta 4 ‣ etapa 2 (34 km, 9 sati) Sv. Trojica v Slovenskih goricah → Vitomarci → Juršinci → Polenšak → Gorišnica vidi stranicu 116–128 101 Iz centra Sv. Trojice nastavljamo put desno po cesti pored kamenog zida do dvorišta crkve. Tu idemo lijevo na hodočasničke stepenice po kojima se spuštamo do istočne obale Trojiškog jezera. Kod kapele idemo lijevo po makadamskoj cesti uz jezero do asfaltirane ceste koju samo prelazimo i nastavljamo po lokalnoj cesti do kuća u Vaškoj ulici. Tu se od Marijanskog hodočasničkog puta odvaja Put sv. Martina. Od križanja puteva u Vaškoj ulici pa do Drbetinaca nas vode bijelo-žute oznake za tematske pješačke puteve. Skrećemo na kolnik koji se među livadama počinje blago uspinjati. On će nas dovesti do asfaltirane ceste. Po njoj idemo desno do obližnjeg križanja gdje skrećemo desno na šumsku cestu prema lovačkom domu. Isprva po asfaltu, a potom po makadamu kroz šumu Dobrava pratimo cestu do naselja Spodnje Verjane u dolini potoka Drvanja. Kada izađemo na asfaltiranu cestu idemo lijevo na prvom križanju, a potom nastavljamo put udesno po novom mostu preko potoka Drvanja. Sada se nalazimo na ravnici koju su oblikovali rijeka Pesnica i njezine pritoke. Hodamo po lokalnoj cesti do domaćinstva Žel gdje skrećemo desno prema Brengovi. Cesta dalje vijuga uz rub šume, prolazi oveću farmu i uskoro dolazi do glavne ceste Spodnja Senarska – Cerkvenjak. Cestu prelazimo i nastavljamo po nadvožnjaku preko autoceste A5 Maribor – Lendava. Odmah nakon nadvožnjaka skrećemo desno na lokalnu cestu koja isprva prati autocestu. Na prvom križanju skrećemo lijevo i prolazimo pored sportske zračne luke s kontrolnim tornjem do asfaltirane ceste u naselju Čagona. Uključujemo se udesno, ali ubrzo opet skrećemo lijevo prema Spodnjoj Čagoni. Po lokalnoj cesti prvo pratimo potok, a onda na prvom križanju skrećemo desno na šumsku cestu koja se penje na greben. Na grebenu ćemo pored impozantne lipe izaći na asfaltiranu cestu. Po njoj idemo udesno do turističke farme u Drbetincima. Od križanja kod turističke farme pa sve do Velikog Vrha u Halozama nas opet vode bijelo-crvene planinarske oznake. Put nastavljamo ravno po grebenskoj cesti koja prolazi kroz naselje Drbetinci. Uskoro ćemo se naći kod turističke farme Družovič odakle idemo ravno po cesti do križanja kod kapele. Opet idemo ravno i ubrzo dolazimo u Vitomarce gdje se nalazi crkva sv. Andraža. Marijanski hodočasnički put napušta Vitomarce po cesti nizbrdo pored osnovne škole do križanja sa cestom prema Cerkvenjaku. Skrećemo desno na glavnu cestu, ali kod obližnjeg nasada jablana idemo lijevo na cestu prema lovačkom domu. Iza nasada je križanje na kojem skrećemo desno. Prolazimo između polja do sela Hvaletinci gdje opet izlazimo na asfaltiranu cestu. Po njoj idemo lijevo do kapele u centru sela. Po desnoj cesti idemo do zadnje kuće u Hvaletincima. Tu skrećemo desno na kolnik. Prelazimo potok Mala Brnica koji predstavlja granicu općina Sv. Andraž i Juršinci. Idemo do šume, koja nosi ime Muže, gdje počinje naš uspon. Kroz lijepu lisnatu subpanonsku šumu dolazimo do velike livade na rubu šume. Naš vidi stranicu 116–128 102 se put priključuje na kolnik po kojem dolazimo do šljunčane ceste. Po njoj idemo lijevo do raštrkanog naselja Grlinci. Kod prve farme idemo desno po asfaltiranoj cesti do obližnjeg križanja na kojem skrećemo lijevo. Put se lagano uspinje do poznate kapele Aleluja u Dragoviču. Sa uzvisine na kojoj stoji kapela imamo širok pogled na Osrednje Slovenske gorice i Pesničku dolinu. Kod kapele idemo lijevo te se po cesti spuštamo do centra Juršinaca. Na križanju nastavljamo ravno prema crkvi sv. Lenarta. Kroz dvorište crkve se penjemo do groblja, a od tamo do turističke farme. Lagano se penjemo po lokalnoj cesti prema Sakušaku. Na zavoju kod napuštenog vinograda nas oznake usmjeravaju lijevo, nizbrdo u šumu. Kroz nju se spuštamo u dolinu potoka Svujna. Prelazimo asfaltiranu cestu i penjemo se ravno do zavoja lokalne ceste koja se krivudavo uspinje po klancu. Ona će nas dovesti do grebenske ceste. Na križanju idemo desno i ubrzo dolazimo do Puhovog muzeja u Sakušaku. Od muzeja nastavljamo put po grebenskoj cesti do glavne ceste Juršinci – Gomila. Okružuju nas brojni vinogradi uz koje s vremena na vrijeme stoji stara slovensko-planinska kuća. Po glavnoj cesti idemo sto metara ulijevo, a potom skrećemo desno, nizbrdo po cesti do domaćinstva Slodnjak. Kod domaćinstva idemo po kolniku u šumu kroz koju se penjemo do poveće livade kod koje izlazimo na grebenski kolnik. Sa desne strane vidimo lijepo uređene hodočasničke znakove, a mi naš put nastavljamo ulijevo. Po kolniku se pored stambene kuće spustimo do farme Kokol. Kroz dvorište nastavljamo put po kolniku uz rub šume do oveće livade gdje ulazimo u šumu i izlazimo na cestu koja vodi u dolinu sa strane. Idemo desno, a potom lijevo kod osamljene kuće preko livade na rub šume. Kroz šumu se penjemo do grebenske asfaltirane ceste na Ilovšaku, što je lokalni naziv za dio naselja Polenšak. Po cesti idemo ulijevo do desnog odvajanja na prilaznu cestu. Ta se cesta isprva malo uspinje, ali onda se po njoj spuštamo u dolinu do glavne ceste Ptuj – Ljutomer. Pažljivo prelazimo cestu i idemo ravno po putu uz manji jarak pored ruba šume. Prelazimo umjetni vodeni jarak te se po šumskom putu penjemo do asfaltirane ceste na Polenšaku. Po njoj idemo desno, uzbrdo do obližnjeg križanja, na kojem skrećemo lijevo do Marijine hodočasničke crkve. Put nastavljamo pored gospodarskog pogona iza kojega skrećemo lijevo po prilaznoj cesti do livade. Uz rub livade s voćnjakom se spuštamo do doline naselja Polenci. Po šumskom putu dolazimo do potoka kojeg prelazimo i nastavljamo po kolniku do asfaltirane ceste po kojoj idemo desno. Za samo nekoliko metara kod velike lipe skrećemo lijevo na šljunčanu cestu. Po toj se cesti penjemo pored odvojenih kuća i kroz šumu do grebenske asfaltirane ceste koja vodi iz Polenšaka u Prerad. Po cesti idemo lijevo do križanja kod kojeg stoji drvena autobusna stanica. Na križanju usred šume idemo desno po cesti koja se lagano spušta do odvajanja šljunčane ceste ulijevo. Ta će nas cesta dovesti do doline sa strane šume. Pazimo na odvajanje u lijevom zavoju gdje mi idemo ravno između polja vidi stranicu 116–128 103 do ruba šume. Kroz šumu dolazimo na šljunčanu cestu po kojoj se uspinjemo na Prerad, koji je uglavnom pokriven vinogradima. Izlazimo na asfaltiranu cestu i penjemo se do križanja gdje idemo lijevo, uzbrdo do najviše točke Prerada. Odavdje nam se nudi prekrasan pogled na bližu i dalju okolicu. Put nastavljamo nekoliko metara dalje do starije kuće ispred koje skrećemo lijevo, nizbrdo po strmom kolniku. Prvo po kolniku uz vinograd, a potom po asfaltiranoj cesti dolazimo u dolinu naselja Bresnica. Na križanju prvo idemo desno, a onda kod prve kuće skrećemo lijevo. Pored te kuće ulazimo u šumu. Po šumskom se putu penjemo na greben, a potom se kroz prelijepu bukovu šumu upućujemo desno na Zamušanski vrh. Po izlasku iz šume nas čeka grebenska cesta po kojoj se lagano penjemo lijevo do prilazne ceste na koju skrećemo udesno. Penjemo se do duguljaste kuće kod koje se počinjemo spuštati. Spuštamo se između vinograda do asfaltirane ceste po kojoj idemo do ruba šume. Nekoliko metara iza stambene kuće idemo lijevo u šumu kroz koju dolazimo do ceste uz željezničku prugu Pragersko–Hodoš. Po cesti idemo desno do nadvožnjaka iznad željezničke pruge, ispod kojega se nalazi željeznička stanica Zamušani. Prelazimo nadvožnjak i nastavljamo put po pješačkoj stazi preko rijeke Pesnice u Gorišnicu. Na križanju u naselju novijih kuća idemo lijevo, a onda po uskoj prilaznoj cesti dolazimo do glavne ceste Ptuj–Ormož. Prije nego li nastavimo put prema crkvi sv. Marjete možemo se zaputiti desno po pločniku do Dominikovog domaćinstva. Po istom se putu pored hotela vraćamo do pješačkog prijelaza. Pažljivo prelazimo cestu i nastavljamo put po pločniku do trga ispred crkve sv. Marjete u Gorišnici. Nasuprot crkve stoje zgrada općine i osnovna škola. vidi stranicu 116–128 104 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • izvor »Lüba vodica«, Andrenci • ribnjak, Moškajnci • stanište kockavice, Tibolci • Slodnjakova lipa, Gorišnica KULTURNE ZNAMENITOSTI: • kapela sv. Marije Bezgrešne, Spodnja Senarska • kapela žalosne Majke božje, Gornje Verjane • kužno znamenje, Čagona • crkva sv. Andraža, Vitomarci • kapela, Vitomarci • Hrgova vinarska kućica, Vitomarci • drvena Toševa preša, Vitomarci • kužno znamenje Čušev križ, Hvaletinci • vidikovac na Gomili, Senčak pri Juršincih • Puhov muzej, Sakušak • rodna kuća Antona Slodnjaka, Bodkovci • kapela Aleluja, Dragovič • crkva sv. Lovrenca, Juršinci • Muzej Društva za očuvanje i razvoj baštine, Juršinci • kapela i spomenik NOB, Mostje • Šegulova gospodarska zgrada, Polenci • Benkova kapelica, Prerad • barokni dvorac Dornava, Dornava • Dominkovo domaćinstvo, Gorišnica • crkva sv. Marjete Antiohijske, Gorišnica • skulptura s križevima od lijevanog željeza i kapela na groblju, Gorišnica crkva sv. Andraža, Vitomarci Puhov muzej, Sakušak skulptura s križevima od lijevanog željeza na groblju, Gorišnica 105 29 n. v. 297 m POLENŠAK ž. c. Marijinog naviještenja D anašnju hodočasnu crkvu su podigli u razdoblju od 1621. do 1633. godine, a obnovili u vrijeme procvata hodočašća te 1722. godine još jednom posvetili. Pogled na zgradu crkve ukazuje na barokno podrijetlo, a unutrašnjost prezbiterija sardži i gotičke elemente. O nastanku hodočasnog puta predaja kaže da su preko Polenšaka putovala braća Ćiril i Metod u pratnji mladih momaka iz Poljske u Rim. Morali su stati uz rijeku Muru jer je jedan od braće ozljedio nogu. Dok se je odmarao, izrezbario je ikonu Majke božje i rekao da će ju objesiti na onom mjestu odakle prvi puta ugledaju zidine rimske Poetovie (današnji Ptuj). To se je dogodilo kod velike lipe na Polenšaku. Braća su na nju objesila sliku Marijinog nagoviještenja, a ljudi su pohrlili moliti se kod nje. U vremenima zaraznih bolesti, posebno kuge, je ovamo nedjeljama i praznicima dolazilo po više tisuća hodočasnika. Kronika bilježi da je 1872. godine Majci božjoj na Polenšaku došlo čak 40.000 hodočasnika. Današnja crkva s visokim zvonikom odaje baroknu sliku s jednim glavnim i četiri bočna oltara koji su djelo Jožefa Holzingera. U glavnom oltaru kraljuje Marija s Isusom u naručju, okružena anđelima. Najnovija akvizicija crkve su nove orgulje iz 2009. godine. Župni blagoslov je prve nedjelje u srpnju. → Župa Polenšak Polenšak 10 / SI – 2257 Polenšak / Tel: +386 (0)2 761 02 55 E-mail: [email protected] / Web: www.zupnija.polensak.com 106 varijanta 4 ‣ etapa 3 (17 km, 4 sata) Gorišnica → Formin → Borl → MGP Zavrč/Dubrava Križovljanska Iz Gorišnice idemo lijevo na križanju u smjeru Formina. Put se odvija po lokalnoj cesti, isprva kroz polja, a potom uz podnožje nasipa dovodnog kanala hidroelektrane Formin. Na lijevom zavoju ispred naselja Formin napuštamo cestu i preko mostića iznad nasipa kanala dolazimo do prilazne ceste u Forminu. Prolazimo između stambenih kuća do ceste po kojoj idemo desno do mosta preko odvodnog kanala HE Formin. Na križanju ispred mosta se našem putu priključuje europski pješaški put E7 koji ide od Hodoša prema Kobaridu. Dva puta odavdje nastavljaju zajedno do Borla. Ubrzo nakon što pređemo most, kod metalnog vidi stranicu 116–128 107 stupa za dalekovod, napuštamo asfaltiranu cestu skretanjem lijevo na kolnik. Između polja prolazimo do manje šume, a onda po traktorskom putu uz rub šume idemo desno između njiva do ulaza u šumu pored Drave. Po šumskoj cesti dolazimo do šljunčane ceste. Po njoj idemo samo par metara ulijevo, a onda kod velikog hrasta skrećemo desno. Ubrzo izlazimo iz šume među polja usred kojih stoji betonski nosač električnog dalekovoda. U daljini se već vidi lovački dom sv. Marjeta kod kojeg izlazimo na asfaltiranu cestu. Pored lovačkog doma nastavljamo po cesti pored farme pilića sve do blizine naselja Gajevci. Sto metara prije lijepo uređenog ribnjaka skrećemo lijevo na šljunčanu šumsku cestu po kojoj dolazimo do žičane ograde farme. Uz rub šume idemo po kolniku ravno do ulaza u šumu uz Dravu. Po šumskom kolniku hodamo do starog korita rijeke Drave. Na križanjima pazimo na oznake i putokaze. Uz obalu Drave idemo stotinu metara uzvodno, a potom opet skrećemo u šumu pored Drave kroz koju dolazimo do križanja šumskih cesta u blizini naselja Muretinci. Idemo lijevo po šumskom kolniku do šljunčane ceste. Po njoj idemo desno do križanja ispred borlskog mosta. Prvo skrećemo lijevo, a za nekoliko metara opet lijevo preko mosta i pored gostionice u Dolanama. Put nastavljamo uz rub ceste Ptuj – Zavrč do odvajanja za dvorac Borl. Po ovoj cesti idemo desno preko mostića do betonske trafo-stanice, gdje nas putokaz usmjerava desno na šljunčanu cestu. Po njoj idemo do obližnjeg križanja gdje se držimo desne, donje ceste koja nas dovodi do novije kuće. Uz rub šume, lijevo od kuće, počinjemo uspon do ulaza u bukovu šumu. Kroz nju ćemo se po serpentinama i stanicama križnog puta popeti do crkve sv. Ane na Velikom Vrhu. Pored crkve se po grebenu penjemo do kuće s vrtom kod koje izlazimo na asfaltiranu cestu. Po cesti idemo lijevo između vinograda po raštrkanom naselju Veliki Vrh. Kada dođemo do ceste Borl – Hrastovec idemo desno po njoj. Za nekoliko metara napuštamo asfaltiranu cestu i skrećemo lijevo na kolnik koji vodi u šumu. Silaskom sa asfaltirane ceste prestajemo pratiti bijelo-crvene planinarske oznake. Sve do Gruškovca će nas voditi bijelo-žute oznake za tematske pješačke puteve. Po šumskom kolniku se približavamo asfaltiranoj cesti i vinogradima u Hrastovcu, ali ostajemo u šumi i put nastavljamo lijevo prema Zavrču. Po grebenu dolazimo do Marijine crkve koja stoji na brežuljku u blizini Zavrča. Od crkve se spuštamo između vinograda do osnovne škole i župne crkve sv. Miklavža. Od crkve idemo do dvorca Zavrč, pa po cesti nizbrdo do glavne ceste Ptuj – Varaždin. Na križanju skrećemo desno i pored benzinske pumpe dolazimo do međunarodnog graničnog prijelaza Zavrč/Dubrava. Put možemo nastaviti kroz Hrvatsku prema Mariji Bistrici ili pak po slovenskoj strani do graničnog prijelaza Zgornji Leskovec/Cvetlin. vidi stranicu 116–128 108 Prirodne i kulturne znamenitosti PRIRODNE ZNAMENITOSTI: • park utvrde Borl, Dolane KULTURNE ZNAMENITOSTI: • Šveičova kapelica, Formin • Leplinova kapelica, Gajevci • utvrda, Muretinci • Majcenovičeva kapelica, Dolane • utvrda Borl, Dolane • crkva sv. Trojstva, Dolane • crkva sv. Ane, Veliki Vrh • dvorac Zavrč, Zavrč • crkva sv. Miklavža, Zavrč • crkva sv. Mohorja, Turški Vrh • znamenje u obliku stupova, Turški Vrh crkva sv. Ane, Veliki Vrh dvorac Zavrč, Zavrč utvrda Borl, Dolane 109 30 n. v. 285 m ZAVRČ p. c. Marijinog uznesenja H odočasna crkva stoji na osamljenom vidikovcu ponad rijeke Drave, u blizini župne crkve. O nastanku ove podružne crkve postoji legenda. Predaja kaže da su je izgradili splavari. Na jedan Marijin blagdan su splavari plovili po Dravi, a jedan se je od njih utopio. U tome su ostali vidjeli božju kaznu jer su splavarili na Marijin blagdan. Za oprost grijeha i kao molbu za sigurno splavarenje ubuduće, splavari su izgradili crkvu Mariji u čast. Crkva je najvjerovatnije bila sagrađena u drugoj polovici 16. stoljeća, već je tada bila poznata kao mjesto hodočašća. Oko 1700. godine je izvornoj crkvi dozidana i barokna kapela. Radi se o kasnogotičkoj građevini s jednom lađom, s trokutastim prezbiterijem, rebrastim stropom i prelijepim bočnim ulazom Magarčev hrbat. Glavni oltar, na kojem kraljuje Marija Kraljica s djetetom, je djelo J. Holzingera. Bočni oltari su posvećeni sv. Urbanu i sv. Antonu pustinjaku. U kapeli s kupolastim svodom je barokni oltar Majke božje od krunice. Crkvu je 1914. godine poslikao Franc Horvat iz Maribora. U prezbiteriju je prikazao Marijin život i smrt, a na kupoli kapele Marijinu krunidbu i uzvišenje. Glavno hodočasničko okupljanje je na praznik Marijinog uznesenja, 15. kolovoza. → Župa Zavrč Zavrč 12 / SI – 2283 Zavrč / Tel: +386 (0)2 761 55 51 110 varianta 4 ‣ etapa 4 (25 km, 8 sati) Zavrč → Drenovec → Turški Vrh → Korenjak → Paradiž → Skorišnjak → GP Zgornji Leskovec/Cvetlin Iz Zavrča krećemo desno kod škole, pored groblja i između vinograda do šume kroz koju se uspinjemo na greben. Po šljunčanoj cesti, koja se provlači između kuća naselja Hrastovec, se spuštamo do asfaltirane ceste. Idemo lijevo, a potom na obližnjem križanju desno prema centru Zavrča. Nastavljamo po cesti koja ide lijevo pored zgrade općine i penjemo se na Goričak. Hodamo isključivo po desnoj strani ceste. Lijeva strana je teritorij Republike Hrvatske. Kada dođemo do table na kojoj piše „pozor, državna meja“ skrećemo desno na šumski put. Po putu se vidi stranicu 116–128 111 penjemo do proplanka na kojem je vinograd. Prolazimo vinograd i vraćamo se u šumu kroz koju dolazimo do domaćinstva. Idemo dalje do grebenske ceste i pazimo da hodamo samo po desnoj strani ceste. Lijevi dio je već u susjednoj Hrvatskoj. Put potom prolazi pored turističke farme dalje po grebenu do rodne kuće slovenskog glumca Maksa Furijana. Uz lijevi rub kuće se penjemo do vinograda kod kojeg se na desnu stranu uspinjemo nazad na grebensku cestu do sljedeće turističke farme. Pratimo grebensku cestu do prvog križanja na kojem skrećemo desno, nizbrdo po cesti. Na lijevom zavoju napuštamo asfaltiranu cestu te se uz vinograd i kroz šumu spuštamo nazad na cestu. Samo nekoliko metara dalje dolazimo na križanje s glavnom cestom Zavrč – GP Drenovec. Krenemo lijevo po cesti, ali za nekoliko metara skrećemo desno i počinjemo se uspinjati po cesti prema naselju Turški Vrh. Iz doline Turškog potoka se po cesti penjemo na greben do brdskog naselja Turški Vrh. Na križanju se ulijevo odvaja cesta prema crkvi sv. Mohorja koja stoji uz samu granicu Slovenije i Hrvatske. Put nastavljamo po cesti desno, blago nizbrdo do kuće na adresi Turški Vrh 104 kod koje skrećemo lijevo na kolnik. On se spušta između vinograda i livada u dolinu u kojoj se nalazi domaćinstvo Habjanec. Domaćinstvo prolazimo sa lijeve strane po asfaltiranoj cesti. Isprva hodamo po dolini, a potom počinje uspon do grebena gdje ćemo skrenuti lijevo. Prolazimo između odvojenih kuća naselja Korenjak i dolazimo do križanja unutar kojega stoji lijepo uređen otok s drvenom posudom za grožđe. Skrećemo desno i po cesti se spuštamo do glavne ceste Turški Vrh – Cirkulane. Kod lovačkog doma skrećemo lijevo na stransku cestu po kojoj se penjemo do kapele u Gruškovcu. Kod kapele idemo lijevo gore, prolazimo pored odvojenih kuća, pa po grebenu do podnožja Gruškovskog Huma. Penjemo se na planinu po njenoj desnoj padini do vidikovca, gdje napuštamo asfaltiranu cestu. Idemo lijevo po cesti koja prati padinu i penjemo se do crkve sv. Florjana. Crkva stoji sa hrvatske strane državne granice. Hodamo po desnoj strani ceste do zavoja u kojem se naš put odvaja desno prema dolje. Kroz šumu se spuštamo u dolinu. Na križanju idemo lijevo po dolini do kapelice, skrećemo desno i prelazimo mostić. Prolazimo pored stambene kuće po kolniku koji ide dalje uz rub šume do doline sa strane. Po desnoj padini planine se polako penjemo na greben. Dolazimo u naselje koje nosi ime Paradiž (prijevod: Raj). Idemo po cesti desno i dolazimo do jedne kuće u tom naselju. Kod nje krećemo po cesti nizbrdo koja ide kroz šumu do križanja gdje skrećemo lijevo niz brdo. Cesta se spušta između vinograda do šumice gdje ćemo napustiti asfaltiranu cestu i kroz šumicu doći do ceste u dolini. Tu cestu samo prelazimo i nastavljamo po kolniku, uzbrdo na greben do raštrkanog naselja Pohorje. Prolazimo blizu crkve sv. Elizabete, koju domaćini zovu Špeta. Po cesti i kroz šumu dolazimo do križanja gdje se od našeg puta odvaja Bračičev put. On ide ravno po asfaltiranoj cesti, a mi idemo lijevo po šljunačnoj. Otvara nam se lijep pogled na haloške brežuljke i Ptujsko polje te Slovenske gorice u pozadini. Hodamo po cesti koja vijuga po šumovitoj padini. Po njoj dolazimo do vidi stranicu 116–128 112 domaćinstva Žutec koje stoji na grebenu koji razdvaja općine Cirkulane i Videm. Dolazimo do križanja. Cesta lijevo vodi do granice, ali mi nastavljamo desno po grebenu. Ubrzo dolazimo do drugog križanja gdje skrećemo lijevo, nizbrdo po šljunčanoj cesti. Sada se spuštamo u dolinu u kojoj se nalazi naselje Skorišnjak. Cesta isprva vijuga po travnatoj padini, a potom kroz šumu izlazimo na asfalt po kojem idemo do gospodarskog pogona u naselju Skorišnjak. Sa desne strane pogona skrećemo lijevo preko potoka prema šumovitoj padini. Penjemo se na greben po kolniku koji prvo prati padinu, a potom skreće desno u šumu. Dolazimo do raštrkanog naselja Gradišče. Idemo lijevo po grebenskoj cesti, ali ju napuštamo već na prvom križanju kada skrećemo desno dolje. Po cesti se spuštamo u dolinu i izlazimo na asfaltiranu cestu. Nalazimo se pred samim graničnim prijelazom Zgornji Leskovec/Cvetlin. Put sada ide lijevo kroz granični prijelaz, uzbrdo po cesti. Asfaltirana cesta se po serpentinama penje do graničnog grebena gdje Marijanski hodočasnički put napušta Republiku Sloveniju. Tu nam se sa desne strane priključuje zapadni krak Marijanskog hodočasničkog puta, koji teče od Graza u Austriji kroz Trate, Ptuj, Ptujsku Goru, Žetale i Gruškovje. Put se nastavlja kroz Hrvatsku, preko Cvetlina i Lepoglave do Marije Bistrice. vidi stranicu 116–128 113 Prirodne i kulturne znamenitosti KULTURNE ZNAMENITOSTI: • rodna kuća Maksa Furjana, Goričak • ruševine crkve sv. Urbana, Belski Vrh • crkva sv. Ivana Krstitelja, Gorenjski Vrh • Škečeva kapela, Gruškovec • crkva sv. Elizabete Ogrske (Špeta), Pohorje • crkva sv. Andreja, Zgornji Leskovec • crkva sv. Katarine, Cirkulane, Meje • crkva sv. Florijana, Meje rodna kuća Maksa Furjana, Goričak crkva sv. Elizabete Ogrske (Špeta), Pohorje crkva sv. Florijana, Meje 114 KONTROLNE TOČKE NA PUTU pečat se nalazi u škrinjici na objektu pečat se nalazi u objektu 1. Zgornja Velka CRKVA MARIJE SNJEŽNE Zalogajnica Snežinka, Zgornja Velka 38, SI-2213 Zgornja Velka 2. Jareninski Dol CRKVA MARIJINOG UZNESENJA Gostionica Pri lipi, Jareninski dol 19, SI-2221 Jarenina 3. Pernica Gostionica Kramberger, Pernica 4, SI-2231 Pernica 4. Malečnik CRKVA DJEVICE MARIJE NA GORCI Pizzeria Črni Baron, Malečnik 158, SI-2229 Malečnik 5. Zgornji Duplek Bar Splavar, Zgornji Duplek 5, SI-2241 Spodnji Duplek, 6. Vurberk CRKVA MARIJINOG UZNESENJA škrinjica na seoskom domu, Vurberk 93, SI-2241 Spodnji Duplek 7. Ptuj Hotel Mitra, Prešernova 6, SI-2250 Ptuj 8. Videm pri Ptuju Zalogajnica pri Treh lipah, Videm pri Ptuju 48, SI-2284 Videm pri Ptuju 9. Podlehnik CRKVA DJEVICE MARIJE škrinjica na prenoćištu Ob ribniku,, Dežno 6/a, SI-2286 Podlehnik 10. Ptujska Gora BAZILIKA MARIJE ZAŠTITINICE Župni ured Ptujska Gora, Ptujska Gora 40, SI-2323 Ptujska Gora 11. Donačka gora škrinjica na Rudijevem domu pod Donačkom gorom, Donačka gora 37 a, SI-3252 Rogatec 12. Ložno CRKVA MARIJE LORETSKE škrinjica na Izletničkoj farmi Sovič Ložno, Strmec pri Svetem Florjanu 32, SI-3252 Rogatec 13. Boč Planinarski dom na Boču, Drevenik 7, SI-3241 Podplat 14. Ljubično CRKVA ŠKAPULIRSKE MAJKE BOŽJE škrinjica kod Marijine crkve, Zbelovska Gora, SI-3215 Loče 15. Sladka Gora CRKVA ČUDOTVORNE MAJKE BOŽJE Bar Sladka gora, Sladka gora 4/a, SI-3240 Šmarje pri Jelšah 16. Šmarje pri Jelšah CRKVA MARIJINOG UZNESENJA Vialli pub, Aškerčev trg 23, SI-3240 Šmarje pri Jelšah 17. Završe pri Grobelnem CRKVA MARIJE DOBROGA SVIJETA škrinjica kod Marijine crkve, Završe pri Grobelnem, SI-3231 Grobelno 18. Botričnica CRKVA MARIJE SEDAM ŽALOSTI Gostionica Jug, Ul. skladateljev Ipavcev 18, SI-3230 Šentjur 19. Slivnica pri Celju Turistička farma Cvetka Hrastnik, Slivnica pri Celju 22/b, SI-3263 Slivnica pri Celju 20. Kalobje CRKVA MARIJINOG IMENA Gostionica Erjavec, Kalobje 17, SI-3233 Kalobje 21. Dobje pri Planini CRKVA KARMELSKE MAJKE BOŽJE Gostionica kod Urške, Dobje pri Planini 5, SI-3224 Dobje pri Planini 115 22. Planina pri Sevnici Gostionica Montparis, Planina pri Sevnici 44, SI-3225 Planina pri Sevnici 23. Zagorje CRKVA MARIJE POMOĆNICE škrinjica na domu mještana, Zagorje 47, SI-3261 Lesično 24. Kozje CRKVA MARIJINOG UZNESENJA Bar Perla, Kozje 38, SI-3260 Kozje 25. Podsreda CRKVA MAJKE BOŽJE SEDAM ŽALOSTI, (Stare gore nad Podsredom) Bar pod gradom, Podsreda 49, SI-3257 Podsreda 26. Svete gore nad Bistricom ob Sotli CRKVA MAJKE BOŽJE škrinjica kod Marijine crkve, Zagaj, SI-3256 Bistrica ob Sotli 27. Bistrica ob Sotli Gostionica Šempeter, Bistrica ob Sotli 9, SI-3256 Bistrica ob Sotli 28. Rogatec Kavana i slastičarnica kod Marije, Trg 8, SI-3252 Rogatec 29. Rogaška Slatina CRKVA MARIJINOG UZNESENJA Turizam Rogaška Slatina, Zdraviliški trg 1, SI-3250 Rogaška Slatina 30. Podčetrtek CRKVA DJEVICE MARIJE NA PIJESKU recepcija hotela Breza, Terme Olimia, Zdraviliška cesta 24, SI-3254 Podčetrtek 31. Olimje CRKVA MARIJINOG UZNESENJA Minoritski samostan, Olimje 82, SI-3254 Podčetrtek 32. Buče Bar Buče, Buče 57, SI-3255 Buče 33. Žetale CRKVA MARIJE UTJEŠNICE NA BREZJU Bar Žetale, Žetale 6, SI-2287 Žetale 34. Gornja Radgona škrinjica kod crkve sv. Petra, Maistrov trg 2, SI- 9250 Gornja Radgona 35. Rodmošci škrinjica na rodnoj kući dr. Antona Trstenjaka, Rodmošci 17, SI-9250 Gornja Radgona 36. Negova CRKVA MARIJINOG ROĐENJA Kava bar Graščak, Negova 17, SI- 9245 Spodnji Ivanjci 37. Sveta Trojica v Slovenskih goricah Gostionica na Griču, Cesta Maksa Kavčiča 2, SI-2235 Sveta Trojica v Slovenskih goricah 38. Vitomarci Bar Cobra, Vitomarci 74, SI- 2255 Vitomarci 39. Juršinci Bar Kaučič, Juršinci 11, SI- 2256 Juršinci 40. Polenšak CRKVA MARIJINOG NAVIJEŠTENJA škrinjica na Gostionici Šegula, Polenci 41, SI- 2257 Polenšak 41. Gorišnica škrinjica kod Dominikovog domaćinstva, Gorišnica 54, SI-2272 Gorišnica 42. Zavrč CRKVA MARIJINOG UZNESENJA Zalogajnica Gregurec, Zavrč 8, SI-2283 Zavrč 43. Drenovec Turistička farma Pungračič, Drenovec 7, SI-2283 Zavrč 44. Paradiž škrinjica na domaćinstvu Bratušek, Paradiž 60, SI-2282 Cirkulane 45. Sveti Avguštin škrinjica kod domaćinstva Šmigoc, Velika Varnica 20, SI-2285 Zgornji Leskovec 116 TURISTIČKE INFORMACIJE PRENOĆIŠTE GOSTIONICA TURISTIČKA FARMA VINSKI PODRUM INFO CENTAR VARIjANTA 1 ETAPA 1 • Zasebne sobe Galunič Tanja, Slovenska ulica 13, SI-2212 Šentilj, tel: 00386 (0)40 467 048 • Gostilna Šiker, Močna 7, SI-2231 Pernica, tel: 00386 (0)2 720 59 21, E-mail: [email protected], Web: www.siker.si • Gostilna Pauman, Pesniški dvor 9, SI-2211 Pesnica pri Mariboru, tel: 386 (0)2 640 00 01 • Okrepčevalnica Snežinka, Pesnica Pri Mariboru 59 d, SI-2211 Pesnica pri Mariboru, tel: 00386 (0)2 653 24 41 • Gostilna in vinoteka Žmavc, Spodnji Jakobski dol 2, SI-2222 Jakobski dol, tel: 00386 (0)41 609 020 • Gostilna Pri lipi, Jareninski dol 19, SI-2221 Jarenina, tel: 00386 (0)70 297 692 • Pizzeria Branko, Jareninski dol 64, SI-2221 Jarenina, tel: 00386 (0)2 640 52 21 • Gostilna Frajgraba, Vodole 1, SI-2229 Malečnik, tel: 00386 (0)2 473 24 03, E-mail: [email protected], Web: www.frajgraba.si • Turistična kmetija Joannes, Vodole 34, SI-2229 Malečnik, tel: 00386 (0)2 473 21 02, E-mail: [email protected] • Turistična kmetija Bračko, Vodole 5, SI-2229 Malečnik, tel: 00386 (0)2 473 24 44, E-mail: [email protected] • Turistična kmetija Emil, Vodole 23, SI-2229 Malečnik, tel: 00386 (0)2 473 00 96 • Izletniška kmetija Skupek, Polički vrh 29, SI-2221 Jarenina, tel: 00386 (0)2 641 00 07 • Izletniška kmetija Kozar, Ložane 5, SI-2231 Pernica, tel: 00386 (0)2 640 68 41 • Izletniška kmetija Pavalec, Vukovski vrh 5, SI-2221 Jarenina, tel: 00386 (0)2 641 26 01 • Družinska kmetija Protner, Dragučova 65, SI-2229 Malečnik, tel: 00386 (0)2 473 03 92, E-mail: [email protected] • Turizem-vinarstvo Mak, Vodole 3 a, SI-2229 Malečnik, tel: 00386 (0)2 473 20 06 • Vinarstvo in turizem Markuš, Malečnik 255, SI-2229 Malečnik, tel: 00386 (0)2 473 03 38, E-mail: [email protected], Web: www.turizemmarkus.com • Turistična kmetija Valentan, Vodule 36, SI-2229 Malečnik, tel: 00386 (0)2 473 05 18, E-mail: [email protected] 117 • Klet Pesnica, Pesnica pri Mariboru, SI-2211 Pesnica pri Mariboru, tel: 00386 (0)2 654 42 70 • Vinska klet Dveri pax, Polički vrh 1, SI-2221 Jarenina, tel: 00386 (0)2 644 00 82, E-mail: [email protected], Web: www.dveri-pax.com • Turistično informacijski center Maribor, Partizanska cesta 6 a, SI-2000 Maribor, tel: 00386 (0)2 234 66 11, E-mail: [email protected], Web: www.maribor-pohorje.si • Zavod za turizem Maribor, Partizanska cesta 47, SI-2000 Maribor, tel: 00386 (0)2 234 66 00, E-mail: [email protected], Web: www.maribor-pohorje.si • Hiša Stare trte, Vojašniška ulica 8, SI-2000 Maribor, tel: 00386 (0)2 251 51 00, E-mail: [email protected] ETAPA 3 • Gostilna in pizzeria Johana, Dvorjane 92, SI-2241 Spodnji Duplek, tel: 00386 (0)2 681 00 23 • Terme Ptuj, Pot v toplice 9, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 749 41 00, E-mail: [email protected], Web: www.terme-ptuj.si • Garni hotel Mitra, Prešernova ulica 6, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 787 74 55, E-mail: [email protected], Web: www.hotel-mitra.si • Grand hotel Primus, Pot v toplice 9, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 749 41 00, E-mail: [email protected], Web: www.terme-ptuj.si • Park hotel Ptuj, Prešernova ulica 38, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 749 33 00, E-mail: [email protected], Web: www.parkhotel-ptuj.si • Hotel Poetovio, Vinarski trg 5, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 779 82 00, E-mail: [email protected], Web: www.memoria.si • Mladinsko prenočišče Eva (youth hostel), Jadranska ulica 22, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)31 667 606, E-mail: [email protected], Web: www.hostel-ptuj.si • Mladinsko prenočišče Kurent (youth hostel), Osojnikova 9, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 771 08 14, E-mail: [email protected], Web: www2.arnes.si/~ljcsod1/domovi/yhptuj/index.htm • Hotel in restavracija Roškar***, Hajdoše 43 c, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 782 32 01, E-mail: [email protected], Web: www.hotelroskar.com • Gostišče s prenočišči Pri Tonetu Svenšku, Zadružni trg 13, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 788 56 83, E-mail: [email protected] • Zasebne sobe Panorama**, Maistrova ulica 19, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 787 75 70, E-mail: [email protected], Web: www.krapsa.si • Zasebne sobe Žiga, Panonska ulica 1, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 748 16 83, E-mail: [email protected], Web: www.prenocisca-ziga.com • Zasebne sobe in apartmaji Šilak***, Dravska ulica 13, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 787 74 47, E-mail: [email protected], Web: www.rooms-silak.com • Zasebne sobe Stijakovič**, Rimska ulica 9, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 783 64 91, E-mail: [email protected], Web: www.zimmer-stijakovic.si • Apartma Nodus, Pot v toplice 9, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)70 827 160 • Kamp Terme Ptuj, Pot v toplice 9, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 749 45 80, E-mail: [email protected], Web: www.terme-ptuj.si • Gostilna in pizzeria Johana, Dvorjane 92, SI-2241 Spodnji Duplek, tel: 00386 (0)2 681 00 23 118 • Gostilna Ribič, Dravska ulica 9, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 749 06 35, E-mail: [email protected] • Gostilna Čelan, Slovenja vas 30, SI-2251 Ptuj, tel: 00386 (0)2 788 56 00 • Hiša kulinarike Grabar, Rabelčja vas 15, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 778 21 40 • Gostilna Pri pošti, Ulica heroja Lacka 6, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 787 74 72 • Gostilna Perutnina Ptuj, Novi trg 2, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 749 06 22 • Gostilna Amadeus, Prešernova ulica 36, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 771 70 51 • Gostilna Rozika, Slomškova ulica 7, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 748 10 86 • Restavracija Pomaranča, Ob Dravi 3 a, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 778 00 28, E-mail: [email protected], Web: www.pomaranca.si • Restavracija Gastro, Rajšpova ulica 16, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 787 59 90 in 00386 (0)2 787 59 91, E-mail [email protected] • Restavracija Zila, Pot v toplice 9, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 782 78 21 • Mehiška restavracija Poncho, Rogozniška cesta 20, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 780 62 90 • Kitajska restavracija Kitajski vrt, Dravska ulica 7, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 776 14 51, E-mail: [email protected] • Pizzeria Slonček, Prešernova ulica 19, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 776 13 11 • Pizzeria-Pub Evropa, Mestni trg 2, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 771 02 35 • Pizzeria Beli vitez, Mlinska cesta 7, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 782 12 21 • Pizzeria Marakuja, Vošnjakova ulica 7, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 748 19 30 • Okrepčevalnica-pivnica Zlatorog, Slomškova ulica 20, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 771 17 31 • Zvezda grill, Cvetkov trg 6, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 787 22 92, • Ptujska klet, Vinarski trg 1, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 787 98 10, E-mail: [email protected], Web: www.ptujska-klet.si • Turistično informacijski center Ptuj, Slovenski trg 5, SI-2250 Ptuj, tel: 00386 (0)2 779 60 11, E-mail: [email protected], Web: www.ptuj.si ETAPA 4 • Gostišče Majolka, Jurovci 1 b, SI-2284 Videm pri Ptuju, tel: 00386 (0)2 764 21 11, E-mail: [email protected], Web: www.gostisce-majolka.com • Gostišče Pri treh lipah, Videm pri Ptuju 48, SI-2284 Videm pri Ptuju, tel: 00386 (0)2 764 14 81 • Penzion Rekreacijski center Dravinja, Dravinjski vrh 4 d, SI-2284 Videm pri Ptuju, tel: 00386 (0)2 764 89 61, E-mail: [email protected], Web: www.dravinja.si • Gostišče-Penzion Ob ribniku, Dežno 6 a, SI-2286 Podlehnik, tel: 00386 (0)2 788 44 00, E-mail: [email protected], Web: www.penzion-podlehnik.si • Apartmaji Tisa, Ptujska Gora 32, SI-2323 Ptujska Gora, tel: 00386 (0)2 793 66 41, E-mail: [email protected] • Turistična kmetija Korpič, Dravci 4, SI-2284 Videm pri Ptuju, tel: 00386 (0)2 764 28 81, E-mail: [email protected] • Okrepčevalnica Vrček, Soviče 5 a, SI-2284 Videm pri Ptuju, tel: 00386 (0)2 764 50 51, E-mail: [email protected], Web: www.vrcek.si • Gostilna Marčič-Dolinca, Majšperk 94, SI-2322 Majšperk, tel: 00386 (0)2 795 20 10, Web: www.gostilna-dolinca-sp.si 119 • Gostilna Pri kostanju, Sela 29, SI-2324 Lovrenc na Dravskem Polju, tel: 00386 (0)2 781 12 01 • Gostilna Pri Katri, Lovrenc na Dravskem polju 5, SI-2324 Lovrenc na Dravskem Polju, tel: 00386 (0)2 790 00 88 • Gostilna Pri Lipi, Lovrenc na Dravskem polju 11, SI-2324 Lovrenc na Dravskem Polju, tel: 00386 (0)2 790 01 51 • Okrepčevalnica Din-Don, Lešje 26, SI-2322 Majšperk, tel: 00386 (0)2 794 97 21 • Okrepčevalnica Gajser, Majšperk 23, SI-2322 Majšperk, tel: 00386 (0)2 794 45 91 • Turistično informacijski center Ptujska Gora, Ptujska Gora 36, SI-2323 Ptujska Gora, tel: 00386 (0)2 794 00 27, E-mail: [email protected] ETAPA 5 • Rudijev dom pod Donačko goro, Donačka gora 37 a, SI-3252 Rogatec, tel: 00386 (0)3 582 79 79, E-mail: [email protected] • Okrepčevalnica Dolina Winetou, Zgornja Sveča 17 b, SI-2322 Majšperk, tel: 00386 (0)2 794 39 31 • Pizzeria Špajza, Breg 21 a, SI-2322 Majšperk, tel: 00386 (0)2 795 00 55, E-mail: [email protected], Web: www.picerija-spajza.si • Gostišče Pod goro, Donačka gora 13, SI-3252 Rogatec, tel: 386 (0)3 582 73 48, E-mail: [email protected], Web: www.podgoro.com • Turistična kmetija Golob, Kupčinji vrh 2, SI-2289 Stoperce, tel: 00386 (0)2 761 08 50 • Turistična Kmetija Lončarič, Jelovice 16, SI-2322 Majšperk, tel: 00386 (0)2 793 00 10, Web: www.multimnm.net/Bolfenk/index.html • Rudijev dom pod Donačko goro, Donačka gora 37 a, SI-3252 Rogatec, tel: 00386 (0)3 582 79 79, E-mail: [email protected] • Turistično informacijski center Rogatec, Trg 22, SI-3252 Rogatec, tel: 386 (0)3 810 72 86, E-mail: [email protected], Web: www.rogaska-tourism.com ETAPA 6 • Turistična kmetija Marjanca, Spodnja Kostrivnica 5, SI-3241 Podplat, tel: 00386 (0)40 625 705, E-mail: [email protected], Web: www.tk-marjanca.net • Planinski dom na Boču, Drevenik 7, SI-3241 Podplat, tel: 00386 (0)3 582 46 17, E-mail: [email protected] • Planinski dom Velikonočnica, kontaktna oseba: Jože Erjavec, tel: 00386 (0)40 608 474 • Gostilna Grunt, Strmec pri Svetem Florjanu 2 a, SI-3252 Rogatec, tel: 00386 (0)3 810 70 78, E-mail: [email protected], Web: www.gostilna-grunt.si • Gostilna Štorman, Rogaška cesta 1, SI-3240 Šmarje pri Jelšah, tel: 00386 (0)3 817 11 00, E-mail: [email protected], Web: www.storman.si • Pizzeria Štravs, Celjska cesta 43, SI-3240 Šmarje pri Jelšah, tel: 00386 (0)3 817 11 55, E-mail: [email protected] • Restavracija Zadružnik, Obrtniška 2, SI-3240 Šmarje pri Jelšah, tel: 00386 (0)3 818 18 44, E-mail: [email protected] • Pivnica Lipnik, Rogaška cesta 23, SI-3240 Šmarje pri Jelšah, tel: 00386 (0)3 582 15 32 120 • Izletniška kmetija Sovič Ložno, Strmec pri Svetem Florjanu 32, SI-3252 Rogatec, tel: 00386 (0)40 237 754 • Turistična kmetija Ogrizek, Zgornji Gabernik 13, SI-3241 Podplat, tel: 00386 (0)3 582 43 02, E-mail: [email protected], Web: www.freeweb.siol.net/fogrizek • Turistična kmetija Mijošek, Zgornje Negonje 43, SI-3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)41 386 510, E-mail: [email protected], Web: www.mijosek.com • Vinogradniško Turistična kmetija Zorin, Lovnik 4, SI-2319 Poljčane, tel: 00386 (0)2 829 05 10 • Turistična kmetija Lovrenčič, Domačija Debelak, Lovnik 11, SI-2319 Poljčane, tel: 00386 (0)2 829 04 60, E-mail: [email protected] • Izletniška kmetija »Smoletova gorca«, Polžanska vas 9, SI-3240 Šmarje pri Jelšah, tel: 00386 (0)3 582 42 70 • Turistično informacijski center Rogatec, Trg 22, SI-3252 Rogatec, tel: 386 (0)3 810 72 86, E-mail: [email protected], Web: www.rogaska-tourism.com • Turistično informativni center Slovenska Bistrica, Trg svobode 17, SI-2310 Slovenska Bistrica, tel: 00386 (0)2 843 08 10, E-mail: [email protected], Web: www.tic-sb.si • Turistično informativni center Šmarje pri Jelšah, Aškerčev trg 24, SI-3240 Šmarje pri Jelšah, tel: 00386 (0)3 810 12 64, E-mail: [email protected], Web: www.smarje.si • Javni zavod Turizem Rogaška Slatina, Zdraviliški trg 1, SI-3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 44 14, E-mail: [email protected], Web: www.rogaska-tourism.com ETAPA 7 • Hotel Žonta, Cesta Valentina Orožna 4, SI-3230 Šentjur, tel: 386 (0)3 746 12 50, E-mail: [email protected], Web: www.zonta-sp.si • Gostišče in prenočišča Bohorč, Ulica Dušana Kvedra 44, SI-3230 Šentjur, tel:00386 (0)3 746 14 30, E-mail: [email protected], Web: www.gostisce-bohorc.com • Gostilna Pri Ahacu, Stopče 31, SI-3231 Grobelno, tel: 00386 (0)3 746 66 46, E-mail: [email protected],Web: www.priahacu.si • Gostilna Jug, Ulica skladateljev Ipavcev 18, SI-3230 Šentjur, tel: 00386 (0)3 749 23 10, E-mail: [email protected] • Gostilna Kajzler, Ulica skladateljev Ipavcev 7, SI-3230 Šentjur, tel: 00386 (0)70 413 441 • Pizzeria Osmica, Ulica Dušana Kvedra 12, SI-3230 Šentjur, tel: 00386 (0)59 020 033 • Izletniški turizem Jezovšek, Spodnje Selce 5, SI-3231 Grobelno, tel: 00386 (0)3 579 41 23, E-mail: [email protected] • Turistično informativni center Šentjur, Ulica skladateljev Ipavcev 17, SI-3230 Šentjur, tel: 00386 (0)3 749 25 23, E-mail: [email protected], Web: www.turizem-sentjur.com ETAPA 8 • Apartmaji in prenočišča Salobir Franc, Dobje pri Planini 5 c, SI-3224 Dobje pri Planini, tel: 00386 (0)3 579 61 83 121 • Kozjanska domačija, Ravno 13, SI-3224 Dobje pri Planini, tel: 00386 (0)41 340-619, E-mail: [email protected], Web: www.kozjanska-domacija.si • Gostišče Montparis, Planina pri Sevnici 44, SI-3225 Planina pri Sevnici, tel: 00386 (0)3 748 10 10, E-mail: [email protected], Web: www.montparis.com • Pizzeria Zanzibar, Cesta Kozjanskega odreda 87, SI-3230 Šentjur, tel: 00386 (0)3 749 19 63 • Gostilna Erjavec, Kalobje 17, SI-3233 Kalobje, tel: 00386 (0)3 579 50 46 • Gostilna Pri Urški, Dobje pri Planini 5, SI-3224 Dobje pri Planini, tel: 00386 (0)3 579 61 85 • Gostilna Pri Olgi, Dobje pri Planini 3, SI-3224 Dobje pri Planini, tel: 00386 (0)3 579 61 43 • Turistična kmetija Cvetka Hrastnik, Slivnica pri Celju 22 b, SI-3263 Gorica pri Slivnici, tel: 00386 (0)2 579 31 28 • Turistična kmetija Žurej, Javorje 32, SI-3263 Gorica pri Slivnici, tel: 00386 (0)3 579 31 80 • Občine Dobje, Dobje pri Planini 26, SI-3224 Dobje pri Planini, tel: 00386 (0)3 746 60 30, E-mail: [email protected] ETAPA 9 • Motel Ribnik, Kozje 50 a, SI-3260 Kozje, tel: 00386 (0)3 809 03 40 • Apartmaji Slovensko – bavarska hiša, Podsreda 36, SI-3257 Podsreda, tel: 00386 (0)3 800 71 00, E-mail: [email protected], Web: www.kozjanski-park.si • Turistično ekološko društvo Kovač, Šentvid pri Planini 12, SI-3225 Planina pri Sevnici, tel: 00386 (0)3 748 10 70 • Gostilna Pri Švajgerju, Kozje 138, SI-3260 Kozje, tel: 00386 (0)3 809 04 10 • Piršev izletniški turizem, Zdole 15, SI-3260 Kozje, tel: 00386 (0)3 5 801 176, E-mail: [email protected] • Turistično informativni center Kozje, Kozje 49, SI-3260 Kozje, tel: 00386 (0)3 580 13 36, E-mail: [email protected], Web: www.tic-kozje.si • Javni zavod Kozjanski park, Podsreda 45, SI-3257 Podsreda, tel: 00386 (0)3 800 71 00, E-mail: [email protected], Web: www.kozjanski-park.si ETAPA 10 • Turistična kmetija Klet Trebče, Trebče 82 a, SI-3256 Bistrica ob Sotli, tel: 00386 (0)3 580 40 65, E-mail: [email protected] • Strelišče – Gals Krkač, Kunšperk 19, SI-3256 Bistrica ob Sotli, tel: 00386 (0)3 809 41 20, E-mail: [email protected] • Gostilna Šempeter, Bistrica ob Sotli 9, SI-3256 Bistrica ob Sotli, tel: 00386 (0)3 580 42 22, E-mail: [email protected], Web: www.sem5er.com • Izletniška in turistična kmetija Bratuša, Črešnjevec ob Bistrici 5, SI-3256 Bistrica ob Sotli, tel: 00386 (0)3 580 42 14, E-mail: [email protected] 122 • Kmetija Marof, Bistrica ob Sotli 31, SI-3256 Bistrica ob Sotli, tel: 00386 (0)51 607 037, E-mail: [email protected], Web: www.marof.net • Turistično društvo Bistrica ob Sotli, Bistrica ob Sotli, SI-3256 Bistrica ob Sotli, E-mail: [email protected], Web: www.td.bistricaobsotli.si VARIjANTA 2 ETAPA 5 • Villa Dona, Donačka gora 4 b, 3252 Rogatec, tel: 00386 (0)3 810 71 10, E-mail: [email protected] • Gostišče Pod goro, Donačka gora 13, 3252 Rogatec, tel: 386 (0)3 582 73 38, E-mail: [email protected], Web: www.podgoro.com • Gostišče Jutriša, Ceste 80, 3252 Rogatec, tel: 00386 (0)3 582 70 70, E-mail: [email protected],Web: www.gostisce-jutrisa.si • Terme SPA Rogaška, d.d. (Grand hotel Rogaška****Superior, Hotel Slovenija****, Hotel Styria****, Hotel Strossmayer****, Grand Slam Hotel***), Zdraviliški trg 12, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 811 20 00, E-mail: tajnistvo@ terme-rogaska.si, [email protected], hotel.slovenija@terme-rogaska. si Web: www.terme-rogaska.si • Hotel Aleksander*****, Zdraviliški trg 3, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 812 28 00, E-mail: [email protected], Web: www.hotel-aleksander.com • Grand hotel Sava****Superior in Hotel Zagreb****, Zdraviliški trg 6, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 811 40 00, E-mail: [email protected], Web: www.rogaska.si • Hotel in restavracija Slatina***, Celjska cesta 6, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 818 41 00, E-mail: [email protected], Web: www.hotelslatina.com • Minimotel Mijošek***, Celjska cesta 36 a, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 36 50, E-mail: [email protected] • Vila Zlatorog***, Ulica XIV. divizije 22, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)41 639 770, E-mail: [email protected], Web: www.m-kabinet.si/vilazlatorog • Apartmaji Vila Golf**, Celjska cesta 8, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 019 02 00 • Apartma Park hotel Rogaška***, Zdraviliški trg 7, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 819 23 85, E-mail: [email protected], Web: www.oranzno-poletje.com • Apartma Ljubljanski dom***, Zdraviliški trg 2, 3250 Rogaška Slatina, tel.: 00386 (0)3 819 23 85, E-mail: [email protected], Web: www.oranzno-poletje.com • Apartma Pak***, Mladinska ulica 3, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 47 01, E-mail: [email protected], Web: www.apartma-pak.si • Apartma Herček Marija***, Strma cesta 7, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 66 03, E-mail: [email protected], Web: www.apartma-hercek.si • Apartma MD, Bastašič***, Vid Ivanuševa ulica 6, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 39 84, E-mail: [email protected] • Apartmaji Zore Ungar***, Stritarjeva ulica 3, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 33 19 • Počitniška hiša Boty****, Pod Bellevujem 29, 3250 Rogaška Slatina, tel.: 00386 (0)41 613 769, E-mail: [email protected] 123 • Počitniški dom ZDUS Rogaška***, Ulica XIV. divizije 14, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 818 29 50, E-mail: [email protected], Web: www.zdusrogaska.si • Dom Vita***, Spodnje Sečovo 33, 3250 Rogaška Slatina, tel.: 00386 (0)3 581 49 44, E-mail: [email protected], Web: www.vitaingrid.com • Zasebne sobe Kvesić***, Šlandrova ulica 44, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 38 18, E-mail: [email protected], Web: www.rogaska-slatina.com • Rudijev dom pod Donačko goro, Donačka gora 37 a, 3252 Rogatec, tel: 00386 (0)3 582 79 79, E-mail: [email protected] • Restavracija Gastro, Ceste 54, 3252 Rogatec, tel: 00386 (0)3 620 98 66, E-mail: [email protected], Web: www.gastcom.net • Okrepčevalnica Ham Ham, Tepešev graben 1, 3252 Rogatec, tel: 00386 (0)3 582 72 42 • Gostišče Jurg, Male Rodne 20 a, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 47 88, E-mail: [email protected], Web: www.gostiscejurg.si • Gostišče Pri treh ribnikih, Celjska cesta 62, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 43 48, E-mail: [email protected] • Gostilna Janezov hram, Kidričeva ulica 44, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 39 57, E-mail: [email protected] • Gostilna Guter – Ferme Vera, Kidričeva ulica 60, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 55 70 • Restavracija Kaiser, Zdraviliški trg 6, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 811 47 10, E-mail: [email protected], Web: www.restavracija-kaiser.si • Restavracija Kovač, Prvomajska ulica 20 a, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 45 30, E-mail: [email protected] • Restavracija in pizzeria Bohor, Kidričeva ulica 23, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 41 00, E-mail: [email protected] • Restavracija in pizzeria Keros, Tržišče 12 a, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 818 23 16, E-mail: [email protected] • Restavracija in pizzeria Attems, Zdraviliški trg 22, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)51 200 600, E-mail: [email protected] • Turistično izletniška kmetija Perkovič, Tržaški hrib 20, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 46 34, E-mail: [email protected], Web: www.perkovic.si • Izletniška kmetija Jus, Cerovec pod Bočem 3, 3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 33 81 • Turistično informacijski center Rogatec, Trg 22, SI-3252 Rogatec, tel: 386 (0)3 810 72 86, E-mail: [email protected], Web: www.rogaska-tourism.com • Javni zavod Turizem Rogaška Slatina, Zdraviliški trg 1, SI-3250 Rogaška Slatina, tel: 00386 (0)3 581 44 14, E-mail: [email protected], Web: www.rogaska-tourism.com ETAPA 6 • Apartmaji in sobe Helena Kocjančič, Sodna vas 25, SI-3253 Pristava pri Mestinju, tel: 00386 (0)3 582 35 89, E-mail: [email protected], Web: www.apartmaji-kocjancic.si • Apartma Lara, Cmereška Gorca 12 a, SI-3253 Pristava pri Mestinju, tel: 00386 (0)3 582 31 21, E-mail: [email protected], Web: www.apartma-lara.com 124 • Terme Olimia d.d. (Wellness Hotel Sotelia****, Hotel Breza****, Aparthotel Rosa****,apartmajsko naselje Vas Lipa***, kamp Natura*****), Zdraviliška cesta 24, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 829 70 00, E-mail: [email protected], Web: www.terme-olimia.com • Hotel Jasmin, Zdraviliška cesta 5, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 812 05 00, E-mail: [email protected], Web: www.jasmin.si • Domačija Jelenov greben, Olimje 90, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 582 90 46, E-mail: [email protected], Web: www.jelenov-greben.si • Domačija Mlaker, Trška cesta 98, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 810 92 10, E-mail: [email protected], Web: www.i-t.si • Domačija Haler, Olimje 6, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 812 12 00, E-mail: [email protected], Web: www.haler-sp.si • Domačija Amon, Olimje 24, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 818 24 80, E-mail: [email protected], Web: www.amon.si • Aparthotel in restavracija Barbara, Zdraviliška cesta 27 a, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)51 341 319, E-mail: [email protected], Web: www.aparthotel-barbara.si • Gostišče Ciril-Hostelling, Zdraviliška cesta 10, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 582 91 09, E-mail: [email protected], Web: www.ciril-youthhostel-bc.si • Apartma Seba, Trška cesta 47, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 582 35 89, E-mail: [email protected] • Apartmaji Sole, Zdraviliška cesta 12, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)31 888 500, E-mail: [email protected], Web: www.sole.tc • Kavarna Olimje, Olimje 79, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)41 513 401, E-mail: [email protected], Web: www.kavarna-olimje.com • Turistična kmetija Bizjak 3jabolka, Orehovec 3, SI-3253 Pristava pri Mestinju, tel: 00386 (0)3 810 30 50, E-mail: [email protected], Web: www.turisticna-bizjak.com • Turistična kmetija Mraz, Olimje 19, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 582 90 91 • Kamp Natura*****, Zdraviliška cesta 24, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 829 70 00, E-mail: [email protected], Web: www.terme-olimia.com • Terme Olimia d.d. (Gostišče Lipa, Restavracija Gratiola hotela Sotelia****), Zdraviliška cesta 24, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 829 70 00, E-mail: [email protected], Web: www.terme-olimia.com • Turistična kmetija Grobin, Sodna vas 11, SI-3253 Pristava pri Mestinju, tel: 00386 (0)3 810 30 15 • Izletniška kmetija »Gorca pri Krašu«, Spodnje Tinsko 13, SI-3223 Loka pri Žusmu, tel: 00386 (0)31 642 442 • Izletniška kmetija Založnik, Orehovec 6, SI-3223 Loka pri Žusmu, tel: 00386 (0)3 810 30 66 • Turistična kmetija Jakopina, Olimje 75, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 582 90 93 • Hiša vin Emino, Imeno 84, SI-3254 Podčetrtek, tel.: 00386 (0)3 818 38 82, E-mail: [email protected], Web: www.kz-smarje.si • Turizem Podčetrtek, Škofja Gora 1, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 810 90 13, E-mail: [email protected], Web: www.turizem-podcetrtek.si 125 ETAPA 7 • Turistična kmetija Klet Trebče 3jabolka, Trebče 82 a, SI-3256 Bistrica ob Sotli, tel: 00386 (0)3 580 40 65, E-mail: [email protected] • Strelišče – Gals Krkač, Kunšperk 19, SI-3256 Bistrica ob Sotli, tel: 00386 (0)3 809 41 20, E-mail: [email protected] • Domačija Stiplošek – Jožetov grič, Sela 27, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 580 55 21, E-mail: [email protected] • Gostilna Virštanj – Banovina, Virštanj 17, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 809 55 06 • Gostilna Šempeter, Bistrica ob Sotli 9, SI-3256 Bistrica ob Sotli, tel: 00386 (0)3 580 42 22, E-mail: [email protected], Web: www.sem5er.com • Turistična kmetija Gubenšek, Virštanj 1, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 580 55 89, E-mail: [email protected] • Domačija Štraus-Kramer, Virštanj 3, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 580 56 09, E-mail: [email protected] • Turistična kmetija »Velbana gorca« Toplišek, Gostinca 18, SI-3261 Lesično, tel: 00386 (0)3 580 55 40, E-mail: [email protected] • Domačija Volavšek »Pri Škorcu«, Verače 9, SI-3254 Podčetrtek, tel: 00386 (0)3 580 55 13, E-mail: [email protected] • Izletniška in turistična kmetija Bratuša, Črešnjevec ob Bistrici 5, SI-3256 Bistrica ob Sotli, tel: 00386 (0)3 580 42 14, E-mail: [email protected] • Kmetija Marof, Bistrica ob Sotli 31, SI-3256 Bistrica ob Sotli, tel: 00386 (0)51 607 037, E-mail: [email protected], Web: www.marof.net • Turistično društvo Bistrica ob Sotli, Bistrica ob Sotli, SI-3256 Bistrica ob Sotli, E-mail: [email protected], Web: www.td.bistricaobsotli.si VARIjANTA 3 ETAPA 5 • Turistična kmetija Bubnjar – Loperski (Seosko domačinstvo Bubnjar – Loperski), Jazbina Cvetlinska 166, 42255 Cvetlin, Hrvaška tel: 00385 (0)42 705 051, 00385 (0)99 6928 807 • Izletniška kmetija Kodrič, Kočice 63, 2287 Žetale, tel: 00386 (0)31 510 204, E-mail: [email protected] • Izletniška kmetija Bedenik, Žetale 24, 2287 Žetale, tel: 386 (0)2 769 22 41, E-mail: [email protected] • Vinogradništvo Vaupotič – Cestnik, Sedlašek 97 a, 2286 Podlehnik, tel: 00386 (0)2 768 08 01 • Turistično društvo Žetale, Žetale 1, 2287 Žetale, tel: 00386 (0)2 765 30 10, E-mail: [email protected], [email protected], Web: www.td-zetale.net 126 VARIjANTA 4 ETAPA 1 • Prenočišča »Sonček« Mihalič - Maček, Ulica Moše Pijade 6, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 561 17 03 • Prenočišča Rožman, Grajska cesta 21, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 561 11 66 • Penzion Petelin, Čolnikov trg 1, SI-2234 Benedikt, tel: 00386 (0)2 703 14 27, E-mail: [email protected], Web: www.penzionpetelin.si • Apartmajska hiša Rajšp, Breznikova cesta 23, SI-2234 Benedikt, tel: 00386 (0)31 833 158, E-mail: [email protected], www.apartmaji-rajsp.com • Gostilna Na Griču, Cesta Maksa Kavčiča 2, SI-2235 Sveta Trojica v Slovenskih goricah, tel: 00386 (0)40 163 090, E-mail: [email protected], Web: www.gostilnanagricu.com • Turistična nastanitvena kmetija Borko, Črešnjevci 9, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 561 13 79, E-mail: [email protected] • Turistična kmetija Trplan, Črešnjevci 229, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 562 11 38 • Kmečki turizem Pri Alenki, Gornji Ivanjci 21, SI-9245 Spodnji Ivanjci, tel: 00386 (0)2 560 90 90, E-mail: [email protected], Web: www.pri-alenki.si • Turistična kmetija Kaučič – gostišče, Trstenik 21, SI-2234 Benedikt, tel: 00386 (0)2 703 60 23, E-mail: [email protected], Web: www.turisticnakmetija-kaucic.com • Turistična kmetija Senekovič, Trstenik 20, SI-2234 Benedikt, tel: 00386 (0)2 703 14 65 • Restavracija M Šmid, Partizanska cesta 42, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 561 12 20, E-mail: [email protected], Web: www.restavracija-smid.com • Gostilna Adanič, Mele 27 a, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 562 11 78, E-mail: [email protected], Web: www.gostilnaadanic-mk.si • Gostilna Ajda, Ptujska cesta 14, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 564 95 20 • Pizzeria Kostanj, Ptujska cesta 45, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 562 13 70 • Gostilna Suzana, Kerenčičeva ulica 5, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 561 12 21 • Pizzeria Potač, Trg svobode 19, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 564 10 40 • Restavracija, kavarna in bar Ciconia, Lackova ulica 22, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 460 95 30, E-mail: [email protected], Web: www.ciconia.si • Pizzeria in špageterija Casa del Nonno, Ciril Metodova 1, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)59 143 946 • Gostilna Mencinger, Črešnjevci 96, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 561 12 41 • Gostilna Šenekar, Spodnji Ivanjci 9, SI-9245 Spodnji Ivanjci, tel: 00386 (0)2 560 11 27 • Pizzeria Lekežič, Čolnikov trg 19, SI-2234 Benedikt, tel: 00386 (0)2 703 60 50 • Okrepčevalnica, pizzeria, fast food Trsek, Radgonska cesta 8, SI-2234 Benedikt, tel: 00386 (0)2 720 55 03, E-mail: [email protected] • Gostilna pri Sveti Trojici Vogrin, Trojiški trg 7, SI-2235 Sveta Trojica v Slovenskih goricah, tel: 00386 (0)2 720 57 00 • Gočovski dvorec-Štajerska hiša kulinarike, Gočova 38 a, SI-2235 Sveta Trojica v Slovenskih goricah, tel: 00386 (0)2 720 10 53, E-mail: [email protected], Web: www.shk.si 127 • Turistična kmetija Roškar, Lastomerci 25, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 564 95 75, E-mail: [email protected], Web: www.turisticna-kmetija.si • Kmetija Fleisinger, Spodnji Ivanjci 31, SI-9245 Spodnji Ivanjci, tel: 00386 (0)41 942 132 • Turistična kmetija Adela, Stavešinski Vrh 31, SI-9245 Spodnji Ivanjci, tel.: 00386 (0)51 370 417 • Vinske kleti Radgonske gorice (šampanjska, buteljčna klet, Zakladnica arhivskih penin), Radgonske gorice d.d, Jurkovičeva 5, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 564 85 10, Web: www.radgonske-gorice.si • Turistično informacijski center Gornja Radgona, Kerenčičeva 16, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 564 82 40, E-mail: [email protected], Web: www.tic-radgona.si • Zavod za kulturo, turizem in promocijo Gornja Radgona, Partizanska ulica 11, SI-9250 Gornja Radgona, tel: 00386 (0)2 564 89 07, E-mail: infokultprotur.si, Web: www.kultprotur.si ETAPA 2 • Gostišče pri Antonu, Cerkvenjak 28, SI-2236 Cerkvenjak, tel: 00386 (0)2 729 50 50, E-mail: [email protected], Web: www.gostiscepriantonu.com • Trgovina & gostinstvo Ploj, Smolinci 88, SI-2236 Cerkvenjak, tel. 00386 (0)2 703 42 93, E-mail: [email protected], Web: www.gostinstvo-ploj.net • Hotel in restavracija Botra, Gorišnica 28, SI-2272 Gorišnica, tel: 00386 (0)2 743 11 10, E-mail: [email protected], Web: www.botra.si • Izletniška kmetija Breznik, Komarnica 4, SI-2236 Cerkvenjak, tel: 00386 (0)2 703 41 33, E-mail: [email protected], Web: www.turizembreznik.si • Turistična kmetija Firbas, Cogetinci 60, SI-2236 Cerkvenjak, tel: 00386 (0)2 703 50 90, E-mail: [email protected], Web: www.firbas.com • Turistična kmetija Toplak, Juršinci 21, SI-2256 Juršinci, tel: 00386 (0)2 758 00 51, E-mail: [email protected], Web: www.toplak-turism.eu • Okrepčevalnica Pri Darinki, Juršinci 4 d, SI-2256 Juršinci, tel: 00386 (0)2 785 27 91 • Okrepčevalnica Pri stolpu, Senčak 9 c, SI-2256 Juršinci, tel: 00386 (0)31 606 636 • Gostilna Šegula, Polenci 41, SI-2257 Polenšak, tel: 00386 (0)2 761 03 23 • Gostilna Žiher, Moškanjci 1 g, SI-2272 Gorišnica, tel: 00386 (0)2 743 08 32, E-mail: [email protected], Web: www.ziher.si/ziher-gostinstvo.asp • Turistična kmetija Marta Druzovič, Drbetinci 47, SI-2255 Vitomarci, tel: 00386 (0)2 757 93 36, E-mail: [email protected], Web: www.druzovic.si • Turistična kmetija Pri kapeli, Drbetinci 26, SI-2255 Vitomarci, tel: 00386 (0)2 757 54 11, E-mail: [email protected] • Vinotoč Druzovič Ksenija, Drbetinci 13, SI-2255 Vitomarci, tel: 00386 (0)2 757 53 11, E-mail: [email protected] • Turistična kmetija Slaček, Senčak 9, SI-2256 Juršinci, tel: 00386 (0)2 758 25 11 • Turistična kmetija Amur, Bodkovci 47, SI-2256 Juršinci, tel: 00386(0)2 758 02 31 • Herbersteinova klet, Kletarstvo in vinogradništvo Kaučič, Juršinci 24, SI-2256 Juršinci, tel: 00386 (0)2 758 01 41, E-mail: [email protected], Web: www.freeweb.siol.net/kaucics 128 • Turistično informacijska pisarna Cerkvenjak, Cerkvenjak 25, SI-2236 Cerkvenjak, tel: 00386 (0)2 729 57 07, E-mail: [email protected] ETAPA 3 • Zasebne sobe PC Krona, Cirkulane 60, SI-2282 Cirkulane, tel: 00386 (0)2 761 15 01 • Apartma Marija Janžekovič, Gradišča 117 b, SI-2282 Cirkulane, tel: 00386 (0)2 761 30 91 • Gostišče grad Borl, Dolane 1, SI-2282 Cirkulane, tel: 00386 (0)2 761 15 01 • Turizem na kmetiji Roki (Seoski turizam Roki), Vinogradska 11, HR-42208 Cestica – Radovec, Hrvaška, tel: 00385 (0)42 724 113, E-mail: [email protected], Web: www.turizam-roki.com • Turistična kmetija Kozarčan, Pristava 28 a, SI-2282 Cirkulane, tel: 00386 (0)2 740 80 30, E-mail: [email protected], Web: www.kozarcan.si • Turistična kmetija Pungračič, Drenovec 7, SI-2283 Zavrč, tel: 00386 (0)2 761 06 41, E-mail: [email protected] • Okrepčevalnica Palaska, Nova vas pri Markovcih 2, SI-2281 Markovci, tel: 00386 (0)2 766 06 31 • Gostilna Pri Ribeku, Stojnci 136 c, SI-2281 Markovci, tel: 00386 (0)2 766 03 81 • Gostilna Hiša usnja Herman, Dolane 8, SI-2282 Cirkulane, tel: 00386 (0)2 761 21 11 • Okrepčevalnica Gregurec, Zavrč 8, SI-2283 Zavrč, tel: 00386 (0)31 380 777 • Kmetija As Arnečič, Gradišča 116 b, SI-2282 Cirkulane, tel: 00386 (0)2 761 58 61, E-mail: [email protected] • Turistična kmetija Meznarič, Stojnci 86, SI-2281 Markovci, tel: 00386 (0)2 766 34 51 • Turistično informacijski center Haloze – Halo d.o.o., Cirkulane 56, SI-2282 Cirkulane, tel: 00386 (0)2 795 32 00, E-mail: [email protected], Web: www.haloze-zagorje.eu ETAPA 4 • Turistična kmetija Pungračič, Drenovec 7, SI-2283 Zavrč, tel: 00386 (0)2 761 06 41, E-mail: [email protected] • Turistična kmetija Bubnjar – Loperski (Seosko domačinstvo Bubnjar – Loperski), Jazbina Cvetlinska 166, HR-42255 Cvetlin, Hrvaška tel: 00385 (0)42 705 051, 00385 (0)99 6928 807 • Bar pri Veseliču, Turški Vrh 51, SI-2283 Zavrč, tel: 00386 (0)2 761 06 01 • Okrepčevalnica Gregurec, Zavrč 8, SI-2283 Zavrč, tel: 00386 (0)31 380 777 • Turistično informacijski center Haloze – Halo d.o.o., Cirkulane 56, SI-2282 Cirkulane, tel: 00386 (0)2 795 32 00, E-mail: [email protected], Web: www.haloze-zagorje.eu 129 POPIS ODRŽAVATELJA PUTA Planinarsko društvo Atomske toplice - Podčetrtek Trška cesta 82, 3254 Podčetrtek Tel: 00386 (0)3 582 91 35 Web: www.pd-atpodcetrtek.si Planinarsko društvo Boč - Kostrivnica Zgornja Kostrivnica 3, 3241 Podplat Web: www.pd-boc.com Planinarsko društvo Paloma Sladki Vrh Gradišča 29 a, 2282 Cirkulane Tel: 00386 (0)2 761 56 11 Web: www.planinci-cirkulane.si Trg svobode 15 b, 9250 Gornja Radgona Tel: 00386 (0)2 564 14 30 Web: www.pdradgona.si Mariborska c. 1, 2235 Sv. Trojica v Slovenskih goricah Web: www.drustvo-hakl.si Jurčičeva 8, 2000 Maribor Tel: 00386 (0)2 251 29 62 Web: www.pd-mbmatica.si Vareja 2 a, 2284 Videm pri Ptuju Web: www.pd-naveza.si Sladki Vrh 7, 2214 Sladki Vrh Tel: 00386 (0)2 645 73 Web: pd.paloma.si Planinarsko društvo Poljčane Bistriška cesta 89, 2319 Poljčane Planinarsko društvo Ptuj Prešernova ulica 27, 2250 Ptuj Tel: 00386 (0)2 777 15 11 Web: www.pdptuj.si Planinarsko društvo Slivnica pri Celju Gorica pri Slivnici 98, 3263 Gorica pri Slivnici Web: www.pdslivnica.com Planinarsko društvo Sloga Rogatec Lerchingerjeva ulica 1, 3252 Rogatec Web: www.pd-sloga.com Cesta Miloša Zidanška 28, 3230 Šentjur Tel: 00386 (0)3 749 32 33 Web: www.planinskodrustvo-sentjur.si Aškerčev trg 24, 3241 Šmarje pri Jelšah Tel: 00386 (0)3 582 42 65 Web: www.pd-smarje.com Celjska Cesta 3 a, 3250 Rogaška Slatina Web: www.pdvrelec.wordpress.com Cesta k Dravi 6, 2241 Spodnji Duplek Web: www.td-duplek.si Turški Vrh 51, 2283 Zavrč Tel: 00386 (0)2 761 06 01 Žetale 1, 2287 Žetale Tel: 00386 (0)2 765 30 10 Web: www.td-zetale.net Planinarsko društvo Cirkulane Planinarsko društvo Gornja Radgona Planinarsko društvo Hakl Sv. Trojica Planinarsko društvo Maribor Matica Planinarsko društvo Naveza Planinarsko društvo Šentjur Planinarsko društvo Šmarje pri Jelšah Planinarsko društvo Vrelec Rogaška Turističko društvo Duplek Turističko društvo Zavrč Turističko društvo Žetale 130 Važni telefonski brojevi u Sloveniji 112 - Hitni poziv, medicinska pomoć, vatrogasna služba, veterinarska pomoć, spašavanje 113 - Policija 1987- Pomoć na cesti, informacije, vuča 1188- Informacije o telefonskim pretplatnicima u Sloveniji 1180- Informacije o telefonskim pretplatnicima u međunarodnom prometu Željeznička stanica MARIBOR: 00386 (0)2 292 21 60 Željeznička stanica CELJE: 00386 (0)3 293 31 56 Željeznička stanica PTUJ: 00386 (0)2 292 57 02 Autobusna stanica MARIBOR: 00386 (0)2 090 74 11 Autobusna stanica PTUJ: 00386 (0)2 771 14 91 Autobusna stanica CELJE: 00386 (0)3 425 34 56 131 LITERATURA • Curk, J. Gornja Radgona in okolica. Maribor: Obzorja, 1989 • Curk, J. Topografsko gradivo VI. Sakralni spomeniki na območju občine Šmarje pri Jelšah. Celje: Zavod za spomeniško varstvo, 1967 • Curk, J. Topografsko gradivo VII. Sakralni spomeniki na območju občine Šmarje pri Jelšah. Celje: Zavod za spomeniško varstvo, 1967 • Curk, J. Topografsko gradivo VIII. Sakralni spomeniki na območju občine Šentjur pri Celju. Celje: Zavod za spomeniško varstvo, 1967 • Curk, J. Topografsko gradivo z območja občine Radgona. Ljubljana: Zavod za spomeniško varstvo SRS, 1967 • Dolenc, J. Slovenski romar. Celje: Mohorjeva družba, 1987 • Gams, I. Geografske značilnosti Slovenije. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1996 • Jenko, J. Marijansko leto. Po Marijini deželi. Ljubljana, 1987 • Perko, D. Slovenija – pokrajine in ljudje. Ljubljana: Mladinska knjiga, 2001 • Petrič, F. Slovenske božje poti. Ljubljana: Založba Družina, 2008 • Stele, F. Slovenske Marije. Celje: Družba sv. Mohorja, 1940 • Šamperl, J. Marija zavetnica s plaščem na Ptujski Gori. Ptujska Gora: Minoritski samostan Matere Božje, 2006 • Vrišer, S. Malečnik, Maribor: Obzorja, 1976 • Wust R., Schlagnitweit M. Auf dem Marienpilgerweg. Innsbruck: Tyrolia, 2006 • Zadnikar, M. Spomeniki cerkvene arhitekture in umetnosti 2. Celje: Mohorjeva družba, 1975 • Zorenč, L. Svete gore z okolico. Podsreda: Kozjanski park, Bistrica ob Sotli: Župnijski urad, 1996
© Copyright 2024 Paperzz
